ODLUKE, koje sam donio

19. oktobra, u skladu su sa Dej-

tonskim mirovnim sporazumom

i ne razmi{qam da ih promije-

nim, povu~em ili suspendujem.

Od predstavnika svih zemaqa,

~lanica Savjeta za implementa-

ciju mira, dobio sam punu podr-

{ku. Oni se sla`u da je potreb-

no ja~awe zajedni~kih institu-

cija BiH i da su mjere, koje sam

nedavno donio, u skladu sa Dej-

tonskim sporazumom.

Ovo je ju~e novinarima u Sa-

rajevu rekao visoki predstav-

nik u BiH Miroslav Laj~ak po-

slije dvodnevnog zasjedawa

Upravnog odbora Savjeta za im-

plementaciju mira.

On je istakao da je predstav-

nik samo jedne zemqe imao raz-

li~ito gledawe na ove mjere,

odnosno na wihov politi~ki

kontekst. Me|utim, Laj~ak ni-

je htio da ka`e koja je to ze-

mqa, uz opasku da je "to weno

pravo# i on ne bi pravio nika-

kvu senzaciju oko toga.

- Upravni odbor Savjeta je

ponovio da ne}e ostati pasivan

u slu~aju provokativnih izjava

ili poteza. Svi politi~ki li-

deri i institucije BiH, koje

osporavaju visokog predstavni-

ka i Savjet za implementaciju

mira, bi}e predmet odgovaraju-

}ih mjera. Savjet je istakao da

}e me|unarodna zajednica zadr-

`ati sve potrebne mjere na su-

zbijawu destruktivnih tenden-

cija i da ne}e dopustiti bilo

kakav poku{aj podrivawa Dej-

tonskog sporazuma kako u ze-

mqi, tako i van we - podvukao

je Miroslav Laj~ak.

Visoki predstavnik je do-

dao da su ~lanovi Savjeta po-

zdravili potpisivawe

Mostarskog sporazuma izme|u

lidera najja~ih politi~kih

stranaka u BiH o pokretawu

procesa policijske reforme,

kao preduslova za otvarawe

evropskog puta za

BiH.

Laj~ak je ista-

kao da je razo~aran

ju~era{wim govo-

rom predsjedavaju}eg

Savjeta ministara

BiH Nikole [pi-

ri}a i wegovom na-

javom mogu}e ostav-

ke, nazvav{i to

"previ{e emotivnim i neraci-

onalnim potezom#.

- Wegovo vi|ewe funkcio-

nalnosti Savjeta ministara ni-

je u skladu sa Ustavom BiH.

[piri} ima pravo na ostavku,

ali ona bi bila potpuno neod-

govorna i neprimjerena - nagla-

sio je visoki predstavnik.

On je pojasnio da je para-

doksalno da predsjedavaju}i Sa-

vjeta ministara razmi{qa o

ostavci zato {to se protivi

mjerama koje }e omogu}iti efi-

kasno funkcionisawe ove in-

stitucije.

- Ta odluka je usmjerena na

boqe funkcionisawe Savjeta

ministara, kako bi br`e i efi-

kasnije usvajao zakone, potreb-

ne za evropski put BiH. Reak-

cije na sve moje posqedwe mje-

re su neproporcionalne i pro-

uzrokovale su vje{ta~ku krizu,

koja bi mogla zaustaviti bilo

kakav napredak BiH. To, vjeru-

jem, nije ni u ~ijem interesu -

zakqu~io je Miroslav Laj~ak.

Poslije ju~e saop{tenih

stavova UO Savjeta za imple-

mentaciju mira, Nikola [pi-

ri} je izjavio da je logi~no o~e-

kivati wegovu ostavku na funk-

ciju predsjedavaju}eg ove insti-

tucije.

Iako nije `elio direktno

da odgovori na pitawe kada }e

podnijeti ostavku, [piri} je

za na{ list naglasio da je on po-

znat po principijelnom pona-

{awu i da nema razloga da "uju-

tru zastupa jedan, a popodne dru-

gi stav#.

- Iz ovakve situacije se mo-

ra iza}i, a jedini logi~an put

je moja ostavka, jer sam posqed-

wim odlukama visokog pred-

stavnika u potpunosti razvla-

{}en. Osta}u dosqedan svojim

stavovima, izre~enim na zasje-

dawu UO Savjeta za implemen-

taciju mira, jer to je najkori-

snije za sve - istakao je [piri}.

Prema wegovim rije~ima,

"u BiH su na sceni majstori

kriza, a ne uspjeha#.

Predsjednik Partije demo-

kratskog progresa Mladen Iva-

ni} ocijenio je ju~e da ako do

ponedjeqka, 5. novembra, ne bu-

de prona|eno rje{ewe trenut-

ne politi~ke krize, BiH }e u}i

u krajwe neizvjesan period. On

je dodao da nedostatak politi~-

ke voqe ne mo`e biti rije{en

nametnutim izmjenama i dopuna-

ma Zakona o Savjetu ministara

BiH ili izmjenom procedure

oko glasawa.

Ivani} je ju~e, na konfe-

renciji za novinare u Bawoj Lu-

ci, rekao da je na sjednici Sa-

vjeta jasno ponovio svoje pri-

mjedbe na posqedwe odluke vi-

sokog predstavnika u BiH Mi-

roslava Laj~aka i upitao za{to

nisu uvedene mjere protiv qu-

di koji nisu dolazili na posao.

- Nikakav odgovor na to pi-

tawe nisam dobio, a prema mom

mi{qewu, takvih qudi nije bi-

lo. Ako je i bilo, za{to onda ni-

su smijeweni - pitao je Ivani},

dodav{i da nije dobio ni odgo-

vor na pitawe kako OHR o en-

titetskom glasawu u Parlamen-

tarnoj skup{tini BiH ima dva

potpuno razli~ita tuma~ewa.

On je apelovao na zemqe

~lanice UO Savjeta za imple-

mentaciju mira da prona|u na-

~in da institucije vrate u nor-

malan rad i da prestanu insi-

stirati na iskqu~ivosti.

Odgovaraju}i na pitawe no-

vinara {ta }e se desiti ako Ni-

kola [piri} podnese ostavku,

Mladen Ivani} je podsjetio da

bi ta ostavka povukla za sobom

i ostavke svih ministara.

Lider Srpske demokratske

stranke Mladen Bosi} izjavio

je da su ju~era{wi stavovi UO

Savjeta za implementaciju mi-

ra potvrdili da me|unarodna

zajednice i daqe namjerava da

ostane glavni faktor odlu~iva-

wa u BiH.

- To, prakti~no, zna~i da i

u narednom periodu BiH ne}e

imati suverenitet nad vla{}u,

{to jasno pokazuje kolika je

{teta pri~iwena zato {to je

propu{tena prilika da OHR

zavr{i svoj mandat pro{le go-

dine - naglasio je Bosi}.

On je dodao da je deklara-

cija UO Savjeta o~ekivana.

- Sada preostaje da vidimo

kako }e se pona{ati vladaju}e

politi~ke partije u BiH, od-

nosno da li }e ostati pri rani-

jim stavovima. Nema nikakve

sumwe, poslije svega ovoga ula-

zimo u ozbiqnu politi~ku kri-

zu - naglasio je Mladen Bosi}.

¥ M. FILIPOVI]

@. DOMAZET

Broj 11.438, cijena 0,8 KM

Bawa Luka Godina LXV www.glassrpske.com

^etvrtak, 1. novembar 2007.

UO SAVJETA ZA IMPLEMENTACIJU MIRA PODR@AO POSQEDWE MJERE VISOKOG PREDSTAVNIKA

Najnovijim odlukama visokog predstavnika u potpunosti sam razvla{}en, istakao

Nikola [piri}... Ako do 5. novembra ne bude prona|eno rje{ewe krize,

BiH }e u}i u neizvjestan period, rekao Mladen Ivani}... Me|unarodna zajednica

namjerava da ostane glavni faktor odlu~ivawa u BiH, podvukao Mladen Bosi}

ZEMQA BEZ SUVERENITETA

RADNICI BRODSKE RAFINERIJE DOBILI ZAOSTALE PLATE

IZMIRENI SVI DUGOVI

IMENA kandidata za pred-

sjednika Republike, koji }e u~e-

stvovati na vanrednim pred-

sjedni~kim izborima u Srpskoj,

zakazanim za 9. decembar, Cen-

tralnoj izbornoj komisiji BiH

ju~e, odnosno do isteka roka za

prijavu, dostavilo je deset po-

liti~kih partija.

Portparol CIK-a Maksi-

da Bajramovi} rekla je za "Glas

Srpske# da se za u~e{}e na iz-

borima za predsjednika Repu-

blike prijavio i jedan nezavi-

sni kandidat.

Kandidat Saveza nezavi-

snih socijaldemokrata za pred-

sjednika Republike je Rajko Ku-

zmanovi}, dok je Srpska demo-

kratska stranka na predstoje-

}im izborima kandidovala Og-

wena Tadi}a. Partija demo-

kratskog progresa kandidova-

la je za predsjednika Srpske

lidera ove partije Mladena

Ivani}a, a Socijaldemokrat-

ska partija BiH Slobodana Po-

povi}a.

Narodna demokratska stra-

nka za kandidata je imenova-

la Krstu Jandri}a, kandidat

Socijaldemokratske unije je

Slavko Dragi~evi}, a Evrop-

ske ekolo{ke stranke E5 Ni-

kola Lazarevi}. U trci za

predsjednika Srpske, Srpska

radikalna stranka "Dr Voji-

slav [e{eq# nominovala je

Mirka Blagojevi}a, a Narodna

stranka "Radom za boqitak#

Antona Josipovi}a. Demokrat-

ska stranka invalida BiH za

prvog ~ovjeka Republike Srp-

ske kandidovala je Nexada De-

li}a, dok }e kao nezavisni kan-

didat na prijevremenim pred-

sjedni~kim izborima u~estvo-

vati Dragan \ukanovi}.

Imena kandidata nisu do-

stavile Socijalisti~ka par-

tija i Srpska radikalna stran-

ka Republike Srpske, {to - ka-

ko nam je re~eno u CIK-u - au-

tomatski podrazumijeva odu-

stajawe od u~e{}a na prijevre-

menim izborima za predsjedni-

ka Republike.

U narednih nekoliko dana

CIK }e izvr{iti provjeru da

li kandidati ispuwavaju sve

zakonom predvi|ene uslove, a

ovjera predsjedni~kih kandi-

data najavqena je za ponedje-

qak.

@rijebawe za utvr|ivawe

redoslijeda kandidata na gla-

sa~kim listi}ima bi}e oba-

vqen u sjedi{tu Centralne iz-

borne komisije BiH u Saraje-

vu danas u podne, a odluku o

ovjeri kandidata za predsjed-

nika Republike Srpske za u~e-

{}e na prijevremenim izbori-

ma CIK treba da donese naj-

kasnije u roku od deset dana od

dana podno{ewa prijava, odno-

sno najkasnije do 10. novembra.

¥ M. RADETI]

POZNATA IMENA SVIH KANDIDATA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE

JEDANAESTORICA U TRCI

9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1

I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5

DOKAZE, MOLIM!

Na novinarsku konstata-

ciju da li je, ako ga ne razu-

mije pola BiH, razmi{qao

da podnese ostavku na funk-

ciju visokog predstavnika,

Miroslav Laj~ak je odgovo-

rio:

- Ako mi neko doka`e da

sam ja problem za ovu zemqu,

onda }u to u~initi vrlo ra-

do. Ali, ako me neko vje{ta~-

ki stavqa u poziciju u kojoj

nisam, onda me samo motivi-

{e da predano radim svoj po-

sao - istakao je Laj~ak.

VLADA Republike Srpske upla-

tila je ju~e 9,7 miliona maraka rad-

nicima Rafinerije nafte u Brodu

na ime neispla}enih neto zarada od

1. aprila 2006. do 17. septembra 2007.

godine, saop{teno je Srni iz vladi-

nog Biroa za odnose sa javno{}u.

U saop{tewu je navedeno da je, u

skladu sa postignutim dogovorom sa

predstavnicima Sindikata brodske

Rafinerije nafte, odredbama iz Ugo-

vora i na osnovu posebnog Zakona o

privatizaciji preduze}a iz oblasti

naftne industrije, Vlada Srpske iz-

mirila obaveze prema radnicima na

ime zaostalih neto plata u dogovo-

renom roku.

Predsjednik Sindikata Rafine-

rije nafte u Brodu Danilo Bro~ilo

potvrdio je da je 1.340 radnika ovog

preduze}a ju~e primilo 17 i po zao-

stalih plata. On je dodao da je repu-

bli~ka Vlada ovom isplatom ispuni-

la obaveze prema radnicima Rafine-

rije, kada je rije~ o zaostalim pla-

tama.

Bro~ilo je rekao da je svaki rad-

nik dobio izme|u pet i sedam hiqa-

da maraka. Prema wegovim rije~i-

ma, o~ekuje se da }e novi vlasnik

uskoro pokrenuti i proizvodwu u Ra-

fineriji, kako bi radnici, najzad,

svojim radom obezbje|ivali egzisten-

ciju sebi i svojim porodicama. ¥

INAT

Predsjednik PDP-a Mla-

den Ivani} izjavio je ju~e

da je prihvatio da bude kan-

didat za predsjednika Repu-

blike, s obzirom na to da su

pred Srpskom veliki izazo-

vi i brojne politi~ke utak-

mice. On je istakao da je na

mjestu predsjednika zbog to-

ga potrebna li~nost sa po-

liti~kim znawem i isku-

stvom.

Ivani} je dodao da se za

funkciju predsjednika Srp-

ske kandidovao "pomalo i iz

inata#, zbog optu`nice koja

je podignuta protiv wega, is-

takav{i da je duboko uvjeren

u svoju nevinost u ovom slu-

~aju.

RADIKALI

Lider Srpske radikalne

stranke Republike Srpske

Milanko Mihajlica rekao je

da je ova stranka odustala od

kandidature za predsjednika

Republike i da }e odluku o

tome da li }e i ~ijeg kandi-

data podr`ati donijeti or-

gani stranke.

Mihajlica je napomenuo

da SDS i druge opozicione

i vanparlamentarne stranke

nisu prihvatile prijedlog

radikala da na predsjedni~-

ke izbore iza|u sa jednim za-

jedni~kim kandidatom.

DANAS U NA[EM LISTU

\Predstavnici zemaqa ~lanica UO Savjeta nisu usvojili izvje{taje politi~kih lidera o realnim

problemima u BiH

PREKINUTI JESEWI

SJETVENI RADOVI U SRPSKOJ

Dosada{we iskustvo na

na{im prostorima pokazalo

da se ozima strna `ita mogu

uspje{no sijati i tokom

novembra

RATARI

GLEDAJU

U NEBO

Strana 7.

~etvrtak, 1. novembar 2007.NOVOSTI

2

Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa, 1945.

godine, "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi kao organ

SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list #Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike Srpske sa

srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine Republike Srpske,

izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992. godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas

Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske. Redakcija i marketing su u ulici Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka. Telefoni

redakcije: centrala 051/231-031, 231-013, telefaks: 231-021, desk: 231-022, dopisnici: 231-016, telefon marketinga: 231-081

[tamparija i direkcija su u ulici Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka.

Direktor Dru{tva: 231-077

E-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

PREDSJEDAVAJU]I Sa-

vjeta ministara BiH Nikola

[piri} obratio se ju~e u Sa-

rajevu Upravnom odboru Savje-

ta za primjenu mira u BiH.

Wegov govor objavqujemo u

cjelini.

"Ekselencije,

Gospodo direktori,

Dame i gospodo,

Prvih dana ove godine, vje-

ruju}i da je entuzijazam osno-

va svakog napretka, preuzeo sam

sa puno entuzijazma i odlu~no-

sti upravqawe Savjetom mini-

stara BiH sa jednim od glav-

nih zadataka da za vrijeme mog

mandata cijela zemqa, poslije

stalnih posrtawa i ko~ewa, na-

~ini odlu~an napredak u naj-

va`nijim oblastima `ivota.

Radovao sam se novom iza-

zovu i bio spreman da, nimalo

{tede}i sebe i svoje zdravqe,

sara|ujem sa doma}im lideri-

ma koji su bili izrazili mani-

festacionu spremnost za iza-

zove pred BiH, kao i sa me|u-

narodnom zajednicom koja nas

je trebala usmjeravati ka even-

tualnim uspjesima evropskog

karaktera.

Na `alost, politi~ka de-

{avawa nisu bili saveznici

takvog opredjeqewa i entuzi-

jazma. Bez obzira na to, svih

prethodnih mjeseci sam se tru-

dio da ne dolijevam uqe na va-

tru nego da u datim okolnosti-

ma iz Savjeta ministara izvu-

~em maksimum.

Iako su se svi, pa na`alost,

i neki predstavnici me|una-

rodne zajednice, trudili da

ovaj Savjet ministara progla-

se "Savjetom blokada#, ostaje

~iwenica da smo mi do sada

utvrdili 38 nacrta i prijedlo-

ga zakona, utvrdili i usvojili

20 razli~itih pravilnika,

usvojili 47 odluka o ratifika-

ciji me|unarodnih ugovora, do-

nijeli 113 odluka...

Podsjeti}u vas da smo re-

formu javne uprave pokrenu-

li sa mrtve ta~ke, nadomak smo

rje{ewa pitawa vojne imovi-

ne, potpisali Sporazum o olak-

{awu viznog re`ima sa Evrop-

skom unijom; sa~uvali makro-

ekonomsku stabilnost i pro-

jektovanu stopu ekonomskog ra-

sta; obezbijedili da Sarajevo

bude sjedi{te Savjeta za regi-

onalnu saradwu; obezbijedili

~lanstvo BiH u Savjetu za za-

{titu qudskih prava u UN;

potpisali sporazum sa nevla-

dinim sektorom i na taj na~in

intenzivirali u~e{}e pred-

stavnika civilnog dru{tva u

javnom `ivotu; vratili vazdu-

{ni prostor BiH pod punu

kontrolu organa civilne avi-

jacije BiH, obezbijedili do-

no{ewe Sporazuma o socijal-

nom osigurawu sa Slovenijom,

donijeli tako va`ne odluke o

sjedi{tu Agencije za po{tan-

ski promet BiH, Direkcije za

civilnu avijaciju i kontrolu

leta...

Svjestan sam da je trebalo

uraditi jo{ mnogo toga i pitam

se gdje je zapravo problem? Za-

{to BiH uporno ve} godinama

posr}e po politi~koj slijepoj

ulici? Da li je BiH mogla dru-

ga~ije do~ekati ove posqedwe

dane mjeseca oktobra? Ubije-

|en sam da jeste, pod uslovom da

je bilo mnogo vi{e iskrenosti

svih aktera. Nisam li upravo

ja upozoravao na svakom kora-

ku da BiH uporno pla}a cije-

nu unutra{we neiskrenosti.

Pla{im se da je ta neiskrenost

poprimila {ire razmjere i

pre{la i na predstavnike me-

|unarodne zajednice.

Postavqa se pitawe da li

je visoki predstavnik u BiH,

gospodin Miroslav Laj~ak, do-

nio ishitrenu odluku 19. okto-

bra i dodatno zakomplikovao

ionako komplikovanu situaci-

ju u BiH. Vi }ete re}i da nije,

a ja se osje}am du`nim da sa va-

ma podijelim svoje argumente

za{to mislim da jeste.

@elim da budem veoma ja-

san na samom po~etku: ja ne spo-

rim dobru namjeru visokog

predstavnika. Ali, dame i go-

spodo, dozvolite mi da vas pod-

sjetim da niko ne smije zabora-

viti da sam ja predsjedavaju}i

Savjeta ministara BiH, odno-

sno prvi ~ovjek izvr{ne vla-

sti, kao {to se to redovno za-

boravqa. I zato sam duboko po-

vrije|en, i kao ~ovjek i kao

gra|anin BiH, da se ovakva od-

luka donosi dok sam ja u Va-

{ingtonu i dok se borim za ne-

ku ekonomsku pri~u BiH.

Kako se mo`e donijeti od-

luka o budu}nosti moje zemqe,

a posebno o meni li~no, a da se

prethodno ne obave razgovori

sa mnom. Visoki predstavnik

je izjavio da je jedan od motiva

za dono{ewe ovakve odluke bi-

lo i to {to sam ja mjesecima

ukazivao na nefunkcionalnost

Savjeta ministara. Ta~no je da

sam ja u vi{e navrata rekao da

je na~in funkcionisawa Savje-

ta ministara formula neuspje-

ha BiH ali sam ubije|en da od-

luka od 19. oktobra ni na koji

na~in ne}e pomo}i da se to is-

pravi. Naprotiv...

Upozoravao sam da nije nor-

malna situacija u kojoj pred-

sjedavaju}i Savjeta ministara

ima samo odgovornost a nema

ovla{}ewa. Mislite li da je

meni ova odluka pomogla u tom

smislu? Vjerujte da nije. Najno-

vijom odlukom visoki predstav-

nik je samo dodatno razvlastio

predsjedavaju}eg Savjeta mini-

stara.

Za{to u odluci ne stoji da

su ministri odgovorni predsje-

davaju}em, da predsjedavaju}i

mo`e da smijeni jednu tre}inu

ministara ukoliko oni nisu

spremni da se suo~e sa izazovi-

ma koje pred nas postavqa Bri-

sel? Da li je nepovjerewe pre-

ma meni razlog za{to ovako ne-

{to ne stoji u ovoj odluci? Ako

jeste, bilo je mnogo jednostav-

nije zamijeniti predsjedavaju-

}eg, a potom donijeti odluku ko-

ja }e zaista pomo}i BiH na we-

nom putu ka Evropskoj uniji.

Pored toga ova odluka je i

antidejtonska i antiustavna.

Ova odluka je opasna jer je

proizvela podjele sa nesagle-

divim posqedicama. BiH je ze-

mqa koja na `alost, jo{ nema

identi~ne i jedinstvene stavo-

ve o vrlo va`nim pitawima.

Tra`ewe jedinstvenog i zajed-

ni~kog stava je dug proces ko-

ji se mora odvijati u optimal-

nim uslovima, jer u svim nepo-

mirqivim razlikama jedan mi-

nimum jedinstva uvijek posto-

ji. U tom tragawu za jedin-

stvom najgore je vra}ati se

oprobanom iskustvu iz na{e

pro{losti da se jedinstvo naj-

lak{e posti`e brisawem raz-

lika.

Zato je je odluka visokog

predstavnika donesena na po-

gre{nim premisama i po mojoj

vlastitoj procjeni ona treba

da doprinese laganom rastu po-

liti~ke temperature u BiH i

doprinese povezivawu sa kri-

zom u regionu. Ova odluka po-

~iva na negacijama, a ja upor-

no i dugo govorim da su negaci-

je dr`ave ili entiteta osnova

na{eg neuspjeha.

Ne mogu da vjerujem da je vi-

soki predstavnik `elio neu-

spjeh, ali sam ubije|en da ga je

ovom odlukom obezbijedio. Za-

to je korak nazad jedino rje{e-

we u ovoj situaciji i to upra-

vo visokog predstavnika.

Bonska ovla{}ewa ne samo

da su {tetna nego i opasna po

budu}nost BiH. Zato ste upra-

vo danas u prilici da tu opa-

snost neutrali{ete. Ona su u

koliziji sa procesima integra-

cija BiH u Evropsku uniju, ali

i upravo proporcionalna ka-

rijerizmu predstavnika me|u-

narodne zajednice koji je neri-

jetko bio u koliziji sa o~eki-

vanim uspjehom BiH.

Zato vas molim da nam do-

zvolite da upravqamo ovom ze-

mqom ili da to ~inite sami.

Ovako dugo ne}e mo}i. I zato

se pla{im vremena pred nama

umjesto da mu se radujem. A ako

se ja pla{im vremena pred na-

ma, {ta re}i gra|anima?

Me|unarodna zajednica in-

sistira na otvorenosti u BiH

a sama nije spremna na tako ne-

{to. Da je obrnuto, visoki

predstavnik ne bi imao potre-

bu da SMS porukama najbitni-

jim politi~kim faktorima iz-

daje uputstva nego bi te poru-

ke ostajale u arhivi i svjedo~i-

li o "najplemenitijim# namje-

rama me|unarodne zajednice.

Ja sam jedan od rijetkih ko-

ji nikada nije sporio terito-

rijalni integritet BiH, po-

{tivawe Ustava i Dejtona, ko-

ji je promovisao reforme ne

kao stvar morawa nego objek-

tivne potrebe gra|ana i na a-

lost, ostao usamqen.

Mislio sam da }e visoki

predstavnik razuzdane strasti

vratiti u okvire Dejtona i

Ustava jer jedino tako BiH mo-

`e krenuti naprijed, a desilo

se upravo suprotno.

Povrije|en sam i odlukom i

tajmingom saop{tavawa ali to

nije sve. Dame i gospodo, nakon

odluke je uslijedio niz sasta-

naka koji su za temu imali Za-

kon o Savjetu ministara BiH.

Ja sam za te sastanke ~uo iz sred-

stava javnog informisawa. Po-

ku{ajte zamisliti sli~nu si-

tuaciju u va{im zemqama, u ko-

lijevkama moderne demokrati-

je. Ne mislim da bi bilo mogu-

}e. Apelujem na vas da ne radi-

te u BiH ono {to ne biste mo-

gli zamisliti u va{im zemqa-

ma. Isuvi{e dugo je BiH bila

mini-laboratorija i mislim da

je vrijeme da se sa tom praksom

prestane.

Ja sam u~inio sve {to sam

mogao u prethodnih deset mje-

seci. Pozivao na dijalog kojeg

nije bilo, molio za toleranci-

ju koje nije bilo, apelovao na

razum i tra`io pomo} ali moj

glas niko nije ~uo da bi mi na

kraju svezali i ruke i gurnuli

u ring i rekli da ovu bitku mo-

ram dobiti. Slo`i}ete se da

niko nikada nije bitku dobio

svezanih ruku.

Dame i gospodo,

Isuvi{e dugo je BiH zemqa

apsurda. To se mora promijeni-

ti. Gorko sam se nasmijao kada

sam prije par sedmica dobio

poziv za ovo zasjedawe Savjeta

za primjenu mira u kome je sta-

jalo da bih ja trebao vas in-

formisati o reformi polici-

je i najnovijim de{avawima na

tom poqu.

Dame i gospodo, ja bih vas

to trebao pitati. Va{i amba-

sadori znaju mnogo vi{e o to-

me od predsjedavaju}eg Savjeta

ministara BiH. Mjesecima sam

ponavqao da bih trebao biti

prisutan na svim sastancima u

vezi sa reformom policije ka-

ko bih mogao dati svoj dopri-

nos. Na koliko sam sastanaka

bio pozvan? Ni na jedan.

Ka`ite vi meni sada da li

bih ja trebao biti odgovoran za

neuspjeh reforme policije? Ja

sam i pored toga spreman da po-

dijelim tu odgovornost. Usu-

dio bih se re}i da se BiH na-

lazi na istorijskoj prekretni-

ci i sada nam je vi{e nego ika-

da potrebna hladna glava.

Pozdravqam dogovor koji

je potpisan u vezi sa reformom

policije mada moram priznati

da mi je neobi~no da se dogovor

mogao posti}i sada u ovako uza-

vreloj politi~koj situaciji, a

nije mogao prije samo deset da-

na. Iskreno se nadam da }e pro-

cjena Evropske komisije biti

pozitivna i da }e ovaj dogovor

biti dovoqan za parafirawe

Sporazuma o stabilizaciji i

pridru`ivawu.

@ao mi je {to sam doveden

u situaciju da ovdje govorim na

ovaj na~in ali mislim da je

krajwe vrijeme da otvoreno

razgovaramo o ovim stvarima.

Odluka da li }u napustiti mje-

sto predsjedavaju}eg Savjeta

ministara BiH je samo moja od-

luka i ja }u je i donijeti ~iste

savjesti ali vjerujete mi, dame

i gospodo, da }e kominike ko-

ji }e uslijediti poslije zasje-

dawa biti, usudio bih se re}i,

od presudnog zna~aja pri dono-

{ewu te odluke.

Na samom kraju mi dopusti-

te da vam ka`em jo{ i ovo: ne

govorim ja ovo jer sam ogor~en

ili zabrinut radi svoje poli-

ti~ke pozicije ili karijere, ja

sam iskreno zabrinut zbog ne-

du`nih gra|ana BiH i wihove

budu}nosti; zato sam ja jedini

predsjedavaju}i Savjeta mini-

stara BiH od Dejtona na ovamo

koji }e zavisno od va{eg stava

danas, biti spreman svoju ostav-

ku ponuditi Predsjedni{tvu

BiH jer ne `elim da u~estvu-

jem u realizaciji odluke koja

vodi ka neuspjehu zemqe.

Hvala na pa`wi. ¥

OBRA]AWE PREDSJEDAVAJU]EG SAVJETA MINISTARA BiH NIKOLE [PIRI]A

UPRAVNOM ODBORU SAVJETA ZA PRIMJENU MIRA U BiH

LAJ^AK ME RAZVLASTIO! Upozoravao sam da nije normalna situacija u kojoj

predsjedavaju}i Savjeta ministara ima samo odgovornost,

a nema ovla{}ewa. Mislite li da je meni ova odluka

pomogla u tom smislu? Vjerujte da nije. Najnovijom

odlukom visoki predstavnik samo dodatno razvlastio

predsjedavaju}eg Savjeta ministara, naglasio [piri}

BEOGRAD - Ministar spoq-

nih poslova Srbije Vuk Jeremi},

povodom demar{a pet zapadnih

zemaqa zbog reagovawa Srbije

na odluke Miroslava Laj~aka,

ponovio je da Beograd ne}e pro-

mijeniti principijelni stav da

podr`ava Dejtonski sporazum i

cjelovitost BiH i da prihvata

ono {to je prihvatqivo za sva

tri naroda u BiH.

- Dokle god je ne{to nepri-

hvatqivo za bilo koji od tri na-

roda u BiH, Srbija kao potpi-

snik i garant Dejtonskog spora-

zuma ne}e podr`ati bilo kakvu

izolaciju, bilo kakvo preglasa-

vawe bilo kojeg od tri konsti-

tutivna naroda u BiH - rekao je

Jeremi} za beogradske medije,

prenijela je Srna.

On je rekao da je demar{ za-

padnih zemaqa bio "dosta

o{tar#, ali da on u ovom trenut-

ku ne bi od toga pravio preveli-

ko pitawe. Jeremi} je naglasio

da je ambasadorima prenio da se

Srbija zauzima za po{tovawe me-

|unarodnog principa suvereno-

sti u BiH, Srbiji i bilo gdje u

svijetu, i da su ambasadori taj

stav primili sa jasnim razumi-

jevawem.

Komentari{u}i spekulaci-

je o diplomatskoj izolaciji Sr-

bije, Jeremi} je ocijenio da je to

u ovom trenutku pretjerano

o{tra formulacija.

Srpski ministar za Kosovo

i Metohiju Slobodan Samarxi}

izjavio je danas da niko ne mo`e

ostati ravnodu{an kada se jedna

dr`ava u regionu centralizuje,

a druga istovremeno cijepa pri-

jedlogom da Kosmet postane ne-

zavisan.

- Svaki ~ovjek }e u regionu

vrlo lako povezati dvije stvari,

da se BiH sada centralizuje u

funkcijama, da se Republici

Srpskoj oduzimaju nadle`nosti,

a da se istog dana predla`e ne-

zavisnost Kosmeta. Nijedan ~o-

vjek ne}e ostati neutralan na-

spram te dvije stvari - rekao je

Samarxi} na ju~era{woj konfe-

renciji za novinare, prenijela

je Srna.

Samarxi} je naveo da demar{

nekoliko zapadnih zemaqa upu-

}en Srbiji treba preventivno da

otkloni svaku pomisao da bi Sr-

bija mogla da pove`e rje{avawe

pitawa Kosmeta sa Srpskom, ali

da to demar{ ne mo`e da u~ini,

po{to se ova dva pitawa povezu-

ju sama po sebi, ~ak i nezavisno

od Vlade i wene politike.

- Srbija nije provocirala ukida-

we nadle`nosti Srpske, ve} vi-

soki predstavnik Miroslav Laj-

~ak. Ako bi ostala gluva na vr-

stu politike koja se vodi u susjed-

stvu i na {tetu Srba i Republi-

ke Srpske, onda bi Vlada Srbi-

je i weno Ministarstvo spoq-

nih poslova mogli da ugase svje-

tlo i zakqu~aju vrata - rekao je

Samarxi}.

Prema wegovim rije~ima,

ostaviti mogu}nost visokom

predstavniku da svojom voqom

mijewa va`ne odredbe Ustava

BiH, zna~i ostaviti mu "dikta-

torska ovla{}ewa#. Ministar

za rudarstvo i energetiku Srbi-

je Aleksandar Popovi} odbacio

je ju~e primjedbe pojedinih za-

padnih zemaqa na stavove zva-

ni~nika Srbije povodom de{a-

vawa u BiH i na Kosmetu.

- Ako je za neke zemqe spor-

no {to zvani~nici Vlade Srbi-

je u insistirawu na po{tovawu

Dejtonskog sporazuma i Rezolu-

cije 1244 oba ova me|unarodna

dokumenta spomiwu u istoj re-

~enici, a ne u dvije odvojene re-

~enice, mi odbacujemo takav pri-

govor - rekao je Popovi} za be-

ogradske medije.

Popovi} je rekao ju~e da Vla-

da Srbije sna`no podr`ava pred-

sjednika Vlade Republike Srp-

ske Milorada Dodika i sve in-

stitucije Srpske da sa~uvaju po-

lo`aj Srpske u skladu sa Dejton-

skim sporazumom. ¥

VLADA SRBIJE

Beograd uz Dejton

~etvrtak, 1. novembar 2007.SPORT

DUGO je Danijelu [ari}u

trebalo da izbije u sam vrh

svjetskog rukometa. Krenuo je

iz dobojske Sloge i preko Bor-

ca, Crvene zvezde i Sintelona,

stigao u [paniju. Poslije neko-

liko godina dokazivawa, postao

je simbol Ademar Leona, po ko-

me protivnici prepoznaju eki-

pu, ~lana "velike ~etvorke#

{panskog rukometa. Ve} sqe-

de}e godine, ~eka ga novi iza-

zov - Portland San Antonio sa

kojim je potpisao ugovor na ~e-

tiri godine.

Trenutno je najboqi golman

u [paniji po procentu odbra-

na i kako je za internet portal

"Balkan handball# rekao, u`iva

u Ademar Leonu.

- Sve ide po planu. Biqe-

`imo dobre rezultate kako u

prvenstvu tako i u Ligi {ampi-

ona i svi u klubu su za sada za-

dovoqni. Ne mogu ni ja da se po-

`alim dosada{wim partijama.

Statistika ka`e da sam trenut-

no broj 1 u ASOBAL ligi, a na-

dam se da }e tako i opstati do

kraja sezone - rekao je sjajni ~u-

var mre`e.

?Igrate u ~udnoj grupi Lige

{ampiona. Vardar je poka-

zao zube, Zagreb podbacio, dok

vam je Kadeten otkinuo bod u

[vajcarskoj. Kakav rasplet

o~ekujete?

- Treba nam pobjeda protiv

Kadetena i jedan bod sa gosto-

vawa u Skopqu ili Zagrebu za

prvo mjesto. Za prolazak bismo

morali savladati [vajcarce

kod ku}e, ali na{ ciq je da u

drugi krug odemo kao najboqa

ekipa grupe.

?Zagreb je bio glavni favo-

rit, ali trenutno dr`i "fe-

wer# ?

- Neprijatno su me iznena-

dili. Imaju jako dobre igra~e,

ali treba im vremena da se ui-

graju.

?Koliko Ademar Leon mo`e

ove sezone u Evropi?

- Uspjeh je plasirati se me-

|u osam najboqih ekipa u Ligi

{ampiona. To bi bio lijep re-

zultat. Me|utim, vi{e smo kon-

centrisani na prvenstvo. Mora-

mo da pobe|ujemo sve kod ku}e,

a ove velike ekipe poput Bar-

selone, Siudad Reala i Por-

tlanda da iznena|ujemo na stra-

ni. To je recept po kojem bismo

izborili nastup u elitnom tak-

mi~ewu i naredne sezone. Evro-

pa je prevashodno bitna zbog

sponzora.

?Va{ klub je dio "velike ~e-

tvorke# {panskog rukometa.

Ipak, nikako da se umije{ate u

borbu za titulu. Da li je buxet

glavni problem?

- Siudad Real ima buxet od

{est miliona evra, a mi izme-

|u tri i ~etiri. Dakle, imaju

skoro duplo vi{e para nego Ade-

mar Leon. Nama treba jo{ jedan

vrhunski igra~, rukometna zvi-

jezda, kako bismo napravili tajk

iskorak i jurnuli na krunu.

?Ovo Vam je tre}a sezona u

Ademar Leonu? Kako vam se

svi|a grad, klub, navija~i?

- Grad je super, 200 hiqada

stanovnika, studentski. Imam

klinca od mjesec dana i jednog

od tri godine, za porodicu je

ekstra. Puno zelenila, stari

dio grada, puno parkova... Zai-

sta u`ivam.

?Kada ste pro{le godine izba-

cili Zagreb u polufinalu Ku-

pa kupova, nazvali

ste Leon "evrop-

skim Cetiwem#.

Imate ba{ tempe-

ramentne navija~e?

- Qudi su ov-

dje ludi za ruko-

metom. Jako vole

klub, uvijek nas

bodre i kad igra-

mo dobro, i kad

igramo lo{e.

?Nema Vas u srp-

skoj reprezen-

taciji, razloge

smo odavno ~uli.

Da li je reprezen-

tacija bolna rana

ili se trudi{ da

ostane{ ravnodu-

{an?

- Jako mi je

`ao, jer sam zai-

sta volio tu re-

prezentaciju. Uvi-

jek sam se radovao

pozivu selektora.

Bio sam na spisku

za Olimpijske

igre u Sidneju, pa

sam brisan. Pa za

Svjetsko prven-

stvu u Francuskoj

sam bio na pri-

premama i nisam

oti{ao. Uvijek

sam se vra}ao i da-

vao sve sebe. Na-

`alost, do`ivio

sam ne{to u [vaj-

carskoj {to nije

sportski. Posli-

je toga, mislim da

mi neki qudi ne ulivaju sigur-

nost kada mi ka`u "Danijele,

igraj za reprezentaciju#. Svi

me pitaju zbog ~ega ne}u vi{e

da se odazivam pozivu? Imam

gor~inu koja ne prolazi. Ne

ulivaju mi povjerewe qudi ko-

ji su sada u na{em rukometu, pa

tako ne mogu da ka`em sebi -

"Progutaj neke stvari i idi da

igra{#.

?Predsjednik Rukometnog sa-

veza Srbije Velimir Marja-

novi} tvrdi da sada{wa ruko-

vode}a garnitura ne pravi gre-

{ke prethodnika?

- Mogu}e je da se tim qudi-

ma sada obija o glavu. Ipak, kap

je prelila ~a{u. Ne znam na ko-

me }e se sve prelomiti. Neke

stvari treba da se promjene, da

se dovedu pravi qudi koji ima-

ju ime i prezime u Evropi, da se

dovedu dobri sponzori. Ne za-

ostajemo mnogo za ostalim vr-

hunskim ekipama, treba da ima-

mo jak Savez i selektora koji

ima evropsko ime, koji }e i sam

da privu~e pa`wu drugih re-

prezentacija.

?Da li je to Valero Rivera,

srpski mediji su ga ve} izba-

cili u prvi plan?

- Za mene je idealno re{e-

we, Velimir Petkovi} iz Ge-

pingena! Na{ je ~ovjek, zna ka-

ko di{emo, a zna kako se radi

na Zapadu.

?Ve} se pri~a da bi smetwa

dolasku Rivere bila wego-

va menaxerska agencija i to

{to radi sa nekim na{im

igra~ima?

- Nadam se da }e Rivera, ako

do|e, razdvojiti svoj posao i

ciqeve reprezentacije. Ako ne

do|e, najvi{e bih volio da to

bude Petko. On ipak najboqe

razumije na{ rukomet, a doka-

zao se i u Bundesligi. Bojim se

da bi se Rivera poput Havije-

ra Klementea, te{ko prilago-

dio na{em balkanskom menta-

litetu.

?Pri~a se da Dragan [krbi}

`eli da postane predsjednik

Rukometnog saveza Srbije. Ka-

ko ti se ~ini ta ideja?

- Vjerujem u tu pri~u. Tre-

ba nam neko ime koje poznaje

Evropa i koje ima uticaj na

nas igra~e. Da nas smiri, spu-

sti na zemqu i okupi u jednu

grupu.

?Stojanovi}, \or|i}, [ter-

bik, Peri}, Puqezevi}, [pi-

jan... ^ini se da je Srbija naj-

plodnije golmansko podru~je?

- Sigurno da je tako. Igra-

mo u velikim klubovima po-

sqedwih deset godina. Beli

Stojanovi}, Pa{a \or|i}, o

Perketu ne treba tro{iti re-

~i, Arpad vedri i obla~i po

[paniji. Od ostalih, dodao

bih Francuza Omejera, koji

brani fantasti~no. [to se ti-

~e nas Balkanaca, svake godi-

ne dajemo neke nove talente.

Evo, Hrvatska dobija jednog

Alilovi}a, koji je nedavno

protiv Slovenije imao 20 od-

brana. On je moj saigra~ u Le-

onu.

?[ta poslije golmanske ka-

rijere? Izjavqivali ste da

biste voqeli da se vratite u

rodni Doboj?

- Od 13. godine sam van gra-

da i svaku Novu godinu i Bo-

`i}, jedva ~ekam da proslavim

u Doboju. To su neki moji mo-

menti opu{tawa, koje ne dam

nikome. Za sada je opcija Do-

boj, ali ako se uka`e neka

funkcija, tipa trener golma-

na u [paniji, za{to ne pri-

hvatiti. Nikad ne reci nikad.

Vidje}emo - zakqu~io je Dani-

jel [ari}, golman svjetske

klase. ¥

Danijel [ari}: Golman svjetskog formata

Petko najboqe razumije na{ rukomet, a dokazao se

i u Bundesligi. Bojim se da bi se Valero Rivera

poput Havijera Klementea, te{ko prilagodio na{em

balkanskom mentalitetu, rekao [ari}

PETKOVI]A ZA SELEKTORA SRBIJE

DOBOJLIJA DANIJEL [ARI], BLISTA NA GOLU RUKOMETNOG KLUBA ADEMAR LEON

2

SAMO DA NE BUDE POVREDA...

?Imate 30 godina, koliko jo{ namjeravete da ostanete me-

|u stativama?

- Nadam se {to du`e. Daj Bo`e samo da ne bude povreda.

Kad smo ve} kod du`ine karijere, ne vjerujem da }e dana{we

generacije mo}i da izdr`e do 38, 39. godine, jer sada{wi si-

stem takmi~ewa, srijeda - subota, smrvi ~ovjeka, ma koliko

da je spreman. U svakom slu~aju, kada osjetim da to vi{e ni-

je to, da nisam vi{e sre}an na treningu, ne}u mu~iti sebe. Is-

to kao sa reprezentacijom. Ako se ne osje}am spremnim, onda

ne}u da idem, da qudi gledaju onog [ari}a na koga nisu na-

vikli.

NIKADA ZA HRVATSKU

?Ima li ste ponudu da branite za hrvatsku reprezentaciju, a

pojavila se i izjava predsjednika HRS, @eqka Kavrana, ko-

ji je rekao da Vi "takvim izjavama di`ete sebi cijenu#.

- Mislim da sam sa 30 godina stekao ime i prezime. Kavra-

na bih samo posjetio, da su me Hrvati zvali pred Svjetsko pr-

venstvo u Wema~koj i da su mi nudili dr`avqanstvo. Nije mi

padalo napamet da prihvatim, jer ako ne igram za Srbiju, koja

mi je dala puno toga, onda ne}u ni za jednu drugu reprezentaci-

ju. Tim izjavama oni ho}e da se pravdaju! Ne `elim dizati nika-

kvu pra{inu, zvali su me, nisam prihvatio i to je to.

PORTLAND SAN ANTONIO

?Ipak, naredne sezone prelazite u Portland

San Antonio?

- Potpisao sam ugovor na ~etiri godine. Sve sam zavr{io

jo{ u januaru. Dobio sam ponudu od Porlanda i objeru~ke je

prihvatio. Mislim da je to stepenica vi{e u mojoj karijeri.

Gladan sam trofeja, a mislim da sa budu}im saigra~ima mogu

da postignem ne{to vi{e.

~etvrtak, 1. novembar 2007. NOVOSTI

3

REPUBLI^KI ministar

unutra{wih poslova Stanislav

^a|o i direktor Policije Srp-

ske Uro{ Pena ocijenili su

povoqnom bezbjednost u Repu-

blici Srpskoj.

Oni su na ju~era{woj kon-

ferenciji za novinare u Bawoj

Luci istakli da je na taj na~in

stvoreno stabilnije okru`e-

we za sve stanovnike Srpske i

wihovu imovinu.

Kao argument tome, Uro{

Pena je iznio podatak da je za

devet mjeseci ove godine zabi-

qe`en pad op{teg kriminali-

teta za ~etiri odsto u odnosu na

isti period pro{le godine.

- Rasvijetqeno je 67,4 odsto

slu~ajeva, a po nepoznatom po-

~iniocu 53 odsto, {to je veoma

visok procenat. Razbojni{tva

su smawena za ~ak 26 procena-

ta, imovinski delikti za pet,

kra|e vozila za 14 odsto... - is-

takao je Pena.

Pena je dodao da je, u cjeli-

ni, stawe javnog reda i mira

znatno povoqnije i iz godine u

godinu se poboq{ava. U dosa-

da{wem periodu, dogodila su

se 26 ubistava, od kojih jo{ sa-

mo tri nisu rasvijetqena.

Za devet mjeseci ove godi-

ne zabiqe`ena su i 53 slu~aja

podmetawa eksplozivnih na-

prava, od ~ega je 30 rasvijetqe-

no, odnosno 57 odsto. U istom

periodu ukradena su 304 vozi-

la, od ~ega je 121 vra}eno vla-

snicima.

Pripadnici Ministarstva

unutra{wih poslova Srpske

prona{li su i oduzeli 34 vozi-

la koja su ukradena na prosto-

ru Federacije BiH.

Ministar unutra{wih po-

slova Srpske Stanislav ^a|o

podvukao je da nije zadovoqan

bezbjedno{}u saobra}aja na pu-

tevima, jer je pove}an broj ne-

sre}a.

- Wihov broj ve}i je za os-

am odsto nego za devet mjeseci

pro{le godine. Na putevima

Srpske poginulo je 157 qudi,

{to predstavqa pove}awe za 11

odsto u odnosu na isti lawski

period. O~igledno je da repre-

sivne i preventivne mjere ni-

su imale adekvatan odgovor na

stawe bezbjednosti u saobra}a-

ju - naglasio je ministar Stani-

slav ^a|o.

^a|o i Pena istakli su da

je naglasak u radu MUP-a sta-

vqen na spre~avawe i otkriva-

we organizovanog kriminala.

Na podru~ju koje pokriva

Centar javne bezbjednosti Bawa

Luka otkrivena je ilegalna

{tamparija i organizovana gru-

pa koja je falsifikovala novac,

vrijednosne i druge dokumente.

Pripadnici republi~kog

Ministarstva unutra{wih po-

slova otkrili su i razbili vi{e

organizovanih kriminalnih gru-

pa na {irem podru~ju Srpske.

¥ P. PE]ANAC

PREDSTAVNICI MUP-a O REZULTATIMA RADA U OVOJ GODINI

KRIMINAL PRVA META U devet mjeseci ove godine za ~etiri odsto mawe

krivi~nih djela u odnosu na isti lawski period...

Naglasak na spre~avawu i otkrivawu organizovanog

kriminala... Pove}an broj saobra}ajnih nesre}a

KORUPCIJA

Govore}i o Programu spre-

~avawa korupcije u republi~-

kom Ministarstvu unutra-

{wih poslova, direktor Po-

licije Srpske Uro{ Pena re-

kao je da je za pet mjeseci pod-

neseno 14 izvje{taja protiv

23 policajca.

- Protiv 156 pripadnika

policije Srpske pokrenuti su

disciplinski postupci. Rije~

je o te`im povredama radnih

du`nosti. Od 1. aprila do 30.

septembra ove godine suspen-

dovano je 66 policajaca i iz-

re~eno 106 mjera za lak{u po-

vredu radne du`nosti - ista-

kao je Pena.

Prema wegovim rije~ima,

14 pripadnika Ministarstva

unutra{wih poslova Republi-

ke Srpske dobilo je otkaze, a

pet ih je sporazumno raskinu-

lo radni odnos u vrijeme di-

sciplinskog postupka.

\Uro{ Pena i Stanislav ^a|o: Visoka ocjena za bezbjednost

BROD - Odbornici Skup-

{tine op{tine Brod podr`a-

li su ju~e mjere Vlade Srpske

i Narodne skup{tine kada je

rije~ o posqedwim odlukama

visokog predstavnika Miro-

slava Laj~aka.

Brodska Skup{tina je, na

prijedlog odbornika Socija-

listi~ke partije Milovana

^ereka, donijela zakqu~ke ko-

jima, izme|u ostalog, podr`a-

va srpske zvani~nike u repu-

bli~koj i vlasti na nivou BiH

u namjeri da za{tite intere-

se Republike Srpske i naro-

da koji u woj `ive.

Skup{tina op{tine Brod

podr`ava sve one stavove u ko-

jima se rje{ewe novonastale

situacije tra`i dogovorom

bez uslovqavawa i kazni za

jedne, a na {tetu drugih, bez

obzira na politi~ku i naci-

onalnu pripadnost.

¥ R. M.

ODBORNICI SO BROD JEDINSTVENI

Dogovor bez uslovqavawa

SKUP[TINA OP[TINE PRWAVOR

Narod rekao svoje

PRWAVOR - Skup{tina op{tine Prwavor ju~e je podr-

`ala Deklaraciju Narodne skup{tine Republike Srpske od

30. oktobra, kao izraz voqe svih politi~kih faktora iz Repu-

blike Srpske i ve}ine gra|ana.

Prwavorski parlament je dao punu podr{ku organima vla-

sti Republike Srpske i srpskim predstavnicima u instituci-

jama BiH da politi~kim i demokratskim sredstvima o~uvaju

ustavnopravni poredak Republike Srpske i BiH. ¥ B. R.

MRKOWI] GRAD - Stawe

zdravstvene i socijalne za{tite

u op{tini Mrkowi} Grad je na

zavidnom nivou.

Ovo je zakqu~eno na ju~era-

{wem sastanku republi~kog mi-

nistra zdravqa i socijalne za-

{tite Ranka [krbi}a sa na~el-

nikom mrkowi}ke op{tine Zo-

ranom Tegeltijom, direktorom

Doma zdravqa "Dr Jovan Ra{ko-

vi}# Radivojem Erakom i direk-

torom Centra za socijalni rad

Slobodankom Kqaji}.

- Zadovoqni smo svim {to je

op{tina u saradwi sa Domom zdra-

vqa i Centrom za socijalni rad

uradila s ciqem unapre|ewa zdrav-

stvene i socijalne za{tite. Obje

ustanove imaju dobre rezultate u

radu. Dogovorili smo se da mini-

starstvo pomogne nabavku neophod-

ne opreme za rad Doma zdravqa - re-

kao je ministar [krbi}.

Naime, ministar [krbi}

obe}ao je pomo} u nabavci mamo-

grafa, te u opremawu timova po-

rodi~ne medicine.

- Za program porodi~ne me-

dicine potpisan je ugovor i ak-

tivnosti se odvijaju predvi|e-

nom dinamikom. Do kraja godine

bi}e zavr{ena gradwa seoskih

ambulanti porodi~ne medicine.

Na proqe}e }e po~eti opremawe

timova potrebnom medicinskom

opremom. Dobro je da je medicin-

sko osobqe edukovano za rad i

vjerujem da }e polovinom nared-

ne godine po~eti program poro-

di~ne medicine i u mrkowi}koj

op{tini - rekao je ministar

[krbi}.

Prema rije~ima direktora Do-

ma zdravqa "Dr Jovan Ra{kovi}#

Radivoja Eraka, u ovoj zdravstvenoj

ustanovi radi}e od 10 do 12 timo-

va porodi~ne medicine.

- Za na{u medicinsku ustano-

vu va`no je da }e do kraja novem-

bra dobiti automatski biohemijski

realizator, aparat koji nedostaje

na{oj laboratoriji. Ubudu}e na-

{i pacijenti ne}e morati da odla-

ze u Bawu Luku da rade laborato-

rijske nalaze - rekao je dr Erak.

Na~elnik mrkowi}ke op-

{tine Zoran Tegeltija iskazao

je zadovoqstvo rezultatima raz-

govora s ministrom [krbi}em.

- Dogovorili smo se da }e op-

{tina u svim projektima prati-

ti Ministarstvo zdravqa i soci-

jalne za{tite. Obavezali smo se

da }emo u Domu zdravqa i Cen-

tru za socijalni rad stvoriti

uslove za realizaciju svih pro-

jekata Ministarstva zdravqa i

socijalne za{tite - rekao je Te-

geltija.

¥ S. DAKI]

MINISTAR ZDRAVQA I SOCIJALNE ZA[TITE RANKO [KRBI] POSJETIO MRKOWI] GRAD

\[krbi} sa doma}inima: Pomo} ne}e izostati

Saradwa najboqa terapija Saradwa najboqa terapija Saradwa najboqa terapija Saradwa najboqa terapija Saradwa najboqa terapija Saradwa najboqa terapija Saradwa najboqa terapija Saradwa najboqa terapija Saradwa najboqa terapija

MENTALNO ZDRAVQE

Ministar Ranko [krbi}

najavio je mogu}nost da se u Mr-

kowi} Gradu osnuje centar za

mentalno zdravqe za podru~je

jugozapadnog dijela Srpske.

Za to postoji potreba, ali

}e, kako je re~eno na sastanku,

realizacija zahtijevati odre-

|eno vrijeme i obezbje|ewe po-

trebnih kadrova.

LIDER Partije demokrat-

skog progresa Mladen Ivani} iz-

javio je ju~e u Bawoj Luci da ne

prihvata nikakvu optu`nicu Tu-

`ila{tva BiH, posebno onu ko-

ja optu`ene kvalifikuje kao

"zlo~ina~ku organizaciju#.

- Taj dio me zaprepa{}uje. Do-

bro sam prou~io optu`nicu i ni-

jednog dokaza za takvu formula-

ciju nema, a to }e se vrlo brzo i

pokazati - rekao je Ivani} novi-

narima.

Prema wegovim rije~ima,

"optu`nica je napravqena sa po-

ku{ajem da Sud BiH bude progla-

{en nadle`nim i ni zbog ~ega

drugog#. Ivani} je naglasio da

ne mo`e da prihvati ni dio op-

tu`nice u kome se ka`e da je on

u~estvovao u podmi}ivawu, iz jed-

nostavnog razloga {to, kako je

rekao, posjeduje dokaze koje je do-

stavio sudu i glavnom tu`iocu,

kao i zahtjev da se ispita uloga

Damjana Stani}a.

- Potpuno sam uvjeren da }e

vrlo brzo biti dokazano da od

optu`nice nema ni{ta i da je

wen ciq bio da optu`e mene bez

ikakvih dokaza - istakao je Iva-

ni} i pozvao medije da prate su-

|ewe, koje }e biti javno.

On je izrazio uvjerewe u ne-

zavisnost pravosu|a i Suda BiH,

konstatuju}i da je posqedwi ko-

mentar OHR-a bio presuda una-

prijed. ¥ M. F.

SARAJEVO - Komisija za sa-

obra}aj i komunikacije Predstav-

ni~kog doma Parlamentarne skup-

{tine BiH ju~e je u Sarajevu usvo-

jila dopuweni izvje{taj o radu

Upravnog odbora (UO) Javnog ra-

dio-televizijskog servisa BiH,

izjavio je Srni predsjedavaju}i

Komisije Branko Doki}.

Prema wegovim rije~ima, do-

puweni izvje{taj ne mijewa su-

{tinski sadr`aj izvje{taja ko-

ji je ranije dobio negativnu ocje-

nu Komisije.

- U dopuwenom izvje{taju de-

taqnije su navedene aktivnosti

koje je imao UO u proteklom pe-

riodu, ~ime je ispuwen zahtjev Ko-

misije, ali problemi u ovoj medij-

skoj ku}i i daqe ostaju isti - ob-

jasnio je Doki}.

Komisija je usvojila i kandi-

datsku listu za ~lana UO Javnog

RTV servisa BiH iz bo{wa~kog

naroda. Za ovo mjesto prijavila su

se ~etiri kandidata: Ahmet @i-

li}, Zija Dizdarevi}, Muhamed

Mujaki} i [a}ir Filandra. ¥

MLADEN IVANI], LIDER PDP-a

OHR ve} presudio

PRIHVA]EN IZVJE[TAJ O RADU UO RTV BiH

Problemi, ipak, ostali

Saradwa najboqa terapija

VLADA Republike Srp-

ske razmatra}e danas Infor-

maciju o obavqenim pregovo-

rima sa Fondom za me|unarod-

ni razvoj (OPEC) i ostalim

u~esnicima s ciqem realiza-

cije Projekta "Odr`ivi po-

vratak izbjeglica i raseqenih

lica - obnova stambenog fon-

da#, saop{teno je iz Sekreta-

rijata Vlade Srpske, prenije-

la je Srna.

Na dnevnom redu dana{we

sjednice je i razmatrawe Ini-

cijative za rje{avawe stambe-

nog problema porodica sa vi-

{e djece u Republici Srpskoj.

Vlada Srpske razmatra}e

i Prijedlog odluke o davawu

saglasnosti na Plan utro{ka

sredstava za kapitalna ulaga-

wa Ministarstvu za izbjegli-

ce i raseqena lica od 30.

septembra do 31. decembra, u

iznosu od blizu 120 hiqada

maraka.

Na dnevnom redu sjednice

bi}e i prijedlozi zakqu~aka

o davawu saglasnosti za pro-

met nekretnina i o obezbje|i-

vawu odgovaraju}e poqopri-

vredne mehanizacije za poro-

dice sa petoro i vi{e djece u

ruralnim podru~jima u Srp-

skoj, u vrijednosti od 20 hiqa-

da maraka.

Vlada }e razmatrati Pri-

jedlog odluke o dodjeli konce-

sije za istra`ivawe i eksplo-

ataciju vode za pi}e i indu-

strijske vode na le`i{tu Dra-

galovci, u op{tini Doboj,

preduze}u DOO EFT Termoe-

lektrana Stanari u Stanarima.

Sjednica Vlade zakazana je

za 10 ~asova, nakon ~ega }e bi-

ti izdato saop{tewe za jav-

nost. ¥

DANAS ZASJEDA VLADA SRPSKE

Stanovi prva briga

~etvrtak, 1. novembar 2007.NOVOSTI

O S N O V N I

problem Mirosla-

va Laj~aka i wego-

vih drugara i luga-

ra je to, {to u go-

rama i morama

mnogim Bosne po-

nosne, nisu u sta-

wu da od pojedinih

bukvi u Sarajevu

ne razaznaju ~itavu

{umu.

Posebno "Repu-

bliku [umsku# ka-

ko je posprdno i neka`weno

nazivaju wihovi doma}ini, a

iz koje se ve} godinama sjekla

japija za izgradwu "funkci-

onalne dr`ave#, "evropskih

puteva# i ostalih ~udesa rav-

nih konstruisawu drvenog

{poreta.

A da je kojim slu~ajem dru-

ga~ije, onda im iz vida ne bi

promakla ~iwenica da oku-

pqawe naroda u Republici

Srpskoj nije bio miting, ve}

pre}utni, usmeni i takvim

eksperimentima izazvani re-

ferendum gra|ana.

Onih istih gra|ana radi

~ije dobrobiti ovi me|una-

rodni pregaoci od silnoga po-

sla satra{e i sebe i nas.

A gra|ani Srpske su u me-

|uvremenu stekli i ru`nu na-

viku da formiraju sopstveno

mi{qewe o svemu, pa ~ak i o

evropskim putevima poplo-

~anim najboqim namjerama.

No, da je ipak poznavalac

balkanskih prilika i mani-

ra, Miroslav Laj~ak je do-

kazao time {to je na dan ba-

wolu~kog mitinga organizo-

vao i svojevrsni "kontrami-

ting#, na koji su se odazvali

komandant EUFOR-a i zamje-

nik vrhovnog komandanta

NATO-a.

Ova ~eta mala, ali oda-

brana da tuma~i interese gra-

|ana, tom prilikom je zakqu-

~ila "da je za BiH od impe-

rativnog zna~aja povratak

normalnom vr{ewu vlasti i

iznad svega, puno po{tivawe

Dejtonskog sporazuma#....

Kad su vojnici u pitawu,

onda mi je savr{eno jasno {ta

podrazumijevaju pod pojmom

"imperativno#.

Kad je u pitawu Laj~ak,

onda mi je jasno da on pod tim

istim pojmom podrazumijeva

svoju malu imperiju zasnova-

nu na principu nare|ewe-iz-

vr{ewe....

Me|utim, nejasno mi je

ostalo {ta im do|e onaj za-

htjev za "povratak normalnom

vr{ewu vlasti#...

Ispada to da se rondawe

naroda i wegovih izabranih

predstavnika pro-

tiv Laj~akovih od-

luka ima smatrati

nenormalnom poja-

vom, slijedom ~ega

se name}e jo{ jedan

zakqu~ak po kojem

je jedina "normal-

na vlast# ona Laj-

~akova.

I da je iznad

svega, ali uz "puno

po{tivawe Dejton-

skog sporazuma#,

protuma~enog na Laj~akov na-

~in...

Zato neprekidno prevr-

}em svoj primjerak Dejton-

skog sporazuma, a sve u stra-

hu da mi je neko mo`da iski-

nuo par stranica, koji Laj~a-

ku daju puno pravo da radi ono

{to tvrdi.

Zato po{tenog nalaza~a

molim da mi te stranice {to

prije vrati.

Zauzvrat }u mu pokloniti

postoje}i primjerak koji sam,

bez veze i bez ikakve potre-

be i{~itao, ispodvla~io i

"magare}e u{i# i wemu i se-

bi napravio.

I kojeg, vjerovatno zbog

toga, nikako da protuma~im

na na~in kako to na{ visoki

i plemeniti za{titnik zna i

umije.

Mo`da se u tim izgubqe-

nim listovima nalaze i obja-

{wewa kako je Srpska, od

"Strane# koja je visokog pred-

stavnika ustoli~ila, u me|u-

vremenu toliko "zastranila#

da je nema ni u Upravnom od-

boru Savjeta za (beskrajnu)

implementaciju mira, i u ko-

jem joj se mo`e dozvoliti pra-

vo glasa, vremenski ograni-

~enog na par minuta...

Mo`da u tim zaturenim

stranicama postoji i obja-

{wewe onoga {to se naziva

sukobom interesa.

A ~ija primjena zavisi od

pozicije u zakonu, izvan ili

iznad zakona.

Jer, dok ja kao obi~ni

smrtnik ne mogu da dupliram

funkcije, ili da poslujem sa

pastorkom stri~evog tetka,

dotle je jedan Laj~ak istovre-

meno i visoki predstavnik i

specijalni predstavnik EU,

a Gregorijan jo{ istovreme-

nije wegov zamjenik i super-

vizor za Br~ko....

A zna se ko je vrhunski au-

toritet za tuma~ewa ovakvih

situacija. Zna se i da je Bog

prvo sebi bradu napravio.

Jedino se ne zna ho}e li

nam se to na kraju napisati i

neko novo Miroslavqevo je-

van|eqe... ¥

UZDU@ I POPRIJEKO

Slu{aj ,vamo!

4

Pi{e Sini{a

DAVIDOVI]

PREDSTAVNICI Agen-

cije za istrage i za{titu i Oba-

vje{tajno-bezbjednosne agenci-

je BiH jo{ su jednom pokazali

da ne mare za sudbinu nestalih

u proteklom ratu.

Iako bi u procesu tra`ewa

morale da budu jedan od glavnih

oslonaca Institutu za nestale

osobe BiH, ~lanovi SIPA-e i

OSA-e nisu se odazvale sastan-

ku predstavnika doma}ih i me-

|unarodnih ustanova koje se ba-

ve sudbinom nestalih tokom su-

koba u BiH, odr`anom prije ne-

koliko dana u Sarajevu.

Vr{ilac du`nosti jednog

od direktora ovog instituta i

direktor republi~ke Kancela-

rije za tra`ewe zarobqenih i

nestalih lica Milan Bogdani}

smatra da se proces tra`ewa

nestalih ne mo`e ubrzati bez

aktivnog u~e{}a ovih agencija.

- Nezadovoqan sam rezulta-

tima sastanka, jer nije odgovo-

rio na postavqena pitawa zbog,

iz nerazumqivih razloga, nedo-

laska predstavnika SIPA-e i

OSA-e. Takvim pristupom, od

ovih agencija ne mo`emo o~e-

kivati unapre|ewe procesa tra-

`ewa nestalih - istakao je Bog-

dani}.

Dodao je da je Kancelarija

za tra`ewe zarobqenih i ne-

stalih lica Srpske bila ser-

vis Agenciji za istrage i za-

{titu, umjesto da ova agencija

dostavqa informacije o sudbi-

ni nestalih lica.

Prema Bogdani}evim rije-

~ima, republi~ka Vlada, za raz-

liku od ovih agencija, dala je

veliku podr{ku procesu tra`e-

wa nestalih putem odluke Mi-

nistarstva unutra{wih poslo-

va Srpske da se osnuju timovi na

nivoima svih policijskih sta-

nica i centara javne bezbjedno-

sti, koji }e istra`ivati ratne

zlo~ine i sudbine onih koji su

nestali bez traga.

- O~ekujemo da }e isti mo-

del usvojiti i Ministarstvo

unutra{wih poslova Federaci-

je BiH. Pored toga, problem je

{to Zakon o nestalim osobama

BiH nije u potpunosti sprove-

den, iako je donesen prije tri

godine - rekao je Milan Bogda-

ni}.

Predsjednik Saveza udru`e-

wa porodica zarobqenih i ne-

stalih lica Srpske u BiH Mi-

lijana Boji} istakla je da nedo-

lazak predstavnika Agencije za

istrage i za{titu i Obavje{taj-

no-bezbjednosne agencije BiH

na sastanak govori o nefunk-

cionisawu prave dr`ave.

- Zar treba {ta vi{e re}i

kada jedinstvena Strategija is-

tra`ivawa ratnih zlo~ina u

BiH jo{ nije usvojena. Sve se

radi pojedina~no i neorganizo-

vano, tako da uop{te ne ~udi

wihov nedolazak. S druge stra-

ne, u Odjeqewu za ratne zlo~i-

ne SIPA-e radi 11 Bo{waka i

nekoliko Hrvata, koji su se sa-

mo pozabavili

hap{ewem Srba

i ne razmi{qa-

ju o procesu tra-

`ewa nestalih

- naglasila je

Boji}eva.

Dodala je da

p r i p a d n i c i

ovih agencija ne

rade ni{ta kad

su u pitawu is-

tra`ivawa rat-

nih zlo~ina nad

Srbima. Imamo

situaciju, obja-

snila je Boji}e-

va, da srpske

`rtve i o~evi-

ci nedjela sa

strahom gledaju

zlo~ince na slo-

bodi.

- Kako objasniti ~iwenicu

da SIPA nije privela pravdi

nijednog muxahedina, koji je u~e-

stvovao ili po~inio stravi~-

ne zlo~ine nad Srbima na Ozre-

nu, iako postoji bezbroj video-

zapisa, slika, dokumenata... - za-

pitala se Milijana Boji}.

U Me|unarodnoj komisiji

za nestale osobe smatraju da od-

govor na pitawe za{to pred-

stavnici Agencije za istrage i

za{titu i Obavje{tajno-bez-

bjednosne agencije BiH nisu do-

{li na sastanak u Sarajevo tre-

ba potra`iti u ovim ustanova-

ma i u Institutu za nestale oso-

be BiH.

Za ovu komisiju najva`nije

je da su sastanku prisustvovali

predstavnici Ministarstva

bezbjednosti BiH i Tu`ila-

{tva BiH.

¥ P. PE]ANAC

ZA[TO JE PROPAO SASTANAK O PROBLEMIMA TRA@EWA NESTALIH U BiH

NE MARE ZA ISTINUNikom nije jasno za{to se nisu pojavili ~lanovi SIPA-e

i OSA-e. Od ovih agencija ne mo`emo da o~ekujemo

unapre|ewe procesa tra`ewa nestalih, istakao Bogdani}...

Dokaz da dr`ava ne funkcioni{e, naglasila Milijana Boji}

"OBJA[WEWE"

U Agenciji za istrage i za{titu `ale {to se niko od pred-

stavnika ove ustanove nije odazvao sastanku koji je organizo-

vao Institut za nestale osobe BiH, jer je "osoba koja je tre-

balo da prisustvuje tog dana radila na drugom slu~aju#.

- Vr{ilac du`nosti direktora agencije Sead Lisak pro-

slijedio je pozivnicu jednom od rukovodilaca u Odjeqewu za

istra`ivawe ratnih zlo~ina, koji je po nalogu nadle`nog tu-

`ioca morao iznenada da se posveti drugom predmetu - rekla

je savjetnik u kabinetu direktora SIPA-e Selma Delali}.

Do zakqu~ewa ovog broja nismo uspjeli saznati razlog ne-

dolaska predstavnika Obavje{tajno-bezbjednosne agencije BiH,

jer direktor nije bio prisutan, a u ovoj ustanovi nisu znali da

li je poziv za sastanak uop{te stigao, jer nisu mogli prona}i

protokol.

ZAKQU^CI

Na sastanku u Sarajevu

doneseni su zakqu~ci da Mi-

nistarstvo za qudska prava

i izbjeglice BiH uputi do-

pis ustanovama i vlastima

na svim nivoima da imenuju

slu`benike zadu`ene za sa-

radwu sa nadle`nim ustano-

vama za tra`ewe nestalih

osoba.

Od ovog ministarstva se

o~ekuje da sa~ini sprovedbe-

ne akte u vezi sa primjenom

Zakona o nestalim osobama

BiH, posebno s ciqem utvr-

|ivawa postupawa u procesu

identifikacije, kada poro-

dice ne prihvataju rezulta-

te ili kada je nemogu}e to

uraditi zbog stawa u kojem

se tijelo nalazi.

U Sarajevu je jo{ dogovo-

reno da }e Institut za ne-

stale osobe BiH sa~initi

listu slu~ajeva u kojima se

nestanci ve`u za odre|ene

ustanove, jer su osobe prije

nestanka zatvorile vlasti.

\Milan Bogdani}: Srpska uradila

{to je mogla

PREDSJEDNIK republi~-

kog Saveza sindikata Ranka Mi-

{i} ju~e je o{tro kritikovala

novi Zakon o {trajku koji je

predlo`ilo Ministarstvo ra-

da i bora~ko-invalidske za{ti-

te, napomiwu}i "da se radi o

zastarjelom i retrogradnom za-

konu#.

- Radni materijal novog Za-

kona o {trajku, koji je dosta-

vilo Ministarstvo rada i bo-

ra~ko-invalidske za{tite,

udar je na sindikat. Wime se

doslovno za gotovo 60 odsto

radnika u Srpskoj zabrawuje

{trajk kao glavna sindikalna

borba i to ne smijemo dopusti-

ti - saop{tila je Mi{i}eva

na sjednici Predsjedni{tva

Saveza sindikata, odr`anoj ju-

~e u Domu sindikata u Bawoj

Luci. Ona je ocijenila da }e

Predsjedni{tvo sindikata od-

baciti radni materijal Zako-

na o {trajku.

Mi{i}eva je pozvala rad-

nike u Srpskoj da se u~lane u

sindikat jer samo tako mogu da

za{tite svoja prava. Ona je upo-

zorila da jedan broj privatnih

poslodavaca u Srpskoj zabrawu-

ju sindikat, {to je u suprotno-

sti sa Ustavom, Zakonom o ra-

du i me|unarodnim konvencija-

ma koje garantuju slobodu sin-

dikalnog organizovawa svim

radnicima.

- Radnici imaju pravo na pla-

tu, topli obrok, povezan sta`,

bolovawe, godi{wi odmor, kao i

druga prava koja, na`alost, jedan

broj poslodavaca kr{i. Tome mo-

ramo stati ukraj i obezbijediti

radnicima dostojan ivot - ista-

kla je Ranka Mi{i}.

Na ju~era{woj sjednici

Predsjedni{tva predstavqen je

projekat pod nazivom "Ho}emo

`ivotni standard zaposlenih u

zemqama Evropske unije#, koji

Savez sindikata planira da re-

alizuje zajedno sa granskim sin-

dikatima. O zna~aju ovog projek-

ta vi{e govora bi}e na sindi-

kalnoj konferenciji polovi-

nom novembra. Da su u Srpskoj

prava radnika ugro`ena i da

trebaju sindikat, najboqe po-

kazuje da je u prvih {est mjese-

ci ove godine pravnu pomo} Sa-

veza sindikata potra`ilo 5.712

radnika. Od wih, 2.063 `ena po-

`alile su se sindikatu na ugro-

`avawe prava, ukqu~uju}i de-

set trudnica koje su prijavile

poslodavce zbog ugro`avawa

radni~kih prava i nepo{tiva-

wa Zakona o radu. Mi{i}eva je

istakla da su, zahvaquju}i

stru~noj pomo}i pravnika Save-

za sindikata, radnici u{tedje-

li gotovo pola miliona mara-

ka koliko bi ih ko{tale sudske

parnice.

On je napomenula da se broj

radni~kih tu`bi u posqedwe

vrijeme smawuje jer je uz posre-

dovawe sindikalnih pravnika

mimo suda rije{eno 720 sporo-

va koje su radnici pokrenuli

protiv poslodavaca.

Upozoreno je na {tetno dje-

lovawe takozvanih "`utih sin-

dikalaca#, {to se najboqe vi-

djelo u primjeru bawolu~kog

"Jel{ingrada#, gdje se 4.500 rad-

nika koji su "nasjeli# na obe}a-

wa la`nih sindikalca nedavno

vratilo u ~lanstvo Saveza sin-

dikata.

¥ M. MILUNOVI]

^LANOVI Udru`ewa gra-

|ana "Zajedno do istine# o~e-

kuju da }e do kraja godine biti

odr`an okrugli sto na kojem

}e stru~waci iz oblasti prava

raspravqati o pravnoj vaqa-

nosti ugovora o zamjeni nekret-

nina, koji su sklopqeni u tako-

zvanom spornom periodu.

Predsjednik ovog udru`e-

wa Goran Dra`i} se nada da }e

okrugli sto organizovati re-

publi~ko Ministarstvo prav-

de i Ministarstvo za izbjegli-

ce i raseqena lica.

Dra`i} je pojasnio da su

zbog poni{tavawa ovih ugovo-

ra, koji su sklopqeni izme|u

1991. i 1998. godine, mnogi gra-

|ani koji su svoju imovinu u

Hrvatskoj mijewali za imovi-

nu u Republici Srpskoj dovede-

ni u bezizlaznu situaciju.

- Pojedini osnovni i okru-

`ni sudovi u Srpskoj su neke

ugovore o zamjeni imovine pro-

glasili ni{tavnim samo na

osnovu op{tih ratnih okolno-

sti i na zahtjev jedne strane,

odnosno gra|ana koji `ele da

vrate imovinu u Republici

Srpskoj. Tako Srbi koji su u

spornom periodu mijewali svo-

ju imovinu u Hrvatskoj za ku}u

ili stan u Srpskoj, ostaju bez

i~ega. Smatramo da traba radi-

ti u skladu sa zakonom i po-

{tovati prava ovih gra|ana -

naglasio je Dra`i}.

On je naglasio da Srbi ne

mogu da vrate imovinu u Hrvat-

skoj koju su dali u zamjenu, jer

hrvatski sudovi ne priznaju

presude sudova Republike Srp-

ske.

Prema Dra`i}evim rije~i-

ma, Vrhovni sud Republike

Srpske u svim ovakvim slu~a-

jevima presude ni`ih sudova je

preina~io ili vratio na po-

novni postupak.

- To pokazuje da smo u pra-

vu. Veliki problem je to {to

se presude izvr{avaju ~im po-

stanu pravosna`ne tako da qu-

di koji su do{li iz Hrvatske

moraju da napuste imovinu ko-

ju su dobili u zamjenu i bukval-

no ostaju na ulici - rekao je

Dra`i}.

Goran Dra`i} je istakao da

sudovi ugovore mogu da poni-

{te samo ako strana koja tra-

`i poni{tewe doka`e da je

ugovor potpisala pod prisi-

lom. ¥ S. Mi.

UDRU@EWE GRA\ANA

"

ZAJEDNO DO ISTINE"

Ugovori uzeli sve

PRVI SINDIKALAC SRPSKE RANKA MI[I] KRITIKOVALA PREDLO@ENI

ZAKON O [TRAJKU

UDAR NA SINDIKAT

Mi{i}eva naglasila da se za gotovo 60 odsto radnika

u Srpskoj zabrawuje {trajk kao glavna sindikalna borba...

Ove godine pravnu pomo} Saveza sindikata potra`ilo

5.712 zaposlenih

TAKSE

U Domu zdravqa Doboj

stotinu radni~kih tu`bi ri-

je{eno je dogovorom. Kqu~-

ni razlog zbog kojih radnici

odustaju od tu`bi su previ-

soke sudske takse. Zato je Sa-

vez sindikata jo{ jednom za-

tra`io od republi~ke Vla-

de i Narodne skup{tine iz-

mjene Zakona o sudskim tak-

sama kojim bi se radnici

oslobodili pla}awa ovih na-

doknada.

\Sjednica Predsjedni{tva sindikata: Stati

ukraj kr{ewu radni~kih prava (Snimio M. [UKALO)

~etvrtak, 1. novembar 2007.

5NA TRACI DOGA\AJA

BAWA LUKA - Iako se suo~ava

sa brojnim pote{ko}ama u poslovawu

i nema podr{ku i polo`aj kakav ima-

ju pojedine druge privredne grane, sek-

tor metalurgije i prerade metala Re-

publike Srpske posqedwih godina

ipak ostvaruje zna~ajan rast proizvod-

we i ukupnog prihoda, a sa u~e{}em

od 41 odsto u ukupnom izvozu Republi-

ke Srpske, postao je vode}i u izvoznim

aktivnostima.

Ovo je re~eno, izme|u ostalog, ju-

~e u Bawoj Luci na izbornoj sjednici

Skup{tine Udru`ewa sektora meta-

lurgije i prerade metala, koje djeluje

pri Privrednoj komori Republike

Srpske. Prema rije~ima sekretara ovog

komorskog udru`ewa Pere ]ori}a, u

ovom sektoru privrede djeluju 284 re-

gistrovana preduze}a, i to u oblasti-

ma crne i obojene metalurgije, meta-

loprera|iva~koj industriji, ma{ino-

gradwi i proizvodwi saobra}ajnih

sredstava.

On je dodao da su ova preduze}a u

2005. godini ostvarila ukupan prihod

od 447 miliona maraka, a u 2006. godi-

ni 638 miliona maraka. Ovakvom ra-

stu, prema wegovoj ocjeni, doprinije-

la je, pored ostalog, uspje{na privati-

zacija nekoliko ve}ih preduze}a ~iji

su ve}inski vlasnici postali inostra-

ni poslovni partneri. Prema wego-

vim rije~ima, oni su, u stvari, i omo-

gu}ili izlaz na svjetsko tr`i{te.

- Uo~qivo je da ovom i te kako va-

`nom sektoru na{e privrede prote-

klih godina nije dato odgovaraju}e mje-

sto i zna~aj u ekonomskoj politici Re-

publike Srpske. Izostala je podr{ka,

recimo, stimulaciji izvoza i uvo|e-

wu me|unarodnih standarda kvaliteta,

bez ~ega se u dana{we vrijeme te{ko

mo`e na inostrano tr`i{te. S obzi-

rom na to da su Vlada Republike Srp-

ske i wen predsjednik Milorad Dodik

prihvatili komorski sistem kao part-

nera, realno je o~ekivati da }e u eko-

nomskoj politici za narednu godinu

biti uva`eni prijedlozi prema koji-

ma }e i sektor metalurgije i prerade

metala imati zapa`enije mjesto u tom

dokumentu - rekao je Pero ]ori}.

Recimo da je na ju~era{woj sjed-

nici za predsjednika Skup{tine Udru-

`ewa metalurgije i prerade metala

izabran Bo`o Grbi} iz kompanije

"Mital - Novi rudinici Prijedor#.

¥ M. MIQU[

SKUP[TINA UDRU@EWA SEKTORA METALURGIJE I PRERADE METALA

S obzirom na to da su Vlada i premijer Milorad Dodik

prihvatili komorski sistem kao partnera, realno je o~ekivati

da }e u ekonomskoj politici za narednu godinu metalurgija

i prerada metala imati zapa`enije mjesto, rekao Pero ]ori}

POVE]ANI PROIZVODWA I IZVOZ ZVORNIK - Pripadnik Vojske Republi-

ke Srpske Goran Gotovac (1973) iz Zvornika

ju~e je identifikovan DNK analizom u Cen-

tru za identifikaciju u Lukavici. Otac Du-

{an rekao je da je Goran nestao 16. jula 1995.

godine u Baqkovici kod Zvornika.

Wegovi ostaci ekshumirani su na zvor-

ni~kom gradskom grobqu u Karakaju iz poje-

dina~ne grobnice, gdje je bio sahrawen kao N.

N. lice.

- Te{ko nam je jer smo 12 godina tragali

za na{im sinom, a on je bio sahrawen na gro-

bqu u na{em gradu. Smatram da su nadle`ni

morali br`e reagovati, jer samo je qudski

faktor razlog {to smo ovoliko dugo tragali

- rekao je Du{an Gotovac.

Sahrana ostataka Gorana Gotovca obavi}e

se u subotu, 3. novembra, na grobqu u rodnom

selu Kitovnice kod Zvornika.

¥ S. S.

POSLIJE 12 GODINA TRAGAWA

Identifikovan

Goran Gotovac

DRVAR - Raspu{taju}i [kolski odbor Osnovne

{kole u Drvaru, ministar obrazovawa u Vladi Li-

vawskog kantona Gordana Cikojevi} zloupotrijebila

je slu`beni polo`aj i izvr{ila pravno nasiqe nad

legalno i legitimno izabranim [kolskim odborom,

koji je donosio pravno utemeqene odluke. Time je na

djelu pokazala da se nastavqa diskriminacija srpskog

naroda na podru~ju Livawskog kantona - saop{tio je

Op{tinski odbor Saveza nezavisnih socijaldemokra-

ta Drvar.

U saop{tewu koje je potpisao predsjednik OO

SNSD-a Dragan Puziga}a daqe stoji da je na taj na~in

Cikojevi}eva sprije~ila sprovo|ewe legalno

raspisanog konkursa za izbor novog direktora {kole,

koji je raspisao [kolski odbor, s obzirom na to da je

dosada{wem direktoru Marku Pezeru istekao mandat.

O diskriminaciji Srba u Osnovnoj {koli u Dr-

varu dovoqno govori i podatak da im je ukinut jedan

~as vjeronauke.

- Samovoqnim pona{awem i diskriminatorskim

odnosom kojim se gazi dostojanstvo srpskog naroda,

ministar obrazovawa proizvela je krizu politi~kih

odnosa na podru~ju Kantona - napisano je na kraju

saop{tewa OO SNSD-a Drvar. ¥ M. B.

VLADA LIVAWSKOG KANTONA RASPUSTILA

[KOLSKI ODBOR U DRVARU

Samovoqa ministraPRIJEDOR - "Prijedor-

putevi#, koji sa jo{ pet pred-

uze}a ~ine "Fortis grupu#, u

Crnoj Gori imaju ugovorene

poslove u oblasti niskograd-

we vrijedne izme|u 16 i 17 mi-

liona maraka. To je ju~e agen-

ciji Srna izjavio predsjedava-

ju}i ove grupacije Dragan o-

rokalo.

- Na crnogorskom tr`i-

{tu investitori nas bukvalno

mole da se prihvatimo poslo-

va, tako da }emo po~etkom na-

redne godine u Crnoj Gori, gdje

trenutno imamo registrovanu

poslovnu jedinicu, formirati

preduze}e "Fortis Monte# -

najavio je ^orokalo.

^orokalo je istakao da su

u toku ozbiqni pregovori sa

jednom stranom firmom o iz-

gradwi cementare u Novom Gradu, koja }e omo-

gu}iti 250 do 300 novih radnih mjesta. Osim

"Prijedorputeva#, u "Fortis grupi# se nalazi

jo{ pet preduze}a: "Egzotik#, "Industropro-

jekt#, "Livnica#, Rudnik nemetala "Japra# i

"Ilixa putevi#. ¥

PRIJEDORSKI PUTARI VEOMA TRA@ENI

Prodor na crnogorsko tr`i{teGRA\ANI kao poreski obveznici u

mogu}nosti su da podnesu zahtjev za umawewe

poreske osnovice i povrat poreza. Rok za pod-

no{ewe prijava, koje proizlaze iz Zakona o

porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit,

a kojim se omogu}uje umawewe poreske os-

novice za svakog izdr`avanog ~lana porodice

od 20 odsto i za pla}ene kamate na stambene

kredite ostavqen je do 31. marta naredne go-

dine. Ovo je, izme|u ostalog, re~eno na

ju~era{wem seminaru Poreske uprave.

- Po isteku godine gra|ani treba da pod-

nesu zahtjev u kojem }e navesti izdr`avane

~lanove porodice i dokaze iz banke ukoliko

su zadu`eni po osnovu stambenog kredita -

rekla je pomo}nik direktora Poreske uprave

Ilinka Gavrilovi}.

Prema wenim rije~ima, nastoja}e se da svi

zahtjevi gdje bude osnove za povrat rije{e na

vrijeme kako bi gra|ani prvi put dobili

povrat poreza na svoj teku}i ili `iro-ra~un.

- Najni`a godi{wa plata je 2.460 maraka,

prema kojoj 492 marke iznosi umawewe za

svakog izdr`avanog ~lana porodice - objas-

nila je Gavrilovi}.

¥ Da. P.

SEMINAR REPUBLI^KE PORESKE

UPRAVE

Povrat poreza

Pune ruke posla: Radnici

"

Prijedorputeva"

rade na izgradwi puta Trebiwe - Herceg Novi

~etvrtak, 1. novembar 2007.EKONOMIJA

6

[IROM REPUBLIKE SRPSKE OBIQE@EN ME\UNARODNI DAN [TEDWE

PREDSTAVNICI "Hipo

Alpe-Adria banke# a. d. Bawa

Luka ju~e su, povodom 31. okto-

bra - Me|unarodnog dana {ted-

we, donirali oko devet hiqada

maraka bawolu~kom Klini~kom

centru.

Dvije hiqade maraka dali

su Odjeqewu za fiziolo{ku

neonatologiju Klinike za gi-

nekologiju i aku{erstvo

Klini~kog centra za nabav-

ku opreme, dok je donacija u

vrijednosti sedam hiqada ma-

raka data Klinici za vasku-

larnu hirurgiju, i to za na-

bavku namje{taja, pet klima-

ure|aja i isto toliko televi-

zora.

Predstavnici "Hipo ban-

ke# ju~e su obi{li i sva poro-

dili{ta u Republici Srpskoj i

bebama ro|enim na Dan {tedwe

uru~ili {tedne kwi`ice sa

ulogom od po 100 maraka.

Sa predstavnicima "Hipo

Alpe-Adria banke# a. d. Bawa

Luka novoro|en~ad i djecu ko-

ja le`e na Odjeqewu hematolo-

gije, onkologije i imunologije

Klinike za dje~ije bolesti u

Bawoj Luci posjetila je promo-

tor ove banke djevoj~ica Kri-

stina Ivanovi} Kiki. Tom pri-

likom Kristina je podijelila

dje~ici kompakt diskove sa

"\ur|evdanskog festivala#, a

Odjeqewu hematologije, onko-

logije i imunologije uru~ila

be`i~ni telefon, kako bi se

mali{ani mogli javqati rodi-

teqima.

Do 11 ~asova ju~e, u bawo-

lu~kom porodili{tu ro|ene su

tri bebe. Me|utim, do kraja da-

na o~ekivali su da }e ih na svi-

jet sti}i jo{.

- Ova akcija me prijatno iz-

nenadila i zahvaqujem na kwi-

`ici i poklonima - rekla je

sre}na majka Bosa Savi}, koja je

ju~e ujutro rodila sina \or|a.

Predstavnici "Hipo ban-

ke# su od 22. do 31. oktobra u 28

gradova Srpske i Br~kom orga-

nizovali niz donatorskih ak-

tivnosti.

- U tih devet dana "Hipo Al-

pe-Adria banka# a. d. Bawa Lu-

ka poklonila je vi{e od 70 hi-

qada maraka, kako u novcu, ta-

ko i u vrijednim poklonima, vr-

ti}ima, {kolama, biblioteka-

ma, centrima za kulturu... - re-

kao je rukovodilac bawolu~ke

filijale "Hipo banke# Tedo

Cvi{i}, dodaju}i da su ovakve

akcije postale tradicionalne.

Na poklonima su zahvalili

direktor Klini~kog centra

Milan Skrobi}, na~elnik Kli-

nike za ginekologiju i aku{er-

stvo prof. dr Neboj{a Jovani},

{ef Odjeqewa za fiziolo{ku

neonatologiju Qubo Vi{ekru-

na i na~elnik Klinike za dje-

~ije bolesti Stevan Baji}, is-

ti~u}i da su donacije dobrodo-

{le.

U Isto~nom Sarajevu "Hi-

po banka# je donirala 4.300 ma-

raka. Od toga, za Mati~nu bi-

blioteku tri hiqade maraka za

nabavku kwiga i besplatan up-

is 300 djece budu}ih korisnika

usluga ove biblioteke, a Kli-

ni~kom centru 1.300 maraka za

nabavku medicinske opreme.

- Me|unarodni dan {tedwe

je u na{oj banci tradicional-

no posve}en najmla|ima i in-

stitucijama koje brinu o vas-

pitno-obrazovnom razvoju dje-

ce i wihovoj zdravstvenoj i so-

cijalnoj za{titi - rekao je ru-

kovodilac filijale u Isto~-

nom Sarajevu Slobodan Mrka-

ji}.

"Hipo banka# je i u Drini-

}u donirala dvije hiqade mara-

ka Kulturno-umjetni~kom dru-

{tvu za nabavku narodnih no-

{wi. ¥ E. G. S.

"

HIPO ALPE-ADRIA BANKA"

Za proteklih devet dana

"

Hipo banka" a. d. Bawa Luka

poklonila vi{e od 70 hiqada maraka, kako u novcu,

tako i u vrijednim poklonima vrti}ima,

{kolama, bibliotekama...

POVODOM Svjetskog dana

{tedwe, direktor prijedorske

filijale "NLB Razvojne ban-

ke# Marko Golubovi} uru~io je

tri hiqade maraka Miodranki

Jefti} iz sela Gorwi Garevci

kod Prijedora, kao pomo} za iz-

gradwu porodi~ne ku}e.

Ovo je znak, rekao je ovom

prilikom Golubovi}, da ova

banka prepoznaje qudske sudbi-

ne i pozvao sve privrednike i

preduzetnike da se pridru`e

ovoj akciji.

- Na inicijativu na~elni-

ka op{tine Prijedor Marka

Pavi}a, odlu~ili smo da doni-

ramo ovu sumu novca kako bi se

rije{io stambeni problem po-

rodice Jefti} - kazao je Golu-

bovi}, uru~uju}i novac u pri-

sustvu predstavnika prijedor-

skog Centra za socijalni rad.

Na pomo}i je zahvalila Mi-

odranka Jefti}, ali i wena

k}erka Mirjana, koja je rekla da

joj ovo mnogo zna~i zbog sazna-

wa da }e jednog dana imati no-

vi krov nad glavom.

- Nemam rije~i da zahvalim

ovim dobrim qudima. Preno-

sim im pozdrave mojih bra}e i

sestara - kazala je dvanaestogo-

di{wa Mirjana, sa suzama u

o~ima.

Miodranka Jefti} ima {e-

storo djece koja `ive u veoma

te{kim i neuslovnim prosto-

rijama. Zato su op{tina Prije-

dor i Centar za socijalni rad

odlu~ili da obezbijede plac i

temeq budu}e monta`ne ku}e.

Porodica Jefti} ve} punih 10

godina prima socijalnu pomo},

koju obezbje|uju nadle`ne in-

stitucije.

Svjetski dan {tedwe bio je

i u znaku donacije koju su odgo-

vorni iz "NLB Razvojne banke#

uru~ili u Gradi{ci Centru za

socijalni rad, za djecu bez ro-

diteqskog starawa. Sli~an gest

napravqen je i u Doboju, za li-

je~ewe dje~aka Davida Jeli}a,

kao i za kupovinu automobila

Udru`ewu paraplegi~ara u ovoj

op{tini.

Povodom 31. oktobra, "NLB

Razvojna banka# nije zaboravi-

la ni razli~ite ustanove i

brojna udru`ewa na podru~ju

Bawe Luke, Zvornika, Lakta{a

i Trebiwa.

U Lakta{ima je uru~ena

nov~ana donacija Odbojka{kom

klubu invalida "Lakta{i#. Ko-

vertu sa hiqadu maraka pred-

sjedniku OKI "Lakta{i# Stoj-

ku Panxi}u uru~ila je {ef lak-

ta{ke ekspoziture "NLB Raz-

vojne banke# Stojanka [kori}.

Kako je istakla [kori}e-

va, Me|unarodni dan {tedwe

obiqe`ava se 31. oktobra, na

dan kada je 1924. godine u Mila-

nu odr`an prvi Me|unarodni

kongres predstavnika svjetskih

{tednih ustanova, koji su se sa-

stali u `eqi da prona|u izlaz

iz krize uzrokovane Prvim

svjetskim ratom.

- Konstatovali su da je

{tedwa prijeko potrebna za

razvoj ~ovje~anstva i donijeli

odluku kojom je ustanovqen Me-

|unarodni dan {tedwe, s ciqem

da se javno promovi{u wene

vrijednosti - rekla je [kori-

}eva.

Predstavnici filijale u

Trebiwu uru~ili su prigodne

donacije Centru za socijalni

rad, kao i dje~ijem vrti}u "Na-

{a radost#, dok su najboqi u~e-

nici Osnovne {kole "Vuk Ka-

raxi}# dobili {tedne kwi`i-

ce sa po 100 maraka.

- Na ovaj na~in eqeli smo

da obiqe`imo Svjetski dan

{tedwe i podsjetimo na{e naj-

mla|e sugra|ane na zna~ewe ri-

je~i {tedwa i koliko je ona va-

`na za budu}nost - rekao je di-

rektor trebiwske filijale

Slavko Berak.

¥ E. G. S.

"

NLB RAZVOJNA BANKA"

Donacije u pravim rukama

\Bawolu~ko porodili{te: Obradovali majke (Snimio H. D. BORKOVI])

POVJEREWE

^etiri hiqade maraka za dvije javne ustanove i tri udru`e-

wa gra|ana koji brinu o zdravstvenoj i socijalnoj za{titi naj-

mla|ih uru~ili su ju~e predstavnici filijale "Hipo banke# u

Trebiwu. Direktor filijale Nikola Asanovi} kazao je da je no-

vac doniran Udru`ewu roditeqa djece sa posebnim potrebama

"Sunce nam je zajedni~ko#, Udru`ewu za pomo} djeci i `enama

`rtvama porodi~nog nasiqa, Osnovnoj {koli "Sveti Vasilije

Ostro{ki# i dje~ijoj igraonici "Ciciban#.

- Na ovaj na~in `elimo da zahvalimo stanovnicima i na-

{im klijentima za ukazano povjerewe - izjavio je Asanovi}.

VIDEO-BIM

Predstavnici bawolu~ke "NLB Razvojne banke ju~e su ~la-

nicama Saveza `ena oboqelih od raka dojke "Iskra# uru~ili

video-bim vrijedan 1.350 maraka.

- Humanitarna akcija "Poka`ite nam da nismo same#, koja

je organizovana povodom 24. oktobra - Svjetskog dana borbe

protiv raka dojke, uspje{no je zavr{ena - rekla je predsjednik

Saveza `ena oboqelih od raka dojke "Iskra# Armi Buro.

Prema wenim rije~ima, preko video-bima koji su dobile lak-

{e }e da odr`avaju predavawa i tribine o ranom otkrivawu ra-

ka dojke, koje je i naj~e{}e oboqewe kod `ena. ¥ N. V.

\Prijedor: Kasica za budu}eg {tedi{u

MISLE NA NAJMLA\EMISLE NA NAJMLA\EMISLE NA NAJMLA\EMISLE NA NAJMLA\EMISLE NA NAJMLA\EMISLE NA NAJMLA\EMISLE NA NAJMLA\EMISLE NA NAJMLA\EMISLE NA NAJMLA\EMISLE NA NAJMLA\E

BAWOLU^KA "Folks

banka# ju~e je, na Me|unarodni

dan {tedwe, uru~ila donaciju

od po 200 maraka za devetoro

studenata - {ti}enika Dje~i-

jeg doma "Rada Vrawe{evi}# u

Bawoj Luci, kao i dvije hiqa-

de maraka za obnovu kwi`nog

fonda Narodnoj biblioteci u

Gradi{ci, izgorjeloj u po`aru

prije dvije godine.

- Nedavnim otvarawem {al-

tera u Tuzli i agencije u Kak-

wu, ova banka danas ima 24 po-

slovne jedinice sa ukupno 320

zaposlenih - istakla je pred-

sjednik uprave "Folks banke#

Vesna Grozdani} na ju~era{woj

konferenciji za novinare u Ba-

woj Luci.

Sa bilansnom sumom od 685

miliona i depozitnom osnovom

od 340 miliona maraka, svoje

uspje{no poslovno prisustvo

na finansijskom tr`i{tu BiH,

doju~era{wa "Cepter banka#,

nastavqa pod nazivom "Folks

banka#.

- Ova banka je i do sada bi-

la prepoznatqiva po svojim

proizvodima. Prvi smo uveli

elektronsko bankarstvo, kar-

ti~arsko poslovawe pravnih

lica, ne zapostavqaju}i sarad-

wu sa privredom i stanovni-

{tvom. Oja~ani ~lanstvom u

"VBI grupaciji#, u narednom

periodu svojim klijentima omo-

gu}i}emo izuzetno povoqne du-

goro~ne kreditne aran`mane,

na rok do 22 godine, uz ni`e ka-

mate i grejs period do {est mje-

seci, u posebnim akcijama kre-

iranim prema potrebama svih

koji tra`e pouzdanog finansij-

skog partnera - rekao je izvr-

{ni direktor banke Aleksan-

dar Kesi}, predstavqaju}i pla-

nove "Folks banke#.

Prema rije~ima ~lana

Upravnog odbora banke Mate-

usa Hohen{tajna, "Folks ban-

ka# uskoro treba da plasira no-

vu paletu kreditnih proizvoda

za stanovni{tvo,

uz ni`e kamate i

du`e rokove ot-

plate. Novi kredi-

ti, objasnio je on,

bi}e potpuno pri-

lago|eni potreba-

ma stanovni{tva,

uz fleksibilne

uslove, koji podra-

zumijevaju mogu}-

nost da se iznos

kredita i rok ot-

plate u potpunosti

prilagode mogu}-

nostima i `eqama

korisnika.

Uvo|ewe kar-

ti~arskog poslova-

wa i sna`nije fi-

nansijsko pra}ewe

privrede ovog pod-

ru~ja bi}e okosni-

ca djelovawa ove

banke u narednom

periodu, re~eno je

na konferenciji

za novinare.

¥ N. R.

"

FOLKS BANKA" AD BAWA LUKA

Izlaze u susret klijentima

\ Pokloni: Sjetili se studenata - {ti}enika Doma

"

Rada Vrawe{evi}" (Snimio H. D. BORKOVI])

SVJETSKI dan {tedwe ove godine gra|ani

BiH obiqe`avaju sa najve}im zabiqe`enim izno-

som {tednih uloga do sada.

- Krajem septembra 2007. godine {tedwa stanov-

ni{tva dostigla je ~etiri milijarde i 800 mili-

ona maraka, {to je u odnosu na isti period pret-

hodne godine pove}awe od oko milijardu maraka -

navedeno je u saop{tewu Centralne banke BiH.

Tako je {tedwa gra|ana od 2000. godine pove-

}ana {est puta, s tim da se odnos {tedwe u doma-

}oj i stranoj valuti mijewa u korist konvertibil-

ne marke.

- Porast {tedwe ohrabruje, jer daje osnovu ban-

karskom sektoru za investirawe u proizvodne pro-

jekte - rekao je guverner Centralne banke BiH

Kemal Kozari}. ¥ N. R.

DIREKTOR filijale "Balkan investment

banke# u Zvorniku Ilija Risti} uru~io je ju-

~e za ~etvoro osnovaca iz zvorni~ke {kole

"Sveti Sava# {tedne kwi`ice sa iznosima od

po 50 maraka, oro~enih na godinu dana.

Po`eqev{i u~enicima da im poklon bude

podstrek za jo{ boqe rezultate, Risti} je re-

kao da je donacija uprili~ena povodom Svjet-

skog dana {tedwe, te da su devizne kwi`ice do-

bili |aci koji imaju dobar uspjeh u {koli i ko-

ji su slabijeg materijalnog stawa.

Devizne kwi`ice uru~ene su u~enici dru-

gog razreda Valentini Risti}, Nenadu Gavri-

}u iz ~etvrtog razreda, Jovani Biberxi} iz {e-

stog i Dragani Deli}, |aku osmog razreda.

¥ S. S.

"

BALKAN INVESTMENT BANKA"

[tedne kwi`ice |acima

CENTRALNA BANKA BiH

Ohrabruje porast {tedwe

EKONOMIJA

7~etvrtak, 1. novembar 2007.

BAWA LUKA - Vremenske

prilike ove godine kao da su

se urotile protiv poqopri-

vrednih proizvo|a~a u Repu-

blici Srpskoj. Prvo su qeto-

{wa su{a i gotovo tropske

temperature tokom jula prepo-

lovile prinos najve}eg broja

ratarskih kultura, a sada, u

vrijeme jesewe sjetve, velike

te{ko}e u obavqawu ovog po-

sla stvara ki{a.

Zbog raskva{enog zemqi-

{ta na ve}ini wiva u Semberi-

ji, Posavini, Lijev~u poqu i

drugim podru~jima Srpske sjetva

je u prekidu ve} desetak dana, a

kada }e biti nastavqena zavisi

od agrometeorolo{kih uslova.

Poqoprivredni stru~waci

ka`u da je optimalni sjetveni

rok za ozimu p{enicu upravo

istekao, dok procjena repu-

bli~kog Ministarstva poqo-

privrede pokazuje da je ovaj po-

sao do sada obavqen na ne{to

mawe od 50 odsto planiranih

povr{ina.

Prema rije~ima vi{eg

stru~nog saradnika u ovom mi-

nistarstvu za oblast biqne

proizvodwe Save Ranki}a,

predvi|eno je da se jesewa sje-

tva obavi na ukupno 50 hiqada

hektara.

- O~ekuje se da }e najve}i

dio tih orani~nih povr{ina,

oko 35 hiqada hektara, biti za-

sijan ozimom p{enicom, a osta-

tak ozimim je~mom i `itari-

com tritikale - rekao je Ran-

ki} za na{ list.

On je ocijenio da je predvi-

|eni obim jesewe sjetve pri-

li~no ambiciozan. Ranki} je,

ujedno, uvjeren da }e, bez obzi-

ra na trenutni prekid sjetve-

nih poslova, ratari uspjeti da

zasiju orani~ne povr{ine ko-

je su sami predvidjeli za jese-

wu sjetvu.

- Uostalom, dosada{we is-

kustvo na na{im prostorima

je pokazalo da se ozima strna

`ita, prije svih p{enica, mo-

gu uspje{no sijati i tokom no-

vembra. Ako se ima u vidu i ~i-

wenica da su zime u posqedwih

nekoliko godina ne{to topli-

je nego {to je to uobi~ajeno,

onda je to dodatna povoqna

okolnost da se ne}e mnogo iz-

gubiti ni u kasnijem sjetvenom

roku - rekao je Ranki} i podsje-

tio da je Ministarstvo poqo-

privrede obezbijedilo podsti-

caj za sjetvu strnih ita od 150

maraka po hektaru zasijane po-

vr{ine.

Nau~ni saradnik na ople-

mewivawu strnih `ita u Po-

qoprivrednom institutu Repu-

blike Srpske, u Bawoj Luci,

dr Dragan Mandi} rekao je za

"Glas Srpske# da se ozima p{e-

nica u na{im itorodnim pod-

ru~jima mo`e sijati tokom ci-

jelog novembra, pa ~ak i u de-

cembru, a da pri tome ne bude

zna~ajnijeg umawewa prinosa.

On je naveo, pored ostalog, pri-

mjer da sjetva ozimog je~ma u

ne{to kasnijem roku mo`e da

ima i odre|enu prednost, po-

gotovo kada su u pitawu biqne

bolesti.

- Kasnija sjetva ozimih str-

nih `ita, prije svih p{enice,

mogu}a je zahvaquju}i, prije

svega, kvalitetnim sortama ko-

je posjeduju svojstva otporno-

sti na niske temperature i dru-

ge nepovoqne uslove tokom ni-

cawa, rasta i razvoja usjeva.

Ipak, prilikom takve sjetve

ratari bi trebalo da u brazdu

unesu ne{to vi{e sjemena, ne-

go {to se to ~ini kada se ovaj

posao obavqa u uobi~ajenom op-

timalnom sjetvenom roku, koji

je na izmaku - naglasio je Ran-

ki}.

Kada se radi o p{enici, do-

dao je ovaj stru~wak, koli~ina

sjemena bi trebalo da bude do

250 kilograma po hektaru, a po-

`eqno je u hektar brazde uni-

jeti i do 300 kilograma mine-

ralnog |ubriva NPK 15-15-15,

koje je poznato i pod nazivom

"tri petnaestice#.

¥ M. MIQU[

U PREKIDU JESEWI SJETVENI RADOVI U REPUBLICI SRPSKOJ

RATARI GLEDAJU U NEBOIpak, dosada{we iskustvo na na{im prostorima pokazalo

da se ozima strna `ita, prije svih p{enica, mogu uspje{no

sijati i tokom novembra, istakao Savo Ranki}

PROGNOZA

Prema agrometeorolo{koj prognozi, prestanak padavi-

na i stabilizacija vremenskih prilika u Srpskoj o~ekuju se

u drugom dijelu ove sedmice, kada }e se dnevne temperature

vazduha kretati izme|u 13 i 19 stepeni Celzijusovih. Agro-

meteorolozi ka`u da }e ovakvi povoqniji vremenski uslo-

vi omogu}iti ratarima nastavak jesewih poqoprivrednih po-

slova na wivama.

VI[EGRAD - Za samo 20

dana nakon obnove proizvod-

we, specijalizovano preduze-

}e za proizvodwu i kontrolu

gasnih boca za doma}instva i

auto-gas rezervoara, vi{e-

gradski "Metalgas# proizveo

je vi{e od hiqadu boca za pro-

pan-butan gas.

Jedan od vlasnika ove

firme, Qubomir Vujovi} je

rekao da je 30. oktobra ispo-

ru~eno hiqadu boca preduze-

}u "Krajina-petrol#, sa ko-

jim je vi{egradska firma po-

novo uspostavila poslovnu sa-

radwu. Naime, poslovne veze

sa ovom firmom, kao i sa

ostalim kupcima, bile su u

prekidu zbog ste~ajnog po-

stupka, koji je trajao skoro

dvije godine.

Vujovi} se nada da }e gasne

boce iz Vi{egrada uskoro na}i

mjesta i u ostalim punionicama

gasa na teritoriji cijele BiH.

- Isti~emo da je "Metal-

gas# jedina ovla{}ena i ospo-

sobqena firma za reviziju ga-

snih boca u cijeloj BiH i o~e-

kujemo da ovda{we punionice

zapo~nu kod nas kontrolu sta-

rih boca - dodao je Qubomir

Vujovi}.

Prema wegovima rije~ima,

stru~nom kontrolom boca ko-

je se koriste u doma}instvima

i u {irokoj potro{wi mogu

se izbje}i ne`eqene posqedi-

ce i tragedije kao {to je to

bio slu~aj ovih dana u Prwa-

voru.

On je jo{ jednom podsjetio

da je ovaj problem izra`en jer

je u posqedwih nekoliko godi-

na na tr`i{te BiH iz ino-

stranstva uvezeno oko 400 hi-

qada starih i nekontrolisa-

nih gasnih boca od kojih pri-

jeti stalna opasnost qudima

koji ih upotrebqavaju.

- Rije~ je o gasnim bocama

koje su stare i tri decenije, a

posqedwa revizija je vr{ena

prije 15 godina - naglasio je

Vujovi}.

U "Metalgasu#, nakon po-

novnog pokretawa proizvod-

we, radi dvadesetak radnika s

tim da }e, prema najavama vla-

snika, ukoliko se obnovi tr-

`i{te, taj broj biti uve}an.

¥ R. T.

OTVORENI investicio-

ni fond sa privatnom ponu-

dom "Advantis Qualified 1# je

posebna imovina bez svojstva

pravnog lica koji osniva i wi-

me upravqa Dru{tvo za upra-

vqawe.

U fondove sa privatnom po-

nudom mogu ulagati investito-

ri, ~ija vrijednost imovine pre-

lazi preko 300 hiqada maraka i

koji raspola`u sumom u goto-

vini od 100 hiqada maraka.

U skladu sa zakonom, Dru-

{tvo ne smije javno objavqivati

bilo kakve promotivne sadr`a-

je, osim onih koji upu}uju inve-

stitore na dru{tvo za upravqa-

we. Ovo je za na{ list objasnio

direktor Dru{tva za upravqa-

we otvorenim investicionim

fondom sa privatnom ponudom

"Advantis Qualified 1# Velimir

Zdjelar.

Upis udjela po~eo je 29. okto-

bra i traja}e 21 dan.

- Poslije zavr{enog upisa

udjela u fondu sa privatnom po-

nudom, Dru{tvo za upravqawe

preduze}e aktivnosti na osniva-

wu fonda sa javnom ponudom - do-

dao je Zdjelar.

Za razliku od zatvorenih,

kod otvorenih investicionih

fondova sve poslove investito-

ri zavr{avaju sa Dru{tvom za

upravqawe fondom. Specifi~-

nost ulagawa u otvorene fon-

dove je i u tome {to nisu veza-

na za trgovawe na berzi, gdje sve

zavisi od odnosa ponude i tra-

`we, ve} investitori uvijek mo-

gu prodati udjele u fondu i do-

biti vrijednost obra~unatu na

taj dan.

Prilikom odlu~ivawa za

ulagawe u otvoreni investicio-

ni fond sa privatnom ponudom

presudno je povjerewe u osniva-

~e i sposobnosti qudi koji upra-

vqaju fondom. Mjesta za ulagawa

su doma}e tr`i{te, kao i ona u

okru`ewu te u Evropskoj uniji.

Zdjelar smatra da }e, zavisno

od novca koji prikupe fondovi,

razvoj fondovske industrije do-

prinijeti stabilizaciji cijena

na tr`i{tu kapitala.

- Su{tina investirawa u

fondove je u dugoro~nom ulagawu.

Svako ko misli {pekulisati, ula-

gati kratkoro~no, to ne treba ~i-

niti, jer }e ulagawa opteretiti

tro{kovima, a fondovi zadr`a-

vaju imovinu do trenutka dok ne

postigne realnu vrijednost - za-

kqu~io je Zdjelar.

¥ Da. P.

OTVORENI INVESTICIONI FOND

"

ADVANTIS QUALIFIED 1"

Presudno povjerewe

VI[EGRADSKI

"

METALGAS"

Ponovo zagrijali ma{ine

KURSNA LISTA

BAWALU^KE BERZE

- 31.10.2007.

Indeks Vrijednost Promjena % Promjene

BIRS 2614.36 -22.83 -0.87

ERS10 3162.25 -10.81 -0.34

FIRS 7151.36 -146.13 -2

Najboqi

kupovni

kurs

Najboqi

prodajni

kurs

Prosje~na

cijena

%

promjene

cijene

Maks

cijena

Min

cijena

Broj

prometovanih

akcija

Ukupan

promet (KM)

ALPRO AD VLASENICA 0.63 0.72 0.7 0 0 0.00

AUTOPREVOZ AD BAWA LUKA 0.0028 0.0031 0.0031 0 0 0.00

BAWALU^KA PIVARA AD BAWA LUKA 1.15 1.19 1.1 0 1.15 1.1 76,000 85,695.05

BOKSIT AD MILI]I 1.4 1.45 1.4 -3.45 1.4 1.4 224 313.60

ZTC BAWA VRU]ICA AD TESLI] 1.3 1.3 0 0 0.00

CELEKS SHP AD BAWA LUKA 1.5 1.59 0 0 0.00

ELEKTROKRAJINA AD BAWA LUKA 2.36 2.49 2.42 -3.03 2.45 2.4 5,129 12,434.60

ELEKTROHERCEGOVINA AD TREBIWE 1.85 1.95 2 0 0 0.00

ELEKTRO-BIJEQINA AD BIJEQINA 2.38 2.46 2.5 -1.19 2.5 2.5 1,155 2,887.50

ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ 2.35 2.5 2.51 0 0 0.00

ELVAKO AD BIJEQINA 0.62 0.6 5.26 0.6 0.6 484 290.40

HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VI[EGRAD 1.2 1.25 1.3 0 0 0.00

HIDROELEKTRANE NA VRBASU AD M.GRAD 2.75 2.87 2.87 0 0 0.00

JEL[INGRAD LIVNICA CELIKA AD BAWA LUKA 0.55 0.6 0 0 0.00

KRAJINAPETROL AD BAWA LUKA 1.55 1.6 1.54 1.42 1.56 1.52 2,603 4,012.87

METAL AD GRADI[KA 1.42 1.45 1.43 0.52 1.44 1.42 38,433 54,974.86

MIRA AD PRIJEDOR 0.908 1.09 1 0 1 1 1,000 1,000.00

NOVA BANKA AD BAWA LUKA 4600 4599.47 0 0 0.00

RAFINERIJA UQA AD MODRI^A 0.99 1 1.01 -7.72 1.04 0.989 63,962 64,218.43

TELEKOM SRPSKE AD BAWA LUKA 2.25 2.28 2.3 -0.8 2.32 2.22 103,127 234,797.68

TOPLANA AD BAWA LUKA 0.4 0.424 -1.99 0.45 0.4 6,125 2,600.00

TR@NICA AD BAWA LUKA 2.5 2.54 2.54 -0.36 2.56 2.54 13,996 35,561.85

NLB RAZVOJNA BANKA AD BAWA LUKA 5556 5900 5978.57 0 0 0.00

VODOVOD AD BAWA LUKA 1 1.05 1 0 0 0.00

VITAMINKA AD BAWA LUKA 1.25 1.37 1.37 0 0 0.00

@EQEZNICE RS AD, DOBOJ 0.27 0.29 0.29 0 0 0.00

ZIF BLB-PROFIT AD BAWA LUKA 20 20.5 20.38 -1.73 20.4 20 9,723 198,162.86

ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 10.4 12 12 5.73 12 12 300 3,600.00

ZIF BORS INVEST FOND AD BAWA LUKA 18.5 18.98 18.99 0.85 18.99 18.99 200 3,798.00

ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 50.05 53 54.57 0 0 0.00

ZIF AKTIVA INVEST FOND AD GRADI[KA 20.61 21.2 20.62 0.43 21.1 20 1,835 37,836.52

ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJEQINA 0.286 0.29 0.284 -2.71 0.29 0.28 186,080 52,863.97

PIF JAHORINA KOIN AD PALE 7.8 8.5 8.47 -1.53 8.5 8 320 2,710.00

ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BAWA LUKA 18.91 19.8 19.82 -5.25 20 18.83 1,856 36,801.64

ZIF POLARA INVEST FOND AD BAWA LUKA 21.1 21.49 21.44 -1.03 21.49 21 1,350 28,915.00

ZIF PRIVREDNIK INVEST AD BAWA LUKA 9.31 9.28 2.44 9.3 8.8 7,805 72,426.00

ZIF VB FOND AD BAWA LUKA 15.5 16 15.84 0.81 16.06 15.5 842 13,381.12

ZIF VIB FOND AD BAWA LUKA 7.31 8 8 -0.99 8 8 180 1,440.00

ZIF CEPTER FOND AD BAWA LUKA 17.51 18.2 18.29 -3.93 18.4 17.51 1,363 24,919.73

AERODROMI REPUBLIKE SRPSKE AD BAWA LUKA 8.5 9 9 -1.1 9 9 280 2,520.00

BIRA^ AD ZVORNIK 0.267 0.269 0.264 2.25 0.267 0.24 197,000 51,704.45

BEMIND AD, BAWA LUKA 0.32 0,32(A) 3.23 0.32 0.32 5,100 1,632.00

BOSNAMONTA@A AD, PRIJEDOR 0.45 0.45 0,49(A) -2 0.49 0.49 2,582 1,265.18

GACKO UIT AD GACKO 0.16 0,16(A) -20 0.16 0.16 150 24.00

GLAS SRPSKE AD BAWA LUKA 0.903 1 0.903 1.46 0.903 0.903 1,264 1,141.38

GLAS SRPSKI - TRGOVINA AD BAWA LUKA 0.5 0.5 2.04 0.5 0.5 1,299 649.50

FARMALAND AD NOVA TOPOLA 1 1.02 1 0 1 1 3,923 3,923.00

INTAL AD MILI]I 1.29 1.21 -6.92 1.21 1.21 1,000 1,210.00

JEDINSTVO GP AD GRADI[KA 1.14 1.3 1.14 -0.87 1.14 1.14 2,439 2,780.46

JEL[INGRAD FMG AD GRADI[KA 0.6 0.8 0.798 33 0.798 0.798 890 710.22

METAL AD BAWA LUKA 0.398 0.398 2.05 0.398 0.398 10,000 3,980.00

NOVA SIROVINA AD BAWA LUKA 0.8 0.6 9.09 0.6 0.6 3,238 1,942.80

R I TE GACKO AD GACKO 0.74 0.845 0.774 -0.18 0.85 0.71 2,860 2,212.60

RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD 0.7 0.729 0.716 -4.46 0.75 0.699 62,736 44,727.37

SEMBERIJA PD AD BIJEQINA 0.427 0.453 0.44 -5.38 0.44 0.427 13,089 5,654.00

SANA-LINEA AD BOSANSKA KOSTAJNICA 0.008 0.008 0.008 -20 0.008 0.008 200,000 1,600.00

TGK AD KAKMU@-PETROVO 3.4 5.99 3.41 0.29 3.41 3.41 57 194.37

TOP AD BAWA LUKA 0.56 0.6 0.56 -6.67 0.56 0.56 85 47.60

TERMOMONTA@A AD BAWA LUKA 0.8 0.8 57.79 0.8 0.8 2,500 2,000.00

@ITOPROMET AD BIJEQINA 0.865 1 0.936 -1.49 0.95 0.865 6,000 5,615.00

1,040,584 1,111,175.61

Slu`beno berzansko tr`i{te - Akcije IF-ova

Slobodno berzansko tr`i{te - Tr`i{te akcija

Ukupan promet na berzi:

Slu`beno berzansko tr`i{te - Lista B

Preostale naruxbe Sklopqeni poslovi

E m i t e n t

^

~etvrtak, 1. novembar 2007.CRNA HRONIKA

8

BAWA LUKA - Od ukupno

19 svjedoka optu`be samo dva

su se ju~e odazvala pozivu bawo-

lu~kog Okru`nog suda na na-

stavku su|ewa jedanaestorici

Sarajlija optu`enih za orga-

nizovani kriminal, kra|e au-

tomobila, neovla{}enu proiz-

vodwu i promet droga i oru`ja

ili eksplozivnih sredstava.

- Pojedini svjedoci su izja-

vili da iz straha ne ele da do-

|u, drugi ka`u da su iskaze da-

li u policiji i da ne namjera-

vaju da to ponavqaju u Sudu -

rekao je specijalni tu`ilac Go-

ran Glamo~anin.

On je istakao da je najve}i

broj svjedoka iz Sarajeva i da

nemaju mogu}nost da obezbijede

wihov dolazak u Bawu Luku.

Predsjednica Vije}a troji-

ce Posebnog odjeqewa za orga-

nizovani i najte`e oblike pri-

vrednog kriminala Svetlana

Mari} saop{tila je da ve}ina

svjedoka nije primila pozive,

da su neki izostanak opravdali,

a neki nisu.

Ona je pozvala specijalnog

tu`ioca da za{tite svjedoke

koji iskazuju strah da se pro-

ces ne bi bespotrebno odlagao.

Dvojica svjedoka koji su se

odazvali Ahmo Pa~o i Muha-

med Musi} izjavili su da su im

automobili ukradeni 2005. go-

dine, a da su ih otkupili po-

slije "pregovora# sa nepozna-

tim licima.

Advokat Nenad Balaban je

predlo`io da Sudsko vije}e ne

prihvati ove jer su u vezi sa do-

ga|ajima koji nisu obuhva}eni

optu`nicom. Prema Balabano-

vim rije~ima, sedam-osam svje-

doka treba da daju iskaze o do-

ga|ajima koji se ne navode u op-

tu`nici. Balabanov stav podr-

`ali su ostali advokati Mi-

lan Trbojevi}, Vesna Rujevi},

Goran Ne{kovi}, Gojko Vuko-

ti} i Branko Gudalo.

I sudija Svetlana Mari}

pozvala je specijalnog tu`ioca

da preispita spisak svjedoka s

ciqem ubrzawa postupka.

Optu`eni su: Goran Pr`uq

(39), iz Lukavice, Savo Lazare-

vi} (24), iz Pala, Miqan Rado-

wa (23), iz Isto~nog Sarajeva,

Eldan Tvrtkovi} Deba (20), iz

Novog Sarajeva, Aleksandar

Pajdakovi} Aco (26), Milosav

Samarxi} (32), Bojan Jevtovi}

(27), Bo{ko [krkar (24), Mi-

lo{ Batini} ^oba (32), Dali-

bor Mijovi} Dado (33) i Srpko

Damjanovi} (33), svi iz Isto~-

nog Sarajeva.

Pr`uq, Lazarevi}, Radowa,

Tvrtkovi}, Pajdakovi}, Samar-

xi}, Jevtovi}, [krkar i Bati-

ni} su bili pripadnici zlo~i-

na~kog udru`ewa, koje je od 2.

avgusta do 1. decembra 2006. go-

dine ukrali 30 vozila sredwe i

visoke klase, kao {to su "mer-

cedesi#, "pasati#, "audiji#,

"golfovi#. Pr`uq, [krkar,

Damjanovi} i Mijovi} optu`e-

ni su da su organizovali zlo-

~ina~ko udru`ewe koje se to-

kom druge polovine 2006. do fe-

bruara ove godine bavila neo-

vla{}enim prometom opojnih

droga i nedozvoqenim nabav-

kom i dr`awem municije ili

minsko-eksplozivnih sredsta-

va. Su|ewe je prekinuto, a na-

stavi}e se 7. novembra.

¥ M. DIZDAR

SU\EWE U OKRU@NOM SUDU U BAWOJ LUCI ^LANOVIMA "AUTO-MAFIJE"

SVJEDOCI ZAOBILAZE SUDNICUPojedini svjedoci tvrde da iz straha ne `ele da se

pojave u sudu, drugi podsje}aju da su dali iskaze

u policiji i ne `ele da ih ponavqaju

BAWA LUKA - Dvojica ma-

skiranih razbojnika prekju~e

su oko 18 ~asova i 40 minuta uz

prijetwu pi{toqem opqa~kali

prodavnicu "Mini-market# u

Wego{evoj ulici u bawolu~-

kom nasequ Nova varo{.

U Centru javne bezbjedno-

sti Bawa Luka ju~e su istakli

da su u prodavnici za vrijeme

razbojni{tva bile radnice N.

V. (19) i D. ]. (46), od kojih su

napada~i uzeli pazar u iznosu

od 800 maraka i dva mobilna te-

lefona, kako ne bi pozvale po-

liciju.

Jedna od radnica ispri~a-

la je za na{ list da su u pro-

davnicu u{la dvojica maski-

ranih sa crnim kapama "fan-

tomkama# i istog trenutka na-

redili: "Daj pare#.

- Koleginica je prvo po-

mislila da je u pitawu {ala,

pa im je rekla da prekinu sa

tim. Jedan od razbojnika je re-

petirao pi{toq, dok je drugi

uhvatio koleginicu za kosu i

odgurnuo je prema policama -

izjavila je ova radnica i do-

dala da je od we zatra`eno da

preda pare iz kase, {to je bez

pogovora u~ini-

la. Kada je uzeo

pare, razbojnik je

ponovo uperio

pi{toq i zatra-

`io da mu obje

radnice predaju i

mobilne telefo-

ne. ^im je dobio

i telefone, obo-

jica su istr~ala

iz radwe i pobje-

gli u nepoznatom

pravcu.

- Svega {to se

sje}am je to da su

na glavama imali

"fantomke# i da

je jedan od wih na

sebi imao naran-

xastu jaknu.

Iskreno, stal-

no sam gledala u

uperen pi{toq i nisam obra-

}ala pa`wu ni na {ta drugo.

Sve se dogodilo u djeli}u tre-

na, tako da ni{ta drugo ne pam-

tim - rekla je radnica opqa~-

kane prodavnice "Mini-mar-

ket#. U Centru javne bezbjed-

nosti Bawa Luka su istakli da

je ura|en uvi|aj i da je u toku

operativni rad kako bi se ot-

krili razbojnici.

¥ P. PE]ANAC

NO]NI PREPAD U BAWOLU^KOM NASEQU NOVA VARO[

Sa uperenim pi{toqem dvojica maskiranih razbojnika

naredili prodava~icama da im prvo daju sav dnevni

pazar, a potom i mobilne telefone

PQA^KA[I POKUPILI PAZAR

BATINI]

Odlukom Sudskog vije}a

ponovo je objediwen postupak

protiv Milo{a Batini}a, ko-

ji je uhap{en nakon {to je bio

ne{to mawe od mjesec dana u

bjekstvu.

On }e morati da plati

tro{kove nastale odlagawem

su|ewa zbog wegovog bjekstva

u iznosu od 1.148 maraka.

BAWA LUKA - Potraga za Du{ankom Bjeli} (75), koja je

prije mjesec dana nestala iz sela Surjan, op{tina Mrkowi} Grad,

i daqe se nastavqa.

Prema rije~ima wenog unuka Veqka Bjeli}a, otkako je tog 31.

septembra izvela stoku na ispa{u, vi{e se nije vratila. Poli-

cija i mje{tani tra`ili su je po {umi i drugim mjestima ali od

we ni traga ni glasa.

Mole se svi oni koji imaju bilo kakve informacije o nesta-

loj Du{anki Bjeli} da se jave u najbli`u policijsku stanicu ili

na brojeve telefona 065/634-097 i 065/984-681. ¥ N. V.

MRKOWI] GRAD

Nestala Du{anka Bjeli}

BIJEQINA - Centar javne

bezbjednosti Bijeqina podnio je

Okru`nom tu`ila{tvu u Bije-

qini izvje{taj protiv D. D. (32)

iz Bijeqine, zbog sumwe da je

falsifikovao broj {asije na

automobilu.

On se sumwi~i da je na auto-

mobil "golf 3#, koje je regi-

strovano na M. ]. iz Bijeqine

prenio sa drugog vozila kom-

pletan vezni lim sa ukucanim

brojem {asije i zavario ga ka-

ko bi pribavio la`an vlasni~-

ki dokument, koji je upotrije-

bio prilikom registracije vo-

zila u CJB Bijeqina.

Pripadnici CJB Bijeqina

podnijeli su Okru`nom tu`ila-

{tvu Bijeqina izvje{taj i pro-

tiv E. S. (29.) iz Tuzle, zbog

osnova sumwe da je u dva navra-

ta uputio anonimne telefonske

dojave o navodno postavqenim

eksplozivnim napravama u dva

javna objekta u Bijeqini.

¥ M. P.

BIJEQINA

Prijavqen

falsifikator

\Mini-market": Razbojnici u{li u prodavnicu sa

"fantomkama" na glavi

TREBIWE - Dvojica nepo-

znatih maskiranih napada~a su

ju~e ujutru, oko sedam ~asova, u

trebiwskom nasequ Sun~ani

brijeg, napali enu sredwih go-

dina sa inicijalima M. D. i uze-

li torbicu sa li~nim dokumen-

tima, novcem, mobilnim tele-

fonom i dopunama za mobilni

telefon, u vrijednosti, prema

izjavi o{te}ene, od oko 1,5 hi-

qada maraka, potvr|eno je ju~e

u Centru javne bezbjednosti Tre-

biwe. Napada~i su iskoristili

jako nevrijeme, ki{u i grmqavi-

nu, koje su ju~e ujutru zahvatili

Trebiwe, kada je M. D. `urila

prema centru grada, gdje godi-

nama prodaje cigarete. Nezva-

ni~no smo saznali da je rije~ o

Milojki Do{lo, izbjeglici iz

Mostara, koja kao podstanar i-

vi u obli`wem nasequ Kr{.

- Dok sam se spu{tala niz

stepenice Sun~ane ulice, koja

je bila pusta, iza }o{ka su isko-

~ila dvojica mladi}a. Uspjela

sam samo da vrisnem, ali su se

oni bacili na mene, jedan mi je

dr`ao usta i o~i, a drugi otpa-

sao torbicu sa novcem, doku-

mentima i telefonom i dopuna-

ma za telefon - sva u {oku is-

pri~ala je ona kupcima cigare-

ta, brojnim poznanicima u cen-

tru grada, gdje je Trebiwci po-

znaju kao "inventar grada# pu-

nih 15 godina.

Tom prilikom o{te}ena

nije povrije|ena, a napada~i

su otr~ali prema Bile}koj

ulici, gdje su se izgubili po

nevremenu. Trebiwska poli-

cija nastoji da rasvijetli ovo

razbojni{tvo. Podsje}amo, i

ostale `ene, koje se bave pro-

dajom cigareta u Trebiwu, do

sada su vi{e puta napadane i

pqa~kane, ali po~inioci ni-

su otkriveni. ¥ M. B.

RAZBOJNI[TVO U CENTRU TREBIWA

Oteli `eni torbu

QUBIWE - Pet minuta iza

pono}i izme|u ponedjeqka i

utorka policajci su na djelu

uhvatili \. D. (15) i G. V. (15)

iz Qubiwa koji su ve} bili spa-

kovali dio kvalitetnijeg po-

su|a iz hotela "Qubiwe# s na-

mjerom da ga tajno iznesu i pro-

daju. Maloqetnici su se prvo

popeli uz gromobransku traku

na sprat ovog objekta, koji ve}

desetak godina ne radi i nad ko-

jim se upravo privodi kraju ste-

~ajni postupak, provalili u so-

bu, a onda se spustili u prize-

mqe do kuhiwe, izabrali kva-

litetnije posu|e i dio vodoin-

stalaterske opreme u vrijedno-

sti od blizu tri hiqade mara-

ka. Policija ih je zatekla u mo-

mentu dok su, slo`iv{i pomenu-

to posu|e i opremu u dnu resto-

ranske sale, poku{avali da

otvore vrata s unutra{we stra-

ne i pre~icom ga iznesu napoqe.

Ispostavilo se da su maloqet-

nici i nekoliko dana ranije

provalili istim putem, uz gro-

mobransku traku, ali su tada iz-

nijeli samo toliko robe da su,

prodav{i je na crno, zaradili

tek 16 maraka! Tada im je vjero-

vatno i sinula ova ideja o ve}em

"poslu#, koja im je na kraju pri-

sjela. Kako smo saznali, poli-

ciji ranije zbog provala nisu

bili poznati.

¥ @. JAWI]

USPJE[NA INTERVENCIJA POLICIJE U HOTELU

"

QUBIWE"

Lopovi uhva}eni u kra|i

\ Hotel "Qubiwe": Neuspjeli plan dvojice

maloqetnika

BR^KO - Ispred apoteke

"Evro lijek# u Mao~i kod

Br~kog, vlasni{tvo lica

inicijala V. S. iz Br~kog,

preksino} je aktivirana ne-

poznata eksplozivna napra-

va, saop{teno je ju~e iz po-

licije distrikta. Odmah po

dojavi, pripadnici policije

su iza{li na lice mjesta i

obezbijedili ga, a u ranim

jutarwim ~asovima obavqen

je uvi|aj.

Preduzimawem istra-

`nih radwi konstatovano da

je nepoznato lice ili vi{e

wih, aktiviralo nepoznatu

eksplozivnu napravu, prili-

kom ~ega je do{lo do o{te-

}ewa na spoqwem i unutra-

{wem dijelu objekta apote-

ke, dok povrije|enih lica

nije bilo, naveli su u poli-

ciji.

Sa doga|ajem je upoznat

de`urni tu`ilac Tu`ila-

{tva Br~ko distrikta, a

preduzimaju se intenzivne

operativno-takti~ke mjere

i radwe s ciqem pronalaska

po~inioca i rasvjetqavawa

prijavqenog doga|aja.

Vlasnik apoteke "Euro

lijek# je nezavisni poslanik

u Skup{tini distrikta Vah-

det Mujkanovi} koji nije `e-

lio da komentari{e ovaj do-

ga|aj, a svoj komentar o akti-

virawu eksplozivne napra-

ve ispred pomenute apoteke

nisu `eqeli iznositi ni

stanovnici Mao~e. ¥ M. \.

INCIDENT U MAO^I KOD BR^KOG

Eksplozija pred apotekom

BAWA LUKA - Goran Te-

pi} (38) iz Kotor Varo{a po-

ginuo je preksino} u saobra-

}ajnoj nesre}i koja se dogodi-

la u nasequ Vrbawci, na ma-

gistralnom putu Bawa Luka -

Tesli}, navedeno je u dana-

{wem biltenu MUP-a.

U biltenu je navedeno da je

Tepi} upravqaju}i automobi-

lom "mercedes vito#, zbog ne-

prilago|ene brzine, izgubio

kontrolu nad vozilom i sle-

tio sa puta, javila je Srna.

Nepoznato lice sino} je pri-

javilo Policijskoj stanici u

Novom Gradu da je u mjestu Ra-

{}e, op{tina Novi Grad, is-

pred prodavnice do{lo do fi-

zi~kog obra~una izme|u S. \.

i M. P. prilikom ~ega je S. \.

no`em ubo M. P. u le|a i po-

bjegao. Povrije|enom je ukaza-

na pomo} u Domu zdravqa No-

vi Grad, nakon ~ega je upu}en

u prijedorsku bolnicu. ¥

BILTEN MUP-a SRPSKE

Stradao Goran Tepi}

ZAGREB - Medicinska se-

stra iz Benkovca Zorana Ba-

ni}, koja je u jednom od najskan-

daloznijih su|ewa Srbima u

Hrvatskoj za ratne zlo~ine osu-

|ena zbog zlo~ina nad Hrvati-

ma u [kabrwi, kod Zadra, pu-

{tena je na slobodu, poslije

{est godina provedenih u za-

tvoru, javio je Tanjug. Bani}e-

va je poslije izlaska iz `en-

skog zatvora u Po`egi preba~e-

na u zadarski pritvor, gdje je

proteklih nekoliko dana ~eka-

la da dobije hrvatske dokumen-

te - paso{ i li~nu kartu, izja-

vila je da je nevina i da nije

u~estvovala u doga|ajima u

[kabrwi, novembra 1991. godi-

ne. Ona je ju~e, posredstvom

Me|unarodnog crvenog krsta,

otputovala u Crnu Goru.

Bani}eva je

uhap{ena kra-

jem oktobra

2001. godine u

Cirihu. Prvi

put joj je su|eno

u Zadru, u odsu-

stvu, zbog na-

vodnog u~e{}a

u likvidaciji

nekoliko rat-

nih zarobqe-

nika i civila

u [kabrwi, ka-

da je osu|ena na

20 godina za-

tvora, a na

osnovu te pre-

sude je raspisa-

na potjernica

za wom. ¥

MEDICINSKA SESTRA IZ BENKOVCA

Zorana Bani}

odslu`ila kaznu

\Nevina u zatvoru: Zorana Bani}

sa hrvatskim paso{em otputovala

u Crnu Goru

MOSKVA - Broj `rtava u

ju~era{woj eksploziji u au-

tobusu u ruskom gradu Toqa-

ti pove}an je na osam, a broj

rawenih na 51, me|u kojima 17

studenata i wihovih predava-

~a, saop{tio je Centar za me-

dicinsku pomo} u Samarskoj

oblasti.

- Istra`ni organi kao jed-

nu od verzija nesre}e razma-

traju teroristi~ki akt - saop-

{tio je gubernator te oblasti

Vladimir Artjakov.

Kako su prenijele agencije,

oblasna policija potvrdila je

da je u autobusu eksplodirala

naprava pribli`ne snage jed-

nog kilograma trotila, ~iji su

ostaci prona|eni na mjestu ne-

sre}e.

Okolnosti pod kojima je na-

prava eksplodirala - da li ju je

nosio neko od putnika u auto-

busu ili je ona bila postavqe-

na na putu, utvrdi}e eksperti

kriminolozi.

Eksplozija se dogodila u os-

am ~asova po lokalnom vremenu

na raskrsnici ulica Karla

Marksa i Gagarinove, u central-

noj oblasti grada koji ima vi-

{e od 700 hiqada stanovnika, a

koji je poznat po fabrici auto-

mobila marke "lada#.

Me|u poginulima je jedno

dijete, a od povrije|enih dvo-

je se nalazi te{kom stawu.

Eksplozija nije pri~ini-

la ve}u materijalnu {tetu jer

se dogodila u trenutku dok je

autobus prolazio pored par-

ka. Popucali su jedino prozo-

ri na obli`woj zgradi. Od po-

~etka godine, ovo je druga eks-

plozija u sredstvima javnog

saobra}aja u Rusiji, nakon

{to je prije osam dana u Da-

gestanu eksplodirala napra-

va u minibusu, kada je osam

osoba raweno, a jedna djevoj-

ka, za koju se pretpostavqa da

je nosila i aktivirala napra-

vu, poginula. Od decembra

1994. godine ovo je deveta eks-

plozija u metroima, trolejbu-

sima i autobusima, u kojima je

poginulo 70 lica, a 315 je ra-

weno. ¥

TRAGI^NE POSQEDICE EKSPLOZIJE BOMBE U AUTOBUSU U SAMARSKOJ OBLASTI

Kao jednu od mogu}ih verzija nesre}e istra`ni organi

razmatraju teroristi~ki akt, po{to je u autobusu

eksplodirala naprava pribli`ne snage kilograma

trotila, ~iji su dijelovi prona|eni u autobusu

PO@AREVAC - Na su|e-

wu koje se vodi za tu~u ispred

po`areva~kog kafea "Pasa`#,

optu`ni akt trojice "otpora-

{a# za nano{ewe te{kih tje-

lesnih povreda pro{iren je ju-

~e na Marka Milo{evi}a, sina

nekada{weg predsjednika Ju-

goslavije Slobodana Milo{e-

vi}a, javila je Beta.

Marku Milo{evi}u izmi-

jeweni optu`ni akt nije uru-

~en, s obzirom na to da se dosta-

va vratila sa naznakom da niko

ne `ivi u navedenoj ku}i, a sud

je zatra`io provjeru preko Po-

licijske uprave.

Predmet u Op{tinskom su-

du u Po`arevcu vodi se po ob-

jediwenoj tu`bi u kojoj peto-

rica saradnika Marka Milo-

{evi}a tu`e "otpora{e# za

u~e{}e u tu~i, a trojica "ot-

pora{a# wih tu`e za u~e{}e u

tu~i, nasilni~ko pona{awe i

nano{ewe te{kih tjelesnih po-

vreda 2. maja 2000. godine.

Zastupnik saradnika Marka

Milo{evi}a, advokat Danica

Spasi}, zatra`ila je ju~e da se

krivi~ni postupak prema Mar-

ku Milo{evi}u razdvoji od dru-

gih lica, {to je prihvatila i

druga strana.

Na po~etku su|ewa, 2001. go-

dine, krivi~na prijava za nano-

{ewe te{kih tjelesnih povre-

da bila je podnesena i protiv

Marka Milo{evi}a, ali je u

startu odba~ena, a on izuzet iz

daqeg postupka.

"Otpora{# Mom~ilo Veq-

kovi} rekao je da uvo|ewem Mi-

lo{evi}a u taj i pokretawem

drugih postupaka za mnogo te`a

krivi~na djela zna~i da on vi-

{e nije nedodirqiv u Po`arev-

cu. Veqkovi} je dodao i da je

sam Marko Milo{evi} jednom

prilikom priznao da je u~estvo-

vao u tu~i, navode}i da je "ot-

pora{a# Neboj{u Sokolovi}a

tukao jer je mislio da se radi o

Miloradu Tadi}u, vlasniku Ra-

dija "Bum 93#. ¥

OKRU@NI SUD U PO@AREVCU PRO[IRIO OPTU@NI AKT I NA MARKA MILO[EVI]A

NEPOZNATA ADRESA OPTU@ENOG

~etvrtak, 1. novembar 2007. CRNA HRONIKA

9

Predmet se vodi po objediwenoj tu`bi u kojoj petorica

saradnika tu`e

"

otpora{e" za tu~u, a trojica

"

otpora{a"

wih tu`e tako|e za tu~u, nasilni~ko pona{awe

i nano{ewe te{kih tjelesnih povreda 2. maja 2000. godine

POGINULO OSAM PUTNIKA

\Toqati: Autobus u kome je eksplodirala bomba

HAG - Trajawe `albenog

postupka u Ha{kom tribuna-

lu nije precizirano pravi-

lima Tribunala i zavisi od

sudija, pa bi biv{i oficiri

JNA Mile Mrk{i} i Vese-

lin [qivan~anin na kona~-

nu presudu mogli da ~ekaju i

tri godine.

Dosada{wa praksa Ha-

{kog tribunala pokazuje da

postupci pred @albenim vi-

je}em, koje donosi kona~nu

presudu, mogu da traju od go-

dinu dana do tri godine.

Pravilima Tribunala

utvr|eni su samo rokovi za

podno{ewe podnesaka.

@albi na osloba|aju}u

presudu Miroslavu Radi}u

nije bilo, a odbrane optu`e-

nih Mrk{i}a i [qivan~a-

nina i Tu`ila{tvo su u slu-

~aju "vukovarske trojke#, u

predvi|enom roku od 30 dana

od izricawa prvostepene pre-

sude sudskog vije}a, podnije-

le najavu `albe, u kojoj se na-

vode `albene osnove.

Nakon {to su podnesene

najave `albe, u narednih 75

dana mora da bude podnesen

`albeni podnesak, u kome se

iznose svi argumenti i prav-

ni izvori. Poslije tih podne-

saka, @albeno vije}e zakazu-

je datum pretresa. U me|uvre-

menu, bilo koja strana u po-

stupku mo`e da zatra`i da

pred @albenim vije}em iz-

vede dodatne dokaze.

Podnesak o dodatnim do-

kazima mora da bude dosta-

vqen najkasnije 75 dana od

datuma presude, 27. septem-

bra, a svaka strana koje se

ti~e zahtjev mo`e izvoditi

protivdokaze.

Na kraju `albenog po-

stupka, @albeno vije}e iz-

ri~e presudu na osnovu `al-

benog spisa i dodatnih doka-

za koji su izvedeni pred wim.

Presuda se donosi ve}i-

nom glasova sudija i kazna

koju izrekne @albeno vije-

}e je kona~na i izvr{ava se

odmah.

Odbrana optu`enih i Tu-

`ila{tvo Ha{kog tribuna-

la ulo`ili su `albe na pr-

vostepene presude Mrk{i}u

i [qivan~aninu, prema ko-

jima je 27. septembra Mrk-

{i} osu|en na 20, a [qivan-

~anin na pet godina zatvora.

Na prvostepenu presudu

da Radi} bude oslobo|en svih

optu`bi i pu{ten na slobo-

du, Tu`ila{tvo se nije `ali-

lo, jer je procijeweno da

`alba ne bi bila uspje{na. ¥

PRITISAK

Incident ispred kafea

"Pasa`# prije sedam godina

dogodio se kada su trojica "ot-

pora{a# poku{ali da za{ti-

te svog ~lana Dragana Mila-

novi}a, na kojeg je vr{en pri-

tisak da se u~lani u JUL.

Te{ke tjelesne povrede

tada su zadobili Neboj{a So-

kolovi} i Radojko Lukovi}.

Nastavak glavnog pretresa ju-

~e je zbog nepojavqivawa su-

dija porotnika odlo`en, a na-

redni zakazan za 21. novembar.

\Marko Milo{evi}: Nedostupan pravosudnim

organima u Srbiji

MADRID - [panski sud

proglasio je ju~e krivim 21 op-

tu`enog za u~estvovawe u bom-

ba{kom napadu na madridski

voz 11. marta 2004. godine, ka-

da je poginula 191 osoba, pre-

nijela je Beta.

Sedmoro optu`enih je oslo-

bo|eno od bilo kakve umije{a-

nosti u taj bomba{ki napad,

ukqu~uju}i i Rabeja Osmana Sa-

ida Ahmeda, poznatog kao "Mu-

hamed Egip}anin#. On se nala-

zi u zatvoru u Italiji, po{to

je osu|en za pripadnost jednoj

me|unarodnoj teroristi~koj

grupi. Marokancu Xamalu Zu-

gamu izre~ena je maksimalna

kazna, koja predvi|a vi{e od

40.000 godina zatvora, iako po

{panskom zakonu on maksimal-

no mo`e da odslu`i 40 godina.

[panac Emilio Suarez

Trahoras je progla{en krivim

za obezbje|ivawe eksploziva

za taj teroristi~ki akt i iz-

re~ena mu je kazna zatvora u

trajawu od nekoliko hiqada

godina.

Sudija Havijer Gomez Ber-

mudez odbacio je mogu}nost u~e-

{}a baskijske separatisti~ke

grupe ETA u napadima iz 11.

marta 2004. godine. ¥

PRESUDA 21 OPTU@ENOM ZA BOMBA[KI NAPAD U MADRIDU

Teroristima hiqade

godina zatvora

\ Gu`va u madridskoj sudnici: Optu`eni

izolovani od publike

@ALBENI POSTUPAK U SLU^AJU

"VUKOVARSKE TROJKE"

Presuda tek za tri godine

MOSKVA - Dva agenta ruske

Agencije za borbu protiv droge

otrovana su u Sankt Peterbur-

gu, saop{tio je ju~e jedan od zva-

ni~nika ove agencije, a prenosi

agencija Interfaks.

- Upravo rasvjetqavamo ovu

aferu. Otrov je prisutan, ali

neophodne su ekspertize i istra-

ga kako bi se utvrdilo o kojoj je

vrsti otrova rije~ - rekao je no-

vinarima u Moskvi portparol

Agencije general Aleksandar

Mihajlov.

Ruska {tampa objavila je pre-

kju~e vijest o smrti biv{eg i ak-

tuelnog agenta ove agencije, ko-

ja je trenutno u sukobu sa Fede-

ralnom slu`bom bezbjednosti

(FSB), biv{im KGB-om.

Kako prenosi agencija In-

terfaks, tijela dvojice agenata

prona|ena su u subotu ujutro, 27.

oktobra.

Agencija se bori protiv pro-

izvo|a~a i trgovaca drogom, ali

se bavi i wihovim finansijskim

tokovima.

Saop{tewe o smrti dvojice

agenata dolazi uo~i odr`avawa

izbora, koji su zakazani za 2. de-

cembar.

[ef ruske Agencije Viktor

^erkesov, koji je i sam bio agent

KGB-a u regionu Lewingrada, ob-

javio je po~etkom oktobra u li-

stu "Komersant# da postoje ri-

zici od "destrukcije bratstva#

agenata biv{eg KGB-a.

On je tada reagovao na hap-

{ewe nekoliko visokih zvani~-

nika Agencije, {to analiti~ari

vide kao poku{aj FSB-a, nasqed-

nika KGB-a, da sa~uva kontrolu.

Analiti~ari navode da su, u

vrijeme dok se drugi mandat ru-

skog predsjednika primi~e kraju,

brojni biv{i agenti KGB-a, ko-

ji se nalaze na visokim polo`a-

ju u politi~kom i ekonomskom

`ivotu Rusije, ukqu~eni u borbu

za uticaj.

Sukobqeno je vi{e klanova,

me|u kojima i specijalne slu-

`be, glavno tu`ila{tvo i viso-

ki vladini zvani~nici. ¥

AGENCIJA ZA BORBU PROTIV DROGE

Otrovana dva agenta

SREMSKA MITROVICA - U saobra}ajnoj nesre}i u Jar-

ku, op{tina Sremska Mitrovica, poginuo je biciklista Milan

R. (37) iz Jarka, saop{tila je ju~e policijska uprava Sremska

Mitrovica.

Nesre}a se dogodila u utorak po podne kada je vozilo marke

"ford#, kojim je upravqao Milan A. (31) iz [apca, naletjelo na

biciklistu.

Uvi|aj na licu mjesta izvr{ili su istra`ni sudija Op{tin-

skog suda u Sremskoj Mitrovici, zamjenik javnog op{tinskog tu-

`ioca i policijski slu`benici ove policijske uprave. ¥

SREMSKA MITROVICA

Stradao biciklista

^A^AK - Na pje{a~kom

prelazu u ulici Kneza Milo-

{a u ^a~ku stradala je Magda-

lena \or|evi} (79) iz tog gra-

da, po{to je na wu naletio

kombi ~a~anskih registarskih

oznaka, javila je Beta.

Starica je preminula na

putu do bolnice, saop{tila

je ju~e ~a~anska policija.

U kombiju su se nalazili

Radojle Poledica (27) i we-

gova supruga, ~ije ime nije sa-

op{teno.

Prema policijskom izvje-

{taju, neposredno poslije ude-

sa koji se dogodio u utorak, u

odvojenim izjavama, svaki su-

pru`nik je tvrdio da je u tre-

nutku nesre}e ba{ on upra-

vqao kombijem.

Poledica je zadr`an u pri-

tvoru do 48 ~asova kako ne bi

uticao na svjedoke. ¥

NA PJE[A^KOM PRELAZU U ^A^KU

Prega`ena starica

LOS AN\ELES - Dje~ak

iz Kalifornije priznao je

da je, igraju}i se {ibicama,

zapalio vatru koja je prou-

zrokovala razaraju}i po`ar

u Kaliforniji, u kojem je iz-

gorjelo vi{e od 38 hiqada

hektara zemqe, a 500 hiqa-

da qudi evakuisano sa tog

podru~ja, javile su agencije.

Neimenovani dje~ak, za

kojeg se vjeruje da jo{ nije ni

tinejxer, ispitan je u poli-

cijskoj upravi u Los Angele-

su samo dan nakon {to su

buknuli po`ari u podru~ju

Santa Klarita, 50 kilometa-

ra sjeverno od Los An|ele-

sa, prenosi Aso{ijeted pres.

Dje~ak je, prema izjavi

portparola policije Stiva

Vitmora, tada priznao da se

igrao {ibicama, ali je po-

tom pu{ten ku}i, a tu`ila-

{tvo bi tek trebalo da od-

lu~i o tome da li }e podi}i

optu`nicu.

Prema ranijim rezulta-

tima istrage, vjerovalo se

da su po`ar prouzrokovali

prekinuti kablovi daleko-

voda.

Tokom istrage uhap{eno

je jo{ pet osoba za koje se

sumwalo da su imale veze sa

izbijawem po`ara.

Po`ar koji je pro{le ne-

djeqe pusto{io Kaliforni-

ju uni{tio je 2.300 objeka-

ta, a odnio je 12 `ivota i ra-

nio 78 osoba.

Ipak, vlasti vjeruju da je

po`ar izazvan namjerno, pa

su zato ponudile nagradu od

250.000 dolara za informa-

ciju koja bi otkrila iden-

titet odgovornog ili odgo-

vornih. ¥

ISTRAGA O KATASTROFALNIM PO@ARIMA

Dje~ak zapalio

Kaliforniju?

~etvrtak, 1. novembar 2007.OGLASI

10

BIV[I ameri~ki ambasa-

dor u UN Xon Bolton izrazio

je nadu da SAD ne}e priznati

jednostrano progla{ewe neza-

visnosti Kosova i Metohije,

"iako izgleda da se stvari kre-

}u u tom pravcu#, i ocijenio da

bi kosmetsko pitawe trebalo

rije{iti za pregovara~kim sto-

lom.

- Nadam se da SAD ne}e pri-

znati jednostrano progla{ewe

nezavisnosti Kosmeta mada iz-

gleda da se stvari kre}u u tom

pravcu i bojim se da bi to mo-

glo da pri~ini vi{e {tete ne-

go koristi na Balkanu. Takva

odluka koja bi bila donijeta

pod prijetwom nasiqa predsta-

vqala bi na~in da se nagradi

lo{e pona{awe - rekao je Bol-

ton za Glas Amerike.

Bolton smatra da bi pita-

we Kosmeta trebalo rije{iti

za pregovara~kim stolom.

- To jesu i bi}e te{ki pre-

govori da bi se postiglo rje-

{ewe koje bi zadovoqilo obje

strane, ali je to daleko boqe

nego nametati rje{ewe jednoj

ili drugoj strani, zasnovano na

pogre{nom shvatawu situacije

- rekao je on.

Biv{i visoki ameri~ki

zvani~nik nije siguran {ta

bi u ovom trenutku moglo da

se u~ini u svjetlu javnih ame-

ri~kih saop{tewa i smatra

da na Balkanu, i pored poku-

{aja da se obezbijedi stabil-

nost, ima dosta nerije{enih

pitawa.

- Ipak, ~ini mi se da je po-

sqedwa stvar koju bi trebalo

da u~inimo - da posijemo sjeme

budu}ih konflikata popu{ta-

ju}i pod pritiskom jedne ili

druge strane - rekao je Bolton

u razgovoru za Glas Amerike uo-

~i objavqivawa kwige "Preda-

ja nije opcija - brane}i Ameri-

ku u Ujediwenim nacijama i ino-

stranstvu#. On smatra da je raz-

log za ameri~ku podr{ku neza-

visnosti Kosova i Metohije stav

koji je naslije|en iz devedesetih

godina, odnosno politike pret-

hodne administracije kada su

dijelovi biv{e Jugoslavije iz

legitimnih i istorijskih raz-

loga eqeli nezavisnost i vla-

stiti put u demokratiju.

- Taj trend je nastavqen ta-

ko da sada imate sve mawe i ma-

we entitete koji tra`e neza-

visnost, a takva politika je su-

protna demokratiji. Mislim da

se to sada daleko vi{e uo~ava

u Evropi nego ovdje u SAD - re-

kao je Bolton.

Biv{i ambasador SAD u

UN zato smatra da bi za Beo-

grad bilo najboqe da se koncen-

tri{e na Evropu gdje postoji

daleko ve}e razumijevawe za

probleme koji bi bili stvore-

ni na Balkanu jednostranim

progla{ewem nezavisnosti Ko-

sova i Metohije. ¥

XON BOLTON PROTIV JEDNOSTRANOG PROGLA[AVAWA

NEZAVISNOSTI KOSMETA

Odluka koja bi bila donijeta pod prijetwom nasiqa

predstavqala bi na~in da se nagradi lo{e pona{awe,

rekao Xon Bolton

~etvrtak, 1. novembar 2007. SRBIJA/CRNA GORA/SVIJET

NAGRADA ZA NEPOSLU[NE

\Xon Bolton: Sve ide u pravcu nezavisnosti

VA[INGTON - Kandidat

Demokratske stranke na pred-

sjedni~kim izborima u SAD

Denis Ku~ini} doveo je ju~e u

pitawe mentalno zdravqe

predsjednika te zemqe Xorxa

Bu{a zbog wegove izjave da bi

nuklearne ambicije Irana mo-

gle da izazovu Tre}i svjetski

rat, prenijela je Beta.

- Duboko vjerujem da treba

da po~nemo da postavqamo pi-

tawa o wegovom mentalnom

zdravqu. Ne{to nije u redu,

izgleda da on ne razumije da

wegove rije~i imaju stvaran

uticaj - rekao je Ku~ini} u in-

tervjuu sa urednicima "Fila-

delfija Inkvajerera#. Bu{ je

prije dvije nedjeqe na konfe-

renciji za novinare rekao: -

Rekao sam qudima - "ako eli-

te da izbjegnete Tre}i svjet-

ski rat, izgleda da bi trebalo

da va{ interes bude da ih

(Iran) sprije~ite da dobiju

tehnologiju za nuklearno

oru`je#.

Ku~ini}, kongresmen iz

Ohaja, vodio je ranije kampawe

u okviru svoje stranke za opo-

ziv Bu{a i potpredsjednika

SAD Dika ^ejnija, koje, me|u-

tim, nisu bile uspje{ne.

Kandidat za predsjedni~-

kog kandidata Demokratske

stranke na izborima u novem-

bru 2008. "Inkvajereru# je re-

kao i da ne misli da su wego-

ve izjave o Bu{ovom mental-

nom zdravqu neodgovorne, ob-

javqeno je na sajtu tog lista.

- Ima mnogo qudi o kojima

treba brinuti. On je mo`da je-

dan od wih. Ako je sa wim sve

u redu, onda ne{to nije u redu

sa nama. To je, po mom mi{qe-

wu, veoma ozbiqno pitawe - re-

kao je Ku~ini}, ocijeniv{i da

predsjednik SAD ne mo`e da

bude "neobuzdan u izra`avawu

nasiqa#.

Ameri~ki predsjednik

Xorx Bu{ `estoko se obru-

{io na Kongres, optu`uju}i

demokratsku ve}inu u oba do-

ma parlamenta za "gubqewe

vremena# istragama o radu we-

gove administracije i poku{a-

jima da izdejstvuje povla~ewe

trupa iz Iraka.

- Jo{ nisu predlo`ili za-

kon kojim bi se rije{io bilo

kakav problem bez podizawa

poreskih stopa - rekao je ame-

ri~ki predsjednik kritikuju-

}i, su{tinski, jedinu insti-

tuciju u SAD o kojoj gra|ani

imaju lo{ije mi{qewe nego

o wemu.

Bu{ je, istovremeno, ape-

lovao na Kongres da po`uri sa

usvajawem ~itavog niza akata

kojim se reguli{e buxetska po-

tro{wa u SAD. Do sada, Pred-

stavni~ki dom je usvojio svih

12 akata, a Senat samo osam,

{to, su{tinski, zna~i da gor-

wi dom parlamenta treba da

odobri jo{ ~etiri dokumenta

prije nego {to po~ne "pegla-

we# zakona o potro{wi vlade

SAD.

- Jo{ nisu ni vidjeli neki

zakon a da u wega nisu ugurali

pove}awe poreza. Kongres tre-

ba da usvaja jedan po jedan akt

radije nego da ih gura u jedan

veliki zakon - rekao je Bu{

pred liderima Republikanske

stranke. ¥

KONGRESMEN DENIS KU^INI] DOVEO U PITAWE MENTALNO ZDRAVQE

PREDSJEDNIKA SAD

BU[ NE ZNA [TA GOVORI

Duboko vjerujem da treba da po~nemo da postavqamo

pitawa o wegovom mentalnom zdravqu. Ne{to nije

u redu, izgleda da on ne razumije da wegove rije~i imaju

stvaran uticaj, rekao Denis Ku~ini}

TEHERAN - Ruski mini-

star inostranih poslova Sergej

Lavrov prenio je iranskom

predsjedniku Mahmudu Ahmadi-

nexadu poruku Vladimira Pu-

tina, ali detaqi te poruke ni-

su poznati, objavila je ju~e

iranska televizija, javila je

Srna.

Lavrov je poruku prenio

prekju~e, tokom kra}e posjete

Teheranu.

Kako je objavila televizi-

ja, iranski predsjednik iskori-

stio je ovu posjetu kako bi po-

tvrdio da je Teheran odlu~io

da nastavi saradwu sa Me|una-

rodnom agencijom za atomsku

energiju, ali da }e nastaviti

svoje nuklearne aktivnosti u

mirnodopske svrhe.

Lavrov je pozvao na zajed-

ni~ko djelovawe i nastavak sa-

radwe izme|u Irana i IAEA.

Ruski {ef diplomatije je

ponovio da unilateralne sank-

cije Teheranu kako bi se pri-

morao da suspenduje nuklearni

program ne doprinose rje{ewu

krize.

Lavrov se zauzeo za aktiv-

niju saradwu Teherana sa IA-

EA kako bi bila smawena za-

brinutost me|unarodne zajed-

nice zbog prirode iranskog nu-

klearnog programa. ¥

LAVROV PREDAO AHMADINEXADU PUTINOVU PORUKU

Sankcije nisu rje{ewe

\Mahmud Ahmadinexad i Sergej Lavrov:

Teheran ne odustaje

PODGORICA - Dr`av-

na tu`ila{tva Crne Gore i

Srbije }e od ju~e imati bo-

qu me|usobnu saradwu, za-

snovanu na sporazumima ko-

ji su wihovi ~elnici potpi-

sali u Podgorici, prenijela

je Beta.

Memorandum o saglasno-

sti u ostvarivawu i unapre-

|ivawu me|usobne saradwe u

borbi protiv svih oblika te-

{kog kriminala potpisali

su crnogorski vrhovni dr-

`avni tu`ilac Vesna Mede-

nica i vr{ilac du`nosti Re-

publi~kog javnog tu`ioca

Srbije Slobodan Radovano-

vi}.

Vesna Medenica je istom

prilikom s tu`iocem Srbije

za ratne zlo~ine Vladimirom

Vuk~evi}em potpisala spora-

zum o saradwi i progonu po-

~inilaca krivi~nih djela

ratnih zlo~ina protiv ~ovje~-

nosti i genocida.

- Ovo su veoma zna~ajni

sporazumi - rekla je Medeni-

ca novinarima, dodav{i da se

dr`avna tu`ila{tva Crne

Gore i Srbije "moraju ispo-

magati#, posebno "u transfe-

ru dokaza#, u postupcima kod

sudova protiv po~inilaca te-

{kih krivi~nih djela. Vesna

Medenica je ocijenila da je

Kancelarija za ratne zlo~ine

u Srbiji "daleko ispred# Cr-

ne Gore.

Tu`ilac za ratne zlo~ine

Srbije Vuk~evi} je rekao da je

ovo potpisivawe sporazuma

"veoma va`an korak u zajed-

ni~koj borbi protiv te{kog

kriminala#.

Vr{ilac du`nosti Repu-

bli~kog javnog tu`ioca Sr-

bije Slobodan Radovanovi} je

ocijenio da potpisivawem

sporazuma o me|usobnoj sarad-

wi, Crna Gora i Srbija `ele

da poka`u me|unarodnoj zajed-

nici da su spremne i sposob-

ne da se same iznesu sa bor-

bom protiv ratnih zlo~ina i

wihovih po~inilaca i da "ni-

ko ne treba to da radi umjesto

wih#.

Radovanovi} je dodao da se

sporazumima tako|e {aqe po-

ruka da za ratne zlo~ince ne-

}e biti sigurnosti u Srbiji i

Crnoj Gori. ¥

TU@IOCI SRBIJE I CRNE GORE

POTPISALI SPORAZUM

Svako goni svoje!

QUBQANA - Slovena~-

ka vlada usvojila je amandma-

ne na ustavni zakon koji }e

omogu}iti "izbrisanima# da

retroaktivno povrate svoj

status, ali je iskqu~ena mo-

gu}nost bilo kakve vrste kom-

penzacije, javila je slovena~-

ka agencija STA, javio je Tan-

jug.

Rije~ je o hiqadama qudi

iz biv{e Jugoslavije koji su

u Sloveniji izbrisani iz re-

gistra o stalnom boravku

1992. godine.

Ciq amandmana je da re-

guli{u status lica iz biv{e

Jugoslavije koji su imali

stalni boravak u Sloveniji

na dan 23. decembra 1990. i

od tada su `ivjeli u toj ze-

mqi.

Oni }e imati mogu}nost

da dobiju pravo na stalni bo-

ravak samo ako su to ranije

tra`ili i bili odbijeni, sa-

op{tio je novinarima mini-

star unutra{wih poslova

Dragutin Mate.

Zahtjevi }e biti razma-

trani od slu~aja do slu~aja, a

podnosiocima zahtjeva status

lica sa stalnim boravkom bi-

}e retroaktivno uveden, ali

tek od onog dana kada su prvi

put podnijeli takav zahtjev.

Zahtjevi moraju biti podnije-

ti u roku od tri mjeseca od

dana stupawa amandmana na

snagu.

Podnosioci zahtjeva mogu

biti oni koji su ivjeli u Slo-

veniji od 1990. sa prekidima

ne du`im od {est mjeseci, os-

im ako je rije~ o odsustvima

zbog lije~ewa, studija ili po-

sla.

Maloqetne osobe mo}i }e

da dobiju dozvolu stalnog bo-

ravka ukoliko su ro|eni u Slo-

veniji, i tu ivjeli od ro|ewa,

i ako bar jedan roditeq ima

stalni boravak.

Zahtjev mo`e biti odbijen

ako je podnosilac bio osu|en

za te`ak prestup, ili ako je

bio pripadnik Jugoslovenske

narodne armije koji nije odgo-

vorio na slovena~ki zahtjev da

se prikqu~i teritorijalnoj

odbrani.

Predlo`eni amandmani na-

i{li su na neodobravawe opo-

zicije, pa je predstavnik Soci-

jaldemokrata Miran Potr~

ocijenio da su amandmani "vi-

{e neprijateqski prema iz-

brisanima# od ranijih prije-

dloga zakona, prenijela je

STA. ¥

11ODLUKA SLOVENA^KE VLADE

Povratak "izbrisanih"

PRI[TINA/TETOVO -

Naoru`ane i uniformisane

osobe, bez vojnih oznaka, po-

sqedwe dvije no}i zaustavqa-

le su saobra}aj i kontrolisa-

le putnike na podru~ju sela

Brodec, Bozovce i Sipkovica,

u op{tini Tetovo na sjeveru

Makedonije, prenijeli su ju~e

elektronski mediji na alban-

skom jeziku, javio je Tanjug.

Neimenovani predstavnik

Ministarstva unutra{wih

poslova Makedonije potvrdio

je da je ministarstvo dobilo

dojave gra|ana o prisustvu

uniformisanih osoba na putu

Tetovo - Ja`ince, navode}i da

su vlasti u Skopqu zabrinu-

te zbog tih informacija.

Zbog pojave naoru`anih

lica, za koje mediji navode

da postoji sumwa da su pri-

padnici Albanske nacio-

nalne armije (ANA), poli-

cijske snage i posmatra~i

misije OEBS-a stacionira-

li se u rejonu "Tetovske ma-

lesije#.

Policija je stacionirala

svoje snage u selu Vratnica,

naseqenim uglavnom makedon-

skim stanovni{tvom.

Makedonski zvani~nici su

izjavili da nije zabiqe`en

nikakav incident i da je situ-

acija pod kontrolom, te da po-

licija sprovodi uobi~ajenu

kontrolu.

Pripadnici ANA, koje je

2003. godine tada{wi {ef

UNMIK-a Mihael [tajner

proglasio za teroristi~ku or-

ganizaciju, pojavili su se po-

~etkom ovog mjeseca u javnosti

na snimcima koje je emitova-

la Radio-televizija Kosova,

tvrde}i da im je ciq da sa~u-

vaju stanovni{tvo na Kosovu

i Metohiji, od prijetwi oru-

`anih grupa koje su iz cen-

tralne Srbije. ¥

PRI[TINA - Portparol

kosmetskog pregovara~kog ti-

ma Skender Hiseni izjavio je

da je pregovara~ka ekipa zatra-

`ila od nadle`nih komisija da

prije 10. decembra izrade za Ko-

smet rje{ewa za zastavu i grb

Kosova i Metohije, prenio je

Tanjug.

Hiseni je listu "Koha dito-

re# rekao da su se oko toga usa-

glasile pregovara~ka ekipa i

strate{ko politi~ka radna gru-

pa. Predsjednik radne grupe za

dr`avne simbole Kosova Hajre-

din Ku}i je izjavio da su oni za-

vr{ili svoj dio posla i da je

sada na pregovara~koj ekipi da

formira stru~nu komisiju, ko-

ja }e Skup{tini predlo`iti

rje{ewa za zastavu i grb Kosme-

ta. Ku}i je rekao da prijedlo-

zi za zastavu i grb treba da bu-

du izabrani dvotre}inskom ve-

}inom glasova poslanika Skup-

{tine Kosova i Metohije.

Na konkursu za zastavu Ko-

smeta ponu|eno je 736 rje{ewa,

dok je za grb ponu|eno 347 pri-

jedloga. ¥

POLICIJA U TETOVU PROVJERAVA PRISUSTVO

NAORU@ANIH GRUPA

ANA pretresa narod?

KOSMETSKE VLASTI TRA@E DR@AVNE SIMBOLE

Zastava i grb do decembra

~etvrtak, 1. novembar 2007.OGLASI

12

~etvrtak, 1. novembar 2007. SEMBERIJA/BR^KO DISTRIKT

SERVISNE INFORMACIJE

Bijeqina

POLICIJA - Izme|u utorka i srijede u Bijeqini su pri-

javqena dva naru{avawa javnog reda i mira. Dogodile su se i

dvije provalne kra|e i jedna kra|a. Evidentirano je {est sa-

obra}ajnih nesre}a.

PORODILI[TE - U bijeqinskom porodili{tu ro|ena

je jedna djevoj~ica. ¥ M. P.

Br~ko

PORODILI[TE - U posqedwih 48 ~asova u br~anskom

porodili{tu ro|eno je 11 beba, {est dje~aka i pet djevoj-

~ica.

POLICIJA - Policiji je prijavqeno pet krivi~nih dje-

la i jedno naru{avawe javnog reda i mira. Na putevima distrik-

ta dogodilo se {est saobra}ajnih nesre}a. Iz saobra}aja su

iskqu~ena dva voza~a zbog vo`we pod uticajem alkohola.

VODOVOD - Voda je neispravna na 31 gradskoj ~esmi na

kojima je utvr|eno i do 10 puta ve}e prisustvo mangana, amo-

nijaka i gvo`|a.

GRANI^NI PRELAZ - Zabrawen saobra}aj preko mosta

na rijeci Savi za sva teretna vozila, ~ija je nosivost ve}a od

devet tona. ¥ M. \.

Ugqevik

HITNA POMO] - Pomo} de`urne slu`be u Domu zdravqa

zatra`ilo je 16 pacijenata.

ELEKTRODISTRIBUCIJA - U okviru Elektrodistri-

butivnog preduze}a "Ugqevik# snabdijevawe elektri~nom ener-

gijom je uredno. Zbog radova na niskonaponskoj mre`i, povre-

meno od 8 do 14 ~asova bez struje }e biti Koraj i Mrtvica.

¥ R. J.

BIJEQINA - Sve~anim

pu{tawem vode kroz novoizgra-

|eni cjevovod ju~e je u Velinom

Selu kod Bijeqine ozvani~en

zavr{etak radova na izgradwi

"sjevernog vodovodnog prstena#.

Ovim su stvoreni uslovi za

snabdijevawe vodom iz gradskog

vodovoda semberskih sela uz ri-

jeku Savu.

Voda sa gradskog izvori{ta

Grmi} trasom cjevovoda du`i-

ne oko 17 kilometara dovedena

je u Veliku Obarsku, Batkovi},

Ostoji}evo, Brodac i Velino

Selo.

Radove, koji su zavr{eni

prije ugovorenog roka, vrijed-

nosti 1.396.000 maraka, finan-

sirala je op{tina Bijeqina, a

izvelo gra|evinsko preduze}e

"Higra#.

Na~elnik op{tine Bijeqi-

na Mi}o Mi}i}, pu{taju}i u rad

cjevovod, izjavio je da je ovaj pro-

jekat veoma zna~ajan za ovo po-

dru~je.

- Povezali smo sva ova sela

koja }e na ovaj na~in dobiti ~i-

stu i kvalitetnu gradsku vodu.

Nadamo se da }e uskoro biti iz-

gra|ena i sekundarna vodovod-

na mre`a, koja }e mje{tanima

omogu}iti prikqu~ivawe na vo-

dovod - rekao je na~elnik Mi-

}i}.

On je dodao da je u toku pro-

jektovawe sekundarne mre`e za

koju je planirano da se finan-

sira jednakim u~e{}em mje{ta-

na i Skup{tine op{tine Bije-

qina.

Predsjednik mjesne zajedni-

ce Velino Selo Slobodan \ur-

|evi} istakao je da je za mje-

{tane ovog sela, koje ima 150

doma}instava, veoma va`no da

imaju mogu}nost prikqu~ewa

na gradski vodovod.

- Poznato je da je ovo pod-

ru~je prili~no ugro`eno en-

demskim nefritisom, i nama je

veoma va`no da mo`emo ra~una-

ti na zdravu i ~istu vodu. Za

sada je sve to dobro, a mi se je-

dino pla{imo koliko }e nas

ko{tati prikqu~ewe na vodo-

vod, jer smo mi poqoprivred-

nici i da nemamo novca. Ukoli-

ko cijena bude {eststo do hiqa-

du maraka to }e biti podno{qi-

vo, ali ako bude vi{e pla{im

se da }e biti malo onih koji }e

mo}i da priu{te prikqu~ak -

istakao je \ur|evi} i dodao da

im jo{ niko nije objasnio koli-

ko }e to ko{tati, a vaqda }e se

i to ubrzo znati.

Izgradwa "sjevernog vodo-

vodnog prstena# zapo~ela je

prije tri godine postavqawem

glavnog cjevovoda du`ine osam

kilometara od Bijeqine do Cr-

welova. Idu}e godine planiran

je nastavak radova na tre}oj, po-

sqedwoj dionici cjevovoda, du-

`ine desetak kilometara koji

}e pro}i kroz sela Trwaci, Ba-

latun, Me|a{i, Dazdarevo i

Dvorovi.

¥ V. JEVTI]

U VELINOM SELU KOD BIJEQINE ZAVR[ENA IZGRADWA

"

SJEVERNOG VODOVODNOG PRSTENA"

PUNA ^A[A ZDRAVE VODE

13

Voda sa gradskog izvori{ta Grmi}, trasom cjevovoda

du`ine oko 17 kilometara, dovedena je u Veliku

Obarsku, Batkovi}, Ostoji}evo, Brodac i Velino Selo

Mi}o Mi}i}: Pustio vodovod u rad

UGQEVIK - U ugqevi~kom

Domu kulture "Filip Vi{wi}#

sino} je organizovano ve~e srp-

sko-francuskog prijateqstva,

posve}eno gostima iz francu-

skog grada Erik.

Naime, gra|ani iz Erika su

ve} dvije godine dobri doma-

}ini ugqevi~kim osnovcima iz

{kole "Aleksa [anti}#, kada

u~estvuju na me|unarodnoj

{kolskoj manifestaciji

"Evro{kola#. Ova manifesta-

cija se svake godine odr`ava u

Francuskoj, a mladi Ugqevi-

~ani, me|u 20 evropskih zema-

qa, ve} dvije godine predsta-

vqaju BiH.

U~enici Osnovne {kole

"Aleksa [anti}# svake godine

ostave dobar utisak na francu-

ske doma}ine, pokazav{i zavid-

no znawe ne samo francuskog

jezika, nego i op{te znawe. Za-

to ih doma}in svake godine po-

novo kandiduje za ovu manife-

staciju.

Tako se me|u u~enicima i

nastavnicima Ugqevika i Eri-

ka rodilo veliko prijateqstvo,

koje se kasnije pro{irilo i na

op{tine.

Tako je u Ugqevik prije se-

dam dana u uzvratnu posjetu pr-

vi put stigla peto~lana dele-

gacija Erika, predvo|ena zamje-

nikom gradona~elnika Lajonel

Lardo.

Za pet dana boravka u Ugqe-

viku oni su prisustvovali mno-

gobrojnim kulturnim i sport-

skim de{avawima, razgovarali

sa predstavnicima vi{e asoci-

jacija o mogu}oj saradwi i obi-

{li mnogobrojne znamenitosti

Semberije i Majevice.

Posledwi dan wihovog go-

stovawa ugqevi~ka uprava upri-

li~ila je dragim gostima srda-

~an opro{taj uz ve~e srpsko-

francuskog prijateqstva.

Dru`ewe je trajalo do jutra

uz jelo, srpsku rakiju i dobro

vino, koje su gosti donijeli sa

sobom i po kojem su, izme|u osta-

log, Francuzi poznati u svije-

tu. Atmosfera je zagrijana pri-

godnim programom, za koji se

pobrinulo ugqevi~ko Kultur-

no-umjetni~ko dru{tvo "Rudar#.

Odlaze}i i opra{taju}i se

od ugqevi~kih doma}ina, gospo-

din Lardo je obe}ao da }e ohra-

briti sve porodice koje su ugo-

stile ugqevi~ke |ake da i oni

posjete Ugqevik, iz kojeg on i

ostali ~lanovi delegacije od-

laze sa najboqim utiscima.

- Nikada ne}emo zaboraviti

gostoprimstvo i qubaznost qu-

di koje smo ovdje vidjeli i ra-

dost kada, {etaju}i kroz grad,

prepoznamo nekoga od u~enika

koji su ranije bili na{i gosti

u Francuskoj - rekao je Lardo.

¥ R. JELI]

FRANCUZI IZ GRADA ERIKA BORAVILI U UGQEVIKU

NEZABORAVNO GOSTOPRIMSTVO

Za pet dana boravka u Ugqeviku, Francuzi

prisustvovali kulturnim i sportskim de{avawima,

razgovarali sa predstavnicima op{tine o saradwi

i obi{li znamenitosti Semberije i Majevice

Vasilije Peri} (desno) i Lajonel Lardo: Razmjewuju poklone

LOPARE - Kabinet na~el-

nika op{tine i Odjeqewe za fi-

nansije predstavili su Nacrt bu-

xeta op{tine Lopare za 2008. go-

dinu i uputili ga na javnu ras-

pravu.

- Buxet je planiran

u skladu sa ekonomskim

mogu}nostima, a na

osnovu iskustva i do-

bre procjene za pro{lu

tj. teku}u godinu, na

orijentacioni iznos od

tri miliona i 140 hi-

qada maraka. Nijedna

stavka ili institucija

nije ostala uskra}ena

za svoj dio novca u na-

rednoj godini - rekao

je na~elnik op{tine

Mitar Zari}.

Na~elnik Odjeqe-

wa za finansije Radmi-

la Mitrovi} istakla

je da je Nacrt buxeta

ura|en u skladu sa Za-

konom o buxetskom si-

stemu i na osnovu Doku-

menta okvirnog buxeta

Republike Srpske 2008

-2010. godina, sa pove}a-

wem od 2,9 odsto, u odnosu na bu-

xet za 2007. godinu.

Planirani buxetski priho-

di, najvi{e, ili dva miliona i

200 hiqada maraka planira se

prikupiti od poreza na dodatu

vrijednost neporeskih prihoda

443 hiqade maraka. Na rad op-

{tinske administrativne slu`be

planira se utro{iti milion i

300 hiqada, na grantove 450, ka-

pitalne rashode 415, na korisni-

ke buxeta 400, infrastrukturu za

otplatu zadu`ewa u iznosu od 315

hiqada, te na ostale obaveze 250

hiqada maraka. ¥ Q. B.

NACRT BUXETA LOPARA ZA SQEDE]U GODINU

Porezi donose prihode

Mitar Zari}: Nacrt ide na

javnu raspravu

BR^KO - Za 25 dana trajawa akcije na

suzbijawu rada na crno, koje je inspekcija

u poja~anom intenzitetu sprovodila tokom

oktobra, na podru~ju distrikta obavqeno

je ukupno 738 kontrola, odnosno oko 14 od-

sto privrednih preduze}a u kojima su 332

lica zate~ena da "rade na crno#.

[ef Pododjeqewa za inspekcijske po-

slove u Vladi distrikta Senada Gari} is-

takla je da su tokom ove akcije koja se spro-

vodi pod nazivom "Stop radu na crno#, 274

lica odjavqena sa evidencije Zavoda za za-

po{qavawe.

- Nova 1.033 lica prijavqena su na PIO,

od toga 850 na PIO Republike Srpske, a

183 prijave kod PIO Federacije BiH, od

~ega 23 nove firme. Za novih 790 zaposle-

nih obavqene su prijave kod Fonda zdrav-

stvenog osigurawa, a 223 korisnika zdrav-

stvene za{tite su odjavqena sa evidenci-

je Fonda zdravstvene za{tite. Inspekto-

ri za rad i tr`i{na inspekcija izdali su

ukupno 103 rje{ewa o otklawawu rada na

crno - pojasnila je Gari}.

Prema wenim rije~ima, tr`i{ni in-

spektori donijeli su 10 rje{ewa o zabra-

ni rada privrednim subjektima, zbog toga

{to vlasnici firmi nisu obavili regi-

straciju kod registracionog suda.

- Finansijska inspekcija je podnijela

50 prekr{ajnih prijava i za 19 firmi ura-

|en je obra~un doprinosa za zdravstveno

osigurawe, stope za nezaposlenost, poreza

na platu i kamate za porez na platu, u ukup-

nom iznosu 92.796 marke - naglasila je Se-

nada Gari}.

Napomenula je da }e Zavod za zapo{qa-

vawe zbog zapo{qavawa radnika na crno,

kod 10 firmi koje su podnijele zahtjev za

podsticaj, postupiti u skladu sa Pravil-

nikom o metodologiji i postupku za vred-

novawe i selekciju programa novog zapo-

{qavawa.

Spisak firmi kod kojih su radila li-

ca na crno proslije|en je Odjeqewu za pri-

vredu radi provjere povlastica o podsti-

caju, kao i Pododjeqewu za nabavke kako bi

to pododjeqewe vodilo ra~una o firmama

koje se javqaju na tendere koje raspisuje

Vlada distrikta.

- Oktobar smo proglasili mjesecom su-

zbijawa rada na crno tokom koje su inspek-

tori radili 24 ~asa dnevno. Me|utim, ova

akcija }e u kontinuitetu biti nastavqena

do kraja ove, ali i u sqede}oj godini - is-

takla je Gari}.

¥ M. \.

INSPEKTORI DISTRIKTA U OKTOBRU KONTROLISALI FIRME

Stop radu na crno

QUDI IZ MOJE BIQE@NICE

~etvrtak, 1. novembar 2007.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

14

U ^ELINA^K-

OM kraju imaju dvije

loze Spasojevi}a: jed-

ni su [wegotiwci i

slave Markovdan, a

drugi Jo{avqani, a

wihov za{titnik je

Sveti Georgije (\ur-

|evdan).

- Pripovijeda se

da su se Spasojevi}i

"\ur|evwaci# iz Po-

to~ana kod Prwavora

doselili u Gorwu Jo{avku. Ve-

le da su se ranije zvali Miladi-

}i. Trojica bra}e: Mla|an, Ko-

jo i Mom~ilo, mijewali su svo-

ju zemqu u Gorwoj Jo{avki sa

Radi}ima uvrh Radi}a rijeke i

preselili se u Skatavicu na ve-

}e prostranstvo. Upamtila sam

Vuka Spasojevi}a koji je `ivio

u kolibi, a Avram Spasojevi}

bio je najbogatiji ~ovjek u na-

{em kraju - obja{wava osamde-

setogodi{wa baka Radojka iz ~e-

lina~kog sela Skatavica.

Legenda ka`e da je davno ne-

ki Skatav~anin zano}io u Li-

{wi kod Prwavora. Pred spava-

we, djeca su od doma}ice tra`i-

la ve~eru, a ona im je qutito re-

kla: "Nema vi{e ni{ta. Nisam

ja Avram Spasojevi} da imam 70

goveda!#

- Eto, dotle se o wegovom bo-

gatstvu ~ulo - di~i se starica.

Radojka je ro|ena u Gorwoj

Jo{avki, u Jev|eni}ima. Ba{ta

wene porodice bila je puna ~e-

qadi. Trebalo joj je vremena da

se privikne na ivot u planini.

- Sje}am se kao da je danas

bilo. Sva ~eqad jela su u isto

vrijeme. Nije bilo mjesta da svi

posjedamo oko sofre, pa su ve}a

djeca stajala. Jelo se jednom dr-

venom ka{ikom koja je kru`ila

oko sofre. Doma}in nije dozvo-

qavao pri~u, a kamoli `albe.

Moralo se biti zadovoqnim ono

{to ima na sofri - pri~a baka.

Sa mu`em Mla|anom, koji

joj je umro prije dvije godine,

provela je zamalo {est deceni-

ja i stekla Tomislava, Slavka,

Zdravka, Gojka i Marinka, te

k}eri Bo`icu, Slavojku i Mi-

ladinku. Prvo dijete umrlo joj

je veoma rano. Svu djecu ra|ala

je kod ku}e. Do qekara put je bio

dalek pa mu se i{lo vrlo rijet-

ko, u najve}oj muci. Bog joj je uvi-

jek bio najve}a uzdanica i nada.

Prije ~etiri godine

sin Tomislav stradao

joj je u 51. godini ivo-

ta rade}i na poqopri-

vrednom imawu u Slo-

veniji. Ka`e da }e

umrijeti, a wega i su-

pruga Mla|ana ne}e

pre`aliti. Ima tri-

naestoro unu~adi i

dvoje praunu~adi.

- Od {ume smo pra-

vili wive. Sve se ru~-

no radilo. Sjekirom smo obara-

li hra{}e i bukve koje po tri

momka ne bi mogli obuhvatiti.

Najte`e je bilo izvaditi kori-

jewe. Sa vukovima smo se otima-

li za ovce. Ja i svekrva Danica

volovima i plugom prevrta~em

orale smo godinama. Trebalo je

imati snage, sre}e i strpqewa

pa do~ekati rod koji je znojem

zalijevan - govori Radojka.

Prije nekoliko godina sin

joj Gojko odlu~io je da napusti

svjetovni `ivot i zamona{i se.

Prije dvije godine u manastiru

Lipqe episkop bawolu~ki Je-

frem zamona{io ga je i danas

kao brat Ilija dio je bratstva

u manastiru Krupa.

- Kao i svaka majka, i ja sam

plakala kad sam ~ula da je odlu-

~io da obu~e mona{ku mantiju.

Voqela bih da se o`enio i da

ima svoju porodicu, ali po{tu-

jem wegov izbor i ja sam ga bla-

goslovila. On je meni uvijek bio

zlatan, Bog ga pomogao na svakom

koraku - pri~a starica.

Puna su joj usta hvale i za

pokojnog supruga Mla|ana koji

je bio ugledan doma}in i dobar

otac i mu`.

- Sve smo radili u dogovoru

i prema meni se uvijek odnosio

sa velikim po{tovawem. Nije

podizao glas i ispu{tao preja-

ku rije~ ni kada je bivao najqu-

}i. Bio je veoma vrijedan ~ovjek,

majstor kakvog ga nije bilo na da-

leko. Samo sa tesarskom sjeki-

rom znao je cijelu ku}u i svaki

drugi objekat sagraditi, a pra-

vio je i dobre tamburice i po-

su|e od drveta - pripovijeda Ra-

dojka. O~evu radinost, blagu na-

rav i po{tewe o kojem se pripo-

vijeda i u susjednim selima na-

slijedila su sva wihova djeca.

Radojka i Mla|an ni{ta drugo

da u `ivotu nisu uradili, i to

bi bilo dovoqno. ¥

Radojka Spasojevi}: Od {ume wive pravili

Pi{e Borislav

MAKSIMOVI]

USPOMENE BAKE RADOJKE SPASOJEVI]

Bog je najve}a uzdanica

KOTOR VARO[ - Pravo-

slavni vjernici kotorvaro{ke

op{tine sve~ano su ju~e obi-

qe`ili krsnu slavu - Svetog

apostola i evan|elistu Luku.

Povodom Lu~indana u kotorva-

ro{kom hramu Ro|ewa presve-

te Bogorodice sve{tenici pa-

rohija sa podru~ja op{tine na

~elu sa protojerejom Qubom

Mili}evi}em slu`ili su li-

turgiju.

U obra}awu vjernicima

protojerej Qubo Mili}evi} je

poru~io da nastave putem jevan-

|eqa i po`elio da se uvijek i

na svakom mjestu mole bogu i

~ine dobra djela. Protojerej

stavrofor Bo{ko Mandi} upu-

tio je vjernicima ~estitke po-

vodom Lu~indana a na~elniku

op{tine Radenku ^upi}u po-

`elio sre}nu krsnu slavu.

Poslije liturgije, lomqe-

ne slavskog kola~a, u prisustvu

velikog broja gostiju, obavili

su jereji @ivko Ili} i @eq-

ko Popovi}.

Slavskom obredu su prisu-

stvovali republi~ki ministar

rada i bora~ko-invalidske za-

{tite Bo{ko Tomi}, narodni

poslanik Nedeqko Kne`evi},

delegat u Vije}u naroda Repu-

blike Srpske Velimir Sakan,

predstavnici privrednog i dru-

{tvenog `ivota op{tine.

Na~elnik op{tine Raden-

ko upi} je rekao da su pro{le

godine ostvareni zna~ajni re-

zultati, posebno u oblasti in-

frastrukture, izgra|eni su i

modernizovani novi kilometri

puteva, nekoliko mostova i

ostalih objekata. U ciqu da-

qeg razvoja ove oblasti na po-

sledwoj sjednici Skup{tine

op{tine usvojena je odluka o

kreditnom zadu`ewu za pet mi-

liona maraka, {to }e doprini-

jeti poboq{awu stawa u obla-

sti infrastrukture.

- Kotor Varo{ je rijetka

op{tina u kojoj je postignut

prijeratni nivo zaposlenosti,

ova op{tina je otvorena sre-

dina za sve doma}e i inostrane

investitore - rekao je na~el-

nik ^upi}, dodaju}i da itali-

janska fabrika obu}e "Odesa#

zapo{qava vi{e od 1000 rad-

nika i da je u toku izgradwa jo{

jedne savremene fabrike.

Ministar rada i bora~ko-

invalidske za{tite Bo{ko To-

mi} je, ~estitaju}i krsnu slavu,

istakao da u trenucima kada

nam je dosta te{ko treba da

dignemo glavu, u i{~ekivawu

da }emo uz vlastitu pamet i po-

mo} me|unarodne zajednice iza-

}i iz krize.

On je istakao da do 2010. go-

dine o~ekuje rje{avawe stam-

benih problema porodica po-

ginulih i ratnih vojnih inva-

lida od prve do ~etvrte katego-

rije. ¥ D. KEREZOVI]

KOTOR VARO[ PROSLAVIO KRSNU SLAVU

VRATA SVIMA OTVORENAU pro{loj godini ostvareni zna~ajni rezultati, izgra|eni

novi kilometri modernih saobra}ajnica, mostovi i drugi

objekti, a ve} je dostignut i prijeratni nivo zaposlenosti,

poru~io Radenko ^upi}

Lu~indan u Kotor Varo{u: Lomqewe slavskog kola~a

BRATUNAC - Obnova zgra-

de Doma kulture u Bratuncu, ko-

ja je izgra|ena prije vi{e od po-

la vijeka, bi}e zavr{ena do ma-

ja idu}e godine. Najve}i dio nov-

ca za ovu investiciju, vrijednu

milion i sto hiqada maraka,

obezbijedili su op{tina i Raz-

vojni program Ujediwenih naci-

ja (UNDP) a o~ekuje se finansij-

ska pomo} republi~kog Mini-

starstva prosvjete i kulture.

Ovo je na{em listu rekao

na~elnik op{tine Bratunac Ne-

deqko Mla|enovi} dodaju}i da

}e poslije prve faze, kojom je

obuhva}eno zidawe i pokriva-

we, u naredna tri mjeseca biti

postavqena stolarija i elektro

instalacije, te fasada na rekon-

struisanom objektu.

- Za prvu fazu, koja je zavr-

{ena prije planiranog roka,

UNDP je obezbijedio stotinu

hiqada maraka za nabavku gra-

|evinskog materijala a op{ti-

na je izdvojila iz buxeta 300 hi-

qada maraka. Za drugu fazu

UNDP je obezbijedio 210 hiqa-

da maraka a op{tina 110 hiqa-

da maraka - precizirao je Mla-

|enovi}.

On o~ekuje da }e, pored op-

{tine, Ministarstvo prosvje-

te i kulture Republike Srpske

izdvojiti dio sredstava za ure-

|ewe Doma kulture, {to je pla-

nirano u tre}oj fazi ovog pro-

jekta rekonstrukcije.

Objekat, koji se nalazi u cen-

tru Bratunca, radi se u tri eta-

`e i potkrovqem. Prema Mla|e-

novi}evim rije~ima oko 60 odsto

prostora u obnovqenoj zgradi

pripada}e Domu kulture a pre-

ostali dio radi se za tr`i{te.

- Prostor, koji je predvi|en

za Dom kulture koristi}e Na-

rodna biblioteka, javna predu-

ze}a koja su od op{teg intere-

sa za op{tinu i nevladine or-

ganizacije. Dio prostora da}e-

mo u zakup - kazao je Mla|eno-

vi}.

U prostoru, koji }e pripada-

ti Domu kulture, bi}e ura|ena ga-

lerija, pozori{na sala, savreme-

na biblioteka i bife sa kvalitet-

nom salom za sastanke i sjednice

Skup{tine op{tine Bratunac.

Ukupna povr{ina zgrade je oko

tri i po hiqade kvadratnih meta-

ra, od kojih }e Domu kulture pri-

pasti oko dvije hiqade kvadrata,

a preostali prostor planiran je

za prodaju. ¥ K. ]IRKOVI]

OBNOVA BRATUNA^KOG DOMA KULTURE

USEQEWE U MAJU

Ukupna vrijednost investicije milion i sto hiqada maraka,

a najve}i dio novca obezbijedila op{tina Bratunac

i Razvojni program Ujediwenih nacija... Oko 60 odsto

obnovqenog prostora koristi}e Dom kulture, dok }e ostatak

op{tina dati u zakup, rekao Nedeqko Mla|enovi}

DOBOJ - Zaposleni u

Op{toj bolnici "Sveti apo-

stol Luka# u Doboju obiqe-

`ili su ju~e krsnu slavu. Tim

povodom u krugu bolnice po-

lo`eno je cvije}e i zapaqe-

ne svije}e na spomen- obi-

qe`ju poginulim radnicima.

Direktor bolnice Du{ko

Vasi} osvrnuo se na uspjehe,

koje je ovaj kolektiv posti-

gao tokom godine.

- Ponosni smo po{to je

protekli period bio veoma

uspje{an. Otvorili smo niz

novih mogu}nosti pru`awa

zdravstvenih usluga sekundar-

nog i dijelom tercijalnog ni-

voa. Renovirali smo prijem-

no-trija`ni blok, intenzivnu

wegu, dijelove Internog i Od-

jeqewa neuropsihijatrije i u

isto vrijeme snabdjeli ih sa-

vremenom medicinskom opre-

mom koja je rezultat korejskog

kredita - rekao je Vasi}.

Bolnica sada posjeduje

novi skener, savremene mo-

nitoring linije u intenzi-

vnoj wezi, zatim moderne

anesteziolo{ke aparate

kao i mnogo toga drugog {to

doprinosi pru`awu kva-

litetnijih zdravstvenih us-

luga.

- Osim toga, otvorili

smo Centar za uni{tavawe

infektivnog medicinskog

otpada, u toku je renovirawe

Slu`be za transfuziologi-

ju. Nabavqen je savremeni

aparat na mikrobiologiji

za dijagnostikovawe tuber-

kuloze i na transfuziolo-

giji markera na transmisio-

ne bolesti - istakao je Va-

si}.

Planovi za naredni peri-

od su veoma ambiciozni i oni

se odnose na daqu organiza-

ciju i prilago|avawe savre-

menim vidovima rada op{tih

bolnica, {to je u sklopu re-

forme zdravstvenog sistema

u punoj koordinaciji sa re-

sornim ministarstvom i

Fondom zdravstvenog osigu-

rawa. ¥ Sl. P.

ZVORNIK - U prisustvu zvanica i zaposlenih rad-

nika, ju~e su Dom zdravqa i Op{ta bolnica u Zvorniku

proslavili svoju krsnu slavu - Svetog apostola Luku.

Nakon vjerskog ~ina, lomqewe kola~a u Domu zdravqa

obavili su direktor Miroqub Stefanovi} i kum slave

Nikola Spasojevi}.

Kum slave u Op{toj bolnici u Zvorniku bio je Bor-

ko Popovi}, koji je sa vr{iocem du`nosti direktora Mi-

loradom Drqevi}em prelomio krsni kola~. ¥ S. S.

BILE]A - U Domu zdravqa

"Sveti Luka# u Bile}i ju~e je obi-

qe`en Lu~indan, krsna slava te

ustanove, uz u~e{}e zaposlenih,

predstavnika op{tinske vlasti i

bile}kih privrednih organizacija.

Bolnica u Bile}i po~ela je da

radi 1890. godine, a narod tog kraja

u to vrijeme lije~ili su austrougar-

ski vojni qekari. U kasnijim vreme-

nima u toj zdravstvenoj ustanovi re-

dovno je radio poneko od qekara iz

raznih jugoslovenskih krajeva. Pr-

vi mladi qekari, rodom Bile}ani,

stigli su u to mjesto prije ne{to

vi{e od 40 godina. Danas je na plat-

nom spisku Doma zdravqa "Sveti

Luka# u Bile}i 70 radnika, od ~e-

ga vi{e od 20 qekara raznih speci-

jalnosti i stomatologa. ¥ [. A.

Dom kulture u Bratuncu: Prva faza zavr{ena prije roka

DOBOJSKA BOLNICA

"

SVETI APOSTOL LUKA" OBIQE@ILA KRSNU SLAVU

Godina obiqe`ena uspjesima

DOM ZDRAVQA I OP[TA BOLNICA U ZVORNIKU

Za{titniku u ~ast

BILE]KI ZDRAVSTVENI RADNICI OBIQE@ILI LU^INDAN

Vjerni tradiciji

~etvrtak, 1. novembar 2007. ISTO^NO SARAJEVO

15

PALE - Italijanska huma-

nitarna organizacija "ABC -

solidarnost i mir# ve} dvana-

estu godinu zaredom poma`e

u~enicima Osnovne {kole

"Pale#, koji poti~u iz siro-

ma{nih porodica.

Wen predstavnik, ~ovjek

velikog srca Vitorio Tranku-

ili, jednako dugo posje}uje i

gradi} podno Romanije i Jaho-

rine ne propu{taju}i tako

priliku da se upozna sa ovda-

{wim {kolarcima i direkt-

no im uru~i prikupqeni no-

vac.

Tako je bilo i ju~e, kada je

osamdesetjednogodi{wi Vito-

rio za 38 u~enika paqanske

{kole donio po 120 evra, po-

klon porodica iz Italije sa

kojima sara|uje pomenuta or-

ganizacija.

To je, u stvari, svojevrsna

{estomjese~na stipendija, jer

treba imati na umu da italijan-

ski humanisti dva puta godi-

{we dolaze u posjetu ovda{woj

{koli.

- Na{a saradwa po~ela je

krajem Odbrambeno-otaxbin-

skog rata i gospodin Vitorio

je ovdje ve} 24. put. Li~no sam

ga pozdravio bar dvadeset pu-

ta i, zahvaquju}i mu se u ime

svih nas, rekao mnogo toga o

ovom velikom humanisti. Ali,

nikada ne mo`e biti vi{ka

rije~i dobrodo{lice i za-

hvalnosti za nekoga ko je u~i-

nio toliko toga za na{u dje-

cu - rekao je na{em listu di-

rektor paqanske {kole Rado-

slav Kujunxi}, podsje}aju}i da

je rije~ o velikom prijatequ,

koji je u periodu iza nas za ov-

da{we |ake prikupio i vi{e

od 150 hiqada maraka.

Vitorio Trankuili, koji

pored paqanskih, ve} godinama

poma`e i u~enike u Rogatici

i Isto~nom Novom Sarajevu,

podsjetio je da organizacija

koju predstavqa radi na prin-

cipu pronala`ewa darodavaca

u Italiji.

- Iako je iz godine u godi-

nu sve te`e da prona|emo hu-

maniste, vjerujem da na{a po-

dr{ka ne}e izostajati ni ubu-

du}e. Nadam se da }emo prona-

}i porodice koje ne}e ostati

nijeme pred tu|om neima{ti-

nom, a wihovo malo odricawe

mo`e biti veliko i zna~ajno

za ne~ije {kolovawe - nagla-

sio je Vitorio Trankuili,

ocijeniv{i da su u deceniji za

nama ve} ro|ena brojna prija-

teqstva me|u porodicama iz

Srpske i Italije.

Za proteklih dvanaest go-

dina, pomo} italijanske orga-

nizacije bila je zna~ajna za

78 paqanskih osnovaca, a ono

{to svakako treba ista}i, je-

ste voqa i snaga Vitorija

Trankuilija u nastojawima da

obraduje djecu sa ovih pro-

stora.

- Rije~ je o ~ovjeku ogrom-

nog srca i naprosto odu{evqa-

va ~iwenica da ~ovjek i u tim

godinama ne `ali truda kako

bi prona{ao darodavce i pomo-

gao onima kojima je pomo} po-

trebna - rekla je pedagog u pa-

qanskoj {koli Ozrenka Jova-

novi}.

¥ S. [EKARA

ITALIJANSKI HUMANISTA VE] DVANAEST GODINA POMA@E

PAQANSKIM OSNOVCIMA

POKLONI OD SRCA DOLAZEZa 38 u~enika paqanske {kole osamdesetjednogodi{wi

Vitorio Trankuili donio je po 120 evra, poklon porodica

iz Italije sa kojima sara|uje humanitarna organizacija

"

ABC - solidarnost i mir"

RAT

Ne smije se zaboraviti da

je Vitorio Trankuili ~ak i

krajem rata dolazio u paqan-

sku {kolu, ne mare}i mnogo

za to {to su tada me|unarod-

ni zvani~nici nastojali da

Srbe, Republiku Srpsku i Pa-

le predstave u {to gorem svje-

tlu.

Osim novca i {kolskog

pribora, Trankuili je dono-

sio i ostalu opremu za nasta-

vu, koja je u tom vremenu bila

od neprocjewive vrijednosti.

Vitorio Trankuili (u sredini sa nao~arima): Sa paqanskim u~enicima

i nastavnicima

Isto~na Ilixa i Isto~no Novo Sarajevo

ELEKTRODISTRIBUCIJA - Zbog radova u trafo-stani-

cama Ivani}i i Tvrdimi}i danas od 8 do 11 ~asova, bez struje

}e biti naseqe Tilava. Bez napajawa elektri~nom energijom,

od 11.30 do 14.30 ~asova osta}e kompleks biv{e kasarne "Se-

qo#. U petak, 2. novembra, od 8 do 11 ~asova, struju ne}e ima-

ti naseqe Ivani}i, a od 11.30 do 14.30 ~asova preduze}e "Ener-

goinvest#, ETF, naseqa Vojkovi}i, Krupac, Gorwi i Dowi Ko-

torac i dio naseqa Kula.

PORODILI[TE - U bolnici Kasindo ro|ena je samo jed-

na djevoj~ica.

POLICIJA - Policijskoj stanici Isto~no Novo Sara-

jevo prijavqeno je jedno krivi~no djelo kra|e. U Isto~noj

Ilixi evidentirana je saobra}ajna nesre}a. ¥ V. Bu.

Sokolac

HITNA POMO] - Slu`bi hitne pomo}i Doma zdravqa

"Dr Qubomir ]erani}# javilo se devet lica.

VATROGASCI - Vatrogasna jedinica iz Sokoca interve-

nisala je u no}i izme|u utorka i srijede na putu Sokolac - Sa-

rajevo u mjestu Dikaqi.

TOPLANA - Javno preduze}e "Toplana# za sada zagrijava 11

hiqada metara kvadratnih poslovnog i stambenog prostora u So-

kocu. Ovo preduze}e }e narednih dana po~eti da zagrijava i osta-

le zgrade koje su prikqu~ene na centralno grijawe. ¥ B. G.

Pale

HITNA POMO] - Slu`bi hitne pomo}i paqanskog Do-

ma zdravqa, u protekla 24 ~asa, obratilo se 11 pacijenata.

ELEKTRODISTRIBUCIJA - Nema najavqenih planskih

iskqu~ewa, a isporuka elektri~ne energije je redovna. Radni-

ci ovog preduze}a i ju~e su nastavili aktivnosti na takozva-

nom prosijecawu trasa. ¥ S. [.

SERVISNE INFORMACIJE

PALE - Iako u prvih devet

mjeseci ove godine broj prekr-

{aja nije zabriwavaju}i, pa ni

mnogo ve}i nego lani, u Centru

javne bezbjednosti Isto~no Sa-

rajevo odlu~ili su da u nared-

nom periodu preduzmu niz mje-

ra kako bi stawe u oblasti jav-

nog reda i mira bilo zna~ajni-

je poboq{ano.

Na osnovu analize koja je

potvrdila da se ozbiqniji pre-

kr{aji u ovoj oblasti biqe`e

uglavnom no}u, te ~esto pona-

vqaju u jednim te istim ugosti-

teqskim objektima, u ovda{woj

policiji su se opredijelili da

poja~aju kontrolu, te preven-

tivno uti~u na situaciju.

- Planiramo da u saradwi

sa nadle`nim inspekcijskim or-

ganima pokrenemo ozbiqnu ak-

tivnost i, tamo gdje se to poka-

`e potrebno, prvo primijeni-

mo mjeru skra}ivawa radnog vre-

mena. Ne bude li to donijelo

`eqeni rezultat, odnosno bude

li i poslije toga pojava koje su

i dovele do intervencije, takvi

ugostiteqski objekti }e, jedno-

stavno, biti zatvoreni - rekao

je pomo}nik na~elnika ovda{we

policije Vuko ^voro.

On je istakao da su u poli-

ciji svjesni da }e ovakve mjere

u startu biti okarakterisane

kao nepopularne. Ali je i nagla-

sio da je to jedini na~in da se

izi|e u susret i brojnim gra|a-

nima, koji su u vi{e navrata do-

lazili u sjedi{te CJB Isto~-

no Sarajevo, `ale}i se na ne-

podno{qivu buku {to dopire

iz pojedinih ugostiteqskih

objekata u zgradama u kojima sta-

nuju.

- Gra|ani imaju pravo na

ku}ni mir, a jasno je i preci-

zirano kako i do kada rade ugo-

stiteqski objekti u stambenim

zonama. Ko se pridr`ava tih

propisa, nema razloga ni za za-

brinutost, a ko, opet, smatra

da mo`e mimo toga, treba zna-

ti da i dobronamjerno opomi-

wawe ima granicu - naglasio

je ^voro.

Kako }e se stvari i odvija-

ti, ostaje da se vidi, ali iz ci-

jele pri~e proisti~e i jasan za-

kqu~ak o kojem bi, ako ni{ta

drugo, vlasnici pojedinih ugo-

stiteqskih objekata mogli bar

razmisliti i procijeniti da li

im se vi{e isplati red, ili, u

krajwem slu~aju, najobi~niji ka-

tanac. ¥ S. [.

IZ POLICIJE ISTO^NOG SARAJEVA NAJAVQUJU MJERE U OBLASTI JAVNOG REDA

KAZNA STI[AVA MUZIKU

Planiramo da u saradwi sa nadle`nim inspekcijama

prvo primijenimo mjeru skra}ivawa radnog vremena.

Ako ne bude bilo rezultata, zatvori}emo takve

ugostiteqske objekte, rekao Vuko ^voro

\PPale: Prekr{aji zabiqe`eni uglavnom u istim ugostiteqskim objektima

PRVE jesewe brazde u ru-

ralnom dijelu Isto~ne Ilixe

ve} su zaorane, a poqoprivred-

nici, koje je nenadani snijeg na

kratko prekinuo u poslu, na-

daju se da }e, za razliku od ove,

naredna godina biti plodni-

ja i beri}etnija.

Qudi koji se bave ovim po-

slom i kojima je to jedini iz-

vor za egzistenciju, znaju ko-

liko je te`ak i neizvjestan

paorski `ivot. Nikada nisu

sigurni da li }e im se dugotra-

jan i mukotrpan rad na wivi

isplatiti, jer se nerijetko de-

{avalo da sav wihov trud pre-

ko no}i progutaju elementar-

ne nepogode ostavqaju}i za so-

bom nesagledive posqedice.

Pogled seqaka uvijek je uprt

u nebo od kojeg, u dobroj mje-

ri, zavisi da li }e wegova po-

rodica imati {ta da jede.

Poznato je da proteklo

qeto nije bilo nakloweno po-

qoprivrednicima i da je neza-

pam}ena su{a iznevjerila sva

wihova o~ekivawa. Izuzetno

mali prinosi stavili su ih

pred dilemu da li i daqe tre-

ba da se bave poslom od kojeg

nemaju neke pretjerane kori-

sti ili da svoju sre}u ispro-

baju na nekoj drugoj strani.

Svjesna polo`aja u kojem

se dobar dio wegovog stanov-

ni{tva na{ao, op{tina Is-

to~na Ilixa je i ovoga puta

odlu~ila da im, u granicama

svojih mogu}nosti, pomogne.

Svim zainteresovanim poqo-

privrednicima, koji su zasija-

li zemqane povr{ine na we-

nom podru~ju, besplatno je po-

dijelila sjemensko `ito koje

}e im obezbijediti osnovnu

`ivotnu namirnicu, hqeb. Ta-

ko su za 56 porodica, koje su

dobile po 100 kilograma p{e-

nice ili 60 kilograma je~ma,

omogu}ili nastavak proizvod-

we i vratili im nadu da, ipak,

nisu prepu{teni sami sebi.

Na ovaj na~in lokalna

vlast eli da podstakne i dru-

ge qude da se {to vi{e posve-

te zemqi. Sprovedena akcija

pod nazivom "Posij dunum i

po p{enice, obezbijedio si

hqebno bra{no za ~etvoro-

~lanu porodicu za godinu da-

na#, ima taj ciq jer velike po-

vr{ine neobra|enog zemqi-

{ta, zaraslog u korov, jo{ uvi-

jek ~ekaju ne~ije vrijedne ru-

ke da ih oplemene.

Op{tina Isto~na Ilixa

}e, kao i do sada, pomagati sve

svoje poqoprivredne proizvo-

|a~e koji su podredili `ivot

ovoj va`noj djelatnosti. ^i-

ni}e sve {to je u wenoj mo}i

da im olak{a rad ~iji kona~an

rezultat, ipak zavisi od "vi-

{e sile# na koju ne mo`e uti-

cati.

¥ Vera BUGARIN

Zemqa na ~ekawu

MOJ GRAD

ISTO^NI STARI GRAD

- Zavr{etkom izgradwe prve

faze vodovodnog sistema Hre-

{a, vi{e od 20 doma}instava

op{tine Isto~ni Stari Grad,

dobilo je vodu za pi}e.

Vrijednost radova iznosila

je oko 230 hiqada maraka, a fi-

nansijska konstrukcija je zao-

kru`ena iz vi{e izvora. Fond

za razvoj i zapo{qavawe Repu-

blike Srpske je iz projekta raz-

voja zajednica odobrio 50 hi-

qada evra, Ministarstvo po-

qoprivrede i {umarstva je iz

podsticajnih sredstava za ru-

ralni razvoj dalo nepovratna

sredstva u visini od 50 hiqada

maraka, dok je op{tina Isto~-

ni Stari Grad iz buxeta obez-

bijedila 35 hiqada maraka.

- U ovoj fazi izgradwe vo-

dovoda, sa po 1.000 maraka, u~e-

stvovala su i doma}instva ko-

ja su se prikqu~ila na novu vo-

dovodnu mre`u. Sredstva su

obezbijedili i ambulanta i

osnovna {kola na Hre{i - re-

kla je na~elnica op{tine Mla-

|enka Draga{.

U prvoj etapi ura|ena je

pumpna stanica sa kapta`om

potisnog cjevovoda u du`ini

od 1.200 metara, veliki rezer-

voar sa dvije komore od po 50

kubika vode i transportni cje-

vovod u du`ini od 300 metara.

- Do kraja godine op{tina

}e ponovo konkurisati kod

Fonda za razvoj i zapo{qava-

we kako bi, tokom naredne go-

dine, zapo~eti projekat zavr-

{ila u cjelini. Za nabavku neo-

phodnih sredstava ve} su kon-

kurisali i u razvojnom progra-

mu Vlade Republike Srpske od

sredstava dobijenih prodajom

"Telekoma# - naglasila je Dra-

ga{.

Zavr{etkom kompletnog

projekta, vi{e od 40 doma}in-

stava }e, prikqu~ewem na no-

vi vodovodni sistem, trajno ri-

je{iti pitawe snabdijevawa

vodom koje ih je godinama op-

tere}ivalo. ¥ V. Bu.

VODOVODNI SISTEM U ISTO^NOM STAROM GRADU

Voda potekla na Hre{i

~etvrtak, 1. novembar 2007.BAWA LUKA

16

SVETOM arhijerejskom li-

turgijom, koju je u hramu Svetog

Luke, u nasequ ^esma, slu`ilo

wegovo preosve{tenstvo epi-

skop Jefrem, sa sve{tenicima

i |akonima eparhije Bawolu~ke,

ju~e je proslavqena krsna slava

ove crkve.

- Temeqi na{eg hrama osve-

{tani su prije ~etiri godine na

Svetog Luku, a do dana{weg da-

na uradili smo mnogo - rekao je

protonamjesnik Budimir Bjeli-

~i}.

Prema wegovim rije~ima,

predstoji malterisawe crkve

spoqa, uvo|ewe podnog grijawa,

izrada ikonostasa, ure|ewe por-

te... Me|utim, u hramu se ve} bo-

goslu`i svake nedjeqe i prazni-

kom.

Na ovaj sveti i sve~ani dan

episkop Jefrem rukopolo`io

je diplomiranog teologa Draga-

na Maksimovi}a, iz Rekavica, u

~in |akona.

- Neka vam je sre}an i od Bo-

ga blagosloven ovaj dan svetog

apostola i jevan|elista Hristo-

vog Luke. Danas proslavqamo i

praznik Svetog Petra Cetiw-

skog, velikog svetiteqa na{e

crkve - rekao je episkop Jefrem.

On je u svojoj duhovnoj be-

sjedi podsjetio da je apostol

Luka jedan od sedamdesetori-

ce Hristovih u~enika koji je

napisao jedno od jevan|eqa

"Jevan|eqe po Luki# i djela

apostolska, ~ime se trajno uvr-

stio u proslavqa~e Hrista.

Vladika Jefrem je ~estitao

vjernicima na velikom poslu,

jer u nasequ ^esma je mnogo

doseqenog stanovni{tva, ko-

je je trebalo najprije da izgra-

di svoje domove, pa tek onda

da pomogne u gradwi hrama.

Doma}in slave bio je Du{ko

Travar sa porodicom.

¥ R. KULUNXIJA

ARHIJEREJSKA LITURGIJA U HRAMU SVETOG LUKE U ^ESMI

SLAVQEN SQEDBENIK HRISTOVVladika Jefrem ~estitao vjernicima na ura|enom

velikom poslu, jer u nasequ ^esma je mnogo doseqenog

stanovni{tva, koje je trebalo najprije da izgradi svoje

domove, pa onda hram

\Vladika Jefrem sa vjernicima: Osve{tao slavski kola~

(Snimio R. OSTOJI])

KRSNA slava Sveti Luka

proslavqena je ju~e i u pro-

storijama Pravoslavne huma-

nitarne ambulante "Sveti

apostol i jevan|elist Luka#.

Prema rije~ima koordi-

natora ove ambulante \ure

Ili}a, besplatne qekarske

preglede i lijekove mogu da

dobiju ratni vojni invali-

di, penzioneri, porodice po-

ginulih boraca i svi koji

imaju primawa mawa od 140

maraka.

Iako su qekari uvijek

spremni da pomognu, naglasio

je Ili}, donatori su smawi-

li svoje po{iqke, tako da je

apoteka ove ambulante goto-

vo prazna.

- Nemamo ni najosnovni-

jih lijekova, a mnogo je paci-

jenata kojima je neophodna na-

{a pomo}. Ove godine smo

pregledali oko dvije hiqade

bolesnih i pru`ili vi{e od

deset hiqada razli~itih

zdravstvenih usluga - rekao

je Ili}.

On je apelovao na sve ko-

ji mogu da poklone lijekove i

tako daju doprinos u o~uvawu

zdravqa onima kojima je po-

mo} najpotrebnija. ¥ V. P.

Slava ambulante

AKCIJI prikupqawa pomo-

}i za Srbe koji `ive na Kosovu

i Metohiji, a koja traje do pet-

ka, odazvali su se predstavnici

Slu`be grada i Privredne ko-

more, preduze}a "Kosig - Dunav

osigurawe#, "Telekom Srpske#,

"Maks Mara#, "Agro{ped#, u~e-

nici Osnovne {kole "Branko Ra-

di~evi}# i |aci Medicinske

{kole.

^lan Odbora za pomo} Srbi-

ma na Kosovu i Metohiji Predrag

Adamovi} rekao je da }e priku-

pqawe bra{na, uqa, krompira i

drugih namirnica, higijenskih po-

trep{tina, {kolskog pribora i

novca pomo}i bra}i i sestrama

na Kosovu i Metohiji da pre`i-

ve ovu zimu.

On je dodao da je akcija "Jed-

na marka za mog vr{waka na Ko-

sovu i Metohiji# ju~e zavr{ena.

- U~enici Osnovne {kole

"Branko Radi~evi}#, osim pake-

ta pomo}i, svojim drugari-

ma poslali su i pisma podr-

{ke. \aci Medicinske {ko-

le prikupili su novac za kupovi-

nu ra~unara koji su neophodni u~e-

nicima u ju`noj srpskoj pokraji-

ni - istakao je Adamovi}.

Organizatori akcije su ista-

kli da su Srbi u Republici Srp-

skoj pokazali humanost i da wiho-

va srca kucaju za bra}u koja sada

`ive u bijedi. On je naveo da je u

toku sre|ivawe, sortirawe i ras-

pore|ivawe pristiglih paketa,

ali i prikupqawe potrebne do-

kumentacije kako bi {leperi mo-

gli krenuti put Kosova i Meto-

hije ve} idu}e nedjeqe.

¥ N. VRANKOVI]

BAWOLU^ANI POKAZALI HUMANOST

SRCA KUCAJU ZA BRA]U

U~enici Osnovne {kole

"

Branko Radi~evi}", osim

paketa sa hranom, svojim drugarima poslali i pisma

podr{ke. \aci Medicinske {kole prikupili novac

za kupovinu ra~unara

POMO]

Qudi dobre voqe jo{

danas i u petak novac mo-

gu da uplate na svim mje-

stima prikupqawa pomo-

}i, odnosno u crkvi Svetog

velikomu~enika cara La-

zara u Lazarevu, kwi`ari

"Riznica#, preduze}u

"FlowersVuj~i}# i kance-

lariji Srbskog narodnog

pokreta "Izbor je na{#.

Novac mogu uplatiti i

na broj `iro ra~una 567-

162-19000086-94 sa nazna-

kom SNP-za pomo} Srbi-

ma na KiM, koji je otvoren

u "Cepter banci#.

MEDIJI

Na{a ku}a "Glas Srpske#

medijski je pokroviteq huma-

nitarne akcije "Kad bi hleba

bilo vi{e#, koju su pokrenu-

li predstavnici odbora epar-

hije Bawolu~ke Crkvene op-

{tine Lazarevo.

KONVOJ bratske pomo}i

stigao je tokom prve akcije na

odredi{te 20. marta. Najve}i

dio namirnica ostavqen je u

narodnoj kuhiwi u selu Preka-

vac, koju su prije pet godina

otvorili predstavnici epar-

hije Ra{ko-prizrenske.

U kuhiwi se svakodnevno

hrani oko 500 socijalno naju-

gro`enijih odraslih i 139 u~e-

nika osnovnih {kola.

- Zahvaquju}i bratskoj po-

mo}i iz Republike Srpske, ku-

hiwa je nastavila sa radom. Po-

sebno nas je ganulo to {to ova

pomo} dolazi od na{eg brat-

skog naroda koji je i sam osje-

tio svu patwu rata - istakla je

predsjednik organizacije "Maj-

ka devet Jugovi}a# Svetlana

Stevi}.

¥ Tekst i foto H. D.

BORKOVI]

PODSJE]AWE NA AKCIJU "KAD BI HLEBA BILO VI[E"

Konvoj qubavi

\Narodna kuhiwa: Hrana za vi{e od 600 osoba

Ro|eni:

Awa Savi}, k}i Milutina i

Bla`ice; Aleksa [kori}, sin

Sini{e i Milice; Sara Kesi},

k}i Mirka i Tatjane; Tara Vido-

vi}, k}i Velibora i Swe`ane;

Ana Vojvodi}, k}i Bojana i Ve-

sne; Veqko Bilanovi}, sin Slav-

ka i Dijane; Awa Mirni}, k}i

Darka i Sandre; Ana Vukeli},

k}i Zorana i Aleksandre; Daja-

na Gavri}, k}i Stanislava i Mi-

lijane; Elena Miqi}, k}i Milo-

rada i Mileve; Martina Vidako-

vi}, k}i Dejana i Dragane.

Umrli:

Bosiqka Babi}, ro|ena 1923.

godine; Mioqka Stanarevi}, ro-

|ena 1935. godine; Dragiwa Ku-

ki}, ro|ena 1951. godine; \ura|

\uri}, ro|en 1920. godine; Mi-

lenka Ga~i}, ro|ena 1937. godi-

ne; Nedeqko Malba{i}, ro|en

1971. godine; Vasiqka Milija-

{evi}, ro|ena 1934. godine; Sta-

noje Savanovi}, ro|en 1935. go-

dine; Brane Bo`i}, ro|en 1954.

godine; Mirjana Kaurin, ro|e-

na 1940. godine.

IZ MATI^NIH KWIGA

MALI[ANI iz vrti}a "Ra-

dost# su se, uprkos ru`nom vre-

menu i ki{i koja je neprestano

padala, ju~e odli~no zabavili.

Najmla|i su obi{li aero-

drom u Mahovqanima, a sli~na

putovawa organizuju svake godi-

ne. Kako su nam ispri~ali, ovo je

prvi put da djeca iz vrti}a "Ra-

dost# vide avion, a da nije nasli-

kan ili na televizorskom ekra-

nu, ve} u prirodnoj veli~ini.

Gledali su avion dok slije}e na

pistu, obi{li komandni toraw,

pro{etali pistom i, radoznali

kakvi jesu, zavirili u svaki ku-

tak kuda su pro{li.

- Za avion, isto, mora{ da

ima{ kartu ako ho}e{ da se vo-

zi{ i djeca ne treba da se pla{e

aviona - rekla je malena Ivana

^avi}.

Vaspita~ice iz vrti}a pri-

premile su im karte kao da }e se

djeca, zaista, ukrcati na let. Na

kartama su bila ispisana imena

svakog djeteta, a sa sobom su po-

nijeli i paso{e. ¥ @. Do.

DJECA VRTI]A

"

RADOST" POSJETILA AERODROM

Avion, ~udo nevi|eno

\ Najmla|i spremni za let: Paso{e izradili

sami (Snimila S. ILI])

AKO se ograni~i starost

taksi vozila ispod deset go-

dina, vo`wa taksijem mogla

bi poskupjeti, upozoravaju

taksisti.

- Gradske vlasti predla`u

da vozila ne smiju biti stari-

ja od sedam godina. Ako se to

prihvati ve}ina taksista mo-

ra}e mijewati automobile.

Kako bi pokrili tro{kove ku-

povine novih vozila taksisti

}e morati poskupjeti svoje

usluge za 30 odsto - rekao je

predsjednik udru`ewa taksi-

sta "Bawalu~ki taksi# Dra-

gan Puri{i}.

On je istakao da ovo ne od-

govara ni wima ni gra|anima

pa predla`u da gorwa grani-

ca starosti taksi vozila bude

deset godina.

Prema wegovim rije~ima,

poskupqewem usluga izgubi-

li bi 40 od-

sto putnika,

pa bi ve}ina

taksista os-

tala bez po-

sla.

Taksisti

i gradske

vlasti na ne-

davno odr`a-

nom sastanku

nisu se slo-

`ili ni oko

prijedloga

kojim se zah-

tijeva da

broj privat-

nih taksi vo-

zila, samo-

stalnih pre-

voznika, bu-

de u odnosu

pet naprema

jedan.

To zna~i

da ako taksi preduze}e ima 20

vozila, onda samostalnih tak-

sista mo`e da bude 100.

- Do sada je bilo da na jed-

no vozilo taksi preduze}a, do-

lazi deset samostalnih taksi-

sta. Trenutno ima 265 samo-

stalnih taksista i 26 vozila

u dva taksi preduze}a. Uko-

liko bi se usvojio prijedlog

gradskih vlasti, kako bi se po-

stigao tra`eni odnos, broj vo-

zila u taksi preduze}u morao

bi se pove}ati na 52 - objasnio

je Puri{i}.

[ef Odsjeka za saobra}aj

Nedeqko Vu~en je rekao da }e

Slu`ba grada s ciqem pove}a-

wa bezbjednost i kvaliteta

taksi usluga tra`iti izmje-

ne Zakona o drumskom saobra-

}aju.

- Zahtijeva}emo od nadle-

`nih republi~kih vlasti da

se ograni~i starost automo-

bila koje voze taksisti. Os-

im toga, taksi vozila bi tre-

balo da imaju ja~e motore,

ABS ko~ioni sistem, vazdu-

{ne jastuke za voza~a i suvo-

za~a, klima-ure|aj i naslone

za glavu na sjedi{tima - ista-

kao je Nedeqko Vu~en.

On je objasnio da Slu`ba

grada s ciqem poboq{awa

taksi usluga samo predla`e

ove izmjene, a Ministarstvo

saobra}aja i veza }e odrediti

da li }e to prihvatiti ili ne.

Da je ove izmjene neophod-

no uraditi, naglasio je on, po-

kazala je i anketa putnika o

kvalitetu taksi usluga koju su

uradili stru~waci "Institu-

ta za{tite ekologije i infor-

matike Bawa Luka#.

Prema ovoj anketi, ve}i-

na putnika je istakla da bi

taksi vozila trebalo da budu

modernije opremqena i udob-

nija.

¥ N. TOMA[EVI]

USKORO OGRANI^EWE STAROSTI TAKSI AUTOMOBILA

VO@WA TAKSIJEM LUKSUZ?Taksi vozila bi trebalo da imaju ja~e motore, ABS

ko~ioni sistem, vazdu{ne jastuke za voza~a i suvoza~a,

klima-ure|aj i naslone za glavu na sjedi{tima, rekao

Nedeqko Vu~en

Taksi prevoznici: Zabrinuti zbog prijedloga gradskih vlasti

(Snimio H. D. BORKOVI])

CIJENE

Start kod ve}ine ko{ta

1,40, a vo`wa po kilometru

1,20 maraka.

Ukoliko bi usluge po-

skupjele za 30 odsto, kao

{to predvi|aju taksisti,

start }e ko{tati 1,8 a vo-

`wa po kilometru 1,60 ma-

raka.

~etvrtak, 1. novembar 2007. BAWA LUKA

PORODILI[TE - Na Ginekolo{ko-aku{erskom odjeqewu Klini~kog centra na Paprikov-

cu obavqeno je 11 poroda. Ro|eno je {est djevoj~ica i pet dje~aka.

HITNA POMO] - De`urni qekari Slu`be hitne pomo}i pregledali su 72 odrasla pacije-

nata i 20 djece. Mobilne ekipe obavile su sedam ku}nih posjeta.

ELEKTROKRAJINA - Zbog planiranih radova na elektro-energetskim objektima danas }e

od osam ~asova i 30 minuta do 13 ~asova i 30 minuta bez struje biti dijelovi ulica Jug Bogdana,

Cerska i Srpskih ustanika.

¥ Pripremila @. Do.

SERVISNE INFORMACIJE

e-mail: gradska@glassrpske.com ℡ 051/231-050

Predmet ponude:

Pru`anje usluga unapre|enja postoje}e "NBB Aplikacije za izvode klijenata#.

Tehni~ko okru`enje:

� HW: AS 400� SW: OS 400/ Core02/Oracle� Aplikacija: CORE 02

Zahtijevane funkcije u NBB Aplikaciji za izvode klijenata su:

� Forma i izgled Izvoda po zahtjevu NBB� Arhiviranje Izvoda� Funkcionalnost {tampanja Izvoda u NBB filijalama / NBB agencijama� Funkcionalnost slanja Izvoda putem E-maila � Kamatni list i Obavijest o deviznom pla}anju

Ponuda treba da sadr`i slijede}e elemente:

� Tehni~ko okru`enje koje koristite� Funkcionalnosti koje nudite � Datum po~etka i datum kraja rada� Cijena izra`ena u ~ovjek/dan* uklju~uju}i/isklju~uju}i PDV � Ponu|enu cijenu, uslove i na~in pla}anja

� Garantni period (period besplatnog odr`avanja)� Procjena cijene mjese~nog odr`avanja (nakon isteka garantnog perioda)� Detaljan plan Projekta� Procjena rizika Projekta � Reference (lista preporuka)� Predstavljanje preduze}a-podatke o ponu|a~u, dokumenta o registraciji kod na-dle`nog suda, mati~nom i identifikacionom broju.� Dokumentaciju na lokalnom i engleskom jeziku

Rok za dostavljanje ponuda

Krajnji rok za dostavljanje ponuda je 12.11.2007.godine.

Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu Nova banjalu~ka banka a.d.Banjaluka, ul. Marije Bursa} br. 7 Banjaluka,

Ref. broj: NBB 0010Oznaka (Naziv): Ponuda za NBB Aplikaciju za izvode klijentima

Upiti vezano za funkcionalnost i tehni~ke detalje se mogu uputiti u pismenoj for-mi na e-mail adresu: nbbit@novablbanka.com do 05.11.2007. godine pod:

Ref broj: NBB_ 0010_1Oznaka (Naziv): INFO NBB Izvod klijentima

DIREKTOR BANKERanko Labovi}

MULTIPLEKS KOZARA

NEMA REZERVACIJE - kome-

dija, romansa

termini: 18:45, 20:15, 22:15

DOLAZAK TAME - fantastika

termini: 20:30, 22; petak, subota

i nedjeqa u 16:15

LAK ZA KOSU - komedija, mju-

zikl

termini: 17:45

TE[KO JE BITI FIN - doma-

}i film

termini: 20

ZVJEZDANA PRA[INA-

avantura, fantastika

termin: 22:30

RU@NO PA^E I JA - animi-

rani

termini: 18:30; petak, subota i

nedjeqa u 16:30

NARODNO POZORI[TE

REPUBLIKE SRPSKE

VELIKA SCENA

"Romeo i Julija#, re`ija Du{an

Petrovi}, 3. novembar u 20 ~a-

sova

"Sveti Georgije ubiva a`dahu#,

re`ija Du{an Petrovi}, 5. no-

vembar u 20 ~asova

BANSKI DVOR KULTURNI

CENTAR

VIJE]NICA

Ve~er sa Mirjanom Bobi} Mojsi-

lovi}, 1. novembar u 19 ~asova

KONCERTNA DVORANA

Koncert "Zauvijek# Jovan Maq-

kovi} i Balkan Salsa bend, 6. no-

vembar u 20 ~asova

NARODNA UNIVERZITET-

SKA BIBLIOTEKA

Izlo`ba Vuk Karaxi} i srbi-

stika

Promocija kwige Nenada Gruji-

~i}a "Pri~e iz potaje# 2. novem-

bra u 19 ~asova

MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE

Izlo`ba "Prega~e#

Izlo`ba "Bawolu~ko slikar-

stvo prve polovine 20. vijeka#.

Stalna izlo`bena postavka Mu-

zeja Republike Srpske "Od pra-

istorije do savremenog doba# i

multimedijalna izlo`ba "Jase-

novac#.

REPERTOAR

BIOSKOPI

BIBLIOTEKE

17

DO kraja ove nedjeqe bi}e obavqena deratizacija u stam-

benim zgradama na Star~evici, Obili}evu, Petri}evcu, u

Novoj varo{i, Drakuli}u, [argovcu, Bulevaru cara Du{a-

na i Centru 1.

Ovaj posao Slu`ba grada povjerila je preduze}u "Eko

Bel#, koje u okviru sistematske deratizacije mamce posta-

vqa i u kanalizacionim mre`ama i na zelenim povr{inama.

¥ S. K.

PREDUZE]E "EKO-BEL"

Deratizacija u toku

Na osnovu ~lana 2.0. Procedure za nabavku stalnih sredstava Nova Banjalu~ka Banka a.d. Banja Luka, oobjavljuje

OGLASza prikupljanje ponuda za pru`anje usluga razvoja postoje}e NBB aplikacije za izvode klijenata

*jedinica rada ekvivalentna radu jedne osobe u okviru jednog dana

MOZAIK

POSLIJE nedavne promocije na beogradskom Sajmu kwiga

novog djela Nenada Gruji~i}a, "Pri~e iz potaje#, u izdawu no-

vosadskog "Prometeja#, zbirka pripovjedaka }e biti predsta-

vqena ve~eras u 19 ~asova u Muzeju Kozare u Prijedoru i sutra

u 19 ~asova, u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u Bawoj

Luci. Pored autora, u programima }e u~estvovati i pisac Ran-

ko Risojevi}.

¥ Q. R.

¹ ¹ ¹

BAWA LUKA - Kwi`evno ve~e beogradske novinarke i kwi-

`evnice Mirjane Bobi}-Mojsilovi} bi}e odr`ano ve~eras u 19

~asova u vije}nici Banskog dvora Kulturnog centra. Mirjana Bo-

bi}-Mojsilovi} upravo je objavila novi roman "Srce moje# ko-

ji je promovisan na Sajmu kwiga u Beogradu.

¥ B. S.

¹ ¹ ¹

BAWA LUKA - U Muzeju savremene umjetnosti Republike

Srpske ve~eras u 19 ~asova bi}e otvorena izlo`ba Lale Ra{~i}

"Sve je povezano#. Izlo`ba je nastala kao rezultat saradwe

MSURS-a sa Centrom za savremenu umjetnost Sarajevo, a pod-

razumijeva video, instalacije, crte`e, fotografije nastale u

periodu od 2005. godine do 2007.

¥ Q. R.

¹ ¹ ¹

SRBAC - U okviru "Dana kulture Srbac 2007#, preksino}

je u srba~kom Domu kulture odr`ana promocija zbornika pjesa-

ma i proznih radova u~esnika ovogodi{we majske kwi`evne ma-

nifestacije na Barda~i pod nazivom "Susretawa#. Izdava~ je

srba~ka "Prosvjeta#, a u zbirci se nalazi 76 radova koji su pr-

vi put pro~itani na Barda~i. Zastupqeno je 28 kwi`evnika iz

sedam gradova Srpske i 12 mladih literata iz srba~kih osnov-

nih i sredwih {kola.

¥ S. K.

¹ ¹ ¹

KOTOR VARO[ - U Kotor Varo{u je obnovqen rad KUD-

a "Sloga#, koje je osnovano jo{ 1977. godine i bilo aktivno sve

do pro{log rata. Za predsjednika skup{tine KUD-a izabran je

Boris Stupar, a za predsjednika Upravnog odbora jerej grabo-

va~ko {ipra{ke parohije Damir Vrhovac.

U~laweno je vi{e od 130 ~lanova, od kojih su polovina u~e-

nici osnovnih i sredwih {kola. Pokretawe rada "Sloge# po-

mogla je Skup{tina op{tine.

¥ D. K.

~etvrtak, 1. novembar 2007.KULTURA

18

RIJE^-DVIJE O

"

DANIMA ANIMIRANOG FILMA"

BAWA LUKA - Retrospek-

tiva animiranih filmova Rast-

ka ]iri}a i nagra|enih fil-

mova na slovena~kom festiva-

lu animiranog filma "Anima-

teka 2006# bila je u utorak uve-

~e na programu "Dana animira-

nog filma#. Bawolu~ka revija

zavr{ena je sino} projekcijom

filmova sa Me|unarodnog fe-

stivala animiranog filma u

Anesiju.

Mnogobrojna publika u bi-

oskopu "Palas# imala je prili-

ku pretposqedwe ve~eri revi-

je da vidi 13 najpoznatijih ]i-

ri}evih filmova, me|u kojima,

i "Tango Regtajm# u kojem "reg-

tajm# muzika stvara li~ni svi-

jet u kojem je sve mogu}e, te pa-

rabolu o besmrtnosti pod nazi-

vom "Lalilonska kula#.

Prikazana su i tri wegova

filma o neobi~nim bi}ima i

bizarnim ivotiwskim vrstama

koje izmi~u qudskom pogledu.

U "Alama i baucima# ]iri} se

bavio neobi~nim bi}ima koja je

prona{ao u Srpskom mitolo-

{kom rje~niku, u filmu "Ne-

vidqive i slabo vidqive ivo-

tiwske vrste# govori o bizar-

nim `ivotiwskim vrstama, dok

u posqedwem filmu "Meta-

morf#prikazuje `ivotni ci-

klus, tako|e, neobi~nog bi}a

metamorfa.

Prisutne je potom pozdra-

vio direktor slovena~kog fe-

stivala Igor Prasel rekav{i

da }e publika mo}i da pogleda

neka od najboqih filmova pri-

kazanih na ovom festivalu pro-

{le godine.

- "Animateka# u Qubqani

ro|ena je prije tri godine sa

ciqem da prika`emo produkci-

ju animiranih filmova iz ze-

maqa centralne i isto~ne Evro-

pe - rekao je Prasel.

On je napomenuo da "Anima-

teka#, pored takmi~arskog pro-

grama, predstavqa i bogatu i ra-

znoliku me|unarodnu animaci-

ju i program kratkog filma.

- Bitan dio na{eg rada su i

radionice, animirani filmo-

vi za djecu i {kole, promocija

filmova.... - napomenuo je Pra-

sel. On je dodao da je wihov put

do festivala bio mukotrpan,

ali da su na kraju uspjeli. Isto

je po`elio i organizatorima

bawolu~ke revije animiranog

filma, "Feniks artu#.

"Danima animiranog fil-

ma# preksino} je prisustvovala

i izvr{ni producent "Anima-

festa# iz Zagreba Olinka Vi-

{tica.

Ukupno osam filmova iz e-

{ke, [vajcarske, Italije, Hr-

vatske i Slovenije sa ovogodi-

{we "Animateke# izazvalo je

smijeh i aplauze, ali i povreme-

ni muk u publici.

Projekcija je zapo~ela smi-

jehom koji je izazvala {a{ava

~e{ka animirana erotska fanta-

zija inspirisana muzikom Kami-

ja San Sansa "@ivotiwski kar-

neval# Mikaela Pavlatova. Odu-

{evqewe i aplauze je izmamio

slovena~ki film "Dvori{te#

Nejc Saje o zlom kom{iji Laza-

ru kojem smeta dje~ija igra na

igrali{tu pored wegove ku}e.

Prisutne je nasmijao i ba-

nalni slovena~ki film "Hra-

bri prde` - qubav je u vazduhu#

o ra|awu malog qubi~astog "pr-

de`a# koji tra`i "mjesto pod

nosom# ne shvataju}i za{to ga

qudi ne vole.

Prikazan je i film "Pasja

sje}awa# Simone Masi, {vaj-

carski "Provala oblaka# Si-

mona Eltza, kao i hrvatski

"Soldat# Davida Pero{a Bano-

ta o kipu vojnika koji pati od

posttraumatskog sindroma i o

nimalo civilizovanoj reakci-

ji civilnog dru{tva na wegov

poreme}aj...^e{ki film "Gli-

neni golub# Milo{a Tomi}a sa

elementima igranog filma u ko-

jem igra qubavnog para do`i-

vqava neo~ekivani kraj kad mu-

{karca pozovu u vojsku nagra|en

je velikim aplauzom.

Pokroviteqi revije su Grad

Bawa Luka i Ministarstvo pro-

svjete i kulture Srpske. Medij-

ski pokroviteq je "Glas Srp-

ske#.

¥ B. STEVANDI]

TANGO ^UDNIH BI]AMnogobrojna publika u bioskopu

"

Palas" imala priliku

da pretposqedwe ve~eri revije vidi 13 najpoznatijih

filmova Rastka ]iri}a i izbor sa pro{logodi{weg

slovena~kog festivala

"

Animateka"

PREDAVAWE

Za u~enike bawolu~ke

Gimnazije ju~e je direktor ne-

umskog festivala animiranog

filma Jurinko Raji} odr`ao

predavawe o osnovama klasi~-

ne animacije, o ~emu je dan ra-

nije govorio i studentima ba-

wolu~ke Akademije umjetno-

sti.

BAWA LUKA - Bawolu~ko

Gradsko pozori{te "Jazavac#

ve~eras }e u Banskom dvoru u

Bawoj Luci premijernim pri-

kazivawem novog, tre}eg pro-

jekta Jazavac orkestar bend i

koncertom "Put oko svijeta#

otvoriti drugu pozori{nu sezo-

nu i zapo~eti kampawu "Nama

fali daska# ~iji je ciq priku-

pqawe sredstva za renovirawe

prostora za rad.

Sve~ano ve~e pod nazivom

"Jazavac s prijateqima#u Ban-

skom dvoru po~iwe u 20 ~asova.

- Kampawa }e trajati do kra-

ja sqede}e godine, odnosno dok

se ne steknu osnovni uslovi za

rad pozori{ta. @eqa nam je da

u {to prije osposobimo na{u

"ku}icu#, odnosno prostor ko-

ji smo dobili za rad od Skup-

{tine grada Bawa Luka - ista-

kla je Dragana Mari}.

Dodala je da je u sklopu kam-

pawe "Nama fali daska# pla-

nirana i popularizacija pozo-

ri{ne umjetnosti i edukacija

omladine.

- Svi gra|ani mogu da se

ukqu~e u na{u kampawu kupovi-

nom reklamnih majica, ~lanskih

i godi{wih karata ili pozi-

vom na humanitarni broj, koji

}emo kasnije otvoriti - ista-

kla je Dragana Mari}.

Ministar prosvjete i kultu-

re Republike Srpske Anton Ka-

sipovi} istakao je da ovom po-

zori{tu treba da pomognu svi

gra|ani.

- Nadam se da }emo tu "da-

sku# nadoknaditi i rije{iti

mnoga druga pitawa. Bawa Lu-

ka je veliki privredni, kultur-

ni i sportski centar i potreb-

no joj je jo{ jedno pozori{te -

naglasio je ministar za poro-

dicu, omladinu i sport Repu-

blike Srpske Proko Dragosa-

vqevi}.

Glumac pozori{ta "Jaza-

vac# Dejan Zori} istakao je da

}e se na koncertu "Put oko svi-

jeta# publici predstaviti ba-

wolu~ki glumci, muzi~ari i

pjeva~i, koji }e izvesti najqep-

{e qubavne pjesme.

Beogradski rediteq Milan

Luki} i glumci Marina Vode-

ni~ar i Rade Marjanovi} is-

takli su da }e podr{ku Grad-

skom pozori{tu "Jazavac# ve-

~eras dati i umjetnici iz wi-

hovog grada, a u Banski dvor

do}i }e umjetnici iz BiH, Sr-

bije i Hrvatske. Mario Luka-

ji} napomenuo je da je pozori-

{te Jazavac za samo godinu da-

na rada postiglo veoma dobre

rezultate.

¥ S. MILETI]

NOVA KAMPAWA GRADSKOG POZORI[TA "JAZAVAC"

DASKA ZA NA[U KU]ICU

FILMSKA ekipa filma

"Sveti Georgije ubija a`dahu#

na ~elu sa re`iserom Sr|anom

Dragojevi}em zavr{ila je sni-

mawe ratnih scena na lokalite-

tu u Omarskoj, potvrdio nam je

ju~e direktor "Oskar filma#,

koproducenta filma, Vlado

Qevar. On je istakao da je sni-

mawe na rudokopima u Omar-

skoj proteklo po planu.

- Snimali smo od 3. okto-

bra. Vremenske prilike su nam

i{le na ruku, tako da smo uspje-

li snimiti sve u zacrtanom ro-

ku. Jedino {to je ostalo nesni-

mqeno je scena sarajevskog aten-

tata koji smo trebali snimati

u Bawoj Luci ispred Banskog

dvora. Predomislili smo se, pa

}e ova scena biti snimqena u

Beogradu - rekao je Qevar. On

je dodao da ekipa putuje u Bugar-

sku 4. novembra, gdje }e ve} 7. no-

vembra po~eti snimawe preo-

stalih scena. ¥ Q. R.

ZAVR[ENO SNIMAWE

"

SVETOG GEORGIJA..."

U OMARSKOJ

Nova adresa Bugarska

"

Ale i Bauci",

"

Lalilonska kula" i

"

Tango Regtajm": Sjajna ostvarewa

Rastka ]iri}a

@eqa nam je da {to prije osposobimo na{u

"

ku}icu",

odnosno prostor koji smo dobili za rad od Skup{tine

grada Bawa Luka, istakla Dragana Mari}

UGQEVIK - U ugqevi~kom

Domu za kulturu "Filip Vi-

{wi}# otvorena je izlo`ba sli-

ka akademskog slikara Qubo-

mira Gaji}a. Me|u izlo`enim

djelima prevladavaju portreti

i pejza`i ra|eni na na~in svo-

jstven ovom umjetniku.

- U preplitawu motiva por-

treta i pejza`a, u Gaji}evim

slikama dolazi do transforma-

cije i pretakawa wihovih gra-

divnih elemenata - pupoqci po-

staju o~i, usne se preobra`ava-

ju u izdanke. Linije su neka vr-

sta tokova energije- zapisala je

o izlo`bi Qiqana [evo.

Ova izlo`ba, jedna od naj-

posje}enijih do sada, bi}e za-

tvorena za 15 dana. Izlo`ba je

ve} bila posvaqena u Bawoj Lu-

ci u Muzeju savremene umjet-

nosti Republike Srpske.

Qubomir Gaji} je porijek-

lom iz Ugqevika, pa otuda i ide-

ja da wegova djela budu izlo`ena

u tamo{wem Domu kulture.

¥ R. J.

IZLO@BA QUBOMIRA GAJI]A U UGQEVIKU

Portreti od pupoqaka

INTERPRETA-

TOR narodne muzike

Savo Radusinovi} pre-

minuo je poslije duge i

te{ke bolesti u 53. go-

dini `ivota u Sjedi-

wenim Ameri~kim Dr-

`avama. Savo Radusi-

novi} ro|en je 1954. go-

dine u Podgorici.

Sa poro-

dicom je `i-

vio u Beogra-

du, a zatim u

SAD, gdje je za-

vr{io muzi~-

ku akademiju.

Mnogi ga se

sje}aju po hito-

vima "[esna-

est ti be{e le-

ta#, "Jedno pi-

smo, jedna suza#,

"S tobom sam

uvek na pola pu-

ta#, "^ovek sa

koferom u ru-

ci# i mnogim

drugim. Radusi-

novi} }e biti

sahrawen sutra

u 11 ~asova u Sakramen-

tu u Sjediwenim Ame-

ri~kim Dr`avama.

¥ S. Mi.

POSLIJE DUGE I TE[KE BOLESTI

Preminuo

Savo Radusinovi}

Savo Radusinovi}:

Wegove pjesme

traja}e vje~no

PRIJEDOR - Povodom Svetog Luke, kr-

sne slave prijedorskog Muzeja Kozare, u uto-

rak nave~e otvorena je izlo`ba crte`a, gra-

fika i slika Miroslava Drqa~e. Izlo`ba

je organizovana u saradwi sa kumom ove usta-

nove Brankom Miqu{em.

Predstavqeno je 40 radova Miroslava

Drqa~e koji je nedavno magistrirao na Aka-

demiji u Bawoj Luci.

Ovo je ~etvrta samostalna izlo`ba mla-

dog slikara koji je ovom prilikom istakao

da su gotovo svi izlo`eni radovi u znaku du-

hovnih pejza`a.

- To je tema koju ve} du`e vrijeme obra-

|ujem. U pitawu su moja sje}awa iz djetiw-

stva prenesena na platno.

Bijela boja, koja dominira simbolizuje

zaborav - opisao je svoju magistarsku izlo-

`bu Drqa~a izraziv{i zadovoqstvo {to

}e je narednih dvadesetak dana mo}i pog-

ledati i Prijedor~ani.

Miroslav Drqa~a je ro|en 1982. godi-

ne u Novom Gradu. Diplomirao je slikar-

stvo na Akademiji umjetnosti u Bawoj Lu-

ci prije tri godine, u klasi profesora Qu-

bomira Gaji}a, a nedavno i magistraturu

grafike u klasi Branka Miqu{a. Do sada

je imao ~etiri samostalne i vi{e kolektiv-

nih izlo`bi.

¥ D. B.

OTVORENA IZLO@BA

MIROSLAVA DRQA^E

Duhovni pejza`i

DERVENTA - U okviru

manifestacije "Oktobarski

dani kulture# U Derventi,

Srpski kwi`evni klub "Vi-

hor# je na kraju oktobra orga-

nizovao kwi`evno ve~e pod na-

zivom "Susret sa kwi`evni-

kom Jovicom \ur|i}em#. Na

ovaj na~in "Vihor# je i obi-

qe`io 40. godinu postojawa.

- Dugo nisam bio u Derven-

ti, skoro je 40 godina, a `eqa

je uvijek tiwala u meni, poseb-

no me interesovalo kako radi

i `ivi moj "Vihor#.

Drago mi je da "Vihor# tra-

je i da se razvihorio u veliki

klub sa mnogo talentovanih i

dobrih pisaca. Dugo

nisam imao ovakav do-

`ivqaj i susret sa

mnogo djece i qudi ko-

ji vole kwigu - rekao

je Jovica \ur|i}.

Ovaj kwi`evnik je

do sada objavio vi{e

od 12 kwiga poezije i

pri~a za djecu i odra-

sle, a kwige su mu pre-

vedene na nekoliko

stranih jezika. \ur-

|i} se dru`io i sa u~e-

nicima Osnovne {ko-

le "19. april# u Der-

venti.

¥ S. P.

Jovica \ur|i} sa u~enicima: Dru`ewe na

obostranu radost

KWI@EVNI KLUB

"

VIHOR" DERVENTA

Razvihoreni u veliki klub

BAWA LUKA - Gran pri

nagrada [estog me|unarodnog

festivala pozori{ta za djecu

"Bawa Luka 2007#, za najboqu

predstavu u cjelini pripala je

predstavi "Crvena kapa # poq-

skog Teatra lutaka i glumaca

iz Lom`e.

U ovoj bajki, koju svi pozna-

ju, glavni junaci su obi~ne lut-

ke koje se prave za vrijeme igre

glumaca. Predsjednik `irija

@ivomir Jokovi} i ~lanovi

Radoslav Lazi} i Vladimir

Predmerski, jednoglasno su

odlu~ili da ovu predstavu na-

grade i za najboqu scenogra-

fiju, koja je pripala Evi Far-

ka{ovoj, a nagradu za najboqu

re`iju osvojila je Slobodan-

ka Aleksi} za re`iju predsta-

ve "Nevaqala princeza# beo-

gradskog pozori{ta "Pu`#.

"Nevaqala princeza # od-

igrana je u utorak nave~e u

Dje~ijem pozori{tu Republi-

ke Srpske, u kojoj je glavni

lik razma`ena i nesta{na

princeza Kata, koju glumi Ka-

tarina @uti} kojoj je i pripa-

la gluma~ka nagrada za ovu

ulogu.

U ovoj pri~i dobri ~arob-

wak Vilneko pobje|uje neva-

qalog ~arobwaka, zvanog zli

mister O'Pak i princeza Ka-

ta se zaqubquje u wega.

Zadovoqan reakcijom ma-

li{ana, Branko Mili}evi}

Kockica, koji tako|e, glumi u

"Nevaqaloj princezi# pohva-

lio je prvenstveno |a~ku pu-

bliku.

- ]ute kad treba, gala-

me kad treba, dobro su po-

zori{no vaspitani, a to je

zasluga qudi koji vode

ovaj teatar - rekao je Koc-

kica i dodao da su aplau-

zi poslije predstave bi-

li kao da je u pitawu pre-

mijera i da su morali da

se vrate iz garderobe da

jo{ jednom otpjevaju zavr-

{nu pjesmu.

Pretposqedweg dana

festivala, u utorak, od-

igrana je lutkarska pred-

stava "Djevoj~ica sa {i-

bicama#, po motivima

istoimene bajke Hansa

Kristijana Andersena, u

re`iji Eline Putkiner, u

izvo|ewu glumaca finske

Akademije umjetnosti.

Posqedweg dana fe-

stivala izvedena je baletska

predstava za djecu u jednom ~i-

nu "Pipi Duga ^arapa#, Srp-

skog narodnog pozori{ta iz No-

vog Sada. Na sceni su igrali i

mali baletani iz studija "Ale-

gro# iz Bawe Luke.

Mirjani Drobac, za ulogu

Pipi, dodijeqena je gluma~ka

nagrada, a za na{ list je rekla

nije lako igrati devetogodi-

{wu djevoj~icu.

- Balet na{eg pozori{ta

ima tradiciju da pravi dje~ije

predstave, a "Pipi# je kruna

svega - rekla je Drobac, koja je

prvi put u Bawoj Luci i zado-

voqna je {to predstavu gleda-

lo mnogo djece, ali i odraslih.

Gluma~ke nagrade dobili su

jo{ Ivana Ro{~i}, za ulogu

Zmije u predstavi "[uma Stri-

borova# hrvatskog "Pu~kog

otvorenog u~ili{ta# iz Veli-

ke Gorice, Georgi Spasov za

ulogu Barona Minhauzena u

istoimenoj prestavi bugarskog

Ateqea 313 i Dr`avnog lutkar-

skog teatra i Ondrej Dani{ za

ulogu Pastira u predstavi "Du-

gowa, Trbowa i Vidowa# slo-

va~kog pozori{ta Jozefa Gre-

gora Tajovskog.

Tro~lani `iri dodijelio

je i dvije specijalne nagrade.

Radi se o nagradi za pozori{na

istra`ivawa, koja je dodijeqe-

na Teatru vatre i papira iz

poqskog grada Lo|a za predsta-

vu "Let 2# i nagradu Srpskom

narodnom pozori{tu iz Novog

Sada za wegovawe baletske

umjetnosti za djecu.

Bawolu~ka publika imala je

priliku da na festivalu pogle-

da 12 predstava iz osam zemaqa,

koje su, prema mi{qewu irija,

bile na umjetni~kom nivou i po-

kazale nove pozori{ne tenden-

cije u razli~itim pozori{nim

`anrovima. ¥ Q. RADI]

^I^A MI^A, GOTOVA PRI^AGran pri za najboqu predstavu u cjelini dodijeqen

predstavi

"

Crvena kapa" poqskog Teatra lutaka

i glumaca iz Lom`e

~etvrtak, 1. novembar 2007. KULTURA

19

Sa dodjele nagrada: @iri pozitivno ocijenio sve predstave

RO\ENDAN

Direktor Dje~ijeg pozo-

ri{ta Srpske Predrag Bje-

lo{evi} iskoristio je prili-

ku da na ceremoniji sve~anog

zatvarawa [estog me|una-

rodnog festivala pozori{ta

za djecu "Bawa Luka 2007# ~e-

stita ro|endan Katarini

Ivanovi} Businger, prvoj

glumici ovog teatra, koja je,

zatvaraju}i ovogodi{wi fe-

stival izrazila zahvalnost i

po`eqela qudima Dje~ijeg

pozori{ta da ostvare svoje

snove i snove onih koji }e tek

do}i.

- Katarina je prva dama

profesionalnog pozori{ta

za djecu, koja je daleke 1956.

godine, zapisana u pozori{ne

kwige - rekao je Bjelo{evi}.

DJEVOJ^ICA SA [IBICAMA

Iako za pra}ewe ove lutkarske predstave nije bilo potreb-

no znawe jezika, jer je predstava igrana "bez teksta#, odnosno,

jedino izra`ajno sredstvo finskim lutkarima bilo je svetlo,

lutke i rekvizite. Na prvi pogled ~ini se da su izra`ajna sred-

stva mala, a odsustvo svetlosti je ~inilo da se u velikom mraku

na prili~no svedenoj maloj sceni Narodnog pozori{ta ni{ta

ne vidi, {to je proizvelo `agor me|u najmla|om publikom.

Odsustvo naratora, nateralo je roditeqe da obja{wavaju svo-

joj deci {ta se na sceni de{ava. A de{avalo se slede}e: ~isto

lutkarskim jezikom, ispri~ana je tu`na pri~a o sirotoj de-

voj~ici koja prodaje {ibice kako bi prehranila sebe i svoju

baku. ^etiri glumice-lutkarke, Laura Halantie, Nina Lin-

dros, Rosa Halmer i Sirpa Jarvenpa, sa katedre za lutkarstvo

koju predvodi Ana Ivanova-Bra{inska, u predstavi koju je

re`irala i scenografski osmislila Elina Putkiner, pokaza-

le su nam kako je za dobru animaciju potrebno i adekvatno obra-

zovawe, nije dovoqna samo ve{tina da bi lutkarstvo bilo i umet-

nost. Sasvim zaslu`eno, nagra|ene su burnim aplauzom.¥ Z. \.

TEATAR VATRE

I PAPIRA

Predstava "Let 2#, koja

je drugog dana festivala iz-

vedena na Trgu Krajine, re-

diteqa G`ego` Kvje}iwskog,

koristi vatru kao osnovni

elemenat, pored vode i vazdu-

ha, odnosno zemqe, kako bi

simboli~ki ukazala na prola-

znost, odnosno na krhkost na-

{e egzistencije. Plamen ob-

uzima predmete i stvari, ko-

ji se nalaze razbacani po pro-

storu, preuzimaju}i od glu-

maca wihovu animaciju. Pred-

stava poqskog Teatra vatre

i papira vi{e je od uli~nog

spektakla, upravo zbog meta-

fori~nosti i poetske snage

od koje polazi wen autor.

¥ Z. \.

PRETPOSLEDWI dan

Festivala zapo~eo je nastupom

Pozori{ta lutaka iz Mostara.

U svojoj jubilarnoj 55. sezoni

odlu~ili su se za dobru lite-

raturu i jednu od najboqih pri-

~a za decu, ispisanu rukom ve-

likog kraji{nika i ve~itog

deteta Branka ]opi}a, zvanu

"Je`eva ku}ica#. Repertoar-

ski ta~an i promi{qen potez,

pre svega zato {to bi ovo ]o-

pi}evo delo trebalo pozori-

{nim receptom propisati za

svaku generaciju, da nau~i ka-

ko se voli svoja ku}a i svoj dom.

Rediteq predstave Robert

Valtl, koji je ove godine pri-

li~no prisutan na festivalu,

odlu~io se za jednostavan, rav-

nolinijski pristup, wemu o~i-

gledno svojstven, tra`e}i upo-

ri{te u tekstu, kostimima-lut-

kama, i muzici. Od svih ovih

elemenata muzi~ki najvi{e

zbuwuje, s obzirom na to da je

veoma blizak rok izrazu, i kao

takav sam egzistira u predsta-

vi. Niti je tekst takvog organ-

skog sadr`aja da bi mogao is-

trpeti jake rok akorde, niti

je kostimima u~iweno bilo ka-

kvo pribli`avawe u tom smi-

slu, {to se, tako|e, odnosi i na

gluma~ku igru. Otuda naj~e{}e

i grleno, re~itativno pevawe

koje je svakako u disharmoniji

sa lirski intoniranim stiho-

vima Branka ]opi}a. Me|u-

tim, glumci su ipak ostali na

tragu ove lirske pri~e i vrlo

ta~no i odmereno igrali ko-

reo pasa`e u pauzi pevawa sti-

hova. Vredan pomena je i rad

koreografa, Natalije Manoj-

lovi}, koja je zapravo svojim

re{ewima zaslu`na za polo-

vinu predstave. Predstava ko-

ja se gleda s pa`wom i koja de-

cu ne ostavqa ravnodu{nom.

Ve~erwi termin je bio re-

zervisan za Pozori{te Pu`

iz Beograda, sa predstavom

"Nevaqala princeza#, autora

Branka Mili}evi}a i u re`i-

ji Slobodanke Aleksi}. Pred-

stava koja je premijerno izve-

dena u prole}e 1999, i koja je

ve} dugo na repertoaru, i koja

demonstrira jedan stil igre za

decu koji je mo`da te godine

bio aktuelan. Retka su pozori-

{ta koja danas pose`u za kre-

veqewem, bekeqewem, {uta-

wem u zadwicu, udarawem po

glavi i drugim scenskim sred-

stvima koji pre odgovaraju cir-

kuskoj {atri nego jednoj pozo-

ri{noj predstavi. Takav izraz

je mogu} i u pozori{tu, ali pod

uslovom da ga sprovode cirku-

ski likovi. Ra|ena sa namerom

da bude predstava za svu decu

sveta, kako stoji u podnaslovu

na afi{i, autor teksta se od-

lu~io za pisawe minimuma tek-

sta, zapravo osnovne fabule,

koja je posle lako prevodiva

na druge jezike i jo{ lak{a za

u~ewe napamet. Potez koji je u

prakti~nom, marketin{kom,

smislu vrlo dobar jer se na taj

na~in mo`e igrati zaista po

celom svetu. Ali {ta je izme-

|u teksta? Upravo ono {to sam

naveo na po~etku ovoga prika-

za. Beskrajna ponavqawa u ge-

stovima i fizi~koj radwi, ko-

ji se vrlo brzo de{ifruju, pre-

poznaju i time igra postaje

predvidiva. Da li se takav pri-

stup dopada deci? Naravno!

Koje dete ne voli da gleda cir-

kus? Koje ne po`eli da bude

nevaqala princeza ili dobri

i pravedni ~arobwak? Koje de-

te se ne}e nasmejati na {uta-

we i udarawe drugog ili pad

glumca, namerni ili slu~ajni?

A ostalo? Lik, karakter, za-

plet i sli~no? Princeza je ne-

vaqala i ta~ka. Koja nije raz-

ma`ena? ^ime mladi stranac,

Gojko zavre|uje princezinu ru-

ku? Samo svojom fizi~kom le-

potom ili poseduje i onu, naj-

~e{}e va`niju, duhovnu? Ova-

kvih i sli~nih pitawa koja se

name}u posle odgledane pred-

stave je dosta. Mo`da autori i

nisu `eleli da se bave wima.

Mo`da im je dovoqno da se od-

li~no zabave sa decom. Imaju

apsolutno pravo na to, ali ko-

liko je to vredno festivala,

ostaje da se razmisli. ¥

Zabava za djecuPi{e Luka

KECMAN

POZORI[NA KRITIKA

JE@EVA KU]ICA/NEVAQALA PRINCEZA

ZAVR[EN [ESTI ME\UNARODNI FESTIVAL POZORI[TA

ZA DJECU

"

BAWA LUKA 2007"

BAJKA o Crvenkapi inter-

pretirana je ovog puta na jedan

druk~iji, pre svega vizuelno

upe~atqiv na~in. Poqski redi-

teq, ina~e i direktor ovog te-

atra iz Lom`e, Jaroslav Anto-

wuk, stavio je svoj ansambl pred

vrlo slo`ene zadatke: da od

predmeta koji su u svakodnevnoj

upotrebi improvizuju lutke,

koje }e potom o`iveti na sce-

ni. Oni su, istovremeno, pripo-

veda~i i kreatori vi{e liko-

va. Svaki od wih je, najpre,

predstavqen jednom bojom. Na

sceni, vrlo svedenoj, koja se

okre}e u svim pravcima, od ka-

pa (tj. {e{ira, odnosno poluci-

lindara), ki{obrana i kofe-

ra, za~as se oblikuju Crvenka-

pina sukwa, koja jedina ima pre-

poznatqiv lik, odnosno Vuk (uz

dodatak crnog kaputa), Baka

(koja je ki{obran prekriven

belim vezom).

Inventivna animacija, uz

obiqe veselih songova, ~ine da

ova predstava poqskih glumaca

i lutkara pleni podjednako i

najmla|u i odraslu publiku.

[to se likovnosti ti~e, nesum-

wiv je oma` Rene Magritu, ve-

likom francuskom nadreali-

sti~kom slikaru. U muzi~kom

izrazu ima xez improvizacija,

{to celoj predstavi name}e je-

dan sinkopiran ritam, uslo-

`wavaju}i je na nekoliko ni-

voa. U tome je i posebna ~ar i

dodatna vrednost ovog rediteq-

sko-gluma~kog poduhvata.

¥ Z. \ERI]

UKRATKO O NAJBOQOJ PREDSTAVI

Bajka o Crvenkapi

U OKVIRU Festivala pro-

movisan je zbornik "Lutkarstvo

danas#, kojeg je priredio Pre-

drag Bjelo{evi}, direktor Dje-

~ijeg pozori{ta. Re~ je o teksto-

vima sa trodnevnog simpozijuma

o savremenom lutkarstvu, koji je

odr`an 2005. godine u Bawoj Lu-

ci, u okviru ^etvrtog me|una-

rodnog susreta profesionalnih

pozori{ta za djecu. "Specifi~-

nost lutkarskog pozori{ta#, ka-

ko je to primetio recenzent ovog

Zbornika, Ranko Risojevi},

"osvijetqena je svestrano, od naj-

starijih dana do novijeg vremena,

u kome televizija i kompjuter-

ske igre nude nove mogu}nosti

intervencija u samim predstava-

ma, sve do organizovawa lutkar-

ske igre kao kompjuterske igre#.

Zbornik otvara i zatvara

tekst profesora doktora Henri-

ka Jurkovskog, najzna~ajnijeg

poqskog i svetskog teoreti~ara

lutkarstva. Najpre, "Specifi~-

nosti u novom ruhu#, o estetici

lutkarstva na po~etku 21. veka.

Potom, "Kraj specifi~nosti#,

gde je dat pregled situacije sa

primerima lutkarske estetike

danas. Slede tekstovi profeso-

ra doktora Radoslava Lazi}a,

Alekseja Qeqavskog, Slav~a Ma-

lenova, Miroslava Radowi}a,

Predraga Bjelo{evi}a, Dubrav-

ke Zrn~i}-Kulenovi}, @ivomi-

ra Jokovi}a, Roberta Valta,

Hartmuta Topfa, Jaroslava An-

towuka, Jasminke Mesari} i Ran-

ka Pavlovi}a, u kojima je osve-

tqeno savremeno lutkarsko po-

zori{te danas, pre svega ono na-

cionalno, a potom i pojedini te-

orijski aspekti.

¥ Z. \.

PREDSTAVQEN ZBORNIK PREDRAGA BJELO[EVI]A

Lutkarstvo danas

Rediteqka

"

Nevaqale princeze":

Slobodanka Aleksi} primila priznawe

"

Djevoj~ica sa {ibicama": Finska predstava

izvedena pretposqedweg dana (Snimio S. ILI])

"

Pipi Duga ^arapa": Baletska predstava

odu{evila najmla|e (Snimio R. OSTOJI])

1500 - Ro|en je italijanski

vajar i zlatar Benvenuto ^e-

lini, najpoznatiji majstor svo-

ga vremena za sitne zlatarske

predmete za kraqevske i ple-

mi}ke ku}e. Radio je i skulp-

ture i reqefe velikog for-

mata - "Persej#, "Kozimo Me-

di~i#, "Nimfe iz Fonten-

bloa#, a wegova autobiografi-

ja ("Moj ivot#, 1562) zna~ajan

je dokument za kulturnu istori-

ju renesanse.

1509 - Javnosti su prvi put

predstavqene slike na plafo-

nu Sikstinske kapele koje je

naslikao Mikelan|elo.

1842 - Ro|en je srpski isto-

ri~ar, filolog i dr`avnik

Stojan Novakovi}, autor "Srp-

ske bibliografije# i "Istori-

je srpske kwi`evnosti#. Kao

ministar prosvjete izme|u 1873.

i 1883. sproveo je reforme u

srpskom {kolstvu. Poslije Pr-

vog balkanskog rata (1912-13),

kao {ef srpske delegacije za-

kqu~io je u Londonu mir s Tur-

skom. Objavio je preko 400 na-

u~nih radova iz raznih obla-

sti.

1892 - Ro|en je ruski vele-

majstor Aleksandar Aqehin,

jedan od najve}ih u istoriji {a-

ha. Bio je svjetski prvak od 1927.

kada je pobijedio Kubanca Ka-

pablanku, do 1935. kada je izgu-

bio od Holan|anina Evea. Ti-

tulu svjetskog prvaka ponovo je

stekao pobijediv{i Evea u re-

van{u 1937. i zadr`ao je do smr-

ti 1946.

1918 - Prva srpska armija

pod komandom vojvode Petra

Bojovi}a u Prvom svjetskom ra-

tu oslobodila je Beograd.

1928 - U Turskoj je arapsko

pismo zamijeweno latinicom,

kao dio reformi osniva~a mo-

derne turske dr`ave Mustafe

Kemala Ataturka.

1944 - U Beogradu su pred-

sjednik Nacionalnog komite-

ta oslobo|ewa Jugoslavije Jo-

sip Broz Tito i predsjednik iz-

bjegli~ke vlade Kraqevine Ju-

goslavije Ivan [uba{i} pot-

pisali sporazum o obrazovawu

jedinstvene jugoslovenske vla-

de koja treba da pripremi izbo-

re za Ustavotvornu skup{tinu.

1945 - Velika Britanija je

saop{tila da je lider nacisti~-

ke Wema~ke Adolf Hitler naj-

vjerovatnije izvr{io samoubi-

stvo u svom bunkeru u Berlinu.

1946 - Generalna skup{ti-

na UN je osnovala UNICEF

(Me|unarodni fond UN za po-

mo} djeci).

1952 - SAD su na Mar{al-

skim ostrvima izvr{ile probu

prve hidrogenske bombe.

1956 - Na prijedlog Jugosla-

vije, Generalna skup{tina UN

je usvojila rezoluciju kojom je

zatra`eno da Velika Britani-

ja, Francuska i Izrael odmah

obustave oru`ane akcije, povu-

ku se sa teritorije Egipta i

omogu}e ponovno otvarawe Su-

eckog kanala.

1972 - Umro je ameri~ki pi-

sac Ezra Paund, ~ija je poeti-

ka eksperimentalne lirike iz-

vr{ila veoma zna~ajan uticaj

na moderno pjesni{tvo 20. vi-

jeka. Zbog u~e{}a u fa{isti~-

koj propagandi u Italiji u Dru-

gom svjetskom ratu, optu`en je

u SAD za veleizdaju 1945. Da

bi se izbjegla smrtna kazna,

progla{en je ludim i proveo je

13 godina u ludnici ("Duh ro-

mantike#, "Kriti~ki eseji#).

1995 - U ameri~kom vojnoj

bazi u Dejtonu (Ohajo) po~eli

su mirovni pregovori o Bosni

i Hercegovini. Poslije tri sed-

mice mirovni sporazum, kojim

je okon~an rat u toj biv{oj ju-

goslovenskoj republici, para-

firali su predsjednici Srbi-

je i Hrvatske Slobodan Milo-

{evi} i Frawo Tu|man i lider

bosanskih Muslimana Alija

Izetbegovi}.

2000 - SR Jugoslavija je pri-

mqena u UN. Jugoslovenske vla-

sti odbile su nakon raspada

SFRJ i formirawa nove dr`a-

ve SRJ (1992) da podnesu zahtjev

za prijem u svjetsku organizaci-

ju kao novonastala dr`ava, in-

sistiraju}i na kontinuitetu sa

biv{om dr`avom. ¥

Utorak, 19. maja 1992.

U Bosni ka`u da je najve}e

ume}e znati odabrati nekoga s

kim se mo`e kafa popiti. Ka-

fa se ne pije sa svakim. Ni sa

kim u ovom gradu nisam popio

toliko kafe, toliko pi}a, to-

liko puta ru~ao i ve~erao, ko-

liko sa Nijazom Omanovi}em

za ovih trideset i pet godina

u Sarajevu. I danas sam se ob-

radovao kada mi je do{ao u po-

setu. Bio je u maskirnom voj-

ni~kom odelu, {to me iznena-

dilo, ali nisam ni{ta pitao.

Ispri~ao sam mu za svoj sva-

kodnevni strah, za moju muku sa

pi{toqem, za mogu}e posledi-

ce ako neko iznenada do|e na

pretres moga stana. Ispri~ao

sam mu da sam tri puta i{ao u

mesnu zajednicu, prijavqivao

pi{toq i nudio ga, rekao sam

mu da mi stan nije pretresen

zahvaquju}i kom{iji, ali sva-

{ta se ~uje i sva{ta se pri~a,

grad je pun ludaka. Neki su, pri-

~a se, zbog trofejnog oru`ja i

lova~kih pu{aka ostali bez

glave iako su imali sva potreb-

na dokumenta. Ja se bojim, a ono

~ega se ~ovek boji dolazi br`e

nego {to se nada.

Izgledao mi je zbuweno i

odsutno, kao da ni{ta nije ~uo.

Ispijao je kafu, pripaqivao

cigaretu jednu od druge, tru-

dio se da bude pribran i quba-

zan.

"Ho}e{ li to da mi ka-

`e{#, kona~no se obrati meni,

"da nije lako biti Srbin u Sa-

rajevu. I nije! Pucaju s brda i

po vama i po meni. Granate ne

znaju da biraju. A i ovaj olo{

ovda{wi, jo{ mu nismo sveza-

li rogove, opasan je koliko i

oni sa one strane. I ja sam, ne

mogav{i da gledam i podnosim

uli~ne heroje, pqa~ka{e, ba-

gru gradsku, dobrovoqno obu-

kao uniformu i prikqu~io se

Vrhovnoj komandi. Smiri}e se

ovo, dobro je da te ~uva kom{i-

ja, ali ~uvaj se ulice. Ona je ne-

umoqiva. Tamo se qudi odjed-

nom pretvore u masu, a masa ne

razmi{qa. U ovakvom vrtlogu

najva`nije je da te sila ne po-

nese u ne`eqenom pravcu#.

Posmatram ga i ne se}am se

da sam ga ikada video ovako

ozbiqnog, napetog, kao da }e

da eksplodira. I odjednom se

opusti:

"Ima{ li kakvu vezu sa Ba-

walukom? Tamo su mi dva bra-

ta. Brinem za wih, ti to razu-

mije{. A jesmo se rasuli - ro-

diteqi su mi u Splitu, ni{ta

ne znam o wima, jedan brat mi

je u Cazinu, jedan u Tuzli, nas

dvojica smo ovdje. Mo`da puca-

mo jedan na drugog#.

Onda naglo ustade, uze moj

pi{toq i papire, nasme{i se

i re~e da se odmah vra}a. I

vratio se za mawe od pola sa-

ta. Nasmejan, posve druga~i-

ji, dr`ao je u ruci potvrdu da

sam pi{toq predao brigadi

"Zmaj od Bosne. Laknulo mi

je, potap{em Nijaza po rame-

nu i buqim u potvrdu na kojoj

je pe~at s qiqanima. Prvi

put tako ne{to posedujem.

"Ne zaboravi, nisam ja bi-

lo ko, zamewujem komandanta

artiqerije u Armiji Republi-

ke Bosne i Hercegovine#, sad

se ve} glasno smejao moj dugo-

godi{wi prijateq Nijaz Oma-

novi}.

Sna`no me zagrlio, kako

je to uvek ~inio, i uku}ane ta-

ko|e, i, u~inilo mi se, sum-

wi~avo vrteo glavom napu-

{taju}i dom u kojem se ose}ao

kao u svojem. A ja sam ose}ao

nelagodnost, teskobu, ose}ao

sam kao kad ne{to drago, ne-

povratno nestaje. Nove, sna-

`ne eksplozije potisnu{e mo-

ja ose}awa. Iznad krovova

zvi`dale su granate i strah

nas ponovo okupqa na stepe-

ni{tu.

Za trenutak obuzme me

strah za Nijaza Omanovi}a. Ne

znam kuda je po{ao kao {to ne

znam ni gde padaju granate.

Strah i brigu potisnu dilema:

ko to {aqe smrtonosne grana-

te? Da li to oni s brda oko Sa-

rajeva pucaju na mog prijateqa

Omanovi}a, zadu`enog za ar-

tiqeriju u Vrhovnoj komandi

Armije "me|unarodne prizna-

te Republike Bosne i Hercego-

vine#, ili je, pak, moj prijateq

naredio da se kazne pobuweni

"srbo}etnici#.

^etvrtak, 21. maja 1992.

^itav dan je bilo mirno u

gradu. Dovoqan je mali predah

u sukobima zava|enih ratnika

da grad brzo o`ivi. Pro{ao

sam glavnom ulicom, tako je sa-

da zovu, a nekada se zvala Ti-

tova, i prvi put sam od po~et-

ka rata sreo Muju omi}a, dav-

na{weg poznanika, jo{ iz stu-

dentskih dana, ina~e najmla|eg

nosioca "partizanske spome-

nice 1941#, {to je nekada ima-

lo veliko zna~ewe. Jedva da sam

mu pri{ao, a ve} mi je u lice

sasuo rafal ru`nih re~i. Ni-

sam imao vremena ni da se iz-

nenadim:

"Ti si neozbiqan, naivan i

glup. Rat je ovo. Svako izdvoje-

no mi{qewe, svaki poku{aj sa-

mostalnog juna{tva nije ni{ta

drugo nego izdaja. Izdajnicima

niko ne pra{ta. Zapamti, ~ovje-

~e, vodi se prqav i nemilosr-

dan rat. Pobjednici }e biti sa-

mo oni koji pre`ive, nema mr-

tvih pobjednika. I kona~-

no, u}uti! Jezik je pone-

kad opasniji od pu{ke#.

Ni{ta nisam razumeo,

Muju ^umi}a, buqio sam

u wega i ~im bih poku{ao

ne{to da ka`em, pru`io

bi ruku prema mom licu.

"Nije ovo tvoje vrije-

me!# Tako me ru`io Mujo i

krenuo. Uzalud poku{avam,

pristi`u}i ga, da ga odo-

brovoqim i da mu ka`em o

~emu se radi.

Shvataju}i dobrona-

mernim Mujino upozore-

we, razmi{qao sam s kim

sam i o ~emu razgovarao i

odjednom mi postade sve

jasno. ju~e sam u Nemawi-

noj ulici, kojom ina~e

idem i na posao i sa posla,

video grupu sarajevskih

generala "biv{e Jugoslo-

venske narodne armije#, po-

znanike iz skup{tinskih

dvorana i sa partijskih sku-

pova. Imao sam utisak da su

se vra}ali sa nekog va`nog do-

govora, a nedavno sam ~uo, u

{ta nisam verovao, da su upra-

vo general Xemil [arac, Mi-

lan A~i}, Anton Luke`i} i

Salih Osmanbegovi} savetni-

ci Alije Izetbegovi}a za voj-

na pitawa. Zastali su, tako sam

ih stigao, pored ogromne krva-

ve mrqe na ulici gde je neko-

ga razbucala granata.

"Evo {ta nam ~ine ovi tvo-

ji s brda#, procedi Osmanbe-

govi}. Trznem se i qutito uz-

vratim: "Za{to moji, pa oni su

i tvoji. Ja im nisam bio gene-

ral niti sam im komandovao#.

"Oni ne mogu biti moji, ho-

}e da dijele Bosnu, a Bosna se

ne mo`e dijeliti#, qutito go-

vori Osmanbegovi}.

Sada vidim da je boqe bi-

lo da sam }utao. ¥

(Nastavi}e se)

Ne mogav{i da gleda uli~ne

"

heroje", bagru gradsku

i pqa~ka{e obukao je uniformu i prikqu~io se

Vrhovnoj komandi, pri~a musliman Srbinu uz kafu, koju

su prijatequju}i decenijama u Sarajevu wih dvojica

najsla|e ispijali. ^uvaj se ulice, ona je neumoqiva,

tamo se qudi za ~as pretvore u masu koja ne razmi{qa

- dobronamjeran je prijateq u vojni~koj maskirnoj

odje}i, priznaju}i da nije lako biti Srbin u Sarajevu

KRVAVA KO[UQA SARAJEVSKA 7.DOGODILO SE NA

DANA[WI DAN

1886 - U Beogradu je os-

novana Kraqevska srpska

akademija (kasnije Srpska

akademija nauka i umetnos-

ti). Prvi predsjednik bio

je Josif Pan~i}. Prve edi-

cije koje je izdavala bile su

"Glas# i "Spomenik#, a na-

jkrupniji poduhvat bio je

izrada "Re~nika srpskog

kwi`evnog jezika# po~eta

1893. godine.

Pan~i}

NIJE LAKO BITI SRBIN

Pomen sabra}i iz Sarajeva, zverski umorenoj samo zato {to su imali nepo`eqna imena (Autor)

Veqko KOJOVI]

Jusuf - Juka Prazina, jedan od sarajevskih uli~nih

"

heroja", pripadnika kriminalne dru`ine

(Sarajevski park)

1987 - Kineski lider

Deng Ksjaoping povukao se

sa svih funkcija u Komuni-

sti~koj partiji.

Ksjaoping

IZUZEV ako ste izuzetno

mladi i tek po~iwete da izla-

zite s momcima, partneru s ko-

jim ste, bez obzira na to da li

vam je de~ko ili mu`, te{ko da

ste prva djevojka. Postoji i jed-

na biv{a ili vi{e wih - i umi-

je da bude prili~an problem

ako one nisu samo biv{e.

Ne govorimo ovdje o situ-

aciji da vas on vara s biv{om,

koja mu, o~igledno, nije samo

biv{a. Govorimo o situaciji

da mu je biv{a zaista biv{a

djevojka - ali i sada{wa najbo-

qa prijateqica. De{ava se.

Qudi nekad nakon raskida

ostanu prijateqi. Samo {to

se vi tu onda pitate: a {ta ako

on opet po`eli da joj se vrati?

Situaciju mo`e dodatno da

ote`a ako je u nekom trenutku

izme|u vas dvoje bilo naru{e-

no povjerewe. Recimo, dok je

jo{ bio rani period va{e ve-

ze, on se platonski dru`io s

biv{om djevojkom/sada{wom

prijateqicom, a da vama o to-

me ni{ta nije rekao jer je

pretpostavqao da bi vam to

smetalo. Vi ste za to ipak sa-

znale, smetalo vam je ne samo

to vi|awe ve} i to {to ga je

krio od vas, i na va{e insi-

stirawe on je prekinuo kon-

takt s wom. Va{a veza je opsta-

la, traje ve} du`e vrijeme, mo-

`da ste i u braku - i u nekom

trenutku on je naletio na tu

`enu i obnovio prijateqstvo

s wom, obja{wavaju}i vam da

mu ona mnogo zna~i.

I vi ne znate {ta }ete ni

{ta da mislite. Nije da `eli-

te da branite svom partneru

da ima prijateqice, a opet, ni-

je vam ni svejedno. Kad je tre-

balo da se opredijeli izme|u

vas dvije, on se opredijelio za

vas, ali dokle }e to opredjeqe-

we trajati? Jo{ ako ste vas

dvoje imali neku krizu, a on

se ba{ toj prijateqici obra-

tio za savjet... Osje}ate se uz-

nemireno, a niste sigurne da

li pretjerujete s tim.

U ovakvoj situaciji, dva su

problema. Jedan je {to ste mu

vi stavile do znawa da vam sme-

ta prisustvo te osobe u va{em

`ivotu, a on je ipak obnovio

prijateqstvo s wom. Ispada da

za wega to prijateqstvo (koje,

u ovom trenutku, mo`e zaista

da bude samo prijateqstvo) ima

ve}i zna~aj nego va{a osje}a-

wa. A drugi problem je: zbog

~ega je wemu to prijateqstvo

u toj mjeri neophodno, {ta je

to {to mu u vezi nedostaje, a

nalazi u prijateqstvu s tom

`enom? Tu se mo`e raditi o

razli~itim stvarima - mo`da

s wom mo`e da razgovara ona-

ko kako ne mo`e s vama, {to bi

vam definitiv-

no moglo ugro-

ziti vezu (veza

ne mo`e da op-

stane bez dobre

komunikacije

me|u partneri-

ma), a mo`da se

radi i o ne~emu

drugom, mo`da s

wom ima neka

zajedni~ka inte-

resovawa (na

nivou hobija)

koja s vama nema

- to ve} ne ugro-

`ava vezu, qudi

mogu da jako vole svoj hobi i da

im je potreban neko s kime }e

tu vrstu interesovawa podije-

liti, ali to nije ne{to zbog

~ega bi raskinuli ina~e dobru

vezu.

Razgovor. Sam po sebi ne

mo`e da rije{i problem, ali

vam iskren razgovor mo`e po-

mo}i da saznate zbog ~ega se

partner pona{a tako kako se

pona{a, koje su to wegove po-

trebe nezadovoqene u vezi s

vama, pa zbog toga povre|uje

vas. A jednom kada to saznate,

mo`ete poku{ati da se dogovo-

rite kako da oboje budete ko-

liko god je to mogu}e zadovoq-

ni. Problem ne}e biti rije-

{en preko no}i, ali uz dobru

komunikaciju, uz obostrano po-

{tovawe potreba onog drugog,

situacija }e se vremenom sre-

diti. ¥

~etvrtak, 1. novembar 2007.FEQTON

20

WEGOVA BIV[A DJEVOJKA MU JE NAJBOQA PRIJATEQICA

RAZGOVOR SVE RJE[AVA!

~etvrtak, 1. novembar 2007. VRIJEME, QUDI I DOGA\AJI

KO[ARKA[KI klub

invalida Vrbas ponovo je

osvojio Kup jugoisto~ne Evro-

pe na turniru u rumunskom

gradu Oradea. Bawolu~ani su

trijumfalno odbranili pe-

har koji su osvojili i pro{le

godine. Na taj na~in stekli

su pravo nastupa na Evrop-

skom turniru koji }e se odr-

`ati u januaru 2008. godine u

Gr~koj.

U konkurenciji pet eki-

pa: Lavont (Slova~ka), Sofi-

ja, (Bugarska), Srbija Beograd

(Srbija) i Oradee (Rumuni-

ja), majstori igre pod obru-

~ima iz Republike Srpske po-

tvrdili su da im na ovom di-

jelu Starog kontinenta nema

ravnih. Bawolu~ani su bili

glavni favoriti pred turnir

u Rumuniji. Dobro su zapam}e-

ne wihove blistave partije

pro{le godine tako|e na tur-

niru u Rumuniji.

- Presre}ni smo zbog tri-

jumfa. Na{i ko{arka{i su

jo{ jednom pokazali i dokaza-

li da su najboqi. Zaslu`eno

smo se plasirali na turnir u

Gr~koj gdje }e nastupiti naj-

boqe ekipe Evrope. Zahvalio

bih svima onima koji su nam

pru`ili podr{ku da odemo u

Rumuniju a prije svih grado-

na~elniku Bawe Luke Drago-

qubu Davidovi}u, na~elniku

Odjeqewa za dru{tvene dje-

latnosti u Slu`bi grada Ba-

we Luke Qiqani Radovano-

vi} koja uvijek ima razumije-

vawe za invalide sportiste,

ministru porodice, sporta i

omladine Proki Dragosavqe-

vi}u, ministru rada i bora~-

ko-invalidske za{tite Bo-

{ku Tomi}u, narodnom posla-

niku Branislavu Boreno-

vi}u ... - istakao je pred-

sjednik Ko{arka{kog

kluba invalida Vrbas Ma-

rinko Umi}evi}.

Pored blistavih

partija na ko{arka-

{kom terenu, spor-

tisti invalidi iz

Republike Srpske

su u Rumuniji imali

i druge misije. Ta-

ko su doprinijeli

odr`avawu nekoli-

ko tematskih skupo-

va i okruglih sto-

lova na temu "inva-

lidi i wihova pra-

va#.

Bili su i pravi

ambasadori svoga

grada jer su tokom

turnira na jednom od

skupova promovisali

Bawu Luku.

- @eqeli smo da na{e

sportske prijateqe upoznamo

sa na{om kraji{kom qepoti-

com Bawom Lukom, sa na{om

Republikom Srpskom. Dobro

smo se pripremili za promo-

ciju. Ponijeli smo dosta pro-

pagandnog materijala koji

nam je dala Turisti~ka orga-

nizacija grada Bawa Luka. Ka-

da smo im prikazali prirod-

ne qepote okoline i sam cen-

tar grada sa wegovim zname-

nitostima na{i sportski

prijateqi i doma}ini bili

su odu{evqeni - naglasio je

Marinko Umi}evi}.

Na samom turniru potpi-

sana je poveqa o bratimqenu

Ko{arka{kih klubova Vrbas

iz Bawe Luke i doma}ina ovo-

godi{we smotre Oradee.

- Tako }emo i onako dobre

odnose jo{ vi{e da produbi-

mo. Imamo u planu neka zajed-

ni~ka takmi~ewa ali o tome

}emo se naknadno dogovarati

prilikom na{e posjete wima

ili wihove Bawoj Luci - do-

dao je na kraju predsjednik

Ko{arka{kog kluba invali-

da Vrbas iz Bawe Luke Umi-

}evi}.

¥ Tekst i fotografije

Milenko [UKALO

Presre}ni smo zbog trijumfa. Na{i ko{arka{i su jo{

jednom pokazali i dokazali da su najboqi. Zaslu`eno

smo se plasirali na turnir u Gr~koj gdje }e nastupiti

najboqe ekipe Evrope, rekao Marinko Umi}evi}

VRBAS

Boje bawolu~kog Vrbasa

na turniru jugoisto~ne Evro-

pe u Oradei branili su: Go-

ran Krsmanovi}, Danijel Pe-

tru{i}, Ranko Ritan, Igor

Igwati}, Andrea Stani{i},

Nikola [imi}, Nexad Budi-

mli}, Savko [imi}.

KO[ARKA[KI KLUB INVALIDA VRBAS POBIJEDIO NA TURNIRU JUGOISTO^NE EVROPE

AMBASADORI BAWE LUKE I SRPSKE

21

\ Pobjednici: Ko{arka{i i stru~no rukovodstvo Vrbasa

NOVAC

Ko{arka{kom klub inva-

lida Vrbas kao i mnogim

sportskim kolektivima u Re-

publici Srpskoj problem ~e-

sto predstava novac.

- Snalazimo se kako znamo

i umijemo. Sre}a je da uvijek

ima qudi dobre voqe koji nam

poma`u. Na`alost, zbog ne-

mogu}nosti da skupimo 20 hi-

qada maraka nismo oti{li na

veoma jak turnir u Portugali-

ju. Nadamo se da }emo nai}i na

razumijevawe kada je u pita-

wu na{ nastup u Gr~koj. Bi-

la bi velika {teta da ne ode-

mo tamo zbog nedostatka para

jer smo uvijek bili pravi am-

basadori Bawe Luke i Srp-

ske. Zato o~ekujem podr{ku

Vlade, grada i privrednih su-

bjekata - rekao je Marinko

Umi}evi}.

On je jo{ dodao da je sport

za invalide veoma skup jer sa-

mo jedna kolica ko{taju oko

sedam hiqada maraka.

\ @estoka borba: Neki od igra~a su u `eqi da

do|u do lopte zavr{ili i na parketu

\ Beogra|anima drugo mjesto: Marinko

Umi}evi} uru~io trofej ekipi iz Srbije

\ Siguran pogodak: Goran

Krsmanovi} (lijevo) u akciji

\ Bratimqewe: Marinko Umi}evi} je sa

koleginicom iz Oradee potpisao protokol

o saradwi

\Pehar u pravim rukama: Igoru Igwatovi}u

trofej uru~io ministar sporta okruga Oradea

Dmitru Popesku

\ Po~etak turnira: Kapiteni Bawolu~ana i doma}ina

Oradee razmijenili zastavice

\Tajm-aut: Ko{arka{i iz Republike Srpske

skovali pobjedni~ke planove

~etvrtak, 1. novembar 2007.MOZAIK

Ovan 21.3-20.4.

Sjajno stawe se nastavqa. Funk-

cioni{ete po inerciji. Po{to

su zbivawa pozitivna, pozitiv-

no se i osje}ate. U`ivate nasto-

je}i da se ne dosa|ujete. Stoga poku{a-

vate da svoje talente unov~ite. Na~in

na koji to ostvarujete zavisi od pro-

fesije i li~nih ambicija. Imate po-

dr{ku partnera i dragih prijateqa.

Bik 21.4-20.5.

Po{to ste okrenuti svetu,

sjajno funkcioni{ete, ne tra-

`e}i dlaku u jajetu. Ne opte-

re}ujete okolinu subjektiv-

no konstruisanim strahovima. Part-

ner je {okiran ovom pozitivnom pro-

mjenom, mada se pita dokle }e da vas

dr`i? Nastojte da i u mawe prijat-

nim situacijama sa~uvate prisebnost

duha.

Blizanci 21.5-20.6.

U glavi konstrui{ete doga|a-

je, smatraju}i da ste sami kri-

vi za mrke poglede upu}ene sa

strane. To je ~ista besmislica.

Uskoro }ete se uvjeriti u to da qudi

imaju li~ne probleme i da na vas ne

obra}aju pa`wu. Uostalom, ne moraju

svi da vas vole. Bar ste tu lekciju do

sada mogli da nau~ite.

Rak 21.6-20.7.

Sve je u znaku prijateqskih i

uspje{nih kontakata. Sa Ov-

novima dobro funkcioni{ete,

budu}i da vam prija wihova br-

zina. Po{to ste poja~ano vitalni, na-

stojite da zavr{ite mno{tvo zapo~e-

tih poslova, ne {tede}i pri tom sna-

gu. U tome grije{ite. Kada nam je naj-

boqe, moramo biti oprezni da bismo

to stawe odr`ali {to du`e.

Lav 21.7-21.8.

Ni`ete uspjehe, kako emo-

tivne tako i poslovne. Nor-

malno je da ste zdravi, jer je

zadovoqan ~ovjek po pravi-

lu i zdrav. O~ekuje vas priznawe i

uspjeh na profesionalnom planu.

Po{to ste vje{ti ne samo u barata-

wu rije~ima ve} i na djelu, krenite

u konkretnu akciju. Prihvatite po-

nudu za promjenu radnog mjesta.

Djevica 22.8-22.9.

Ozbiqno sagledajte situa-

ciju i shodno woj reagujte.

Nije po`eqno povla~iti se;

treba se direktno su~eli-

ti. Suo~avawe sa problemima dra-

ge osobe te{ko podnosite, pa po-

stoji opasnost da se razbolite. Si-

tuacija zahtijeva da budete zdravi

i jaki. Planete vam {aqu signale

u tom smjeru. ¥

Ribe 19.2-20.3.

Po{to se ionako morate pri-

lagoditi novim ivotnim uslo-

vima, u~inite to {to prije. Ko-

lebawe ote`ava stvari. Za div-

no ~udo, osje}ate se dobro, jer

ste te{ko}e koje su vam zadavale ozbiq-

nu brigu otklonili. Povedite ra~una

o ishrani, jer ste hranu po~eli da ko-

ristite kao umiruju}e sredstvo. Posto-

je i drugi na~ini za relaksaciju.

Vodolija 20.1-18.2.

Va{a razmi{qawa okrenuta

su qubavi, umjetnosti, poslu,

djeci, svemu {to donosi radost

i u ~emu u`ivate. Samo sti-

dqivo{}u i neprimjerenim pona{a-

wem mo`ete poremetiti harmoniju da-

na. Vodite ra~una o tome da osobe sa

kojima komunicirate zahtijevaju po-

{tovawe. Hobi prerasta u `ivotni

smisao.

Jarac 21.12-19.1.

Ukoliko se niste posva|ali

sa Ovnom, na pravom ste putu

ka uspjehu. Mnogo vatre raz-

li~itog intenziteta boji ovu

saradwu, a vatra je simbol kre-

ativne energije. Ipak, zbog nepa`we

mo`e do}i do po`ara. Nadajmo se da

ste oslu{nuli vlastiti potrebu za

timskim radom, pa se trudite da je odr-

`ite {to du`e.

Strijelac 23.11-20.12.

Lijepi doga|aji uti~u na pro-

mjenu raspolo`ewa. U`ivate u

svakom trenutku, jer ste dobi-

li ponudu do koje vam je stalo.

Po{to ste trenutno okrenuti poslu i

parama, prihvatate prijedlog za dopun-

ski rad. Za divno ~udo, novac vas sti-

muli{e i popravqa vam raspolo`ewe.

Pohvale sti`u sa vi{e strana.

[korpija 23.10-22.11.

Bavite se neobi~nim proble-

mima. Jedan od uzroka promjen-

qivog raspolo`ewa je nedosta-

tak energije ili osje}awe da

ste iskori{}ena strana. Rije~ je samo

o subjektivnom vi|ewu i uskoro }ete

shvatiti da ste bili u zabludi. Okre-

nite se qubavi, tj. partneru i strpi-

te se jo{ koji dan.

DNEVNI

Neplanirani doga|aji remete

uobi~ajeni ivotni ritam. Ne

bunite se, ve} ih spremno pri-

hvatate, ~ak u wima i u`ivate.

Zdravstvena situacija se popravqa.

Kad boqe razmislite, svjesni ste da su

zdravstveni problemi bili izazvani

nezadovoqstvom subjektivne prirode.

Sve ide iz glave.

Vaga 23.9-22.10.

HOROSKOP

HOROSKOP

HOROSKOP

HOROSKOP

22

HOLIVUD la`e, to svi

znamo, ipak postoje i oni fil-

movi koji su radikalno izmi-

jenili stvarnost za potrebe

zabave.

Holivudu je glavni ciq da

bude zabavan i komercijalno

uspje{an, a tek onda vjeran ux-

benicima istorije. Zato su na

razli~ite osude nai{li mno-

gi poznati filmovi koji se ba-

ve istinitim doga|ajima: svi

smo upoznati sa kritikama na

koje su nailazili novi redi-

teqski poduhvati Mela Gib-

sona ili vizije Olivera Sto-

na, pa ~ak i filmovi kao {to

su "Bande Wujorka# ili "300#.

Ali, {ta kada Holivud

uzme motiv iz stvarnosti i

pretvori ga u jednu sasvim in-

dividualnu, svoju i ne ba{

pretjerano "dokumentarnu#

zvjerku?

Filmofili su izdvojili

pet filmova poznatih po tome

{to su upravo nastali pomo}u

takvih metoda - posu|enih mo-

tiva iz stvarnosti i wihovog

radikalnog izokretawa i mo-

delisawa za vlastite potrebe.

Jedan od wih je i "Most na

rijeci Kvaj# (1957). Ratni kla-

sik pedesetih govori o britan-

skim ratnim zarobqenicima

Drugog svjetskog rata na Bur-

mi, koje okrutni japanski voj-

nici prisiqavaju da im grade

most sa `eqezni~kom prugom.

Kao pravi britanski stru~wa-

ci za sve, od okrutnog ratova-

wa do mostogradwe, vojnici us-

piju u zadatku, ali daleko vi-

{e slave nakon {to ga razne-

su nego nakon {to zavr{e we-

govu izgradwu.

Prava pri~a je radikalno

druga~ija. Britanski zatvore-

nici u stvarnosti su izgradi-

li dva mosta, i to zahvaquju}i

japanskom znawu mostogradwe,

ne britanskoj {koli. Uz sve

to, okrutni japanski vojnici

uop{te nisu bili okrutni,

{to dokazuje i ~iwenica da je

zapovjednik britanske vojske

poru~nik Tusi na kraju rata

svjedo~io u korist japanskog

komandant Saita i tako ga spa-

sio od smrtne kazne. Mostove

nisu sru{ili sami, ve} su ih

sru{ili pripadnici britan-

ske ratne avijacije i to dvije

godine poslije.

U pri~i "Holivud la`e#

na{ao se i film "Engleski

pacijent# (1996). Ralf Fajns

kao grof Laslo Almasi ima

velike opekotine, ali utjehu

pronalazi u rukama francu-

sko-kanadske medicinske se-

stre, koja se krajem Drugog

svjetskog rata brine o wego-

vim povredama, ali i slu{a

pri~u koju on ima potrebu da

ispri~a. Film nas {aqe na

putovawe koje govori o qubav-

noj aferi Almasija i `ene we-

govog prijateqa.

Ali, pravi Almasi nije li-

~io na Fajnsa, nimalo - bio je

ru`an i imao je pokvarene zu-

be i bio je homoseksualac. Bio

je zaqubqen u ameri~kog voj-

nika. Nije izgorio, ni umro na

kraju Drugog svjetskog rata.

Stvarnost dodaje jo{ malo so-

li na holivudsku ranu - Alma-

si je nakon rata radio kao so-

vjetski {pijun.

Tre}i na listi je "TheSting# (1973). Dva prevaranta,

Gondorf i Huker, osve}uju ubi-

jenog prijateqa namjerno vara-

ju}i irske mafija{e u akciji

vezanoj za kockawe. Prevara,

naravno, uspije, a antijunaci,

simpati~ni seks simboli, sret-

no odlaze u zalazak sunca.

U stvarnosti je Gondorf

zaista postojao, ali od Huke-

ra ni "H#. Gondorf je radio

sa svojim bratom, a motiv pre-

vare nisu bili osveta, ~ast ni

plemeniti moral, ve} jedno-

stavno pohlepa i najobi~nija

kra|a. I to kra|a nad Engle-

zom od kog su 1914. ukrali de-

set hiqada dolara. Doti~ni

Englez pozvao je pravu polici-

ju, a pravi Gondorf zavr{io

je u zatvoru.

Iako ~udno zvu~i ovoj gru-

pi pridru`ila se i "Groznica

subotwe ve~eri# (1977). Rad-

wa filma svima je poznata, ali

mawe je poznato da je film za-

snovan na ~lanku iz magazina

"New York#, koji je napisao

poznati Nik Kon. On se navod-

no susreo i razgovarao sa pra-

vim Tonijem Manerom, ali se

na kraju sve razotkrilo kao to-

talna la` - Toni Manero ni-

kada nije postojao, a 1997. go-

dine Kon je kona~no javno pri-

znao da ga je, kao i ve}inu na-

pisanog, jednostavno izmislio.

Na listi je i jedan Indija-

na Xons i to sa "Otima~ima

izgubqenog blaga# (1981). Ha-

rison Ford kao vje{ti arheo-

log i avanturista je Indijana

Xons - lovac na blago sa bi~em

u ruci. Lik Indijane Xonsa

zasnovan je na stvarnoj osobi

iz 18. vijeka, nau~niku i cir-

kuskom izvo|a~u koji je jednog

dana odlu~io da postane arhe-

olog. Wegovo je ime \ovani

Belzoni, a proslavio se ot-

kriv{i nekoliko izgubqenih

egipatskih grobnica.

Nikada se nije borio pro-

tiv nacista, ve} protiv fran-

cuskih egiptologa. I nije sret-

no `ivio kao profesor - umro

je u 55. godini od dizenterije,

tra`e}i izgubqeni grad Tim-

buktu. ¥

PET NAJVE]IH HOLIVUDSKIH FILMOVA KOJI SU RADIKALNO IZMIJENILI STVARNOST

ZABAVA VA@NIJA OD ISTORIJEMe|u filmovima, koji su ukrali motiv iz stvarnosti

i pretvorili ga u jednu sasvim individualnu i ne ba{

pretjerano

"

dokumentarnu" zvijer, su i

"

Most na rijeci

Kvaj",

"

Groznica subotwe ve~eri" i

"

Engleski pacijent"

U INTERVJUU u`ivo za

britanski "GMTV# Heder

Mils se uznemirila pri~aju}i

o svom gorkom brakorazvodnom

slu~aju sa Polom Mekartnijem,

tokom koje su je mediji razape-

li gore od, kako ka`e, kakvog

ubice i pedofila.

Kom{inica je Heder optu-

`ila rekav{i da joj je Mils,

kao biv{a ~lanica organiza-

cije za za{titu ivotiwa "PE-TA# ubila psa prirediv{i bez

upozorewa veliki vatromet na

svom ran~u u Eseksu, zbog ~ega

je psu otkazalo srce, a prepla-

{eni kowi krenuli su u stam-

pedo.

- Zvali su me kurvom, spon-

zoru{om, lu|akiwom i la`qi-

vicom - po`alila se Mils do-

daju}i da je u 18 mjeseci skupi-

la preko 4400 ~lanaka u kojoj se

o woj pi{e pogrdno.

Zbog takvih tekstova u

{tampi i konstantnih anonim-

nih prijetwi Mils je rekla da

je "razmi{qala o samoubi-

stvu#.

- Nikad nisam koristila

medije ni za {ta osim za pro-

movisawe humanitarnih aktiv-

nosti. Ja sam ta koju svakodnev-

no zlostavqaju. [titila sam

Pola sve ovo vrijeme i nasto-

jim da za{titim sebe, ali gur-

nuta sam do ivice

- rekla je poziva-

ju}i na bojkot ta-

bloida i najavila

peticiju Evrop-

skom parlamentu

za promjenu zako-

na o medijima.

Na pitawe o

wenom navodno

unosnom razvodu

od Mekartnija, od

kog bi trebala bi-

ti bogatija za sto

miliona funti,

Mils je rekla da

joj nije ni{ta po-

nu|eno, dok joj se

tro{kovi izlaza-

ka pred sud pewu i

preko milion

funti. ¥

HEDER MILS OPTU@ILA MEDIJE ZA MALTRETIRAWE

"Razapeli" me kao ubicu

DOBITNICI MTV evropskih mu-

zi~kih nagrada bi}e progla{eni danas

u Minhenu, ukqu~uju}i najboqeg izvo-

|a~a na prostoru biv{e Jugoslavije

(Best Adriatic Act), kategoriji u kojoj je

pro{le godine pobijedila Aleksandra

Kova~ iz Beograda.

Ove godine su u toj kategoriji MTVAdrie nominovani "Dubioza kolektiv#

iz BiH, hrvatski bendovi "Hladno pi-

vo# i "Xinks# i ve} tre}i put zaredom

slovena~ka grupa "Sidarta#, a prvi put

srpska grupa "Van Gog#. Ceremoniju do-

djele nagrada prenosi}e MTV Adria, a

o~ekuje se da }e prenos gledati mili-

jardu i po qudi {irom svijeta. Dodje-

lu u Olimpija hali vodi}e nepredvi-

dqivi Snup Dog.

Najvi{e nominacija ima ameri~ka

zvijezda Xastin Timberlejk, koji je bio

doma}in pro{le godine u Danskoj, ka-

da je pobijedio u dvije kategorije.

Ina~e, liverpulska nova "Eho are-

na# ugosti}e 6. novembra sqede}e godi-

ne dodjelu ovih nagrada, {to }e biti

tre}i put da se ta ceremonija odr`ava

u Britaniji, poslije Londona 1996. i

Edinburga 2003. godine. ¥

VE^ERAS DODJELA MTV EVROPSKIH MUZI^KIH NAGRADA

"VAN GOG" me|u zvijezdama

\Srpska grupa

"

VAN GOG": Prvi put u konkurenciji

VING Rajms }e u}i u ring i postati te{ka{

Soni Liston, a sve za potrebe filma "PhantomPunch#, jo{ jedne bokserske drame, ~ije je snima-

we po~elo u Torontu.

Film prati Listonov `ivot od mladosti do

uspona i bokserske slave, koju je okon~ao upra-

vo "fantomski udarac# iz naslova, udarac kojim

ga je nokautirao Muhamed Ali i po mnogima, pre-

sudio wegovoj karijeri.

- Stvar je u tome da su neki qudi ro|eni za

neke uloge, a Ving je uvijek bio naklowen pri-

~i Sonija Listona - ka`e rediteq Robert Tau-

send, objasniv{i kako je ovaj film zapravo Vin-

gova "beba#.

Liston je prije karijere u boksu bio nasil-

nik koji je bio u zatvoru zbog oru`ane pqa~ke

benzinske pumpe, a kasnije i jer je pretukao po-

licajca. Svjetski {ampion u te{koj kategoriji

postao je 1962. godine, a otad se govori i o wego-

vim vezama sa mafijom. ¥

USKORO FILM O BOKSERU SONIJU

LISTONU

Ving ulazi u ring

\"

Groznica subotwe ve~eri": Pri~a bazirana

na la`nom novinskom ~lanku

~etvrtak, 1. novembar 2007. SLOBODNO VRIJEME

NO] vje{tica ju~e je pro-

slavqena u mnogim krajevima

svijeta. Ovaj praznik posebno je

omiqen qubiteqima horora,

neobi~nog smisla za humor, ali

i dizajnerima koji vole "lude#

kostime.

Iako je ustaqeno mi{qewe

da je No} vje{tica stigla iz

SAD, to nije ta~no. Korijeni

tog obi~aja su u dobroj staroj

Evropi, odnosno u Irskoj i

[kotskoj. Bilo kako bilo, da-

nas se No} vje{tica obiqe`ava

gotovo svuda. Neko izbu{i ve-

liku bundevu i u woj zapali svi-

je}u, neko napravi tortu ili pi-

tu od bundeve, a neko se maskira

i uveseqava i sebe i druge.

Obiqe`iti tu no} mogu}e je

na razne na~ine, a qudi obilno

koriste dan kada mogu da posta-

nu, bar na kratko, vje{tice, vu-

kodlaci, vampiri, ali i sve mo-

dernije filmske ubice Fredi,

Xejson, ...

Za No} vje{tica obi~no se

o~isti unutra{wost bundeve, ko-

joj se naprave

o~i, nos i stra-

{na usta i u wu

se umetne svi-

je}a. Potom se

stavi na prozor

da uveseqava

ili pla{i pro-

laznike. Ali

bundeve mogu da

imaju i mnogo

drugih namjena.

Mogu da budu

ku}i{te moni-

tora.

Slavqewe

No}i vje{tica

poti~e od sta-

rog keltskog

festivala iz 5.

vijeka prije Hrista, kojim se

obiqe`avao po~etak zime, od-

nosno prelazak iz svjetla u ta-

mu. Tako|e, vjerovalo se da tokom

tog festivala duhovi mrtvih mo-

gu u}i u ovaj, na{ svijet.

No} vje{tica se masovni-

je po~eo obiqe`avati osamde-

setih godina 19. vijeka. Ispr-

va se to radilo samo pri~awem

pri~a i recitovawem pjesama,

a tek su kasnije do{le maske,

bundeve i ostalo. Na primjer,

pedesetih godina 20. vijeka dje-

ca su po~ela da se maskiraju.

U 20. vijeku bilo je {iroko

rasprostraweno slawe ~estit-

ki za No} vje{tica.

U Irskoj se za ovaj praznik

prave loma~e i vatrometi, a

djeca bacaju so u

kosu, jer se vjeru-

je da to tjera zle

duhove.

Stari Irci su

za svoj festival

koristili repu,

koju su ~istili i

izrezivali joj o~i,

nos i usta i u wu

stavqali svije}e.

Ali kada je mnogo

Iraca "trbuhom

za kruhom# oti-

{lo u SAD (i ta-

mo pro{irilo taj

obi~aj), bilo im je

te{ko prona}i

repu, ali zato je

bundeva bilo u iz-

obiqu! Tako se da-

nas za tu priliku

i u samoj Irskoj

~e{}e koriste

bundeve nego repa.

Bundeva ima

~ak 90 odsto vode

i odli~an je izvor

vitamina A.

Dvadesetih go-

dina 20. vijeka

obi~aji vezani uz

No} vje{tica znali su biti po-

prili~no neumjesni. Onda{wa

kupatila uglavnom su bila iz-

van ku}a, i u no}i su mnoga od

wih zavr{ila okrenuta naopa~-

ke, pa ~ak i ako je neko bio unu-

tra!

^ak 86 odsto Ame-

rikanaca izjavquje da

ukra{ava ku}u za No}

vje{tica, zato nije ni

~udan podatak da za

obiqe`avawe te no-

}i potro{e mnogo

novca, a vi{e samo za

Bo`i}.

Boje No}i vje{ti-

ca su naranxasta i cr-

na. Naranxasta se po-

vezuje sa berbom plo-

dova u jesen, a crna sa

smr}u.

A za{to se slave

vje{tice? Saksonska

rije~ za vje{ticu je

"wicca#, {to zna~i -

pametna. Za wih se

vjerovalo da su jedine koje mogu

da predvide budu}nost.

U "Ginisovoj# kwizi rekor-

da zapisan je Amerikanac Sti-

ven Klark kao ~ovjek koji je naj-

br`e izrezao o~i, nos i usta na

jednoj bundevi - za to su mu 23.

oktobra 2001. trebale 54,72 se-

kunde.

Ova godina je druga~ija od

drugih najvi{e zbog karavana

"Univerzal# studija, koji je ob-

i{ao veliki broj ameri~kih gra-

dova, a u kojem su glavni likovi

bili Fredi Kruger, Xejson iz

"Petka 13#, "Leatherface#, a kr-

vavih filmskih scena i ~udovi-

{ta bilo je na sve strane. ¥

NO] VJE[TICA JU^E OBIQE@ENA [IROM PLANETE

^UDOVI[TA NA ULICAMA

23

Slavqewe No}i vje{tica poti~e od starog keltskog

festivala iz 5. vijeka prije Hrista, kojim se obiqe`avao

po~etak zime, odnosno prelazak iz svjetla u tamu. Pored

vje{tica, vampira i ~udovi{ta, mnogi inspiraciju tra`e

i u novim filmskim likovima

QEPOTI-

CA Dita fon

Tiz }e glumiti

egzoti~nu ple-

sa~icu i tajnog

agenta Margare-

tu Girtruidu

Zele, poznatiju

kao Mata Hari,

u predstoje}em

filmu Marte

Fajns.

Dita fon

Tiz, pravog ime-

na Heder Svit,

glumila je samo

u nekoliko ma-

wih filmskih

ostvarewa, ali

rediteqka Fajns

smatra da je Dita

spremna za ovu

zatjevnu ulogu.

- Iako je malo glumila ona

se mo`e nositi sa tom ulogom.

Sama sam joj pri{la i ponudi-

la ulogu. Ona je savr{ena za

ekranizaciju tog lika - ka`e

Fajns.

Dita }e imati dovoqno

vremena da se pripremi za ulo-

gu, jer po~etak snimawa pla-

niran je tek za jesen 2008. go-

dine.

- Napisala sam scenario,

ali treba mi vremena da to sve

razvijem u dobru filmsku pri-

~u. Tako da }emo po~eti sa sni-

mawem za tek osam ili deset

mjeseci - dodaje Fajns

Mata Hari ubijena je 1917

godine, jer je otkriveno da je

radila kao dvostruki agent to-

kom Prvog svjetskog rata. ¥

KO ]E BITI SLAVNI

UMJETNICI BUDU]NOSTI

Predvodnici Endi

Vorhol i Joko Ono

POVODOM 105. godi{wice ameri~ki

magazin "ARTnews# napravio je veliku an-

ketu me|u kustosima, aukcijskim stru~wa-

cima i kolekcionarima sa jednim pitawem:

koji }e od danas popularnih umjetnika biti

izlagani i za sqede}ih 105 godina, ta~nije

2012. godine

Izbor je svakako zanimqiv, budu}i da

ve}ina smatra kako 2012. dana{we zvijezde

Dejmien Hirst i Xef Kuns ne}e biti tra-

`ene iako su ovog trenutka kolekcionari

spremni da izbroje milione dolara za wiho-

ve radove.

Me|u onima koji }e i za 105 godina bi-

ti popularni na}i }e se Endi Vorhol, Xa-

sper Xons i, prili~no zanimqivo, udovica

Xona Lenona Joko Ono.

Predvi|aju}i budu}nost, anketirani su

uvrstili na listu Britanca Fransisa Bejko-

na, ali ne i Lu}iana Frojda. Od Nijemaca,

Gerhard Rihter je me|u izabranima, ali Mar-

tin Kipenberger nije, iako je wegov posqed-

wi rad "Paris Bar# prodat za 1,3 miliona

dolara. ¥

PRVOBORCI panka u Ju-

goslaviji, ~uveni slovena~ki

bend "Pankrti# povodom tri-

desete godi{wice od osnivawa

ponovo }e se okupiti 1. decem-

bra za koncert u qubqanskoj

dvorani "Tivoli# - mjestu wi-

hovog opro{tajnog nastupa 1987.

godine.

Peva~ Pero Lov{in (52) na

svoj sajtu www.pero-lovsin.comnajavio je okupqawe "Pankr-

ta#, koji su prvi put nastupili

"u godini panka# 17. oktobra

1977. u qubqanskoj gimnaziji

Moste-Poqe.

Obiqe`avawe 30. godi{wi-

ce osnivawa, "Pankrti# su po-

~eli ovog meseca u qubqanskom

Muzeju za noviju istoriju, otva-

rawem velike izlo`be foto-

grafija sa koncerata koje su

odr`ali tokom desetogodi{we

karijere.

- Kada smo po~eli, svirali

smo samo za svoj u`itak, a sve

ostalo bili su sporedni efek-

ti. Uspjeli smo jer smo bili dio

svjetskog pank pokreta koji se

nije mogao zaustaviti. Pank je

bio posqedwi veliki, prelom-

ni trenutak u istoriji roken-

rola - izjavio je tom prilikom

Lov{in.

Za debi singl "Lepi in pra-

zni/Qubqana je bulana# 1978.

godine su dobili povoqne re-

cenzije u britanskim muzi~kim

nedjeqnicima "NME# i

"Melody Maker#.

Posle politi~ki an-

ga`ovanih pjesama "An-

arhist#, "Tovar'{i jaz

vam ne verjamem# i "Qu-

bqana je bulana# na kom-

pilaciji "Novi pank val#

(1980), iste godine obja-

vquju debi album "Dol-

gcajt#.

"Pankrti# su se jo{

jednom nakratko okupili da bi

nastupili kao predgrupa svo-

jim uzorima ~uvenim pioniri-

ma panka, grupi "Sex Pistols#, na

wihovom koncertu 1996. godi-

ne u Qubqani. Na slovena~kom

muzi~kom sajtu www.undermu-

za.com najavqeno je da }e osim

qubqanskog koncerta "Pankr-

ti# vjerovatno odr`ati neke

koncerte i u drugim dr`avama

biv{e Jugoslavije i da nije is-

kqu~ena mogu}nost i snimawa

povratni~kog albuma. ¥

SLOVENA^KA GRUPA

"

PANKRTI" VRA]A SE NA MUZI^KU SCENU

PUT PUTUJU PANKERI

Najavqeno je da }e osim qubqanskog koncerta

(1. decembra) "Pankrti" vjerovatno odr`ati koncerte

i u drugim dr`avama biv{e Jugoslavije i da nije

iskqu~ena mogu}nost i snimawa povratni~kog albuma

Pero Lov{in: Vo|a

"

Pankrta"

DITA FON TIZ U ULOZI AGENTKIWE MATA HARI

Godinu dana pripreme

ROBERTO KAVALI TVRDI

DA JE XEJ LO TRUDNA

GOCA TR@AN

POSTALA VODITEQKA

Savjetnica za

"@enska posla"

POP pjeva~ica Goca Tr`an

(udata Marinkovi}) postala je tele-

vizijska voditeqka i od novembra }e

raditi svoju prvu emisiju zabavnog

karaktera "@enska posla# na tele-

viziji Pink.

Emisija je prvenstveno namije-

wena enskoj populaciji, koju }e vr-

lo rado gledati i mu{karci. U sva-

koj emisiji Goca pretresa ivot jed-

ne javne li~nosti u studiju sa publi-

kom, na razli~ite teme. Wihovu le-

`ernu pri~u prate raznovrsni pri-

lozi. Specifi~nost "@enskog po-

sla# bi}e intimna ispovjest poznatih

gostiju, a postoja}e i rubrika "Dra-

ga saveta# u kojoj }e gledaoci tra`i-

ti razli~ita rje{ewa za svoje proble-

me. "@enska posla# gledaocima dati

priliku da vide kako `ive poznati,

kako izgledaju wihove porodice, ka-

ko su uredili svoje stanove, a bi}e i

kulinarski dio. ¥

Svake sedmice sve debqa

SLAVNI modni kreator Roberto Kavali rekao

je da je te{ko praviti odje}u za Xenifer Lopez, jer

"je svake sedmice sve ve}a#. Iz te wegove izjave ame-

ri~ki tabolidi su prona{li potvrdu za navode da je

slavna pjeva~ica trudna.

Kavali se brine za odje}u i kreacije Xenifer Lo-

pez na trenutnoj turneji Xe Lo i wenog mu`a Marka

Entonija. Lopez jo{ nije ni potvrdila ni negirala

tvrdwe da je trudna, uprkos fotografijama koje po-

kazuju wen zaobqeni stoma~i}. ¥

~etvrtak, 1. novembar 2007.^ITUQE/POMENI

24

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 30.10.2007. godine, u 68. godini `ivota, nakon du`e i te{ke bolesti,

preminuo na{ dragi

BORO

(Simeuna)

KEKEROVI]

1939 - 2007.

Sahrana }e se obaviti 1.11.2007. godine u 14 ~asova na Rebrova~kom grobqu.

O`alo{}eni: supruga Josipa, bra}a Milorad i Mile, sestre Nevenka i Mitra te ostala mnogobrojna rodbina, kumovi

i prijateqi

000004 B-7 M

Posqedwi pozdrav dragom bratu

BORI

od brata Milorada.

000004 B-2 M

Posqedwi pozdrav dragom stricu

BORI

od Zorana sa porodicom.

000004 B-2 M

Posqedwi pozdrav dragom stricu

BORI

od Gorana sa porodicom.

000004 B-2 M

Posqedwi pozdrav dragom stricu

BORI

od Borisa sa porodicom.

000004 B-2 M

~etvrtak, 1. novembar 2007. ^ITUQE/POMENI

25

Posqedwi pozdrav dragom

BORI

od porodice Karapetrovi}, Mladena, Pavla i Marka.

000002 A-8 G

Uvijek }e{ `ivjeti u na{im srcima

BORO

KEKEROVI]

Bra}a Milorad i Mile, sestre Mitra i Nevenka, snahe Danica,

Milica, Sena i Ru`a

000007 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom

BORI

Kolektiv "MAXMARA#

A-8 UP

Posqedwi pozdrav dragom

BORI

od kolektiva Stambene zadruge "^ajavec stan#.

000002 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom

BORI

od porodice Kova~evi}, Slavka, Save, Tawe i Daliborke.

A-8 UP

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da

je 30.10.2007. godine, u 68. godini `ivota, preminuo na{ dragi

BORO

KEKEROVI]

Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se u ~etvrtak, 1.11.2007. godi-

ne, u 14 ~asova na Rebrova~kom grobqu.

O`alo{}ena supruga Josipa Kekerovi}

000021 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom te~i

BORI

KEKEROVI]U

od porodice Ivice Grila.

000021 A-3 G

Posqedwi pozdrav

dragom prijatequ

BORI

KEKEROVI]U

od Nevenke i Mehmeda Halimi}

iz Las Vegasa.

000009 A-3 G

Posqedwi pozdrav dragom

BORI

od veterana "Masle{e#.

000016 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

BORI

KEKEROVI]U

od porodice Trnini}.

000015 A-1 G

Posqedwi pozdrav kumu

BORI

od Anele Kozomara.

000010 A-1 G

Posqedwi pozdrav

dragom prijatequ

BORI

KEKEROVI]U

Sajma, Vawa i Tawa

000002 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

BORI

od porodice Podra{~i}.

A-1 000028 G

Posqedwi pozdrav dragom kumu

BORI

od Tice, Katarine i An|elka.

A-1 000028 G

Posqedwi pozdrav dragom

BORI

od porodice Goli}.

A-1 000028 G

Posqedwi pozdrav dragom

BORI

od porodice Banovi}.

A-1 000028 G

Posqedwi pozdrav dragom te~i

BORI

KEKEROVI]U

od porodice Vu~kovi}.

000021 A-3 G

Posqedwi pozdrav

najdra`em te~i

BORI

KEKEROVI]U

od porodice Kne`evi}.

000021 A-3 G

Posqedwi pozdrav dragom stricu

BORI

od Swe`ana i Rade Bjeqac.

000007 A-2 G

Posqedwi pozdrav

BORI

od Gorana \uki}a i Tihomira Nikoli}a sa porodicama.

A-6 000006 G

Posqedwi pozdrav dragom

BORI

od porodice Puhalac.

000031 A-8 G

Sa velikom tugom i po{tovawem

opra{tamo se od dragog prijateqa

BORE

KEKEROVI]A

Bogdan Gatari} sa porodicom

000030 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom stricu

BORI

od Radmile, Joce, Oqe i Sr|ana

Stoji~i}

000007 A-2 G

Posqedwi pozdrav

dragom stricu

BORI

od Brankice i Dragana

Marinkovi} sa porodicom.

000007 A-2 G

Posqedwi pozdrav

dragom stricu

BORI

od Slavice, Mire i Zdravka sa

porodicama.

000007 A-2 G

Tu`no sje}awe na voqenog oca

SULEJMANA

SUQU

SARAJLIJU

K}erka Sanela

000026 A-1 G

Tu`no sje}awe na voqenog oca

SULEJMANA

SUQU

SARAJLIJU

K}erka Mirela

000026 A-1 G

Tu`no sje}awe na voqenog supruga

SULEJMANA

SUQU

SARAJLIJU

1.11.2000 - 1.11.2007.

Supruga Bo`ana 000026 A-1 G

Posqedwi pozdrav

BORI

KEKEROVI]U

od kolektiva GP "Vrbas#, a.d. Lakta{i.

B-5 UP

Posqedwi pozdrav dragom

BORI

KEKEROVI]U

Kolektiv G.P."Krajina# a.d.

000004 A-8 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana

31.10.2007. godine u 77. godini `ivota preminuo na{ dragi

^EDO

REGOJEVI]

Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 1.11.2007. godine u 13 ~asova

na grobqu u Brane{cima.

O`alo{}eni: sin Mladen, k}erke @ivana i Vinka, sestre Mirjana

i Milena, zetovi, snaha, unu~ad i praunu~ad, te ostala rodbina i pri-

jateqi

000001 A-8 G

Posqedwi pozdrav

dragom stricu

BORI

od Sini{e, Bore, Bojane

i Aleksandra.

000007 A-2 G

Posqedwi pozdrav

dragom stricu

BORI

od Gordane i Nikole

Vulinovi}.

000007 A-2 G

Posqedwi pozdrav

dragom djeveru

BORI

od snahe Ru`e sa porodicom.

000007 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom ujaku

BORI

od @eqka, @eqke, Renata

i Irene.

000007 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom

BORI

KEKEROVI]U

Borko \uri} sa porodicom

000003 A-3 G

Posqedwi pozdrav dragom

stricu

BORI

od Qiqane, Stojana i Vawe

Malba{i}.

000007 A-2 G

Posqedwi pozdrav

dragom stricu

BORI

od Neboj{e, Du{ke, Milo{a i

Stefana.

000007 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom ujaku

BORI

od Sa{e, Melite i Mie Rakita.

000007 A-2 G

Dana 1.11.2007. godine navr{ava se

10 tu`nih godina od kada nije sa

nama na{ voqeni

MILORAD

(Jove)

RADULOVI]

pekar iz Slatine

Vrijeme koje prolazi, ne mo`e

izbrisati sje}awe i uspomenu na

tebe.

Porodice Radulovi} i Kudra

000006 A-3 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu

^EDI

od sina Mladena, snahe Grozde i

unuka Dra{ka sa porodicom.

000001 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

^EDI

od k}erke @ivane, zeta Vinka

i unuka Zorana.

000001 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

^EDI

od k}erke Vinke, zeta Vaska,

unuka Bojana i unuke Bojane.

000001 A-1 G

Dana 1.11.2007. godine navr{avaju

se tri tu`ne godine od smrti na-

{e drage

MILICE

BILBIJA

O`alo{}ena porodica

000035 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom djedu

^EDI

od Dra{ka, Aleksandre i Na|e.

000001 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

^EDI

od sestre Milene i zeta Vlade

sa porodicom.

000001 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

^EDI

od sestre Mirjane i zeta

Milo{a sa porodicom.

000001 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

stricu

^EDI

od An|elka, Milivoja, Verice

i Gospe.

000001 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom

^EDI

od Rodoquba i Dragice Jankovi}

sa porodicom.

000001 A-1 G

Posqedwi pozdrav

dragom prijatequ

^EDI

od Kr{i} Marka i Nevenke.

000001 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog sina

SLOBODANA

ZENI]A

1.11.1988 - 1.11.2007.

Majka Jela Zeni}

000014 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

SLOBODANA

ZENI]A

1.11.1988 - 1.11.2007.

Sestra Stoja Zeni} sa porodicom

000014 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

SLOBODANA

ZENI]A

1.11.1988 - 1.11.2007.

Brat Aco Zeni} sa porodicom

000014 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

SLOBODANA

ZENI]A

1.11.1988 - 1.11.2007.

Brat Braco Zeni} sa porodicom

000014 A-1 G

Dana 1.11.2007. godine navr{ava se

dvadeset tu`nih godina od smrti

na{eg dragog brata

MILORADA

VIDOVI]A

Oti{ao si rano sa ovoga svijeta,

ali }e{ vje~no ostati voqen i ne-

zaboravqen u na{im srcima.

Tvoji najmiliji: sestra Mira i

brat @arko

000001 A-4 G

~etvrtak, 1. novembar 2007.^ITUQE/POMENI

26

~etvrtak, 1. novembar 2007. ^ITUQE/POMENI

Pozivamo rodbinu, prijateqe i drugove 4.11.2007. godine u 11 ~asova na Novom

grobqu u Bawoj Luci da odr`imo jednogodi{wi pomen na{oj dragoj i

nepre`aqenoj

NE\EQKI

NEDI

VI[EKRUNA

Vrijeme prolazi, sje}awa ne blijede, suzama rijeku pravimo jer nema na{e Nede.

Izgubismo svoju vilu, ostasmo bez svoga zlata i sad tu`ni i `alosni: majka, baba,

brat i tata.

000027 B-5 G

Nepre`aqenoj

NE\EQKI

NEDI

VI[EKRUNA

Pro{la je tu`na godina dana, a tu-

ga za tobom }e ostati u nama.

Ujna Bosa i sestra Milica

000027 A-3 G

Na{oj nepre`aqenoj

NEDI

Znala si koliko te volimo, ali

nikad ne}e{ znati koliko nam ne-

dostaje{.

Tetka Slobodanka, te~o Dragan i

bra}a Bojan i Borislav

000027 A-3 G

Dragoj

NEDI

VI[EKRUNA

Pro{la je tu`na godina dana, a ti,

Nedo, nisi s nama, i zato ovaj ~ud-

ni bol lije~imo suzama.

Ujak @are i baba Mika

000027 A-3 G

Dragoj i nepre`aqenoj

NE\EQKI

VI[EKRUNA

S qubavqu te pomiwemo, s tugom

`ivimo bez tebe.

Tetka Miqa

000027 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragu kumu

NE\EQKU

VI[EKRUNA

Oti{la si rano sa ovog svijeta,

ali }e{ vje~no ostati voqena i

nezaboravqena u na{im srcima.

Neka te an|eli ~uvaju.

Kume Drenka, Nevena i Lela

A-3 000008 M

Dana 1. novembra 2007. godine

navr{ava se tu`na godina

otkako nisi sa nama

MIROSLAV - BAJA

MILAKOVI]

1960 - 2006.

Voqe}emo te, s ponosom o tebi

pri~ati i od zaborava vje~no

~uvati.

Supruga Du{ka i sinovi @eqko i

Darko

000010 A-3 G

Dana 1. novembra 2007. godine navr{ava se pet godina od smrti mog plemenitog supruga i najve}eg

prijateqa

BEKIRA

MISIRLI]A

I ove godine }emo na taj dan, u 12 ~asova, biti uz wegovu humku i polo`iti cvije}e.

S qubavqu i po{tovawem

Tvoja Qiqana

000034 B-2 G

Dana 6.11.2007. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{e drage majke i bake

MILOSAVE

KQAJI]

U subotu, 3.11.2007. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Novom grobqu u Bawom Luci,

polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da nam se pridru`e.

O`alo{}eni: sin Goran, k}erka Gordana, zet Slobodan i unuk Aqo{a

000029 B-2 G

Dana 2.11.2007. godine navr{avaju se ~etiri godine od tragi~ne smrti

na{e drage k}erke i sestre

DU[ANKE

STANI]

Godina za godinom odlazi i dolazi, ali tuga i bol za tobom ne prolazi,

bol ne nestaje, niti tuga prestaje, ali sje}awe na tebe vje~no ostaje.

Majka Mioqka, otac Qubo i brat Dragan

000005 A-8 G

Tu`no sje}awe na na{u dragu

DU[ANKU

STANI]

"Uvijek si u na{im mislima i zauvijek u na{im srcima.#

Tvoje Dijana, Branka, Maja i Dejana

000018 + 000020 A-8 G

Sje}awe na dragu i nikad nezabo-

ravqenu na{u

DU[ANKU

Vrijeme prolazi, ali ne lije~i

rane, vje~no }e{ `ivjeti u na{im

srcima.

Strina Desa i stric Drago

000005 A-2 G

27

Sje}awe

RADOMIR

OBRADOVI]

1.11.2004-1.11.2007.

S qubavqu i po{tovawem,

tvoji: Sanda i Sa{a sa porodica-

ma

000007 A-2 G

Sje}awe

RADOMIR

OBRADOVI]

1.11.2004-1.11.2007.

S qubavqu i po{tovawem,

tvoja Biqa i tvoj Boki

000007 A-6 G

Dana 1.11.2007. godine navr{ava

se pet godina od kad sa nama nije

VLADIMIR

VIDOVI]

iz Ko~i}eva

S ponosom te se sje}aju tvoji

najmiliji.

Sin Mladen, snaha Biqana, unu~ad

Ogwen, Nemawa, Marija i

Hristina.

A-3 000001 G

SLU@BA ^ITUQA

tel: 051 / 223 - 210

~etvrtak, 1. novembar 2007.^ITUQE/POMENI

Tu`no sje}awe na voqenog supruga i oca

ALEKSU

\UROVI]A

@ivot nestaje u trenutku, al' sje}awe ostaje zauvijek. Vrijeme ne lije~i bol i tugu, uspomene su velike, ~uvamo ih od zaborava...

Tvoj lik }e biti u na{im pogledima, a qubav u srcima...

Nedostaje{ nam...

Neka te an|eli ~uvaju...

Supruga Mira i }erka Aleksandra

B-7 IP 1338

Dana 3.11.2007. navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{eg dragog

ALEKSE

\UROVI]A

Tog dana u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Vojni~kom grobqu u Sokocu,

nakon ~ega }e se ~etrdesetodnevni pomen odr`ati u 12 ~asova u Parohijskom domu

na Palama.

Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e.

Vrijeme koje prolazi ne mo`e izbrisati sje}awe i uspomenu na tebe, tvoj lik i tvo-

je plemenito srce...

Previ{e je qubavi da bi bio zaboravqen...

O`alo{}eni: supruga Mira, }erka Aleksandra, te porodice \urovi} i Ikoni}

B-5 IP 1338

28

Dana 1.11.2007. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti

na{eg voqenog i nikad nezaboravqenog sina i brata

GOJKA - GOJE

A]IMOVI]A

Beskrajno smo ponosni {to smo te imali, a tu`ni {to smo te izgubili.

Uvijek }e{ biti u na{im srcima. Po~ivaj u miru, An|ele na{.

Tvoji neutje{ni: majka Borka, tata Milo{ i sestra Gorica

000024 A-8 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

GOJU

Nema te bato, a ja i daqe snagu da `ivim pronalazim u tebi. Mirno spavaj,

moj An|ele.

Tvoja Keka

000024 A-8 G

Tu`no sje}awe na voqenog

sestri}a i brata

GOJKA

GOJU

A]IMOVI]A

Vi~em Bogu on je jo{ mlad.

Vi~em pravdi on se jo{ nada.

An|elima vi mu srce znate.

Vi~em zemqi on nije za tebe.

Tetka Nada, sestre Andrijana i

Darijana

000025 A-4 G

Tu`no sje}awe na voqenog

GOJU

Qubavi, sve je te`e. Tje{im se

samo tim da }e do}i vrijeme kad

}e nas bog sastaviti tu gdje si ti

sada.

Voli te zauvijek tvoja

Bebeva

000024 A-3 G

~etvrtak, 1. novembar 2007. ^ITUQE/POMENI

29

Tu`no sje}awe na

GOJU

^uva}u ti sestru i paziti rodite-

qe tvoje. Budi u svjetlosti i neka

te An|eli ~uvaju.

Tvoj Vitas

000024 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragog

GOJKA A]IMOVI]A

Stric Luka sa porodicom

000003 A-1 M

Dana 1.11.2007. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti

na{eg dragog

RATKA (Veqka) RATKOVI]A

U subotu, 3.11.2007. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u.

Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e.

Vrijeme prolazi, te{ko je bez tebe, a bol i tuga za tobom su neizmjerni.

S neizmjernom qubavqu i po{tovawem `ivje}e{ u na{im srcima vje~no.

Supruga Miqa, sin Zoran, k}erke Zorana i Bo`ana sa porodicama

000012 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom

BORI

od Mile, Sene i Bojana.

000002 A-8 M

Posqedwi pozdrav dragom

prijatequ

BORI

od porodice Gembi}.

000002 A-3 M

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana

30.10.2007. godine, u 71. godini `ivota, preminula na{a draga

JAGODA (Du{ana) (ro|. MA^KI])

ANTONI]

Sahrana }e se obaviti 2.11.2007. godine, u 13 ~asova na grobqu Sjenice

- Star~evica.

O`alo{}eni: sestri} Gojko i Stanislavka sa djecom Zoricom i Draganom

i ostala rodbina i prijateqi

000006 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragoj tetki

i snahi

JAGODI

od brati}a Dra{ka sa porodicom

i zaove Mire.

000006 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragoj tetki

JAGODI

od brati~ine Swe`ane sa porodi-

com.

000006 A-1 M

Posqedwi pozdrav kumu, ~ovjeku i prijatequ

SAVI

RADUSINOVI]U

upu}uju kumovi Milutinovi}i iz Bawe Luke.

000005 B-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

BORI

od kom{ija iz Kraqa Alfonsa

XIII 43, Vuli}, Iwac, Kara},

Kudi}, Bawac, Grahovac i Luka~.

0000011 A-3 G

Dana 1.11.2007. godine navr{avaju

se ~etiri te{ke i bolne godine

kako smo izgubili voqenog, ple-

menitog i dobrog supruga, oca i

djeda

RATKA

(Nike)

\UDUROVI]A

Tvoji: supruga Dragica, sin Sa{a,

k}erka Sowa, unuke Milica i Sara

A-3 000005 G

6.02 Muzika

7.00 Jutarwi program

7.30 Izgubqene

civilizacije

8.05 Draga upropastio

sam ku}u

8.55 Vijesti

9.00 Ninxa korwa~e, crtani

film

9.30 Denver, posqedwi

dinosaurus, crtani film

10.00 Porodi~no blago, serija

11.00 Hamlet, mini-serija

11.55 Vijesti

12.00 Budale u qubavi, film

14.00 Bogati i slavni

15.00 Dokumentarni program

15.55 Vijesti

16.00 Ninxa korwa~e, crtani

film

16.30 Denver, posqedwi

dinosaurus, crtani film

16.55 Porodi~no blago, serija

18.00 Poslovni kurs

19.00 Vijesti

19.40 Muzika

20.00 @ene s broja 13, serija

21.00 Crni Gruja, serija

22.00 Vaqadolid - Barselona

23.50 Nip tak, serija

0.50 Hamlet, mini-serija

1.55 Budale u qubavi, film

--- Ubistvo za milion

dolara, film

--- Vijesti

--- Muzi~ki blok

6.30 Jutarwi program

8.30 Crno na bijelo

9.35 Zapisi pored puta

10.05 Divqi svijet

10.50 Sport fle{

11.10 Strogo povjerqivo

12.05 [arlota Grej, film

14.05 Liberti

15.00 Amerika, serija

16.15 Fer-plej

17.30 Debeli ali sre}ni

18.00 Danas u Srpskoj

18.25 Monitoring

19.30 Monitor

20.10 Amerika, serija

21.00 Puls

22.30 Pregled dana

23.00 Glas Amerike

23.30 Strogo povjerqivo

0.05 U Kini jedu pse 2, film

7.00 Crtani film

7.20 Skrivena kamera

7.25 Siti kids

7.30 Sarajevo na liniji

7.40 Mejd in Bawa Luka

7.50 Sportisimo

8.00 Opijeni qubavqu,

serija

9.00 Balkan net

10.00 Kuhiwa Light10.15 Marina, serija

11.00 Slomqeno srce, serija

12.00 Info top

12.10 Veliki brat

13.10 Magazin in

14.00 Info top

14.10 Sarajevo na liniji

14.25 Mejd in Bawa Luka

14.40 Sportisimo

14.50 Skrivena kamera

15.00 Opijeni qubavqu,

serija

16.00 Marina, serija

17.00 Ponos Ratkajevih,

serija

18.00 Info top

18.20 Kuhiwa Light18.30 Veliki brat

19.00 Slomqeno srce, serija

20.00 Qubav i mr`wa, serija

20.40 Zabraweni forum

22.40 Veliki brat

23.40 Ru`i~asti kadilak,

film

1.35 Sarajevo na liniji

1.45 Mejd in Bawa Luka

2.55 Sportisimo

3.00 Gold ekspres

3.30 Film

5.30 Veliki brat

6.00 Pink xuboks

6.45 Ko rano rani

8.20 Hajatovci

9.00 Crtani filmovi

10.00 Porodi~no blago, serija

11.00 Hamlet, serija

12.00 Budale u qubavi, film

14.45 Xuboks - SMS muzi~ke

`eqe

15.30 Hajatovci

16.00 Ninxa korwa~e, crtana

serija

16.55 Porodi~no blago, serija

18.00 Domovina koju volim

19.00 Vijesti u 7

20.00 @ene s broja 13, serija

21.00 Smijalica smicalica

22.00 Vaqadolid - Barselona

23.50 Nip tak, serija

0.50 Hamlet, serija

9.30 Vijesti

9.50 Zdravo je pravo

10.10 Druga strana qubavi,

serija

11.00 Biber i ~okolada,

serija

12.00 Vijesti

12.30 Play New

13.00 Felisiti, serija

14.00 Salon, serija

15.00 Vijesti

15.05 Zemqa izvor `ivota

16.05 Druga strana qubavi,

serija

16.50 Super Bili

17.00 Zdravo je pravo

17.30 Pimpa, crtana serija

18.05 Biber i ~okolada,

serija

19.00 Novosti K3

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Sport kafe

20.10 Salon, serija

21.00 TV gost

22.00 Novosti K3

22.25 Kriminal u Rusiji

23.00 U Kini jedu pse 2, film

7.00 Dizawe, jutarwi program

10.00 Vesti B92

10.33 Pozovite Velikog

brata

11.00 Pitawa za {ampiona

11.30 Top {op

12.00 Vesti B92

12.03 Uzmi ili ostavi

13.00 Vesti B92 za osobe

o{te}enog sluha

13.10 Top {op

13.30 Vesele sedamdesete,

serija

14.00 Vesti B92

14.10 Veliki brat

16.00 Vesti B92

16.33 Pri~e o moru

17.00 Pitawa za {ampiona

17.30 Tajni agent Izi

18.00 Veliki brat

18.30 Vesti B92

19.03 Poligraf

19.33 Veliki brat

20.00 Uzmi ili ostavi

21.00 B92 istra`uje

22.00 Veliki brat

23.00 Vesti B92

23.33 Veliki brat

0.04 Medijum, serija

0.56 Vesele sedamdesete,

serija

1.26 Saut Park, serija

1.45 Veliki brat

6.55 Dobro jutro

9.00 BHT vijesti

9.20 Celestin, crtana serija

9.35 Mi{kovi}i, crtana

serija

10.10 Skrovi{te

10.30 Bukvar sa devet kora

10.55 Euroimpuls

11.25 Qep{i `ivot, serija

12.00 BHT vijesti

12.15 Moja porodica, serija

12.45 Enjoy MESS - Enjoy BHT

13.15 Neprolazna pjesma:

Qiqana Arsi}

i Neboj{a Gvozdenovi}

14.00 Figure

15.00 U~ilica

15.30 Celestin, crtana serija

15.45 Svijet `ivotiwa

16.00 Dje~ji festivali

16.40 Qep{i `ivot, serija

17.15 Talenti BiH

17.45 BH danas

18.15 Profesori, serija

18.45 Be Ha Te bebe

19.00 BHT vijesti

19.30 Retrovizor

20.00 Piramida

21.15 Crta

22.15 Vijesti

22.45 Pol Pot - putovawe

u poqa smrti

23.40 Rozmarina beba, film

1.30 BHT vijesti

5.25 Veliki brat

6.10 Evervud, serija

7.00 Astroboj, crtana serija

7.25 Jagodica Bobica, crtana

serija

7.50 Montekristo, serija

8.40 Princ iz Bel-Ejra,

serija

9.10 Puna ku}a, serija

9.35 Pod istim krovom,

serija

10.00 Bra~ne vode, serija

10.25 Sudnica

10.55 Ve~era za 5 - sve 5

11.25 Eksploziv

11.40 Vijesti

11.45 Zabrawena qubav,

serija

12.05 Jednom lopov, serija

13.05 Evervud, serija

13.55 Magnum, serija

14.50 Kobra 11, serija

15.40 Princ iz Bel- Ejra,

serija

16.10 Puna ku}a, serija

16.40 Pod istim krovom,

serija

17.05 Sam svoj majstor, serija

17.30 Bra~ne vode, serija

18.00 Ve~era za 5

18.30 Vijesti

18.55 Eksploziv

19.05 KT 2 - Pravda

na zadatku

19.30 Zabrawena qubav,

serija

20.00 Veliki brat

21.05 Grad an|ela, film

23.00 Re`i me, serija

0.00 Vijesti

0.15 Veliki brat

0.25 Mjesto zlo~ina: Wujork,

serija

1.15 Kunolovac

3.15 Veliki brat

4.15 Re`i me, serija

6.00 Dobar kom{ija

7.30 Nacionalni dnevnik

8.00 Top {op

8.15 Tele kviz

8.59 Marina, serija

9.52 Siti Kids

9.57 Siti

10.07 Obi~ni qudi, serija

11.02 Voker - teksa{ki

renxer, serija

11.53 Ru`na Leti, serija

12.47 Plesom do snova

15.26 Siti Kids

15.31 Qubav i mr`wa, serija

16.08 Qubav, navika, panika,

serija

16.31 Ponos Ratkajevih,

serija

17.25 Nacionalni dnevnik

17.35 Marina, serija

18.30 Opijeni qubavqu,

serija

19.30 Nacionalni dnevnik

20.00 Qubav i mr`wa, serija

21.00 Sve za qubav

22.30 Bravo {ou

0.00 Izgubqeni, serija

0.50 Projekat Larami, film

6.00 Vesti

6.05 Jutarwi program

9.00 Vesti

9.06 U zdravom telu

9.20 Kuvati srcem, zabavni

program

9.35 Slagalica, kviz

10.00 Vesti

10.05 Sasvim prirodno,

reporta`a

10.35 ^udesni svet `ivotiwa

11.00 Vesti

11.05 Istra`iteqi

iz Majamija, serija

12.00 Dnevnik

12.15 Sport plus

6.05 Jutarwi program

9.00 Kuhiwica

9.30 Marvi Hamer, crtana

serija

10.00 Vijesti

10.05 Kiki {ou

10.35 P~elica Maja,

crtana serija

11.10 Stvoreni za ubijawe

12.00 Vijesti

12.15 Stars

12.30 Exmont, serija

13.00 Gordost, serija

13.55 Dokumentarni

program

14.35 Svi vole Rejmonda,

serija

15.00 Reporta`a

15.30 Kuhiwica

16.00 Exmont, serija

16.30 Srpska danas

17.30 Govorimo srpski

18.00 Gordost, serija

19.00 Stars

19.15 TV enciklopedija

znawa

19.30 Dnevnik

20.05 Svi vole Rejmonda,

serija

20.30 Heroji i fenomeni

21.00 Pe~at

21.45 Tvin Piks, serija

22.35 Info profil

22.50 Sport

23.05 Mjesto zlo~ina:

Majami, serija

23.50 Kontaminirani

~ovjek, film

1.25 Muzi~ki program

2.00 Dnevnik

2.30 Pe~at

3.15 Heroji i fenomeni

3.45 Srpska danas

4.30 Muzi~ki program

5.10 TV ordinacija

Kada u tajnom hemijskom postrojewu u We-

ma~koj bukne po`ar pozivaju NATO stru~-

waka za opasne materijale. Ispod ru{evi-

na i polunagorjelih stvari otkriva stra-

{nu istinu koju samo on mo`e da shvati. Na-

kon tog slijedi suluda trka s vremenom po

cijelom kontinentu i igra u kojoj su veoma

veliki ulozi. Treba na}i kontaminiranog

~ovjeka.

Uloge: Vilijam Hart, Piter Veler

Re`ija: Entoni Hikoks ¥

Posqedwa `eqa umiru}eg bila je da wegov

usvojeni sin Harold prona|e Ludviga, wego-

vog pravog sina kojeg nikada nije upoznao, a

koji se nalazi u zatvoru u [vedskoj. Harol-

du }e pomo}i Peter i Martin, dva kuvara ko-

ji }e u~initi sve ne bi li izbavili Ludviga.

Uskoro, Ludvig je pu{ten na slobodu te napo-

kon upoznaje oca. Ubrzo se sprijatequje sa po-

lubratom Haroldom, s kojim nastoji sakupi-

ti novac potreban za transplantaciju jetre, ka-

ko bi spasili oca. Uprkos golemom trudu, ne

uspijevaju do}i do novca, barem ne na legalan

na~in. Jedini izlaz iz te{ke situacije vide u pqa~ki banke.

Uloge: Kim Bodnija, Tomas Vilum Jensen, Nikolaj Lije Kas

Re`ija: Lase Spang Olsen ¥

Sredinom osamdesetih tri `ene dolaze u

kancelariju wujor{kog menaxera u zabavnoj

industriji, Morisa Livaja. Jedna je pjeva~i-

ca iz Los An|elesa, jedna sitni lopov iz Fi-

ladelfije, a jedna nastavnica iz jednog gra-

di}a u Xorxiji. Svaka tvrdi da je udovica kan-

tautora Frenkija Lajmena i svaka `eli na-

slijediti wegovo bogatstvo. Tokom su|ewa

otkrivaju se pri~e sve tri `ene.

Uloge: Hali Beri, Vivika Foks, Lorenc Tejt

Re`ija: Gregori Nava ¥

Jedan je mu{karac stradao od pu{ke nekog

manijaka, a wegova je udovica tu`ila kom-

paniju koja je proizvela oru`je. Wu zastu-

pa predani advokat Vendel Ror, ali kom-

panija je anga`ovala uticajnog Renkina

Fin~a da predlo`i porotu koja }e imati

razumijevawa za tu`enu stranu. Problem

je {to jedan od porotnika, Nik Ister, od-

lu~i zaigrati po svojim pravilima...

Uloge: Xon Kjuzak, Xin Hekman, Dastin

Hofman

Re`ija: Geri Fleder ¥

Rozmari i Gaj useqavaju se u zgradu koja

ima lo{u reputaciju. Upoznaju veoma pri-

jateqski naklowene susjede Romana i Mi-

ni. Gaj provodi mnogo vremena s wima. Ali

ubrzo se po~iwu de{avati ~udne stvari.

Rozmari upoznaje `enu u zgradi koja umi-

re misterioznom smr}u, ona sawa stra{ne

snove i ~uje ~udne glasove. Trudna Rozma-

ri po~iwe sumwati da wene kom{ije ima-

ju planove sa wenom bebom...

Uloge: Mija Farou, Xon Kasavetes, Rut

Gordon

Re`ija: Roman Polanski ¥

Setov posao oduvijek je bio isti: pru-

`iti pomo} onima koji pate i bezbol-

no ih prenijeti u vje~ni `ivot poslije

smrti. Biti an|eo, Setu ipak nije do-

voqno. Susret s predanim hirurgom Me-

gi budi u wemu vatru znati`eqe i vje~-

nog pitawa: kakav je to osje}aj biti qud-

sko bi}e? Jedan od an|ela upozorava Se-

ta na brojne opasnosti zbli`avawa s

qudima, ali wegova radoznalost i sna-

`ni osje}aji prema doktorki navode ga

na neizvjestan postupak.

Uloge: Nikolas Kejx, Meg Rajan, Andre

Brafer

Re`ija: Bred Silberling ¥

Dva studenta izgrade nuklearni ure-

|aj kako bi ilustrovali potrebu za

promjenom dr`avnih prioriteta.

Ali kada ih kolega prevari, a bom-

ba zavr{i u rukama terorista, dvo-

jac mora sara|ivati s vladom kako

bi sprije~io uni{tewe San Franci-

ska.

Uloge: Ketrin Hajgl, Ker Smit, X.

August Ri~ards

Re`ija: Erik Lanvil ¥

Budale u qubavi12.00ATV

U Kini jedu pse 223.00K3

Odmetnuta porota22.00OBN

PREPORU^UJEMO

~etvrtak, 1. novembar 2007.PROGRAM

30

Rozmarina beba23.40BHT 1

Grad an|ela21.05RTL

Opasna grupa14.10NOVA

Kontaminirani ~ovjek23.50RT RS

zz

Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 231-025

12.25 Vreme, stawe

na putevima

12.30 Kuvati srcem, zabavni

program

12.45 Povratak u Idn, serija

13.30 Feniks i tepih, serija

14.00 Otvoreni studio

15.00 Vesti

15.10 48 sati-svadba

16.00 Vesti

16.03 Porodi~no blago,

serija

17.00 Dnevnik TVNS

17.20 Evronet

17.25 [ta radite, bre

17.45 Beogradska hronika

18.25 Oko magazin

18.59 Slagalica, kviz

19.30 Dnevnik

20.05 Porodi~no blago,

serija

21.00 Vesti

21.05 [angajsko podne, film

23.00 Vesti

23.05 Istra`iteqi

iz Majamija, serija

23.54 Vreme, stawe

na putevima

0.00 Dnevnik

0.15 Evronet

0.23 Mo} tu`ioca, film

2.00 Vesti

2.03 Bardovi teatra

3.03 @ivot i standardi

3.45 Oko magazin

4.15 Sasvim prirodno

4.43 Povratak u Idn, serija

5.33 TV prodaja

5.48 Verski kalendar

6.02 U zdravom telu

6.15 Koncert za dobro jutro

7.07 Kuvati srcem, zabavni

program

7.20 Datum, dokumentarni

program

7.26 Verski kalendar

7.36 Eko menaxer -

dru{tvena odgovornost

8.02 Srbi u svetu

8.31 Aqua viva derbi9.02 [ou Pere Detli}a,

serija

9.27 Vinks, animirana serija

9.50 Sredwo{kolci, serija

za decu

10.13 [umska {kola, lutka

serija

10.20 Kwi`evna {kolica

10.44 Weno veli~anstvo

energija

11.00 Ars praktika

11.13 ^udesni svet `ivotiwa

11.38 Dosije iks i oks

11.47 Bemus, muzi~ki program

12.15 Trezor

13.15 Strogo poverqivo

14.00 Zabrawena ulica, film

16.00 Ovo je Srbija

16.55 Bardovi teatra

17.55 Odbojka: PS, Lazarevac

- Dinamo azotara

19.12 Dosije iks i oks

19.19 [umska {kola, lutka

serija

19.31 Beni Hil, serija

20.00 Viza, muzi~ki program

21.00 @ivot i standardi

21.25 Crvena linija

21.50 Metropolis, emisija

iz kulture

22.20 Kontekst 21, nau~ni

program

22.50 Strogo poverqivo

23.35 ^etvrti beogradski

festival igre

0.15 Kriminalisti~ke pri~e,

serija

1.00 Zabrawena ulica, film

2.30 Trezor

3.30 Odbojka: PS, Lazarevac

- Dinamo azotara

5.00 Strogo poverqivo

6.10 [aqivi ku}ni video

6.35 Medvjedi}i dobrog srca,

crtana serija

7.25 Pepa pra{}i}, crtana

serija

7.40 Traktor Tom, crtana

serija

8.00 Svi vole Rejmonda,

serija

9.00 Nova lova

11.00 [aqivi ku}ni video

11.25 Showtime12.25 Kozbi {ou, serija

13.20 Vijesti

13.35 Zauvijek kom{ije,

serija

14.10 Opasna grupa, film

15.50 Svijet prema Ximu,

serija

16.20 Svi vole Rejmonda,

serija

17.20 Vijesti Nove TV

17.35 Kozbi {ou, serija

18.35 Zauvijek kom{ije,

serija

19.15 Dnevnik Nove TV

20.00 Istraga

21.40 Provjereno

22.35 Ostati `iv

23.30 Vijesti Nove TV

23.50 Seks i grad, serija

0.25 Novac

0.55 Automotiv

1.20 Ostati `iv

2.05 Dva metra pod zemqom,

serija

3.00 Sudbonosna kwiga, film

7.00 Dobro jutro, Hrvatska

9.15 Qubav u zale|u, serija

10.00 Vijesti

10.05 Tragom bra}e Seqan:

Od \avoqeg grla

do Atlantika

10.36 Xangal: Vje~na {uma

11.00 Trenutak spoznaje

12.00 Dnevnik

12.30 Anin dvostruki `ivot,

serija

13.20 Opra {ou

14.20 Klarino srce, film

16.00 Drugi Dubrovnik

16.35 Hrvatska u`ivo

17.40 Najslabija karika

18.35 Ponos Ratkajevih,

serija

19.30 Dnevnik

20.10 Brisani prostor

20.55 Ko eli biti milioner?

21.55 Pola ure kulture

22.30 Otvoreno

23.20 Vijesti

23.30 Vijesti iz kulture

23.40 Vrtuqak

0.15 Ali Mekbi, serija

0.50 Hitna slu`ba, serija

1.35 Opra {ou, serija

2.20 Klarino srce, film

4.00 Pola ure kulture

4.25 Brisani prostor

5.10 Anin dvostruki `ivot,

serija

5.55 Trenutak spoznaje

7.10 Nove pustolovine

Tali~nog Toma, crtana

serija

7.35 Puka, crtana serija

8.00 @utokqunac

8.55 Pri~e Du{ka Dugou{ka,

crtana serija

9.20 Nulti sat

9.45 Pro~itani

10.20 Darsino `ivotiwsko

carstvo, serija

10.45 Mekleodove k}erke,

serija

11.30 ^i~a Gorio, film

13.20 Nulti sat

14.20 Nove pustolovine

medvjedi}a Vinija Pua,

crtana serija

14.45 Nora fora

15.15 Vijesti na Drugom

15.30 Hitna slu`ba, serija

16.15 Dokumentarni program

16.40 Ponos Ratkajevih,

serija

17.30 Mekleodove k}erke,

serija

18.20 @upanijska panorama

18.45 Prijateqi, serija

19.15 Ali Mekbil, serija

20.05 Odrastawe, film

21.45 Leopold Mandi}

22.40 Prava frekvencija,

film

6.15 Jagodica Bobica

6.35 Medvjedi}i dobrog srca

7.00 Krsti} kru`i}

7.20 Memori

7.35 Jagodica Bobica

7.55 Mala {kola

8.15 Medvjedi}i dobrog srca

8.35 Sveznalice

9.40 Holivudske pri~e

10.00 Sawa

10.50 Uto~i{te, serija

11.55 OBN info

12.10 Bojno poqe

12.40 Prequbnici

13.35 Na{a mala klinika,

serija

15.00 Mijewam `enu

16.15 Holivudske pri~e

16.55 OBN info

17.00 Uto~i{te, serija

18.00 Sawa

18.55 OBN info

19.05 Hej Music

20.00 Telering

21.00 Mjesto zlo~ina, serija

22.00 Odmetnuta porota, film

23.40 Just for Laugh

23.55 Zaostav{tina grofa

Drakule, film

1.40 Telering

2.30 Mjesto zlo~ina, serija

3.10 Holivudske pri~e

8.00 Vijesti

8.05 Povratak u Idn, serija

9.00 Za~in `ivota, serija

10.00 Vijesti

10.05 Program za djecu

11.05 Put u nepoznato

11.30 Ekstra `ivot

12.00 Dnevnik u podne

12.15 Bibin svijet, serija

12.45 Folk {ou

14.00 Ve~erwa {kola

15.00 Vijesti

15.10 Za~in `ivota, serija

16.05 Advent na Usori

16.30 Hugo

17.00 Federacija danas

17.30 Bibin svijet, serija

18.05 Ekstra `ivot

18.35 3, 4, 1

19.10 Tom i Xeri, crtani

film

19.30 Dnevnik 2

20.05 Viza za budu}nost,

serija

20.45 Po{teno

22.00 Pozitiv

22.50 Vijesti

23.10 U potrazi za izgubqenim

civilizacijama

23.35 Mrzovoqni starci

0.05 Zvjezdane staze: Vojaxer,

serija

0.50 Ekstra `ivot

8.30 Olimpijski magazin, 9.00 Reli: Japan, 10.00 Spidvej, 11.00 Su-

perbajk, 12.00 Moto, 13.00 Snuker, 15.00 Moto, 16.00 Drvosje~e, 17.00

Snuker, 18.00 Fudbalske vijesti, 18.15 Umjetni~ko klizawe, 20.15 Boks:

Rahman - Rajan, 22.00 Stil K-1, 1.00 Baz

8.00 Evroliga: CSKA - Sijena, 10.00 Karling Kup: [efild U. - Ar-

senal, 11.30 ATP Masters Paris, 23.00 Evroliga: Roan - Partizan,

0.30 Bundesliga najava, 1.00 ATP Masters Paris

6.00 Stvarawe MG-a, 6.25 Trke gromova, 7.20 Automobili, 8.15 Kako

to rade?, 9.10 Kaskaderski zavisnici, 10.05 Razotkrivawe mitova, 11.00

Od krpa do bogatstva, SAD, 11.55 Automobili, 12.50 Najboqi... na

svijetu, 13.45 Stvarawe MG-a, 14.10 Trke gromova, 15.05 Kaskader-

ski zavisnici, 16.00 Povratak trka~ke legende, 17.00 Kako to rade?,

18.00 Ameri~ki ~operi, 19.00 Razotkrivawe mitova, 20.00 Prqavi

poslovi, 21.00 Najzlobniji, 22.00 Dr Xi, 23.00 Vidoviti svjedok, 00.00

Genetska seksualna privla~nost, 1.00 Kaskaderski zavisnici, 1.55 Naj-

zlobniji, 2.50 Ameri~ki ~operi, 3.45 Povratak trka~ke legende, 4.40

Kako to rade?, 5.05 Najboqi... na svijetu

6.00 Uskoro, 8.00 Kolt, 10.00 Mekleodove }erke, 11.00 @ivot na

delti, 13.00 Sudija Ejmi, 14.00 Mekleodove }erke, 15.00 Kolt, 17.00

Sudija Ejmi, 18.00 Bre`uqak `u~i, 20.00 Mekleodove }erke, 21.00

Vidovwak, 22.00 Tihi svjedok, 23.00 Red i zakon: Kriminalna na-

mjera, 00.00 Vidovwak, 1.00 Tihi svjedok, 2.00 Bre`uqak `u~i, 4.00

Uskoro

6.00 [a{ava dru`ina, 6.25 Tom i Xeri, 6.50 [ou Skubi du, 7.00 Mo}-

ne djevojke, 7.15 Deksterova laboratorija, 7.40 Kremp blizanci, 8.00

Xoni Bravo, 8.30 Bilijeve i Mendine mra~ne avanture, 9.00 Hrabri}

stra{qivi pas, 9.20 Ed, Ed i Edi, 9.45 Atomska Beti, 10.10 Dekste-

rova laboratorija, 10.35 Xoni Bravo, 11.00 Kremp blizanci, 11.25

Krava i pile, 11.50 Ja sam lasica, 12.15 Mo}ne djevojke, 12.40 [i-

fra: Klinci iz kom{iluka, 13.05 Xoni Bravo, 13.30 Deksterova la-

boratorija, 13.55 Nevoqe kraqa Artura, 14.20 [a{ava dru`ina,

14.45 Tom i Xeri, 15.10 [ou Skubi du, 15.30 @ivot Xuniper Li,

16.00 Moj partner je majmun, 16.25 etvorica fantasti~nih, 16.50 Ben

10, 17.15 Dje~ak robot, 17.40 Dje~ak vjeverica, 18.05 Atomska Beti,

18.30 Fosterov dom za izmi{qene prijateqe, 18.50 Deksterova la-

boratorija, 19.05 @ivot Xuniper Li, 19.20 Ed, Ed i Edi, 19.45 [i-

fra: Klinci iz kom{iluka, 20.10 Mo}ne djevojke, 20.35 Hrabri}

stra{qivi pas

6.00 Music, 8.00 MTV Adria Jukebox, 9.00 Room Raiders, 10.00 Top 10At 10, 11.00 Adria Top 20, 12.30 Music, 13.00 Face Of, 13.10 Power Hits,14.00 MTV Adria Rentgen, 14.50 Pure Adria, 15.15 Face Of, 15.30 TheHills, 16.00 Pop Beat Info, 17.00 Top 5 At 5, 17.30 New, 18.00 RockChart, 19.30 Rock Riff Info, 20.00 MTV VMA 2007, 22.00 Top 10 At 10,22.50 Pure Adria, 23.00 Headbangers Ball, 0.00 Music, 0.30 AlternativeNation Info, 1.30 Music, 2.00 MTV Adria Jukebox, 3.00 After Hours, 5.00Top 5 At 5, 5.30 VJ After Hours

6.00 Punkt 6, 7.00 RTL Shop, 7.55 Handyscout TV, 8.00 Unter uns, 8.30Gute Zeiten, schlechte Zeiten, 9.00 Punkt 9, 9.30 Ist doch nur Spass,10.00 Mein Baby, 10.30 Die Kinderärzte von St. Marien, 11.00 Unsereerste gemeinsame Wohnung, 11.30 Die Kinderärzte von St. Marien, 12.00Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geissen Show, 14.00 Das Strafgericht, 15.00Das Familiengericht, 16.00 Staatsanwalt Posch ermittelt, 17.00 Ist dochnur Spass, 17.30 Unter uns, 18.00 Explosiv, 18.30 EXCLUSIV, 18.45RTL Aktuell, 19.05 Alles was zählt, 19.40 Gute Zeiten, schlechte Zeiten,20.15 Wer wird Millionär?, 21.15 Helfer mit Herz, 22.15 EXTRA, 23.30Trend Reportage, 0.00 RTL Nachtjournal, 0.35 10 vor 11, 1.00 Rach, derRestauranttester, 1.50 Unsere erste gemeinsame Wohnung, 2.20 Die Oli-ver Geissen Show, 3.10 RTL Nachtjournal, 3.40 RTL Shop, 4.20 Das Fa-miliengericht, 5.10 Die Kinderärzte von St. Marien

6.00 Tamni~arka Dora, 6.55 Qubav nas izlu|uje, 7.50 Rijaliti {ou,

8.45 Kriva je qubav, 9.40 Qubav nas izlu|uje, 10.30 Sawam tvoju qu-

bav, 11.25 Rat ena, 12.20 Tamni~arka Dora, 13.10 Rijaliti {ou, 14.05

Kriva je qubav, 15.00 Kriva je qubav, 15.55 Sawam tvoju qubav, 16.45

Sawam tvoju qubav, 17.40 Tamni~arka Dora, 18.35 Rat ena, 19.30 Qu-

bav nas izlu|uje, 20.20 Rijaliti {ou, 21.10 Kriva je qubav, 22.05 Sa-

wam tvoju qubav, 23.00 Rijaliti {ou, 23.55 Rat `ena, 0.50 Mundos-how international, 1.40 Kriva je qubav, 2.35 Sawam tvoju qubav, 3.30

Tamni~arka Dora, 4.20 Tamni~arka Dora, 5.10 Rat `ena

21.00 Diner (1982), 23.00 The Best House In London (1968), 0.40 TheLast Run (1971), 2.30 The Hill (1965)

6.00 Istra`ivawe planete Zemqe, 7.00 Xinovske vidre, 8.00 Dva-

naest najopasnijih, 9.00 Ameri~ki bufalo, 10.00 Kraqevi pre-

ru{avawa, 11.00 Megastrukture, 12.00 Sekunde do katastrofe,

13.00 Dvanaest najopasnijih, 14.00 Ameri~ki bufalo, 15.00 Kra-

qevi preru{avawa, 16.00 Zmijolovci, 16.30 Krokodilske hroni-

ke, 17.00 Skriveni svijet, 18.00 Istra`ivawe planete Zemqe,

19.00 Oslobo|ene {impanze, 20.00 Sekunde do katastrofe, 21.00

Egipat, 22.00 Smrtonosno qeto, 23.00 Megastrukture, 00.00 Egi-

pat, 1.00 Smrtonosno qeto, 2.00 Sekunde do katastrofe, 3.00 Egi-

pat, 4.00 Smrtonosno leto, 5.00 Megastrukture

6.00 Jutarwi program

10.00 Vijesti

10.05 Zajedni~ki talas

12.00 Podnevne vijesti

12.15 Poslije dvanaest

14.00 Vijesti

14.05 Svilen konac

16.00 Dnevnik

16.30 Instrumentalna

muzika

17.00 U~inimo mogu}e

18.00 Vijesti

18.05 Za svakog po ne{to

19.00 Ve~erwe novosti

19.15 Muzi~ka kutija

20.00 Vijesti

20.05 Higijena `ivota

21.00 Vijesti

21.05 Radio miks

22.00 Hronika dana

22.15 Najsvjetlije stranice

umjetni~ke du{e

23.00 Oaza

0.00 Pono}ne vijesti

0.10 No}ni program

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor,

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; I. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Fo~a - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

~etvrtak, 1. novembar 2007. PROGRAM

31

PROGRAM RADIJA

REPUBLIKE SRPSKE

6.30 Dobro jutro

6.45 Radio BBC- novosti

7.00 Jutarwi program

7.30 Stawe na putevima

7.50 Vrijeme - mali

oglasi

8.00 Radio RFI - jutarwe

novosti

8.35 Barometar

8.45 Putevi

8.55 Blic aktuelnosti -

vrijeme - mali oglasi

9.05 Prijepodnevni

program

9.15 Barometar

9.30 Stawe na putevima

9.45 Privredne novosti

9.55 Blic aktuelnosti -

vrijeme - mali oglasi

10.05 Otvoreni program

10.15 Barometar

10.30 Stawe na putevima

10.32 Fon boks

10.55 Blic aktuelnosti -

vrijeme - mali oglasi

11.05 Gradovi

11.15 Barometar

11.30 Putevi

11.55 Blic aktuelnosti -

vrijeme - mali oglasi

12.05 Popodnevni program

12.15 Barometar

12.25 Stawe na putevima

12.30 Radio BBC, novosti

12.55 Vrijeme - mali

oglasi

13.00 Otvoreni program

13.05 Muzi~ke novosti

13.15 Barometar

13.30 Stawe na putevima

13.45 Biznis servis

13.55 Blic aktuelnosti -

vrijeme - mali oglasi

14.05 Dokumenti

14.55 Blic aktuelnosti -

vrijeme

15.05 Otvoreni program

15.15 Barometar

15.30 Stawe na putevima

15.32 Metro

15.50 Vrijeme - mali

oglasi

16.00 Radio RFI - novosti

16.30 Fonboks

16.45 Privredne novosti

16.55 Blic aktuelnosti -

vrijeme - mali oglasi

17.55 Blic aktuelnosti -

vrijeme - mali oglasi

18.05 Rubikon

18.55 Blic aktuelnosti -

vrijeme - mali oglasi

19.00 Muzi~ki program

19.30 No}ni program

0.00 Pono}ni program

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Skendera Kulenovi}a br. 93, Bawa Luka.

"Glas Srpske# AD ima otvorene ra~une kod sqede}ih poslovnih banaka: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc banka 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria banka 552002-00016396-53

DE@URNA STRANA

BERLIN - Wema~ki di-

plomata Volfgang I{inger

nije odustao od namjere da svoj

prijedlog ure|ewa odnosa Sr-

bije i Kosmeta po modelu dvi-

je wema~ke dr`ave iz 1972. go-

dine nametne cijeloj posred-

ni~koj "trojci#, uprkos najavi

Beograda da }e taj prijedlog

odbaciti ukoliko se pojavi na

stolu na sqede}oj rundi prego-

vora, potvr|eno je Tanjugu u di-

plomatskim izvorima.

Beograd i Pri{tina nasta-

vi}e pregovore o budu}em ure-

|ewu Kosova i Metohije, uz po-

sredovawe "trojke#, 5. novem-

bra u Be~u.

Do tada bi trebalo da bude

izvjesnije da li }e I{inger,

ina~e predstavnik Evropske

unije u posredni~koj "trojci#

me|unarodne Kontakt grupe, us-

pjeti da obezbijedi podr{ku

preostala dva ~lana tog tijela

- predstavnika SAD Frenka Vi-

znera i Rusije, Aleksandra Bo-

can Har~enka - za svoju zamisao.

Prema saznawima Tanju-

ga, taj prijedlog - koji napad-

no korespondira sa prijedlo-

gom Pri{tine o "dobrosusjed-

skim odnosima Kosmeta i Sr-

bije# kao dvije nezavisne dr-

`ave - nije nai{ao na dobar

prijem ni unutar posredni~-

ke "trojke#.

Nacionalnoj agenciji je,

naime, u diplomatskim izvori-

ma potvr|eno da se "trojka#

ipak sastala minulog ponedjeq-

ka u Be~u, iako je u wema~kom

Ministarstvu spoqnih poslo-

va ju~e na pitawa novinara od-

govarano da taj sastanak nije

bio ni planiran, niti je odr-

`an, niti }e se "trojka# sasta-

jati do ponedjeqka, 5. novem-

bra.

Tanjugu je ju~e iz najmawe dva

izvora potvr|eno da je sastanka

ipak bilo i da su se ~lanovi

"trojke# podijelili upravo oko

I{ingerovog prijedloga.

Problem sa wegovim "isto-

rijskim primjerom#, kako su

Tanjugu ve} objasnile diploma-

te, a u me|uvremenu su sli~no

reagovali i analiti~ari, jeste

{to se oslawa na neodgovara-

ju}u paralelu.

U wema~kom slu~aju u pita-

wu su bile dvije odvojene dr-

`ave, koje su tra`ile na~ine za

unapre|ewe koegzistencije, a

"kosmetski problem# je sasvim

suprotan primjer - nastojawa

da se na silu podijeli jedna su-

verena dr`ava.

Predsjednik Vlade Srbije

Vojislav Ko{tunica izjavio je

prekju~e tim povodom da je ja-

sno da }e, ukoliko I{inger 5.

novembra predlo`i da se pi-

tawe budu}eg ure|ewa Kosova

i Metohije rije{i po uzoru na

nekada{we odnose dvije wema~-

ke dr`ave, Srbija najodlu~ni-

je odbaciti taj prijedlog.

- U Rezoluciji 1244 nema

nijednog slova o nezavisnosti

Pokrajine, kao {to nema ni ri-

je~i o modelu koji je 1972. go-

dine postojao izme|u dvije we-

ma~ke dr`ave. Samim tim, sa-

glasno Rezoluciji 1244, to ne

mo`e uop{te biti predmet raz-

govora - ukazao je srpski pre-

mijer. ¥

I[INGEROV PRIJEDLOG O RJE[EWU KRIZE NA KOSMETU

LO[ WEMA^KI RECEPTTanjugu ju~e iz najmawe dva izvora potvr|eno da se

"

trojka" ipak sastala u ponedjeqak i da su se weni

~lanovi podijelili oko I{ingerovog prijedloga

-

RIJE^ dana

- Kome {kripi kre-

vet, ne {kripi mu u

braku.

¥ Peko RA^AN

Prognoza

vremena

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Preovladava}e obla~no s ki-

{om, poja~anom u prijepodnev-

nim ~asovima. U Hercegovini je

mogu}a grmqavina.U petak u ve-

}ini predjela, o~ekuje se poste-

peno slabqewe ili prestanak

padavina i djelimi~no kidawe

obla~nosti. Vjetar slab do umje-

ren, sjevernog i isto~nog smje-

ra. Najni`a jutarwa temperatu-

ra od 3 do 13, a najvi{a dnevna od

6 do 16 stepeni Celzijusa. ¥

EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija AUD 1 1.245970 1.249093 1.252216

Kanada CAD 1 1.417011 1.420562 1.424113

Hrvatska HRK 100 26.556776 26.623334 26.689892

^e{ka R. CZK 1 0.072330 0.072511 0.072692

Danska DKK 1 0.261706 0.262362 0.263018

Ma|arska HUF 100 0.775999 0.777944 0.779889

Japan JPY 100 1.171806 1.174743 1.177680

Litvanija LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864

Norve{ka NOK 1 0.250409 0.251037 0.251665

Slova~ka R SKK 1 0.058530 0.058677 0.058824

[vedska SEK 1 0.211620 0.212150 0.212680

[vajcarska CHF 1 1.163907 1.166824 1.169741

Turska TRY 1 1.148491 1.151369 1.154247

V. Britanija GBP 1 2.797850 2.804862 2.811874

USA USD 1 1.350413 1.353797 1.357181

Srbija RSD 100 2.525817 2.532147 2.538477

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,

SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com

ZemljaOznaka za devize

i efekt. valutu

Jedinica

za devize

Kupovni

za devize

Srednji

za devize

Prodajni

za devize

KURSNA LISTA

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 1. 11. 2007. godine.

Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

Volfgang I{inger: I daqe uporan

LONDON - Cijena nafte

ju~e je dostigla novi rekord

od 94 dolara za barel, nakon

{to su ameri~ke vlasti saop-

{tile da su zalihe ovog ener-

genta u SAD opale uo~i zime,

javila je Srna. Barel je u Wu-

jorku poskupio za vi{e od tri

i po dolara i sada ko{ta rav-

no 94 dolara, dok se barel

"brent# nafte u Londonu pro-

daje za 90 dolara i 74 centa,

nakon poskupqewa od tri do-

lara i 30 centi. ¥

NAFTA OPET POSKUPJELA

Barel 94 dolara

DERVENTA - Odbornici

Skup{tine op{tine Derventa

na ju~era{woj sjednici smijeni-

li su predsjednika i potpredsjed-

nika Skup{tine op{tine Du{a-

na Ra{i}a i Mirka Du{ani}a, a

sa mjesta zamjenika na~elnika

opozvan je Grozdan Ru`i~i}.

Za novog predsjednika Skup-

{tine op{tine izabran je Du-

{an Ninkovi} iz Srpske demo-

kratske stranke, dok je Slobo-

danka Mr|a iz Partije demokrat-

skog progresa izabrana za pot-

predsjednika Skup{tine op{ti-

ne. Odbornici su verifikovali

mandate dvojici novih odborni-

ka Nenadu Savkovi}u iz SNSD-

a i Miroslavu Simi}u iz SDS-

a. Oni su izabrani umjesto Rado-

vana Pazurevi}a i Luke Novi}a

kojima je Centralna izborna ko-

misija oduzela mandate zbog su-

koba interesa. ¥ B. T.

SKUP[TINA OP[TINE DERVENTA

Smjene u vrhu

PETROVAC - Op{tina Pe-

trovac proslavila je ju~e krsnu

slavu Svetog Luku.

Svetu liturgiju slu`io je

episkop biha}ko-petrova~ki

Hrizostom sa sve{tenstvom.

Na sve~anoj sjednici Skup-

{tine op{tine goste je pozdra-

vio predsjednik Skup{tine Mi-

lan Grbi} i na~elnik op{tine

Drago Kova~evi}. Na~elnik

Drago Kova~evi} je podsjetio da

je u toku obnova elektromre`e,

monta`a nove telefonske cen-

trale i pro{irewe vodovoda.

Svi radovi }e, ako vrijeme do-

zvoli, biti zavr{eni do kraja go-

dine. Povodom krsne slave sve~a-

no su otvorene i predate na upo-

trebu Domu zdravqa prostorije

za rad specijalisti~kih slu`bi

i nova skup{tinska sala i pro-

storije za rad op{tinskog orga-

na uprave. ¥ J. B.

KRSNA SLAVA OP[TINE PETROVAC

Radno do snijega

NEGODOVAWU gra|ana i

institucija Republike Srpske

protiv odluke visokog pred-

stavnika Miroslava Laj~aka

pridru`ili su se i borci Na-

rodnooslobodila~ke borbe. U

saop{tewu Predsjedni{tva

SUBNOR-a Republike Srpske

navodi se da nekada{wi borci

daju punu podr{ku Narodnoj

skup{tini i Vladi.

- Vrijeme je da se Repu-

blici Srpskoj prestane na-

metati tu|a voqa. Weni gra-

|ani znaju urediti svoj `i-

vot bez tu|eg tutorstva. Sa-

movoqa Miroslava Laj~aka

podstaknuta je iz krugova ko-

jima smeta dejtonska Repu-

blika Srpska - navedeno je u

saop{tewu.

¥ D. V.

SUBNOR REPUBLIKE SRPSKE

Podr{ka Vladi

[AMAC - Do kraja nared-

nog mjeseca jo{ 23 hrvatske po-

vratni~ke porodice u op{tini

[amac useli}e u novoobnovqe-

ne domove. To je rezultat pro-

tokola koji su ju~e u ovom gra-

du potpisali potpredsjednik

Republike Srpske Davor ^or-

da{, ambasador Hrvatske u BiH

Josip Vrbo{i} i na~elnik {a-

ma~ke op{tine Mirko Luki}.

- Drago nam je {to }e po-

vratnici najradosniji hri-

{}anski praznik Bo`i} do~e-

kati u svojim domovima. Osim

ku}a, do sada je u na{oj op{ti-

ni obnovqeno sedam crkava u

selima sa hrvatskim `ivqem.

Nema mjesne zajednice koja ni-

je dobila put, struju, telefo-

ne... - rekao je na~elnik op-

{tine [amac Mirko Luki}.

Josip Vrbo{i} je rekao da

je ovo nastavak aktivnosti ure-

|ivawa ku}a za povratnike.

¥ V. A.

OBNOVA KU]A ZA POVRATNIKE U [AMAC

Bo`i} u toplom domu

HAG - Ha{ki tribunal od-

bacio je ju~e `albu biv{eg

vojnog policajca u Fo~i Draga-

na Zelenovi}a i potvrdio ka-

znu od 15 godina zatvora na ko-

ju je osu|en zbog silovawa i mu-

~ewa Bo{waka tokom rata od

1992. do 1995. godine, prenije-

la je Srna.

Zelenovi} je u `albi uka-

zao na saradwu sa sudom i pri-

znawe krivice, koje je `rtve

oslobodilo obaveze da svjedo-

~e o tim doga|ajima. ¥

HA[KI TRIBUNAL

Zelenovi}u potvr|ena kazna

ALEKSANDROVAC - Ko-

{arka{i Igokee Partizana po-

bjedom su zapo~eli nastup na me-

|unarodnoj sceni. Aleksandrov-

~ani su u prvom pretkolu FIBA

Evrokupa, najvi{e zahvaquju}i od-

li~noj igri u posqedwoj ~etvrti-

ni, trijumfovali protiv danskog

Baken Bersa rezultatom 68:62.

Utakmica je po~ela odli~no

po doma}e. Prvo je [ubara pogo-

dio trojku, a ve} u sqede}em na-

padu isto je po{lo za rukom i \o-

gi za po~etnih 6:0. Uzvratili su

Danci preko Spindinga i Jakob-

sena, da bi potom [ubara i Mi-

jajlovi} donijeli Aleksanrov~a-

nima "plus 7# - 11:4.

No, gosti se nisu predavali.

Serijom Iversena do{li su na

poen zaostatka (10:11). Aktuelni

osvaja~i Kupa BiH u osmom minu-

tu su vodili sa 18:13, poslije ~e-

ga je Hansen "vezao# {est pogoda-

ka za prvo vo|stvo Baken Bersa.

Igokea Partizan boqe je

u{la i u drugi period. Prvo je

pogodio Vu~urovi}, pa [ubara,

a zatim je iza linije 6,25 siguran

bio i Xonson za 28:23. Me|utim,

ponovo je uslijedio pad, {to su

ko{arka{i iz Arhusa, koji su u

tim trenucima dominirali u sko-

ku, iskoristili da u 16. minutu

preko Iversena ponovo izjedna~e

- 30:30.

Tajm-aut koji je zatra`io {ef

stru~nog {taba doma}ih Zoran

Sretenovi} nije urodio plodom,

jer su gosti uskoro po drugi put

poveli, ovoga puta trojkom Jakob-

sena za 33:30. Ipak, ]up je sa dva

uspje{na napada vratio prednost

na stranu doma}ih. Do kraja prvog

poluvremena igralo se ko{ za

ko{, da bi uz zvuk sirene Jakob-

sen pogodio za minimalnu pred-

nost Bersa, 38:37.

Poslije po~etnih poena Mir-

kovi}a s jedne i Kristofersena

s druge strane, u tre}oj dionici

se igralo tvrdo. Odbrane obje

ekipe bile su na visini zadatka,

da bi doma}i sredinom perioda

"dodali gas# i ko{evima Mirko-

vi}a i To{i}a poveli sa pet po-

godaka vi{ka, 45:40. Gosti su ne-

dugo zatim smawili na 44:45, a

onda je uslijedila nova serija

Aleksandrov~ana, ovog puta od

7:0 (Vu~urovi}, [ubara, \ogo),

za do tada maksimalnih 52:44. Do

kraja ~etvrtine, danski predstav-

nik je poentirao sa linije slo-

bodnih bacawa, pa se u odlu~uju-

}ih deset minuta u{lo sa rezul-

tatom 52:46.

Igra~i Baken Bersa po~et-

kom ~etvrtog perioda pri{li su

na "minus dva# - 50:52, poslije ~e-

ga je uslijedio period odli~ne

igre doma}ih. Kona~no je "pro-

radio# skok, a to se odrazilo i na

rezultat, pa su puleni Zorana

Sretenovi}a napravili seriju od

15:4, do{li na maksimalnih 13 po-

ena vi{ka (67:54) i prakti~no

osigurali trijumf na evropskoj

premijeri. Na`alost, do kraja je

do{lo do opu{tawa, pa Aleksan-

drov~ani na revan{, koji se igra

6. novembra, putuju sa samo {est

poena vi{ka - 68:62.

¥ Z. VAJKI]

REZULTATI

Pored utakmice Igokea Par-

tizan - Baken Bers, odigrano je

jo{ pet me~eva prvog pretkola

FIBA Evrokupa. U wima su po-

stignuti sqede}i rezultati:

Energi Invest (Gruzija) - Maj

Gajd (Holandija) 77:87, Dwipro

(Ukrajina) - Elba Timisoara (Ru-

munija) 64:74, Cedevita (Hrvat-

ska) - Strumica 2005 (Makedoni-

ja) 76:72, Spartak Pleven (Bu-

garska) - Olimpijas Patras (Gr~-

ka) 76:71, Spartak Sankt Peter-

burg (Rusija) - Odesa (Ukrajina)

86:76.

DVORANA: Sportskog centra "Nenad Ba{tinac#, gledalaca:

1.200, sudije: Zoran Zlatevski (Makedonija), Iskren Manolov (Bu-

garska), Alfred Jovovi} (Hrvatska), delegat: Slobodan Or~evi}

(Srbija).

IGOKEA PARTIZAN: To{i} 8, [ubara 16, Xonson 5, \uri-

ca, Vu~urovi} 15, ]up 4, Rajt, Mirkovi} 8, \ogo 10, Mijajlovi} 2.

BAKEN BERS: Jepe Jensen, Jakobsen 17, Nilsen, Jens Jensen

3, Kristofersen 6, Tiesen, Iversen 8, Hansen 16, Vilijams 4, Kri-

stensen, Heseldal, Spinding 8.

(18:19, 19:19, 15:8, 16:16)

IGOKEA PARTIZAN BAKEN BERS68:62

sport@glassrpske.com ℡ 051/231-060

IGOKEA PARTIZAN TRIJUMFOVALA NA EVROPSKOJ PREMIJERI

DANCI PALI U FINI[U

\Aleksandar [ubara predvodio Aleksandrov~ane

(Snimio M. [UKALO)

REPUBLIKA Srpska }e u

drugoj polovini decembra dobi-

ti najboqe sportiste za 2007.

godinu. Bi}e to 53. izdawe naj-

starije akcije "Glasa Srpske#

- Izbor deset najboqih spor-

tista.

Pripreme su odavno po~e-

le, a ve} sada je poznato da }e

se zavr{na manifestacija, od-

nosno progla{ewe najboqih,

odr`ati 18. decembra u Sport-

skoj dvorani "Borik# (20 ~a-

sova). Bi}e to tre}i put da ba-

wolu~ki "hram sporta# ugo-

sti najboqe. Prvi put sve~a-

no progla{ewe u dvorani "Bo-

rik# odr`ano je 1974. godine,

kada je ona i izgra|ena, a dru-

gi put "hram sporta# ugostio

je najboqe sportiste 2004. go-

dine, kada je odr`an jubilar-

ni 50. izbor.

Strukovnim savezima po-

slati su dopisi da do 15. novem-

bra predlo`e po jednog kandi-

data za koje smatraju da su, u go-

dini koja je na izmaku, imali

najve}a ostvarewa i koji mogu

da konkuri{u za laskavu titu-

lu najboqeg sportiste Republi-

ke Srpske.

Savezi prijedloge mogu sla-

ti na na{u adresu, ulica Sken-

dera Kulenovi}a 93 78 000 Ba-

wa Luka, na faks 051/231-012

ili putem e-maila sport@glas-

srpske.com.

Podsjetimo, da su Izbor ta-

da deset najboqih sportista

Bosanske Krajine pokrenule

"Kraji{ke novine #, sada ve}

davne 1955. godine. Utemeqi-

va~ akcije bio je dugogodi{wi

novinar "Glasa Srpske# Limun

Papi}. Treba napomenuti da se

od 1992. godine biraju sport-

ski laureati Republike Srp-

ske.

Godina koja je na izmaku bi-

la je bogata sportskim ostvare-

wima. Sportski ambasadori su

se trudili da u pojedina~noj

ili klupskoj konkurenciji

ostvare {to boqe rezultate, a

u na{u Republiku stizale su

medaqe sa najve}ih evropskih

i svjetskih takmi~ewa.

Sada je na strukovnim sa-

vezima da prvi odlu~e i da po-

{aqu prijedloge, a na stru~-

nom `iriju, koji }e u narednom

periodu biti formiran, da sve

izva`e, pa da na kraju godine

saop{ti listu od deset najbo-

qih za 2007. godinu.

¥ S. POPOVI]

U SUSRET IZBORU DESET NAJBOQIH SPORTISTA REPUBLIKE SRPSKE

Strukovni savezi do 15. novembra treba da predlo`e po

jednog kandidata koji }e konkurisati za laskavu titulu.

Progla{ewe 18. decembra u dvorani

"

Borik"

Sportisti koji su obiqe`ili pro{lu takmi~arsku godinu

REPREZENTATI-

VAC Crne Gore Milorad

Gajovi} (kategorija do 91

kilograma) plasirao se u

~etvrtfinale 14. svjet-

skog prvenstva koje se

odr`ava u ameri~kom gra-

du ^ikagu. On je u osmini

finala prekidom u ~etvr-

toj rundi savladao [kota

Stefensa Simosa. Do tog

trenutka Ostrvqanin je

vodio na poene sa 21:19,

ali je poslije serije uda-

raca Gajovi}a sudija u

ringu Godavarising Raj-

komar (Mauricijus) odlu-

~io da prekine borbu i

Crnogorca proglasi za

pobjednika.

On }e se u ~etvrtfi-

nalu sastati sa Italija-

nom Klementeom Rusoom,

koji je pobijedio Nijem-

ca Aleksandera Poverno-

va na poena, 17:5. Ukoli-

ko Gajovi} pobijedi Ita-

lijana osigura}e medaqu

u ^ikagu, ali }e i obez-

bijediti vizu za Olimpij-

ske igre u Pekingu 2008.

godine. Ovaj me~ na pro-

gramu je u no}i izme|u ~e-

tvrtka i petka.

Drugi Crnogorac u

osmini finala Bo{ko

Dra{kovi} (do 75 kilo-

grama) nije uspio da se

plasira u narednu rundu

takmi~ewa, a samim tim i

obezbijedi olimpijsku vi-

zu. Wega je savladao Ma-

rokanac Said Ra{idi na

poena, 16:12. Dra{kovi}

je odli~no po~eo me~ i

poslije prva dva minuta

poveo sa 4:1. Me|utim, u

drugoj rundi je Ra{idi

bio agilniji i poveo sa

10:7. Poslije tre}eg pe-

rioda Bo{kovi} je sma-

wio na 10:12, ali u po-

sqedwoj rundi nije imao

snage za potpuni preo-

kret.

Rezultati osmine fi-

nala: do 54 kg: Sarapbek

Ulu (Kirgistan) - Aroho

(Portoriko) 0:2 (prekid

u 3. rundi), Romero (Ko-

lumbija) - Marero (Domi-

nikanska Republika) 2:0

(19:3), Vodopjanov (Rusi-

ja) - Mawu ([ri Lanka)

2:0 (prekid u 3. rundi),

Rasel (SAD) - Halab

(Francuska) 2:0 (22:14),

Manzaniqa (Venecuela)

- Tretjak (Ukrajina) 2:0

(34:21), Oltvawi (Ma|ar-

ska) - Badar Ugan (Mon-

golija) 0:2 (17:5), Gu (Ki-

na) - Rakimzanov (Kazah-

stan) 2:0 (25:8), Xuli (Ma-

uricijus) - Marej (Engle-

ska) 0:2 (26:19), do 57 kg:

Adi (Tajland) - Hasan Sa-

lad ([vedska) 2:0 (23:13),

Kili} (Turska) - Asmane

(Kanada) 2:0 (20:19), Se-

limov (Rusija) - Sulto-

nov (Uzbekistan) 2:0

(24:9), Vilijams (SAD) -

Hovhanisijan (Jermeni-

ja) 2:0 (prekid u 3. run-

di), Loma~enko (Ukraji-

na) - Biamadski (Bjelo-

rusija) 2:0 (21:6), Rodri-

gez (Venecuela) - Santos

Rejes (Meksiko) 0:2

(22:14), Imranov (Azer-

bejxan) - Lakra (Indija)

0:2 (15:9), Kordova (Pe-

ru) - Li (Kina) 0:2 (13:4),

do 64 kg: Park (Ju`na Ko-

reja) - Hambarxumijan

(Jermenija) 0:2 (18:12),

Gvami~ava (Gruzija) - Ka-

va~i (Japan) 0:2 (21:18),

Sapijev (Kazahstan) - Bi-

zije (Kanada) 2:0 (prekid

u 3. rundi), Sepavand

(Iran) - Jonut (Rumuni-

ja) 2:0 (19:16), Belous

(Moldavija) - Vastin

(Francuska) 0:2 (27:10),

Molina (SAD) - Sanders

(Engleska) 0:2 (24:12), Ko-

vaqev (Rusija) - Kate

(Ma|arska) 2:0 (22:9), Ge-

orgijev (Bugarska) - Mai

(Kina) 2:0 (29:27), do 75

kg: Dra{kovi} (Crna Go-

ra) - Ra{idi (Maroko) 0:2

(16:12), Bahtijar (Kazah-

stan) - Prasathinphimai

(Tajland) 2:0 (20:7), Buga

(Wema~ka) - Estrada

(SAD) 2:0 (11:11, sudij-

skim preglasavawem po-

bjeda dodijeqena Bugi),

Saterlend (Republika

Irska) - Blanko (Vene-

cuela) 0:2 (20:13), Nuwez

(Dominikanska Republi-

ka) - Rasulov (Uzbeki-

stan) 2:0 (prekid u 4. run-

di), Rubjuk (Estonija) -

Derevjan~enko (Ukraji-

na) 0:2 (23:12), Vang (Ki-

na) - Kaja (Turska) 2:0

(15:8), Gongora Mersado

(Ekvador) - Korobov (Ru-

sija) 0:2 (prekid u 3. run-

di), do 91 kg: Svini (Re-

publika Irska) - ^akke-

jev (Rusija) 0:2 (28:5), Po-

jatsika (Ukrajina) - Ali-

zade (Azerbejxan) 0:2

(21:8), Kani al Asali

([panija) - Muntean

(Moldavija) 0:2 (11:3),

M'Bumba (Francuska) -

Pavlidis (Gr~ka) 2:0

(21:14), Simons ([kot-

ska) - Gajovi} (Crna Go-

ra) 0:2 (prekid u 4. rundi),

Povernov (Wema~ka) -

Ruso (Italija) 0:2 (17:5),

Ju{an (Kina) - Al Mat-

bouli (Jordan) 2:0 (pre-

kid u 4. rundi), Darmo{

(Ma|arska) - Kamara

([vedska) 2:0 (22:20). ¥

SVJETSKO BOKSERSKO PRVENSTVO

Gajovi} blizu vize

PREDSTAVNICI SRBIJE

No}as u ^ikagu boksovala i posqedwa dva aduta

Srbije. U kategoriji do 69 kilograma Zoran Mitro-

vi} se sastao sa Nijemcem Xekom Kulkaj - Ketom. Uko-

liko ga savlada plasira}e se u ~etvrtfinale i obez-

bijedi}e vizu za Peking. Mane Mar~eta (preko 91 kg)

za rivala u osmini finala no}as je imao Australi-

janca Danijela Behana. Ukoliko ga pobijedi Mar~e-

ta }e morati da ostvari jo{ jedan trijumf da bi iz-

borio plasman na Olimpijske igre.

Na ring su iza{la i dvojica preostalih boraca

iz biv{ih jugoslovenskih republika. Marijo [i-

volija (Hrvatska) u kategoriji do 81 kilograma sa-

stao se sa Kenetom Iganom (Republika Irska), a Ma-

kedonac Primislav Dimovski (preko 91 kg) sa En-

glezom Dejvidom Prajsom.

LAUREATI

Za najboqeg sportistu Re-

publike Srpske pro{le godi-

ne izabrana je atleti~arka Lu-

sija Kimani. Drugo mjesto pri-

palo je karatistkiwi Maji

Milinovi}, tre}i je bio kik-

bokser Dra`enko Nini}, a ~e-

tvrti xudista Mitar Mrdi}.

Na peto mjesto plasirao se bi-

ciklista Bojan Boji}, dok je

{esta pozicija pripala ruko-

meta{u Igoru Pijetlovi}u.

Sedmo mjesto na listi deset

najboqih pro{le godine pri-

palo je kajaka{u Vuletu Pan-

tovi}u, osmo bijatlonki Alek-

sandri Vasiqevi}, deveto bok-

seru Darku Ku~uku, a deseto

mladoj ko{arka{ici Dragani

Svitlici.

SAVEZI NA POTEZU

REPREZENTATIVAC Crne

Gore Milorad Gajovi} (kategorija

do 91 kilograma) plasirao se u ~e-

tvrtfinale 14. svjetskog prvenstva

koje se odr`ava u ameri~kom gradu

^ikagu. On je u osmini finala pre-

kidom u ~etvrtoj rundi savladao

[kota Stefensa Simosa. Do tog

trenutka Ostrvqanin je vodio na

poene sa 21:19, ali je poslije seri-

je udaraca Gajovi}a sudija u ringu

Godavarising Rajkomar (Maurici-

jus) odlu~io da prekine borbu i Cr-

nogorca proglasi za pobjednika.

On }e se u ~etvrtfinalu sa-

stati sa Italijanom Klementeom

Rusoom, koji je pobijedio Nijemca

Aleksandera Povernova na poena,

17:5. Ukoliko Gajovi} pobijedi

Italijana osigura}e medaqu u i-

kagu, ali }e i obezbijediti vizu za

Olimpijske igre u Pekingu 2008.

godine. Ovaj me~ na programu je u

no}i izme|u ~etvrtka i petka.

Drugi Crnogorac u osmini fi-

nala Bo{ko Dra{kovi} (do 75 ki-

lograma) nije uspio da se plasira

u narednu rundu takmi~ewa, a sa-

mim tim i obezbijedi olimpijsku

vizu. Wega je savladao Marokanac

Said Ra{idi na poena, 16:12. Dra-

{kovi} je odli~no po~eo me~ i po-

slije prva dva minuta poveo sa 4:1.

Me|utim, u drugoj rundi je Ra{i-

di bio agilniji i poveo sa 10:7.

Poslije tre}eg perioda Bo{kovi}

je smawio na 10:12, ali u posqed-

woj rundi nije imao snage za pot-

puni preokret.

Rezultati osmine finala: do

54 kg: Sarapbek Ulu (Kirgistan) -

Aroho (Portoriko) 0:2 (prekid u

3. rundi), Romero (Kolumbija) - Ma-

rero (Dominikanska Republika)

2:0 (19:3), Vodopjanov (Rusija) - Ma-

wu ([ri Lanka) 2:0 (prekid u 3.

rundi), Rasel (SAD) - Halab (Fran-

cuska) 2:0 (22:14), Manzaniqa (Ve-

necuela) - Tretjak (Ukrajina) 2:0

(34:21), Oltvawi (Ma|arska) - Ba-

dar Ugan (Mongolija) 0:2 (17:5), Gu

(Kina) - Rakimzanov (Kazahstan)

2:0 (25:8), Xuli (Mauricijus) - Ma-

rej (Engleska) 0:2 (26:19), do 57 kg:

Adi (Tajland) - Hasan Salad ([ved-

ska) 2:0 (23:13), Kili} (Turska) -

Asmane (Kanada) 2:0 (20:19), Seli-

mov (Rusija) - Sultonov (Uzbeki-

stan) 2:0 (24:9), Vilijams (SAD) -

Hovhanisijan (Jermenija) 2:0 (pre-

kid u 3. rundi), Loma~enko (Ukra-

jina) - Biamadski (Bjelorusija) 2:0

(21:6), Rodrigez (Venecuela) - San-

tos Rejes (Meksiko) 0:2 (22:14),

Imranov (Azerbejxan) - Lakra (In-

dija) 0:2 (15:9), Kordova (Peru) -

Li (Kina) 0:2 (13:4), do 64 kg: Park

(Ju`na Koreja) - Hambarxumijan

(Jermenija) 0:2 (18:12), Gvami~ava

(Gruzija) - Kava~i (Japan) 0:2

(21:18), Sapijev (Kazahstan) - Bizi-

je (Kanada) 2:0 (prekid u 3. rundi),

Sepavand (Iran) - Jonut (Rumuni-

ja) 2:0 (19:16), Belous (Moldavija)

- Vastin (Francuska) 0:2 (27:10),

Molina (SAD) - Sanders (Engle-

ska) 0:2 (24:12), Kovaqev (Rusija) -

Kate (Ma|arska) 2:0 (22:9), Geor-

gijev (Bugarska) - Mai (Kina) 2:0

(29:27), do 75 kg: Dra{kovi} (Cr-

na Gora) - Ra{idi (Maroko) 0:2

(16:12), Bahtijar (Kazahstan) - Pra-

sathinphimai (Tajland) 2:0 (20:7),

Buga (Wema~ka) - Estrada (SAD)

2:0 (11:11, sudijskim preglasavawem

pobjeda dodijeqena Bugi), Sater-

lend (Republika Irska) - Blanko

(Venecuela) 0:2 (20:13), Nuwez (Do-

minikanska Republika) - Rasulov

(Uzbekistan) 2:0 (prekid u 4. run-

di), Rubjuk (Estonija) - Derevjan-

~enko (Ukrajina) 0:2 (23:12), Vang

(Kina) - Kaja (Turska) 2:0 (15:8),

Gongora Mersado (Ekvador) - Ko-

robov (Rusija) 0:2 (prekid u 3. run-

di), do 91 kg: Svini (Republika Ir-

ska) - ^akkejev (Rusija) 0:2 (28:5),

Pojatsika (Ukrajina) - Alizade

(Azerbejxan) 0:2 (21:8), Kani al

Asali ([panija) - Muntean (Mol-

davija) 0:2 (11:3), M'Bumba (Fran-

cuska) - Pavlidis (Gr~ka) 2:0

(21:14), Simons ([kotska) - Gajovi}

(Crna Gora) 0:2 (prekid u 4. rundi),

Povernov (Wema~ka) - Ruso (Ita-

lija) 0:2 (17:5), Ju{an (Kina) - Al

Matbouli (Jordan) 2:0 (prekid u 4.

rundi), Darmo{ (Ma|arska) - Ka-

mara ([vedska) 2:0 (22:20). ¥

REPUBLIKA Srpska }e u

drugoj polovini decembra dobi-

ti najboqe sportiste za 2007. go-

dinu. Bi}e to 53. izdawe najsta-

rije akcije "Glasa Srpske# - Iz-

bor deset najboqih sportista.

Pripreme su odavno po~ele,

a ve} sada je poznato da }e se za-

vr{na manifestacija, odnosno

progla{ewe najboqih, odr`ati

18. decembra u Sportskoj dvora-

ni "Borik# (20 ~asova).

Bi}e to tre}i put da bawo-

lu~ki "hram sporta# ugosti naj-

boqe. Prvi put sve~ano pro-

gla{ewe u dvorani "Borik#

odr`ano je 1974. godine, kada

je ona i izgra|ena, a drugi put

"hram sporta# ugostio je naj-

boqe sportiste 2004. godine,

kada je odr`an jubilarni 50.

izbor.

Strukovnim savezima posla-

ti su dopisi da do 15. novembra

predlo`e po jednog kandidata za

koje smatraju da su, u godini ko-

ja je na izmaku, imali najve}a

ostvarewa i koji mogu da konku-

ri{u za laskavu titulu najboqeg

sportiste Republike Srpske.

Savezi prijedloge mogu sla-

ti na na{u adresu, ulica Sken-

dera Kulenovi}a 93 78 000 Bawa

Luka, na faks 051/231-012 ili pu-

tem e-maila sport@glassrpske.com.Podsjetimo, da su izbor tada

deset najboqih sportista Bosan-

ske Krajine pokrenule "Kraji{ke

novine #, sada ve} davne 1955. go-

dine. Utemeqiva~ akcije bio je

dugogodi{wi novinar "Glasa Srp-

ske# Limun Papi}. Treba napome-

nuti da se od 1992. godine biraju

sportski laureati Republike Srp-

ske.

Godina koja je na izmaku bila

je bogata sportskim ostvarewima.

Sportski ambasadori su se trudi-

li da u pojedina~noj ili klupskoj

konkurenciji ostvare {to boqe

rezultate, a u na{u Republiku sti-

zale su medaqe sa najve}ih evrop-

skih i svjetskih takmi~ewa.

Sada je na strukovnim savezi-

ma da prvi odlu~e i da po{aqu

prijedloge, a na stru~nom `iri-

ju, koji }e u narednom periodu bi-

ti formiran, da sve izva`e, pa da

na kraju godine saop{ti listu od

deset najboqih za 2007. godinu.

¥ S. POPOVI]

sport@glassrpske.com ℡ 051/231-060

U SUSRET IZBORU DESET NAJBOQIH SPORTISTA REPUBLIKE SRPSKE

SAVEZI NA POTEZUStrukovni savezi do 15. novembra treba da predlo`e po

jednog kandidata koji }e konkurisati za laskavu titulu.

Progla{ewe 18. decembra u dvorani

"

Borik"

KIMANI, MILINOVI]EVA, NINI]...

Za najboqeg sportistu Republike Srpske pro{le godine izabra-

na je atleti~arka Lusija Kimani. Drugo mjesto pripalo je kara-

tistkiwi Maji Milinovi}, tre}i je bio kik-bokser Dra`enko Ni-

ni}, a ~etvrti xudista Mitar Mrdi}. Na peto mjesto plasirao se

biciklista Bojan Boji}, dok je {esta pozicija pripala rukometa-

{u Igoru Pijetlovi}u. Sedmo mjesto na listi deset najboqih pro-

{le godine pripalo je kajaka{u Vuletu Pantovi}u, osmo bijatlon-

ki Aleksandri Vasiqevi}, deveto bokseru Darku Ku~uku, a deseto

mladoj ko{arka{ici Dragani Svitlici.

\Doma}i bokser Geri Rasel u borbi sa Alijem Halabom iz Francuske

\Sportisti koji su obiqe`ili pro{lu takmi~arsku godinu

P I T A W E

nasqednika Mi-

lana Jeli}a, u

Predsjedni{tvu

Fudbalskog sa-

veza BiH, prema

tuma~ewu koje

je stiglo iz UE-

FE, potpuno je

jasno. Jedan od

~etiri ~lana

Izvr{nog odbo-

ra FS BiH, a

predstavnici su

Fudbalskog saveza Repu-

blike Srpske, mogu biti

izabrani na to mjesto.

Dakle, Bogdan ^eko,

@ivko Marijanac, Ran-

ko Cviji} ili Slavi{a

Vuji} su potencijalni

kandidati za novog ~la-

na Predsjedni{tva Sa-

veza.

Ovim je skinuta jed-

na dilema, ako je ikada i

bila, ko mo`e naslije-

diti, na`alost pokojnog

Jeli}a. Sada je sve mno-

go jasnije, a ostaje da se

izabere najboqi.

Kakvi }e biti kri-

terijumi ostaje da se vi-

di, ali }e vaqda preo-

vladati zna~aj i dopri-

nos razvoju fudbala u

Republici Srpskoj,

klupski uspjesi... Jasno

je, ako to bude gledano,

da je onda direktor Sla-

vije Bogdan ^eko u

prednosti nad ostalim,

jer je od "glave do pete#

u fudbalu.

Naravno, ukoliko se

bude gledao samo fud-

balski interes!

^ini se da je u ovom

trenutku mnogo zani-

mqivija, ali na `alost

i prqavija bitka za mje-

sto predsjednika Fud-

balskog saveza Republi-

ke Srpske. Tu je bitka,

jednog dijela fudbal-

skih radnika Republike

Srpske krenula ve}

odavno.

Wih ne doti~u ni sva

ova de{avawa oko Laj~a-

kovih nametnutih zako-

na, da se zaustave na tre-

nutak i sa~ekaju da vide

kako }e se zavr{iti ova

mnogo bitnija borba za

Republiku Srpsku.

Wima je u glavi samo

kako se ustoli~iti na

pozicije u Savezu, jer su

se sada javili ogromni

apetiti. [to bi se `ar-

gonski reklo: "plitka

bara, a puno krokodila#.

Gotovo svakodnevno

jedna grupa (a prepozna-

}e se ona) {parta Repu-

blikom Srpskom, ide od

kluba do kluba, od pod-

ru~nog saveza do podru~-

nog saveza i obe}ava ku-

le i gradove. Zanimqi-

vo je da su to oni koji

su donedavno bili mno-

go daleko od prostori-

ja u Aleji svetog Save u

Bawoj Luci, ili su se

~ak nalazili na wenim

izlaznim vra-

tima.

Nije tajna

da su mnogo

zbog svog me{e-

tarewa u fud-

balu, a tu se sve

zna i ni{ta se

ne mo`e doka-

zati, bili bli-

zu da vrata Sa-

veza zatvore sa

izlazne strane i

nikada ih vi{e

ne otvore. Stalno su se

busali u prsa kako su da-

li ogroman doprinos

razvoju fudbala, a u

stvari, su samo punili

svoje xepove. E takvi bi

da se ustoli~e u Savezu.

Nisu ~esto birali sred-

stva, a sada jo{ mawe.

Nekada su zazirali od

autoriteta, a danas bi

oni da budu autoritet.

Mnogi su u fudbal, vaq-

da iz silne qubavi pre-

ma tom sportu, ugurali

i svoje potomke.

Prenijeli su vaqda

tu emociju i na wih, sa-

mo ~ini mi se da to ba{

nema mnogo veze sa emo-

cijama i amorovom stre-

licom, ve} prije svega

preovladava interes.

Znaju to ovi {to gu-

raju potomke. Katastro-

fa po na{ fudbal bio

bi wihov opstanak u

ovom sportu, a ne jo{ i

neko napredovawe.

Naravno, znaju mno-

gi iskreni fudbalski

radnici u Republici

Srpskoj sve to i vjeruje-

mo da }e na}i mogu}nost

da onemogu}e ove me{e-

tare.

Wima se u svemu i ja-

ko `uri, pa silno tra`e

Skup{tinu, nisu mogli

sa~ekati ni 40 dana, a

zna se koliko m i pravo-

slavci vodimo ra~una o

tome. Za{to?

Jednostavno `ele u

toj brzini da u{i}are, a

objektivno u ovom mo-

mentu potrebe za `urbu

nema. Liga funkcioni-

{e dobro, nema velikih

sudijskih ujdurmi (te-

{ko ih je iskorijeniti),

gosti imaju mogu}nost da

se bore za bodove... da-

kle, sve je dobro, nije

idealno.

U ovom trenutku da-

kle, treba trezveno i

mirno tra`iti najboqe

rje{ewe, a imamo izbo-

ra. Znam da imamo i pa-

metnih i sposobnih qu-

di u fudbalu i na wih je

red da povuku potez, a on

je vrlo jednostavan.

Sve raditi mirno,

bez `urbe, bez kalkula-

cija i tra`iti najboqa

rje{ewa. Du`ni su to i

prema Milanu Jeli}u,

~ovjeku koji je Savez po-

stavio na zdrave noge, i

stvorio respektabilnu

instituciju. ¥

Me{etari sa svih strana

Nekada su pojedinci zazirali od

autoriteta, a danas bi oni da budu

autoritet. Mnogi su u fudbal, vaqda

iz silne qubavi prema tom sportu,

ugurali i svoje potomke

U METU

Pi{e Dragi{a

]ORSOVI]

^ETRNAESTO SVJETSKO AMATERSKO BOKSERSKO PRVENSTVO U ^IKAGU

Crnogorski reprezentativac prekidom u ~etvrtoj rundi

savladao [kota Stefensa Simosa i za plasman na

Olimpijske igre treba mu jo{ samo jedna pobjeda

SRBIJA

No}as u ^ikagu boksovala i

posqedwa dva aduta Srbije. U ka-

tegoriji do 69 kilograma Zoran

Mitrovi} se sastao sa Nijemcem

Xekom Kulkaj - Ketom. Ukoliko

ga savlada plasira}e se u ~etvrt-

finale i obezbijedi}e vizu za

Peking. Mane Mar~eta (preko 91

kg) za rivala u osmini finala

no}as je imao Australijanca Da-

nijela Behana. Ukoliko ga pobi-

jedi Mar~eta }e morati da ostva-

ri jo{ jedan trijumf da bi izbo-

rio plasman na Olimpijske igre.

Na ring su iza{la i dvojica

preostalih boraca iz biv{ih ju-

goslovenskih republika. Marijo

[ivolija (Hrvatska) u kategori-

ji do 81 kilograma sastao se sa Ke-

netom Iganom (Republika Ir-

ska), a Makedonac Primislav Di-

movski (preko 91 kg) sa Englezom

Dejvidom Prajsom.

GAJOVI] IZBORIO ^ETVRTFINALE

~etvrtak, 1. novembar 2007.SPORT

DUGO je Danijelu [ari}u

trebalo da izbije u sam vrh

svjetskog rukometa. Krenuo je

iz dobojske Sloge i preko Bor-

ca, Crvene zvezde i Sintelona,

stigao u [paniju. Poslije neko-

liko godina dokazivawa, postao

je simbol Ademar Leona, po ko-

me protivnici prepoznaju eki-

pu, ~lana "velike ~etvorke#

{panskog rukometa. Ve} sqe-

de}e godine, ~eka ga novi iza-

zov - Portland San Antonio sa

kojim je potpisao ugovor na ~e-

tiri godine.

Trenutno je najboqi golman

u [paniji po procentu odbra-

na i kako je za internet portal

"Balkan handball# rekao, u`iva

u Ademar Leonu.

- Sve ide po planu. Biqe-

`imo dobre rezultate kako u

prvenstvu tako i u Ligi {ampi-

ona i svi u klubu su za sada za-

dovoqni. Ne mogu ni ja da se po-

`alim dosada{wim partijama.

Statistika ka`e da sam trenut-

no broj 1 u ASOBAL ligi, a na-

dam se da }e tako i opstati do

kraja sezone - rekao je sjajni ~u-

var mre`e.

?Igrate u ~udnoj grupi Lige

{ampiona. Vardar je poka-

zao zube, Zagreb podbacio, dok

vam je Kadeten otkinuo bod u

[vajcarskoj. Kakav rasplet

o~ekujete?

- Treba nam pobjeda protiv

Kadetena i jedan bod sa gosto-

vawa u Skopqu ili Zagrebu za

prvo mjesto. Za prolazak bismo

morali savladati [vajcarce

kod ku}e, ali na{ ciq je da u

drugi krug odemo kao najboqa

ekipa grupe.

?Zagreb je bio glavni favo-

rit, ali trenutno dr`i "fe-

wer# ?

- Neprijatno su me iznena-

dili. Imaju jako dobre igra~e,

ali treba im vremena da se ui-

graju.

?Koliko Ademar Leon mo`e

ove sezone u Evropi?

- Uspjeh je plasirati se me-

|u osam najboqih ekipa u Ligi

{ampiona. To bi bio lijep re-

zultat. Me|utim, vi{e smo kon-

centrisani na prvenstvo. Mora-

mo da pobe|ujemo sve kod ku}e,

a ove velike ekipe poput Bar-

selone, Siudad Reala i Por-

tlanda da iznena|ujemo na stra-

ni. To je recept po kojem bismo

izborili nastup u elitnom tak-

mi~ewu i naredne sezone. Evro-

pa je prevashodno bitna zbog

sponzora.

?Va{ klub je dio "velike ~e-

tvorke# {panskog rukometa.

Ipak, nikako da se umije{ate u

borbu za titulu. Da li je buxet

glavni problem?

- Siudad Real ima buxet od

{est miliona evra, a mi izme-

|u tri i ~etiri. Dakle, imaju

skoro duplo vi{e para nego Ade-

mar Leon. Nama treba jo{ jedan

vrhunski igra~, rukometna zvi-

jezda, kako bismo napravili tajk

iskorak i jurnuli na krunu.

?Ovo Vam je tre}a sezona u

Ademar Leonu? Kako vam se

svi|a grad, klub, navija~i?

- Grad je super, 200 hiqada

stanovnika, studentski. Imam

klinca od mjesec dana i jednog

od tri godine, za porodicu je

ekstra. Puno zelenila, stari

dio grada, puno parkova... Zai-

sta u`ivam.

?Kada ste pro{le godine izba-

cili Zagreb u polufinalu Ku-

pa kupova, nazvali

ste Leon "evrop-

skim Cetiwem#.

Imate ba{ tempe-

ramentne navija~e?

- Qudi su ov-

dje ludi za ruko-

metom. Jako vole

klub, uvijek nas

bodre i kad igra-

mo dobro, i kad

igramo lo{e.

?Nema Vas u srp-

skoj reprezen-

taciji, razloge

smo odavno ~uli.

Da li je reprezen-

tacija bolna rana

ili se trudi{ da

ostane{ ravnodu-

{an?

- Jako mi je

`ao, jer sam zai-

sta volio tu re-

prezentaciju. Uvi-

jek sam se radovao

pozivu selektora.

Bio sam na spisku

za Olimpijske

igre u Sidneju, pa

sam brisan. Pa za

Svjetsko prven-

stvu u Francuskoj

sam bio na pri-

premama i nisam

oti{ao. Uvijek

sam se vra}ao i da-

vao sve sebe. Na-

`alost, do`ivio

sam ne{to u [vaj-

carskoj {to nije

sportski. Posli-

je toga, mislim da

mi neki qudi ne ulivaju sigur-

nost kada mi ka`u "Danijele,

igraj za reprezentaciju#. Svi

me pitaju zbog ~ega ne}u vi{e

da se odazivam pozivu? Imam

gor~inu koja ne prolazi. Ne

ulivaju mi povjerewe qudi ko-

ji su sada u na{em rukometu, pa

tako ne mogu da ka`em sebi -

"Progutaj neke stvari i idi da

igra{#.

?Predsjednik Rukometnog sa-

veza Srbije Velimir Marja-

novi} tvrdi da sada{wa ruko-

vode}a garnitura ne pravi gre-

{ke prethodnika?

- Mogu}e je da se tim qudi-

ma sada obija o glavu. Ipak, kap

je prelila ~a{u. Ne znam na ko-

me }e se sve prelomiti. Neke

stvari treba da se promjene, da

se dovedu pravi qudi koji ima-

ju ime i prezime u Evropi, da se

dovedu dobri sponzori. Ne za-

ostajemo mnogo za ostalim vr-

hunskim ekipama, treba da ima-

mo jak Savez i selektora koji

ima evropsko ime, koji }e i sam

da privu~e pa`wu drugih re-

prezentacija.

?Da li je to Valero Rivera,

srpski mediji su ga ve} izba-

cili u prvi plan?

- Za mene je idealno re{e-

we, Velimir Petkovi} iz Ge-

pingena! Na{ je ~ovjek, zna ka-

ko di{emo, a zna kako se radi

na Zapadu.

?Ve} se pri~a da bi smetwa

dolasku Rivere bila wego-

va menaxerska agencija i to

{to radi sa nekim na{im

igra~ima?

- Nadam se da }e Rivera, ako

do|e, razdvojiti svoj posao i

ciqeve reprezentacije. Ako ne

do|e, najvi{e bih volio da to

bude Petko. On ipak najboqe

razumije na{ rukomet, a doka-

zao se i u Bundesligi. Bojim se

da bi se Rivera poput Havije-

ra Klementea, te{ko prilago-

dio na{em balkanskom menta-

litetu.

?Pri~a se da Dragan [krbi}

`eli da postane predsjednik

Rukometnog saveza Srbije. Ka-

ko ti se ~ini ta ideja?

- Vjerujem u tu pri~u. Tre-

ba nam neko ime koje poznaje

Evropa i koje ima uticaj na

nas igra~e. Da nas smiri, spu-

sti na zemqu i okupi u jednu

grupu.

?Stojanovi}, \or|i}, [ter-

bik, Peri}, Puqezevi}, [pi-

jan... ^ini se da je Srbija naj-

plodnije golmansko podru~je?

- Sigurno da je tako. Igra-

mo u velikim klubovima po-

sqedwih deset godina. Beli

Stojanovi}, Pa{a \or|i}, o

Perketu ne treba tro{iti re-

~i, Arpad vedri i obla~i po

[paniji. Od ostalih, dodao

bih Francuza Omejera, koji

brani fantasti~no. [to se ti-

~e nas Balkanaca, svake godi-

ne dajemo neke nove talente.

Evo, Hrvatska dobija jednog

Alilovi}a, koji je nedavno

protiv Slovenije imao 20 od-

brana. On je moj saigra~ u Le-

onu.

?[ta poslije golmanske ka-

rijere? Izjavqivali ste da

biste voqeli da se vratite u

rodni Doboj?

- Od 13. godine sam van gra-

da i svaku Novu godinu i Bo-

`i}, jedva ~ekam da proslavim

u Doboju. To su neki moji mo-

menti opu{tawa, koje ne dam

nikome. Za sada je opcija Do-

boj, ali ako se uka`e neka

funkcija, tipa trener golma-

na u [paniji, za{to ne pri-

hvatiti. Nikad ne reci nikad.

Vidje}emo - zakqu~io je Dani-

jel [ari}, golman svjetske

klase. ¥

Danijel [ari}: Golman svjetskog formata

Petko najboqe razumije na{ rukomet, a dokazao se

i u Bundesligi. Bojim se da bi se Valero Rivera

poput Havijera Klementea, te{ko prilagodio na{em

balkanskom mentalitetu, rekao [ari}

PETKOVI]A ZA SELEKTORA SRBIJE

DOBOJLIJA DANIJEL [ARI], BLISTA NA GOLU RUKOMETNOG KLUBA ADEMAR LEON

2

SAMO DA NE BUDE POVREDA...

?Imate 30 godina, koliko jo{ namjeravete da ostanete me-

|u stativama?

- Nadam se {to du`e. Daj Bo`e samo da ne bude povreda.

Kad smo ve} kod du`ine karijere, ne vjerujem da }e dana{we

generacije mo}i da izdr`e do 38, 39. godine, jer sada{wi si-

stem takmi~ewa, srijeda - subota, smrvi ~ovjeka, ma koliko

da je spreman. U svakom slu~aju, kada osjetim da to vi{e ni-

je to, da nisam vi{e sre}an na treningu, ne}u mu~iti sebe. Is-

to kao sa reprezentacijom. Ako se ne osje}am spremnim, onda

ne}u da idem, da qudi gledaju onog [ari}a na koga nisu na-

vikli.

NIKADA ZA HRVATSKU

?Ima li ste ponudu da branite za hrvatsku reprezentaciju, a

pojavila se i izjava predsjednika HRS, @eqka Kavrana, ko-

ji je rekao da Vi "takvim izjavama di`ete sebi cijenu#.

- Mislim da sam sa 30 godina stekao ime i prezime. Kavra-

na bih samo posjetio, da su me Hrvati zvali pred Svjetsko pr-

venstvo u Wema~koj i da su mi nudili dr`avqanstvo. Nije mi

padalo napamet da prihvatim, jer ako ne igram za Srbiju, koja

mi je dala puno toga, onda ne}u ni za jednu drugu reprezentaci-

ju. Tim izjavama oni ho}e da se pravdaju! Ne `elim dizati nika-

kvu pra{inu, zvali su me, nisam prihvatio i to je to.

PORTLAND SAN ANTONIO

?Ipak, naredne sezone prelazite u Portland

San Antonio?

- Potpisao sam ugovor na ~etiri godine. Sve sam zavr{io

jo{ u januaru. Dobio sam ponudu od Porlanda i objeru~ke je

prihvatio. Mislim da je to stepenica vi{e u mojoj karijeri.

Gladan sam trofeja, a mislim da sa budu}im saigra~ima mogu

da postignem ne{to vi{e.

~etvrtak, 1. novembar 2007. SPORT

3

FUDBALERI Lakta{a

lak{e nego {to se o~ekivalo

pobijedili su u posqedwoj utak-

mici {esnaestine finala Ku-

pa BiH Borac sa 2:0. Poslije

izjedna~ene igre u prvih 45 mi-

nuta izabranici Vlade Jagodi-

}a odli~no su otvorili drugo

poluvrijeme i odmah do{li do

prednosti od 1:0.

- Teren je bio izuzetno te-

`ak za igru i obje ekipe nisu us-

pjele da prika`u sve {to zna-

ju. U nastavku susreta do izra-

`aja je do{ao kvalitet koji je

u ovom trenutku na na{oj stra-

ni i sasvim zaslu`eno smo do-

{li do pobjede. Najva`nije je da

je utakmica protekla u veoma

korektnoj igri i da se niko od

igra~a obje ekipe nije povrije-

dio, jer se to po ovakvom tere-

nu veoma lako mo`e desiti - na-

glasio je {ef stru~nog {taba

Lakta{a Vlado Jagodi}.

Premijerliga{ iz Lakta{a

za sada uspje{no gura na tri

fronta.

- U Kupu BiH obezbijedili

smo plasman u osminu finala,

a Kupu Republike Srpske u ~e-

tvrtfinale. Poslije 11. kola u

Premijer ligi smo na osmom

mjestu sa 15 bodova. Uspje{no

guramo prema zacrtanom planu,

a on je da do kraja jesewe trke

sakupimo 21 bod - dodao je Jago-

di}.

U 12. kolu Lakta{i }e igra-

ti na "Bilinom poqu#, gdje }e

se sastati sa doma}im elikom.

- Kao i u svakom drugom su-

sretu, tako }emo i u ovom otvo-

renom igrom poku{ati da do-

|emo do povoqnog rezultata.

^elik je negostoqubiv doma-

}in i za sada odli~no stoji na

tabeli, ali vjerujem da nema

kvalitet da svaki put na svom

terenu pobje|uje. Zato sam ubi-

je|en da }emo se iz Zenice vra-

titi sa povoqnim rezultatom.

Na ovoj utakmici ne}u mo}i ra-

~unati na @eqka Sekuli}a, Ne-

nada Studena i Leonida ]ori-

}a, koji }e pauzirati zbog `u-

tih kartona, ali imamo dovoq-

no adekvatnih alternativa da

pru`imo dobru partiju - dodao

je na kraju {ef stru~nog {ta-

ba Lakta{a Vlado Jagodi}.

¥ D. PA[AGI]

IAKO su se redovima pr-

voliga{a sa Gradskog stadio-

na nadali da se mogu plasira-

ti u osminu finala Kupa BiH

to im nije po{lo za rukom. Bo-

qi od Borca bili su Lakta{i

koji su slavili sa 2:0.

- Bio je ovo prvi pravi is-

pit za Borac otkako sam preu-

zeo ekipu, koji, na`alost, ni-

smo polo`ili. Vidjelo se da su

Lakta{i daleko kvalitetnija

ekipa. Ono {to me je posebno

razo~aralo je da nekoliko mo-

jih fudbalera uop{te nije mo-

glo da ispuni zadatke koje sam

od wih tra`io i samim tim

igra cijele ekipe nije bila na

potrebnom nivou. Ovaj susret je

pokazao da je velika razlika

izme|u prvoliga{kog i fudba-

la koji se igra u Premijer li-

gi - istakao je {ef stru~nog

{taba Borca Milomir Odovi}.

Kormilar Bawolu~ana

okrenuo se i predstoje}im oba-

vezama u prvenstvu.

- Do kraja jesewe trke osta-

la su jo{ dva kola. Prvo gostu-

jemo u Tesli}u kod Proletera,

a potom do~ekujemo dobojsku

Slogu. Me|utim, u mislima mi

je samo subotwi me~ sa Prole-

terom. Bi}e to sigurno te{ko

gostovawe, jer novi ~lan eli-

te pru`a odli~ne partije, po-

gotovo na svom terenu. Me|u-

tim, vjerujem da se mo`emo vra-

titi nepora`eni - dodao je

Odovi}.

Po wegovim rije~ima zim-

sku pauzu na Gradskom stadi-

onu treba dobro iskoristiti

za dovo|ewe kvalitetnih po-

ja~awa.

- Na{ ciq je da se vratimo

u Premijer ligu BiH, ali za

to nam je potrebno ~etiri, pet

igra~a. Vjerujem da sa wima i

uz postoje}e fudbalere ne bi

trebalo da imamo mnogo pro-

blema da ostvarimo zacrtano -

naglasio je Odovi}.

¥ D. P.

TREBIWE - Porazom u 11.

kolu Premijer lige na svom te-

renu od Modri~e Maksima sa 2:1

fudbaleri Leotara su ostali

prikovani na pretposqedwem

mjestu tabele. Kapiten Trebi-

waca Sini{a Mulina vjeruje da

je ovo maksimum koji je pru`i-

la wegova ekipa.

- Ne mo`e se ni{ta na silu.

Dali smo sve od sebe, ali to,

o~ito, nije dovoqno za trijumf

protiv Modri~ana koji ove jese-

ni igraju odli~no. To je na{a

realnost i to svi znaju. Igrali

smo bez tri standardna prvotim-

ca: Vice, Ze~evi}a i ^orlije, a

wihove zamjene nisu bile na po-

trebnom nivou i poraz je bio ne-

minovan. Uz sve to napustila

nas je i sportska sre}a, jer smo

oba gola primili poslije na{ih

gre{aka - naglasio je Mulina.

Do kraja jeseweg dijela pr-

venstva ostala su jo{ ~etiri

kola.

- O~ekuju nas dva gostovawa

i dvije utakmice na na{em stadi-

onu. Trebamo na svakoj utakmici

pru`iti maksimum, da bismo do-

~ekali zavr{etak sezone sa {to

vi{e bodova na svom kontu. A on-

da sa nekim poja~awima na pro-

qe}e mo`emo bez problema osi-

gurati opstanak, {to je u ovom

trenutku sigurno na{ maksimum.

Sigurno je da jo{ ni{ta nije iz-

gubqeno i da se vrijedi boriti do

kraja - dodao je Mulina.

¥ M. PIQEVI]

LAKTA[ANI ZADOVOQNI PROLAZOM U OSMINU FINALA KUPA

PRESUDIO KVALITETU ovom trenutku smo boqa ekipa i sasvim zaslu`eno

smo do{li do pobjede, istakao Vlado Jagodi}

BROTWO

Rival Lakta{a u osmini

finala Kupa BiH bi}e ~lan

Prve lige Federacije BiH,

Brotwo iz ^itluka.

- Odli~no smo pro{li na

`rijebu i imamo realne {an-

se da do~ekamo proqe}e u naj-

masovnijem takmi~ewe. U

ovom trenutku smo sigurno

kvalitetniji od Brotwa, a do-

datna prednost je {to }emo

revan{, 28. novembra, odigra-

ti na na{em stadionu - nagla-

sio je Jagodi}.

\Vlado Jagodi}: ^elik ve} u mislima

BORAC ISPAO IZ NAJMASOVNIJEG TAKMI^EWA

Pojedinci razo~arali Odovi}a

DANAS u 13 ~asova u pro-

storijama Fudbalskog saveza

Republike Srpske u Bawoj Lu-

ci (13 ~asova) odr`a}e se sjed-

nica Izvr{nog odbora.

Na ovom sastanku razma-

tra}e se zahtjev podru~nih sa-

veza Bawa Luka, Doboj i Bije-

qina o odr`avawu Vanredne

izborne skup{tine na kojoj bi

trebao biti imenovan novi

predsjednik FS Republike

Srpske.

Pored toga, ~lanovi fud-

balske vlade razmatra}e za-

htjev suspendovanog Dubravka

Prstojevi}a za ponavqawe di-

sciplinskog postupka. ¥ D. C.

IZVR[NI ODBOR FUDBALSKOG SAVEZA SRPSKE

Odluka o Skup{tini

SINI[A MULINA, KAPITEN LEOTARA

Ni{ta ne mo`e na silu...

BAWA LUKA- Fudbaleri

BSK-a ostvarili su drugu po-

bjedu u jesewem dijelu sezone

na svom terenu. Ovaj put u od-

go|enoj utakmici osmog kola

"romanti~ari# su savladali

ekipu Sutjeske iz Fo~e rezul-

tatom 3:1.

Utakmica na "^airama#

igrala se po veoma te{kom te-

renu, tako da igra~i obje eki-

pe nisu bili u mogu}nosti da

pru`e kvalitetnu fudbalsku

predstavu. U prvih 45 minuta

nije bilo mnogo {ansi, ali su

vi|ena dva pogotka. Prvo je

BSK stigao u vo|stvo u 23. mi-

nutu, kada je poslije slobodnog

udarca Damjanovi}a najvi{i

u skoku bio [tekovi} i gla-

vom matirao Matovi}a. Gosti

su uspjeli izjedna~iti devet

minuta kasnije. Krezovi} je

izveo slobodwak sa preko 35

metera i uputio {ut, a lopta

je odsko~ila ispred Xonli}a,

dobila ubrzawe i zavr{ila u

mre`i.

U nastavku susreta doma-

}i tim imao je terensku ini-

cijativu, ali bez pravih pri-

lika. Ipak, u samom fini{u

BSK je stigao do trijumfa, a

strijelac oba pogotka bio je

"rezervista# Stankovi}. Pr-

vo je u 81. minutu poslije uba-

civawa Stanivukovi}a glavom

loptu prebacio preko istr~a-

log Matovi}a, da bi kona~nih

3:1 postavio u samom fini{u

me~a.

¥ D. CURA]

STRIJELCI: [tekovi} u 23. i Stankovi} u 81. i 89. mi-

nutu za BSK, a Krezovi} u 32. minutu za Sutjesku, stadion:

"^aire#, gledalaca: 100, sudija: Sreten Udovi~i} (Prijedor)

6, `uti kartoni: Glamo~i}, [akoti}, Ru`i~i} (BSK), To-

dorovi}, Drakul, Pavlovi}, (Sutjeska).

BSK: Xonli} 6, Sladojevi} 7, Damjani} 6 (od 70. minuta

Stankovi} 7), Zrni} 7, [tekovi} 7, Glamo~i} 6 (od 79. mi-

nuta \udurovi} -), Baki} 6 (od 90. minuta Ru`i~i} -), Da-

mjanovi} 7, Stanivukovi} 6, [akoti} 6, Strika 7.

SUTJESKA: Matovi} 6, Prodanovi} 6 (od 84. minuta Ra-

danovi} -), Stevanovi} 6, Vilaret 6, Pavlovi} 7, Drakul, To-

dorovi}, Ra{evi} (od 78. minuta Radovi} -), Risti}, Krezo-

vi}, Muminovi}.

IGRA^ UTAKMICE: Danijel Stankovi} (BSK) 7.

BSK 3:1 SUTJESKA

\Igra~i BSK-a: Fini{ prijao

"

romanti~arima"

ODGO\ENI SUSRET OSMOG KOLA PRVE LIGE REPUBLIKE SRPSKE

MAT OD

"

REZERVISTE"

PRIJEDOR - U posqed-

woj utakmici osmine finala

Kupa Republike Srpske dru-

goliga{ Rudar Prijedor bio

je boqi od Slobode iz Novog

Grada i pobijedio sa 2:0.

Doma}in je do{ao do

prednosti u {estom minutu

kada je Kecman topovski {u-

tirao sa nekih 15 metara, a

golman Slobode Novakovi}

paradom je samo uqep{ao po-

godak. Kona~an rezultat po-

stavqen je u 62. minutu. Naj-

boqi akter susreta Kecman

se oslobodio dvojice igra~a,

{utirao, a lopta se odbila do

Ba{i}a, koji je sa nekih de-

setak metara savladao nemo}-

nog Novakovi}a.

Podsjetimo, plasman u ~e-

tvrtfinale osim Kupa Repu-

blike Srpske osim Rudar Pri-

jedora ranije su obezbijedili:

Leotar (Trebiwe), Borac (Ba-

wa Luka), Jedinstvo (Br~ko),

Slavija (Isto~no Sarajevo),

Lakta{i, Modri~a Maksima

i Radnik (Bijeqina). ¥

DRUGA LIGA, GRUPA JUG

Vuji~i} presudio

HAN PIJESAK - Fudbaleri Han

Pijeska zabiqe`ili su minimalan tri-

jumf u odgo|enoj utakmici 11. kola Dru-

ge lige Republike Srpske, grupa jug.

"[umari# su na svom terenu savladali

favorizovani Napredak sa 1:0, sprije-

~iv{i tako tim iz Doweg [epka da se

izjedna~i na vrhu tabele sa Glasincem.

Trenutak odluke dogodio se u 48. mi-

nutu, kada je po lijevoj strani odli~no

pro{ao \eri}, centrirao u kazneni pro-

stor, gdje je Vuji~i} odli~no reagovao

i glavom poslao loptu u mre`u.

I prije toga doma}i su bili boqi

tim, stvarali prilike, ali su samo jed-

nom prona{li put do gola Stevanovi}a.

S druge strane, gosti su samo jednom za-

prijetili, i to u 75. minutu preko \u-

ki}a, koji je sna`no {utirao sa ivice

{esnaesterca, ali je Borkovi} izbacio

loptu sa gol-linije. ¥ Sl. Pe.

POSQEDWA UTAKMICA OSMINE FINALA KUPA SRPSKE

Drugoliga{ uspje{niji

STRIJELAC: Kecman u 6. i Ba{i} u 62. minutu, stadion:

Gradski, gledalaca: 200, sudija: Rodoqub Topi} (^elinac) 7,

`uti kartoni: Ba{i}, Radun, Despotovi} (Rudar Prijedor),

Elijazovi} (Sloboda).

RUDAR PRIJEDOR: Radun 7, Despotovi} 8, Kotaran 8,

Bui} 7, Ilin~i} 7, Baji} 7, Kova~evi} 7 (od 78. minuta Goli}

-), Ba{i} 8 (od 73. minuta -), Kantar 7, Kecman 8 (od 71. Sti-

jepi} -), Staki} 8.

SLOBODA: Novakovi} 7, Ivi~i} 6 (od 87. minuta Luka-

ji} -), Keranovi} 6, Kova~evi} 7, Luka~ 6, Kadi} 6 (od 59. mi-

nuta B. Zdjelar 7), [abi} 7, Da{i} 7, Reki} 6, Jelisavac 7 (od

77. minuta N. Zdjelar -), Elijazovi} 6.

IGRA^ UTAKMICE: Bojan Kecman (Rudar Prijedor) 8.

RUDAR P. 2:0 SLOBODA

BEOGRAD - Agonija Crve-

ne zvezde nastavqena je i u Lu-

~anima. "Crveno-bijeli# su us-

pjeli da osvoje samo bod protiv

Mladosti (1:1) u 11. kolu Meri-

dijan superlige.

Doma}i su imali vi{e od

igre u prvom poluvremenu, i u

32. minutu stigli do zaslu`e-

nog vo|stva, kada je najni`i

igra~ na terenu, Useni, glavom

savladao Banovi}a. Beogra|a-

ni su tek u nastavku krenuli

mnogo anga`ovanije i kao plod

takve igre uslijedilo je izjed-

na~ewe u 64. minutu, a strije-

lac je bio Kastiqo. No, to je

bilo dovoqno tek za {esti re-

mi sezone.

Boqe nije pro{ao ni drugi

"vje~iti# rival, Partizan. "Cr-

no-bijeli# su u Humskoj odigra-

li bez golova sa ~a~anskim Bor-

cem, te tako propustili prili-

ku da se jo{ vi{e u~vrste lider-

sku poziciju.

Iznena|ewe je napravio i

^ukari~ki, koji je protiv za-

huktale Vojvodine, uz dosta sre-

}e, nepora`en napustio Novi

Sad. Osokoqeni bodom sa "Ma-

rakane#, fudbaleri Napretka

su bili ubjedqivi u duelu sa

Smederevom, a junak trijumfa

ponovo je bio mladi reprezen-

tativac Pavlovi}, dvostruki

strijelac.

OFK Beograd je nadigrao

posustale Kuqane, dok je Be`a-

nija bila na korak od podviga u

Zrewaninu, po{to je sa deset

igra~a povela protiv Banata,

ali je doma}in najprije preko

kapitena Milo{evi}a iz-

jedna~io, a zatim u posqed-

wem minutu, zahvaquju}i au-

togolu Vani}a, stigao do sva

tri boda.

Rezultati 11. kola: NO-

VI SAD: Vojvodina - ^uka-

ri~ki 0:0, ZREWANIN: Ba-

nat - Be`anija 2:1 (Milo{e-

vi} 80, Vani} 90 autogol -

Lazi} 70), BEOGRAD: OFK

Beograd - Hajduk Kula 3:1

(Babovi} 36, Kalu|erovi}

63, 80 - Peri} 53), KRU[E-

VAC: Napredak - Smederevo

3:1 (Milovanovi} 17, Pavlo-

vi} 54, 63 - Ze~evi} 67), LU-

^ANI: Mladost - Crvena

zvezda 1:1 (Useni 32 - Kasti-

qo 64), BEOGRAD: Parti-

zan - Borac 0:0. ¥

ODIGRANO 11. KOLO MERIDIJAN SUPERLIGE

"Vje~iti" razo~arali

1. Partizan 11 8 3 0 23:8 27

2. Vojvodina 11 6 4 1 17:10 22

3. C. zvezda 10 4 6 0 12:5 18

4. OFK Beograd 11 5 3 3 15:11 18

5. Borac 11 4 4 3 9:9 16

6. ^ukari~ki 11 3 5 3 8:10 14

7. Banat 11 3 4 4 12:14 13

8. Mladost 11 2 6 3 7:11 12

9. Smederevo 11 3 2 6 8:13 11

10. Hajduk 10 2 3 5 7:11 9

11. Napredak 11 2 3 6 7:13 9

12. Be`anija 11 1 1 9 7:17 4

~etvrtak, 1. novembar 2007.SPORT

4

AROWAN - GRI[^UK,

MEKSIKO 2007.

MAT U ^ETIRI POTEZA

PROBLEM BROJ 650

Rje{ewe iz pro{log broja:

K. Erlin

1.Dc6 Ke5 2.Dd5+ Kf4 3.Df5#(1...Kg5 2.Lf3 Kf4 3.Df6#);

(1...Kg4 2.Lf3+ Kh4 3.Dh6#);...

SVJESNI propusta i gre-

{aka na gostovawu u @ivinica-

ma, za koje su "nagra|eni# prvim

ovosezonskim porazom u Pre-

mijer ligi, rukometa{i Borca

do~ekuju subotwi derbi {estog

kola protiv aktuelnog {ampi-

ona, Bosne.

"Crveno-plavi# pred svo-

jim navija~ima ele da se isku-

pe za neuspjeh, poka`u da im je

protiv Kowuha bio samo lo{

dan, te da se mogu nositi sa naj-

boqim timovima u ligi.

- U @ivinicama smo odi-

grali ispod na{ih mogu}nosti,

nismo uspjeli da otklonimo ne-

ke ranije uo~ene nedostatke i

napravili smo previ{e tehni~-

kih gre{aka, {to se, naravno,

odrazilo i na rezultat. Mislim

da je na{ veliki problem {to

nas drugi cijene vi{e nego mi

sami sebe. Moramo vi{e da vje-

rujemo u na{e mogu}nosti. Ima-

mo kvalitetan tim, ali dosta

osciliramo. Jer, kako objasni-

ti da u sedam dana odigramo od-

li~no na jednom i neprepozna-

tqivo lo{e u drugom me~u - re-

kao je prvi ~uvar mre`e Bawo-

lu~ana Mehmedalija Mulabdi}.

Bor~eva "jedinica# zna re-

cept protiv prvaka:

- Potrebno je da psihi~ki

spremni do~ekamo Bosnu, da

imamo pravi pristup igri, jer

siguran sam da mo`emo mnogo

boqe nego u @ivinicama. Po

meni, izrazitog favorita ne-

ma, ali mislim da je na{a pred-

nost doma}i teren i, nadam se,

pun "Borik#.

Kapiten Goran Mali} pret-

hodna dva me~a je propustio

zbog povrede, a nastup protiv

Sarajlija mu je pod znakom pi-

tawa:

- Ukqu~io sam se u trena`ni

proces i imam veliku `equ da

zaigram protiv Bosne. Ipak, o

nastupu }emo odlu~iti na dan

utakmice. Potrebni su nam samo

100 odsto spremni igra~i i tre-

nerova }e biti posqedwa. Sma-

tram da je Bosna blagi favorit,

ali sam siguran da }emo svi osta-

viti srce na parketu kako bismo

slavili. Kiksali smo protiv Ko-

wuha, ali to ne mora ni{ta da

zna~i, prvenstvo je dugo, a der-

bi sa prvakom je idealna prili-

ka da se iskupimo - naglasio je

Mali}. ¥ D. MARI]

Mehmedalija Mulabdi}: Niko nije favorit

(Snimio M. MIHAJLOVI])

"BORIK" NA[A PREDNOST

WUJORK - Premijer-

na no} 62. sezone NBA li-

ge nije mogla prote}i bez

drame. LA Lejkersi i

Hjuston u "Stejpls cen-

tru# su odigrali me~ sa

infarkt zavr{nicom, u

kojoj su spretniji bili

Roketsi - 95:93.

"Rakete# su tokom me-

~a igrale sigurno, iz mi-

nuta u minut pove}avale

prednost, da bi u posqed-

wih 90 sekundi u{le sa

"plus 12# (92:80). No, Ko-

bi Brajant nije elio da

se pomiri sa porazom. U

seriji 12:0 postigao je os-

am pogodaka, po dva su do-

dali Xordan Farmar i

Derek Fi{er, pa se u za-

vr{nih 13 sekundi u{lo

sa egalom 92:92. ^ovjek

odluke bio je [ejn Bati-

je, koji je 2,5 sekunde pri-

je kraja pogodio trojku

preko ruke i svom timu

donio veliki trijumf na

otvarawu.

Goste iz Teksasa

predvodili su Trejsi

Mekgrejdi sa 30 i Jao

Ming koji je zabiqe`io

25 ko{eva i 12 skokova.

Kod doma}ih, pomenuti

Brajant se zaustavio na

"koti 45#, u odsustvu po-

vrije|enog Lamara Odo-

ma, istakao Derik Fi{er

sa 17 pogodaka, dok Vla-

dimir Radmanovi} nije

ulazio u igru.

San Antonio je prvo

primio {ampionski pr-

sten, a zatim nadigrao

Portland sa 106:97. Spar-

si nisu djelovali nadmo}-

no u ovom duelu, ali su u

drugoj ~etvrtini uspjeli

da naprave veliku zalihu

i na kraju lako slave. Naj-

boqi kod "mamuza# bio je

Tim Dankan, koji je za 40

miliona dolara produ-

`io ugovor na jo{ dvije

godine, sa 24 poena i 13

skokova, dok je Emanuel

\inobili upisao 16 ko-

{eva i osam asistencija.

U pora`enom timu ista-

kao se Lamarkus Eldrix

sa 27 pogodaka.

U reprizi pro{logo-

di{weg polufinala Za-

padne konferencije, Ju-

ta je kao gost ubjedqivo

savladala Golden Stejt

rezultatom 116:97. "Xe-

zere# je predvodio Kar-

los Buzer sa 32 poena i 15

uhva}enih lopti, dok je

Deron Vilijams imao ta-

ko|e zapa`enu rolu sa 24

pogotka. Najkorisniji

igra~ Eurobasketa u

[paniji, Andrej Kiri-

lenko, na startu sezone

upisao je devet poena, uz

isto toliko skokova i

~ak osam asistencija. U

ekipi Golden Stejta naj-

zapa`eniji je bio Beron

Dejvis sa 25 ko{eva i 10

asistencija, dok srpski

reprezentativac Kosta

Perovi} nije nastupao u

prvom me~u. ¥

PO^ELA 62. SEZONA KO[ARKA[KE NBA LIGE

PRED RUKOMETA[IMA BORCA JO[ JEDAN TE@AK ISPIT

Potrebno je da psihi~ki spremni

do~ekamo Bosnu, da imamo pravi

pristup igri, jer siguran sam da

mo`emo mnogo boqe nego u @ivinicama,

rekao Mehmedalija Mulabdi}

Brajant (LA Lejkers) i Mekgrejdi (Hjuston):

"

Rakete" uspje{nije

Hjuston u neizvjesnoj zavr{nici kao gost

savladao LA Lejkerse. [ampion

startovao pobjedom

DRAMA NA PREMIJERIDRAMA NA PREMIJERIDRAMA NA PREMIJERIDRAMA NA PREMIJERIDRAMA NA PREMIJERIDRAMA NA PREMIJERIDRAMA NA PREMIJERIDRAMA NA PREMIJERIDRAMA NA PREMIJERIDRAMA NA PREMIJERI

DOBOJ - U prijateqskoj

utakmici rukometa{i Sloge sa-

vladali su u Doboju ekipu Slo-

bode Solane iz Tuzle. Dobojli-

jama je ovo odmjeravawe snaga

sa biv{im ~lanom najja~e bh.

lige poslu`ilo kao uvertira

za predstoje}u prvenstvenu

utakmicu sa Gora`dem koja je

na programu u petak u ovda{woj

dvorani Sredwo{kolskog cen-

tra. Ujedno, na ovaj na~in Slo-

ga je iskoristila dvonedjeqnu

pauzu u {ampionatu BiH.

Mlada ekipa gostiju bila je

protivnik po mjeri, jer je cije-

li me~ odigrala punim tempom,

brzo, borbeno i bez respekta.

I kada su, recimo, poslije vo|-

stva od 3:1 gubili sa 9:3, nisu se

predavali pa je u 24. minutu bi-

lo - 15:14, a na odmor se oti{lo

kod rezultata 18:16 u korist do-

ma}ina.

Tuzlaci su ostavili dobar

utisak, a posebno mladi desni

bek Emir Suhowi}, koji je qe-

tos trebalo da do|e u redove

Sloge, ali je u posqedwi ~as

odustao zbog {kolovawa. Sve

to je doprinijelo da je gotovo

cijeli me~ bio prili~no izjed-

na~en, a Dobojlije su u posqed-

wih desetak minuta prednost sa

31:30 pove}ale na kona~nih

40:33. ¥ S. PUHALO

PRIJATEQSKA RUKOMETNA UTAKMICA

Da se zna stariji...

DVORANA: Sredwo{kolskog centra, gledalaca: 100, sudi-

je: Ili} i Tovilovi} (Doboj), sedmerci: Sloga 6 (4), Sloboda

Solana 2 (1), iskqu~ewa: Sloga 6, Sloboda Solana 4 minuta.

SLOGA: Hodik, Grbi} 2, Galiot 5, Pijetlovi} 5, Stanko-

vi}, Stojanovi} 4, Pani}, Maxarevi} 7, Pavlovi}, Mawi}, Vu-

jadinovi} 8 (3), Kaleni} 4 (1), Me|i} 5, Ne{kovi}, Mi{ano-

vi}, \uri}, Vulinovi}.

SLOBODA SOLANA: Sabqi}, Mutap~i}, Buqugija 4, Qu-

bi}, Rahmanovi} 1, Bosto 2, Rizvanovi}, Ov~ina 9 (1), Suho-

wi} 5, Ferhatbegovi}, Juki} 3, Karavdi} 3, Mehinovi} 6, Tra-

ki}, Muji}, Samek.

SLOGA SLOBODA S.40:33

KARATISTI Leotara

plus vrijedno treniraju pri-

premaju}i se za nastup u Pre-

mijer ligi BiH. @enska eki-

pa koja }e nastupiti u sastavu

Dragica Drapi}, Maja Mirdi-

wa i Jelena Mili} brani}e

prvo mjesto i pehar namijewen

najboqem timu osvojen pro{le

godine.

- Znamo da nam ne}e biti

lako ponoviti uspjeh od pro-

{le godine, jer }e sve ekipe

`eqeti da nas pobijede, ali

mi }emo uraditi sve da pono-

vo budemo najboqi. Djevojke

su u formi i siguran sam da

}emo ponovo biti najboqi.

@elimo titulu i ni{ta nas

drugo ne interesuje - rekao je

trener Karate kluba Leotar

plus Rajko Radulovi}.

On je istakao da jedini

problem sa kojim se suo~ava

wegova ekipa, ali i ostali

timovi u~esnici Premijer

lige, je to {to je jo{ uvijem

nepoznat termin prvog tur-

nira.

- Prvobitno je bilo pla-

nirano da se prvi turnir odr-

`i 28. oktobra, ali je do{lo

do odga|awa na zahtjev klubo-

va iz Federacije BiH. Jo{

uvijek nije poznat novi ter-

min i to nam je jedini pro-

blem, jer ve}ina karatista i

karatistkiwa iz Republike

Srpske nastupa na dvojnu re-

gistraciju za timove u Srbi-

ji i radi}e Ligu te zemqe ko-

je je na programu prvi i tre-

}i vikend u novembru. Uvi-

jek postoji mogu}nost da se

neko povrijedi, a u tom slu-

~aju bi bili znatno oslabqe-

ni u Ligi BiH. Ipak, nadam

se da se to ne}e dogoditi i

da }e svi takmi~ari biti

spremni za nastup u Premijer

ligi BiH - istakao je Radu-

lovi}.

Trebiwski karatisti pro-

{le godine bili su ne{to

slabiji od svojih klupskih ko-

legica. Naime, oni su na kra-

ju Premijer lige BiH bili

peti.

- @eqa nam je da ove godi-

ne budemo boqi i da osvojimo

jedno od prva tri mjesta. Mi-

slim da se objektivno ne mo-

`emo umije{ati u borbu za pr-

vo mjesto, jer imamo izuzetno

mladu ekipu, ali sigurno je da

ni pred jednom ekipom ne}e-

mo pokleknuti bez gr~evite

borbe - naglasio je Rajko Ra-

dulovi}.

¥ S. POPOVI]

KARATISTI LEOTARA PLUS RADE PUNOM PAROM

Titula i ni{ta drugo

PLIVA^I Olimpa iz Ba-

we Luke polako privode kraju

pripreme za predstoje}i, zimski

dio sezone i nova takmi~ewa.

- Ne{to smo druga~ije raspo-

re|eni kada su treninzi u pita-

wu u odnosu na minulu sezonu.

Sa Milanom Glamo~i}em radim

na bazenu u Srpskim toplicama.

Sa ostalim pliva~ima koji i da-

qe treniraju u hotelu "San# u

Lakta{ima radimo Miodrag e-

ko i ja, dok mla|e kategorije vo-

de Mladen ^eko i Milana Ra-

nitovi} - istakao je trener

Olimpa @eqko Pani}.

Ve} za devet dana pliva~i

bawolu~kog kluba ima}e prvi

ispit i to na Otvorenom prven-

stvu Srbije.

- To }e biti veliko takmi-

~ewe koje }e okupiti najboqe

pliva~e, kako iz Srbije tako i

iz zemaqa u okru`ewu. Ipak, i

ovu smotru iskoristi}emo vi{e

kao pripreme za ve}a takmi~e-

wa koja nas o~ekuju - rekao je

Pani}.

Sredinom decembra Milan

Glamo~i} nastupi}e na Evrop-

skom prvenstvu na malim baze-

nima koje }e se odr`ati u ma-

|arskom Debrecinu.

- Mislima smo ve} u Ma|ar-

skoj i kroz predstoje}e mitinge

na kojima }emo nastupiti do ta-

da, nastoja}emo {to boqe da se

spremimo kako bismo ostvari-

li zapa`ene rezultate. Ovo smo-

tra, opet, bi}e kao neka uverti-

ra za Evropsko prvenstvo u Bel-

giji na velikim bazenima koje

}e se odr`ati u martu naredne

godine. Ipak, do tada treba da se

skoncentri{emo na prvenstva

Srpske i BiH, koja su na pro-

gramu tako|e u martu - dodao je

Pani}. ¥ N. [.

PRIPREME PLIVA^A OLIMPA ULAZE U FINI[

Pogled ka DebrecinuIGRA^ICE Hercegovca i

daqe kolo vode u Drugoj ligi

Srpske, prva grupa. One su u

okviru ~etvrtog kola zabiqe`i-

le isto toliko pobjeda i sa 12

bodova ~vrsto dr`e vrh tabele.

Pred naletom Bile}anki ovoga

puta poklekle su igra~ice Sla-

vije - 3:1 (25:15, 25:16, 20:25, 25:13).

U derbiju za~eqa druge gru-

pe izme|u Bratunca i Feniksa

doma}i tim osvojio je dva dok su

igra~ice iz Doweg @abara ku-

}i odnijele jedan bod.

U okviru tre}e grupe u Pr-

wavoru su, tako|e, snage odmjeri-

le ekipe iz dna tabele, Ukrina

i bawolu~ka Budu}nost. Prvi

set go{}e su poslije mnogo bor-

be rije{ile u svoju korist - 26:24,

da bi u drugom periodu bqesnu-

le doma}e igra~ice - 25:20. No,

u nastavku me~a go{}e su zago-

spodarile parketom i slavile

ubjedqive pobjede - 25:18, 25:15.

Rezultati: prva grupa: VI-

[EGRAD: HE na Drini dva - Ru-

do 0:3, QUBIWE: Qubiwe -

Stakorina 1:3, BILE]A: Her-

cegovac - Slavija 3:1. Plasman:

Hercegovac 12 bodova, Slavija 9,

Stakorina 7, HE na Drini dva 4,

Rudo 3, Qubiwe 1 bod.

Druga grupa: PELAGI]E-

VO: Mladost - Planinsko 3:2,

BRATUNAC: Bratunac - Fe-

niks 3:2, UGQEVIK: Rudar - Cr-

vena zvijezda 0:3. Plasman: Mla-

dost 11 bodova, Crvena zvijezda

10, Planinsko 9, Rudar 3, Bratu-

nac 2, Feniks 1 bod.

Tre}a grupa:BAWA LUKA:

Milka Agro - Balkana MP 1:3, [I-

POVO: Pliva - Inova 3:0. PRWA-

VOR: Ukrina - Buidu}nost 1:3,

BROD: Mladost - Kozara odgo|eno.

Plasman: Pliva 12 bodova, Balka-

na MP 7, Inova i Milka Agro po

6, Mladost 5, Kozara i Budu}nost

po 4, Ukrina 1 bod. ¥ T. P. X.

DRUGE LIGE REPUBLIKE SRPSKE ZA ODBOJKA[ICE

Vode}i po planu

ROGATICA - Prvi ovogo-

di{wi ulov u planinskom lovi-

{tu "Sjeme}# nani{anili su

iskusni rogati~ki lovci Mo-

mir Ili} i Sini{a Ikoni}.

Momir je odstrijelio dvije, a

Sini{a jednu divqu sviwu.

Prema rije~ima lovo~uvara

"Sjeme}a# Radoslava Ristano-

vi}a veprovi su odstrijeqeni u

rejonima poznatijim kao Rasto-

ve {ume i Dobre vode gdje ova

divqa~ naj~e{}e i zalazi.

- Ili}eva dva vepra bila su

te{ka 30, a Ikoni}ev 70 kilo-

grama. Ovo su veoma dobri tro-

feji, pravi kapitalni primjer-

ci - rekao je Ristanovi}.

U [umskom gazdinstvu "Sje-

me}# koje gazduje pomenutim lo-

vi{tem od 1972. godine o~eku-

ju jo{ ovakvih trofeja, jer ka-

ko su istakli, obilaze}i {ume

Sjeme}a, Ze~ice, Bok{anice i

Devetaka utvr|eno je da ove go-

dine ima dosta divqih sviwa.

Planinsko lovi{te u Rogatici

zauzima ne{to vi{e od 22 hiqa-

de hektara zemqi{ta i bogato

je raznom vrstom divqa~i. U

wemu se, kako tvrde lovci, mo-

`e na}i najvi{e divqih sviwa,

medvjeda, kuna, divokoza, di-

vqih ma~aka, ze~eva, ali i vu-

kova.

Osim ovoga u Rogatici po-

stoji i brdsko lovi{te kojim

gazduje Lova~ko udru`ewe "Ro-

gatica#, a ukupna povr{ina oba

lovi{ta je 68 i po hiqada hek-

tara.

- Za razliku od brdskog gdje

se lovi samo uz dozvolu i u lo-

va~kim grupama u planinskom

lovi{tu mo`e da lovi onaj ko

ima polo`en lova~ki ispit pla-

ti ulaz, odstrel i trofej. Cije-

ne je odredio Lova~ki savez Re-

publike Srpske, a lov nadziru

lovo~uvari - rekao je tehni~ki

direktor [umskog gazdinstva

"Sjeme}# Marko Tomovi}.

On je napomenuo da se sa po-

~etkom lova na {teto~ine or-

ganizuju i hajke na vukove i di-

vqe sviwe koji tamane pleme-

nitu divqa~, a nerijetko koqu

doma}u stoku seqacima obli-

`wih sela.

¥ S. MITROVI]

BOGAT OVOGODI[WI ULOV U PLANINSKOM LOVI[TU

"

SJEME]"

ODSTRIJEQENI VEPROVI

PELAGI]EVO - Prvo

mjesto na posqedwem ovogodi-

{wem takmi~ewu u pecawu {a-

rana "Karp-kup Pelagi}evo -

oktobar 2007# pripalo je ri-

bolovcima hrvatske ekipe "Ka-

menolom Gradac# iz \akova.

Poslije 72 ~asa neprekid-

nog pecawa na jezeru Pelagi}e-

vo ~lanovi ove ekipe ulovili

su 67,35 kilograma {arana.

Za ovaj uspjeh osim zlatne

medaqe dobili su i dvije hi-

qade i 800 evra.

Drugo mjesto sa ulovom od

58,65 kilograma ove ribe osvo-

jili su ~lanovi ekipe "Dunav#

iz Beograda. Kao i zlatna,

bronzana medaqa oti{la je u

Hrvatsku ~lanovima ekipe

"Hazurovi}# iz Na{ica koji

su ulovili 50,55 kilograma {a-

rana.

Ovo takmi~ewe organizo-

vali su ~lanovi Dru{tva

sportskih ribolovaca "[a-

ran# iz Pelagi}eva.

Prema rije~ima predstav-

nika ovog dru{tva glavni ciq

nadmetawa bio je razvoj

i popularizacija moder-

nog {aranskog ribolo-

va, kao i okupqawe, upo-

znavawe i dru`ewe {to

ve}eg broja pristalica

pecawa {arana.

"Karp-kup Pelagi-

}evo - oktobar 2007#,

koji je trajao od 25. do

28. oktobra, privukao je

ukupno 16 ekipa, iz Sr-

bije, Hrvatske, Ma|ar-

ske, Slovenije i BiH.

Svaka ekipa je brojala

po tri ~lana i bilo im je

dozvoqeno da istovreme-

no imaju po ~etiri {tapa u

vodi.

Svi u~esnici ovog takmi-

~ewa zajedno su ulovili 62 ri-

be, ukupne te`ine 496 kilo-

grama, dok je prosje~an ulov

bio 7,98 kilograma.

Jednog od najqep{ih {a-

rana uhvatio je ribolovac Jo-

vica Stojanovi} ~lan ekipe

"Uhvati i pusti#. Za u~e{}e

u ovom nadmetawu ribolovci

su morali platiti po 500

evra.

¥ V. SAJLOVI]

TAKMI^EWE U PECAWU [ARANA

"

KARP-KUP PELAGI]EVO-OKTOBAR 2007"

ZAVR[ENA OVOGODI[WA NADMETAWAPoslije 72 ~asa neprekidnog pecawa na jezeru

Pelagi}evo najboqi bili hrvatski ribolovci iz

ekipe

"

Kamenolom Gradac" iz \akova. ^lanovi ove

ekipe ulovili 67,35 kilograma {arana

Jovica Stojanovi}: Upecao najqep{eg {arana

U [umskom gazdinstvu

"

Sjeme}", koje gazduje pomenutim

lovi{tem o~ekuju jo{ ovakvih trofeja. Obilaze}i {ume

lovi{ta utvr|eno je da ove godine ima dosta divqih sviwa

\ Nagrade: Najuspje{niji ribolovci iz \akova

\ Lovci: Divqe sviwe ~esto na ni{anu

SEZONA

Lovna sezona na {teto~i-

ne kao {to su vukovi i divqe

sviwe u Rogatici je po~ela 6.

oktobra. U pro{lom broju

"Lova i ribolova# gre{kom je

objavqeno da je po~ela sezona

na srne}u divqa~. Me|utim se-

zona na srne i srnda}e u ovom

periodu u Rogatici je izri~i-

to zabrawena.

PRED samo zatvarawe sezo-

ne lova na pastrmku Mi{o An-

toni} iz Krupe na Vrbasu uspio

se okititi trofejnim primjer-

kom pastrmke. Kako, stoji na In-

ternet stranici www.lipljen.comon je ulovio pastrmku te{ku tri

kilograma i 800 grama i dugu 75

centimetara. Ovu trofejnu "kra-

qicu voda# ulovio je na Vrbasu u

mjestu "Erakova pla`a# Prema

rije~ima Antoni}a dan je bio sun-

~an, a pecao je na varalicu "vo-

bler#.

Kako nam je ispri~ao, riba je

zagrizla tek kada se nivo vode po-

ve}ao poslije ispu{tawa iz jeze-

ra hidroelektrane "Bo~ac#.

- Borba je bila naporna i tra-

jala je deset minuta, a riba je stal-

no iskakala iz vode i vra}ala se

- ispri~ao je Antoni}.

Prema wegovim rije~ima bio

je veoma iznena|en kada je na svo-

joj udici vidio jako veliku po-

to~nu pastrmku, koja se rijetko

mo`e upecati u rijeci Vrbas.

¥ V. POPOVI]

SVI oni eqni dobrog pro-

voda sa lova~kom pu{kom ili

ribarskim {tapom u ruci, na Ko-

zari i u okolini Prijedora mo-

gu na}i raj za svoju strast.

Na ovoj ponosnoj planini u

okviru nacionalnog parka pro-

stire se lovi{te "Kozara# od

skoro 17 hiqada hektara. Lovi-

{te je bogato srnom, ze~evima,

divqim sviwama, lisicama, vuko-

vima kao i divqim ma~kama. Po-

{to je ovaj predio prete`no brd-

skog karaktera pa su prilazni

putevi u lovi{tu prohodni

uglavnom za terenska vozila. U

lovi{tu su ure|ene ~eke, hrani-

lice, zasjede, a loviti se mo`e

sa ~eke ili organizovawem haj-

ki. Za{ti}ene divqa~i su srne,

zec, fazan, poqska jarebica, di-

vqa patka. Osim lova na pod-

ru~ju op{tine Prijedora razvio

se i ribolov, a ribwak "Sani-

~ani# u dowem toku rijeke Go-

mjenice ima stogodi{wu tradi-

ciju u proizvodwi ribe. Osnovni

snabdjeva~ vodom ovog ribwaka

je rijeka Gomjenica sa svojim pri-

tokama. Ukupna povr{ina rib-

waka je hiqadu i 300 hektara od

~ega je pod vodom hiqadu i 160

hektara, podijeqenih u 34 ribwa-

ka povr{ine od dva do 130 hekta-

ra. Godi{wa proizvodwa ribe je

od 1,2 do 1,5 tona. [aran je osnov-

na i glavna uzgojna vrsta ribe,

dominira u strukturi poribqa-

vawa kao i u izlovu. Sem {arana

u ribwaku se uzgajaju amur, tol-

stolobik, som, smu|, {tuka i dru-

ge mawe va`ne vrste ribe. Kao

poseban ekosistem sa bogatom

florom i faunom, ribwak "Sa-

ni~ani# je oduvijek bio mjesto

koje je privla~ilo brojne qubi-

teqe prirode, posebno lovce.

Tekst preuzet sa Internet

stranice Turisti~ke organiza-

cije op{tine Prijedor.

¥ N. T.

NAGRADE

"

GLASA SRPSKE"

I

"

VRBAS RIBOLOVA"

[tap i rola

Bawolu~anima

NAJVI[E sre}e u septem-

barskom izvla~ewu nagradne

igre "Glasa Srpske# i "Vrbas

ribolova# imao je Ogwen Man-

di} iz Bawe Luke.

Zahvaquju}i redovnom ~i-

tawu na{eg lista on je dobio

{tap i rolu.

Druga nagrada, rola, oti-

{la je u ruke na{e ~itateqke

Anemarije Bajlovi} iz Drago-

~aja.

Tri tre}e nagrade, sitni

ribolova~ki pribor, pripa-

le su Smiqi Luki}, Du{ku

Simatovi}u i Mirku Quba-

ni}u.

Sre}nim dobitnicima ~e-

stitamo, a onim drugim vi{e

sre}e u narednim izvla~ewi-

ma na{e nagradne igre.

¥ H. D. B.

SRE]NA UDICA MI[E ANTONI]A

Pastrmka od ~etiri kilograma

\ Mi{o sa trofejom: Rijedak primjerak

\ Ribolovci: Stogodi{wa tradicija

proizvodwe ribe u ribwaku

"

Sani~ani"

LOVNI I RIBOLOVNI TURIZAM NA KOZARI

Raj za lovce i pecaro{e

~etvrtak, 1. novembar 2007. LOV I RIBOLOV

5

SKANDINAVKA

RJE[EWE IZ PRO[LOG BROJA: KB, SKOK, NAPAMET, LISTOPAD, RE, ADE, ATE, KOLOR, TOK, R, REPUBLIKA SRPSKA, AFERE, NASTOR, OM, N, TER, OSTRVQANI,

KX, \N, VARADINAC, AIDA, TITANAT, CI, MAJKL KILANIN, N.

SUDOKU

U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i

koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

Mala pomo}: po~nite od poqa obiqe`enog ta~kom.

SKANDINAVKA

RJE[EWE IZ PRO[LOG BROJA: T, TRUP, DVA, OSI, RH, IP, MAJSTORIJA, NATA[A,

ER, OSNOVANOST, KA^ARI, TM, NAKANITI, A, KORICE, RN, LON, AQMA, UZDA,

KAIN, O, ]\, BP, E, REAL, ARSK, NOTA.

RJE[EWE IZ PRO[LOG BROJA: PER JEDE BLOK.

BA[ NAM JE OTAC GLADAN

(fraza:1,6,6,1)

Z. Deli}RREE

BBUU

SS

~etvrtak, 1. novembar 2007.ENIGMATIKA

6

Va`niji telefoni

Telekom Srpske, informacije 1185

A`urirawe podataka i

Informacije iz Centralnog registra 1369

Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370

Informacije o berzi 1371

Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372

Ta~no vrijeme i temperatura 1373

CJB 122, 337-100

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282

Ta~no vrijeme, datum,

temperatura, vazdu{ni pritisak 125

Vojna policija 335-937

Sektor sekjuriti 460-140, 461-115

Bolnica (stara lokacija) 216-725

Paprikovac 308-111

Op{tina 244-444

Aerodrom #Bawa Luka# 535-210

Uprava aerodroma u Bawoj Luci 211-626

Agencija za prodaju avio karata 219-974

Autobuska stanica 315-355, 315-867

@eqezni~ka stanica 301-229

Biletarnica (centar) 211-961

Rale turs 215-333

"A# taksi 1500

"Bawalu~ki# taksi 1544

"Bel# taksi 1550

Euro-taksi 1555

Maksi taksi 1551

"Patrol# taksi 1533

Mobil taksi Bawa Luka 1566

"Ideal# taksi 1545

Vodovod i kanalizacija 212-480

Stambeni servis - Odr`avawe stanova 228-060

"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811

Prijava kvarova 300-384

Centar za obavje{tavawe 121, 212-500

Apoteka "Prvi maj# 223-540

Centralna apoteka 225-630

Apoteka "Zmijawe# 329-870

Apoteka "Zvijezda# 433-070

Apoteka "Boska# 226-990

Apoteka "Palas# 222-860

Apoteka "Nova varo{# 329-840

Veterinarska stanica 303-113

" isto}a# 304-477

Meteorolo{ka stanica 307-943

"Gradsko grobqe# 051/216-412

Kvarovi na telefonima 1275

Op{tinski Crveni krst 301-065

Regionalni Crveni krst 303-463

faks: 307-715

Me|unarodni komitet CK 310-037

Kancelarija za tra ewe zarobqenih

i nestalih lica Republike Srpske 302-150

Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881

Turisti~ka organizacija 349-910, 349-911

Turisti~ka organizacija Republike Srpske 051/229 720

229 721

"Gra|a# 218-241, 218-242

Toplana - reklamacije 336-104

AMS RS 1285, 301-464

Narodno pozori{te RS 314-006

Muzej savremene umjetnosti RS 215-364

Dje~je pozori{te RS 215-907

Univerzitet u Bawoj Luci 218-997

Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986

Narodna i univerzitetska

biblioteka RS 215-859, 215-866

Autobuski red vo`we

Me|unarodne linije

Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u

12 ~asova

Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u

13.30 ~asova

Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u

9.30 ~asova

Bawa Luka - Be~, svaki dan u 13.15 ~asova

Bawa Luka - Minhen, subotom, nedjeqom i srijedom u 12

~asova

Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30

Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova

Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa

Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kragujevac svaki dan u 6 ~asova

Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova

Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova

Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedjeqom

u 15 ~asova

Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, nedje-

qa, ponedjeqak u 20 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16 ~asova

Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova

Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni

Bawa Luka - Rijeka, ~etvrtkom, petkom i nedjeqom u 22

~asa

Bawa Luka - Vukovar, subotom u 7 ~asova

Me|uentitetske linije

Bawa Luka-Biha}, u 7.30 , 13.00 i 14 ~asova

Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45, 16.00 i 22.15 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00

Me|ugradske linije

Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00

Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00

Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova

Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,

13.05, 15.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kne`evo, u 18.30 ~asova

Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova

Bawa Luka - Kostajnica, u 11, 13, 15.30 i 17.05 ~asova osim

subote i nedjeqe

Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,

Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30 ~asova

Avionski saobra}aj

Bawa Luka - Istanbul, svakog ponedjeqka

Bawa Luka - Cirih, svake srijede i subote

sve informacije u agenciji "ARS turs# 219-973

Polasci vozova

Bawa Luka - Beograd, u 22.30 ~asova

Bawa Luka - Dobrqin, u 4.07, 7.22, 15.40 ~asova

Bawa Luka - Doboj, u 4.21, 7.30, 9.55, 15.32, 19.30

Bawa Luka - Novi Grad u 4.07, 7.22, 13.40, 15.40, 19.16,

~asova

Bawa Luka - Prijedor u 4.07, 7.22, 13.40, 15:40, 19.16

~asova

Zagreb - Plo~e u 13.15 iz Bawe Luke

Plo~e - Zagreb u 15.29 iz Bawe Luke

Hoteli

"Bosna# 215-681

"Palas# 218-723

"Ideja# 217-444

"Merriot# 222-870, 217-801

"Vidovi}# 217-217, 245-800

"Cezar# 326-400

"Grand# 380-105

Garni hoteli

" Firenca# 311-296

"Damjan# 213-900, 213-880

"Castello# 371-286, 371-281

"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335

Moteli

"Nana# 370-050, 370-471, 370-667

"Dragana# 413-050

"Golden kard# 313-100, 313-122

"Kamel# 319-922, 319-921

"Vidovi}# 217-883

"Pansion Jeti# 413-100

Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993

Mig 430-300 065-888-333

BAWA LUKA 051

CJB Isto~no Sarajevo 226-930

Policijska stanica I. Novo Sarajevo 316-104

Policijska stanica za bezbijednost

saobra}aja Isto~no Novo Sarajevo 340-785

Policijska stanica Trnovo 610-241

Policijska stanica Sokolac 448-636

Policijska stanica Pale 223-101

Vatrogasna brigada 123

Isto~no Novo Sarajevo 340-734

Pale 223-159

Sokolac 448-359

Bolnice

Kasindo 316-054

Sokolac 448-180

Domovi zdravqa

Isto~no Novo Sarajevo 340-782

Pale 223-256

Sokolac 448-543

Trnovo 610-299

Skup{tina grada

Isto~no Novo Sarajevo 340-851

Pale 226-793

Op{tine

Isto~na Ilixa 317-870

Isto~no Novo Sarajevo 340-749

Pale 226-592

Sokolac 448-716

Trnovo 610-237

Isto~ni Stari Grad 265-114

Autobuska stanica Isto~no Sarajevo 317-377

Taksi 340-200

Elektrodistribucija Pale 227-272

"Sarajevogas#, Isto~no Sarajevo 340-113

Vodovod i kanalizacija

Isto~no Sarajevo 340-914

Pale 223-465

Apoteke

Isto~no Novo Sarajevo 342-909

Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326

Mati~na biblioteka

Isto~no Sarajevo 340-305, 320-671

Kulturni centar Isto~no Sarajevo 342-842

Kulturni centar Pale 227-132

Toplane

Isto~no Novo Sarajevo 340-610

Pale 227-033

Sokolac 447-125

GP "Put# 316-626

Auto-moto dru{tvo "Jahorina# Pale 223-303

Po{te

Isto~na Ilixa 316-641

Isto~no Novo Sarajevo 340-139

Pale 226-001

Sokolac 448-752

Trnovo 610-201

ISTO^NO SARAJEVO 057

Policija 216-855

Dom zdravqa 217-421

Bolnica 217-422

Elektrodistribucija 216-119

Vlada distrikta 216-011

Komunalno 216-713

Vatrogasno 216-511

Me|unarodni pres centar 217-771

Dom kulture 049/212-803

Biblioteka 049/212-709

Fond srpske solidarnosti 218-989

Autobuska stanica 215-657

Slu`ba za odr`avawe puteva

"Bijeqinaputevi# 218-854

Udru`ewe izbjeglih i raseqenih 216-481

Grand hotel "Posavina# 217-510

Hotel "Jelena# 232-870, 232-850

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771

Carina 217-670

Crveni krst 214-789

Apoteke 217-308, 212-609, 213-150

Centar za socijalni rad 215-164

zni~ka stanica 218-203

Taksi 211-740

BR^KO 049

Autobuska stanica 220-466

Akademija likovnih umjetnosti 224-703

Porodili{te 261-246

"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050

Centar javne bezbjednosti 260-926

Muzej Hercegovine 271-060

Hotel "Leotar# 261-084

Centar za informisawe i kulturu

Dom kulture

i Radio Trebiwe 260-248, 220-132

TREBIWE 059

Policija (centrala) 232-811 ili 122

Hitna pomo} 231-294

Vatrogasci 231-811

Vodovod 213-300

Galerija 213-305

Muzej 211-334

@eqezni~ka stanica 211-021

Autobuska stanica 234-141

Bolnica 231-911

Op{tina 231-149

Apoteka Kozara 231-202

Hotel "Prijedor# 234-255

Kino 211-259

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 213-020

Elektrodistribucija 235-061

Komunalno 232-693

Toplana 231-779

Meteorolo{ka stanica 232-285

Turisti~ka org. op{tine Prijedor 243-030

Pozori{te 211-116

Biblioteka 211-324

AMD 212-040

Komunalna policija 216-988

Crveni krst 231-621

Dje~iji vrti} "Radost# 243-020

Dom penzionera i starih lica 233-750

Hotel "Monument# 483-777

Taksi "Balkan# 211-120

PRIJEDOR 052

CJB Bijeqina 207-633

Vatrogasna jedinica 225-822

Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442

Muzej Semberije 201-292

Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472

Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603

@eqezni~ka stanica 204-275

Autobuska stanica 206-134

Vodovod 226-460

Gradska toplana 209-520

Meteorolo{ka stanica 202-442

Taksi 207-864

BIJEQINA 055

Policija 751-251

Dom zdravqa 752-231

Elektrodistribucija 751-740

Vodovod 752-674

@eqezni~ka stanica - informacije 752-150

Autobuska stanica - informacije 751-411

Vatrogasno dru{tvo 751-631

Carinarnica 751-294

Narodna biblioteka 751-260

Radio Novi Grad 751-071

NOVI GRAD 052

Stanica javne bezbjednosti (centrala) 733-010

Dom zdravqa, prva pomo} 734-194

Crveni krst 734-660

Autobuska stanica 731-045

Skup{tina op{tine (centrala) 734-710

Elektrodistribucija 733-520

Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555

Veterinarska stanica 733-209

Odsjek Ministarstva

za izbjegla i raseqena lica 734-877

Dom kulutre 733-248

Vodovod 733-233

Sredwo{kolski centar

"Milorad Vla~i}# 734-833

VLASENICA 056

Crveni krst 731-660

Hitna pomo} 124

Vatrogasna slu`ba 123

Apoteka 410-333

Bolnica (centrala) 410-663,

Taksi slu`ba 918

Autobuska stanica 410-585

Informacije - Po{ta 1185

Prijava smetwi, "Telekom# 1275

RJ Elektrodistribucija 410-066

Vodovod 412-144

Komunalno preduze}e

"Komunalac# 410-497

KOZARSKA DUBICA 052

Stanica policije 122

Hitna pomo} 211-100

Policija 210-008

Profesionalna vatrogasna jed. 210-133

Vodovod 211-154

Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234

Bolnica 211-112

Dom zdravqa 211-100

Autobuska stan. 211-635

Hotel "Drina# 211-603

Hotel "Vidikovac# 210-245

@eqezni~ka st. 210-041

ZVORNIK 056

Autobuska stanica 620-873

Hitna pomo} 620-625

Dom kulture 620-271

Radio Vi{egrad 620-701

Gradska galerija 620-397

Stanica policije 620-346

Carinarnica 630-460

Hotel "Vi{egrad# 620-224

Po{ta 621-353

Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635

Skup{tina op{tina - centrala 620-586

Rehabilitacioni centar "Vilina vlas# 620-311

Saobra}ajna policija 620-989

Apoteka 620-150

Benzinske pumpe 620-261, 620-655

Vatrogasno dru{tvo 123, 620-323

Vodovod 620-112

Komunalac 630-261

Elektrodistribucija 620-600

"Romanijaputevi# 620-722

Dr`avna grani~na slu`ba 610-480

Manastir Dobrun 612-603

VI[EGRAD 058

Autobuska stanica 210-113

Hitna pomo} 124

Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199

Stanica policije 210-906

Regionalna po{ta 210-096

"Elektrodistribucija# 572-993

AMD 210-349

Benzinska pumpa 210-863

"Srbiweputevi# 572-991

Carina 575-045

Klini~ki centar 210-417

Crveni krst 210-098

Skup{tina op{tina 210-202

Radio Fo~a 210-095

Hotel "Zelengora# 210-013

Hotel "Mladost#

Tjenti{te 520-118

Komunalno preduze}e

"Izvor# 210-310

FO^A 058

Policija 122

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124

Muzej 231-220

Umjetni~ka galerija 241-684

Narodna biblioteka 241-114

@eqezni~ka stanica 221-569

Autobuska stanica 241-399

Vodovod 231-381

Gradska toplana 241-955

Taksi 232-022

Op{ta bolnica 241-022

Skup{tina op{tine 242-022

"Elektro-Doboj# 241-344

Hotel "Bosna# 242-012

Radio Doboj 241-041

DOBOJ 053

~etvrtak, 1. novembar 2007. VODI^

7

Policijska stanica 813-522

Grani~ni prelaz 813-901

Vatrogasna jedinica 123, 814-724

Hitna pomo} 813-277

Hitna stomatolo{ka slu`ba 065/388-603

Op{ta bolnica 813-433

Apoteka de`urna 813-842

Administrativna slu`ba op{tine 810-300

Taksi slu`ba 814-765

Autobuska stanica 813-500

Turisti~ka organizacija 825-730

Agencija za lokalni razvoj 813-165

Auto moto savaz 814-901

Vodovod 813-624

Elektrodistibucija 813-344

Protivgradna za{tita 890-020

Dom kulture #Veqko ^ubrilovi}# 813-488

Radio Gradi{ka 814-900

GRADI[KA 051

Prodajem pola ku}e - prizemqe, sa

prate}im objektima - Srbac, tel.

740-839.

Prodajem u Rami}ima nedovr{enu ku}u

sa 10.500 mŸ zemqe, tel. 065/698-012.

Prodajem ku}u na sprat sa potkrovqem,

tri trosobna stana s gara`om,

oku}nicom, 330 mŸ, vlastito centralno

grijawe kod Zavoda distrofi~ara u uli-

ci Dr Velimira ]orovi}a, hitno,

povqno, papiri 1/1, odmah useqiva, tel.

065/636-545.

Prodajem ku}u u Glamo~anima sa pet

dunuma zemqe, tel. 065/560-345.

Prodajem ku}u sa oku}nicom od 15

dunuma obradive zemqe u Malom qev~an-

skom Razboju za 35.000 KM ili mijewam

za stan u B.Luci ili Lakta{ima, tel.

051/316-433; 065/707-190.

Prodajem vikend-ku}u na tri eta`e na

1.000 mŸ placa, 16 km od centra Saraje-

va, naseqe Vlakovo. Mo`e i zamjena za

Bawu Luku, na obali Vrbasa, cijena

130.000 KM. Gra|evinska dozvola, bazen

i ko{arka{ko igrali{te, tel. 065/935-

191; 061/367-696.

Prodajem vikend ku}u u centru Slatine

sa 850 mŸ zemqi{ta pod vo}em, sa

ba{tom, cvije}em i zimzelenim rasti-

wem, tel. 065/580-293.

Prodajem stariju ku}u u Obili}evu, ci-

jena 40.000 KM, tel. 065/698-012.

Prodajem ku}u na Petri}evcu prizem-

nica trosobna eta`no grijawe, tel.

38765/830-061.

Prodajem ku}u na sprat s dva poslovna

prostora, gara`om i oku}nicom 500 mŸ

u Krfskoj ulici, hitno i povoqno, pa-

piri 1/1, odmah useqiva, tel. 065/

636-545.

Prodajem prizemnu ku}u 9h10 +

dvori{ni objekat na placu od 400 mŸ u

Lazarevu, cijena 135.000 KM, tel. 065/

901-860.

Prodajem ku}u 10h10 prizemqe + sprat

u prizemqu, poslovni prostor na placu

1.000 mŸ + dvori{ni objekat u Novoseli-

ji, cijena 90.000 KM, tel. 065/901-860.

Prodajem ku}u u Vrbawi 9,5h9 m prizem-

nica + dvori{ni objekat, gara`a, qet-

na kuhiwa, {upa, cijena 140.000 KM, tel.

065/901-860.

Prodajem veliki posjed na dva dunuma

zemqe kraj potoka, tri stana, poslovni

prostor, dvije ku}e i vo}wak, u

Dervi{ima, cijena 200.000 KM, tel. 065/

355 359, 065/ 891 940.

Prodajem ku}u sa prikqu~nim objekti-

ma i 17 dunuma zemqe - sve za 45.000, se-

lo Mi{evi}i kod Omarske, tel. 051/

302-434.

Prodajem ku}u 9h10, nedovr{ena, novo-

gradwa, prizemqe, poslovni prostor,

sprat i potkrovqe, stanovi, tel. 051/

317-719.

Prodajem vi{e ku}a na podru~ju B. Luke,

razli~itih dimenzija i cijena, tel.

051/219-048.

Na lijepoj lokaciji u Karanovcu pro-

dajem nedovr{enu ku}u na 500mŸ oku}nice

po vrlo povoqnoj cijeni, tel. 051/212-357.

Prodajem ku}u 100 mŸ sa placem 1.450 mŸ,

sa urednom dokumentacijom, Slatina,

tel. 063/727-148; 063/711-661.

Prodajem novu monta`nu ku}u (projekat

sa mogu}no{}u izmjene) do 30.000 KM. U

ra~un uzimam automobil do 15.000 KM

ili gra|evinski materijal, tel. 065/

443-344.

Prodajem povoqno ku}u u Gradi{ci,

ulica J. Ra{kovi}a, komplet opremqe-

na sa placem od 460 mŸ, useqiva, tel.

051/214-041; 051/813-478.

Prodajem ku}u sa 2520 mŸ placa u

Brestov~ini, op{tina Gradi{ka, kom-

plet opremqena + centralno grijawe,

useqiva, tel. 051/214-041; 051/813-478.

Prodajem povoqno ku}u na sprat u Gra-

di{ci, ulica Bawalu~ka cesta, komplet

opremqena, useqiva, tel. 051/214-041;

051/813-478.

Prodajem povoqno ku}u - visoka prizem-

nica u Gradi{ci, Kozina~ki put, kom-

plet opremqena, useqiva, tel. 051/214-

041; 051/813-478.

Prodajem povoqno ku}u na sprat 10h10

u Gradi{ci, ulica Devet Jugovi}a - kom-

plet opremqena i useqiva, tel. 051/214-

041; 051/813-478.

Prodajem ili mijewam za Knin dvije

ku}e P+1 sa poslovnim prostorom - jed-

na sa kafi}em u Kuqanima, uvedena stru-

ja, gradski vodovod i telefon kao i pet

gra|evinskih parcela sa UT

uslovima, tel. 051/214-041.

Prodajem ku}u prizemnu u

Motikama uz glavni put, cijena

60.000 KM, tel. 065/901-860.

Prodajem ku}u VP, 9h9,5 m sa

dvori{nim objektima na 2.900 mŸ

zemqi{ta, dozvoqena gradwa

ve}eg poslovnog objekta u Trnu

kod "Balkana#, tel. 065/511-121.

Prodajem ku}u VP, 10h9 m, sa dva

stana i dvije gara`e, ure|ena, use-

qiva, naseqe Drakuli}, tel.

065/632-818.

Bawa Luka - J. Cviji}a 46, 70 m od

tranzita, raskrsnica Stari mlin,

nova ve}a ku}a (trosoban +

~etvorosoban + skladi{te +

gara`e), plac 500 mŸ, vlasnik 1/1,

75.000 evra, tel. 065/696-380.

Prodajem devastiranu vikend

ku}u 8h7m na 2.000 mŸ zemqi{ta uz

potok u Drago~aju, tel. 065/

511-121.

Prodajem ku}u 100 mŸ, 1/1, cen-

tralno grijawe, mo`e i zamjena za

mawi stan uz dogovor, tel. 051/308-143;

065/360-079.

Prodajem ku}u u Bawoj Luci, ul. 1300

kaplara 65, 10h10, sa 3000 mŸ oku}nice,

prva plo~a, voda, struja, put, samo 35.000

KM. 2.500 m do centra, tel. 061/241-527.

Prodajem povoqno ku}u na sprat sa

gara`om veli~ina 10h11,5 u Gradi{ci,

ulica M. Selimovi}a, komplet opremqe-

na - useqiva, tel. 051/214-041; 051/

813-478.

Prodajem ku}u sa podrumom i dvori{nom

zgradom na placu od 1.500 mŸ, ulica Srp-

skih rudara br. 27, Lau{. Cijena 140.000

KM, tel. 065/935-191.

Prodajem dvije starije ku}e na placu

2.000 mŸ (iza "Incela#), ulica Vladisla-

va [kari}a. Cijena 140.000 KM, tel.

065/935-191.

Prodajem vikend ku}u VP 8h7 m, na 1.600

mŸ zemqi{ta pod vo}em u Gorwoj Sla-

tini, tel. 065/511-121.

Prodajem ku}u sa dva stana u Dervi{ima,

povoqno, tel. 065/ 355 359, 065/ 891 940.

Izdajem praznu prelijepu ku}u na sprat

ulica \ure Jak{i}a iza MUP-a na du`i

period, hitno - vlastito centralno gri-

jawe, tel. 065/636-545.

Prodajem veliko imawe na sedam dunuma

zemqe, velika ku}a na sprat,

dvije gara`e, veliki poslovni prostor,

mogu}nost skladi{ta, uz put,

Dubrava, tel. 065/ 355 359, 065/ 891 940.

Prodajem dvije ku}e sa prate}im objek-

tima i 10 dunuma zemqe, dunum zemqe sa

vo}wakom, mogu}a zamjena za stan, tel.

051/275-124; 065/243-032.

Prodajem ku}u na sprat u Novoj varo{i

sa izlazom na tranzit, tel. 065/ 355 359,

065/ 891 940.

Prodaje se ku}a u centru Bawe Luke 209

mŸ, nova gradwa, zvati oko 19 ~asova, tel.

309-447.

Prodajem novosagra|enu ku}u na sprat

na 500 mŸ placa, cijena 55.000 KM,

Motike, tel. 065/ 355 359, 065/ 891 940.

Prodajem nedovr{enu ku}u visoku

prizemnicu 11h8 sa 10 dunuma zemqe

(dunum pod {umom) ogra|eno, vo}wak,

vinograd, voda, struja, 2 km od Omarske.

Cijena 65.000 KM, tel. 065/668-963.

Prodaje se ku}a u B.Luci ul. Cara Niko-

laja Drugog br. 6., gara`a - prizemqe,

sprat - useqiva, tel. 037-685-135; 062/

441-546.

Prodajem povoqno ku}u u Brestov~ini

kod Gradi{ke sa placem od 1.000 mŸ, kom-

plet opremqena i useqiva, tel. 051/214-

041; 051/813-478.

Prodajem ku}u u ulici @arka Zgowan-

ina 4D, tel. 051/487-608.

Prodajem ku}u u Novoj Topoli, 9 h 9 m

na placu od 950 mŸ, tel. 051/831-

232,065/663-787.

Prodajem ku}u u Lazarevu sa poslovnim

prostorom, dvije gara`e, veliki

plac sa urednim papirima preko puta

kafe bara "Galija#, tel. 065/ 355 359,

065/ 891 940.

Prodajem ku}u u Novakovi}ima, Bawa

Luka 550 mŸ zemqe, ulica Jovana Bi-

jeli}a 84, tel. 065/460-655.

Prodajem ku}u na 1.000 mŸ placa u Dra-

go~aju, hitno, cijena 55.000 KM, tel. 065/

355 359, 065/ 891 940.

Prodajem ku}u 10h10 na sprat sa kafanom

10h15 na Obili}evu, na placu 415 mŸ, ci-

jena 270.000 KM, tel. 065/901-860.

Prodajem povoqno dvije ku}e na po~etku

Vrbawe, tel. 065/355 359 ,065/891 940.

Prodajem odli~nu saniranu baraku sa

gara`om u Lazarevu, cijena 65.000 KM,

tel. 065/ 355 359, 065/ 891 940.

Prodajem novu ku}u na 500 mŸ placa, ima

gra|evinsku dozvolu, ul. Pionirska -

Obili}evo, cijena 150.000 KM, tel. 065/

355 359, 065/ 891 940.

Prodajem ku}u u Novoj Topoli, 9h9 m na

placu od 950 mŸ, tel. 051/831-232, 065/

663-787.

Prodajem imawe kod Nove Topole, tel.

065/636-423; 051/314-537.

Prodajem 1/2 nedovr{enog dupleksa,

P+I+II+P, 220 mŸ korisnog prostora, 212

mŸ placa, struja, voda, papiri uredni,

tel. 065/011-065; 051/216-374.

Prodajem ku}u u Jablanu, papiri ured-

ni, cijena povoqna, tel. 065/694-653.

Prodajem staru ku}u u Gradi{ci, u cen-

tru grada, na placu od 300 mŸ, ima ur-

banisti~ku saglasnost za gradwu ku}e

na sprat, dimenzija 10h10, sa podrumom

i poslovnim prostorom, tel. 051/831-232,

065/663-787.

Prodajem ku}u u Beogradu - Batajnica,

Ugrinovci, uz glavni put, 300 mŸ, gara`a,

PP u pripremi, 10 ari, voda, struja, vlas-

nik, 65.000 evra, mo`e zamjena za ku}u

ili stan u Rijeci, tel. 062/655-866.

Prodajem ku}u u Motikama sa 3 stana,

gara`om, 2 potpuno zavr{ena, 1300 mŸ

zemqe, pored glavnog puta, tel. 065/

697-001.

Prodajem hitno uz svaki dogovor ku}u na

sprat + poslovni prostor + pekara s

dvori{nom zgradom sa placem od 500 mŸ,

kod "Alibabe# ulica Koste Vojnovi}a,

povoqno, tel. 065/636-545.

Prodajem ku}u u Lakta{ima, povoqno,

Kozarska bb, tel. 065/443-530.

Prodajem dvije totalno sanirane ku}e,

gara`a ogra|eno, sa placem od 3.500 m,

blizina petqe, asfalt do ku}e, struja,

voda, odmah useqivu, u ul. Blagoja

Parovi}a, tel. 065/636-545.

Prodajem ku}u 8h7 m, visoko prizemqe sa

prate}im objektima, percela zemqe 2060

mŸ, papiri 1/1, Poveli~, glavni put Srbac

- Topola, tel. 051/757-242; 051/464-665.

Prodajem staru ku}u u Gradi{ci, u cen-

tru grada, na placu od 300 mŸ, ima ur-

banisti~ku saglasnost za gradwu ku}e

na sprat, dimenzija 10h10, sa podrumom

i poslovnim prostorom, tel. 051/831-232,

065/663-787.

Prodajem ku}u na sprat sa potkrovqem

i oku}nicom oko 900 mŸ, ogra|eno pod

vo}em, vlastito centralno grijawe,

preko puta "Glasa# ulica ^aire,

Ko~i}ev vijenac, hitno, tel. 065/636-545.

Prodajem useqivu ku}u na sprat 12h9 m,

850 mŸ plac, 1/1, Trn Mlinarska ulica,

tel. 38765926877; 051/307-305.

Izdajem garsoweru u privatnoj ku}i u

Novoj varo{i, tel. 051/311-707.

Izdajem jednosoban stan u ku}i, poseban

ulaz, po dogovoru mo`e i namje{ten,

dvori{te ogra|eno. Zvati do 22 ~asa,

tel. 051/218-175.

Izdajem namje{tenu ku}u, parno gri-

jawe, kablovska televizija, parkirawe

u dvori{tu, ulica Jovice Savinovi}a

37b, tel. 355-848.

Izdajem nenamje{ten stan u ku}i, ulaz

poseban, Pobr|e, 200 m od Tranzita, tel.

051/365-043.

Prodajem odli~an trosoban stan u

Boriku 88 mŸ, tre}i sprat, dva balkona,

dva mokra ~vora, blizu {kole. Cijena

1600 KM/mŸ, tel. 065/687-643.

Prodajem jednoiposoban stan 47 mŸ, uli-

ca Darke Jakmirovi}a (kod salona "Ar-

dor#) na Lau{u.Cijena 70.000 KM, tel.

065/935-191.

Prodajem ~etvorosoban stan u Boriku,

blizu supermarketa, {kole, vrti}a, pi-

jace, drugi sprat, hitno, tel. 065/636-545.

Prodajem dvosoban stan 70 mŸ, Nova

varo{, cijena 120.000 KM, tel. 065/

516-927.

Prodajem nov useqiv trosoban stan 73

mŸ, dvoeta`ni, ~etvrti sprat. @ute

zgrade, cijena 1.700 KM/mŸ sa PDV-om,

tel. 065/516-927.

Prodajem u Obili}evu ~etvorosoban

stan 106 mŸ, peti sprat, cijena 125.000

KM, tel. 065/562-426.

Prodajem stan 53 mŸ u strogom centru

grada, sa gara`nim mjestom, cijena

140.000 KM, tel. 065/562-426.

Prodajem dvosoban stan, 64 mŸ, visoko

prizemqe, Nova varo{, cijena 1.800

KM/mŸ, tel. 065/516-927.

Prodajem trosoban stan 80 mŸ u [ar-

govcu na prvom spratu, cijena 30.000 evra,

tel. 065/562-426.

Prodajem komforan dvosoban stan,

prizemqe, u Omladinskoj ulici, stan je

pogodan za poslovne prostore, kance-

larije, trgovinu, hitno, tel. 065/636-545.

Prodajem sre|en trosoban komforan

stan 78 mŸ, u Boriku, deseti sprat, hit-

no i povoqno, tel. 065/636-545.

Prodajem trosoban stan 87 mŸ, ~etvrti

sprat, u strogom centru kod pozori{ta,

tel. 065/516-927.

Prodajem trosobni stan 82.50 mŸ, cetvr-

ti sprat, centralno grijawe, Ul.

Kozarskih brigada, Gradi{ka, tel.

051/831-232,065/663-787.

Prodajem trosoban stan 85 mŸ, prvi sprat,

ni`i dio naseqa Star~evica, cijena

1.650 KM/mŸ, tel. 065/511-121.

Prodajem dvoiposoban stan, totalno

sre|en, u Boriku, {esti sprat, tel. 065/

355 359, 065/ 891 940.

Prodajem stan u ul. Vase Pelagi}a 68

mŸ, tel. .065/355 359 - 065/891 940.

Prodajem stan 62mŸ , tre}i sprat, ul.

Dragi{e Vasi}a, Nova varo{, tel. 065/

355 359, 065/ 891 940.

Prodajem dvosoban stan sa polovinom

dvori{ta u Dervi{ima, tel. 065/ 355 359,

065/ 891 940.

Prodajem trosoban stan u Krfskoj uli-

ci, peti sprat, cijena 90.000 KM, tel.

065/ 355 359, 065/ 891 940.

Prodajem trosobni stan 82.50 mŸ, ~etvr-

ti sprat, centralno grijawe, ul.

Kozarskih brigada, Gradi{ka, tel.

051/831-232,065/663-787.

Prodajem stan u strogom centru Prije-

dora, 59 mŸ, hitno i povoqno radi pre-

seqewa u Crnu Goru, tel. 051/308-143;

065/360-079.

Kupujem garsoweru od 18 do 28 mŸ u

Obili}evu (Mejdanu) stara gradwa.

Spratnost nije bitna, tel. 065/935-191.

Kupujem stan u u`em gradskom podru~ju

Bawe Luke, do ~etvrtog sprata, bez

posrednika, do 120.000 KM, tel. 065/

033-920.

Kupujem jednosoban ili dvosoban stan

na podru~ju Bawe Luke. Zvati od 8 do 15

~asova, tel. 051/219-048.

Kupujem trosoban stan do tre}eg spra-

ta u Obili}evu, mo`e i bez grijawa.

Prednost starije gradwe, tel. 065/

935-191.

Kupujem trosoban, ve}i dvoiposoban ili

dvosoban stan, da je odmah useqiv, hit-

no, tel. 065/636-545.

Kupujem stan u prizemqu ili prvi sprat,

tel. 38765624179.

Kupujem dvoiposoban stan u Bawoj Lu-

ci, tel. 052/215-012, 065/538-109.

Mijewam trosoban komforan stan u

Boriku, tre}i sprat za mawi stan u

Boriku, uz dogovor, hitno, mo`e i jed-

nosban stan, sre|en, tel. 065/636-545.

Mijewam dvosoban komforan stan 61 mŸ

u Obili}evu za dva mawa stana, uz do-

govor, tel. 065/636-545.

Mijewam jednosoban stan u Staroj Pa-

zovi za Bawu Luku, tel. 00381/22-315-239.

Mijewam dvosoban stan od 49 mŸ sa cen-

tralnim grijawem u Sarajevu - naseqe

Mojmilo za isti ili sli~an u Beogradu,

mo`e i prodaja, bez posrednika, tel.

051/214-041.

Mijewam superkomforan ~etvorosoban

stan u Bawoj Luci 103 mŸ, drugi sprat,

kod pijace, {kole, vrti}a za stan u Za-

grebu ili Istri, hitno, mogu}i dogov-

ori, tel. 065/636-545.

Mijewam jednosoban stan u Bawoj Luci

za ve}i, po`eqno dvoiposoban, tel. 065-

538-109.

Mijewam dvosoban stan 59 mŸ u centru

Gradi{ke za sli~an ili mawi u B. Lu-

ci, tel. 065/ 623 552.

Izdajem jednosoban stan u Lazarevu, tel.

351-988.

Izdajem prazan komforan trosoban stan

kod Filozofskog fakulteta na du`i pe-

riod - stambena zgrada, hitno, tel.

065/636-545.

Izdajem namje{ten jednosoban stan ulaz,

struja i kupatilo odvojeno, tel. 352-937.

Izdajem prazan dvosoban stan u Boriku,

cijena 300 KM, tel. 065/448-241.

Izdajem prelijepu ku}u na sprat sa

vlastitim centralnim grijawem kod

MUP-a na du`i period, tel. 065/636-545.

Izdajem namje{ten jednosoban stan u

centru na Hani{tu u Bawoj Luci na

du`i period od 5. septembra 2007. go-

dine, tel. 065/636-545.

Iznajmqujem stan 62 mŸ na tre}em spratu

u Obili}evu, ulica Krfska na du`e vri-

jeme, tel. 051/219-048.

Izdajem povoqno prazan dvosoban stan

ul. Srpskih rudara 48, tel. 280-922.

Izdajem namje{ten stan - soba, kuhiwa,

kapitalno - Lau{ - kod crkve, cijena

170 KM, tel. 051/282-591, 065/568-779.

Izdajem trosoban stan na Petri}evcu,

ul. [arplaninska br. 18, tel. 307-338;

300-633.

Izdajem jednosoban stan u dvori{nom

objektu, prazan, bez grijawa, Rosuqe,

tel. 051/318-239.

Izdajem garsoweru i gara`u, povoqno,

u Novoj varo{i, tel. 051/301-893.

Izdajem namje{ten dvosoban komforan

stan u stambenoj zgradi kod Integralove

pumpe, podno`je Star~evice - na du`i

period, hitno, tel. 065/636-545.

Izdajem jednosoban nenamje{ten stan,

Podgrme~ka 23 - Lau{, tel. 051/280-511.

Izdajem trosoban prazan stan u nasequ

Krajina kod Gradskog stadiona, tel.

065/523-229.

Izdajem dvosoban stan, posebno sve,

eta`no grijawe, tel. 051/460-698.

Izdajem jednosoban stan sa parnim gri-

jawem, poseban ulaz, studentkiwama ili

zaposlenim djevojkama, tel. 051/454-864;

065/710-513.

Izdajem trosoban stan od 96 mŸ, poseban

ulaz, u ulici Rade Radi}a 212, Vrbawa,

cijena 300 KM, tel. 424-893.

Izdajem trosoban namje{ten stan, prvi

sprat, u centru grada. Stan slobodan od

1.11.2007. godine, tel. 051/328-220.

Izdajem dvosoban namje{ten stan, u ul.

Kara|or|evoj 382, tel. 282-313; 065/

870-578.

Izdajem prazan dvosoban stan, vrlo povo-

qno, ul. Srpskih rudara 48, tel. 280-922.

Izdajem stan, garsowere i sobe nam-

je{teno sa grijawem veoma povoqno Kra-

ji{ka 28, tel. 065/636-195; 051/212-691.

Izdajem stan u dvori{noj zgradi, tel.

051/352-708.

Izdajem na Malti u blizini osnovne

{kole "Aleksa [anti}# kompletno nam-

je{ten dvosoban stan, ku}a, poseban ulaz,

telefon, lijepo sre|en i komforan, tel.

051 351 056.

Izdajem namje{tenu garsoweru poseban

ulaz, odvojena struja, a grijawe po do-

govoru ul. Kara|or|eva br 274 Bawa Lu-

ka, tel. 051/214-644.

Mladom bra~nom paru potreban jed-

nosoban namje{ten ili polunamje{ten

stan sa centralnim grijawem u Bawoj

Luci, tel. 065/365-114.

Prodajem ili izdajem lokal od 17 mŸ sa

upotrebnom dozvolom za prodaju 2.400/mŸ

za izdavawe 300 KM mjese~no, tel. 214-470.

Hitno povoqno prodajem poslovni pros-

tor 99 mŸ sa upotrebnom dozvolom. Pogo-

dan za vi{e namjena, cijena 240.000 KM,

tel. 065/516-927.

Prodajem ekstra namje{ten poslovni

prostor 20 mŸ, ulica Gr~ka. Pogodan za

kancelariju. Cijena 70.000 KM, tel.

065/516-927.

Prodajem dva poslovna prostora za "TC

Estetika# kod hotela "Bosna# u Bawoj

Luci, tel. 065/522-841.

Prodaje se poslovni prostor u Prije-

doru, 12 mŸ, novogradwa, namje{ten,, tel.

065/ 933-589.

Prodajem posl. prostor kafe bar

"Azuro# u centru i kod Medicinskog

fakulteta, tel. 065/549-687.

Prodajem poslovni prostor u Gradi{ci,

ili mijewam za lokal ili stan u Bawoj

Luci, tel. 065 526-426.

Kupujem poslovni prostor 40-70 kvadra-

ta, tel. 38765/624-179.

Izdajem poslovni prostor, ul. Novice

Cerovi}a, 50 mŸ, dvoeta`no, tel. 063/

896-007.

Izdajem dvije namje{tene kancelarije u

Bawoj Luci, ul. Kraqa Petra Kara-

|or|evi}a 10, tel. 065/510-844.

Izdajem poslovni prostor od 70 mŸ, za us-

lu`ne djelatnosti u ulici Stepe

Stepanovi}a, tel. 065-707-190.

IZDAVAWE

KUPOVINA

PRODAJA

POSLOVNI

PROSTORI

POTRA@WA

IZDAVAWE

ZAMJENA

KUPOVINA

PRODAJA

STANOVI

IZDAVAWE

Prodajem ku}u u Mi{inom Hanu, vi-

soka prizemnica, 12h8, dunum zemqe,

vo}wak, struja, prirodnim padom vo-

da, sa svim prate}im objektima, ci-

jena 21.000 evra, papiri 1/1, tel.

00385-047-573-012 000014 G.

PRODAJA

KU]E

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I

~etvrtak, 1. novembar 2007.OGLASI

8

Izdajem nov vi{enamjesnki poslovni

prostor 50mŸ na raskr{}u R. [ipke i

Zelengorske (uz kafanu "Verige#), tel.

065/413-509.

Izdajem poslovni prostor u Prije~an-

ima kod {kole 65 mŸ (ambulanta, apote-

ka, market), tel. 065/517-895.

Izdaje se restoran "Kla{nik#, Ulica

vojvode Uro{a Drenovi}a 120, tel.

051/211-424; 065/516-907.

Izdajem poslovni prostor od 450 mŸ sa

dva mokra ~vora i kancelarijom, pogod-

no za proizvodwu ili skladi{tewe,sa 4

telefonska prikqu~ka i velikim park-

ing-prostorom u Bukvaleku prema Han

Kolima - 6 km od Bawe Luke, tel. 051/

214-041.

Izdajem poslovni prostor u ulici Zmaj

Jovina 74, tel. 427-242.

Izdajem poslovni prostor na Bulevaru

17 mŸ, cijena 350 KM mjese~no, tel. 051-

219-048.

Izdajem lokal 24 mŸ, u Aleji svetog Save

59, preko puta dvorane "Borik#, tel.

065/567-011.

Izdajem poslovni prostor na dobroj

lakaciji 80 mŸ cijena 450 KM, ul Bra}e

Podgornika 47, tel. 065/217-909.

Izdajem poslovni prostor sa upotrebnom

dozvolom za ambulante i druge fine nam-

jene, 60 mŸ, u u`em dijelu grada, tel.

065/973-605.

Izdajem dvije kancelarije u Bawoj Lu-

ci, tel. 065/510-844.

Izdajem nov vi{enamjenski poslovni

prostor sa centralnim grijawem, 50 mŸ

Petri}evac, Majevi~ka br. 20 E, tel.

065/784-849.

Dajem pod zakup poslovni prostor od 40

mŸ kod Ekonomske {kole, tel. 065/

581-869.

Izdajem ili prodajem poslovni prostor

u centru Bawe Luke, pogodan i za no-

tare, tel. 065/398-605.

Prodajem ili izdajem gara`u 22 mŸ zi-

dana, vlasni{tvo 1/1. Ulica bra}e Ju-

govi}a 21, zvati od 9 do 24 ~asa, tel.

051/370-473.

Prodajem gara`u ul. Simeuna \aka 15 mŸ

- 11.000, tel. 065/549-687.

Prodajem limenu gara`u ru~ne izrade,

tel. 065/491-112.

Izdajem povoqno gara`u u Boriku kod

picerije "Sanremo#, tel. 065/920-242;

065/342-569.

Izdajem zidanu gara`u 18 mŸ, Srpska uli-

ca kod "Sindi# dragstora, 90 KM, tel.

065/323-767.

Izdajem gara`u u stambenoj zgradi u

Ulici vojvode Mom~ila 11, tel. 460-698.

Prodajem zemqu ispod [ibova - Zmaje-

vac, 13 dunuma i 300 mŸ, e-mail: a.brkic@spray.se tel. 00464021041.

Prodajem plac 3.520 mŸ s vikendicom,

nedovr{enom, na Kr~maricama, ima

{ume, blizina puta, prelijep pogled na

Bawu Luku, papiri uredni 1/1, ravnica,

povoqno, tel. 065/636-545.

Prodajem zemqu u Glamo~anima 9.822 mŸ

uz staru Gradi{ku cestu, tel. 065/698-012.

Prodajem plac 580 mŸ na izlazu iz Vr-

bawe prema ^elincu, cijena 25.000 KM,

tel. 065/698-012.

Prodajem 1000 mŸ zemqe, monta`na

vikendica, zelena ograda, voda, sve ko-

munalije, 400 m od bazena Lakta{i, tel.

308-686.

Prodajem zemqi{te na vi{e lokacija

pogodni za izgradwu, poslovno-stam-

benih objekata, tel. 065/516-927.

Prodajem zemqu i {umu u Han Kolima

uz glavnu cestu, pogodno za vikendice,

ima voda, struja i asfalt, povoqno, tel.

065/613-113.

Prodajem plac - zemqu u [argovcu kod

trafo-stanice - 175.000 KM, tel. 065/

549-687.

Prodajemo placeve za individualnu iz-

gradwu ([argovac, Drakuli}, Vrbawa,

Debeqaci, Trn), tel. 065/562-426.

Prodajem plac 610 mŸ sa gradskom vodom

u Glamo~anima, zadwi nadvo`wak, zvati

od 9 do 24 ~asa, tel. 051/370-473.

Prodajem plac povr{ine 800 mŸ u Dra-

go~aju uz asfalt, sa objektom 6h10, novo-

gradwa, struja, telefon voda, rasvjeta,

tel. 065/612-983; 065/208-361.

Prodajem imawe u Krupi na Vrbasu, na

Slapovima, vikend naseqe, cijena po do-

govoru, hitno, tel. 065/450-845.

Prodajem 5 dunuma gra|evinskog

zemqi{ta prikqu~ena voda, struja, tele-

fon, nasuto i uvaqano, tel. 065/518-181;

051/584-263.

Prodajem plac 500 mŸ, sa prilazom, putem

i urednom dokumentacijom, Slatina, tel.

063/727-148; 063/711-661.

Prodajem imawe u Drugovi}ima i ~etiri

dunuma zemqe, blizu centra Lakta{a,

tel. 051/532-442; 065/530-929.

Prodajem plac 975 mŸ u Pavlovcu na

petom kilometru, cijena 15.000 KM, tel.

065/698-012.

Prodajem gra|evinski plac 800 mŸ, dozvo-

qena gradawa objekta P+1, naseqe

Drakuli}, cijena 25.000 KM, tel. 065/

511-121.

Prodajem vi{e placeva u Debeqacima,

dozvoqena gradwa, hitno, ravnica, tel.

065/636-545.

Prodajem 4 dunuma zemqe u Kumsalama,

tel. 051/316-632.

Prodajem plac u Jablanu 3.500 mŸ cijena

30.000 KM, tel. 065/811-058.

Prodajem oko 60.000 mŸ zemqi{ta i {ume

sve u jednom komadu u Prije~anima, tel.

065/511-121.

Prodajem povoqno gra|evinske placeve

veli~ine po `eqi kupca, cijena po do-

govoru, asfalt, voda, kanalizacija, nase-

qe Lau{, Bawa Luka, tel. 051/437-862.

Prodajem ili izdajem 10 dunuma zemqe

u [u{warima, struja, voda, telefon, as-

falt, tel. 051/216-140; 065/310-057.

Prodajem 3.650mŸ zemqe u [u{warima

100m od firme "Elim# mo`e u parce-

lama, tel. 065/034-932.

Prodajem plac u Ugrinovcima 600 mŸ,

tel. 065/966-808; 051/318-739.

Prodajem 20 dunuma zemqe pokraj magis-

tralnog puta Prijedor- Bawa Luka i

pored eqezni~ke pruge, podesno za in-

dustrijski pogon, tel. 051/317-719.

Prodajem 8 dunuma zemqe, 1/1, u Novoj

Topoli - naseqe Kraji{nik, zvati od 10

do 21 ~as, tel. 00385/52543-601.

Prodajem dva placa 544 i 500 mŸ, u ul.

Koste Jari}a vi{e Rebrova~ke crkve

prema Star~evici, dozvoqena gradwa,

papiri uredni 1/1, hitno i povoqno, tel.

065/636-545.

Prodajem 11 dunuma oranice zemqe u Ve-

likom Bla{ku, po dunumu 6.500 evra, 1/1,

tel. 309-565.

U ulici Pionirska prema Debeqacima

prodajem gra|evinske parcele, 755, 745,

648 i 1.490 mŸ. Urbanisti~ko ura|eno po

cijeni od 12 KM/mŸ, tel. 424-302; 00385/91-

527-4478.

Prodajem plac 1.000 mŸ u Krminama pod

borovima, hitno i povoqno, tel. 065/

636-545.

Prodajem plac u Romanovcima, pored

magistralnog puta Bawa Luka - Gra-

di{ka, tel. 051/ 581-820.

Prodajem ku}u, 1 dunum zemqe i

dvori{nu zgradu, tel. 586-587.

Prodajem plac u ^elincu na 1252 mŸ,

povoqno, tel. 065/355 359 ,065/891 940.

Prodajem po ~etiri placa u Kuqanima

i Rebrovcu, tel. 065/ 355 359, 065/

891 940.

Prodajem odli~an plac, po~etak

Drakuli}a, iza nove crkve, tel. 065/ 355

359, 065/ 891 940.

Prodajem u Jakupovcima sedam dunuma

zemqe, 1/1, na placu, voda, struja i asfalt

i telefonska linija, tel. 051/539-006,

065/650-289.

Prodajem deset dunuma obradive zemqe

u Lamincima, 2 km od magistrale Gra-

di{ka - B. Luka. Pogodno za gradwu, tel.

065/ 623 552.

Prodajem plac 400 mŸ u Debeqacima,

naseqe ^avraz na obali Vrbawe. Grad-

ska voda i struja, pogodan za ku}u ili

vikendicu, tel. 065/701-067.

Prodajem 20 zemqe pokraj magistralnog

puta Prijedor - B.Luka i pored

`eqezni~ke pruge. Pogodno za indus-

trijski pogon, tel. 051/317-719.

Prodajem plac 1.000 mŸ na Kr~maricama,

blizina vode, struje, uz put, hitno, tel.

065/636-545.

Prodajem 8.000 mŸ placa kod "Vita-

minke#, tel. 065/549-687.

Prodajem plac u Rami}ima 1.500 mŸ, tel.

065/388-672.

Prodajem plac, 440 mŸ, na Star~evici, sa

gra|evinskom dozvolom, 55.000 KM, tel.

065/549-687.

Prodajem placeve za izgradwu ku}a za

stanovawe, vlasni{tvo 1/1, voda , kanal-

izacija, asfalt, cijena po dogovoru, ul.

Franca [uberta Bawa Luka, tel.

051/437-862.

Prodajem plac oko 1.900 mŸ, u Velikom

Bla{ku, tel. 065/636-545.

Prodajem iznad "Kosmosa# plac od 4.000

mŸ, u ul. @arka Zgowanina, tel. 065/

636-545.

Kupujem hitno plac 1.000 mŸ, mo`e i mawe

samo uz glavni put na lokaciji Bawa Lu-

ka - Trn - Zalu`ani, tel. 065/636-545.

Prodajem metalni kiosk za sve namjene

dimenzije 3h4h2,80, tel. 065/639-430.

Izdajem krevet u dvokrevetnoj sobi sa

upotrebom kuhiwe i kupatila djevojci,

poseban ulaz, centralno grijawe - cen-

tar, tel. 38765/585-524.

Izdajem sobu jednoj devojci koja studi-

ra ili je u sredwoj {koli, ima sve uslove

stanovawa, tel. 051/437-310.

Izdajem sobu u zgradi za dvije djevojke,

blizu fakulteta, tel. 051/465-310;

065/774-464.

Izdajem super namje{tenu komfornu

sobu za dvoje u centru, tel. 051/466-699.

Izdajem dvije namje{tene dvokrevetne

sobe sa centralnim grijawem, posebno

svaka ima svoje kupatilo, poseban ulaz

za svaku sobu - Nova varo{, tel. 304-996.

Izdajem sobu u Boriku, studentkiwama

nepu{a~ima, centralno grijawe, kuhiwu,

kupatilo, tel. 065/262-917.

Izdajem jednokrevetnu sobu sa central-

nim grijawem za |ake, tel. 051/305-382.

Izdajem sobu u Boriku, studentkiwama,

nepu{a~ima, tel. 065/262-917.

Izdajem lijepo namje{tenu dvokrevetnu

ili jednokrevetnu sobu sa odli~nim gri-

jawem u nasequ N. varo{, tel. 315-890;

065/530-861.

Prodajem vikendicu sa gara`om na {est

dunuma zemqe ( 50 stabala {qive), Lak-

ta{i - Gorwi Maglajani. Cijena 30.000

KM, tel. 065/834-302.

Prodajem vikendicu na Vla{i}u, Ba-

banovac, novosagra|ena, 100 mŸ i jo{

jedan objekat u izgradwi, cijena 85.000

evra, zvati od 16 ~asova, tel. 065/

717-143.

Prodajem dvije vikendice i vi{e place-

va po cijeni od 3.000 KM DO 10.000 KM

u slatini, Nada, tel. 588-150; 065/

964-929.

Prodajem ili mijewam vikend-ku}u u

centru ^elinca, mo`e i zamjena za gar-

soweru. Plac 550 mŸ, vikendica ima tri

eta`e i posjeduje svu infrastrukturu i

dozvolu za pro{irewe, tel. 462-416;

065/389-259.

Prodajem hitno vikend-ku}u, 6h7m, u Ri-

je~anima kod Lakta{a, sa 1.500 mŸ pla-

ca, tel. 065/910-183; 051/437-841.

Prodajem vikendicu u ^arda~anima stru-

ja, voda, tel. 051/318-739; 065/966-808;

065/581-773.

Prodajem vikendicu, hitno i povoqno,

na sprat s gara`om u Dowoj esmi, Lipo-

va glavica sa 2,5 dunuma zemqe, ogra|eno,

pod vo}em, struja, voda, okreti{te au-

tobusa 9-B, tel. 065/636-545.

Prodajem vikend-ku}u na tri eta`e na

1000 mŸ placa, 16 km od centra Sarajeva,

naseqe Vlakovo. Mo`e i zamjena za Bawu

Luku na obali Vrbasa. Cijena 130.000

KM, gra|evinska dozvola, bazen i ko{ar-

ka{ko igrali{te, tel. 065/935-191;

061/367-696.

ALFA 166, 2.4 JTD. 2002. g. p., plavi,

registrovan do jula 2008. godine, pre{la

135000km. Cijena 17650. Tel. 063/896-115

Prodajem ili mijewam kamion mercedes

za luksuzni automobil, tel. 051/532-426.

Prodajem "reno 19# g.p.1993 benzinac,

registrovan do maja - odli~no stawe, ci-

jena 4.600, mo`e zamjena, tel. 38765

687451.

Prodajem motor "tomos# Ap 4, 40 kubi-

ka, u voznom stawu, cijena po dogovoru,

tel. 051/454-524.

Prodajem prikolicu za traktor - jed-

noosovinka, Kozarska Dubica, Me|e|a,

tel. 052/437-687.

Prodajem "ford fokus# karavan 1.8 T

dizel, u odli~nom stawu, 2000. godi{te.

Pla}ena carina i PDV, cijena 12.800

KM, tel. 065/826-640.

Prodajem "fijat bravo# 1.6, 2000. go-

di{te, automatik kao nov, pla}ena ca-

rina i PDV, cijena 8.200 KM, tel.

065/826-640.

Prodajem "ford fijestu# 1.2, 2000. go-

di{te. Kao nov, registrovan.Cijena 7.600

KM, tel. 051/318-189.

Prodajem "ford eskort+5-1,8 D#, 12/94,

servo, 2h-airbag, 5-mjewa~, 5V, {iber,

tel. 065/516-088.

Prodajem "golf 1# TD 1.6, 82.godi{te,

registrovan do marta 2008.godine, tel.

065/740-174.

Prodajem "reno klio# 1.4i, 2000 god.,

godinu dana registrovan, klima, cijena

9500 KM., tel. 065/635-780.

Prodajem motocikl "kavasaki# GPZ-1000-rk, 1987, crveno-crni, servisiran,

o~uvan, sportski, istekla registracija,

2.500 KM, mo`e zamjena, tel. 065/317-474.

Prodajem "ford fijestu# 1.3 96.g.p.

ajn{pric, 2 vazdu{na jastuka, ABS, tel.

065/560-398.

Prodajem "ford orion# dizel 1.6, 1987,

crni, 4 vrata, 5 brzina, istekla regis-

tracija, o~uvan, 5 l/100 KM, 2.200 KM,

Bawa Luka, tel. 065/494-183.

Prodajem "nisan#, NX-kupe 2.09, 1994,

kabriolet targa, 150 KS, muzika, spoj-

leri, alum. felge, registrovan godinu

dana, ABS, 4.100 evra, tel. 065/843-252.

Prodajem "mercedes E 280# 4-matik,kar-

avan 97g.p, ful oprema, tel. 38765513897.

Prodajem "reno 4# GTL, godina

proizvodwe 1988., tel. 065/491-112.

Prodajem "fijat dukato# 1989. teretni

3.200KM, tel. 065 526-426.

Prodajem novog "forda#, proizveden

prije trideset godina, a nov, tel. 051/

532-426.

Prodajem "reno 5# dizel, god. pr. 87. u

ekstra dobrom stawu, cijena povoqna,

tel. 065/535-934.

Prodajem automobil "ford fijesta#, go-

dina proizvodwe 1996, benzinac, tel.

051/461-466.

Kupujem registrovanog "jugu#, a mo`e

i neregistrovana za dijelove, tel.

065/538-048.

Prodajem ~etiri zimske gume "konti -

vinter# 195/65/15.

Cijena 100 KM, tel. 065/530-290.

Prodajem paktregere za BMW 5, povo-

qno 100 KM, tel. 065/920-242; 065/

342-569.

Prodajem cirkular za stolariju KGS210 profi-pod uglovima f 210h f, 18h1,6

mm;230V-1100 W , zvati poslije 19 ~aso-

va, tel. 065/973-604.

Prodaje se diht ma{ina i {lajferica,

mo`e i u kompenzaciju, tel. 051/584-263;

065/518-181.

Prodajem trofazni motor 1,5 kilovat

2.800 obrtaja, tel. 065/206-060.

Prodajem elektromotor trofazni jedan

i po kilovat 2.800 obrtaja, Bawa Luka,

tel. 065/206-060.

Prodajem ve{-ma{inu potpuno ispravnu,

tel. 065/966-808; 051/318-739.

Prodajem fotokopir aparat, sredwe di-

menzije, redovno servisiran, o~uvan,

garancija, 550 KM, B. Luka, tel. 061/

683-060.

Punionica sokova (koka-kola, sprajt,

fanta, {veps), poluautomatska, 150 l/h,

kompletna, savjeti, recepti, obuka, 1.600

evra, mo`e zamjena za automobil ili mo-

tocikl, tel. 065/317-474.

Prodajem trofazne dizel agregate

(Uqanik) od 15, 18 i 35 kw, posjeduju or-

mare sa automatikom, tel. 38765516488.

Mehani~arski servis u Lakta{ima pro-

daje i servisira privredne i poqo-

privredne ma{ine, zamjena novo za staro,

pla}awe po dogovoru, tel. 051/532-426.

Prodajem polovan crijep 0,20 KM , ima

oko 1000 komada, tel. 051/359-175.

Zbog ru{ewa ku}e prodajem unutra{wu

i vawsku stolariju, klizna vrata, sani-

tarije, crijep, krovne grede, oluke, radi-

jatore sa vi{e od 300 rebara i kombi-

novani kotao na te~no i ~vrsto gorivo,

tel. 065/658-730.

Prodajem elektri~ni viqu{kar, no-

sivost 1t, tel. 065 526-426.

Polovni mobilni telefoni, sa garan-

cijom, oprema, baterije, puwa~i, otkup

mobilnih telefona, servis, garancija,

Bawa Luka, tel. 065/370-454.

Prodajem dvije harmonike u ispravnom

stawu 80 basova, 8 registara Bawa Lu-

ka, tel. 065/206-060.

Prodajem TA pe}, 3 KW, o~uvana, povo-

qno, tel. 051/214-617.

Prodajem ve{-ma{inu "gorewe#,

polovnu, dobro o~uvanu, tel. 051/216-374;

065/011-065.

Prodajem TA pe} 3 KW, o~uvana. Cije-

na povoqna u dogovoru sa kupcem, tel.

065/587-455.

Prodajem dva francuska le`aja i dva

ormara, vrlo povoqno, Bawa Luka, tel.

063/118-449.

Prodajem bra~ni krevet 200h190 cm, tel.

065/701-803.

Detektivska agencija "NES# iz Bawe

Luke nudi detektivske usluge, tel.

065/510-844.

Dajem ~asove iz wema~kog jezika za |ake

Osnovne {kole, tel. 051/461-644.

Izrada Internet prezentacije Va{e

firme, ponude, usluge, oglasa, izrada

digitalnih slika.Brzo i povoqno, tel.

065/360-813.

VELA in`ewering, gra|a od temeqa do

krova, izvo|ewe svih gra|evinskih rado-

va, instalacija, vodoinstalacija,

keramika, rigips, fasada svih vrsta,

moleraja, adaptacije ku}a i krovi{ta,

tel. 065/518-181; 051/584-263.

Izvodim sve vrste rigips radova (pre-

gradni zidovi, spu{teni plafoni,

potkrovqa i sl, tel. 065/768-745.

Kursevi i instrukcije iz engleskog jezi-

ka i prevodi tekstova i sudska ovjera

dokumenata. slobodan_myu@yahoo.co.uk,

tel. 065/938-401.

Ku}ni majstori odgovorno rade vodo i

elektro instalacije, od{topavawe mawe

popravke, ostali radovi, tel. 438-116;

065/882-511.

Ovla{}eni sudski prevodilac za {ved-

ski, engleski, wema~ki, usluge prevoda

i ovjera teksta, intrukcije, simultano

prevo|ewe, tel. 065/337-840.

Molerska radwa vr{i usluge kre~ewa,

gletovawa, lakirawa stolarije, radija-

tora, itd., tel. 065/562-745.

Sudski tuma~ za wema~ki jezik, brzo i

kvalitetno, kompjuterska obrada, li~na

dostava dokumenata, tel. 051/385-957;

065/669-417.

Restoran dru{tvene ishrane "Jel{in-

grad FAM# a.d. Bawa Luka organizuje

svadbena veseqa, sahrane i ostale us-

luge, kontakt osoba Qubomir Mi-

lanovi}, tel. 051/300-721.

Vr{im usluge {ivawa lijepih i laganih

stvari, tel. 051/212-807.

Vr{im skra}ivawe farmerki i

pri{ivawe rajsfer{lusa, tel. 065/804-

111; 051/306-886.

Majstor - minuta, sve vrste retrovizo-

ra za autobuse, kamione i kombi vozila,

xipove, te kriva i rezana ogledala sa

ugradwom za putni~ka vozila, farovi

za "golf# i "mercedes#, tel. 065/538-048.

Izuzetno profesionalno dajem ~asove

matematike u~enicima i studentima,

pripremam za prijemne ispite i tak-

mi~ewa, tel. 051/465-553; 065/484-667.

Kucam sve vrste maturskih, seminarskih,

diplomskih i ostalih tekstova, cijena

0,80 KM/A4, tel. 065/518-124.

Majstor minuta vr{i ugradwu krivih i

rezanih ogledala i ugradwu farova, tel.

065/538-048.

[kola ra~unara GigaComputers odr`ava

sve vrste kurseva za rad na ra~unarima

kao i kurs za kwigovodstvo, zvati sva-

ki dan, tel. 051/213-088; 065/520-223.

Dajem ~asove engleskog, zvati ujutro,

tel. 051/462-086.

Servisirawe svih kvarova na ra~unaru,

rje{avawe problema sa zvukom, slikom

i konekcijom, tel. 065/497-141.

Punim kertrixe za InkJet {tampa~e, na-

jjeftinije, tel. 065/497-141.

Izvodim instrukcije iz hemije, vr{im

pripreme za ispite, tel. 065/833-345.

Dr`im ~asove matematike u~enicima

osnovne {kole, naseqe Sunce, tel.

051/214-611.

Ovla{}eni sudski prevodilac za {ved-

ski, engleski, wema~ki i usluge prevo-

da i ovjere, simultano prevo|ewe, in-

strukcije, tel. 065/337-840.

Dajem ~asove iz wema~kog jezika za |ake

osnovne {kole, tel. 051/461-644.

Profesor matematike uspje{no po-

du~ava osnovce, sredwo{kolce i stu-

dente. Priprema matemati~are tak-

mi~are, tel. 217-260; 065/837-295.

Prodajem vijagru, povoqna cijena, zvati

od 12 do 22 ~asa, tel. 065-788-394.

Qiqana Dodik, 25 godina, ulica Marka

Kraqevi}a br. 15, vrlo povoqno vr{im

usluge enskog frizera u svom stanu, za

starije osobe mo`e i u wihovoj ku}i,

tel. 065/208-505; 453-858.

Pomo} za probleme sa ra~unarom,

virusi, OS, instalacija hardware-a i

software-a. Dolazak na adresu!, tel.

065/360-813.

Dimwa~ar, ~istim dimwake, centralne

pe}i i kotlove., tel. 065/670-639; 051/

483-144.

Instalacija Windows-a, kao i svih

potrebnih programa, veoma povoqno,

tel. 051/469-604.

Kvalitetno i povoqno postavqawe kera-

mi~kih plo~ica, tel. 065/220-868.

^i{}ewe ra~unara od virusa i insta-

lacija antivirusnih programa, tel.

051/469-604.

Veleprodaja italijanske garderobe na

sni`ewu, do|ite i uvjerite se u na{

kvalitet, tel. 065/165-747; 065/953-565.

Povoqno prodajem originalnu fran-

cusku kozmetiku (parfemi, dezodoran-

si, lakovi za nokte i odstrawiva~i,

gelovi za ko`u...), tel. 065/098-207 i

052/233-550.

Prodajem "alkatan# cijevi, promjer dva

cola, du`ni metar 150, za dovod ili

odvod vode Bawa Luka, tel. 065/206-060.

Prodajem radni sto namjenski, ra|en za

tehni~ko crtawe, tel. 051/214-611.

Prodajem dje~iju formulu "ferari#, na

akumulator, o~uvan, za djecu 2 - 8 godi-

na, povoqno, tel. 065/518-850.

Prodajem kwige za drugi razred Ugos-

titeqsko trgovinske {kole, tel. 065/

726-593.

Prodajem Vilerove, Unitasove goblene

vezene i nevezene, Posqedwa ve~era i

dr. - povoqno, tel. 052/231-371.

Prodajem veliku tablu za tehni~ko

crtawe, dimenzija 1500 h 950 marke

"reiss#, povoqno, tel. 065/621-017.

Prodajem ekolo{ko-plasti~ne toalet

kabine, tel. 065/070-544; 052/333-352.

Prodajem betonske stubove raznih

du`ina, za mre`u i bodqikavu `icu,

tel. 051/387-395.

Prodajem dva grobna mjesta na Gradskom

grobqu, tel. 065/341-153.

Prodajem pisa}u ma{inu, novu povoqno,

cijena 100 KM, tel. 065/920-242; 065/

342-569.

Prodajem rakijski kotao 100 l. rost-

frajna pe} i ~abar na to~kovima

proizvodwa Blagojevi} - Sarajevo, tel.

065/206-060.

Prodajem dje~iju hodaqku i svjetle}u

reklamu 70h30 cm, tel. 065/811-058.

Prodajem pe} za centralno grijawe

Boris Kidri~ 35.000 kalorija, cijena

povoqna, zvati na telefone, tel. 381-

007; 065/413-754.

Prodajem novu malu poslovnu torbu

(ko`a, 4 pregrade, blok A4, mogu}nost

zakqu~avawa), 50 KM, tel. 065/098-207 i

052/233-550.

Prodajem betonsku grobnicu za ~etiri

mjesta i betonsku masovnu grobnicu 15

mjesta u grobqu Borik, tel. 065/973-605.

Prodajem kafe-aparat, faema, s mlinom

i deparatorom, tel. 065/826-219.

Prodajem gumeni ~amac sport "meteor

specijal# sa motorom "tomos 4#, tel.

065/491-112.

Prodajem 10 metara suvih bagremovih

drva, izrezana, iscijepana za {poret,

dovozim ku}i, tel. 065/206-060.

Za salone i ordinacije! Prodajem LPG

sa tri glave, kupqen od proizvo|a~a,

legalan u odli~nom stawu, cijena 17.000

evra, Miolif C 6, za lice 7500 evra, i

solarijum megasan, stoje}i sa kabinom,

7000 evra, tel. 0038163/8549-239.

Prodajem ~eli~nu ogradu, du`ine 16 m,

mo`e za dvori{te ili balkon, zvati oko

19 ~asova, tel. 309-447.

Prodajem jedno grobno mjesto na Novom

grobqu u B.Luci, tel. 065/398-605.

Prodajem invalidsku hodaqku ne-

upotrebqena potpuno nova, uvozna

hidrauli~no ko~ewe, sa stolicom za

sjedewe, tel. 051/310-914.

Prodajem radio "Tesla#, 1951. god.. Lan-

pa{ unikat, tel. 065/304-187.

Prodajem povoqno nove pak tregere za

BMW-5, 100 KM, tel. 065/498-985,051/

462-022.

Prodajem povoqno novu pisa}u ma{inu,

cijena 100 KM, tel. 065/498-985,051/

462-022.

Prodajem betonske stubove raznih

du`ina, za mre`u i bodqikavu `icu,

tel. 051/387-395.

Prodajem dva grobna mjesta na gradskom

grobqu, tel. 065/341-153.

Prodajem sijeno, tel. 051/460-008.

Potreban radnik GSM serviser uslovi:

engleski jezik, rad na ra~unaru, obavezno

iskustvo u servisirawu mobilnih tele-

fona, tel. 051/221-991.

Tra`im posao voza~a B kat. ili no}nog

~uvara - Prijedor, tel. 231-371.

Potrebna radnica u prodavnici

mje{ovite robe na Lau{u, tel. 051/280-

930; 065/214-295.

Povratnik 50 god. dobro situiran tra`i

`enu lijepog izgleda radi dru`ewa a i

braka, samo SMS poruke, tel. 065/

059-537.

Situiran penzioner tra`i ozbiqnu

`enu radi braka, zvati od 18 do 23 ~asa,

tel. 272-024.

LI^NI

KONTAKTI

Novootvorena firma sa stranim ula-

gawem tra`i 8 radnika za podru~je

komercijale. Uz 300 KM sedmi~no,

pla}en probni rad i mogu}nost

stalnog radnog odnosa nudimo i niz

drugih pogodnosti. Informacije na

telefon, tel. 051/466-701; 000007 G.

P O N U D A

Novoosnovana firma za prodaju med-

icinske opreme tra`i doktore za

stalni radni odnos. Uslovi odli~ni,

tel. 065/562-701; 000017+000019 G.

Apoteci u Prwavoru potreban

diplomirani farmaceut - izuzetno

povoqni uslovi, tel. 065/910-887 UP.

P O T R A @ W A

ZAPO[QAVAWE

P R O D A J A

RAZNA ROBA

P R O D A J A

GARDEROBA

Dubinsko ~i{}ewe mebliranih

povr{ina itisona tepiha, uni{ta-

vawe griwa i ku}ne pra{ine, tel.

065/575-254.

O S T A L O

USLUGE

P R O D A J A

NAMJE[TAJ

P R O D A J A

APARATI ZA

DOMA]INSTVO

P R O D A J A

MUZIKA

P R O D A J A

MOBILNI

TELEFONI

P R O D A J A

GRA\EVINARSTVO

P R O D A J A

POQOPRIVREDA

P R O D A J A

MA[INE

I ALATI

D I J E L O V I

I O P R E M A

K U P O V I N A

P R O D A J A

MOTORNA

VOZILA

P R O D A J A

VIKENDICE

I Z D A V A W E

SOBE

P R O D A J A

KIOSCI

K U P O V I N A

P R O D A J A

PLACEVI

I Z D A V A W E

P R O D A J A

GARA@E

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I

~etvrtak, 1. novembar 2007. OGLASI

9

OGLAS U OKVIRU 3 KM

OGLAS U NEGATIVU 5 KM

Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima),

putem po{te na adresu: #

Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka

ili e-mail adresu: malioglasi@glassrpske.com

Tekst: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

K U P O N ZA BESPLATNE MALE OGLASE

BULEVAR SPORTA

TAKMI^AR Kik-boks

kluba Isto~no Sarajevo Alek-

sandar Bulatovi} u nedjequ }e

se boriti protiv Hrvata Mi-

qenka Arabana{a za titulu

profi prvaka Balkana u kate-

goriji - 62, 300, disciplina ful

kontakt. Tehni~ka organizaci-

ja me~a povjerena je Kik-boks

klubu Isto~no Sarajevo, a qu-

biteqi ove vje{tine me~ }e

pogledati u dvorani Sportskog

centra "Slavija# sa po~etkom

od 20 ~asova.

- Ranije postignuti rezul-

tati omogu}ili su mi da stek-

nem pravo da se borim za titu-

lu profesionalnog prvaka Bal-

kana u disciplini ful-kon-

takt. Pripreme traju du`i pe-

riod, najve}i dio sam vje`bao

i trenirao u Isto~nom Sara-

jevu i prostorima olimpijske

Jahorine, i to sve pod budnim

o~ima Dragana Rabote, ina~e

trenera reprezentacije Srp-

ske. Pripreme su bile `esto-

ke i sav trud mi daje nadu da

vjerujem u uspjeh. Odricawa ne-

}e biti uzaludna, silno sam mo-

tivisan da se okitim titulom

i vjerujem da ne}u razo~arati

sve one koji su mi dali podr{ku

ili koji }e me bodriti pored

ringa - rije~i su Aleksandra

Bulatovi}a.

Me~ traje osam rundi po dva

minuta, {to }e Bulatovi}u bi-

ti prvi takav nastup.

- Ovo }e mi biti prvi put

da boksujem vi{e od tri runde.

Ali, ponavqam, dobro sam se

pripremio, psihi~ki i fizi~-

ki sam spreman, pa mi ni to ne-

}e biti problem. Trudio sam

de skupim {to vi{e podataka

o svom rivalu. Zadranin nije

nimalo naivan protivnik, ali

ja sam optimista da }u mu sru-

{iti sve nade i da }u ja biti

taj koji }e se radovati. O~eku-

jem veliku podr{ku u dvorani,

najavqen je veliki broj gosti-

ju iz sportskog i kulturnog i-

vota Srpske i FBiH, Srbije,

Crne Gore i Hrvatske. Poseb-

no }e mi biti drag gost moj pri-

jateq Dra`enko Nini}, pro-

fesionalni prvak Evrope u

kik-boksu - ka`e Aleksandar

Bulatovi}.

¥ G. IVANKOVI]

ISTO^NO SARAJEVO DOMA]IN ME^A ZA PRVAKA BALKANA U FUL KONTAKTU

BULATOVI] RU[I ZADRANINAPripreme su bile `estoke i sav trud mi daje nadu da

vjerujem u uspjeh. Odricawa ne}e biti uzaludna, silno

sam motivisan da se okitim titulom i vjerujem da ne}u

razo~arati sve one koji su mi dali podr{ku ili koji }e

me bodriti pored ringa, rekao Bulatovi}

Aleksandar Bulatovi}: U top-formi

KUP SRPSKE

Isti dan u dvorani "Sla-

vija# odr`a}e se me~evi Ku-

pa Republike Srpske. O~eku-

je se prisustvo oko 100 bora-

ca iz Republike Srpske i

FBiH, te Srbije, Crne Gore

i Hrvatske. Finalne borbe

bi}e uvod u me~ za titulu pro-

fi Balkana izme|u Aleksan-

dra Bulatovi}a i Miqenka

Arabana{a. Tako|e, Kik-boks

savez Srpske priredio je ma-

lu sve~anost i bi}e uru~eni

pehari za pet najboqih kik-

boksera.

BULATOVI]

Aleksandar Bulatovi} je

u karijeri imao 45 me~eva, od

toga je 35 dobio, a deset puta

je bio pora`en. Tri puta je

bio prvak Srbije i Crne Go-

re u ful kontaktu, dva puta

viceprvak u disciplini lou-

kik. Postao je prvak Balkana

2005. godine u savate boksu, a

ove godine prvak je Srpske u

disciplini lou-kik, vicepr-

vak u disciplini ful-kontakt

i viceprvak Balkana u disci-

plini ful-kontakt.

ORGANIZACIJA G14, ko-

ja okupqa najmo}nije evropske

fudbalske klubove, objavila je

spisak potencijalnih novih klu-

bova ~lanica, me|u kojima je i

ime najtrofejnijeg srpskog klu-

ba Crvene zvezde.

Vo|stvo G14 saop{tilo je

da }e 13. i 14. novembra u Bri-

selu razgovarati sa predstavni-

cima jo{ 22 evropska kluba, me-

|u kojima je i Zvezda, i ponudi-

ti im ~lanstvo u ovoj mo}noj or-

ganizaciji, {to bi, prema naja-

vama Mi{ela Platinija, tre-

balo da olak{a ulazak finan-

sijski mawe mo}nih klubova u

Ligu {ampiona.

Crvena zvezda je jedini

klub sa prostora biv{e Jugo-

slavije kojem je ponu|eno mje-

sto, a sa Balkana tu su jo{ i

Steaua iz Bukure{ta i Levski

iz Sofije, prenosi Rojters. No-

vi ~lanovi G14 su Seviqa, el-

zi, Roma, Monako, Verder, Ben-

fika, Seltik, Crvena zvezda,

Steaua Bukure{t, CSKA Mo-

skva, Dinamo Kijev, Sparta

Prag, Visla Krakov, Levski

Sofija, Anderleht, Fenerbah-

~e, Olimpijakos, Bazel, Maka-

bi Haifa, Rozenborg, Kopen-

hagen, Austrija Be~.

Trenutni ~lanovi su Arse-

nal, Liverpul, Man~ester ju-

najted, Barselona, Real Ma-

drid, Valensija, Milan, Inter,

Juventus, Bajer Leverkuzen, Ba-

jern Minhen, Borusija Dort-

mund, Lion, Marseq, Pari sen

@ermen, Ajaks, PSV Ajndho-

ven i Porto.

- Ovo }e biti samo prvi sa-

stanak s klubovima, pojasni}e-

mo kako funkcioni{e ova orga-

nizacija i pitati ih da li su za-

interesovani za ~lanstvo - iz-

javio je portparol G14 Derek

Mekglin. ¥

LEGENDARNI argentin-

ski fudbaler Dijego Marado-

na izjavio je u intervjuu kolum-

bijskoj televiziji da nije `e-

lio da se prikloni mafija{koj

organizaciji kakva je Svjetska

fudbalska federacija (FIFA),

poput ulizica kakvi su Mi{el

Platini, Pele i Franc Beken-

bauer!

Popularni "El Pibe# sma-

tra da su istinski qubiteqi

sporta samo smetwa funkcio-

nerima FIFA, te da ukoliko po-

sjeduju minimum karaktera i mo-

ralnog integriteta, sigurno ne

bi radili sa mafija{kim udru-

`ewem na ~ijem je ~elu Sep Bla-

ter. Prema wegovim rije~ima,

ranije je imao priliku da se

ukqu~i u sam vrh svjetske "ku-

}e fudbala#, ali to nikad nije

uradio jer bi morao da "grli#

prvog ~ovjeka FIFA.

- Da sam to mogao, sigurno

bih bio dio FIFA porodice. Me-

|utim, osje}ao bih se posti|e-

nim. To nije smetalo Platini-

ju, koji je dugo godina bio Bla-

terov potr~ko, a sada je pred-

sjednik Evropske fudbalske

unije (UEFA). Sli~no su postu-

pali i Pele i Bekenbauer, i oni

su u vrhu svjetskog fudbala. Pe-

le stalno brani FIFA po medi-

jima, a Kajzer Franc je svojim

istupima zaradio titulu na

Mundijalu. Osim toga, i finan-

sijski su dobro pro{li. To je

meni veoma tu`no, ali prizna-

jem da su sva trojica bili od-

li~ni fudbaleri - izjavio je

Maradona.

On je jo{ dodao da shvata

{ta treba da uradi kako bi ste-

kao tako mo}ne prijateqe, ali

da to ne `eli jer, naprosto re-

~eno, "nije takav#.

- Oni imaju sve benefici-

je, ali su u dubini du{e tu`ni.

Ako bi, recimo, prestali da

govore ono {to sada pri~aju,

onda bi se sve sru{ilo i ne bi

im bilo ba{ tako dobro. FIFA

`eli jo{ jednog korumpiranog

~lana mafija{ke porodice,

ali nisam zainteresovan - za-

kqu~io je nekada{wi as Boka

Juniorsa, Seviqe, Barselone

i Napolija. ¥

DIJEGO MARADONA PONOVO PROTIV FIFA

Dijego Maradona: FIFA ga ne privla~i

Ne}u da budem ~lan mafije

NAJTROFEJNIJI SRPSKI KLUB POZVAN U G14

Zvezda me|u elitom

NAKON {to je Brazil i slu`be-

no progla{en za doma}ina Svjetskog

prvenstva 2014. godine, po~eli su pro-

blemi u vezi sa organizacijom i uslo-

vima koji su potrebni da bi se takvo

takmi~ewe odr`alo.

Naime, prema izvje{tajima in-

spekcije FIFA, nijedan od predlo`e-

nih 18 stadiona na kojima bi treba-

lo da se igraju utakmice prvenstva ne

zadovoqava standarde potrebne za

takve me~eve.

Najvjerovatnije je da }e ~etiri

stadiona biti izgra|ena od temeqa,

a preostali bi trebali biti znatno

renovirani. Brazilski fudbalski

savez je procijenio da bi za tako ne-

{to trebalo 1,1 milijardu dolara,

{to su relativno optimisti~ne prog-

noze, ako se uzme u obzir obim po-

trebnih radova.

Ve}ina nedostataka se odnosi na

~iwenicu da stadioni nisu adekvat-

no opremqeni kako bi ugostili sve

novinare i televizijske ekipe, a ne-

ki stadioni bi renovirawem dobili

takvu mogu}nost prvi put.

Ostali nedostaci uglavnom se

odnose na sigurnosne standarde, ko-

je ve}ina stadiona tako|e ne zado-

voqava.

Zanimqivo je da i legendarna

"Marakana#, koja bi po svoj logici

trebalo da ugosti finaliste, ne za-

dovoqava potrebne uslove, pa }e i

ona pretrpjeti znatne promjene. ¥

VE] PO^ELI PROBLEMI BRAZILACA

Nema stadiona za Mundijal

"

Marakana": Slijedi veliko renovirawe

VELIMIR Sombolac,

osvaja~ zlatne olimpijske me-

daqe iz Rima 1960. godine,

fudbaler Borca (izabran u

idealni tim svih vremena), du-

gi niz godina sa uspjehom je

nosio dres beogradskog Parti-

zana. Odigrao je popularni

Veqo vi{e od 300 utakmica

za "crno-bijele#.

U {ezdesetogodi{woj

istoriji Partizana, wegovi

stru~waci i navija~i bira-

li su "100 najboqih fudba-

lera#, a u odabranoj grupi sa

Bobekom, ^ajkovskim, [o-

{ki}em, Gali}em, Vasovi}em,

Jusufijem, Mijatovi}em, Pa-

unovi}em... na{ao se i Som-

bolac. Oni su, istovremeno,

postali i po~asni ~lanovi

Partizana.

Veliki fudbalski as Ve-

limir Sombolac danas `ivi

u Gradi{ci, aktivan je i u

svakoj prilici je uz mlade

igra~e. ¥

U ANKETI STRU^WAKA I PARTIZANOVIH NAVIJA^A

Sombolac u

"

klubu 100"

PREDSJEDNIK Crvene

zvezde u ostavci Dragan Stoj-

kovi} ispao je iz kombinacije

za posao u Japanu. elnici Na-

goje odustali su od anga`ova-

wa Piksija, po{to nema licen-

cu neophodnu za obavqawe tre-

nerskog posla u tamo{woj "Xej

ligi#.

- Trenerska licenca koju

posjeduje Dragan Stojkovi} ne

odgovara potrebama japanske

fudbalske lige i zbog toga od-

ustajemo od wegovog anga`o-

vawa. Kako nismo zaintereso-

vani da mu ponudimo bilo ko-

ju drugu funkciju u timu, od-

lu~ili smo da prekinemo daqe

pregovore - rekao je prvi ~o-

vjek Nagoje Jo{ihiro Fuku-

{ima.

Dragan Stojkovi} nije bio

dostupan za komentar.

Stojkovi} je u vi{e navra-

ta izjavqivao da ga Japanci ne-

prekidno zovu, nude mu bilo

koje mjesto u klubu, da prak-

ti~no ima wihovu "blanko# po-

nudu. Dodu{e, odlaze}i pred-

sjednik "crveno-bijelih# insi-

stirao je da ga u Nagoji ~eka

mjesto sportskog direktora,

dok se o poslu trenera nikada

nije izja{wavao.

On je nedavno otkrio da }e

uskoro oti}i u Japan, i to sam,

a da }e mu se porodica prikqu-

~iti tek kada wegove }erke za-

vr{e {kolske obaveze u Pari-

zu, a ~ak je ponudio Bo{ku \u-

rovskom mjesto pomo}nika u

Nagoji. ¥

TENISKI TURNIR U PARIZU

Santoro boqi

od \okovi}a

FRANCUSKI teniser Fab-

ris Santoro savladao je tre}eg

tenisera svijeta Novaka \ok-

ovi}a sa 6:3, 6:2 u drugoj rundi

teniskog turnira u Parizu.

Iako je 15 godina stariji od

srpskog tenisera, Santoro je

potvrdio da je u odli~noj formi,

a na drugoj strani \okovi} se

kretao sporo i djelovao je pre-

moreno.

Santoro }e u tre}oj rundi

igrati protiv Endija Mareja, ko-

ji je savladao Finca Jarka Niem-

inena sa 7:6, 6:3. ¥

DRAGANU STOJKOVI]U PROPAO ANGA@MAN U JAPANU

Nagoja ne `eli Piksija

~etvrtak, 1. novembar 2007. OGLASI

~etvrtak, 1. novembar 2007.OGLASI

2

KLINI^KI CENTAR ISTO^NO SARAJEVO

ISTO^NO SARAJEVO

Broj : 01-764/07

Datum, 16.10.2007. godine

Na osnovu ~lana 9. Pravilnika o specijalizacijama i usmjerenim specijalizacijama

zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#

broj: 61/01, 79/02, 2/03 i 53/05) i Rje{ewa Ministarstva zdravqa i socijalne za{tite o

odobrenim specijalizacijama i usmjerenim specijalizacijama, direktor Klini~kog centra

Isto~no Sarajevo, raspisuje

PONOVQENI KONKURS

za dodjelu specijalizacija i usmjerenih specijalizacija za teku}u 2007. godinu.

Klinike i bolni~ke slu`be u Kasindolu

Usmjerena specijalizacija

- Vaskularna hirurgija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1 usmjerena specijalizacija

Psihijatrijska klinika u Sokocu

Specijalizacije

- Psihijatrija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3 specijalizacije

Usmjerene specijalizacije

- Sudska psihijatrija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2 usmjerene specijalizacije

Pored op{tih uslova predvi|enih zakonom, kandidati treba da ispuwavaju i posebne uslove:

- zavr{en medicinski fakultet,

- polo`en stru~ni ispit,

- radno iskustvo jedna godina nakon polo`enog stru~nog ispita

- aktivno poznavawe jednog stranog jezika

Uz prijavu kandidati su du`ni prilo`iti dokaze o ispuwavawu uslova konkursa: ovjerenu

kopiju diplome o zavr{enom medicinskom fakultet, ovjerenu kopiju uvjerewa o polo`enom

stru~nom ispitu, potvrdu o radnom iskustvu, potvrdu o aktivnom poznavawu jednog stranog

jezika, rodni list i uvjerewe o dr`avqanstvu.

Za usmjerene specijalizacije kandidati pored navedene dokumentacije du`ni su prilo`iti

- za subspecijalizaciju iz vaskularne hirurgije - ovjerenu fotokopiju uvjerewa o specijal-

izaciji iz op{te hirurgije ili dje~ije hirurgije

- za subspecijalizaciju iz sudske psihijatrije - ovjerenu fotokopiju uvjerewa o specijal-

izaciji iz psihijatrije ili neurohirurgije ili neurologije.

Sa svim kandidatima bi}e obavqen intervju - razgovor, o kome }e blagovremeno biti obav-

ije{teni.

Prijave slati na adresu Klini~ki centar Isto~no Sarajevo Kasindolskog bataqona 113,

Kasindo, sa naznakom "Prijava na konkurs#.

Rok za podno{ewe prijava je 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa konkursa u "Slu`benom

glasniku Republike Srpske# i dnevnom listu "Glas Srpske#.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

Direktor

Prim. dr Milan Peji}

Mje{oviti holding "Elektroprivreda Republike Srpske# Trebiwe,

Zavisno preduze}e "Rudnik i Termoelektrana Ugqevik AD, Ugqevik

Broj: 15931/07

Dana, 29.10.2007. godine

@iro-ra~un NOVA BANKA: 555-001-00000074-38

JIB: 4400449490005

Mat. br. 1059769

PDV: 400449490005

Tel. 055 774 600 - centrala

Na osnovu Odluke o prodaji rashodovanih osnovnih sredstava putem javnog nadmetawa - licitacije,

15926/2007. godine, "Rudnik i Termoelektrana Ugqevik# AD, Ugqevik, objavquje:

PONOVQENI OGLAS

za prodaju damperskih guma putem javnog nadmetawa - licitacije

1. PREDMET JAVNOG NADMETAWA

Predmet javnog nadmetawa - licitacije su rashodovane damperske gume dimenzije 27.00 h 49 sa felga-

ma po vrsti, koli~ini i po~etnoj licitacionoj cijeni koja je navedena u sqede}oj tabeli:

Po~etne licitacione cijene su FC Rudnik.

Na postignutu prodajnu cijenu obra~unava se PDV, koji pla}a kupac.

Uslovi pla}awa: avansno

Kupac nema pravo na naknadne reklamacije.

2. PRAVO NADMETAWA

Pravo u~e{}a u javnom nadmetawu imaju sva pravna i fizi~ka lica, doma}a i strana koja prije po~et-

ka licitacije, a najkasnije do 13.11.2007. godine, uplate na `iro ra~un preduze}a 10 % od po~etne

licitacione vrijednosti na ime garancije kauciju za jedno osnovno sredstvo ili, na ukupnu vrijed-

nost osnovnih sredstava.

3. NA^IN NADMETAWA

Prodaja naprijed navedenih damperskih guma nazna~enih u specifikaciji izvr{i}e se prikupqawem

zatvorenih pismenih ponuda.

Ponude mogu biti za jednu ili za ukupnu koli~inu damperskih guma.

4. SADR@AJ PONUDE

Ponuda treba da sadr`i:

a) naziv i ta~nu adresu u~esnika na licitaciji,

b) ponu|enu cijenu odvojeno po sredstvima,

c) uslove i na~in pla}awa,

d) dokaz o ispuwavawu uslova iz ta~ke 2. ovog oglasa.

5. DOSTAVQAWE PONUDE

Svi zainteresovani ponude sa naznakom "Ponuda za licitaciju damperskih guma# "NE OTVARAJ# tre-

ba da dostave na adresu: "RUDNIK I TERMOELEKTRANA UGQEVIK# AD UGQEVIK, 76330

UGQEVIK.

Rok za dostavqawe ponude je 13.11.2007. godine do 11 ~asova, a otvarawe ponuda je istog dana u 12 ~aso-

va u prostorijama upravne zgrade AD "RiTE UGQEVIK#, sala br. 1.

7. KRITERIJUM ZA OCJENU PONUDA I IZBOR NAJPOVOQNIJEG PONU\A^A

a) najve}a ponu|ena cijena 100 bodova.

8. OSTALE ODREDBE

Damperske gume mogu se pogledati 9.11.2007. godine od 7 do 15 ~asova u RJ Rudnik.

Sve potrebne informacije u vezi sa javnim nadmetawem - licitacijom mogu se dobiti u komercijal-

noj slu`bi putem telefona: 055/774-176 i u slu`bi odr`avawa, telefon broj 774-459, osoba za kon-

takt \or|e Josipovi}, dipl. in`.

VD DIREKTOR "RiTE UGQEVIK#

AD UGQEVIK

Mr Anto Gaji}, dipl. in`. ma{.

Na osnovu Odluke o prodaji furnirskih trupaca, trupaca za qu{tewe i pilanskih trupaca putem javnog nadmetawa

broj: N.O. 102/07 od 26.1.2007. godine JP[ "[UME REPUBLIKE SRPSKE# a. d. Sokolac , objavquje

OGLAS BR. 218/07za prodaju {umskih drvnih sortimenata putem javnog nadmetawa (licitacije)

u [umskom gazdinstvu "RIBNIK# RIBNIK

1. PREDMET JAVNOG NADMETAWA

Predmet javnog nadmetawa su {umski drvni sortimenti - trupci, po vrsti, kvalitetnoj strukturi, koli~ini,

po~etnoj cijeni, ukupnoj po~etnoj vrijednosti i mjestu prodaje, kako slijedi:

LOT 1

2. PRAVO NA NADMETAWE

Pravo u~e{}a u javnom nadmetawu imaju sva doma}a preduze}a, kao i druga pravna i fizi~ka lica, koja ispuwavaju

sqede}e uslove:

a) Da posjeduju rje{ewe o upisu u sudski registar, dokaz o ispuwenosti uslova za obavqawe djelatnosti prerade

drveta (Rje{ewe o ispuwenosti uslova za rad pilane) i Identifikacioni broj od Uprave za indirektno oporezi-

vawe (IB) kopija ovjerena od strane nadle`nog organa;

b) Da se ne nalaze na Listi nepouzdanih poslovnih partnera JP[ "[ume Republike Srpske#a. d. Sokolac (potvr-

da od strane [G).

v) Da su uplatila jemstvo (kauciju), u iznosu 10% od po~etne licitirane vrijednost na iro-ra~un 5620990000348142

"Razvojna banka#.

3. SADR@AJ PONUDE

Ponuda mora da sadr`i:

a) Naziv i ta~na adresa u~esnika na licitaciji.

b) Ponu|enu cijenu.

v) Uslove i na~in pla}awa.

g) Dokaz o ispuwavawu uslova iz ta~ke 2. (a, b, v)

(dokaz pod a) dostavqaju samo u~esnici koji se prvi put prijavquju na licitaciju u 2007. godine)

4. DOSTAVQAWE PONUDE

Svi zainteresovani, svoje zatvorene ponude, sa naznakom "Ponuda za licitaciju#, treba da dostave JP[ "[ume

Republike Srpske# a. d. Sokolac, [G "RIBNIK# RIBNIK VU^IJA POQANA, 79288 RIBNIK

Rok za dostavqawe ponuda je 7.11.2007. godine do 15 ~asova.

Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati.

5. OTVARAWE PONUDA

Otvarawe ponuda izvr{i}e se javno, uz mogu}nost prisustva u~esnika na licitaciji, dana 9.11.2007. ~asova,

u prostorijama [G "RIBNIK# RIBNIK, CENTRALNO STOVARI[TE PREVIJA.

6. KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDA

I IZBOR NAJPOVOQNIJEG PONU\A^A

a) Najve}a ponu|ena cijena.

b) Najpovoqniji na~in i uslovi pla}awa.

7. OSTALE ODREDBE

Ponu|eni {umski drvni sortimenti se mogu pogledati od 7 do 15 ~asova na gore pomenutim destinacijama. Sve

potrebne informacije u vezi sa javnim nadmetawem, mogu se dobiti u vremenu od 7 do 15. ~asova u [umskom gazdin-

stvu, putem telefona 050-480-981 ili na navedenoj adresi.

1. TR. CRNOG BORA I KLASA 18 132,00 2.376,00 GJ "MULE@-

2. TR. CRNOG BORA II KLASA 31 111,00 3.441,00 QUB. PLANINA#

3. TR. CRNOG BORA III KLASA 123 94,00 11.562,00 Odjeqewe 65

4. RUDNO DRVO CRNOG BORA 107 70,00 7.490,00

Sveukupno: 279 24.869,00

Red.

broj

Vrsta sortimenta

i kvalitetna struktura

Koli~ina

m3 Cijena KM/m

3

(bez PDV)

Mjesto

prodaje

Po~etna

Vrijednost

(bez PDV)

1. SOA002791 BRIDGESTONE 14830 1 24 DIJAGONALNA 2300

2. 68BEL09475 BJELORUSIJA 4880 1 61 DIJAGONALNA 2400

3. S0A002114 BRIDGESTONE 11020 1 41 DIJAGONALNA 2600

4. HC5TRC634 YOKOHAMA 10300 1 42 DIJAGONALNA 1400

5. 337BEL006577 BJELORUSIJA 6710 1 50 DIJAGONALNA 1700

6. BB RUSIJA 5990 1 53 DIJAGONALNA 1000

7. 329BEL029479 BJELORUSIJA 5784 1 57 DIJAGONALNA 2200

8. S7S391188 BRIDGESTONE 10400 1 44 DIJAGONALNA 2000

9. 397BEL006562 BJELORUSIJA 6790 1 49 DIJAGONALNA 1100

10. 997BEL008602 BJELORUSIJA 5838 1 54 DIJAGONALNA 1300

11. S4B296648 BRIDGESTONE 11890 1 34 DIJAGONALNA 1900

12. 329BEL029429 BJELORUSIJA 4052 1 58 DIJAGONALNA 2100

13. S9Y003008 BRIIDGESTONE 6120 1 61 DIJAGONALNA 2400

14. BB RUSIJA 6803 1 48 DIJAGONALNA 1800

15. 397BEL008960 BJELORUSIJA 11320 1 40 DIJAGONALNA 1700

16. EVU52103V90 MICHELIN 6630 1 46 RADIJALNA 1800

17. S1N000855 BRIDGESTONE 3208 1 64 DIJAGONALNA 3000

18. 347BEL006785 BJELORUSIJA 5838 1 54 DIJAGONALNA 2700

19. 0896Y10313 GOODYEAR 7080 1 46 DIJAGONALNA 2400

20. S3Y003010 BRIDGESTONE 7920 1 55 DIJAGONALNA 2800

21. S1N00851 BRIDGESTONE 5950 1 61 DIJAGONALNA 2800

22. 347BEL006255 BJELORUSIJA 4030 1 60 DIJAGONALNA 2300

23. SOKAJ 0024 BRIDGESSTONE 6340 1 54 DIJAGONALNA 2800

24. 347BEL005606 BJELORUSIJA 6790 1 49 DIJAGONALNA 2400

25. 357BEL006841 BJELORUSIJA 365 1 68 DIJAGONALNA 3000

26. DVY5107F5A MICHELIN 12640 1 35 RADIJALNA 1500

27. EVU52660V20 MICHELIN 11820 1 51 RADIJALNA 2200

28. BB RUSIJA 5030 1 59 DIJAGONALNA 1900

29. 247BEL006234 BJELORUSIJA 6180 1 52 DIJAGONALNA 1600

30. ZVY59377F5A MICHELIN 12930 1 33 RADIJALNA 1600

31. VVY58949F3A MICHELIN 14800 1 25 RADIJALNA 1900

32. 357BEL002596 BJELORUSIJA 3820 1 67 DIJAGONALNA 2400

33. 357BEL007187 BJELORUSIJA 5100 1 60 DIJAGONALNA 2500

34. 0796Y10867 GOODYEAR 7800 1 40 DIJAGONALNA 1300

35. 0896Y10374 GOODYEAR 7120 1 45 DIJAGONALNA 1700

36. SOKAJ 0028 BRRIDGESTONE 7593 1 52 DIJAGONALNA 2600

37. S7N394103 BRIDGESTONE 13620 1 24 DIJAGONALNA 1800

38. 357BEL007070 BJELORUSIJA 4780 1 61 DIJAGONALNA 1900

39. 357BEL003058 BJELORUSIJA 4300 1 65 DIJAGONALNA 2400

R.

br.

Serijski broj

pneumatika

Proizvo|a~ Izra-

dio M^

Kom. Dubina

ripne

Vrsta pneumatika

Po~etna

licita-

ciona ci-

jena u

(KM)

~etvrtak, 1. novembar 2007. OGLASI

3

~etvrtak, 1. novembar 2007.OGLASI

4

OBAVJE[TEWE

Javna odbrana magistarskog rada kandidata Dragana Simi}a pod

nazivom

"Interno komunicirawe u organizaciji sa posebnim osvrtom na

komunicirawe u Rafineriji uqa Modri~a#

zakazuje se za dan

9.11.2007. godine u 13 ~asova.

Odbrana }e se odr`ati u dru{tvenoj sali na Ekonomskom fakulte-

tu u Bawoj Luci, ul. Majke Jugovi}a br. 4.

Zainteresovani mogu ostvariti uvid u sadr`aj magistarskog rada do

dana odbrane u biblioteci Fakulteta.

OBAVJE[TEWE

Javna odbrana magistarskog rada kandidata Du{anke Jovani} pod

nazivom:

"Finansirawe projekata sredstvima Evropske investicione banke

u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj#

zakazuje se za dan

9.11.2007. godine u 17 ~asova.

Odbrana }e se odr`ati u dru{tvenoj sali na Ekonomskom fakulte-

tu u Bawoj Luci, ul. Majke Jugovi}a br. 4.

Zainteresovani mogu ostvariti uvid u sadr`aj magistarskog rada do

dana odbrane u biblioteci Fakulteta.

OBAVJE[TEWE

Javna odbrana magistarskog rada kandidata Anite [imunxe pod

nazivom:

"Modelirawe preduzetni~kog ra~unovodstva u zavisnosti od

veli~ine preduzetni~ke organizacije#

zakazuje se za dan

8.11.2007. godine u 13 ~asova.

Odbrana }e se odr`ati u dru{tvenoj sali na Ekonomskom fakulte-

tu u Bawoj Luci, ul. Majke Jugovi}a br. 4.

Zainteresovani mogu ostvariti uvid u sadr`aj magistarskog rada do

dana odbrane u biblioteci Fakulteta.

KLINI^KI CENTAR ISTO^NO SARAJEVO

ISTO^NO SARAJEVO

Broj : 01-763/07

Datum, 16.10.2007. godine

Na osnovu ~lana 26. Statuta Klini~kog centra Isto~no Sarajevo, direktor, raspisuje

KONKURSza popunu upra`wenog radnog mjesta na odre|eno vrijeme

1. Diplomirani pravnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1 izvr{ilac

Pored op{tih uslova predvi|enih zakonom kandidat mora ispuwavati i posebne uslove, i to:

- VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en pravni fakultet;

- Radno iskustvo.

Uz prijavu kandidati su du`ni dostaviti:

- ovjerenu fotokopiju diplome o zavr{enom pravnom fakultetu,

- potvrdu o radnom iskustvu,

- izvod iz mati~ne kwige ro|enih,

- uvjerewe o dr`avqanstvu.

Mjesto rada Klinike i bolni~ke slu`be u Kasindolu. Ugovor se zakqu~uje na godinu dana, radi zamjene odsutnog

radnika.

Prijave slati na adresu Klini~ki centar Isto~no Sarajevo, Kasindolskog bataqona 113, Kasindo, sa naznakom

"prijava na konkurs - dipl. pravnik#.

Rok za podno{ewe prijava je 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa u dnevnom listu "Glas Srpske#.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

Direktor

Prim. dr Milan Peji}

ODSJEK ZA POSLOVNE USLUGE

OBAVQUJE ISPRAVKU

oglasa objavqenog 27/28.10.2007. u dnevnom listu "Glas Srpske#

ISPRAVKA LICITACIJE

Vozila pod rednim brojem 1, 2, 3, 4 i 5 se izuzimaju od prodaje na licitaciji, kao

i izmjena teksta gdje je navedeno da kupac pla}a porez na promet na izliciti-

ranu cijenu, a treba da stoji bez pla}awa poreza na promet.

Broj: 3031/07

Bawa Luka, 31.10.2007. godine

Na osnovu ~lanova 27. i 28. Statuta Javnog preduze}a Lutrija Republike Srpske i

~lana 12. Pravila nov~ane ekspres lutrije serija 003, donosim

ODLUKU

o po~etku prodaje nov~ane ekspres lutrije serije 003

1. Odre|uje se 1.11.2007. godine kao dan po~etka prodaje nov~ane ekspres lutrije

serija 003, izra|ene i {tampane po pravilima nov~ane ekspres lutrije serija 003

koja su objavqena u dnevnom listu "Glas Srpske# od 21.6.2007. godine.

2. O realizaciji ove odluke stara}e se Sektor marketinga i komercijale.

3. Ovu odluku objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske#.

4. Ova odluka stupa na snagu danom dono{ewa.

v. d. direktora

Sini{a Doj~inovi}

Bosna i Hercegovina

Uprava za indirektno oporezivawe

Bawa Luka

Regionalni centar Bawa Luka

Bosna i HercegovinaUprava za indirektno-neizravno oporezivanje

Banja LukaRegionalni centar Banja LLuka OBAVJE[TEWE

Obavje{tavamo cijewene ~itaoce i

poslovne partnere da su, zbog preseqewa u

nove prostorije, brojevi telefona #Glasa

Srpske# promijeweni.

Novi brojevi su:

Direktor: 051/231-077

faks: 051/231-088

Redakcija: 051/231-031

051/231-013

faks: 051/231-021

Marketing slu`ba: 051/231-081

faks: 051/231-080

Slu`ba ~ituqa: 051/223-210

faks: 051/223-211

JAVNO PREDUZE]E

LUTRIJA REPUBLIKE SRPSKE

BAWA LUKA, ul. Cara Lazara 29

Upisana kod Osnovnog suda u Bawoj Luci

u Reg. ul. broj: 1-10829-00

Tel: 051/430-500, 432-700; Tel./faks: 051/432-333,

e-mail: jp_ lutrija_rs@blic.netmati~ni broj: 1824902; JIB: 4401560970004

`iro-ra~uni: 5510010001281981 Nova bawalu~ka banka a. d.

562-099-00000296-91

Razvojna banka; 5520020001923960 Hypo Alpe - Bank;1610450009780062 Raiffeisen banka

~etvrtak, 1. novembar 2007. OGLASI

5

I - Raspisuje se javni konkurs za izbor i imenovawe:

1. direktora Centra za kulturu "Rogatica# Rogatica,

2. tri ~lana Upravnog odbora Centra za kulturu "Rogatica# Rogatica (spoqni ~lanovi),

3. direktora Narodne biblioteke Rogatica i

4. ~lana Upravnog odbora (vawski ~lan) Doma zdravqa "Rogatica# Rogatica.

II - Opis poslova

Direktor i ~lanovi Upravnog Centra za kulturu "Rogatica# Rogatica obavqaju poslove utvr|ene

zakonom i Statutom Centra za kulturu "Rogatica# Rogatica.

Direktor Narodne biblioteke obavqa poslove utvr|ene Zakonom o bibliote~koj djelatnosti i

Statutom Narodne biblioteke Rogatica.

^lan Upravnog odbora Doma zdravqa "Rogatica# Rogatica obavqa poslove utvr|ene Zakonom o

zdravstvenoj za{titi Republike Srpske i Statutom Doma zdravqa "Rogatica# Rogatica.

III - Mandat

Direktor Centra za kulturu "Rogatica# Rogatica i Narodne biblioteke Rogatica biraju se odnos-

no imenuju na period od 4 (~etiri) godine. lanovi upravnih odbora biraju se na period od 4 (~etiri)

godine.

IV - Status

Direktori na osnovu akta o imenovawu, zasnivaju radni odnos u ustanovama.

^lanovi upravnih odbora ostvaruju prava u skladu sa op{tim aktima ustanova u koje se imenuju.

V – Op{ti uslovi:

- da su dr`avqani Republike Srpske i BiH,

- da su stariji od 18 godina,

- da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini (bilo

na nivou dr`ave ili entiteta) kao rezultat disciplinske mjere u periodu od tri godine prije ob-

javqivawa upra`wene pozicije,

- da nisu osu|ivani za krivi~na djela na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjeseci ili

ka`weni za djela koja ih ~ine nepodobnim za obavqawe poslova na upra`wenim pozicijama,

- da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak,

- da ne slu`e kaznu izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju i da se nisu povi-

novali nalogu da se pojave pred Sudom (~lan 9. ta~ka 1. Ustava BiH).

VI – Posebni uslovi

Pod rednim brojem 1. za direktora Centra za kulturu "Rogatica# Rogatica:

- visoka stru~na sprema (VII stepen) dru{tvenog smjera,

- najmawe tri godine radnog iskustva u oblasti kulture,

- uspje{nost u prethodnom radu na rukovodnim poslovima,

- organizacione i rukovodne sposobnosti,

- da ne postoji sukob interesa u vr{ewu funkcije u smislu Zakona o sukobu interesa u

institucijama vlasti BiH.

Pod rednim brojem 2. za ~lana Upravnog odbora Centra za kulturu "Rogatica# Rogatica:

- visoka, vi{a ili sredwa stru~na sprema pravnog, ekonomskog ili drugog dru{tvenog smjera,

- poznavawe djelatnosti kojima se Centar za kulturu bavi,

- sposobnost u obavqawu istih ili sli~nih funkcija u prethodnom periodu,

- poznavawe sadr`aja i na~ina rada upravnog odbora,

- da ne postoji sukob interesa u vr{ewu funkcije u smislu Zakona o sukobu interesa u institu-

cijama u BiH.

Pod rednim brojem 3. za direktora Narodne biblioteke Rogatica:

- visoka stru~na sprema pravnog, ekonomskog ili dru{tvenog smjera,

- najmawe tri godine radnog iskustva u struci,

- uspje{nost u prethodnom radu na rukovodnim poslovima,

- posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti i

- da ne postoji sukob interesa u vr{ewu funkcije u smislu Zakona o sukobu interesa u institu-

cijama vlasti BiH.

Pod rednim brojem 4. za ~lana Upravnog odbora Doma zdravqa "Rogatica# Rogatica:

- visoka, vi{a ili sredwa stru~na sprema, medicinskog, farmaceutskog, pravnog, ekonomskog ili

drugog dru{tvenog smjera,

- poznavawe djelatnosti koju ustanova obavqa,

- poznavawe sadr`aja i na~ina rada upravnog odbora,

- sposobnost u obavqawu istih ili sli~nih funkcija u prethodnom periodu i

- da ne postoji sukob interesa u vr{ewu funkcije u smislu Zakona o sukobu interesa u institu-

cijama vlasti u BiH.

VII – Sukob interesa

Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnost ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba in-

teresa u skladu sa Zakonom o ministarskim vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske

i Zakonom o sukobu interesa u institucijama vlasti u BiH.

VIII – Potrebna dokumenta

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni prilo`iti sqede}u dokumentaciju kojim dokazuju is-

puwenost op{tih i posebnih uslova:

- izvod iz mati~ne kwige ro|enih,

- uvjerewe o dr`avqanstvu,

- uvjerewe da kandidati nisu osu|ivani, odnosno da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak,

- ovjerenu fotokopiju diplome,

- uvjerewe o radnom iskustvu,

- biografiju o kretawu u slu`bi i

- ovjerene izjave da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kom

nivou vlasti BiH ili entiteta, da nisu osu|eni ili pod optu`nicom Me|unarodnog suda za biv{u

Jugoslaviju i da ne postoji sukob interesa.

Imaju}i u vidu ovla{}ewa ombudsmana, koja proisti~u iz ~lana 16. Zakona o ministarskim, vla-

dinim i drugim imenovawima Republike Srpske, a u vezi sa prigovorom na kona~na imenovawa,

postoji potreba stalnog uvida u podnesena dokumenta, te se iz tog razloga, dokumenta prilo`ena

uz prijavu na konkurs ne}e vra}ati kandidatima.

IX – Rok za podno{ewe prijava

Rok za podno{ewe prijave je 15 dana od dana objavqivawa konkursa u "Slu`benom glasniku Re-

publike Srpske# i dnevnom listu "Glas Srpske#".

Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posqedweg objavqivawa.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te, na adresu:

Skup{tina op{tine Rogatica

ul. Srpske sloge broj 92.

sa naznakom: Komisija za izbor i imenovawa – ne otvaraj.

Sa kandidatima koji u|u u u`i izbor komisija za izbor i imenovawa obavi}e intervju, o ~emu }e

kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

Broj: 02/1-013-11/07 Predsjednik

Rogatica, 12.10.2007. godine Komisije za izbor i imenovawa

Branko Vu~ak, s. r.

U skladu sa ~lanom 25. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni

glasnik Republike Srpske# br. 64/02-II dio), "Tuzla-Farm# d.o.o. Tuzla, MB:

420903473099, Rudarska 71, 75000 Tuzla , kao ponudilac, objavquje

IZVJE[TAJ O PREUZIMAWU

AD "VETPROM# Bawa Luka

"Tuzla-Farm# d.o.o. Tuzla (u daqem tekstu: ponudilac), objavio je javnu

ponudu za preuzimawe akcija akcionarima "VETPROM# a. d. Bawa Luka, u

"Slu`benom glasniku Republike Srpske# broj 82/07 od 19.9.2007. i u dnevnom

listu "Glas Srpske# od 13.9.2007. godine.

Nije bilo izmjena na po~etnoj ponudi za preuzimawe objavqenoj na prethod-

ni na~in.

Ponudilac je ovim preuzimawem isplatio i preuzeo 33.526 akcije.

Nije bilo akcija sa spornim ~iwenicama deponovawa, niti je bilo povla~ewa

deponovanih akcija.

Nakon preuzimawa deponovanih akcija ponudilac raspola`e sa 699.496 ak-

cija s pravom glasa emitenta "VETPROM# a. d. Bawa Luka, ili 43,4979 %

od ukupnog broja emitovanih akcija sa pravom glasa.

"Tuzla-Farm# d.o.o. Tuzla

Zastupan po

Nova Bawalu~ka Banka a. d. - NBB Broker

Preduze}e "4. SEPTEMBAR# AD

TESLI]

Na osnovu ~lana 246. Zakona o preduze}ima ("Sl. glasnik Republike Srpske# 24/98 i ~lana

67. i 68. Statuta preduze}a "4. SEPTEMBAR# AD Tesli}, Upravni odbor "4. SEPTEMBAR#

AD Tesli}

SAZIVA

[estu sjednicu Skup{tine akcionara "4. SEPTEMBAR# AD Tesli} za dan 7.12.2007.

godine u 11 ~asova u prostorijama sjedi{ta preduze}a u ulici A. Rajkovi}a b. b.

Za sjednicu se predla`e sqede}i

DNEVNI RED

1. Usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice;

2. Izbor ~lanova Upravnog i Nadzornog odbora;

3. Razno:

a) Uvo|ewe ISO standarda,

b) Pitawe naplate potra`ivawa od Rafinerije nafte Bos. Brod,

c) Razmatrawe aktuelne situacije poslovawa akcionarskog dru{tva.

Ako se za sjednicu ne obezbijedi kvorum, ponovna se saziva istog dana u 12 ~asova na istom

mjestu sa istim dnevnim redom.

UPRAVNI ODBOR

"4. SEPTEMBAR# AD TESLI]

O[ "Dr MLADEN STOJANOVI]#

JO[AVKA

PONI[TAVA

SE DIO OGLASA OBJAVQENOG 3.10.2007. godine pod ta~kom 2.

- Nastavnika muzi~ke kulture za 7 ~asova - na odre|eno vrijeme do

31.12.2007. godine, rad u mati~noj i P[ Brane{ci . . . . .1 izvr{ilac

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj: 41/03), ~lana 4. Odluke Skup{tine op{tine Rogati-

ca o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawe direktora, upravnih i nadzornih odbora u preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine ("Slu`bene novine Grada Srpsko

Sarajevo# broj: 8/04), ~lana 2. Odluke o raspisivawu konkursa za izbor i imenovawe direktora i ~lanova Upravnog odbora Centra za kulturu "Rogatica# Rogatica i direktora Narodne biblioteke

Rogatica ("Slu`beni glasnik op{tine Rogatica#, broj: 7/07) i ~lana 2. Odluke o raspisivawu konkursa za izbor i imenovawe ~lana Upravnog odbora Doma zdravqa "Rogatica# Rogatica ("Slu`beni

glasnik op{tine Rogatica#, broj: 8/07), Komisija za izbor i imenovawe, raspisuje

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe direktora i ~lanova upravnih odbora u preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine Rogatica

~etvrtak, 1. novembar 2007.OGLASI

SPECIJALNI DODATAK

Broj 15 ¹ 1. novembar 2007.

POQOPRIVREDNA proiz-

vodwa, posebno uzgoj krompira,

kupusa, paprike i paradajza osnov-

ne su djelatnosti od kojih `ive

stanovnici gradi{kog sela Ro-

manovci.

Dobar dio mje{tana bavi se

sto~arstvom, dok su mnogi zapo-

sleni u dru{tvenim djelatnosti-

ma u op{tinama Gradi{ka i Lak-

ta{i.

- Materijalni polo`aj mje-

{tana dosta je dobar u odnosu na

druge mjesne zajednice, ali bi mo-

glo da bude i boqe. U ovoj mjesnoj

zajednici nema izuzetno bogatih

stanovnika, uglavnom se radi o

sredwem stale`u, a svega tri-~e-

tiri doma}instva primaju soci-

jalnu pomo} - rekao je predsjed-

nik Savjeta ove mjesne zajednice

Tomislav Danilovi}.

Poqoprivrednici, prema we-

govim rije~ima, plasiraju svoje

proizvode u Bawu Luku, na tr`i-

{te u Federaciji BiH, a poqo-

privredni proizvodi iz Romano-

vaca sti`u ~ak i do Rumunije.

Danilovi} je dodao da je od

sto~arstva najvi{e zastupqeno

sviwogojstvo, tako da u selu po-

stoji jedna sviwogojska farma, a

stanovni{tvo sviwe uglavnom ga-

ji za sopstvene potrebe.

U Romanovcima, naveo je on,

postoje i dvije ov~arske i jedna

peradarska farma, odnosno far-

ma koka nosiqa. Nekoliko poqo-

privrednika se bavi uzgojem kra-

va muzara.

U Romanovcima se mogu po-

hvaliti i da imaju nekoliko po-

gona razli~itih preduze}a. Tako

se u ovoj mjesnoj zajednici nala-

zi fabrika za proizvodwu soko-

va "Bingo#, kao i proizvodni po-

gon preduze}a "Metal# iz Gradi-

{ke, gdje se proizvode ru~na ko-

lica i rasklopni mehanizmi za

namje{taj. Selo ima i zemqorad-

ni~ku zadrugu.

Tako|e, u Romanovcima radi

i pogon za pakovawe boja i lako-

va "Eko pol#, a u selu se nalazi

nekoliko trgovina i ugostiteq-

skih radwi. @ivot u Romanovci-

ma uveliko olak{ava i to {to

se selo nalazi uz put Bawa Luka

- Gradi{ka.

Tomislav Danilovi} i ~lan

Savjeta mjesne zajednice Mirko

Joti} ka`u da je stanovni{tvo

vi{e orijentisano na lakta{ku

op{tinu nego na Gradi{ku. U

prilog tome govori i ~iwenica

da, iako se nalaze na podru~ju

Gradi{ke, 80 odsto infrastruk-

ture mjesne zajednice Romanovci

u vezi je sa op{tinom Lakta{i.

- Ve}im dijelom elektromre-

`e upravqa lakta{ka elektro-

distribucija, a za lakta{ki Te-

lekom vezano je i 95 odsto fik-

sne telefonije u mjestu. Od maja

ove godine organizovani odvoz

sme}a preba~en je na gradi{ku

op{tinu, tako da sada ovu djelat-

nost obavqa komunalno preduze-

}e "Gradska ~isto}a# - naveo je

Danilovi}.

Romanovcima se, prema rije-

~ima Mirka Joti}a, prote`e 25

kilometara asfaltiranih pute-

va, a planira se u narednom peri-

odu i asfaltirawe oko 6,5 kilo-

metara makadamskog puta u selu.

Asfaltirawem tog puta, rekao

je on, poboq{ala bi se putna ko-

munikacija sa Vilusima i Bakin-

cima.

- Postoje}i putevi su u do-

brom stawu, ali bi trebalo nasu-

ti bankine. Makadamske puteve

bi trebalo po{qun~iti, jer ve-

}ina ih nije obnavqana gotovo

tri godine - naveo je Joti}.

On je istakao da je dio maka-

damske putne mre`e u selu u do-

sta lo{em stawu, a Savjet mjesne

zajednice planira u saradwi sa

op{tinom da rije{i ovaj problem.

- U ovoj mjesnoj zajednici po-

stoji kilometar javne rasvjete, i

ako se izuzme dio javne rasvjete

postavqen uz magistralni put,

na ovom planu lo{e stojimo - na-

glasio je Joti}.

On i Danilovi} su istakli

da su Romanovci mjesna zajedni-

ca sa najstarijom elektromre`om

na podru~ju op{tine. Od wenog

postavqawa do sada nije ura|ena

kompletna obnova mre`e.

- "Elektrodistribucija# Gra-

di{ka obe}ala je da }e urediti

dio elektromre`e kojim ova rad-

na jedinica rukovodi. Lakta{ka

"Elektrodistribucija# ve} je ob-

novila dio mre`e kojom oni ru-

kovode, s tim da bi kompletna ob-

nova ovog dijela mre`e trebalo

da bude gotova do kraja 2008. go-

dine - rekao je Danilovi}.

Stawe elektromre`e, podsje-

tio je on, ranije je bilo jako lo-

{e. ak su mje{tani zaseoka Lu-

`ani 1982. godine sami finan-

sirali rekonstrukciju dijela

mre`e.

U Romanovcima, kao i u ve}i-

ni gradi{kih mjesnih zajednica,

ne postoji kanalizaciona mre`a.

Vodovod koji bi pokrio ~itavu

mjesnu zajednicu ne postoji, pa se

mje{tani uglavnom snabdijevaju

vodom iz hidrofora. Ipak, dio

sela se snabdijeva vodom iz lokal-

nog vodovoda, koji su mje{tani

izgradili sopstvenim novcem.

- U planu je da se gradski vo-

dovod, koji je do{ao do Du{ano-

va, produ`i do Romanovaca. Ovaj

plan bi trebalo realizovati {to

prije, jer je potreba za organizo-

vano snabdijevawe vodom ovdje

velika - rekao je Joti}.

Iako ovdje postoji organizo-

van odvoz sme}a, Danilovi} i Jo-

ti} napomenuli su da u ovom se-

lu postoje dvije divqe deponije,

mo`da najve}e na podru~ju op-

{tine Gradi{ka. U Romanovci-

ma ima nekoliko majdana, koji za-

uzimaju povr{inu od oko 120 hek-

tara, sa ~etiri velika jezera pu-

na sme}a.

- Ove majdane bi vaqalo o~i-

stiti i preurediti, kako bi se

mogli pretvoriti u izleti{ta.

[umsko gazdinstvo "Gradi{ka#

i [umarski fakultet namjera-

vaju da urede ovaj prostor, ali

prepreku predstavqaju nerije{e-

ni imovinsko-pravni odnosi na

ovom podru~ju - konstatovao je

Danilovi}.

Kroz Romanovce bi trebalo

da pro|e i trasa autoputa Bawa

Luka - Gradi{ka. Ova trasa, re-

kao je Joti}, presijeca ovu mje-

snu zajednicu, i time }e oko 40 do-

ma}instava ostati odsje~eno od

ostatka sela. Dio sela }e se zbog

izgradwe autoputa iseliti.

- Najvi{e {tete od ovog au-

toputa }e imati ova mjesna zajed-

nica, jer upravo na dijelu kuda }e

pro}i autoput gaji se izuzetno

kvalitetan paradajz. Pozitivna

strana ovog projekta je poveziva-

we ovog prostora sa bitnim grad-

skim centrima - naveo je Joti}.

Gradwom autoputa iseli}e se

i fudbalsko igrali{te ovda-

{weg fudbalskog kluba. U toku

je rje{avawe imovinsko-pravnih

odnosa na ovom podru~ju.

Ina~e, naglasio je Joti}, je-

dina aktivna omladinska orga-

nizacija u mjesnoj zajednici je

Omladinski fudbalski klub "Ro-

manovci#, koji je proslavio 50

godina postojawa pro{le godi-

ne. Takmi~i se u Tre}oj ligi Re-

publike Srpske, grupa zapad. U

okviru ovog kluba djeluju dva ti-

ma, seniorski i pionirski.

- Kako je ovo jedina aktivna

omladinska organizacija u selu,

problem izmje{tawa fudbalskog

terena ovog kluba je jo{ ve}i.

Ovako bi se mogle desiti da pot-

puno zamru bilo kakve aktivno-

sti omladine - tvrdi Joti}.

U Romanovcima postoji zgra-

da Doma kulture koji je po kapa-

citetu jedan od ve}ih domova ovog

tipa na gradi{koj op{tini. Me-

|utim, unutra{wost doma potpu-

no je uni{tena.

- Ova mjesna zajednica je po-

krenula inicijativu za ure|ewe

Doma kulture u Romanovcima, pri

~emu se mora rije{iti pitawe

snabdijevawa vodom i izgradwe

mokrog ~vora. Ovo je veoma bit-

no kako bi se obogatio dru{tve-

ni i kulturni `ivot u selu - re-

kao je Joti}.

U selu se nalazi podru~na

{kola Osnovne {kole "Petar

Ko~i}# u kojoj nastavu poha|a-

ju u~enici od prvog do petog raz-

reda.

- Nastava se izvodi u dvije

smjene, jer {kola ima samo jednu

u~ionicu, a u dva kombinovana

odjeqewa - izjavila je nastavnik

u ovoj {koli Borka We`i}, ko-

ja nastavu izvodi za devet u~eni-

ka prvog drugog i tre}eg razreda.

Wena koleginica Du{anka [a-

jinovi} nastavu izvodi za isti

broj u~enika ~etvrtog i petog

razreda.

U ovom selu se svake godine

u organizaciji ove {kole i op-

{tine Gradi{ka organizuje ma-

nifestacija "Ide{ li, rode#,

povodom vjen~awa Petra i Mil-

ke Ko~i} u ovda{woj crkvi brv-

nari.

Ova stara drvena crkva u Ro-

manovcima iz 18. vijeka, vjero-

vatno najstarija u potkozarskom

kraju, pripada Romanova~ko-ma-

{i}koj parohiji, a posve}ena je

svetom Nikolaju.

Osim ove crkve, u Romanov-

cima postoji i druga drvena cr-

kva u centru sela posve}ena Og-

wenoj Mariji. Nedaleko od cen-

tra sela nalazi se omawi pravo-

slavni hram koji je zavr{en i

osve{tan 2002. godine, a osve-

{tawe je obavilo wegovo preo-

sve{tenstvo episkop bawolu~-

ki Jefrem.

Kum ovog hrama bio je biv{i

ministar prosvjete Gojko Savano-

vi}, a sam hram gra|en je vi{e od

dvadeset godina. ¹

Poqoprivrednici ovog sela proizvode kvalitetno vo}e

i povr}e koje je na{lo put i do tr`i{ta u Federaciji BiH,

pa ~ak i Rumunije

BORCI

U Romanovcima radi i

mjesna bora~ka organizaci-

ja. U ovom selu izgra|eno je

i spomen-obiqe`je `rtva-

ma iz Drugog svjetskog rata,

te posqedweg Otaxbinskog

rata.

PODACI

Romanovci su rubna mjesna zajednica koja grani~i sa op-

{tinom Lakta{i, udaqena oko 22 kilometra od Gradi{ke. Sa-

stoji se od zaselaka Lu`ani, Vijenac, Ba{tina i Peji}, a cije-

la mjesna zajednica zauzima povr{inu ve}u od 40 kilometara kva-

dratnih.

Prema rije~ima predsjednika Savjeta ove mjesne zajednice

Tomislava Danilovi}a, u Romanovcima `ivi oko 1.200 stanov-

nika u 330 doma}instava, a 98 odsto su naseqena srpskim sta-

novni{tvom.

Strana 2.

Osnovna {kola: \acima na raspolagawu samo jedna u~ionica

DOGODINE

pune

hladwa~e

Tomislav Danilovi}:

Vi{e pa`we putevima

Dom kulture: Neophodna obnova

Spomen-obiqe`je: U ~ast junacima

U MJESNOJ ZAJEDNICI ROMANOVCI CVJETA POQOPRIVREDA

DOBRO POSLOVAWE

JABLANI^KOG VO]WAKA

LEGENDA

U Romanovcima se vije-

kovima prepri~ava legenda

o mjestu na kojem je crkva po-

dignuta. Tu je bilo jezerce i

kad je narod tra`io da gradi

crkvu turske vlasti su dale

ovo jezerce.

- Narod se dao na posao i

zatrpao jezero, koje se preli-

lo u susjedno selo Miqevi}e.

Ova pri~a se prenosi sa ko-

qena na koqeno - ispri~ao

je protonamjesnik Romano-

va~ko-ma{i}ke parohije Pe-

tar Jovanovi} i dodao da po-

stoji mogu}nost da je crkvi-

ca podignuta kri{om u {umi

da Turci ne znaju. Pred cr-

kvom je, rekao je on, u novi-

je vrijeme podignut drveni

zvonik sa dva zvona.

Crkva brvnara: Izgra|ena u 18. vijeku

SELO DOBRIH doma}inaSELO DOBRIH doma}inaSELO DOBRIH doma}inaSELO DOBRIH doma}inaSELO DOBRIH doma}inaSELO DOBRIH doma}inaSELO DOBRIH doma}inaSELO DOBRIH doma}inaSELO DOBRIH doma}inaSELO DOBRIH doma}ina

ZAHVAQUJU]I [panskoj

me|unarodnoj humanitarnoj or-

ganizaciji "Pokret za mir, raz-

oru`awe i slobodu# (MPDL) qu-

biteqi p~elarstva mogli su da

nau~e vi{e o uzgoju p~ela i pro-

izvodwi zdravog doma}eg meda.

Ova organizacija osnovala je

radionicu p~elarstva koja je oku-

pila 26 polaznika. Nakon {esto-

mjese~ne obuke budu}i p~elari

nagra|eni su diplomama i p~e-

larskim paketima.

Prema rije~ima instrukto-

ra radionice p~elarstva Gora-

na Mirjani}a i koordinatora

radionice Slobodana Grbi}a,

zavr{etkom ove radionice, Gra-

di{ka je dobila stru~wake ko-

ji }e mo}i samostalno da proiz-

vode med.

Dodjelom paketa MPDL je po-

laznicima {kole pomogao da sa-

mi pokrenu proizvodwu.

- P~elarska radionica je po-

~ela po~etkom aprila. Imali

smo 26 polaznika podijeqenih u

dvije grupe, a svaka grupa je ima-

la obuku u trajawu od tri mjese-

ca. Obuka se sastojala od teoret-

skog i prakti~nog dijela koji se

odr`avao u Tehni~koj {koli u

Gradi{ci. Nakon toga, sve nau-

~eno polaznici su mogli da pri-

mijene u praksi na p~eliwaku -

rekao je Mirjani} koji je i pred-

sjednik Udru`ewa p~elara Gra-

di{ka.

Nakon zavr{ene obuke po-

laznici su polagali test, a oni

koji su ga uspje{no rije{ili

stekli su pravo na donaciju

MPDL-a.

Svaki od u~esnika radioni-

ce dobio je ~etiri p~eliwa dru-

{tva naseqena u ko{nicu i osta-

li p~elarski pribor.

Mirjani} je napomenuo da je

mnogo gra|ana bilo zaintereso-

vano da slu{a predavawa u ovoj

radionici, ali je mjesta bilo za

samo wih 26. Na ovim radionica-

ma je u~estvovalo i pet `ena,

troje polaznika mla|ih od 25 go-

dina, te penzionera i qudi sred-

we `ivotne dobi, zainteresova-

nih da ne{to vi{e saznaju o p~e-

larstvu.

- Polaznici su za tri mjese-

ca rada stekli osnovna znawa, a

sve ono {to ih daqe interesuje

o toj temi mora}e sami da nado-

gra|uju ~itawem literature i ra-

de}i sa iskusnim p~elarima. Ovo

{to su nau~ili tokom kursa je

sasvim dovoqno da idu}e godine

i sami oforme prva dru{tva - is-

takao je Mirjani}.

Ovo je, naveo je Mirjani}, do-

bar primjer saradwe izme|u lo-

kalnog p~elarskog udru`ewa i

me|unarodne organizacije. ¹

[KOLA slatkog zanata

ZAVR[ENA P^ELARSKA RADIONICA

MJE[TANI sela Gorwa

Jablanica ove jeseni dobili su

tri kilometra novog asfaltnog

puta, ~ija je gradwa ko{tala

250 hiqada maraka.

Novi put donio radost u 50

doma}instava. Otvarawu ove di-

onice puta prisustvovao je i na-

~elnik op{tine Nikola Kra-

guq, koji je mje{tanima i zva-

ni~no predao put na upotrebu.

Op{tina je za ure|ewe pu-

ta izdvojila 210 hiqada maraka,

dok su preostali novac obezbi-

jedili mje{tani.

- Smatramo da je razvoj put-

ne mre`e osnovna pretpostav-

ka za razvoj sela i obezbje|ewe

boqih uslova `ivota mje{tana

- izjavio je na otvarawu Niko-

la Kraguq.

Ina~e Jablani~ani su to-

kom ove godine dobili ukupno

sedam kilometara novog asfalt-

nog puta. Prema rije~ima pred-

sjednika Savjeta mjesne zajed-

nice Jablanica Marka Don~i-

}a, asfaltni put su ove godine

dobili, osim Gorwe Jablanice,

i zaseoci Axijino selo i Ka-

{tale.

Mje{tani su tako|e istakli

veliki zna~aj izgra|enih pute-

va, ali ka`u da je potrebno jo{

ovakvih akcija. Prioritet im

je izgradwa vodovodne mre`e.

Oni o~ekuju da }e za ovaj

vo}arski kraj i u narednom pe-

riodu op{tina imati sluha ka-

ko bi rije{ili brojne infra-

strukturne probleme u ovom

selu. ¹

ASFALTIRAN PUT U SELU JABLANICA

Radost za 50 doma}instava

ZAPOSLENI u radnoj jedi-

nici Jablanica dva, bawolu~kog

preduze}a "Agroimpeks# ove se-

zone imali su pune ruke posla.

Berba jabuka u starim zasadi-

ma ove radne jedinice okon~ana

je polovinom pro{log mjeseca, a

ovo je samo jedna od mnogih ak-

tivnosti ovog dijela nekada{wih

gradi{kih "Planta`a#.

Ova radna jedinica obuhvata

155 hektara vo}nih zasada jabuke

i kru{ke.

Prema rije~ima wenog ruko-

vodioca Ogwena Mandi}a, ovog

proqe}a podignuti su novi zasa-

di vo}waka, gdje su posa|ene naj-

novije sorte jabuke i kru{ke po

najsavremenijim uzgojnim postup-

cima.

- Zasa|eno je 30 i po hiqada

sadnica jabuke i 50 hiqada sadni-

ca kru{ke, a ve} narednu godinu

na ovim zasadima o~ekujemo rod

od 10 kilograma po sadnici - po-

tvrdio je Mandi}.

Uz podizawe novih zasada u

ovoj radnoj jedinici se i postavqa

protivgradna mre`a za nove zasa-

de, te sistem za navodwavawe.

U ove sisteme se ula`e, na-

veo je Mandi}, jer je savremeni

i kvalitetan uzgoj vo}a nemogu}

bez navodwavawa i protivgrad-

ne za{tite. Naime, potreba za

sistemom za navodwavawe u vo}-

wacima se najboqe ogleda u po-

sqedicama ovogodi{we su{e.

- Ovogodi{wi prinos na na-

{im vo}wacima, odnosno zasa-

dima starim 28 godina, iznosi

oko 30 tona po hektaru. Ina~e,

prinosi su ve}i, ali su ove go-

dine, kao i kvalitet vo}a, zbog

su{e umaweni - naveo je Man-

di} i dodao da su u ovoj radnoj

jedinici zadovoqni postignu-

tim prinosom s obzirom na su-

{nu godinu.

Posqedice ovogodi{we su-

{e, rekao je on, odrazi}e se i na

prinose za narednu godinu, jer

se u samoj vo}ki cvatni pup za

sqede}u godinu, trebao formi-

rati ove sezone. Izgradwom si-

stema za navodwavawe ovi pro-

blemi bi se u budu}nosti treba-

li izbje}i.

Prema Mandi}evim rije~i-

ma, do sada je postavqeno oko 70

odsto sistema za protivgradnu

za{titu, koja bi trebalo da pro-

rade narednog proqe}a.

Tokom ove godine u Radnoj je-

dinici Jablanica dva, izgra|ena

je i nova upravna zgrada, kao i

prate}i objekti.

- Tu je smje{tena kuhiwa sa

restoranom, kancelarije, te so-

be za smje{taj radnika koji do-

laze iz drugih mjesta - naveo je

Mandi}. ¹

Nove sadnice: Zasa|eno 50 hiqada stabala kru{ke

Berba jabuka: Posao za stotinu sezonaca

Ovog proqe}a posa|ene najnovije sorte jabuke i kru{ke

po najsavremenijim uzgojnim postupcima... Ve} narednu

godinu na ovim zasadima o~ekujemo rod od 10 kilograma

po vo}ki, rekao Ogwen Mandi}

BERA^I

Na ovogodi{woj berbi jabuka u Radnoj jedinici Jablanica

dva preduze}a "Agroimpeks# anga`ovano je oko stotinu sezonskih

bera~a.

- Anga`ovali smo uglavnom doma}u radnu snagu, koja je radi-

la po u~inku. Prosje~na dnevnica, uz obezbije|ene obroke i pre-

voz, je iznosila 25 do 30 maraka - potvrdio je Ogwen Mandi}.

Sezonski radnik Biqana avi} iz Bugojna, trenutno nastawe-

na u Kozincima kod Gradi{ke, rekla je da se brawem vo}a mo`e

dobro zaraditi.

- U berbu dolazim ve} 28 dana, a ina~e dolazim raditi svake

sezone. Zadovoqna sam ovim poslom, jer volim brati vo}e, a i ru-

kovodioci su dobri - rekla je ^avi}eva.

ZNAWE

Jedan od polaznika p~elar-

ske radionice Davor ]ali} iz

Gradi{ke rekao je da mu je ovaj

kurs dobrodo{ao, jer se iona-

ko htio po~eti baviti p~elar-

stvom.

- P~elarstvo me je i rani-

je interesovalo. Ovako sam

usvojio osnovna znawa, a pra-

vo u~ewe tek predstoji - rekao

je ]ali}.

Vaso Luki} iz Milo{evog

Brda, tako|e polaznik kursa,

rekao je da }e se baviti p~elar-

stvom iz hobija.

- Zadovoqan sam nastavom,

a najvrednije je prakti~no

znawe koje smo stekli. Na

primjer, saznali smo vi{e o

tehnologiji proizvodwe me-

da i uop{te o p~elama i p~e-

liwem dru{tvu, mada jo{

mnogo treba u~iti - naveo je

Luki}.

DOBRO POSLOVAWE JABLANI^KOG VO]WAKA

II II1. novembar 2007.

DOGODINE pune hladwa~eDOGODINE pune hladwa~eDOGODINE pune hladwa~eDOGODINE pune hladwa~eDOGODINE pune hladwa~eDOGODINE pune hladwa~eDOGODINE pune hladwa~eDOGODINE pune hladwa~eDOGODINE pune hladwa~e

OVE godine u Regionalnom

centru protivgradne za{tite

Republike Srpske imali su po-

sla vi{e nego proteklih sezona.

Ovo je potvrdio rukovodi-

lac Regionalnog centra protiv-

gradne za{tite Milenko Petro-

vi}. Tokom ove sezone gradono-

sni oblaci ga|ani su raketama

26 dana, sa 127 protivgradnih

stanica.

- Tokom pro{le i pretpro-

{le godine rakete smo ispaqi-

vali deset dana, a po sezoni se

u prosjeku tro{ilo oko 250 ra-

keta. Tokom ove sezone za 26 da-

na ispaqene su 683 rakete ukup-

ne vrijednosti 409.800 maraka -

uporedio je Petrovi}.

Ono {to je pozitivno, do-

dao je on, je da ove godine nije

bilo katastrofalnih {teta ko-

je bi zahvatile ve}u teritori-

ju.

Prema wegovim rije~ima,

ove sezone nabavqeno je 800 no-

vih protivgradnih raketa, vri-

jednosti oko 430 hiqada maraka.

Zahvaquju}i tome u Protivgrad-

noj za{titi su imali dovoqan

broj raketa za dejstvo.

- Sezonu smo zavr{ili sa

1.114 raketa, a uzimaju}i u obzir

da }e u sqede}oj sezoni raditi

najmawe 180 protivgradnih sta-

nica, svaka }e u prosjeku imati

po {est raketa {to nije dovoq-

no za rad. Stoga, je potrebno na-

baviti najmawe 700 protivgrad-

nih raketa ~ime bi svaka stani-

ca imala po deset raketa. To je

neophodni minimum za rad si-

stema u narednoj godini - rekao

je Petrovi}.

On je podsjetio da su tokom

2007. godine otvorene nove 23

protivgradne stanice i to 17 na

podru~ju op{tine Prwavor i

{est u Bratuncu. Time sistem

protivgradne za{tite pokriva

teritoriju povr{ine oko 660 hi-

qada hektara, sa ukupno 155 pro-

tivgradnih stanica.

- Na po~etku ove sezone

protivgradnom za{titom je bi-

lo obuhva}eno podru~je 15 lo-

kalnih uprava sa ukupno 132

protivgradne stanice. A osim

navedenih, planiramo i nova

pro{irewa sistema protiv-

gradne za{tite - rekao je on i

dodao da o~ekuju da }e u 2008. go-

dini sistem protivgradne za-

{tite raditi sa 180 protiv-

gradnih stanica i braniti te-

ritoriju povr{ine oko 800 hi-

qada hektara.

Prema wegovim rije~ima,

potpisani su ugovori sa op{ti-

nom Derventa, za izgradwu 13

novih protivgradnih stanica,

te op{tinom Doboj za izgradwu

~etiri nove stanice. Dogovori

sa op{tinom Srebrenica, za iz-

gradwu osam novih stanica, su u

toku. Osim toga, naveo je Petro-

vi}, gradwa novih protivgrad-

nih stanica predlo`ena je i u

op{tinama Brod, Modri~a, ^e-

linac, Zvornik, Mili}i i Vla-

senica.

- Tako|e, predlo`ena je i do-

gradwa 10 novih protivgradnih

stanica na teritoriji grada Ba-

we Luke, ~ime bi se zavr{ilo sa

pokrivawem ukupne teritorije

ovog grada sa sistemom protiv-

gradne za{tite - rekao je ruko-

vodilac Regionalnog centra

protivgradne za{tite Milen-

ko Petrovi}. ¹^asovi: Polaznici nau~ili praviti ramove za ko{nice

Dodjela diploma: Priznawe za trud

PROTIVGRADNA ZA[TITA REPUBLIKE SRPSKE

Posla kao nikad

LANSER

U Regionalnom centru protivgradne za{tite Republike Srp-

ske u Novoj Topoli predstavqen je novi automatski protivgrad-

ni lanser i dio automatske protivgradne stanice. Ovaj lanser po-

stavqen je u vo}waku Vuka{ina Vojinovi}a u Rije~anima. Ovo je

proizvod gradi{kog preduze}a "Sistemi# u saradwi sa stru~wa-

cima iz Protivgradne za{tite Republike Srpske.

- Ovaj lanser je univerzalnog tipa, a wima se upravqa putem

najsavremenijih Internet tehnologija. Ispaquje rakete malog,

sredweg i velikog dometa svih tipova i proizvo|a~a iz susjednih

zemaqa, Rusije i Kine. Osnovna prednost je {to je lak{i za po-

stavqawe od ruskih, jeftiniji je, a i doma}i je proizvod - rekao

je saradnik na ovom projektu Dragan Macura i dodao da je lanser

postavqen u Rije~anima prvi takve vrste na Balkanu.

Nosioci ovog programa su vlasnik preduze}a "Sistemi# Pre-

drag Gruji}, Drago Markovi}, Dragan Macura i Velimir Vrani}

iz Protivgradne za{tite Republike Srpske. Podr`ali su ih di-

rektori Protivgradne za{tite Republike Srpske Rajko Popo-

vi} i Vuka{in Vojinovi}.

DOGODINE pune hladwa~e

II II II1. novembar 2007.

I PROTEKLOG mjeseca

Op{tinska organizacija Cr-

venog krsta potrudila se da

posjeti i poklonima obradu-

je socijalno ugro`ene poro-

dice. Sekretar gradi{kog

Crvenog krsta Radislav [pa-

wi} rekao je da su akcije or-

ganizovane tokom obiqe`a-

vawa Nedjeqe borbe protiv

tuberkuloze dale dobre re-

zultate.

Tako su predstavnici Cr-

venog krsta nedavno posjeti-

li nekoliko socijalno ugro-

`enih i oboqelih gra|ana i

tom prilikom im predali

skromnu pomo}.

- Na{e aktivnosti smo na-

stavili obiqe`avaju}i Ne-

djequ starih osoba, tokom ko-

je smo obi{li nekoliko kori-

snika ku}ne wege u selima La-

minci, Gorwi Podgradci, Ro-

manovci i Trebovqani. Tada

smo im uru~ili pakete sa hra-

nom iako nismo imali veli-

ki buxet - naveo je [pawi}.

U me|uvremenu, istakao je

on, predstavnici ove organi-

zacije su posjetili i djecu u

socijalno ugro`enim porodi-

cama [vraka, Powevi} i Qu-

bi~i}.

Ovim porodicama uru~e-

ni su obu}a, odje}a, hrana i

higijenski pribor.

- Uspostavili smo saradwu

sa Centrom za socijalni rad

i sa na~elnikom Odjeqewa za

dru{tvene djelatnosti u op-

{tini Gradi{ka. Napravili

smo im evidenciju o ovim po-

rodicama koje su u veoma te-

{kom polo`aju - naglasio je

[pawi}.

On je podsjetio da je svo-

jevremeno porodici [vraka

obe}ana izgradwa ku}e, ali

do sada ni temeq jo{ nije ozi-

dan.

Ova porodica nema gdje do-

~ekati zimu, a ~etvoro djece

ide u {kolu.

- Isti slu~aj je i sa Po-

wevi}ima gdje bi ~etvoro dje-

ce koja poha|aju {kolu posti-

gla daleko boqe rezultate ka-

da bi se smjestili u neku we-

govateqsku ku}u. Na{a pomo}

nije dovoqna. Da bi se rije{i-

li problemi ovih porodica

potrebno je da se prikqu~e i

nadle`ne institucije i orga-

nizacije - zakqu~io je Radi-

slav [pawi}. ¹

OP[TINSKA ORGANIZACIJA CRVENOG KRSTA POMA@E SIROMA[NIMA

Predstavnici Crvenog krsta nedavno posjetili nekoliko

socijalno ugro`enih i oboqelih gra|ana i predali im

skromnu pomo}... Osim toga, pakete sa hranom, odje}om

i obu}om predali i ugro`enim porodicama sa vi{e djece

OMLADINSKA organiza-

cija "Geto# iz Bawe Luke poklo-

nila je Narodnoj biblioteci

Gradi{ka 500 naslova starih iz-

dawa.

Osim toga, Narodnoj bibli-

oteci strana izdava~ka ku}a

"Art print# pokloni}e 350 kwi-

ga. Ovo je potvrdio direktor ove

biblioteke Milomir Marti}.

- Kwige koje nam je pokloni-

la organizacija "Geto# su vrlo

vrijedne, a u toku je klasifika-

cija kwiga koje }emo pohraniti

u arhivu. Od izdava~ke ku}e "Art

print# dobi}emo kwige koje ne-

mamo u na{oj biblioteci - re-

kao je Marti} i izrazio zahval-

nost gra|anima, organizacijama

i preduze}ima koji su se odazva-

li na akciju "Daruj kwigu#.

Tako je obnovqen kwi`ni

fond biblioteke koja je izgorje-

la u katastrofalnom po`aru Do-

ma kulture "Veqko ubrilovi}#

u Gradi{ci u novembru 2005. go-

dine.

Sa obnovom kwi`nog fonda,

Narodna biblioteka Gradi{ka je

vratila stare i privukla nove

~itaoce. Kwi`ni~ar Dje~ijeg od-

jeqewa u ovoj biblioteci Alek-

sandra Stojanovi} rekla je da su

najmla|i ~itaoci tokom prote-

klog mjeseca mawe ~itali kwi-

ge u odnosu na prethodni period,

te da su uglavnom orijentisana na

{kolsku lektiru.

- Izdvaja se djelo Xoan K. Ro-

uling "Hari Poter i polukrvni

princ#, a tu je i djelo Roberta

Lorensa Stajna "Jel zna{ moga

druga Duha#. Zatim su ~itaoci

tra`ili kwigu "Grozni Ga{a#

Fran~ske Simon, te "Do`ivqa-

ji Toma Sojera# Marka Tvena -

navela je Stojanovi}eva i doda-

la da se od {kolske lektire naj-

vi{e ~ita "Ba{ta sqezove boje#

Branka ]opi}a.

Bibliotekar Pozajmnog odje-

qewa u gradi{koj Biblioteci

Ankica Mi}i} izjavila je da su

protekli mjesec ~itaoci najvi-

{e pozajmqivali djelo "Tajna

istorija# Done Tarot, "Antilo-

pa i kosa~# Margaret Atvud, dje-

la Nore Roberts "Nebo nad Mon-

tanom# i "No} nad mo~varom#,

te "Plesa~icu iz harema# Xuli

Spid. Tako|e, ~itaoci su se naj-

vi{e interesovali za djela Da-

nijele Stil "Posebna isporuka#

i "Odlazak ku}i#, zatim "Tro-

va~icu# Emila Zole i "Kobnu

zamjenu# Sandre Braun. ¹

PAKETI puni pa`we

NARODNA BIBLIOTEKA GRADI[KA

Kwige za sva~iji ukus

PROTEKLOG vikenda

Gradi{ka je dobila prvi Dom

za wegu starih i invalidnih

lica "Risti}#.

Ovaj dom otvoren je u selu

Laminci Sre|ani, a mo}i }e

da primi dvadeset osoba.

Prema rije~ima vlasnika

Doma Nikole Risti}a, ova

ustanova raspola`e sa devet,

uglavnom dvokrevetnih soba,

dnevnim boravkom, trpezari-

jom, kupatilima prilago|enim

pokretnim, polupokretnim i

nepokretnim licima, te ambu-

lantom.

- Dom za wegu starih i in-

validnih lica je opremqen u

skladu sa propisanim standar-

dima i bi}e sigurna ku}a za

sve budu}e korisnike - ista-

kao je Risti} i dodao da }e se

zaposlena stru~na lica u ovom

Domu pobrinuti da korisnici

kvalitetno provode svoje vri-

jeme.

Starije osobe, rekao je on,

su vrlo osjetqive i wima je

potrebna posebna wega i pa-

`wa, a mi smo se potrudili da

oni, uz adekvatno osobqe u

ovom Domu, to i imaju - naveo

je Risti}.

Korisnici

}e imati na

raspolagawu

obli`wi park

i vo}wak, te

dvori{te u ko-

jima }e se mo-

}i dru`iti.

Korisnici

Doma za wegu

starih i inva-

lidnih lica

"Risti}# mje-

se~no }e pla-

}ati izme|u

700 i hiqadu

maraka, a smje-

{taj u Dom }e

biti uslovqen

qekarskim na-

lazima. Svi

korisnici bi-

}e pod nadzo-

rom stru~nog

medicinskog

osobqa. ¹

POLOVINOM oktobra

Gradi{ka je dobila jo{ jedno

udru`ewe gra|ana. Osnovano

je Udru`ewe roditeqa sa ~e-

tvoro i vi{e djece. Za pred-

sjednika Udru`ewa izabrana

je Radmila Topi}, a za pred-

sjednika Skup{tine Udru-

`ewa postavqen je Drago Mi-

haq~i}.

- Gradi{ka je jedna od ri-

jetkih op{tina koja nije ima-

la udru`ewe ovog tipa, ali sa-

da to vi{e nije slu~aj - izjavi-

la je Radmila Topi} i dodala da

je inicijativa gradi{kih ro-

diteqa za osnivawe ovog udru-

`ewa dobila podr{ku repu-

bli~kog udru`ewa i lokalne

zajednice.

Ona je istakla da }e ovo

udru`ewe nastojati poboq{a-

ti polo`aj roditeqa sa ~etvo-

ro i vi{e djece, stimulisati

majke da ra|aju djecu kako bi

se pove}ao natalitet.

Osim toga, tu je i borba za

poboq{awe op{teg statusa ro-

diteqa sa ~etvoro i vi{e dje-

ce, uzajamna pomo} i podr{ka

porodicama, kao i razvoj part-

nerstva u zajednici.

Ovim povodom

potpredsjednik repu-

bli~kog udru`ewa

Svjetlana Todoro-

vi} rekla je da je

ciq Udru`ewa pro-

mjena Zakona o dje-

~ijoj za{titi i for-

mirawe fonda za

podsticawe natali-

teta.

Prvo Udru`ewe

roditeqa sa ~etvoro

i vi{e djece osnova-

no je u januaru 2006.

godine, a sa gradi-

{kim Udru`ewem,

do sada ih je Repu-

blici Srpskoj osno-

vano 34. Sva su orga-

nizovana pod krov-

nim Republi~kim

udru`ewem rodite-

qa sa ~etvoro i vi{e djece. Po-

red roditeqa i predstavnika

lokalne uprave u Gradi{ci,

osniva~koj skup{tini pomenu-

tog udru`ewa prisustvovali su

predstavnici Republi~kog i

udru`ewa iz Bawe Luke i ^e-

linca. ¹

Da starost bude lak{a

Novi dom: Smje{taj od 700 do hiqadu maraka

Narodna biblioteka: \aci najvjerniji ~itaoci

U SELU LAMINCI SRE\ANI OTVOREN NOVI DOM

Zajedni~ki do svojih prava

OSNOVANO UDRU@EWE RODITEQA SA ^ETVORO I VI[E DJECE

TAKMI^EWE

Nedavno je u organizaciji Op{tinske organizacije Cr-

venog krsta Gradi{ka odr`ano op{tinsko takmi~ewe {ko-

laraca u poznavawu pokreta Crvenog krsta. Na takmi~ewu

prvo su mjesto zauzeli u~enici Osnovne {kole "Kozarska

djeca# iz Gradi{ke, koji }e nastupiti i na regionalnom

takmi~ewu u Kotor Varo{u.

- \aci su pokazali da dobro poznaju istoriju pokre-

ta Crvenog krsta. Nastojali smo da im prvo prenesemo zna-

wa, a potom smo organizovali takmi~ewe - naveo je Ra-

dislav [pawi} i dodao da na pomenutom takmi~ewu je-

dino nije u~estvovala Osnovna {kola "Petar Ko~i}# iz

Nove Topole.

SVE^ANOM sjednicom

Nastavni~kog vije}a u Osnov-

noj {koli "Petar Ko~i}# u

Novoj Topoli obiqe`en je 5.

oktobar - Dan u~iteqa.

Tom prilikom ispra}eni

su u penziju nastavnici raz-

redne nastave ove {kole Go-

spova Gvozden, Mirko Duji} i

Ratko Grahovac.

Gospova Gvozden je radila

u centralnoj {koli u Novoj

Topoli, Mirko Duji} u pod-

ru~noj {koli u Rogoqima, a

Ratko Grahovac u podru~noj

{koli u Vakufu.

Ove penzionere veoma je

obradovao ovaj gest kolekti-

va, koji im je uru~io i skrom-

ne poklone.

Nekada{wi nastavnici su,

poslije sjednice, uz skromnu

zakusku nastavili da se dru`e

sa svojim biv{im radnim ko-

legama.

Mirko Duji} je, zahvaquju-

}i kolegama, po`elio da i da-

qe nastave kvalitetno radi-

ti, te da ne dozvole da se uma-

wi ugled ove {kole, poznate

po uspjehu |aka. Duji} se u~i-

teqskim pozivom bavio 42 go-

dine i napomiwe da je to jedan

od najqep{ih poziva. Wega su

`ivotni putevi slu~ajno na-

veli u selo Rogoqe gdje i sada

`ivi.

- Doselio sam se iz Ribni-

ka 1995. godine, ali nisam od-

mah do{ao da `ivim u Rogoqe.

U ovoj {koli radim od 1997. go-

dine i prvu godinu sam pje{a-

~io na posao iz obli`wih Du-

brava - prisjetio se Duji} i do-

dao da ga je selo prihvatilo kao

svog, te da je uz pomo} mje{ta-

na Rogoqa uredio stan iznad

{kole u kojem i danas `ivi.

Sa ponosom je istakao da

su sva djeca koja je ovdje podu-

~avao zavr{ila makar sredwu

{kolu.

Gospova Gvozden iz Tro{e-

qa se u~iteqskim pozivom po-

~ela baviti 1966. godine.

- Sve te godine su brzo pro-

{le, kako obi~no bude kada ra-

di{ ono {to voli{ - rekla je

ovim povodom Gospova Gvozden.

Ona je, osim u Novoj Topo-

li, radila i u {kolama u Ci-

mirotima, Dowoj Dolini, No-

vom selu, Lamincima i Dubra-

vama.

I sama je bila |ak {kole

u Novoj Topoli, a u ovom ko-

lektivu je radila od 1991. go-

dine. Sa sobom, ka`e, nosi sa-

mo lijepe uspomene, a ostalo

zaboravqa.

- Djeca su ono najqep{e u

ovom pozivu, i nikad nisam do-

`ivjela da me moj u~enik ne

pozdravi. Ja ih i daqe pratim

u wihovom {kolovawu, a u~i-

la sam mnoge sada{we qekare,

in`ewere i druge uspje{ne qu-

de - ponosno je istakla Gospo-

va Gvozden i dodala da je radi-

la u divnom kolektivu u Novoj

Topoli.

Ona je istakla i da je tokom

40 godina rada jedino bolova-

we, na koje je oti{la, bilo

trudni~ko, a u~enicima je do

posqedweg ~asa pokazivala

vje`be za fizi~ko vaspitawe.

- Djeca su toliko neiskva-

rena, i trebamo im se maksi-

malno posvetiti, jer smo mi

ti koji su zaslu`ni za wihov

razvoj - poru~ila je Gvozde-

nova. ¹

Na dan u~iteqa, 5. oktobar, {kola "Petar Ko~i}" sve~anom

zakuskom ispratila u penziju Gospovu Gvozden, Mirka Duji}a

i Ratka Grahovca

Slavqenici sa kolegama: Rastanak uz pjesmu i smijeh

SVE^ANOST U OSNOVNOJ [KOLI "PETAR KO^I]" U NOVOJ TOPOLI

SLAVQE u ~ast u~iteqaSLAVQE u ~ast u~iteqaSLAVQE u ~ast u~iteqaSLAVQE u ~ast u~iteqaSLAVQE u ~ast u~iteqaSLAVQE u ~ast u~iteqaSLAVQE u ~ast u~iteqaSLAVQE u ~ast u~iteqaSLAVQE u ~ast u~iteqaSLAVQE u ~ast u~iteqa

U SJENI uspjeha fudbale-

ra Kozare, koji u prvoj ligi Re-

publike Srpske vode na tabe-

li, na domak jesewe titule su i

kadeti, ponos i dika gradi{kog

kluba.

Na samom kraju prvog djela

prvenstva dje~aci uzrasta od 14

do 16 godina u 11 utakmica

Omladinske lige BiH, grupa za-

pad ostvarili su devet pobjeda

uz jedan remi i jedan poraz.

Kadeti Kozare dva kola

prije kraja prvog dijela prven-

stva nalaze se ispred Jedin-

stva iz Biha}a, Rudar Prije-

dora, Slobode, Borca... Ovaj

lijep uspjeh ostvarili su Da-

rio Vi{wi}, Ogwen Gwati},

Sa{a Goli}, Dejan Bjelobrk,

Dejan Gali}, Igor Pilipovi},

Goran Zakari}, Rade Krstano-

vi}, Mile Pa{tar, Aleksan-

dar Malba{i}, Ogwen \or|i},

Milorad Petrovi}, Nemawa

Miqi}, Strahiwa Radmanovi},

Denis [uli}, Milo{ Devi},

Goran Majdanac, Milo{ Po-

wau{i}, Dejan Baji} i Ogwen

[kori}.

- Ne}u pogrije{iti ako ka-

`em da je ovo jedna od talento-

vanijih generacija posqedwih

godina i prognoziram da }e bar

{estorica igra~a prije ili ka-

snije biti nosioci igre Koza-

re - istakao je {ef Omladinske

{kole ovog kluba Stojan Tima-

rac, ~ovjek koji je `ivotni put

poslije karijere u Kozari po-

svetio trenirawu djece.

Prema rije~ima ovog stru~-

waka koji je u Beogradu zavr-

{io vi{u trenersku {kolu i

stekao profi A licencu, osnov-

ni ciq Omladinske {kole je da

sve mladi}e, osim {to ih u~e

svim vje{tinama u ovom sportu,

odgajaju i pomognu im da posta-

nu zdrave li~nosti.

- Oni nisu samo dobri fud-

baleri ve} su i me|u boqim u~e-

nicima. Trudimo se da tako bu-

de. Uz to i rukovodstvo kluba sa

predsjednikom Milenkom Pa-

vlovi}em na ~elu pru`a nam

maksimalnu podr{ku. U planu

je u naredom periodu da Omla-

dinska {kola u kojoj vje`ba

kroz ~etiri selekcije - pjetli-

}e, pionire, kadete i juniore

oko 150 dje~aka, dobije svoje

svla~ionice. Moram ista}i da

nam i roditeqi djece uveliko

poma`u - dodao je Timarac.

I ova generacija kadeta kao

i ona koja se okitila {ampi-

onskom titulom BiH prije dvi-

je godine u svojim redovima ima

fudbalske draguqe.

- Ne bi trebalo nikoga iz-

dvajati niti praviti razliku

me|u wima. Bi}u prezadovo-

qan ako me u narednom perio-

du uvjere da sam uspio da ih

osposobim da svoje zadatke iz-

vr{avaju samostalno, kako na

terenu tako i van wega. Neka

im uzori budu dvadesetogodi-

{wi Ozren Peri}, sada ig-

ra~ austrijskog prvoliga{a

[turm i osamnaestogodi{wi

Nemawa Stan~i} standardni

~lan prve ekipe za koga ve} sa-

da vlada interesovawe i mno-

go ve}ih klubova a oba su ~la-

novi reprezentacije BiH - na-

pomenuo je Timarac.

Na vrata prvog tima ve} ku-

caju iz te zlatne generacije Zo-

ri}, Ili}, Dragi~evi}, Ko~i},

Dumowi}, Bosni}, Gli{i}, ko-

ji su ustupqeni na dvojnu regi-

straciju drugoliga{kim klubo-

vima sa ovog podru~ja gdje su na

kaqewu i gdje su ve} sada nosi-

oci igre.

- I ova generacija kadeta

Kozare fudbalski talentovana

s pravom zaslu`uje na{u pa`wu

jer u woj ima dosta sjajnih po-

jedinaca o kojima }e se tek u

narednom periodu ~uti - zakqu-

~io je {ef Omladinske {kole

Kozare i trener kadeta i juni-

ora Stojan Timarac kome u

stru~nom {tabu {kole poma`u

Sre}ko Gaji}, Sa{a Krupqa-

nin i Igor Jankovi}.

¹ Z. VAJKI]

Kadeti fudbalskog kluba Kozara u 11 utakmica omladinske

lige BiH ostvarili devet pobjeda uz jedan remi i jedan poraz.

Dva kola prije kraja prvog dijela prvenstva nalaze se ispred

Jedinstva iz Biha}a, Rudar Prijedora, Slobode, Borca...

Me|unarodne linije: Gra-

di{ka - Beograd u 8.20, 9.40,

21.00. Gradi{ka - Be~ u 14.05,

Gradi{ka - Bjelovar u 7.55, Gra-

di{ka - Cirih (srijedom i ne-

djeqom) u 13.00, Gradi{ka - Ge-

teburg (petkom) u 11.30, Gradi-

{ka - Kopenhagen (petkom) u

18.00, Gradi{ka - Linc (srije-

dom i nedjeqom) u 10.30, Gradi-

{ka - Makarska (qeti svaki dan,

zimi samo petkom) u 21.30, Gra-

di{ka - Minhen (srijedom, subo-

tom i nedjeqom) u 13.00, Gradi-

{ka - Novi Sad u 8.00, 10.30,

22.00, Gradi{ka - Oslo (utor-

kom) u 15.15, Gradi{ka - Pula u

12.20, Gradi{ka - Pariz (~etvrt-

kom) u 14.00, Gradi{ka - Rijeka

(svakodnevno qeti) u 23.00, Gra-

di{ka - Stokholm (~etvrtkom)

u 8.00, Gradi{ka - Stokholm (su-

botom) u 8.00, 15.40, Gradi{ka -

Zagreb u 9.45, 17.00, Gradi{ka -

Zagreb (svaki dan osim nedje-

qe) u 7.30.

Republi~ke linije: Gradi-

{ka - [ipovo u 9.00, Gradi{ka

- Drini} u 16.30, Gradi{ka - Ko-

zarska Dubica u 11.10, 14.45,

17.25, 20.45, Gradi{ka - Kne`e-

vo 11.55, 17.50, Gradi{ka - Ko-

stajnica (radnim danima) u 8.05,

Gradi{ka - Kostajnica 14.30,

Gradi{ka - Kotajnica (svaki

dan osim nedjeqe) u 16.10, Gra-

di{ka - Novi Grad u 12.40, 15.00,

18.40, 21.50, Gradi{ka - Prije-

dor u 12.45, Gradi{ka - Saraje-

vo 23.15, Gradi{ka - Zenica 5.30,

12.50.

Regionalne linije: Gradi-

{ka - ^elinac (svaki dan osim

nedjeqe) u 15.00, Gradi{ka - Ba-

wa Luka (radnim danima) u 5.20,

5.25, 6.55, 8. 25, 10.00, 11.10, 15.10,

15.15, Gradi{ka - Bawa Luka

(svaki dan osim nedeqe) u 6.15,

7.30, 8.10, 10.20, 11.30, 13.30, 14.20,

18.00, 21.00, Gradi{ka - Bawa

Luka (svakodnevno) u 5.50, 6.40,

7.00, 7.20, 7.55, 9.30, 10.50, 12.00,

13.00, 14.00, 14.05, 16.00, 16.45,

18.30, 18.50, 19.30, Gradi{ka -

Kne`evo u 11.55, 17.50, Gradi-

{ka - Srbac (osim nedeqe) u

12.35, Gradi{ka - Srbac (rad-

nim danima) 15.15, Gradi{ka -

Suvaja (radnim danima) u 15.35.

Op{tinske linije: Gradi-

{ka - Berek - Cerovqani (peri-

od {kolske godine) u 6.30; Gra-

di{ka - [imalovska (period

{kolske godine) u 6.40; Gradi-

{ka - Berek (period {kolske

godine) u 11.50, 12.50; Gradi{ka

- Du{anovo(subotom i nedje-

qom) u 7.40; Gradi{ka - Du{a-

novo (radnim danima) u 8.55,

17.50; Gradi{ka - Du{anovo u

11.55; Gradi{ka - Dubrave (tra-

fo) (radnim danima) u 6.55,

12.25, 14.15; Gradi{ka - Dubra-

ve (trafo) (period {kolske go-

dine) u 19.30; Gradi{ka - Gor-

wi Podgradci (radnim danima)

u 6.00, 7.45, 10.45, 11.15, 12.00,

14.15, 15.15, 16.00, 19.30, 22.15;

Gradi{ka - Gorwi Podgradci

(svakodnevno) u 6.15, 9.00, 18.00;

Gradi{ka - Gorwi Podgradci

(period {kolske godine) u 13.15;

Gradi{ka - Gorwi Podgradci

(subotom i nedjeqom) u 14.40;

Gradi{ka - Gorwa Jurkovica

(radnim danima) u 15.10; Gradi-

{ka - Kijevci ( radnim danima)

u 15.15; Gradi{ka - Ko~i}evo

(period {kolske godine) u 6.40;

Gradi{ka - Laminci - Dolina

(period {kolske godine) u 6.30,

12.05, 13.15, 19.30; Gradi{ka -

Laminci - Dolina (radnim da-

nima) u 15.15; Gradi{ka - Levi-

ta (radnim danima) 6.50, 7.50;

Gradi{ka - Ma{i}i ( radnim

danima) u 6.30; Gradi{ka - Ma-

{i}i (period {kolske godi-

ne)11.30, 15.00; Gradi{ka - No-

va Topola (svakodnevno) u 11.55,

14.00; 14.40; Gradi{ka - Nova

Topola (period {kolske godi-

ne) u 6.10,16.30, 18.45; Gradi{ka

- Orahova (period {kolske go-

dine) u 5.30, 11.10, 19.30; Gradi-

{ka - Orahova (radnim danima)

u 13.15; Gradi{ka - Petrovo Se-

lo - Seferovci (period {kol-

ske godine) u 6.15, 11.15, 12.20,

13.15; Gradi{ka - Radnik (rad-

nim danima) u 6.50, 14.55; Gradi-

{ka - Razboj (radnim danima) u

11.00, 15.15; Gradi{ka - Razboj

(period {kolske godine) u 13.15,

19.30; Gradi{ka - Rogoqi (pe-

riod {kolske godine) u 7.00,

13.15; Gradi{ka - Romanovci

(radnim danima) u 14.15, 15.59,

22.15; Gradi{ka - Sredwa Jurko-

vica (radnim danima) u 6.30; Gra-

di{ka -Sredwa Jurkovica (pe-

riod {kolske godine) u 11.00,

12.20, 13.15; Gorwa Jurkovica -

Sredwa Jurkovica - Gorwa Jur-

kovica (svaki dan osim vikenda

i dr`avnih praznika u 6.10, po-

vratak u 14.30; Turjak - Gradi-

{ka (u toku {kolske godine) u

13.15; Gradi{ka - Seferovci

(period {kolske godine) u 6.30,

13.15, 19.30; Gradi{ka - Turjak

(radnim danima) u 6.55, 15.15;

Gradi{ka - Turjak (period

{kolske godine) 11.15, 13.15,

19.30; Gradi{ka - Turjak (sva-

kodnevno) u 12.15. ¹

POLASCI AUTOBUSA

SA STANICE U GRADI[CI

IIVV1. novembar 2007.

Pripremila Bojana RADI]

Ro|eni: Kristina Gudalovi}, k}i Gor-

dane i Nikole; Slavi{a Jankovi}, sin Sa-

nele i Milana; Ana Blagi}, k}i Sla|ane i

Zorana; Awa Blagi}, k}i Sla|ane i Zora-

na; An|ela Vuji}, k}i Dragane i Mladena;

Aleksa Raca, sin Lane i Sa{e; Ana [vaka,

k}i Jelene i Darka; Darija Tadi}, k}i Swe-

`ane i Slavi{e; Ana Tadi}, k}i Dragane

i Radomira; Milan Zec, sin Mirjane i @iv-

ka; Sergej ^ubrilo, sin Qubinke i Igora;

Tamara [ekerac, k}i Jelene i Dra{ka; Ma-

rija Babi}, k}i Mirjane i Du{ka; Boris

Slijep~evi}, sin @eqke i Branka; Sowa

Novkovi}, k}i Mirjane i Miroslava; Ele-

na Jankovi}, k}i Milanke i Milenka; Ta-

mara Miri}, k}i Nikoline i @eqka; Amar

^olpa, sin Belme i Harisa; Daris Qubijan-

ki}, sin Kadife i Arifa; Milenko [i-

nik, sin Ranka i Jovane; Kristijan Suva-

jac, sin Sandre i Slavka; Nikola Vujano-

vi}, sin Gordane i Du{ka; Adela Majdanac,

k}i Dijane i Jasmina; Miwa Bajagi}, k}i Ve-

sne i Miodraga; Milica Kraq, k}i Nata-

{e i Radovana; Mihajlo Jagodi}, sin Deja-

ne i Lazara; Taris Ramqak, sin Nejre i Ab-

duahmeda; Vasil Grigor Ilijev, sin Dijane

i Igora; Sara Bikalo, k}i Gordane i Mi-

lorada; Nevena Tica, k}i Daliborke i Zo-

rana; Halid ^au{evi}, sin Merime i Edi-

na; Isidora \uki}, k}i Maje i Vladimira;

\or|e Daki}, sin Milice i Bo{ka; Dani-

lo Ilin~i}, sin Mirjane i Borisa; Marko

Toroman, sin Dajane i Mladena; Tawa Vu-

kosan, k}i Dragane i Igora; Sa{a Stani-

vukovi}, sin Mirjane i Slobodana; Tatja-

na Crn~evi}, k}i Sla|ane i Slobodana;

Milana Gon~in, k}i Gordane i Milana; Ha-

na Abazovi}, k}i Renate i Mirze; Suzana

Stojakovi}, k}i Qiqane; Danijel Ajder,

sin Zvjezdane i Nenada; Milenko Vuji},

sin Danijele i @ivorada; Amelin Begi},

sin Edine i Rizaha; Milica Grlica, k}i

Nata{e i Milana; Bojan Muti}, sin Boja-

ne i Dragana; Isidora Sabqi}, k}i Zori-

ce i Milana; Lara Soldat, k}i Vesne i Bo-

jana; Tatjana Mataragi}, k}i Sla|ane i Da-

gana; Dragan Dardi}, sin Dragane i Bori-

slava; \or|e Tati}, sin Bojane i Brani-

slava; Ksenija Trivi}, k}i Dijane i Dali-

bora; Milica \uki}, k}i Daliborke i Pre-

draga; Alvedina Crnovi}, k}i Sanele i El-

vira; Matej Maliba{i}, sin Mi{ele i Mar-

ka; Sowa Radowi}, k}i Vesne i Borislava;

Nikola Novakovi}, sin Jelene i Mirka;

Neboj{a Ratkovi}, sin Darije i Zorana;

Petar Pavlovi}, sin Slavi{e i Dragice;

Viktor Kukri}, sin Dragane i Mladena;

Dora Sredi}, k}i Danijele i Alekse; Amar

Piva~, sin Selme i Amera; Elvina @uni},

k}i Suade i Safeta; Mirna Ke`i}, k}i Sa-

we i Radomira; Aleksandra Petrovi}, k}i

Sla|ane i Bo`idara.

Vjen~ani: Drenka Daji} i Dario [obo-

ta; Jelena Gakovi} i Jojinovi} Dragan; Do-

ris [vraka i Edin Ajdinovi}; Aida Zahi-

rovi} i Denis Beganovi}; @eqka Milosa-

vac i Vladimir ]utilo; Jasmina Behri} i

Safet Hasanagi}; Danijela Vajki} i Dra-

gan \uki}; Bojana Erak i Goran Bijeli};

Aldna Alagi} i Denis Budimli}; Danica

Koqanin i Udo Günter Brigaldino; Milki-

ca Ili{evi} i Slavi{a Joki}; Amra Sa-

ra} i Berbir Teqigovi}; Aleksandra Go-

li} i Aleksandar [ijan; Magdalena Kun-

ki} i Mladen Sladojevi}.

Umrli: Mara Milin~i}, ro|ena 1924.

godine; Marko Davidovi}, ro|en 1942. go-

dine; Gospova Qubojevi}, ro|ena 1928. go-

dine; Olga Venda, ro|ena 1922. godine; Sto-

ja Andrijevi}, ro|ena 1927. godine; Gospo-

va Vrankovi}, ro|ena 1936. godine; Anka

Plotan, ro|ena 1932. godine; @arko Bi-

`i}, ro|en 1958. godine; Branko Obradovi},

ro|en 1947. godine; Danica Vidqinovi},

ro|ena 1925. godine; Miqa Bjelovuk, ro|e-

na 1939. godine; Razija Leli}, ro|ena 1928.

godine; Miroslava Drini}, ro|ena 1927. go-

dine; @ivko Skaki}, ro|en 1942. godine;

Milorad Pepi}, ro|en 1951. godine; Bogdo

Vrawe{, ro|en 1937. godine; Dragica Beuk,

ro|ena 1933. godine; Dane Mi}i}, ro|en

1927. godine; Mile Klincov, ro|en 1926. go-

dine; Vi{wa Gwati}, ro|ena 1938. godine;

Slavojka Tanasi}, ro|ena 1938. godine; Staj-

ka Skaki}, ro|ena 1946. godine; Gojko Kau-

rin, ro|en 1948. godine; Drago Ivica, ro-

|en 1937. godine; Dragoqub Mitrakovi},

ro|en 1925. godine; Milenko Samac, ro|en

1948. godine; Du{an Kova~evi}, ro|en 1947.

godine; Novka Gruji~i}, ro|ena 1935. godi-

ne; Zorka Drini}, ro|ena 1927. godine; Pe-

tra Ugrenovi}, ro|ena 1943. godine. ¹

IZ MATI^NIH KWIGA ZA OKTOBAR

Gradska Gorwi Nova

pijaca Podgradci Topola

CIJENE NA PIJACAMAZABIQE@ENO NA TR@NICI

Pasuq za svaku trpezu

Miodrag Bili}: Kupaca sve mawe

Kadeti FK Kozara: Igra~i svijetle budu}nosti

paradajz 2,00 2,00 2,00

paprike 2,50 - 3,00 2,50 2,50

crni luk 1,50 1,50 1,50

bijeli luk 6,00 6,00 5,00

krompir 0,70 0,70 0,70

mahune 4,00 4,00 4,50

karfiol 3,00 3,00 3,50

keq 2,00 ----- -----

salata 3,00 3,00 3,00

mrkva 2,00 1,50 1,80

per{un 5,00 ----- -----

pasuq 3,00 - 7,00 3,00 3,00

kupus 0,70 0,80 0,70

krastavci 2,00 2,00 2,00

patlixan 1,50 1,50 1,50

tikvice 1,50 1,50 1,50

gro`|e 4,00 4,00 4,50

banane 2,00 2,00 2,00

jabuke 1,50 1,50 1,50

nektarine 3,50 3,50 3,50

breskve 3,50 3,50 3,50

kru{ke 2,50 2,50 2,00

{qive 4,00 4,00 4,00

naranxe 3,00 3,00 3,00

limun 3,00 3,00 3,00

ananas 5,00 ------ ------

mandarine 1,50 2,00 1,50

kivi 3,00 ------ ------

mu{mule 2,00 ------ -------

DOLASKOM jeseni posao na gradi{koj tr`nici opada, a cijene vo}a

i povr}a rastu. Prodava~ na ovoj tr`nici Miodrag Bili} rekao je da se

te{ko `ivi, pa qudi slabo {ta kupuju.

- Kupci najvi{e tra`e pasuq i krompir. Najtra`eniji je pasuq tre-

{war koji je i najjeftiniji, a ko{ta 3,5 marke - ka`e Miodrag Bili}.

Na svojoj tezgi kupcima, izme|u ostalog, nudi nekoliko vrsta pasuqa

koje ko{taju od 3,5 do 10 maraka, mrkvu, krompir i luk, od kojih je dio we-

gove, a dio, kako ka`e, "tu|e# proizvodwe. ¹

KADETI GRADI[KOG PRVOLIGA[A OPRAVDALI POSTOJAWE OMLADINSKE [KOLE

NEMA ZIME za Kozaru