RAMPA LO[EM GORIVU - Glas Srpske

Broj 11.044, cijena 0,8 KM

Bawa Luka Godina LXIII www.glassrpske.com

zz

Na deùrni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapaàwa, nedoumice i potraìti odgovore na postavqena pitawaDeùrni telefon 212-848�

22. i 23. jul 2006.

VLADA SRPSKE TRA@I DA SE KVALITET NAFTNIH DERIVATA KONTROLI[E NA GRANICI

9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1

I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5

PREMIJER Republike Srpske

Milorad Dodik izjavio je u petak u

Bawoj Luci da }e za prodaju Rafi-

nerije nafte

u Brodu, Re-

publika Srp-

ska da dobije

preko 200 mi-

liona dolara,

uz uslov da

kupac preu-

zme dugove i

obaveze inve-

stirawa.

- Svjesni

smo da je Ra-

finerija op-

tere}ena du-

govima, da po-

stoje razni

lobiji koji

èle da je

uni{te, ali

smo finali-

zovali dvije

alternative

za prodaju, o

~ijim imeni-

ma ne mogu da

govorim, zbog

konkurencije

koja }e odmah

da poku{a to

da osujeti - re-

kao je Dodik.

On je na-

pomenuo da su za privatizaciju zain-

teresovane dvije firme iz Rusije i

po jedna iz Kazahstana i Francuske.

- U pregovore }emo da u|emo, ne

sa trgovcem nafte, ve} sa strate-

{kim partnerom koji ima naftne

izvore, {to je dovoqna garancija da

se moè obezbijediti kontinuitet

u proizvodwi - pojasnio je premijer

Dodik.

On je up-

ozorio da po-

stoji rizik

p o t e z a w a

v i t a l n o g

nacional-

nog intere-

sa i za pri-

vatizaciju

ovog strate-

{kog predu-

ze}a, {to samo pokazuje "da je BiH ze-

mqa apsurda# i da "dobrobit svih ni-

je uvijek svima na prvom mjestu#.

U tom kontekstu, vaqa podsjeti-

ti na stav Vlade Republike Srpske

da postoji "poku{aj nadle`nog fe-

deralnog ministarstva da elimini-

{e proizvodwu u Rafineriji nafte

i da je okarakteri{e kao proizvod-

wu koja ne zadovoqava elementarne

uslove koje traì Evropska unija#.

- Gorivo sumwivog porijekla i

kvaliteta na teritoriju BiH ulazi

preko grani~nih prelaza, tako da

treba poja~ati kontrolu kvaliteta

na samoj granici. Nije slu~ajno da

svaka etni~ka grupa u BiH traì

svoj grani~ni prelaz - istakao je

ministar privrede, energetike i

razvoja Republike Srpske Milan

Jeli}.

Odluka o kontroli kvaliteta

te~nih naftnih goriva BiH done-

sena je u septembru 2002. godine.

Prema informaciji o sprovo|ewu

ove odluke, koju je pripremilo Mi-

nistarstvo privrede, energetike i

razvoja, u BiH je od analiziranih

11.555 uzoraka 181 bio negativan.

Formirawem Inspektorata Re-

publike Srpske po~etkom godine

i imenovawem tri inspektora za

kontrolu goriva, ovaj posao nije

vi{e u nadle`nosti resornog Mi-

nistarstva.

Koliko je analiza goriva unutar

BiH prikazala realno stawe kvali-

teta te~nih naftnih goriva na tr-

ì{tu BiH?

Stav Ministarstva privrede,

energetike i razvoja, koji je podrà-

la i Vlada Republike Srpske, jeste

da se kontrola te~nih goriva obavqa

u skladu sa Zakonom o kontroli ro-

be pri ulasku u BiH, dakle, u pot-

punosti na granici.

U informaciji je predloèno da

se kontrola goriva unutar granica

BiH obavqa na osnovu minimalnog

monitoringa, za koji bi nalog i{ao

direktno iz ministarstva nadle-

`nog za oblast energetike.

¥ D. VRHOVAC - MIHAJLOVI]

RAMPA LO[EM GORIVU

SAD USD 1 1.526821 1.542453 1.556738

V. Britanija GBP 1 2.834162 2.864006 2.894342

[vajcarska CHF 1 1.232009 1.245117 1.258169

Japan JPY 100 1.303488 1.330859 1.356691

Australija AUD 1 1.147685 1.161902 1.174997

Kanada CAD 1 1.340260 1.363233 1.372155

Danska DKK 1 0.258891 0.262176 0.265052

Norve{ka NOK 1 0.243603 0.246544 0.249400

EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

[vedska SEK 1 0.208873 0.211576 0.213952

Hrvatska HRK 100 26.489584 26.995211 27.488172

Srbija i Crna Gora CSD 100 2.238966 2.349345 2.425546

Slovenija SIT 100 0.799830 0.816153 0.832476

Turska TRY 1 0.954306 0.991649 1.033831

78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343,

SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA

LISTA

Zemlja Oznaka za

devize i efekt.

valutu

Jedinica

za devize

Kupovni

za devize

Srednji

za devize

Prodajni

za devize

Kursevi iz ove liste

primjenjuju se od 24.7.2006. godine

Kursevi u konvertibilnim

markama (BAM)

Postoji rizik potezawa vitalnog nacionalnog interesa

i za privatizaciju brodske Rafinerije, {to samo pokazuje

"

da je BiH zemqa apsurda" i da

"

dobrobit svih nije uvijek svima

na prvom mjestu", upozorio premijer Dodik

Strana 21.

NAJKONTROVERZNIJA UMJETNI^KA DJELA SVIJETA

U SUSRET GODI[WICI

"

GLASA SRPSKE"

Vjeran ~itaocima

"GLAS Srp-

ske# 31. jula obi-

qeàva 63 godine

od izlaska iz {ta-

mpe prvog broja

lista. Tim povo-

dom, ~lan Pred-

sjedni{tva BiH

iz Republike Srp-

ske Borislav Pa-

ravac izjavio je:

- Bez sumwe,

ve} duè vrijeme,

a posebno danas, "Glas Srpske# je zna~a-

jan {tampani medij u Republici Srp-

skoj, i me|u vode}im je medijskim ku}a-

ma u BiH. "Glas Srpske# se pokazao i do-

kazao kao nezamjewiv list u pravovre-

menom i objektivnom informisawu gra-

|ana i javnosti, kako u Srpskoj tako i u

BiH. Kroz ure|iva~ku politiku lista

u pro{lim vremenima, a i danas, prepo-

znavala se odgovornost, profesional-

nost i objektivnost u informisawu gra-

|ana i ukupne javnosti.

Prosje~an ~italac, strogi kriti~ar

u oblasti informisawa, pa i odgovara-

ju}e stru~ne agencije u ovoj oblasti,

ocjewuju da je "Glas Srpske# u prote-

klim vremenima na ovim prostorima

imao i ima mjeru i kodekse objektivnog,

istraìva~kog i modernog novinarstva.

- Pridruùjem se brojnim ~estitka-

ma povodom 63. godi{wice, uvjeren da

}ete i u budu}nosti ostati vjerni svo-

jim ~itaocima i ukupnoj javnosti, koja

ima simpatije prema va{im prepozna-

tqivim manirima i kodeksima u ovoj

oblasti.

¥ Da. P.

NEDJEQNI DODATAK

PRVO PQUVANI,

ZATIM HVAQENI

PRVO PQUVANI,

ZATIM HVAQENI

PRVO PQUVANI,

ZATIM HVAQENI

PRVO PQUVANI,

ZATIM HVAQENI

PRVO PQUVANI,

ZATIM HVAQENI

PRVO PQUVANI,

ZATIM HVAQENI

PRVO PQUVANI,

ZATIM HVAQENI

PRVO PQUVANI,

ZATIM HVAQENI

PRVO PQUVANI,

ZATIM HVAQENI

MONITORING

Prvi monitoring u Republici

Srpskoj, prije tri godine, pokazao

je analizom 900 uzoraka kod 46 prav-

nih lica - negativne uzorke, dok 11

distributera nije dozvolilo ana-

lizu. Drugi i tre}i monitoring je

obuhvatio analizu oko 900, odnosno

644 uzoraka, koji su kod 37, odnosno

25 pravnih lica bili negativni. U

drugom monitoringu, pet distribu-

tera nije dozvolilo uzimawe uzo-

raka.

êtvrti i peti monitoring ob-

uhvatio je analizu 1.139, odnosno

1.370 uzoraka, od ~ega 48, odnosno

43 nije bilo uskla|eno sa propisa-

nim normama kvaliteta goriva. U

{estom monitoringu je poslije ana-

lize 1.370 uzoraka utvr|eno 16 ne-

gativnih.

\Premijer Dodik i ministar Jeli}: Prisutni razni lobiji koji ne èle

dobro Rafineriji Brod

IZLO@BA U RA@QEVU

KOD BR^KOG

@IVOT OKO

ZIDANOG [PORETA

Strana 18.

BAWA LUKA - Zdravstve-

ni radnici u Republici Srp-

skoj }e najkasnije do 20. avgu-

sta dobiti jednu od pet zaosta-

lih plata iz ranijih godina.

Ovo je u petak u Bawoj Lu-

ci, na konferenciji za novina-

re, rekao premijer Milorad

Dodik.

- Za ovu isplatu republi~-

ki Fond zdravstvenog osigura-

wa obezbijedio je oko 8,5 mi-

liona maraka, a osnovica za

obra~un ove zaostale plate bi-

}e 80 maraka - potvrdio je mi-

nistar zdravqa i socijalne za-

{tite Ranko [krbi} i dodao

da se ne radi ni o kakvom sin-

dikalnom novcu, ve} o obavezi

dràve prema zdravstvenim

radnicima.

Prema Dodikovim rije~i-

ma, novac za isplatu zaostale

plate obezbije|en je u prote-

kla dva i po mjeseca zahvaqu-

ju}i promjenama u Fondu zdrav-

stvenog osigurawa, u{tedama

nastalim boqom organizaci-

jom i boqim upravqawem sred-

stvima.

- Poku{avamo da stabili-

zujemo sektor zdravstva u dva

smjera - da boqom unutra{wom

organizacijom obezbijedimo

{to ve}e u{tede kako bismo

stvorili uslove za boqu zdrav-

stvenu wegu i za{titu, i da pu-

tem zaduìvawa i donacija

obezbijedimo neophodnu opre-

mu - naveo je premijer Dodik.

On je podsjetio da je u tom

pogledu ve} u realizaciji ko-

rejski robni kredit i da }e

oprema koja }e se iz wega do-

biti biti raspore|ena u usta-

novama {irom Srpske. Jedan

od najzna~ajnijih projekata, na-

pomenuo je premijer, jeste re-

konstrukcija bawolu~kog Kli-

ni~kog centra. Prema wegovim

rije~ima, prvobitna donacija

od 14 miliona evra za sanaci-

ju te zdravstvene ustanove u

ovom trenutku iznosi 19,5 mi-

liona evra, {to smawuje kre-

ditno zaduèwe Republike.

Dodik je ovom prilikom re-

kao da se na~in na koji je rije-

{ena hemodijaliza u Bijeqini

i Bawoj Luci (partnerstvo jav-

nog i privatnog sektora) po-

kazao dobrim i da namjeravaju

da u|u u sli~ne aran`mane i

sa nekim drugim partnerima.

Na taj na~in omogu}ilo bi se

da se u [amcu, Doboju i Zvor-

niku organizuju centri za he-

modijalizu, kako pacijenti ne

bi morali da idu stotinu i vi-

{e kilometara do najblièg

takvog centra. ¥

(Nastavak na 3. strani)

PRVO PQUVANI,

ZATIM HVAQENI

DOBRA VIJEST ZA ZDRAVSTVENE

RADNIKE SRPSKE

Stiè zaostala plata

22. i 23. jul 2006.NOVOSTI

2

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: [email protected]; [email protected]

Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

@IVIMO u sv-

ijetu koji vi{e ne-

ma autoritativne

li~nosti.

Takav je i fud-

balski svijet, koji je,

koliko god nenavik-

nut na protokol,

ipak primijetio da

na zavr{nom cere-

monijalu finala pr-

venstva svijeta u We-

ma~koj, kada su se spektakular-

no dodjeqivala znamewa, nije

bilo Sepa Blatera, predsjedni-

ka FIFA. Jednostavno, doma-

}in je prvo sugerisao FIFA, a

onda jednostavno precrtao pr-

vog ~ovjeka svjetske fudbalske

Federacije, sa {turim obrazlo-

èwem da je Blater neomiqen u

wema~koj javnosti i da bi wego-

vo pojavqivawe izazvalo buru

protesta.

Do ju~e tako ne{to bilo bi

nezamislivo. Na granici me|u-

narodnog skandala.

Me|utim, o~ito je da danas

u fudbalu, bar u trenutnoj svjet-

skoj hijerarhiji, vi{e nema li~-

nosti poput nedodirqivih Sten-

lija Rausa, Santjaga Barnabea,

Gustava Sepe{ija, Sepa Herber-

gera, Mihajla Andrejevi}a,

@oao Avelanà, Silvija Mo-

ratija (starijeg), Paola Aweli-

ja (starijeg), Mata Bezbija...

Na scenu su stigli qudi bez

op{te prihva}enog po{tovawa,

autoriteti od krep-papira, uz-

gredni likovi; uostalom, mawe-

vi{e takvi danas vladaju i upra-

vqaju sudbinom cijele zemaqske

kugle.

Nakon istorijskih li~no-

sti, harizmati~nih, poput sveta-

ca koji su hodali po zemqi, i

koje je uvaàvao cijeli svijet

(ponekad i na granici straho-

po{tovawa) poput Lewina, Sta-

qina, Kenedija, êr~ila, Ru-

zvelta, Trumana, De Gola, Ti-

ta.., pa ako ba{ ho}ete i li~no-

sti u tamnoj istorijskoj vari-

janti: Hitlera, Musolinija, ca-

ra Hirohita, Franka... danas

imamo politi~are kao blaène

"lutke na koncu#.

Autoriteti snage jeftine

limunade! Dominiraju ili su do-

minirali neubjedqivi Xorx

Bu{, sladuwavi Toni Bler, tri-

vijalni Gerhard [reder i Boris

Jeqcin, nalickani ali i komi~-

ni Fransoa Miteran, frustri-

rani Alojz Mok...

Svijet je, kao uostalom i

fudbal, postao lopta {arena,

ili je to uvijek i bio samo {to

se nekad vje{to prikrivalo.

Tek, FIFA i UEFA koji-

ma su se decenijama svi klawa-

li, vjerovali u wi-

hovu bezpogovornu

pravdu, sada su orga-

nizacioni divovi na

staklenim nogama,

optere}eni brojnim

finansijskim afe-

rama, korupcijom i

mitom, prosta~kim

lobirawem u bosan-

skohercegova~kom

stilu "sve moè i

ni{ta nije...#

Tako je i nedavno pismo - od-

govor iz sjedi{ta UEFA, nakon

cijele ujdurme oko reorganizo-

vawa Fudbalskog saveza BiH,

dalo novi zamah intrigama i ne-

istinama, pa su se i fudbalsko-

sportski odnosi izme|u Hrva-

ta, Bo{waka i Srba nanovo us-

talasali.

U novostvorenoj ujdurmi, po

malo ~emu dobrog poznati Iqo

Dominkovi}, aktuelni predsje-

davaju}i u FS BiH, poku{ava

da sve okrene tumbe i legalizu-

je "tragi~no pravo u BiH#, od-

lu~ivawe prostom ve}inom, {to,

u ìvotnu realnost prevedeno,

predstavqa atak i na pravo i na

pravdu. Srbi bi, u tom slu~aju,

iskustvo i opomiwe i govori,

uvijek bili preglasani!

Negira ~ak i najrazumniji

prijedlog, koji je podràla UE-

FA, da se moè odlu~ivati i

prostom ve}inom, ali da tu pro-

stu ve}inu ~ine glasovi i Srba

i Hrvata i Bo{waka.

Pomiwani Iqo Dominko-

vi} je prototip ~ovjeka bez zva-

wa, znawa i ugleda, qudska po-

java... Gre{ka u istoriji, geo-

grafiji i etici!

Predstavqa se kao novinar,

a niko ne zna kojoj novinskoj ku-

}i pripada; niko, tako|e, ne zna,

ni {ta je po obrazovawu, a svi

opet znaju da se kompromitovao

onim smije{nim utakmicama we-

govog Ora{ja sa drugim hrvat-

skim klubovima kada se rezultat

znao i sedam dana unaprijed.

U Sarajevu se , gotovo u sva-

koj prilici, busa da je za mono-

litnu i jedinstvenu BiH, a

"Dnevni avaz# objavquje foto-

grafiju kako Dominkovi} tri-

jumfuje u kompletnoj opremi

reprezentacije Republike Hr-

vatske.

Ko je, u stvari, Iqo Domin-

kovi}, pitawe je sad...

Li~nost koju je donijelo ovo

ludo vrijeme, protkano sukobom

i mr`wom, a on takav kakav je-

ste u tom (ne)vremenu opstaje.

Dokle?

Sve dotle, dok neznawe i li-

cemjerje budu majka svih poroka

na ovom komadu zemqe... ¥

IZ DANA U DAN

SVIJET BEZ AUTORITETA

Pi{e Tomo MARI]

PREDRATNI profesor i

dekan Fakulteta politi~kih na-

uka i rektor Univerziteta u Sa-

rajevu dr Nenad Kecmanovi} da-

nas je redovni profesor i {ef de-

partmana za politikologiju Fa-

kulteta politi~kih nauka u Be-

ogradu i gostuju}i profesor na

Filozofskim fakultetima u Ba-

woj Luci i u Isto~nom Sarajevu.

Kecmanovi} vaì za jednog od naj-

boqih poznavalaca i najpouzdani-

jih analiti~ara savremenih po-

liti~kih fenomena, odnosa i pro-

cesa u Bosni i Hercegovini.

Prvi mit koji Kecmanovi}

dovodi u pitawe jeste stav da je

trenutno ugroèn opstanak Re-

publike Srpske, a da BiH ima

osiguranu budu}nost: "Ne raspa-

da se 'srpski entitet', nego 'mul-

tinacionalna dràva'. Nema blo-

kada u funkcionisawu entitet-

ske vlasti u Bawoj Luci, nego u

funkcionisawu zajedni~ke vla-

sti u Sarajevu. Nije sistem odlu-

~ivawa komplikovan, neefika-

san i skup na nivou Srpske, nego

na nivou ve}eg entiteta, odnosno,

u krajwoj liniji, opet na nivou

dràve BiH. Zato i mjere koje

Kancelarija visokog predstavni-

ka preduzima u vezi sa vojskom,

policijom i ustavom predstavqa-

ju pojas za spasavawe dràve BiH,

koja u svakom pogledu neprestano

tone i grca, a ne entiteta Repu-

blike Srpske koji, istina, eko-

nomski slabo pliva, ali se poli-

ti~ki vrlo stabilno odràva na

vodi i bez me|unarodne podr{ke.

Problem je, dakle, kako bosansku

dràvu izvu}i na povr{inu i da-

ti joj vje{ta~ko disawe da bi uop-

{te preìvjela, a nevoqa me|u-

narodne zajednice jeste u tome

{to se vrti u krugu provjereno

lo{ih rje{ewa.#

?[ta izdvajate kao kqu~ne gre-

{ke stranog faktora u BiH?

- Moglo bi se govoriti o ~ak

tri-~etiri rje{ewa koja su in vi-

vo bolno testirana na milioni-

ma gra|ana BiH, od kojih mnogi

nisu preìvjeli te eksperimen-

te, a svi ostali trpe trajne posqe-

dice. Me|utim, za vinovnike ili

bar sau~esnike tog tragi~nog po-

igravawa sa sudbinama naroda,

poput Gen{era, Cimermana i

sli~nih nema mjesta u Hagu, bez

obzira na evidentnu komandnu ili

indirektnu odgovornost. Prije

svega, rije~ je o gra|anskom re-

ferendumu po~etkom devedesetih

godina, koji su po me|unarodnoj

instrukciji izveli muslimani,

protiv voqe Srba, a poslije }e se

pokazati - i Hrvata. Nema dile-

me da je to bio politi~ki uzrok

rata i to su naknadno priznali i

svi glavni me|unarodni akteri u

obliku okoli{nih formulacija:

"Bilo je to preuraweno prizna-

we dràve#, "Trebalo je prethod-

no rije{iti odnose izme|u tri

konstitutivna naroda# i tome

sli~no. Zatim je do{ao dejtonski

model ure|ewa, koji je bio poku-

{aj da se ta gre{ka ispravi uvo-

|ewem entitetsko-kantonalnog

federalizma, odnosno, konsocija-

tivne demokratije. To je, istina,

obezbijedilo ravnopravnost, ali

ve} tada nije predstavqalo sta-

bilno i funkcionalno rje{ewe,

jer poslije tolikih ̀ rtava i stra-

dawa nijedna strana nije bila

spremna na kompromis o zajedni~-

koj dràvi iz vi{e dijelova, po-

najvi{e zato {to su Muslimani

i Hrvati ugurani u jedan entitet.

Kao odgovor na vlastitu nefunk-

cionalnu kreaturu, Va{ington i

Brisel su zaveli puze}i protek-

torat. Da bi mogao da zaustavi

sve sna`nije spontane dezinte-

grativne tendencije, OHR je do-

bijao sve {ira ovla{}ewa, sve

do toga da smjewuje demokratski

izabrane doma}e funkcionere i

ukida me|unarodno utvr|ene

principe i zakone. Visoki pred-

stavnik se na kraju pretvorio u

pravog pravcatog diktatora, jer

je bukvalno o svemu

odlu~ivao, a ni za

{ta nije odgova-

rao.

?Kakve su posqe-

dice takvog na-

~ina upravqawa?

- Razvijawe

doma}e demokra-

tije pomo}u ino-

strane diktature

nije urodilo plo-

dom, niti je nudi-

lo izlaznu stra-

tegiju iz BiH, ne-

go samo beskona~-

no me|unarodno

angaòvawe uz vi-

soka neprofitna

ulagawa. Zaluta-

li u "bosanski

}orsokak#, bez

ideje {ta bi se

jo{ moglo poku-

{ati da se spase

vje{ta~ka tvore-

vina, Sjediwene

Ameri~ke Drà-

ve i Evropska

unija ponavqaju

poteze u pat-pozi-

ciji. Centraliza-

cija i unitariza-

cija BiH, koje sa-

da name}u, ve} su

negativno testirane jo{ 1992.

godine. Posqedwe rje{ewe je u

osnovi isto {to i prvo, jer tri

dràvotvorna naroda ponovo gu-

ra u Prokrustovu postequ cen-

tralizovane i unitarne BiH.

Naprosto, Srbi i Hrvati ne}e

zajedno, a Bo{waci ne}e ravno-

pravno i svi teè da se samoor-

ganizuju unutar zaokruènih te-

ritorijalno-etni~kih entitet-

sko-kantonalnih cjelina. U de-

mokratskoj konstelaciji koja

podrazumijeva grupna prava na

samoopredjeqewe do otcjepqe-

wa gotovo da je nemogu}e inte-

grisati BiH kao dràvu.

?Koliko je utemeqena suprot-

na teza - da je BiH nemogu}e

podijeliti, jer wena teritorija

zbog etni~ke izmije{anosti pod-

sje}a na "leopardovu koù#?

- "Bosanski leopard# nikada

nije bio tako {aren kao {to bi

to sada htjeli da predstave bo-

{wa~ki unitaristi. Ta metafo-

ra je uo~i rata konstruisana da bi

vizuelno sugerisala da je BiH ne-

djeqiva multietni~ka mje{avi-

na, te da zato mora ostati "jedin-

stvena i cjelovita#. Me|utim, to

nije bila realna slika predrat-

ne BiH. Intenzivna etni~ka iz-

mije{anost bila je karakteri-

sti~na za svega nekoliko najve-

}ih urbanih centara. Sve ostalo,

odnosno, najve}i dio prostora

biv{e centralne jugoslovenske

republike, bio je teritorijalno-

etni~ki izdiferenciran. Posto-

jala su srpska sela, muslimanska

sela, hrvatska sela, pa na toj osno-

vi zaokruène i ~itave regije.

Zapadna Hercegovina i Posavi-

na, Cazinska Krajina i sredwa

Bosna, Semberija, isto~na Herce-

govina i Bosanska Krajina, nisu

bili samo geografski pojmovi.

Kada bi se i u ona vremena "brat-

stva i jedinstva# pomenula, reci-

mo, zapadna Hercegovina ili "ze-

lena Krajina#, to je zna~ilo i

podru~je u kojem dominiraju Hr-

vati, odnosno muslimani. Da ni-

je bilo tako, SDA, SDS i HDZ ne

bi mogli jo{ prije rata da pre-

govaraju o raznim varijantama po-

djele. Na osnovu tih zate~enih,

odnosno, istorijskih teritori-

jalno-etni~kih regija, nastali su

i Kutiqerov plan uo~i rata i svi

drugi me|unarodni mirovni poku-

{aji po~etkom rata. Svi su se,

bez izuzetka, zasnivali na nekom

obliku teritorijalno-etni~ke

podjele. Kona~no, to sam svojom

rukom unio u programski doku-

ment Stranke reformista uo~i

rata i u Platformu Predsjedni-

{tva BiH po~etkom rata.

?Kako ocjewujete poku{aje do-

kazivawa da su Republika Srp-

ska i biv{a Herceg-Bosna nasta-

le kao rezultat agresije susjednih

dràva na BiH?

- Te{ko je prihvatiti tezu o

agresiji Srbije i Hrvatske na

BiH, s obzirom na to da su bosan-

ski, odnosno, hercegova~ki Srbi

i Hrvati, koji su ~inili natpo-

lovi~nu ve}inu doma}eg stanov-

ni{tva, i sami ratovali protiv

te izvana im nametnute dràve i

u tome traìli pomo} sunarodni-

ka iz susjedstva. Logi~nije bi bi-

lo zakqu~iti da BiH kao drà-

va u periodu rata zapravo nije ni

postojala. Imala je, istina, me|u-

narodno priznawe, ali ne i unu-

tra{wi legitimitet, a pogotovo

ne kontinuitet, kako teritori-

jalni, tako ni politi~ki. U mo-

mentu prijema Ujediwenih naci-

ja, Srpska autonomna oblast i Hr-

vatska autonomna oblast pod vla-

{}u Pala i Gruda pokrivale su

glavninu BiH, a muslimanska

vlast u Sarajevu je, de fakto, kon-

trolisala svega desetak odsto te-

ritorije. Politi~kog kontinui-

teta tako|e nije bilo, jer BiH u

obliku suverene dràve nije po-

stojala jo{ od sredweg vijeka. Po-

slije diskontinuiteta od 500 go-

dina, uspomena na dràvnost pot-

puno je i{~ezla iz kolektivne

svijesti Srba i Hrvata. Muslima-

ni takvu svijest, sem kao naknad-

nu konstrukciju, nisu mogli ni

imati, jer wihova etnogeneza po-

~iwe islamizacijom, odnosno, tek

nakon turskog osvaja~kog zati-

rawa sredwovjekovne bosanske

dràve.

?Uz konstataciju da je na BiH

izvr{ena agresija, naj~e{}e

ide zakqu~ak da su Bo{waci bi-

li `rtve genocida u posqedwem

ratu. Da li zagovornici takve

terminologije s razlogom kori-

ste krupne rije~i?

- O srpskom genocidu nad mu-

slimanima se, tako|e, ne moè

ozbiqno govoriti iz vi{e razlo-

ga. Prvo, genocid po definiciji

podrazumijeva planirano i siste-

matsko uni{tavawe jednog naro-

da, a to bi zna~ilo da su Srbi na

preko 70 procenata teritorije

BiH, koliko su dugo dràli, is-

trebili ili poku{ali da istre-

be sve muslimane. Drugo, musli-

manski narod jeste najvi{e stra-

dao, ali ne zato {to je sjedio skr-

{tenih ruku, nego zato {to je, ia-

ko najslabije naoruàn, ratovao

na tri fronta, sa ciqem da i Sr-

bima i Hrvatima i svojim suna-

rodnicima u Cazinskoj Krajini

nametne zajedni~ku dràvu. Tre-

}e, iako srpska strana to nikada

nije isticala, u sastavu Vojske

Republike Srpske su se tokom ra-

ta borile zasebne dobrovoqa~ke

muslimanske formacije, kao na

primjer bataqon "Me{a Seli-

movi}# u Derventi, zatim odgova-

raju}a jedinica u Bijeqini i

sli~no. Napokon, u posqedwe vri-

jeme se i prema sarajevskim sta-

tisti~kim izvorima broj musli-

manskih `rtava rata drasti~no

smawio - sa 200.000 na 60.000. Ako

sve te podatke stavite u odnos

prema broju `rtava na drugoj i

tre}oj strani, koji procentualno

nisu mnogo mawi, onda je teza o

genocidu zaista neodrìva, sem

kao sredstvo politi~kih mani-

pulacija. Treba po}i od pozitiv-

ne pretpostavke da je Mirsad To-

ka~a, koji je obavio ovu radikal-

nu reviziju propagandno naduva-

nih iznosa, po{ten ~ovjek i ozbi-

qan profesionalac i da je radio

za nepristrasnog inostranog na-

ru~ioca. Me|utim, s obzirom na

uzdràne reakcije bo{wa~kih

zvani~nika i lokalnih medija, ne

treba iskqu~iti nove manipula-

cije. Uskoro }e morati da se iz-

vr{i popis stanovni{tva, pa je

sada interes nacionalne elite

Bo{waka da nagura na 51 proce-

nat wihovo u~e{}e u populaciji

BiH. U tom poduhvatu, ona razli-

ka od 140.000 qudi dobro }e do}i.

Na Balkanu, ina~e, nije ni{ta

neobi~no da se prema politi~koj

potrebi "ìvi sahrawuju# i "mr-

tvi podiù iz grobova#.

?Mogu li me|unacionalne su-

kobe u BiH okon~ati nove po-

liti~ke garniture, koje }e odgo-

varati standardima Amerike i

Evropske unije?

\Nenad Kecmanovi}: BiH kao

dràva u periodu rata, zapravo,

nije ni postojala

PROF. DR NENAD KECMANOVI]

O SARAJEVSKOM MULTIKULTURALIZMU I MNOGO ÊMU DRUGOM

BEZO^NI CINIZAM

INTERVJU

Zalutali u

"

bosanski }orsokak", bez ideje {ta bi se jo{

moglo poku{ati da se spase vje{ta~ka tvorevina,

Sjediwene Ameri~ke Dràve i Evropska unija

ponavqaju poteze u pat-poziciji...

BAWA LUKA - Fond pen-

zijskog i invalidskog osigura-

wa Republike Srpske, 8. avgu-

sta ove godine prvi put }e po-

nuditi na Bawalu~koj berzi pa-

kete akcija iz svog portfeqa na

prodaju.

Rije~ je o paketima akcija-

ma od ~etiri do deset odsto ko-

je Fond ima u 11 veterinarskih

stanica i to u Bratuncu, Luka-

vici, Prijedoru, Rogatici, [e-

kovi}ima, Sokocu, Tesli}u,

Ugqeviku, Vlasenici, Zvorni-

ku i Fo~i.

Stru~ni saradnik na Bawa-

lu~koj berzi Darko Laki} ka-

è da je ovo pozitivan pomak

i da je trebalo da se desi i mno-

go ranije.

- Nadam se da }e upravqawe

portfeqom Fonda PIO u bu-

du}nosti biti mnogo boqe or-

ganizovano, te da }e prodaja ak-

cija na Bawalu~koj berzi biti

plod ozbiqnih analiza oko to-

ga koja preduze}a iz portfeqa

treba prodati, u kojem trenutku

i po kojoj cijeni - isti~e Laki}.

Prema wegovim rije~ima

pri odlu~ivawu koje akcije pro-

dati, mora se voditi ra~una o

svim elementima o kojima vode

ra~una i svi fondovi u svijetu

kada donose odluke o prodaji ak-

cija, a to su analize finansij-

skih izvje{taja, kretawa cijena

akcija na berzi, poslovawa sa-

mog preduze}a, kao i stawa u gra-

ni kojoj preduze}e pripada. La-

ki} je izrazio nadu da }e se vo-

diti ra~una da novac koji se do-

bije prodajom akcija iz portfe-

qa bude uloèn u akcije koje do-

nose ve}i prinos od prodatih.

- Po~etak trgovawa na ber-

zi akcijama iz portfeqa Fonda

je dobar pomak i nadamo se da je

to prvi korak ka boqoj organi-

zaciji Fonda PIO u dijelu ko-

ji upravqa portfeqom, kao i po-

~etak procesa reformi u Repu-

blici Srpskoj - zakqu~io je Dar-

ko Laki}. ¥ Q. ^.

FOND PiO PRODAJE AKCIJE IZ SVOG PORTFEQA

Od avgusta na berzi

USKORO U IZDAWU

"

GLASA SRPSKE"

KWIGA NENADA KECMANOVI]A

Uskoro }e "Glas Srpske# da objavi kwigu intervjua, ese-

ja, osvrta i komentara Nenada Kecmanovi}a o dru{tvenom i

politi~kom fenomenu BiH. Izme|u ostalog, u kwizi }e svo-

je mjesto na}i i kolumne koje je Kecmanovi} objavio u "Gla-

su Srpske#, kao i ovaj intervju koji je svojevremeno dao Slo-

bodanu Durmanovi}u, novinaru "Novog Reportera#.

22. i 23. jul 2006. NOVOSTI

3Nasuprot Plehanovqevom marksi-

sti~kom minorizirawu uloge li~nosti

u istoriji, odnosno, teze da odlu~uju}u

ulogu imaju klase, mase ili narodi, u sa-

vremenoj politi~koj nauci, posebno

tranzitologiji, va`nost je dobila ta-

kozvana teorija aktera. Navodno, izu-

zetni pojedinci, na zna~ajnim pozicija-

ma u prelomnim vremenima mogu pre-

sudno da uti~u u kojem }e pravcu neko

dru{tvo da krene. Pojednostavqena ver-

zija tog pristupa je krivicu za uspon na-

cionalizma i sukobe na Zapadnom Bal-

kanu vezala za Milo{evi}e, Tu|mane,

Izetbegovi}e, Karaxi}e, Bobane... Kon-

sekventno tome, i preokret u pravcu ob-

nove razumijevawa, povjerewa i sarad-

we mogle bi da izvedu neke nove elite.

Zato Va{ington i Brisel neprestano

traè nove reformiste za koje se izno-

va ispostavqa da su u isto vrijeme i, vi-

{e ili mawe, nacionalisti. La`na je di-

lema o tome - da li postoji iskqu~iva

odgovornost lidera ili sqedbenika za

eksploziju nacionalizma. Lopta mije-

wa i suvi{e mnogo ruku da bi se moglo

znati kod koga ostaje na kraju ili da bi

se pridavao zna~aj tome ko ju je prvi

lansirao. Neinteresatnu loptu niko ne

prihvata i neopaèna se otkotrqa van

terena, malo-pomalo gubi na inerciji i

zaustavqa se polako negdje daleko, za-

boravqena u travi. Nacionalisti~ke

poruke o~igledno ne spadaju u tu kate-

goriju lopti. To su, otprilike, rije~i

Aline Mungui-Pipidi, vode}eg savre-

menog stru~waka za balkanske naciona-

lizme, koje bi trebalo da ima u vidu

OHR kada uzaludno potiskuje ili pro-

movi{e politi~are u BiH.

?Ima li su{tinskih razlika me|u

wima?

- Oni su, naprosto, svi nacionali-

sti i zato ni poslije deset godina mi-

ra nemate ni stranku ni lidera koji mo-

è da dobije glasove izvan svog entite-

ta i kantona, odnosno, van svog nacio-

nalnog korpusa. OHR je poku{ao i sa so-

cijaldemokratima, ali su i oni bili

ili bo{wa~ki ili srpski ili... Poku-

{ali su sa Alijansom za demokratske

promjene, pa opet ista stvar kao i sa tri-

jumviratom SDA-SDS-HDZ. Poku{a-

li su i sa "zavrtawem ruku#, kao {to je

pretwa Hagom, smjena sa funkcije, ucje-

na otkrivawem neke malverzacije, ali

ni to ni{ta nije rije{ilo. Jer, posto-

je demokratski izbori na kojima "koo-

perativni# ne mogu da dobiju glasove ba-

ze, koja je tako|e nacionalisti~ka ko-

liko i politi~ki lideri. BiH nije mo-

gu}a kao demokratska dràva, nego je-

dino kao neka vrsta jednopartijske ili

li~ne diktature koja kontroli{e demo-

kratiju. Ranije je realnu vlast predsta-

vqao CKSK, odnosno, Branko i Hamdi-

ja uz dekorativni delegatski i samou-

pravni sistem. Sada imate realnu vlast

me|unarodnog protektorata, odnosno,

ameri~kog ambasadora i visokog pred-

stavnika, uz dekorativnu demokratiju.

Ni sada stranci, ba{ kao ni onda ko-

munisti~ki prvaci, ne moraju da izla-

ze na slobodne izbore i bira~ko tije-

lo nema demokratsko pravo da ih smi-

jeni. Zato mogu da eksperimenti{u ko-

liko god ho}e, bez obzira na to {to su

rezultati wihove politike kontinui-

rano lo{i. ¥

TE[KO rawavawe dje~a-

ka Dragoquba Abazovi}a u ak-

ciji EUFOR-a tipi~an je pri-

mjer selektivnog pristupa za-

{tite dje~ijih prava.

Iznose}i ovu ocjenu, so-

ciolog Ivan [ijakovi} pod-

sje}a i na to da brojne nevla-

dine organizacije organizuju

brojna predavawa i seminare

o za{titi dje~ijih prava i o

tome kako se ova prava kr{e

u BiH, a zatim konstatuje da

oni sada }ute.

- Za{to }ute? Zato {to je

Dragoqub dijete "lo{eg mom-

ka# - tvrdi [ijakovi}.

Podsjetimo da je maloqet-

ni Dragoqub pogo|en metkom u

akciji koju je EUFOR 5. janu-

ara ove godine izveo u rogati~-

kom zaseoku Bjelogorci, u po-

ku{aju da uhapsi wegovog oca

Dragomira, osumwi~enog za

ratne zlo~ine. Tada je i Drago-

mir te{ko rawen, a Dragoqu-

bova majka je smrtno stradala.

- Poslije svega toga, ispa-

da da se Konvencija Ujediwe-

nih nacija o za{titi dje~ijih

prava ne primjewuje kada su u

pitawu djeca "lo{ih momaka#,

a to nikako ne bi smjelo da se

desi. Dragoqub i wegova maj-

ka nisu smjeli da stradaju u

akciji u kojoj su hapsili we-

govog oca. Ovaj primjer pred-

stavqa najgrubqe kr{ewe

qudskih prava. Dragoqubu je

bilo ugroèno osnovno qud-

sko pravo na ìvot. Zato je o

ostalim dje~ijim pravima ko-

ja su u ovom slu~aju bila ugro-

èna besmisleno govoriti -

kazao je [ijakovi}.

Apsurd proklamovane de-

mokratije i qudskih prava

razvijenih zemaqa najvi{e do-

lazi do izraàja u Republici

Srpskoj i Federaciji BiH,

smatra [ijakovi}.

- Stranci nam uporno go-

vore o demokratiji, a wihovi

predstavnici u BiH najvi{e

je kr{e. U stvari, ~im iza|u

iz svog dvori{ta po~iwu da

se pona{aju kao kauboji. Do

sada su vi{e puta, upotrebom

prekomjerne sile, pokazali

nali~je svog gra|anskog i de-

mokratskog pona{awa - rekao

je [ijakovi}.

Lokalna zajednica, dodao

je ovaj sociolog, u ovom tre-

nutku moè najvi{e da po-

mogne Dragoqubu Abazovi}u.

Pomo}nik ministra po-

rodice, omladine i sporta

Nada Lipovac rekla je za na{

list da }e ovo ministarstvo

nastojati da pomogne porodi-

ci Abazovi}.

- Pa`qivo pratimo sve

{to se de{ava u vezi sa slu-

~ajem porodice Abazovi}.

Sramota je da se ovakve stva-

ri de{avaju u 21. vijeku. Ova

porodica ostala je bez svog

temeqa, bez supruge i majke.

Dje~aku je sigurno najteè,

ali moè da ra~una na na{u

pomo} - istakla je Nada Li-

povac.

U nevladinoj organizaci-

ji "Save the children# kaù da

je u ovom slu~aju najbitnije

da se odluke u vezi sa za{ti-

tom i obrazovawem Dragoqu-

ba donesu u wegovom najbo-

qem interesu.

- Konvencija o pravima

djeteta, koju je BiH ratifi-

kovala, ~ini dràvu odgo-

vornom za pruàwe adekvat-

ne brige kada roditeqi ni-

su u mogu}nosti da je pruè.

Nastoja}emo da pomognemo

nadle`nim institucijama da

ispune svoje obaveze prema

djeci kao {to je Dragoqub.

Desile su se promjene i na-

predak prema op{toj za{ti-

ti djece u BiH, ali te pro-

mjene nisu ni pribli`no do-

voqne i mi trebamo ~initi

vi{e - kaù u "Save the chil-

dren#.

Iz ove organizacije - ko-

ja se bori za prava djece, po-

ru~uju: "Dragoqub Abazovi}

ima pravo da odrasta voqen

i u zdravom okruèwu kao i

da ima koristi od kvalitet-

nog obrazovawa koje }e biti

u stawu da odgovori wegovim

potrebama. Nastoja}emo da

pomognemo i osiguramo da se

to desi, kroz kontinuirano

zagovarawe kod nadle`nih

institucija na svim nivoi-

ma vlasti za potpuno po{to-

vawe Konvencije Ujediwe-

nih nacija o pravima djete-

ta i relevantnog doma}eg i

me|unarodnog zakonodav-

stva#.

¥ M. FILIPOVI]

SVA PRAVA DJEÂKA DRAGOQUBA ABAZOVI]A POKOSIO JE RAFAL EUFOR-ovih VOJNIKA

Ispada da se Konvencija Ujediwenih nacija o za{titi

dje~ijih prava ne primjewuje kada su u pitawu djeca

"

lo{ih momaka", a to nikako ne bi smjelo da se desi.

Dragoqub i wegova majka nisu smjeli da stradaju,

nagla{ava Ivan [ijakovi}

BOSANSKO PRAVILO

TROJNO

?Da li su dana{wi urbani centri

u BiH zadràli predratne ka-

rakteristike?

- Gra|anski rat na nacionalnoj

osnovi je samo izo{trio i zaokru-

ìo sliku o kojoj sam govorio, jer

je promijenio etni~ku strukturu

velikih gradova. Sada umjesto naci-

onalnog {arenila imamo tri jed-

nobojna poqa. ̂ ak je i Sarajevo kao

prijestonica vi{enacionalne dr-

àve postalo muslimanski grad u

kojem danas ìvi svega desetak od-

sto predratnog broja Srba i u kome

je ostao mali broj Hrvata. Mostar

je podijeqen na bo{wa~ki i hrvat-

ski dio, a ni u jednom danas prakti~-

no vi{e nema Srba. Sli~no je ma-

we-vi{e i u Tuzli, tako da Bawa

Luka ili Trebiwe nisu u tom po-

gledu nikakav izuzetak, nego samo

potvr|uju "bosansko pravilo troj-

no#. Razlika je samo u tome {to bo-

{wa~ki politi~ari uporno traè

da se predratni muslimani vrate u

Bawu Luku i zapadni Mostar, ali

ni{ta nisu u~inili da se predrat-

ni Srbi, pa i Hrvati, vrate u Sara-

jevo. Naprotiv, Sarajevo, koje je to-

kom rata medijski promovisano kao

opsjednuta tvr|ava multikultura-

lizma, mir je do~ekalo kao najve}e

etni~ko ~istili{te. Nijedan dru-

gi grad u BiH nije nepovratno na-

pustilo oko 130.000 pripadnika jed-

nog naroda. Ta nepobitna ~iweni-

ca sarajevski "multikulturalizam#

svodi na bezo~ni cinizam.

(Nastavak sa 1. strane)

BAWA LUKA - U zdrav-

stvo Republike Srpske se

uvodi red, ali mora se mije-

wati i odnos qudi u zdrav-

stvu prema samoj zdravstve-

noj instituciji. Jo{ je veli-

ki broj onih koji rade i u dr-

àvnim i u privatnim usta-

novama, upozorio je premi-

jer Srpske Milorad Dodik.

- U pojedinim javnim

zdravstvenim ustanovama na-

mjerno su skrivani aparati

samo da bi se pacijenti upu-

}ivali u privatni sektor.

Nemogu}e je da imate naba-

vqen, pla}en, a u najlonu i

neraspakovan aparat koji

niko ne koristi, a da se pa-

cijenti upu}uju u privatni

sektor - dodao je premijer.

Dodik je naglasio da ko-

ri{}ewe opreme u privat-

nom, ali ne i u dràvnom

sektoru zahtijeva niz mjera

koje }e primorati zaposlene

u zdravstvu da se opredijele

ho}e li raditi u javnom ili

u privatnom sektoru.

- Ovakvu praksu nemogu}e

je preko no}i iskorijeniti,

ali ja najavqujem da }emo na-

kon izbora raditi jo{ ̀ e{}e

na tome - kazao je Dodik.

Ministar zdravqa i so-

cijalne za{tite Republike

Srpske Ranko [krbi} je, kao

primjer skrivawa opreme,

naveo slu~aj u bawolu~kom

Domu zdravqa, za vrijeme

biv{eg rukovodstva, kada je

iz CT aparata

- donacije Ita-

lije, preko no-

}i nestao slot

m e m o r i j s k e

kartice, vrije-

dan 50.000 ma-

raka, zbog ~ega

taj aparat ni-

kada nije pro-

radio, dok su

istovremeno

neki drugi CT-

aparati veoma

dobro radili.

[krbi} je

dodao da za

ovaj slu~aj ni-

ko nije odgova-

rao, niti je

podnesena kri-

vi~na prijava,

i naglasio da

je Ministar-

stvo zdravqa

od ovla{}enog

servisera za-

traìlo novi

slot kako bi

ovaj aparat bio

osposobqen.

- Radi se o sukobu genera-

cija. Struktura qudi, koji

su vi{e od decenije podrà-

vani, i kroz rat, puna medi-

okriteta, kvaziprofesora i

kvazidoktora ne èli da

se odrekne funkcija i zato je

to tako bolno, a mora se pre-

sje}i - naveo je [krbi}.

Prema wegovim rije~i-

ma, Vlada Srpske ne èli

da ugu{i privatni sektor,

ve} ga èli kao ravnoprav-

nog partnera i konkurenta

javnom sektoru, bez ~ega

zdravstvo Srpske ne}e i}i

naboqe. On je dodao da su i

privatnici zainteresovani

za rje{avawe ovih odnosa,

~ak su i voqni da otkriju

poznate im slu~ajeve neza-

konitih radwi u javnom sek-

toru.

Prvi rezultati novih po-

litika ve} se osjete, prije

svega u bolnici u Prijedoru

i u bolnici u Trebiwu, gdje

su ostvarene u{tede i iznad

o~ekivawa, naveo je [krbi}.

Govore}i o kapitalnim

investicijama, [krbi} je ka-

zao da }e jedna od wih biti

i pokretawe tenderske pro-

cedure za otvarawe centra

za radioterapiju u bawolu~-

kom Klini~kom centru. To

bi bio prvi takav centar u

Srpskoj i rije{io bi pro-

blem slawa pacijenata zbog

ovoga van Srpske, {to stva-

ra najve}e tro{kove u ovda-

{wem zdravstvu.

¥ R. [KONDRI]

U[TEDE LIJEÊ ZDRAVSTVOVlada Srpske ne èli da ugu{i privatni sektor,

ve} ga èli kao ravnopravnog partnera i konkurenta

javnom sektoru, bez ~ega zdravstvo Srpske ne}e

i}i naboqe, istakao ministar [krbi}

BAWA LUKA - Predsjednik

Grupacije ìtoprera|iva~a pri re-

publi~koj Privrednoj komori Sa{a

Trivi} izjavio je u petak za na{

list da se za sada ne razmi{qa o po-

skupqewu hqeba u Republici Srp-

skoj.

Cijena osnovnih vrsta hqeba i

drugih pekarskih proizvoda u Repu-

blici Srpskoj do daqeg se ne}e mi-

jewati, bez obzira na dosta skromne

rezultate ovogodi{we ̀ etve i otku-

pa doma}e p{enice, rekao je Trivi}.

On je ocijenio da }e mlinsko-pe-

karska industrija u Republici Srp-

skoj, zbog nedovoqne proizvodwe i

otkupa doma}e p{enice morati do

naredne ètve da uveze preko stoti-

nu hiqada tona ovog hqebnog ìta.

Prema Trivi}evom mi{qewu,

radi stvarawa uslova za sigurniju i

ve}u proizvodwu hqebnog ìta na

doma}im wivama od nadle`nog Mi-

nistarstva poqoprivrede i repu-

bli~ke Vlade bi}e zatraèno da

prije po~etka sjetve utvrde i saop-

{te proizvo|a~ima na koje i koli-

ke podsticaje mogu da ra~unaju.

Trivi} je dodao da bi poqopri-

vredni proizvo|a~i, ali i svi osta-

li subjekti u proizvodno-prera|i-

va~kom lancu u Republici Srpskoj

trebalo na vrijeme da znaju i osta-

le uslove privre|ivawa.

- Smatramo da bi to, uz dono{e-

we odgovaraju}eg programa proiz-

vodwe p{enice za zadovoqewe do-

ma}ih potreba, doprinijelo, ne sa-

mo pove}awu proizvodwe i smawewu

zavisnosti od uvoza ìta i bra{na,

ve} i stabilizaciji trì{ta i ci-

jena pekarskih i drugih proizvoda u

Srpskoj, izjavio je za na{ list pred-

sjednik Grupacije ìtoprera|iva-

~a Sa{a Trivi}.

Podsjetimo da je ove godine pod

p{enicom u Republici Srpskoj oko

32.400 hektara, a prema procjeni re-

publi~kog Ministarstva poqopri-

vrede, u toku i na kraju ètve moglo

bi da bude oko 30.000 tona tr`nog vi-

{ka ovog hqebnog ìta. ¥ M. M{.

GRUPACIJA @ITOPRERA\IVAÂ REPUBLIKE SRPSKE

CIJENA HQEBA MIRUJE

\Ivan [ijakovi}: Sada lokalna zajednica

najvi{e moè da pomogne Dragoqubu

APSURD ZAPADNE DEMOKRATIJE

U Ministarstvu zdravqa

Republike Srpske priprema

se nova sistematizacija, po

preporukama Svjetske banke i

Evropske unije, koja }e rezul-

tirati daleko centralizova-

nijim na~inom upravqawa

bolnicama.

Premijer Milorad Do-

dik objasnio je da }e, po no-

vom modelu, bolnice imati

samo upravnike, dok }e di-

rektorat bolnica, koji }e

~initi ~etiri do pet ~lano-

va, biti u Bawoj Luci, pod

direktnom nadle`no{}u

nadle`nog ministarstva i

rastere}en uticaja lokalnih

faktora.

- Do sada nije bilo odgo-

varaju}e koordinacije, osim

kada se skupe direktori bol-

nica da govore kako ni{ta ne

vaqa i kako im treba vi{e

para, koje, nakon {to ih dobi-

ju, tro{e neracionalno - is-

takao je Dodik.

Direktorat }e upravqati

svim nabavkama u Republici

Srpskoj i raspore|ivati ih

po bolnicama.

Prema [krbi}evim rije-

~ima, do decembra }e biti za-

vr{en obiman posao funkci-

onalnog pregleda stawa u bol-

ni~kom sektoru u Srpskoj, {to

}e biti preduslov za adekvat-

no upravqawe bolnicama.

DIREKTORAT

\ Ranko [krbi}: Imamo sukob

generacija

PREMIJER MILORAD DODIK I MINISTAR ZDRAVQA RANKO [KRBI]

22. i 23. jul 2006.DOGA\AJI

4

BAWA LUKA - ^lanovi re-

publi~kog Odbora porodica

poginulih boraca jednoglasno

su prihvatili Nacrt zakona o

izmjenama i dopunama Zakona o

pravima boraca, ratnih vojnih

invalida i porodica poginu-

lih boraca.

Svoje primjedbe dostavi}e

u narednom periodu nadle`ni-

ma, kako bi, eventualno, one

bile ugra|ene u ovaj nacrt.

Ovo je u petak, poslije sjed-

nice Odbora u Bawoj Luci, iz-

javio wegov predsjednik Slav-

ko \uri}.

- Traìmo da se uradi pi-

lot projekat bawsko-klimat-

skog lije~ewa porodica pogi-

nulih boraca, kao {to to tre-

nutno imaju ratni vojni inva-

lidi, da se reguli{e zdravstve-

no pitawe porodica i razmotri

mogu}nosti nasqednog prava

odlikovanih poginulih bora-

ca, bilo da se to uradi kroz po-

ve}awe invalidnine ili na ne-

ki drugi na~in - naveo je \u-

ri}, dodaju}i da novim zako-

nom treba da se u~ini koliko

se moè, kako bi se porodica-

ma, na neki na~in, ublaìo wi-

hov nemjerqivi gubitak.

Predsjednik Odbora je ka-

zao i to da su od republi~kog

Fonda dje~ije za{tite "dobili

dodatna 42 mjesta za qetovawe

za djecu poginulih boraca#.

Isti~u}i da je u toku pro-

cedura za usvajawe Nacrta za-

kona u republi~kom parlamen-

tu, na~elnik Odjeqewa za prav-

no-analiti~ke poslove u reso-

ru bora~ko-invalidske za{ti-

te nadle`nog ministarstva Ra-

dojka Kela - Trnini} rekla je

da je osnovni razlog predvi|e-

nih izmjena obaveza uskla|i-

vawa sa Zakonom o odbrani

BiH. Ujedno, dodala je, namje-

ra je da se pojedine odredbe, na

koje je bilo primjedbi u pri-

mjeni, "poprave#.

- Tako je jedna od izmjena i

uslov za sticawe prava na in-

validninu za djecu poginulih

boraca. Starosna granica je

pomjerena sa 15 na 18 godina,

bez obzira na to da li su na re-

dovnom {kolovawu. Kad je ri-

je~ o udovicama, korisnicima

ovog prava, starosna dob je po-

mjerena sa 60 na 55 godina - na-

vela je ona.

Prema rije~ima Trnini}e-

ve, zna~ajno je i to {to je Na-

crtom zakona predvi|eno i

ukidawe odredbe koja iznos

mjese~nih primawa veè za go-

di{we neto prihode.

Tako|e, za ovu kategoriju,

ali i za ratne vojne invalide,

va`no je uvo|ewe roka za pod-

no{ewe zahtjeva za priznava-

we prava na mjese~no prima-

we po ovom zakonu. Vaè}i za-

kon, naime, predvidio je rok

koji je istekao 29. novembra

2004. godine.

- I poslije tog datuma, po-

javquju se zahtjevi sa urednom

dokumentacijom. Taj rok je sa-

da pomjeren na 31. decembar

2007. godine, s tim da za za-

htjev u slu~aju naknade za iz-

gradwu nadgrobnog spomeni-

ka poginulom borcu, rok nije

ograni~en - navela je Radojka

Kela - Trnini}.

Ona je, izme|u ostalog,

ukazala i na neke odredbe u

zakonu ~iji je ciq poboq{a-

we materijalnog poloàja

ratnih vojnih invalida druge

kategorije.

¥ G. KLEPI]

REPUBLI^KI ODBOR PORODICA POGINULIH BORACA

Traìmo da se razmotri mogu}nost nasqednog prava

odlikovanih poginulih boraca, pove}awem invalidnine

ili na neki drugi na~in, rekao Slavko \uri}

Sjednica Odbora: Regulisati zdravstveno osigurawe (Snimio M. MIHAJLOVI])

VI[E PRAVA I PARA VI[E PRAVA I PARA VI[E PRAVA I PARA VI[E PRAVA I PARA VI[E PRAVA I PARA VI[E PRAVA I PARA VI[E PRAVA I PARA VI[E PRAVA I PARA VI[E PRAVA I PARA

DODATAK

U Nacrtu zakona o izmjena-

ma i dopunama Zakona koji re-

guli{e prava bora~kih katego-

rija predvi|eno je da se bora~-

ki dodatak ponovo "vrati u bu-

xet#.

- Bilo je te{ko donijeti

poseban zakon o bora~kom do-

datku jer se sredstva ne obez-

bje|uju buxetom, odnosno obez-

bijediti druge izvore finan-

sirawa. Nakon usvajawa Nacr-

ta, sve }e biti precizirano

posebnim propisom republi~-

ke Vlade - kazala je Radojka

Kela - Trnini}.

BR^KO - Skup{tina di-

strikta Br~ko }e u ponedje-

qak, 24. jula, u nastavku sjed-

nice, razmatrati Prijedlog

odluke o otvarawu kancelari-

je za reviziju finansijskog po-

slovawa u distriktu i imeno-

vawu revizora i dva wegova za-

mjenika.

O ovom prijedlogu vo|ena

je vi{e~asovna i na momente

veoma ùstra rasprava, koja je

zavr{ena u ~etvrtak kasno uve-

~e prekidom sjednice.

Bo{wa~ki ~lanovi Komi-

sije za izbor i imenovawa jed-

noglasno su podràli ovaj

prijedlog, ali su na sjednici

Skup{tine promijenili mi-

{qewe, tvrde}i da nije po-

{tovana zakonska procedura.

Poslije glasawa o prijedlogu,

sumwe su iskazali ~lanovi

Kluba Hrvatske seqa~ke

stranke, pa poslanici nisu

prihvatili zahtjev predsjed-

nika Skup{tine Milana To-

mi}a da se izja{wavaju pojedi-

na~no, nego je ve}ina napusti-

la sjednicu.

Kamen spoticawa, kada je

rije~ o imenovawu revizora i

dva zamjenika, bila je tvrdwa

bo{wa~kih poslanika da kan-

didati za zamjenike revizora

ne ispuwavaju uslove i da je

bilo slu~ajeva da je dokumen-

tacija dostavqana na konkurs

i poslije isteka roka.

Ina~e, za glavnog revizo-

ra predloèna je Munevera

Bahti}, a za wene zamjenike

Boò Zimowi} i Tomo Vo-

zenti}.

Dugotrajna rasprava vo|e-

na je i o izboru nezavisnog od-

bora za izbor i reviziju rada

{efa policije, koji je na kra-

ju ipak izabran.

Zbog dodatnih usagla{ava-

wa, Skup{tina je odgodila

usvajawe Prijedloga o izmje-

ni i dopuni Izbornog zakona

distrikta.

Podr{ku poslanika na ovoj

sjednici nije dobio ni prije-

dlog odluke o izdvajawu novca

iz op{tih rezervi, koju bi naj-

ve}im dijelom bio utro{en za

adaptaciju zgrade "[ipada#, u

koju bi trebalo da se useli bi-

blioteka.

Gradona~elnik Br~kog

Mirsad \apo rekao je da je od-

bijawem ovog prijedloga stvo-

ren ogroman problem, a izo-

stanak podr{ke nazvao je o~i-

glednim nerazumijevawem i ne-

dostatkom odgovornosti.

- Ne}emo odustati, traì-

}emo druga rje{ewa i razgova-

ra}emo i sa supervizorom, da

o~iglednu gre{ku opozicije

poku{amo da ispravimo wego-

vim nalogom ili da to usagla-

simo na nekoj narednoj sjedni-

ci. Ovo je najboqi primjer po-

litikanstva, koje nas nigdje

ne}e odvesti - rekao je \apo.

Na nastavku skup{tinskog

zasjedawa u ponedjeqak, posli-

je kojeg bi poslanici trebalo

da idu na godi{wi odmor, na-

}i }e se izvje{taji o tro{ewu

novca iz buxeta u prvih pet

mjeseci ove godine, izvje{ta-

ji o radu Uprave prihoda, kao

i informacija policije o ne-

davnom fizi~kom napadu gru-

pe vehabija na lica srpske na-

cionalnosti, do kojeg je do{lo

15. jula u Bukviku kod Br~kog.

¥ M. \UR\EVI]

PREKINUTA SJEDNICA SKUP[TINE DISTRIKTA

REVIZOR DI@E TEMPERATURU

U ponedjeqak ponovo o Prijedlogu odluke o otvarawu

kancelarije za reviziju finansijskog poslovawa

i imenovawu revizora i dva wegova zamjenika

ISTO^NO SARAJEVO -

U Klini~kom centru Isto~no

Sarajevo u petak je obavqena

primopredaja du`nosti izme|u

dosada{weg direktora, docen-

ta dr Slavka @drale i novoi-

menovanog, primarijusa dr Mi-

lana Peji}a.

Doktor @drale je na li~ni

zahtjev razrije{en du`nosti

koju je obavqao punih 14 godi-

na i imenovan je za savjetnika

ministra zdravqa za oblast ter-

cijarne zdravstvene za{tite na

podru~ju koje pokriva Klini~-

ki centar Isto~no Sarajevo.

Predsjednik Komisije za

primopredaju Lazar Prodano-

vi} zahvalio je dr Slavku @dra-

li na uspje{nom vo|ewu Kli-

ni~kog centra u Kasindolu. On

je istakao odlu~nost Vlade Re-

publike Srpske da se ovaj Kli-

ni~ki centar razvije i da posta-

ne vrhunska tercijarna zdrav-

stvena ustanova, zajedno sa Kli-

ni~kim centrom u Bawoj Luci.

- Vlada }e ispuniti svoje

obaveze koje se odnose na dio

investicija za izgradwu objek-

ta za pulmologiju i wegovo pre-

mje{tawe iz Trnova u Kasin-

do, {to je u~iweno 1999. godi-

ne zbog obnove objekta "Srbi-

ja#. Nastoja}emo da se izgrade

i objekti za ginekologiju i kar-

diologiju - naveo je, izme|u

ostalog, Prodanovi}.

Zahvaquju}i svima

koji su s wim radili, dr

@drale je podsjetio da

Klini~ki centar Is-

to~no Sarajevo ima tri

organizacione jedinice

i oko 1.000 zaposlenih,

koji su htijewem i zna-

wem kroz dugi niz godi-

na uspjeli da savladaju

brojne te{ko}e i dosti-

gli nivo na kojem se si-

gurno ne}e stati.

Novoimenovani di-

rektor, primarijus dr

Milan Peji}, kako je re-

kao, nastavi}e tamo gdje

se stalo i o~ekuje pomo}

ministarstva, fonda i

lokalne zajednice.

- U ovom trenutku

najva`nija je izgradwa

dijela objekta za lije-

~ewe plu}nih bolesni-

ka. Pored toga, postoje

projekti za izgradwu operaci-

one i sale za poro|aje, kao i

kardiolo{ke jedinice. Imamo

i obe}awa da }emo tokom ove

godine to zavr{iti. Me|utim,

objekat "Srbija# ovdje predsta-

vqa rak-ranu, a to je investici-

ja koja sada prevazilazi neke

objektivne okvire - kazao je dr

Peji} i dodao da }e se odmah po-

~eti raditi na samom ambijen-

tu Kasindola, koji se mora pro-

mijeniti.

¥ V. Bu.

KLINI^KI CENTAR ISTO^NO SARAJEVO

Peji} preuzeo du`nost

Dr Milan Peji}: Predstoji

mnogo posla

BAWA LUKA - Ministar-

stvo rada i bora~ko-invalidske

za{tite saop{tilo je u petak

da je u Republici Srpskoj po~e-

la isplata naknade porodicama

za 740 nadgrobnih spomenika ko-

ji su izgra|eni poginulim bor-

cima. Novac u iznosu od mili-

on i 112 hiqada maraka, stoji u

saop{tewu, preba~en je "Po{ta-

ma Srpske# i nadle`noj insti-

tuciji Srpske u Beogradu. U Mi-

nistarstvu o~ekuju da }e ispla-

ta biti okon~ana tokom nared-

ne nedjeqe.

- Novac je obezbije|en i za

korisnike ovog prava kod ko-

jih nije zavr{en postupak re-

vizije rje{ewa o isplati na-

knade, kao i za porodice koje

~ekaju identifikaciju pogi-

nulih boraca. Kada se zavr{i

procedura utvr|ivawa prava

u odre|ena nadle`nim zako-

nom, porodice mogu o~ekivati

novac do kraja godine - kaè se

u saop{tewu i dodaje da se za

sve nedoumice u vezi sa ispla-

tom novca za izgradwu nad-

grobnih spomenika korisnici

mogu obratiti op{tinskom or-

ganu za bora~ko-invalidsku za-

{titu.

¥ G. K.

MINISTARSTVO RADA I BORA^KO-INVALIDSKE

ZA[TITE REPUBLIKE SRPSKE

Isplata naknada za spomenike

ZAVIDOVI]I - Kan-

celarija za traèwe nesta-

lih i zarobqenih lica Re-

publike Srpske ekshumira-

la je u petak iz sekundarne

grobnice u mjestu Gostovi}

na podru~ju Zavidovi}a po-

smrtne ostatke najmawe jed-

nog tijela.

Slu`benik Kancelari-

je Goran Kr~mar objasnio je

za na{ list da su kosti ba-

~ene u nepristupa~nu doli-

nu rijeke Gostovi} i da sve

ukazuje na to da su ostaci

doneseni sa nekog drugog

podru~ja.

- Nastavi}emo na{u po-

tragu i narednih dana, jer

razbacane kosti upu}uju na

zakqu~ak da se na ovom pod-

ru~ju nalazi jo{ posmrtnih

ostataka - rekao je Kr~mar,

podsje}aju}i da su u pret-

hodnih desetak dana, na lo-

kalitetu poru{enog gosto-

vi}kog manastira Udrim -

u blizini mjesta gdje se na-

lazio kamp pod kontrolom

brigade "El muxahedin# -

prona|ene qudska lobawa i

nadlaktica.

Recimo i to da su 3. ma-

ja iz masovne grobnice na

ovom podru~ju ekshumirani

posmrtni ostaci pet pri-

padnika Vojske Republike

Srpske: ~etiri tijela su bi-

la bez lobawa, dok je kod

jednog ona bila smrskana.

Prema rije~ima Gorana

Kr~mara, na {irem podru~-

ju Ozrena i Vozu}e traga se

za jo{ 184 od ukupno 459 srp-

skih vojnika i civila koji

su se vodili kao nestali.

Da bi se prikrio zlo~in

koji su nad Srbima po~ini-

li pripadnici bo{wa~ke

Armije BiH i muxahedini

koji su ratovali u sastavu

wenog Tre}eg korpusa, sa

ovog podru~ja izmje{teno je

12 masovnih i pojedina~nih

grobnica.

Najve}a me|u wima je

ona u Ku~icama kod Zavi-

dovi}a, iz koje su netragom

nestala 64 tijela.

¥ G. K.

U GOSTOVI]U KOD ZAVIDOVI]A

Iskopano jedno tijelo

BRATUNAC - U selu

Mandi}i kod Kravice u pe-

tak su prona|eni posmrtni

ostaci Mare Boì} (1904),

koja je sa jo{ 22 mje{tani-

na ovog sela ubijena 7. janu-

ara 1993. godine.

Ovo je na{em listu sa-

op{tio ~lan republi~ke

Komisije za traèwe ne-

stalih lica Slobodan [kr-

ba, rekav{i da su posmrtni

ostaci ove starice, koja je

ina~e bila slijepa i nepo-

kretna, prona|eni u ru{e-

vinama ku}e u kojoj je ì-

vjela.

- U ku}i, koja je izgor-

jela, pored ostataka zapa-

qenog tijela nesre}ne sta-

rice, prona{li smo dvije

~aure razli~itog kalibra -

rekao je [krba, napomiwu-

}i da su poslije ekshumaci-

je posmrtnih ostataka Ma-

re Boì}, u ovom selu na-

|eni svi civili za kojima

se tragalo.

U napadu muslimanskih

snaga iz Srebrenice, na Bo-

ì} 1993. godine, u Mandi-

}ima su svirepo ubijena 23

civila, a sve ku}e u selu su

opqa~kane, a potom zapa-

qene. Posmrtni ostaci 22

nevine `rtve prona|eni su

tek nekoliko mjeseci ka-

snije.

Za ovaj, kao i zli~ine u

drugim selima bratuna~ke

op{tine, jo{ niko nije od-

govarao. ¥ K. ].

BRATUNA^KO SELO MANDI]I

Novi tragovi zlo~ina

UNIVERZITET U BAWOJ LUCI

Ta~ka na

ograni~ewa

BAWA LUKA - Bawolu~ki Uni-

verzitet zadovoqan je usvajawem no-

vog Zakona o visokom obrazovawu

Srpske u republi~kom parlamentu

jer je time, kako vjeruju, "stavqena

ta~ka na ograni~ewa u radu, koja pro-

izlaze iz zastarjelih i nedore~enih

zakona iz 1993. i pro{le godine.

- Usvajawem ovog zakona, stvoren

je institucionalni okvir za razvoj

visokog obrazovawa u Srpskoj na pri-

oritetima iz Bolowske deklaracije.

Po{to se kod nas u tom pogledu nije

ni{ta uradilo, niko za to ne moè ni

da snosi odgovornost, jer je primjena

Deklaracije bila stvar dobre voqe

pojedinih fakulteta. Me|utim, to }e

sada biti obaveza - ocjewuju se u sa-

op{tewu koje je potpisao rektor Uni-

verziteta u Bawoj Luci prof. dr

Stanko Stani}.

Daqe se kaè da je novi zakon

osnova i za razvoj visokog obrazova-

wa u BiH jer je on, uglavnom, proiza-

{ao iz teksta Zakona o visokom obra-

zovawu BiH, koji je usagla{en u ra-

du radne grupe Savjeta ministara

BiH.

- To {to je neko sebi uzeo za pra-

vo da mijewa ne{to u radnom tekstu

tog zakona, suprotno ustavima BiH i

Republike Srpske, to je wegov pro-

blem. Na wima je politi~ka, i svaka

druga odgovornost zbog ~iwenice {to

jo{ nemamo zakon o visokom obrazo-

vawu na nivou BiH - nagla{ava se u

saop{tewu. ¥ G. K.

VI[E PRAVA I PARA

SARAJEVO - Ustavno-prav-

na komisija Predstavni~kog doma

Parlamentarne skup{tine Bosne

i Hercegovine u petak je u Sara-

jevu konstatovala da postoji va-

qan ustavni osnov za Prijedlog

zakona o izmjeni Zakona o Cen-

tralnoj banci BiH, ~iji je pred-

laga~ Jelina \urkovi}. Ona je u

izjavi Srni precizirala da se

prijedlogom izmjene postoje}eg

zakona o Centralnoj banci traì

izmje{tawe centralne kancela-

rije, odnosno sjedi{ta ove banke

iz Sarajeva u Bawu Luku.

- Decentralizacija institu-

cija BiH je neophodna zbog ukla-

pawa dràve u evropske tokove

- istakla je \urkovi}eva, pod-

sje}aju}i da je ~ak 50 instituci-

ja BiH smje{teno u Sarajevu, a

u ostalim centrima neznatan

broj.

Ona je napomenula da je i Sa-

vjet ministara BiH nedavno utvr-

dio da se mora pristupiti decen-

tralizaciji.

Prema wenim rije~ima, sqe-

de}i korak u vezi sa Prijedlogom

zakona o izmjeni Zakona o Cen-

tralnoj banci jeste razmatrawe

sadràja zakona u nadle`noj ko-

misiji, poslije ~ega bi i{ao u re-

dovnu parlamentarnu proceduru.

^lan Ustavno-pravne komi-

sije Mom~ilo Novakovi} rekao

je Srni da je u raspravi o Prije-

dlogu zakona o visokom obrazo-

vawu BiH, ~iji je predlaga~ Sa-

vjet ministara BiH, akcenat sta-

vqen na pitawa nadle`nosti

agencije za licencirawe visoko-

{kolskih ustanova, je-

zika i finansirawa.

- Poslanici iz

srpskog naroda pred-

loìli su amandmane

kojima se predvi|a da

licencirawe visoko-

{kolskih institucija

treba da ostane na ni-

vou entiteta, odnosno

na sada{wem nivou -

objasnio je Novakovi}.

Pitawe jezika,

prema wegovim rije~i-

ma, pokrenuli su hrvat-

ski predstavnici, koji

su predloìli da se na

nivou BiH defini{e

da tri univerziteta

imaju svoj slu`beni je-

zik, a to bi bio jedan od

jezika tri konstitu-

tivna naroda.

Usvajawe amandma-

na na Zakon o visokom

obrazovawu odgo|eno je

za neku od narednih sjednica Ustav-

no-pravne komisije.

U vezi sa svojim Prijedlogom

zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o koncesijama, Novakovi}

je rekao da se on su{tinski svo-

di na na~in odlu~ivawa u komi-

siji o koncesijama.

- Sada je predvi|eno da tri

~lana budu stalna, a da se ~etiri

mijewaju u zavisnosti od toga {ta

je predmet koncesije - podsjetio

je Novakovi} i objasnio da on

predlaè da se svi ~lanovi ko-

misije mijewaju u zavisnosti od

toga {ta je predmet koncesije, ka-

ko bi se donosile {to kvalitet-

nije odluke.

On je dodao da wegov prije-

dlog zakona predvi|a da komisi-

ja o koncesijama donosi odluke

konsenzusom, bez preglasavawa.

Prijedlog zakona o glavnom

gradu BiH, iako najavqen, nije

razmatran na ovoj sjednici Ustav-

no-pravne komisije. ¥

22. i 23. jul 2006. POLITIKA

5

\Mom~ilo Novakovi}: Odgo|eno

usvajawe amandmana na Zakon

o visokom obrazovawu

USTAVNO-PRAVNA KOMISIJA PREDSTAVNI^KOG DOMA PARLAMENTARNE SKUP[TINE BiH

KORAK KA DECENTRALIZACIJI

MIMOILA@EWA

U raspravi o pitawu fi-

nansirawa visoko{kolskih

ustanova, istakao je Mom~ilo

Novakovi}, bile su o~ite ve-

like razlike me|u poslanici-

ma iz dva entiteta.

- Poslanici iz Republike

Srpske traè da finansirawe

bude na nivou entiteta, odnosno

da osniva~i budu odgovorni za

finansirawe visoko{kolskih

ustanova, dok je drugi koncept

da kqu~ni izvor finansirawa

bude buxet BiH, {to podrazu-

mijeva i promjenu osniva~a -

rekao je Novakovi}.

Decentralizacija institucija BiH je neophodna zbog uklapawa

dràve u evropske tokove, kaè Jelina \urkovi}.

âk 50 institucija BiH sada je smje{teno u Sarajevu

BAWA LUKA - Reforma policije na

ovakav na~in i sa ovakom Direkcijom za

restrukturisawe policijskih snaga u Bo-

sni i Hercegovini ne}e se mo}i posti}i

prije oktobarskih izbora, ocijenio je u

petak ~lan Predsjedni{tva Partije demo-

kratskog progresa Vinko Radovanovi}.

- Poslije izbora treba da se napravi

novi politi~ki dogovor i formira direk-

cija u skladu s wim. Jer, ova direkcija je

formirana potpuno suprotno od usvojenog

politi~kog sporazuma - rekao je Radovano-

vi}.

On je izrazio ~u|ewe zbog pona{awa

Kancelarije visokog predstavnika, jer smo,

kako je rekao, "smatrali da je iza nas dr-

àwe lekcija i pridika Republici Srp-

skoj o tome kako i {ta treba da radi#. Go-

vore}i o radu Doma naroda Parlamenta

BiH, Radovanovi} je rekao da su neprihva-

tqive kvalifikacije politi~ara iz Fe-

deracije da je entitetsko glasawe ko~-

nica razvoja.

- Entitetsko glasawe je mehanizam za-

{tite konstitutivnih naroda, a pitawe

za{tite vitalnog nacionalnog interesa

u ovom mandatu pokrenuli su dva puta Bo-

{waci i dva puta Hrvati - rekao je Rado-

vanovi}.

To pokazuje, dodao je, da se to pravo

nije zloupotrebqavalo u Domu naroda BiH,

za razliku od Vije}a naroda Republike

Srpske.

- Pokretawe procedure za{tite naci-

onalnog interesa zbog privatizacije "Te-

lekoma Srpske# najboqe pokazuje kako se

to pravo zloupotrebqava - rekao je Rado-

vanovi}.

On smatra da se iza zahtjeva, koje je

postavio Klub Bo{waka u Vije}u naro-

da, jasno vidi da se ne radi o za{titi na-

cionalnog interesa, ve} o ~istoj politi-

zaciji. ¥ D. Mo.

PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA

Reforma poslije izbora

BAWA LUKA - Socijalisti~ka

partija saop{tila je u petak da "po-

dràva napore koji su u~iweni u

Vije}u naroda Republike Srpske#

kako bi se deblokirao proces za

privatizaciju "Telekoma Srpske#.

- Apelujemo na zajedni~ku komi-

siju Vije}a naroda i Narodne skup-

{tine da usaglase stavove i postig-

nu rje{ewa kojima }e ovaj proces bi-

ti nastavqen - stoji u saop{tewu.

U ovoj partiji smatraju da se ne

smije udovoqavati bilo ~ijim za-

htjevima da se novac koji bi dobila

Srpska prodajom strate{kih predu-

ze}a potro{i neracionalno.

- Sredstva od privatizacije iskqu-

~ivo treba tro{iti za otvarawe novih

radnih mjesta, jer je to zadovoqewe

pravde prema onima koji su odvajali

od vlastitih usta da bi se gradila dr-

àvna preduze}a, a danas wihova djeca

i unuci kucaju na vrata biroa za zapo-

{qavawe - pi{e u saop{tewu.

SP poru~uje da }e se sna`no bo-

riti protiv svih zloupotreba u pri-

vatizaciji preduze}a koje su na {te-

tu radnika. Tako|e, od Vlade Srpske

zahtijeva da "ubrza reviziju pqa~ka-

{ke privatizacije# biv{ih dràv-

nih preduze}a, ali i banaka.

¥ N. G.

SOCIJALISTI^KA PARTIJA

Na strani radnika

BAWA LUKA - Koordinator iz-

bornih aktivnosti Narodne stranke

"Radom za boqitak# i nosilac liste

za Parlamentarnu skup{tinu BiH Zo-

ran Pavlovi} izjavio je u petak da su

podaci o istraìvawu javnog mwewa

pojedinih politi~kih partija u Re-

publici Srpskoj obi~na manipulaci-

ja i obmana gra|ana.

- Javnost se poku{ava obmanuti

naru~enim istraìvawima javnog

mwewa, koja imaju za ciq da ukaù na

navodno rastu}u popularnost Stran-

ke nezavisnih socijaldemokrata. To

nije ta~no, jer raspolaèmo podaci-

ma da se pojedini op{tinski odbori

ove stranke osipaju, {to }e se sigur-

no odraziti na wihov izborni rezul-

tat - rekao je Pavlovi} na konferen-

ciji za novinare u Bawoj Luci.

On je Radmili Kremenovi}, koja

je iz SNSD-a pre{la u ovu stranku,

uru~io ~lansku kartu. ¥ Lk. R.

STRANA^KA HRONIKA

NARODNA STRANKA

"

RADOM ZA BOQITAK"

Obmawivawe javnosti

UGQEVIK - Predsjednik

Sindikata radnika "Elektro-

privrede# Republike Srpske

Branko \ur|evi} pozdravio je

odluku republi~ke Vlade da se

ovo preduze}e ne privatizuje i

da ostane u vlasni{tvu Repu-

blike Srpske.

U ime sedam i po hiqada

zaposlenih radnika "Elektro-

privrede#, \ur|evi} kaè da

ih je sve obradovala ova vijest

i podsjetio da je Sindikat i

ranije upozoravao na mogu}e

lo{e efekte privatizacije

ovog sektora privrede.

- Mi smo od po~etka ukazi-

vali da bi privatizacija

"Elektroprivrede# mogla bi-

ti pogubna. To najboqe poka-

zuju brojni lo{i primjeri u

zemqama okruèwa. Poslije

svake privatizacije uslijedi-

lo je otpu{tawe radnika, po-

ve}awe cijene struje, dràva

je na kraju morala da otkupqu-

je dijelove elektroprivrede

ali daleko skupqe od cijene

za koju je prodala - kaè \ur-

|evi}.

Sindikat je ne-

zadovoqan i "mije-

{awem# politike

pri imenovawu di-

rektora unutar

"Elektroprivrede

Srpske#.

- Zbog toga se

de{ava da qudi ko-

ji budu postavqeni

za direktore neke

jedinice ne slu{a-

ju generalnog di-

rektora "Elektro-

privrede#. To je do-

datno izraèno u

posqedwih godinu

i po, od kada gene-

ralni direktor sa-

mo preporu~uje di-

rektorima {ta da

rade - istakao je

\ur|evi} i dodao da

se tako postavqeni

direktori, "bogate i

donose pare stranci pqa~kaju-

}i preduze}e#.

- U svakom slu~aju, bilo bi

boqe da generalni direktor

ima pravo i mogu}nost da smi-

jeni nekoga ko ne radi kako tre-

ba - kaè \ur|evi}.

On je pozdravio i Vladin

zahtjev upu}en "Elektroprivre-

di# da ovo bude posledwa godi-

na u kojoj }e na eksploataciji

ugqa biti angaòvana "tre}a

lica#, te da preduze}e do kraja

godine nabavi opremu kako bi

samostalno obavqalo taj posao.

- Angaòvawe "tre}ih li-

ca# je rak rana ovog preduze}a

jer su tako desetine pa i stoti-

ne miliona maraka opqa~kane.

Mi smo dokazali jo{ 2003. go-

dine da ne treba angaòvati

"tre}a lica# te da su nas oni

opqa~kali "naduvanim# cije-

nama usluga - istakao je \ur|e-

vi} i dodao da u preduze}u ima

jo{ uvijek qudi koji lobiraju

za ugovarawe poslova sa wima.

¥ R. JELI]

22. i 23. jul 2006.EKONOMIJA

6

BAWA LUKA - Tokom

redovnog trgovawa na Ba-

walu~koj berzi u petak je

ostvaren promet od 1,2 mi-

liona maraka, kroz 621

transakciju.

Najve}i promet, od

350.847 maraka, ostvaren je

sa akcijama preduze}a "Kri-

stal# AD Bawa Luka, po ci-

jeni od 0,20 maraka po ak-

ciji, {to je pove}awe od

81,82 odsto i ujedno najve}i

rast u toku trgovawa.

Indeksi su varirali, ta-

ko da su pad vrijednosti za-

biqeìli berzanski indeks

i indeks fondova od 0,24 od-

nosno 0,27 odsto, dok je rast

cijena zabiqeèn kod in-

deksa preduze}a iz sistema

"Elektroprivrede# od 0,31

i vrijednost mu je 1.857,04

poena.

Na berzanskoj kotaciji,

segment fondovi, osam akci-

ja je zabiqeìlo rast pro-

sje~ne cijene, dok je pad za-

biqeèn kod ~etiri fonda.

Drugi dan za redom prosje~-

na cijana akcija "Cepter

fonda# se nije mijewala i

bila je 8,51 marka po akci-

ji. ¥ Q. ^.

BAWALU^KA BERZA

"Kristal" dobitnik dana

PALE - Udruèwe poqopri-

vrednika "Jahorina farmers# iz

Pala i republi~ki Zavod za za-

po{qavawe organizovali su u

petak obuku za bera~e samoni-

klog biqa.

Naime, prva faza obuke po-

~ela je seminarom za polaznike

sa podru~ja op{tina Pale i Is-

to~ni Stari Grad.

U ulozi predava~a pojavio se

istaknuti sarajevski profesor

Poqoprivrednog fakulteta Ne-

zir Tanovi}, koji je ina~e radi

i na Institutu za qekobiqe. On

je polaznike obuke prvo upoznao

sa stawem agrara u Republici

Srpskoj i BiH.

Isti~u}i kako je gotovo po-

lovina obradivih povr{ina na

na{im prostorima neobra|ena,

Tanovi} je kazao da za takvo sta-

we "nisu krivi poqoprivredni-

ci, ve} neodgovaraju}a dosada-

{wa politika o razvoju ove obla-

sti#.

- Bili smo svjedoci da su na

na{e trì{te uvoèni gotovo

svi prehrambeni proizvodi os-

im krompira. Istovremeno smo

jedini uspjeh ostvarili u obla-

sti uzgajawa qekobiqa - kazao

je Tanovi}, podsje}aju}i da je sa-

mo lani izvezeno qekovito bi-

qe u vrijednosti od oko 16 mi-

liona maraka.

Ovaj vrhunski poznavalac uz-

gajawa qekobiqa, ali i na~ina na

koji se ispravno ubire samoniklo

biqe poru~io je polaznicima

obuke da "najbogatiji qudi u Au-

striji, [vajcarskoj, pa i Slove-

niji ̀ ive u brdskim podru~jima,

jer na pravilan na~in koriste

prirodne resurse u okruèwu#.

- Podru~ja na kojima ìvite

su tako|e izda{na i nude vi{e

vrsta samoniklog biqa koje je

traèno na trì{tu i ima svo-

ju cijenu. Bilo bi dobro da posli-

je ove op{te, a kasnije i prak-

ti~ne obuke, razmislite o tome

da aktivno organizujete posao i

me|usobno sara|uju}i pokrene-

te biznis. On vam moè donije-

ti, ne samo posao i ekonomsku si-

gurnost, ve} i zna~ajan profit -

rekao je profesor Nezir Tano-

vi}.

Direktor "Jahorina farmer-

sa# Petar Marinkovi} izrazio

je uvjerewe da }e polaznici semi-

nara po dobijawu sertifikata

krenuti u razvijawe vlastitih

poslova, ali i naglasio ulogu Za-

voda za zapo{qavawe Srpske u

ovom programu.

- Zavod za zapo{qavawe je

prepoznao vrijednost i zna~aj

programa koji je pokrenulo na{e

udruèwe, jer }e ova obuka stvo-

riti mogu}nosti da se kroz odre-

|eni vid samozapo{qavawa zbri-

ne na stotine poqoprivrednika

u ovom dijelu Srpske i BiH - oci-

jenio je Marinkovi}, isti~u}i

da }e "Jahorina farmers# osno-

vati i svojevrstan garantni fond

za svoje ~lanove, kako bi mogli

konkurisati za povoqne kredite

kod banaka.

Sli~na, odnosno ista obuka

bi}e sprovedena i za poqopri-

vrednike iz drugih op{tina, od

âjni~a, pa sve do Kalinovika, a

polaznicima }e, pored osnovnih

stvari koje moraju znati, biti

predo~eni i kvalitetni i ispi-

tani projekti koji, u su{tini,

upu}uju na me|usobno uvezivawe

i stvarawe profitabilnog pro-

izvodnog lanca.

¥ S. [EKARA

BERAÎ

"

JAHORINA FARMERSA" PRO[LI OBUKU O BRAWU QEKOVITOG BIQA

NA LIVADI MIRI[E ZARADA

\Detaq sa predavawa: Bera~i pomno slu{aju savjete

UGQEVIK

Sindikat "Rudnika i ter-

moelektrane Ugqevik# je u

sporu sa "tre}im licima# i

podnio je prijavu Tuìla{tvu

BiH, a kasnije i Okru`nom tu-

ìla{tvu u Bijeqini.

Prema rije~ima Branka

\ur|evi}a, iz dokumentacije

preduze}a jasno se vidi da oni

koji su konkurisali na tende-

rima nisu ispuwavali uslove

te da nisu imali potrebnu me-

hanizaciju niti dovoqan broj

zaposlenih qudi za ovaj posao.

Iz BiH lani je izvezeno qekovito biqe vrijedno oko 16

miliona maraka. Podru~ja na kojima ìvite nude vi{e

vrsta samoniklog biqa koje je traèno na trì{tu,

kaè Nezir Tanovi}

NESTRU^NOST

Nije malo onih koji se pi-

taju da li su ovakvi semina-

ri potrebni, ali direktor

"Jahorina farmersa# Petar

Marinkovi} nagla{ava da "su

nestru~nim brawem gotovo

iskorijewene brojne biqne

vrste sa ovog podru~ja#.

- Qudi su, misle}i da zna-

ju sve o svemu, prepolovili

koli~inu lincure i jo{ nekog

biqa na ovim podru~jima. Da

stvar bude gora, rije~ je o vr-

stama koje evropsko trì{te

naprosto "guta# i jo{ boqe

pla}a, pa je na{ osnovni ciq

da ovi seminari posluè da se

ubudu}e ne de{avaju sli~ni

propusti - obja{wava Petar

Marinkovi}.

GRADI[KA - Zemqorad-

ni~ka zadruga Potkozarje iz

Romanovaca kod Gradi{ke pri-

prema se za otkup povr}a, kra-

stavaca, paradajza i paprika

koji }e se isporu~iti preduze-

}u "Vitaminka# sa kojim smo

potpisali ugovor, kazao je di-

rektor zadruge Nenad Erceg.

Otkup povr}a od poqopri-

vrednika sa ovog podru~ja po-

~iwe za 15 dana, a u skladi{ti-

ma zadruge poqoprivrednici

iz Romanovaca mogu da kupe re-

promaterijale za poqopri-

vrednu, ali i sto~arsku proiz-

vodwu.

Nenad Erceg isti~e da sve

ve}i broj poqoprivrednih pro-

izvo|a~a vra}a povjerewe u ze-

mqoradni~ku zadrugu pa je i

sve vi{e poqoprivrednika ko-

ji sara|uju sa zadrugom.

¥ B. V.

SINDIKAT

"

ELEKTROPRIVREDE" PODR@AVA ODLUKU VLADE SRPSKE

LO[A ISKUSTVA OPOMIWU!

Od po~etka smo ukazivali na to da bi privatizacija

"

Elektroprivrede" mogla biti pogubna. To najboqe

pokazuju brojni lo{i primjeri u zemqama okruèwa

\Branko \ur|evi}:

"

Tre}a lica"

rak-rana

"

Elektroprivrede"

ZEMQORADNI^KA ZADRUGA

"

POTKOZARJE"

Po~iwe otkup vo}a

SOKOLAC - U najve}em so-

kola~kom preduze}u, {umskom ga-

zdinstvu "Romanija#, polovinom

aprila ove godine otvoren je ste-

~ajni postupak, kao epilog vi{e-

godi{we krize u kojoj se nalazio

ovaj drvoprera|iva~ki kombinat.

Ispitno i izvje{tajno ro~i-

{te odràno je u junu, a zatim je

Skup{tina povjerilaca donijela

odluke kojima je usmjeren tok ste-

~ajnog postupka.

Ste~ajni upravnik Stojan Jo-

vi} upoznao je Skup{tinu povje-

rilaca sa uzrocima za pokretawe

ste~aja i sa stawem u kome se da-

nas nalazi ovo preduze}e, koje je

osamdesetih godina pro{log vi-

jeka zapo{qavalo 1.300 radnika.

- "Romanija# nema strate{kog

kupca, nema obrtnih sredstava i

prezaduèna je. Da bi se pokre-

nuli proizvodni kapaciteti neo-

phodna su nova ulagawa. Skup{ti-

na povjerilaca je zbog toga odlu-

~ila da se pristupi prodaji "Ro-

manijine# imovine kako bi se na-

mirila potraìvawa povjerila-

ca, u skladu sa Zakonom o ste~aj-

nom postupku - kaè Jovi}.

Kod prodaje imovine investi-

torima, odnosno kupcima }e biti

ostavqena mogu}nost da pod od-

re|enim uslovima, kupuju}i imo-

vinu, organizuju i oìvqavaju

proizvodwu i zaposle jedan dio

radnika.

To, prakti~no, zna~i da }e

plan prodaje imovine biti ta-

kav da se osnovni tehni~ko-teh-

nolo{ki program proda u cjeli-

ni. Drugim rije~ima, na prodaju

}e zajedno biti ponu|eni kapaci-

teti primarne i finalne prera-

de drveta. Ostala imovina mo}e

}e se prodavati i pojedina~no.

- Ciq je da se "srce fabri-

ke# proda kao cjelina, {to bi

bilo veoma zna~ajno u pogledu

mogu}nosti za pokretawe proiz-

vodwe. Povoqna okolnost za ta-

kav pristup je izgra|ena infra-

struktura za poslove iz oblasti

drvoprera|iva~ke industrije -

isti~e ste~ajni upravnik Stojan

Jovi}.

Prema wegovim rije~ima, u

nastavku ste~ajnog postupka

predstoji angaòvawe ovla{te-

nih procjeniteqa, kao i ostale

zakonom predvi|ene aktivnosti

koje su uslov za sprovo|ewe pla-

na unov~avawa, odnosno prodaje

imovine ste~ajnog du`nika.

¥ B. G.

STEÂJNI POSTUPAK U [UMSKOM GAZDINSTVU

"

ROMANIJA"

Imovinom namiruju dugove

OBAVEZE

Ukupne neizmirene obave-

ze "Romanije# su oko 13 mili-

ona maraka. Dug prema radni-

cima, za neto plate, je blizu

~etiri miliona maraka. Zbog

ogromnih dugovawa i otvara-

wa ste~aja bez posla su osta-

la 443 radnika, koji su upu}e-

ni na Biro za zapo{qavawe.

BIJEQINA - U Fabrici

za preradu su{enog vo}a i po-

vr}a "Semberka# iz Jawe

uskoro se zavr{ava remont

postrojewa za preradu siro-

vina.

Vo}e i povr}e za preradu

je ve} obezbije|eno, a ruko-

vodstvo preduze}a o~ekuju da

}e se ove sezone raditi punim

prera|iva~kim kapacitetom.

Podsje}amo da je ova fabrika,

prije rata, bila nadaleko po-

znata kao proizvo|a~ za~ina

za jelo, su{ene mrkve, per{u-

na i celera.

- U maju je prera|eno 240

tona divqeg bijelog luka po-

znatijeg kao "cremu{a#. Od

toga za~ina 21 tonu smo izve-

zli u Wema~ku. Za predstoje-

}u prera|iva~ku kampawu, ko-

ja po~iwe u avgustu, planira-

li smo preraditi 6.600 tona

mrkve, pa{trwaka, krompira

i luka. Sirovine smo obezbi-

jedili u Vojvodini jer su u

Semberiji suvi{e mali posje-

di za organizovanu industrij-

sku proizvodwu - kaè direk-

tor "Semberke# Fahrudin

Gruhowi}.

U ovoj fabrici }e u toku

predstoje}e kampawe otkupa

i prerade vo}a i povr}a biti

zaposleno stotiwak sezonskih

radnika.

- Ovo je jedini prera|i-

va~ki kapacitet ovakve vrste

u BiH. Za desetak dana bi}e-

mo spremni da po~nemo radi-

ti punim kapacitetom, odno-

sno sa desetak hiqada tona si-

rovine. Od te koli~ine hiqa-

du do 1200 tona bi}e suvih

proizvoda - kaè tehni~ki di-

rektor fabrike Milenko

Stanojlovi}.

On dodaje da je "Sember-

ka# pro{irila asortiman

proizvoda s programom supa,

ta~nije gove|om, povrtnom i

koko{ijom, zatim proizvod-

wom semeberske paprike i

"UPI# za~ina koji se poste-

peno prodaju na BiH trì-

{tu.

Kupcima }e uskoro biti

ponu|ena pakovawa od pet gra-

ma do jednog kilograma tride-

setak razli~itih proizvoda.

Podsje}amo da je pro{le go-

dine fabrika obnovila sarad-

wu sa "Podravkom#, a radimo

i na sklapawu novih ugovora.

- Plasman na{ih proizvo-

da ne}e biti problem. Dugova-

wa prema dràvi i radnicima

naslije|ena iz poslijeratnog

perioda smo izmirili. Dio du-

ga je reprogramiran, a nastoji-

mo obezbijediti redovne li~-

ne dohotke za ~etrdesetak rad-

nika - isti~e Fahrudin Gruho-

wi}. ¥ D. G.

PRI KRAJU REMONT POSTROJEWA U FABRICI

"

SEMBERKA"

Zagrijavawe pred start

22. i 23. jul 2006. DRU[TVO

7

BAWA LUKA - Svi pri-

vredni sindikati koji su u~la-

weni u republi~ki Savez sin-

dikata nezadovoqni su dinami-

kom zakqu~ivawa granskih ko-

lektivnih ugovora i pozivaju

udruèwa poslodavaca u Pri-

vrednoj komori Republike Srp-

ske da ubrzaju ove aktivnosti.

- Devet granskih sindikata

usvojili su stav da prihvatawa

i zakqu~ivawa posebnih kolek-

tivnih ugovora kasne zbog po-

slodavaca. To nije u redu, budu-

}i da su sindikati naporno ra-

dili na pripremawu i usagla-

{avawu ovih ugovora - izjavi-

la je predsjednik Saveza sindi-

kata Ranka Mi{i}.

U ciqu ubrzavawa ove pro-

cedure, granski sindikati odlu-

~ili su da kolektivne ugovore

upute asocijacijama poslodava-

ca kako bi {to prije do{lo do

wihovog usvajawa.

- U Savezu sindikata utvr-

dili smo rok do 31. avgusta, do

kada su poslodavci du`ni da

prihvate i potpi{u kolektiv-

ne ugovore. Rokovi se polako

primi~u kraju i ultimativno je

da udruèwa poslodavaca ura-

de svoj dio posla i potpi{u ko-

lektivne ugovore - poru~ila je

Mi{i}eva.

Inicijativa privrednih

sindikata o ubrzavawu potpisi-

vawa kolektivnih ugovora ve}

je pokazala pozitivne efekte

i za idu}u srijedu najavqeno je

potpisivawe jednog kolektiv-

nog ugovora u privredi.

Ranka Mi{i} nije èqela

da kaè o kojem granskom sin-

dikatu i ugovoru se radi, ali,

kako saznajemo u Savezu sindi-

kata, prvi kolektivni ugovor u

privredi trebalo bi da potpi-

{e predsjednik Sindikata me-

talske industrije i rudarstva

Tane Peuli} sa granskim udru-

èwem poslodavaca.

Predsjednik Sindikata

gra|evinarstva i stambeno-ko-

munalne djelatnosti Mile Ri-

bi} isti~e da je potpisivawe

granskih ugovora u obostranom

interesu sindikata i posloda-

vaca, te da se kroz ove doku-

mente odre|uju radno-pravni

odnosi.

- Na sastanku devet gran-

skih sindikata, koji je odràn

u srijedu, predloène su izmje-

ne i dopune Zakona o ste~aju

preduze}a, kojima se poboq{a-

va tekst ovog zakona, posebno

sa prijedlogom zadràvawa i

odre|ivawa uloge sindikata to-

kom ste~ajnog perioda - nagla-

sio je Ribi}.

U Konfederaciji sindika-

ta Republike Srpske napomi-

wu da je ova asocijacija jo{ u

martu donijela granski kolek-

tivni ugovor, koji se odnosi

na dio radnika u metalskoj in-

dustriji i rudarstvu, u~lawe-

nih u ovu sindikalnu asocija-

ciju.

- U aprilu smo sa predsjedni-

kom Unije poslodavaca Republi-

ke Srpske Milanom Gruba~em,

koji je tada obavqao du`nost

predsjednika granskog udruè-

wa poslodavaca u metalskoj in-

dustriji i rudarstvu, zakqu~i-

li kolektivni ugovor kojim su

odre|ena prava radnika u~lawe-

nih u konfederaciju - rekao je

predsjednik Konfederacije sin-

dikata Obrad Belenzada.

On je predloìo Uniji po-

slodavaca da se u Srpskoj defi-

ni{e berza rada, koja bi, pre-

ma wegovom mi{qewu, imala

zna~ajnu ulogu u novom zapo-

{qavawu radnika.

¥ M. MILUNOVI]

ZAKQUÎVAWE GRANSKIH KOLEKTIVNIH UGOVORA U REPUBLICI SRPSKOJ

SINDIKATI @URE, POSLODAVCI KOÊ U Savezu sindikata utvrdili smo rok do 31. avgusta, do kada

su poslodavci du`ni da prihvate i potpi{u kolektivne

ugovore. Rokovi se polako primi~u, isti~e Ranka Mi{i}

UDRU@EWE vojnih penzi-

onera Republike Srpske za 12

godina postojawa rije{ilo je

brojne probleme svojih ~lano-

va, ali mnogi ni danas nisu ot-

kloweni, kazao je predsjednik

udruèwa, general Milorad

Kulte{i}.

- Ono {to nam ve} deceni-

ju zadaje najvi{e brige jeste

stambena problematika - rije-

~i su generala Kulte{i}a.

Biv{i oficiri Jugoslo-

venske narodne armije jedina

su populacija u Bosni i Herce-

govini kojoj nisu vra}eni pri-

jeratni stanovi u sada{woj Fe-

deraciji BiH. Nekima od wih,

koji su imali mawe stanove, to

je, pak, po{lo za rukom.

Kutle{i} je podsjetio da je

rije~ o oko 250 stanova, koji

su, uz pomo} me|unarodne zajed-

nice, oteti wenim vlasnicima.

Kutle{i} nagla{ava da je

Udruèwe vojnih penzionera

visokom me|unarodnom pred-

stavniku uputilo dopis u ko-

jem je zatraìlo da ukine

diskriminiraju}e odredbe

federalnog zakona donese-

ne na osnovu odluke jednog

od wegovih prethodnika -

Volfganga Petri~a.

General Kutle{i} je za-

hvalio na saradwi biv{em

Ministarstvu odbrane i Ge-

neral{tabu Vojske Republi-

ke Srpske, lokalnim upra-

vama u op{tinama gdje regi-

onalna udruèwa imaju sje-

di{te, a posebno gradona-

~elniku Bawe Luke Drago-

qubu Davidovi}u, koji je u

vi{e navrata imao razumije-

vawa za potrebe republi~kog

udruèwa.

Kulte{i} je podsjetio da se

ova organizacija sastoji od {est

regionalnih udruèwa - tre-

biwskog bijeqinskog, dobojskog,

bawolu~kog prijedorskog i onog

u Isto~nom Sarajevu, koja zajed-

no imaju oko 3.000 ~lanova.

On je, tako|e, napomenuo

da je udruèwe osnovano 1994.

godine, zbog nemogu}nosti

primawa penzija, problema sa

zdravstvenim osigurawem i

ostalih ìvotnih pitawa svo-

jih ~lanova.

¥ M. X.

UDRU@EWE VOJNIH PENZIONERA SRPSKE

Petri~ ovjerio nepravdu

\Milorad Kutle{i}:

Oteto 250 stanova

BRATUNAC - Republi~ko

Ministarstvo rada i bora~koin-

validske za{tite dozna~ilo je op-

{tini Bratunac 145.540 maraka

na ime naknade tro{kova za iz-

gradwu nadgrobnih spomenika

borcima poginulim u Otaxbin-

skom ratu. Na~elnik Odjeqewa

za op{tu upravu u Bratuncu Dra-

gan Nikoli} rekao je "Glasu Srp-

ske# da je po~ela isplata tih sred-

stava i da pravo na naknadu tro-

{kova imaju 134 porodice.

- Radi se o 122 porodice bora-

ca, koji su kao pripadnici Vojske

Republike Srpske poginuli 1992.

godine, te 20 porodica koje su pra-

vo na naknadu za spomenike po-

dignute vlastitim novcem stekli

na osnovu sudskih rje{ewa - kazao

je Nikoli}.

On je podsjetio da je nadle-

`no ministarstvo 8. jula 2004. go-

dine obavijestilo Slu`bu bora~-

ko-invalidske za{tite u Bratun-

cu da }e se, prema utvr|enoj dina-

mici, novac za nadgrobne spome-

nike ispla}ivati od avgusta do

decembra te godine.

- Ova dinamika nije po{tova-

na i u tom periodu ispla}ena su

sredstva za 1993. i naredne tri go-

dine. Jedan broj porodica tuìo

je op{tinu, ali sada je rije{en

problem i ispravqena nepravda

prema ovim qudima, ~iji su najmi-

liji poginuli 1992. godine - rekao

nam je Dragan Nikoli}.

¥ K. ].

OP[TINA BRATUNAC

Upla}ene pare za spomenike

BILE]A - Poslije skoro pune dvije decenije,

Bile}anima je, od prije nekoliko mjeseci, omogu}e-

no da voza~ke ispite polaù u svome gradu, pa zbog

toga vi{e ne moraju da odlaze u susjedno, tridese-

tak kilometara udaqeno Trebiwe.

Svi problemi u vezi sa polagawem voza~kih is-

pita nisu, me|utim, rije{eni, jer se postoje}i po-

ligon nalazi u krugu Tekstilnog kombinata "Bile-

}anka#, u ~ijem je i vlasni{tvu. Zbog toga, ta fir-

ma zahtijeva da joj se za upotrebu poligona plati od-

re|ena nov~ana nadoknada, {to ne odgovara ni in-

struktorima ni budu}im voza~ima.

Stoga su odbornici bile}kog parlamenta stavi-

li u zadatak Odjeqewu za urbanizam ove op{tine

da prona|u drugu odgovaraju}u lokaciju na kojoj }e

biti izgra|en novi poligon za polagawe voza~kih

ispita.

Na postoje}em poligonu moè da se polaè sa-

mo za B kategoriju. Na novoj lokaciji bi}e omogu-

}eno polagawe i kandidatima koji konkuri{u i za

A, C i E kategorije. Novac za gradwu poligona bi-

}e obezbije|en iz op{tinskog buxeta.

¥ [. A.

NEVOQE BILE]ANA DUGE DVIJE DECENIJE

Voza~i bez poligona

BATROVCI - Premijeri

Srbije i Hrvatske, Vojislav Ko-

{tunica i Ivo Sanader, sve~ano

su u petak otvorili grani~ni

prelaz izme|u dvije zemqe Ba-

trovci - Bajakovo, koji se nala-

zi na me|unarodnom koridoru 10.

Kako javqa Tanjug, premijer

Srbije je istakao da otvarawe

"renoviranog prelaza ukazuje

na postojano pribliàvawe dvi-

ju dràva i naroda, poslije lo-

{eg iskustva iz pro{log vije-

ka#, dok je Sanader naglasio da

su vlade obje dràve do sada ura-

dile puno da "zalije~e rane iz

pro{losti#, kao i da na tome

grade novu budu}nost Srbije i

Hrvatske u ujediwenoj Evropi.

- Ovaj prelaz predstavqa

jo{ jedan most, ne samo u mate-

rijalnom, ve} i u politi~kom

i kulturnom smislu, izme|u

Srbije i Hrvatske, istoka i

zapada Evrope - rekao je Ko-

{tunica.

On je istakao da su "Srbiji

i Hrvatskoj zajedni~ka vjera u

ujediwenu Evropu, koja po~iva

na po{tovawu razli~itosti i

vladavini prava i po{tovawu

qudskih i mawinskih prava#, a

~in otvarawa grani~nog prela-

za upravo opredjequje odnos dvi-

je zemqe prema Evropskoj uni-

ji kojoj obje zemqe teè.

- Pridruìvawe EU, kojoj

obje zemqe teè, od obostranog

je interesa za mir i prosperi-

tet u regionu - rekao je Ko{tu-

nica i dodao da su vlade obje

dràve u~inile mnogo na {i-

rewu saradwe i to "ne samo na

papiru, ve} i na dijelu u bila-

teralnoj, odnosno ekonomskoj,

nau~noj i kulturnoj saradwi#.

Predsjednik Vlade Hrvat-

ske naglasio je da se pro{lost

ne smije zaboraviti, ve} da se iz

pro{losti mora u~iti i gradi-

ti nova budu}nost.

- Ovaj prelaz ne}e govoriti

o pro{losti, nego o budu}no-

sti. Otvarawe "mosta# doprini-

je}e op{toj stabilnosti i pove-

}ati {ansu Evropi da istraje u

projektu ujediwewa - rekao je

Sanader, istakav{i ekonomsku,

uz politi~ku, dimenziju otva-

rawa ovog prelaza.

Sanader je poru~io putnici-

ma, koji sa istoka na zapad Evro-

pe putuju kroz Hrvatsku i Sr-

biju, da budu nosioci saradwe

dvije zemqe. ¥

22. i 23. jul 2006.SRBIJA/CRNA GORA

8

Otvarawe prelaza ukazuje na pribliàvawe dviju

dràva i naroda, poslije lo{eg iskustva iz pro{log

vijeka, rekao Ko{tunica, dok je Sanader naglasio da su

vlade obje dràve do sada uradile puno da "zalije~e

rane iz pro{losti"

Hrvatski premijer Ivo Sa-

nader uvjeren je da wegova ze-

mqa moè djelotvorno da po-

mogne Srbiji u strategiji za

hap{ewe generala Ratka Mla-

di}a, pi{e u petak londonski

dnevnik "Fajnen{el tajms#.

Nastojawe hrvatskog pre-

mijera da pomogne Srbiji u

sprovo|ewu u djelo wenog Ak-

cionog plana za dovr{ewe sa-

radwe s Ha{kim tribunalom,

vaqa sagledati - ocjewuje lon-

donski dnevnik - u svjetlu è-

qe Hrvatske da Evropi i svi-

jetu pokaè da moè da igra

ulogu "odlu~uju}eg faktora

bezbjednosti# u jugoisto~noj

Evropi, tom "jo{ uvijek nesta-

bilnom dijelu# kontinenta.

KOSMET

Ivo Sanader izjavio je da

se Hrvatska protivi nametawu

rje{ewa za Kosovo i Metohi-

ju i da se zalaè da rje{ewe

kosmetskog pitawa bude pro-

na|eno u pregovorima Beogra-

da i Pri{tine.

- Rje{ewe se mora traì-

ti u saradwi Beograda i Pri-

{tine i ne moè biti namet-

nutog rje{ewa - istakao je Sa-

nader poslije susreta sa pre-

mijerom Srbije Vojislavom

Ko{tunicom na zajedni~koj

konferenciji za novinare.

Odgovaraju}i na pitawe,

Sanader je naglasio da Hrvat-

ska po pitawu pronalaèwa

rje{ewa za budu}i status Ko-

sova i Metohije ima "apsolut-

no ~vrst stav# i ponovio da

"nema rje{ewa za Kosmet bez

Beograda#.

KORAK U BUDU]NOST

Vojislav Ko{tunica i Ivo Sanader: Otvorena

vrata saradwe

VOJISLAV KO[TUNICA I IVO SANADER OTVORILI PRELAZ BATROVCI - BAJAKOVO

POMO]

PRIZREN - Po{teno i

razumno rje{ewe za problem

Kosova i Metohije nije ni iz-

bliza mogu}e, naro~ito zbog

zaista sramnog pona{awa NA-

TO-a i SAD, konstatuje u naj-

novijem broju, u op{irnoj re-

portaì sa Kosmeta, mjese~-

nik "Ameriken spektejtor# iz

Va{ingtona, isti~u}i da je,

za Zapad, Kosmet "neprijatan

djeli} nezavr{enog posla ko-

ji bi rado htio da zaboravi#.

Autor reportaè, Dag

Bendou, navodi da je ju`na

srpska pokrajina daleko od

stvarawa tolerantne demo-

kratije i nagla{ava da su, za

ovih sedam godina prisustva

u pokrajini, snage NATO-a

bile o~evici

jedne od najè-

{}ih epizoda

etni~kog ~i{}-

ewa na Balkanu.

- Ako SAD

nastave da sli-

jede svoj sada-

{wi politi~ki

kurs, onda se sa-

svim sigurno

moè o~ekiva-

ti da }e etni~-

ka ve}ina na

Kosmetu brzo

zavr{iti posao

- za nekoliko

godina, ako ne i

ranije - isti~e

autor.

Novinar za-

po~iwe repor-

taù utiscima

iz manastira

Sveti arhange-

li kod Prizrena

i konstatacijom

da biti sve{tenik

nikada nije lako,

ali da 29-godi{wi monah Be-

nedikt, uprkos svemu, radosno

do~ekuje strane posjetioce.

Navode}i da je manastir

uni{ten u 16. vijeku, za vri-

jeme napada Turaka, a da je po-

tom, 400 godina kasnije, Srp-

ska pravoslavna crkva tu iz-

gradila malu crkvu, konak i

radionicu, ameri~ki novinar

podsje}a da je manastir prije

dvije godine (17. marta) bio

meta napada razjarene mase ko-

smetskih Albanaca, koji su ga

zapalili i uni{tili sve {to

su mogli.

Bendou zatim navodi da se

ve}ina wema~kih vojnika iz

sastava KFOR-a, zaduènih da

~uvaju manastir, "pokupila#

~im je albanska masa po~ela

da prelazi poto~i} koji je di-

jelio manastir od puta.

- Oni su, dodu{e, poveli

monahe sa sobom, ali su zgra-

de i sve {to je u wima bilo

ostale neza{ti}ene. Preosta-

li vojnici su se pona{ali kao

turisti, fotografi{u}i uni-

{tavawe manastira - navodi

se u ~lanku.

List prenosi rije~i jed-

nog od ~lanova organizacije

za qudska prava "Hjuman ra-

jts vo~# da je "toga dana, kada

je {irom Kosova i Metohije

izbilo nasiqe, takvo {okant-

no pona{awe bilo pravilo#

i da su "mirovwaci NATO-a

zakqu~avali kapije svojih ba-

za, gledaju}i kako gore srp-

ske ku}e#.

Novinar va{ingtonskog

mjese~nika prenosi da je od ta-

da izgra|ena dvospratna zgra-

da na mjestu nekada{we radi-

onice i da u woj danas radi,

spava i objeduje {est monaha.

- Ovo mjesto je danas ogra-

|eno bodqikavom ìcom, ma-

da monah Benedikt ima malo

povjerewa u one koji ga navod-

no {tite - dodaje Bendou, is-

ti~u}i da je komandant wema~-

kih vojnika poslije razarawa

manastira svalio krivicu na

jednu od svojih jedinica koja

nije imala vremena za Srbe za-

to {to je bila zauzeta obez-

bje|ivawem ekipe jedne wema~-

ke televizije.

- Po{to su monasi objelo-

danili sve {to se desilo, oni

koji su ih {titili ostavili

su ih dvije nedjeqe bez za{ti-

te. ̂ ak i sada, vojnici KFOR-

a odbijaju da prate monahe ko-

ji kupuju hranu u Prizrenu,

predlaù}i im da se obrate

Kosovskom za{titnom korpu-

su, u ~ijim redovima ima i biv-

{ih gerilaca OVK - navodi

Bendou. ¥

Manastir Sveti arhangeli kod Prizrena: Zapaqen

17. marta 2004. godine

"

AMERI^KI SPEKTEJTOR" OBJAVIO REPORTA@U O JU@NOJ SRPSKOJ POKRAJINI

SRAMNO PONA[AWE NATO-aZAMJENA

- Na kvazigranici koja

dijeli Srbiju od Kosmeta...

voza~i rutinski zamjewuju

srpske registarske tablice

kosmetskim da bi sakrili

identitet. Kad to ne bi ~i-

nili, u opasnosti bi bili ne

samo wihovi automobili, ve}

i ìvoti - isti~e autor, do-

daju}i da je od 1999. godine

na Kosovu i Metohiji ubije-

no vi{e od 900 Srba.

- Morali biste, me|utim,

da dugo i naporno tragate da

biste, mo`da, ipak na{li

negdje nekog Albanca zatvo-

renog zbog zlo~ina - ironi~-

no primje}uje autor repor-

taè.

NIJEMCI

PRI[TINA - NATO je

po~eo razmje{tawe 650 we-

ma~kih vojnika na sjever Ko-

smeta, potvr|eno je u petak u

Glavnoj komandi KFOR-a u

Pri{tini.

- Wema~ki bataqon, od

oko 650 vojnika, pristiè na

Kosmet od ponedjeqka - re-

kao je Beti portparol me|u-

narodnih vojnih snaga na Ko-

smetu, pukovnik Pio Sabeta.

On je naveo da razmje{ta-

we wema~kog bataqona po-

tvr|uje spremnost NATO-a

da u veoma kratkom roku po-

ja~a snage KFOR-a na terenu

u slu~aju potrebe, i da nasta-

vi misiju obezbje|ivawa mi-

ra i sigurnosti na Kosovu i

Metohiji.

Sabeta je rekao da }e we-

ma~ki bataqon biti kori-

{}en na cijelom Kosmetu, te

i na sjeveru.

Za ovih sedam godina prisustva u pokrajini, snage

NATO-a bile o~evici jedne od najè{}ih epizoda

etni~kog ~i{}ewa na Balkanu, kaè Dag Bendou

BEOGRAD - Predsjednik

Srbije Boris Tadi} rekao je

u petak da je nedopustivo po-

stojawe pravnog vakuuma u

sistemu odbrane i bezbjed-

nosti.

Tadi} je na sve~anosti

povodom zavr{etka {kolo-

vawa 49. klase general{tab-

nog usavr{avawa kazao da se

u tom segmentu u svakom tre-

nutku mora jasno znati sub-

ordinacija i redoslijed po-

teza.

Srpski predsjednik je do-

dao da se Srbija danas suo~a-

va sa vi{e izazova, od kojih

je najteì status Kosova i

Metohije. Sve~anost je or-

ganizovana povodom zavr-

{etka {kolovawa 49. klase

general{tabnog usavr{ava-

wa [kole nacionalne od-

brane Vojne akademije.

Jednogodi{we {kolova-

we zavr{io je 21 polaznik,

~ija je ukupna prosje~na ocje-

na 9,17.

Trojica najboqih pola-

znika su pukovnici Milan

Mojsilovi}, Zvezdan Opa-

~i} i Miloqub Sretenovi}.

Svim polaznicima, kao

i Tadi}u i ministru odbra-

ne Zoranu Stankovi}u, na

skupu su uru~ene sabqe. ¥Poklon: Sabqu primio i predsjednik Tadi}

[KOLA NACIONALNE ODBRANE VOJNE AKADEMIJE

Sabqa najboqima

PREDSJEDNIK SRBIJE

BORIS TADI]

Akcioni plan

dobar

BEOGRAD - Predsjednik Srbije

Boris Tadi} ocijenio je u petak kao

"dobar# Akcioni plan Vlade Srbije

za saradwu sa Ha{kim tribunalom i

ukazao da je va`no {to je plan dobro

prihva}en u me|unarodnim institu-

cijama.

- Veoma je va`no da na{e obaveze

izvr{imo; veoma je va`no da ova dr-

àva i weni gra|ani ne pate zbog jed-

nog ~ovjeka; veoma je va`no da svi, pa

i optuèni za ratne zlo~ine, razumi-

ju u kakvoj situaciji se dràva Srbi-

je nalazi - rekao je Tadi} na sve~ano-

sti povodom zavr{etka {kolovawa

49. klase general{tabnog usavr{ava-

wa [kole nacionalne odbrane.

Tadi} je potvrdio da }e delegaci-

ja Srbije na razgovor o statusu Koso-

va i Metohije u Be~u, zakazan za 24.

jul, i}i u "najja~em sastavu#.

- Imali smo primjedbe na na~in

kako je bio zami{qen ovaj prvi sasta-

nak od strane me|unarodnih pregova-

ra~a. Uglavnom su sve na{e primjed-

be usvojene, ali mi o~ekujemo konkre-

tan i supstancijalni napredak u pre-

govorima - rekao je on. ¥

BRITANSKI nedjeq-

nik "Ekonomist# otkriva

u petak da bi, uprkos è-

stokom protivqewu ko-

smetskih Albanaca, sjever-

ni dio pokrajine, onaj oko

Kosovske Mitrovice, mo-

gao da, na kraju procesa rje-

{avawa statusa, pripadne

Srbiji.

- Vi{e od 100 hiqada ko-

smetskih Srba su zastra{e-

ni i zbuweni. Polovina ih

ìvi u enklavama okruè-

nim Albancima, a ostali na

kompaktnom prostoru, na-

slowenom na ostatak Srbi-

je. Ideja da taj kraj, mada

èstoko odba~ena me|u Al-

bancima, bude pripojen Sr-

biji, diskretno ovih dana

kruì u diplomatskim kru-

govima - pi{e "Ekonomist#.

- âk i da se to ne dogo-

di - dodaje londonski ne-

djeqnik - moè se dogoditi

da sjever dobije specijalan

status.

Nedjeqnik, istovremeno,

ocjewuje da, suprotno najava-

ma iz zapadnih prijestoni-

ca, proces rje{avawa budu-

}eg statusa Kosova i Meto-

hije "mo`da ne}e biti okon-

~an do kraja ove godine, kao

{to se Albanci nadaju#. ¥

BE^

Na direktnim pregovorima Beo-

grada i Pri{tine, u ponedjeqak, u~e-

stvova}e i predsjednik Vlade Voji-

slav Ko{tunica i predsjednik Srbi-

je Boris Tadi}, dogovorio se srpski

pregovara~ki tim.

[ef Kancelarije Vlade Srbije

za saradwu sa medijima Sr|an \u-

ri} rekao je Beti da su glavni pre-

govara~i odlu~ili da prvoj rundi

pregovora o budu}em statusu pokra-

jine, u ponedjeqak u Be~u, prisustvu-

ju i premijer i predsjednik, "jer je

Kosovo i Metohija pitawe od najve-

}e va`nosti za Srbiju#.

BRITANSKI

"

EKONOMIST"

Sjever ostaje Srbiji

22. i 23. jul 2006. SVIJET

9

NA istoku ni{ta

novo. Po~eo je jo{ je-

dan rat.

Ovoga puta izme|u

"starih poznanika#

Izraela i Libana, ko-

ji su prve ratne sjeki-

re iskopali davne

1968. godine. Od tada,

malo su ih zakopava-

li, malo otkopavali,

i tako godinama, de-

cenijama.

Me|utim, ove, 2006.

godine, zakuvalo se

"mu{ki#.

Za samo nekoliko dana sve

se preokrenulo. Sa zemqe, mo-

ra i iz vazduha izraelske bom-

be zasule su Liban, a ni iznutra

nije ni{ta boqe.

Oni neupu}eni rekli bi da

je malo koji rat po~eo tako br-

zo i to "samo zbog# otmice dva

i pogibije osam izraelskih voj-

nika. Sitnica. Mala cifra za

tako veliki rat i za stotine i

stotine nedu`nih ìvota koje

je odnio, i koje }e tek odnijeti

ovaj krvavi sukob.

Ipak, oni upu}eniji isti-

~u da ni{ta nije slu~ajno i da

bi Bliski istok, ako ne i {i-

re od toga, mogao biti uvu~en u

veliki rat.

Vojni analiti~ari nagla-

{avaju da su u sukob na Bliskom

istoku svoje prste umije{ale

druge zemqe i da je rat u Liba-

nu, opet, kao u proteklim dece-

nijama, posredno sukobqavawe

Izraela i Sirije. Ove dvije dr-

àve okupirale su dijelove Li-

bana i godinama manipulisale

unutra{wim sukobima, Izrael

22, a Sirija 29 godina.

A da nijedna svjetska ka{a

ne moè da bude zakuvana bez

Amerikanaca, pa tako i ova,

upozoravaju komentatori, koji

kaù da libanska kriza izmi~e

kontroli, i da je pozadina ovih

sukoba debakl ameri~ke poli-

tike u Iraku. Zbog toga raste

snaga svih ekstremista u regi-

onu, naro~ito {iita, koji su

uzeli vlast u Iraku, i wihove

bra}e po vjeri u Iranu, Siriji

i Libanu, gdje se autoritet le-

galne vlade ru{i. Ponovo sva

vlast prelazi u ruke

naoruànih milici-

ja, odnosno jedine, do

zuba naoruàne i mo-

}ne libanske snage -

Hezbolaha.

Ameri~ka vojska

je demoralisana, a

diplomatija parali-

sana.

To je osokolilo

arapske ekstremiste

da pre|u u akciju, u

nadi da }e pro{iri-

ti pobjedu izvan Ira-

ka i oslabiti proameri~ke vla-

de u regionu.

Svjetski mediji koji se ba-

ve bliskoisto~nom krizom raz-

o~arani su Evropqanima, za ko-

je tvrde da zapravo postaju sau-

~esnici onoga {to Izrael ra-

di, a Amerika podràva. A to

je upotreba prekomjerne sile

da bi se porazio Hezbolah, bez

obzira na posqedice po Liban

i region.

I dok analiti~ari obja-

{wavaju za{to i kako je do{lo

do sukoba, diplomate sa svih

strana daju savjete i upu}uju za-

htjeve za prekid vatre, broj po-

ginulih, iz dana u dan, raste.

Ni oni koji preìve nisu

sigurni da }e do~ekati sutra,

jer ako ne nastradaju od raket-

nih projektila ili artiqerij-

skih granata, niko im ne garan-

tuje da ne}e umrijeti od gladi

ili è|i, jer je u Libanu sve

mawe i hrane i vode za pi}e.

Qudi u panici bjeè glavom bez

obzira, traè}i put kojim }e

bezbjedno iza}i iz Libana.

Iz Bejruta u plamenu, u ko-

me je zbog sukoba zatvoren ae-

rodrom, stranci se evakui{u

autobusima prema Siriji, Jor-

danu, Turskoj i drugim zemqa-

ma u okolini, kao i brodovima

ka Kipru, a onda daqe u svoje do-

movine. Luke i autobuske stani-

ce krcate su qudi koji u stra-

hu od izraelskih bombi napu-

{taju Liban. Svuda upla{eni

narod, puni koferi i tu`ni ra-

stanci.

Neki bjeè, neki ostaju, ali

svi imaju isti ciq - izvu}i ̀ i-

vu glavu! ¥

NIJE - NEGO

Na istoku ni{ta novo

Pi{e @aklina

MIJATOVI]

JERUSALIM - U Izraelu

je u toku mobilizacija hiqada

vojnih rezervista kako bi se

poja~ale snage na sjevernoj gra-

nici, prema Libanu.

- Vojska poja~ava snage ko-

je se bore sa Hezbolahom - iz-

javio je neimenovani visoki

zvani~nik vojske, dodaju}i da

broj pozvanih rezervista ne

prelazi tri hiqade vojnika.

Izraelska vojska je u sri-

jedu mobilisala vi{e od {est

hiqada rezervista, koji su hit-

no raspore|eni na sjevernoj

granici sa Libanom.

Izraelski premijer Ehud

Olmert izjavio je da }e izra-

elska ofanziva protiv Libana

trajati sve dok wena "cijena

ne bude previ{e visoka#.

Olmert je to kazao u inter-

vjuu listu "Maariv#, ne daju}i

vi{e obja{wewa. Izraelski

list, tako|e, ne navodi ni ka-

da je Olmert dao taj intervju.

Broj `rtava najnovijeg su-

koba na Bliskom istoku sve

vi{e raste i na izraelskoj

strani.

Kako je u petak saop{ti-

la izraelska komanda, u no-

}a{wim okr{ajima sa pri-

padnicima oruànog krila

Hezbolaha, do kojih je do{lo

na libanskoj teritoriji, po-

ginula su ~etiri izraelska

vojnika.

Prema najnovijim podaci-

ma, u ofanzivi izraelske voj-

ske na Liban, od 12. jula do sa-

da, poginulo je vi{e od 330

Libanaca, najve}im dijelom

civila, dok su od posqedica

bombardovawa Hezbolaha na

sjeveru Izraela stradala 32

lica, me|u kojima su polovi-

na civili.

Izrael je nastavio u petak

sa vazdu{nim napadima na jug

Libana, prethodno jo{ jednom

upozoriv{i lokalno stanov-

ni{tvo da napusti svoje domo-

ve, koji su na meti bombardo-

vawa ve} deseti dan, javile su

agencije.

Izraelska komanda saop-

{tila je da je na meti napada

40 ciqeva u ju`nom Libanu,

ukqu~uju}i ustanove i sjedi-

{te Hezbolaha. Vojska je ga|a-

la i konvoj od osam vozila za

koje se sumwalo da prevoze

oru`je za borce Hezbolaha.

Izraelska artiqerija je,

tako|e, bombardovala "raket-

ne lansirne rampe# na liban-

sko-izraelskoj granici, kao i

puteve koje pripadnici Hezbo-

laha koriste da bi do{li do

tih rampi, navodi se u saop-

{tewu vojske.

Libanska policija je sa-

op{tila da je izraelska avi-

jacija izvela osam napada na

podru~je grada Tira, udaqe-

nog oko 80 kilometara od Bej-

ruta.

Izraelska vojska jo{ jed-

nom je pozvala civile koji ì-

ve ju`no od rijeke Litani, na

jugu Libana, da napuste svoje

domove i presele se na sjever,

prenijeli su arapski mediji i

lokalni zvani~nici.

Dva izraelska vojna heli-

koptera sudarila su se u bli-

zni libanske granice, a neko-

liko qudi je povrije|eno, pre-

nijele su agencije pozivaju}i

se na izraelsku vojsku.

U vojnom saop{tewu se na-

vodi da je petoro qudi povri-

je|eno, dok katarska televi-

zija "Al-Xazira# navodi da su

u sudaru poginula ~etiri izra-

elska vojnika. ¥

Bejrut: Ru{evine na periferiji grada\Bejrut: Ru{evine na periferiji grada

NOVA MOBILIZACIJA REZERVISTA U IZRAELU

SVI U JEDNOM STROJUIzraelski premijer Ehud Olmert izjavio da }e ofanziva

protiv Libana trajati sve dok wena

"

cijena ne bude

previ{e visoka"

DUBAI - Libanska voj-

ska spremna je da brani ze-

mqu od kopnene invazije

Izraela, rekao je ju~e li-

banski ministar odbrane

Elias al-Mur u izjavi za te-

leviziju "Al-Arabija#.

- Na{a je ustavna du-

`nost da branimo Liban. To

je na{a uloga - rekao je Al-

Mur, odgovaraju}i na pitawe

o tome da li }e se vojska bo-

riti sa Hezbolahom u odbra-

ni od izraelske invazije.

- Svaki libanski gra|a-

nin, hri{}anin ili musli-

man, koji èli da brani svo-

ji zemqu, dobrodo{ao je...

Zemqa se moè braniti na

nekoliko na~ina: pruàju}i

pomo} vojsci u hrani i vodi,

ili psiholo{ku i politi~-

ku podr{ku. Jer, ovo je rat

otvoren na svim frontovi-

ma - kazao je ministar od-

brane.

ODBRANA

MOSKVA - Pustiwa pola-

gano osvaja Evropu, u prvom re-

du wene ju`ne teritorije, izja-

vio je Jurij Izrael, profesor

Instituta Ruske akademije na-

uka za globalnu klimu i ekolo-

giju, koji ima ideju kako da se

to zaustavi, prenosi Tanjug.

Kretawe vazdu{nih masa u

"ofanzivi pustiwe# je, ipak,

veoma sporo - 100 kilometara

u posqedwih 10 godina, pa u do-

glednijoj budu}nosti ne pred-

stavqa ozbiqniju opasnost.

Me|utim, opasnost je u tome

{to taj proces unosi "su{no

stawe# u prirodu, prevagu sun-

~anih i toplih dana i odsustvo

ki{a.

Kao posqedica toga, traja-

we su{nih perioda }e se pove-

}avati, su{ne zone }e se pomje-

rati od àrkog pojasa ekvato-

ra ka gusto naseqenim terito-

rijama sredwih {irina, sma-

wiva}e se koli~ina zimskih

padavina u Alpima i podru~ju

Sredozemqa.

Pomenuti proces u posqed-

we vrijeme ~esto se kvalifi-

kuje kao "{irewe àrkog poja-

sa#, ali to nije ta~no, jer ono

{to se u geografiji smatra

"tropskim pojasom# jeste pro-

stor izme|u ju`nih i sjevernih

tropskih zona. Poloàj trop-

skog pojasa odre|uje se nagibom

ose rotirawa Zemqe u odnosu na

ravan wene orbite - 22 stepena,

i ta je veli~ina konstantna.

Stoga, ne radi se o "{ire-

wu àrkog pojasa#, ve} o pro-

mjeni karaktera atmosferske

cirkulacije, koja, kako je pri-

mije}eno, ima tendenciju po-

mjerawa prema sjeveru.

Pri "lo{em# scenariju pu-

stiwa Sahara ima {anse da se

do kraja vijeka pove}a na mno-

ge stotine kilometara. Najve-

}a opasnost te tropske cirku-

lacije prijeti Gr~koj, Italiji,

[paniji, Francuskoj i balkan-

skim dràvama. Preovla|uju}e

sun~ano vrijeme moè dovesti

do nepoèqne promjene klime.

Mije{awe toplih vazdu-

{nih masa tropske cirkulaci-

je na obje strane ekvatora mo-

glo bi se figurativno nazvati

"ofanzivom pustiwe#.

Problem je ozbiqan i kru-

pan. Pustiwa predstavqa opa-

snost za tre}inu Zemqinog

kopna i ìvot 1,2 milijarde

qudi u 110 zemaqa svijeta.

Prognozira se da }e do

2020. godine otprilike 60 mi-

liona stanovnika zemaqa "na-

padnutih# pustiwom migrira-

ti u regione sjeverne Afrike

i na evroazijski kontinent.

[to se Rusije ti~e, opa-

snost postoji za pricrnomor-

sku zonu, Krasnodarsku i Sta-

vropoqsku pokrajinu. Pozna-

to je da ~ak i neznatno otopqe-

we klime moè doprinositi,

na primjer, topqewu vje~ito

smrznutog tla, kojim je okova-

no do 60 procenata teritorije

Rusije. ¥

UTICAJ GLOBALNOG OTOPQEWA NA EVROPU

Prognozira se da }e do 2020. godine

otprilike 60 miliona stanovnika

zemaqa

"

napadnutih" pustiwom

migrirati u susjedne regione

\Sahara: Polako stiè u Evropu

Vreli dani haraju Evro-

pom - broj smrtnih slu~ajeva

pove}ava se u [paniji i Engle-

skoj, poslanici Konzervativ-

ne partije u Poqskoj mole se

za ki{u, a u Aziji tajfuni i

poplave ru{e ku}e, uni{tava-

ju qetinu i odnose nove `r-

tve. U [paniji, koju je zahva-

tio talas velikih vru}ina iz-

nad 36 stepeni, od toplotnog

udara umro je jedan 32-godi-

{wak, ~ime se broj `rtava u

toj zemqi popeo na tri osobe,

saop{teno je u petak u Madri-

du. Mu{karac koji je, kako je

navedeno, "radio na farmi u

selu Talajuela#, u pokrajini

Kaseras, umro je na putu za bol-

nicu. U [paniji je pro{le

godine umrlo devet osoba od

posqedica velikih vru}ina,

dok ih je prije dvije godine

stradalo ~ak 26. U Wema~koj

i daqe vladaju velike vru}i-

ne, a u gradu HaleU meteoro-

lozi su ju~e izmjerili 38,8 ste-

peni Celzijusa, {to je najvi-

{a temperatura izmjerena

ovog qeta u toj zemqi.

OFANZIVA PUSTIWE

RIM - Najve}a telefonska

kompanija u Italiji, "Telekom

Italija#, osnovala je novi cen-

tar za obavje{tewa, i to u najve-

}em zatvoru u Rimu, gdje }e 24 za-

tvorenika biti zaduèna da sva-

kodnevno odgovaraju na hiqade

poziva.

- To je dobra stvar jer qudi

koji zovu ne znaju ko smo, a mi se

vi{e ne osje}amo kao u getu - iz-

javio je Rojtersu izme|u dva po-

ziva \anluka De{enco, osu|en

na 13 godina zatvora zbog djela

u vezi sa drogom.

- To moè da izgleda kao do-

sadna rutina, ali za nas koji da-

ne provodimo u }elijama to daje

smisao ̀ ivotu - izjavio je sa svo-

je strane Salvatore Strijano,

osu|en zbog djela u vezi sa ma-

fijom.

- Ovaj posao nam omogu}ava

kontakt sa spoqnim svijetom, a

ono {to je najva`nije jeste da se

osje}amo korisnim. Qudima je

~esto potrebna adresa neke bol-

nice ili apoteke. Ponekad nam

postavqaju ~udna pitawa kao

{to su "koji je danas dan# ili

"{ta da radim, pas mi je bole-

stan?# - rekao je on.

Centar za obavje{tewa u za-

tvoru "Rebibija#, u predgra|u

Rima, koji broji 1.600 zatvoreni-

ka, radi svakog dana osim nedje-

qe od osam do 20 ~asova. Zatvo-

renici su pla}eni 12 evrocenti

po pozivu, a u prosjeku dnevno

odgovaraju na 200 poziva. ¥

SJEDIWENE Ameri~ke

Dràve, koje su do prije tri mje-

seca odavale priznawe Libanu

na borbi za oslobo|ewe od sirij-

skog uticaja, sada su "sramotno

izdale# taj isti Liban, pi{e

londonski "Indipendent#.

Britanski dnevnik ocjewuje

da je izraelska vlada zaista

ozbiqno mislila da uni{ti uti-

caj Hezbolaha, podràla bi i oja-

~ala legitimnu vlast u Libanu,

{to je trebalo da u~ini i me|u-

narodna zajednica, na ~elu sa

Amerikom. Umjesto toga, znaci

dramati~ne eskalacije borbi u

ju`nom Libanu uslijedili su po-

slije apela generalnog sekreta-

ra UN Kofija Anana da se smje-

sta uspostavi prekid vatre zbog

te{ke humanitarne krize.

Anan je pro{le sedmice op-

tuìo Izrael za "prekomjernu

upotrebu sile#, a Hezbolah da

"od zemqe ~ini taoca#, rake-

tiraju}i Izrael i drè}i u za-

to~eni{tvu dva izraelska voj-

nika.

- Dok se u Libanu pomaqa hu-

manitarna katastrofa, Brita-

nija i Amerika se izdvajaju po

odbijawu da podrè zahtjev UN

za okon~awe neprijateqstava -

pi{e "Indipendent#, koji na na-

slovnoj strani navodi da gotovo

sve ~lanice UN podràvaju tre-

nutni prekid vatre na Bliskom

istoku, dok se tome protive SAD,

Velika Britanija i Izrael.

Britanski "Gardijan# sa svo-

je strane tvrdi da su izraelski

vojni analiti~ari po~eli da do-

vode u pitawe mjeru u kojoj je de-

setodnevno intenzivno bombar-

dovawe poloàja Hezbolaha u

Libanu postiglo èqeni ciq i

uni{tilo vojnu sposobnost te

libanske {iitske milicije. ¥

VRELO QETO

"

INDIPENDENT" O RATU NA BLISKOM ISTOKU

Amerika izdala Liban

ZAPOSLENI ITALIJANSKI ZATVORENICI U RIMU

Telefon umjesto lisica

22. i 23. jul 2006.CRNA HRONIKA

10

DOBOJ - Glavna rasprava

po tu`bi Gavrila Mo}i}a i we-

gove porodice protiv op{ti-

ne Doboj u vezi sa naknadom

{tete za sru{enu ku}u u Trno-

vom poqu u Kotorskom odrà-

na je u petak u dobojskom Osnov-

nom sudu.

Ku}a Mo}i}a sru{ena je 20.

septembra pro{le godine po

nalogu op{tinske inspekcije

zbog zabrane gradwe i odstupa-

wa od urbanisti~ko-gra|evin-

ske dokumentacije. U petak su

obje strane izvele pojedine do-

kaze. Tuìoci su tvrdili da je

ku}a sru{ena na nezakonit na-

~in, a odbrana suprotno.

- U svemu je najzna~ajnije da

je 5. juna ove godine Ministar-

stvo za prostorno ure|ewe, gra-

|evinarstvo i ekologiju Repu-

blike Srpske donijelo rje{ewe

kojim su poni{tene odluke op-

{tinske inspekcije za urbani-

zam i gra|evinarstvo. To zna~i

da su te odluke bile nezakoni-

te i da sada imamo jo{ jedan bi-

tan dokaz u ovoj pravnoj stvari

- rekao je advokat Mo}i}evih

iz kancelarije "\or|evi}# u

Doboju Dragan Radovi}.

On je istakao da je posta-

vqen od{tetni zahtjev od

179.000 maraka, ali da on nije

kona~an.

- O~ekujemo nalaze i mi-

{qewa vje{taka gra|evinske

struke i neuropsihijatra, koji

treba da se izjasni o zdravstve-

nom stawu Sofije i Gavrila

Mo}i} po{to su pretrpjeli du-

{evni bol i strah. Na osnovu

toga precizira}emo tu`beni

zahtjev i u vezi sa tim iznosom

- objasnio je Radovi}.

Zakonski zastupnik op{ti-

ne Doboj Mirjana Ninkovi} je

poslije pretresa izjavila da je

nezahvalno pro-

cjewivati osno-

vanost tu`benog

zahtjeva.

- Kona~nu od-

luku donije}e sud

- kazala je Nin-

kovi}eva.

O rje{ewu

resornog mini-

starstva, kojim

je poni{tena od-

luka op{tinske

inspekcije o ru-

{ewu Mo}i}eve

ku}e, tako|e se

nije izjasnila:

- Nisam upo-

znata sa tim rje-

{ewem. Na sudu

sam ga prvi put

dobila.

Srpski borac

i otac poginulog

borca u minulom

ratu Gavrilo Mo-

}i} te{ko preìvqava

sve ovo {ta se sa wego-

vom porodicom doga|a.

- Ni{ta nismo krivi,

a po~inili su mi nevi|e-

no zlo. Imamo sve po-

trebne papire, ni{ta ni-

smo nelegalno i nezako-

nito uradili. Ovu ne-

pravdu ne moè da mi na-

doknadi nikakva od{te-

ta. Ne u gra|evinskom ma-

terijalu, koji je najmawe bitan,

ve} u naru{enom zdravqu i u

svemu ostalom. To parama ne

moè da se plati - kaè Mo}i}

i dodaje da ve}ih neprijateqa od

onih {to su mu ovo u~inili, ni-

je u ìvotu imao.

Neprijateq koji mu je sru-

{io ku}u u Bo~iwi, veli, ura-

dio je to iza wegovih le|a.

- Ovo su mi navodno prija-

teqi napravili, a u stvari to

su mi najve}i neprijateqi.

Op{tina i vlast su u meni

ubili voqu za ìvot - tvrdi

Mo}i}.

Gavrilo Mo}i} o~ekuje da

}e sud donijeti pravi~nu pre-

sudu.

- Ve} smo dokazali da je

krov ku}e bio nezakonito sru-

{en pa je Osnovni sud presudio

u na{u korist. O~ekujem da }e

tako biti i u ovom slu~aju - na-

da se Gavrilo Mo}i}.

¥ S. PUHALO

ODR@AN PRETRES O TU@BI PORODICE MO]I] PROTIV OP[TINE DOBOJ

KU]A NEZAKONITO SRU[ENA? Poni{tene odluke op{tinske inspekcije za urbanizam

i gra|evinarstvo su dokaz da su te odluke bile

nezakonite, rekao je advokat Mo}i}evih Dragan Radovi}.

Od{tetni zahtjev od 179.000 maraka nije kona~an

\ Ku}a Mo}i}evih: Sravwena do temeqa

\Sofija i Gavrilo Mo}i}:

Du{evni bol se ne moè platiti

parama

PODSTANARI

Mo}i}i trenutno ìve

kao podstanari u Majevcu, ne-

daleko od Kotorskog.

- Sve ovo preìvqavamo

veoma te{ko. Muka mi je od

svega, ne mogu vam ispri~a-

ti. Oboqela sam, a i ovom

svemu nikad kraja. [ta ako

nam ne plate, mora}emo da na-

pustimo i ovu ku}u u kojoj

smo podstanari. Kako onda

mogu da budem dobro - jada se

supruga Gavrila Mo}i}a So-

fija.

PRIJEDOR - Mina Osman-

~evi} (50), iz Bosanske Krupe,

poginula je u te{koj saobra}aj-

noj nesre}i koja se dogodila u

petak oko 10 ~asova na magi-

stralnom putu Prijedor - No-

vi Grad u mjestu Dragotiwa. Wu

je dok je prelazila put udario

automobil "ford {korpion#

registarskih oznaka 884-M-468

za ~ijim je upravqa~em bio M.

K. iz Novog Grada, saznali smo

u Stanici za bezbjednost sao-

bra}aja Prijedor.

Prema pri~i o~evidaca ove

te{ke saobra}ajne nesre}e, Mi-

na nakon {to je nato~ila vodu

na ~esmi pokraj puta, gdje je bi-

lo jo{ qudi, poku{ala je da

pre|e put kako bi do{la do au-

tomobila sestre Tahire Kalem-

ber, koja ju je ~ekala parkira-

na na pro{irewu puta.

- Moja sestra je prelazila

put, kada je s desne strane puta

iz pravca Novog Grada nai{lo

bijelo vozilo. Ono je naglo za-

ko~ilo, ali se nije zaustavilo

ve} je udarilo u wu. Prvo sam

~ula {kripu guma, a onda vidje-

la kako vozilo predwim dije-

lom udara moju sestru te je no-

si na haubi nekoliko metara -

pri~a nam Tahira Kalember.

Nakon {to ju je vozilo uda-

rilo, Mini je pruèna prva po-

mo}, a potom pozvana i hitna

pomo}. Naàlost, usqed te-

{kih povreda glave ona je na

putu do bolnice preminula.

Kako smo saznali od saobra-

}ajnih policajaca koji su se na-

{li na uvi|aju, tragovi ko~ewa

nisu bili suvi{e veliki tako

da se moè procijeniti da vo-

za~ nije vozio prevelikom br-

zinom.

Suvoza~ u automobilu koji

je udario Osman~evi}evu, R. K.

kaè da vozilo nije i{lo brzo

jer su on i sin namjeravali da

svrate na ~esmu.

- Moj sin koji je vozio u tre-

nutku kada se nesre}na Mina na-

{la na kolovozu poku{ao je iz-

bje}i ènu ko~e}i. Nije mogao

na drugu stranu kolovoza, jer su

iz suprotnog pravca dolazila

vozila - rekao nam je R. K.

¥ P. [PADI]

POSJETA

Kako nam je ispri~ala Ta-

hira Kalember, wena sestra

Mina, iza koje je ostalo ~e-

tvoro djece, po{la je sa wom

u Prijedor u posjetu po{to je

ona nedavno do{la na odmor

iz Wema~ke gdje privremeno

boravi. Na tom putovawu pla-

nirale su da se zaustave i na-

to~e vode sa poznate drago-

tiwske ~esme, ali sve se za-

vr{ilo tragi~no.

NA PUTU PRIJEDOR - NOVI GRAD POGINULA MINA OSMANÊVI]

KOBNO PRELA@EWE PUTA

Poslije saobra}ajne nesre}e u Dragotiwi, pedesetogodi{wa

stanovnica Bosanske Krupe na putu do bolnice

je podlegla te{kim povredama glave. Wu je udario

automobil

"

ford {korpion"

\ Uvi|aj: Policija na mjestu nesre}e

BAWA LUKA - Policija je u Ba-

woj Luci uhapsila R. [. (26) iz Beo-

grada, nastawen u Mostaru, za kojim

je raspisana Interpolova potjerni-

ca, saop{tilo je Ministarstvo unu-

tra{wih poslova Republike Srpske.

Uhap{en je i [. [. (26) iz Vrawa za

kojim je Osnovni sud u Bawoj Luci

raspisao centralnu potjernicu. Oni

su uhap{eni u ~etvrtak oko 11 ~aso-

va na raskrsnici ulica Srpski Mi-

lanovac i Tuwice, gdje je patrola Po-

licijske stanice 2 Bawa Luka zausta-

vila "folksvagen# kombi (996 - K -

447) u kojem su bili oni i jo{ tri li-

ca. Provjerom u evidenciji lica za ko-

jima se traga, policajci su utvrdili

identitet i otkrili da se za dvojicom

traga. Ostala trojica, F. X. (27) iz

Br~kog, D. J. (21) iz Bawe Luke i ma-

loqetni M. S. (15) iz Bawe Luke, su

poslije informativnog razgovora pu-

{teni. Prilikom pregleda kombija

policajci su prona{li aluminijum-

ske stranice i felge.

[. [, za kojim traga bawolu~ki

sud, predat je Kazneno-popravnom za-

vodu Tuwice kod Bawe Luke, dok je R.

[. sproveden u Sud BiH u Sarajevo.

¥ V. J.

U BAWOLU^KOM NASEQU SRPSKI MILANOVAC

Pohvatani bjegunci

SARAJEVO - Amir

Bajri} osu|en je u petak u

Sudu BiH na dvije godine

zatvora zbog pomagawa op-

tuènima za terorizam u

nabavci eksploziva, javi-

la je Srna.

Sudsko vije}e je pri-

hvatilo Sporazum o pri-

znawu krivice, koji je Baj-

ri} postigao sa Tuìla-

{tvom BiH, a kojim je bi-

la predloèna kazna za-

tvora izme|u godinu i po

i dvije godine zatvora.

Predsjedavaju}i Vije-

}a Mirza Jusufovi} rekao

je da ovo djelo zasluùje i

ve}u kaznu, ali da je uzeto

u obzir to {to je Bajri}

priznao krivicu i pristao

da svjedo~i protiv drugih

koji su optuèni za teà

djela.

Sudsko vije}e pro{log

mjeseca nije prihvatilo

raniji sporazum zbog toga

{to je, kako je ocijenilo,

predloèna kazna od osam

mjeseci zatvora bila isu-

vi{e mala. Poslije izri-

cawa kazne Bajri}u, nasta-

vqeno je su|ewe Mirsadu

Bekta{evi}u, Abdulkadi-

ru Cesuru i Bajri Ikanovi-

}u optuènima za terori-

zam, kao i Senadu Hasano-

vi}u optuènom za nedozvo-

qeno dràwe oru`ja ili

eksplozivnih materija.

Bekta{evi} i Cesur

su, prema optu`nici, na-

mjeravali da na podru~ju

BiH ili neke druge evrop-

ske zemqe izvedu terori-

sti~ki napad, sa ciqem

prisiqavawa vlasti da po-

vuku svoje snage iz Iraka

i Avganistana. ¥

BAWA LUKA - Dalibor

Stankovi} (24) iz Hrva}ana

kod Prwavora, ka`wen je u

petak nov~anom kaznom u iz-

nosu od 3.400 maraka zbog la-

`nog prijavqivawa krivi~-

nog djela, potvrdio je okru-

`ni tuìlac u Bawoj Luci

Miodrag Bukarica.

- Dalibor Stankovi} je

prijavio kra|u "audija A8# u

~etvrtak prijepodne. Navod-

no je kra|a bila kod tvr|ave

Kastel. Me|utim, kriminali-

sti~ki inspektori su ubrzo

otkrili da je Stankovi} auto-

mobil prodao nekom u Lakta-

{ima za 2.200 evra - rekao je

Bukarica.

Prema wegovim rije~ima,

automobil austrijske regi-

stracije vlasni{tvo je wego-

ve majke. Namjera mu je bila da

osim novca od prodaje, napla-

ti i osigurawe u Austriji.

îm su otkrili la`nu prija-

vu, inspektori su ga uhapsi-

li i uz izvje{taj predali tu-

ìocu.

- Odmah poslije saslu{a-

wa, podigao sam optu`nicu.

Budu}i da se radi o austrij-

skom dràvqaninu koji tamo

ìvi 17 godina, uslovna kazna

ne bi imala svrhu. Zato smo

prihvatili da deùrni sudi-

ja Osnovnog suda Mira Do{e-

novi} izrekne kaznu od 3.400

maraka - objasnio je Bukarica.


slu~aj je tako okon~an, a Stan-

kovi}u su poslije toga vra}e-

na dokumenta.

¥ V. J.

BAWA LUKA

Kazna za la`nu prijavu

DOBOJ - U okviru rada na

otkrivawu po~inilaca te{ke

kra|e, dobojska policija je na

osnovu naredbe ovda{weg

Osnovnog suda pretresla dva

objekta u gradu u kojima je pro-

na{la ve}u koli~inu cigareta

i petardi namijewenih za ne-

legalnu trgovinu, saop{tio je

u petak Centar javne bezbjedno-

sti Doboj.

U ku}i I. B. (27) u ulici

Zdravka Mi{i}a u Doboju pro-

na|eno je 269 boksova raznih

vrsta cigareta i pet hiqada ko-

mada petardi austrijske proiz-

vodwe, koje su vlasni{tvo @.

]. (34) iz Doboja.

U ulici Milo{a Obili}a,

u ku}i Q. K. koju koristi we-

gov sin S. K. (27), prona|eno je

340 boksova raznih cigareta bez

akciznih markica i pi{toq

marke "luger# kalibra devet

milimetara sa jednim okvirom

od deset metaka za koji ne po-

sjeduje odobrewe.

¥ Sl. P.

IZ DOBOJSKE POLICIJE

Oduzete cigarete i petarde

BIJEQINA - Zbog sum-

we da se bave neovla{}enom

proizvodwom i prometom opoj-

nih droga te nedozvoqenim

prometom oru`ja, policija je

u petak po nalogu bijeqinskog

Osnovnog suda izvr{ila pre-

tres stambenih prostorija ko-

je koriste G. P. (37), P. D. (24)

i S. M. (35) iz Bijeqine.

- Prilikom pretresa ku}e

P. D. u ulici Filipa Vi{wi-

}a prona|ena je i oduzeta pu-

{ka "zbrojovka# sa opti~kim

ni{anom, pu{ka "glat# , lo-

va~ki karabin , ~etiri lova~-

ke i jedna vazdu{na pu{ka te

pi{toq "valter#, 161 metak

i vi{e okvira i dijelova za

razna oru`ja - saop{tio je

portparol Centra javne bez-

bjednosti Bijeqina Dragomir

Peri}.

Kod G. P. u Prebilova~koj

ulici prona|ena je jedna au-

tomatska pu{ka, 32 metka i

mawa koli~ina biqne mate-

rije koja podsje}a na opojnu

drogu marihuanu. U ku}i S. M.

u ulici Arsena ârnojevi}a

oduzeta je jedna inicijalna ka-

pisla. ¥ D. G.

BIJEQINA

Arsenal u ku}i

PRESUDA U SUDU BiH

Bajri}u dvije godine

BAWA LUKA - Bawolu~anin M.

M. prijavio je kriminalisti~koj poli-

ciji prevaru, saop{teno je iz Centra

javne bezbjednosti Bawa Luka. On je

prijavio nepoznato lice koje ga je do-

velo u zabludu da }e ~ajevima izlije-

~iti wegovu bolesnu suprugu. La`ni

travar je tako M. M. o{tetio za tri hi-

qade maraka, a wegovoj supruzi te{ko

naru{io zdravqe. ¥ V. J.

PREVARA U BAWOJ LUCI

"Travar" uzeo pare

22. i 23. jul 2006. CRNA HRONIKA

BILE]A - Nakon dvije ak-

cije, koje su na podru~ju Trebi-

wa proveli pripadnici MUP-

a RS i agencije Sipa u posqed-

wih dvadesetak dana, ju~e u ra-

nim jutarwim ~asovima sli~na

je organizovana i u Bile}i, {to

je potvr|eno i na konferenci-

ji za {tampu Centra javne bez-

bjednosti Trebiwe.

- Rije~ je o obra~unu sa or-

ganizovanim kriminalom, sli~-

no kao i u Trebiwu. Akcija je

po~ela u petak u tri ~asa ujutru,

a okon~ana je istoga dana u de-

vet ~asova. Sprovedena je na

podru~ju op{tine Bile}a i u

woj je u~estvovalo 100 polica-

jaca i inspektora, a jo{ 100 ih

je obezbje|ivalo {ire podru~-

je Bile}e. Akcija je bila uspje-

{na o ~emu svjedo~i zaplijewe-

na droga, naoruàwe i munici-

ja... Tom prilikom uhap{eno je

jedno lice - izjavio je u petak

po zavr{etku akcije na~elnik

Centra javne bezbjednosti Tre-

biwa Goran Zubac.

On nije èlio da otkrije

identitet uhap{enog, ~ak ni

inicijale, nagla{avaju}i da to

ne moè u ciqu daqe istrage.

Zubac je rekao da se akcija na-

stavqa. Prema tome moè se

o~ekivati da }e jo{ biti hap-

{ewa.

Na~elnik trebiwskog Cen-

tra je izjavio da je najve}em bro-

ju stanovnika Bile}e uglavnom

poznato o kojim licima je ri-

je~ misle}i vjerovatno da se ra-

di o mawem mjestu u kome nije

tajna ko se kakvim poslovima

bavi.

Novinari su imali prili-

ke da vide i snime sve ono {to

je tokom akcije u Bile}i za-

plijenila policija: pu{komi-

traqez, automatsku i pu{ku

"M 48# pi{toq, 682 metka raz-

li~itih kalibara i ~etiri

ru~ne bombe. Prona|eno je i

oko 650 grama marihuane, kao

i 2,4 grama droge spid kao i 5,2

grama heroina. Otkrivena je i

jedna ru~na radio stanica "vo-

ki toki#, osam okvira za auto-

matsku pu{ku kao i jedan no`

za pu{ku.

Kada je akcija po~ela ve}i-

na Bile}ana je bila u dubokom

snu. Oni koji rane na posao bi-

li su, me|utim, iznena|eni pri-

sustvom velikog broja polica-

jaca u cijelom gradu i wegovoj

okolini.

Blokade kretawe i saobra-

}aja, me|utim, nije bilo iako

su se qudi u uniformama mogli

vidjeti svuda po gradu, na svim

raskrsnicama i prilazima Bi-

le}i. Veliki broj policajaca

bio je raspore|en i uz magi-

stralni put prema Gacku, pogo-

tovo na podru~ju Bijele Rudine

i na raskrsnicama gdje se odva-

jaju putevi prema Qubiwu, od-

nosno Berkovi}ima.

¥ [. ALEKSI]

M. BE[TI]

NASTAVQEN OBRAÛN POLICIJE SA KRIMINALCIMA U ISTO^NOJ HERCEGOVINI

ZAPLIJEWENO ORU@JE I DROGA

11

Poslije Trebiwa opse`na akcija pretresa i hvatawa

kriminalaca ju~e u ranim jutarwim ~asovima

sprovedena i u Bile}i. Za sada uhap{eno samo jedno

lice ~iji identitet nije saop{ten

\Goran Zubac (desno): Oru`je plijen policije

(Snimio P. MUCOVI])

EUFOR

Na konferenciji za novi-

nare je re~eno da su u akciji

u~estvovali samo policajci

Ministarstva unutra{wih

poslova Republike Srpske,

iako pojedini Bile}ani tvr-

de da su kraj puteva prema Gac-

ku i Berkovi}ima primijeti-

li i pripadnike Eufora, a

nema informacija da li su se

oni tu zatekli slu~ajno ili

namjerno.

BAWA LUKA - Protiv

19 policajaca Policijske

stanice 1 Bawa Luka bi}e

pokrenut disciplinski po-

stupak, a samim tim oni }e

biti suspendovani.

Ovo je na{em listu po-

tvrdio portparol Centra jav-

ne bezbjednosti Bawa Luka

Rade Muti}.

- Inspektorat za kontro-

lu zakonitosti rada u Mini-

starstvu unutra{wih poslo-

va sproveo je unutra{wi po-

stupak protiv 19 policajaca

koji su u~estvovali u inter-

venciji prilikom naru{ava-

wa javnog reda i mira, u No}-

nom klubu "011# u centru Ba-

we Luke 24. juna u 3.20 ~aso-

va - rekao je Muti}.

Poslije zavr{etka unu-

tra{we kontrole i dobija-

wa saglasnosti od Biroa za

predstavke i àlbe gra|ana

u Ministarstvu, Inspekto-

rat }e da dostavi inicijati-

vu za pokretawe postupka.

- Disciplinski postupak

protiv 19 policajaca spro-

ve{}e na{ tuìlac u Cen-

tru javne bezbjednosti Bawa

Luka. Po automatizmu zbog

postupka, oni }e biti suspen-

dovani sa posla - objasnio je

Muti}.

Sude}i po svemu, oni }e

se u kratkom vremenskom pe-

riodu na}i pred disciplin-

skim sudom u Centru Bawa

Luka.

Centar Bawa Luka je po-

slije incidenta saop{tio da

je 24. juna u 3.20 ~asova pet

lica naru{ilo javni red i

mir u ulici Kraqa Petra

Prvog Kara|or|evi}a 60, is-

pred kluba "011#. Tada su lak-

{e povrije|eni Bawolu~a-

nin \. J. (22) i B. K. (24). Po-

licija je otkrila da su u ne-

redu u~estvovali S. \. (21),

V. X. (26) iz Bawe Luke i J.

I. dràvqanin Republike

Srbije. Oni su tada privo|e-

ni, ali su poslije informa-

tivnog razgovora pu{teni.

Poslije tog incidenta,

unutra{woj kontroli ̀ ali-

lo se troje gra|ana, odnosno

gostiju da su ih policajci

pretukli u tom incidentu.

Zbog toga je pokrenuta istra-

ga o upotrebi sile i eventu-

alnom kr{ewu policijskih

ovla{}ewa prilikom zavo-

|ewa reda i mira u klubu

"011# i wegovoj okolini.

¥ V. J.

OKONÂNA UNUTRA[WA KONTROLA U SLUÂJU INTERVENCIJE

POLICIJE U BAWOJ LUCI

Disciplinci na potezu

BAWA LUKA - Emilio Bal-

do (40) i Dejan Plotan (28), obo-

jica iz Bawe Luke optuèni za

razbojni{tvo izjasnili su se u

bawolu~kom Okru`nom sudu da

nisu po~inili krivi~na djela.

- Nismo krivi - rekli su Bal-

do i Plotan pred sudijom za pret-

hodno saslu{awe Rexibom Begi-

}em, a u prisustvu advokata Mir-

ka Davi}a i Neboj{e Panti}a.

Optu`nicom Baldu je stavqeno

na teret pet, a Plotanu jedno

razbojni{tvo.

Prema navodima u optu`ni-

ci Baldo je sa jo{ dva nepozna-

ta lica 27. marta 2005. godine,

oko jedan ~as, u Sitne{ima kod

Srpca u{ao u ku}u gdje su zate-

kli S. \. i K. Q. kojima su uz

prijetwu pi{toqem vezali ruke

i noge. Napada~i su bili maski-

rani sa kapama fantomkama na

glavama.

Poslije toga su, kako stoji u

optu`nici, oti{li u spava}u so-

bu gdje su napali vlasnika ku}e

S. \. i wegovu suprugu M. \. ko-

je su udarili vi{e puta pi{to-

qem po glavi i tijelu. Potom su

iz ku}e ukrali 75.000 evra, 3.000

maraka, pi{toq, zlatni nakit.

Ukrali su i automobil kojim su

pobjegli.

Baldo je osumwi~en da je,

tako|e, sa dva nepoznata lica

22. juna 2005. godine, oko pono-

}i u Grabovcu kod êlinca ma-

skirani, provalili, a potom uz

prijetwu vlasnicima ku}e D. M.

i wegovoj supruzi V. P. ukrali

10.500 evra, 800 maraka, pi{toq,

a potom i automobil "xip tojo-

ta#. Vlasnicima je nanesena

{teta u iznosu od oko 40.000 ma-

raka.

U optu`nici se navodi da je

Baldo 4. maja, ove godine, oko je-

dan ~as u Sitne{ima kod Srpca

opqa~kao ku}u D. P. kojeg je za-

tekao na spavawu. Prije toga, dok

su wegovi nepoznati pomaga~i

~uvali straù Baldo je, navodno,

provalio u ku}u gdje je vezao D.

P, a potom ukrao 400 maraka, pi-

{toq i boce alkoholnog pi}a.

Zajedno sa "kompawonima# po-

bjegao je "mercedesom# vlasni-

{tvo D. P. koji je ovim razboj-

ni{tvom o{te}en za oko 10.000

maraka.

êtvrto razbojni{tvo koje

je Baldu stavqeno na teret po~i-

weno je 6. maja ove godine, oko dva

~asa u Han Kolima kod Bawe Lu-

ke. Navodi se da je Baldo sa jo{

jednim nepoznatim licem, maski-

ran, provalio u ku}u M. [. Tu su

ukrali 2.100 {vajcarskih fra-

naka, 500 maraka, mobilni tele-

fon, pi{toq i automobil "golf

2#. Emilio Baldo i Dejan Plo-

tan nalaze se u pritvoru.

¥ M. DIZDAR

OKRU@NI SUD U BAWOJ LUCI

BALDO ODBACIO OPTU@NICU

Nismo krivi, rekli su Emilio Baldo i Dejan Plotan pred

sudijom za prethodno saslu{awe Rexibom Begi}em. Dvojici

optuènih se na teret stavqaju brojna razbojni{tva

"POLICAJCI"

U optu`nici je navedeno

da je Baldo zajedno sa Plota-

nom i jo{ jednim nepoznatim

licem 20. februara, ove go-

dine, oko dva ~asa do{ao pred

vrata stana u bawolu~koj uli-

ci Boìdara Axije. Pozvo-

nili su na vrata i vlasniku M.

B. se predstavili kao polici-

ja. Bili su navodno naoruà-

ni pu{kama "krateìma#.

Vlasnika stana M. B. koji im

je otvorio vrata i wegovu dje-

vojku M. L. su vezali. Zatim

su iz stana ukrali 500 mara-

ka, nakit, ru~ni ~asovnik i

tri mobilna telefona.

ZAGREB - Vlatko [u-

{ak iz [irokog Brijega,

\or|e [kero iz Trebiwa i

Vule Nikoli} iz Crne Gore,

bi}e zadràni u pritvoru do

ponedjeqka, saznaje na{ list

hrvatskoj policiji.

Trojku je u ~etvrtak

uhapsila policija u Zagrebu,

a kod wih je prona|eno 1, 2

miliona la`nih evra.

Hap{ewe je potvrdio i

zamjenik direktora Agenci-

je za istrage i za{titu BiH

Dragan Luka~a. On je saop-

{tio da je iz Hrvatske, pu-

tem kancelarije Interpola

u Sarajevu, zatraèna pro-

vjera za tri lica {to je u~i-

weno. Me|utim, on nije mo-

gao saop{titi daqi postu-

pak u ovom slu~aju. Polici-

je u BiH i Hrvatskoj imaju od

ranije informacije za [ke-

ru da se bavi nezakonitim

poslovima.

Hap{ewe je potvrdio i

Ministar unutra{wih po-

slova Hrvatske Ivica Ki-

rin. ¥ V. J.

ZAGREB

"Pali" falsifikatori

\Ivica Kirin: La`waci

nisu pro{li

ZAGREB - Istra`ni sudija za-

greba~kog @upanijskog suda Zdenko

Posavec u petak je odbio zahtev dr-

àvnog tuìoca za pritvarawe sa-

borskog zastupnika Branimira Gla-

va{a, saop{tio je Sud, a prenijele

agencije.

Tuìla{tvo je ju~e zatraìlo

pritvor za Glava{a, jer smatra da je

uticao na budu}e svjedoke objavqiva-

wem zapisnika iz istra`nog postup-

ka protiv wega zbog sumwe da je po~i-

nio ratni zlo~in.

Sudija Posavec je taj zahtjev odbio

smatraju}i da je nakon potpisivawa

izjava kojima se stranke u postupku

obavezuju da u javnosti ne}e iznositi

detaqe iz istrage, osigurana tajnost

postupka, izjavio je portparol i istra-

`ni sudija zagreba~kog @upanijskog

suda Kre{imir Dev~i}, prenijela je

Hina.

Dev~i} je dodao da je "sada na po-

tezu# dràvno tuìla{tvo koje se na

odbijawe zahtjeva moè àliti u ro-

ku od 48 ~asova.

Dràvno tuìla{tvo tereti Gla-

va{a za zlostavqawe troje srpskih

civila u Osijeku 1991. i za ubistvo

dvojice. ¥

ODBIJEN ZAHTJEV TU@ILA[TVA

Nema pritvora za Glava{a

BOMBAJ - Indijska poli-

cija je uhapsila tri osobe osum-

wi~ene za ume{anost u pro-

{lonedjeqnim bomba{kim na-

padima na èqezni~ku mreù

u Bombaju, u kojima je poginu-

lo najmawe 200 qudi, saop{ti-

li su u petak indijski zvani~-

nici, a prenijele agencije.

Osumwi~eni su muslima-

ni, saop{tili su zvani~nici,

isti~u}i da su uhap{eni zbog

sumwe da su pruàli pomo} u

napadima na vozove u indij-

skom finansijskom centru, 11.

jula.

- Vjerujemo da te tri oso-

be znaju ne{to o napadima. Ne-

ke od wihovih veza sa odre|e-

nim (teroristi~kim) mreà-

ma su iza{le na vidjelo - iz-

javio je Rojtersu anonimni in-

dijski zvani~nik.

On nije rekao kada su i gdje

hap{ewa izvedena, a prema me-

dijskim izvje{tajima, osumwi-

~eni }e kasnije u toku dana bi-

ti izvedeni pred sud.

Stotine qudi, uglavnom ma-

winske muslimane, indijska po-

licija je ispitala o eksplozi-

jama koje su se dogodile u vozo-

vima prve klase, kada je pogi-

nulo najmawe 200 qudi, dok je

vi{e od 700 povrije|eno, uka-

zala je britanska agencija.

U zatvoru je zadràno 11

qudi, dok je ve}ina privede-

nih oslobo|ena.

Zvani~nici ne èle da ko-

mentari{u da li su uhap{eni

povezani sa nekom od grupa na

koje se sumwa da su umije{ane

u napade.

Rojters navodi da se me|u

nezvani~nim informacijama

pojavila vijest da je mogu}e

da su napade izveli pripadni-

ci Studentskog islamisti~-

kog pokreta Indije grupe ko-

ja je 2001. godine zabrawena

zbog izazivawa vjerskih ne-

mira.

Tako|e se ne iskqu~uje da

je napade izvela islamisti~ka

ekstremisti~ka grupa "La-

{kar-e-Tajaba#, pa, ~ak i paki-

stanska vojna obavje{tajna

agencija, ali je Islamabad

odbacio takve tvrdwe. ¥

ISTRAGA OKO EKSPLOZIJA U BOMBAJU

Uhap{ena jo{ tri "bomba{a"

RIM

Alìrci iza

re{etaka

RIM - êtiri Alìrca

osumwi~ena da su planira-

la teroristi~ki napad u

Italiji uhap{ena su u pe-

tak, saop{tila je italijan-

ska policija, a prenijele

agencije.

Specijalna antiterori-

sti~ka jedinica karabiwe-

ra privela je osumwi~ene ra-

no jutros u racijama sprove-

denim na severoistoku Ita-

lije.

Istraìteqi veruju da

su uhap{eni pripadnici ita-

lijanske }elije Salafisti~-

ke grupe za propovijedawe i

borbu, teroristi~ke organi-

zacije koja ima za ciq da Al-

ìr postane islamisti~ka

dràva.

- Nisu jo{ bili opera-

tivni, ali su planirali na-

pad, na teritoriji Italije -

rekao je {ef karabiwera

\ampaolo Grancer za TV

stanicu "Skaj Italija#. ¥

SEUL - Sjevernokorejski me-

diji su javili u petak da je neko-

liko stotina qudi izgubilo ì-

vot ili se vode kao nestali u ne-

davnim obilnim ki{ama koje su

padale u toj zemqi.

Dràvna agencija Sjeverne

Koreje javila je da je desetine hi-

qada ku}a i javnih ustanova u pot-

punosti ili djelimi~no uni{te-

no, kao i putevi, ̀ eqezni~ke pru-

ge i mostovi.

- Na stotine qudi je nastra-

dalo ili se vode kao nestali u

obilnim ki{ama koje su padale u

ve}em dijelu zemqe - prenijela je

Dràvna agencija Sjeverne Kore-

je, ne navode}i preciznije podat-

ke o broju nastradalih.

Rije~ je o prvom izvje{taju o

qudskim `rtvama nevremena koje

je ovog mjeseca zadesilo ve}i dio

Sjeverne Koreje, naveo je AP.

Jedna humanitarna grupa iz te

zemqe procijenila je da je vi{e od

100 qudi izgubilo ìvot ili se

vode kao nestali. ¥

OBILNE KI[E U SJEVERNOJ KOREJI

Na stotine mrtvih

PODGORICA - U Podgorici je

uhap{eno pet osoba, me|u kojima i

dvije Beogra|anke, pod sumwom da su

organizovale lanac preprodaje droge

na narko trì{tu glavnog grada Cr-

ne Gore, javio je Tanjug.

Policija o ovom hap{ewu jo{ ni-

je izdala zvani~no saop{tewe, ali

podgori~ke "Vijesti#, pozivaju}i se

na izvor blizak istrazi, danas navo-

de da su se iza brave na{li Podgori-

~ani Vesko Stankovi} (39), Slavko

Stoìni} (29) i Petar Vuksanovi},

kao i Aleksandra Gaji} (27) i Jelena

Jakovqevi} (31) iz Beograda.

Stankovi} se sumwi~i da je orga-

nizovao dilersku mreù, u koju su bi-

li ukqu~eni ostali uhap{eni.

Tokom policijskog pretresa, u

wegovom stanu prona|eno je oko 54

grama heroina i oko 30 grama mari-

huane. ¥

PODGORICA

Dolijali dileri

22. i 23. jul 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

ZVORNIK -

U èqi da ~uju

{ta to ~itaoci

iz Zvornika vo-

le da pro~itaju i

o ~emu bi èqe-

li da se vi{e pi-

{e, predstavni-

ci "Glasa Srp-

ske# organizova-

li su u petak pro-

mociju u ovoj op-

{tini.

- Ovo je do sa-

da 23. promocija u

gradovima Repu-

blike Srpske u

posqedwa dva mje-

seca.Na{ ciq je,

prije svega, da se

pribliìmo na-

rodu i budemo pa-

triotski list.

Novo rukovodstvo "Glasa

Srpske# za tri mjeseca napra-

vilo je veliki zaokret kada je

rije~ o koncepciji lista, od-

nosu prema obi~nim qudima

i politi~koj situaciji kod

nas - rekao je pred brojnim po-

sjetiocima zamjenik glavnog

i odgovornog urednika "Glasa

Srpske# Goran Bara}.

On je naglasio da na{ list

ne}e da dijeli Republiku Srp-

sku na isto~ni i zapadni dio,

kao {to se to ranije ~inilo.

- Ova podjela je novom ru-

kovodstvu neprihvatqiva. Pr-

vo {to smo uradili kada smo

do{li bilo je da smo ukinuli

tu podjelu - istakao je Bara}.

"Glas Srpske# je, kaè, naj-

tira`nija novina u Srpskoj sa

tiraòm od 13.000 komada. U to-

me mu nema premca. Ipak, novo

rukovodstvo ne}e stati na tome.

- Nastoja}emo da istrajemo

u tome da budemo objektivan

list, uvijek spremni da saslu-

{amo obje strane. îtaocima

}emo ostaviti da procijene ko

je u pravu. Sve {to nam iz Fe-

deracije BiH ili od me|una-

rodne zajednice do|e kao napad

na Republiku Srpsku, komenta-

risa}emo i od toga ne}emo od-

stupati - naglasio je Bara}.

Na~elnik op{tine Budi-

mir A}imovi} rekao je da zvor-

ni~ka op{tina ima dobru sa-

radwu sa "Glasom# koji je ovdje

cijewen list.

- O na{oj op{tini se u

"Glasu Srpske# mnogo pi{e.

Nakon ovakvih promocija i raz-

govora ima}e jo{ vi{e ~itala-

ca. Drago mi je {to to nije list

koji radi ve}eg tiraà pu{ta

~lanke iz ùte {tampe - rekao

je A}imovi}. Gosti na promoci-

ji iznijeli su svoje mi{qewe o

na{em listu.

Predsjednik rukometnog

kluba "Drina# i predsjednik

Sindika metalaca i rudara

"Bir~a# Dragan Koji} ocijenio

je da na{ list dobro prati

sportska de{avawa, ali i sve

aktivnosti u Fabrici. U wemu

su, kaè, objektivno predsta-

vqeni i nad se da }e im pomo-

}i u namjeri da prona|u sponzo-

re za rukometni klub. Prosvjet-

ni i sportski radnik Dragan

Milo{evi} smatra da je "Glas

Srpske# jedno vrijeme radio kao

regionalni bawolu~ki list.

Sada je, kaè, s tim gotovo.

Savjetnik na~elnika op-

{tine Gospava Jeremi} pred-

loìla je da u ovim novinama

treba vi{e pisati o uspje{nim

qudima iz svih oblasti.

- Promocije "Glasa Srpske#

traja}e jo{ dva mjeseca. Kad sve

zavr{imo, redakcijski kolegi-

jum }e zajedno sa rukovodstvom

lista da analizira sve prije-

dloge i zamjerke. Poku{a}emo

da udovoqimo èqama na{ih

~italaca - poru~io je na pro-

mociji u Zvorniku zamjenik

glavnog i odgovornog urednika

"Glasa Srpske# Goran Bara}.

¥ S. SAVI]

U ZVORNIKU U PETAK ODR@ANA PROMOCIJA

"

GLASA SRPSKE"

UZ ISTINU I NARODNa{ ciq je, prije svega, da se pribliìmo narodu i budemo patriotski

list. Nastoja}emo da istrajemo u tome da budemo objektivni i spremni

da saslu{amo obje strane, kaè Goran Bara}

Budimir A}imovi} i Goran Bara}:

O svemu objektivno

Promocija: Mno{tvo pohvala i prijedloga (Snimio D. BORKOVI])

Radnici

"

Bir~a": Pauza uz

"

Glas Srpske"

"BIRA^"

Radnik fabrike glinice

"Bira~# Milanko \ukovi} ra-

do ~ita na{ list.

- Preko ovih novina na{i

radnici mogu da se informi{u

o svim de{avawima u Republi-

ci Srpskoj. Zato mi je drag.

Ipak, bilo bi dobro kada bi

na{e preduze}e obezbijedilo

da redovno dobijamo "Glas

Srpske#, jer ga mnogi sebi ne

mogu svaki dan priu{titi - ka-

è Milanko.

TRADICIJA

Na~elnik Odjeqewa za pri-

vredu i dru{tvene djelatnosti

op{tine Zvornik Milija Rado-

vi} kaè da "Glas Srpske# ~ita

ve} deset godina.

- Ovaj list je sadràjan i ne

objavquje poluistine. Drago mi

je {to pi{ete o svim de{avawi-

ma u sportu kod nas i u svijetu.

Dosta dobro pokrivate rad lo-

kalne uprave u op{tinama Srp-

ske {to je od koristi i nama na-

~elnicima - ocijenio je Radovi}.

12

DERVENTA - Gra|ani Der-

vente ovih dana àle se kako iz

slavina u wihovim stanovima i

ku}ama curi ù}kasta voda.

Ovaj problem najvi{e mu~i

stanovnike koji se vodom za pi}e

snabdijevaju iz vodocrpili{ta

Kora}e. Ni voda sa izvori{ta Bi-

li}a Vrelo i Qupqanica nije

mnogo boqa. îm krenu obilnije

ki{e, povr{inske vode dopru u

rezervoare i zamute vodu.

Na Epidemiolo{kom odjeqe-

wu derventskog Doma zdravqa ka-

ù da je posqedwa analiza vode iz

gradskog vodovoda, obavqena pri-

je desetak dana, pokazala da je vo-

da ispravna za pi}e. Prije neko-

liko dana uzeti su novi uzorci

vode i rezultati te analize bi}e

poznati za koji dan.

U Domu zdravqa nisu mogli

da potvrde da li su bolovi u sto-

maku, na koje se posqedwih dana

àle wihovi pacijenti, posqedi-

ca upotrebe vode iz gradskog vo-

dovoda. Tehni~ki direktor komu-

nalnog preduze}a "Komunalac#,

koje upravqa i vodovodom, Pre-

drag Prodi} kaè da je, koliko

je wemu poznato, voda iz gradskog

vodovoda ispravna.

- Nije se mogla zamutiti jer

posqedwih dana nije bilo padavi-

na. Mogu}e je da je voda iz crpili-

{ta Kora}e ̀ u}kaste boje. Uzrok

tome je, vjerovatno, pove}ana koli-

~ina èqeza - kaè Prodi}.

On kaè da je za ovu pojavu sa-

znao od novinara, jer mu se do sa-

da gra|ani nisu àlili.

S obzirom na to da im niko

od nadle`nih ne moè re}i vi-

{e o ispravnosti vode iz grad-

skog vodovoda, Derven}anima pre-

ostaje da sami procijene kada je

mogu piti. ¥ B. T.

ISPRAVNOST VODE

U DERVENTI

Piti ili ne

piti...

ISTO^NI STARI GRAD

- Iako se vodi kao gradska op-

{tina, Isto~ni Stari Grad jo{

nema razvijenu privredu i in-

frastrukturu.

Ova op{tina, koja se pro-

stire na 105 kvadratnih kilo-

metara i broji 2.000 stanovni-

ka, svrstana je u izrazito ne-

razvijene u Republici Srpskoj.

Od buxeta koji iznosi

735.000 maraka, tvrdi na~elnik

op{tine Mla|enka Draga{, vi-

{e od polovine namijeweno je

za razvojne planove.

- U ovaj kraj ni prije rata

nije gotovo ni{ta ulagano. Iz

tog vremena naslijedili smo

brojne probleme - kaè Draga-

{eva i dodaje da je privreda ovog

kraja izrazito nerazvijena.

Privredne grane ove op{ti-

ne koje su koliko-toliko razvi-

jene su {umarstvo, prerada drve-

ta, proizvodwa rezane gra|e i

gra|evinskog materijala.

- Osim toga, trebalo bi vi-

{e truda uloìti u razvoj tu-

rizma. Jo{ od ranije ostalo je

nekoliko turisti~kih objekata

koje bi trebalo da obnovimo -

konstatuje Draga{eva.

Nadle`ni u op{tini zado-

voqni su izgradwom op{tin-

ske zgrade, jer do sada nisu ima-

li ni svoju kancelariju. U po-

slovnoj zgradi }e, osim op{tin-

ske administrativne slu`be,

biti smje{teni stanica poli-

cije i ogranak Mati~ne bibli-

oteke Isto~nog Sarajeva.

Jedan od va`nijih planova

rukovodstva Isto~nog Starog

Grada je vodosnabdijevawe Bu-

loga i gradwa fiskulturne sale.

- Pro{le godine ura|en je

projekat vodosnabdijevawa mje-

sne zajednice Hre{a. Ovih da-

na po~e}emo gradwu dijela tog

vodovoda, a u tome }e nam pomo-

}i Sarajevska regionalna raz-

vojna agencija. Izgradwa vodo-

voda na Vu~ijoj luci, koja je po-

~ela pro{le godine, privodi

se kraju - kaè Draga{eva i po-

ja{wava da pored op{tine i

stanovni{tva, izgradwu ovog

vodovoda finansira Fond za

razvoj i zapo{qavawe Republi-

ke Srpske.

Na podru~ju op{tine rade

~etiri podru~ne {kole koje su

u sastavu osnovnih {kola Mo-

kro i Pale. U wima nastavu po-

ha|aju u~enici do petog razre-

da. Da bi se {kolovali daqe,

moraju putovati do Pala.

- Do sada je prevoz |aka bio

veliki problem. Me|utim, Grad

Isto~no Sarajevo preuzeo je

obavezu da to rije{i. Vjerujem

da }e |aci naredne {kolske go-

dine imati organizovan prevoz

- kaè Draga{eva.

Kroz ovu op{tinu prolaze

brojni regionalni putevi. Na-

~elnik op{tine isti~e da su

oni u vrlo lo{em stawu i ape-

luje na Direkciju za puteve Re-

publike Srpske da izdvoje no-

vac kako bi se oni asfaltira-

li. I gradski prevoz zadaje mu-

ke stanovnicima ove op{tine.

- Ranije su autobusi saobra-

}ali na liniji od Pala prema

Vu~ijoj luci, ali su ukinuti.

Jedina redovna je gradska lini-

ja Sarajevo - Hre{a. Otvorena

je zahvaquju}i donaciji japan-

ske vlade - kaè na~elnik op-

{tine Mla|enka Draga{.

Ona se nada da }e gradske

vlasti pomo}i da rije{e i ovaj

problem.

¥ @. DOMAZET

BROJNI PROBLEMI STANOVNIKA OP[TINE ISTO^NI STARI GRAD

PRIVREDA NA NISKIM GRANAMA

Ova op{tina, koja se prostire na 105 kvadratnih

kilometara i broji 2.000 stanovnika, svrstana je

u izrazito nerazvijene u Republici Srpskoj

STATISTIKA

Prema statisti~kim po-

dacima privrednici op{ti-

ne Isto~ni Stari Grad pri-

javquju svoje radnike i upla-

}uju im doprinose vi{e nego

{to su u op{tini Pale, koja

je daleko ve}a.

Na podru~ju op{tine za-

posleno je 319 radnika, dok je

na birou prijavqeno 230 qu-

di. Ovdje ìvi i 270 penzio-

nera.

USLOVI

Isto~ni Stari Grad, kaè na~elnik Mla|enka Draga{, mo-

ra imati isti poloàj kao i druge isto~nosarajevske op{tine.

- Da bismo bili gradska op{tina moraju se rije{iti broj-

na pitawa. Prije svega, treba obezbijediti kvalitetan gradski

prevoz, objediniti vodovod, rije{iti pitawe zdravstvene za-

{tite. Dobro bi bilo da se svi domovi zdravqa na podru~ju Is-

to~nog Sarajeva objedine u jedan koji bi imao svoja odjeqewa -

konstatuje Draga{eva.

ÊLINAC - Mje{tani

êlinca uskoro }e dobiti

kablovsku televiziju.

Kablovski distributiv-

ni sistem "Eling-inèwe-

ring# iz Tesli}a po~eo je po-

stavqati mreù za kablov-

sku televiziju.

- Cijena prikqu~ka za do-

ma}instva u stambenim zgra-

dama iznosi}e 160, a u ku}ama

220 maraka. Za sve korisnike,

prema sada{woj ra~unici,

mjese~na pretplata iznosi}e

10 maraka - kaè rukovodilac

radova Vito Kojadinovi} i

dodaje da }e pretplatnici mo-

}i pratiti tridesetak televi-

zijskih kanala.

Kojadinovi} kaè da ne

moè ta~no re}i kada }e ra-

dovi biti zavr{eni. Prili-

kom postavqawa mreè, ob-

ja{wava, radnici nailaze na

niz te{ko}a, od tehni~kih

prepreka do nerije{enih

imovinsko-pravnih odnosa.

Za ove poslove bio je za-

interesovano i preduze}e

"Netkom# iz Bawe Luke.

- Zahtjev smo predali

prije vi{e mjeseci, ali ni-

smo nai{li na podr{ku ~e-

lina~ke op{tine. Na{i rad-

nici ne bi prekopavali grad,

nego postavqali vazdu{ne

veze. U dijelovima grada gdje

bi se postavqala mreà za

vodu, struju, ili telefon,

stavili bismo kablove u ze-

mqu, kako radimo u ve}ini

gradova. Cijena prikqu~ka

bi bila 80 maraka za doma-

}instva u zgradama i 200 ma-

raka za ku}e. Mjese~na pret-

plata iznosila bi izme|u de-

vet i deset maraka zavisno

od broja korisnika - kaè

predstavnik "Netkoma# Da-

libor Rusmir.

¥ B. M.

UVO\EWE KABLOVSKE TELEVIZIJE U ÊLINCU

Novi prozor u svijet

Radnici na ulicama êlinca: Postavqaju kablove

TESLI] - Izgradwa pri-

marne i sekundarne vodovodne

mreè u tesli}kom izbjegli~-

kom nasequ Brijestovi, zapo-

~eta polovinom juna, ne}e rije-

{iti problem vodosnabdijeva-

wa wegovih mje{tana.

Stanovnici naseqa kaù da

vode nemaju dovoqno ni za

osnovne potrebe.

- Vodu imamo samo rano uju-

tru, kasno nave~e, svecima i ne-

djeqom. Da bi imali dovoqno

za pi}e sipamo je u kanistre.

Ma{inu za ve{ mogu da ukqu-

~im samo uve~e jer je tada je bo-

qi pritisak. Tada se i tu{ira-

mo - pri~a mje{tanka Qubica

Simi}.

Da bi se naseqa Brijestovi

i Kru{kovice jedan i dva pri-

kqu~ila na glavni cjevovod po-

trebno je izgraditi mreù du-

ìne 700 metara.

- Izbjegli~ko stanovni-

{tvo, koje naseqava Vukova~u

jedan i dva, privremeno je pri-

kqu~eno na gradski cjevovod,

ali to nije dovoqno. Izgrad-

wom glavnog cjevovoda situa-

cija bi se popravila - re-

kao je direktor komunal-

nog preduze}a "Rad# Mi-

lorad Stanojevi}.

On dodaje da je ovaj

problem poznat op{tin-

skom Odjeqewu za stam-

beno-komunalne poslove

i lokalnom parlamentu.

Na~elnik tesli}ke

op{tine Rade Pavlovi}

kaè da se zbog smetwi,

uzrokovanih visinskom

razlikom, mora prona}i

rje{ewe, kako bi ovda-

{we stanovni{tvo kona~no

imalo dovoqno pitke vode.

Na posqedwem skup{tin-

skom zasjedawu usvojen je pro-

gram usmjeravawa novca za iz-

gradwu objekata vodosnabdije-

vawa mjesnih zajednica. Wime

je planirano da 30 hiqada ma-

raka uloì u gradwu glavnog

cjevovoda u mjesnoj zajednici

\uli}, gdje su smje{tena ova

naseqa.

Za izgradwu sekundarnog vo-

dovoda u Brijestovima planira-

no je da se uloì 33.400 maraka.

Ve}i dio novca, odnosno 19.200

maraka bi}e izdvojen iz op{tin-

skog buxeta. Ostatak }e obezbi-

jediti mje{tani. Jo{ prije dvi-

je godine pedesetak brijestova~-

kih doma}instava dalo je za ove

poslove po 230 maraka.

Iako je za rje{ewe ovog pi-

tawa tesli}kom komunalnom

preduze}u "Rad# upla}eno sa-

mo 8.850 maraka oni su po~eli

gradwu.

- Do sada je ura|eno preko 60

odsto posla. Me|utim, morali

smo otklawati posqedice po-

plave pa su radovi obustavqe-

ni - kazao je Stanojevi}.

Po wegovim rije~ima te-

sli}kom "Radu# za dosada{we

poslove, op{tina duguje oko

stotinu hiqada maraka.

Kada }e se zavr{iti izgrad-

wa infrastrukture u tesli}-

kim izbjegli~kim naseqima pi-

tawe je na koje mnogi danas ne-

maju precizan odgovor. Mje{ta-

ni se samo pla{e da se ova ago-

nija ne oduì.

¥ M. SIMI]

22. i 23. jul 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

Naseqe Brijestovi: Vode ni za osnovne potrebe

IZGRADWA VODOVODA U IZBJEGLI^KOM NASEQU BRIJESTOVI

IZ SLAVINA CURI NEIZVJESNOSTVodu imamo samo rano ujutro, kasno nave~e, svecima

i nedjeqom. Da bismo imali dovoqno za pi}e sipamo

je u kanistre, àle se mje{tani

13

KANALIZACIJA

Ove godine iz buxeta op-

{tine za izgradwu infra-

strukture u izbjegli~kim na-

seqima bi}e izdvojeno 250 hi-

qada maraka. Najve}i dio nov-

ca utro{i}e se u izgradwu

glavnog kolektora kanaliza-

cije Bari}i-\uli}. Za ovaj

projekat predvi|eno je 212 hi-

qada maraka.

ISTO^NO SARAJEVO

- Grad Isto~no Sarajevo vi{e

nema novca za nastavak grad-

we sportsko-poslovnih obje-

kata u Lukavici i Palama.

Ova zdawa, ~ija je gradwa

po~ela prije nekoliko godi-

na, jo{ uvijek ~ekaju boqa vre-

mena u kojima }e mo}i sluì-

ti predvi|enoj svrsi. Ideja da

se ovim dijelovima grada po-

klone sportske dvorane poka-

zala se kao prekrupan zalogaj

koji gradski buxet ne moè da

svari.

- Sagledavaju}i mogu}no-

sti grada, jo{ prije tri godi-

ne smo bili svjesni da izdvaja-

wem iz buxeta i podizawem

kredita ne moèmo obezbijedi-

ti dovoqno novca za nastavak

izgradwe sportskih dvorana. Za

ove poslove treba obezbijediti

najmawe 15 miliona maraka - ka-

è predsjednik Skup{tine Gra-

da Isto~no Sarajevo Milivoje

Gutaq.

Za izgradwu sportsko-po-

slovnog objekta u Lukavici,

ukupne povr{ine 7.771 kvadrat-

ni metar, gradska vlast je ulo-

ìla 4.870.018 maraka. Objekat,

koji }e mo}i da primi gotovo

dvije hiqade gledalaca, do sa-

da je ozidan i pokriven.

Osim toga, djelimi~no

su postavqene grube in-

stalacije.

U izgradwu sport-

ske dvorane na Palama

do sada je uloèno

3.766.054 maraka. Sagra-

|ena je armirano-be-

tonska konstrukcija i

djelimi~no postavqe-

na ~eli~na krovna kon-

strukcija. Ova zgrada

jo{ ~eka gra|evinsku

dozvolu, a vr{i se i re-

vizija tehni~ke doku-

mentacije.

Ina~e, povr{ina

dvorane je 9.986 kva-

dratnih metara i mo}i

}e da primi tri i po hi-

qade gledalaca.

Gradona~elnik Is-

to~nog Sarajeva Rado-

mir Kezunovi} nedavno je po-

novo pokrenuo inicijativu da se

ulaga~ka prava prenesu na Op-

{tine Isto~no Novo Sarajevo

i Pale. On vjeruje da }e, preu-

zimawem obaveza oko izgradwe,

ove op{tine brè okon~ati

davno zapo~eti posao.

- Prije dvije godine ponu-

dili smo nacrt odluke o preno-

su investitorskih prava na ove

op{tine. U po~etku su to od-

bijale, ali su sada smo svi svje-

sni da jedino tako izgradwa mo-

è nastaviti. Grad zadràva

pravo suvlasni{tvo na osnovu

uloènog novca. Osim toga i

daqe }emo ulagati u gradwu ko-

liko budemo mogli - rekao je

Gutaq.

Odbornici Skup{tine op-

{tine Pale su u petak na sjed-

nici prihvatili odluku o pre-

nosu prava raspolagawa sport-

sko-poslovnim objektom koji se

gradi. Prije potpisivawa ugo-

vora potrebno je jo{ precizi-

rati obaveze Grada i Op{tine.

- Koncept ugovora prvo tre-

ba usaglasiti sa odlukama gra-

dona~elnika. Nakon toga ponu-

di}emo ga Narodnoj skup{tini

Republike Srpske - rekao je na-

~elnik Op{tine Pale Slobo-

dan Savi}.

Da li }e odbornici Skup-

{tine op{tine Isto~no Novo

Sarajevo prihvatiti ovu odlu-

ku vidje}e se na narednoj skup-

{tinskoj sjednici.

¥ V. BUGARIN

IZGRADWA SPORTSKIH OBJEKATA U ISTO^NOM SARAJEVU NA MRTVOJ TA^KI

DVORANE KRUPAN ZALOGAJ

Milivoje Gutaq: Ulaga}emo

koliko moèmo

Jo{ prije tri godine bili smo svjesni ~iwenice

da novcem iz buxeta i podizawem kredita ne moèmo

dovr{iti gradwu. Za ove poslove treba obezbijediti

najmawe 15 miliona maraka, rekao Milivoje Gutaq

LAKTA[I - Mje{tani

lakta{ke op{tine, ali i go-

sti iz drugih gradova BiH i

Srbije ima}e priliku da u ne-

djequ u~estvuju u regati.

[esto~asovni spust niz

rijeku Vrbas po~e}e u 10 ~a-

sova kod mosta u Kla{nica-

ma. U~esnici regate plovi}e

do lakta{kog sela Kosjerovo.

Ovu, osmu po redu, regatu

organizovalo je udruèwe

"Qubiteqi rijeke Vrbas# iz

Lakta{a pod pokroviteq-

stvom Op{tine Lakta{i.

- Za sve posjetioce orga-

nizovan je bogat sportski i

kulturno- zabavni program.

Na{ je moto da vratimo osmi-

jehe na lica, jer to je ono {to

nam nedostaje. Regatu }e pra-

titi vatrogasne i ekipe Doma

zdravqa. Osim toga, tu su i

~lanovi ronila~kog kluba

"Gwurac# - rekao je jedan od

organizatora regate Petar

Radulovi}.

Ina~e, regatu na Vrbasu je

prije osam godina pokrenula

grupa stanovnika lakta{a na

~elu sa Rankom Iwcem, Petrom

Radulovi}em i Krstanom Mal-

ki}em, koji su se sa tri ~amca

spustili niz ovu kraji{ku ri-

jeku. Vremenom regata je prera-

sla u rekreaciju na vodi koja

privla~i brojne u~esnike. Pro-

{le godine niz Vrbas se spusti-

lo 86 razli~itih plovnih obje-

kata. U ~amcima i na obali bi-

lo je preko 500 qudi.

Ukoliko vremenski uslo-

vi budu lo{i, regata }e biti

odgo|ena za 30 jul.

¥ D. D.

Pro{logodi{wa regata: Okupila vi{e od 500 posjetilaca

TREBIWE - Iako je to bi-

lo planirano, na sjednici Skup-

{tine Trebiwe u petak se nije

raspravqalo o radu na~elnika

op{tine i administrativne

slu`be.

Naime, stru~na slu`ba nije

u pismenoj formi dostavila iz-

vje{taj o wihovom radu odbor-

nicima. Oni su odbili da saslu-

{aju usmeni izvje{taj na~elni-

ka op{tine Dobroslava ]uka.

Za naredno skup{tinsko za-

sjedawe ostavqena je i odluka o

kriterijumima dodjele kredita

za podsticaj zapo{qavawa.

Klub odbornika Socijalisti~-

ke partije traìo da se visina

kredita pravnim licima smawi

sa 150 na 80 hiqada maraka i da

prioritet u raspodjeli zahtje-

vi za pokretawe ili pro{ire-

we proizvodne djelatnosti.

Skup{tina op{tine Trebi-

we ju~e je donijela odluku o iz-

radi regulacionog plana za na-

seqe Mokri Dolovi i Gradsko

grobqe Volujac. Usvojen je pro-

gram rada civilne za{tite za

ovu godinu i pokrenuta je ini-

cijativa osavremewavawa Cen-

tra za obavje{tavawe i uzbu-

wivawe u Trebiwu.

Odbornik Du{an Kolak je

obavijestio skup{tinu da je na-

pustio Partiju demokratskog

progresa i da }e od sad biti ne-

zavisni odbornik. On je ujedno

i jedini nezavisni odbornik u

lokalnom parlamentu.

Potpredsjednik Skup{ti-

ne op{tine Trebiwe Ervin

Pobri} danas je zatraìo da se

hitno razotkrije ko je skrna-

vio bo{wa~ko grobqe u tre-

biwskom nasequ Gorica. U

protivnom }e Stranka demo-

kratske akcije, Islamska vjer-

ska zajednica i Udruèwe po-

vratnika Bo{waka organizo-

vano evakuisati povratnike iz

Gorice na, kako kaè, mirni-

ja podru~ja.

¥ M. B.

SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE TREBIWE

O radu na~elnika

sqede}i put

DRINI] - Rje{avawe pro-

blema sa kojima se svakodnevno

susre}u privrednici Drini}a u

budu}e }e biti jedan od zadata-

ka Privredne komore regije Ba-

wa Luka.

Predstavnici ove privred-

ne komore nedavno su posjeti-

li Drini} i razgovarali sa

~elnicima ove op{tine i pri-

vrednicima.

Na~elnik op{tine Drago

Kova~evi} je goste upoznao sa

razvojem ove male zapadnokra-

ji{ke op{tine. Izme|u osta-

log, iznio je podatak da na pod-

ru~ju op{tine postoji devet

kapaciteta za primarnu pre-

radu drveta. Me|utim, sav ot-

pad od prerade na teretu je op-

{tine. Iz buxeta se izdvajaju

znatna sredstva za odràvawe

deponije.

Proizvo|a~i rezane gra|e

poàlili su se da u zemqama u

okruèwu, dràvna vlast znat-

no pomaè u pokretawu postro-

jewa za preradu otpada, {to kod

nas nije slu~aj.

Drvoprera|iva~i su tako-

|e naglasili da je te{ko naba-

viti oblovinu. Zato su predlo-

ìli odgo|eno pla}awe na 90

dana, naro~ito {to cijene re-

zane gra|e opadaju. Oni smatra-

ju da to pitawe treba da regu-

li{e Vlada u skladu sa ekonom-

skom politikom RS. ¥ J. B.

BIJEQINA - Ratari Po-

qoprivrednog dobra "Semberi-

ja# u Novom selu kod Bijeqine

zavr{ili su u petak ètvu str-

nih ìta, javqa Srna.

Na 1.100 hektara oranicama

ostvaren je prinos od 36 vagona

p{enice, potvrdio je direktor

"Semberije# Jovo Stanki}.

On je pojasnio da su se pri-

nosi kretali od tri do {est to-

na po hektaru, zavisno od kva-

liteta zemqi{ta.

- Na wivama pored rijeke

Save podzemne vode u potpuno-

sti su uni{tile usjev na 100 hek-

tara, a na preostalih 300 prepo-

lovile su rod - rekao je Stanki}.

Prinosi p{enice sa poqa

u op{tini Prijedor gotovo

su prepolovqeni i kre}u se

od dvije do dvije i po tone po

hektaru, izjavio je stru~ni sa-

radnik za poqoprivredu u

ovoj op{tini Ratko Milosa-

vqevi}.

On je rekao da je p{enica

prije ètve izgledala dobro i

najavio da }e od stru~waka za-

traìti odgovor zbog ~ega je

prinos ispod svih o~ekivawa,

iako su primijewene sve agro-

tehni~ke mjere.

Do sada je na podru~ju Pri-

jedora po`weveno 80 odsto od

oko 3.800 hektara ukupnih è-

tvenih povr{ina. Cijena kom-

bajnirawa ìta je oko 20 mara-

ka po dunumu, a u ètvi je anga-

òvano pedesetak kombajna. ¥

DRINI]

Pomo} drvoprera|iva~ima

@ETVA P[ENICE NA ORANICAMA U SRPSKOJ

[arene se prinosi

OSMA LAKTA[KA REGATA

Druèwe na VrbasuDruèwe na VrbasuDruèwe na VrbasuDruèwe na VrbasuDruèwe na VrbasuDruèwe na VrbasuDruèwe na VrbasuDruèwe na VrbasuDruèwe na Vrbasu

22. i 23. jul 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

14

FOÂ - ̂ im iza|ete iz Fo-

~e i isto~no pro|ete Baki}, to

magi~no brdo, zapuhnu vas miri-

si divqih trava i qekovite

smole zlatnog bora, smr~e i je-

like, a tu je i skretawe iz Za-

vajita desno, nazvano "zlatni

bor#, po carstvu ovog plemeni-

tog drveta, kome se dive oni ko-

ji smisao za qepotu {ume jo{

nisu izgubili.

- [uma je ìvot i {to to

prije shvatimo, boqe i kvali-

tetnije }emo ìvjeti, razmi-

{qa naglas direktor [G "Ma-

gli}# Spomenko Stojanovi}, ro-

dom iz ovih vrletnih krajeva,

nadomak Qubi{wih planina,

sa kojim smo se uputili u po-

sjetu jednoj od ~etiri radne je-

dinice. [umsko gazdinstvo

"Magli}#, ina~e, ima ~etiri

radili{ta, ~etiri radne jedi-

nice - Me{trevac, Zavajit, Pa-

le` i Vrbnicu, koje gazduju sa

{umom na oko 55.000 hektara.

Sa terenom preska~emo xom-

bast put, koji je dijelom neka-

da bio asfalt, a sad ispucao i

o{te}en te{kim kamionima ko-

ji svakodnevno izvla~e trupce

i izbijamo na ~i-

stinu. Tu, na pro-

planku, razmakle se

omore i borovi, pa

nikla, kao gqiva ve-

lika upravna zgra-

da RJ Zavajit, jo{

1984. godine. Zgra-

da prepu{tena ne-

maru i zubu vreme-

na, do~ekala je, evo,

svojih pet minuta

obnove i sanacije.

Na obnovqenom kr-

ovu i u svjeè dotje-

ranim prostorija-

ma zati~emo radni-

ke gazdinstva i maj-

store preduze}a

"Konstruktor#, ko-

je stavqa "glanc#

na zavr{ne radove u

zgradi koja se, kako

kaù stariji radni-

ci, vi{e ne moè

prepoznati. Rekon-

struisane su prostorije i mokri

~vorovi, uvedeno grijawe, a ba{

danas o~ekujemo novi kancela-

rijski namje{taj i krevete, in-

formi{e nas doma}in, inè-

wer Ranko Stojanovi}, direkto-

rov prezimewak, ina~e {ef za

36 zaposlenih u Zavajitu.

U dvori{tu renovirane

zgrade, jo{ su ostale stare ba-

rake, gdje je nekad bila {umska

manipulacija, kao spomenik

vremenu kada se radilo teè,

bez mehanizacije. Tog vremena,

poslije onog rata,

najboqe se prisje-

}a Rajko Popovi},

referent za uzgoj i

za{titu, dugogodi-

{wi {ef na Zava-

jitu.

- Mogu slobod-

no re}i da smo mi

rijetko {umsko ga-

zdinstvo u Repu-

blici Srpskoj, a

sigurno i u BiH,

koje je, zahvaquju-

}i, prije svega, do-

ma}inskim poslo-

vawu, sa~uvalo {u-

mu na svom prosto-

ru, uprkos ratu i

poslijeratnim te-

{ko}ama, napomi-

we Rajko. On kaè

da su {umsko zla-

to na podru~ju Fo-

~e ~uvali podjed-

nako svi - rukovod-

stvo, ali i lugari,

referenti, inè-

weri, koji su srasli

sa {umom.

To potvr|uje i direktor

Spomenko, koji isti~e veliku

razu|enost prostora izme|u

planinskih masiva Magli}a

(2386 metara), Qubi{we (2238)

i Zelengore (2015), te kawona

rijeka Tare, Drine, Pive, ]e-

hotine i Bistrice, ~ijim {u-

mama gazduje ovo preduze}e. Na

visoko kvalitet-

ne, ekonomske {u-

me ovdje otpada

~ak 21.630 hekta-

ra, a degradira-

nih {uma je oko

sedam hiqada

hektara. Na pro-

mijewenu struk-

turu {uma uti~e

najvi{e qudski

faktor.

- U ciqu za-

{tite i o~uvawa

{uma stalno vr-

{imo sanirane

sje~e, koje zovemo

"slu~ajni uì-

tak#, a posebna pa-

`wa se posve}uje

mjerama na spre-

~avawu pojave po-

tkorwaka i dru-

gih {tetnih inse-

kata, obavje{tava

nas inèwer Ran-

ko Stojanovi}.

Upu}uje nas na ko-

legu inèwera

Velemira ân~a-

ra, koji je zaduèn

za postavqawe vr-

lo efikasnih klop-

ki sa "feromonima#. Feromo-

nim je hormon ènke pokorwa-

ka, na koje se "upecaju# mu`ja-

ci ovog parazita koji hara {u-

mama.

- Zaraèna stabla sije~emo

i izbacujemo, da se {uma ne bi

zarazila, zato je ovdje takva po-

java svedena na minimum, kaè

inèwer ân~ar, koji isti~e

i dosta razvijenu slu`bu osma-

trawa i protivpoàrne za{ti-

te u preduze}u koje istinski ga-

zduje {umskim gazdinstvom.

Kre}emo prema Me{trev-

cu, najudaqenijoj mjesnoj zajed-

nici fo~anske op{tine, koje

se nadnijelo nad sami kawon ri-

jeke Tare. na raskrsnici, u Bor-

ju, Na goleti, pored puta, koji

je zimi zatrpan swe`nim nano-

sima, nikla nova, poslovna zgra-

da RJ Me{trevac, izgra|ena za

pola godine. Arhitekturom pod-

sje}a na planinske ku}ice.

Dobrodo{licu nam poè-

qe{e doma}ini, koji ne kriju

zadovoqstvo {to su, napokon,

do~ekali useqewe u nove pro-

storije. Najstariji lugar Mom-

~ilo Boòvi} {aqe sina Dra-

{ka da od ku}e donese "rakiju

za obraza#, da se po~aste gosti.

[umarstvo je ovdje, veli Mom-

~ilo, porodi~na tradicija. Od

nedavno u {umarstvu radi i we-

gov sin Dra{ko, 26-godi{wak,

koji "voli {umu koliko i otac#.

Razgledamo nove prostorije rad-

ne jedinice, ~ij je {ef Zoran

Elez, negdje na terenu. Pogled

puca na idili~nu, seosku sliku:

Qudi u okolnim selima zaba-

vqeni skupqawem sijena.

- Planirali smo da za inve-

sticije izdvojimo oko 1.300.000

maraka, poja{wava direktor

Spomenko Stojanovi} i obja-

{wava kako se me|u kapital-

nim objektima u Fo~i, u prio-

ritetu nalazi upravo izgradwa

poslovnih zgrada u Borju, Pale-

ù, smje{taj radne jedinice

Vrbnica u nove prostorije,

adaptacija zgrade u Zavajitu, te

probijawe kamionskih puteva

na potezu Krwa Jela-Rajkovi}i

i puteva i Risjaku i Krusi~kim

brdima. Naravno, [umsko ga-

zdinstvo "Magli}# }e najve}i

dio investicija izdvojiti za as-

faltirawe dijela puta od Zava-

jita do Borja, u ~emu }e u~estvo-

vati op{tina Fo~a i "Putevi

Republike Srpske#.

Podru~je [G "Magli}# je

podijeqeno na osam gospodar-

skih jedinica, a visoravan Me-

{trevac, na jugoistoku op{ti-

ne, uz sami kawon Tare, prema

Crnoj Gori, raspolaè sa naj-

vi{e visokih i kvalitetnih

{uma, kakvih nema nadaleko,

poja{wava direktor Stojano-

vi}, koji isti~e podatak o 155

ukupno zaposlenih u [umskom

gazdinstvu. Od tog broja su 22 sa

visokom stru~nom spremom, 18

je inèwera {umarstva. Sta-

rosna struktura je u korist mla-

dih, ali je problem u hiperpro-

dukciji kadrova.

[umsko gazdinstvo "Ma-

gli}#, saznajemo, jedina je svi-

jetla ta~ka u privredi fo~an-

ske op{tine. Ambiciozni plan

od vi{e od 80.000 kubnih meta-

ra drveta bi}e, kaù, realizo-

van i prije isteka kalendarske

godine, a za proteklih {est mje-

seci ostvarili su ~istu dobit

od oko 400 hiqada maraka. Sa-

mo na ime PDV-a i raznih do-

prinosa izdvojili su 900 hiqa-

da maraka, a op{tini, za raz-

voj, po Zakonu o {umama, izdva-

jaju 10 odsto ukupnog prihoda.

Vra}amo se u sami sumrak

qetweg dana, sa nadmorske vi-

sine od preko 1300 metara. Sun-

ce u zalasku, zlati vrhove dr-

ve}a, koje kao doti~e nebo. Na-

{i doma}ini nas vode opet u

pravcu Zavajita, ali u novoi-

zgra|enu lova~ku ku}u na Kadi-

nom brdu.

- Gazdujemo i lovi{tem

"Baki}#, koje je po divqa~i

me|u najbogatijim u nekada-

{woj BiH, obavje{tavaju nas

na{i doma}ini. U lova~koj ku-

}i, koja je napravqena, reko{e,

zahvaquju}i entuzijazmu lova-

ca i {umara, ali i pomo}i

{umskog gazdinstva, zati~emo

Vlastimira Prodanovi}a, pre-

dsjednika Lova~kog dru{tva

"Baki}#, Boà Papricu, pred-

sjednika skup{tine lovaca,

ali i druge lovce, koji dotje-

ruju ku}u kojom se ponose. La-

ni su, vele, obiqeìli 100 go-

dina postojawa ovda{weg lo-

va~kog dru{tva, pa je ovo

skroman doprinos velikom ju-

bileju.

- Vaqa ista}i da je zemqi-

{te za izgradwu lova~ke ku}e

lovcima poklonio Vajo Kuna-

rac, mje{tanima Zavajita, ko-

ji u~estvuje u svim dobrovoq-

nim akcijama sela, re~e nam

Boò Paprica.

¥ Tekst i fotografije

Drago TODOROVI]

[G

"

Magli}" gazduje najkvalitetnijom {umom na oko

55.400 hektara, podijeqenom na osam gospodarskih

jedinica, na prostoru izme|u planina Magli},

Qubi{wa i Zelengora

Zavajit: Poslovna zgrada

\Me{trovac: Zaposleni u radnoj jedinici

U POSJETI JP

"

[UME REPUBLIKE SRPSKE" AD - [UMSKO GAZDINSTVO

"

MAGLI]" FOÂ

[UMA JE IZVOR @IVOTA

KRA\A

Te{ka ekonomsko-socijal-

na situacija u op{tini dovela

je do pove}awa bespravne sje-

~e i kra|e drveta na cijelom

podru~ju [umskog gazdinstva.

Pro{le godine je podneseno

oko 80 prekr{ajnih i osam kri-

vi~nih prijava, ali je, kaù u

gazdinstvu, veoma mali broj ri-

je{en zbog sporosti sudova. U

[G "Magli}# su zbog te poja-

ve organizovali i dodatna de-

ùrstva zaposlenih u dane vi-

kenda, {to daje odli~ne rezul-

tate.

\Na istom zadatku: [umari i lovci

\ Spomenko Stojanovi}: Magli}

svijetla ta~ka fo~anske

privrede

\Mom~ilo Boòvi}: Zaduèn

za ~uvawe {uma

PO[UMQAVAWE

Pro{le godine je [G "Ma-

gli}# na oko 50 hektara po{u-

mio oko 134.000 sadnica smr~e,

bijelog i crnog bora. Redovno

vr{e ~i{}ewe kultura od ko-

rova na preko 100 hektara, a

vr{i se i pra{ewe i okopava-

we.

Najve}i dio angaòvane

radne snage na ovim poslovima

jesu oni koji su zavr{ili {u-

marsku {kolu, a nemaju posla.

SJEMENSKA

ODJEQEWA

Na dvije lokacije - u Zava-

jitu i Me{trevcu, izdvojena su

dva odjeqewa za nau~noistra-

ìva~ki rad profesora i stu-

denata [umarskog fakulteta

iz Bawe Luke. Naime, na je na

oko 15 hektara izdvojen zasad

smr~e i jele, a na Me{trevcu

na 10 hektara zasad bijelog bo-

ra, gdje se vr{i prikupqawe

sjemena i wegova biohemijska

analiza.

KUPCI

Obaveza [G "Magli}# je

da 30 odsto trupaca prodaju

javnom licitacijom, 60 odsto

ugovorom sa doma}im kupcima

(uglavnom vlasnicima pilana)

na podru~ju op{tine, a 10 od-

sto kupcima van op{tine.

SERTIFIKAT

Sa privrednim lovi{tem

"Baki}# radi se iskqu~ivo na

komercijalnoj bazi, po cjenov-

niku za pojedinu divqa~, isti-

~u u Fo~i. Me|utim, tu se po-

javquje problem nepostojawa

tzv. CITES sertifikata za

BiH, pa se de{ava da stranac,

zbog toga ne moè van granica

BiH da iznese lova~ki trofej.

22. i 23. jul 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

15

SOKOLAC - Predsjedni-

{tvo Bora~ke organizacije op-

{tine Sokolac predloì}e

Skup{tini op{tine da se done-

su odgovaraju}e odluke, na osno-

vu kojih }e biti ura|eni teme-

qi za dvije zgrade sa po {est

stanova, namijewenih porodi-

cama poginulih boraca. Op{ti-

na bi tako ispunila obavezu iz

Programa potpunog stambenog

zbriwavawa porodica poginu-

lih boraca i ratnih vojnih in-

valida koji je usvojila Vlada

Republike Srpske.

Me|utim, prema potprojek-

tu za 2006. godinu, sokola~ka

op{tina, iz pomenutog progra-

ma, moè da ra~una samo na

90.000 maraka. Realno je, da-

kle, da se u ovoj godini, zajed-

ni~kim finansirawem od stra-

ne Vlade i op{tine, izgradi

samo jedan stambeni objekat sa

~etiri jednosobna stana i dvi-

je garsowere.

- Sredstva koja }emo dobi-

ti od Vlade su zna~ajna, ali ni-

su dovoqna da stambeno zbri-

nemo svih 15 porodica poginu-

lih boraca koje jo{ uvijek ne-

maju svoj krov nad glavom. Sa

dvije tipske zgrade, u kojima bi

bilo ukupno 12 stanova, ovo pi-

tawe, kao jedan od prioriteta

na{e aktivnosti, bilo bi, u naj-

ve}oj mjeri, rije{eno - kaè

predsjednik Predsjedni{tva

Bora~ke organizacije op{tine

Sokolac Dragomir Curovi}.

O~ekuje se da }e odbornici

Skup{tine op{tine Sokolac

na sjednici, koja }e se odràti

u drugoj polovini ovog mjeseca,

razmatrati pomenuti prijedlog

rukovodstva Bora~ke organiza-

cije. Op{tina je, naime, ve}

preuzela obavezu da uradi te-

meqe za jednu zgradu, {to je i

uslov da se iskoriste sredstva

koja daje Vlada. Neizvjesno je,

me|utim, kako }e se stambeno

zbrinuti porodice poginulih

boraca koje ne dobiju stanove u

toj zgradi. Za drugi tipski

stambeni objekat, kako sada

stvari stoje, izvori finansi-

rawa nisu obezbije|eni.

Na sjednici Predsjedni-

{tva Bora~ke organizacije op-

{tine Sokolac istaknuto je da

treba sa rezervom uzeti podatak

o 15 porodica poginulih bora-

ca sa nerije{enim stambenim

pitawem, pa je stoga ovaj pro-

blem jo{ sloèniji. Naime,

prema rije~ima Mitre Tabako-

vi}, predsjednika Odbora poro-

dica poginulih boraca, sve ~e-

{}e se javqaju porodice koje

ìve u tro{nim seoskim ku-

}ama i traè pomo}. Stoga je

zakqu~eno da se formira ko-

misija koja }e obi}i te qude,

utvrditi kome je pomo} zaista

neophodna i do}i do preciznih

podataka o broju porodica po-

ginulih boraca na podru~ju op-

{tine Sokolac koje nemaju ade-

kvatno rije{eno stambeno pi-

tawe. ¥ B. GAJEVI]

STAMBENO ZBRIWAVAWE PORODICA POGINULIH BORACA U OP[TINI SOKOLAC

NEDOVOQNA JEDNA ZGRADA Sredstva koja }emo dobiti od Vlade su zna~ajna,

ali nisu dovoqna da stambeno zbrinemo 15 porodica

poginulih boraca koje jo{ nemaju rije{eno ovo pitawe,

kaè Dragomir Curovi}

\Sokolac: Kako smawiti broj besku}nika

Kosa Mili}evi}, supruga

poginulog borca:

- Od 1996. godine ìvim

kao izbjeglica. Do 2002. godi-

ne bila sam u bo{wa~koj ku-

}i u Kneìni, a sada sam u

alternativnom smje{taju na

Majdanima kod Sokoca. Kada

dobijem stan nesta}e i moje

izbjegli~ke nevoqe. Bi}e mi

tada mnogo lak{e da se no-

sim sa bole{}u koja me sve

vi{e priti{}e.

Mitra Tabakovi}, predsjed-

nik Odbora porodica poginu-

lih boraca:

- Na putu smo da stambeno

zbrinemo 15 porodica poginu-

lih boraca, kojima ovo pitawe

uop{te nije bilo rije{eno, ali

}e i nakon tog biti dosta pro-

blema kad je rije~ o ovoj kate-

goriji bora~ke populacije.

Dragica Krsmanovi}, su-

pruga poginulog borca:

- @ivim sa sinom koji }e

uskoro napuniti trinaest go-

dina, a toliko i ja ~ekam na

rje{ewe stambenog pitawa.

Nadam se da }u u ovoj godini

kona~no dobiti svoj krov nad

glavom.

Kosa Mili}evi} Mitra Tabakovi} Dragica Krsmanovi}

ANKETA

PRIJEDOR - U subotu, 22.

jula, episkop bawolu~ki go-

spodin Jefrem obavi}e osve-

{tawe novoizgra|enog hrama

Svetih apostola Petra i Pa-

vla u Kozarcu. Do~ek episko-

pa predvi|en je u devet ~aso-

va, osve{tawe i sveta arhije-

rejska liturgija u devet i tri-

deset, a sve~ani ru~ak u tri-

naest ~asova.

Izgradwa ovog velikog pra-

voslavnog hrama po~ela je 2000.

godine, a godinu dana kasnije

osve{tani su wegovi temeqi,

da bi, zahvaquju}i brojnim pri-

lo`nicima, vjernicima ove i

drugih parohija ve} u oktobru

2002. godine bila sluèna pr-

va liturgija.

Ovih dana gra|evinski ra-

dovi na novoj crkvi u Kozarcu,

koja je izgra|ena u dvori{tu

stodvadesetogodi{we stare cr-

kve, privedeni su kraju.

Novi hram u Kozarcu po

uzoru na stari hram izgra|en je

u vizantijskom stilu sa dva zvo-

nika i centralnom kupolom.

Dio ikonostasa u wemu je ve}

je ura|en, a dio }e naknadno bi-

ti postavqen, kako bi u potpu-

nosti bio zavr{en i wegov en-

terijer. ¥ P. [.

U SUBOTU U KOZARCU KOD PRIJEDORA

DERVENTA - Dvadeseta

sjednica Skup{tine op{tine

Derventa osta}e upam}ena po

èstokom strana~kom nadmudri-

vawu i borbi za presti` i vlast.

Bi}e, sigurno, zapa}ena i po

tome {to je tek poslije osam ~a-

sova usvojen dnevni red i {to

su poslije usvajawa izvr{ene

smjene najva`nijeg kadra u Skup-

{tini op{tine Derventa.

Problemi i stvarawe atmos-

fere za Ginisovu kwigu su nastu-

pili onda kad je predsjednik

Kluba odbornika Saveza neza-

visnih socijaldemokrata pred-

loìo da se u dnevni red uvrsti

prijedlog razrje{ewa predsjed-

nika i potpredsjednika Skup-

{tine op{tine Du{ana Ninko-

vi}a i Slobodanke Mr|e, kao i

prijedlog za opoziv zamjenika

na~elnika op{tine Rade Samr-

xi}a. Na to su reagovali odbor-

nici Srpske demokratske stran-

ke i predsjednik Kluba odborni-

ka ove stranke Nade Planin~e-

vi}a, koji je zatraìo jadno~a-

sovnu pauzu radi konsultacija

nakon ~ega je uslijedilo zasjeda-

we Komisije za imenovawa i jo{

dvije pauze po jedan ~as, {to je

sve trajalo od 10 do 18 ~asova,

kad je kona~no usvojen dnevni

red i zapo~eo rad Skup{tine

op{tine.

Predsjednik Skup{tine op-

{tine Derventa Du{an Ninko-

vi} iz Srpske demokratske

stranke i potpredsjednik Slo-

bodanka Mr|a iz Partije demo-

kratskog progresa, su sa 14 gla-

sova "za#, razrije{eni du`no-

sti, dok je 13 odbornika, od

ukupno 27 glasalo protiv razr-

je{ewa.

Isto tako, zamjenik na~elni-

ka op{tine Rade Samrxi} iz

Partije demokratskog progresa,

koji nije bio prisutan na ovoj

sjednici opozvan je sa du`nosti

zamjenika na~elnika op{tine.

Za novog predsjednika Skup-

{tine op{tine tajnim glasawem

izabran je Du{an Ra{i} iz So-

cijalisti~ke partije, a za pot-

predsjednika Mirko Du{ani} iz

Saveza nezavisnih socijaldemo-

krata.

O novom prijedlogu za izbor

zamjenika na~elnika op{tine,

odbornici se nisu izja{wavala,

jer je u 21 ~as rad Skup{tine

op{tine prekinut, a nastavak

zasjedawa zakazan je za ponedje-

qak.

Na ovaj na~in koalicija

SNSD-a, SP-a sa dva nezavisna

odbornika, preuzela je sve va-

`ne funkcije u op{tini, i od-

govornost za funkcionisawe op-

{tinske vlasti, pa se o~ekuje da

}e na~elniku op{tine Milora-

du Simi}u biti olak{an rad i

dogovarawe o va`nim pitawi-

ma realizacije planskih zadata-

ka u op{tini, koji su navodno u

dosada{wem radu bili opstrui-

sani od kadra koji je smijewen.

Suprotno misle odbornici

Srpske demokratske stranke i

Partije demokratskog progresa,

koji su izgubili skup{tinsku

ve}inu i ne mogu da prihvate ne-

minovne promjene u takvim od-

nosima politi~kih snaga i sma-

traju da je to predizborna poli-

ti~ka igra i da }e sa ovim smje-

nama wihovog kadra do}i do stag-

nacije rada svih va`nijih funk-

cija u op{tinskoj vlasti.

¥ S. PE]I]

BURNA SJEDNICA OP[TINSKOG PARLAMENTA DERVENTA

NOVA SKUP[TINSKA VE]INA

\Odbornici Skup{tine op{tine Derventa: U i{~ekivawu glasawa

Smijeweni dosada{wi predsjednik i potpredsjednik Skup{tine

iz SDS-a i PDP-a, a za nove izabrani kandidati SP-a i SNSD-a.

Izglasano nepovjerewe zamjeniku na~elnika op{tine

ISTO^NO SARAJEVO - Di-

rektor Republi~ke uprave Civilne

za{tite Dragan Tupaji} u petak je u

Lukavici i zvani~no obiqeìo po-

~etak izgradwe zgrade Republi~kog

centra Civilne za{tite Republike

Srpske.

Rije~ je o objektu koji }e se gra-

diti u dvije faze, a radove }e izvo-

diti isto~nosarajevsko gra|evinsko

preduze}e "Unigrad#. U zgradi }e

biti i prostorije za obuku jedinica

i {tabova Civilne za{tite, kao i

posebne prostorije za Republi~ki

centar veze koji }e primati i slati

sve informacije o prirodnim i dru-

gim nesre}ama ve}ih razmjera. Sred-

stva za izgradwu poslovne zgrade

obezbijedila je Vlada Republike

Srpske, a kako je istakao Tupaji},

za izgradwu je potrebno oko dva mi-

liona maraka.

- Prva faza }e se graditi tokom

ove i naredne godine. Ugovor je pre-

cizirao da se ove godine izgradi

objekat spoqnih dimenzija 30 sa 15

metara koji }e imati prizemqe i dva

sprata sa korisnom povr{inom 1.280

kvadratnih metara. Ove godine pre-

ma preciziranom ugovoru objekat

mora da bude pokriven, sa fasadom,

grubo ura|enom elektro i vodovod-

nom infrastrukturom i zatvoren u

potpunosti - rekao je Tupaji} isti-

~u}i da }e prema ugovoru radovi ko-

{tati 711.000 maraka. Izgradwom

ovog objekta ne samo Republi~ka

uprava Civilne za{tite, nego i Ci-

vilna za{tita Republike Srpske do-

bijaju mnogo, jer }e se stvoriti vr-

lo povoqni uslovi koji omogu}ava-

ju efikasniji rad i funkcionisawe

i Republi~ke uprave Civilne za-

{tite i kompletnog sistema Civil-

ne za{tite Republike Srpske.

Prema ugovoru "Unigrad# je du-

àn da u roku od 120 dana zavr{i ra-

dove koje je preuzeo u prvoj fazi iz-

gradwe. Ukoliko se rokovi prolon-

giraju, "Unigrad# }e pla}ati pena-

le. U slu~aju da radovi budu kasni-

li 40 dana, "Unigrad# }e na ime pe-

nala platiti 70.000 maraka, a ukoli-

ko ka{wewe bude duè od 40 dana,

ugovor }e biti raskinut. Po~etku

radova na izgradwi poslovne zgrade

Republi~ke uprave Civilne za{ti-

te, sem radnika ove ustanove, prisu-

stvovali su zvani~nici grada i op-

{tina Isto~nog Sarajeva. ¥ @. D.

REPUBLI^KA UPRAVA CIVILNE ZA[TITE U LUKAVICI

Po~ela izgradwa poslovne zgrade

\Lukavica: Sve~anost na po~etku radova

\ Kozarac: Crkva Svetih apostola Petra i Pavla

Osve{tawe pravoslavnog hrama

ZBOG nepo{tivawa propi-

sanog vremena i pu{tawa pre-

glasne muzike u kasnim no}nim

~asovima, radnici Odjeqewa

komunalne policije Slu`be

grada zatvorili su klub "Old

kafe# i kafi} "Kvin#.

Klub "Old kafe#, koji se

nalazi u Sokolskom domu, za-

tvoren je u ~etvrtak, dok je

"Kvin# zatvoren u petak.

Pomo}nik na~elnika Odje-

qewa komunalne policije Ne-

|eqko Radulovi} rekao je za

na{ list da je "Old kafe# za-

tvoren zbog prekora~ewa rad-

nog vremena.

- Dobili smo prijavu iz

Centra javne bezbjedno-

sti da "Old kafe# ne

po{tuje Odluku o rad-

nom vremenu ugosti-

teqskih objekata. Ko-

munalni policajci ob-

i{li su lokal u ~etiri

~asa i 30 minuta i utvr-

dili da i daqe radi.

Zbog prekora~ewa rad-

nog vremena "Old ka-

fe# je zatvoren na 15

dana - istakao je Radu-

lovi}.

On je dodao da su ka-

fi} "Kvin# i klub "As-

tra#, tako|e zatvoreni

na 15 dana. Radnici

Odjeqewa komunalne

policije su, kaè Radu-

lovi}, u pro{li petak

upozorili vlasnika

"Kvina# da pu{ta pre-

glasnu muziku.

- Kada su ponovo do{li u

subotu opet su zabiqeìli da

se muzika pu{ta preglasno. Po-

red ovog prekr{aja, utvr|eno

je i prekora~ewe radnog

vremena. Zbog toga smo od-

lu~ili da zatvorimo ovaj

lokal na 15 dana - naglasio

je Radulovi}.


komunalni policajci izdali su

rje{ewe za zatvarawe i kluba

"Astra# u Boriku, tako|e, na

15 dana.

U Odjeqewu komunal-

ne policije isti~u da }e

ovaj klub biti zape~a}en,

jer su radnici ovog odjeqe-

wa utvrdili da 45 minuta

poslije pono}i iz lokala

dopire preglasna muzika.

- Neshvatqivo je da vla-

snici, zbog nekoliko gosti-

ju i ceha, ne ve}eg od 30 do 40 ma-

raka, rizikuju da im lokali bu-

du zatvoreni na prili~no dug

period - kazao je zamjenik na-

~elnika komunalne policije

Ne|eqko Radulovi} i dodao da

pri tome ne treba zaboraviti da

se protiv vlasnika, uz zatvara-

we lokala, Sudu za prekr{aje

{aqu prijave.

Kazne za ove prekr{aje su,

veli Radulovi}, veoma velike i

kre}u se od dvije do sedam hiqa-

da maraka.

- Za vlasnike zatvorenih

objekata, prema narodnoj, ispa-

de da je skupqa pita od tepsije

- rekao je Radulovi}.

¥ P. PE]ANAC

KAFI] "ILIXA"

Zamjenik na~elnika

Odjeqewa komunalne poli-

cije Ne|eqko Radulovi} re-

kao je da radnici ovog odje-

qewa jednako kontroli{u i

gradske i prigradske ugosti-

teqske objekte.

- Zbog prekora~ewa rad-

nog vremena, kafi} "Ilixa#

u Srpskim toplicama bi}e

zatvoren na 15 dana. Komu-

nalni policajci dva puta su

kontrolisali rad ovog loka-

la i oba puta utvrdili da se

ne po{tuje Odluka o radnom

vremenu ugostiteqskih obje-

kata - isti~e Radulovi}.

Klub

"

Old kafe": Pod kqu~em dvije

nedjeqe

"

Old kafe" je zatvoren u ~etvrtak zbog prekora~ewa

radnog vremena, a kafi}

"

Kvin" u petak zbog pu{tawa

preglasne muzike i nepo{tivawa Odluke o radnom

vremenu ugostiteqskih objekata

PREKR[AJI ZAPEÂTILI LOKALE

KOMUNALNA POLICIJA ZATVORILA KLUB

"

OLD KAFE" I KAFI]

"

KVIN"

Ro|eni:

Teodora Simi}, k}i Ve-

drana i Maje, Jovan Savi},

sin Sini{e i Milene; Va-

lentina ]u}i}, k}i Dragana

i Svjetlane; Viktor Glavi},

sin Igora i An|elke; Mi-

lo{ Topi}, sin Gorana i Sa-

we; Teodora Pavlovi}, k}i

\ur|a i Miladinke; Mari-

ja ]odo, k}i Aleksandra i

Sun~ice; Lazar Pekez, sin

Sini{e i Zdravke; Ana Si-

mi}, k}i Miroslava i Dra-

gane; Petar Golub, sin Igo-

ra i Qubice; Pavle Dugo-

wi}, sin Sretka i Milene;

Aleksandar Mirjani}, sin

Du{ana i Nade; Marko Mi-

lijevi}, sin Aleksandra i

Milice.

Umrli:

Vukosava Kova~i}, ro|e-

na 1921. godine; Nevenka

Cvjetkovi}, ro|ena 1934. go-

dine; Magbula Haxiselimo-

vi}, ro|ena 1924. godine; Da-

rinka Savanovi}, ro|ena

1923. godine; Kosta Male{e-

vi}, ro|en 1938. godine; Re-

nate Radi}, ro|en 1939. godi-

ne; Jagoda Pala~kovi}, ro-

|ena 1931. godine; Savica

Ponorac, ro|ena 1930. godi-

ne; Novak Mari}, ro|en 1933.

godine; Milena Drageq, ro-

|ena 1956; Mevlida Kuleno-

vi}, ro|ena 1948. godine.

22. i 23. jul 2006.BAWA LUKA

16

UZ viku i aplauz navija~a,

takmi~ari u malom fudbalu, ko-

{arci, odbojci i rukometu u ~e-

tvrtak su se iz petnih ìla bo-

rili da u|u u finale. Kako je

sve mawe utakmica, kao i u~e-

snika, manifestacija se od ~e-

tvrtka odràva samo na plaì

kod sportske dvorane "Obili}e-

vo#. Na ovoj plaì u petak je

odràno finale u svim sport-

skim disciplinama, a ovdje }e se

u subotu proglasiti i pobjedni-

ci kojima }e u subotu biti uru-

~ene medaqe i vrijedne nagrade.

Manifestacija "Qeto na

Vrbasu# odràva se ve} sedam

dana, a kako bi takmi~arima i

posjetiocima bilo {to prijat-

nije, organizatori svaki put

pripreme ne{to novo. Tako je

u ~etvrtak ko{arka{e, ruko-

meta{e, odbojka{e, fudbalere

ali i navija~e zabavqala bawo-

lu~ka rok grupa "Rikol#.

- U srijedu nas je odu{evi-

lo Radni~ko kulturno-umjet-

ni~ko dru{tvo "Pelagi}#. Pri-

sutni su mogli da vide tradici-

onalne igre uz muziku tambura-

{kog orkestra. Ovog puta je ne-

{to sasvim druga~ije. Qubite-

qi "èstokog# zvuka mogli su

da se opuste i dodatno razgiba-

ju uz muziku grupe "Rikol# - ka-

zao je direktor Turisti~ke or-

ganizacije grada Stevo Kele-

~evi}.

Ovim igrama, dodaje on, ̀ e-

limo da probudimo sportski i

takmi~arski duh kod Bawolu-

~ana.

Mnogi sugra|ani, osim {to

su do{li da podrè takmi~a-

re, slobodno vrijeme su isko-

ristili za pecawe i sun~awe

pored Vrbasa.

Manifestaciju "Qeto na

Vrbasu# obogatili su i zaqu-

bqenici u dajak, me|u kojima je

i Slobodanka Ni{i}. Ona je je-

dina djevojka koja }e se ove go-

dine takmi~iti u mu{koj kate-

goriji u vo`wi dajakom, a kao

i svi u~esnici, o~ekuje najboqe

rezultate.

- Ovo je savr{eno mjesto za

druèwe i upoznavawe novih

qudi. Lijepo je kada moè{ da

pokaè{ svoje umije}e, a ujed-

no i da uìva{ u qepotama Vr-

basa i aplauzu posjetilaca - ka-

zala je Slobodanka.

Koordinator za sport, biv-

{a reprezentativka u ko{arci

Sla|ana Goli} odu{evqena je

onim {to su takmi~ari poka-

zali, a posebno najmla|i koji

su se najvi{e trudili da i sta-

rijima pokaù koliko znaju i

umiju.

- Ovo je posebno ve~e prepu-

no energije, jer se odlu~uje ko

ulazi u finale, a ko }e se utje-

{iti majicom i time {to je

prisustvovao ovim igrama i

druèwu sa svojim vr{wacima

- kazala je Sla|ana.

Ona je istakla da }e poseb-

no interesantno biti u subotu

kada }e se zatvoriti ova mani-

festacija.

- Najhrabriji }e skakati u

Vrbas sa Gradskog mosta, pewa-

ti se uz zidine tvr|ave Kastel,

tu }e svoje znawe pokazati i

speleolozi i sportski ribolov-

ci. Prisutni }e se mo}i okri-

jepiti uz toplu ribqu ~orbu i

{nicle - isti~e Goli}eva.

¥ S. DU[ANI]

Slobodanka Ni{i}: Jedina djevojka me|u kajaka{ima

Ko{arka{i: Sa trenerom razra|uju strategiju

MANIFESTACIJA

"

QETO NA VRBASU" BLI@I SE KRAJU

Da bi takmi~arima i posjetiocima bilo {to prijatnije,

organizatori svaki put pripreme ne{to novo. Sportiste

i navija~e u ~etvrtak je zabavqala rok grupa

"

Rikol"

PLA@E PUNE MLADOSTI I QEPOTE

PALAS

Revija filmova

termini: 19, 21.30

MULTIPLEKS KOZARA

PIRATI SA KARIBA:

MRTVAÊVA [KRIWA

uloge: Xoni Dep, Orlando Blum,

Kira Najtli

termin: 18, 19.30, 21, 22.15

BANSKI DVOR

KULTURNI CENTAR

Izlo`ba internacionalne umje-

tni~ke kolonije gradova part-

nera Bawe Luke.

Deseta klupska izlo`ba foto-

grafija i dijapozitiva Univer-

zitetskog foto kino kluba.

MUZI^KI PAVIQON

"PETAR KOÎ]#

Kwièvno ve~e "\avoqi tro-

kut aforizma#. SUBOTA, 22.

jul, u 20 ~asova.

Muzi~ka manifestacija "Urbanbeat summer party# na qetnoj po-

zornici tvr|ave Kastel. SUBO-

TA, 22. jul, u 21 ~as.

NARODNA I UNIVERZI-

TETSKA BIBLIOTEKA

REPUBLIKE SRPSKE

Izlo`ba "150 godina od ro|e-

wa Nikole Tesle#.

MUZEJ SAVREMENE UMJET-

NOSTI REPUBLIKE SRPSKE

Izlo`ba "Tapiserije i crte-

ì#, akademskog slikara Mili-

ce Kecman iz Novog Sada.

Izlo`ba o Raulu Valenbergu

"Jedan ~ovjek moè promijeni-

ti svijet#.

MUZEJ REPUBLIKE

SRPSKE

Izlo`ba "îpke KERE - neprola-

zna qepota#. Stalna izlo`bena

postavka Muzeja Republike Srpske

"Od mamuta do savremenog doba#.

REPERTOAR

Ne|eqko Radulovi}: Na redu

"

Astra" i

"

Ilixa"

SRCE KAO KU]A

Organizatori se nadaju da

su ovom manifestacijom uspje-

li oraspoloìti sugra|ane i

podsjetiti ih kako moè da se

uìva u prirodi i wenim qe-

potama. To potvr|uje i starac

Ilija Macowa koji kaè da

mu je "srce kao ku}a kada do-

|e na Vrbas i vidi svu tu mla-

dost i qepotu#.

PREDUZE]E "Cebos# iz Sarajeva po~e-

lo je nedavno da radi i u Bawoj Luci. Nala-

zi se u ulici Ivana Gorana Kova~i}a, kod

"Peòovog# prodajnog salona na zapadnom

tranzitu.

Ovo preduze}e bavi se prodajom reproduk-

cionih materijala za izradu reklama, foli-

ja za digitalnu {tampu i kompjutersko isi-

jecawe, platna za zastave, kao i opreme za re-

klamnu industriju.

U "Cebosu#, tako|e, mogu da se nabave

materijali za gra|evinarstvo, leksan - poli-

karbonatne plo~e debqine od 4,5 do 40 mi-

limetara, pleksiglas plo~e debqine od dva

do 20 milimetara, foreks plo~e, kapa plo-

~e i sli~no. ¥ Sv. D.

IZ MATI^NIH KWIGA

BIOSKOPI

SARAJEVSKO PREDUZE]E

"

CEBOS"

Otvorena nova radwa

OKOM KAMERE

(Snimio M. ZUBOVI])

22. i 23. jul 2006. BAWA LUKA

17

UÊNICI Osnovne {kole

"Sveti Sava# na Lau{u treba-

lo bi da do Nove godine dobiju

nove prostorije povr{ine 4.000

kvadratnih metara, a godinu da-

na kasnije i sportsku dvoranu.

Naime, gradona~elnik Dra-

goqub Davidovi}, ministar

prosvjete i kulture u Vladi Re-

publike Srpske Anton Kasipo-

vi} i direktor preduze}a, iz-

vo|a~a radova "Gradip# iz Pr-

wavora Branimir Bijeli} u pe-

tak su u Administrativnoj slu-

`bi grada potpisali ugovor o

nadgradwi i dogradwi prosto-

rija ove {kole, vrijedan

2.550.000 maraka.

- Sre}an sam {to smo pot-

pisali ugovor o nadgradwi i

dogradwi ove {kole i tako }e-

mo omogu}iti u~enicima da na-

stavu poha|aju u komfornim

u~ionicama i sportskoj dvora-

ni. Lau{ je rudarsko naseqe i

djeca sad idu u {kolu u tri smje-

ne, kao da su rudari. Poslove

}emo raditi u dvije faze, prvo

}emo zavr{iti nadogradwu, a

onda fiskulturnu salu - izja-

vio je poslije potpisivawa ugo-

vora ministar Kasipovi}.

On je zahvalio Slu`bi gra-

da Bawe Luke, koja je, kako je is-

takao, imala razumijevawa za

ovaj problem i finansijski u~e-

stvovala u dogradwi ove {kole.

- Bilo bi lijepo da imamo

ovako dobru saradwu i sa dru-

gim lokalnim zajednicama u

Srpskoj. Nadam se da }e izvo|a~

radova zavr{iti posao na vri-

jeme - naglasio je Kasipovi}.

Gradona~elnik Davidovi}

je kazao da se u Bawoj Luci ra-

di mnogo ve}ih projekata, ali da

je dogradwa ove {kole, zbog

svog zna~aja jedan od najva`ni-

jih i najzna~ajnijih.

Iako osnovne {kole nisu u

nadle`nosti lokalnih vlasti,

kazao je Davidovi}, svjesni te-

{ke situacije u {koli na Lau-

{u, Slu`ba grada je pritekla u

pomo} nadle`nom ministarstvu

da zavr{e ove poslove i da se ta-

ko poboq{aju uslovi ìvota i

rada u ovoj {koli.

Za zavr{etak prve faze ra-

dova Administra-

tivna slu`ba gra-

da Bawe Luke

obezbijedila je

dva miliona mara-

ka i infrastruk-

turu a Ministar-

stvo prosvjete i

kulture izdvojilo

je 500.000 maraka.

- Ukupna inve-

sticija na ure|e-

wu i pro{irewu

prostorija ove

{kole je 3,7 mili-

ona maraka. Ovo

je zna~ajan trenu-

tak, ne samo za

mjesnu zajednicu

Lau{, ve} i za

grad. Nastoja}emo

da rje{avamo i

druga pitawa, kako u ovom na-

sequ, tako i na podru~ju cije-

log grada - rekao je Davidovi}.

Direktor preduze}a "Gra-

dip#, koje je na tenderu iza-

brano kao izvo|a~ radova,

B r a n i m i r

Bijeli} obe-

}ao je da }e

poslove za-

vr{iti u ro-

ku od ~etiri

mjeseca, kao

{to je to ug-

ovorom i pr-

edvi|eno, pa

}e nove prostorije biti goto-

ve do Nove godine. Na pita-

we novinara za{to radovi ni-

su po~eli po zavr{etku {kol-

ske godine, gradona~elnik Da-

vidovi} je odgovorio da je od-

luka o dogradwi {kole donese-

na tek po dolasku nove Vlade.

- Trebalo je sprovesti jav-

ni konkurs koji traje neko-

liko mjeseci, pa se zbog toga

kre}e sa radovima kasnije.

Radovi na {koli ne}e ometa-

ti nastavu - zakqu~io je Da-

vidovi}.

¥ M. MAJSTOROVI] - [KRBO

POTPISAN UGOVOR O NADGRADWI OSNOVNE [KOLE

"

SVETI SAVA" NA LAU[U

\[kola

"

Sveti Sava": Za ure|ewe

izdvojeno ukupno 3,7 miliona

maraka

HITAN POSAO

- Naseqe Lau{ ima 20.000

stanovnika i svake godine broj

osnovaca se pove}ava, a {kol-

ska zgrada je ista od izgrad-

we, kad je ovdje stanovalo mno-

go mawe gra|ana. U ovoj mje-

snoj zajednici ima jo{ neri-

je{enih i specifi~nih pro-

blema, ali je dogradwa {kole

jedna od najurgentnijih poslo-

va - rekao je Dragoqub Davi-

dovi}.

NOVE UÎONICE DO NOVE GODINENOVE UÎONICE DO NOVE GODINENOVE UÎONICE DO NOVE GODINENOVE UÎONICE DO NOVE GODINENOVE UÎONICE DO NOVE GODINENOVE UÎONICE DO NOVE GODINENOVE UÎONICE DO NOVE GODINENOVE UÎONICE DO NOVE GODINENOVE UÎONICE DO NOVE GODINEZa zavr{etak prve faze radova Slu`ba grada obezbijedila

je dva miliona maraka i infrastrukturu, a Ministarstvo

prosvjete i kulture Srpske izdvojilo 500.000 maraka

Anton Kasipovi}:

Dogodine i sportska

dvorana

Dragoqub Davidovi}:

Pritekli u pomo}

PRVI ozbiqniji problemi

pojavili su se ve} na samom po-

~etku obnove Srpske ulice.

Zbog zamjene dotrajalih ka-

nalizacionih cijevi, prva faza

obnove ove centralne gradske

ulice ne}e biti zavr{ena po do-

govoru.

Tehni~ki direktor izvo|a-

~a radova, preduze}a "Geokop#,

Marijan [ekari} rekao je za

na{ list da prvom fazom nije

bila planirana i obnova kana-

lizacione mreè, {to }e sigur-

no dovesti do otezawa radova.

- Tek kada smo uklonili as-

falt vidjeli smo da su cijevi

toliko propale da se moraju

mijewati. Fekalije su se, umje-

sto u kolektore, izlivale po

terenu, a i kanalizacioni {ah-

tovi su propali - istakao je [e-

kari}.

Podsjetimo, dio Srpske uli-

ce, od ulice Vase Pelagi}a do

Ivana Frawe Juki}a, trebalo

je da bude zatvoren za saobra}aj

do 25. jula. Od 26. jula do 3. av-

gusta planirana je obustava sa-

obra}aja u dijelu Srpske ulice,

od Nikole Pa{i}a do Vase Pe-

lagi}a, dok je tre}a faza treba-

lo da po~ne 4. i traje do 13. av-

gusta. Tada je planirana obusta-

va saobra}aja na dijelu od uli-

ce Nikole Pa{i}a do ulice Ga-

vre Vu~kovi}a.

Me|utim, zbog neplanirane

zamjene kanalizacionih cijevi,

u preduze}u "Geokop# nisu mo-

gli da preciziraju kada }e prva

faza obnove Srpske ulice biti

zavr{ena. U me|uvremenu, radni-

ci ovog preduze}a krenuli su sa

izgradwom trotoara u Zelenom

viru, dok radnici preduze}a "Ba-

tar komerc# ve} nekoliko dana

asfaltiraju trotoare u Vrbawi.

U Slu`bi grada isti~u da su

trotoari u Vrbawi stajali ne-

asfaltirani skoro 30 godina i

da je bilo krajwe vrijeme da se

zavr{e.

U Zelenom viru bi}e izgra-

|eno 660 metara trotoara, za

{ta je Slu`ba grada iz buxeta

izdvojila 85.741 maraka.

¥ P. PE]ANAC

TRO[KOVI

Za obnovu 679 metara duge

kolovozne trake i trotoara u

Srpskoj ulici bi}e utro{eno

341.696 maraka, dok je za obno-

vu 238 metara Jevrejske ulice

namijeweno 304.637 maraka.

Ulice }e biti {iroke {est

metara.

PRVA FAZA OBNOVE SRPSKE ULICE NE]E BITI ZAVR[ENA PO PLANU

KANALIZACIJA OTE@E RADOVETek kada smo uklonili asfalt, vidjeli smo da su cijevi

toliko propale da se moraju mijewati. Fekalije su se, umjesto

u kolektore, izlivale po zemqi{tu, kaè Marijan [ekari}

UKLAWAWEM za{tit-

nih mreà i skele svakog da-

na se sve vi{e ukazuje lijepo

"umiveno lice# zgrade Admi-

nistrativne slu`be grada.

Otkriveni dijelovi fasade

ùte boje bqe{te na vrelom

julskom suncu i mame poglede

prolaznika. Me|utim, tek kada

se skinu skele i no} prekrije

grad na Vrbasu, zgrada Slu`be

grada zasija}e u punom sjaju.

Naime, na svim prozorima

postavqene su posebne svje-

tiqke, koje }e zadu`bini Ba-

na Milosavqevi}a dati gla-

moruzan izgled.

Podsjetimo da je obnova

fasade i krova na zgradi Slu-

`be grada po~ela krajem no-

vembra. Za ove poslove iz grad-

skog buxeta je izdvojeno

1.500.000 maraka.

¥ P. P.

FOTO-VIJEST

(Snimio R. OSTOJI])

\Srpska ulica: Saobra}aj zatvoren do daqeg (Snimio R. OSTOJI])

e-mail: [email protected] ℡ 051/223-210

SERVISNE INFORMACIJE

HITNA POMO] - Deùr-

ni qekari Slu`be hitne pomo-

}i protekla 24 ~asa pregledali

su 65 odraslih pacijenata i 13

djece. Mobilne ekipe obavile su

osam ku}nih posjeta. U stoma-

tolo{koj ordinaciji pomo} je

zatraìlo 40 pacijenata.

PORODILI[TE - Na Gi-

nekolo{ko-aku{erskom odjeqe-

wu Klini~kog centra na Papri-

kovcu obavqeno je 10 poroda.

Ro|eno je pet djevoj~ica i pet

dje~aka.

VATROGASCI - Vatroga-

sne jedinice gasile su poàr u

ulici Kraqa Petra u jedan

~as i 55 minuta i u ulici Ne-

nada Kosi}a u 17 ~asova i 53

minuta.

VODOVOD - Ekipe Sekto-

ra "Odràvawe# popravqa}e u

ponedjeqak od osam do 20 ~aso-

va kvarove na cjevovodu u Ale-

ji Svetog Save. U navedenom pe-

riodu do}i }e do privremenog

nestanka vode u dijelu ove uli-

ce i to od Gunduli}eve do Bu-

levara srpske vojske, Bulevaru

srpske vojske i dio ulice Tri-

ve Amelice.

¥ Pripremila Sv. D.

U PRVOJ polovini avgusta

na podru~ju grada Bawe Luke tre-

balo bi da bude obavqena dezin-

sekcija, odnosno uni{tavawe in-

sekata, a posebno komaraca.

Na~elnik Odjeqewa za dru-

{tvene djelatnosti Administra-

tivne slu`be grada Qiqana Ra-

dovanovi} kazala je da su i ove go-

dine obavili proceduru javnih na-

bavki, koja se odnosi i na obavqa-

we dezinsekcije grada.

- Po preporuci Ministarstva

uprave i lokalne samouprave Srp-

ske, nastojali smo ovu aktivnost

da uskladimo i sa okolnim op-

{tinama. Sproveli smo javni kon-

kurs i izabrali najpovoqnijeg

ponu|a~a. Treba jo{ da pro|e za-

konom predvi|ena procedura i

rok za àlbu. Ukoliko se niko

ne bude àlio, 4. avgusta potpi-

sa}emo ugovor sa izvo|a~em za

dezinsekciju - istakla je Radova-

novi}. Ona je dodala da }e posli-

je toga javnost biti obavije{te-

na o po~etku radova, kao i p~ela-

ri i svi drugi koji treba da spro-

vedu odre|ene mjere za{tite to-

kom zapra{ivawa komaraca.

- U prvoj polovini avgusta

trebalo bi da zavr{imo plani-

rane radove. U buxetu grada za

tu namjenu planirano je 110.000

maraka - naglasila je Qiqana

Radovanovi}. ¥ M. M. [.

U DJEÎJEM domu "Rada

Vrawe{evi}# od ponedjeqka,

24. jula, do nedjeqe, 6. avgusta

2006. godine, predstavnici

Omladinskog komunikativnog

centra organizova}e kamp za

mali{ane iz ove ustanove.

- U na{em Domu boravi}e

15 volontera iz ove organizaci-

je sa prostora biv{e Jugoslavi-

je koji }e se druìti sa na{om

djecom. Oni }e za mali{ane or-

ganizovati radionice, a bi}e

aktivno i nekoliko sekcija. To-

kom kampa radi}e i filmska

sekcija, koja }e snimati sve ak-

tivnosti i po zavr{etku kampa

napravi}e film koji }e prika-

zati mali{anima - rekao nam

je direktor Dje~ijeg doma Dani-

lo Powarac.


tokom raspusta za mali{ane

se organizuju izleti i qeto-

vawa kod nas, ali i u drugim ze-

mqama.

- U Italiji, na Siciliji,

trenutno boravi 21 dijete od

{est do 14 godina. To je ve} {e-

snaesti put da na{a djeca to-

kom qetweg i zimskog raspusta

borave u ovoj zemqi. Mali{a-

ni }e biti smje{teni po poro-

dicama u nekoliko gradova na

Siciliji, tamo }e ostati 40 da-

na, a vra}aju se 3. avgusta - ka-

zao je Powarac.

U organizaciji Javnog fon-

da dje~ije za{tite Republike

Srpske desetoro djece iz Doma

oti{lo je 16. jula u Kumbor, gdje

}e boraviti 11 dana.

- Dvije grupe djece sredwo-

{kolskog uzrasta i jedan vas-

pita~ qetova}e u Neumu, gdje

}e biti smje{teni u hotelu

"Sunce#. Dva sredwo{kolca }e

u julu otputovati u Englesku i

boraviti tamo deset dana - na-

glasio je Powarac.


mnogi mali{ani }e tokom qet-

weg raspusta posjetiti ro|ake

i prijateqe koji ̀ ive izvan Ba-

we Luke.

¥ M. M. [.

OD SQEDE]E SEDMICE KAMP U DJEÎJEM DOMU

Film o aktivnostima mali{ana

PRIPREME ZA DEZINSEKCIJU GRADA

U avgustu zapra{ivawe komaraca

NOVE UÎONICE DO NOVE GODINE

ISPRAVKE

U tekstu pod naslovom

"Slovo o majstorima trube#,

objavqenom u petak, stoji da

se Festival srpske trube odr-

àva 2. i 3. jula, umjesto 2. i 3.

avgusta, na qetnoj pozornici

tvr|ave Kastel. Izviwavamo

se ~itaocima i organizatori-

ma festivala zbog ove nena-

mjerne gre{ke. ¥ V. K.

¹ ¹ ¹

U tekstu pod naslovom

"Ples slika i nakita#, obja-

vqenom u broju od petka, gre-

{kom je napisano da je slikar-

ska radionica po~ela ju~e, a

radionica kre}e tek od 20. av-

gusta. Izviwavamo se ~itao-

cima i organizatorima radio-

nica. ¥ A. R.

22. i 23. jul 2006.KULTURA

BR^KO - U okviru obiqe-

àvawa crkvene slave sela,

Sveti Prokopije, u Ra`qevu

kod Br~kog ju~e je otvorena et-

no-izlo`ba predmeta ku}ne ra-

dinosti sa ovog podru~ja.

Izlo`ba je postavqena u

organizaciji Dru{tva za wego-

vawe srpskog kulturno-isto-

rijskog nasqe|a "Ba{tinar#

iz Br~kog.

Irena Medar, etnolog iz

Bawe Luke, kaè da izlo`bu

sa~iwavaju predmeti sakupqe-

ni u Ra`qevu.

- Nastojali smo da napravi-

mo tematske cjeline, tako da

enterijer sobe predstavqaju

krevet i tka~ki stan, koji je

bio sastavni dio ku}e u kome

se spavalo. Tu su i predmeti

vezani za tekstilnu radinost

- rekla je Medareva.

Prema wenim rije~ima, mo-

è se vidjeti alat za preradu

tekstila, lana, konopqe, vune,

te kao kona~an proizvod plat-

no i narodna no{wa obu~ena

na lutke.

- U drugom

dijelu ku}e na-

lazi se posu|e

koje se kori-

stilo u prvoj

polovini 20.

vijeka. Ku}a

nema klasi~no

ogwi{te, nego

zidani {poret

oko koga se od-

vijao ìvot.

Sakupqenim

p r e d m e t i m a

nastojali smo

da prikaèmo

na~in ìvota

u srpskom selu

poslije Dru-

gog svjetskog

rata - kazala

je Medar.

Predstav-

nik dru{tva

"Ba{tinar#

Petar Vasi}

obja{wava da

je ovo jedina et-

no-ku}a na ovom

podru~ju. On smatra da etno-

ku}a treba da bude kulturni

centar, ne samo za etno-zbir-

ku, nego da se u woj odràvaju

razni kulturni doga|aji.

U centru sela odràn je

kra}i kulturno-zabavni pro-

gram, u kom su nastupili izvo-

|a~i izvorne narodne pjesme i

igre iz Ra`qeva i okoline.

Program proslave zavr{en je

no}nim turnirom u fudbalu i

narodnim veseqem, koje je tra-

jalo do jutra.

¥ M. \UR\EVI]

OTVORENA IZLO@BA U RA@QEVU KOD BR^KOG

@IVOT OKO ZIDANOG [PORETA

18

Postavku ~ine predmeti ku}ne radinosti sakupqeni

u Ra`qevu. Nastojali smo da prikaèmo na~in ìvota

u srpskom selu poslije Drugog svjetskog rata,

kazala Irena Medar

Posu|e kori{}eno u prvoj polovini 20. vijeka

Dio ku}e u kojem se spavalo

NIKAD SAMA

- Na{a èqa je da sve ove

prostorije imaju svoje sadr-

àje i da okolina oko ku}e bu-

de ure|ena, sa dvori{tem i

jo{ jednom dvori{nom zgra-

dom, jer srpska ku}a nikada

nije bila sama - rekao je Pe-

tar Vasi}.

BILE]A - Obren Vuko-

vi} iz bile}kog sela Hoxi}i

ima 80 godina i redovno zavr-

{ena samo ~etiri razreda

osnovne {kole, ali mu to ne

smeta da pi{e i objavquje na-

pisano.

Nedavno je iz {tampe iza-

{la wegova druga kwiga pod

naslovom "Hercegovina u pje-

smi i pri~i#. Po~eo je da pi-

{e tek u poznim godinama, pa

mu je prva kwiga proze "Pri-

~e i legende iz stare Hercego-

vine# objavqena tek prije ne-

koliko godina.

Ali, kako sam kaè, sve se

to u wemu godinama skupqalo

i taloìlo, pa je moralo jed-

nog dana i da ispliva na povr-

{inu. Zbog toga mu nije bilo

druge nego da se prihvati pe-

ra i hartije i da sve to preto-

~i u pri~u i pjesmu.

- Sve moje pri~e i pjesme

vezane su za istinite doga|aje

i autenti~ne li~nosti, koje su

ìvjele ili sada ìve na pro-

storima isto~ne Hercegovine.

Neposredno poslije Drugog

svjetskog rata zavr{io sam

u~iteqski kurs, pa poslije to-

ga 1960. godine privatno polo-

ìo i dodatna ~etiri razreda

osnovne {kole, a poslije sam

zavr{io i kurseve za tka~a i

zidara i imam obje te kvalifi-

kacije - istakao je za "Glas

Srpske# Obren Vukovi}.


oduvijek je volio da ~ita, a

do sada je pro~itao ogroman

broj kwiga. Sve {to je veza-

no za pro{lost i istoriju we-

govog kraja i porodice, on je

jednostavno upijao u sebe i

pamtio.

- Mnogo to-

ga ~uo sam jo{

od svog djeda i

babe, i drugih

starih qudi, a

puno sam saznao

i iz kwiga. Qu-

di su ranije,

dok nije bilo

televizije, no-

vina i kwiga,

mnogo boqe

pamtili isto-

rijske i druge

doga|aje i mno-

go qep{e umje-

li da ih kazuju

nego dana{wi

nara{taj - do-

daje Vukovi}.

U svojoj naj-

novijoj kwizi

"Hercegovina u

pjesmi i pri~i#,

Vukovi} koristi prozni i po-

etski izraz da bi ~itaocu do-

~arao pojedine doga|aje iz bli-

è i daqe pro{losti. On kroz

pri~u kazuje o pro{losti svo-

je porodice, jer su Vukovi}i

me|u najstarijim hercegova~-

kim porodicama.

Oni su ~ak jedni od osniva-

~a Hercegovine, jer se vezuju za

vojvodu Vlatka Vukovi}a, ko-

ji je 1388. godine nanio kod Bi-

le}e Turcima prvi poraz na

Balkanu, a istorijski podaci

govore da je tom prilikom ubi-

jeno i zarobqeno blizu 18 hi-

qada turskih vojnika. Me|u

ubijenim bio je i wihov ko-

mandant [ahin-pa{a.

¥ [. ALEKSI]

SVJEDOÊWE OSAMDESETOGODI[WEG OBRENA VUKOVI]A

HERCEGOVINA U PJESMI I PRIÎ

Sve moje pri~e i pjesme vezane su za istinite

doga|aje i autenti~ne li~nosti, koje su ìvjele

ili sada ìve na prostorima isto~ne

Hercegovine, kaè Obren Vukovi}

Obren Vukovi}: Qudi ranije

mnogo qep{e kazivali

OPJEVAO SRPSKU

ISTORIJU

U kwizi "Hercegovina u

pjesmi i pri~i#, Vukovi} je

u desetercu opjevao mnoge do-

ga|aje iz srpske istorije, po-

~ev od "Legende o Milo{u

Obili}u#, pa do pjesama ve-

zanih za Drugi svjetski i naj-

noviji rat, te doga|aje veza-

ne za napad NATO-a na Srbe.

I sve to ~ini na veoma zani-

mqiv na~in - Vukovim jezi-

kom i u stilu hercegova~kog

epskog kazivawa, koje kod we-

ga dolazi do izraàja u pro-

zi i poeziji.

VEÊ AFORIZAMA

U BAWOJ LUCI

Smijeh |avoqeg

trougla

BAWA LUKA - Afori-

sti~ko ve~e "\avoqi trougao

aforizama# odrà}e se ve~e-

ras (subota) u Muzi~kom pavi-

qonu parka "Petar Ko~i}#, u

20 ~asova.

Publici }e se tom prili-

kom predstaviti Miladin Be-

ri}, Slobodan Jankovi}, @iv-

ko Vuji}, Vojin Trivunovi},

Ernest Bu~inski i Darko Sa-

marxi} Kodar. Ovo ve~e je na-

javqeno Beri}evim afori-

zmom: "Moderan bra~ni trou-

gao - on, on i on#. ¥ Gr. D.

LAKTA[I - ^lanovi

Kulturno-umjetni~kog dru-

{tva "Slavko Mandi}# iz Lak-

ta{a u avgustu putuju u Gr~ku

i [paniju, gdje }e u~estvova-

ti na Me|unarodnim smotrama

folklora.

Prema rije~ima sekretara

ovog ansambla Dragana Popo-

vi}a, mladi folklora{i u

Gr~ku putuju 9. avgusta, u grad

Seres, gdje }e predstaviti tra-

dicionalne srpske igre, kul-

turu i obi~aje.

- Nadam se da }e se gr~koj

publici dopasti repertoar ko-

ji smo precizno isplanirali.

Igra}emo igre iz Glamo~a, Gr-

me~a, Leskovca i Vojvodine -

rekao je Popovi}.

Me|unarodni festival

folklora u Gr~koj traje sedam

dana, ali }e ~lanovi "Slavka

Mandi}a# u Gr~koj ostati do

18. avgusta, jer }e odràti ne-

koliko cjelove~erwih konce-

rata po gradovima.

Nakon povratka u Bawu

Luku, mladi folklora{i po-

novo pakuju no{we i instru-

mente, i putuju na jedan od ~e-

tiri najja~a festivala fol-

klora u svijetu, u Teruel u

[paniju.

- Pored nas, na ovoj tradi-

cionalnoj smotri nastupi}e

vi{e od 20 kulturno-umjetni~-

kih dru{tava iz ~itavoj svije-

ta. Drago mi je {to }emo ima-

ti priliku da prezentujemo

srpske igre u [paniji - rekao

je Dragan Popovi}.

Najmla|i ansambl ovog

dru{tva nedavno je nastupao

u Staroj Pazovi i u Vojvodi-

ni, na festivalima srpskog

stvarala{tva. Po povratku sa

turneja, folklora{i idu na

odmor, poslije kojeg }e radi-

ti nekoliko novih koreogra-

fija. ¥ S. D.

KUD

"

SLAVKO MANDI]" IZ LAKTA[A

Srpske igre u svijetu

BAWA LUKA - Druga inter-

nacionalna umjetni~ka kolonija

gradova partnera po~ela je ju~e

sa radom. Bawa Luka je ugostila

23 stvaraoca iz Wema~ke, Fran-

cuske, Bugarske, Hrvatske, Slo-

venije, Srbije i Crne Gore. O~e-

kuje se dolazak i umjetnika iz Mo-

stara i Doboja.

- Kolonija je uspje{no po~e-

la. Prvi dan protekao je u znaku

druèwe umjetnika i organizato-

ra. ̂ etiri vajara ve} uveliko ra-

de, tako da su neke skulpture go-

tove. To su radovi "Filip Vi-

{wi}# i "Majka sa djetetom#.

Ovih dana odlu~i}emo i gdje }e

skulpture biti postavqene u gra-

du - rekao je savjetnik gradona-

~elnika Bawe Luke za kulturu

Milan Balaban.

U~esnici umjetni~ke koloni-

je u petak su sa predstavnicima

Administrativne slu`be grada

obi{li Bawu Luku i upoznali su

se sa wenim znamenitostima.

Prvi utisak gostiju je izuzet-

no pozitivan.

- Umjetnici su odu{evqeni

gradom, parkovima i Bawolu~a-

nima. Nisu znali da dolaze u grad

takve qepote i bogatstva. Bili

smo na Akademiji umjetnosti, raz-

gledali izlo`bu postdiplomaca

i studenata, i upoznali goste s ra-

dom ove visoko{kolske ustanove

- kazao je Milan Balaban.

¥ N. S. @.

INTERNACIONALNA UMJETNI^KA KOLONIJA

Druèwe umjetnika i organizatora: Gosti odu{evqeni Bawom Lukom

Stvaraoci inspirisani gradom Stvaraoci inspirisani gradom Stvaraoci inspirisani gradom Stvaraoci inspirisani gradom Stvaraoci inspirisani gradom Stvaraoci inspirisani gradom Stvaraoci inspirisani gradom Stvaraoci inspirisani gradom Stvaraoci inspirisani gradom

^LANOVI

Kulturno-umjetni~ko dru-

{tvo "Slavko Mandi}# ima

vi{e od 250 ~lanova, svrsta-

nih u tri folklorne grupe,

Mje{oviti orkestar i Etno-

grupu. Nastupali su na fol-

klornim scenama {irom svi-

jeta, a osvojili su mnogo zna-

~ajnih nagrada i priznawa.

Stvaraoci inspirisani gradom

22. i 23. jul 2006. KULTURA

BIJEQINA - Mno{tvo gru-

pa i sekcija okupqa Srpsko kul-

turno-umjetni~ko dru{tvo "Sem-

berija#, koje je osnovano 1954. go-

dine. Bogati sadràji i veliki

broj ~lanova, koji su istinski za-

qubqenici u tradiciju i narod-

nost, ne mare za poneke te{ko}e.

Jedini uslov za wihov rad je - qu-

bav...

U okviru nekada{we Me|ure-

publi~ke zajednice kulture "Sa-

va#, koja je objediwavala sve kul-

turne organizacije i instituci-

je ovog regiona, dru{tvo je dalo

zna~ajan doprinos o~uvawu na-

rodne tradicije, igre i pjesme.

U 80-im godinama na weno

~elo dolazi Sini{a Kajmako-

vi} i tada dru{tvo doìvqava

"zlatne dane# - po~iwe da ide na

godi{we inostrane turneje.

"Semberija# u~estvuje na festi-

valima u Wema~koj, [vajcarskoj,

Austriji, kao i u velikoj turne-

ji narodnog orkestra i vokalnih

solista u Kanadi 1984. godine.

Nakon posqedweg rata, "Sembe-

rija# obnavqa svoja inostrana

prijateqstva i odlazi u Hano-

ver i Lagenhagen, {panski Teru-

el, gr~ku Dramu, Marmaras, Am-

fisu...

Jedno od najve}ih priznawa

im stiè 1997. godine i to od

Skup{tine op{tina Bijeqina,

koja ih progla{ava za ustanovu za

kulturu, ~iji je zadatak o~uvawe

tradicije, obi~aja, igara i pjesa-

ma sa svih srpskih prostora.

U radu dru{tva u~estvuje vi-

{e od 300 aktivnih ~lanova, ko-

ji su podijeqeni u nekoliko sek-

cija. Prvi ansambl broji 30 ak-

tivnih igra~a i spreman je da u

svakom trenutku izvede potreban

program na nekom od cjelove~er-

wih koncerata.

- Omladinski ansambl je ui-

gran i sposoban da popuni pro-

gram prvog ansambla, dok je dje-

~iji ansambl najbrojniji, a rad

sa wim predstavqa oblik {kole

folklora s preciznim progra-

mom rada. Kroz ovu {kolu djeca

sti~u osnovna znawa o folkloru

i scenskom izvo|ewu, a poslije

nekoliko mjeseci nastupaju sa ko-

reografijama namijewenom wiho-

vom uzrastu - kaè direktor

"Semberije# Sini{a Bo{kovi}

i dodaje da narodni orkestar pra-

ti sve koreografije ansambla,

vokalne soliste i grupe, a samo-

stalno izvodi odre|ene kompo-

zicije.

Orkestar stavqa akcenat na

popularizaciju narodnih instru-

menata i tradicionalan na~in

izvo|ewa kompozicija na duva~-

kim i guda~kim instrumentima

kroz {kole klarineta, saksofo-

na, flaute i violine, kao i na

rad sa u~enicima radi pove}awa

interesovawa za svirawe prave

narodne muzike.

- U okviru muzi~ke sekcije

radi ansambl "Stari sat#, ko-

ji weguje starogradsku muziku,

zatim ènska vokalna grupa i

izvorna pjeva~ka grupa "Drin-

ski pomeqari#, koji weguju ma-

~vanski stil pjevawa, i mu{ki

pjeva~ki sastav "Semberija#,

koji izvodi pjesme iz sember-

skih sela. Wima se pridruùje

nekolicina vokalnih solista,

koji weguju izvorni narodni me-

los iz [umadije, ju`ne i isto~-

ne Srbije, Vojvodine, Kosova i

Metohije - kaè Bo{kovi}.

Bo{kovi} je pro{le godi-

ne uveo likovnu i tka~ku sekci-

ju, a u ovoj godini po~iwu sa ra-

dom i amaterske pozori{ne tru-

pe. Jedan od wegovih poteza je

i organizovawe koncerta ~uve-

nog ansambla "Kolo# u Bije-

qini...

¥ D. GLI[I]

SKUD "SEMBERIJA" UOÎ ME\UNARODNOG FESTIVALA U BIJEQINI

ÛVARI NARODNE TRADICIJE

19

Dru{tvo je osnovano 1954. godine,

a jedno od najve}ih priznawa dobili

su 1997. godine od Skup{tine op{tine

Bijeqina, koja ih progla{ava

ustanovom za kulturu

Smotra folklora{a: Zaqubqenici u tradiciju

Poseban "ton# ovom dru{tvu godinama daje koreograf Goran

Perki}, koji je umjetni~ki rukovodilac ansambla narodnih iga-

ra i koji je "postavio# igre iz Poni{avqa, vla{ke igre, igre iz

[umadije, "Vrawsku svitu#, igre iz okoline Glamo~a.

- "Semberija# izvodi i igre iz Semberije i starogradske, ko-

je je spremio ~uveni koreograf Vaso Popovi}. Igre iz okoline

Leskovca uradila je koreograf Aleksandra Luki}, igre iz Timo~-

ke Krajine, kao i "Dubo~ku kraqicu#, Dobrivoje Putnik, dok je

igre iz Banata postavio ~uveni Branko Markovi} - kaè Goran

Perki}.

RITAM EVROPE

- Od 4. do 8. avgusta orga-

nizujemo Prvi me|unarodni

folklorni festival "Ritam

Evrope#. Ugosti}emo desetak

ansambala, a na festivalu }e

se na}i oko 500 u~esnika iz

Gr~ke, Makedonije, Italije,

Letonije, Srbije i BiH. Fe-

stival je organizovan pod po-

kroviteqstvom Skup{tine

op{tine Bijeqina. Poslije

festivala u Bijeqini, odla-

zimo u Tursku na festival

"Troja#, u grad Kanukale - za-

kqu~io je Sini{a Bo{kovi}.

TREBIWE - Slikarska kolo-

nija u Trebiwu postaje tradicio-

nalni i novi nezaobilazni oslo-

nac u na{oj sveukupnoj kulturnoj

strategiji, na putu potpunog ostva-

rewa plana "Trebiwe - grad kultu-

re# - istakao je u ~etvrtak na~el-

nik trebiwske op{tine Dobroslav

]uk, pozdravqaju}i 26 u~esnika na

otvarawu slikarske kolonije "La-

stva-Trebiwe 2006#.

On je dodao da je Trebiwe grad

sa dugom kulturnom tradicijom i

Akademijom likovnih umjetnosti,

s jedinstvenim ambijen-

tom, klimom i poloà-

jem.

- Zahvaquju}i ovoj

slikarskoj koloniji,

na kojoj se pro{le go-

dine ~ulo vi{e evrop-

skih jezika, ̀ ivopisna

i praiskonska qepota

krajolika Lastve i

Trebiwa na}i }e se na

slikarskim platnima

u razli~itim tehnika-

ma i u mnogobrojnim

umjetni~kim galerija-

ma - kazao je ]uk.

On je podsjetio da

ova kolonija postaje i

mjesto koje spaja qude

i narode, vrhunske

umjetnike i razli~ite

kulture.

Govore}i o budu}om konceptu

ove kolonije, jedan od u~esnika,

akademski slikar Milivoje Unko-

vi}, koji ìvi u Wema~koj, ista-

kao je da }e sva djela, nastala na

koloniji, ostati gradu Trebiwu.

On je dodao da }e biti pokre-

nut i projekat osnivawa muzeja sa-

vremene umjetnosti, koji bi bio me-

|unarodnog karaktera i sa evrop-

skim standardima. Unkovi} je pri-

kazao i maketu zgrade, koja bi, ka-

ko kaè, morala da zadovoqi estet-

ske, urbanisti~ke i galerijske kri-

terijume, zbog sve ve}eg broja umjet-

nika koji se o~ekuju i narednih go-

dina. Glavni organizator koloni-

je "Lastva-Trebiwe 2005# je tre-

biwska slikarka Radmila Lizdek,

koja je predstavila u~esnike iz vi-

{e zemaqa i naglasila da je op{ti-

na Trebiwe pokroviteq okupqa-

wa slikara, koji }e raditi u vili

"Lastva#.

¥ M. BE[TI]

OTVORENA SLIKARSKA KOLONIJA

"

LASTVA-TREBIWE 2006"

PRAISKONSKA QEPOTA KRAJOLIKA

Slikarska kolonija u Lastvi i Trebiwu postaje mjesto

koje spaja qude i narode, vrhunske umjetnike

i razli~ite kulture, istakao Dobroslav ]uk

Otvarawe kolonije: Djela }e ostati u Trebiwu (Snimio P. MUCOVI])

UÊSNICI

Pored organizatora Radmile

Lizdek i Milivoja Unkovi}a,

me|u u~esnicima kolonije su i

akademik Milorad ]orovi} iz

Trebiwa, zatim Vladimir Ko-

si}, Savo Rupi}, Veselin Brko-

vi}, Miqan Vukovi} i Igor Bo-

{wak iz Trebiwa, kao i dekan

trebiwske Likovne akademije

Mirko Toqi}. Iz Beograda su

stigli Slavoqub ^vorovi}, Ve-

qa Mihajlovi} i Boro Liki}, a

o~ekuje se i dekan beogradske Li-

kovne akademije Nikola Vuko-

savqevi}. Iz Italije, sa milan-

ske akademije, stigli su profe-

sori Fausta Svatriti i Graci-

ja Vasicka, a iz ê{ke su prija-

vqeni Jan Semec i Vaclav Ma-

lina, dok iz Bugarske dolazi sli-

kar Simeon Panojotov.

Glumci teatra

"

Total": Kandidati za

"

Zlatnu masku" (Snimio P. MUCOVI])

BAWA LUKA - Izabra-

ne pjesme pod nazivom "Rui-

ke#, ~iji je autor Milo{ Mi-

lojevi}, nedavno su objavqe-

ne u izdawu Udruèwa Kwi-

èvnika Srpske, Podru`ni-

ce Bawa Luka. Ovo izdawe se

sastoji iz {est dijelova, od

kojih pet nosi nazive obja-

vqenih kwiga pjesama auto-

ra. To su: "Je li vrijeme izgu-

bqeno#, "Da im blagoslov da-

mo#, "Kao èdan jelen na iz-

voru#, "Na|ite me prijate-

qi# i "Jesu li Srbi ubili

Lazara#. U posqedwem, {e-

stom dijelu kwige, ~itala~ka

publika }e imati priliku da

pro~ita i kriti~ke zapise o

Milojevi}evim djelima.

- Lirske rasprave iz

kwige "Je li vrijeme izgu-

bqeno# na sebi svojstven na-

~in razgr}u naslage }utawa

i postojawa, odre|uju se za-

vi~ajnim podnebqem i na-

sqe|em govorne i pisane ri-

je~i, koja se mora mjeriti sa

oba kraja - smatra glavni i

odgovorni urednik djela

Miqko [indi}.

Prema wegovim rije~i-

ma, uvodna pjesma druge kwi-

ge stihova "Da im blagoslov

damo#, posve}ena ocu i po-

rijeklu, u prvi plan stavqa

zakone odràwa, breme koje

~ovjek sizifovski nosi uz

svoje godine, uz vrijeme u ko-

jem su tuga i veseqe jedno is-

to na~elo, jedno sa drugim, je-

dinstvo razlika i jedinstvo

u razlikama.

¥ B. T.

IZABRANE PJESME MILO[A MILOJEVI]A

Jedinstvo u razlikama

BEOGRAD - Ameri~ka

Akademija filmske umjet-

nosti uputila je poziv Aka-

demiji filmske umjetnosti

i nauke Srbije da izabere

doma}eg kandidata za nagra-

du "Oskar 2007# za najboqi

film izvan engleskog go-

vornog podru~ja, prenose

agencije. U konkurenciji za

srpskog kandidata za "Oska-

ra# su svi filmovi koji su

produkciono zavr{eni i

javno prikazani u Srbiji

izme|u 1. oktobra 2005. i

30. septembra ove godine, a

rok za prijavqivawe iza-

branog filma je 2. oktobar.

"Jugoslovenski filmo-

vi u~estvovali su 43 puta u

konkurenciji za tu nagradu,

a prvi put 1958. godine. ¥

AMERI^KA AKADEMIJA FILMSKE UMJETNOSTI

U trci za

"

Oskara"

KOREOGRAFI

TREBIWE - êtvrte ve-

~eri festivala u Trebiwu, na

sceni Doma kulture, ~lanovi

teatra "Total# iz Visokog iz-

veli su predstavu "Kraq umi-

re# Eèna Joneska, u reìji

Jesenka Muzaferije.

Poigravawe sa teatrom ap-

surda i aktuelizacija komedi-

je o umirawu, u kojoj glavni

junak, kraq Beranà, umire od

prve scene, dok ne umre u po-

sqedwoj, nai{la je na dobar

prijem kod trebiwske publi-

ke, koja je dugim aplauzom po-

zdravila glumceteatra "To-

tal#iz Visokog.

U~esnici okruglog stola

sloìli su se da su vidjeli

ozbiqan pristup Joneskovom

tekstu i teatru apsurda i od-

li~nu kolektivnu igru, {to

viso~ki ansambl ~ini jednim

od kandidata za "Zlatnu ma-

sku# festivala.

U prate}em programu fe-

stivala, u Trebiwu je promo-

visana kwiga Gradimira Goje-

ra "Teatarski kaleidoskop#.

¥ M. B.

NA FESTIVALU FESTIVALA U TREBIWU

Umirawe kraqa Beranà

356. p.n.e - Ro|en je make-

donski kraq Aleksandar

Tre}i Veliki, legendarni

gr~ki vojskovo|a koji je za

kratko vrijeme svoje vlada-

vine (336-323 p.n.e) uspio da

razori hiqadugodi{wa car-

stva, grade}i nove mermerne

gradove i stvaraju}i novu ci-

vilizaciju. Vijekovima je in-

spirisao likovne umjetnike

i pjesnike.

1456. - Hri{}anska voj-

ska pod komandom ugarskog

vojskovo|e Jano{a Huwadi-

ja pobijedila je turske snage

koje su opkolile Beograd. U

srpskim narodnim pjesmama

Huwadi, koji je u toku borbi

umro u Zemunu, spomiwe se

kao Sibiwanin Janko.

1739. - Turska vojska je u

bici kod Grocke pobijedila

Austrijance i primorala ih

da napuste Srbiju i Beograd.

Beogradskim mirom od 18.

septembra Beograd i terito-

rije sjeverno od Zapadne Mo-

rave su poslije 21 godine po-

novo pripali Otomanskom

carstvu.

1812. - U bici kod Sala-

manke, u [paniji, Britanci

su pod komandom vojvode od

Velingtona porazili Napo-

leonovu vojsku kojom je ko-

mandovao mar{al Ogist

Marmon.

1832. - U Be~u je umro Na-

poleon Drugi, vojvoda od Raj-

h{tada, sin Napoleona Pr-

vog Bonaparte i Marije Luj-

ze, unuk habzbur{kog cara.

Nesu|eni car, nasqednik naj-

mo}nijeg vladara u Evropi,

umro je u carskom dvorcu

[enbrun, u kojem je 22 godi-

ne ranije boravio Napoleon

kao pobjednik nad habzbur-

{kim Be~om.

1898. - Ro|en je ameri~ki

vajar Aleksander Sterling

Kalder, autor apstraktnih

prostornih konstrukcija od

metalnih elemenata poveza-

nih ìcama, koje je pomo}u

malih motora u~inio pokret-

nim, pa su dobile naziv "mo-

bili#. Wegov "mobil# ogrom-

nih razmjera postavqen je

1958. ispred palate UNE-

SKO-a u Parizu.

1933. - Ameri~ki pilot

Vili Post prvi je sam oble-

tio Zemqu. Let je trajao se-

dam dana, 18 ~asova i 49 mi-

nuta.

1934. - Ameri~kog pqa~-

ka{a banaka i ubicu, "dràv-

nog neprijateqa broj jedan#

Xona Dilinxera, u îkagu

su, nakon 13 mjeseci potjere,

ubili agenti Federalnog is-

tra`nog biroa.

1943. - Savezni~ke snage

su u Drugom svjetskom ratu

zauzele italijanski grad Pa-

lermo, na ostrvu Sicilija.

1944. - U Lublinu je u Dru-

gom svjetskom ratu grupa

poqskih politi~ara, posla-

ta iz SSSR-a, formirala Ko-

mitet narodnog oslobo|ewa,

koji je Moskva priznala kao

privremenu poqsku vladu na-

suprot izbjegli~koj vladi u

Londonu.

1972. - Sovjetska kosmi~-

ka sonda "Venera 8# spusti-

la se na povr{inu Venere s

koje je deset minuta, prije ne-

go {to su izgorjeli instru-

menti, emitovala podatke.

1981. - Turski terorista

Mehmet Ali Agxa osu|en je

na doìvotnu robiju zbog po-

ku{aja atentata na papu Jo-

vana Pavla Drugog 13. maja.

Nakon 20 godina pu{ten je iz

zatvora i u junu 2000. predat

je Turskoj.

1988. - U eksploziji auto-

mobila-bombe u blizini si-

rijske vojne baze u zapadnom

Bejrutu poginulo je sedam, a

raweno 48 qudi.

1991. - Predsjedni{tvo

SFRJ izdalo je naredbu o raz-

oruàvawu i demobilizaci-

ji svih ilegalnih vojnih for-

macija u Hrvatskoj.

1992. - Najve}i kolumbij-

ski krijum~ar droge Pablo

Eskobar pobjegao je iz za-

tvora.

2001. - Po~ele su pripre-

me profesionalnih ronila-

ca za izvla~ewe nuklearne

podmornice "Kursk#, koja je

u avgustu 2000, tokom vje`bi

u Barencovom moru, potonu-

la na dubinu od 107 metara, a

svih 118 ~lanova posade je po-

ginulo.

2001. - Umro je Indro

Montaneli (92), doajen ita-

lijanskog novinarstva i

osniva~ dnevnog lista "Il

\ornale nuovo#, koji danas

izlazi pod imenom "Il

\ornale#. Postao je poznat

kao ratni izvje{ta~ iz

Finske tokom Drugog svjet-

skog rata.

2003. - U napadu ameri~-

kih snaga na jednu rezidenci-

ju ira~kog predsjednika Sada-

ma Huseina u Mosulu (Irak)

poginula su dvojica wegovih

sinova, Udaj i Kusaj. ¥

U podnaslovu lista stajalo

je: "nedeqni vanpartijski list

za nacionalnu politiku, trgo-

vinu, ekonomiju i privredu#, a

stvarno Istina je bila poli-

ti~ki izborni list i glasilo

Samostalne demokratske stran-

ke, nasqednik Otaxbine. Vla-

snik i odgovorni urednik li-

sta bio je Uro{ Jovanovi}.

Na svojim stranicama Isti-

na je donosila najva`nije doma-

}e vijesti i komentare aktuelne

politi~ke situacije, dok je po-

sqedwa stranica bila rezervi-

sana za oglase, konkurse i rekla-

me. List je o{tro kritikovao

stawe tada{we ùrnalistike,

konstatuju}i da su novine "pune

kriminalnih izvje{taja, samou-

bistava i defraudacija, kao da je

to jedina odlika na{e ̀ urnali-

stike, za prosve}ivawe naroda#.

Istina je {tampana }irili-

com i latinicom na folio for-

matu u [tampariji Du{an Ugre-

novi} u Bawoj Luci i [tampari-

ji M. Kari}a u Beogradu. List je

izlazio jednom nedjeqno u vre-

menskom razdobqu od februara

1926. do aprila 1928. godine.

Imao je dvije do ~etiri strane.

Svaki broj paginiran je zasebno.

Politika

Vrbaske oblasti

Oblasna politika bila je

radikalski izborni politi~ki

list. Vlasnik i odgovorni ured-

nik bio je Du{an Dardi}. List

je ure|ivao Redakcioni odbor.

Jedan od saradnika lista bio je

Kosta Majki}.

List je {tampan }irilicom,

na folio formatu u [tampari-

ji Glas Krajine d. d. Oblasna po-

litika izlazila je jedanput ne-

djeqno (svakog utorka) u perio-

du od 10. decembra 1926. do 23. ma-

ja 1927. godine. Ukupno je iza{lo

14 brojeva. Svaki broj paginiran

je zasebno, obi~no ~etiri strane.

Slu`beni list Vrbaske

oblasti bio je zvani~ni organ

Oblasnog odbora Vrbaske obla-

sti. Vlasnik i izdava~ Slu`be-

nog lista bila je Vrbaska oblast.

Prvi broj iza{ao je 15. februa-

ra 1928. godine. U po~etku, list

je privremeno ure|ivao po ovla-

{tewu oblasnog odbora Kosta

\ebi} Maru{i}, oblasni odbor-

nik. Oblasni odbor Vrbaske

oblasti je 2. juna 1928. godine za

urednika Slu`benog lista po-

stavio Ivana M. Skari}a, {efa

samoupravne administracije. Od

1. juna 1929. godine list mijewa

naziv u Slu`beni list Oblasne

Samoupravne Oblasti Vrbaske.

U Slu`benom listu su obja-

vqivani: ukazi, oblasne uredbe,

naredbe dràvnih vlasti, nared-

be oblasne samouprave, zakoni,

osobne vijesti, konkursi, zva-

ni~ne objave, oglasi i sli~no. U

neslu`benom dijelu lista obja-

vqivani su ~lanci o prosvjet-

nim, privrednim, finansijskim,

zdravstvenim i saobra}ajnim

problemima Vrbaske oblasti.

Saradnici lista bili su: Vuk Je-

lovac, dr Branko ûbrilovi},

Jovo Popovi}, @ivko Danilo-

vi}, Branislav Lazi~i}, Ibra-

him Xaf~i} i mnogi drugi.

List je {tampan naizmjeni~-

no }irilicom i latinicom u

[tampariji Du{an Ugrenovi},

[tampariji Glas Krajine d. d,

[tampariji Bra}a Jak{i} i

[tampariji Zvonimir Jovi} i

Komp. Izlazio je dva puta mje-

se~no. Slu`beni list prestao je

da izlazi 15. novembra 1929. go-

dine. Ukupno su iza{la 43 bro-

ja. Naslijedio ga je Slu`beni

list Vrbaske banovine. Svaki

broj paginiran je zasebno.

U podnaslovu je "Glasa Bo-

sne# stajalo je: "nezavisni ne-

deqni politi~ki list#. Vla-

snik i izdava~ za Konzorcij

"Glas Bosne#, kao i glavni i od-

govorni urednik bio je Dragan

Golub.

U sukobu sa pa{i}evcima,

disidentska radikalska grupa

pristalica Veqe Vuki}evi}a

iz Vrbaske oblasti 28. juna 1927.

godine pokrenula je list Glas

Bosne. Iako se deklarisao kao

nezavisan, stvarno list je bio

strana~ki organ ove disident-

ske grupe.

List je izlazio nedjeqno je-

danput ("nedeqom ujutro#). [tam-

pan je }irilicom i latinicom,

na folio formatu u [tampari-

ji Glas Krajine d. d. Svaki broj

paginiran je zasebno, po ~etiri

strane. Glas Bosne prestao je da

izlazi 29. januara 1928. godine.

Ukupno je iza{lo 25 brojeva.

Lo{ ~asopis

Kulturno-kwièvni ~aso-

pis"Zmijawe# pokrenuli su dr

Jovan Zubovi} i Mihailo \eri}.

Izdava~ je bilo Kulturno dru-

{tvo "Zmijawe# u Bawoj Luci.

âsopis je ure|ivao Ure|iva~ki

odbor, a vlasnik i odgovorni

urednik bio je Stevan Gligovi}.

Pokretawe prvog me|urat-

nog kwièvnog ~asopisa u Ba-

waluci bilo je u vezi sa oì-

vqavawem ko~i}evske tradici-

je. Zmijawe je pokrenuto u ci-

qu wegovawa kulta Petra Ko-

~i}a, ali i da pomaè razvit-

ku i formirawu novih kwièv-

nika. Saradnici Zmijawa bili

su: Mihailo \eri}, Ilija Gr-

bi}, Vladislav Tmu{a, Jovo R.

Bo{kovi}, Isaije Mitrovi},

Du{an Vasiqevi}, Aleksa Un-

kovi}, Vlajko Blagojevi} i mno-

gi drugi. âsopis je imao mno-

gobrojne pomaga~e i dobrotvo-

re me|u kojima su se isticali:

vladika Vasilije Popovi}, ge-

neral Milan Jovanovi}, trgo-

vac Savo Milanovi} i dr.

Ve}ina napisa objavqenih

u Zmijawu bila je "neprivla~-

ne sadrìne i lo{eg stila#. Iz-

uzetak ~ine nekrolog Jovanu

Cviji}u i epilog iz romana

"Vrtlog# od Ilije Grbi}a. Pri-

lozi objavqeni u Zmijawu bili

su ispod prosjeka kwièvne

produkcije tog vremena u Jugo-

slaviji. âsopis je izlazio

kratko. Iza{la su ukupno dva

broja u 1927. godini. Zbog nedo-

statka ~italaca, kvalitetnih

saradnika i finansijskih sred-

stava ~asopis se u februaru, na-

kon drugog broja ugasio.

Zmijawe je izlazilo jedan-

put mjese~no u sveskama na ok-

tav formatu. [tampano je }i-

rilicom i latinicom u [tam-

pariji Glas Krajine d. d. Svaki

broj paginiran je zasebno, na

oko tridesetak strana.

Jevrejski

{aqivi list

Trazera je {aqivi list, je-

dino jevrejsko glasilo koje je

izlazio u Bawoj Luci. Naklad-

nik, glavni i odgovorni urednik

lista bio je Maks Rozenrauh

(Max Rosenrauch). List je po-

~eo da izlazi u qeto 1923. godi-

ne. Prvi broj Trazere nije sa-

~uvan. Mogu}e da je zabrawen

prije izlaska u prodaju.

Drugi broj (30. avgust 1923)

imao je najvi{e priloga o ê-

tvrtom sletu jevrejske omladi-

ne odrànom u Beogradu. Ovaj

broj sadrì dosta "po{alica#,

od kojih su mnoge {tampane u

stihu. Trazera je pomo}u humo-

ra i satire ukazivala na razna

pitawa i probleme iz ìvota

bawolu~kih Jevreja.

List je {tampan dvojezi~-

no, na {panskom sefardskom i

srpskohrvatskom jeziku, na os-

am strana folio formata u

[tampariji Fona i Grgi}a.

Nije poznato da li je posli-

je drugog iza{ao jo{ koji broj.

U podnaslovu je pisalo da list

"zbog preobiqa materijala iz-

lazi jo{ po koji put#. ¥

(Nastavi}e se)

O[TRA KRITIKA @URNALIZMA

STO GODINA BAWOLU^KE [TAMPE 9.

U periodu od 1906. do 1941. godine u Bawoj Luci su pokrenuta {ezdeset tri lista

Bojan STOJNI]

DOGODILO SE NA

DANA[WI DAN

1852. - U Veneciji je

umro francuski vojskovo-

|a Ogist Marmon. Kao voj-

voda od Raguze (1807), pro-

glasio je 31. januara 1808.

aneksiju Dubrova~ke repu-

blike, a od 1809. do 1811.

bio je generalni guverner

Ilirskih provincija.

Marmon

1784. - Ro|en je wema~-

ki astronom i matemati~ar

Fridrih Vilhelm Besel,

koji je izra~unao putawu

Halejeve komete.

Besel

22. i 23. jul 2006.FEQTON

20

Novine dvadesetih godina bile su pune

"

kriminalnih

izvje{taja, samoubistava..." pisao je list

"

Istina",

organ Samostalne demokratske stranke, o{tro

kritikuju}i stawe u ùrnalizmu toga vremena. U periodu

od 1926. do 1928. javila su se i imala svoj mawi

ili ve}i uticaj jo{ tri glasila:

"

Oblasna politika",

"

Slu`beni list Vrbaske oblasti" i

"

Glas Bosne".

âsopis

"

Zmijawe" ugasio se poslije drugog broja

1997. - Italijanski sud

osudio je nacisti~kog SS

oficira Eriha Pribkea

na pet godina zatvora za

zlo~ine po~iwene u Ita-

liji za vrijeme Drugog

svjetskog rata.

Pribke

VANILA - SLATKI[ PLEMENA TOTONAKO

DOBAR UKUS, BO@ANSTVEN MIRISDANAS je ima gotovo svuda:

u kola~ima, sladoledima, drugim

slatki{ima, ali i u kafi i to-

ploj ~okoladi. Vanila je popu-

larni dodatak slatkim poslasti-

cama i napicima, a naj~e{}e se

upotrebqava u prahu. Iako se sva-

kodnevno koristi u mnogobroj-

nim kuhiwama {irom na{e pla-

nete, mnogi ne znaju kako je vani-

la nastala.

ûvari tajne nastanka ove

ukusne materije bili su drevni

pripadnici indijanskog plemena

Totonako, koji su ìvjeli u oko-

lini mesta Vera Kruz u Meksiku.

Oni su prvi otkrili biqku koja

daje poseban nektar - vanilu.

Gajili su ove biqke i ~vrsto

vjerovali da su one dar bogova i

da je vanilin prah, koji su dobi-

jali drobqewem plodova vanile,

u stvari znak qubavi i spoj dobrog

ukusa i boànstvenog mirisa.

Kada su Asteci osvojili To-

tonako pleme, otkrili su i wi-

hovu tajnu, pravqewe ~arobnog

praha vanile. Oni su vanilu ko-

ristili kao dodatak ~okoladi,

koju su rado pripremali, i na ovaj

na~in jo{ vi{e poboq{ali ukus

dotad pomalo gorkog napitka.

[panski osvaja~i predvo|e-

ni Hernanom Kortezom pokori-

li su Asteke i otkrili vanilu.

Oni su donijeli sjeme slatke biq-

ke u [paniju i po~eli da je gaje.

Plodovi vanile kori{}eni su

kao za~ini u mnogim jelima i vr-

lo brzo je ova poslastica osvoji-

la ne samo [pance ve} i stanov-

nike drugih zemaqa Starog kon-

tinenta, koji su je upoznali po-

sredstvom trgova~kih putnika.

Krajem 16. vijeka vanila je bila

omiqeni dodatak kakao napitku

koji su svakodnevno pili bogata-

{i i pripadnici vi{ih klasa.

Sve do po~etka 17. vijeka slat-

ki prah kori{}en je iskqu~ivo

kao dodatak ~okoladi. Me|utim,

1602. godine Hjux Morgan, koji je

bio na dvoru kraqice Elizabete

Prve, otkrio je da vanila moè

da se upotrebqava i potpuno ne-

zavisno od ~okolade, kao dodatak

poslasticama, ali i kao pi}e.

Danas biqka vanile raste na

~etiri kraja svijeta - na Madaga-

skaru, u Ju`noj Americi, u Indo-

neziji i Polineziji. Plantaè

vanile koje se rasprostiru na hi-

qadama hektara svake godine da-

ju ogromne koli~ine plodova ko-

ji se zatim obra|uju u fabrika-

ma i {aqu {irom svijeta kao go-

tov proizvod, spreman za upotre-

bu. U toku qetwih mjeseci, kada

je sladoled glavna poslastica mi-

lionima qudi na na{oj planeti,

ledeni slatki{ od vanile se, u

kombinaciji s ~okoladom ili bez

we, naj~e{}e kupuje. ¥

22. i 23. jul 2006. QUDI, VRIJEME I DOGA\AJI

UMJETNI^-

KA djela velikih

svjetskih stvara-

laca nisu uvijek

dobijala pohval-

nu ocjenu kriti-

ke. Pablo Pika-

so, Edvard Mane,

Teodor @erikul

i drugi ~esto su

osu|ivani zbog

tematike svojih

djela.

Umjetnik Xeri

de la Kruz sastavio

je listu od devet

najkontroverznijih

djela, koja se moè

na}i na wegovoj in-

ternet stranici.

Na tom spisku su i

wegova dva djela,

"Introspekt# i

"Crvenoglavi |avo-

li no}u nemaju mi-

losti#.

Veliku pometwu me|u qu-

biteqima likovne umjetno-

sti izazvala je i pojava ne-

kih djela ekspresionizma i

sqedbenika kubizma, pop-ar-

ta. De la Kruz je kao prvo dje-

lo na listu stavio sliku Te-

odora @erikula "Olupina

broda#.

Slikaju}i ovo djelo, bio

je inspirisan kontr-

overznom pri~om o

potonu}u broda "Me-

duza#. Taj brod, u ko-

jem je bilo 150 put-

nika, razbijen je u

oluji u blizini za-

padnoafri~ke oba-

le. Poslije 13 dana,

koliko su plutali

na olupini, samo

wih 15 je spaseno.

Na~in na koji su oni

preìvjeli {okirao

je javnost Francu-

ske.

Ova tragedija je

pripisana nepa`wi

i neodgovornosti

vlasti i izazvala je

politi~ki skandal.

Tada je @erikul na-

slikao svoju "Olu-

pinu broda# i iako

nije nazvana Meduza,

svi posjetioci izlo-

`be ovog umjetnika

su znali da je on

"oslikao# taj doga-

|aj. Kada su ga kriti-

~ari optuìli da je

ru{ilac moralnih

odredbi, on je pao u

depresiju, dok nije

1820. godine dostigao veli-

ki uspjeh me|u londonskom

publikom.

Kruz je na svojoj listi po-

~asno mjesto dao dvjema sli-

kama Edvarda Manea. Prva je

"Ru~ak na travi#, a druga

"Olimpija#. "Ru~ak na tra-

vi# je bio izloèn 1863. go-

dine sa slikama drugih im-

presionista.

Diskutabilna je bila gola

èna na samoj slici. To je skre-

nulo pa`wu publike na impre-

sioniste, ali i iza-

zvalo veliki javni

skandal i "hanibali-

sti~ko pona{awe#

kritike.

Kada je "Olimpi-

ja# izloèna u pari-

skom "Salonu# 1865.

godine, do{lo je do

sna`ne reakcije pu-

blike i kritike.

Ovo djelo, tako|e,

prikazuje nagu ènu

i predstavqa jasnu

sliku tipi~nog

pariskog budo-

ara prostitu-

cije.

"Salon# je

postao, kako je

Mane rekao,

poqe bitke.

Ovaj umjetnik

je optuìvan,

ismijavan, a

wegovo djelo

ozna~eno kao

"besramna ne-

moralnost# .

Okrutna optu-

`ba vremenom

je odba~ena i

danas su oba

Maneova djela,

"Ru~ak na tra-

vi# i "Olimpi-

ja# priznata

kao vrhunska umjetni~-

ka djela i ~uvaju se u

najuglednijem svjet-

skom muzeju "Luvr#.

Xon Singer Sargent

je naslikao "Madam iks#

i bio kritikovan zbog

"nezgodne poze mlade dame#.

Ipak, najvi{e uticaja i naj-

ve}u raspravu u svijetu slikar-

stva izazvalo je djelo Pabla

Pikasa "Gernika#.

Vojska Franciska Fran-

ka, potpomognuta wema~kom

ratnom ma{inerijom 1937.

godine, harala je [panijom

i prvo mjesto koje je napala

bila je Gernika. Qudi su bje-

àli iz zapaqenih ku}a i 16

hiqada civila je poginulo

ili raweno. Pogo|en ovim

doga|ajima Pablo Pikaso je

naslikao "Gerniku#, koju

kritika nije pohvalno pri-

hvatila. Nijemci su je nazva-

li "{krabotinom, koju je mo-

glo nacrtati i ~etvorogodi-

{we dijete#. Danas je op{te

poznato kolika je va`nost i

kakva je poruka ove slike.

"Ispitivawe 3# je djelo

Leona Goluba, koje je otvo-

rilo doba apstraktnog eks-

presionizma i pop-arta. On

je naslikao djelo koje govori

o posqedicama rata, rasizma

i mo}i. Qudi su bili zgro-

èni porukom ovog djela.

¥ Pripremila

S. DESNICA

NAJKONTROVERZNIJA UMJETNI^KA DJELA SVIJETA

PRVO PQUVANI, ZATIM HVAQENI Djela velikih umjetnika poput Pabla Pikasa, Edvarda Manea,

Teodora @erikula u wihovo vrijeme javnost je èstoko

kritikovala, osu|uju}i ih za ru{ioce moralnih vrijednosti.

Danas je poznato kolika je va`nost wihovog stvarala{tva

Pikasova

"

Gernika": Nazvana dje~ijom {krabotinom

"

Introspekt": Slika Xerija

de la Kruza

"

Madam iks": Negodovawe zbog

"

nezgodne poze" mlade dame

"

Olimpija": Ocijewena kao besramna nemoralnost

"

Olupina broda": Zbog kritika, wen tvorac pao u depresiju

"

Ru~ak na travi": Do~ekan na no`

Pablo Pikaso: Wegova

djela izazivala rasprave

WUJOR[KE KULE

Pored ovih djela, na De

la Kruzovu listu je dospio i

jedan vajar. "Prevrnuta è-

na# Eriha Fisla je ura|ena

u bronzi i posve}ena je oni-

ma koji su poginuli u napadu

na wujor{ke kule 11. septem-

bra. Ovo djelo je uvrijedilo

mnoge i zbog toga je i uklo-

weno iz Rokfeler centra,

gdje je bilo izloèno.

21

22. i 23. jul 2006.MOZAIK

22

Ovan 21.3-20.4.

Napravili ste pogre{an izbor i

sada vam preostaje da korigujete

svoj poslovni propust. Uspjeh po-

nekad izgleda nedosti`no, ali

okolnosti se uvijek mijewaju. Va`no je da

izvu~ete dobru pouku i da ostanete istraj-

ni u svojim namjerama. Pa`qivije anali-

zirajte ne~ije pona{awe u emotivnom di-

jalogu, postoje stvari koje se uo~avaju tek

sa odre|ene distance. Izbjegavajte situa-

cije koje vas previ{e iscrpquju.

Bik 21.4-20.5.

Vama velike rije~i ne zna~e mno-

go, stoga i ne obra}ate pa`wu na

ne~iju pri~u o poslovno-finan-

sijskoj saradwi. Ipak, pokaza}e

se da je iznenadna sre}a na va{oj strani

onda kada to najmawe o~ekujete. Va`no je

da partner izraàva dobru voqu i sprem-

nost da vam ugodi. Nema razloga da se emo-

tivno nadmudrujete sa bliskom osobom.

U~inite ne{to u prilog boqem raspolo-

èwu, prija}e vam omiqena zabava.

Blizanci 21.5-20.6.

Saradnici ne ispuwavaju svoj dio

obaveza, {to se automatski odraà-

va na va{u motivaciju i zajedni~ki

uspjeh. Ipak, ovo nije trenutak da se obra~u-

navate sa raznim neistomi{qenicima. Izbje-

gavajte sukob sa osobom koja ima sumwivu re-

putaciju. Pokaìte vi{e strpqewa u ne~i-

jem dru{tvu. Partner na razli~ite na~ine is-

ku{ava va{u emotivnu naklonost i dobru vo-

qu. Uìvajte uz sadràje koji vas psiholo{ki

opu{taju i relaksiraju.

Rak 21.6-20.7.

Va{a intuicija u ovom trenutku

djeluje skoro nepogre{ivo, umi-

jete da procijenite razli~ite sa-

radnike i wihovu ulogu u poslov-

nim pregovorima. Budite uporni u svojim

namjerama. O~ekuju vas prijatni doga|a-

ji u krugu porodice ili u susretu sa vo-

qenom osobom. Nema razloga da traìte

novu nevoqu ili emotivni izazov sa stra-

ne. Sa~uvajte prisebnost duha i samokon-

trolu.

Lav 21.7-21.8.

Nekome nedostaje iskrenost, a

vama strpqewe i zbog toga se po-

slovni susret pretvara u novu

raspravu. Nema potrebe da o~e-

kujete pretjeranu popustqivost ili razu-

mijevawe, kod osobe koja strogo insisti-

ra na prakti~nim interesima. Neko vas

optere}uje svojom pri~om o emotivnoj do-

minaciji i velikim zahtjevima. Va`no je

da izvu~ete dobru pouku. Primijenite ne-

ku od tehnika psiholo{kog opu{tawa.

Djevica 22.8-22.9.

Imate utisak da okolina pravi

previ{e buke oko nekih spored-

nih doga|aja. Nepotrebno se po-

stavqaju razli~iti uslovi koji

komplikuju nastavak poslovne saradwe.

Stalo vam je da izbjegnete negativne po-

sqedice. Sa~uvajte prisebnost duha pred

voqenom osobom. Nema razloga da se po-

na{ate suvi{e sitni~avo u svojim ko-

mentarima. Prija}e vam vi{e sati zdra-

vog sna, obratite pa`wu na svoje snove.

Ribe 19.2-20.3.

Ukoliko ne razumijete ne~ije mo-

tive ili ideje, ne moète da pri-

hvatite ni va`nost razli~itih pra-

vila u poslovno-finanasijskoj sa-

radwi. Budite pa`qiviji u poslovnom di-

jalogu, jer nerazumijevawe donosi dodatne

komplikacije. U susretu sa voqenom osobom

birate pogre{nu taktiku, prije ili kasni-

je mora}ete da se suo~ite sa istinom koju

potiskujete. Potrebno je da poboq{ate svo-

ju psihofizi~ku ravnoteù i raspoloèwe.

Vodolija 20.1-18.2.

Ideju koju imate ne treba istica-

ti kao najboqe poslovno rje{ewe,

strpqivo sa~ekajte na ne~iji sig-

nal. Ukoliko pa`qivo pratite

razvoj doga|aja na poslovnoj sceni, bi}e

vam jasno na koga treba da ra~unate u sarad-

wi. Nedostatak takta ili povjerewa u su-

sretu sa voqenom osobom uzrokuje novu ras-

pravu. Djelujete suvi{e strogo i zahtjevno.

Prija}e vam neka dodana aktivnost, kao do-

bra psihoterapija ili rastere}ewe.

Jarac 21.12-19.1.

Nalazite se u dobroj psihofizi~-

koj formi, slobodno prihvatite raz-

li~ite izazove kako biste provje-

rili svoje mogu}nosti. Dovoqno ste

sposobni da ostvarite svoje poslovne namje-

re, va{ uspjeh se nalazi iznad prosje~nih ocje-

na i mjerila. Nema razloga za pretjerivawe

ili za la`nu skromnost u dru{tvu voqene oso-

be. Partner dobro razumije va{u emotivnu

}ud i potrebe. Va`no je da uqep{ate svoje ras-

poloèwe u razli~itim prilikama.

Strijelac 23.11-20.12.

Imate utisak da nepravedno trpi-

te zbog negativnih uticaja ili ne-

~ijeg neraspoloèwa. Nalazite se

pod teìm okolnostima nego va{i

saradnici, ali ne moète imati izgovor za

neispuwene obaveze. Boqe je da pre}utite

svoje mi{qewe. U susretu sa voqenom oso-

bom prihvatite neku utje{nu varijantu. Iz-

bjegavajte impulsivnost i novu qubavnu ras-

pravu. Posvetite pa`wu sadràjima koji

djeluju podsticajno na va{e raspoloèwe.

[korpija 23.10-22.11.

Na pogre{an na~in tuma~ite raz-

li~ite informacije ili nove do-

ga|aje koje prepoznajete u svom po-

slovnom okruèwu. Ponekad stva-

ri izgledaju potpuno druga~ije od utiska

koji poku{ava da vam nametne neko od sa-

radnika. Velika nestrpqivost pred vo-

qenom osobom ~esto donosi pogre{an efe-

kat. Izbjegavajte impulsivno reagovawe.

Va`no je da sa~uvate optimizam i dobru

voqu.

DNEVNI

U poslovnom dijalogu ne~iji ma-

niri i pona{awe na vas djeluju

zbuwuju}e, ali istovremeno ni vi

ne nudite konkretne odgovore. Po-

nekad je te{ko procijeniti, ko ili koli-

ko dobija u poslovno-finansijskoj sarad-

wi. Nema potrebe da uporno name}ete svo-

ju voqu. Razneìte voqenu osobu, tako {to

}ete djelovati dobro}udno i popustqivo.

Prija}e vam neka sportska aktivnost ili

psihofizi~ka rekreacija.

Vaga 23.9-22.10.

HOROSKOP

HOROSKOP

HOROSKOP

HOROSKOP

DAJANA Dawko osvojila

je titulu mis interkontinen-

tal na izboru odrànom u ~e-

tvrtak uve~e u Sportsko-rekre-

acionom centru "Novakovi}# u

Gradi{ci.

êtiri najqep{e djevojke

odlaze na pripreme u Bawu Vru-

}icu. Finalni izbor odràva se

u Bawoj Luci 10. avgusta. Naj-

qep{a djevojka }e predstavqa-

ti Republiku Srpsku, odnosno

BiH na Svjetskom izboru mis

interkontinental svijeta.

- U agenciju sam se prijavi-

la radi duèwa i putovawa, a

o~ekujem pobjedu - kaè osamna-

estogodi{wa Bawolu~anka Da-

jana Dawko.

U revijalnom programu si-

no} su u~estvovali manekeni

agencije "Primera# i pjeva~i

Dijana i Dejan ]ulum i Boris

Reàk.

- Agencija "Primera# iz

Bawe Luke je vlasnik licence

za Izbor mis interkontinen-

tal BiH za mis interkonti-

nental svijeta. Poslije izbo-

ra odrànih u Prwavoru, Pri-

jedoru i Bijeqini, organizova-

li smo takmi~ewe u Gradi{ci,

u konkurenciji 16 djevojaka sa

bawolu~kog regiona - rekao je

direktor agencije Milenko

Laki}.

Tim povodom, zamjenik na-

~elnika op{tine Gradi{ka

Qubinko ̂ akaq organizovao je

prijem za qepotice koje su u~e-

stvovale na izboru.

- Op{tina Gradi{ka podr-

àva sve aktivnosti omladine,

pa tako i izbor najqep{ih dje-

vojaka. Zato se nadamo da }e u

narednom periodu biti vi{e

manekenki sa podru~ja na{e op-

{tine - istakao je âkaq.

¥ B. VELENDEÎ]

IZBOR ZA MIS INTERKONTINENTAL U GRADI[CI

\ Qepota u stroju: U~esnice Izbora mis interkontinental u Gradi{ci

\Kao na modnoj pisti: Qepotice dolaze

na prijem

KAO rijetko koji do-

ga|aj u posqedwe vrije-

me u Doboju, promocija

"Glasa Srpske# izazvala

je izuzetnu pa`wu javno-

sti. Sala hotela "Bosna#

bila je prepuna, a me|u

prisutnima i dvije Slo-

gine rukometne legende -

Goran Stoji} i \or|e

Lavrni}.

Zamjenik na~elnika

op{tine Doboj Mirko

Okoli} i na{ glavni i od-

govorni urednik Tomo Ma-

ri} posebno su istakli:

- Rukomet, a pogotovo

legendarni {uter \or|e

Lavrni}, proslavili su

Doboj u Evropi i svije-

tu, pa nije ni ~udo {to je

i dobojski rukometni tur-

nir postao turnir svjet-

skog zna~aja. ¥

DAJANA QEP[A OD NAJQEP[IHPobjednica izbora u Gradi{ci

je Dajana Dawko, koja }e sa jo{ tri

djevojke u~estvovati na finalnom

izboru 10. avgusta u Bawoj Luci

\ Saradwa koja traje: Zamjenik na~elnika op{tine

Doboj Mirko Okoli} i na{ glavni i odgovorni

urednik Tomo Mari}

\ Legendarni dobojski rukometa{i: Goran

Stoji} i \or|e Lavrni}(Snimio M. [UKALO)

PROMOCIJE

Doboj u znaku "Glasa Srpske"

KLUB "Padrino# u Bawoj Luci

u ~etvrtak nave~e bio je mjesto lude

qetne zabave - prvi put u gradu na

Vrbasu organizovala se ni mawe ni

vi{e nego "Pjena parti#.

Vrela qetna no}, brojna omladi-

na, ali i oni stariji koji su poèqe-

li da se rashlade u hladnoj pjeni i

kriglama piva, te svi oni koji su

èqni promjena i malo druga~ije za-

bave od one uobi~ajene, imali su pri-

liku da probaju ne{to novo.

Zabava je po~ela oko 22 ~asa, a

najnestrpqiviji posjetioci odmah su

zauzeli mjesta blizu ure|aja, koji je

pjenom kupao sve prisutne. Vru}ina

i muzika koja je pozivala na ples u~i-

nili su svoje - ve}ina je bila upravo

pod mlazovima pjene koja je rasla do

struka.

Svi su se smijali, bacali, plesa-

li i kupali slu{aju}i Cecin "Grom#,

Severininu "[tiklu# i brojne druge

pjesme, a uz [akirinu "Torturu# pa-

la je i poneka vru}a masaà pjenom...

"Padrino# je u saradwi sa fit-

nes klubom "Enerxi# organizovao na-

gradnu igru, u kojoj su najmokriji po-

sjetioci besplatno postali ~lanovi

ovog fitnes centra.

Zabava u "Padrinu# bila je pun

pogodak za ovaj grad, pravo osvjeè-

we koje je, ~ini se, svima bilo po-

trebno. I na kraju {ta drugo da se ka-

è, osim: "Daj Boè, da se ponovi#...

¥ B. T.

VEÊ U KLUBU

"

PADRINO" U BAWOJ LUCI

Zabava u pjeni

ENES KI[EVI]

"Safikada"

srcu prirasla

ME\U brojnim Bawolu~a-

nima, kao i gostima koji su

prisustvovali "Danima bawo-

lu~ke dijaspore 2006#, po mno-

gima, jednom od najboqih kul-

turnih doga|aja u gradu na Vr-

basu u posqedwe vrijeme, bio

je i poznati pjesnik i glumac

Enes Ki{evi}.

Ki{evi} je, kako smo sa-

znali, specijalno za ovu pri-

liku doputovao iz Zagreba, i

na taj na~in pruìo podr{ku

svom dugogodi{wem prijate-

qu, novinaru i publicisti

Slavku Podgorelcu.

Podgorelac, koji je i ko-

lumnista "Glasa Srpske#, au-

tor je teksta muzi~ko-dram-

skog djela "Safikada#, koje je

prvi put izve-

deno na otvara-

wu "Dana ba-

wolu~ke dija-

spore# (muziku

je napisao ba-

wolu~ki kom-

pozitor i di-

rigent Muha-

rem Insani}).

Nakon iz-

vo|ewa Ki{e-

vi} nije krio

svoje odu{evq-

ewe onim {to

je vidio i ~uo,

pa je Podgorel-

cu, kao autoru

teksta, uputio

iskrene ~es-

titke.

¥ M. V.

N A R U X B E N I C A

Ta~an naziv i adresa pretplatnika _____________________________________

_____________________________________

Pretpla}ujem se na:

1. "Glas Srpske# broj primjeraka ____________________________

Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je

051/212-263

051/212-283 faks

051/212-264

Uplate na ìro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# 551001-00016019-84

M. P. îtak potpis i tel.

Po{tovani ~itaoci,

Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da budemo novine -

po{tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa. To je na{ prilog Republici Srp-

skoj kakvu svi èlimo, tolerantnu, pomirenu i kreativnu. "Glas Srpske#, na koji vas

pozivamo da se pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome. Va`no je da znate da se u na{em

listu objavquju tenderi, oglasi i konkursi svih republi~kih i drugih institucija, kao

i mnogih preduze}a s kojima imamo godi{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete

redovne, u poslu va`ne informacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite, nudi-

mo i popust, i to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10% i tromjese~nom 5%.

Tromjese~na

60 KM

Polugodi{wa

110 KM

Godi{wa

190 KM

ZAOKRU@ITE KOJU PRETPLATU @ELITE

Tu`no sje}awe na dragog

@EQKA

(Dragoquba)

RAÎ]A

23.7.1995-23.7.2006.

U nedjequ, 23.7.2006. godine posje-

ti}emo wegovu vje~nu ku}u na gro-

bqu "Pavlovac#, poloìti cvije-

}e i zapaliti svije}e.

Osta}e{ vje~no voqen i nezabora-

vqen u srcima svojih najmilijih.

Tvoja porodica 000040 A-3 G

22. i 23. jul 2006. ÎTUQE/OGLASI

23Dana 23. jula 2006. godine

navr{avaju se dvije godine

od smrti na{e majke

VIDE

(ro|. Brni})

PEKEZ

Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo

wen grob, poloìti cvije}e i za-

paliti svije}e.

Vrijeme prolazi, a sje}awe i uspo-

mene vje~no osta}e u srcima onih

koji su te voqeli.

Tvoji najmiliji

02821 A-4 ^N

Dragi

BRANKO

TRUBAJI]

Dana 23.7.2006. godine posjeti}u tvoju vje~nu ku}u na grobqu u Han Ko-

lima, poloìti cvije}e, okaditi grobnicu i upaliti svije}e.

Tvoja supruga Milica sa sinom Daliborom

000057 A-8 G

Prvog Kraji{kog korpusa 2c,

Tel. 814-949

e-mail: [email protected]

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase,

reklamne poruke, obavje{tewa

i ~ituqe u Gradi{ci

moète predati

dopisni{tvu #

Glasa Srpske#.

UU GGRRAADDII[[CCII

MD PRES

(centar Modri~e)

Kontakt telefon:

065/549-430.

OBAVJE[TEWE


komercijalne oglase,

reklamne poruke, obavje{tewa

o smrti i pomenima u Modri~i

moète predati u kiosku

svakog radnog dana

od 6 do 20 ~asova.

UU MMOODDRRII^̂II

22. i 23. jul 2006.ÎTUQE/POMENI

24Sa bolom i tugom javqamo ro|acima, prijateqima i poznanicima da

je poslije duè bolesti u 43. godini preminuo na{ sin, suprug, i otac

@EQKO

@IVKOVI]

Sahrana }e se obaviti u subotu, 22.7.2006. godine, na Perduvovom gro-

bqu u 13 ~asova.

Oàlo{}eni: majka Persa, supruga Vesna, djeca Kristina, Katarina i

\or|e, ostala rodbina i prijateqi, porodice Bosan~i} i Mudrenovi}

000022 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom zetu i tetku

@EQKU

@IVKOVI]U

Svetislav, An|a, Milo{ i Awa Mudrenovi}

000024 A-8 G

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je

dana 21.7.2006. godine u 73. godini ìvota nakon duge i te{ke bolesti

preminula na{a draga

ROSA

(Save) TE[I]

Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 23.7.2006. godine (nedjeqa) u

Krupi na Vrbasu, a povorka kre}e ispred ku}e ̀ alosti u ul. Uro{a Dre-

novi}a 83 u 13 ~asova.

Oàlo{}eni: sinovi Savo i Srbo, snaha Du{anka, sestra Nada, brat

Pejo, unu~ad Milan, Marko i Ivana

000055 A-8 G

Posqedwi pozdrav najboqem suprugu i ocu

@EQKU

S qubavqu: supruga Vesna, k}erke Kristina i Katarina i sin \or|e

000022 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom

@EQI

od tetke Qiqe i tetka Drage, sestre Dragane i Luke.

000025 A-8 G


@EQI

od ujaka Bo}e i ujne Jelene Bosan~i}, brata Dragana i sestre Milene sa

porodicama.

000027 A-8 G

Dana 24.7.2006. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od prerane

smrti na{e drage

GOSPOVE

ZELI]

U nedjequ, 23.7.2006. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u

na grobqu Cara Lazara Gorwi Drakuli}, poloìti cvije}e i zapali-

ti svije}e.

Oàlo{}eni: suprug Pero, sinovi Vlade i Branko, snahe Mira

i Lejla i unuke Maja i MilicaA-8 R

Dragi moj sine

@EQO

Hvala Ti za svu dobrotu, plemenitost, sre}u i radost koju si mi poda-

rio i za sve uspomene koje si ostavio, An|ele moj.

Tvoja vje~no oàlo{}ena majka Persa

000023 A-8 G

Posqedwi pozdrav

@EQI

od brata Dragana, Ranke i Ane.

000026 A-3 G

Posqedwi pozdrav radnom

kolegi

@EQI

od osobqa restorana "Lanaco#.

000056 A-3 G


prijatequ

@EQKU

od Drage, Nade, Dejana, Darke Ule-

tilovi}.

000029 A-2 G


prijatequ

@EQKU

od Gorana, Sweàne, Vedrana i

Darjane Skenderija.

000029 A-2 G

Posqedwi pozdrav

@EQI

Porodica Bilbija

000020 A-1 G

Posqedwi pozdrav Vesninom

suprugu

@EQI

od wenih radnih kolega iz Slu-

`be za korisni~ke odnose.

000010 A-1 G


suprugu

@EQI

od wenih radnih kolega iz Kon-

takt centra Mobi'S.

000011 A-1 G


@EQI

od kom{ija Dragi{e, Milene,

Bojana, Maje, Borisa i Filipa.

000035 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj majci

ROSI

od sina Save sa porodicom.

000055 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj tetki

ROSI

od Grozde sa porodicom.

000055 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj majci

ROSI

od sina Srbe i unuke Ivane.

000055 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj kumi

ROSI

od kuma Marka sa porodicom.

000055 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

ROSI

od sestre Nade i brata Peje sa po-

rodicama.

000055 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj priji

ROSI

od prijateqa Miodraga i Dragice.

000055 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj

ROSI

od Srbe i Dubravke.

000055 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj kumi

ROSI

od kuma Zorana iz Australije sa

porodicom.

000055 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu sestru

GOSPOVU

Voqeni i plemeniti qudi nikad

ne umiru.

Tvoj brat Mla|en

000037 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu baku

GOSPOVU

Uvijek }u se rado sje}ati tebe i

tvog vedrog lika.

Unuka Maja

000037 A-1 G

Pomen na dragog oca

\URA\A

BASURI]A

20.7.1997-20.7.2006.

Va{i: Dara, Boro i Rada sa poro-

dicama000054 A-1 G


suprugu

@EQI

od wenih radnih kolega iz Fraud

slu`be.

000012 A-1 G

Dana 23.7.2006. godine navr{avaju

se tri tu`ne godine od smrti

na{eg dragog

SLOBODANA

MIKI]A

Toga dana posjeti}emo wegovu vje~-

nu ku}u, poloìti cvije}e i upa-

liti svije}e.

Porodica

000053 A-3 G

Pomen na dragu majku

PAVU

BASURI]

10.8.1999-10.8.2006.

Va{i: Dara, Boro i Rada sa poro-

dicama000054 A-1 G


BRANKA

TRUBAJI]A

od prijateqa Buzaxija, [aki} i

\u|i}.

000011 A-1 G


BRANKA

TRUBAJI]A

Brat Grujo i snaha Dragana sa si-

novima Davorom i Darijom sa po-

rodicama000045 A-1 G


BRANKA

Brat Ilija, snaha Bosiqka, Vla-

dimir, Bojan i Bojana

000045 A-1 G

Sje}awe na

CVIJETU

KNE@EVI]

24.7.2004-24.7.2006.

Vje~no }emo te pamtiti

Porodica000018 A-1 G

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i poznanicima àlosnu vijest da je dana 21.7.2006.

godine u 77. godini ìvota preminuo na{ voqeni

MILO[ MI]A

(Du{ana)

RADETI]

Sahrana }e se obaviti u subotu, 22.7.2006. godine u 15 ~asova na "Momi}a grobqu# u Lakta{ima.

Povorka kre}e ispred ku}e oàlo{}enih.

Oàlo{}eni: supruga Darinka, k}erka Nada, sinovi Veqko i Du{ko, sestre Bosa, Kosa i Jela sa po-

rodicama, te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijateqi

000046 B-2 G

Posqedwi pozdrav dragom djedu

MILO[U

od unuka Neboj{e i Biqane.

000047 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom |edu

MI]I

Ako je na ovom svijetu postojao Veliki ôvjek to si bio Ti, voqeni

moj |ede. Neka te An|eli ~uvaju.

Tvoj unuk Neboj{a Ze~evi}, Qiqana, Momo i Mirela

000047 A-8 G

Dana, 27.7.2006. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na-

{eg dragog

PERE

MITROVI]A

iz Jajca

U subotu, 22.7.2006. godine u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u

na grobqu Volijak u Jajcu, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e.

Wegovi najmiliji

000013 A-8 G

Javqamo prijateqima, poznanicima i sugra|anima da je na{ dragi

mr STIPO

KOVAÊVI]

dipl. oec.

Preminuo 9.7.2006. godine i sahrawen u Rijeci 11.7.2006.

Oàlo{}ena porodica

000021 A-8 G

Posqedwi pozdrav bratu

MILO[U

od sestre Jele sa porodicom.

000047 A-6 G

Dana, 23.7.2006. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti

na{eg voqenog oca i supruga

BO[KA

STJEPANOVI]A

Tog dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u i poloìti cvije}e.

Supruga Milena, k}erke Renata i Nata{a

000006 A-6 G

Tu`no sje}awe na na{e drage

NOVAKOVI]

S qubavqu i tugom va{i najmiliji.

K}erke Zorana i Mirjana, zetovi Dalibor i Mi{o, unuci Vawa, Ni-

kola, Vedran, Marko i Tibor

000051 A-9 G


MILO[U

od unuke Vesne, zeta Mirka i praunuke Dajane.

000047 A-8 G


MILO[U

od unuke Slavice, zeta Gorana, praunuka Nemawe i Ratka.

000047 A-8 G

Dana, 23.7.2006. godine navr{ava

se tu`nih {esnaest godina od

smrti na{eg dragog

MILORADA

MAJSTOROVI]A

Toga dana u 10 ~asova posjeti}e-

mo wegovu vje~nu ku}u, poloìti

cvije}e i upaliti svije}e.

Porodice Majstorovi}, Mali-

ni}, Marjanovi} i Milakovi}

000034 A-3 G


se tu`nih pet godina od smrti

na{eg dragog

MLA\ENA

VUÊNOVI]A


wegovu vje~nu ku}u, poloìti

cvije}e i upaliti svije}e.

Supruga Quba, sin Sini{a, unu-

ka Lana i snaha Sandra

000017 A-3 G

22. i 23. jul 2006. ÎTUQE/POMENI

25

Tu`no sje}awe na tenkiste Druge oklopne brigade

23.7.1992-23.7.2006.

Dana, 23.7.2006. godine navr{ava se ~etrnaest tu`nih godina od gubitka na{ih najmilijih.

Toga dana u 11 ~asova porodice poginulih boraca posjeti}e mjesto pogibije u selu Zbori{te, op-

{tina Brod, odràti parastos, okititi spomen-obiqe`je cvije}em i odati du`no po{tovawe.

Oàlo{}ene porodice 000042 B-2 G

DRAGANA

(Uro{a)

SOPI]A

ALEKSANDRA

(Dragoquba)

JOVANOVI]A

MILANA

(Stojana)

NOVKOVI]A

BORIVOJA

(Rajka)

NEDI]A

NEDU

(Dragiwe)

KOVAÊVI]A

VLADU

(Milo{a)

MAKSIMOVI]A

@EQKA

(@arka)

VASI]A

MILANKA

1992-2006.

BRANKU

2003-2006.

i

Dana, 25.7.2006. godine navr{ava se 11 tu`nih godina od smrti na{eg

dragog sina i brata

SAVE

NOVAKOVI]A

U nedjequ, 23.7.2006. godine u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku-

}u, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e.

Tuga i bol u na{im srcima ne prestaju.

Tvoji: majka Dragiwa, otac Ostoja i brat Slobodan sa porodicom

A-6 R

Tu`no sje}awe na dragog brata

BO[KA

STJEPANOVI]A

Brat Radislav sa porodicom

000033 A-1 G


BO[KA

STJEPANOVI]A

Brat Rajko sa porodicom

000033 A-1 G

22. i 23. jul 2006.ÎTUQE/POMENI

26

Dana 22.7.2006. godine u 11.30 ~asova odrà}e se ~etrdesetodnevni pa-

rastos na grobqu u Boriku na{em dragom

STANISLAVU (Davida)

PAVLI[INU

Ovim putem obavje{tavamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se

pridruè.

Oàlo{}en: supruga Stana, sinovi Slobodan, Sini{a i Borislav, k}er-

ka Sawa, zet Dragan, snahe Vera i Darija, unu~ad Dalibor, Katarina,

Sofija, David, Filip i Milica

000049 A-8 G


OSTOJI

TODI]U

na{em najstarijem i po~asnom ~lanu

Dragi na{ Ostoja hvala ti za sve {to si nam dao.

Kulturno-umjetni~ko dru{tvo "Mladost# iz Zaluàna

000015 A-8 G

Dana 26. jula 2006. godine navr{ava se pet godina tuge i bola od kada

je prestalo da kuca veliko i plemenito srce na{e voqene majke i su-

pruge

SLOBODANKE - BOBE

(ro|. Keki}) BAVRLI]

Dana 23.7.2006. godine, u nedjequ, posjeti}emo wen grob u Boriku i po-

loìti cvije}e.

Sin Slobodan, Boban i suprug Mile

000001 A-8 G

Dana 23.7.2006. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog

BO@E

TADI]A

U nedjequ, 23.7.2006. godine, u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku-

}u na grobqu u Rami}ima, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e.

Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridruè.

Supruga Radinka, k}erka Daliborka, zet Radenko, unu~ad Tamara i Mi-

lo{

000032 A-8 G

Tu`nim srcem javqamo da je dana 20.7.2006. godine, nakon kra}e bole-

sti preminula u 73. godini ìvota na{a draga

VLADMILA

VLADA (ro|. Babi})

MU@EVI]

Sahrana }e se obaviti 22.7.2006. godine u 16 sati na grobqu "Sveti Mar-

ko# u Bawoj Luci.

Oàlo{}eni: suprug Ivan, k}erka Stela, sin Darko, snaha Sweàna,

zetovi Drago i @eqko, unu~ad Kristina, Draèn i Slavko, te ostala

rodbina i prijateqi

000039 A-8 G

Tu`no sje}awe na brata

BO@U

Brat Qubo i snaha Bosa

000038 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog strica

BO@U

Du{ko i Boàna sa porodicom

000038 A-1 G

Dana 24.7.2006. godine navr{ava se

11 tu`nih godina od kada si nas

zauvijek napustio

MILE

DIQEVI]

Tvoja supruga Jela sa djecom

000007 A-3 G

Tu`no sje}awe na voqenog tatu

MILU

DIQEVI]A

Tvoja k}erka Seka sa porodicom

000007 A-1 G

Dana 21.7.2006. godine navr{ilo

se {est tu`nih mjeseci od smrti

na{e drage

DU[ANKE

(ro|. Buli})

PAVI]

Oàlo{}eni: suprug Marijan,

k}erke Sneàna i Qiqana, zet

Mile, unuci Aleksandar, Jelena,

Vihor i Bo{ko

000009 A-3 G

Pomen

DANKA (ro|. Antoni})

\UDUROVI]

25.7.2002-25.7.2006.

Tu`no sje}awe na suprugu i majku

Porodica

000004 A-1 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini i

prijateqima da je dana 20.7.2006. go-

dine u 66. godini ìvota, nakon kra-

}e i te{ke bolesti preminuo na{

dragi

OSTOJA

(\ura|)

TODI]

Sahrana }e se obaviti u subotu,

22.7.2006. godine, u 15 ~asova na gro-

bqu u Gorwim Karajzovcima.

Oàlo{}eni: sin Darko, snaha Ran-

ka, unu~ad Milenko, Jelenko i Jo-

vana, bra}a, sestre, te ostala rod-

bina i prijateqi

000013 A-5 G

Posqedwi pozdrav dragom ocu,

svekru i djedu

OSTOJI

od sina Darka, snahe Ranke, unu~a-

di Milenka, Jelenka i Jovane.

000014 A-1 G


OSTOJI

od sinovca Gorana, Ankice

i Darija.

000014 A-1 G


OSTOJI

od brata Milana i snahe Dragice.

000014 A-1 G


OSTOJI

od porodice Arsi}.

000014 A-1 G


OSTOJI

od porodice ]etojevi}.

000014 A-1 G


~etrdeset tu`nih dana od smrti na-

{e majke

JOVANKE

(Du{ana)

DAVIDOVI]

Toga dana posjeti}emo wenu vje~nu

ku}u na grobqu u Kablovima u 11 ~a-

sova.

Oàlo{}eni: sinovi, k}erka, sna-

he, zet, unu~ad i praunu~ad

000016 A-3 G

Posqedwi pozdrav kom{iji

OSTOJI

TODI]U

Porodica Arsi}

000050 A-1 G


OSTOJI

od porodice Jeli}.

000044 A-1 G


OSTOJI

od Auto-{kole "Zebra# Lakta{i.

000044 A-6 G


pet tu`nih i àlosnih godina za

mojom voqenom k}erkom

SLOBODANKOM

BOBOM

(Keki}) BAVRLI]

Ni dani, ni mjeseci, ni godine, za

majku ne postoji utjeha za svojom

voqenom k}erkom. Volim te, mila

moja.

@alosna tvoja mama Zora i sestra

Spomenka

000036 A-4 G


sedam tu`nih dana od smrti voqe-

ne majke

JAGODE

PALA^KOVI]

Draga majko, dani prolaze, rane bo-

le a ti, majko, ostaje{ u srcu mo-

me.

K}erka Dragiwa sa porodicom

000041 A-3 G


tu`na godina od smrti na{e drage

BOSE

PETKOVI]


wenu vje~nu ku}u na Novom grobqu

u Bawoj Luci.

Oàlo{}eni: suprug Nexad, k}er-

ke Ida i Irma sa porodicama, se-

stra Milica i ostala rodbina i

prijateqi

000048 A-4 G


sedam tu`nih dana od smrti moje

voqene majke

JAGODE

PALA^KOVI]

Draga majko, dani prolaze, rane bo-

le a ti, majko, ostaje{ u srcu mo-

me.

K}erka Qubinka sa porodicom

000008 A-3 G

Tu`no sje}awe na na{eg dragog

BRANKA

KO[ÎCU

23.7.1993-23.7.2006.

U nedjequ, 23.7.2006. godine, u 10

~asova posjeti}emo wegovu vje~nu

ku}u, poloìti cvije}e i upali-

ti svije}e.

Otac Du{an, majka Jeka, supruga

Dragica, sin Pe|a i k}erka Nina

te brat Nedeqko i snaha @eqka

sa djecom

000005 A-4 G


BRANKA (Du{ana)

KO[ÎCU

1958-1993.

Ujak Marko, ujna Persa, Aco i

Pe|a sa porodicama

000019 A-1 G


BRANKA (Du{ana)

KO[ÎCU

1958-1993.

Ujna Jovanka, Goran i Dra{ko

sa porodicama

000019 A-1 G


BRANKA

Tetka Branka, tetak Qubo, Ve-

sna i Vladimir sa porodicama

000031 A-1 G


MIROSLAVA

MIKIJA

MILISAVI]A

Porodica Du{ana \ura{inovi-

}a

000043 A-1 G

Bio si divan suprug i najboqi

tata na svijetu

MIROSLAV

MIKI

MILISAVI]

23.7.2004-23.7.2006.

Tvoji: supruga Jagoda, sin Sr|an

i k}erka Milica

000040 A-2 G

Pro{le su dvije tu`ne godine od

smrti jedinog i voqenog brata,

{ure i ujaka

MIROSLAVA

MILISAVI]A

Voqeni nikad ne umiru, oni zau-

vijek ìve u na{im srcima.

Tvoja sestra Mirjana, zet Mili-

voj i sestri}i Mihajlo i Nema-

wa

000015 A-2 G

22. i 23. jul 2006. ÎTUQE/POMENI

27

In memoriam

Porodice Hoti} i Lazarevi}

000016 A-7 G

Dana, 27.7.2006. godine

navr{ava se ~etrdeset tu`nih

dana od smrti moga dragog oca

MILO[A

KALIKA

Tvoj sin Goran i unuka Jelena

000002 A-4 G


navr{ava se godina dana od

prerane smrti mog voqenog

brata

RANKA (Cvije)

GLAMOÎ]A

S tugom i po{tovawem sestra

Mirjana Zekovi} sa porodicom

000030 A-2 G


navr{ava se {est tu`nih

mjeseci od smrti na{e drage

SLAVKE

KUZMANOVI]

U nedjequ, 23.7.2006. godine po-

sjeti}emo wenu vje~nu ku}u, po-

loìti cvije}e i zapaliti svi-

je}e.Suprug @ivko000003 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragu majku

SLAVKU

od k}erke Milene, zeta Draga-

na, unu~adi i praunu~adi.

000003 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu majku

SLAVKU

od sina Branislava, snahe Ruè

i unu~adi.

000004 A-1 G

Tu`no sje}awe na brata

DADU

od sestre Dragane.

000008 A-1 G

Tu`no sje}awe na sinovca

DADU

od strica Brane, strine Kosane

i sestre Sawe.

000008 A-1 G

Tu`no sje}awe na

DADU

od brata Sa{e, Biqane i Awe.

000008 A-1 G

Dana, 23.7.2006. godine navr{ava-

ju se dvije godine od prerane

smrti na{eg dragog sina i brata

DALIBORA

BRKI]A

Toga dana u 11 ~asova obi}i }emo

wegovu vje~nu ku}u i zapaliti

svije}e.

Oàlo{}eni: otac Rajko, majka

Ranka i sestra Dragana

000008 A-3 G

MOMÎLO

TI[MA

Ne postoji vrijeme koje moè iz-

lije~iti rane niti umawiti bol

za tobom, jer samo mi koji te vo-

lim znamo kako je te{ko ìvjeti

bez tebe.

Supruga Branka i sin Milo{

000013 A-3 G

Dragi zete

MOMÎLO

TI[MA

1967-1995.

Oduzeli su ti zemaqski ìvot

avgusta 1995. godine od tog dana

stalno gledam tvoj osmijeh i ve-

drinu, sada 11 godina pro|e ti na

vje~ni po~inak do|e, sa nama }e{

ìvjeti vje~no. Zbogom.Milan

@eèq sa porodicom

000013 A-3 G

Na{em dragom

MARINKU

[OBOTU

Da}emo ~etrdesetodnevni po-

men u subotu, 22. jula 2006. godi-

ne, u 10 ~asova.

Vje~no }emo u srcu ~uvati tvoju

qubav, dobrotu i plemenitost.

Tvoji najmiliji000028 A-2 G

Najdraòj mami Qiqani

QIQANA

ÔVI^KOVI]

HOTI]

22.7.1999-22.7.2006.

od wene Mace. 000016 A-1 G


supruga

QUBOMIRA

Supruga Drenka

000009 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog oca

QUBOMIRA

QUPÊTA

K}erka Sanela, zet Predrag,

unu~ad Qupka i Kosta

000009 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog sina

i brata

QUBOMIRA

Otac Zdravko, ma}eha Branka i

brat @eqko

000009 A-1 G

Tu`no sje}awe na na{eg dragog, jedinog brata i ujaka

MOMIRA

(Lazara)

MALE[EVI]A

27.7.2004-27.7.2006.

U nedjequ, 23.7.2006. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku-

}u u Kla{nicama, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e.

Vje~no oàlo{}ene sestre Miqa, Dobrila i Lazarka sa porodicama

000007 A-6 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da }e sahrana na{eg

dragog

MOMÎLA

TI[ME

1967-1995.

biti odràna 25.7.2006. godine u 16 ~asova na mjesnom grobqu

"Ivo{evci# Knin.

000013 A-6 G

Posqedwi pozdrav zetu

MOMÎLU

TI[MI

od djeda Zdravka i babe Milke

@eèq. 000013 A-1 G

Posqedwi pozdrav mom

jedinom i voqenom bratu

MOMÎLU

TI[MI

Du{anka Vujasinovi} sa poro-

dicom000013 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog oca

QUBOMIRA

Sin Draèn, snaha Danijela,

unuke Awa i Katarina

000009 A-1 G


QUBOMIRA

Sestra @eqka, zet Zlatko i ne-

}akiwa Ivana000009 A-1 G


QUBOMIRA

Brat Zoran, snaha Milanka, ne-

}aci Igor, Marko i Stefan

000009 A-1 G


QUBOMIRA

KREMENOVI]A

Dana, 23.7.2006. godine u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na

"êni}a grobqu#.

Wegovi najmiliji: supruga Drenka, k}erka Sanela i sin Draèn

000009 A-6 G

Dana, 27.7.2006. godine navr{ava se pet godina od smrti na{eg voqenog supruga, oca, djeda i brata

DRAGOQUBA

(Sime)

ADAMOVI]A

Vrijeme prolazi, a ostaje samo tuga i velika praznina u na{em domu.

Tvoja dobrota, qubav i plemenitost ~uva te od zaborava u na{im srcima.

Vje~no zahvalna porodica: supruga Stana, sin Milorad, k}erke Milena i Drena, unu~ad, sestre Qepa

i Sava i ostala rodbina.

000025 B-2 G


VEQKA

JOVI]A

22.7.2002-22.7.2006.

Ponosni smo {to smo te imali, a neutje{ni {to smo te izgubili.

Tvoji: supruga Milena, k}erka @eqka, sin Neboj{a i unuka San-

dra

000014 B-1 G


se pet godina od smrti na{eg

SA[E

VUJMILOVI]A

Oti{lo je na{e milo. Sigurno je

bog htio da okiti svoj raj, pa nam

uze na{e dijete u svoj zagrqaj.

Majka Smiqka, otac Nenad i

brat Daniel

000003 A-4 G

Voqenom

SA[I

VUJMILOVI]U

Za sve du{e odabrane, znaj posto-

ji izuzetak. Smrt za wih i nije

kraj, ve}e neki novi po~etak.

Tetka Mirjana i sestra Silvana

000003 A-3 G

Dana, 9.7.2006. godine navr{ile

su se ~etiri godine od dana

smrti

BOJINU

VUJMILOVI]U

S qubavqu koju smrt ne preki-

da, sa tugom koja je vje~na, ~uva-

mo te u srcima.

K}erka Mirjana i unuka Silva-

na

000003 A-3 G

QIQANA

ÔVI^KOVI]

HOTI]

SENA

ÔVI^KOVI]i

22.7.1999-22.7.2006.

telefon: 051/211-968

tel/faks: 051/212-004

M A R K E T I N G

E-mail: [email protected]

7.00 Jutarwi program

8.00 Dok. program

9.55 Vijesti

10.00 ATV klinci

11.55 Vijesti

12.00 Veliki Zigfild, film

15.00 Auto-{op magazin

15.30 Mu{karci, ène i psi,

serija

16.00 Subotom uz Don kafe

17.30 Sinema magika

18.00 Sport centar

18.05 Serija

19.00 Vijesti

19.30 Auto-moto {op

20.00 Posejdonova avantura,

serija

21.00 Vijesti

21.05 Sport centar

21.10 Metro, film

23.00 Sopranovi, serija

00.10 Inspektori, film

1.00 Horoskop

1.10 Staìsti, serija

- Sopranovi, serija

- Serija

- Subotom uz Donkafe


8.30 Slu~ajni partneri

10.00 Marketing

10.05 Nestrpqivi sn ovi

11.00 Putopisi

11.30 Old kafe

12.30 Auto-{op

13.00 Putevi zdravqa

14.00 Total plus magazin

15.25 Putopisi

17.00 Tajne izgubqenih

civilizacija

18.00 Novosti

18.05 Br~ko distrikt

19.00 Najava za BN monitor

19.15 Marketing

19.30 BN monitor

20.00 Marketing

20.15 Alternativa medika

20.20 Uz {ank

22.10 Marketing

22.15 Mega sound

23.45 Film

1.20 Film

3.30 Film

5.00 Stem 011

5.30 Melos marketing

6.20 Siti

6.30 Sarajevo na liniji

6.35 Mejd in Bawa Luka

6.40 Sportisimo

7.00 Zato~enica qubavi,

serija

8.00 Qubav, navika, panika,

serija

8.45 Skrivena kamera

8.55 Vrijeme

9.00 Balkan net

10.45 Siti kids

10.50 Vrijeme

11.00 Ritam

11.30 Da se najeì{

11.35 Pret a Porter

12.00 Info top

12.10 Sutra za

12.20 Siti kids

12.30 Sarajevo on lajn


12.50 Sportisimo

13.00 Smolvil, serija

14.00 Info top

14.10 Gold mjuzik

15.35 Sutra za

15.50 Info top

16.00 Zato~enica qubavi,

serija

17.00 Qubav, navika, panika,

serija

17.50 Sportisimo

18.00 Info top

18.15 Vrijeme

18.20 Moda Zadar sedmica

mode

19.00 Las Vegas, serija

20.00 Da se najeì{


20.30 Razotkrivawe, film

22.30 Sudnica ludnica,

film



00.45 Sportisimo

00.50 Siti

1.00 Film

2.30 Film

4.30 Sve za qubav

5.35 Pink xuboks


9.00 Muzi~ki vremeplov

9.30 Teatar poezije

10.00 Vijesti

10.05 Moda

10.35 Takt

11.00 TV arhiv

11.30 Program za djecu

12.00 Vijesti

12.10 Koncert

12.45 Eko

13.15 Pokreni se

13.55 Takt

14.00 Vijesti

14.05 Pe~at

14.55 Tri pri~e

15.25 Berza

15.30 Dnevnik 1

15.45 Takt

16.00 Mozaiku

17.00 Takt

17.30 Teme

18.00 Vijesti

18.05 Podgori~ka hronika

18.35 Muzi~ki program

18.50 Fokus

19.25 Kalendar

19.30 Dnevnik 2

20.00 Galerija

21.00 Vijesti

21.05 TV film

21.35 Dokument

22.30 Takt

22.45 Berza

22.46 Dnevnik 3

23.05 Sportska subota

23.35 TV arhiv

0.30 Pono}ni koncert

1.30 TV Montenegro

by satellite

10.02 Horoskop

10.15 22 ~asa

10.50 Svijet prirode - Oman,

draguq Arabije

11.50 Svijet prirode

- zaboravqeni

afri~ki slonovi


- we`ne ~equsti

Serengetije

13.50 Ve~e uz tamburu 2006.

15.25 Moj grad - Luka Borik

15.55 Telefakt

16.25 Trend seter

17.20 Na granici mogu}eg

17.40 Vremenko

18.00 BEL dan

18.45 Crtani film

19.40 Super Bili, crtani

film

19.45 Kuda ide Vojvodina

20.10 Paralelni svijet,

dok. program

21.05 Zakoni zdravqa

22.00 22 ~asa

22.40 Pozori{te u ku}i,

serija

23.35 Glas Amerike

00.00 Film

- Balkanmedija TV

9.30 Vijesti

9.40 Vru} vetar, serija

10.20 Vru} vetar, serija

11.00 Tok {ou

12.00 Vijesti

12.05 Folk {ou

14.10 Va{ lekar

16.05 Opstanak

17.00 Film

18.30 Muzika

19.00 Novosti K3

19.30 Dnevnik RTS

20.05 Panorama regije

21.05 Skup{tinski pregled

22.00 Novosti K3

22.20 Sport kafe

22.40 Film

6.00 Koncert

8.00 Kowi ponovo jure

8.30 Koncert

9.35 Ulovi trofej

10.00 Famili razglednica

11.00 BK profil

11.55 Naslovi

12.20 Top Speed

13.00 Sport

13.40 Film

15.55 Telefakt

16.15 Na zapadnom frontu

17.00 Koncert

18.00 Sa{ine avanture

18.55 Telefakt

19.30 Put do Nema~ke

20.00 Tabloid

21.30 Odbrojavawe

22.00 Od bisera grana

23.55 Telefakt

0.00 Prva vaskr{wa

liturgija



3.30 Film

5.00 Odbrojavawe

7.00 Ren i Stimpi

7.25 Top{op

8.00 Vremenska prognoza

8.03 Regretsi

8.30 Hej Arnold

8.55 Regretsi

9.30 Plavi mesec, film

11.30 Fazoni i fore

12.00 Vesti B92

12.10 Nacionalna

geografija: Afrika

13.05 Mesto pod suncem,

serija

14.00 Vesti B92

14.03 Korak napred, serija

16.00 Vesti B92

16.03 Korak napred, serija

18.30 Vesti B92

19.00 Seks i grad, serija

20.00 Bitange i princeze,

serija

21.10 Montana, film

23.00 Vesti B92

23.03 Yellow cab

23.30 Ciklotron

0.05 Loud & clear, best of

0.15 în~

0.45 Nil Jang: Grindejl,

film


2.30 Seks i grad, serija


3.40 MTV Adrija

8.00 Mutant X, serija

8.45 Porodica Tibo, serija


9.40 Svijet ìvotiwa

9.55 Marsupijanci,

crtani film

10.20 U divqini, ser ija

10.45 [kola engleskog

jezika

11.10 Dje~iji festivali

11.25 @ene u tranziciji

12.00 Govor ti{ine

13.00 Vijesti

13.05 Nedjeqa mode

Barselona 2006.

14.15 Salon qepote, serija

15.40 BH Damar

16.30 Net King Kol {ou

17.20 Pod mlije~nom {umom,

film


19.00 BHT vijesti

19.25 Slatki{i iz Kjota,

dok. program

19.55 Diletantkiwa, film

22.00 BHT vijesti

22.15 EP u stonom tenisu

za mlade

8.00 Vijesti

8.15 Kulinarski duel

8.40 Doìvotna kazna,

serija

9.30 Fantomacan,

crtani film

10.00 Fazoni i fore

10.30 Avanture iz kwige

vrlina, crtani

film

10.55 Djeca festivala -

Petra Kova~evi}

11.20 Tin rok

11.45 Ima veze

12.00 Vijesti

12.15 Dejvis kup

16.20 Malo sutra

16.30 Diplomac

17.00 Vijesti

17.05 Subotom o sportu

17.30 Prozornica

18.00 Likovna kolonija

"Zavi~aj#,

reportaà

18.15 Muzika

18.30 Godine prolaze,

serija

19.00 Nodi, crtani film

19.30 Dnevnik

20.05 Put u svetu zemqu

20.30 Otvorena vrata,

serija

21.05 Zvrk

21.30 Bez filtera

22.30 Vijesti

22.35 Dejvis kup

23.50 Kazanova, serija

1.50 Omladinski forum

2.20 Subotom o sportu

2.45 Bez filtera

3.45 Diplomac

4.10 Pri~e sa ostrva

4.35 Afrika ekspres,

film

6.05 Muzika

7.10 Iz opravdanih

razloga, serija

Afrika ekspres4.35RT RS

Radwa filma je smje{tena u Afriku pedese-

tih godina 20. vijeka. Glavni junak Tenebre je

avanturista koji sawa o povratku u rodni De-

troit i otvarawu benzinske pumpe. Lai pri-

je nego {to on i wegova {impanza krenu u

Ameriku, prolaze kroz vratolomnu avanturu

u koju su ukqu~eni sumwiv trgovac slonova-

~om i zanosna Ursula Anders.

Uloge: \ulijano \ema, Ursula Anders, Xek

Palans ¥

U kompaniji koja upravo treba da se pro-

{iri, sretno oèweni kompjuterski eks-

pert, o~ekuje unapre|ewe. Umjesto wega,

posao dobija èna iz druge firme sa ko-

jom je imao vezu u mla|im danima. Wegov

novi {ef, ne samo opasno seksi, ve} i opa-

sno ambiciozna, poku{ava da nastavi ta-

mo gdje su nekada stali, ali on se s mukom

izvla~i. U wegovoj poziciji, pod priti-

skom, on odlu~uje da je tuì za seksualno

uznemiravawe. To je najmawe {to kompa-

niji treba.

Uloge: Demi Mur, Majkl Daglas, Donald

Saterlend ¥

ârls, najboqi Ri~ardov prijateq je pred

ènidbom. @eni se k}erkom svog gazde

koji ga nekoliko dana pred vjen~awe {a-

qe u mali pustiwski grad gdje treba da

pred sudom sredi "tajni porodi~ni prav-

ni problem#. Preduzimqivi Ri~ard ne

odustaje od svoje ideje da svom prijatequ

priredi nezaboravno moma~ko ve~e. Ali,

poslije ludo provedene ve~eri u pustiw-

skom gradi}u, ârls je u takvom stawu da ne moè da se pojavi

pred sudom. Ri~ard, koji je po profesiji glumac, preuzima we-

govu ulogu i pojavquje se u sudnici kao zastupnik okrivqenog.

Uloge: [arliz Teron, Xef Danijels ¥

Flo Zigfeld svojom sredovje~nom pojavom ne

privla~i previ{e pa`we. "Kako posao, Zi-

gi#, podsmijavaju mu se rivali. Ova hronika we-

gove karijere nagra|ena je sa tri Oskara ukqu-

~uju}i i Oskara za najboqi film. Poslovi

Florensa Zigfilda juniora tekli su dobro

(kada su ga smatrali legendom na Brodveju) i

lo{e (u vrijeme kada je kao zabavqa~ jedva

spajao kraj sa krajem), ali mu optimizma ni-

kada nije falilo.

Uloge: Vilijam Pauel, Mirna Loj, Luis Rajner

Reìja: Robert Z. Leonard ¥

Fantasti~ni horor. Nakon {to je ~udesno,

bez i najmawe povrede preìvio pad sa 17.

sprata stambene zgrade, oca Majkla poziva

nadbiskup Mosli kako bi mu povjerio vo|e-

we nove parohije ~ije je sjedi{te u crkvi

Svete Agneze. U toj su parohiji ve} dva sve-

{tenika stradala nasilnom smr}u, a nadbi-

skup Mosli i iskusni otac Silva uvjereni su

da je to djelo Ne~astivog koji djeluje po svom

demonu zvanom Deziderijus ili Nesveti.

Skepti~ni otac Majkl, koji demone smatra

fantazijom, uskoro }e se uvjeriti da wego-

vi nadre|eni nisu pretjerivali... ¥

Tokom Karterove posqedwe

smjene u Op{toj bolnici ~eti-

ri nova staìsta po~iwu medi-

cinsku karijeru. Nakon deùr-

stva ve}ina osobqa Hitne slu-

`be prisustvuju Karterovoj

opro{tajnoj zabavi. Rej odlazi

na drugu zabavu ~ije veseqe pre-

kida nesre}a koja stavqa na probu wegove sposobnosti tri-

jaè. Sem i Kova~ traè wenog sina koji je pobjegao traè-

}i oca. ¥

Nova adaptacija uzbudqivog ro-

mana Pola Galika. Avantura, dra-

ma, napetost, specijalni efekti,

zastra{uju}e scene. Veli~anstve-

ni brod "Posejdon# kre}e iz Ati-

ne na jednomjese~no krstarewe sa

2.500 putnika. Me|u wima je i te-

rorista koji ima namjeru da po-

{aqe eksplozivnu poruku svije-

tu. Brod kroz oluju ùri u prvu luku. Katastrofa je neiz-

bje`na, eksplozija se desila nekoliko minuta prije Nove go-

dine. Malobrojni preìvjeli ostali su u utrobi potonulog

prevrnutog broda da se nadqudskim snagama bore za opsta-

nak.

Uloge: Adam Boldvin, Rutger Hauer, Stiv Gutenberg, Armand

Asante ¥

Sudnica ludnica22.30PINK BH

Veliki Zigfeld12.00ATV

Razotkrivawe20.30PINK BH

Hitna slu`ba16.50HRT 1

Ne~astivi1.40HRT 1

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORUÛJEMO

22. i 23. jul 2006.PROGRAM - SUBOTA

28

Posejdonova avantura20.00ATV

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

S E R I J S K I P R O G R A M

22.30 Pod mlije~nom {umom,

film



film

2.00 Diletantkiwa, film

8.20 Deksterova

laboratorija,

crtani film

9.45 Skubi Du,

crtani film

9.10 Jagodica Bobica,

crtani film

9.30 B-Daman, crtani film

9.55 Lud za tobom, serija

10.50 Tutsi, film

12.45 Zauvijek neèwa,

film

14.30 Tarzan, serija

15.20 Pravi poziv, serija

16.05 Kontrola leta, film

17.40 Zvijezde ekstra

18.40 Vijesti

19.10 @uta minuta

20.05 Pono} u vrtu dobra

i zla, film

22.50 Crna Rijeka, film

00.15 Plejboj: Grad grijeha,

film

2.00 Osumwi~en, film

7.50 Peregrina, serija

8.35 Top {op

8.55 Vikend vizija

10.10 Siti kids

10.30 Majmunska posla, film

12.17 Mis, film

14.31 Gold mjuzik

15.58 Info top

16.03 Sportisimo

16.06 @enskaro{, film

18.00 Magazin IN

19.29 Nacionalni dnevnik

20.00 Slomqeno srce, serija

21.00 Vajat Erp, film

1.00 Trula ~ula, film

3.15 Siti

3.30 Sukob interesa, film

5.00 Trula ~ula, film

6.00 Vesti


9.00 Vesti

9.05 @ikina {arenica

10.00 Vesti


11.00 Vesti

11.05 Svet zdravqa

12.00 Dnevnik

12.15 Sport plus

12.25 Vreme, stawe na

putevima, info

12.30 Mali vojnici, ameri~ki

film

14.25 Dosije zatvori, r.

15.00 Vesti

15.10 Zeleno zlato:

Riznica zelenog zlata

16.03 Sasvim prirodno:

Supovi, 1. deo

16.05 Vesti

16.45 Kraqevi i kraqica,

1. deo, francuski film

18.25 Kvadratura kruga, info

19.00 Slagalica, kviz

19.20 Vreme, stawe

na putevima, info

19.30 Dnevnik

20.00 Prevaranti,

engleska serija

21.05 Antoni Zimer,

francuski film

22.45 Uskrsnu}e tu|ina,

ameri~ki film

0.40 Vesti


1. deo, francuski

film, r.

2.00 Vesti

2.03 Prevaranti, engleska

serija, r.

3.03 Zeleno zlato: Riznica

zelenog zlata, r.

4.03 Sasvim prirodno:

Supovi, 1. deo, r.

4.30 Moj qubimac, r.

5.03 Dosije zatvori, r.

5.30 Slagalica, kviz, r.

5.50 Verski kalendar

6.00 Ju-Gi-Oh, animirana

serija

7.55 Zozonci, animirana

serija, r.


8.35 Patagonija: @ivot

u pustiwi, strana

obrazovna serija, r.

9.00 Klinika Vet, {kolski

program

9.30 Moj qubimac, zabavni

program

10.00 Kviz - Zdravo Evropo,

2., r.

11.00 Beskrajna pri~a, serija

za decu

12.30 UNHCR-povratak:

Kosovo, info

13.30 Kwiga utisaka

14.30 TV lica... kao sav

normalan svet. Bogoqub

Miti} \o{a, r.

15.20 Datum, dokumentarni

program

15.30 Biciklizam: Tur d

Frans, pregled, r.


Frans, prenos

17.45 Vrele gume, reportaà

18.15 Total tenis,

sportski program

18.30 Reli, sportski program

18.40 Evronet, info, r.

19.05 Srbija navija

19.30 Stereo

19.55 Odbojka: Svetska liga,

SCG - Poqska, prenos


21.40 Horizont: Derek ima

ukus u{ne masti

str. nau~. ser.

22.30 Svet sporta

23.00 Hronika 13. festivala

evropskog filma

"Pali} 06#

23.30 Biciklizam: Tur de

Frans, pregled

0.00 Horizont: Derek ima

ukus u{ne masti, str. na

u~. ser., r.

1.00 Odbojka: Svetska liga,

SCG - Poqska, snimak

2.30 Vrele gume, reportaà,

r.

3.00 Total tenis, r.

3.15 Reli, sportski program,

r.

3.30 Kwiga utisaka, r.

4.30 TV lica...kao sav

normalan svet, Bogoqub

Miti} \o{a, r.

5.30 Stereo, r.

8.00 Pokemoni,

crtani film

8.20 Alisa u zemqi ~uda,

crtani film

9.40 Pauer Renxeri,

crtani film

10.30 Ju-Gi-Oh, crtani film

11.30 Rodni, serija

12.00 Djevojke s Beverli

Hilsa, serija

12.30 ârobnice, serija


14.10 Odvjetnica, serija

15.00 Murjak, plavu{a i pas,

serija

16.40 Vijesti

16.45 Automotiv

17.15 Navigator, nauti~ki

magazin

17.45 Novac, magazin

18.15 Otima~i tijela

19.15 Dnevnik

20.00 Izbrisana sje}awa,

film

21.45 Krvava romansa, film

23.20 Vip DJ

23.50 Posqedwi dah, film

1.25 No}na smjena, serija

2.15 Dnevnik

7.35 Vijesti

7.45 Slavni parovi

8.10 Kazablanka, film

10.00 Vijesti

10.10 Inspektor Reks, serija

10.55 ûdesna svjetlost

12.00 Dnevnik

12.30 Protiv vjetra i oluje,

serija

13.15 Prizma

14.00 Vijesti

14.15 Obrazovni program

14.50 Poqubac smrti, film

16.35 Vijesti

16.50 Hitna slu`ba, serija

17.40 Prirodni svijet

18.30 TV bingo {ou

19.15 Loto

19.30 Dnevnik

20.10 Nikad se nisam

poqubila, film

22.00 Vijesti

22.25 Festival klapa

03.55 @ivi zakopani, film

1.40 Ne~astivi, film

3.20 Zlatna vremena, film

5.25 Simpsonovi, serija

5.50 Hitna slu`ba, serija

6.35 Protiv vjetra i oluje,

serija

8.20 @utokqunac

9.20 Parlaonica

10.15 Sportske igra mladih

10.30 @ivot pred nama,

serija

11.20 Ku}ni qubimci

11.50 Duhovni izazovi

12.05 Ubistvo kao na filmu,

film

13.15 Na rubu nauke

14.15 Automagazin

15.00 Gilmorice, serija

15.50 Serija

16.30 Ko je ubio Ivana

Groznog

17.30 Dream a Little Dream,

film

19.30 Nevjerovatne pri~e,

serija

20.05 Ve~erwa {kola


21.00 Smotra folklora

22.35 Crna Guja, serija

23.10 Ruske lutkice, serija

00.00 Hronika pulskog

festivala

00.15 24, serija

1.00 To je kao ono, serija

1.25 Oz, serija

7.10 Top {op

7.30 Buntovnici, serija





11.15 Muzi~ki talenti

13.30 Izgubqeni svijet,

serija

15.00 Ku}e slavnih, serija

15.40 Bojno poqe, serija

16.10 Svijet brzine auto

magazin

16.40 Sakupqa~, serija

17.30 Princ iz Bel Era,

serija

18.00 Mjewa~nica

18.55 TV info

19.05 Adio pameti

20.00 San za ìvotom @. M.

Barijea, film

22.00 Volim, ne volim, film

23.45 TV info

0.00 ûveni zamkovi Evrope

dok. prog.

0.30 Raj je tamo gdje si ti,

film

8.30 YOZ Xtreme magazin, 9.00 Fudbal: U 19 EP: Poqska - Belgija, 10.45

Odbojka na pijesku: St. Petersburg: Drugo polufinale (@), 12.45 Bi-

ciklizam: Tur d Frans, 14.00 Biciklizam: Tur d Frans, 18.00 Hokej na

travi (M): [panija - Wema~ka, 19.30 Fudbal: U 19 EP (@) - finale,

21.30 Boks: Bernard Ajnom - Darli Gonkalves Pires, 22.00 Bicikli-

zam: Tur d Frans, 23.00 Motociklizam: Velika nagrada SAD, 0.15 YOZ

magazin, 0.45 Borila~ki sportovi

6.00 Poker, 6.45 Reklamni spotovi, 8.45 Bajker Lajfstajl TV, 9.15 Mo-

tobajk, 9.45 Motorvi`n, 11.45 Normal magazin, 12.15 DSF reportaà,

13.00 Tenis: ATP turnir u [tutgartu - polufinale, 17.00 Fudbal: VfB

[tutgart - Be{ikta{ Instanbul, 19.15 Motosport, 20.15 Poker eks-

kluziv: Las Vegas 2003., 22.15 DSF sportski kviz, 0.00 Sportski kli-

povi

8.00 Ameri~ki ~oper: Policijski motor, 9.00 Starinske predaje Reja

Mijersa: Put u xungli, 10.00 Kako je napravqeno, 10.30 Kako je napra-

vqeno, 11.00 Razara~i mitova, 14.00 Ameri~ki ~oper, 15.00 Vo`we: ZZ

ôper, 16.00 Pametwakovi}, 17.00 Testirawe: Voda, 17.30 Testirawe:

Oru`je, 18.00 Najbogatiji qudi Evrope: Dopustite da vas zabavim, 19.00

Kraqica Meri 2, 20.00 Va{ izbor, 21.00 Va{ izbor, 22.00 Va{ izbor,

23.00 Govor tijela: Sve je u porodici, 1.00 Nepotpune trke, 2.00 Nad-

metawe na smetqi{tu: Amfibijski motori, 3.00 Ribarske pri~e Rek-

sa Hanta, 3.30 Ribarske pri~e Reksa Hanta, 4.00 Kako je napravqeno,

4.30 Kako je napravqeno, 5.00 Razara~i mitova: Razbijawe stakla

6.00 Moje nebo nad Lujzijanom, 7.45 Znak ~etvorice, 9.30 Nemirni du-

hovi, 11.15 Supernova, 13.00 Mekleodove k}eri, 14.00 Divqi u srcu, 15.15

Ubistva u Midsomeru, 17.15 Ubistva u Midsomeru, 19.15 Mekleodove

k}eri, 20.15 Drvo èqa, 22.00 Doktor Martin, 23.00 Proqe}e u Rimu

gospo|e Stoun, 1.00 Ubistva u Midsomeru, 2.45 Ubistva u Midsomeru,

4.30 Znak ~etvorice

6.00 Ed, Edd 'n' Eddy, 6.25 Codename: Kids Next Door, 6.50 The Power-

puff Girls, 7.15 Dexter's Laboratory, 7.40 Cramp Twins, 8.00 Johnny Bravo,

8.30 The Grim Adventures of Billy & Mandy, 9.00 Courage The Cowardly

Dog, 9.30 Ed, Edd 'n' Eddy, 9.45 Spaced Out, 10.10 Dexter's Laboratory,

10.35 Johnny Bravo, 11.00 Cramp Twins, 11.25 Cow & Chicken, 11.50 I Am

Weasel, 12.15 Time Squad, 12.40 Codename: Kids Next Door, 13.05 John-

ny Bravo, 13.30 Dexter's Laboratory, 13.55 King Arthur's Disasters, 14.20

Codename: Kids Next Door, 14.45 Foster's Home For Imaginary Friends,

15.10 Ed, Edd 'n' Eddy, 15.35 The Life & Times of Juniper Lee, 16.00 Hi Hi

Puffy Ami Yumi, 16.25 Cramp Twins, 16.50 The Powerpuff Girls, 17.15 The

Grim Adventures of Billy & Mandy, 17.40 Megas XLR 18.05 Samurai Jack,

18.30 Foster's Home For Imaginary Friends, 18.50 Dexter's Laboratory, 19.05

Johnny Bravo, 19.20 Ed, Edd 'n' Eddy, 19.45 Codename: Kids Next Door,

20.10 The Powerpuff Girls, 20.35 Dexter's Laboratory

6.00 Kickstart, 6.50 Pure Adria, 7.00 Music Non Stop, 8.00 Music Non Stop,

9.00 Music Non Stop, 9.30 Goal, 10.00 Pure Adria, 10.05 Top 10 - 10, 11.00

Music Non Stop, 12.00 Music Non Stop, 13.00 Pure Adria, 13.10 Music Non

Stop, 14.00 Footballers Cribs, 15.00 2006 MTV Movie Awards, 15.30 MTV

Movie Awards Main Show, 17.30 Making the Movie: Winners from 2006

MTV Movie Awards, 18.30 Adria top 20, 19.30 Themed Music from Awards

Winner, 20.00 Pure Adria, 20.05 Doza, 20.30 Goal, 21.00 Festival Report,

21.30 Making the Video: Nelly Furtado, 22.00 MTV Live: NME Awards To-

ur, 23.00 So 90's, 0.00. VJ Afterhours

6.20 Tajna mumije, serija, 6.45 Teletrgovina, 6.50 Turisti~ki vodi~, 7.20

Kupovina uìvo, 8.15 Teletrgovina, 8.20 Dobra vremena, lo{a vreme-

na, serija, 11.00 Kazneni sud, 12.00 Porodi~ni sud, 13.00 Sud za malo-

qetnike, 14.00 Susjedi iz pakla, serija, 14.45 5 protiv 100, 15.45 Naj-

smje{nije svjetske zbrke, 16.15 [naucer na slobodi, 16.50 Smalvil, se-

rija, 17.45 Karaoke obra~un, 18.45 Aktuelno vikend, 19.05 Eksploziv

vikend, 20.15 Ko èli biti milioner?, 20.15 Tipi~na èna - tipi~ni

mu{karac, 20.15 Dawe svjetlo, 22.30 Jaha~i, film, 0.00 Najsmje{nije

svjetske zbrke, 0.30 Na zadatku, 1.25 Med TV, serija, 2.15 [nauce na slo-

bodi, 2.45 Saut Park, serija, 3.10 Smolvil, serija, 3.55 Na zadatku, 4.40

Susjedi iz pakla, serija, 5.15 Mo}ni renxeri, serija

6.00 La Mujer De Lorenzo, 6.55 La Mujer De Lorenzo, 7.50 La Mujer De

Lorenzo, 8.45 La Mujer De Lorenzo, 9.40 La Mujer De Lorenzo, 10.40 Mu-

neca De Trapo, 11.40 Secret life of us, 12.40 El amor las vuelve locas, 13.30

El amor las vuelve locas, 14.20 El amor las vuelve locas, 15.10 El amor las

vuelve locas, 16.00 El amor las vuelve locas, 16.55 Vivir Asi, 17.40 Vivir Asi,

18.40 Girls Behaving Badly, 19.05 Girls Behaving Badly, 19.35 Vivir Asi,

20.30 Secret life of us, 21.20 Muneca De Trapo, 22.15 Girls Behaving Bad-

ly, 22.40 Girls Behaving Badly, 23.05 Vivir Asi, 23.50 Vivir Asi, 1.10 Maria

Rosa Buscame Una Esposa, 2.10 Maria Rosa Buscame Una Esposa, 3.05

Maria Rosa Buscame Una Esposa, 4.05 Maria Rosa Buscame Una Esposa,

5.00 Maria Rosa Buscame Una Esposa

21.00 Kelly's Heroes (1970), 23.20 Westworld (1973), 0.50 Across the Wide

Missouri (1951), 2.10 Uncertain Glory (1944), 3.55 The Green Years (1946)

6.00 Nemilosrdni neprijateqi, 8.00 Kalahari: Poplavqena pustiwa,

9.00 Majmunska posla, 9.30 Majmunska posla, 10.00 Stvoreni za ubijawe:

Ptice grabe`qivice, 11.00 Pse}i svijet: Pametni psi - Heroji s ~eti-

ri {ape, 12.00 Megastrukture: Erbas A380, 13.00 Megastrukture: Najve-

}i kazino u Las Vegasu, 14.00 Megastrukture: Brana Huver, 15.00 Sekun-

da do katastrofe: Vatra na Staru, 16.00 Istrage avionskih nesre}a: Za-

buna identiteta, 17.00 Opasni susreti: Brlog opasnosti, 18.00 Bez gra-

nica: @ivot u savr{enom svijetu, 19.30 Sekunda do smrti: Tragedija u

Bopalu, 20.00 Sekunda do katastrofe: Cestovna avionska nesre}a, 21.00

Istraìvawe Zemqe: Kontakt s vanzemaqcima, 22.00 Istraìvawe Ze-

mqe: Telepatija, 23.00 Istrage avionskih nesre}a: Samoubila~ki napad,

0.00 Tajne Biblije: Apokalipsa, 1.00 Je li to istina?: Duhovi, 2.00 Bez

granica: @ivot u savr{enom svijetu, 3.30 Sekunda do smrti: Tragedija

u Bopalu, 4.00 Istrage avionskih nesre}a: Samoubila~ki napad, 5.00 Is-

traìvawe Zemqe: Kontakt s vanzemaqcima


10.00 Vijesti

10.05 Riznica znawa

11.00 Vijesti

11.05 Zvjezdano nebo

djetiwstva

12.00 Podnevne vijesti


13.00 Vijesti

13.05 Zvrk

14.00 Vijesti

14.05 Sportsko zabavno

popodne

18.00 Vijesti

19.00 Ve~erwe novosti

19.15 Emisija narodne

muzike

20.05 Evergrin klub

21.00 Poetski nokturno i

melodije zvu~nih boja

22.00 Hronika dana

22.15 Muzika naroda

23.00 Muzika za laku no}

23.05 Poetski nokturno

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Rada guka (r)



muzike

Frekvencije: Bawa Luka - 90,9;

Bawa Luka, Prijedor Gradi-

{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petro-

vo - 93,5; Bijeqina - 89,9; S.

Sarajevo - 88,7; Trebiwe - 92,8;

Han Pijesak - 90,3; Srbiwe -

87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

22. i 23. jul 2006. PROGRAM - SUBOTA

29

PROGRAM RADIJA

REPUBLIKE SRPSKE


7.05 Film

9.55 Vijesti

10.00 ATV klinci

11.55 Vijesti

12.00 Posejdonova avantura,

serija

13.00 Top 12

14.00 102 dalmatinca, film

16.00 ATV taksi

18.35 Staìsti, serija

19.00 Nedjeqne vijesti sa

Draganom Stegi}em

20.00 Qetni talas, zabavna

emisija

20.55 Vijesti

21.05 Sport centar

21.10 Kviz, film

23.00 Sport centar

23.05 Operacija Dambo,

film

1.45 Sport centar

1.50 Horoskop

2.05 Metro, film

- ATV taksi

7.00 Svijet Renomea

8.30 Film

9.15 Pri~e zavi~ajne

9.50 Vremenko

10.00 Selo

10.30 JV komerc

12.00 Kleopatra

12.30 VIP stars

14.00 Star

14.30 Specijaliti~ka

bolnica

za rehabilitaciju

Bawa Koviqa~a

15.15 Nedeqno popodne

19.20 Marketing

19.30 Monitor

20.00 Marketing

20.05 Vitafon

20.45 Film

22.40 Utisak nedeqe

0.40 Slu~ajni partneri

2.00 Satelitski program

6.20 Siti



6.40 Sportisimo


8.00 Umsomania

8.15 Jedna bajka

8.25 Siti kids

8.35 Vrijeme

8.40 Da se najeì{


9.00 Balkan net

10.50 Vrijeme


11.00 Info top

11.10 Gold mjuzik

12.30 Sutra za


13.45 Siti kids

14.00 Magazin in

15.00 Info top

15.10 Sutra za

15.30 Sve za qubav, serija


18.00 Info top

18.15 Vrijeme

18.20 Automobil


19.20 Retro

20.00 Crna ma~ka beli

ma~or, film

21.45 Ti{ina mora, film

23.30 Plo~nik, film



1.45 Siti


3.00 Magazin in

4.00 Retro

4.30 Grand parada

6.00 Pret a porte


9.00 Sportska subota

9.30 Takt

10.00 Vijesti


11.00 Sat spot

11.20 Ekologija

12.00 Vijesti

12.10 Koncert

13.00 Dokument

14.00 Vijesti

14.05 Agrosaznawe

15.00 Narodna muzika

15.25 Berza

15.30 Vijesti

15.35 Galerija

16.30 Dokument

17.15 Mali koncert

17.30 Tri pri~e

18.00 Vijesti

18.05 Pokreni se

18.50 Pjevaj moja mila Crna

Goro

19.25 Kalendar

19.30 Dnevnik 2

20.00 Globus

20.30 Zapis

21.00 Vijesti

21.05 Top Volley

22.05 Sat spot

22.15 Art magazin

22.40 Berza

22.45 Dnevnik 3

23.05 Fan

23.30 Live baby live

0.10 Pono}ni koncert

1.30 TV Montenegro

by satellite

10.03 Horoskop

10.15 22 ~asa


- ribolov

11.50 Svijet prirode -

vrhovi [kotske

12.45 Pravoslavqe

13.50 Farma, emisija

o poqoprivredi

14.50 Tragom pqa~ka{a

filipinskih pe}ina

15.55 Telefakt

16.30 Vrele gume

17.00 Multimedija look

17.45 Vremenko

18.00 BEL dan

18.45 [areni kuvar

18.55 Crtani film

20.10 Potreba za brzinom,

dok. program

21.05 Stil

22.00 22 ~asa

22.40 Pozori{te u ku}i,

serija

23.40 Glas Amerike

00.00 Film

- Balkanmedija TV

9.10 Izvorwaci

10.00 Zemqa, izvor ìvota,

emisija

o poqoprivredi

10.45 Narodna kuhiwa

11.05 Multimedia look

12.00 Mjesta, krajevi,

zanimqivosti

13.00 Panorama regije

14.00 Muzi~ka kutija

15.00 Film

16.45 Folk {ou

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Kamionxije, serija

21.00 Narodna radinost -

Jawe

21.35 Dobro ti ve~e Srbijo

22.40 Muzika

23.10 Film

6.00 Koncert

7.00 Top Spid


8.00 Vreme je za decu


9.00 Vaskr{wa liturtgija

11.00 Klopka

11.55 Naslovi


15.00 Nije srpski }utati

15.55 Telefakt

16.15 Tabloid


18.00 Odbrojavawe

18.55 Telefakt


20.00 Ipak se okre}e

21.00 Upakovana nostalgija

22.00 Nije srpski }utati

23.00 Biseri

23.55 Telefakt

0.20 Lopta

0.30 Ipak se okre}e


2.00 Tabloid

3.30 Biseri

4.30 Upakovana nostalgija

5.55 Budilnik

6.00 Plavi mesec, film

7.45 Top{op

8.00 Vremenska prognoza

8.05 Regretsi

8.30 Vodi~ za roditeqe

9.00 Znawe na poklon

10.30 Fazoni i fore za decu

sa oste}enim sluhom

11.00 Bitange i princeze,

serija

12.00 Vesti B92

12.25 Montana, film

14.00 Vesti B92

14.03 Senke jaha~a

16.00 Vesti B92

16.03 Marfijev zakon, serija

17.00 Glamurama

18.00 Yellow cab

18.30 Vesti B92

19.00 Sve o ìvotiwama

19.30 Fazoni i fore, serija

20.00 Gusari sa Kariba,

serija

22.00 Utisak nedeqe

0.05 Marfijev zakon,

serija


1.05 Sve o ìvotiwama,

serija

1.30 Loud & Clear, best of

1.40 Glamurama

2.30 Loud & Clear, best of

2.40 MTV Adrija



9.30 Povratak Arsena

Lupena, serija

10.15 Liberti TV


10.50 Nesta{ni dje~ak 2,

film



dok. program

13.00 BHT vijesti

13.05 Senzitivni samuraj,

serija

13.55 [ume, dok. program

15.00 Br~ko distrikt

15.25 Egejska Makedonija

izme|u antike

i moderne,

dok. program

15.40 Meteori, dok. program

16.40 Crni Orfej, film

18.25 Poslovica, crtani

film


19.00 BHT vijesti

19.30 Neprolazna pjesma

20.20 Vitezovi Arijadnine

niti, dok. program

21.00 Koncert: Mostar

Sevdah Reunion

22.00 BHT vijesti

22.15 @ene u tranziciji,

dok. program

23.05 EP u stonom tenisu za

mlade

23.20 BHT sport

23.35 Boka~o '70, film

2.00 Neprolazna pjesma

2.45 Vitezovi Arijadnine

niti, dok. program

3.25 Koncert: Mostar

Sevdah Reunion

7.05 Lud za tobom, serija

8.05 Ed, Edd i Edi, crtani

film

8.25 Krava i pili}, crtani

film

8.50 B-Daman, crtani film

9.10 Jagodica bobica,

crtani film

9.30 Posrnuli an|eo, film

11.15 Nikola, serija

12.10 Cijena savjesti, serija

8.00 Vijesti

8.15 Kulinarski duel

8.40 Likovna kolonija

"Zavi~aj#,

reportaà

9.00 Fantomacan, crtani

film

9.25 Super Bili, crtani

film

9.30 Avanture iz kwige

~arolija crtani

film

9.55 @ivotiwsko carstvo

10.20 Sankt Petersburg,

putopis

10.45 Zvrka

11.15 Pri~e iz Br~kog

11.30 Lov i ribolov

12.00 Vijesti

12.20 Dejvis kup

16.20 Pri~a o...

17.00 Vijesti

17.05 Put u svetu zemqu

17.30 Neki drugi Holivud

18.25 Godine prolaze,

serija

19.00 Nodi, crtani film

19.30 Dnevnik

20.05 Ah, ta planeta

20.25 Otvorena vrata,

serija

21.00 Egzit 2006. (drugi

dan)

21.25 Ima veze

21.40 Sje}awa po Luki,

reportaà

22.05 Sportski pregled

22.30 Vijesti

22.35 Qubavi jedne

plavu{e, film

- Dejvis kup, hronika

- Muzika

Ovo je plovidba kroz strahotu... masovni

ubica kidnapuje i siluje mladu ènu

po{to ostavqa wenog muà da umire na

brodu ~iju je posadu upravo poklao....

fenomenalan triler. Ovaj film ima pet

zna~ajnih filmskih nagrada i pet nomi-

nacija za vrhunske nagrade.

Uloge: Nikol Kidman, Bili Zejn, Sem

Nil ¥

Semjuel je traga~ na Aqasci. Kad wegovu ses-

tru ubija grizli on kre}e u potragu za tom

zvijeri. Kad se dogodi jo{ sli~nih ubistava,

policijski istraìlac udruùje se s wim.

Uloge: Robert Patrik, Loren Holi, Kris Hof-

man ¥

Ovaj film je topla i zabavna pri~a o

qubavi i dobru koje uvijek pobje|uje. Zla

i beskrupulozna oboàvateqka krzna Kru-

ela de Vil izlazi iz zatvora i opet se da-

je u potragu za draèsnim psi}ima. No, ta

zlica ni ne sawa na kakve }e prepreke

nai}i.

Uloge: Glen Klouz, @erar Depardje ¥

Idealisti~ki nastrojen mladi advokat

Dik Godvin koji radi za podkomitet

ameri~kog Kongresa otkriva da se tele-

vizijski kvizovi namje{taju. Wegova

istraga fokusira se na dva takmi~ara

{oua nazvanog "«21#: vrijednog Jevre-

jina iz Kvinsa Herberta Stempela i

potomka jedne od najuglednijih

ameri~kih intelektualnih porodica

ârlsa Van Derena.

Uloge: Ralf Fines, Xon Torturo

Reìja: Robert Redford ¥

U ovoj romanti~noj avanturi ârlsa

Martina Smita, pilot ârli Halidej

koji donosi zalihe udaqenim plemeni-

ma, pristaje da prebaci do bolnice

bolesnu Indijanku, mladu Kanalaku.

Ali, avion se ru{i, a spasioci ne mogu

da ih prona|u - prinu|eni su da se sna|u

u divqini da bi preìveli. Borba da

preìve ih zbliàva; wih dvoje ost-

varuju vezu zasnovanu na prijateqstvu i

po{tovawu. ¥

Novinarka Xenifer Kingsli is-

traùje pri~u i uplete se u spasavawe

osumwi~enog za ubistvo. Ona vjeruje

da je umjetnik Rejmond Kraford nevin

i da je bez opravdanog razloga zatvoren

zbog ubistva modela. Ona ìvi u tom

uvjerewu i nagovara svog de~ka Hen-

rija Dekstera koji je policijski de-

tektiv da joj pomogne da dokaè we-

govu nevinost. Henri ipak sumwa da je

Rejmond neduàn pa Xenifer sama nas-

tavqa istragu. Ubrzo izlazi niz novin-

skih ~lanaka o tom slu~aju, pa on ubr-

zo biva oslobo|en. Ali, ubrzo nakon

wegovog pu{tawa ubistva se nastavqaju

i Xenifer se po~iwe pitati da li je

oslobodila ubicu i da li je mo`da postala wegova sqede}a meta.

Uloge: Piter Kojot, Alberta Votson, Xo Lando ¥

Finansijski "Go-

spodar svemira#

[erman Mekoj

gleda kako mu se

wegov ure|en i is-

planiran ìvot

po~iwe ru{iti

pred o~ima kada

wegova qubavnica

Marija Raskin

udari crnog tine-

jxera voze}i se wegovim automobilom te pobjegne s mjesta nesre}e

ostavqaju}i ga da umre. Novinar ùte {tampe Piter Folou u

javnosti stvara atmosferu lin~a serijom napada~kih tekstova u

kojima se ne ustru~ava da iskrivi i prikrije ~iwenice, a cijelu

igru prihvataju i oportunisti, kao {to su sve{tenik Bejkon i

kandidat za gradona~elnika Ejb Vajs.

Uloge: Tom Henks, Melani Grifit, Brus Vilis ¥

102 dalmatinca14.00ATV

Ti{ina mora21.45PINK BH

Plo~nik 23.30PINK BH

Vatromet ta{tine21.00RTL

Kviz21.10ATV

Hoda~ po snijegu21.25RTS 1

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORUÛJEMO

22. i 23. jul 2006.PROGRAM - NEDJEQA

30

Sjene sumwe22.50NOVA TV


13.00 [kolske tajne, serija

13.50 Pono} u vrtu dobra

i zla, film

16.30 Auto-moto TV

17.00 Salto

18.00 Ekskluziv

18.45 Vijesti

19.10 Neobi~ni qudi

20.05 Mjewa~nica

21.00 Vatromet ta{tine,

film

23.05 FBI: Istraga, serija

00.00 Novi forenzi~ari,

serija

00.50 Autopsija, serija

1.25 Plejboj: Grad grijeha,

film

8.34 Top {op

8.49 Vikend Vizija

10.35 Prijateqi, serija

12.27 Info top

12.32 Sportisimo

12.35 Grand hitovi

13.27 Qubav i moda,

film

15.05 Mje{oviti brak,

serija

15.47 Volim te,

ali me ne dodiruj, film

17.37 Marsi Iks, film

19.14 Da se najeì{

19.29 Nacionalni dnevnik

20.00 Slomqeno srce, serija

21.00 Pretpremijera serijala

"Mewam ènu#

21.45 Okret sudbine, film

0.30 Ameri~ki leta~i,

film

2.50 @enskaro{, film

4.00 Siti

4.15 Odmor u Vegasu, film

4.30 ûvari doma, serija

6.00 Vesti


9.00 Vesti


10.00 Vesti


11.00 Vesti

11.05 Profil i profit

12.00 Dnevnik

12.15 Sport plus

12.30 Leti, leti,

pesmo moja mila

13.15 Agroinfo

13.30 Pre i posle Tesle:

Obrtno magnetno poqe

14.00 Vesti

14.05 Balkanskom ulicom

15.00 Vesti

15.10 Sat

15.55 Vreme, stawe

na putevima, info

16.00 Vesti

16.03 Ekskluzivno


2. deo, francuski film

18.35 Avantura, reportaà

19.00 Slagalica, kviz

19.20 Vreme, stawe

na putevima, info

19.30 Dnevnik

20.00 Sterija na tv:

Simpatija i antipatija

21.25 Hoda~ po snegu,

kanadski film

23.30 Izme|u talasa i zvezda,

reportaà

0.00 Dnevnik


2. deo, francuski

film, r.

1.35 Sterija na TV:

Simpatija

i antipatija, r.

2.00 Vesti

3.03 Leti, leti, pesmo

moja mila, r.

3.40 Slagalica, kviz, r.

4.03 Sat, r.

4.48 Avantura, reportaà, r.

5.03 Izme|u talasa i zvezda,

reportaà, r.

5.40 TV prodaja


6.00 Muzika za dobro jutro:

Romska muzika

7.00 Amen a|es


7.45 Agroinfo

8.00 Brazde

9.00 Dozvolite...

10.00 Oliver Tvist, engleski

film za decu, 3. deo

11.35 Klackalica, program za

decu

12.25 PC TV

12.50 UNHCR-vreme odluke:

Bosna i Hrvatska, info

13.15 Sabornik, info Verski

kalendar

13.45 Srbi u svetu

14.15 Pogled s Olimpa,

dokumentarni program

14.45 Fudbal: Koka kola

derbi

15.15 Mi smo ta ekipa,

sportski program, r.

15.35 Politi~ke ideje u Srba

15.50 Datum, dokumentarni

program


Frans, pregled, r.

16.30 Biciklizam:

Tur d Frans, prenos

18.15 Zlatni melos 2006 -

folk ve~e

19.00 Srbija navija,

beogradski program

19.30 Stereo

20.00 Aleksandar Veliki,

strana dokumentarna

serija

20.28 Staze - Tunis, reportaà


sportski program

21.00 I bog je stvorio fudbal


22.05 Sawa Ili}

i Balkanika, muzi~ki

program

23.05 Univerzijada,

sportski program

23.30 Biciklizam:

Tur d Frans, pregled

0.00 Pogled s Olimpa,

dokumentarni

program, r.

0.30 Aleksandar Veliki,

strana dokumentarna

serija, r.

1.00 Zlatni melos 2006 -

Folk ve~e, r.

1.55 I bog je stvorio

fudbal, r.


sportski pr., r.

3.10 Srbija navija,

beogradski program, r.

3.30 Staze - Tunis,

reportaà, r.

3.45 Srbi u svetu, r.

4.15 Sawa Ili}

i Balkanika, muzi~ki

program, r.

5.05 Univerzijada, sportski

program, r.

5.30 Stereo, r.

7.15 Zenki, crtani film

7.50 Legenda o Titaniku,

crtani film

9.10 Pauer Renxeri, crtani

film

10.00 Ju-Gi-Oh, crtani film

11.00 Nacionalna geografija

11.05 Stari prijateqi nikad

ne umiru, film

12.55 Uko~eni od straha,

film

14.45 Ciklon, film

16.30 Vijesti

16.35 Prsten - drugi dio,

film

18.15 Crveni tepih

19.15 Dnevnik

20.00 Dvostruka slika, film

21.50 Epicentar

22.50 Sjeme sumwe, film

00.25 Crveni tepih

1.15 Vip DJ

1.45 No}na smjena, serija

2.35 Dnevnik

7.40 Vijesti

7.45 Five Children and It,

film

9.15 Aladin, crtani film

9.35 Timon i Pumba, crtani

film

9.55 Vijesti

10.15 Strogo kontrolisani

vozovi, film

12.00 Dnevnik

12.25 Plodovi zemqe

13.20 More

14.00 Nedjeqom u dva

15.05 Vijesti

15.20 Svirci moji

16.00 Kako je umjetnost

stvarala svijet

16.55 O.C., serija

17.45 Lov na zeleni dijamant,

film

19.15 Loto

19.30 Dnevnik

20.10 \uka Begovi}, film

22.00 Vijesti

22.25 Jugozapadno od Sonore,

film

0.05 Serija

1.35 Nedjeqom u dva

2.35 Alijas, serija

3.20 Siska, serija



5.25 Plodovi zemqe

6.15 More

9.40 Pjevawe je smisao mog

ìvota

10.50 Biblija

11.00 Misa

12.05 Nacionalna

geografija

13.00 Najboqe s festivala

13.35 Mir i dobro

14.10 Opera

14.45 Gilmorke, serija

15.35 Tri Hil, serija

16.20 ârls, serija

17.55 Sportsko-zabavni

program

19.30 Nevjerovatne pri~e,

serija

20.05 Alijas, serija


21.25 Ziska. serija


23.20 24, serija

00.05 To je kao ono, serija

00.25 Oz, serija

6.50 The best of OBN

7.10 Teletabisi

7.30 Teletabisi

7.50 Teletabisi

8.10 Teletabisi

8.30 Teletabisi

8.55 Pokemoni

9.20 Pokemoni

9.45 Pokemoni

10.10 Pokemoni

10.35 Pokemoni

11.00 Ju-Gi-O

11.25 Ju-Gi-O

11.50 Ju-Gi-O

12.45 Just for Laugh

13.15 Mjesto zlo~ina,

serija

14.05 Pen i Teler, serija

15.00 Ameri~ki najsmje{niji

video

16.00 Nedjeqno popodne

19.05 !Hej Music


21.50 Ozlogla{eni, serija

22.15 Niko kao ja


2.20 Niko kao ja

4.20 Nedjeqno popodne

8.30 Odbojka na pijesku, 10.00 Hokej na travi (M): Holandija - Argentina, 11.00

Biciklizam: Tur de Frans, 11.05 Motociklizam: Velika nagrada SAD - kval-

ifikacije, 12.00 Motociklizam: Brno: SP - Superbajk, 14.00 Biciklizam: Tur

d Frans, 18.00 Fudbal: U 19 EP: Portugalija - [panija, 20.00 Fudbal: U 19

EP: ê{ka - Poqska, 22.00 Biciklizam: Tur d Frans, 23.00 Motociklizam:

Velika nagrada SAD, 0.00 Motosports vikend, 0.15 Motosport: Chamo Car WorldSeries

6.00 Poker, 6.45 Reklamni spotovi, 8.45 DSF sportski kviz, 11.00 Bundesli-

ga, 13.00 Tenis: ATP turnir u [tutgartu -finale, 15.00 Hamburg: Trka kowa,

17.15 Fudbal: Hamburger SV - Blekbern Rovers, 19.30 Poker ekskluziv, 21.00

Motosport, 22.35 Motosport: Norisring: Formula 3, 23.05 DSF sportski kviz,

0.00 Sportski klipovi

7.00 Nadmetawe na smetqi{tu, 8.00 Ameri~ki ~oper: Policijski motor, 9.00

Ribarske pri~e Reksa Hanta, 9.30 Ribarske pri~e Reksa Hanta, 10.00 Kako je

napravqeno, 10.30 Kako je napravqeno, 11.00 Razara~i mitova: Razbijawe stak-

la, 13.00 Nadmetawe na smetqi{tu, 14.00 Ameri~ki ~oper: Policijski motor,

16.00 Pametwakovi}, 17.00 Testirawe: Sportovi, 17.30 Testirawe: Unutra{wost

auta, 18.00 Najbogatiji qudi Evrope: Graditeqi carstava, 20.00 Venecijansko

izgubqeno brodovqe, 22.00 Vidoviti svjedoci: Nemo}ni, 23.00 Trebao bih biti

mrtav: Lavina na Aqaski, 0.00 Vatrogasna jedinica SAD, 1.00 Nepotpune trke,

3.00 Okrutna priroda: Surova osjetila, 4.00 Natprirodne ma{ine: Najboqe

svemirske ma{ine, 5.00 Ameri~ki ~oper: Motor iz snova

6.00 Prekinuti porodi~ne veze, 7.45 Vrijeme na vrhu, 9.30 Obojena ku}a, 11.15

Odrijina ki{a, 13.00 Mekleodove k}eri, 14.00 Prekinuti porodi~ne veze,

15.45 Vrijeme na vrhu, 17.30 Obojena ku}a, 19.15 Mekleodove k}eri, 20.15 @ene

Kamelota, 22.00 Doktor Martin, 23.00 \avoqa matematika, 0.45 Oslobo|en Ra-

ja, 2.30 @ene Kamelota, 4.15 Odrijina ki{a

6.00 Ed, Edd 'n' Eddy, 6.25 Codename: Kids Next Door, 6.50 The Powerpuff Girls,7.15 Johnny Bravo, 7.40 Cramp Twins, 8.05 The Life & Times of Juniper Lee, 8.30Courage 60, 9.25 Foster's Home For Imaginary Friends, 9.45 Camp Lazlo, 10.10 Dex-ter's Laboratory, 10.35 Cramp Twins, 11.00 Hi Hi Puffy Ami Yumi, 11.25 CourageThe Cowardly Dog, 11.50 Time Squad, 12.15 Sheep In The Big City, 12.40 Evil ConCarne, 13.05 The Grim Adventures of Billy & Mandy, 13.30 Codename: Kids NextDoor, 13.55 Dexter's Laboratory, 14.20 Cramp Twins, 14.45 Johnny Bravo, 15.10Ed, Edd 'n' Eddy, 15.35 The Powerpuff Girls, 16.00 Codename: Kids Next Door,16.25 Dexter's Laboratory, 16.50 Samurai Jack, 17.15 Megas XLR, 17.40 The GrimAdventures of Billy & Mandy, 18.05 Courage The Cowardly Dog, 18.30 Foster'sHome For Imaginary Friends, 18.50 Dexter's Laboratory, 19.05 Johnny Bravo, 19.20Ed, Edd 'n' Eddy, 19.45 Codename: Kids Next Door, 20.10 The Powerpuff Girls,20.35 Dexter's Laboratory

6.00 Music Non Stop, 6.50 Pure Adria, 7.00 Music Non Stop, 8.00 Adria Top 20,9.00 Music Non Stop, 9.30 Barrio 19, 10.00 Pure Adria, 10.05 Top 10 - 10, 11.00 Dfc,12.00 Music Non Stop, 13.00 Pure Adria, 13.10 Music Non Stop, 14.00 TRL, 15.00TRL 2006 Awards, 17.00 Themed Music from TRL Awards Winner, 18.00 Trl, 19.00Making the Video; Nelly Furtado, 19.30 Themed Music from Awards Winner, 20.00Pure Adria, 20.05 Themed Music, 20.30 VMA 2005: Favorite Performances, 21.00Themed Music, 21.30 Best of Pure Adria, 22.00 Themed Music, 22.30 Mono, 23.00Goal, 23.30 Superrock, 0.00 Hbb, 2.00 VJ Afterhours

6.05 Tatabrada, serija, 6.35 Nova porodica Adams, serija, 7.00 Turisti~ki vodi~,7.30 Kupovina uìvo nedjeqom, 9.05 Me|u nama, serija, 11.35 A - Tim, serija,13.40 Buntovnik, film, 15.40 Upps, 16.45 Moj vrt, 17.45 Ekskluziv vikend, 18.45Aktuelno vikend, 19.05 Poziv u pomo}, 20.15 Govornica, film, 22.00 Ogledalo TVmagazin, 22.55 Velika reportaà, 23.40 Saut Park, serija, 0.10 Prime time, 0.30Govornica, film, 1.55 Oliver Gajsen {ou, 2.45 Porodi~ni sud, 3.35 Sud za malo-qetnike, 4.30 Velika reportaà

6.00 Calypso, 6.55 Calypso, 7.50 Vivir Asi, 8.45 Girls Behaving Badly, 9.10 GirlsBehaving Badly, 9.40 Vivir Asi, 10.40 Muneca De Trapo, 11.40 Secret life of us,12.35 Vivir Asi, 13.20 Vivir Asi, 14.25 La Mujer De Lorenzo, 15.15 La Mujer DeLorenzo, 16.05 La Mujer De Lorenzo, 16.55 La Mujer De Lorenzo, 17.45 La Mu-jer De Lorenzo, 18.35 Vivir Asi, 19.20 Vivir Asi, 20.30 Secret life of us, 21.20 MunecaDe Trapo, 22.10 Vivir Asi, 23.05 Vivir Asi, 23.50 Vivir Asi, 0.55 El amor lasvuelve locas, 1.45 El amor las vuelve locas, 2.35 El amor las vuelve locas, 3.25 Elamor las vuelve locas, 4.15 El amor las vuelve locas, 5.10 Vivir Asi

21.00 Wild Rovers (1971), 23.10 Logan's Run (1976), 1.05 The Appointment(1969), 2.55 "G" Men (1935), 4.20 The Secret of My Success

6.00 Istraìvawe Zemqe: Telepatija, 7.00 Sekunda do katastrofe: Ces-

tovna avionska nesre}a, 8.00 Vanzemaqsko: Plavi mjesec, 9.00 Insekti iz

pakla: Smrt ili lijek, 9.30 Insekti iz pakla: Duboko u Guanu, 10.00 ûdni

dani na planeti Zemqi: Ugroène vode, 11.00 Supe-ma~ke pustiwe Kalahari,

12.00 U divqini: Ekspedicija Sivi kengur, 13.00 Napad insekata: Krvopi-

je, 14.00 Evolucija: Izumirawe!, 15.00 Zora civilizacije Maja, 16.00 Opas-

ni susreti: Brlog opasnosti, 17.00 Ulovqeni lovac: Qudo`deri iz {ikare,

18.00 Istrage avionskih nesre}a: Vatra na palubi, 19.00 Istrage avionskih

nesre}a: Napad na Bagdad, 20.00 Vrhunske podmornice, 21.00 Istrage avion-

skih nesre}a: Sudbonosna u{teda, 22.00 Istrage avionskih nesre}a: Zabuna

identiteta, 23.00 ûdesni trenuci: Bliski susreti, 0.00 Istrage avionskih

nesre}a: Oteti, 1.00 Protresena Zemqa: Megapoplava, 2.00 Istrage avion-

skih nesre}a: Zabuna identiteta, 3.00 Istrage avionskih nesre}a: Napad na

Bagdad, 4.00 ûdesni trenuci: Bliski susreti, 5.00 Duhovi Titanika


8.00 Vijesti

8.05 Emisija za selo

9.00 Vijesti

9.30 Bajka

10.00 Vijesti

10.05 @ivotok

11.00 Osje}awa

12.00 Podnevne vijesti

12.10 Iz vjerskih

zajednica

13.00 Vijesti

13.05 Zvrk

14.00 Vijesti

14.05 Pri~aonica,

omladinska emisija

15.00 Nedeqni radio

magazin

18.00 Vijesti

18.05 Medaqoni

u vremenu

19.00 Ve~erwe vijesti


muzike

20.00 Vijesti

20.05 Razgovornik

21.05 Starogradska

sje}awa

22.00 Vijesti

22.15 Top lista doma}e

zabavne muzike

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Kultura u ogledalu

(r)



3.00 Melodije zvu~nih

boja (r)


5.00 Emisija za selo

Frekvencije: Bawa Luka -

90,9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; I. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Fo~a - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

22. i 23. jul 2006. PROGRAM - NEDJEQA

31

PROGRAM RADIJA

REPUBLIKE SRPSKE


Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske

broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

DE@URNA STRANA

Prognoza vremena

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Poslije tropske no}i u Hercegovini i sjevernim krajevima,

tokom dana prete`no sun~ano, toplo i sparno vrijeme. Vje-

tar slab, promjewiv. Jutarwa temperatura vazduha od 14 do 25,

a najvi{a dnevna od 29 do 38 stepeni. ¥

RIJE^ dana

- Nama pripada nebesko carstvo.

Zemaqsko smo izgubili

na Kosmetu.

Danilo Karapetrovi}

PILE]I FILE

NA AMERI^KI NAÎN

- 100 g sojinih klica

- 1 glavica crvenog luka

- 40 g kuvanog crvenog graha

- 30 g svjeè crvene paprike

- 30 g svjeè zelene paprike

- malo qutog ~ilija

- 50 g margarina

- 200 g pile}eg bijelog mesa

- 50 g {arene slanine

- so, biber i suvi za~in

Pile}e file isje}i na 3 jednake {nite, a {arenu slaninu is-

je}i na 2 {nite. Sojine klice proprìti sa crvenim lukom

i paprikama na masno}i. Nakon nekoliko minuta dodati

kuhani grah i za~initi. Na zagrijanom margarinu sa obje strane

ispe}i piletinu i slaninu. Na veliki plitki tawir servi-

rati ve} unaprijed pripremqeno povr}e i dodati piletinu

i slaninicu. Kao dodatak se moè koristiti 1 ka{ika xema

od crvenih ribizli na podlogu od zelene salate.

Napomena: Same sojine klice su veoma bogate vitaminima, iako

se u na{oj kuhiwi ne upotrebqavaju onoliko koliko bi tre-

bale da se upotrebqavaju. Jedite klice da vas ne napadnu

svakakve klice i kli~ice.

[VARCVALD TORTA

Umutiti 9 ùmawaka i 1 jaje sa 150 g {e}era u prahu i u to

dodati 1 ka{iku kakao likera. Potom dodati qe{wake i

pi{kote i posebno umu}ene bjelawke sa 50 g {e}era. Koru

pe}i na 180 stepeni i kada bude gotova razrezati na 3 di-

jela. Fil skuvati od 300 g vi{awa, 3 {oqe vode, 8 ka{ika

{e}era i 6 ka{ika gustina. Kore zaliti vodom u koju smo do-

dali i malo likera od vi{awa. Sistem redawa se zna:

kora, fil, {lag, kora......

Svaki radni dan na televiziji u 18.42 ~asa

Prijatno!!!

MOZAIK

DOBOJ - Zaposlenima u

Op{toj bolnici "Sveti apos-

tol Luka# u Doboju pove}ane su

plate za 21 odsto.

Ovo je u petak saop{tio

predsjednik Sindikalnog odb-

ora ove zdravstvene ustanove

Milorad Bandi} poslije sas-

tanka sa poslovodstvom.

- Nai{li smo na razumije-

vawe direktora bolnice {to

se primjewuje nova cijena rada

po postoje}im koeficijentima,

pa je plata znatno pove}ana -

istakao je Bandi}.

Direktor dobojske bolnice

Du{ko Vasi} rekao je da su na

sastanku doneseni zakqu~ci ko-

ji su rezultat uvaàvawa ~iwe-

nice da je ova ustanova u veoma

te{koj situaciji, da su dugovi

vi{emilionski, da ima neis-

pla}enih plata i da se poku{ava

prona}i na~in da se to sanira.

- S obzirom na to da je u

toku izrada novih granskih i

pojedina~nih kolektivnih ugov-

ora i da moramo po{tovati od-

luku o novoj najniòj vrijed-

nosti rada, na sastanku smo se

dogovorili da jedino rje{ewe,

zbog toga {to smo imali veo-

ma visoke koeficijente, je to da

primjena nove cijene rada nije

mogu}a - kazao je Vasi}.

Da ne bi pravili nove anal-

ize i koeficijente, rekao je on,

odlu~eno je da se Sindikalnom

odboru ponudi primjena cijene

rada od 95 maraka po starim ko-

eficijentima.

- To zapravo, predstavqa

pove}awe plate od 21 odsto, {to

se nije dogodilo u posqedwih

deset godina. Na taj na~in

obradovali smo 765 zaposlenih

radnika, a zadovoqstvo je tim

ve}e {to su najavqene isplate

zaostalih plata - saop{tio je

Vasi}.

Predsjednik Sindikata zdra-

vstva Republike Srpske Mi-

lenko Granuli} izrazio je

zadovoqstvo {to su sada{wi

menaxment bolnice i direktor

prihvatili Sindikat kao ravno-

pravnog partnera u pregov-

orima, pogotovo {to je uspje{no

dogovoreno pove}awe plata.

- U isto vrijeme, Sindikat

zdravstva ve} dugo razgovara sa

Vladom, nadle`nim mini-

starstvom i Fondom zdra-

vstvenog osigurawa o isplati

zaostalih plata.

Granuli} je napomenuo da

traju pregovori sa Vladom da

se napokon povu~e linija za

povezivawe staà radnicima,

jer poznato je da ima nekoliko

ustanova koje godinama nisu up-

la}ivale doprinose.

- Jedna od wih je i bolnica

u Doboju koja je po tom osnovu

du`na vi{e od 4,5 miliona

maraka. Nadamo se da smo pri

kraju rje{ewa i ovog problema

- istakao je Granuli}.

¥ S. PUHALO

DOBOJSKA BOLNICA

"

SVETI APOSTOL LUKA"

POVI[ICA U KOVERTI Primjenom nove cijene rada po postoje}im koeficijentima

plate uve}ane za 21 odsto

\Poslovodstvo i sindikat: Uspje{ni razgovori

ZAHVALNOST

- Sindikat zdravstva zah-

vaquje Vladi Srpske na razu-

mijevawu koje je pokazala i

ovim gestom za isplatu jedne

zaostale plate. Mi smo, do-

du{e traìli dvije, ali

nadam se da }e uskoro i to

biti ispuweno. Nadle`ni

ministar je, ipak, krenuo da

rje{ava nagomilane prob-

leme u zdravstvu i nadam se da

}emo samo zajedni~kim snaga-

ma u tome uspjeti - rekao je

Milenko Granuli}.

PRWAVOR - Dugogodi-

{wa kriza poslovawa Lipi-

canerske ergele "Vu~ijak# u

Prwavoru dobija kona~no ras-

plet. Skup{tina akcionara

najstarijeg prwavorskog pre-

duze}a, osnovanog u aprilu

1946. godine, odlu~ila je u

petak da se pokrene ste~ajni

postupak.

Nadle`ni sud }e po prije-

mu zahtjeva, imenovati ste~a-

jnog upravnika, koji }e biti

obavezan da sa~ini ste~ajni

program.

- Upoznati smo sa te{kom

situacijom koja prati ve} go-

dinama poslovawe ove firme.

Ni Vladi Republike Srpske

ni lokalnoj zajednici, koji za-

jedni~ki imaju ve}insko vlas-

ni{tvo nad "Vu~ijakom#, nije

u interesu da ergela bude lik-

vidirana, a postoje}i genets-

ki potencijal uni{ten. Nadam

se da kroz sanaciju sti}i bo-

qi dani za ovaj kolektiv -

rekao je ministar poqopri-

vrede, vodoprivrede i {u-

marstva Republike Srpske

Slaven Peki} koji je pris-

ustvovao sjednici Skup{tine

akcionara.

Peki} je razgovarao i sa

na~elnikom op{tine Prwa-

vor Vladom @ivkovi}em o

na~inima unapre|ewa poqo-

privredne proizvodwe, kao dje-

latnosti na kojoj }e se zasni-

vati strate{ki plan razvoja

ovog podru~ja.

¥ B. R.

PRWAVORSKA ERGELA

"

VUÎJAK"

Ste~aj pred vratima

SARAJEVO - Savjet mini-

stara BiH utvrdio je u petak

Prijedlog zakona o izmjenama

i dopunama Zakona o Savjetu

ministara, kojim se usposta-

vqa Direkcija za ekonomsko

planirawe, dok nije postignu-

ta saglasnost o dva nova mini-

starstva, javila je Srna.

Zamjenik ministra spoq-

nih poslova BiH Anton Ril

izjavio je na konferenciji za

novinare da }e Direkcija bi-

ti nadle`na za koordinisawe

pripreme godi{wih, sredwo-

ro~nih i dugoro~nih makroe-

konomskih projekcija i stra-

tegije razvoja i wihovo pra-

}ewe.

Direkcija bi trebalo da

priprema i polugodi{we i go-

di{we izvje{taje o ekonom-

skim trendovima u BiH, a wom

}e rukovoditi direktor koga

imenuje i razrje{ava Savjet

ministara u skladu sa Zako-

nom o dràvnoj slu`bi u in-

stitucijama BiH. Kancelari-

ja predsjedavaju}eg Savjeta mi-

nistara trebalo bi da uputi

ovaj prijedlog zakona Parla-

mentarnoj skup{tini BiH na

razmatrawe po skra}enom po-

stupku.

Ril je napomenuo da bi o

Prijedlogu zakona o izmjenama

i dopunama Zakona o Savjetu

ministara BiH trebalo da bu-

de rije~i i u nastavku sjedni-

ce Savjeta u ponedjeqak, 24. ju-

la, do kada bi trebalo da stig-

nu mi{qewa nadle`nih insti-

tucija Srpske i Federacije u

vezi sa uvo|ewem dva nova mi-

nistarstva - poqoprivrede i

ruralnog razvoja, te nauke, teh-

nologije i za{tite okoline.

On je dodao da je na ovoj

sjednici bilo mnogo primjed-

bi, posebno od predstavnika

Republike Srpske u Savjetu mi-

nistara BiH. ¥

SAVJET MINISTARA BiH

Razvoj briga direkcije

GACKO - Vatrogasci iz

Gacka u petak su poslije mno-

go napora uspjeli lokalizo-

vati poàr u selima Ravni i

Domrke.

Ina~e, poàr je buknuo i

po~eo da se {iri poslije ne-

smotrenog paqewa trave. Ga-

ta~ki vatrogasci, usqed ne-

pristupa~nog terena, vatru su

gasili oskudnim sredstvima i

uz pomo} naprtwa~a i gvozde-

nih metli.

Tako su sprije~ili wego-

vo {irewe prema {umama iz-

nad sela, pa materijalne {te-

te nije bilo.

¥ J. D.

GACKO

Ukro}ena vatra

BRISEL - Visoki pred-

stavnik Evropske unije za

spoqnu politiku i bezbjed-

nost Havijer Solana o~ekuje

od Vlade Republike Srpske

da ispuni svoje obaveze u ve-

zi sa reformom policije, sa-

op{tila je wegov portparol

Kristina Gaqak.

Ona je u izjavi za medije

istakla stav Brisela o re-

formi policije u BiH i da-

qe nepromijewen, odnosno da

Sporazum iz oktobra 2005. go-

dine mora biti u potpunosti

primijewen, a plan za sprovo-

|ewe reforme policijskih

snaga mora biti usvojen u

skladu sa tri principa Evro-

pske unije.

Prema rije~ima Kristi-

ne Gaqak, pozivawe na ponov-

no otpo~iwawe politi~kih

pregovora i revidirawe poli-

ti~kog dogovora iz oktobra

2005. godine, te ugroàvawe

zakonske odluke o reformi

policije, koju je Savjet mi-

nistara BiH donio u decem-

bru 2005. godine, u suprotno-

sti su sa obavezama preuze-

tim tokom pregovora o re-

formi policije.

- Evropska unija pa`qivo

prati daqi razvoj situacije,

a od Vlade Republike Srpske

o~ekujemo da sprovede svoje

obaveze - naglasila je port-

parol Havijera Solane.

¥ D. Mo.

EVROPSKA UNIJA I REFORMA POLICIJE U BiH

Obaveze treba ispuniti

PALE - Akcionarsko dru-

{tvo "Jahorina osigurawe#

Pale u petak je sve~ano obi-

qeìlo svoju krsnu slavu -

Svetog velikomu~enika Pro-

kopija.

Obred lomqewa slavskog

kola~a obavio je Wegovo vi-

soko preosve{tenstvo mitro-

polit dabrobosanski Niko-

laj, koji je i ustanovio krsnu

slavu "Jahorina osigurawa#

predloìv{i da za{titnik

preduze}a bude upravo sveti

velikomu~enik Prokopije,

svetiteq koji po crkvenom i

narodnom vjerovawu, {titi

od poàra i eksplozije.

Generalni direktor "Ja-

horina osigurawa# Ranko Re-

novica izrazio je zadovoq-

stvo {to je slavqu prvi put

prisustvovao i zvani~ni pred-

stavnik strate{kog partne-

ra ove osiguravaju}e ku}e iz

"Assecura menagment AG# u

Be~u.

Renovica je podsjetio i da

su pojedini akcionari Dru-

{tva iznijeli ocjenu da je "Ja-

horina osigurawe# na dobrom

putu "da postane najmo}nija

osiguravaju}a ku}a u Republi-

ci Srpskoj#.

¥ S. [.

SVEÂNOST U

"

JAHORINA OSIGURAWU"

Proslavili krsnu slavu

[email protected] ℡ 051/223-211

RUKOMETNI reprezentati-

vac Srbije, igra~ francuskog

{ampiona Mopneqea, Mladen Bo-

jinovi} posmatrao je Dejvis kup

susret izme|u reprezentacija

BiH i Turske, odnosno duel Do-

diga i Zorlua.

- Iskoristio sam dane odmo-

ra da u parku "Mladen Stojano-

vi}# pruìm podr{ku Bojanu Vu-

ji}u, Ivanu Dodigu, Aleksandru

Mari}u i Sini{i Markovi}u -

istakao je Mladen Bojinovi}.

Rukometni as je po zavr{et-

ku iscrpquju}eg me~a centralni

teren Teniskog kluba Mladost

napustio vidno zadovoqan.

- Susret koji je igrao Ivan

Dodig bio je uzbudqiv, intere-

santan, teàk i drago mi je da je

na kraju slavio igra~ iz BiH.

Moram ovom prilikom da odam

veliko priznawe qudima u i oko

Teniskog kluba Mladost koji su

ovu smotru organizovali na naj-

boqi mogu}i na~in. Vidi se da su

mnogo uloìli kako bi ova ma-

nifestacija protekla u najbo-

qem redu - naglasio je Mladen

Bojinovi}. ¥\Mladen Bojinovi}: Pruìo podr{ku Dodigu

MNOGO POZNATIH LICA ME\U GLEDAOCIMA

Bojinovi} uz tenisere

BAWA LUKA - Reprezen-

tacija BiH bori}e se za opsta-

nak u tre}oj grupi Evroafri~-

ke zone. Naime, ona je u tre}em,

odlu~uju}em, kolu poraèna od

selekcije Turske sa 1:2 i time

izgubila sve {anse za ulazak u

polufinale.

Prvi me~ izme|u BiH i

Turske odigrali su Aleksan-

dar Mari} i Haluk Akojin. Po-

slije velike borbe Mari} je,

ipak, morao da poloì oru`je

pred rivalom koji je slavio sa

6:4, 6:4.

Poslije wih na teren su is-

tr~ali Ivan Dodig i Ergun

Zorlu. Prvi set Dodig je lako

rije{io u svoju korist - 6:2, da

bi mu u narednom Zorlu vratio

istom mjerom - 2:6.

Tre}i set bio je najuzbudqi-

viji. Igralo se poen za poen sve

do 3:3, kada je reprezentativac

Turske napravio brejk na ser-

vis Ivana Dodiga, iako je ovaj

imao prednost od 40:15. Posli-

je 5:4 za Zorlua, Dodig je slavio

u naredna tri gema i tako tri-

jumfovao sa 7:5. Posqedwi na

servisu bio je predstavnik Tur-

ske koji u tom odlu~uju}em peri-

odu igre nije osvojio nijedan po-

en. Igra~ BiH ~esto je izlazio

na mreù, a za wegove skra}ene

lopte Zorlu nije imao rje{ewa.

- Pred kraj me~a moj rival je

posustao {to sam znao da isko-

ristim i u posqedwa tri gema

zagospodarim terenom. Bilo je

milina igrati pred velikim

brojem navija~a koji su me mak-

simalno podràvali. Zbog wih

mi je drago {to sam slavio u

ovom dugom i iscrpquju}em me-

~u - rekao je Ivan Dodig posli-

je duela sa Zorluom.

Susret dublova ove dvije se-

lekcije odlu~ivao je o putniku u

daqe takmi~ewe. Vi{e od tri ~a-

sa na centralnom terenu Mlado-

sti trajala je velika borba za sva-

ki poen, jer je ulog bio veliki -

polufinale. Igra~i obje selekci-

je pruìli su maksimum, ali su u

samom fini{u vi{e koncentra-

cije, ali i sre}e imali teniseri

iz Turske. Oni su u tre}em setu is-

koristili prvu me~ loptu za pla-

sman me|u ~etiri najboqe ekipe

- 6:7, 7:6, 6:4.

- Fini{ je pripao iskusni-

jim igra~ima. Dobro smo se

dràli ve}i dio susreta, ali smo

Vuji} i ja poklekli u zavr{nici

me~a. @ao mi je {to ovoj divnoj

publici nismo omogu}ili da se

na kraju dana svi zajedno radu-

jemo - naglasio je Ivan Dodig.

Rezultati: tre}i dan: BiH -

Turska 1:2 (Mari} - Akojin 4:6, 4:6,

Dodig - Zorlu 6:2, 2:6, 7:5, Vuji}, Do-

dig - Akojin, Zorlu 7:6, 6:7, 4:6),

Monako - Moldavija 2:1 (Dru - ]u-

mak 6:7, 2:6, Baler - Borvanov 6:4,

6:3, Hesner,, Koqar - Borvanov,

]iumak 6:3, 6:4), Estonija - Ando-

ra 3:0 (Irdoja - Hormigo 6:3, 6:1,

Zop - Gerbaud 6:3, 6:3, Irdoja, Pold-

ma - Poa, Rabanal 6:1, 6:4), Litva-

nija - Jermenija 2:1 (Lencina Ri-

bes - Sofian 6:2, 6:2, Sabekis -

Sargsjan 7:6, 5:7, 6:3, Keledinas,

Riabuhin - Avetisjan, Zorawan

7:6, 0:6, 2:6).

¥ T. PAPI]-XAKULA

DEJVIS KUP TRE]E GRUPE EVROAFRI^KE ZONE ULAZI U SAMU ZAVR[NICU

\Ni visoke temperature nisu sprije~ile navija~e da u park do|u u velikom broju

\Ivan Dodig: Bqesnuo u zavr{nici me~a (Snimio M. ZUBOVI])

\ Sakupqa~i lopti ~ekaju po~etak takmi~ewa

\ Pol Gerbaud (Andora): Jo{ jedan neuspjeh

1. Estonija 3 3 0 7:2 3

2. Litvanija 3 2 1 6:3 2

3. Jermenija 3 1 2 4:5 1

4. Andora 3 0 3 1:8 0

1. Monako 3 3 0 8:1 3

2. Turska 3 2 1 5:4 2

3. BiH 3 1 2 3:6 1

4. Moldavija 3 0 3 2:7 0

PROPOZICIJE

Poslije takmi~ewa po gru-

pama slijedi razigravawe. Na-

ime, po prve dvije selekcije iz

svake grupe, Estonija, Lit-

vanija, Monako i Turska, u su-

botu }e igrati polufinalne

me~eve, a u nedjequ je na ras-

poredu finale. Dvije repre-

zentacije, koje pobijede u su-

botwim susretima, }e izbori-

ti vize za drugu grupu Evroa-

fri~ke zone.

Tre}e i ~etrvtoplasira-

ne ekipe iz obje grupe, Jer-

menija, Andora, BiH i Mol-

davija, bori}e se za opstanak.

\Zbog velikih vru}ina tereni su se

~esto zalijevali

PRVA GRUPA

DRUGA GRUPA

Reprezentacija BiH izgubila od Turske sa 1:2 i sada joj

predstoji borba za opstanak

POLUFINALE SAMO SANPOLUFINALE SAMO SANPOLUFINALE SAMO SANPOLUFINALE SAMO SANPOLUFINALE SAMO SANPOLUFINALE SAMO SANPOLUFINALE SAMO SANPOLUFINALE SAMO SANPOLUFINALE SAMO SAN

\Semafor: Estonija brzo do{la u vo|stvo

POLUFINALE SAMO SAN

22. i 23. jul 2006.SPORT

2

GRADI[KA - Sve ono {to

fudbal ~ini najqep{om igrom

na svijetu: dinamika, tehnika,

brzina i ùstrina, dueli, go-

lovi, proma{aji, uzbu|ewa...

gledaoci o~ekuju od fudbalera

Borca Modri~a Maksime, ̂ eli-

ka i Kozare na 11. tradicional-

nom turniru "Gradi{ka 2006#,

koji se igra u subotu i nedjequ

na stadionu Kozare.

Do po~etka najja~eg fudbal-

skog turnira u Srpskoj broje se

minuti, a u Organizacionom od-

boru vjeruju da }e prikazani

fudbal uo~i po~etka novog

{ampionata vratiti qudima

qubav za ovaj sport i privu}i

ih na stadione.

Gradi{ka je postala prepo-

znatqiva po turniru, jer su to-

kom proteklih 10 godina ovdje

gostovali fudbaleri Zemuna,

Vojvodine, gr~kog grada Kava-

la, Sarajeva, Jedinstva, Ora{-

ja, Borca, Rudara (U), Rudar

Prijedora, Slobode, Qubi}a...

- Turnir je postao doga|aj

od izuzetnog zna~aja za Gradi-

{ku, ne samo u sportskom ve} i

kulturnom i promotivnom smi-

slu. Tokom vikenda na{ grad }e

biti u znaku fudbala. Potpuno

spremno do~ekujemo po~etak

turnira i radujemo se dolasku

sportskih prijateqa - kaè

sportski radnik iz Op{tin-

skog fudbalskog saveza Gradi-

{ka Milan Struni}.

Pro{le godine pobjednik

turnira bila je ekipa Vojvodi-

ne. Me|utim dvostruki {ampi-

on i rado vi|en gost u gradu na

Savi, ne}e se pojaviti na fud-

balskoj smotri. Novo rukovod-

stvo popularnih "Lala#, kako je

re~eno, ima obaveze i prema

drugim klubovima u Srbiji.

Pripreme ekipa u~esnica su u

punom jeku i svi dolaze u najja-

~em sastavu. Bi}e ovo lijepa

prilika za qubiteqe fudbala

da vide na djelu novog {ampio-

na Republike Srpske i povrat-

nika u BiH elitu Borac, evrop-

ski orijentisanu Modri~a Mak-

simu, atraktivan êlik i novi

tim Kozare, koji {ef Stru~-

nog {taba Bor~e Sredojevi}

èli zvani~no da predstavi na

turniru.

- Vremena za skenirawe

igra~a vi{e nema. Kostur eki-

pe tokom ova dva dana ~ini}e 15

do 16 igra~a. Prije tri dana

igrali smo u Bawoj Luci sa

Omladincem Mobi'S i bilo je

1:1. Zadovoqan sam igrom, ali

i formom pojedinaca u ovoj fa-

zi priprema. Tu prije svega mi-

slim na igra~e koji su do{li u

na{ klub, a to su Predrag Maj-

ki} i êdomir ]ulum iz Slo-

ge (T) Qubi{a Drqa~a (Rudar

Prijedor) i golman Branko Gra-

hovac (@eqezni~ar). Ne kri-

jem, Modri~a Maksima je favo-

rit, ali i mi imamo pravo da

mjerkamo finale, kaè {ef

Stru~nog {taba Kozare Bor~e

Sredojevi}.

Wegov kolega na klupi Mo-

dri~a Maksime Mitar Luki}

isti~e u prvi plan radost zbog

dolaska u Gradi{ku.

- Pro{le godine pokupili

smo simpatije publike u Gradi-

{ci. Pobijedili smo Borac, a

u finalu izgubili od Vojvodi-

ne. Turnir je prilika za igra-

~e da definitivno u~vrste svo-

je pozicije u timu. Modri~a

Maksima igra}e otvoreno bez

kalkulacija, a na{ ciq je jasan.

Ovo je tre}i nastup u Gradi-

{ci i zato èlimo da ku}i po-

nesemo pobjedni~ki pehar - op-

timista je kormilar popular-

nih uqara.

Borac iz Bawe Luke je pri-

je tri godine osvojio prvo mje-

sto na turniru u konkurenciji

Kozare, Modri~a Maksime i

Sarajeva. Optimizam koji tre-

se Bawolu~ane donije}e pozi-

tivnu atmosferu i na ovogodi-

{wu smotru. "Crveno-plavi#

hvataju zalet sa Mrakovice, a

novi strateg Mihajlo Bo{wak

isti~e zadovoqstvo ura|enim.

Tamo su "puwene baterije#, a

kapiten Oliver Jandri} i sai-

gra~i pokaza}e danas u duelu sa

êlikom rezultat visinskih

priprema.

Prije desetak dana, na skup-

{tini, ̂ elik je dobio novo ru-

kovodstvo. U Zenici, armija

vjernih navija~a pozdravila je

promjene, a ambiciozni {ef

Stru~nog {taba Vedran [imu-

ni} najavquje zapaènije rezul-

tate u prvenstvu.

- Nastup na turniru u Gradi-

{ci je najja~i filter za stvara-

we tima. Interesuje nas samo una-

pre|ewe igre. Ozbiqnim pri-

stupom tokom svih 90 minuta ̀ e-

limo da savladamo Borac i stig-

nemo do finala. Bilo bi lijepo

uo~i po~etka sezone da iz Gradi-

{ke ponesemo pobjedni~ki pe-

har - isti~e trener êlika.

Svi klubovi èle trofej i

u takvoj atmosferi prote}i }e

turnir. Veliki prelazni pehar,

poklon Fudbalskog saveza Repu-

blike Srpske ~eka pobjednika,

a ~ije }e vitrine krasiti do

qeta sqede}e godine, pitawe je

na koje }emo dobiti odgovor u

sqede}a dva dana. Ina~e, orga-

nizator turnira je op{tinski

Fudbalski savez Gradi{ka, a

pokroviteq Fudbalski savez

Republike Srpske. Generalni

sponzori turnira su Admini-

strativna slu`ba op{tine Gra-

di{ka i Ministarstvo za po-

rodicu sport i omladinu Repu-

blike Srpske.

¥ Z. VAJKI]

OVOG VIKENDA IGRA SE JEDANAESTI TURNIR "GRADI[KA 2006"

PROGRAM

SUBOTA: prijem kod na-

~elnika op{tine Gradi{ka

Nikole Kraguqa (13 ~asova),

defile ekipa i sve~ano otva-

rawe (15.45 ~asova), Borac -

êlik (16 ~asova), Kozara -

Modri~a Maksima (18 ~asova).

NEDJEQA: Utakmica za

tre}e mjesto (16 ~asova), fi-

nalna utakmica (18 ~asova),

podjela nagrada i sve~ano za-

tvarawe turnira (20 ~asova).

GOSTI

Na fudbalskom turniru

"Gradi{ka 2006# o~ekuje se do-

lazak predsjednika Fudbalskog

saveza Republike Srpske Mi-

lana Jeli}a, generalnog sekre-

tara Rodoquba Petkovi}a i ve-

}ine ~lanova Izvr{nog odbo-

ra. Manifestaciji }e prisu-

stvovati i ministar za porodi-

cu sport i omladinu u Vladi

Republike Srpske Branislav

Borenovi}. Svoj dolazak na na

turnir najavili su i predsjed-

nici Fudbalskog saveza BiH

Iqo Dominikovi}, potpred-

sjednik Sulejman ôlakovi},

generalni sekretar Munib

U{anovi} i mnogi drugi.

OSVAJAÎ

Proteklih 10 godina Ko-

zara je tri puta osvajala po-

bjedni~ki pehar turnira, dok

je to dva puta po{lo za rukom

fudbalerima Vojvodine i "A#

reprezentacije Republike

Srpske. Prvi pehar (1996. go-

dine) osvojio je Boksit iz Mi-

li}a, a pobjednici su bili jo{

Borac i Zemun.

Vladimir \ur|evi} (Kozara): Doma}in mjerka

finale

FUDBALSKA POSLASTICANa tradicionalnoj smotri u~estvuju Borac, Modri~a

Maksima, êlik i Kozara. Sve ekipe dolaze

sa najja~im sastavima

BAWA LUKA - Iza fudbale-

ra Borca je druga faza priprema

za sqede}u sezonu. Bawolu~ani su

se vratili sa Mrakovice, gdje su

proveli deset dana, a {ef Stru~-

nog {taba Mihajlo Bo{wak kaè

da je zadovoqan do sada ura|enim.

- Poslije prvih sedam dana i

ovih deset provedenih na kraji-

{koj qepotici, Kozari, mnoge

stvari su postavqene na svoje

mjesto. Me|u igra~ima je pre-

stala neizvjesnost ko }e oti}i,

a ko do}i, tako da ih ni taj pri-

tisak vi{e ne sputava. Najbit-

nije je da smo se na{li na istim

talasnim duìnama - istakao je

Bo{wak.

Po rije~ima kormilara Ba-

wolu~ana, {estorica novajlija

su se dobro uklopila.

- Najva`nije je da su dobro

prihva}eni od strane starosjedi-

laca i da po tom pitawu nije bi-

lo nikakvih problema. Bitan

trenutak je da su svi zajedno ono

{to se od wih traìlo ispuwa-

vali, bez ikakvog pogovora. Svje-

sni su da }e samo oni najboqi i

najpripremqeniji uspjeti da iz-

bore mjesto u startnoj postavi -

nastavio je Bo{wak.

Na Mrakovici su odigrane i

dvije kontrolne utakmice. Pr-

vo je savladana trnska Sloga sa

5:0, a potom i prwavorski Qu-

bi} sa 2:0.

- Zadovoqan sam, ne samo re-

zultatima, ve} i pona{awem

igra~a na ovim utakmicama, ko-

ji su ispunili sva o~ekivawa,

ali i pokazali zavidnu efika-

snost za ovu fazu priprema. Pru-

ìo sam {ansu svim igra~ima, a

veoma je va`no da niko nije za-

dobio nikakvu povredu. Jedino je

van stroja Raspudi}, koji je "za-

radio# neki stoma~ni virus i

pitawe je kada }e po~eti sa ra-

dom - rekao je Bo{wak.

Pred Bawolu~anima je u su-

botu i nedjequ nastup na turni-

ru "Gradi{ka 2006#.

- Ni u ovim me~evima u pr-

vom planu nam ne}e biti rezul-

tat, mada bih naravno volio da

osvojimo pehar. Kao i na dvije

prethodne utakmice, pruì}u

{ansu svim igra~ima i nadam se

da }emo se predstaviti u lijepom

svjetlu. Do kraja priprema pla-

niramo odigravawe jo{ dvije

utakmice. Prvu u utorak ili

srijedu sa nekom nièrazrednom

ekipom, a za subotu, 29. jula, za-

kazana je generalka protiv Lak-

ta{a - dodao je na kraju Bo{wak.

¥ D. PA[AGI]

FUDBALERI BORCA VRATILI SE SA MRAKOVICE

Slavi{a \ukanovi}: Forma na zavidnom nivou

Zadovoqan sam, ne samo rezultatima, ve} i pona{awem

igra~a, koji su ispunili sva o~ekivawa, kaè strateg Borca

SUSRET

Prvu utakmicu na turniru

u Gradi{ci Borac igra u subo-

tu protiv zeni~kog ̂ elika u 16

~asova. Za kormilara Bawolu-

~ana Mihajla Bo{waka ovaj

susret bi}e prilika da posli-

je dugo vremena vidi nekada-

{weg klupskog druga iz Zagre-

ba, golmana Vjerana Simuni-

}a, koji je sada {ef Stru~nog

{taba êlika.

- Skoro ~etiri godine Si-

muni} i ja smo zajedno nosili

dres Zagreba, a posqedwi put

vidjeli smo se jo{ davne 1986.

godine. Sada }emo biti na su-

protnim stranama i nadam se

da }u biti uspje{niji - istakao

je Bo{wak.

BO[WAK SLA@E KOCKICEBO[WAK SLA@E KOCKICEBO[WAK SLA@E KOCKICEBO[WAK SLA@E KOCKICEBO[WAK SLA@E KOCKICEBO[WAK SLA@E KOCKICEBO[WAK SLA@E KOCKICEBO[WAK SLA@E KOCKICE

PELAGI]EVO

Samo po

propisima

PELAGI]EVO - Poslije

ispadawa iz Druge lige grupa

centar, Fudbalski klub Pela-

gi}evo uloìo je veliki broj

àlbi koje se odnose na regu-

larnost takmi~ewa u prote-

kloj takmi~arskoj sezoni. U

Upravi kluba o~ekuju da Izvr-

{ni odbor Fudbalskog saveza

Srpske, na predstoje}oj sjed-

nici razrije{i ovaj Gordijev

~vor.

- S pravom o~ekujemo da naj-

vi{i organ Fudbalskog saveza

Republike Srpske pozitivno

rije{i ovaj problem, a s ciqem

za{tite regularnosti takmi-

~ewa. Ve} smo dokazali da je

bilo kr{ewa Pravilnika o

fudbalskim takmi~ewima od

strane komesara za takmi~ewe

Radike Mari}a, a odnose se na

nesankcionisawe ekipa koje

neopravdano nisu i{le na utak-

mice - kaè predsjednik Pela-

gi}eva Savo Ka{terovi}.

U klubu isti~u da je iz tih

razloga iz lige trebalo da budu

izba~eni Polet, Ledinci, Tre-

bava i Sloga (GC).¥ V. S.

UGQEVIK - Pripreme

ugqevi~kog prvoliga{a Rudara

stigle su do faze u kojoj Stru~-

ni {tab planira da odigra {to

vi{e kontrolnih utakmica, kako

bi se iskristalisao najboqi sa-

stav za nastupaju}u sezonu. Tre-

ner Dragomir Jovi~i} smatra da

}e do po~etka sezone imati do-

voqno vremena da se sve kocki-

ce u ekipi sloè i kako bi uspje-

{no startovali u predstoje}em

{ampionatu.

- Na okupu je ostao kostur

ekipe, sedam do osam provjerenih

fudbalera, {to }e nam olak{a-

ti posao. Treba i da dovedemo ne-

ke igra~e, kako bismo rije{ili

problem golmana i popunili pra-

znine koje su ostale u ekipi od-

laskom An|elka Crnomarkovi-

}a i Dragana Simiki}a. Smatram

da }emo sve to uspje{no obaviti

i spremno do~ekati start prven-

stvene trke - kaè {ef Stru~nog

{taba Ugqevi~ana Dragomir Jo-

vi~i}.

Od novih igra~a najbliì

dresu Rudara je golman Igor Vu-

kovi}, koji je proteklo proqe}e

proveo u Rudar Prijedoru i on

}e najvjerovatnije ovih dana pot-

pisati vjernost Ugqevi~anima.

Blizu Rudarevog dresa je i isku-

sni defanzivac Dragan Crnomar-

kovi}, koji je pruìo dobru par-

tiju na kontrolnoj utakmici pro-

tiv Podriwa iz Jawe.

Tu je i centarfor Rajkovi} iz

Uìca, koji je, po mi{qewu Dra-

gomira Jovi~i}a, dobro poja~a-

we, kao i jo{ nekoliko mladih i

neafirmisanih fudbalera. Do-

bra vijest je da se u ekipu vratio

igra~ sredine terena Darko La-

zi}, koji je proqetos dugo bio po-

vrije|en.

Do po~etka prvenstva Rudar

}e odigrati jo{ nekoliko pri-

premnih utakmica. Prva po redu

je ve} u subotu sa novim drugoli-

ga{em Podriwom u Jawi. U Bi-

jeqini, 24. jula, slijedi utakmi-

ca sa Radnikom, a revan{ je 1. av-

gusta u Ugqeviku. Rudar }e 27. ju-

la odmjeriti snage i sa Zvijezdom

iz Grada~ca. Generalka }e biti

5. avgusta, a u Rudaru prièqku-

ju da to bude me~ sa Jedinstvom u

Br~kom. ¥ T. N.

BAWA LUKA - Situacija u

povratniku me|u prvoliga{e

Srpske Omladincu Mobi'S sve

je teà. Fudbaleri treniraju

bez osnovnih uslova, igraju

utakmice u patikama, a izlaz iz

krize se, bar za sada, ne nazire.

- Svima nam je jasno da je te-

{ko obezbijediti nov~ana sred-

stva, ali je veoma te{ko radi-

ti u ovakvim uslovima. Situa-

cija je iz dana u dan sve teà.

Neki igra~i nemaju ni kopa~ke,

pa me~eve igraju u patikama,

{to moè da bude opasno - re-

kao je defanzivac tima iz La-

zareva Danijel Babi}.

S druge strane, Stru~ni

{tab ne postoji, po{to sa eki-

pom radi samo Branimir Tuli}.

- Nemam pomo}nika, trene-

ra golmana, ni fizioterapeu-

ta, pa je i meni i igra~ima te-

{ko raditi u takvim uslovima.

Svjesni smo situacije, ali sma-

tram da bi se ne{to po tom pi-

tawu moralo da preduzme - is-

takao je {ef Stru~nog {taba

Omladinca Mobi'S Branimir

Tuli}.

On je dodao da je razgovarao

sa igra~ima o aktuelnim pro-

blemima u klubu, te da su se svi

sloìli da za sada ne}e do}i do

prekida rada:

- Kada su igra~i proqetos

prekinuli sa treninzima, bilo

se te{ko vratiti u trena`ni

proces. S obzirom na to da je

sada rije~ o Prvoj ligi, bilo

bi pogubno da do|e do {trajka.

U{li smo u vi{i rang takmi~e-

wa, pa bi i organizacija kluba

morala da bude na vi{em nivou.

Svi se nadamo da }e uskoro do-

}i do rje{ewa problema, jer }e

se u protivnom sve ovo odrazi-

ti na rezultate - zakqu~io je

Tuli}.

¥ De. M.

PRIPREME TIMA IZ UGQEVIKA U PUNOM JEKU

"

Rudari" dovode poja~awa

SPONZOR

Tim iz Lazareva ve} dugo no-

si ime Mobi'S, ali dvije godi-

ne nije dobio nikakva sredstva

od ovog sponzora:

- Omladinac je vjerovatno

jedini klub koji nosi ime spon-

zora, a da od wega ne dobija ni-

kakvu pomo}. Zaista je vrijeme

da se ne{to promijeni po tom

pitawu. Ili da nam Mobi'S po-

mogne, ali da se raskine sarad-

wa - dodao je Tuli}.

TE[KA SITUACIJA U OMLADINCU MOBI'S

Kriza sve dubqa

BO[WAK SLA@E KOCKICE

22. i 23. jul 2006. SPORT

3

PRO[AO je Borac u svo-

jih 80 godina trnovit put, imao

uspone i padove, ali ono {to }e

se vje~no pamtiti je osvojen

Kup Jugoslavije 1988. godine.

Jedan od junaka "crveno-pla-

vih# u tom finalu bio je i Slo-

bodan Karali}. Sjajni ~uvar

mreè, nakon {to su Bawolu-

~ani golom Senada Lupi}a po-

veli protiv Crvene zvezde, u

fini{u je odbranio penal Dra-

ganu Stojkovi}u i tako svojim

saigra~ima, ali i mnogobroj-

nim navija~ima, donio veliku

radost.

- Sigurno je da je to najve-

}i uspjeh moje karijere. Bili

smo gotovo otpisani kada smo

oti{li u Beograd, ali, eto, vra-

tili smo se sa trofejom. Ra-

dost poslije me~a je bila neo-

pisiva, a i do~ek na Trgu Kra-

jine veli~anstven. Toga dana

}u se uvijek rado sje}ati - re-

kao je Slobodan Karali}.

Nekada{wi golman "crve-

no-plavih# je u Borcu proveo

veliki dio ìvota. Poslije

igra~ke karijere jedno vrije-

me je bio i trener tima sa Grad-

skog stadiona, a obavqao je i

funkciju direktora:

- Vi{e od 80 odsto ìvota

sam uz Borac. Po~eo sam 1968.

godine u pionirima. Tu sam po-

~eo, ali i zavr{io profesio-

nalnu karijeru. Bio sam i u Cr-

venoj zvezdi, Gr~koj, Kipru, ali

nigdje nije kao u Bawoj Luci.

Karali} je od malih nogu

uz "crveno-plave#. Redovno je

i{ao na utakmice, a u sje}awu

mu je posebno ostao golman

Partizana Ivan ]urkovi}, ko-

jeg je 1969. godine gledao na

Gradskom stadionu, dok je kao

~lan pionirske sekcije iza go-

la dodavao lopte.

- ]urkovi} je bio poseban

golman. Kad sam ga tada gledao,

uvijek je stajao na 18, 20 meta-

ra od gola, {to mi

nije bilo jasno. Mi-

slio sam da }e im

dati "pet komada#,

ali sam se preva-

rio. Sve na{e napa-

de je sprije~io pra-

vovremenim istr~a-

vawem. Tu utakmi-

cu dobro pamtim i

zbog we sam i ja ~e-

sto izlazio sa gola,

zbog ~ega sam trpio

stalne kritike.

Biv{a "jedini-

ca# Borca rado se

sje}a navija~a bawo-

lu~kog kluba.

- Dok sam ja igrao, publika

je bila na{ 12. igra~. Gradski

stadion je ve}inom bio ispu-

wen do posqedweg mjesta i u

takvoj atmosferi je bilo mno-

go lak{e nastupati. Svi su vo-

qeli klub, veselili se na{im

pobjedama, ali i plakali kada

smo gubili. Nadam se da }e

uskoro do}i vrijeme kada }e se

publika vratiti na stadion.

Za kraj, Karali} je upore-

dio nekada{wi Borac sa dana-

{wim:

- Te{ko je povu}i paralelu

sa pro{lim vremenom, ali si-

gurno je da dana{wi Borac ni-

je na nivou na kojem je nekad

bio. To je i donekle razumqi-

vo zbog svega {to se de{avalo.

Me|utim, 80 godina postojawa

je pravo vrijeme da se tim vra-

ti na stare staze slave. Ovaj ju-

bilej trebalo bi da ozna~i no-

vu eru kluba. Potrebno je pred-

uzeti ne{to po tom pitawu.

Mo`da dovesti neke jake klu-

bove u Bawu Luku, da se narod

vrati na stadion, da se krene uz-

laznom putawom.

Prema mi{qewu Sloboda-

na Karali}a, 80 godina Borca

obiqeìli su:

IDEALAN TIM: Janto-

qak, Malba{i}, Gavrilovi},

Bilbija, Brwac, [pica, Ve-

zmar, Tomqenovi}, Fazli},

Knez, A. Kova~evi}.

PET NAJBOQIH: Janto-

qak, Kova~evi}, Fazli}, [pi-

ca, Vezmar.

NAJBOQI TRENERI: Hu-

snija Fazli} i Josip Kuè.

¥ De. MARI]

SLOBODAN KARALI], ^LAN TROFEJNE GENERACIJE BORCA IZ 1988. GODINE

Radost poslije me~a sa Crvenom zvezdom bila

je neopisiva, kao i veli~anstven do~ek na Trgu

Krajine, kaè Karali}

KO SU KANDIDATI

GOLMANI: Bojer, Popovi}, Kolak, Halili}, Jantoqak, \u-

li}, A|anski, Jakovqevi}, Karali}, Simeunovi}...

ODBRAMBENI I VEZNI IGRAÎ: Laco, Rami}, Sombolac,

Krivoku}a, Kulenovi}, Ba{i}, Ba{kot, Vukeqa, Lazi}, Pelc, Ga-

vrilovi}, Malba{i}, Mataja, Juri}, [vraka, Kasumovi}, Bu|a, Klo-

bu~ar, Savkovi}, Ku{mi}, Sara~evi}, Alagi}, Agi}, Spasojevi},

Lipovac, [pica, Bilbija, [a{ivarevi}, Podgornik, Te{anovi},

Bawac, Spaho, Radakovi}, Herceg, Vida~ak, Cetina, Odi}, Br-

wac, M. Sredojevi}, B. Sredojevi}, Gugleta, V. Kova~evi}, Rai~evi},

Oroz, \ur|evi}, Marinovi}...

NAPADAÎ: êjvan - Kec, Kraji{nik, Mastela, M. Novako-

vi}, Knez, Tomqenovi}, Timotijevi}, Jankovi}, Jovovi}, Vezmar,

O. Jusi}, E. Jusi}, Fazli}, Blaèvi}, Be|irba{i}, Ibrahimbe-

govi}, Smileski, A. Kova~evi}, Kreso, ]ulafi}, Marjanovi},

Durgutovi}, Ratkovi}, Jovi~i}, Mileti}, Be{irevi}, Lupi}, Mi-

{e, Alar, Miqu{, Jurkovi}, Vujkovi}, Popovi}, [tavqanin, Jan-

dri}, Jagodi}, Qubojevi}....

TRENERI: Kodriwa, Kokotovi}, Brozovi}, Arapovi}, Zec,

Bazi}, Smileski, Fazli}, Spasojevi}, Drenovac, Kuè, Rakoje-

vi}, Marovi}, Mihi}, Miqu{, Popovi}, Poklepovi}, Petro-

vi}, Vuk{a...

NAPOMENA: îtaoci mogu u idealan tim da uvrste i fud-

balere Borca koji nisu na ovom spisku. ¥

Ekipa

"

crveno-plavih" iz 1988. godine: Sve as do asa

Slobodan Karali}: Nigdje

kao u Bawoj Luci

KUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTI

POPOVI] I KU@E PO UKUSU NOVINARA

AKCIJA

"

GLASA SRPSKE"

Dragan Novakovi} (Ra-

dio-televizija Republike

Srpske):

IDEALAN TIM: Janto-

qak, Som-

b o l a c ,

P e l c ,

Bilbija,

Marino-

vi}, [pi-

ca, Smi-

leski, M-

a r j a n o -

vi}, Ib-

rahimbegovi}, Fazli}, A.

Kova~evi}.

PET NAJBOQIH: A.

Kova~evi}, Sombolac, Ibra-

himbegovi}, Bilbija, Fazli}

NAJBOQI TRENER:

Vladica Popovi}.

Darko Dragi~evi} (Al-

ternativna televizija):

IDEALAN TIM: Janto-

qak, Ga-

vrilovi},

Sombol-

ac, Pelc,

Spasoje-

vi}, Li-

p o v a c ,

Mateji},

Knez, A.

K o v a ~ e -

vi}, Ratkovi}, Marjanovi}.

PET NAJBOQIH: Jan-

toqak, Knez, A. Kova~evi},

Mateji}, Marjanovi}.

NAJBOQI TRENER: Jo-

sip Kuè.

Slobodan Petrovi} (Tele-

vizija "Pink BH#):

IDEALAN TIM: Kara-

li}, Malb-

a{i}, Ara-

n i t o v i } ,

Teinovi},

B i l b i j a ,

[pica, Ma-

leti}, Qu-

b o j e v i } ,

B e { i r e -

vi}, Gruji}, Lupi}.

PET NAJBOQIH: Qubo-

jevi}, Knez, [pica, Gruji},

Be{irevi}.

NAJBOQI TRENER:

Dragan Vuk{a.

Dragi{a Axi} (BEL tele-

vizija):

IDEALAN TIM: Janto-

qak, Gavri-

lovi}, Br-

wac, Bilbi-

ja, Lipovac,

[pica, Sm-

ileski, Ma-

teji}, Be-

}irba{i},

Fazli}, A.

Kova~evi}.

PET NAJBOQIH: Kova-

~evi}, Fazli}, Jantoqak, Smi-

leski, Bilbija.

NAJBOQI TRENER: Jo-

sip Kuè.

Dragan Paji} (Radio Repu-

blike Srpske):

IDEALAN TIM: Kara-

li}, Malb-

a{i}, Som-

bolac, Bil-

bija, Lipo-

vac, [pi-

ca, A. Kov-

a ~ e v i } ,

M a t e j i } ,

B e { i r e -

vi}, Knez, Lupi}.

NAJBOQIH PET: A. Ko-

va~evi}, Lupi}, Knez, Som-

bolac, Mateji}.

NAJBOQI TRENER: Jo-

sip Kuè.

Sini{a Kotara{ ("Sport#):

IDEALAN TIM: Janto-

qak, Gavri-

lovi}, La-

zi}, Bilbi-

ja, Lipovac,

[ p i c a ,

Smileski,

M a t e j i } ,

Ibrahimbe-

govi}, Fa-

zli}, A. Ko-

va~evi}.

PET NAJBOQIH: A. Ko-

va~evi}, Fazli}, Mateji},

[pica, Bilbija.

NAJBOQI TRENER: Vla-

dica Popovi}.

Slavko Basara ("Nezavisne

novine#):

IDEALAN TIM: Janto-

qak, Pelc,

G a v r i l o -

vi}, Bilbi-

ja, Lipov-

ac, [pica,

Knez, Spa-

s o j e v i } ,

F a z l i } ,

I b r a h i m -

begovi}, A. Kova~evi}.

NAJBOQIH PET: A. Ko-

va~evi}, Fazli}, Bilbija,

Spasojevi}, Knez.

NAJBOQI TRENER: Hu-

snija Fazli}.

Emir Galija{ ("Sportske

novosti#):

IDEALAN TIM: Janto-

qak, Som-

bolac, Ga-

vrilovi},

Spasojevi},

Kasumovi},

[ p i c a ,

Smileski,

Tomqeno-

vi}, Knez,

Fazli}, A.

Kova~evi}.

PET NAJBOQIH: Knez,

Kasumovi}, Fazli}, A. Kova~e-

vi}, Sombolac.

NAJBOQI TRENER: Jo-

sip Kuè.

Darko Pa{agi} ("Glas Srp-

ske#):

IDEALAN TIM: Janto-

qak, Mal-

b a { i } ,

Sombolac,

L i p o v a c ,

B i l b i j a ,

[ p i c a ,

Knez, Ma-

teji}, Mar-

j a n o v i } ,

Fazli}, A.

Kova~evi}.

PET NAJBOQIH: Knez,

Sombolac, Kova~evi}, Marja-

novi}, Bilbija.

NAJBOQI TRENER: Vla-

dica Popovi}.

Bojan Boì} ("Blic#):

IDEALAN TIM: Kara-

li}, Somb-

olac, Laz-

i}, Bilbi-

ja, Lipov-

ac, Gruji},

M a t e j i } ,

Qubojevi},

I b r a h i m -

b e g o v i } ,

Knez, A. Kova~evi}.

PET NAJBOQIH: Lipo-

vac, Mateji}, Knez, Quboje-

vi}, A. Kova~evi}.

NAJBOQI TRENER: Jo-

sip Kuè.

Du{an Pra{talo ("Glas

Srpske#):

IDEALAN TIM: Janto-

qak, Ga-

vrilovi},

Sombolac,

B i l b i j a ,

Lipovac,

[ p i c a ,

Knez, Ma-

t e j i } ,

Marjano-

vi}, Fa-

zli}, A. Kova~evi}.

PET NAJBOQIH: Bil-

bija, Knez, A. Kova~evi}, Ma-

teji}, Sombolac.

NAJBOQI TRENER:

Vladica Popovi}.

22. i 23. jul 2006.SPORT

4

BEOGRAD - Uz {pansku mu-

ziku, sijevawe bliceva i zuja-

we kamera u beogradskom klubu

"Koling# predstavqen je prvi

selektor nacionalnog tima Sr-

bije Havijer Klemente. ̂ uveni

[panac pojavio se ta~no u pod-

ne u dru{tvu asistenta Riste

Vidakovi}a i predsjednika Fud-

balskog saveza Srbije Zvezdana

Terzi}a, zahvalio na ukazanoj

~asti i toplom do~eku srpskog

naroda da bi na kraju polu~a-

sovnog razgovora predstavni-

cima medija rekao:

- Srbija je za mene izazov

karijere, ne samo zato {to je

posqedwi u nizu u mojoj trener-

skoj karijeri nego i zbog ambi-

cioznog projekta wenih ~elni-

ka. Predsjednik Terzi} se u raz-

govoru sa mnom vodio osje}awi-

ma i stekao sam utisak da je we-

gov pristup bio krajwe iskren.

Uz podatak da je od tri ponude

koje sam imao to bila jedina iz

Evrope, to je odlu~ilo da do-

|em ovdje.

Temperamenti Baskijac je

zatim dodao:

- Danas po~iwe nova istori-

ja srpskog fudbala, ali znam da

je Srbija i u pro{losti dala

mnogo velikih igra~a i da ima

iza sebe mnogo toga fudbalskog.

Stvarawe novog i mladog tima,

kvalifikacije za prvenstvo

Evrope i formirawe novog

imixa srpskog fudbala za mene

su bili veliki izazovi da pri-

hvatim ponudu.

Na pitawe kako je dobio na-

dimak Mali Napoleon Klemen-

te je odgovorio:

- Vjerovatno zbog visine.

Ozbiqan sam u poslu, ali ni-

sam toliko strog kako se pi{e

i opasan kao {to je bio ~uveni

vojskovo|a.

Iskusni stru~wak je dodao

da je u posqedwe vrijeme pratio

igre reprezentacije:

- Gledao sam va{ nacional-

ni tim protiv [panije u kvali-

fikacionoj grupi kada niste

blistali. [panija je bila boqa,

pogotovo u prvom poluvremenu,

ali ste izvukli povoqan rezul-

tat. Na Mundijalu sam gledao

utakmicu protiv Holandije i

mislim da je poraz u woj bio od-

lu~uju}i za plasman. Iz isku-

stva znam koliko je Srbiji pr-

vi me~ vaàn na velikim takmi-

~ewima i siguran sam da su va-

{i igra~i zbog toga pali u mo-

tivaciji.

Klemente je istakao i da je

ve} po~eo sa upoznavawem igra-

~a na koje ra~una u timu:

- Za ovih nedjequ dana poku-

{ao sam da nau~im i kako se pi-

{u i ~itaju imena va{ih igra-

~a. I sada znam mnogo vi{e ne-

go prije tri dana. Qudi iz va-

{eg saveza pripremaju mi vi-

deo-kasete sa snimcima svih

igra~a iz "A# i mlade selekci-

je koji dolaze u obzir za sastav.

Kad ih pogledam i analiziram

procijeni}u mogu}nosti svakog

fudbalera.

Zatim je Klemente iznio

osnovnu ideju kojom }e se ruko-

voditi u radu za reprezentaci-

jom Srbije:

- Mladu selekciju (do 21 go-

dine) nisam gledao, ali sam si-

guran da wima pripada budu}-

nost. Treba kombinovati wiho-

vu snagu i iskustvo starijih, to

je dobitna kombinacija.

Na pitawe da li u~i srpski

jezik, [panac je odgovorio:

- Daj Boè da sam toliko pa-

metan kao va{i igra~i koji za

dva mjeseca nau~e {panski. Tru-

di}u se da barem ne{to nau~im,

iako su vam komplikovana ~ak i

slova.

Reprezentaciji slijedi na-

poran program - gostovawe u ̂ e-

{koj pa utakmica sa Azerbejxa-

nom bez publike i gostovawe u

Poqskoj.

- Utakmica u ̂ e{koj 4. avgu-

sta je veoma va`na jer }u se pr-

vi put sresti sa izabranicima,

ali najva`nija je nedjeqa uo~i

starta u kvalifikacijama pro-

tiv Azerbejxana. Ne volim da

igram bez publike, pogotovo {to

sam se vode}i reprezentaciju

[panije u Beogradu uvjerio u ve-

liku snagu i podr{ku va{ih na-

vija~a. Startujem sa velikom ̀ e-

qom i ambicijama pa se nadam

da }u prona}i i igra~e sa takvim

ambicijama - zakqu~io je Kle-

mente.

¥ B. MARKOVI]

[PANSKI STRU^WAK HAVIJER KLEMENTE ZVANI^NO PREDSTAVQEN KAO NOVI SELEKTOR SRBIJE

\Havijer Klemente: Stvara novi imix srpskog fudbala

IZAZOV KARIJEREDanas po~iwe nova istorija srpskog fudbala, ali znam

da je Srbija i u pro{losti dala mnogo velikih igra~a

i da iza sebe ima mnogo toga fudbalskog, kaè Klemente

CIFRA TAJNA

Predsjednik Fudbalskog

saveza Srbije Zvezdan Terzi}

izbjegao je da odgovori o cije-

ni Klementeove dvogodi{we

vjernosti.

- Ne bi bilo popularno da

iznosim detaqe na{eg dogo-

vora. Najva`nije je da je ugo-

vor sa Klementeom sklopqen

i da smo svi zadovoqni. Ako

ba{ insistirate re}i }u vam

da je cifra tri do pet puta ma-

wa od one koju je dobio za vo-

|ewe {panske selekcije i da

to nije bilo odlu~uju}e za we-

govu odluku.

MILO[EVI]

Na pitawe da li je upoznat

sa namjerom kapitena Save Mi-

lo{evi}a da se oprosti od re-

prezentacije i {ta misli o to-

me, novi selektor Srbije je re-

kao:

- Poznajem Milo{evi}a iz

[panije, gledao sam ga mnogo

puta. Razgovara}u sa wim, a vi-

dje}emo {ta }e od toga biti.

PORTUGALETE - Vater-

polo reprezentacija Srbije i

Crne Gore zabiqeìla je dru-

gu pobjedu na polufinalnom

turniru Svjetske lige u {pan-

skom Portugaleteu. U drugom

me~u "plavi# su bili boqi od

Rumunije 12:5.

Poslije ne{to opu{tenije

odigranog prvog poluvremena, pu-

leni Dejana Udovi~i}a su u tre-

}oj ~etvrtini odigrali vrhun-

ski, rije{iv{i ovaj period u svo-

ju korist rezultatom 6:1, da bi u

posqedwoj dionici jo{ i pove}a-

li vo|stvo.

Kao i u prvom duelu protiv

[panaca, [api} je sa tri gola

bio najefikasniji, Goci} i Ni-

ki} su postigli po dva, a po jed-

nom su se u listu strijelaca upi-

sali Trbojevi}, Filipovi}, Udo-

vi~i}, Vujasinovi} i Pekovi}.

Poslije me~a, trener repre-

zentacije Dejan Udovi~i} je dao

svoj komentar:

- Prvo poluvrijeme smo odi-

grali kao uspavani i prihvatili

wihov sistem igre. Sre}om, u na-

stavku smo popravili realizaci-

ju igra~a vi{e, pa je sve krenulo

onako kao {to smo èqeli. ¥

"

PLAVI" USPJE[NI U DRUGOM KOLU SVJETSKE LIGE

Rumuni na dnu bazena

BAWA LUKA - Ekipe Mil

art, DOO Duga, Sensomed Prwa-

vor i Sestre Osmanovi} u ̀ enskoj

te Lukavac, Apoteka Zdravqe,

[ark BG i Eros u mu{koj konku-

renciji, polufinalisti su ~etvr-

tog "Zepter beach volley# turnira,

koji se odràva na plaì kod Ze-

lenog mosta.

Tako }e se u polufinalu od-

bojka{ica sastati Mil art i

DOO Duga, te Sensomed Prwavor

i Sestre Osmanovi}. Prvi me~

na rasporedu je u 9, a drugi od 10

~asova.

U prvom polufinalu odboj-

ka{a, od 11 ~asova, sasta}e se

Lukavac i [ark BG, dok }e dru-

ga borba za finale izme|u Apo-

teke Zdravqe i Erosa po~eti u

podne.

Utakmica za tre}e mjesto u

mu{koj konkurenciji igra}e se

od 14 ~asova, dok }e dame starto-

vati jedan ~as kasnije. Finalni

me~ ovogodi{weg turnira odboj-

ka{ice }e odigrati u 16, dok }e

odbojka{i startovati u 17 ~aso-

va. Poslije toga uslijedi}e pro-

gla{ewe pobjednika i dodjela

nagrada.

Treba ista}i da su odbojka{i

prikazali odli~ne igre i pored

visokih temperatura, pa su se na

plaì kod Zelenog mosta borili

i sa rivalima i vru}inom.

Organizator ~etvrtog "Zep-ter beach volley# turnira je Fa-

kultet fizi~kog vaspitawa i

sporta, a generalni sponzor je

Cepter banka.

Rezultati: odbojka{ice: prvo

kolo: Mladost - Mil art 9:21, Se-

stre Osmanovi} - Cepter 21:13,

Garfild - Sensomed Prwavor

14:21, drugo kolo: DOO Duga - Ni-

je svejedno 21:4, 21:3, Mil art - Bo

@e 21:16, 21:19, Iks - Sestre Osma-

novi} 21:10, 21:10.

Odbojka{i: prvo kolo: Lukavac

- Modri~a 21:11, Mil art - Iko

14:21, Zevs - [ark BG 13:21, Apote-

ka Zdravqe - Dva Dra 21:4, Eros -

Ejx projekt 21:14, Farmaceuti - Ka-

sper 8:21, drugo kolo: Modri~a No-

voprom - Lukavac 16:21, 21:11, 18:20,

Iko - [ark BG 8:21, 17:28, Eros - Ka-

sper 21:14, 21:14. Ekipa Apoteka

Zdravqe direktno se plasirala u

polufinale, po{to u ~etvrtfina-

lu nije imala protivnika.

¥ N. [TRKI]

U SUBOTU SE ZAVR[AVA ÊTVRTI

"

ZEPTER BEACH VOLLEY" TURNIR

ODBOJKA POBIJEDILA VRU]INU

\ Jedan od me~eva: Velika borba na mreì

(Snimio R. OSTOJI])

\ Denis [efik: Lako do drugog slavqa

BAZEN: Portugalete, gledalaca: 300, sudije: Bok (Wema~-

ka), Molinier ([panija), igra~ vi{e: Srbija i Crna Gora 10

(5), Rumunija 6 (2).

SRBIJA I CRNA GORA: [efik, Trbojevi} 1, Koci} 2,

Udovi~i} 1, Savi}, Ikodinovi}, Niki} 2, Filipovi} 1, ]iri},

[api} 3, Vujasinovi} 1, Prlainovi}, Pekovi} 1.

RUMUNIJA: Dinu, Radu 1, Giban, Bonka 2, Josep 1, Buzi-

la, Dunka, Musap, Andrej, \or|esku 1, Matei, Kadar, Nensi.

SRBIJA I C. GORA RUMUNIJA12:5

(2:1, 2:3, 6:1, 2:0)

BAWA LUKA - Pliva~i

Olimpa i Bawe Luke ovog vi-

kenda nastupi}e na prvenstvu

BiH za kadete, juniore i seni-

ore koje se odràva u Mostaru.

[ampionat }e okupiti vi{e od

200 takmi~ara iz skoro svih

klubova BiH.

Za Olimp }e nastupiti 14

pliva~a: Miodrag ̂ eko, Milan

Glamo~i}, Ogwen Mati}, Ne-

mawa Vukovi}, Aleksandar

Drndarevi}, Ismar Vajra~a,

Monika Duvwak, Qubomir Go-

rowa, Nenad Simi}, Srevan Vu-

kovi}, Milan Laki}, Nemawa

Te{anovi} i Irina Gorowa.

Pliva~ki klub Bawu Luku

predstavqa}e devet pliva~a:

Vasko Jo{i}, Aleksa Jo{i},

Marija Vujasin, Sr|an Vujasin,

\or|e Ivi}, Slobodanka Ra-

~i}, Tawa Ra~i}, Maja Masti-

kosa i Ivana Iki}. ¥ N. [.

PLIVA^KO PRVENSTVO BiH

Bawolu~ani u Mostaru

IZMIR - Poslije {est uzastopnih po-

bjeda na Evropskom prvenstvu za igra~e do

20 godina, mlada ko{arka{ka reprezenta-

cija Srbije i Crne Gore u petak je imala

slobodan dan, a ve} u subotu je o~ekuje po-

lufinalni duel sa Italijom.

Selektor "plavih# nada Miroslav

Nikoli} sumirao je utiske iz Izmira na-

kon te{ko izvojevanog trijumfa nad Slo-

vencima, koji su poklekli tek poslije

produètka.

- Na{a posqedwa utakmica u ~etvrt-

finalnoj grupi je bila veoma napeta. U

dva slu~aja bili smo u bezizlaznoj situ-

aciji, ali smo uspjeli da se izvu~emo i

zasluèno slavimo. Slovenci su poka-

zali da su odli~an tim, a na na{u ne{to

slabiju igru u velikoj mjeri uticao je i

umor.

Slobodan dan na prvenstvu igra~i ni-

su trenirali:

- Neophodan nam je bio odmor. Odrà-

li smo sastanak i poku{ali da osvjeìmo

na{e redove. Napravili smo veliki uspjeh,

ali ulaskom u polufinale se ne}emo zado-

voqiti. Na{ ciq i obaveza je medaqa. ¥

MIROSLAV NIKOLI] O AMBICIJAMA

"

PLAVIH" U TURSKOJ

Medaqa na{a obaveza

AMERI^KA REPREZENTACIJA

Nau~ili lekciju

LAS VEGAS - ̂ lanovi ko{arka{ke repre-

zentacije Sjediwenih Ameri~kih Dràva, koji

su imali prilike da igraju na Olimpijskim

igrama u Atini, smatraju da }e im lekcija iz Gr~-

ke, kada su zauzeli tre}e mjesto, dobro do}i pred

takmi~ewe u Japanu.

- Moramo da radimo naporno. Jedino tako mo-

èmo da ostvarimo na{e èqe. Situacija u na-

{im redovima vi{e nije kao {to je bio slu~aj

2004. godine kada smo izlazili na parket i ~e-

kali da se jednostavno samo od sebe desi to {to

smo mislili da }emo ostvariti. Sada smo svje-

sni da jedino velikim trudom moèmo do ko-

na~nog ciqa i drago mi je da je to primjetno od

prvog treninga - istakao je bek Majamija Dvejn

Vejd.

Pored wega, ~lanovi ekipe koja se pripre-

ma za Mundobasket, a koji su bili i u Atini su

Lebron Xejms, Karmelo Entoni, Amar Studema-

jer i [on Merion.

- Cijeli pristup nam je sada druga~iji. Te

2004. godine, ~ini mi se da smo ozbiqno treni-

rali svega dva, tri dana. Sada imamo dvije ne-

djeqe za osnovni dio priprema, a potom slije-

de i me~evi. Mislim da je to pravi recept - na-

glasio je Lebron Xejms. ¥

MADRID - Poslije dovo|ewa tande-

ma iz torinskog Juventusa, Emersona i

Fabija Kanavara, u Real Madridu naja-

vquju jo{ poja~awa.

- Imali smo pet ciqeva u ovom pre-

laznom roku. Dva smo ostvarili, jo{

tri su ostala. Ima vremena i za wih -

smireno je rekao trener "kraqevskog#

kluba Fabio Kapelo. Podsjetimo, novi

predsjednik Reala Ramon Kalderon je

tokom izborne kampawe najavio dola-

zak i Kake, Fabregasa, te Robena, ali su

wihovi klubovi, ba{ kao i Man~ester

junajted kada je u pitawu Rud van Ni-

stleroj, za sada odbacili mogu}nost tih

transfera. ¥

TRENER REAL MADRIDA FABIO KAPELO NAJAVQUJE

Jo{ tri nova imena

I pored visokih temperatura, igrani

su zanimqivi i neizvjesni me~evi

22. i 23. jul 2006. OGLASI

5

22. i 23. jul 2006.OGLASI

6

Na osnovu ~lana 23. Statuta Dru{tva za upravqawe privatizacionim investicionim fon-

dom "Aktiva vau~er fond# AD Gradi{ka, direktor Dru{tva raspisuje

OGLAS

za prijem u radni odnos

1. INVESTICIONI MENAXER, 2 izvr{ioca

Osim op{tih uslova predvi|enih zakonom, kandidati prije svega moraju da ispuwavaju

sqede}i uslov:

- poloèn ispit za investicionog menaxera.

Uz prijavu za oglas kandidati su obavezni da dostave dokaze o ispuwavawu op{tih i poseb-

nih uslova:

- ovjerenu fotokopiju uvjerewa o sticawu zvawa investicionog menaxera.

- biografiju sa kretawem u slu`bi,

- ovjerenu fotokopiju diplome,

- uvjerewe da se protiv lica ne vodi krivi~ni postupak.

Sa svim kandidatima koji budu u{li u uì izbor obavi}e se intervju, o ~emu }e kandidati

biti blagovremeno obavije{teni.

Rok za podno{ewe prijava je 30 dana od dana objavqivawa.

Prijave se mogu dostaviti li~no na protokol Dru{tva ili preporu~enom po{tom na adresu:

"Aktiva vau~er fond# a. d. Gradi{ka, Vidovdanska b. b. (Poslovni centar "Most#)

Bliè informacije se mogu dobiti na telefon 051/814-159, ili 051/825-510.

DIREKTOR DRU[TVA

Na osnovu ~lana 5.22 stav (3) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH#, broj: 23/01, 7/02,

9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06 i 24/06) Centralna izborna

komisija Bosne i Hercegovine, raspisuje

PONOVNI JAVNI KONKURS

za imenovawe

direktora Glavnog centra za brojawe

i tri zamjenika direktora Glavnog centra za brojawe

Direktor i tri zamjenika direktora Glavnog centra za brojawe }e biti izabrani iz reda tri konstitutivna

naroda i jedan iz reda ostalih u skladu sa ~lanom 5.22 Izbornog zakona BiH.

Kratak opis poslova:

Direktor i zamjenici direktora Glavnog centra za brojawe (u daqem tekstu: Centar) rukovode radom Centra,

donose op{te akte neophodne za funkcionisawe Centra, angaùju potrebno osobqe za rad u Centru, rje{a-

vaju o pravima i obavezama angaòvanih u Centru, podnose izvje{taj o radu Centra i za svoj rad odgovaraju

Centralnoj izbornoj komisiji BiH, te obavqaju druge poslove iz nadle`nosti Centra.

Op{ti uslovi:

Pored posebnih uslova kandidat mora da ispuwava i op{te uslove:

1. da je dràvqanin Bosne i Hercegovine,

2. da je zdravstveno sposoban,

3. da protiv kandidata nije pokrenut krivi~ni postupak za krivi~no djelo za koje je predvi|ena kazna zatvora

tri i vi{e godina ili da mu nije izre~ena zatvorska kazna za krivi~no djelo u~iweno umi{qajem u skladu sa

krivi~nim zakonom u BiH i

4. da nije obuhva}en odredbom ~lana IX. 1 Ustava Bosne i Hercegovine

Posebni uslovi:

VII stepen stru~ne spreme, najmawe tri godine iskustva u provo|ewu izbora, da nije ~lan politi~ke stranke,

poznavawe rada na ra~unaru i da posjeduju odli~ne stru~ne i organizacijske sposobnosti.

Direktor i zamjenici direktora Glavnog centra za brojawe se imenuju na period od 1.8.2006. godine do 31.10.2006.

godine i imaju isti stepen prava, obaveza i odgovornosti i za svoj rad su odgovorni Centralnoj izbornoj

komisiji BiH.

Poslovi u Glavnom centru za brojawe bi}e organizovani u smjenama i zahtijevaju rad duì od punog radnog

vremena, rad u dane vikenda i druge neradne dane i rad no}u kada je potrebno.

S obzirom na sloènost i odgovornost poslova kandidati treba da posjeduju i visok stepen odgovornosti.

Na~in prijavqivawa

Uz prijavu na konkurs potrebno je priloìti sqede}a dokumenta:

- Uvjerewe o dràvqanstvu, ne starije od {est mjeseci,

- Izvod iz mati~ne kwige ro|enih, ne starije od {est mjeseci.

- Uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak, ne starije od tri mjeseca,

- Dokaz o zavr{enom fakultetu ili {koli,

- Dokaz o iskustvu na provo|ewu izbora, izjava da nije ~lan politi~ke stranke i

- Biografija sa adresom stanovawa i kontakt telefon.

Dokumenta koja se prilaù moraju biti originali ili propisno ovjerene fotokopije.

Ukoliko se ne prijave kandidati koji ispuwavaju propisan poseban uslov u pogledu stepena stru~ne spreme, za

direktora i zamjenike direktora bi}e imenovani kandidati koji imaju sredwu stru~nu spremu ukoliko zadovo-

qavaju sve ostale uslove konkursa.

Napomena: Nakon zavr{enog postupka izbora, uspje{ni kandidati }e dostaviti qekarsko uvjerewe da su

zdravstveno sposobni.

Konkurs ostaje otvoren osam (8) dana od dana objavqivawa.

Kandidati koji ispuwavaju uslove konkursa bi}e pozvani na razgovor i prethodnu provjeru poslova u sprovo|ewu

izbora kao i poznavawe rada na ra~unaru.

Prijavu sa dokazima o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova, s adresom, kontakt telefonom, poslati po{tom

ili predati li~no na adresu: Ulica Mula Mustafe Ba{eskije broj 6, 71000 Sarajevo.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

JP[ "[UME REPUBLIKE SRPSKE#

AD SOKOLAC

[G "VRBAWA# KOTOR VARO[

Ul. Cara Du{ana br. 48, tel. 051/782-039

Na osnovu odluke o prodaji furnirskih trupaca, trupaca za qu{tewe i pilanskih trupac putem javnog

nadmetawa broj N.O. 81/05 od 27.12.2005. godine [umsko gazdinstvo "Vrbawa# Kotor Varo{ objavquje

OGLAS

za prodaju {umskih drvnih sortimenata putem javnog nadmetawa (licitacije)

1. PREDMET JAVNOG NADMETAWA:

Predmet javnog nadmetawa su {umski drvni sortimenti trupci, po vrsti, kvalitetnoj strukturi, koli~ini,

po~etnoj cijeni, ukupnoj vrijednosti i mjestu prodaje, kako slijedi

LOT 1

LOT 2

LOT 3

2. PRAVO NA NADMETAWE

Pravo u~e{}a u javnom nadmetawu imaju sva doma}a preduze}a, kao i druga pravna i fizi~ka lica, koja

ispuwavaju sqede}e uslove:

a) Da posjeduju rje{ewe o upisu u sudski registar, dokaz o ispuwewu sqede}e uslove:

a) Da posjeduju rje{ewe o upisu u sudski registar, dokaz o ispuwewu uslova za obavqawe djelatnosti pre-

rade drveta i identifikacioni broj, kopije ovjerene od strane nadle`nog organa;

b) Da se ne nalazi na listi nepouzdanih poslovnih partnera JP[ "[ume RS# a. d. Sokolac (potvrda od

strane [G);

v) Da su uplatili jemstvo (kauciju), u iznosu 10% od po~etne licitirane vrijednosti.

3. SADR@AJ PONUDE

Ponuda mora da sadrì:

a) Naziv i ta~nu adresu u~esnika na licitaciji;

b) Ponu|enu cijenu;

v) Uslove i na~in pla}awa;

g) Dokaz o ispuwavawu uslova iz ta~ke 2 (a, b, v).

4. DOSTAVQAWE PONUDE

Svi zainteresovani, svoje zatvorene ponude, sa naznakom "Ponuda za licitaciju# broj protokola 01-332-

1567/06 od 20.7.2006. godine, treba da dostave JP[ "[ume Republike Srpske# a. d. Sokolac, [G "Vrbawa#,

ul. Cara Du{ana br. 48, 78220 Kotor Varo{.

Rok za dostavqawe ponuda do 29.7.2006. godine do 15 ~asova.

Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati.

5. OTVARAWE PONUDA

Otvarawe ponuda izvr{i}e se javno, uz mogu}nost prisustva u~esnika na licitaciji dana 31.7.2006. go-

dine u 9.30 ~asova, u prostorijama [G "Vrbawa# Kotor Varo{.

6. KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDA I IZBOR NAJPOVOQNIJEG PONU\AÂ:

a) Najve}a ponu|ena cijena;

b) Najpovoqniji na~in i uslovi pla}awa.

7. OSTALE ODREDBE

Ponu|eni {umski drvni sortimenti se mogu pogledati od 7 do 15 ~asova na gore pomenutim destinaci-

jama. Sve potrebne informacije u vezi sa javnim nadmetawem, mogu se dobiti u vremenu od 7 do 15 ~aso-

va u [umskom gazdinstvu, putem telefona 051/782-144 ili na navedenoj adresi.

DIREKTOR

Indeks Vrijednost Promjena % Promjene

BIRS 1420.57 -3.44 -0.24

ERS10 1857.04 5.82 0.31

FIRS 2737.58 -7.52 -0.27

Najboqi

kupovni

kurs

Najboqi

prodajni

kurs

Prosje~na

cijena

%

promjene

cijene

Maks

cijena

Min

cijena

Broj

prometovanih

akcija

Ukupan

promet (KM)

RFUM-R-A RAFINERIJA UQA AD MODRIÂ 0.31 0.32 0,31 0.32 0.31 0.31 938 291

TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BAWA LUKA 1.91 1.92 1,9 0.68 1.91 1.9 20,665 39,310

VBBB-R-A NLB RAZVOJNA BANKA AD BAWA LUKA 1,861.00 2,035.00 1850 0

BLBP-R-A PIF BLB-PROFIT AD BAWA LUKA 5.5 5.75 5,69 3.4 5.74 5.5 2,565 14,588

BLKP-R-A BALKAN INVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 7.1 7.5 7,26 2.1 7.81 7.1 16,369 123,278

BRSP-R-A PIF BORS INVEST FOND AD BAWA LUKA 4.85 5 4,86 -0.44 4.92 4.81 937 4,542

EINP-R-A EUROINVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 18.2 19.75 19,47 1.71 19.75 19.33 2,800 54,862

EKVP-R-A PIF AKTIVA INVEST FOND AD GRADI[KA 5.2 5.75 5,72 7.66 5.75 5.21 1,874 10,713

INVP-R-A PIF INVEST NOVA FOND AD BIJEQINA 0.099 0.1 0,099 0.4 0.1 0.098 617,151 61,340

JHKP-R-A PIF JAHORINA KOIN AD I.SARAJEVO-PALE 3.07 3,14 3.94 3.3 3.02 723 2,271

KRIP-R-A KRISTAL INVEST FOND AD BAWA LUKA 7.12 7.7 7,01 -9.29 7.02 7.01 518 3,632

PLRP-R-A POLARA INVEST FOND AD BAWA LUKA 6.7 6.9 6,83 -1.75 6.9 6.8 340 2,326

PRVP-R-A PIF PRIVREDNIK AD BAWA LUKA 3.05 3.1 3,02 3.78 3.05 2.9 3,751 11,327

VBIP-R-A PIF VB FOND AD BAWA LUKA 5.09 5.1 4,92 4.8 5.09 4.69 40,668 205,751

VIBP-R-A PIF VIB FOND AD BAWA LUKA 5.81 5.9 5,73 -0.84 5.81 5.61 406 2,327

ZPTP-R-A PIF CEPTER FOND AD BAWA LUKA 8.5 8.51 8,51 0 8.52 8.51 4,291 36,519

713,996 573,077

APBL-R-A AUTOPREVOZ AD BAWA LUKA 0.0011 0.0012 0,0012 9.09 0.0012 0.0012 500,000 600

BIRA-R-A BIRA^ AD ZVORNIK 0.054 0,054 0 0.054 0.054 20,000 1,080

BLNV-R-A BELFAN-NOVI AD BAWA LUKA 0,071(A) -19.32 0.071 0.071 100 7

BLPV-R-A BAWALU^KA PIVARA AD BAWA LUKA 1.08 1.12 1,1 -1.79 1.1 1.1 1,159 1,275

BOKS-R-A BOKSIT AD MILI]I 1.32 1.35 1,32 -1.49 1.32 1.32 4,430 5,848

BOSK-R-A BOSKA RK AD BAWA LUKA 0.151 0.17 0,151 -6.21 0.151 0.151 9,128 1,378

EDPL-R-A ELEKTRODISTRIBUCIJA AD PALE 0.712 0.73 0,712 0 0.712 0.712 1,399 996

EKBL-R-A ELEKTROKRAJINA AD BAWA LUKA 0.77 0.78 0,78 1.3 0.78 0.78 12,020 9,376

EKHC-R-A ELEKTROHERCEGOVINA AD TREBIWE 0.704 0.76 0,704 0.14 0.704 0.704 1,747 1,230

ELBJ-R-A ELEKTRO-BIJEQINA AD BIJEQINA 0.661 0.72 0,71 -1.36 0.715 0.67 13,495 9,584

ELDO-R-A ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ 0.721 0.748 0,71 -0.14 0.71 0.71 4,684 3,326

ELVA-R-A ELVACO AD BIJEQINA 0.19 0.2 0,19 0 0.19 0.19 3,335 634

GRDA-R-A GRA\A AD BAWA LUKA 0.28 0.5 0,28 -3.45 0.28 0.28 848 237

HEDR-R-A HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VI[EGRAD 0.9 0.95 0,937 -1.39 0.95 0.9 32,889 30,813

HELV-R-A HIDROELEKTRANE NA VRBASU AD M.GRAD 0.902 1 1 0.1 1 1 10,500 10,500

HETR-R-A HIDROELEK. NA TREBI[WICI AD TREBIWE 1.4 1.41 1,4 0.72 1.4 1.4 24,934 34,908

HGPT-R-A HERCEGOVINAPUTEVI AD TREBIWE 2.96 3 2,96(A) 1.72 2.96 2.96 959 2,839

KRIS-R-A KRISTAL AD BAWA LUKA 0,2 81.82 0.2 0.2 1,754,239 350,848

KRJN-R-A KRAJINA GP AD BAWA LUKA 1.19 1,19 -0.83 1.19 1.19 3,257 3,876

KRPT-R-A KRAJINAPETROL AD BAWA LUKA 1(A) 0 1 1 233 233

KZPT-R-A KOZARAPUTEVI AD BAWA LUKA 1.36 1.4 1,4 5.26 1.4 1.4 13,014 18,220

METL-R-A METAL AD GRADI[KA 0.439 0,4 0 0.4 0.4 10,508 4,203

MGPT-R-A MRKOWI]PUTEVI AD MRKOWI] GRAD 1 1.5 1 0 1 1 466 466

MRDN-R-A MERIDIAN AD BAWA LUKA 0.4 0.5 0,4 0 0.4 0.4 1,111 444

PREV-R-A PREVOZ AD SREBRENICA 0.375 0,301(A) -19.95 0.301 0.301 200 60

PTSA-R-A PUT GP AD ISTO^NO SARAJEVO 0.4 0.64 0,45 12.5 0.45 0.45 4,788 2,155

RITE-R-A R I TE GACKO AD GACKO 0.43 0.45 0,438 4.83 0.44 0.43 49,853 21,862

RNAF-R-A RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD 0.277 0.279 0,277 6.13 0.277 0.277 21,311 5,903

RTEU-R-A R I TE UGQEVIK AD UGQEVIK 0.63 0.649 0,635 -0.97 0.649 0.63 90,175 57,031

TRZN-R-A TR@NICA AD BAWA LUKA 1.07 1.1 1,07 -0.07 1.07 1.06 5,871 6,278

VITA-R-A VITAMINKA AD BAWA LUKA 0.365 1 0,365 1.11 0.365 0.365 3,339 1,219

VLPH-R-A VELEPREHRANA AD BAWA LUKA 0.31 0,3 0 0.3 0.3 16,094 4,828

VTNK-R-A VITINKA AD KOZLUK 7.04 7.8 7,05 0.14 7.05 7.05 62 437

VTRG-R-A VITOROG AD [IPOVO 0.12 0,12(A) 0 0.12 0.12 868 104

ZERS-R-A @EQEZNICE RS AD, DOBOJ 0.12 0.125 0,12 0 0.12 0.12 433,583 52,030

ZOPM-R-A ZRAK-OPTOMEHANIKA AD BILE]A 0.052 0.12 0,052 -3.7 0.052 0.052 40,059 2,083

ZPSI-R-A SLAVKO IVANÊVI] ZOP AD BAWA LUKA 0.64 0,64 -20 0.64 0.64 10 6

3,090,668 646,917

Oznaka

HOV

E M I T E N T

Slobodno berzansko trì{te

KURSNA LISTA BAWALU^KE BERZE - 21. jul 2006.

Ukupno kotacija

Kotacija fondova

Berzanska kotacija

Ukupno slobodno berzansko trì{te

Preostale naruxbe Sklopqeni poslovi

3,804,664 1,219,994UKUPAN PROMET

A-(posao sklopqen izme|u klijenata iz iste brokerske ku}e)

Trupci bukve I klasa 300 106,00 31.800,00 Radili{te Kotor Varo{

Trupci bukve II klasa 400 82,00 32.800,00

Trupci bukve III klasa 300 62,00 18.600,00 "Vigo{ta# Odjeqewe 176

SVEUKUPNO 1.000 83.200,00

Vrsta sortimenta

i kvalitetna struktura

Koli~ina

m3 Cijena KM

(bez PDV)

Vrijednost

(bez PDV)

Mjesto

prodaje

Po~etna

Trupci bukve I klasa 200 106,00 21.200,00 Radili{te Maslovare

Trupci bukve II klasa 150 82,00 12.300,00

Trupci bukve III klasa 150 62,00 9.300,00 Odjeqewe 4 GJ "Vrbawa#

SVEUKUPNO 500 42.800,00

Vrsta sortimenta


Koli~ina

m3 Cijena KM

(bez PDV)

Vrijednost

(bez PDV)

Mjesto

prodaje

Po~etna

Trupci J/S I klasa 450 127,00 57.150,00 Radili{te [iprage 1

Trupci J/S II klasa 300 106,00 31.800,00

Trupci J/S III klasa 250 89,00 22.250,00 Stovari{te Ilomska

SVEUKUPNO 1000 111.200,00

Vrsta sortimenta


Koli~ina

m3 Cijena KM

(bez PDV)

Vrijednost

(bez PDV)

Mjesto

prodaje

Po~etna

BOSNA I HERCEGOVINA

CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA

BOSNA I HERCEGOVINA

CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA

SREDI[NJE IZBORNO POVJERENSTVO

22. i 23. jul 2006. OGLASI

7


8

USLUGE

DIO I: UGOVORNI ORGAN

I.1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA

I.2. ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE

Kao pod I.1.

I.3. ADRESA NA KOJOJ SE MO@E DOBITI DOKUMENTACIJA

Kao pod I.1.

I.4. ADRESA NA KOJU SE DOSTAVQAJU PONUDE

Kao pod I.1.

I.5. VRSTA UGOVORNOG ORGANA (~lan 3 ZJN1

)

Upravni organ, na lokalnom nivou.

DIO II: PREDMET UGOVORA

II.1. VRSTA UGOVORA:

Robe

II.2. DA LI SE NAMJERAVA ZAKQUÎTI OKVIRNI SPORAZUM?

Ne

II.3. NAZIV / REFERENCA POD KOJIM JE KONKRETAN UGOVOR

EVIDENTIRAN KOD UGOVORNOG ORGANA

II.4. OPIS PREDMETA UGOVORA:

- isporuka i instalirawe ra~unarske opreme za opremawe Centra za usluge

gra|anima, Odjeqewa za buxet i finansije i Odjeqewa za urbanizam u skladu sa

tehni~kim specifikacijama koje su sastavni dio tenderske dokumentacije

II.5. UKUPNA KOLIÎNA (BROJ JEDINICA) I/ILI OBIM UGOVORA

Dato u tenderskoj dokumentaciji

II.6. LOKACIJA IZVR[EWA USLUGA

II.7. PODJELA NA LOTOVE

Da

Ponuda se dostavqa za svaki lot, za jedan ili oba lota.

II.8. PRIHVATQIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA? (~lan 17 ZJN)

Ne

II.9. TRAJAWE UGOVORA ILI ROK IZVR[EWA

60 dana

DIO III: PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNI^KE INFORMACIJE

III.1. GARANCIJA ZA PONUDU

Ne traì se

III.2. GARANCIJA ZA DOBRO IZVR[EWE UGOVORA

U vrijednosti 5 % od ponu|ene cijene

III.3. DODATNE INFORMACIJE VEZANO ZA GARANCIJU

Garancija za dobro izvr{ewe ugovora se podnosi u obliku bankovne garancije

koja }e vaìti 90 dana.

III.4. USLOVI ZA UÊ[]E - LI^NA SITUACIJA (~lan 23 ZJN)

III.5. USLOVI ZA UÊ[]E - SPOSOBNOST ZA OBAVQAWE PROFE-

SIONALNE DJELATNOSTI (~lan 24 ZJN)

III.6. USLOVI ZA UÊ[]E - EKONOMSKA I FINANSIJSKA PODOB-

NOST (~lan 25 ZJN)

- Izjave o ukupnom prometu ponu|a~a u segmentu poslovawa koji je predmet ugov-

ora, za posqedwe dvije finansijske godine za koje se raspolaè podacima, ili

od datuma registracije, odnosno po~etka poslovawa u predmetnom segmentu, ako

je ponu|a~ registrovan, odnosno po~eo sa radom prije mawe od dve godine;

- Bilans stawa i uspjeha za posqedwe dve finansijske godine za koje se raspo-

laè podacima, ili od datuma registracije, odnosno po~etka poslovawa u pred-

metnom segmentu, ako je ponu|a~ registrovan, odnosno po~eo sa ra|om prije mawe

od dve godine.

III.7. USLOVI ZA UÊ[]E - TEHNI^KA I/ILI PROFESIONALNA

SPOSOBNOST (~lan 26 ZJN)

- referens lista glavnih isporuka. dobavqa~a. izvr{enih u posqedwe dvije go-

dine, u ra~unarskoj opremi sa vrijednostima, datumima i primaocima uz osigu-

rawe dokumenata u formi potvrda o dostavqenim robama koje su izdali pri-

maoci, ili ukoliko se takve potvrde ne mogu dobiti iz razloga izvan kontrole

dostavqa~a roba, samo uz izjavu dostavqa~a roba o dostavqenoj robi

DIO IV: POSTUPAK

IV.1. VRSTA POSTUPKA:

Otvoreni postupak

IV.2. KRITERIJUMI ZA DODJELU UGOVORA (~lan 34 ZJN):

Sqede}i kriterijumi se primjewuju na ocjenu ponuda:

1) Cijena u~e{}e 60%

2) Obezbije|en servis u~e{}e 20%

3) Period izvr{ewa u~e{}e 10%

4) Garantni rok u~e{}e 10%

IV.3. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE (~lan

18 ZJN):

Tenderska dokumentacija moè se dobiti na adresi nazna~enoj u ta~ki 1.1., na-

jkasnije u roku od 10 dana prije krajweg roka za dostavqawe ponuda. Nov~ana nakna-

da za tendersku dokumentaciju iznosi 50,00 KM.

IV.4. ZAHTJEVI U POGLEDU JEZIKA PONUDE

IV.5. ROK ZA PRIJEM PONUDA

Ponude se dostavqaju na slede}u adresu: ulica Mome Vidovi}a br. 77 78 420 Sr-

bac do 14.8.2006. godine do 11 ~asova i 30 minuta.

IV.6. MINIMALAN VREMENSKI PERIOD VA@NOSTI PONUDE KOJI

JE PONU\A^ DU@AN OBEZBIJEDITI

30 dana nakon krajweg roka za podno{ewe ponuda.

IV.7. DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA

Ponude se trebaju dostaviti na sqede}u adresu;

Op{tina Srbac

Mome Vidovi}a br. 7,

78 420 Srbac

Javno otvarawe ponuda }e se odràti dana 14.8.2006. godine u 12 ~asova za Lot 1,

a 13 ~asova za Lot 2. Dobavqa~i ili wihovi predstavnici mogu prisustvovati

na otvarawu tehni~kih; ponuda. Informacije koje se iskaù u toku javnog otvarawa

ponuda dostavi}e se svim dobavqa~ima koji su u roku dostavili ponude.

DIO V: DODATNE INFORMACIJE

Sve dodatne informacije mogu se dobiti na adresi nazna~enoj u ta~ki I.1.

1

Zakon o javnim nabavkama BiH

BOSNA I HERCEGOVINA

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA SRBAC

OBAVJE[TEWE O NABAVCI

Organizacija Kontakt-osoba

OP[TINA SRBAC LEPIR MILORAD

Adresa Po{tanski broj

Mome Vidovi}a 7 78 420

Grad Identifikacioni broj

Srbac 4401255660003

Telefon Faks

00381 51 740 001 00387 51 740 152

Elektronska po{ta (e-mail) Internet adresa (web)

Ugovor o isporuci i instalirawu ra~unarske opreme za Centar za usluge

gra|anima, Odjeqewa za buxet i finansije i Odjeqewe za urbanizam.

LOT 1: Nabavka servera i personalnih ra~unara

LOT 2: Nabavka {tampa~a

Srbac, zgrada Op{tine

Pravo u~e{}a u postupku dodjele ugovora imaju svi kandidati iz BiH koji su

registrovani za obavqawe djelatnosti koja je predmet ponude, koji imaju potreb-

na iskustva u dostavqawu roba koje su predmet nabavke, osim kandidata koji su

iskqu~eni iz prava u~e{}a u postupku dodijele ugovora o javnim nabavkama, u

skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama ("Sl. glasnik BiH# br. 49/04 ).

- Naziv ponu|a~a sa ta~nom adresom

- Ovjerena kopija rje{ewa o upisu u sudski registar, ne starija od tri mjeseca

Ponude se podnose na jednom od zvani~nih jezika u BiH

Tenderska dokumentacija se moè preuzeti u prostorijama op{tine Srbac

(kancelarija br. 34), svakim radnim danom, u periodu nazna~enom u ta~ki IV.3.,

od 8 do 14 ~asova, uz dokaz o uplati nazna~enog iznosa za preuzimawe tender-

ske dokumentacije.

Uplata se ima izvr{iti na ìro ra~un br. 5510180000997326 kod Nove bawalu~ke

banke sa naznakom vrste prihoda 729124, svrha uplate: tendereka dokumentacije

za ra~unarsku opremu

Ponude se podnose u zatvorenoj koverti, za svaki lot posebno, sa naznakom

"Ponuda za ra~anarsku opremu Lot 1 ili Lot 2 # - NE OTVARAJ PRIJE

14.8.2006. godine do 11 i 30 ~asova.

Ukoliko ponu|a~i podnose ponude za oba lota, dokaze u skladu sa ~lanom 23 Za-

kona o javnim nabavkama i ostalu kvalifikacionu dokumentaciju mogu dostavi-

ti u ponudu za Lot 1.

22. i 23. jul 2006. OGLASI

9

USLUGE

DIO I: UGOVORNI ORGAN

I. 1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA

I. 2. ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE

Kao pod I. 1.

I. 3. ADRESA NA KOJOJ SE MO@E DOBITI DOKUMENTACIJA

Kao pod I. 1.

I. 4. ADRESA NA KOJU SE DOSTAVQAJU PONUDE/ZAHTJEVI ZA UÊ[]E

Kao pod I. 1.

I. 5. VRSTA UGOVORNOG ORGANA (~lan 3 ZJN1

)

Upravni organ

DIO II: PREDMET UGOVORA

II. 1. VRSTA UGOVORA:

Usluge

II. 2. DA LI SE NAMJERAVA ZAKQUÎTI OKVIRNI SPORAZUM?

Ne

II. 3. NAZIV/REFERENCA POD KOJIM JE KONKRETAN UGOVOR EVIDENTIRAN

KOD UGOVORNOG ORGANA

II. 4. OPIS PREDMETA UGOVORA

- konsultantske usluge u okviru ukupnih priprema i procedure na ispuwavawu uslova za

obezbje|ewe povoqnog kredita na bazi Sporazuma o finansirawu zakqu~enog izme|u Vlade

Austrije i Ministarskog vije}a BiH,

- prikupqawe i obrada potrebnih podataka za izradu investiciono-tehni~kog progra-

ma za izgradwu komunalne infrastrukture (vodosnabdijevawa) u op{tini Srbac, prema

utvr|enim prioritetima, a u okviru mogu}ih kreditnih sredstava,

- definisati tehni~ki segment IT programa,

- definisati i obraditi ekonomsko-finansijski dio programa, prema elementima i kri-

terijumima koji }e omogu}iti pozitivno izja{wavawe nadle`nih banaka odnosno biti

osnova za odobravawe kredita,

- pripremiti izvod iz investiciono-tehni~kog programa (i na engleskom) jeziku, sa

pripremom prezentacije na CD-u, u odgovaraju}em programu.

II. 5. UKUPNA KOLIÎNA (BROJ JEDINICA) I/ILI OBIM UGOVORA

Dato u tenderskoj dokumentaciji.

II. 6. LOKACIJA IZVR[EWA USLUGA

II. 7. PODJELA NA LOTOVE

Ne

II. 8. PRIHVATQIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA? (~lan 17 ZJN)

Ne

II. 9. TRAJAWE UGOVORA ILI ROK IZVR[EWA

60 dana

DIO III: PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNI^KE INFORMACIJE

III. 1. IZNOS GARANCIJE ZA PONUDU

III. 2. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA PONUDU

III. 3. IZNOS GARANCIJE ZA IZVR[EWE UGOVORA

III. 4. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA IZVR[EWE

UGOVORA

III. 5. USLOVI ZA UÊ[]E - LI^NA SITUACIJA (~lan 23 ZJN)

III. 6. USLOVI ZA UÊ[]E - SPOSOBNOST ZA OBAVQAWE PROFESIONALNE

DJELATNOSTI (~lan 24 ZJN)

III. 7. USLOVI ZA UÊ[]E - EKONOMSKA I FINANSIJSKA PODOBNOST

(~lan 25 ZJN)

- Izjave o ukupnom prometu ponu|a~a u segmentu poslovawa koji je predmet ugovora, za

posqedwe dvije finansijske godine za koje se raspolaè podacima, ili od datuma reg-

istracije, odnosno po~etka poslovawa u predmetnom segmentu, ako je ponu|a~ registrovan,

odnosno po~eo sa radom prije mawe od dvije godine;

- Bilans stawa i uspjeha za posqedwe dvije finansijske godine za koje se raspolaè po-

dacima, ili od datuma registracije, odnosno po~etka poslovawa u predmetnom segmen-

tu, ako je ponu|a~ registrovan, odnosno po~eo sa radom prije mawe od dvije godine.

III. 8. USLOVI ZA UÊ[]E - TEHNI^KA I/ILI PROFESIONALNA

SPOSOBNOST (~lan 26 ZJN)

DIO IV: POSTUPAK

IV. 1. VRSTA POSTUPKA:

Ograni~eni postupak (~lan 11. stav 2.)

IV. 2. KRITERIJUMI ZA DODJELU UGOVORA (~lan 34 ZJN):

Ekonomski najpovoqnija ponuda u smislu niè navedenih kriterijuma (prema opada-

ju}em redoslijedu)

1. Cijena izvr{avawa usluga - do 25 poena

2. Reference kqu~nog osobqa za obavqawe poslova, prednost ima iskustvo u izradu in-

vesticiono-tehni~kih programa i studijske dokumentacije - do 25 poena

3. Reference ponu|a~a na bazi obavqenih radova, a posebno izrade investiciono-

tehni~kih programa - do 20 poena.

4. Uslovi pla}awa, sa dinamikom - do 20 poena

5. Rokovi i dinamika izvr{avawa predmetnih radova - do 10 poena.

IV. 3. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE (~lan 18 ZJN):

Tenderska dokumentacija moè se dobiti na adresi nazna~enoj u ta~ki I. 1., najkasnije u

roku od 10 dana prije krajweg roka za dostavqawe ponuda. Nov~ana naknada za tendersku

dokumentaciju iznosi 100,00 KM.

IV. 4. ZAHTJEVI U POGLEDU JEZIKA PONUDE

IV. 5. ROK ZA PRIJEM ZAHTJEVA ZA UÊ[]E

Pozivaju se svi zainteresovani kandidati da podnesu zahtjev za pretkvalifikaciju u roku

od 18 dana od dana objavqivawa obavje{tewa o nabavci u JP NIO "Slu`beni glasnik

BiH# i na web stranici Agencije odnosno do 4.8.2006. godine u 12 ~asova, prilaù}i uz

zahtjev potrebne informacije i dokumente sadràne na djelu III ovog obavje{tewa.

Zahtjevi se pretkvalifikaciju se dostavqaju na protokol op{tine Srbac ili na adresu:

Op{tina Srbac

Mome Vidovi}a br. 7

78420 Srbac

Sa naznakom - Ugovor o pruàwu konsultantskih usluga i izradi investiciono-tehni~kog

programa izgradwe komunalne infrastrukture (vodosnabdijevawa) u op{tini Srbac -

ZAHTJEV ZA UÊ[]E.

Ugovorni organ }e istovremeno, a najkasnije u roku od sedam dana od dono{ewa odluke,

pismeno obavijestiti kandidate koji su blagovremeno podnijeli zahtjeve za u~e{}e o od-

lukama koje su donesene u pogledu pretkvalifikacije te }e kandidatima koji su zadovo-

qili pretkvalifikacije istovremeno poslati poziv za dostavqawe ponuda.

IV. 6. MINIMALAN VREMENSKI PERIOD VA@NOSTI PONUDE KOJI JE

PONU\A^ DU@AN OBEZBIJEDITI

30 dana nakon krajweg roka za podno{ewe ponuda.

IV. 7. DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA

Odredi}e se u pozivu za dostavqawe ponuda koji }e se otpremiti samo kandidatima ko-

ji su zadovoqili pretkvalifikacije. Krajwi rok za prijem ponuda ne}e biti kra}i od

28 dana od datuma otpreme poziva za dostavqawe ponuda pretkvalifikovanim kandi-

datima.

DIO V: DODATNE INFORMACIJE

Sve dodatne informacije mogu se dobiti na adresi nazna~enoj u ta~ki I. 1.

1

Zakon o javnim nabavkama BiH

BOSNA I HERCEGOVINA

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA SRBAC

OBAVJE[TEWE O NABAVCI

Organizacija Kontakt - osoba

OP[TINA SRBAC MIKI] DRAGAN

Adresa Po{tanski broj

Mome Vidovi}a 7 78420

Grad Identifikacioni broj

Srbac

Telefon Faks

00387 51 740 001 00387 51 740 152

Elektronska po{ta (e-mail) Internet adresa (web)

Ugovor o pruàwu konsultantskih usluga i izradi investiciono-tehni~kog programa

izgradwe komunalne infrastrukture (vodosnabdijevawa) u op{tini Srbac.

Srbac

Nema

Nema

Nema

- Naziv kandidata sa ta~nom adresom i identifikacionim (PDV) brojem

- Ovjerena kopija rje{ewa o upisu u sudski registar, ne starija od tri mjeseca

- Priloìti dokaze da stru~no osobqe angaòvano za obavqawe predmetnog posla ima

najmawe 2 (dvije) godine radnog iskustva. (Referens lista do sada izvr{enih usluga)

Ponude se podnose na jednom od zvani~nih jezika u BiH.

Tenderska dokumentacija se moè preuzeti u prostorijama op{tine Srbac (kance-

larija br. 34), svakim radnim danom u periodu od 8 do 14 ~asova, uz dokaz o uplati naz-

na~enog iznosa za preuzimawe tenderske dokumentacije.

Uplata se treba izvr{iti na ìro ra~un br. 5510180000997326 kod Nove bawalu~ke

banke sa naznakom vrste prihoda 729124, svrha uplate: tenderska dokumentacija za kon-

sultantske usluge - komunalna infrastruktura.

Nema

Pravo u~e{}a u postupku dodjele ugovora imaju svi kandidati iz BiH koji su reg-

istrovani za obavqawe djelatnosti koja je predmet ponude, koji imaju potrebna iskust-

va u dostavqawu robe koja je predmet nabavke, osim kandidata koji su iskqu~eni iz

prava u~e{}a u postupku dodijele ugovora o javnim nabavkama, u skladu sa odredbama

Zakona o javnim nabavkama ("Sl. glasnik BiH# br. 49/04).


10

22. i 23. jul 2006. VODI^

11

Va`niji telefoni

Telekom Srpske, informacije 1185

Aùrirawe podataka i

Informacije iz Centralnog registra 1369

Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370

Informacije o berzi 1371

Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372

Ta~no vrijeme i temperatura 1373

CJB 122, 337-100

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282

Ta~no vrijeme, datum,

temperatura, vazdu{ni pritisak 125

Vojna policija 335-937

Sektor sekjuriti 460-140, 461-115

Bolnica (stara lokacija) 216-725

Paprikovac 308-111

Op{tina 244-444

Aerodrom #Bawa Luka# 535-210

Uprava aerodroma u Bawoj Luci 211-626

Agencija za prodaju avio karata 219-974

Autobuska stanica 315-355, 315-867

@eqezni~ka stanica 301-229

Biletarnica (centar) 211-961

Rale turs 215-333

"A# taksi 1500

"Bawalu~ki# taksi 1544

"Bel# taksi 1550

Euro-taksi 1555

Maksi taksi 1551

"Patrol# taksi 1533

Mobil taksi Bawa Luka 1566

"Ideal# taksi 1545

Vodovod i kanalizacija 212-480

Stambeni servis - Odràvawe stanova 228-060

"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811

Prijava kvarova 300-384

Centar za obavje{tavawe 121, 212-500

Apoteka "Prvi maj# 223-540

Centralna apoteka 225-630

Apoteka "Zmijawe# 329-870

Apoteka "Zvijezda# 433-070

Apoteka "Boska# 226-990

Apoteka "Palas# 222-860

Apoteka "Nova varo{# 329-840

Veterinarska stanica 303-113

"îsto}a# 304-477

Meteorolo{ka stanica 307-943

"Gradsko grobqe# 051/216-412

Kvarovi na telefonima 1275

Op{tinski Crveni krst 301-065

Regionalni Crveni krst 303-463

faks: 307-715

Me|unarodni komitet CK 310-037

Kancelarija za traèwe zarobqenih

i nestalih lica Republike Srpske 302-150

Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881

Turisti~ka organizacija 349-910, 349-911

"Gra|a# 218-241, 218-242

Toplana - reklamacije 336-104

AMS RS 1285, 301-464

Narodno pozori{te RS 314-006

Muzej savremene umjetnosti RS 215-364

Dje~je pozori{te RS 215-907

Univerzitet u Bawoj Luci 218-997

Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986

Narodna i univerzitetska

biblioteka RS 215-859, 215-866

Autobuski red vo`we

Me|unarodne linije

Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u

12 ~asova

Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom

u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u

9.30 ~asova

Bawa Luka - Be~, svaki dan u 13.15 ~asova

Bawa Luka - Minhen, subotom, nedjeqom i srijedom u 12

~asova

Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30

Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova

Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa

Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kragujevac svaki dan u 6 ~asova

Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova

Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova

Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedjeqom

u 15 ~asova

Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, nedje-

qa, ponedjeqak u 20 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16 ~asova

Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova

Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni

Bawa Luka - Rijeka, ~etvrtkom, petkom i nedjeqom u 22

~asa

Bawa Luka - Vukovar, subotom u 7 ~asova

Me|uentitetske linije

Bawa Luka-Biha}, u 7.30 , 13.00 i 14 ~asova

Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45, 16.00 i 22.15 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00

Me|ugradske linije

Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00

Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00

Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova

Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,

13.05, 15.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kneèvo, u 18.30 ~asova

Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova

Bawa Luka - Kostajnica, u 11, 13, 15.30 i 17.05 ~asova osim

subote i nedjeqe

Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,

Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30 ~aso-

va

Avionski saobra}aj

Bawa Luka - Istanbul, svakog ponedjeqka

Bawa Luka - Cirih, svake srijede i subote

sve informacije u agenciji "ARS turs# 219-973

Polasci vozova

Bawa Luka - Beograd, u 21.55 ~asova

Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.22, 15.45 ~asova

Bawa Luka - Doboj, u 4.31, 7.30, 10.16, 15.40, 19.30

Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.22, 12.18, 15.45, 19.16,

~asova

Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.22, 12.18, 19.16 ~asova

Zagreb - Plo~e u 13.16 iz Bawe Luke

Plo~e - Zagreb u 15.34 iz Bawe Luke

Hoteli

"Bosna# 215-681

"Slavija# 211-806

"Palas# 218-723

"Ideja# 217-444

"Merriot# 222-870, 217-801

"Vidovi}# 217-217, 245-800

Garni hoteli

" Firenca# 311-296

"Damjan# 213-900, 213-880

"Castello# 371-286, 371-281

"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335

Moteli

"Nana# 370-050, 370-471, 370-667

"Dragana# 413-050

"Grand# 380-105

"Golden kard# 313-100, 313-122

"Kamel# 319-922, 319-921

"Vidovi}# 217-883

"Pansion Jeti# 413-100

Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993

BAWA LUKA 051

CJB I. Sarajevo 226-930

SJB Isto~no Sarajevo 316-104

SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785

SJB Trnovo 610-130

SJB Sokolac 447-130

Stanica policije Pale 223-031

Vatrogasna brigada 123

Lukavica 340-734

Pale 223-159

Sokolac 448-359

Bolnica Kasindo 676-054

Bolnica Sokolac 448-177

Domovi zdravqa

Pale 223-256

Lukavica 340-782

Sokolac 448-543

Trnovo 610-299

Skup{tina grada

Pale 226-793

Lukavica 342-678

Op{tine

Pale 226-593

Sokolac 448-056

Isto~na Ilixa 317-870

Lukavica 342-336

Trnovo 610-237

Autobuska stanica

Isto~no Sarajevo 317-377

Taksi 340-200

"Elektro- Sarajevo# 226-626

"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113

Vodovod i kanalizacija

Pale 223-273

Lukavica 340-480

Apoteke

Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326

Lukavica 676-260, 677-902

Mati~na biblioteka

I. Sarajevo 340-778

Kulturni centar Pale 227-132

Toplane

Pale 227-033

Sokolac 447-125

Lukavica 340-610

GP "Put# 676-625

Auto-moto dru{tvo "Jahorina# Pale 222-303

Po{te

Pale 226-001

Sokolac 448-752

Trnovo 610-201

Isto~na Ilixa 676-168

Lukavica 340-139

ISTO^NO SARAJEVO 057

Policija 122

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124

Muzej 231-220

Umjetni~ka galerija 241-684

Narodna biblioteka 241-114


Autobuska stanica 241-399

Vodovod 231-381

Gradska toplana 241-955

Taksi 232-022

Op{ta bolnica 241-022

Skup{tina op{tine 242-022

"Elektro-Doboj# 241-344

Hotel "Bosna# 242-012

Radio Doboj 241-041

DOBOJ 053

Policija 216-855

Dom zdravqa 217-421

Bolnica 217-422

Elektrodistribucija 216-119

Vlada distrikta 216-011

Komunalno 216-713

Vatrogasno 216-511

Me|unarodni pres centar 217-771

Dom kulture 049/212-803

Biblioteka 049/212-709

Fond srpske solidarnosti 218-989


Slu`ba za odràvawe puteva

"Bijeqinaputevi# 218-854

Udruèwe izbjeglih i raseqenih 216-481

Grand hotel "Posavina# 217-510

Hotel "Jelena# 232-870, 232-850

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771

Carina 217-670

Crveni krst 214-789

Apoteke 217-308, 212-609, 213-150

Centar za socijalni rad 215-164


Taksi 211-740

BR^KO 049


Akademija likovnih umjetnosti 224-703

Porodili{te 261-246

"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050

Centar javne bezbjednosti 260-926

Muzej Hercegovine 220-220

Hotel "Leotar# 261-084

Centar za informisawe i kulturu

Dom kulture

i Radio Trebiwe 260-248, 220-132

TREBIWE 059

Policija (centrala) 232-811 ili 122

Hitna pomo} 231-294

Vatrogasci 231-811

Vodovod 213-300

Galerija 213-305

Muzej 211-334



Bolnica 231-911

Op{tina 231-149

Apoteka Kozara 231-202

Hotel "Prijedor# 234-255

Kino 211-259

PRIJEDOR 052

Stanica javne bezbjednosti 813-522

Pograni~na policija 813-901

Hitna pomo} 813-277

Op{ta bolnica 813-433

Vodovod 813-624


Skup{tina op{tine 813-377

Elektro-Gradi{ka 813-344

Taksi slu`ba 814-765

Srpski radio Gradi{ka 814-900

Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810

Profesionalna vatrogasna jedinica 123, 814-724

GRADI[KA 051

CJB Bijeqina 207-633

Vatrogasna jedinica 204-366

Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442

Muzej Semberije 201-292

Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472

Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603



Vodovod 209-259

Gradska toplana 209-520

Meteorolo{ka stanica 202-442

Taksi 207-864

BIJEQINA 055

Policija 751-251

Dom zdravqa 752-231


Vodovod 752-674

@eqezni~ka stanica - informacije 752-150

Autobuska stanica - informacije 751-411

Vatrogasno dru{tvo 751-631

Carinarnica 751-294

Narodna biblioteka 751-260

Radio Novi Grad 751-271

NOVI GRAD 052

Stanica javne bezbjednosti (centrala) 733-010

Dom zdravqa, prva pomo} 734-194

Crveni krst 734-660


Skup{tina op{tine (centrala) 734-710


Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555

Veterinarska stanica 733-209

Odsjek Ministarstva

za izbjegla i raseqena lica 734-877

Dom kulutre 733-248

Vodovod 733-233

Sredwo{kolski centar

"Milorad Vla~i}# 734-833

VLASENICA 056

Crveni krst 731-660

Hitna pomo} 124

Vatrogasna slu`ba 123

Apoteka 410-333

Bolnica (centrala) 410-663,

Taksi slu`ba 918


Informacije - Po{ta 1185

Prijava smetwi, "Telekom# 1275

RJ Elektrodistribucija 410-066

Vodovod 412-144

Komunalno preduze}e

"Komunalac# 410-497

KOZARSKA DUBICA 052

Stanica policije 122

Hitna pomo} 210-100

Policija 210-008

Profesionalna

vatrogasna jed. 210-133

Vodovod 210-154

Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234

Bolnica 210-100

Autobuska stan. 211-635

Hotel "Drina# 211-603

Hotel "Vidikovac# 210-245

@eqezni~ka st. 210-041

ZVORNIK 056


Hitna pomo} 620-625

Dom kulture 620-271

Radio Vi{egrad 620-701

Gradska galerija 620-397

Stanica policije 620-346

Carinarnica 630-460

Hotel "Vi{egrad# 620-224

Po{ta 621-353

Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635

Skup{tina op{tina - centrala 620-586

Rehabilitacioni centar "Vilina vlas# 620-311

Saobra}ajna policija 620-989

Apoteka 620-150

Benzinske pumpe 620-261, 620-655

Vatrogasno dru{tvo 123, 620-323

Vodovod 620-112

Komunalac 630-261


"Romanijaputevi# 620-722

Dràvna grani~na slu`ba 610-480

Manastir Dobrun 612-603

VI[EGRAD 058


Hitna pomo} 124

Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199

Stanica policije 210-906

Regionalna po{ta 210-096

"Elektrodistribucija# 572-993

AMD 210-349

Benzinska pumpa 210-863

"Srbiweputevi# 572-991

Carina 575-045

Klini~ki centar 210-417

Crveni krst 210-098

Skup{tina op{tina 210-202

Radio Fo~a 210-095

Hotel "Zelengora# 210-013

Hotel "Mladost#

Tjenti{te 520-118

Komunalno preduze}e

"Izvor# 210-310

FOÂ 058

Prodajem ku}u u Vrbawcima uz

"Bosanku#, moè zamjena za stan u

Kotor Varo{u, tel. 065/698-388

Prodajem ku}u sa prate}im objek-

tima na 700 mŸ placa u Rosuqama,

tel. 051/351-064

Prodajem ku}u u centru Slatine sa

pomo}nim objektom i 3.743 mŸ zemqe,

pogodno za turizam i ugostiteqst-

vo, bez posrednika 065/620-665

Prodajem ku}u 9 h 10, prizemqe

poslovni prostor, sprat i pot-

krovqe, stanovi, nedovr{eni novo-

gradwa, tel. 051/317-719

Prodajem ku}u u izgradwi 1/1, vlas-

ni{tvo, 3 etaè, stamb. povr{ina

270 mŸ + 500 mŸ oku}nice, ulica Ste-

vana Bulaji}a bb Bawa Luka, tel.

051/216-931; 065/656-159

Prodajem ku}u sa oku}nicom od 15

dunuma obradive zemqe u Malom

Qev~anskom razboju, po~etna cije-

na 35.000 KM, tel. 065/707-190 ili

051/316-433

Prodajem u Bawoj Luci ku}u sa

poslovnim prostorom pored glavne

ulice, ku}a se nalazi na parceli

1.000 mŸ, te postoji mogu}nost grad-

we jo{ jedne stambeno-poslovne ku}e

na istoj parceli, sve 1/1, tel. 065/

635-904

Prodajem ku}u u Bawoj Luci, novi-

ja gradwa, kao i stariju ku}u na is-

toj parceli koja se moè sanirati,

sve 1/1, tel. 065/635-904

Prodajem novu ku}u i dva dunuma

zemqe u Novakovi}ima J. Bjeli}a,

cijena 130.000 KM tel. 065/549-687

Prodajem ili mijewam ku}u u Kqu~u,

tel. 051/317-801

Ku}a sa prate}im objektima, use-

qiva vl. 1/1, 10 dunuma zemqe - [a-

mac, idealna lokacija sa poslovni

prostor, tel. 065/532-430; 054/

614-111

Prodajem prizemnu ku}u u centru

na placu od 610 mŸ, ul. Slobodana Jo-

vanovi}a 9, Bawa Luka

Prodajem ku}u u B. Luci (Petri-

}evac, Paprikovac do 50.000 evra i

u [argovcu do 35.000 KM), tel.

051/212-628; 065/3220834; 00385-989-

645-745.

Prodajem nedovr{enu ku}u (viken-

dicu) visoka prizemnica u Debe-

qacima, naseqe âvrazi (na obali

Vrbawe), povr{ine 110 mŸ sa

oku}nicom. Prizemqe useqivo

odmah, posjeduje gradsku vodu, stru-

ju, kanalizaciju, tel. 065/701-067;

065/386-253

Prodajem ku}u, ul. Jovana Bijeli}a

178 - Dervi{i, Bawa Luka, tel.

051/385-917,

Prodajem ku}u 11 h 9 m, dvori{nu

zgradu i 3,5 ha zemqe, ~etiri km od

Prijedora, u ul. T. Seqana, tel.

065/982-794; 052/232-590 - zvati posli-

je 16 ~asova.

Prodajem veliko imawe u Kri{-

kovcima, ku}a, {tala sa garaòm,

dvori{na ku}a, dvije garaè, poseb-

no, 13 dunuma zemqe, kraj puta voda

i struja, ogra|eno, nova ograda, ci-

jena po dogovoru, tel. 065/573-210;

051/530-416.

Prodajem ku}u u ̂ elincu bez posred-

nika, tel. 00381-21-518-304.

Prodajem ku}u, 60 mŸ, prema Debe-

qacima, sa dvori{nim objektom i

oku}nice 700 mŸ, cijena povoqna,

tel. 424-233.

Prodajem ku}u, ul. Jovana Jeli}a

178, Dervi{i, Bawa Luka, tel.

051/385-917.

Prodajem ku}u na sprat 8,5 h 7,5. na

povr{ini od 400 mŸ. Ku}a se nalazi

u Tesli}u, moè zamjena za stan u

Tesli}u, po dogovoru, tel. 065/790-

420; 053/436-551, do 21 ~as.

Prodajem staru ku}u na 300 mŸ pla-

ca, ul. Sr|e Zlopogle|e, cijena

70.000 KM, Obili}evo, u blizini

\a~kog doma, tel. 065/935-191.

Prodajem ku}u u [argovcu, cijena

povoqna, tel. 065/694-653.

Prodajem ku}u v. pr., novogradwa

2004, prizemqe, useqivo, voda, stru-

ja, telefon, Rami}i "Unis#, kod

kafea "Romb#, cijena 48.000 KM

fiksno, tel. 065/521-481.

Prodajem ku}u u Trnu, dunum zemqe

i dvori{nu zgradu, tel. 051/586-587.

Prodajem ku}u u ul. Goluba Babi}a

br. 4 u Bawoj Luci, tel. 051/380-258.

Prodajem ku}u, 100 mŸ, sa prate}im

objektima, 2.500 mŸ zemqe na glavnom

putu Srbac - Topola, selo Poveli~

- moè zamjena za stan u Bawoj Lu-

ci, tel. 051/464-665; 051/757-242.

Prodajem stariju ku}u sa oku}nicom

od tri dunuma u Gorwoj êsmi, ci-

jena 120.000 KM, hitno, tel. 065/

422-686.

Prodajem novoizgra|enu i useqivu

ku}u sa svim prate}im objektima u

selu Potkozarje ili mijewam za

odgovaraju}i stan u Bawoj Luci, tel.

065/582-306.

Ku}u u Slatini mijewam za stan u

Bawoj Luci ili prodajem, tel.

065/305-892.

Prodajem u Glamo~anima (14 km od

B. Luke) nedovr{enu ku}u na tri

etaè, oko 430 mŸ, moè i zamjena za

ve}i stan, tel. 065/649-232.

Prodajem ku}u u Tesli}u, na sprat,

djelimi~no namje{tena, tel. 053/436-

551; 065/790-420 do 21 ~as.

Prodajem ku}u u Prije~anima 9 h 10

mŸ i qetnu kuhiwu 6 h 3 mŸ i dunum i

po zemqe kod Zelene doline - Kiti}.

Prodajem ku}u sa poslovnim pros-

torom i placem za gradwu, Zelen-

gorska 65, tel. 051/213-781.

Prodajem hitno ku}u u Trnu, Nikole

Pa{i}a 48, tel. 047/432-609; 091/

750-553.

Prodajem ku}u sa dubokim potkrov-

qem i dvori{nom zgradom na 360 mŸ

placa, ul. Pionirska, cijena 65.000

evra, lokacija Obili}evo, tel.

065/935-191.

Prodajem staru ku}u na 500 mŸ pla-

ca, Kumsale, ul. Savska br. 3, cije-

na 85.000 KM tel. 065/935-191.

Prodajem prizemnu ku}u na 1.230 mŸ

placa, ul. Kraqa Petra, biv{a Kar-

la Rojca, cijena 450.000 KM, tel.

065/935-191.

Prodajem mawu ku}u u centru Gra-

di{ke, hitno i povoqno, 051/

816-764.

Prodajem ku}u u Obili}evu 12 h 9 -

P+1, plac 400 mŸ - 80.000 evra, tel.

051/213-722; 065/239-082.

Prodajem ku}u u Trnu 9 h 9 useqi-

va, ku}u 8,5 h 5 useqivu, fasada -

gra|evinska dozvola, plac 900 mŸ i

gra|evinska parcela - 120.000 evra,

tel. 051/213-722; 065/239-082.

Ku}a u Lazarevu, prizemnica, 100.000

KM, Debeqaci - ku}a 37.000 KM, tel.

051/213-722; 065/239-082.

Prodajem ku}u kod Novog Sada, ci-

jena 24.000 evra, mogu} dogovor, tel.

051/315-132; 065/988-698.

Prodajem ku}u u Trnu, ul. Cara

Du{ana 32, prvi plac do ulice 1.330

mŸ, zemqe, tel. 065/915-730.

Prodajem ku}u u Dowem Vakufu sa

dvije garaè, prate}im objektima i

oku}nicom od 2.000 mŸ, tel. 065/950-

773; 051/371-366;

e-mail:[email protected] U Prije~anima prodajem namje{tenu

ku}u, 9 h 7 m i dunum zemqe, sve 1/1,

cijena 60.000 KM, tel. 065/649-064.

Prodajem ku}u u Zelenom viru u Vr-

bawi ili mijewam za stan, tel.

051/351-478.

Prodajem ku}u u Gradi{ci, dimen-

zija 10 h 7 m, na sprat sa podrumom,

ul. Veselina Masle{e, naseqe Se-

wak, tel. 065/948-604

Prodajem staru ku}u u Gradi{ci 70

mŸ, placa 235 mŸ, ul. Majke Jugovi}a,

tel. 051/831-232; 065/663-787

Prodajem ku}u u Novoj Topoli, 9 h

9 m na placu 950 mŸ, tel. 051/831-232;

065/663-787

Prodajem u Mrkowi} Gradu ne-

dovr{enu ku}u oko 400 mŸ, oku}nica

sa {qivikom na 5 dun. sve ogra|eno

ul. Starine Novaka - Imamovac, tel.

061/420-923; 037/662-047

Prodajem ku}u u Slatini, 75 mŸ stam-

benog prostora + zidana garaà 16

mŸ +1200 mŸ zemqe pod vo}wakom, ci-

jena 33.000 evra, tel. 051/308-467

Prodajem staru ku}u u Gradi{ci, u

centru grada, na placu od 300 mŸ, ima

urbanisti~ku saglasnost za gradwu

ku}e na sprat, dimenzija 10 h 10, sa

podrumom i poslovnim prostorom,

tel. 051/831-232; 065/663-787

Prodajem u Srpcu pola ku}e, pri-

zemqe, useqivo, dvori{nu sa

garaòm, useqivo, papiri za prepis

uredni, tel. 051/740-839.

Prodajem ku}u i prate}e objekte i

vo}wak u Lamincima kod Gradi{ke,

cijena 20.000 maraka, tel. 065/

841-258.

Prodajem ku}u u Kara|or|evoj, na

placu od 500 mŸ, tel. 352-504; 380-020.

Prodajem ku}u u Kla{nicama na

sprat, 1/2 dunuma zemqe, tel. 065/

432-365.

Prodajem ku}u sa dubokim pot-

krovqem i dvori{nom zgradom na

360 mŸ placa, ul. Pionirska, cijena

65.000 evra, tel. 065/935-191.

Prodajem ku}u, dvori{nu zgradu na

854 mŸ, ul. Ilije Gara{anina 61, tel.

065/628-990.

Prodajem mawu ku}u u Prije~ani-

ma, tel. 753-396; 065/450-548.

Prodajem ku}u na tri etaè na 680

mŸ placa, ul. Jovice Savinovi}a br.

103, cijena 250.000 KM, tel. 065/

935-191.

Prodajem ku}u na sprat na 1.350 mŸ

placa, Debeqaci br. 112, cijena

30.000 evra, tel. 065/935-191.

Prodajem ku}u sa dubokim pot-

krovqem na 360 mŸ placa, ul. Pio-

nirska br. 28, cijena 65.000 evra, tel.

065/935-191.

Prodajem stariju ku}icu 1.850 mŸ,

placa, uz glavni put, Sara~ica, br.

435, cijena 50.000 evra, tel. 065/

935-191.

Prodajem ku}u na sprat sa poslovn-

im prostorom (biv{i restoran

"Tica#) na 500 mŸ, palca, Ko~i}ev

vijenac, ul. Stevana Moqevi}a br.

8, cijena 160.000 evra, tel. 065/

935-191.

Prodajem novu ku}u 78 mŸ, 1.000 mŸ

zemqe u Slatini, sa svim mogu}im

prikqu~cima, tel. 065/540-914;

065/633-035.

Prodajem ku}u u Bo{kovi}ima sa

prate}im objektima ili mijewam za

odgovaraju}u na moru, tel. 065/

540-914.

Prodajem ku}u visoku prizemnicu

(novogradwa), u Rekavicama na putu

B. Luka - Jajce, povoqno, tel. 065/448-

808; 065/635-354.

Prodajem ku}u - sa oku}nicom u [ar-

govcu - zvati od 17 do 20 ~asova, tel.

051/304-954.

Prodajem stariju ku}u i 6.200 mŸ

(2.000 mŸ {ume) zemqe, 1 km od "Elek-

troprenosa#, Rami}i (cijena po do-

govoru), tel. 065/636-319.

Prodajem ku}u u Prijedoru, 400 mŸ,

novogradwa, 300 m od bolnice, tel.

065/793-258.

Prodajem ku}u sa garaòm i 400 mŸ

oku}nice u centru Kozarske Dubice,

tel. 061/760-439.

Prodajem ku}u u êsmi 9,5 h 8,5 1/1

na 500 mŸ, zemqe, ku}a nije zavr{ena,

tel. 065/748-126; 370-618.

Prodajem ku}u sa pomo}nim objek-

tima i vo}wakom u selu Laminci -

Gradi{ka, cijena 20.000 KM, tel.

065/841-258.

Prodajem ku}e u êsmi i dunum

zemqe, tel. 585-926.

Prodajem ku}u sa oku}nicom od 15

dunuma obradive zemqe u Malom

Qev~anskom Razboju, po~etna cije-

na 35.000 KM, tel. 051/316-433.

Prodajem novu ku}u, dupleks, svaki

stan ima 100 mŸ, i 30 mŸ placa, sre|en

unutra, sve cijena 40.000 KM, svaka

polovina, tel. 065/437-400.

Prodajem novu ku}u 9,5 h 8,5 m, vi-

soka prizemnica, 2,5 dunuma zemqe,

struja, voda - autobuska stanica 100

m udaqena, cijena 40.000 evra, tel.

065/437-400.

Prodajem ku}u spratnicu, novu, 700

mŸ oku}nice 125.000 KM, povoqno,

tel. 065/437-400.

Prodajem ku}u u Gradi{ci, dimen-

zija 10 h 7 m, na sprat, sa podrumom,

ul. Veselina Masle{e, naseqe Se-

wak, tel. 065/ 948-604.

Prodajem ku}u u Kara|or|evoj br.

493, tel. 273-001.

Prodajem ku}u povoqno, Kara-

|or|eva 423, tel. 065/546-654.

Prodajem monta`nu ku}e, "Promo#,

Dowi Vakuf, 295 KM/mŸ, gruba mon-

taà, kqu~ u ruke, cijena po dogov-

oru, tel. 065/549-687.

Prodajem ku}u u N. varo{i - Po+P-

2, ul. St. Markovi}a 17, cijena

300.000 KM, tel. 065/549-687.

Prodajem ku}u u centru B. Luke, ul.

Gorana Radulovi}a Bimbe - plac 243

mŸ, cijena 162.000 KM, tel. 065/

549-687.

Prodajem ku}u u Dowem Vakufu

(dvori{na zgrada, garaà i plac 800

mŸ) ili mijewam za sli~no u Bawoj

Luci, 55.000 KM, tel. 065/549-687.

Prodajem ku}u u Kuqanima 8 h 12 m,

sa stambeno-poslovnim prostorom

(povoqno, hitno), tel. 065/974-496.

Prodajem ku}u na 600 mŸ placa u cen-

tru Bawe Luke, sa dva izlaza na dvi-

je ulice, dozvoqena gradwa dvije

ve}e zgrade, 1/1, tel. 065/210-890;

051/300-388; 065/490-327.

Prodajem ku}u u centru grada, ul.

Solunska, tel. 217-887, 065/543-987.

Ku}u u Karanovcu mijewam za mawi

stan u Bawoj Luci ili istu proda-

jem po vrlo povoqnoj cijeni, tel.

051/212-357.

Prodajem ku}u u centru êlinca,

tri etaè, informacije, tel.

065/499-199, 051/458-480.

Prodajem ku}u na sprat 1.350 mŸ pla-

ca, ul. Debeqaci br. 112, cijena

30.000 evra, tel. 065/935-191.

Prodajem ku}u u Debeqacima, tel.

065/978-407.

Prodajem ku}u u Obili}evu -

trosoban stan, kafi} (namje{ten)

i frizerski salon, 370.000 KM, tel.

065/643-621 ili 051/469-258.

Prodajem ku}u 100 mŸ sa pomo}nim

objektima, zemqe 2060 mŸ u Poveli~u,

glavni put Srbac - Topola, tel.

051/464-665; 051/753-139.

Prodajem ili mijewam za odgovara-

ju}i stan, ku}u 72 mŸ sa oku}nicom,

garaòm, {talom, pu{nicom i dr-

varnicom na ukupnoj povr{ini 1100

mŸ - Prije~ani, tel. 051/385-330.

Bawa Luka, ku}a prizemnica na 480

mŸ, zemqi{ta sa odobrewem za grad-

wu novog objekta po + p + m, 200 m

iznad "Kosmosa#, tel. 065/511-121.

Prodajem mawu ku}u u Lazarevu sa

garaòm, novogradwa, 50.000 KM,

tel. 061/577-965.

Prodajem povoqno dvije ku}e u De-

beqacima, na sprat, odmah useqive,

tel. 061/577-965.

Ku}u u Jajcu 14 h 10 m sa 2 poslovna

prostora po 2 etaè, prodajem ili

mijewam za zemqu u okoline Bawa

Luke, tel. 051/464-176

Prodajem mawu ku}u - Rosuqe dobra

lokacija tel. 051/217-448; 065/

537-348

Prodajem mawu ku}u u Debeqacima,

samo 23.700 KM, tel. 051/217-448;

065/537-348

Prodajem ku}u sa poslovnim pros-

torom R. [ipke, tel. 051/217-448;

065/537-348

Prodajem ku}u sa 1600 mŸ, zemqi{ta

- Zaluàni, tel. 051/217-448; 065/

537-348

Prodajem ku}u sa posl. prostorom

glavna ulica - Trn, tel. 051/217-448;

065/537-348

Prodajem ku}u Po + P = M, cen-

tralno grijawe kod restorana "Mir#

- Buxak tel. 051/217-448; 065/537-348

Prodajem ku}u 10 h 9 m (podrum,

prizemqe, sprat, potkrovqe useqi-

va, na 380 mŸ, placa u nasequ Lau{,

065/511-121

Prodajem ku}u 11 h 9 m (prizemqe,

sprat, potkrovqe) novogradwa neza-

vr{ena na 530 mŸ zemqi{ta, naseqe

Dervi{i, tel. 065/632-818

Prodajem ku}u 10 h 10 m (prizemqe,

sprat, potkrovqe) sa tri stana, use-

qivo, ul. R. [ipke Paprikovac, tel.

065/511-121

Prodajem ku}u vp. 10 h 9 m (podrum,

prizemqe, potkrovqe), centralno

grijawe, garaà, na 950 mŸ, zem-

qi{ta, Dervi{i, tel. 065/632-818

Prodajem ku}u na sprat sa dva

trosobna stana, novogradwa, posto-

ji garaà i dodatni objekat, 720 mŸ

placa, tel. 061/577-965.

Prodajem tri barake u Lazarevu 68,

66 i 58 mŸ, tel. 061/577-965.

Prodajem ku}u, novogradwa na sprat,

na 500 mŸ placa, na po~etku Motika,

tel. 061/577-965.

Prodajem ku}u sa dva trosobna stana

+ poslovni prostor, centralno gri-

jawe, ku}a super namje{tena, pod-

no`je Star~evice, tel. 061/577-965.

Prodajem dvije ku}e u ul. Bra}e Ju-

govi}a, Obili}evo, tel. 061/577-965.

Prodajem tri mawe ku}e na 184 mŸ

placa, na samoj obali Vrbasa, tel.

061/577-965.

Prodajem ku}u spratnicu u Trnu,

blizu Sarice, povoqno, tel. 061/

577-965.

Prodajem ku}u na sprat sa poslovn-

im prostorom pekara, "FRES# u

funkciji, tel. 061/577-965.

Prodajem ku}u u Rebrovcu 10 h 12 m,

na sprat u izgradwi, dio skoro za-

vr{en, struja voda, povoqno, 38.000

KM, tel. 065/219-082

Ku}a na ̀ eqezni~koj stanici u cen-

tru Piskavice nova na sprat ispod

je kafana u funkciji gore 3 stana sa

centralnim i 2 garaè i 2 placa

povoqno ili mijewam za jednosoban

stan tel. 065/219-082

Prodajem ku}u u Dervi{ima na

sprat novija gradwa i sve sre|eno sa

garaòm i plac od 600 mŸ, povoqno

tel. 065/219-082

Prodajem ku}u na Petri}evcu sa dva

dvosobna stan, podrum i garaà,

novija gradwa, preko puta crkve,

60.000 evra tel. 065/219-082

Prodajem ku}u na Petri}evcu sa

~etiri jednosobna stana i dvo-

ri{nim objektom, plac 500 mŸ,

150.000 KM, tel. 065/219-082

Prodajem ku}u kod Kosmosa na tranz-

itu, prizemqe, plac oko 500 mŸ, povo-

qno, 65.000 KM, tel. 065/219-082

Prodajem dvije ku}e u Obili}evu,

povoqno, spratnica i prizemqe, tel.

065/219-082

Ku}a u [argovcu, dva trosobna

stana, oku}nice 500 mŸ, cijena povo-

qna, tel. 065/694-653.

Kupujem ku}u u okolini Bawe Luke

do 60.000 KM, tel. 065/239-082;

051/213-722.

Kupujem ku}u prizemnicu novu na

relaciji Lazarevo - Lakta{i, tel.

051/310-933.

Mijewam ku}u na tri etaè 10 h 7 -

4 dunum zemqe pod vo}em, 1 dunum

ba{te 9 km od Bawe Luke (za

trosoban stan), tel. 065/624-480;

065/329-765

Mijewam ku}u i zemqu (u komadu 50

dunuma) Kutawa, Dowi Vakuf, za

sli~no od B. Luke do Gradi{ke, tel.

065/733-734.

Mijewam imawe od 50 dunuma u

Hrvatskoj za pribli`no u Mi{in-

om Hanu, tel. 065/969-764.

Ku}a u Drago~aju za stan u Bawoj

Luci, uz doplatu, dokumentacija

uredna, tel. 051/225-951.

Mijewam ku}u sa imawem u Hrvat-

skoj za odgovaraju}e u okolini Bawe

Luke, tel. 463-890.

Mijewam ku}u u Gradi{ci, 120 mŸ, za

stan u Bawoj Luci, tel. 065/220-528.

Mijewam ku}u na po~etku [u{wara,

10 h 7, ~etiri dunuma zemqe pod

vo}em i dunum ba{te za trosoban

stan, tel. 065/624-480.

Prodajem vikendicu u Dowoj ês-

mi, sa 2,5 dunuma vo}waka ogra|eno,

1/1, Lipova Glavica okreti{te au-

tobusa, ima struja, voda, hitno, povo-

qno, tel. 065/636-545

VIKENDICE

ZAMJENA

KUPOVINA

Prodajem ku}u u Boriku sa tri

trosobna stana i poslovnim

prostorom, u prizemqu i garaà,

u ra~un uzimam i stan; tel.

065/776-748 (000028 G)

Prodajem ku}u u ul. Jovice Savi-

novi}a, na dunumu zemqe, u Ba-

woj Luci, tel. 381-635-050-77;

+381 21 468 259 000005 M

Prodajem useqivu ku}u 9 sa 11,

visoka prizemnica, Drago~aj,

kod "Elektroprenosa#, sa ured-

nim papirima, tel. 392-884 ili

065/668-933 000001 G

PRODAJA

KU]E

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I


12

Prodajem ve}u vikendicu sre|enu sa

garaòm i dunumom placa, ogra|eno

sa vodom i strujom, uz ulicu, asfalt

do ku}e, u Slatini - Jaruàni 1/1,

odmah useqivo, hitno povoqno, tel.

065/636-545

Prodajem dobru vikendicu u Gla-

mo~anima, povoqno, tel. 051/437-032

Prodaje se vikendica sa dvori{nim

objektom, 2.500 mŸ zemqe, jedan dio

pod vo}em, udaqeno od Lakta{a 3,5

km, kraj asfalta, struja i voda Ri-

je~ani - Lakta{i, tel. 051/308-875

Prodajem vikendice u êsmi, Ri-

je~anima, Glamo~anima, Slatini,

Lakta{ima i Kr~maricama, tel.

061/577-965.

Prodajem vikendicu u Kr~marica-

ma, tel. 065/568-800.

Prodajem vikendicu u Mi{inom

Hanu, êlincu i Karanovcu, tel.

051/310-933.

Prodajem hitno i povoqno devasti-

ranu vikendicu i zemqi{te 1.500 mŸ

u Slatini (60 m od {kole), tel.

051/310-933; 065/307-741.

Prodajem vikendicu, Lakta{i (Ko-

batovci), sa vo}wakom i {est dunuma

obradivog zemqi{ta, tel. 051/319-

801; 065/620-186.

U Lakta{ima prodajem monta`nu

vikendicu - voda, struja, vo}e,

ogra|eno, dunum placa, povoqno, tel.

065/660-459.

Prodajem vikendicu u ârda~ani-

ma, tel. 00491753636706.

Prodajem vikendicu u Kaocima, Sr-

bac, sa mawom dvori{nom zgradom,

2.050 mŸ zemqe, 18 plemenitih

vo}aka, voda prirodnim padom, Sa-

va 300 m, planina 50 m, vrlo povoqno,

tel. 065/717-820.

Prodajem vikendicu kod ̂ elinca uz

Jo{avku rijeku, tel. 051/ 281-720;

065/650-422.

Prodajem vikend-ku}u sa prate}im

objektom, vo}wakom, dunumom zemqe,

171, u Dervi{ima, tel. 051/469-232.

Prodajem vikendicu i 3.000 mŸ zemqe

u selu Kokori kod Prwavora - pored

puta, cijena po dogovoru, tel.

051/439-576.

Prodajem vikend ku}u kod "Pivare#,

1.500 mŸ i objekat 150 mŸ, tel. 065/

585-860.

Prodajem povoqno vikendicu u Gor-

woj Slatini, ~vrsta gradwa, useqi-

va, struja, voda, odvod, uzemqewe i

500 mŸ placa sa vo}wakom, tel.

065/895-244; 065/448-640.

Slatina - prodajem useqivu vikend

ku}u sa 2.000 mŸ vo}waka i garaòm

udaqenu 150 m od puta Bawa Luka -

Slatina ili mijewam za stan u Ba-

woj Luci, tel. 065/695-439; 065/

695-439.

Predajem vikendicu u ârda~ani-

ma, tel. 065/581-773; 051/318-739.

Prodajem 2,5 dunuma zemqe u Ma|iru

kod B. Luke, sa svim prikqu~cima,

tel. 052/432-102; 065/427-478.

Prodajem {est dunuma zemqe u

Glamo~anima, 150 m od autoputa pre-

ma Popovi} otpadu, tel. 065/692-136

Prodajem {est dunuma fine hras-

tove {ume, Bla{ko, pokraj asfal-

ta, tel. 300 -238

Prodajem 70 dunuma zemqe i {ume

u komadu, sve 1/1, u B. Luci 10 kilo-

metara od centra, tel. 051/312-127;

065/623-554

Prodajem placeve u Motikama,

Star~evica, Slatini, Lau{u, Kr~-

maricama, tel. 051/437-032

Prodajem 4 dunuma zemqe kraj glavne

ceste Kla{nice - Slatina, moè i

u placevima, tel. 460-591; 501-417

Prodajem u Bawoj Luci plac za grad-

wu stambeno-poslovnog objekta sa

UT-uslovima i ostalom potrebnom

dokumentacijom, sve 1/1, parcela je

pored glavne ulice, tel. 065/635-9804

Prodajem plac u Gradi{ci povr-

{ine 735 mŸ, ogra|en, dozvoqena

gradwa, tel. 065/662-301

Prodajem placeve na Paprikovcu,

700 mŸ, posjedujem gra|evinsku

dozvolu, 1/1, uredna dokumentacija,

065/520-356

Prodajem placeve u Gradi{ci, reg-

ulisana gra|evinska dozvola,

sprovedeni struja i voda, zvati na

broj tel. 051/830-688

Prodajem plac u êsmi 2.100 mŸ, ci-

jena 50.000 KM, tel. 065/549-687

Prodajem osam dunuma zemqe (preko

puta "Vitaminke#), cijena 420.000

KM, tel. 065/549-687

Prodajem placeve kod Qe{qanske

bawe, tel. 051/304-907

Prodajem 30 dunuma gra|evinskog

zemqi{ta, zajedni~ko ulagawe,

privredni objekti ili izgradwa

porodi~nih ku}a, putna komu-

nikacija [amac - Sarajevo, tel.

065/524-003; 065/532-430

Prodajem 1800 mŸ, zemqe u Poqu na

po~etku [u{wara 200 m do glavne

ceste, autobus. stan., tel. 065/624-

480; 065/329-765

Prodajem plac 500 mŸ u Drago~aju,

stara Prijedorska cesta 200 m od

{kole, zvati poslije 16 ~asova, tel.

051-380-052; 065/364-802

Prodajem placeve povoqne za

vikendice u Babi}ima kod ̂ elinca,

placevi su uz rijeku Vrbawu, as-

faltni put, struja, voda, telefon,

tel. 065/965-205

Prodajem zemqu u ̂ arda~anima, vo-

da, struja, telefon, tel. 065/243-216.

Prodajem parcelu od 45 ari u Ceru

kod Zvornika, preko puta crkve, uz

asfalt, tel. 0038115471547.

Prodajem zemqu 33 dunuma u jednom

komadu pored magistralnog puta B.

Luka - Prijedor, op{tina B. Luka,

tel. 065/489-819.

Prodajem plac, 500 mŸ, u Bile}koj

ulici ("Fis#, "Ideal pumpa#), pa-

piri 1/1, dozvoqena gradwa, tel.

065/694-653.

Prodajem hitno i povoqno plac za

gradwu u Kuqanima, blizu kla{-

ni~ke crkve, tel. 065/307-741.

Prodajem dva placa u Drago~aju, uz

asfalt, stara Prijedorska cesta,

gradska voda, telefon, struju, rasv-

jeta, tel. 065/612-983; 051/463-891.

Prodajem plac sa izgra|enim po-

drumom u Drakuli}u, 1.000 mŸ, ulica

sa dvije strane placa, voda, struja,

tel., cijena 42.000 KM, tel. 065/

437-400.

Prodajem imawe u Drago~aju sa dva

nedovr{ena objekta, uz asfalt, stru-

ja, gradska voda, telefon, rasvjeta,

dva ulaza, tel. 065/612-983.

Prodajem plac 1.000 mŸ, monta`na

vikendica, garaà, sa komunalija-

ma, vrlo povoqno, gudura, 400 m od

bawe Lakta{i, tel. 051/308-686; 308-

686, zvati od 19 do 23 svaki dan.

Prodajem plac, 1.400 mŸ, vikend-nase-

qe Glamo~ani, 750 mŸ je {qivik, a

650 mŸ {uma, vrlo povoqno, plac je

uz put, spomenik Crni}a glavica,

tel. 051/308-686; 308-686, zvati od 19

do 23 svaki dan.

Prodajem 15 dunuma zemqe, selo Ja-

zovac, op{tina Gradi{ka, Breù-

qak, povoqno za vo}arstvo, blizina

asfaltnog puta, hitno - povoqno,

tel. 065/801-986.

Prodajem 17,5 dunuma zemqe u

Jablanu (voda - struja - telefon),

cijena 25.000 KM, tel. 065/549-687.

Prodajem plac u Lazarevu, 2.100 mŸ,

pored "AC-Ne{kovi}# dozvoqen st.

poslovni objekat Po+P+4+M, cije-

na 500.000 KM, tel. 065/549-687.

Prodajem plac u Lazarevu 700 mŸ,

pored "Krajinalijeka#, cijena 85.000

KM, tel. 065/549-687.

Prodajem zemqi{te sa vikendicom

u okolini centra Slatine, 1.650 mŸ,

asfaltni put, struja, voda i kanal-

izacija, sve prikqu~eno, tel.

051/588-150.

Prodajem placeve u Kuqanima na

glavnom putu, tel. 385-086.

Prodajem 10,5 dunuma obradive

zemqe u Milosavcima, op{tina Lak-

ta{i, uz put, pogodna za gradwu ku}e,

1/1, cijena 1 KM/mŸ, tel. 065/512-822.

Prodajem plac sa {umom i plaòm

na Vrbasu, povr{ine 3.000 mŸ, Bawa

Luka, naseqe Prije~ani, tel. 065/

900-125.

Dajem {est dunuma zemqe da neko

pokosi i o~isti, tel. 380-590.

Prodajem plac sa temeqom u

Glamo~anima kod "Agi} kompani-

je#, moè i zamjena za automobil,

tel. 065/577-753.

Prodajem 990 mŸ, zemqe u centru

Kozarske Dubice, gradwa dozvoqe-

na, tel. 065/755-574.

Prodajem plac u Motikama 1.100 mŸ,

ima voda, struja, asfalt, izlazi na

dva puta, blizu stanice gradskog au-

tobusa, tel. 051/207-147; 065/566-505.

Prodajem dunum zemqe, a moè i

vi{e na Star~evici, 2,5 km od

kafi}a "Voks#, povoqno za vi-

kendicu, a i cijena je povoqna, tel.

065/666-197.

Prodajem plac u Karanovcu, pored

te~e potok, tel. 427-205; 065/794-153.

Prodajem dva placa 894 mŸ, 662 mŸ,

Nova Topola, preko puta Fabrike

sto~ne hrane, 1/1, vodovod, rasvjeta,

tel. 051/581-528.

Prodajem placeve u Lakta{ima 500

m od hotela "San#, tel. 051/351-478.

Prodajem {est placeva u Rami}ima,

tel. 065/628-990.

Prodajem plac 471 mŸ, u Drakuli}u

kod crkve, UT uslovi, ekstra lokaci-

ja, tel. 065/514-117.

Hitno prodajem plac zemqe od 1.300

mŸ, sa ozidanim objektom pod plo~om,

veli~ine 8 h 6,5 m, u ul. Blagoja

Parovi}a kod br. 95, Zaluàni,

{upa, struja, voda, tel. 065/691-542.

Prodajem osam dunuma zemqe u nase-

qu Kraji{nika (Nova Topola), tel.

0038552543601 zvati od 10 do 20

~asova.

Prodajem dunum zemqe u Karanovcu,

tel. 427-205; 065/794-153.

Prodajem {est dunuma gra|evinskog

zemqi{ta, prikqu~ena voda, stru-

ja, telefon, nasuto i uvaqano, tel.

065/518-181, 051/584-263.

Prodajem gra|evinski plac 600 mŸ

kod stadiona "Naprijed# slobodna

gradwa, tel. 065/638-200.

Prodajem placeve u Pavlovcu - povo-

qno, zvati od 16 ~asova, tel. 051/

282-278.

Prodajem dva gra|evinska zemqi{ta

- dozvoqeno gradwa, asfalt, struja,

voda, tel. 281-349; 281-299.

Prodajem zemqu u Velikom Bla{ku

na putu za Slatinu, povoqno, tel.

051/501-412.

Prodajem 3.000 mŸ zemqe, kilometar

od "Elektroprenosa# (od toga 500

mŸ {ume), cijena povoqna, tel.

065/636-319.

Prodajem u Zaluànima kod sta-

diona devet placeva, od 450 do 500

mŸ, sa ucrtanim objektima, 10 h 10,

tel. 065/499-179.

Hitno prodajem 2 h 4 dunuma luke

pod vodom, ima ribe za ribogo-

jili{te, cijena povoqna, tel.

065/303-860.

Prodajem plac, 500 mŸ, papiri 1/1,

dozvoqena gradwa, Bile}ka, tel.

065/694-653.

Prodajem devet placeva zemqi{ta

u Zaluànima kod stadiona, tel.

065/499-179.

Prodajem zemqu u Karanovcu pored

asfalta, jedna parcela pored poto-

ka, tel. 427-205; 065/794-153.

Prodajem zemqu u Velikom Bla{ku

(500 m od glavnog puta Kla{nice -

Slatina), komunalije obezbije|ene,

tel. 501-768.

Prodajem zemqi{te sa vikendicom

Slatina - 1.650 mŸ, asfalt, voda, stru-

ja i kanalizacija prikqu~ena, tel.

051/588-150.

Prodajem placeve u Gradi{ci, reg-

ulisana gra|evinska dozvola,

sprovedeni struja, voda i telefon,

tel. 051/830-688.

Prodajem tri dunuma gra|evinskog

zemqi{ta 1,5 km od kasarne

Prodajem sedam dunuma zemqe u

[u{warima, 3.000 KM po dunumu,

ima struja, voda i telefon, tel.

065/786-832.

Prodajem plac 600 mŸ, u Ugrinovci-

ma, naseqe Grmovac, op{tina Ze-

mun - Srbija, tel. 065/581-773;

051/318-739.

Prodajem zemqu u Pavlovcu, tel.

051/272-475; 065/837-884.

Prodajem vi{e placeva u Kuqani-

ma uz glavni put, na jednom od wih

i staru ku}u, tel. 065/638-300.

Prodajem plac na Petri}evcu, vlas-

ni{tvo 1/1, tel. 065/902-598.

Prodajem plac 500 mŸ, Kuqani, 1.200

m od Zaluàna, tel. 065/306-147.

Prodajem zemqu u Karanovcu, tel.

427-205; 065/794-153.

Prodajem plac 1.500 mŸ, Kosovska bb,

Lau{, tel. 065/362-756.

Prodajem devet dunuma zemqe Razboj,

Lijev~e poqe, tel. 051/468-653;

065/306-272.

Prodajem sedam dunuma zemqe u cen-

tru Slatine u komadu ili parcela-

ma, tel. 051/588-046.

Prodajem plac u centru Slatine,

povoqno, tel. 588-095.

Prodajem povoqno 2,5 dunuma zemqe

u Prije~anima, dozvoqena gradwa,

tel. 051/315-134.

Atraktivan ve}i plac, idealan za

stambeno-poslovnu zgradu u Prwa-

voru uz glavnu saobra}ajnicu, povo-

qno, tel. 318-296; 661-165.

Prodajem {est placeva, dozvoqena

gradwa, Lakta{i - Lug, tel. 051/533-

048 ili 065/384-102.

Prodajem zemqu sa vo}wakom u Ve-

likom Bla{ku, odli~no za

vikendice, put asfaltni, voda, stru-

ja, tel. 051/318-609.

U Glamo~anima kod Trna povoqno

prodajem ku}u 11 h 8 m sa podrumom,

12 dunuma zemqe pod vo}em i dunum

{ume, tel. 051/214-427.

Prodajem 10 dunuma zemqe u [u{-

warima, struja, voda, telefon, as-

falt, gradski prevoz, tel. 051/

216-140; 065/310-057.

Prodajem povoqno placeve na

Kr~maricama od 2.300 mŸ i 600 mŸ,

tel. 065/595-497.

Prodajem u Jakupovcima sedam

dunuma zemqe, 1/1, povoqno za sve

namjene, tel. asfalt, struja i voda,

tel. 051/539-006; 065/650-289.

Prodajem na po~etku Jakupovaca 6,5

dunuma zemqe, 1/1, moè i za placeve,

asfalt, struja, telefon, blizu novog

autoputa, cijena 1 mŸ 12 KM, tel.

302-742.

Prodajem zemqu u Kolima, 11 dunuma

zemqe uz asfalt, tel. 051/463-694.

Gradi{ka naseqe Rovine, prodaje

se plac 516 mŸ sa svim papirima,

vlasni{tvo 1/1, hitno, povoqno, tel.

065/641-017.

Prodajem plac u Drago~aju, voda,

struja, asfalt, tel. 065/546-420.

Prodajem 1.000 mŸ zemqe uz glavnu

ulicu Kla{nice - Prwavor kod

"\uki}# pumpe u Drugovi}ima, tel.

065/267-635; 051/461-739.

Prodajem 2.500 mŸ zemqe u Jo{avci,

pored puta ̂ elinac - Prwavor, tel.

065/561-600.

Prodajem {umu u Kara|or|evoj uli-

ci, Pavlovac, tel. 317-464.

Prodajem placeve u Rebrovcu, grad-

wa dozvoqena, cijena povoqna, tel.

051/429-762.

Prodajem plac u Kuqanima, Re-

brovcu i Drakuli}u, povoqno, tel.

051/212-628; 065/322-834; 065/277-647.

Prodajem gra|evinski plac 500 mŸ,

u Trnu kod "Parma trejda#, tel.

065/632-818

Gra|evinski plac od 1700 mŸ, uz au-

toput kod "petqe#, dozvoqena grad-

wa poslovnog objekta, tel. 065/

632-818

Prodajem odli~ne placeve kod In-

cela, Star~evica, Motike, Slati-

na, Kr~mrice, Koste Jari}a, Kr-

mine, tel. 061/577-965

Prodajem plac u Lakta{ima, tel.

065 604 188

Prodajem stan kod glavnog SUP-a 88

mŸ, III sp. nema kapitalne - povoqno,

tel. 051/437-032

Prodajem trosoban stan u Novoj

varo{i, povoqno bez kapitalne, tel.

051/437-032, zvati poslije 15 ~asova

Prodajem dvosobne trosobne i

~etvorosobne stanove bez kapitalne,

tel. 051/437-032

Prodajem dvosoban stan 64 mŸ u

Boriku, zgrada Titanik, III sprat

bez posrednika, tel. 051/306-028;

065/845-597

Prodajem dvosoban stan 63 mŸ, 6.

sprat. lift, u ul. \ure \akovi}a B.

Luka, zvati na tel. 004917625573776

Prodaje se izuzetno povoqno mawi

stan u Zemun poqu, tel. 00381 64 157

4227 zvati od 17 do 19 ~asova

Prodajem dvosoban stan centralno

grijawe, vlasni{tvo, veli~ine 54

mŸ, stan name{ten, i name{taj po

posebnoj pogodbi, strogi centar

Doboja, III sprat, tel. 053/222-997

Prodajem dva stana u novoizgra-

|enom objektu kod restorana "Sir-

ano#, povr{ine 36 i 52 mŸ, tel. 213-

072; 213-700

Prodajem dvosoban stan 63 mŸ na 6.

spratu, lift ul. \. \akovi}a, Bawa

Luka, tel. 004917625573776

Prodajem stan 84 mŸ, IV sprat u cen-

tru (zgrada preko puta zgrade Vlade),

prazan, odmah useqiv, cijena 1.300

KM/ mŸ, tel. 065/549-687

Prodajem dvosoban stan (60 mŸ) u

êlincu, balkon, novija gradwa,

cent., prizemqe, III sp. 850 KM/ mŸ,

tel. 065/946-958; 051/305-504

Prodajem trosoban stan ili mijew-

am za jednosoban ili jednoiposoban

stan u Ko~i}evom vijencu, tel.

051/212-628; 065/322-834.

Prodajem stan 72 mŸ u Turjaku (Gra-

di{ka), povoqno, zvati od 18 do 21

~as, tel. 051/352-643.

Prodajem trosoban stan u Gradi{ci

79 mŸ, ul. Hilandarska, tre}i sprat,

tel. 051/831-232 i 065/642-028.

Prodajem trosoban stan, centar 86

mŸ, II sprat, novija gradwa, tel.

065/277-647.

Prodajem stan u Srpcu, 63 mŸ, cije-

na po dogovoru, tel. 065/754-249.

Prodajem trosoban stan 60 mŸ, ul.

Ive Andri}a, tel. 065/642-028


79 mŸ, ul. Hilandarska, tre}i sprat

tel. 051/831-232; 065/642-028

Prodajem dvosoban stan 60 mŸ, dva

balkona, kod "Glasa#, 1200 KM/mŸ,

tel. +381638853018.

Prodajem trosoban stan 77 mŸ (dva

balkona) u Mrkowi} Gradu, cijena

povoqna, tel. 051/314-432; 309-185.

Prodajem u Gradi{ci jednosoban

stan 41 mŸ, prvi sprat, centralno

grijawe, kablovska, telefon, pogo-

dan za poslovni prostor, u blizini

grani~nog prelaza, tel. 051/814-584;

814-989.

Prodajem stan 63 mŸ, I sprat, 13.000

KM/mŸ, ul. Jovana Jan~i}a.

Prodajem dvoiposoban stan 71 mŸ,

Ko~i}ev vijenac, tel. 051/213-920;

065/497-708.

Prodajem dvosoban komforan stan,

prizemqe, Ko~i}ev vijenac, tel.

065/828-005; 065/620-327.


u ulici Kozarskih brigada, po-

vr{ine 82,50 mŸ, ~etvrti sprat, tel.

051/813-525; 065/663-787.

Prodajem trosoban nov stan 73 mŸ na

Paprikovcu, tel. 065/694-653.

Prodajem stan stan 84 mŸ u centru

Bawe Luke, ili mijewam za Saraje-

vo, tel. 216-067.

Prodajem nov trosoban stan (dvo-

eta`ni), u uèm centru Prijedora,

80 mŸ, tel. 052/242-110.

Prodajem stan u Br~kom 49 mŸ, ren-

oviran, zvati od 18 do 20 ~asova, tel.

065/744-509.

Prodajem stan 55 mŸ prvi sprat u Ja-

jcu, 1/1, hitno i prodajem dvosoban

i trosoban stan u centru Zenice

odmah useqiv, tel. 061/577-965.

Prodajem trosoban stan u Bawoj Lu-

ci, tel. 065/513-407.

Bawa Luka, prodajem dvosoban stan

- Nova varo{, sa balkonom, moè za

poslovni prostor, tel. 051/212-628;

065/322-834.

Bawa Luka, ~etvorosoban stan, 110

mŸ, drugi sprat, salonski, centar,

tel. 065/511-121.

Dvosoban stan, 66 mŸ, ~etvrti sprat,

lift, novogradwa, odmah useqiv, ul.

Gunduli}eva, tel. 065/632-818.

Prodajem stan od 70 mŸ u Doboju povo-

qno, tel. 065/638-986; 051/381-320.

Prodajem stan, 67 mŸ, na `. stanici,

ul. @. kolonija 1, prvi sprat, cije-

na 1.000 KM/mŸ tel. 065/549-687.

Prodajem stan u ulici Vase Pela-

gi}a - 80 mŸ, II sprat, 1.400 KM/mŸ -

novija zgrada, tel. 065/785-526.

Prodajem novi dvosoban stan, drugi

sprat i mawu ku}u u centru Prije-

dora, tel. 065/515-589.

Prodajem trosoban stan u Boriku 1.

sprat, tel. 051/217-448; 065/537-348

Prodajem trosoban stan u centru,

tel. 051/217-448; 065/537-348

Prodajem suteren na Star~evici,

tel. 051/217-448; 065/537-348

Prodajem dvosoban stan, S. [olaje

v. pr., tel. 051/217-448; 065/537-348

Prodajem mawi dvosoban stan u

Obili}evu, 1. sprat, tel. 051/217-

448; 065/537-348

Prodajem dvosoban stan u Obili}evu

tel. 051/217-448; 065/537-348

Prodajem baraku u Lazarevu, 60 mŸ,

tel. 051/217-448; 065/537-348

Prodajem trosoban stan 70 mŸ, ul.

Vase Pelagi}a, tel. 051/217-448;

065/537-348

Prodajem ekstra sre|en stan Jovana

Jan~i}a 3. sprat, tel. 051/217-448;

065/537-348

Prodajem jednosoban stan 34 mŸ VP,

novogradwa, useqivo po~etkom av-

gusta o. g. u nasequ @ute zgrade

Petri}evac, tel. 065/511-121

Prodajem dvosoban stan 64 mŸ, II sp.

novogradwa, useqiv, ul N. Cerovi}a,

tel. 065/632-818

Prodajem dvosoban stan 59 mŸ, II

sprat, novogradwa, useqiv, ul. Ale-

ja Sv. Save, Borik, tel. 065/511-121

Prodajem ~etvorosoban stan 110 mŸ,

II sprat salonski, pogodan za kance-

larije, strogi centar, tel. 065/

632-818

Prodajem ~etvorosoban stan 106 mŸ,

III sprat komplet saniran, ure|en,

odmah useqiv Borik, tel. 065/

511-121

Prodajem trosoban stan 82 mŸ, II

sprat, centar ul. N. Pa{i}a, tel.

065/632-818

Prodajem dvosoban stan 64 mŸ, II

sprat, saniran, ure|en, strogi cen-

tar, ul. Jevrejska, tel. 065/511-121

Prodajem dvoiposoban stan u

Obili}evu, tre}i sprat, postoji

lift, nema kapitalne, tel. 061/

577-965.

Prodajem dvoiposoban stan na

Star~evici, tre}i sprat, 1.000

KM/mŸ, tel. 061/577-965.

Prodajem dva trosobna stana, 82Ÿ i

83 mŸ, nema kapitalne, 1.100 KM/mŸ,

tel. 061/577-965.

Prodajem dvosoban stan u Boriku i

na Star~evici, nema kapitalne, tel.

061/577-965.

Prodajem ve}i trosoban stan na II

sp. 93 mŸ, super sre|en bez kapitalne

na Star~evici, tel. 061/577-965

Prodajem suteren super sre|en na

Star~evici 60 mŸ dvosoban bez

poreza, tel. 061/577-965

Kupujem garsoweru blizu centra,

tel. 319-489.

Kupujem garsoweru ili jednosoban

stan, tel. 051/501-156.

Kupujem jednosoban stan na pravcu

Centar - Star~evica, tel. 051/318-

359; 065/323-142, zvati od 20 do 22

~asa.

Kupujem garsoweru ili mawi jed-

nosoban stan u Bawoj Luci, tel.

065/974-337.

Kupujem dvoiposoban ili trosoban

stan u Bawoj Luci, bez posrednika,

tel. 065/627-591.

Kupujem stan novije izgradwe do

tre}eg sprata, oko 65 mŸ, u centru

Bawe Luke, tel. 065/720-174.

Kupujem mawi stan u Boriku ili

Novoj varo{i, tel. 065/526-543.

Kupujem stan u N. Sadu ili mijew-

am za ku}u u B. Luci, tel. 065/663-104.

Kupujem stan do 45 mŸ u B. Luci, hit-

no, tel. 065/425-752.

Kupujem jednosoban ili mawi

dvosoban stan, tel. 051/308-925.

Kupujem stan u Bawoj Luci, oko 60

mŸ, tel. 065/638-788.

Kupujem jednosoban stan ili gar-

soweru povr{ine od 25 do 35 mŸ, po

mogu}nosti sa balkonom, tel.

065/322-834; 051/212-628.


nosoban stan bez posrednika, tel.

065/579-931.


nosoban stan, tel. 065/591-861.

Kupujem mawi dvosoban stan - bez

posrednika, prednost A. Jaki}a i

Nova varo{, tel. 065/538-246.

Kupujem garsoweru u Boriku ili

Star~evici, tel. 065/607-160.

Kupujem stan u B. Luci, hitno, tel.

065/425-752.

Izdajem jednosoban stan, povoqno,

Zmaj Ogwenog Vuka 63, tel. 370-418.

Izdajem stan u Novoj varo{i, tel.

065 604 188

Izdajem dvosoban namje{ten stan u

centru grada, tel. 065/656-377,

065/241-551

Izdajem prazan jednosoban stan sa

grijawem, Nova varo{, ul. M. Ste-

vi}a br. 4, tel. 065/534-685

Izdajem apartmane - Zelenika kod

Herceg Novog, tel. 00381 88 644-133;

00381 69 417-273.

Izdajem dvosoban namje{ten stan,

poseban ulaz, telefon, grijawe, use-

qiv odmah, ul. Jaroslava Ha{eka 1

"B#, tel. 065/900-283.

Qetovawe u Budvi, veoma povoqno,

sobe sa televizorom i upotrebom

kuhiwe, apartmani, voda non-stop,

tel. 00381 86/454-241; 00381 67/

508-754

Izdajem prazan komforan jed-

nosoban stan u centru Hani{te iz-

nad Bobar banke, III sprat, tel.

065/721-032

Iznajmqujem namje{tene sobe u cen-

tru grada (prednost imaju djevojke),

tel. 065/620-183; 051/228-700

Izdajem prazan jednosoban stan u

Novoj varo{i, ul. M. Stevilovi}a

4, tel. 065/534-685

Izdajem dnevnu sobu, kuhiwu i ku-

patilo, ul. Jovana Bijeli}a 126,

poseban ulaz, tel. 051/385-635;

051/468-094

Izdajem jednokrevetnu dvokrevetnu

sobu |acima ili mladim zaposlen-

im mu{karcima, tel. 051/213-483

Izdajem dvokrevetnu sobu jednom

ili dvojici sredwo{kolca blizu

{tamparije, "Glas Srpske#, tel.

051/460-135 ili 051/301-312

Izdajem dvosoban namje{ten stan

studentima, centar, tel. 065/733-555

Izdajem jednosoban prazan stan, ci-

jena povoqna, ul. Marka Miqanova

7, tel. 380-433

Izdajem sobe i apartmane,

u âwu - Crna Gora, tel.

381-85377010 069/735-975 UP

Izdajem namje{tenu dvokrevet-

nu sobu sa odli~nim grijawem,

naseqe Nova varo{, tel. 051/315-

890; 065/530-861 (000018 G)

Izdajem nov dvosoban nenam-

je{ten stan u potkrovqu na

Star~evici, cijena po dogovoru,

tel. 051/439-940, 065/514-841

000021 G

IZNAJMQIVAWE

KUPOVINA

Prodajem 9 placeva + ku}a

prizemnica 60 mŸ, sa UT uslovi-

ma u [argovcu, vlasni{tvo 1/1

za sve povoqno, tel. 065/950-370.

000002 G

PRODAJA

STANOVI

Prodajem 9 placeva + ku}a

prizemnica 60 mŸ, sa UT uslovi-

ma u [argovcu, vlasni{tvo 1/1

za sve povoqno, tel. 065/950-370.

000002 G

Prodajem zemqi{te sa vo}-

wakom, 1.500 mŸ, ogra|eno, u Pri-

jakovcima, papiri 1/1, hitno, tel.

065/516-809 (000029 G)

PRODAJA

ZEMQI[TA


22. i 23. jul 2006. OGLASI

13

Izdajem namje{ten jednosoban stan

ulica Jovana Ra{kovi}a 108, Bawa

Luka, Paprikovac, tel. 051/207-633

Izdajem povoqno namje{tenu ku}u

studentima ili samcima, tel.

436-505;

Izdajem jednosoban namje{ten stan

Drvarska (2) B. Luka, tel. 350-772

Izdajem namje{tenu sobu u~enici,

uì centar grda, tel. 051/314-625

Izdajem dnevnu sobu, kuhiwu i ku-

patilo ul. Jovana Bijeli}a 126, pose-

ban ulaz, tel. 051/385-635; 051/

468-094

Izdajem dvokrevetnu sobu sa cen.

grijawem i upotrebom kuhiwe i ku-

patila dvjema djevojkama, ul. Stepe

Stepanovi}a br. 27, tel. 051/466-515;

218-021

Iznajmqujem trosoban namje{ten

stan u centru grada, tel. 065/620-183;

051/228-700

Izdajem dvokrevetnu namje{tenu

sobu sa kuhiwom, kod Medicinske

elektronike, poseban ulaz, zvati na

tel. 302-018

Izdajem stan u ku}i na Paprikovcu,

namje{teno, povoqno, poseban ulaz,

Krfska 114, tel. 065/516-856

Izdajem garsoweru u centru grada,

pla}awe 6 mjeseci unaprijed, slo-

bodna od 5.8.2006, tel. 051/458-447;

065/697-247

Izdajem dvokrevetnu sobu sa cen.

grijawem i upotrebom kuhiwe i ku-

patila dvjema djevojkama, ul. Stepe

Stepanovi}a br. 27, tel. 051/466-515

ili 218-021


Novoj varo{i, ul. M. Stevilovi}a

br. 4, tel. 065/534-685

Izdajem trosoban komforno nam-

je{ten stan u centru B. Luke

poslovnim qudima i strancima, tel.

065/618-241

Izdajem namje{tenu ku}u studenti-

ma ili samcima, tel. 436-505; 065/

920-406

Izdajem dvori{nu zgradu namje{-

tenu, poseban ulaz kod Pekovite jed-

nom studentu ili radniku, po

mogu}nosti mu{karcu, tel. 051/

301-893

Dvije djevojke traè cimerku poseb-

na soba u stanu u novoj zgradi kod

Univerziteta, 140 KM mjese~no, tel.

051/318-232; 065/976-565

U centru Igala izdajem komforan

apartman (veoma povoqno), tel. 088-

330-100

Izdajem trosoban komforno nam-

je{ten stan u centru B. Luke,

poslovni qudima i strancima, tel.

065/618-241

Izdajem prazan jednosoban stan ul.

Stojana Jankovi}a 33, tel. 051/370-

036 Lazarevo IIIIznajmqujem namje{tenu garsoweru,

tel. 065/776-172

Izdajem dvosoban stan, ulica Vo-

jvode Sin|eli}a 46, tel. 051/281-575.


stan u centru grada kod Ekonomske

{kole, tel. 051/228-700


stan u centru (kod Ekonomske

{kole), tel. 065/464-376.

Izdajem stan od 60 mŸ za ~etiri djevo-

jke i ~etiri momka, studenta, |aka

ili radnika, sve novo, odvojen ulaz,

cijena po dogovoru, ul. Jasimira

Mal~i}a, tel. 051/463-898; 063/

819-288.

Izdajem jednosoban namje{ten stan,

tel. 051/316-696.

Izdajem trosoban namje{ten ili ne-

namje{ten stan i poslovni prostor

u istoj ku}i, tel. 065/791-287.

Izdajem sobe apartmanskog tipa ili

cijeli stan na obali mora u H. Novom,

tel. 065/549-294; 0038169221061.


strogom centru grada, parno grijawe

i alternativno grijawe na duì pe-

riod, tel. 065/512-207.

Iznajmqujem djevojkama dvije sobe u

centru grada, tel. 065/464-376.

Izdajem bra~nom paru ili samcu

namje{ten jednosoban stan, ul. Ste-

pe Stepanovi}a, povoqno, tel.

464-991.

Najpovoqnije qetovawe Biograd na

moru, sedam dana 100 evra, obezbi-

je|en prevoz i smje{taj - blizu mo-

ra, tel. 065/837-805.

Izdajem garsoweru u strogom cen-

tru grada, prizemqe, poseban ulaz,

centralno grijawe, moè i kance-

larija, tel. 051/219-921; 051/219-051.

Povoqno izdajem sobe blizu mora u

\enovi}ima, tel. 0038167 390-835.

Izdajem dowi sprat ku}e u Kla{-

nicama, namje{teno, tel. 065/

432-365.


zgradi na Lau{u, tel. 065/846-494.

Izdajem prazan dvosoban stan sa dva

balkona na duì period, 67 mŸ, dru-

gi sprat (Borik), ul. Rade Vra-

we{evi} br. 16, Bawa Luka, tel.

438-673.

Izdajem apartmane, III/43 a, Vodice,

tel. 00385(0)22441 230; 00385(0)98 832

904 E-mail: [email protected] mladom bra~nom paru ili

dvjema studentkiwama ku}u u cen-

tru Bawe Luke sa novim namje{-

tajem, tel. 065/510-196, 051/429-608.

Izdajem jednoj studentkiwi sobu sa

centralnim grijawem, ul. Josifa

Pan~i}a br. 6, Star~evica, tel.

436-076.

Izdajem dvosoban namje{ten stan

studentkiwama, tel. 051/463-950;

065/447-070.

Izdajem renoviran dvosoban stan,

II sprat, namje{ten, centar grada na

duì period, tel. 065/281-344.

Izdajem namje{tenu sobu u stanu za

djevojku, stan u zgradi, Obili}evo,

tel. 065/297-651; 051/469-024

Izdajem jednokrevetnu i dvokrevet-

nu sobu bez gazda sa upotrebom kuhi-

we i kupatila, sa centralnim gri-

jawem, u Bawoj Luci, u nasequ Sun-

ca, tel. 065/523-768.

Izdajem sobe u Zeleniki kod H.

Novog, sa kupatilom i upotrebom

kuhiwe, blizu plaè, tel. 00381-88

678-251.

U ulici Koste Jari}a izdajem povo-

qno jednosoban stan sa centralnim

grijawem i posebnim ulazom, tel.

065/679-057.

Izdajem namje{ten dvosoban stan sa

garaòm u nasequ Lazarevo II, tel.

051/225-360; 065/948-698; 065/587-304.

Izdajem stan u Boriku sa central-

nim grijawem, poseban ulaz, tel.

051/304-171.


centru grada, tel. 065/656-377;

065/241-551.

Izdajem ènskim osobama ili

mla|em bra~nom paru namje{ten

dvosoban stan kod naseqa Sunce, tel.

051/207-711.


sa centralnim grijawem, ulaz pose-

ban, Nova varo{, tel. 065/525-010.

Izdajem dvosoban namje{ten stan,

tel. 051/351-681.


u Obili}evu, tel. 051/218-959;

065/644-931.

Izdajem garsoweru u strogom cen-

tru grada, prizemqe, poseban ulaz,

centralno grijawe, moè i kance-

larija, tel. 051/219-91; 051/219-051.

Izdajem sredwo{kolcima dvo-

krevetnu sobu u Boriku, tel.

315-420.

Izdajem stan u centru Lakta{a, nam-

je{ten 52 mŸ, sa grijawem, tel. 533-

531; 065/765-066.

Izdajem poslovnim qudima i

strancima trosoban komforno nam-

je{ten stan u centru B. Luke, tel.

065/618-241.

Bao{i}i kod Herceg Novog, izu-

zetno povoqno izdajem sobe i apart-

mane, 100 m od mora, tel. 033/641-793;

00381 88 671 134.

U ul. Jasmira Mal~i}a br. 11 izda-

je se namje{tena garsowera, tel.

065/519-100.

Izdajem namje{ten jednosoban stan

tel. 439-117

Izdajem garsoweru u ul. St. Ste-

panovi}a 133 kod Studentskog doma,

tel. 065/919-636.

Izdajem garsoweru na spratu ku}e sa

centralnim grijawem, poseban ulaz,

namje{teno, tel. 051/362-794.

Izdajem dvosoban stan zavr{etak

Kara|or|eve, zvati na tel. 272-195.

Izdajem jednosoban i dvosoban stan,

ul. Boìdara Axije 12, tel. 051/

281-491.

Izdajem mu{karcu sobu, sa posebn-

im ulazom, kupatilom, centralnim

grijawem, pored Gradskog mosta, tel.

051/462-986 i 065/558-197.

Izdajem sobu dvjema djevojkama, ima-

ju sve {to im treba, zvati od 8 do 23

~asa B. Luka, Borik, Beogradska 2,

tel. 300-587.

Izdajem garsoweru sa centralnim

grijawem, ul. S. Stepanovi}a 220,

tel. 051/429-694

Mijewam dvosoban stan, 63 mŸ, u ul.

\ure \akovi}a u Bawoj Luci za

odgovaraju}i na Hrvatskom pri-

morju, tel. 004917625573776

Mijewam stan 47 mŸ, ulica Radoja

Dominovi}a za mawi (25-30 mŸ), tel.

464-176

Mijewam komforan dvosoban stan

III sp., 60 mŸ, sa balkonom, novija

gradwa u centru êlinca, za jed-

nosoban u B. Luci, bez doplate, tel.

065/946-958; 051/305-504

Mijewam trosoban stan u Gradi{ci

82,50 mŸ, za stan u Biha}u, tel.

051/831-232; 065/663-787

Mijewam dvosoban stan, 64 mŸ, u

Boriku za jednosoban na 1. spratu

ili prizemqu po dogovoru, tel.

051/305-307

Mijewam trosoban stan u Novoj

varo{i, Bawa Luka, 78 mŸ, za jed-

nosoban uz doplatu, tel. 065/519-628.

Mijewam trosoban ure|en stan, 76 mŸ,

III sprat, sre|en, Borik, za dvosoban

do tre}eg sprata u nasequ Ante Ja-

ki}a i bliòj okolini, tel. 065/696-

347; 065/696-422.

Mijewam jednosoban stan u Boriku,

39 mŸ, za dvosoban uz doplatu, tel.

065/538-109.

Mijewam garsoweru u prizemqu 22

mŸ - [argovac, pogodno za poslovni

prostor za jednosoban stan, tel.

065/450-308, 065/209/743.

U strogom centru Gradi{ke proda-

jem poslovni prostor od 230 mŸ, tel.

065/861/770

Prodajem ili iznajmqujem lokale u

novoizgra|enom objektu kod

restorana "Sirano# povr{ine 70,

60 i 30 mŸ, tel. 213-072; 213-700

Prodajem poslovni prostor u centru

kod Karingtonke 22 mŸ, odmah use-

qiv, tel. 051/215-656

Prodajem poslovni prostor u Ro-

suqama, tel. 051/217-448; 065/537-348

Prodajem motel u izgradwi, nalazi

se na autoputu u Trnu, tel. 065/

512-677

Prodajem poslovni prostor u Gra-

di{ci, zanatski centar, autobuska

stanica, dimenzija 4,70 h 3,60 m, sa

dobrim podrumom u kojem je sm-

je{ten i sanitarni ~vor, tel.

051/831-232; 065/642-028

Prodajem ili mijewam lokal u Gra-

di{ci za odgovaraju}i u Bawoj Lu-

ci, 55 mŸ, nov, useqiv, pogodno za

slasti~arnu ili sli~no, tel. 065/

526-426.

Prodajem u Rogatici stambeno-

poslovni objekat povr{ine 250 mŸ,

na parceli od 5.000 mŸ, u blizini ri-

jeka, potok i put, cijena 135.000 KM,

tel. 065/678-505.

Prodajem poslovni prostor, 410 mŸ,

na povr{ini zemqi{ta, 6.000 mŸ, u

Drago~aju, tel. 065/512-893.

Prodajem ugostiteqsko-monta`ni

objekat preko puta osnovne {kole

u Bawoj Luci - brza hrana, tel.

065/900-125.

Prodajem poslovni prostor 36,50 m,

ul. Bra}e Maàr i majke Marije br.

18, tel. 065/681-347.

Prodaje se ili izdaje poslovni pros-

tor 32 mŸ, Pe}ani C-3, Prijedor, tel.

052/214-616; 065/907-827.

Prodajem ili mijewam lokal u Gra-

di{ci 55 mŸ, nov, sa garaòm za stan

ili lokal u Bawoj Luci, useqiv 1/1,

tel. 065/524-646.

Povoqno prodajem lokal u Gra-

di{ci 32 mŸ, nova gradwa; 065/

220-528.

Ustupam - prodajem lokal, brza hrana

- tr`ni centar "âjavec Zenit#, tel.

065/520-193.

Prodajem u centru grada kod zgrade

Vlade poslovni prostor 235 mŸ, 24 mŸ

i 28 mŸ, 2.200 KM/mŸ - 3.650 KM/mŸ, tel.

051/310-994.

Prodajem poslovni prostor 36,50 mŸ,

ul. Bra}e Maàr i majke Marije,

Hani{te, tel. 065/681-347.

Izdajem namje{ten poslovni pros-

tor od 70 mŸ, u ulici Stepe Ste-

panovi}a za trgovinu ili pred-

stavni{tvo, tel. 051/316-433; 065/

707-190

Izdajem poslovni prostor 40 mŸ, na

Malti, tel. 065/607-942

Izdajem novoure|eni poslovni pros-

tor od 36 mŸ, za sve djelatnosti, kom-

pletna infrastruktura rije{ena,

Jaseniko BB 76230 [amac, tel.

065/524-003; 065/532-430

Prodajem i izdajem pod zakup 700 mŸ,

pod krovom, na ogra|enom skla-

di{nom prostoru, od 4000 mŸ, kom-

pletna infrastruktura rije{ena -

[amac - Sarajevo, tel. 065/524-003;

065/532-430

Izdajem poslovni prostor u Gra-

di{ci, 30 mŸ, regulisana upotrebna

dozvola, zvati na broj tel. 051/

830-688

Izdajem poslovni prostor 35 mŸ, cen-

tar, preko puta Medicinskog fakul-

teta, ul. Save Mrkaqa 13, tel.

242-350 od 8 do 16, tel. 051/242-350

Traìmo poslovni prostor do 70 mŸ,

u Gospodskoj ili uì dio Gospodske,

tel. 063/496-900.

Izdajem poslovni prostor u "Zeni-

tu#, tel. 065/518-910.

Izdaje se poslovni prostor u Lak-

ta{ima, ul. Kara|or|eva 112, uz

glavni put, a moè i za kancelari-

ju, tel. 065/537-210; 051/530-416.

Izdaje se poslovni prostor u B. Lu-

ci, ul. Frawe Supila 12, 28 mŸ, moè

i sa kancelariju, cijena po dogov-

oru, tel. 065/537-210; 051/530-416.

Izdajem poslovni prostor u ul. Vo-

jvode @ivojina Mi{i}a bb, tel.

065/542-621.

Iznajmqujem frizerski salon sa in-

ventarom i opremom, tel. 051/

315-827.

Iznajmqujemo poslovne prostore u

ul. V. Masle{e 3, ekskluzivni pros-

tor za trgovinu, vel. 220 mŸ, kance-

larijski prostor 100 mŸ, opremqeno,

i 50 mŸ i 100 mŸ, prazan prostor -

prostori su klimatizovani, imaju

obezbje|ewe i odràvawe, tel.

065/522-802; 051/216-384.

Izdajem poslovni prostor od 40 mŸ,

preko puta "Karingtonke#, vi{e-

namjenske svrhe, tel. 051/363-314;

065/494-157.

Prodajem limenu garaù, u ul. Cara

Lazara 14, tel. 051/463-569; 065/

317-411

Izdajem novu zidanu garaù u

Obili}evu, preko puta male pijace,

tel. 051/463-641

Prodajem ili izdajem zidanu garaù

u centru grada, kod kwiàre "Kul-

tura# i robne ku}e "Adrija#, tel.

215-183.

Hitno prodajem razmontiranu met-

alnu garaù u B. Luci, ul. Starine

Novaka 12/II - Obili}evo, dimenzi-

je 5,40 h 40 sa krovom i vratima, ci-

jena 200 KM, tel. 065/668-946.

Izdajem garaù u ul. Du{ka Ko{-

~ice br. 2, tel. 218-028; zvati od 14

do 19 ~asova.

Prodajem garaù u ulici Tarasa

[ev~enka, Nova varo{, izme|u

zgrade br. 4 i br. 6; tel. 065/526-343,

065/612-674.

Prodajem zidanu garaù sa kanalom,

16 mŸ, Star~evica, Srpskih do-

brovoqaca 20, tel. 051/302-210.

Prodajem zidanu garaù, 16 mŸ, kod

Ekonomske {kole, tel. 065/620-463.

Izdajem zidanu garaù, Jevrejska

103, cijena povoqna, tel. 310-758.

Kupujem garaù na âirama, tel.

065/241-618.

Hitno prodajem limenu garaù, tel.

065/516-069.

Prodajem razmontiranu metalnu

garaù 5,40 h 2,40 sa krovom i vra-

tima, ul. Starina Novaka 12-2,

Obili}evo, tel. 065/668-946.

Prodajem garaù u centru grada, tel.

065/973-116.

Potreban kuvar ili kuvarica u

klasi~nom restoranu sa iskustvom,

smje{taj i hrana osigurani, tel.

00381-69041054 u Herceg Novom, Cr-

na Gora

Zapo{qavamo vrijedne i odgovorne

radnike tel. 051/466-701; 061/834-506;

Ako ste mlada i ambiciozna osoba,

èlite zaradu minimalno 600 KM,

mogu}nost predavawa u sklopu posla,

mi imamo rje{ewe za vas. "Connectcompany# DOO zapo{qava 5 rad-

nika, tel. 051/466-701; 061/834-506

Dajem ~asove engleskog jezika, zvati

ujutro, tel. 051/462-086

Nadogradwa prave kose, tel. 065/

983-553

Kucam sve vrste tekstova, tel.

065/224-551

Dajem instrukcije iz matematike,

povoqno, profesor dipl. in`. elek-

trotehnike, tel. 051/218-568; 065/

632-890

Povoqno, brzo i kvalitetno pos-

tavqawe laminata i ostalih pod-

nih i zidnih obloga, tel. 065/

220-868

Kvalitetno i brzo postavqawe kera-

mi~kih plo~ica, tel. 065/220-868

Izrada ormara, plakara, cipelara,

kompjuterskih stolova i ostalog

namje{taja po va{oj èqi, tel.

065/220-868

Predstavni{tvu internacionalne

kompanije u formirawu u Bawoj Lu-

ci potrebno vi{e saradnika na ra-

zli~itim pozicijama: uslovi mini-

mum SSS, posjedovawe vlastitog au-

tomobila, komunikativnost, starost

od 23 do 45 godina, pozvati radnim

danom od 8 - 16 ~asova, tel. 065/

623-683

Instrukcije iz hemije, pripreme za

popravne, tel. 065/833-345

Usluge hemijskog dubinskog

~i{}ewa automobilskih sjedi{ta,

tapaciring namje{taja, tepiha i

sli~nih podnih obloga, prawe i

polirawe automobila, Bawa Luka,

tel. 065/581-791; 065/641-010; 063/

844-644

Logos Lambada d. o. o., servis

ra~unara, {tampa~a, kopir apara-

ta, puwewe, reparacija i zamjena

ketrixa, tel. 051/228-941; 051/

228-951

Logos Lambada d. o. o. prodaja

ra~unara, {tampa~a i ostale

ra~unarske opreme, tel. 051/228-941;

051/228-951

Brusim i lakiram parket brodski

pod, tel. 051/428-070, 065/545943;

065/785-769

Gra|evinsko preduze}e u Bawoj Lu-

ci prima radnike - tesare, zidare,

kerami~are, molere, bravare i po-

mo}ne radnike, prijave na tel. 213-

700; 213-702; 211-072.

Sudski tuma~ za wema~ki jezik, br-

zo i kvalitetno, kompjuterska obra-

da, li~na dostava dokumenata, tel.

051/385-957; 065/669-417.

Autoelektri~ar s radnim iskustvom

traì posao, u obzir dolazi i posao

voza~a "B# kategorije, tel. 065/

666-197.

Instrukcije iz engleskog jezika za

osnovce - sat - 5 KM, tel. 051/211-057.

ûvala bih dijete uzrasta od dvije

do ~etiri godine, stan u zgradi, tel.

065/432-365.

Instrukcije - {panski i francus-

ki jezik - povoqno, tel. 062179-947

(Bawa Luka).

Kucam sve vrste tekstova, cijena 0,80

KM/A-4, mogu}nost narezivawa na

CD ili lasersko {tampawe, tel.

065/518-124.

Dipl. in`. elektrotehnike daje in-

strukcije iz matematike i elek-

trotehnike, povoqno, tel. 051/218-

568; 065/632-890.

Pruàm kwigovodstvene usluge

kvalitetno i povoqno - licenca,

tel. 065/914-766.



trotehnike, povoqno, tel. 051/218-

568; 065/632-890.

Vo|ewe poslovnih kwiga, iskustvo,

licenca, tel. 065/300-306.

Profesorka matematike daje ~asove

iz matematike, finansijske matem-

atike i statistike za sve sredwe

{kole i fakultete, tel. 051/387-456.

Potrebna èna za pomo} pri

~uvawu starije ènske osobe,

plata po dogovoru, plus mo-

gu}nost stanovawa, privatna

ku}a u Rosuqama kod "D# mar-

keta, tel. 065/611-616; 000038 G

STR "KOMPO# Bawa Luka,

vl. Nenad Popovi},

- distribucija plina,

- dostava na ku}nu adresu,

- garantovano:

- 10 kg plina u boci

- kvalitetan plin

- atestirane boce

Tel. (051) 301-983; 065/611-617

Radno vrijeme od 8 do 20 ~asova

000015 G

AMERIKA, KARIBI, EVROPA

Za rad na luksuznim brodovi-

ma zapo{qavamo: pomo}ne

radnike, sobarice, konoba-

rice, administratore, recep-

cionare, fotografe, bebi-

sitere. Uslovi: poznavawe en-

gleskog jezika, starosna grani-

ca od 20 do 33 godine.

BEZ TRO[KOVA

UNAPRIJED.

EMPLOYMENT POWER

Bawa Luka,

mob: 065/658-730; 051/222-182

E-mail: [email protected]

001551 S.G.

U S L U G E

POSAO

GARA@E

Izdajem 72 mŸ poslovnog pros-

tora (4 kancelarije), u J. Du~i}a

55, sa upotrebnom dozvolom, tel.

065/286-621 i 065/228-870

(000003 G)

Izdajem u zakup pet kancelari-

ja, ul. [o{e Maàra 52, strogi

centar, tel. 218-345 (000014 G)

I Z N A J M Q I V A W E

P R O D A J A

POSLOVNI

PROSTORI

Z A M J E N A



14

Svetog Save bb

tel. 056/410-178

faks: 056/410-177

e-mail: [email protected]

OBAVJE[TEWE


komercijalne oglase, reklamne poruke,

obavje{tewa i ~ituqe u Bratuncu

moète predati svakim radnim danom

od 8 do 16 ~asova.

UU BB RR AA TT UU NN CC UU

Radim metalne ograde, kapije, tende,

kioske i zatvaram balkone, tel.

051/467-806.

Potrebna konobarica, stan i hrana

obezbije|eni i prijava penzionog i

socijalnog, tel. 065/954-706.

Sudski ovla{}eni vje{tak proc-

jeniteq za oblast ma{instva,

ma{ine, motori - motorna vozila,

radi procjene vrijednosti kapitala,

tel. 065/337-840.

Povoqno i brzo prevodim sa en-

gleskog na srpski i obrnuto, kom-

pjuterska obrada tel. 065/626-381 e-mail olja [email protected] sve vrste tekstova - semi-

narski, diplomski, ugovore, kwige

i sl. tel. 065/224-551.

Vo|ewe poslovnih kwiga, licenca,

iskqu~ivo, tel. 065/300-306.

Povoqno izvodimo molerske radove,

tel. 051/218-228.

Prodajem {ator sa tendom, tel.

065/224-642.

Prodajem se}iju za kafi} duìne

3,40 m, dva okrugla mermerna stola

i mlin za kafu, cijena 1.000,00 KM,

065/720-390.

Prodajem {ank, zidanu stelaù i

mlin za kafu, cijena 800,00 KM, tel.

065/720-390.

Prodajem nosa~e stakla (kracne) za

stakloresce, tri kom., tel. 051/

353-143.

Djevojka, 27 godina, traì posao, os-

im kafi}a, samo ozbiqne ponude -

pekara, benzinska itd. tel. 062/

245-540.



trotehnike, povoqno, tel. 051/

218-568; 065/632-890.

Usluge hemijskog dubinskog ~i{-

}ewa automobilskih sjedi{ta,

tapaciranog namje{taja, tepiha i

sli~nih podnih obloga, prawe i

polirawe automobila, Bawa Luka,

tel. 065/531-791; 065/641-010; 063/

844-644

Dajem ~asove engleskog, zvati ujutro,

tel. 051/462-086.

Ku}ni majstor radi popravke: voda,

struja, moleraj, pro~i{}avawe ci-

jevi i ostalo, tel. 051/438-116;

065/882-511.

Povoqno, sigurno i na vrijeme

vr{im autoprevozni~ke usluge do 5

t, u obzir dolaze i usluge u inos-

transtvu, tel. 065/416-882.

Radim sve poslove u ku}i, kao i po-

mo} starim licima, lokacija nije

bitna, u obzir dolaze samo ozbiqne

ponude, tel. 065/670-159.

Dimwa~ar, ~istim dimwake, pe}i

za centralno grijawe i kotlove, tel.

065/670-639; 051/483-144.

Zaradite u vlastitom domu, paku-

ju}i koverte, tel. 065/801-652

Dajem instrukcije iz wema~kog jezi-

ka, 5 KM/sat, prevodim tekstove,

dokumenta, rje{avam sve probleme

vezane za penzije iz Wema~ke, Aus-

trije i [vajcarske, tel. 065/282-750.

Momak, 28, ozbiqan, vrijedan, per-

fektno znawe wema~kog i engleskog

jezika, SSS, poznavawe rada na

ra~unaru, traì posao, tel. 065/

282-750.

Ozbiqna gospo|a ~istila bi

poslovne prostore, ordinacije,

stanove, peglala ve{ i ostalo, tel.

065/305-892.

Djevojka, medicinska sestra, po-

loèn dràvni ispit, hr. paso{,

traì posao, tel. 065/305-892.

VK automehani~ar i autolimar

kvalitetno obavqa sve poslove uz

garanciju, tel. 065/577-115.

[kola ra~unara GigaComputersizvodi sqede}e kurseve: Windows,Word, Exel, kwigovodstveni kurs,

internet, Autocad, Corel Draw i Pho-toshop i ostale kurseve po potrebi,

tel. 051/213-088; 065/520-223.

Zaradite pakuju}i koverte u va{em

domu, primawa od 150 do 200 nedje-

qno, tel. 065/386-293.

Radimo sve vrste aran`mana za svad-

bu pravqewe cvjetova bidermajera

i ostalo, tel. 065/311-845; 065/

972-522.

Dajem instrukcije iz hemije |aci-

ma, studentima, pripremam za pri-

jemne ispite, tel. 065/833-345.

Dajem instrukcije iz engleskog jezi-

ka, cijena 5 KM sat, tel. 065/387-656.

Sastavqam tu`be, ugovore, àlbe,

zahtjeve, prijedloge, molbe puno-

mo}ja i registracije preduze}a

DOO, tel. 065/518-079.

Povoqno pravim kuhiwe, ormare,

regale, kompjuterske stolove,

ameri~ke plakare i ostali plo~asti

namje{taj, tel. 065/662-219.

Ku}ni majstor radi moleraj, laki-

rawa, zatvarawe balkona, popravke

voda - struja, pro~i{}avawe, kanal-

izacije i ostalog, tel. 065/882-511;

438-116.

Salivam stravu, skidam crnu magi-

ju, bolovi glave, gu{ewe u prsima,

tel. 065/303-860.

Kucam maturske, seminarske, di-

plomske radove, kori~ewe radova

po dogovoru, tel. 065/603-179.

Svaki dan se moète informisati

i upisati u {kolu ra~unara Giga-Computers na neki od sqede}ih kur-

seva: windows, word, internet, excel,kwigovodstveni kurs, corel, photo-shop, autocad i drugo, tel. 051/213-

088; 065/520-223.

Izrada web stranice va{e firme,

instalacije OS i ostalog softwera,

instrukcije (windows, word, excel...),dolazak na va{u adresu, tel. 065/

488-034.

Izvodimo sve vrste molersko-far-

barskih radova, kre~ewe 00,60

KM/mŸ, gletovawe, dekorativne

tehnike, fasadni program, 1 mŸ demit

fasade ko{ta 25 KM (posjedujemo

sopstvenu skelu), popust pen-

zionerima, tel. 065/935-412.

Brzo i povoqno postavqam kera-

mi~ke plo~ice, tel. 065/775-837;

051/352-416.

Instalacija WindoWs-a i dodatnog

softvera. Rje{avawe problema sa

konekcijom, zvukom i slikom na

ra~unaru [email protected],tel. 065/497-141.

Popravqam i rje{avam probleme sa

ra~unarima. Instalacija i rein-

stalacija Windows-a. Instaliram

dodatni hardver i softver po ̀ eqi

besplatan dolazak [email protected], tel. 065/497-141.

Puwewe tonera sa dolaskom na va{u

adresu. [email protected]/497-141.

Problem sa kompjuterom. Sa pro-

gramima ili ure|ajima.

Brusim i lakiram parket i brods-

ki pod, tel. 051/428-070; 065/545-943.

VKV zidar - jeftino i kvalitetno

malterisawe samo 3 KM/mŸ, tel.

065/617-177.

Stolarske usluge i ugra|ivawe

plakara, tel. 051/351-345.

Popravke u stanu, mawe i ve}e, vo-

da, struja, aparati pro~i{}ewe, os-

talo, tel. 314-671; 065/882-511.

Pakovawe koverti, sklapawe

biùterije, rad u vlastitom domu,

tel. 051/663-531.

Spremawe stana, dubinsko usisa-

vawe ku}ne pra{ine, potpuno

uni{tewe griwa, prawe i usisavawe

tepiha, itisona, auto-siceva - povo-

qno tel. 065/575-254.

Popravqam okvire nao~ara svih vrs-

ta brzo i kvalitetno, Aleja svetog

Save br. 16, tel. 051/318-227.

Prevodim sve vrte tekstova sa en-

gleskog na srpski i sa srpskog na

engleski A-4 = 5 KM, tel. 065/

954-351.

Dajem ~asove na harmonici i sin-

tisajzeru, na programu su narodne

pjesme i kola, cijena povoqna, tel.

303-011, Bawa Luka.

Obuka: word, excel, access, photoshop,izrada web... Dolazak na adresu,

e-mail: [email protected]; web: www.risboweb.comPomo} za probleme sa ra~unarom,

virusi, instalacija OS, hardware isoftware. Dolazak na adresu! Tel.

065/360-813; 051/300-848;

email: [email protected]; web: www.risboweb.comIzrada internet prezentacije va{e

firme, ponude, usluge, oglasa, izra-

da digitalnih slika, brzo i povo-

qno, tel. 065/360-813;051/300-848:

e-mail:[email protected];web: www.risboweb.comMjerim prijem TV signala i

postavqam zemaqske i satelitske

antene, tel. 065/832-122.

Popravqam sve vrste fotoaparata

- Miki, tel. 065/573-349.

Prodajem parcelu na grobqu "Sv.

Pantelija# u Boriku, cijena po do-

govoru, tel. 065/519-925

Prodajem grobnicu "6# ({esticu) u

pravoslavnom grobqu "Borik#, tel.

065/239-129

Prodajem automatski digitalni

aparat za mjerewe krvnog pritiska

ili mijewam za mobilni telefon,

tel. 065/696-734

Povoqno prodajem farmu ~in~ila

12 - linija, mladih - 100 kom., kavezi

za odgoj mladih - 92 kom., tel. 065/420-

169; 065/536-042.

Prodajem nove ma{ine, mrvilicu,

{rotilicu, kombinovanu, stolarsku

ma{inu "mio Osijek# 89, hoblaricu

sa cirkularom, bu{ilicom i brusil-

icom za ̀ eqezo, korpu za traktor i

auto-prikolicu, tel. 051/532-426.

Prodajem povoqno vezene pe{kire,

051/896-073

Prodajem novu pe} na drva, grije

vi{e prostorija, ne tro{i mnogo i

lijepo izgleda, tel. 051/308-217

Prodajem dva grobna mjesta dubins-

ka za ~etiri osobe. Novo grobqe

pravoslavno, tel. 065/697037

Kupujem polovan cijep do 3.000 kom,

tel. 300-238

Prodajem prikolicu, nova, no-

sivosti 150 kg, tel. 214-470

Povoqno prozori postakqeni,

balkonska vrata, tel. 436-505;

065/920-406

Prodajem ugaonu garnituru i {ator,

tel. 065/224-551

Prodajem registar kasu QyorionNCR 30 T2 wema~ke proizvodwe sa

programom, tel. 065/707-190; 051/

316-433

Prodajem grobnicu tricu u Perdu-

vima, tel. 051/317-719

Prodajem u komadu 1000 kg robe iz

uvoza za second hand shop, kao i

cjelokupan inventar (lutke, ofin-

geri, nosa~i), tel. 065/601-444;

051/208-755.

Veliki qetni popust za sva izdawa

"Glasa crkve# Vaqevo, kao i za kom-

plete Vladike Nikolaja Vele-

mirovi}a, kod na{eg zastupnika u B.

Luci na tel. 465-603, posle 17,00

~asova

Prodajem ma{inu za {ivawe i

ma{inu za mqevewe vo}a, tel.

429-307

Prodajem original sef velike

teìne, zakqu~avawe {ifre - kqu~,

siguran za ~uvawe vrijednosti, tel.

065/400-406

Prodajem dobru i pravu rakiju

{qivovicu, iz Potkozarja, tel.

390-017

Prodajem povoqno o~uvan trosjed,

dvosjed i fotequ, tel. 051/468-834;

065/932-592

Prodaje industrijski sto za peglawe

sa kotlom i peglom, tel. 065/723-032

Prodajem veoma uspje{an biqni

preparat protiv masno}e u krvi, (ho-

lesterol), 065/648-490; 051/481-733

Hitno prodajem traktor "ferguson

565# u dobrom stawu, nove gume, ci-

jena povoqna, tel. 065/610-109.

Prodajem zamrziva~ "bo{# - la-

di~ar, friìdere kombinovane i

obi~ne, kao i solarijume, tel.

065/644-500.

Prodajem vise}u kuhiwu, tri ele-

menta i sudoper - jeftino, tel.

051/314-452

Prodajem traktor "ferguson 539#, sa

kabinom i kompresorom u odli~nom

stawu, 1450 radnih sati, tel. 051/

811-174.

Prodajem hrastove hranilice za svi-

we sa ko{em za hranu; 051/811-174.

Prodajem motokultivator dizel, 14

KS, tel. 065/379-676.

Prodajem sef velike teìne, visi-

na 1 m, unikatan, proizvodwa Wien,

tel. 051/811-174.

Elan gliser sa prikolicom, dobro

o~uvan, povoqno prodajem, tel.

051/218-220.

Prodajem dobro o~uvan friìder

marke "luks# - 55+240 zapremine -

visina 140 h 60 cm, tel. 051/370-711;

065/206-060.

Prodajem prìonicu kafe kombi-

novana struja-gas "Bra}a Milo-

{evi}#, sa kamenim mlinom, nova,

povoqno, tel. 065/525-010.

Prodajem ve{-ma{inu "gorewe#,

povoqno, tel. 051/303-212.

Prodajem traktor "ferguson 539# u

odli~nom stawu, 1.463 radnih sati,

tel. 065/841-258.

Prodajem IMT 540 u dobrom stawu,

zvati poslije 14 ~asova na tel.

051/814-054.

Prodajem skuter "peò# spid diht

2, registrovan trajno od 2004. go-

dine, cijena 1.600 KM, tel. 065/

519-918.

Prodajem univerzalni mlin UM-11

"standard Osijek# sa {est operacija

za drvo, nov, vrlo povoqno, tel.

051/308-686. zvati od 19 do 23 ~asa

svaki dan.

Prodajem dva grobna mjesta na

Novom grobqu (Gradsko grobqe),

tel. 065/294-053.

Prodajem traktor "vladimirac# sa

kosilicom g.p. 1981, cijena 3000 KM,

tel. 065/672-784.

Prodajem auto-prikolicu, fabri~ka

izrada 170 h 110 h 40 cm, skoro no-

va, povoqno, tel. 051/308-686, zvati

od 19 do 23 ~asa svaki dan.

Prodajem staklenu ciglu - prizem-

nu, cijena po komadu 3,00 KM, ul.

Lazari~ka 24, B. Luka, tel. 061/340-

747; 065/375-808.

Prodajem 200 komada novog crijepa

"mediteran#, wema~ki rubin, cije-

na po dogovoru, tel. 051/380-046.

Prodajem puwa~ akumulatora "poko

5#, specijalnu limenu kantu za ben-

zin 20 l, cijena povoqna, tel. 302-151.

Prodajem akusti~nu gitaru "fend-

er# (kopija) crne boje sa futrolom,

nova, tel. 065/679-416.

Prodajem kori{}en namje{taj za

dnevnu sobu i kuhiwu, tel. 065/

687-541.

Prodajem veliki akvarijum 240 l,

dimenzija 100 h 55 h 45 cm, tel.

065/780-565.

Prodajem ve{-ma{inu "gorewe# u

ispravnom stawu - dobro o~uvana,

tel. 314-257; 065/595-412.

Prodajem povoqno vezene pe{kire,

tel. 051/896-073.

Prodajem 500 litara garantovano

~iste prepe~enice ({qiva) ja~ine

19 gradi, cijena po dogovoru, tel.

065/718-340.

Povoqno prodajem romanijsku

no{wu, moè u dijelovima, tel.

063/411-698.

Prodajem bagremovo koqe za ograde,

vinovu lozu, pulceve za gra|evinare

i 10 m bagremovih drva, iscijepana

za {poret prodajem novu harmoniku,

60 basova 3 registra i polovnu 80

basova 8 registara, prodajem TV

"simens# sa daqinskim, ekran 66 cm

odli~an, ispravan, tel. 051/370-711;

065/206-060.

Prodajem nova klizna vrata dimen-

zija: visina 260 cm, duìna 280 cm,

tel. 065/684-028.

Prodajem trofazni mlin, tel.

525-200.

Prodajem nov PVC prozor dvokril-

ni, duìna 130 - {irina 120 cm, tel.

065/900-365.

Prodajem monta`ne police za pro-

davnicu ili sli~nu djelatnost, tel.

065/347-247.

Traìm ukradeni "audi A 4# we-

ma~ke registracije, slijedi nagrada,

tel. 065/517-884

Povoqno "lada samara#, tel. 065/685-

779; 065/371-260

Prodajem clio 1,2, 2001. g. p., meta-

lik, pre{ao 28.000 km, prvi vlas-

nik, kao nov, cijena 11.000 KM, tel.

065/354-911

Kupujem "mercedes 207-307#, sa cer-

adom ili "tami}a 75#, kratki, tel.

051/280-717; 065/575-157

Prodajem "fijat punto# g. pr. 1999.

registrovan do 16.6.2007. godine, ci-

jena po dogovoru, tel. 065/565-209.

Prodajem "ladu nivu# 1,7 + 4 h 4, kraj

2004. godine, tel. 051/380-964.

Prodajem novi "reno megan#, crveni

(sedan), tel. 065/523-765.

Kupujem "jugo# ne stariji od '89. g.

do 1.200 KM, tel. 065/799-330.

Prodajem "zastavu 101 skala#, u

odli~nom stawu, g. pr. 1990, crvena

boja, tel. 065/712-334.

Prodajem "audi 80# sa skoro novim

dizel motorom 1,6 l, godina

proizvodwe 1980, cijena 1.250 KM,

tel. 065/611-872.

Prodajem "mercedes# 190, dizel, '85.

godi{te, registrovan, 5.500 KM, tel.

065/561-423.

Prodajem "golf# III GTD - dizel,

god. pr. 1993, u odli~nom stawu, reg-

istrovan do kraja godine, tel.

065/523-768.

Prodajem "ford orion# u voznom

stawu, tel. 051/271-193.

Prodajem "golf# II, dizel 84, g. pr.

u dobrom stawu, registrovan, Bawa

Luka, tel 065/634-899.

Prodajem "jugo 55# A, 1987, reg-

istrovan u martu, tel. 065/541-147.

Prodajem "ford orion# 1,3 benzin,

god. pr. 86, registrovan do 3. mjese-

ca 2007, hitno, tel. 065/472-389.

Prodajem dijelove za "{iroko#, tel.

211-892.

Prodajem motor za "jugo# 55, tel.

065/966-210.

Prodajem "tojotu tercel# 1.3 ben-

zin 1983, u dobrom stawu povoqno,

tel. 065/966-210.

Prodajem trabant i TAM, u is-

pravnom stawu i slovena~ku si-

ja~icu za krompir, tel. 581-202.

Prodajem "reno# furgon F-40, dizel,

proizveden 1991. godine 1500 kubi-

ka, 40 kilovata u dobrom stawu, tel.

051/813-525; 065/642-028.

Prodajem trabant i kamion TAM,

tel. 525-200.

Prodajem kamion "mercedes 1213#,

'89. god. pr., u odli~nom stawu, tel.

065/528-882, 051/309-099.

Prodajem kombi teretni, dizel 1987.

god. ispravan, povoqno, tel. 065/

387-006.

Prodajem "audi# 80, 1982. god.

proizvodwe, benzinac 1.600 ccm, reg-

istrovan do novembra 2006, cijena

1.100 KM tel. 065/222-940.

Prodajem trabant, TAM i traktor,

tel. 581-202.

Prodajem TAM 2001. generalno

ura|en, o~uvan, tel. 051/586-261;

065/791-259.

Prodajem "alfa romeo 145#, u

odli~nom stawu, 8.500 KM, tel.

065/528-320.

Prodajem "hjundai galoper# 2,5 dizel

97, prva registracija do 12.1998, kli-

ma, u odli~nom stawu, prvi vlasnik,

tel. 065/513-968.

Prodajem kombi "reno trafik#, god.

pr. 86., generalno ura|en, istekla

registracija, cijena fiksna 1.800

KM, tel. 065/510-766.

Sve vrste retrovizora za autobuse,

kamione i kombi vozila, xipove, te

kriva i rezana ogledala sa ugrad-

wom za putni~ka kola, farovi za

"golf# i "mercedes# - majstor min-

uta, tel. 065/538-048.

Slobodan mu{karac èli da upoz-

na ènu iz Bawe Luke ili okoline

radi ozbiqne veze, povremeno

dolazi u B. L., SMS na tel.

0031612380178

Traìm slobodnu ènu do 40 godi-

na radi braka, ìvjela bih u

Norve{koj tel. 004747365186

Ako ste jedna od onih zgodnih i

qepu{kastih Bawolu~anki od 28 do

36 godina, a ̀ eqele biste da probate

ìvjeti i raditi u SAD, javite se

mu{karcu, 46/165/62, radi sklapawa

formalnog braka. Ko zna, mo`da

postanemo i vi{e od cimera. Poz-

navawe engleskog poèqno, tel.

065/709-526.

Odgajiva~ica wema~kih ov~ara

"SERVICIJUM# FCI 7/05; prodaje

{tenad profesionalnog odgaja iz

dva legla, od vrhunskih roditeqa,

tel. +387 51 830 053; +38765716802;

tel./faks. + 38751 830-192

Odgajiva~ica wufaundlendskih pasa

"darius land# prodaje {tenad iz-

lo`benog kvaliteta od roditeqa

{ampiona, tel. 065/646-284

Prodajem {tenadzlatnog retrivera

vrhunskog kvaliteta, tel. 065/

624-611

KU]NI

QUBIMCI

LI^NI OGLASI

"Nisan almera#, 98. godina

proizvodwe 2.00 dizel, ful.

oprema, registrovana, malo

o{te}ena, cijena 3.500 evra, tel.

065/976-359 000008 G

AUTOMOBILIRAZNO

Perspektivan i mlad gra|evin-

ski inèwer iz Bawe Luke

traì posao u visokogradwi,

tel. 065/439-900; 000006 G


22. i 23. jul 2006. OGLASI

15

OGLAS U OKVIRU 3 KM

OGLAS U NEGATIVU 5 KM

Moète predati u svim na{im objektima (kwiàrama - kioscima),

putem po{te na adresu: #

Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka

ili e-mail adresu: [email protected]

Tekst: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

K U P O N ZA BESPLATNE MALE OGLASE

OSNOVNI SUD U SOKOCU

ODJEQEWE U ISTO^NOM SARAJEVU

Broj P-360/04

I. Sarajevo, 7.7.2006. godine

OGLAS

Kod ovog suda u toku je parni~ni postupak tuìteqa Grad Isto~no Sarajevo za-

stupano po RJP Sjedi{te

zamjenika Pale, protiv tuènog [oja Slobodana, Dowe Mladice b. b.,

I. Sarajevo, radi naplate duga, v.s. 1.166,84 KM

POZIV

Za: [OJA SLOBODANA IZ I. SARAJEVA, Dowe Mladice b. b., pozivate se

kao stranka na PRIPREMNO ROÎ[TE za dan UTORAK, 19.9.2006. godine u

9.30 ~asova, pred ovaj sud u sobu broj 2.

SUDIJA

AIDA [AIN

FK OMLADINAC

Sve teì

uslovi

za rad

"

GRADI[KA 2006"

Turnir

test pred

prvenstvo

FUDBAL

Strana 4.Strana 2.

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMABranimir

Tuli}

Havijer

Klemente

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMAStrana 2.

Bor~e

Sredojevi}

Klemente

preuzeo

kormilo

LAKTA[I - Da je ko{arka

u Lakta{ima sport broj jedan

potvrdio je i ~etvrti Street ball

turnir, koji je u ~etvrtak nave-

~e sve~ano otvoren na central-

nom trgu u okviru manifestaci-

je "Lakta{ke qetne igre#.

Otvarawu turnira prisu-

stvovali su i premijer Republi-

ke Srpske Milorad Dodik, pred-

sjednik Narodne skup{tine Ig-

or Radoji~i}, direktor "Glasa

Srpske# Rajko Radovanovi}, kao

i brojni drugi gosti.

Ovaj, jedan od najve}ih turni-

ra ovakvog karaktera u BiH, oku-

pio je 60 ekipa iz Isto~ne Ili-

xe, Bijeqine, Gradi{ke, Bawe

Luke, Srpca, êlinca, Bile}e,

Doboja, Kotor Varo{a, Slatine

i Lakta{a. Narednih {est dana,

sve do finalnih me~eva, koji }e

se odigrati u srijedu, 26. jula,

snage }e na improvizovanom ko-

{arka{kom igrali{tu odmjeri-

ti 36 seniorskih, 12 juniorskih

i 12 pionirskih ekipa.

Na po~etku manifestacije

na~elnik op{tine Lakta{i Mi-

lovan Topolovi} obe}ao je sugra-

|anima brzo otvarawe sportskih

terena u prekrasnom ambijentu

auto-kampa "Bawe Lakta{i#, na-

javquju}i da bi se ve} naredne go-

dine moglo po~eti sa radovima

gradwe Sportske dvorane.

Sam po~etka Street ball turni-

ra bio je revijalnog karaktera.

Prvo je odigrana utakmica izme-

|u dvije ekipe polaznika [kole

ko{arke GLS, koju vode prosla-

vqeni ko{arka{i Miroslav Pa-

spaq, Milo{ Vujni} i Predrag

Vrawe{. Budu}e nade doma}e ko-

{arke \or|e Kele~evi}, Marko

Blaz, Du{ko Miqevi}, Dejan Ke-

le~evi}, Marko Topolovi}, Bo-

jan Gvozderac, Vawa Petkovi},

Luka Kova~, sa dvanaestogodi-

{wim Draganom Jovani}em na ~e-

lu, koji je progla{en za najper-

spektivnijeg igra~a na ko{arka-

{kom kampu "Go~# u Kraqevu,

pokazali su da {to se ti~e teh-

nike mogu biti ozbiqan rival i

daleko starijim ko{arka{ima

od sebe. Utakmica ve~eri, svaka-

ko, bila je ona izme|u ekipe kan-

didata SNSD-a za Narodnu skup-

{tinu Republike Srpske u sasta-

vu: Nikola Ba{tinac (Lakta{i),

Petar Mi~i} (Pelagi}evo), Pe-

rica Raji~evi} (Trebiwe) i Si-

ni{a Dodik (Isto~na Ilixa),

protiv tima Udruèwa mladih

novinara za koji su igrali: Aco

Macanovi} (Srna), Perica Pe}a-

nac ("Glas Srpske#), Branimir

\uri~i} (RT RS) i Sr|an Mi-

{qenovi} (Balkan radio). Boqi

su bili novinari, koji su pobije-

dili rezultatom 7:6.

Me|u favorite turnira spa-

daju pobjednici prvog Street ball

u Lakta{ima ekipa MSD Kotor

Varo{, najboqi tim drugog tur-

nira "Bez pardona# te pobjedni-

ci tre}eg takmi~ewa, ekipa Teh-

nosinta.

Na po~etku Street ball turni-

ra posjetioce na lakta{kog glav-

nom trgu zabavqali su i bawo-

lu~ki pjeva~ Boris Reàk i ple-

sna grupa "Gema#.

¥ D. DAVIDOVI]

Nikola Grube{i} sa bakom Slavicom: Jedan

od najmla|ih posjetilaca Street ball turnira

^lanovi

"

Geme": Smotra po~ela plesnim koracimaMilovan Topolovi} i Rajko Radovanovi}:

Sport okupqa prijateqe

Milorad Dodik u dru{tvu Igora Radoji~i}a

i wegove djece

Predrag Vrawe{, Dragan Jovani} i Nikola

Ba{tinac: Mladi na prvom mjestu

Boris Reàk zabavqao publiku

LAKTA[I U ZNAKU KO[ARKENarednih {est dana, sve do finalnih me~eva, koji }e

se odigrati 26. jula, snage }e odmjeriti 36 seniorskih,

12 juniorskih i 12 pionirskih ekipa

ORGANIZACIJA

Turnir je finansijski po-

mogao i impozantan spisak od

blizu 40 sponzora me|u kojima

su najve}i "Kaldera kompani#,

"Grafomark#, "Unikop trejd#

i "Primat invest#.

Tehni~ki direktor turni-

ra je selektor reprezentacije

Srbije i Crne Gore u sjede}oj

odbojci Dra{ko Maxar, dok je

komesar takmi~ewa biv{i

igra~ Igokee Milo{ Vujni}.

Sudije na turniru bi}e Bojan

Mileki}, \or|e Mitrovi} i

Pavle Weì}.

Polaznici [kole ko{arke GLS odigrali

revijalnu utakmicu

Takmi~ewe u Lakta{ima iz godine u godinu privla~i sve ve}u pa`wu

publike (Snimio M. [UKALO)

REVIJALNIM UTAKMICAMA POÊO ÊTVRTI STREET BALL TURNIR

Sve je tako prolazno, a qeto opet pro|e najbrè. Samo su èqe za plavim vodama

i suncem vje~ne i nepromijewene. Ali qeto, pored mnogih izazova, opet nije

svima isto. Jedino sunce dopire na sve strane. Kako ~ovjek bez para da stigne

na ve} znana i èqena turisti~ka mjesta. Ako kao laste u proqe}e ve} nisu

odletjeli na svoja ve} poznata odredi{ta, mladi su zajedno u grupama na obali

najbliè rijeke, Vrbasa, Une, Sane, Ukrine... Svi kao pod pi{taqku - pod jednu

~esmu uz pjesme sa istog najblièg radija... I minu}e qeto sa ne{to mawe bakarne

boje. Sti}i }e, vaqda, odnekud i od nekoga koja razglednica. Pa sa rijeke gledaju}i

na more opet }e izgledati kao da smo qetovali, kao da smo bili negdje daleko.

I kao da }e se jesen zabaviti negdje kao da nije blizu

(Snimio Milenko [UKALO)

OD AVLIJE

NE VIDE SELO

KAKVA

PRAVA,

KAKVI

BAKRAÎ!

"

GLAS SRPSKE" 31. JULA 2006. GODINE

OBIQE@AVA 63. RO\ENDAN

Po{to je

promijenio

ime u

"

Bawa-

lu~ke novine",

a potom se

"

korigovao"

u

"

Kraji{ke

novine", {ezdesetih godina list

vra}a ratno ime - "Glas"

[email protected]

@EQKO JOKSIMOVI], POP PJEVA^

INTERVJU

"

GLASA PLUS"

Strana 2.

ME\UNARODNA KRIZNA GRUPA I WEN

UTICAJ U BOSNI I HERCEGOVINI (1)

ZULUM KALAJEVIH

\AKA

Nau~na istina

kaè da je hrvatski

kwièvni jezik,

jezik vukovskog

tipa. To je jezik

koji je kodifikovao,

za Srbe Vuk

Karaxi}, a koji su

Hrvati preuzeli

u 19. vijeku

Strana 3.

SRPSKI JEZIK IZME\U POLITIKE

I NAUKE

KULTURA

ZANIMQIVOSTI

HUMOR I SATIRA

ENIGMATIKAStrana 15.

Strana 12.

Strana 11.

Strane 8. i 9.

Strana 6.

Radomir D.

Mitri}: Samo da

nije kao srpsko

Strana 4.

Strana 6.

NESRE]AN JE ONAJ

KOJI SNOVA NEMA

SRBI U SLOVENIJI, NAJBROJNIJA

NEPRIZNATA MAWINA

@eqa Xejmsa Lajona

je da jednog dana neko

kaè:

"

Ja sam

predsjednik svih

Bosanaca, bez obzira

na vjeroispovijest"

Milenko

Vakawac

POVRATAK IMENU

I TRADICIJI

22. i 23. jul 2006.INTERVJU

2

Bawolu~ka tvr|ava Kastel

nedavno je bila "popri-

{te# koncerta jedne od

najve}ih zvijezda sa prostora

biv{e Jugoslavije, @eqka Jok-

simovi}a. Vi{e od ~etiri hi-

qade qudi tiskalo se, ali i

uìvalo puna dva i po ~asa u

vrhunskoj pop muzici.

Zasigurno jedan od rijetkih

pjeva~a koji gotovo da je dosti-

gao slavu Zdravka ôli}a, Jok-

simovi} se istovremeno poka-

zao i kao izuzetan profesio-

nalac, veoma srda~na i prijat-

na osoba, realan, "na zemqi#,

uvjeren u sebe i uporan u svom

poslu.

U razgovoru za "Glas Srp-

ske# @eqko je govorio o kari-

jeri, tabloidima i o tome kakva

treba da bude ̀ ena kojoj }e pri-

pasti wegovo srce.

?Sada je vrijeme festivala.

Kakav je Va{ stav o mani-

festacijama toga tipa i

koliko su ovakva takmi~ewa,

po Va{em mi{qewu, vjerodo-

stojna?

- Festivali moraju da po-

stoje da bi se mladi qudi afir-

misali, druìli, videli kako

izgleda estradno nebo. Zapra-

vo, bez festivala ne bi mogla

da funkcioni{e muzi~ka sce-

na. Sama vokacija festivala

govori da je u pitawu velika i

presti`na manifestacija.

Ipak, to, naàlost, nije tako.

Niko ni{ta ne ~ini da se sli-

ka o festivalima popravi. Iz-

gleda da je samo bitno da se ta-

kva manifestacija zove festi-

val. Da li }e tu biti kvalite-

ta - to je ve} drugi "par opana-

ka#. Ove godine nisam bio na

festivalu "Budva 2006#, ali

~uo sam lo{e pri~e. [to je, sa-

mo po sebi, i dovoqan odgovor

na ovo pitawe...

?S obzirom na to da dugo ni-

ste gostovali u Bawoj Lu-

ci, kako ocjewujete kon-

cert na Kastelu i reakciju ba-

wolu~ke publike?

- Mogu slobodno re}i da je

koncert bio izvanredan i da su

moji utisci i vi{e nego pozi-

tivni. Sve {to se desilo na Ka-

stelu ravno je kakvoj bajci. Si-

lina zanosa koji me poneo je

neopisiva. Za Bawu Luku me ve-

ù lepe uspomene.

Ipak, svaki moj nastup u

ovom gradu je bio druga~iji i

to je ono {to me neprestano iz-

nena|uje, ali i odu{evqava.

Iskreno, nisam o~ekivao

ovakvu euforiju, jer publika

grada na Vrbasu vaì za veoma

te{ku. Kod wih nema {ale! Ili

te prihvate i zavole, ili te sa-

svim odbace.

?Posqedwih godina ste ra-

dili sa mnogim velikim mu-

zi~kim imenima. Postoji

li razlika u na~inu pravqewa

numere za sebe i za nekog dru-

gog?

- Ne, to su prosto uvek mo-

ji ose}aji. Nisam cicija. Nika-

da nisam napravio dobru pesmu

nekome drugom i potom rekao:

"E, ovo je dobro za mene.# Na-

pisao sam za Harija pesmu "Lej-

la#, koja je postila evropski

uspeh, a tu sam pesmu mogao pe-

vati ja. Jednostavno - kada pi-

{em neku pesmu, vodim se samo

i samo ose}awima.

?Va{ posqed-

wi album po-

stigao je iz-

uzetan uspjeh. U

~emu je wegova

najve}a snaga?

- Napravio

sam intiman al-

bum. Na prvom

mestu sam bio

iskren prema sa-

mom sebi. Ove

pesme su za "du-

{u#... Nadam se

da }e biti dugo-

ve~nije od nekim

d o s a d a { w i h

kompozicija.

?Va{e ime se

~esto poja-

vquje u ta-

bloidima. Ugla-

vnom je rije~ o

pri~ama da ste

"ovakav ili ona-

kav#, da ste u ve-

zi sa ovom ili

onom djevojkom.

Kako reagujete

na te pri~e, od

kojih ve}ina,

kao {to svi u

svijetu estrade

dobro znaju, ni-

je istina?

- [ta da ka-

èm? Takvi qu-

di mogu prodati

novine samo na

taj na~in. Nika-

da nisam deman-

tovao takve pri-

~e, jer je to be-

smisleno. Kao

kada sa "Beogra-

|anke# prospe{

pun xak perja, pa onda ide{ da

pokupi{ to isto perje.

?[ta smatrate svojim naj-

ve}im uspjehom do sada i da

li imate neki san koji jo{

niste ostvarili?

- Nesre}an je onaj koji sno-

va nema. Uvek mora{ imati neku

novu energiju i novu viziju. Po-

trebno je uvek i}i daqe. Iza me-

ne je mnogo uspeha, ali nadam se

da }e ih biti jo{. Izme|u nagra-

da, izdvojio bih nastup na "Evro-

viziji#, ali je mno{tvo i nekih

drugih nagrada koje su mi drage.

?Moète li ukratko povu-

}i paralelu izme|u doma-

}e i strane muzi~ke scene?

- To je vrlo jednostavno: oni

imaju mnogo vi{e novca i boqe

opremqene studijske ku}e. Ne-

davno sam kupio vrlo dobar stu-

dio, koji, iako je tek po~eo sa

radom, mnogo obe}ava. Spreman

sam da pomognem svima koji bi

poèleli da svoje albume i pe-

sme snimaju upravo tu. Dobar

studio je osnova svega. Tu su,

naravno, i problemi autor-

skih prava, piraterije i broj-

ni drugi.

?Va{a muzika nije kratkog

daha. [ta je potrebno da bi

pjesma imala teìnu i na-

{la pravi put do publike?

- Moj album je komercija-

lan. To govori podatak da je

prodat u 250 hiqada primjera-

ka. Qudi sa prostora biv{e Ju-

goslavije znaju da prepoznaju

umetni~ki kvalitet i wih ni-

je lako prevariti. Nacije sa

ovih podnebqa su veoma talen-

tovane. Qudi znaju da ocene pra-

ve vrednosti i iskrenost kada

je re~ o muzici. Ipak, najbitni-

ja je koli~ina emocija koja se

unese u pesmu, jer ukoliko pe-

sma nema iskrena ose}awa - sve

pada u vodu. Nedavno sam bio na

koncertu Erosa Ramacotija u

Sarajevu. [okantno je koliko

je on iskren i koliko moè pro-

govoriti kroz emocije.

?êsto su Vas vezivali za

poznate dame, a nas intere-

suje kakva treba da bude ̀ e-

na koja }e osvojiti srce @eq-

ka Joksimovi}a?

- Treba da bude iskrena, ta-

lentovana, da ima mnogo ideja,

da gura svog mu{karca i da bu-

de prijatne spoqa{wosti.

?Poznato je da slava uveli-

ko uti~e na privatni ì-

vot i izmijeni ~ovjeka kao

li~nost. Kako se popularnost

na Vas odrazila?

- Privatni ìvot mi je do-

sta promewen i iz tog razloga

ga qubomorno ~uvam za sebe.

Uprkos tome - mislim da se ni-

sam promenio. Meni uspeh u

svetu muzike nije novost.

?[ta biste savjetovali mla-

dim muzi~arima koji su tek

"zagazili# u estradne vode?

- Da budu iskreni, uporni.

Da vole muziku i da veruju u to

{to rade.

?Veoma mladi ste stupili u

brak, koji se brzo zavr{io.

Va{a k}erka Mina ìvi sa

majkom. Kako izgleda vrijeme

koje provodite s wom?

- êsto sa wom ve`bam kla-

vir. Sada je ve} posmatram kao

koleginicu s mawe iskustva i

ne me{am se u wen repertoar.

Kad "skine#, recimo, "Lane mo-

je#, ne kaèm joj: "Bravo, si-

ne!#, ve}: "Ne iz tog tonalite-

ta!# Kada sednem za klavir da

odsviram neke, sad ve} veoma

te{ke kompozicije, koje ona

svira u {koli, o~ekujem wene

kritike.

Mirno mi kaè da sam po-

gre{io, a potom mi pokaè i

note. Onda moram da se vadim.

Potpuno normalno posmatram

weno odrastawe kao mladog

umetnika. Mada, u sebi, mi-

slim: "Ej, to je moja k}erka...

Bila je tako maju{na kad sam

je izneo iz bolnice, a sad mi je

do ramena i sve ovo ve} zna!#

Ali, }utim, jer se uvek setim

one divne re~enice Du{ka Ra-

dovi}a: "Kad deca po~nu da li-

~e na roditeqe, tek onda ih tu-

cite.#

?Koliko

~esto se

vi|ate?

- Vi|amo se svakodnevno,

osim kad sam na putu. Vodim

ra~una kako raste. Va`no je da

dete ima posve}enost oba ro-

diteqa, a isto tako volim da

bude pod mojom kontrolom. Vo-

lim da znam sve {to joj se do-

ga|a.

Bio sam taj koji je ustajao

no}u da je hrani, i dok je bila

beba, bio sam joj silno posve-

}en. Ja sam veoma osetqiv ta-

ta. Voleo sam da je kupam, da je

teto{im. To je bilo predivno.

Jako mlad sam postao otac, sa

23 godine, a moja supruga Vesna

je imala 22. To je dobro, jer

smo sada s na{om k}erkom od-

li~ni drugari.

¥ Milana KUKAVICA

Snimio M. ZUBOVI]

@EQKO JOKSIMOVI], POP PJEVA^

NESRE]AN JE ONAJ KOJI SNOVA NEMANapravio sam intiman album. Na prvom mestu sam bio

iskren prema samom sebi. Ove pesme su za

"

du{u"...

Nadam se da }e biti dugove~nije od nekih dosada{wih

kompozicija, kaè @eqko o svom posqedwem albumu

@eqko Joksimovi} se na-

{ao u samom vrhu evropske mu-

zi~ke scene kada je 2004. godi-

ne, kao autor i izvo|a~ kom-

pozicije "Lane moje#, pred-

stavqao Srbiju i Crnu Goru

na "Evrosongu#.

Ovaj pjeva~ je ro|en 20.

aprila 1972. godine u Beogra-

du. Muzikom je po~eo da se ba-

vi u djetiwstvu i ve} u dvana-

estoj godini je zabiqeìo pr-

vi zna~ajan me|unarodni usp-

jeh, osvajawem titule "Prva

harmonika Evrope# u Parizu.

Danas je @eqko jedan od

rijetkih muzi~ara koji moè

da se pohvali poznavawem teh-

nike svirawa na jedanaest in-

strumenata. Od kada je 2000.

godine objavio svoj prvi al-

bum, nalazi se u samom vrhu

popularnosti u cijelom re-

gionu.

Godina 2001. za @eqka Jok-

simovi}a ne zna~i samo po~e-

tak novog milenijuma, ve} i

godinu presudnu za nastavak

karijere, koju je tako uspje-

{no zapo~eo izdavawem svog

diskografskog prvenca u "Si-

ti rekordsu#, 2000. godine.

Ne moèmo re}i da je us-

pjeh prvog albuma @eqka Jok-

simovi}a bio neo~ekivan. We-

mu su prethodile dvije izuzet-

no va`ne internacionalne na-

grade tokom 1999. godine -

"Gran pri# u Mogiqovu (Bje-

lorusija) i "Gran pri# u Vi-

tjebsku (Bjelorusija), za in-

terpretaciju numere "Pesme

sirena#, sa kojom je 1998. go-

dine osvojio nagrade FI-

DOF-a i SOKOJ-a na festi-

valu "Pjesme Mediterana# u

Budvi.

NAGRADE

@ANROVI

Kao kompozitor, @eqko

je poznat festivalskoj publi-

ci niz godina. Wegove kompo-

zicije nagra|ivane su na "Be-

ogradskom prole}u# 1993,

1996. i 1997. godine. Pored za-

bavne muzike, @eqko Joksi-

movi} se oprobao i u ostalim

ànrovima: narodnoj, staro-

gradskoj, kao i primijewenoj

muzici. Wegova kompozicija

"Zvone tambure# osvojila je

prvu nagradu festivala "Zla-

tna tamburica# u Novom Sa-

du 2000. godine.

Sa nedavnog koncerta u Bawoj Luci

\@eqko Joksimovi} u razgovoru sa na{im

novinarom

22. i 23. jul 2006. TEMA

3

Iz jednog jajeta izlegla

su se tri pileta. Od

jednog nau~no i lingvi-

sti~ki utemeqenog - srpskog

- nastala su jo{ dva nova jezi-

ka - hrvatski i bo{wa~ki.

Stvarawe ovih jezika (a u pro-

ces stvarawa novih jezika tre-

ba uvesti i pojavu "crnogor-

skog materweg# jezika) rezul-

tat je dugogodi{we politi~-

ke borbe i me|usobnih trvewa

lingvista, koji su se u svojim

nau~nim radovima vi{e bavi-

li politikom, a mawe naukom.

Prate}i srpsku nacional-

nu filolo{ku misao, koju je

kodifikovao Vuk Stefano-

vi} Karaxi}, pjesnik Rado-

mir D. Mitri} je nedavno, na

bawolu~kom Filozofskom

fakultetu, odbranio diplom-

ski rad pod nazivom "Srpski

jezik izme|u politike i lin-

gvistike - jezi~ka problema-

tika u Bosni i Hercegovini#.

On je u svom radu sagledao go-

tovo sve aspekte ovog sloè-

nog lingvisti~kog i politi~-

kog problema, ostavqaju}i

mnogo prostora za mogu}e od-

govore na, jo{ uvijek, zaku-

kuqena i veoma zamr{ena pi-

tawa.

- Srpska nacionalna fi-

lologija je predstavqala stan-

dardnojezi~ki model za sve

Srbe. Nije bilo bitno kojoj

su vjeri pripadali. Sam Vuk

Stefanovi} Karaxi} govorio

je o Srbima "tri zakona#, ko-

ji su djelovali u wenim okvi-

rima. Problem je nastao onda

kada su se Srbi koji nisu osta-

li u okriqu Srpske pravo-

slavne crkve raslojili u dru-

ge nacionalne korpuse, a iz-

dvajawe po regionalnoj osno-

vi tako|e dodatno raslojava

Srbe. Ti drugi nacionalni

korpusi su model srpskog

standardnojezi~kog izraza

preimenovali u svoj sopstve-

ni standardnojezi~ki izraz,

{to ne odgovara nau~noj isti-

ni, niti lingvisti~kim fak-

tima po kojima je takav model

jasno, genetski i strukturno

srpski - isti~e Mitri}.

U vrijeme kodifikacije

srbistike, kao filolo{ke na-

uke o srpskom jeziku i srpskoj

kwièvnosti, svi vode}i lin-

gvisti toga doba - Dobrovski,

[afarik, Kopitar, Miklo-

{i~, i naro~ito Vuk - kada go-

vore o {tokavskom narje~ju,

govore kao o iskqu~ivo srp-

skom narje~ju. Vremenom }e

nastati nove nacije na pod-

ru~ju na kojem se govori {to-

kavski i Srbi koji su vijeko-

vima i genetski vezani za srp-

ski jezi~ki kod, po~iwu da se

odvajaju ne po jezi~kom ve} po

konfesionalnom i regional-

nom karakteru, i po svom na-

cionalnom osje}awu vi{e se

ne osje}aju Srbima. U takvoj

podjeli su predwa~ili dana-

{wi Bo{waci i Crnogorci.

Osnovni problem nastao

je tada kad su te novoprokla-

movane nacije odlu~ile da

standardizuju svoje "sopstve-

ne# jezike na istoj osnovi na

kojoj je svoj jezik standardizo-

vala nacija kojoj su oni dosko-

ra pripadali. Dakle, narje~-

je koje je istorijski bilo pre-

dominantno srpsko, sada se

progla{ava i kao hrvatsko,

bo{wa~ko, crnogorsko.

- To {to su se vremenom

izdvojile nove nacije na tlu

na kojem se govori {tokavski,

ne zna~i da nastanak neke no-

ve nacije mora da prati i na-

stanak novog jezika, ili je to

samo balkanska jezi~ka prak-

sa, prouzrokovana kao premo}

politi~kih, nad lingvisti~-

kim ~iwenicama - kaè Rado-

mir Mitri}.

Tako se zarad politi~kog

sekularizma ostvaruje i jezi~-

ki "sekularizam#, bar kada je

rije~ o (pseudo) imenovawu

novih jezika na Balkanu. U

Bosni i Hercegovini, kroz

istoriju, to je ~iweno nizom

politi~kih pritisaka od

strane kolonizatorske Au-

strougarske, pomagano od stra-

ne hrvatskih lingvista, gdje

se nametao tzv. "bosanski# je-

zik kao zemaqski. To, dakle,

nije bio jezik nekog naroda,

ve} je nastao kao jezik neke

teritorije, dok se u periodu

Nezavisne dràve Hrvatske

na teritoriji Bosne i Herce-

govine kao jezik name}e - hr-

vatski.

Nau~na istina je, pak, dru-

ga~ija. Hrvatski kwièvni je-

zik je jezik vukovskog tipa.

To je jezik koji je kodifiko-

vao, za Srbe i srpski narod,

Vuk Stefanovi} Karaxi}, a

koji su Hrvati preuzeli pred

kraj 19. vijeka, u doba ilir-

skog pokreta.

- Dakle, osnovni problem

je u tome {to Hrvatima, Bo-

{wacima i Crnogorcima

kwièvnojezi~ki izraz pro-

izlazi iz vukovskog modela

srpskog standardnog i kwi-

èvnog jezika, wemu korespon-

dira, i kao takav on se ne na-

ziva imenom koji mu daje ge-

netske i strukturne osobine

- kategori~an je Mitri}.

Ako se sjetimo, dodaje on,

kako je te{ko Katoli~ka cr-

kva pristala da prizna teolo-

{ki i teozofski karakter

staroslovenskom jeziku, onda

istorijat jezika na balkan-

skom tlu treba i tretirati

kao predmet koji je vremenom

dobijao politi~ku teìnu.

Instrumenti odre|enih cr-

kvenih krugova Katoli~ke cr-

kve i krugova koji su bili u

direktnoj vezi s wima, odgo-

vorni su za proces rasrbqava-

wa srpskog jezika i razbija-

we srpskog jezi~kog bi}a.

Srpski standardni i kwi-

èvni jezik dobija svoju "klo-

niranu# bra}u u "jezicima# -

bo{wa~kom i hrvatskom - ko-

ji dobijaju druk~ija imena, ali

ne gube srpski jezi~ki vokabu-

lar i leksi~ki i leksikolo-

{ki fundus, kao i na~in na

koji funkcioni{e srpska gra-

matika u wima, kojima je u

konkretnim primjerima pri-

dodata pokoja dijalektolo{ka

razlika, kakva brè-boqe sko-

vana rije~, rije~ posu|ena iz

stranog jezika, ili pak, rije~

koju su Srbi zaboravili u

svom jezi~kom osje}awu.

- Bo{wa~ki jezik je poku-

{an da se uspostavi nizom po-

liti~kih represalija. Isti-

na, i prije je bilo pomena "bo-

sanskog# jezika, koji je bio

jedno vrijeme i jedan od jezi-

ka turske Porte, ali ono {to

mora da bude jasno bo{wa~-

kim lingvistima jeste to da

svaki pomen takvog "bosan-

skog# jezika, kada je rije~ o

pomiwawu pisaca koji "pi{u#

na wemu, zna~i da je to samo

regionalna odrednica, regi-

onalni kvalifikativ za srp-

ski jezik, i to u svim slu~aje-

vima, jer taj i takav jezik ima

srpsku leksiku, sa mawim di-

jelom posudbi iz arapskog,

persijskog, turskog, ali rije-

~i koje gramati~ki funkcio-

ni{u onako kako funkcioni-

{u rije~i po srpskoj grama-

tici - isti~e Mitri}.

Potporom hrvatskih lin-

gvista, prete`no Vatroslava

Jagi}a, podràvana je ideja o

"bosanskom# jeziku, koji se da-

nas ponekad naziva i kao "bo-

sanskohercegova~ki#, a sli~-

na ideja poti~e iz brozovskog

komunisti~kog politi~kog si-

stema po kojem je izdvojena i

crnogorska nacija i dana{wi

tzv. "crnogorski# jezik je sli-

jed takvih ideja kojima je par-

~an srpski jezi~ki korpus i

srpsko bi}e.

- Ono {to je svakako neo-

sporno, kad je rije~ o jezi~koj

tradiciji koja je nastajala na

teritoriji Bosne i Hercego-

vine, jeste to da je ta tradi-

cija, {to se ti~e po~etaka pi-

smenosti na ovom tlu, imala

slovenski i srpski karakter,

koji }e vremenom dopuniti

djelovawe katoli~kih i mu-

slimanskih kulturnih prega-

laca, od kojih je ve}ina po

svom genetskom porijeklu bi-

la srpskog porijekla - pri~a

Mitri}.

Bosanska jezi~ka tradici-

ja je }irilska. Pismo kojima

su pisani naj-

stariji pozna-

ti jezi~ki sp-

omenici jeste

}irilsko, is-

to ono pismo

kojima su pi-

sani i spome-

nici svuda gd-

je su se nala-

zili i gdje su

ìvjeli Srbi.

Najstarija

bosanska po-

veqa, Poveqa

bana Kulina

iz 1189. godi-

ne, najstariji

je spomenik

pisan na srp-

skom narod-

nom jeziku, i

samo zato {to

je pisana na

teritoriji Bo-

sne i Hercego-

vine, ona se pro-

gla{ava dijelom bo{wa~kog

i bosanskog kulturnog miqea,

{to ne odgovara istorijskoj

i nau~noj istini. Pisar koji

ju pisao svakako je bio Srbin,

dok su u tekstu date odlike

srpskog narodnog govora, a u

kratkoj arengi zaziva se troj-

stvenost Boìje prirode, za

svjedo~anstvo da }e se odrà-

ti rije~ obe}ana u poveqi. To

zazivawe boànske troji~no-

sti je odlika ve}ine srpskih

poveqa koje su nastajale na

razli~itim mjestima, od Ma-

kedonije do Bosne.

Period koji ozna~ava do-

ba austrougarske okupacije

Bosne i Hercegovine naj~e-

{}e se spomiwe kao Kalajev

reìm, zahvaquju}i krupnim

politi~kim odlukama ovog

ministra finansija i mini-

stra za Bosnu i Hercegovinu

u Be~u. U tom periodu, koji

traje od 1878. do 1918. godine,

desilo se nekoliko nevjero-

vatnih poli-

ti~kih odlu-

ka, a sve na

{tetu lin-

g v i s t i k e .

Prvo je kao

slu`beni je-

zik, uz we-

ma~ki svaka-

ko, nametan

tzv. hrvats-

ki jezik, ko-

ji tada nije

bio ni stan-

dardizovan,

jer je posto-

jao samo srp-

ski standa-

rdnojezi~ki

model koji

je kodifiko-

vao Vuk, a ko-

ji Hrvati pre-

uzimaju i imenuju kao svoj.

- U drugoj fazi, "svemogu-

}i# jezikoustrojiteq Bewa-

min Kalaj nudi nam "zemaq-

ski# jezik, imenovan tako na

isti na~in kako je imenovana

i tada{wa bosanska vlada -

Zemaqska, ili po govoru ne-

ke imaginarne zemqe, mo`da,

Bosne? Ubrzo, Kalaj odlu~i

da jezik nazove bosanskim ze-

maqskim jezikom, i odlu~i da

poku{a stvoriti tzv. bosan-

sku naciju, kao protivteù i

oponirawe srpskom jeziku, i

kao protivteù i oponirawe

Srpstvu i Hrvatstvu, kako bi

to dodatno oslabilo te naci-

je i kako bi se {to kasnije po-

liti~ki osvijestile i osamo-

stalile, {to bi godilo osva-

ja~koj politici austrougar-

skoj - dodaje Mitri}.

Vladavina Nezavisne dr-

àve Hrvatske donijela je ot-

klon prema svemu {to je srp-

sko. To je bilo vrijeme geno-

cida nad Srbima, ali i pravog

nasiqa nad lingvistikom i

srpskim jezikom. Sistematski

se uklawala svaka mogu}a je-

zi~ka veza sa Srbima, brisa-

ne su rije~i koje su progla{a-

vane za permanentno srpske,

nastojala se stvoriti neka di-

ferencijacija u odnosu na Sr-

be i srpski jezik. Ali, ~ak je

i u imenu ove zlo~ina~ki or-

ganizovane dràve ostao trag

srpskog jezi~kog vokabulara,

pa bi ispravno imenovawe ove

tzv. dràve, bilo ne "Nezavi-

sna dràva Hrvatska# ve}

"Neovisna dràva Hrvatska#,

no to je Paveli}evim jeziko-

slovcima ostalo izvan dome-

ta "wihova jezi~nog ~istuwa-

{tva#.

Period druge Jugoslavije,

koji je trajao od 1945. do 1990.

godine, donio je mnoga previ-

rawa na poqu jezika. U tom je

periodu va`nu ulogu odigrao

Novosadski dogovor o kwi-

èvnom jeziku, koji je postig-

nut 10. decembra 1954. godine.

Taj dogovor je poku{ao da us-

postavi, opet, jezi~ko jedin-

stvo Srba i Hrvata, koje je bi-

lo prekinuto ratom. Najva-

`nija premisa ovog dogovora

bila je ta da je "narodni je-

zik Srba, Hrvata i Crnogo-

raca jedan jezik#.

- I tako, na u{trb brat-

skih odnosa i brutovskog

bratstva i jedinstva brozov-

ske Jugoslavije, Srbi kao i u

19. vijeku, bivaju uvu~eni u je-

zi~ki savez sa "bra}om# Hrva-

tima. Preko komunisti~ke

ideologije, ponovo se prokla-

muje srpskohrvatski, a da bi se

Jugoslavija, kao dràvna za-

jednica nekoliko naroda, dr-

àla na okupu, neophodno je

bilo dodatno povezati Srbe

i Hrvate, opet preko jezika,

koji je u tom dobu ostvarivao

politi~ki ciq ujediwewa. Ni

tada ne trijumfuje nau~na

istina o jeziku. Opet se Hrva-

tima dopu{ta da prisvajaju

{tokavicu, nisu im ~ak ni od-

uzete neke teritorije nakon

rata, kako je to obi~no bila

praksa poslije ratova, ve} su

nagra|eni ~ak i srpskom {to-

kavicom - veli Radomir Mi-

tri}.

Zavr{na faza ovog pro-

blema odvija se u periodu de-

vedesetih godina, u kojem je

prostorom Bosne i Hercego-

vine zavladao ratni vihor. To

je doba nasilnog nacionalnog

i vjerskog (prije nego gra|an-

skog) razdvajawa, doba stvara-

wa novih nacija (Bo{waci) i

doba zaìvqavawa nacional-

nih standardnojezi~kih izra-

za u BiH, od kojih dva nemaju

svoje lingvisti~ko utemeqe-

we, a to su bosanski i hrvat-

ski, ne samo u BiH, nego i na

teritoriji Hrvatske, ili pak,

u Sanxaku i u Crnoj Gori. U

pitawu su politi~ki, a ne

lingvisti~ki jezici.

- Ovaj period najboqe

oslikava stav jednog novobo-

{wa~kog lingviste, Xevada

Jahi}a (iz kwige "Bosanski

jezik u 100 pitawa i 100 odgo-

vora#), koji glasi: "... u na{im

balkanskim prilikama jezik

da bi bio jezik ne mora se oba-

vezno razlikovati od drugog,

jer taj razlikovni princip ni-

je mjerilo postojawa, odnosno

nepostojawa nacionalnih je-

zika.# Za ovaj famozni stav

koji nema nikakve veze sa lin-

gvisti~kim zakonima, koji va-

è kada su u pitawu nomina-

cije odre|enih jezika, nije po-

treban neki ve}i komentar,

od ovog da na Balkanu vrijede

zakoni samo neke "imaginar-

ne balkanske lingvistike#, po

kojoj takvi vajni balkanski

lingvisti ne vide daqe od svo-

je sopstvene avlije - zakqu~io

je Radomir D. Mitri}.

¥ Goran DAKI]

SRPSKI JEZIK IZME\U POLITIKE I NAUKE

Radomir D. Mitri}: Samo da nije

kao srpsko

Vuk Stefanovi} Karaxi}: Utemeqio

srpsku filolo{ku misao

OD AVLIJE NE VIDE SELONau~na istina kaè da je hrvatski kwièvni jezik,

jezik vukovskog tipa. To je jezik koji je kodifikovao,

za Srbe i srpski narod, Vuk Stefanovi} Karaxi},

a koji su Hrvati preuzeli u drugoj polovini 19. vijeka,

u doba ilirskog pokreta

Srbi svoj jezik danas u

BiH zovu srpskim, Hrvati hr-

vatskim, a Bo{waci bosan-

skim. Od ova tri naroda naj-

mawe treba da brinu Srbi,

prvi su normirali svoj jezik,

ne ogra|uju se i ne separati-

{u ni od koga, Hrvati su pre-

uzeli srpski model i imaju

te{ke muke da izdiferenci-

raju "hrvatski jezi~ni pro-

stor# u odnosu na srpski, pre-

ko kalkova, dijalektizama,

arhaizama, rije~i koje su Sr-

bi zaboravili u svom jezi~-

kom osje}awu ( poput rije~i

"ban#, "ùpan#, "tisu}a#,

"op}ina#, "nazo~an# ), a Bo-

{waci, kao nova nacija (ne

zna se da li slovenska), svoj

jezik i sveukupni identitet

poku{avaju da veù za pro-

stor dràve u kojoj ìve i

svoj jezik nazivaju bosanskim,

nepravedno, prizivaju}i ave-

ti pro{losti iz vremena ko-

lonizacije BiH, i protivno

svim lingvisti~kim fakti-

ma poku{avaju da se, kao i Hr-

vati, diferenciraju od srp-

skog jezika, kroatizacijom

svoga standardnojezi~koga iz-

raza, posudbama iz arapskog,

persijskog i turskog, neeti-

molo{kom i etimolo{kom

upotrebom glasa "h#, u odre-

|enim rije~ima, koji se, budu-

}i da je bezvu~an glas i da ne-

ma svog parwaka u fono paro-

vima, u srpskom jeziku gubi u

pojedinim situacijama, {to

je prirodan slijed doga|aja

jezi~kog upro{}avawa jednog

jezika, u ovom slu~aju, srp-

skog, dok se u bo{wa~kom

standardnojezi~kom izrazu

taj glas "h# pojavquje svuda,

pa ~ak i u rogobatnim slu~a-

jevima, u rije~ima kakve su

"hlopta# ili "nahivan#. Ali,

bitno je samo da nije onako

kako je u srpskom.

PITAWA

[ta bi se desilo ukoli-

ko bi se princip deobe na

osnovu vere primenio i kod

drugih naroda, recimo: Ne-

maca, Poqaka, Ma|ara, Slo-

vaka, [iptara? Zatim: {ta

bi se desilo ukoliko bi se,

na verskom principu, po~e-

li deliti jezici raznih

evropskih naroda? [ta bi

se desilo ako bi se i kod

drugih jezika primenio

princip da varijante sva-

kog jezika dobiju posebna

imena po nacijama koje se

wime sluè? Da li se i u

nauci moè tolerisati ono

{to se toleri{e u politi-

ci: da se u jednim slu~ajevi-

ma primewuju jedni princi-

pi, a u drugima drugi - pi-

tawa su koja je u pogovoru

kwige Laze M. Kosti}a

"Kra|a srpskog jezika# po-

stavio poznati profesor

Petar Milosavqevi}.

IZVADAK

Dokument iz perioda Ne-

zavisne dràve Hrvatske

"Izvadak iz jedne strogo po-

vjerqive okru`nice Hrvat-

skog narodnog pokreta# naj-

boqe svjedo~i o tada{wem

stawu u politi~koj, ali i

kulturnoj i jezi~koj stvar-

nosti. U tom dokumentu se,

izme|u ostalog, kaè:

Ta~ka X

"Treba sistematski uklo-

niti sve rije~i, sve nazive i

sve oznake, do sada upotre-

bqavane po srpskom na~inu.

Za to treba uspostaviti i

opet uvesti hrvatske nazive

~inovnika. Uputiti treba

{tampu da se kloni srpskih

navoda uop}e. Na{e novine

trebaju donositi vijesti iz

hrvatskih krajeva odjelito

od vijesti iz ostalih dijelo-

va dràvne zajednice. Sve te

vijesti treba pak unositi

skupa s vijestima iz ino-

stranstva#.

JEZICI

22. i 23. jul 2006.U FOKUSU

4

Na politi~koj pozornici

BiH i danas se igra pred-

stava po tekstu Me|una-

rodne krizne grupe.

U glavnim ulogama su Haris

Silajxi}, Safet Halilovi},

Sejfudin Toki}, Mirnes Ajano-

vi}... To {to u sada{woj podje-

li rola Sulejman Tihi} i Zlat-

ko Lagumxija nisu u prvom pla-

nu, ne zna~i da scenario Me|u-

narodne krizne grupe - a mogao

bi se nazvati "Kako sru{iti

Dejtonski sporazum i centrali-

zovati BiH# - nije po wihovoj

mjeri.

Me|unarodna krizna grupa

osnovana je 1995. godine. Sve je

po~elo tokom razgovora koji su

1993. u avionu, iznad Sarajeva,

vodili Morton Abramovi~ i

Mark Braun. [ef osobqa ove

nevladine organizacije u Va-

{ingtonu Xon Noris o tome je

rekao:

- Abramovi~ i Braun su od-

lu~ili da osnuju jednu novu or-

ganizaciju, koja }e svjetsku pa-

`wu skrenuti na sukob koji se

de{avao na podru~ju biv{e Ju-

goslavije i do}i do rje{ewa ko-

ja moè iskoristiti me|unarod-

na zajednica.

Pro{le godine, Me|unarod-

na krizna grupa je zatvorila

kancelariju u Sarajevu, ali to

ne zna~i da je digla ruke od

BiH.

- BiH drìmo na oku, jer je

to o~igledno jedno mjesto koje

nam je drago - objasnio je Xon

Noris, dodav{i da su programi

Me|unarodne krizne grupe "po-

~eli uslovqavati promjene u

BiH#.

O kakvim programima je ri-

je~, najboqe se vidi iz stavova

Me|unarodne krizne grupe i we-

nih vode}ih qudi. Na-

ve{}emo nekoliko pri-

mjera koji odraàvaju

su{tinu wenih stavova.

Direktor Me|una-

rodne krizne grupe u

Sarajevu, a potom u Be-

ogradu, Xejms Lajon je -

govore}i o budu}nosti

BiH - u februaru 2000.

kazao:

- Ja se nadam da }e

jednog dana na vlasti biti qu-

di koji nisu pripadnici nacio-

nalne grupe ve} neke multiet-

ni~ke stranke, koji }e re}i: "Ja

sam predsjednik svih Bosanaca,

bez obzira na vjeroi-

spovijest.#

I to mu je bilo ma-

lo, pa je, ogoqavaju}i

samog sebe, rekao da je

"konstitutivnost na-

roda glupa ideja#.

Izme|u ovih Lajo-

novih rije~i i stava

usvojenog na êtvrtom

kongresu Stranke de-

mokratske akcije - "ra-

di}emo na afirmaciji

bosanskog identiteta kao

zajedni~ke odrednice

svih gra|ana BiH# - nema razli-

ke. âk ni u nijansama. Pogoto-

vo kada se znaju jo{ dvije ~iwe-

nice. Prva - Lajon je bio i za-

govornik "nacionalne vojske

BiH#. Druga - Stranka demo-

kratske akcije zalaè se "za Re-

publiku BiH kao gra|ansku dr-

àvu...#

- Prema mom mi{qewu, Re-

publika Srpska je veoma vje-

{ta~ka tvorevina i mogu vam

re}i, bi}e jako kratkotrajna,

jer ne postoje objektivni i isto-

rijski razlozi za weno postoja-

we. Ono {to prvo vidimo je da

su wene geografske granice smi-

je{ne i uop{te ne predstavqa-

ju okvir za budu}i razvoj. Dru-

go, ideja entiteta u jednoj drà-

vi je tako|e jako smije{na i to-

ga nema nigdje u svijetu... Ide-

alno rje{ewe za BiH bi bilo

kad bi do{lo do ukidawa enti-

teta i kantonizacije cijele ze-

mqe. Postoje neki modeli kako

bi to izgledalo. Jedan od wih je

takozvani Vens-Ovenov plan i

jo{ neki drugi... - govorio je

prije {est i po godina Xejms

Lajon.

Guraju}i, {to dubqe, prst u

oko srpskom narodu i Republi-

ci Srpskoj, Xejms Lajon je po-

tegao Vens-Ovenov plan kao

mogu}i model budu}eg unutra-

{weg ure|ewa BiH. Onaj isti

plan koji je srpska strana od-

bacila u proqe}e ratne 1993.

godine.

Zajedni~ki imenilac Me|u-

narodne krizne grupe, s jedne, i

bo{wa~kih politi~ara s druge

strane jeste "ukidawe entite-

ta#. Na tu stranu "nagiwe# i dio

hrvatskih politi~kih prvaka.

Istini za voqu, dok je "ideja

entiteta u jednoj dràvi# za La-

jona samo "jako smije{na#, dotle

je za bo{wa~ke politi~are i na-

rod koji predstavqaju Republi-

ka Srpska ne{to mnogo crwe:

"genocidna tvorevina#.

I po pitawu "idealnog rje-

{ewa#, {to }e re}i kantoniza-

cije BiH, izme|u Me|unarodne

krizne grupe i Bo{waka, a dje-

limi~no i Hrvata, postoji viso-

kog stepen saglasnosti. Za Bo-

{wake i Hrvate, osim kantoni-

zacije, poèqna je i regionali-

zacija. Razlika je u tome {to

Hrvati ne pristaju da regioni,

u su{tini, budu "prazne quske#.

Dakle, da nemaju zakonodavnu,

sudsku i izvr{nu vlast.

Sagledavaju}i rad Me|una-

rodne krizne grupe, kako u Re-

publici Srpskoj tako i u Srbi-

ji, politi~ki analiti~ar iz Be-

ograda Milan Nikoli} kratko

je ocijenio:

- Me|unarodna krizna grupa

je vi{e lobi nego ekspertska

grupa. Ona se, uglavnom, speci-

jalizovala za negativno mi{qe-

we o Srbima.

Zbog toga je i normalno {to

je Me|unarodna krizna grupa u

Republici Srpskoj ozna~ena kao

grupa za izazivawe i produbqi-

vawe, a nikako rje{avawe kriza.

(Nastavi}e se)

¥ Boro MARI]

Da su komplimenti pre~ica do ènskog sr-

ca, znaju ve} i oni koji nikad nisu uspjeli

da ih smisle, a ako bi im se kadgod i oma-

klo ne{to {to makar li~i na to - obi~no nisu

imali hrabrosti da ih izgovore.

Kao i u svakoj drugoj qudskoj djelatnosti, ta-

ko i u davawu komplimenata, svaka dobra, boqa,

pa i najboqa ideja, ako se ne ostvari, ostaje da

~eka novog sre}nika kojem }e se javiti, novog

stvaraoca koga }e ozariti milo{}u otkri}a i na-

dom u radost ostvarewa. Hrabrost ili tek dr-

skost postali su tako dio igre, a vje{ti, vje{ti-

ji, najvje{tiji majstori vremenom su i ovu ak-

tivnost uzdigli do nivoa umjetnosti. îwenica

da svaka èna zasluùje kompliment se podrazu-

mijevala i podrazumijeva se, bez obzira na osva-

ja~ke ili samo umjetni~ke namjere autorove, pa

je daqe sve postalo (i ostalo) samo pitawe na-

dahnu}a i umjetni~ke artikulacije, {to uvijek,

ali ba{ uvijek, i autoru i onoj kojoj se daje do-

nosi su{tinsku radost. Kad se sve to poprska

jo{ i mirisom razbaru{ene duhovitosti, posta-

je neodoqivo. Svjedo~im o dva slu~aja.

Osamdesetih godina putujemo na otvarawe ne-

ke izlo`be u Var{avi i Nikola Rudi}, slikar,

vidi kako je stjuardesa lijepa, prelijepa, sa~eka

da nam pri|e toliko da ga ~uje, pa me pita:

- Petrovi}u, na kojoj visini letimo?

- Oko devet hiqada.

- Zar je to tako visoko, da nam an|eli kroz

avion prolaze!?

Devedesetih godina okupqamo se u Beogradu

oko nekih projekata i na jedan dogovor u "Mawe-

ù# jedna lijepa Nada dolazi u "kompleti}u# ko-

ji tako uspjelo nagla{ava wene draì, da je pro-

fesor Popovi} prosto prinu|en da je "posavje-

tuje#:

- Ako i ve~eras bude{ u tome, ima da pobuda-

limo i mi i publika!

Ponekad i ne{to {to je kazano s nekom dru-

gom namjerom ili i bez we, ~ak brane}i se od ne-

~eg, izbjegavaju}i ne{to, pa i u o~aju ili krajwoj

nemo}i, zna da zazvu~i kao kompliment i obi~no

ga svi drugi primijete prije nego kaziva~. Imao

sam sre}u da budem u takvoj prilici.

Prije deset godina, isto ovako pred izbore,

bio sam doma}in grupi slobodnih francuskih

intelektualaca; vodio sam ih kroz Republiku

Srpsku - ovamo i onako kako su osmislili i za-

crtali ozbiqni organizatori (od Svjetskog sa-

bora Srba iz Pariza do Udruèwa kwièvni-

ka Srbije), dok su sve to na opu{teno, nasmija-

no, pa i razdragano okretali uglavnom kwièv-

nici Patrik Beson, Frederik Ditur, Alen Po-

kar, Iv Egal i Tieri Se{an, a nekom zgodnom

anegdotom oglasili bi se i preodoma}eni Da-

niel [ifer i prekaqeni Iv Bataj (srpski ze-

tovi), pa i Moris Liverno, Patrik Bario i Pol

Mari de la Gors. Svemu tome su francuske da-

me: Ev Krepen, Anik Bastar, @ozet Liverno,

Briìt Kavana{ i na{e: Mila, Danijela i Di-

jana umjele da daju zna~aj uspje{nog, tj. ba{ su

znale da se odu{eve. Danas, kad je vjetar vreme-

na oduvao ili samo ogolio mnogo {ta {to je ta-

da izgledalo ve}e od mnogo ~ega, opstalo mi je

u pam}ewu uglavnom samo ono {to se doga|alo

u tim srda~nim pauzama izme|u (pre)ozbiqnih

posjeta li~nostima i institucijama. U jednoj

takvoj pauzi, u jednom bawolu~kom restoranu,

jedna na{a prsata a dekoltirana dama (ina~e, vr-

lo pametna i obavije{tena cura) sjedi s nama i

pri~a o ]opi}u i to ba{ ne{to {to prvi put

~ujem, pa sam se sav u uvo pretvorio, a pritom

ne uspijevam o~i da umirim, te u nemo}i silnoj

viknem:

- Ili pokrij sise, ili mijewaj temu! Ja oboje

ne mogu da pratim!

Nasmijane Francuskiwe su poslije dugo pri-

~ale i prepri~avale kako Srbi imaju ~udan na-

~in davawa komplimenata i ni tad, ni kasnije u

wihovoj zemqi, nisam uspio da ih ubijedim da je

to bilo bez namjere, da sam to kazao u nu`nijoj

odbrani od o~aja, raspet izme|u nauke i pohote.

Sve ovo zapisujem zapitan ~iwenicom da po-

liti~ke stranke mnogo (pa sve vi{e) li~e na li-

jepe ène, koje uvijek (pa sve ~e{}e) o~ekuju ka-

kav kompliment, kakvu lijepu rije~, ako ne i iz-

raze divqewa, a malo je koja zasluìla i da joj

i iole pristojni budemo - poslije svih pogrda i

psovki (u primitivnijim sredinama i kletvi)

kojima ih obasipamo dok slu{amo i gledamo {ta

nam na TV pri~aju, a {ta i kako u ìvotu trpi-

mo i stewemo..

Ma koliko se stranke i partije, pokreti i

koalicije, gizdale i dotjerivale, frizirale i

{minkale pred izbore, ma koliko se trudile da

nam zali~e na lijepu, prelijepu ènu - ni jedan

jedini kompliment izmamiti ne mogu; ni namje-

ran, ni slu~ajan.

A i to pore|ewe, Srbine, sve mi je sumwivi-

je, jer: nema ru`nih èna, a ru`nih politika - ne

pitaj!

¥ Du{ko M. PETROVI]

IZME\U NAUKE

I POHOTE

IZ O[TROG UGLA

Xejms Lajon je prvi rekao da je

"

Republika Srpska

vje{ta~ka tvorevina". Wegova èqa je da jednog dana

neko kaè:

"

Ja sam predsjednik svih Bosanaca,

bez obzira na vjeroispovijest." Konstitutivnost naroda

je za nekada{weg direktora Me|unarodne krizne grupe

u BiH

"

glupa ideja". Lajonove stavove dosqedno

ponavqaju i razra|uju bo{wa~ki politi~ari

Idejni tvorac Me|unarod-

ne krizne grupe Morton Abra-

movi~ bio je na ~elu obavje-

{tajne slu`be Stejt depart-

menta (Slu`ba za istraìva-

we i dokumentaciju). Obavqao

je du`nost pomo}nika dràv-

nog sekretara Amerike, zamje-

nika pomo}nika ministra od-

brane, ambasadora...

Abramovi~ vaì za

"sivu eminenciju# nove

politike NATO-a, po-

znate kao "humanitarne

intervencije#.

Na primjedbu da je

prihvataju}i ulogu sa-

vjetnika kosmetskih

Albanaca na pregovo-

rima u Rambujeu izgu-

bio pravo da se pred-

stavqa kao nezavisan,

Abramovi~ je uzvratio:

- U kom smislu ne-

zavisan? Ukoliko neza-

visnost podrazumijeva

da smatrate da su obje

strane jednake, onda ja nisam

za takvu vrstu nezavisnosti i

ne vjerujem da je ona korisna.

Osim Mortona Abramovi-

~a, kroz Upravni odbor Me|u-

narodne krizne grupe pro{la

su i druga zvu~na imena svjet-

ske politike: biv{i finski

premijer Marti Ahtisari, mi-

lijarder Xorx Soro{, penzi-

onisani general Vesli Klark,

biv{i glavni tuìlac Ha-

{kog suda Luiz Arbur, nekada-

{wi savjetnik za spoqnu po-

litiku ameri~kog predsjedni-

ka Zbigwev Bèìnski, ne-

gda{wi predsjednik Komite-

ta wema~kog Bundestaga za

razoruàwe Uta Zapf...

Zbog svog sastava i odli~-

nih veza u zapadnim vladama,

upozorio je analiti~ar iz Be-

ograda dr Milan Tepavac,

olako prelaèwe preko sta-

vova Me|unarodne krizne gru-

pe svakome se moè obiti o

glavu.

DRU@INA MORTONA ABRAMOVIÂ

Direktor Me|unarodne

krizne grupe u BiH, a zatim i

Srbiji, Xejms Lajon, popri-

li~no podsje}a na nekada{weg

austrougarskog upravnika

BiH Bewamina Kalaja. Prije

nego {to je do{ao na slu`bu

u BiH, Kalaj je napisao isto-

riju Srba. A onda je okrenuo

"}urak naopako# i odrekao se

svog sasvim korektnog nau~-

nog rada.

Kalaj se, kao i Lajon dok je

bio direktor Me|unarodne

krizne grupe, upiwao da otvo-

ri vrata stvarawu bo{wa~ke

ili bosanske nacije. Iz Ka-

lajevog iskustva wegovi |aci

o~igledno nisu izvukli pou-

ku, pa, cijeli vijek poslije

svog u~iteqa, ponovo oìvqa-

vaju wegov zulum - zatirawe

srpskog, ali i hrvatskog, naci-

onalnog bi}a.

Istori~ar dr Slavenko

Terzi} kaè da je Xejmsa La-

jona znao kao istraìva~a

balkanskih ratova i kao u~e-

snika Me|unarodne konferen-

cije "Evropa i Srbi#, odrà-

ne 1995. u Beogradu.

- Sada ga vidim u sasvim

drugoj ulozi i ~ini mi se kao

da sawam ruàn san. Li~i mi

na nadmenog okupacionog gu-

bernatora, bez uniforme, ko-

ji je odbacio sva istorijska

znawa o Balkanu i sve norme

me|unarodnog prava i bora-

ve}i u na{oj dràvi, mimo

dobrog reda, kr~mi na{u ze-

mqu i pravi veliku Albani-

ju. Wegovo dràwe dovodi u

pitawe ne samo wegovo li~no

stru~no opredjeqewe, nego i

kredibilitet organizacije

koju predstavqa. To je, samo

po sebi, àlosna ~iwenica

koja najubjedqivije svedo~i

o duhu vremena u kojem ìvi-

mo - rije~i su dr Slavenka

Terzi}a.

KR^ME TU\U ZEMQU

"

EKONOMIST"

Londonski "Ekonomist#

objavio je tekst "Grijesi se-

kularnih misionara#, u ko-

jem se bavio radom nevladi-

nih organizacija. Poimeni~-

no, u tekstu je pomenuta i Me-

|unarodna krizna grupa.

Ugledni britanski ~aso-

pis je, izme|u ostalog, naveo

da se nevladine organizaci-

je "sve vi{e ukqu~uju u me|u-

narodne poslove#.

- Ali, one su ~esto dale-

ko od toga da su "nevladine#,

kao {to tvrde. A nisu uvijek

ni upu}ene na to da ~ine do-

bra djela.

Vlade su, upozorava "Eko-

nomist#, otkrile da nevla-

dine organizacije nisu dobre

samo za raspodjelu hrane i

}ebadi. Neke od wih mogu da

prikupqaju zna~ajne infor-

macije, navode}i kao jednu od

takvih i Me|unarodnu kri-

znu grupu. Ona je u BiH, pod-

sjetimo, objavila i izvje{taj

"Ko su qudi iz va{eg kom-

{iluka#, u kojem je poime-

ni~no navedeno 76 Srba koje

je ova organizacija ozna~i-

la kao osumwi~ene za ratne

zlo~ine.

Xorx Soro{: Pro{ao kroz

Me|unarodnu kriznu grupu

Xejms Lajon: Podsje}a

na Kalaja

ME\UNARODNA KRIZNA GRUPA I WEN UTICAJ U BiH (1)

ZULUM KALAJEVIH \AKA

22. i 23. jul 2006. VREMEPLOV

5

Ni u Bawoj Luci, u oslobo-

|enom gradu, redakcija i

{tamparija nikako da

ostanu na jednom mjestu. "Glas#

nastavqa svoje seqakawe, tra-

è}i trajna i najboqa rje{ewa.

Najprije se smje{ta u jednu re-

kviriranu ku}u na uglu ulica

Qudevita Gaja i Lole Ribara, a

odatle se seli u prostorije iz-

nad "Bate# odnosno znanog "Bo-

rova# u tada{woj Bawoj Luci.

Tu je tragao i nastojao da ostva-

ri taj svoj ratni kontinuitet,

ali ko zna zbog ~ega, nekome je

palo na pamet i "Glas# se na ne-

ko vrijeme nije pojavqivao. Ali,

{tamparija "Glasa# je radila i

opstala mu je tradicija.

- Po{to je neko vrijeme grad

ostao bez novina, mi smo se "ras-

poredili# da svako ponegdje ogla-

{ava grad u novinama u Sarajevu,

Beogradu, Zagrebu i drugim cen-

trima. Uveliko su zaìvqavale

radio-stanice, pa smo se i tamo

ogla{avali, ali nastajali su mno-

gi listovi i na{e je prisustvo bi-

lo o~ito. Svih nas koji smo u pr-

vim poslijeratnim godinama radi-

li u "Glasu#, a najagilniji su bi-

li Vlado Kozomara, Jaro Kole-

{ka, pa, ako ho}ete i ja, po{to

sam sve ~e{}i bio u humoristi~-

kim novinama i tim emisijama na

radiju - svjedo~io je o tom vreme-

nu kolega Vlado Dijak.

A o vremenu ukidawa novi-

na i pokretawu novih, istraì-

va~ki se osvrnuo pokojni Limun

Papi}, koji kaè:

"Daleko bi nas odvelo ako

bismo danas, u vrijeme jubileja,

tragali, istraìvali i pisali

da li je u maju 1951. godine bilo

mudro donijeti i provesti u dje-

lo odluku o prestanku izlaè-

wa 'Glasa', prvog lista koji se na

tlu Bosne i Hercegovine poja-

vio u vihoru rata. Ne pada mi na

pamet preispitivati vaqanost

te pogubne odluke koju je treba-

lo donositi uz onu znanu narod-

nu: 'Dva puta mjeri, jednom sije-

ci', pa tek onda izricati presu-

du listu, kakav je bio 'Glas'.#

Na sre}u, to }e vrijeme bi-

ti brzo prevazi|eno i ve} s pro-

qe}a 1953. otpo~iwe rad na po-

kretawu novina ~iji }e prvi

broj iza}i iz {tampe u septem-

bru te godine i pod nazivom "Ba-

walu~ke novine#. Redakcija no-

vina bila je smje{tena u Domu

kulture, a radilo je svega ~etvo-

ro profesionalaca - urednik,

dva novinara i fotoreporter.

Nastavqaju}i tradiciju "Gla-

sa#, nove "Bawalu~ke novine#

ostvaruju se ne samo kao glasi-

lo grada ili sreza, nego se in-

formativno "proteù# na ê-

linac, Kotor Varo{, Prijedor,

Sanski Most i druga mjesta. Ti-

ra` im raste, a sve je vi{e onih

koji èle da ostvare saradwu sa

novinama.

- Zatekao sam u redakciji {ar-

mantnu Nedu Erceg, zatim ratnog

novinara \or|a î~u, tihog, ali

studioznog poslanika novinar-

stva, i Du{ka Mom~ilovi}a, mom-

ka ̀ eqnog znawa i uzleta, i - jed-

nu staru, dobru pisa}u ma{inu.

îni mi se da to bija{e neuni-

{tiva "adlerica#. Svi smo se o wu

otimali, jer nikada nikog nije iz-

nevjerila. Bila je ~ast u tom sa-

stavu, i jo{ sa fotoreporterom -

da ga ne zaboravim, \okom Pete-

kom - zapo~eti novinarsku

karijeru u novopokrenu-

tim novinama koje nasta-

vqaju tradiciju slavnog

"Glasa# - zabiqeìo je u

svojim sje}awima pokojni

Limun Papi}, jedan od

prvih novinara "Glasa# u

poratnim godinama.

Novine su izlazile

najprije petnaestodnevno,

pa sedmi~no, a okupqale su

onovremene bawolu~ke i

kraji{ke intelektualce,

~ine}i sve da odraze duh

ovog kraja i sredine. Sko-

ro tiho, ne~ujno, te "Bawa-

lu~ke novine# }e prerasti

u "Kraji{ke novine#, a pr-

vi broj novih starih novi-

na iza{ao je u ponedjeqak,

28. novembra, kao sve~ani

broj za novembarske prazni-

ke. Redakcija je, da i to ka-

èmo, ostala smje{tena u Domu

kulture, a dobijene su, umjesto dvi-

je - tri sobe i nastavilo se sa is-

tim elanom kakav je trajao i u "Ba-

walu~kim novinama#.

- I grad se sve vidnije {i-

rio, a tih pedesetpetih godina

Bawa Luka je imala ~ak troje

novina, odli~an ~asopis i ve}

osmi{qenu izdava~ku djelat-

nost, {to se, uglavnom, kretalo

oko "Kraji{kih novina# i

{tamparije "Glasa#. Mora se re-

}i da je to, u odnosu na one u~ma-

le godine kada nismo ima-

li ni{ta od novina, ogroman

skok i on }e, posigurno, teme-

qiti na{e dana{we rezultate

- svjedo~io je prije koju godinu

pokojni Drago Radovanovi}.

Izlazili su, pored "Kraji-

{kih novina#, jo{ "Mladi Kra-

ji{nik# i "Novi sredwo{ko-

lac#, a temeqio se odli~an kwi-

èvni ~asopis "Korijen# i iz-

dava~ka djelatnost u wegovom

sklopu u biblioteci "Izvor#,

koju }e netom preuzeti izdava~-

ka djelatnost novog "Glasa#.

- Sve do jula 1963. godine iz-

lazile su "Kraji{ke novine#,

drè}i kontinuitet ratnog

"Glasa#, kome se upravo tada, za

wegovu godi{wicu, vra}a sta-

ro, ratno ime "Glas#. Selimo u

nove prostorije u ulici Mo{e

Pijade broj 9, a nas devetoro -

Savka Basta, Meho Vi`lin, Ha-

re Beganovi}, Besim Karabego-

vi}, Du{ko Mom~ilovi}, Dragi-

{a Spremo, Hamis Husexinovi},

sekretarica Slobodanka Nana

\or|evi}, kasnije Pletikosa, i

ja - ostvarili smo nove temeqe

u kontinuitetu velikog "Gla-

sa#. Ovo je jedan od najqep-

{ih i vrlo zna~ajnih perioda,

koji }e prekinuti zemqotres u

oktobru 1969. godine i po svemu

preokrenuti na{u orijentaciju

ka budu}nosti - svjedo~io je po-

kojni Limun Papi}.

Naravno da je zemqotres, ko-

ji je ostavio ogromne posqedice

u cijeloj Bosanskoj Krajini, za-

ustavio intenzivan razvoj veli-

kog i ve} znanog kolektiva "Gla-

sa# u Bawoj Luci, ali je to bilo

vrijeme kada, ponavqaju}i neke

~ak ratnim situacijama sli~ne

doga|aje, list ostvaruje svoj kon-

tinuitet i ~ini napore da se to

vrijeme {to je mogu}e doslovni-

jim i danas prepoznaje.

- U zemqotresnom i vremeni-

ma poslijezemqotresne izgradwe

novo je osvjedo~avawe i potvr|i-

vawe "Glasa#. Osta}e to vremena

za istoriju, za vje~nost, a ve} ko-

ju godinu potom "Glas# kao pred-

uze}e se konstitui{e i izrasta u

veliko preduze}e. Istina, treba-

lo je korak po korak, ali to su svi

zaposleni tamo znali - napisao je

Besim Karabegovi}, jedan od dugo-

godi{wih urednika ovog lista.

Ne{to kasnije, ba{ zbog

zemqotresa, ostvari}e se davno

sawani san svih "glasovaca# i we-

govih po{tovalaca: od 8. febru-

ara 1983. godine list izlazi sva-

kodnevno, osim nedjeqe. Ovo je,

bez sumwe, wegova velika pobjeda,

a tada se u okviru preduze}a

"Glas# ostvaruje izuzetno ìva

izdava~ka djelatnost, pa grafi-

ka, izvrsna trgovina sa brojnim

prodajnim mjestima, raste marke-

ting i temeqi veliki kolektiv.

Ali, nova tragedija kao da sti-

è po starom: otaxbinski rat pre-

kida mnoge aktivnosti i akcije

lista i preduze}a "Glas#, a list

stavqa u nove izazove. U me|uvre-

menu, list "Glas srpski#, prera-

sta u dana{wi dnevnik vidnog

profila, dobre ~itanosti, u na{

"Glas Srpske#.

(Nastavi}e se)

¥ ¥ Pantelija MATAVUQ

Ranko PRERADOVI]

"

GLAS SRPSKE" 31. JULA 2006. GODINE OBIQE@AVA 63. RO\ENDAN (2)

POVRATAK IMENU I TRADICIJI Po{to je najprije promijenio ime u

"

Bawalu~ke novine",

a potom se

"

korigovao" u ~uvene

"

Kraji{ke novine",

{ezdesetih godina list vra}a ratno ime -

"

Glas".

Zemqotresni i ratni sjaj velikih novina koje se bore za

{to ve}i broj ~italaca i potpuni informativni uticaj

Gdje je {kola, tu je i kwi-

ga. Gdje je {kola i kwiga,

tu su i |aci. A gdje su |a-

ci, tu su i u~iteqi i nastavni-

ci. Gdje su |aci, u~iteqi i na-

stavnici, tu je i qubav prema

znawu i kwizi. A gdje je qubav

prema znawu i kwizi, tu je i li-

ce okrenuto kwizi. Licem pre-

ma kwizi! Tako godinama, de-

cenijama, u mnogim mjestima, i

u Hrva}anima. Od jutra do mra-

ka, od A do [, od uspravne de-

bele do kose tanke, od prvog do

osmog (sada i devetog) razreda...

Sedamdeset i pet godina

osnovnog {kolstva u Hrva}a-

nima nije malo razdobqe. Puno

se toga dogodilo za to vrijeme,

o mnogo ~emu je trebalo pisati.

Pet decenija je osmogodi{we

{kole i ta godi{wica treba

da se istakne i obiqeì.

Nekoliko sagovornika, biv-

{ih u~enika hrva}anske {ko-

le, rije~ima sje}awa oìvjeli

su u Monografiji o {koli us-

pomene na |a~ke dane i ìvot

{kole u prvih deset godina po-

stojawa. To je bio period od

1930. do 23. novembra 1941. go-

dine, kada su ustanici zapali-

li {kolu. Jedan od najstarijih

u~enika, Radovan Kova~evi},

ro|en je 1919. godine u Hrva}a-

nima.

- Kad je {kola otvorena,

pre{ao sam iz Poto~ana u Hr-

va}ane i tu zavr{io tre}i i ~e-

tvrti razred. Sje}am se da se

u~iteqica zvala Maucka Me-

di}, a u~iteq Milenko Blago-

jevi}. Sa mnom je i{lo ~etiri-

pet |aka razli~itih godi{ta.

Svi smo i{li zajedno.

Bio je i Sokolski dom bli-

zu {kole, koji je zapaqen kad i

{kola. [kola je imala dvije

velike sale, a u sredini je bio

hodnik, na jednoj strani u~ili

su tre}i i ~etvrti, a na drugoj

prvi i drugi razred. U {koli se

ostajalo cijeli dan. Donese{

sebi ru~ak. Oko podne sat odmo-

ra, ru~a se i malo odmara, pa

ponovo u klupe do nave~e. Bi-

le obi~ne, drvene klupe. Sa

mnom su i{li |aci iz nekoli-

ko sela: Hrva}ana, Drugovi}a,

Devetine... Djece bilo dosta.

@enske su sjedile naprijed, u

klupama, a mu{ki pozadi. Bilo

je i batina.

Borislav [uman ovako pri-

~a o svojim {kolskim danima:

- I{ao sam u {kolu od 1937.

do 1941. godine. U~iteqi su bi-

li Adela Hofner i Ozrenka Ra-

ja~i}. Ozrenka je u~ila prvi i

drugi razred, a Adela tre}i i

~etvrti.

U~iteqica Ozrenka je bila

pravoslavka. Imala je muà ka-

petana koji je slu`bovao u Ba-

woj Luci. Svakog petka i{la je

wemu. Dok ~eka autobus, sjedi-

la je na stolici. Kad autobus

ode, djeca vrate stolicu. Bila

je i tada gospoda, ve}a nego da-

nas. Vjeronauku je predavao sve-

{tenik \oko, i to petkom. Dje-

ca nisu znala sastaviti tri pr-

sta, pa pop po{aqe dijete u du-

}an da kupi deset "deka# ekse-

ra sitnih. Kaè, trebaju mu da

zakuca prste djeci koja ih nisu

znala sastaviti.

Ruà \uri}, ro|ena Ivan~e-

vi}, zavr{ila je ~etiri razreda

i doma}i~ki te~aj u rodnom mje-

stu Hrva}ani. Ona je sa~uvala

sliku prve hrva}anske {kole.

- Zavr{ila sam ~etiri razre-

da u {koli koja je bila ku}a Ste-

ve Kancera iz Bawe Luke. Tu su

stanovali àndari. Moj otac,

Stanko Ivan~evi}, bio je pred-

sjednik {kolskog odbora i bla-

gajnik. U~ila me Maucka Medi},

koja je do{la iz Osijeka, i Qu-

bica Pave{i}. One su bile prve

u~iteqice u toj {koli. Maucka

se udala za Roberta, koji je radio

u Poto~anima. Onda su do{li

Milenko i Nada Blagojevi}. Ja

sam kod wih dovr{ila ~etiri

razreda. Imala sam dva svjedo-

~anstva: o zavr{enoj osnovnoj

{koli i doma}i~kom te~aju, ko-

ji je trajao {est mjeseci. Ro|ena

sam 1921. godine. U moje vrijeme

su branili da ènska djeca idu u

{kolu, ali mene je tata upisao

prvu, sje}a se Ruà.

(Nastavi}e se)

¥ @ivko VUJI]

OSNOVNA [KOLA U HRVA]ANIMA (PRWAVOR) - 75 GODINA POSTOJAWA I POLA VIJEKA OSMOQETKE (1)

DJEÎJE OÎ NAD BUKVAROM

Osnovna {kola u Hrva}anima kod Prwavora 5. i 6.

avgusta 2006. proslavi}e 75 godina postojawa

i 50 godina osmogodi{we {kole. O ovim godinama

govore nekada{wi u~enici. Za jubilej monografija {kole

GENERACIJE

Obrad Roguqi} i Perica [uman pamte da su s wima i{li

u osnovnu {kolu od 1931. do 1934. godine:

Dubravac (Pejo) Nedeqko, Dubravac (Pejo) Mladen, Ivan-

kovi} Drago, Rogi} Petar, Deberni Anton, Ivan~evi} (Stan-

ko) Ne|o, Ivan~evi} (Stanko) Ruà, Kova~evi} (Vida) Dani-

ca, Te{i} (Ante) Obrad, Todori} (\uro) Mirko, Roguqi}

(Ostoja) Slavko, Roguqi} (Stanko) Ne|o, Rogi} (Milan) Pe-

ro, [uman (Savo) Ne|o, Iqaro [tefan, Zahorodni (Stevan)

Petar, Stegi} (Marko) Qubica, Stegi} (Vid) Pera, ]u}un

(Ostoja) Rade, [uman (Teodor) Gospa, Glavacki Marija, Bezu-

{ka Anka, [uman (Mla}an) Lazo, Fiqa Jozo, Fiqa Pavle, Ra-

danovi} Vasiqka, Raji} (Mla|an) Perka.

Pantelija Dragojevi} je i{ao u {kolu od 1934. do 1938. go-

dine. Sje}a se da je {kola bila zidana i da je kasnije izgorje-

la. S wim su u {kolu i{li: Radowi} Rade (1927), Razulevi}

Du{an (1927), Savi} Petar (1927), Rogi} Stojan (1927), Vido-

vi} Svetko (1927), Dragojevi} Jovanka (1926), Rogi} (Radowi})

Stojanka (1926), \umi} Simeun (1927), Radowi} Pantelija

(1927), Radanovi} @ivka (1927), Radanovi} Vida (1927), Kova-

~evi} Vladimir (1926) i Vasili} Petar (1926).

Kolektiv {kole 1960/61: Godine entuzijazma

Limun Papi}: Sje}awe na

prvu pisa}u ma{inu

Istorija: Prva {kola u Hrva}anima

"

Kraji{ke novine": Vrijeme informativnog zamaha

22. i 23. jul 2006.REPORTA@A

6

Srbi u Sloveniji verovatno

}e ostati moja doìvotna,

neodgovorena tema odnosno

ne{to {to je nemogu}e obuhva-

titi, bilo jezikom politi~ke pa-

tetike, ideolo{ke iskqu~ivo-

sti, stru~ne indiferentnosti

ili narodske mudrosti, kaè pro-

fesor Milenko Vakawac, aktu-

elni predsjednik Srpskog kultu-

rnog kluba Slovenije i doskora-

{wi predsjednik Saveza Srba

Slovenije.

Za "Glas Srpske# govori o

asimilaciji Srba i rje{avawu

wihovog pitawa u Sloveniji, od-

nosno o budu}nosti, kako kaè,

"najbrojnije nepriznate etni~ke

mawine u Sloveniji#.

- Re{avawe srpskog nacio-

nalnog pitawa u 21. veku, barem

na prvi pogled je totalni anahro-

nizam. Evropa i svet se danas ba-

ve drugim pitawima, recimo glo-

balnom ekonomijom, i profitom

koji i{ta donosi. Nere{enim na-

cionalnim pitawima bavi se

svetska sirotiwa koja ni{ta dru-

go i nema, po{to su joj vrata u

svet odlu~ivawa o globalnim pi-

tawima, zatvorena. Naàlost,

Srbija danas, to je sirotiwska

pri~a, koju je barem delimi~no

skrivila, i srpska politi~ka eli-

ta, kako u 19. tako pogotovo i naj-

vi{e, u 20. veku.Uprkos, nere{e-

nom srpskom nacionalnom pita-

wu, postoji ne{to {to bi se mo-

glo nazvati jedinstven srpski et-

ni~ki korpus, najzna~ajniju ulo-

gu u tom jedinstvenom srpskom et-

ni~kom korpusu igraju, naravno

sem dràve Srbije, Republika

Srpska i dijaspora. Pla{im se da

dana{wa srpska politi~ka eli-

ta, o tome razmi{qa, i naivno, i

lakomisleno, ne shvataju}i, ako

nestane Republika Srpska, i ako

budemo polako nestajali mi u di-

jaspori, da }e jednog dana verovat-

no nestati i dràva Srbija - tvr-

di Vakawac. Kako se i da li uop-

{te moè govoriti o nekakvom

obliku asimilacije Srba u wiho-

vu novu dràvu? Kako, zapravo,

ìve Srbi u Sloveniji?

Vakawac isti~e da "asimila-

cija Srba u Sloveniji, nije od

prekju~e, po{to je ona celo vre-

me bila prisutna i u pre|a{woj

dràvi#.

- Naravno da se o tome nije

javno govorilo ili ne daj Boè

raspravqalo u stru~nim krugo-

vima, ali asimilacija je tekla

dosta organizovano, kroz {kol-

ski sistem, kroz sitne upravno-

birokratske smicalice i podva-

le, i ne na kraju kroz sistem vred-

nost okruèwa. Raspadom neka-

da{we dràve, sve je to iza{lo

na videlo, po{to nije vi{e posto-

jala nikakva, ni ideolo{ka pre-

preka, ni formalno-pravna, ni

bilo kakva druga, koja bi barem

"ometala# proces asimilacije.

"Podr{ka# koju Srbima u Slove-

niji pruà matica ne bi li se

ipak nekako spre~io ubrzani tok

asimilacije, je simboli~ka, ~e-

sto nedovoqno promi{qena, naj-

~e{}e formalna i bez vidqivog

koncepta. Srbi u Sloveniji ì-

ve, bez ozbiqnih istraìvawa to

je te{ko ustanoviti, otprilike

isto kao i Slovenci. Zavisno od

toga kakvom socijalnom stratumu

pripadaju. Ipak, mislim, da su

Srbi koji su prihvatili "pravi-

la pona{awa# koja slede posle

asimilacije, ìve boqe, od onih

koji ta pravila jo{ uvek ne pri-

hvataju. Kako asimilirani Srbi

izlaze na kraj sa svojim sopstve-

nim identitetom, {to je intima

svakog pojedinca, na to pitawe

ne bih znao odgovoriti. Me|u-

tim, prema nekim saznawima ko-

ja mo`da nisu "nau~no provere-

na#, proces asimilacije, upravo

u sferi identiteta pojedinca, do-

ìvqava totalni fijasko, poja-

{wava profesor Vakawac.

Ovo posledwe, tvrdi on,

"najboqe se vidi i prime}uje kod

druge, a pomalo ve} i kod tre}e

generacije dece Srba koji ìve

u Sloveniji. Kod ve}ine wih,

barem na prvi pogled, proces

asimilacije funkcioni{e bes-

prekorno.

- Ta deca, ~ak i u

ku}i, po{to tu rodi-

teqi ~ak i ne poku{a-

vaju "intervenisati#,

govore slovena~ki. Ro-

diteqi, prihvataju to

sa opravdawem. Toliko

su svikli na slovena~-

ke prilike da su u sve-

mu isti kao Slovenci!

âk i tamo gde ne bi

trebalo da budu, odno-

sno to niko od wih eks-

plicitno ne zahteva.

Na{ svet je savitqiv,

prilagodqiv, nema ne-

voqe kojoj ne ume do-

sko~iti. Me|utim, kod

druge i tre}e genera-

cije, unato~ savr{eno

izvedenoj asimilaciji,

to mislim doslovce, ja-

vqa se neka vrsta pobu-

ne koja ide kroz svoje-

vrstan srpski jezik, od-

nosno ne{to sli~no

srpskom, zatim kroz rok i osta-

le vrste muzike, i kao "najrazor-

niji# vid pobune, apsolutno pri-

hvatawe srpske turbo folk muzi-

ke. To se, u ogromnom delu mlade

generacije prenelo i na slove-

na~ku omladinu - poja{wava Va-

kawac.

U Sloveniji se, veli on, da-

nas nikako ne "pika# glas Srba.

Wih se "na uvijen i skroz zaka-

mufliran na~in sete slovena~ke

politi~ke stranke, pre izbora,

i to u stilu - "obe}awe ludom ra-

dovawe!#. - Najpoganije su poli-

ti~ke stranke takozvane leve

proviniencije. Oni, pred Srbe-

bira~e, jo{ uvek izlaze sa istom

matricom {arene laè koju smo

iskusili dobrih pedesetak godi-

na i kusur. Desni~ari su otvore-

ni i direktni. Najvi{e bi vole-

li da nas nema, a kada smo ve} u

Sloveniji, onda nas treba asimi-

lirati i ta~ka.

Kakva prava, kakvi bakra~i,

sve su to pri~e za delegacije ko-

je dolaze iz Evrope, kada odu, sve

je po starom. Realno gledaju}i,

budu}nost Srba u Sloveniji je

tmurna i nikakva. Nekolicina

nas poku{ava ne{to promeniti

ali rezultati nisu ba{ sjajni.

Me|utim, to ne zna~i da treba

odustati ili prestati sa time

{ta radimo. Svesni smo da i da-

qe treba istrajati, bez obzira na

sve {ta nas je sna{lo - uvjerava

Vakawac.

U Sloveniji je danas, a to su

rezultati popisa iz pro{le go-

dine, oko trideset i osam hiqa-

da Srba. Srbi su, kaè Vakawac,

"najbrojnija nepriznata etni~ka

mawina u Sloveniji#.

- Uprkos svemu, razumevawe

slovena~kih zvani~nika za nas

Srbe je - nikakvo. âk i za repu-

bli~kog ombudsmana... Dobro bi

bilo, kada bi srpski politi~a-

ri, privrednici, kulturtregeri,

birokrate, i svi ostali, prili-

kom dolaska u Sloveniju, bili

barem toliko vaspitani da nas

obi|u, i sete se da postojimo. ̂ a-

stan, ali jedini izuzetak, u celoj

toj plejadi srpskih zvani~nika

koja je pohodila Sloveniju je go-

spodin Mladen Ivani}, a Gorana

Svilanovi}a ili Vuka Dra{ko-

vi}a, i susreta sa wima, vrlo se

nerado se}am - na kraju }e Mi-

lenko Vakawac.

¥ Slavi{a SABQI]

SRBI U SLOVENIJI, NAJBROJNIJA NEPRIZNATA MAWINA

KAKVA PRAVA, KAKVI BAKRAÎ! U Sloveniji se danas nikako ne

"

pika" glas Srba. Wih se

na uvijen i skroz zakamufliran na~in sete slovena~ke

politi~ke stranke, pre izbora, kaè Milenko Vakawac

\ Milenko Vakawac: [arene

laè politi~kih stranaka

Ubawolu~koj Ko~i}evoj ulici na

broju 91 poznata je ro{tiqnica

"Kod Bate#, ispuwena slikama u

uqu, naj~e{}e pejzaìma, odnosno ikona-

ma u duborezu.

Oko wenog vlasnika, svestranog

Bratislava Bate Kolxi}a, uvijek pri-

jateqi, poznanici, poslovni saradni-

ci. Sjedi se, pri~a, druì da se lak{e

preìvi.

- Ne znam kako, ali gdje god sam ì-

vio, a bilo je dosta sredina, ostvarivao

sam tu druèqubivost i tako pomagao i

sebi i drugima. Ovdje sam nai{ao na za-

ista mnogo onih koji shvataju tu potre-

bu i kad god moèmo mi se druìmo, bi-

lo kod mene, bilo po ku}ama ili viken-

dicama prijateqa. To, na neki na~in, svi-

ma dobro do|e da se izbjegava samo}a i

otu|enost {to je osobina ovog zaista te-

{kog vremena - veli Bratislav.

- Ma gdje da sam bio i ìvio, nasto-

jao sam da s prijateqima i poznanicima

dijelim dobro i zlo, tako savladavamo,

zajedni~ki i najteè prepreke. Dodu{e,

neka moja interesovawa kao {to su sport,

slikarstvo, novinarstvo, pa i ugostiteq-

stvo, ~ime se profesionalno bavim, pod-

razumijevaju tu bliskost s qudima, dru-

èqubivost koja, naprosto, pomaè da

se lak{e ostvarujem - dodaje Bato Kol-

xi}.

Roditeqi Milivoje i Olga imaju tro-

je djece: pored wega, najstarijeg, tu su jo{

i sestra i brat, Qiqana i Milorad.

Osnovnu i sredwu {kolu zavr{io je u

Gracu i Pqevqima, a studije medicine

upisao i Vi{u medicinsku {kolu zavr-

{io u Sarajevu.

- U sredwoj {koli sam osjetio potre-

bu za slikawe, a ve} sam se uveliko ba-

vio sportom, prvenstveno fudbalom, ma-

da mi je ko{arka pri srcu. Dolaskom u

Sarajevo, izme|u ostalog, po~iwe inte-

resovawe za novinarstvo i tu sam se naj-

prije ogledao u poznatoj "202# Radio-Sa-

rajeva, da bih kasnije do{ao u "Ve~erwe

novine#, gdje sam pisao o svemu i sva~e-

mu, ali objavqivao u karikature. Taj ̀ a-

nr me je, ina~e, dugo drào, ~ak i sada,

kad imam vremena, pone{to uradim na

tom planu - nagla{ava Bratislav Kolxi}.

Samo je dvadeset mjeseci radio kao

medicinar u ambulanti Zimskih olimpij-

skih igara 1984. godine, a onda je, po slu-

èwu vojnog roka, neko vrijeme radio

kao trgova~ki putnik, da bi se od 1987.

godine posve opredijelio za ugostiteq-

stvo.

- Rat me je zatekao u Sarajevu iz ko-

ga sam morao pobje}i, pa sam u Pqevqi-

ma organizovao razli~ite oblike pomo-

}i na{oj vojsci i narodu. Snalazilo se

kako se znalo i umjelo, a poslije rata po-

novo sam htio poku{ati u Sarajevu, ali

nije i{lo jer to vi{e ni izbliza nije ovaj

grad. Morao sam opet bjeàti i, evo, osta-

nio sam se ovdje gdje mi je, vjerujte, do-

sta lijepo i dobro - dodaje Kolxi}.

Iako je intenzivno slikao, a i sada

dosta radi, jo{ nije imao mogu}nost or-

ganizovati sopstvenu, samostalnu izlo-

`bu. Upravo na tome radi, ostvaruju}i se-

riju ikona u duborezu, {to ga u posqed-

we vrijeme opsjeda.

- U Sarajevu sam izlagao kolektivno,

sa kolegama, me|u kojima je bila i Ja-

dranka Stojakovi}, neka vrsta mog u~i-

teqa, koja mi je mnogo pri~ala o ovim va-

{im kraji{kim krajevima, pa je to mo-

`da razlog vi{e da sam do{ao ovamo ̀ i-

vjeti. Ne da se nisam pokajao, nego mi je

izuzetno drago da sam tu i sa ovim div-

nim qudima, mojim prijateqima i pozna-

nicima, sa kojim se svakodnevno druìm

- nagla{ava Bato Kolxi}.

Sada ovdje ̀ ive iz prvog braka k}er-

ka Dragica, me|u najboqim studentima

kriminalistike i sin \or|e. Tamo su

mu, veli, ostali i mnogi mladala~ki ne-

miri.

- Sport, novinarstvo, slikarstvo, ka-

rikatura, medicina i ugostiteqstvo su

upravo temeqeni u Sarajevu, gdje je po-

ne{to od goga, prvenstveno sport i me-

dicina, potpuno otpalo, jer nema se ni mo-

gu}nosti ni vremena ìvjeti vi{esloj-

no. Mora se opredjeqivati za ono naj-

bliè, a sada je to ugostiteqstvo ko pro-

fesija i slikarstvo kao najve}a qubav

uz druèqubqe - pri~a Bato Kolxi}.

Duborezi u jasenovom drvetu su

istinska remek-djela. Upravo pokazuje

Bogorodicu sa Isusom u naru~ju, dubo-

rez koji je ba{ zapo~eo, nevelikog for-

mata, ali sa naznakama istinske umjet-

nine.

- Drvo ima du{u, ono di{e, nekako

se druga~ije od ostalog ostvaruje i ja

dok ga obra|ujem, kao da te du{e stapa-

mo u jednu. @eqa mi je da izlaèm sa-

mostalno, radi}u na tome, ali slike i

duboreze poklawam, rijetko prodajem,

pa ~im {ta naslikam ili izduborezim,

odmah to neko od prijateqa dobije za

uspomenu i tako ostajem bez svojih ostva-

rewa. Ali, za potrebe samostalne izlo-

`be lako bih pokupio te poklone za-

kratko, dok izlo`ba traje. Jer, volim

vi{e da to {to naslikam i uradim kod

nekoga krasi zidove negoli da stoji u

nekim mojim depoima - nagla{ava Bra-

tislava Bato Kolxi}.

Pored tolikih, slikarstvo mu je sa-

da qubav koja ga potpuno ispuwava. Ma-

da je, veli, presre}an u krugu porodice ili

prijateqa, ipak kada se na|e nad drvetom

i duborezom ili pred platnom sa bojama,

osje}a se svoj na svome. Qudi ga razumi-

ju i kad znaju da slika ili radi svoje du-

boreze, ne diraju ga. A on, ~im ima vre-

mena, u zadwe vrijeme sve vi{e radi te

umjetnine. I, naravno, pokoju karikatu-

ru kad dospije. A najvi{e vremena pro-

vodi u druèwu s prijateqima, poznani-

cima i saradnicima. Hvali se, ina~e, go-

stima i sada ga mnogi zovu jednostavno

Bato, nema vi{e ni imena, ni prezimena,

niti onog - gazda. Kod Bate je uvijek ve-

selo, lijepo i druèqubivo, zar ne.

¥ Ranko PRERADOVI]

QUDI U ME\UVREMENU

I DRVO IMA DU[U

Petar Predragovi} (75), rodom

iz sela Milosavci kod Bawe Lu-

ke, sa kova~kim ~eki}em drugu-

je pola vijeka i kusur. Zapravo, jo{ kao

petnaestogodi{wak u~io je zanat ko-

va~a u Srpcu. Prakti~nu obuku, {egr-

tovawe, {to bi se reklo, imao je kod

strica Veqka Predragovi}a.

- Tri godine sam pekao zanat kod

strica, rade}i sve i sva{ta. Ja sam pr-

vi dolazio u kova~nicu, pospremao

alat, sve je moralo da bude cakum-pakum.

Znao sam boqe gdje {ta stoji u kova~-

nici, nego gdje su mi bile kwige u so-

bi. Moj stric Veqko je bio ~uven po ko-

va~kom majstorluku. Nije tada bilo za-

variva~a i elektroaparata za varewe.

U gradu, ali i na selu, sve je bilo u ru-

kama kova~a. I varilo se na kova~ki na-

~in. Nikada se nije desilo da sam neku

alatku: kramp, motiku, ~engele, bilo

{ta prekovao u svojoj kova~nici pa da

je puklo po varu. Garancija je bila sto-

postotna. Ne bih bio iskren, lagao bih,

kada bih tvrdio da su moji kova~ki va-

rovi bili kvalitetniji od dana{wih

elektrovarova. Samo danas moè i la-

ik ukqu~iti elektroaparat za varewe

i zavariti ne{to, a ko-

va~ko varewe, maj~in si-

ne, neka uradi laik, kaè

Petar, koji je napunio 75

godina, a jo{ uvijek pone-

{to otkuje u kova~nici.

- Bogami, godine pri-

ti{}u, pa mi je onaj ~e-

ki} od pet kilograma, ko-

jim sam se nekada poigra-

vao, mlate}i po otkovu

po vascijeli dan, sada du-

plo, trostruko teì.

Ali, ~i~a zapali vatru,

pa poklep}em motiku,

a{ov, ne{to i otkujem.

Vidite ovaj rakijski ko-

tao, tom sam se sav predao,

jer je kotlaxijski zanat ri-

jedak. Pravim kotlove u Ba-

woj Luci i vi{e niko. Ima dobar maj-

stor u Kostajnici, a najboqe kotlaxi-

je su tamo u Novom Sadu i okolini - pri-

~a majstor Petar.

Petar je odmah po zavr{etku zana-

ta i {egrtovawa dobio posao u Poqo-

privrednoj {koli. Tu je, veli, ispekao

zanat, postao pravi majstor.

- Koliko li sam samo kowskih pot-

kovica iskovao i kowa potkovao. Je-

dan dorat, |avo od kowa, zadavao nam je

veliku glavoboqu. Nije se dao potki-

vati. Nas petorica smo ga morali ve-

zati konopcima pa oboriti na zemqu

i tako ga potkivati. Vi{e sam masni-

ca imao od kowskih kopita, nego od ~e-

ki}a po tijelu, ali se sve izdràlo.

Niko sre}niji na svijetu od mene kada

sam iz Poqoprivredne {kole pre{ao

u "Univerzal#. Radio sam godinama, sve

do penzionisawa, na radnom mjestu ter-

mi~ka obrada i kova~. Dobio sam i di-

plomu Udruèwa inovatora i pronala-

za~a Bawe Luke. Postojao je "rokvel#

aparat za mjerewe tvrdo}e kaqenog ~e-

lika. êlik sam termi~ki obra|ivao

i kali u uqu, a èqezo u vodi. Godina-

ma rade}i ovaj posao znao sam turpijom

malo nanijeti i re}i {efu:

"Provjeri, mora biti toliko i to-

liko rokvela#, podsje}a Petar na te

dane.

To ti je, kaè, isto kada godinama

pe~e{ rakiju pa proba{. Ne treba ti

grad, moè kotlaxija u boci da ocije-

ni ja~inu rakije pa tako i ja tvrdo}u

okaqenog ~elika ili èqeza.

¥ Stevan RISOVI]

\Petar u radionici: Jo{ se ne{to

potkuje

PETAR PREDRAGOVI] NE ISPU[TA

KOVA^KI ÊKI]

TIWA STARI @AR

ETNI^KA "SITUACIJA"

- Znam mnogo qudi koji su, i vi{e nego evidentno, Srbi. Me-

|utim, u slovena~koj javnosti oni se nikada nisu deklarisali kao

Srbi. Da taj svoj stav i potkrepim. Zoran Jankovi}, biv{i direk-

tor "Merkatora#, Dra{ko Veselinovi}, biv{i direktor "Qu-

bqanske berze#, jedan od najprodornijih preduzetnika u Sloveni-

ji gospodin Akrapovi}, rediteq Du{an Jovanovi}, poznati eko-

nomski stru~wak i pisac tekstova dr Mi}o Mrkai}, ima mnogo me-

naxera, gomila vrhunskih sportista - Ra{o Nesterovi}, Sa{a Vu-

ja~i}, Sara Isakovi}, Dalibor Stevanovi}, Milenko

A}imovi}... A da i ne govorim, o onima gde je etni~ka situacija

pola-pola - isti~e Milenko Vakawac.

UNUCI

Poku{avao je Petar vje{tinu

kova~kog zanata prenijeti na sino-

ve Miroslava i Milo{a, ali nije-

dan od wih nije mario za kova~ku

vatru.

- Ne bih ̀ alio brdo para da mi

jedan od unuka bude kova~, makar

onako za svoju du{u, samo da se va-

tra ova ne ugasi - kaè Petar.

U vrijeme op{te qudske otu|enosti i samo}e

druèqubivost do|e kao lijek,

kaè Bratislav Bato Kolxi}. Ugostiteqstvo

profesija, a slikarstvo najve}a qubav

TROME\A

Bratislav Kolxi} je ro|en 1957.

godine u Krwa~i kod Priboja, nekoj

vrsti trome|e Srbije, Crne Gore i

Bosne i Hercegovine gdje se, ina~e,

odvajkada ìvjelo u druèqubivosti.

Odatle, vjerovatno, korijeni te wegove

opredijeqenosti, koja ga odlikuje i po

~emu je, vi{e od ostalog, nadaleko poz-

nat.

22. i 23. jul 2006. REPORTA@A

7

Ja sam ̂ edo An|eli}, od oca

\or|a, |eda \oka, pra|eda

Jefta, ~ukun|eda Stevana

i tako do devet koqena...

Ovako svoju ìvotnu pri~u

moè da zapo~ne skoro svaki

Hercegovac, gdje se o porijeklu

porodice pri~a i dopri~ava.

Ali, neobi~no je {to tako zbo-

ri svjetski putnik koji vi{e od

~etiri decenije izbiva od rod-

nog kraja, stanovnik Brizbejna

u Australiji, koji je tri puta

obi{ao svijet, pro{ao oko sto-

tinu zemaqa i usput nau~io de-

set svjetskih jezika, izme|u

ostalih, i kineski i japanski!

Sreo sam ga u hercegova~koj

Gra~anici na Crkvini, nastavi-

li susrete kod manastira Do-

bri}evo za Troj~indan, a na fe-

stivalu guslara, odrànom ne-

davno u Trebiwu, ve} smo po-

stali prijateqi.

Veliki poznavalac i po{to-

valac srpske kulture, duhovno-

sti i ~uvar jezika i obi~aja, ko-

ji je na Vidovdan u rodnom Vrb-

nu iznad Trebiwa priredio

bratsveni~ko okupqawe poto-

maka kneza Jefta An|eli}a uz

guslare i izvorne grupe.

- Knez Jefto, ~ija kamena

ku}a i sad ponosno stoji u rod-

nom selu, imao je pet sinova i

pet k}eri i pedeset i osmoro

unu~adi. Sa dvije carevine se

borio i napravio kulu od ka-

mena i napunio je qudskim

plemenom - veli êdo za koga

bi, odoka, rekli da ima pede-

set, a u iskustvu nosi punih 76

godina.

On pri~a da samo u Brizbej-

nu u Australiji, gdje ìvi po-

sqedwih decenija, ima pet srp-

skih crkava i mno{tvo udruè-

wa, ~asopis "Srpski glas#, me-

diji na srpskom jeziku.

- Ipak, srpska dijaspora je

suvi{e usitwena i razjediwena.

Kako i ne}e, kad nemamo jedin-

stvene nacionalne politike,

niti ideje, nedostaje nam zajed-

ni~ki program i zato smo nedo-

voqno povezani sa maticom -

àli se ovaj patriota, koji se

kao {kolovani Hercegovac, po

struci ekonomista, 1964. godi-

ne otisnuo u svijet. Nije to bio

odlazak "trbuhom za kruhom#

nego izazov.

- Hercegovinu volim i u sr-

cu nosim, ali sam oduvijek vo-

lio da vidim i {ta je to i "iza

druge strane brijega# i zato sam

obi{ao tri puta zemqin {ar ,

vidio to ~udesno Boìje zdawe

i davawe i nije mi ào - dodaje

êdo, koji je za svoj predani na-

cionalni i patriotski rad za-

sluìo mnoge diplome i prizna-

wa. Tek u svijetu je, kaè, shva-

tio da smo jedan mali, iako po-

nosan i hrabar narod i da jaku di-

jasporu imaju i Italijani Grci,

Jevreji i mnogi drugi narodi.

Zato je bio jedan od inici-

jatora formirawa Saveza kul-

turnih zajednica i dru{tava u

Australiji, koji okupqa etni~-

ke zajednice da slobodno izra-

àvaju svoje kulturne tekovine

i potrebe.

Na osnovu svojih putovawa,

koja ga ~esto i u zavi~aj dovode

i rada na porodi~nom stablu,

veli da je najvi{e An|eli}a u

Americi gdje stiù ve} od 1882.

godine.

Tada tri o~eva strica, bje-

è}i od regrutacije u austrou-

garsku vojsku, stiù u rudnike

Nevade i Kalifornije. Oni su,

dodaje, izgradili i nekoliko

crkava i bili veliki zadu`bi-

nari i formirali jaku srpsku

zajednicu preko okeana, sa ko-

jom moèmo da budemo ponosni.

Svaki put kad do|e u stari

kraj, êdo An|eli} posje}uje

srpske manastire od Tvrdo{a

do Savine u primorju i druga

duhovna ogwi{ta, kao i grob

svog pretka Sava An|eli}a, ~e-

toba{e i vojvode iz vremena

mleta~ko-turskih ratova za

Herceg Novi i primorje.

¥ Milivoje BE[TI]

ÊDO AN\ELI] VI[E OD 40 GODINA U BIJELOM SVIJETU

HERCEGOVINA U SRCU

Stanovnik Brizbejna u Australiji êdo An|eli} je tri

puta obi{ao svijet, pro{ao oko stotinu zemaqa i usput

nau~io deset svjetskih jezika, izme|u ostalih, i kineski

i japanski

Profesionalni i umjetni~-

ki fotograf Rajko Kari-

{i} iz Vrbasa, nadomak

Novog Sada, bavi se ovim poslom

duè od tri decenije.

Ono {to ga, svakako, ~ini po-

sebnim me|u majstorima s one

strane objektiva su foto-mono-

grafije Etno-muzeja "Staro se-

lo# u Sirogojnu i manastiru Hi-

landar.

Do sada je priredio ~etrde-

set samostalnih izlo`bi, a za svo-

je stvarala{tvo dobio je bezbroj

presti`nih nagrada i priznawa,

kako u Srbiji, tako i izvan wenih

granica.

- Umjetni~ka fotografija je

moja opsesija i pro{ao sam sve

faze, od takozvanih ìvih moti-

va, pa sve do tematskih ciklusa -

kaè nam Rajko Kari{i}, kojeg

smo zatekli na paqanskoj Likov-

noj koloniji me|u umjetnicima,

gdje mu je, uostalom i mjesto, jer

u modernom svijetu umjetni~ku

fotografiju ve} odavno svrstava-

ju u istu ravan sa slikarstvom, va-

jarstvom...

Govore}i o svojim foto-mono-

grafijama "Starog sela# u Siro-

gojnu, Kari{i} isti~e da je prva

kwiga dva puta nagra|ivana, dok

za predstavqawe druge koristi

rije~i istaknutog istori~ara

umjetnosti i likovnog kriti~ara

Save Stepanova koji ju je okarak-

terisao kao "jedinstvenu antolo-

giju savremenog srpskog slikar-

stva na zadatu temu#.

- Druga foto-monografija

"Starog sela# nastala je kao plod

ideje da moje fotografije iz pr-

ve kwige budu ponu|ene slikari-

ma, pa da oni, po sopstvenom iz-

boru, urade uqa na platnu po tim

motivima. Slikari su, prakti~-

no, dobili zadatak, a poznato je da

ne vole doma}u zada}u, ali su iz

prijateqstva i ~iwenice da je u

pitawu jedinstvena ideja na na-

{im prostorima, uzeli stvar u

svoje ruke i uradili, vjerovali

ili ne, ~ak 128 izuzetnih radova,

koje sam poslije reprodukovao i

dizajnirao novu foto-monogra-

fiju - pri~a nam Kari{i}, pod-

sje}aju}i da je u cijelom poduhva-

tu u~estvovala "prva liga srp-

skog slikarstva#, od Aleksandra

Lukovi}a - Lukijana i Mome An-

tonovi}a, preko Danice Masniko-

vi}, Zdravka Mandi}a i Jano{a

Mesaro{a, pa sve do Save Stojko-

va, Branka Nikitovi}a, Radisla-

va Trkuqe, Dragana Bartule...

Kari~i} dodaje da je u pri-

premi i tre}a kwiga o Etno-mu-

zeju u Sirogojnu, koja }e, pored

autorskih fotografija, biti

oplemewena i tekstom Zorice

Zlati}-Ivkovi}.

- Potrudi}emo se da to {ti-

vo protkano umjetni~kim foto-

grafijama prevedemo i na engle-

ski jezik i u~inimo ga do-

stupnim cijelom svijetu.

Imamo, {to je najva`ni-

je, {ta da pokaèmo, jer

je "Staro selo# jedin-

stven muzej na prostori-

ma biv{e Jugoslavije i

mjesto koje predstavqa

umije}e na{ih starih ne-

imara, na{u tradiciju,

kulturu ̀ ivqewa na tim

prostorima... - kaè on.

Neizbjeàn, a slo-

bodno se moè re}i i naj-

prepoznatqiviji segment

u radu ovog umjetnika

predstavqaju wegove fo-

to-monografije o mana-

stiru Hilandar, koje su

nastale kao plod prija-

teqstva i razgovora sa vla-

dikama, mitropolitima i

episkopima Srpske pravo-

slavne crkve, s kojima Kari{i}

odràva redovne kontakte.

- O Hilandaru su pisane broj-

ne kwige, ali u wima je najve}i

dio zauzimao tekst propra}en sa

veoma malim brojem fotografi-

ja. Rije{io sam da obrnem taj re-

doslijed i napravim kwigu u ko-

joj bi tekst bio u funkciji foto-

grafije. Uspio sam u prvoj kwi-

zi, ura|enoj sa blagoslovom igu-

mana arhimandrita Mojsija, da na

vi{e od 250 strana donesem pre-

ko 400 fotografija i imao sam

tu sre}u da foto-monografija

ugleda svjetlo dana mjesec i po

prije katastrofalnog poàra u

manastirskom kompleksu - kaè

Kari{i}, s pono-

som isti~u}i ~iwe-

nicu da ona, s obzi-

rom na to da donosi

mno{tvo detaqnih fotografi-

ja fasada, ina~e enterijera i eks-

terijera, snimqenih na nesvaki-

da{wi na~in, iz brojnih uglo-

va, uz odgovaraju}u svjetlost,

predstavqa osnov za rekonstruk-

ciju manastira.

Kaè da je na osnovu tog ma-

terijala sa~iwena i trodimen-

zionalna animacija manastira

te isti~e da su mu vo|e projek-

ta i sami crkveni velikodostoj-

nici kazali da wegove fotogra-

fije predstavqaju izuzetnu osno-

vu za rekonstrukci-

ju i obnovu.

Ono {to je Kari-

{i} ovjekovje~io

objektivom, a {to ni

u snu ne bi poèlio

da radi, jeste upravo

poàr u manastir-

skom kompleksu.

- Odmah po sazna-

wu da manastir gori,

iz Patrijar{ije su

me pozvali i dali mi

blagoslov da odem na

Hilandar i napra-

vim fotografije.

Fotografisao sam gr~ke vatro-

gasce koji su se trudili da lo-

kalizuju poàr, napravio snim-

ke na kojima se vidi vatra i ku-

qaju}i dim iz zidina. Ovjeko-

vje~io sam tu stravi~nu real-

nost, onako kako to samo objek-

tiv moè da zabiqeì - govori

Kari{i}, isti~u}i kako vjeru-

je da }e za nekoliko godina, uz

pomo} Svevi{weg, manastir bi-

ti obnovqen te da }e ponovo bi-

ti u prilici da fotografi{e

svjetliju realnost.

Na kraju veli da }e to {to

je snimio u trenucima kada je

Hilandar zadesio posqedwi po-

àr biti objavqeno u predsto-

je}oj monografiji, koja }e biti

{tampana uz blagoslov mana-

stirskog bratstva.

- U me|uvremenu sam napra-

vio mawu foto-monografiju, u

kojoj sam u crno-bijeloj tehni-

ci predstavio sjaj Hilandara

prije posqedweg poàra, ali i

zgari{ta koja je vatra prouzro-

kovala, dok }e ova sqede}a bi-

ti prire|ena uz pomo} kustosa

"Muzeja primewene umetnosti#

iz Beograda Du{ana Milovano-

vi}a, velikog poznavaoca mana-

stira i autora poznate emisije

"Hilandarske pri~e#, koja se

prikazuje na Radio-televiziji

Srbije - kaè Kari{i}, isti-

~u}i da }e ta kwiga biti preve-

dena na ~etiri jezika i tako do-

stupna i razumqiva na svim

svjetskim meridijanima.

- To }e biti prilika da svi

spoznaju {ta je manastir Hilan-

dar i {ta zna~i za svakog Srbi-

na i pravoslavca uop{te - za-

kqu~io je Rajko Kari{i}.

¥ Sr|an [EKARA

RAJKO KARI[I], UMJETNI^KI FOTOGRAF I SVJEDOK VREMENA

VIJEKOVI KAO TREN Odmah po saznawu da Hilandar gori, iz Patrijar{ije

su me pozvali i dali mi blagoslov da odem

i napravim fotografije. Ovjekovje~io sam

tu stravi~nu realnost, onako kako to samo objektiv

moè da zabiqeì, kaè Kari{i}

êdo An|eli}: Odmor u Trebiwu

Rajko Kari{i}: Tri

decenije sa foto-aparatom

Hilandar: Prije i poslije

katastrofalnog poàra

KORIJENI

Kada sam radio u Sirogoj-

nu, svi su me pitali odakle

interesovawe jednog ravni~a-

ra iz Vojvodine za planinske

obronke Zlatibora. Odgova-

rao sam da moji korijeni vu-

ku iz sela Hre{a nadomak Sa-

rajeva, gdje sam provodio naj-

qep{e dane u djetiwstvu.

Pri prvom susretu sa

"Starim selom# u djeli}u se-

kunde mi se vratilo ba{ to

bezbri`no djetiwstvo, deda i

baba, moji ro|aci i odlu~io

sam da tu pri~u ispri~am na

svoj na~in - kaè Kari{i},

obja{wavaju}i da su foto-mo-

nografije iz Sirogojna, na ne-

ki na~in èqa da otrgne od

zaborava detaqe iz svog dje-

tiwstva, jer su i oni puni sje-

}awa na tradiciju obi~aje i

kulturu ìvqewa Srba, ma

gdje se nalazili.

KONDOLIZA RAJS

Zanimqivo je da je "Isto-

riju An|eli}a# na engleskom

jeziku napisao profesor dr

Vojin Vu~ini}, porijeklom

Hercegovac, istaknuti isto-

ri~ar u SAD.

Me|u wegovim studenti-

ma bila je i Kondoliza Rajs,

dana{wi dràvni sekretar

SAD, koja se o~igledno, kaè,

ne pridràva wegove nauke.

Ovu kwigu êdo An|eli}

je preveo na srpski jezik.

Zahvaquju}i poznanstvima

koja weguje godinama, Rajko

Kari{i} je imao sre}u, ~ast

ali i privilegiju da bude jedan

od rijetkih fotografa Wego-

ve svetosti patrijarha srpskog

gospodina Pavla.

- Bio sam jedan od rijetkih,

ako ne i jedini fotograf ko-

jem je patrijarh Pavle, posli-

je dvanaestogodi{we pauze,

pristao da pozira. Rade}i taj

i portrete svih ~lanova Svetog

arhijerejskog sabora i Sinoda

Srpske pravoslavne crkve u Be-

ogradu, upoznao sam divne qu-

de. Iz tog poznanstva rodila

se i mogu}nost da fotografi-

{em u manastiru Hilandar ~e-

{}e i vi{e od drugih kolega -

kaè Kari{i}, koji dogodine

sti~e uslove za najvi{e zvawe

u oblasti kojom se bavi - maj-

stora fotografije.

PATRIJARH PAVLE

"Znano budi na svakome su-

du i pravdi kako su se dva ple-

mena zavadila me|u se. Zavo|a-

ni i Bawani, ku}a Pejovi}a i

ku}a An|eli}a, jo{ prije mno-

go godina za wihovijeh |edova

i mnogo krvi palo me|u wima i

tamo i amo mnogo zla bilo.

Potom se danas sasta{e na-

rod i mnoga plemena. 1830. go-

da, mjeseca maja, 25. dana na Troj-

~in dan, na istome mjestu gdje su

se zavadili i zakrvili i dobri

qudi na}era{e wih da se pomi-

re i izabra{e izme|u se od ob-

je strane dobrije qudi dvade-

set ~etiri...

I ovi vi{e re~eni dobri

qudi pomiri{e ku}u Pejovi}a

i An|eli}a i reko{e da daju

Pejovi}i An|eli}ima 12 kum-

stava i An|eli}i Pejovi}ima

12 kumstava. I tako se pomiri-

{e i poqubi{e i dukat presje-

ko{e. I {to je god bilo krvi

me|u wima i tamo i amo, da ne-

ma niko pore}i ni pogovori-

ti... I o}era{e od sebe prokle-

tog |avola i zlu jeres, a primi-

{e mirnoga i blagoga an|ela i

dobru narav. I ko bi porek'o i

pohulio od sada do Stra{noga

suda, da jest proklet od Gospo-

da Boga i svih 324 Bogonosnije

svetih otaca i od Crkve Dobri-

}evske i Kosijerevske“...#

Prepis ovog dokumenta na

staroslovenskom jeziku iz arhi-

va manastira Dobri}evo u Her-

cegovini ~uva êdo An|eli}.

KUMSTVA

22. i 23. jul 2006.KULTURA

8

- Idem u Be~, po srce cara

Leopolda Prvog - rekao je ~o-

vek u izbledelom bolni~kom

ogrta~u, bosonog, sa david-

{trp~evim zave`qajem na le-

|ima, ali bez bosanskog jazav-

ca, kad ga je u krugu ni{ke du-

{evne bolnice presrela mla-

da staìstkiwa dr Morena La-

stavica.

Kad je svojoj starijoj kole-

ginici, doktorici Drini Ra-

stavi}, ispri~ala kuda je opet

po{ao pacijent iz trinaesti-

ce, ova se duboko zamislila. To

wegovo pute{estvije de{ava se

ve} peti put, kazala je. Kod ku-

}e je prelistala neke svoje sta-

re i nove kwige, konsultovala

i kolege, ponajboqe u struci,

ali nije otkrila kuda bi vodi-

le i na {to asocirale ove neo-

bi~ne pacijentove re~i. Slu-

tila je da se u wima mo`da kri-

je simboli~ki kqu~ za mogu}e

razre{ewe, ili makar boqe ra-

svetqewe uzroka bolesti we-

nog {ti}enika, prema kome je

imala posebno saàqewe. Mo-

`da zato {to je pomalo li~io

na wenog oca koji je skon~ao u

jednoj drugoj du{evnoj bolni-

ci, i {to su se kod wega ci-

kli~no smewivale faze pore-

me}aja i normalnosti koje su

znale potrajati i duè vreme,

i taj fenomen ju je mu~io. We-

gov izlaz je, mo`da, u putu za

Be~, a posedovawe srca cara

Leopolda Prvog (nije znala o

kome je caru re~, i za{to je ba{

ovaj car posredi) jeste alter-

nativna mogu}nost osvajawa

biv{e celine i jedinstva, smi-

sla i mo}i, razmi{qala je.

Onda se latila nekih pri-

ru~nika iz kulturne antropo-

logije, poglavqa o okultizmu

i mistici, o paganskim obi-

~ajima, o kultu prema mrtvi-

ma i kultu sahrawivawa. I da,

to je to: Habzburgovci su ima-

li obi~aj da u crkvi augusti-

naca u Be~u sahrawuju, u poseb-

nim kriptama, srca svojih di-

nasta. Telo je sahrawivano na

jednom mestu, a srce i utroba

na drugom. Tu se nalazi i ur-

na Marije Terezije. Za{to ne

ide po urnu ove carice, koja je

bila poznatija od pomenutog

cara, pitala se? Opet joj ni-

{ta nije bilo jasno. Za{to bi

jedan pravoslavni hri{}anin,

pa bio i du{evno bolestan,

poèleo da poseduje srce ca-

ra Leopolda Prvog?! Zagonet-

ka je postala jo{ ve}a.

Toga dana do{ao sam da po-

setim svoga obolelog prijate-

qa, profesora Kostu Masla~-

ka. Tro{io sam svoj gre{ni

kalendar u Kolateralnom cen-

tru, u hali biv{eg poqopri-

vrednog dobra, u negda{woj

carskoj prestonici, gde sam

~uo o Kostinoj sudbini. A ~uo

sam da ni wega nije mimoi{la

golgota koja je bila pripre-

mqena jo{ onog prvog golgot-

skog ~asa. Unuka su mu na svi-

rep na~in ubili pred wego-

vim o~ima, sinu mu se i snahi

izgubio svaki trag u ratnom

vihoru, a on biva zarobqen, i

stope mu zavr{avaju u bolni-

ci za poreme}aj li~nosti.

Jednog su dana ubojnici, s

druge strane linije, iza pla-

nine [a{ave, upali u wegovo

selo. Zatekli su ga u dvori-

{tu sa petogodi{wim unukom

Petrom.

Be{e drugi dan Mihoq-

skog leta, sun~an i blag. Na-

meravao je da izbetonira ulaz

ispred kapije koji su leto{wi

olujni pquskovi opet izloka-

li. Pesak, voda, cement - sve je

stajalo pored me{alice.

Petorica uniformisanih,

naoruànih spodoba, s maskama

na licu i u crnim kombinezoni-

ma na kojima je bilo krupno na-

pisano dvadeset i sedmo slovo

abecede, banuli su iznenada i

bahato, s uperenim pu{kama.

Dvojica su utr~ala u ku}u, oda-

kle se posle nekog vremena za-

~uo vrisak i zapomagawe wego-

ve snahe Gor~ike. Jedan je stao

na kapiju, jedan ispred Koste, a

tre}i je oprezno pretraìvao

dvori{te.

Mali Petar je zavri{tao

i poku{ao da pobegne majci,

odakle je s vrata bio izba-

~en, kao lopta, nogom jednog

od dvojice onih vojnika. Ko-

sta je pritr~ao unuku ~ije je

onesve{}eno telo leàlo

nasred dvori{ta, ali ga on-

aj koji je stajao ispred wega

pokosi kundakom.

- Gdje ti je sin, stari?

Borio se na zemqi s vazdu-

{nom om~om koja se smicala i

namicala na vrat, previjaju}i

se od bola.

Ubojnik je ponovio pitawe

i udarac u cevanicu leve no-

ge.

- Zarobqen je, ne znam...

- Aha, jesi li ~uo, Rober-

te - obratio se onome na kapi-

ji - vojvoda sa ̂ avi}a brda, iz-

gleda, dolijao! Bilo je i vri-

jeme!

- A ko ga je zarobio?

- Va{i.

- A zna{ li ti ko smo mi,

stari?

Kosta je }utao. Znao je do-

bro ko su, ali je ocenio da je

najboqe da }uti. Po glasu i

polumaskiranom licu u~ini-

lo mu se da je jedan od ove dvo-

jice vojnika - ovaj {to ga is-

pituje ili onaj na kapiji - je-

dan od wegovih biv{ih u~eni-

ka iz susednog sela. Uvek je

dobro pamtio lica i glasove,

kao i datume i doga|aje.

Ona dvojica ubojnika iz-

vuko{e iz ku}e Gor~iku, poce-

pane bluze, polugolu i ra{-

~upanu.

- [ta }emo s wom? - upita

jedan.

- Povedi ku~ku, treba}e

de~kima za kondiciju!

- A ovaj mali poganac? -

pokazao je nogom na dete.

- U mje{alicu s wim, pa u

beton! Gazda je sve pripremio,

vidi{... A starog }emo u raz-

mjenu za na{e - govorio je on-

aj {to je ispitivao i udarao

starog doma}ina.

- Vodite mene sobom,

ostavite wih dvoje! - zava-

pio je Kosta, koji je poku-

{ao da se pridigne i za{ti-

ti unuka, ali udarac kunda-

ka opet smrsi onu om~u oko

vrata.

Sedim u bolni~kom parku,

po danu blagom i svetlom kao

vo{tana suza, i ~ekam da mi

dovedu profesora Kostu. Ne-

dostaje mi samo bolni~ki ogr-

ta~, a to je bar lako dobiti, pa

da budem jedan od stanovnika

ovog ostrva. Dijagnoza bi se

ve} na{la. Anamnezu su mi na-

pravili ranije, i dopisuju je

iz ~asa u ~as. Gde je boqe bi-

ti - ovde ili tamo - na kopnu?

Na kopnu sam bio, bio je i Ko-

sta; on je sad u ludnici, ja u

izbegli{tvu, siva numera me-

|u nemim brojevima.

Prebirem po se}awu, vas-

krsavam sredwo{kolske dane

i ~asove istorije koje nisam

voleo, beào sam sa wih. Se-

}am se kako je profesor Kosta

govorio da istoriju u~imo za-

to da bismo saznali {ta je bi-

lo i {ta bi opet moglo biti.

Nisam tada razumeo kako bi

ono {to je ve} bilo - opet mo-

glo biti. Opet da ja{u Alek-

sandar Veliki i Napoleon, or-

gijaju austrijski i nema~ki

Ferdinandi i feldmar{ali.

Hitler i hrvatski saveznik

mu Paveli}. Istorija udara

na ku}e pored puteva i reka,

govorio je profesor. I wego-

va je ku}a bila na samoj obali

re~ice Gline. Sad mi je sve ja-

sno.

Posledwi put profesora

sam video na velikom narod-

nom saboru, na osve{tewu spo-

meni~kog kompleksa Dveri, na

mestu poznatog gubili{ta ̀ r-

tvenog naroda.

Bio je zami{qen, odsutan

i rasejan, kao da ga ni{ta nije

zanimalo, jo{ mawe radovalo.

Bi li opet moglo biti {to je

ve} bilo, za~ela se u meni mi-

sao, koju nisam smeo sam sebi da

priznam, a kamoli da je izgovo-

rim. Od tada je pro{lo jedana-

est godina.

Mlada doktorica i bol-

ni~arka uskoro dovode preda

me ~oveka koga su napustile

gravitacijske sile zemqe;

tanki bolni~ki ogrta~ u ko-

ji je prepovijeno wegovo is-

kopnelo telo, jo{ nekako odo-

leva nebeskim silama teè.

Dok kora~a, kao da se zemqa

i nebo, istovremeno, otimaju

o wegov nestvarni krok. Ne-

bo taman zine, a zemqica spu-

sti svoj uteg.

Onda zemqica otvori ~e-

qusti, a nebe{ce podupre an-

|eoskim krilima ovog polu-

telesnog stvora.

Po ispijenom licu boje

vin~anske plo~e, i praznim,

uga{enim o~ima, videlo se da

je iz ~oveka koji stoji preda

mnom du{a iscurela kao boja

iz slikareve tube. Da li bi se

jo{ koja kapqa mogla iscedi-

ti, Boè?

- Pjer Kriàni} - pred-

stavi se.

- Mewa identitet - obja-

sni doktorica. - âs je Kosta,

~as Krste. Jednom Konstantin

Veliki, drugi put Karlo [e-

sti, tre}i put Pjer...

Nije me prepoznao. Gledao

je u neku ta~ku ispred sebe iz ko-

je su ishodile i u koju su se sti-

cale sve ta~ke wegovog sveta, a

koji se skruìo u su{tu ta~ku,

koja je na po~etku i na kraju.

Poku{ao sam da pri~am s wim,

i ~inilo mi se da me je slu-

{ao i razumeo, ali je }utao.

Odjednom ~u~nu ispred klupe

i uperiv suvowavi prst, sasu-

{en vrbov pruti}, u pra{ina-

stu povr{inu, re~e:

- Ja sam Pjer Robespjer, i

napravi}u od vas ru`nu rugo-

bu! - i stade da povla~i neka-

kve linije.

- Ko je taj Kriàni} Pjer?

- upita doktorica.

- Karikaturista, wegov ze-

mqak.

- A, tako... A car Leopold?

- Davalac za{titnih garan-

cija ìteqima sa Vojne Grani-

ce. Srbima. Smatra se da je bio

dobrotvor. Iz interesa, naravno.

- [teta {to doktorica

Drina nije danas ovde, mo`da

bi joj pomogao ovaj podatak.

- Statuta Valachorum! - re-

koh. Doktorica me upitno po-

gleda, i pade u saàqevawe mo-

ga obolelog prijateqa:

- Saznali smo da je u logo-

rima proveo sedam godina i tri

meseca! Zamislite, ~ove~e, dve

hiqade, {est stotina i ~etrde-

set sedam dana! Da je u rajskom

vrtu visibabe zalevao, bilo bi

previ{e! Rat be{e odavno za-

vr{io, dràve su uveliko trgo-

vale, a on je jo{ ~amio u vara-

`dinskom logoru, te{ko bole-

stan. Zamislite, oslobo|en je

kao izbeglica, a ne kao suàw!

- Uvek }e biti putnika za Be~

- rekoh i naglo ustadoh, ùrno

se udaqavaju}i, da ne briznem

u pla~.

Svoju suznu porciju okajao

sam no}u, u onoj {tali negda-

weg carskog grada. ¥

ÔVEK KOJI JE PUTOVAO U BE^

PO SRCE CARA LEOPOLDA PRVOGAn|elko ANU[I]

PRIÂ "GLASA SRPSKE"

An|elko Anu{i} ro|en

je 1953. godine u Gradini, na

Suvoj Me|i. @ivi u Bawoj

Luci, gdje je urednik u izda-

va~koj djelatnosti "Glasa

srpskog - Grafike#.

Pi{e poeziju, pripovi-

jetke, romane i eseje. Bavi

se kwièvnom kritikom i

publicistikom. Pored dese-

tak zbirki pjesama, romana

"Silazak Sina u san#, vi{e

esejisti~kih i publicisti~-

kih kwiga, te dvije antolo-

gije, objavio je i kwige kra-

}ih proza "Hrist sa Drine#,

"Pri~e sa margine#, "Odble-

sci# i "Uspomene iz pakla#.

Prevo|en je, zastupqen

u lektiri i antologijama.

Dobitnik je vi{e zna~ajnih

kwièvnih nagrada.

\ Ilustracija Goran DUJAKOVI]

22. i 23. jul 2006. KULTURA

9

Evo jo{ jednog Miqkovi}a

u srpskoj poeziji! (Istina,

TO mu je samo prezime - ko-

je, ipak, obavezuje - ali i poezi-

ja koju je "ponudio# u svojoj prvoj

objavqenoj zbirci najavquje sna-

àn pjesni~ki glas, pred kojim je

lijepa budu}nost.) Iz neobi~ne

i li~no intonirane autobiograf-

ske biqe{ke (Po{tovani ~ita-

o~e, veli izme|u ostalog Miq-

kovi}, o putovawu kroz Samsaru

nisam rekao sve, jer moje putova-

we jo{ uvek traje. Ovo je tek po-

~etak) saznajemo da je Pjesnik ro-

|en 23. jula 1988. u Majdanpeku

(Srbija), gdje je zavr{io tre}i

razred Gimnazije, a ve} je stigao

da dobije nekoliko pjesni~kih na-

grada, me|u kojima je i Zlatni ve-

snik qubavi (objavqivawe kwi-

ge koju prikazujemo je nagrada ko-

ja nosi ime Spasoje-Pejo Blago-

jevi}, 2005), u Zaje~aru, Vrbasu,

Kwaèvcu... dobitnik republi~-

kih "odli~ja# za talente (oblast

kwièvnost) i osvojenih prizna-

wa na "takmi~ewima# znawa iz

kwièvnosti (dva puta) kao i za

znawa iz srpskog jezika (2004. i

2005) u Tr{i}u.

Samsara je (tako kaù rje~ni-

ci stranih jezika) izraz iz budi-

sti~ke filozofije koji simboli-

zuje vje~no kretawe. A naslovna

korica kwige Putovawe kroz

Samsaru ilustruje kretawe iz-

me|u smrti i ìvota, i - mada

pomalo mladala~ki pretencio-

zno pregusto naseqena simboli-

ma - pokazuje koliko je autor

komplementarno "promi{qao#

Kwigu kao ukupan izraz one du-

hovne poruke {to je dubinski

"skrivena# ne samo u {tampanim

stihovima: sve je ovdje promi-

{qeno i stavqeno u funkciju,

izgled i tip slova, vlastoru~ni

crteì, grafi~ki izgled...

Iznena|uje (i odu{evqava!)

autorova ZRELOST ([ekspir,

"Hamlet#: Zrelost je sve); pone-

kad iskazana nadu{ak, do oporo-

sti, kao da iza stihova pjesama

stoji nepregledno ìvotno is-

kustvo: Ose}am da se nemiri sti-

{avaju,/ a pu~ina sluti buru, u

senci zaborava/ ima ne{to {to

je moje (str. 90). Dar za detaq i

za sveobuhvatno opaàwe, iska-

zano preciznom i punom slikom,

i kad je izvedena kratkim pote-

zima (Soba - buvqak!); str. 84),

neposredna "vi|ewa# odlomaka

stvarnosti koji postaju simboli

(oru|a metafori~kog kazivawa,

kao osnovna odlika jezika poezi-

je), svjedo~e MLADOG Vawu

Miqkovi}a kao zrelog i ve} ob-

likovanog Pjesnika. Izvitopere-

wa pojava stvarnosti, ~iji ele-

menti se uzdiù iznad realnog

prisustva, pomjeraju duhovno-

idejni sloj Samsare skoro do gro-

teske (tako na str. 58. "oìvqa-

va# i ka{ika koja ubija!): iza ka-

ravana koji putuje pustiwom/ dok

vreme isti~e/ ne ostaje ni{ta/

sem pra{ine/ iz koje nastaje i

sam/ univerzum (str. 56).

U ovoj poeziji ~esti su misa-

oni preokreti (skoro logi~ki

paradoks): Da nema ogledala/ u

ovoj sjajnoj sobi,/ ne bi bilo ni

tebe (str. 68), ali su weni osnov-

ni kvaliteti zvukovna i "likov-

na# komponenta (tirkizno more

mraka, str. 39). Sve ovo nas utvr-

|uje u uvjerewu kako su Miqko-

vi}evi stihovi smisaono i izra-

àjno polivalentni, "nabijeni#

dodatnim zna~ewima koja prela-

ze granice grafi~kog iskaza,

skoro multimedijalni. I novi.

Osobeni. Samosvojni. Ve} na sa-

mim po~ecima kwièvnog puto-

vawa Pjesnik se prepoznaje au-

tenti~no{}u svoga GLASA,

predstavqaju}i pravi (svake pa-

`we vrijedan) primjer savreme-

ne srpske poezije. Nije, dakle,

nimalo slu~ajno (ni po babu, ni

po stri~evima) ovaj "juno{a# ve}

osvojio priznawa stru~nih ì-

rija, ali i srca ~italaca na sve

strane...

ôvek je putnik koji razume

svoju pro{losti i nosi je na

dlanu,

u oku ~uva jutra, ma kakva bila,

nikad ne bri{e iz ogledala

odraze

Vawa Miqkovi} je novo

IME u na{oj poeziji koje vaqa

(po dobru) dobro upamtiti!

¥ Branko BR\ANIN

(Vawa Miqkovi}, Putovawe kroz Samsaru,

poezija, }irilica, 90 stranica,

bro{irano, tira` 300,

"

Centar

za kulturu", Pluìne, 2006)

Postoje neka op{tepri-

hva}ena, tipi~na po-

re|ewa: bijel kao sni-

jeg, zelen kao trava, plav kao

nebo, crven kao krv... Krv je

crvena kod svih qudi na svi-

jetu, bez obzira na wihovu bo-

ju koè. Crvena je jer se sa-

stoji, pored ostalog, od crve-

nih krvnih zrnaca; ne posto-

je, dakle, plava krvna zrnca,

pa niti plava krv.

Kako je i gdje nastao fra-

zem plava krv?

Kolijevka plave krvi je

[panija. O nastavku ovog

frazema pisao je dr Miklan

[ipka citiraju}i Xejmsa Ro-

xersa: "Tokom vijekova, kada

su tamnoputi Maori vladali

[panijom, ~lanovi starih ka-

stiqanskih porodica govori-

li su s ponosom kako wihovu

krv nisu zagadili Maori ili

neke druge strane primjese.

Izraz koji su upotrebqava-

li, sangre azul ("slava krv#),

poti~e, vjerovatno, otuda {to

su vene na wihovoj svijetloj

koì bile uo~qivo plave#.

Da podsjetimo, Maori su

muslimanska plemena Alì-

ra, Tunisa i Maroka, koja su

nekoliko vijekova vladala

[panijom. Bjeloputi {pan-

ski aristokrati, za razliku

od ostalih stanovnika [pa-

nije izmije{anim sa Arapi-

ma, ponosili su se plavim ve-

nama na svojim rukama. Tako

je nastao izraz plava krv. Ka-

snije su se svi plemi}i i ~la-

novi plemi}kih porodica (a

wih u [paniji ima vi{e ne-

go igdje u Evropi - grofovi,

baroni, markizi, prin~evi,

kneèvi, baronice, grofice,

markize, princeze, vojvode,

kontese itd.) - kako oni bje-

loputi tako i tamnoputi - na-

zivani qudima plave krvi.

Novije politi~ke promje-

ne i kod nas su aktuelizova-

li "plavu krv#. Princ Alek-

sandar Kara|or|evi} i prin-

ceza Jelisaveta vratili su se,

nakon poluvjekovnog stran-

stvovawa, u svoju otaxbinu i

nastanili se u Belom dvoru.

Princeza Jelisaveta se u po-

sqedwoj deceniji zaista doka-

zala u pomagawu svojim suna-

rodnicima.

"Plava krv# nosi sa so-

bom brojne prednosti, ali zna

katkad da priredi i velike

nevoqe. Poznato je, naime, da

se qudi "plave krvi# ne smi-

ju mije{ati s onima koji ne

pripadaju wihovom sloju. A

qubav nije voda!

Stariji pamte - bilo je to

prije ta~no 70 godina, kada je

britanski kraq Edvard VIII

samo godinu dana nakon usto-

li~ewa morao ostati bez kru-

ne velike imperije zbog veli-

ke qubavi prema gospo|i

Simpson, zavodqivoj Ameri-

kanki gra|anskog porijekla.

Jo{ gore je pro{la 18-go-

di{wa princeza Hama, iz

prin~evske porodice Sauda

koja se zaqubila u mladi}a u

~ijim ìlama te~e obi~na,

crvena krv. Prije tridesetak

godina mladi su - uprkos stro-

gim zabranama svake veze na

nejednakom dru{tvenom ni-

vou - poku{ali da postanu

mu` i èna.

Ta qubavna veza zavr{e-

na je tragi~no: na glavnom

gradskom trgu ona je javno

strijeqana, a wemu je odru-

bqena glava!

Lijepa crvena krv!

¥ Milorad TELEBAK

ZA[TO SE KA@E

PLAVA KRVMaori su muslimanska plemena Alìra, Tunisa

i Maroka, koja su nekoliko vijekova vladala [panijom.

Bjeloputi {panski aristokrati, za razliku od ostalih

stanovnika [panije izmije{anih sa Arapima,

ponosili su se plavim venama na svojim rukama

Suptilno svrstavawe kw-

ièvnika se kao delta

rijeke ra~va u bezbroj

rukavaca svakojake pripadno-

sti. A jedan od wih pisca no-

si onom tihom ali mo}nom bu-

jicom, pod ~ijom snagom pi-

sac prestaje da bude samo to,

talentovani opaà~-regi-

strator, ve} u kriti~nom ~a-

su prerasta u borca za pobje-

du istine.

Koliko je pisana rije~

(bila) premo}nija od oru`ja

sile, terora, straha i srama?

Tri pisca - Tomas Vulf,

Lilijen Helmen i Eli Vizel,

svi Jevreji, kwièvno razli-

~iti, ali s ciqem isti - svo-

jim djelom podigli su spome-

nik protiv nacizma, ne àle-

}i da `rtvuju i ìvot.

Tomas Vulf je bio na ~e-

lu ove slavne trojke - rani

prorok kojeg niko, ni Evropa,

ni Amerika, nisu htjeli da

slu{aju. U vrijeme uspona na-

cista, Vulf je u ulozi novi-

nara boravio u osiwaku Raj-

ha. Vulf je bio zaqubqen u

Wemicu, ali i u Wema~ku, u

drevnu wema~ku tradiciju i

kulturu. Ali {ta je tada i ta-

mo zatekao? Gorko razo~are-

we. "Oktoberfest# minhen-

ske pijanke, paqewe kwiga,

lupawe izloga i batine po

onima koje su "arijevci# zva-

li "jude# (Jevreji).

Svjedok strave Vulf o to-

me je pisao op{irno i anga-

òvao. A kada se

1938. godine vra-

tio u Ameriku,

prona{li su ga i

ubili ameri~ki

nacisti.

Lilijan Hel-

men (1905-1984) je

bila autor roma-

na, drama i film-

skih scenarija sa

antifa{isti~kom

porukom - "Male

lisice#, "Straà

na Rajni#, "Tamni

an|eo#, "Xulija#.

Ameri~ka Jevrej-

ka, sa novinarskim

a k r e d i t i v i m a ,

Helmen je 1940. go-

dine oti{la u

Berlin - na tajnom

zadatku. Da iz ra-

qa Rajha izbavi Xuli-

ju, prijateqicu iz dje-

tiwstva, pripadnicu

pokreta otpora. Zadatak ko-

liko teàk, toliko i nemo-

gu}. Helmen je Rajh napusti-

la u modricama, a Xulija je

bila "provaqena#, pa su je li-

kvidirali omladinski naci-

sti~ki SA odredi.

Eli Vizel (1928) je 1944. go-

dine iz rumunskog grada Sige-

ta dospio u Au{vic. U tom lo-

goru i u Behenvaldu nestala mu

je cijela porodica. Zato se Vi-

zel, posqedi~no, preto~io u

jednog od svjetskih duhovnih vo-

|a protiv nacizma. We-

govih trideset romana,

drama i eseja u temat-

skim su analizama holo-

kausta Jevreja, ali i

pretresawa savjesti po-

bjednika poslije rata.

"Istina je prete-

{ka i malo ko moè da

je podnese, jer misteri-

ja zla je ja~a od sile do-

bra. Suprotnost ìvo-

tu nije genocid, ve} rav-

nodu{nost civilizova-

ne Evrope dvadesetog

vijeka - dozvoliti da

milion nevinih qudi

umru prije smrti. Ne

~initi ni{ta - to je naj-

teì zlo~in#.

Eli Vizel je 1986.

godine dobio Nobelo-

vu nagradu za mir. Pri-

znawe ~ovjeku ~iji je

humanisti~ki doprinos

borbi mo`da i prete-

`niji od onog kwièvnog.

¥ Velimir BOJKO

O HOLOKAUSTU KROZ DJELA VULFA, HELMEN I VIZELA

PISCI PROTIV NACISTA

Pismeno raznoliki, a tematski isti, istinom su zaduìli

pokoqewa - istinom o ratnom holokaustu Jevreja

AZBUKOVNIK

JO[ JEDAN IZDANAK MIQKOVI]A

Kwiga Tomasa Vulfa:

Prorok koga niko

nije slu{ao

Eli Vizel: Ne sprije~iti

zlo najteì je zlo~in

KRATKA JE NO]

Tomas Vulf (1900-1938)

je svojim romanima "Pogle-

daj dom svoj, an|ele#, "Nema

povratka#, "Vrijeme i rije-

ka# bio jedan od najop{ir-

nijih pisaca dvadesetog vi-

jeka. Kaù da je Vulf svoje

rukopise izdava~ima dono-

sio u sanducima, a oni su ih

skra}ivali - lopatom.

Vizel je druga~iji. Svoj

slavni roman "No}#, o uà-

sima Au{vica, Vizel je 1958.

godine sa 800 stranica

"sveo# na svega stotinu -

prozni biser.

Princ Aleksandar Kara|or|evi}: Plava krv

22. i 23. jul 2006.GLOBUS

Na atlantskom ostrvu Te-

nerife, jednom od {pan-

skih Kanarskih ostrva, u

nedjequ, 27. marta 1977. godine,

bio je najprometniji dan u San-

ta Kruzu, uop{te, pa i u avion-

skom saobra}aju. Toga dana je bi-

lo planirano, ni{ta mawe, ne-

go - 180 slijetawa i polijetawa.

Dan je bio maglovit, {to i nije

obi~no za Tenerife, a jo{ je tog

dana bilo i nekog poreme}aja,

dodatnih, dakle neplaniranih

letova aviona... Terorizam je

"cvjetao# i prijetio na svakom

koraku ~ovje~anstva, pa i u tom,

ne bez razloga, kriti~nom pod-

ru~ju. Sna`no i prijete}e je dje-

lovao pokret za oslobo|ewe Ka-

narskih ostrva! U prodavnici,

na aerodromu Las Palmas, eks-

plodirala je podmetnuta bomba

na ostrvu Gran Kanarija, pa su

svi avioni sa tog aerodroma upu-

}ivani na aerodrom Sana Kruz.

Me|u tim avionima su bila i dva

"xambo-xeta# tipa "boing - 747#,

holandske kompanije "KLM 4805#

iz Amsterdama i avion kompa-

nije "Pan Amerikan#, 1736. iz

Los An|elesa i Wujorka.

Tog, kobnog popodneva, ae-

rodrom Santa Kruz je bio pre-

malen, pretijesan da primi sve,

planirano i neplanirano, pre-

komjerno i za takav aerodrom.

Na zemqi je bilo 11 aviona ko-

ji su ~ekali dozvolu za polije-

tawe, a trojica kontrolora le-

tewa su bila na du`nosti, s mu-

kom nastoje}i da ra{~iste i ri-

je{e sve vrlo komplikovane

probleme letewa u tako sloè-

nim meteorolo{kim uslovima

- magla koja je bivala iz ~asa u

~as sve gu{}a, a svjetla glavne

piste nisu funkcionisala i jo{

u takvim uslovima prekobroj-

ni letovi! Da bude problema

vi{e, do{lo je i do prekida ra-

dio-veza: dvije od ukupno tri

radio-frekvencije su prestale

da rade. Svi "uslovi# za nesre-

}u bili su "ispuweni#.

U avionu "Pan Ameriken#

370 ameri~kih putnika je nestr-

pqivo ~ekalo polijetawe. Pla-

tili su po 2.000 dolara za krsta-

rewe koje je po~iwalo iz Las

Palamasa, gdje ih je ~ekao brod.

Vijest o eksploziji bombe za-

stra{uju}e je primqena, a wi-

hov avion je morao skrenuti u

Santa Kruz. Nestrpqewe je tra-

jalo dva sata, dok su sjedili u

avionu. Ni{ta mawe nije bilo i

nestrpqewe 229 holandskih put-

nika u avionu kompanije "KLM-

4805#. I oni su bili na putu za

Las Palmas, prije nego {to je

avion morao skrenuti, odnosno

prije nego je skrenuo. Pilot avi-

ona "KLM#, kapetan Van Kan-

ten, bio je vrlo poznata li~nost,

~esto vi|en u propagandnim ma-

terijalima na TV, populari{u-

}i tako vrhunski kvalitet rada

osobqa kompanije "KLM# i bez-

bjednost aviona kompanije. I za-

ista je to bio iskusan i vrlo ci-

jewen pilot, koji je u "KLM# le-

tio ve} punih 27 godina, jedan od

trojice najiskusnijih pilota.

Ameri~kim avionom je upravqao

kapetan Viktor Grabs, ~ovjek pe-

desetogodi{wak, veteran iz Dru-

gog svjetskog rata. Bio je u redu

za gorivo iza holandskog aviona

i dosta nestrpqiv, pa je malo za-

bavqao putnike, pozivaju}i ih

da razgledaju rasko{nu unutra-

{wost kabine aviona...

Do tada se vidqivost znat-

no smawila, ~ak na 500 metara.

To je vrlo malo, ali - jo{ uvi-

jek u dozvoqenim granicama za

polijetawe. Magla je, me|utim,

postojala sve gu{}a. ̂ ekati na

boqe uslove za let nije niko

htio, nego su svi rado ~ekali

polijetawe ka Las Palmasu, oba

aviona. Glavna pista u Santa

Kruzu duga je 3.500 metara i na-

lazi se iznad nivoa mora 700

metara. Pruà se u pravcu is-

tok-zapad, a s wom uporedo je

druga pista, pomo}na, koju pi-

loti koriste uglavnom za rula-

we aviona do aerodromske zgra-

de i obratno.

Bilo je vrlo ugodno, za oba

pilota, ameri~kog i holandskog,

obavje{tewe sa kontrolnog tor-

wa da se spreme za polijetawe.

Oba aviona su dogurana na is-

to~ni kraj glavne piste, a onda

su im sa kontrolnog torwa sa-

op{tavali da krenu ka zapadu,

do mjesta za polijetawe, na samom

kraju piste. Prvi je bio avion

"KLM#, a za wim "Pan Ameri-

ken#. Kretali su se sporo, ali

kontrolori ih nisu mogli pra-

titi, jer radarski sistemi nisu

funkcionisali, pa su tako mane-

vri dva aviona bili nekontroli-

sani. Sve gu{}a magla je sve vi-

{e prekrivala aerodrom. Sa

kontrolnog torwa je javqano pi-

lotu aviona "KLM-4805#: "Kre-

}ite se pravo naprijed, do kraja

piste...# Sna`ni mla`wak kape-

tana Van Cantena se dosta tro-

mo, lagano kretao pistom, vaq-

da i zato {to su bili takvi me-

teorolo{ki uslovi. Onda je ka-

petan ameri~kog aviona, Grabs,

dobio sa torwa nare|ewe da se

kre}e naprijed i da napusti pi-

stu, da skrene lijevo, na pomo}-

nu pistu... Kapetan Van Canten

je okon~ao svoj manevar i usmje-

rio se ka sve gu{}oj magli, tri

kilometra piste ispred wega,

ali: ispred wega, u toj gustoj ma-

gli, nalazio se avion "Pan Ame-

rikena# i kretao se jo{ uvijek -

prema holandskom avionu kape-

tana Van Cantena, no, on se od

magle uop{te nije mogao vidje-

ti! Drama, tragedija je ve} na po-

molu, a ̀ rtve sve to tada jo{ ni-

su ni shvatile...!!!

Avion "Pan-AM# je pre{ao

na stazu S-3 i pribliàvao se

mjestu gdje se skre}e na stazu S-

4. Istovremeno je kopilot kape-

tana Van Centena slao kontrol-

nom torwu poruku: "KLM 4805#

je spreman za polijetawe...# Sa

torwa su pitali "Pan-Am# da li

je oslobodio pistu. Odgovor je

bio negativan! Drugom pilotu je

re~eno da javi torwu ~im pista

bude slobodna. Ali, samo trenu-

tak kasnije avion "KLM# je po-

~eo da rula...

"Boing - 747# je teàk 240

tona, raspon krila 60 metara, a

wegov horizontalni stabiliza-

tor je dug 73 metra, te visok kao

sedmospratnica zgrada (!)

Tragi~ne nedjeqe, u 17 ~aso-

va i 7 minuta, dva takva vazduho-

plovna xina krenula su - jedan

prema drugom, jedan vrlo sporo,

a drugi brzinom 240 km/~as! Dru-

gi pilot ameri~kog aviona Ro-

bert Breg je prvi primijetio ho-

landski avion, "xambo-xet#. Re-

kao je: "Vidio sam kroz maglu

svjetla ispred sebe, ispred nas.

Prvo sam mislio da to pilot

"KLM# stoji na kraju piste, ali

sam odmah shvatio da se svjetla

nama pribliàvaju...# Breg je po-

vikao: "Sklawajte se! Sklawaj-

te se!# Kapetan Grabs je vikao:

"Mi smo na pisti! Mi smo na pi-

sti!#, a onda je skrenuo avionom

za 30 stepeni, da bi napravio

prolaz avionu koji se pribli-

àvao. Ali - bilo je kasno! Avi-

on "KLM# je i{ao suvi{e brzo.

Nije mogao da se zaustavi, niti

da skrene toliko potrebno da bi

izbjegao tragediju. Pre{ao je

ta~ku odakle nema povratka. U

posqedwem trenutku kapetan

Van Canten je podigao kqun svo-

ga aviona - poku{ao je da pre-

sko~i ameri~ki mla`wak, ali -

nije uspio! Dvije sekunde posli-

je gr~evitog poku{aja uzdizawa,

holandski avion je - tresnuo u

ameri~ki "xambo xet# brzinom

od 250 km/~as! Kqunom je "KLM#

mla`wak udario u gorwi dio

drugog aviona i raznio krov pi-

lotske kabine i prve klase avi-

ona. Lijevi motor se zario u zad-

wu kabinu i - skoro svi putnici

u woj su odmah izginuli!... "Bo-

ing KLM je nastavio jezivo "pu-

tovawe# po krovu "Pan Ameri-

kena#, a onda pistom, da bi ubr-

zo - eksplodirao! Razletio se u

hiqadu komada i komadi}a!!! Ni

jedan ~ovjek u holandskom avio-

nu nije preìvio udes, a svi pre-

ìvjeli u ameri~kom avionu su

izbezumqeni sjedili u predwem

dijelu ili na lijevoj strani, da-

leko od mjesta udara. Putnici

su kroz veliki otvor o{te}ene

lijeve strane aviona spasonosno

iskakali napoqe.

¥ Mitar PEJI]

NAJVE]E SVJETSKE GRE[KE - NAJTE@I SUDAR AVIONA U SVIJETU

\ Najve}i avioni: Koliko je siguran vazdu{ni saobra}aj

Tragi~an bilans: od 370

putnika i 16 ~lanova posade

aviona "Pan-Am# poginulo je

vi{e od 300 qudi, u sudaru i

poslije wega, a vi{e od 60 ih

je teè ili lak{e povrije|e-

no. U ameri~kom avionu je ma-

li broj qudi preìvio, a u

"boingu# "KLM# - svih 229

putnika i cijela posada (15

~lanova), nastradali su!

Ovaj stravi~an avio-udes

je posqedica lo{e organiza-

cije aerodromske slu`be, kon-

trole letewa, ali i posqedi-

ca, jo{ tada, bezdu{nog tero-

rizma. Jer, rekli smo, uzrok

op{teg poreme}aja na aero-

dromu je teroristi~ki akt,

podmetawe bombe u Las Pal-

masu, blizu aerodroma na

ostrvu Tenerife.

BILANS TRAGEDIJE

Dogodilo se 27. marta 1977. godine: U sudaru dva

"

xambo-xeta" izgubqeno je vi{e od 500 ìvota! Koliko

je poznato, a koliko je zaboravqeno mnogo ~ega {to se

u svijetu dogodilo, a spada u najve}e svjetske gre{ke

katastrofalnih razmjera i istorijskog karaktera

Ovog qeta vrijeme i vre-

menske prilike na svim

dijelovima zemaqske ku-

gle pronalaze mjesto na prvim

stranicama novina, kao i u udar-

nom dijelu radio i TV vijesti.

Nezapam}ene vru}ine u Velikoj

Britaniji i Francuskoj, cuna-

mi u Indoneziji, najhladnija zi-

ma u Novom Zelandu i Austra-

liji, velike vru}ine u SAD,

tropska oluja Bilis i poplave

u Kini, qetni poàri na Jadra-

nu... Globalno otopqewe se na-

stavqa, a klimatske promjene se

svakim danom potvr|uju. Tako je

Ameri~ka nacionalna uprava za

okeane i atmosferu (NOAA) ob-

javila najnovije podatke o kli-

matskim trendovima za na{u

planetu:

Protekli mjesec jun je bio

drugi najtopliji od 1880. godine

(otkad postoje podaci), ukoliko

se gleda prosje~na temperatura

kopna i mora, a bila je iznad pro-

sjeka. Topliji je bio samo pro-

{logodi{wi jun. Prva polovi-

na godine je {esta najtoplija za

na{u planetu Zemqu. Tempera-

tura je vi{a od prosjeka. Najto-

plija prva polovina godine osta-

je iz 1998. godine. U Sjevernoj

Americi, zapadnoj Evropi i Ki-

ni temperature su bile znatno

iznad prosjeka, dok je hladnije od

prosjeka bilo u isto~noj Evropi

i dijelovima Rusije. Natprosje~-

na koli~ina padavina zabiqeè-

na je na sjeveroistoku Sjediwenih

Ameri~kih Dràva (rekordne po-

plave), îleu, Indoneziji i Taj-

vanu, dok je su{a registrovana na

jugozapadu Sjediwenih Ameri~-

kih Dràva, podru~ju Amazona i

zapadnoj Australiji. Za podru~-

je kontinentalnog dijela SAD

ovogodi{wa prva polovina go-

dine bila je najtoplija u regi-

strovanoj klimatolo{koj stati-

stici (od 1885. godine) sa tempe-

raturom koja je vi{a od prosjeka.

Sam mjesec jun je drugi najtopli-

ji u poznatoj statistici.

Sa èqom da vam na{a ko-

lumna osvjeì qetne dane, pri-

premili smo neke, nadamo se, za-

nimqive podatke:

- Tokom monsunske sezone

1861. u êrapuwi, na sjeveru In-

dije, palo je ukupno 22.000 mm (li-

tara po kvadratnom metru) pada-

vina.

- Pustiwa Atakama u sjever-

nom dijelu îlea najsu{nije je

podru~je na svijetu. Grad Arika

imao je u periodu izme|u 1903. i

1917. ~ak 5.206 uzastopnih dana

bez kapi ki{e.

- Grad Juma u Arizoni, SAD,

najsun~anije je mjesto na svijetu,

sa prosje~no 4.127 sun~anih sati

na godinu.

- Topla klima nije garancija

za konstantno blage zime. U janu-

aru 1932. u centralnom dijelu Los

An|elesa izmjereno je pet cm sni-

jega. U ju`nom dijelu Portugali-

je zabiqeèna je najvi{a evrop-

ska temperatura (50,5 stepeni

Celzijusa).

- U Sredozemqu ima vi{e od

30 mjesnih (lokalnih) vjetrova sa

posebnim nazivima.

Najnià temperatura na sje-

vernoj polulopti zemaqske ku-

gle iznosi - 71 stepeni Celziju-

sa, a izmjerena je u Ojmjakonu, u

Sibiru. Najvi{a temperatura

unutar polarnog kruga registro-

vana je u Fort Jukonu, Aqaska

1915. i iznosila je 37,8 stepeni.

Najvi{a temperatura na Antark-

tiku zabiqeèna je 1958. i izno-

sila 14,4 stepeni Celzijusa.

¥ Neboj{a KU[TRINOVI]

\ London: Klima se mijewa

10

MARTOVSKA APOKALIPSAMARTOVSKA APOKALIPSAMARTOVSKA APOKALIPSAMARTOVSKA APOKALIPSAMARTOVSKA APOKALIPSAMARTOVSKA APOKALIPSAMARTOVSKA APOKALIPSAMARTOVSKA APOKALIPSAMARTOVSKA APOKALIPSA

\ Santa Kruz: Gu`va i na nebu i na zemqi

BRITANSKO AFRI^KO QETO

METEOROLO[KI PARADOKSI - NEZAPAM]ENE VRU]INE U VELIKOJ BRITANIJI, CUNAMI U INDONEZIJI (1)

\ Indonezija: Cunami hara ostrvima

Globalno otopqewe se nastavqa, a klimatske promjene

svakim danom to potvr|uju

MARTOVSKA APOKALIPSA

22. i 23. jul 2006. ZANIMQIVOSTI

11

Hajdi Tamara Bunke Bil-

der je ro|ena sredinom

novembra 1937. godine u

glavnom gradu Argentine Bue-

nos Ajresu. Weni roditeqi, Na-

|a i Erih Bunke, wema~ki Je-

vreji i komunisti, tamo su se

sakrili od Hitlerovih progo-

na. Prije bijega iz otaxbine

oboje su radili kao nastavni-

ci, Na|a je predavala ruski je-

zik, a Erih fizi~ku kulturu.

Pod sre}nim okolnostima,

Tamara je rasla u~e}i vi{e je-

zika odjednom.

U {koli je u~ila engleski i

{panski, roditeqi, koji su na-

mjeravali da se vrate u otaxbinu,

u~ili su je wema~ki, a majka ju je

podu~avala i ruski, nadaju}i se da

}e Tamara mo}i ~itati ruske ko-

munisti~ke pisce u originalu.

1951. godine porodica Bun-

ke se vratila u Wema~ku. Wi-

hova otaxbina bila je potpuno

druga~ija od one koju su ostavi-

li i bila je podijeqena na ka-

pitalisti~ku Zapadnu i komu-

nisti~ku Isto~nu Wema~ku.

Prirodno, Bunkeovi su oti{li

u Isto~nu Wema~ku, gdje su

uskoro dobili zaposlewe u {ko-

li. Tamara je u, za wu novoj otax-

bini, zavr{ila sredwu {kolu i

sa roditeqima radila sa omla-

dinom u sportskim organizaci-

jama. Postala je veoma dobar

strijelac i osvojila je i neko-

liko nagrada. Uz o~evu pomo},

upisala se na Humbolt univer-

zitet i tokom studirawa po~e-

la obuku za KGB {pijuna. Za

vrijeme obuke, KGB je vi{e pu-

ta od we traìo da spava sa bo-

gatim zapadnowema~kim bizni-

smenima, od kojih je dobijala

dragocjene informacije, kojim

su ih kasnije ucjewivali.

1956. godine Tamara je i zva-

ni~no postala prevodilac

{panskog jezika i ~etiri godi-

ne kasnije, za vrijeme slu`be-

ne posjete, upoznala je velikog

kubanskog revolucionara ê

Gevaru. Bila je tako odu{evqe-

na ovim ~ovjekom da je odlu~i-

la posjetiti Kubu ~im joj se pru-

ì prilika. Godinu dana kasni-

je, prevodila je za kubanski Na-

cionalni balet, tokom wihove

turneje po Isto~noj Wema~koj.

Zajedno sa wima je oti{la na

Kubu, a nakon nekoliko mjese-

ci od KGB-a je dobila zadatak

da se {to vi{e pribliì re-

volucionarima, posebno ̂ e Ge-

vari, kako bi ga dràla {to da-

qe od kineskog modela komuni-

zma i kako bi Kuba postala so-

vjetski saveznik.

Iako su kubanski lideri bi-

li oprezni prema strancima ko-

ji se prikqu~uju revoluciji,

bio im je potreban prevodilac,

pa je Tamara dobijala sve vi{e

zadataka. U po~etku je radila u

Ministarstvu obrazovawa,

a zatim su je zaposlili na

radiju. Od 1963. godine ì-

vjela je u Havani i postala

je nezamjenqiva na poslo-

vima organizacije. Bili su

joj povjereni tako va`ni za-

daci da je dobila i tajno

ime. Postala je "Tawa#. Ia-

ko se, kada je tek do{la na

Kubu, zaklela da se ne}e

udavati do pobjede revolu-

cije, 1964. godine je prona-

{la ~ovjeka za kojeg je sma-

trala da }e biti dobar su-

prug. U aprilu iste godine,

napisala je pismo rodite-

qima u kojem im govori o

tom ~ovjeku, ali i napomi-

we da se ne udaje za wega.

Wegovo ime nije spomenu-

la, pa je Tawin nesu|eni qubav-

nik ostao tajna.

Mjesec dana kasnije, ê Ge-

vara je pozvao Tawu na sastanak

i predloìo joj da postane ku-

banski {pijun. Iako je vi{e

èqela da se ukqu~i u oruà-

nu borbu, pristala je i posla-

ta je na obuku u Evropu. Nakon

u~ewa o metodama i {iframa

kubanske tajne slu`be, Tawa se

sa novoste~enim znawem ita-

lijanskog i francuskog jezika

vratila u Havanu, odakle je od-

mah poslata na zadatak u Boli-

viju. Kubanci su joj obezbije-

dili la`na dokumenta na ime

Laura Gutijerez, argentinski

antropolog i proputovala je

cijelu zemqu skupqaju}i in-

formacije. Wenom {armu nisu

mogli da odole mnogi diploma-

ti i politi~ari, pa su Kuban-

ci shvatili da za wih radi jed-

na od najtalentovanijih {piju-

ni jo{ od vremena Mate Hari.

Tawa je uskoro uspjela da se

uvu~e u bolivijsko Ministar-

stvo obrazovawa, gdje je radila

kao volonter.

Odnos Tawe i êa nikada

nije do potpunosti razja{wen.

Prema nekim izvorima, bilo

je to vi{e nego revolucionar-

no druèwe, dok drugi tvrde

da su oboje toliko bili odani

ideji komunizma u Ju`noj Ame-

rici da su zaboravqali na sve

ostale osje}aje. Ipak, kada je

ê stigao u Boliviju, Tawa je

poùrila da ga na|e u wegovom

logoru u xungli. Insistira-

la je da se, zajedno sa wim i

ostalim vojnicima revoluci-

je, oru`jem bori za svoje ide-

je. ê je odbio i objasnio joj

da je wen posao u obavje{taj-

noj slu`bi daleko va`niji od

jo{ jedne pu{ke u borbi.

Tawa je krenula nazad u

grad, ali je usput primijeti-

la vladine trupe kako se pri-

bliàvaju ̂ eovom logoru. Br-

zo se vratila i upozorila ga

na opasnost, pa su gerilci ima-

li vremena da se pripreme za

bitku. Tawi se ispunila èqa

da se oru`jem bori za revoluci-

ju. Pratila je êa u borbama i

na sastancima sa lokalnim ple-

menskim vo|ama, wegovala ra-

wene i lije~ila bolesne geril-

ce. Nije se zaustavqala ni ka-

da je i sama bila bolesna.

Posqedweg dana avgusta

1967. godine, kada su gerilci

prelazili rijeku blizu Puer-

to Marika, bolivijska vojska

je iz zasjede otvorila vatru.

Tawa je bila nasred rijeke i

metak joj je probio lijevo plu}-

no krilo. Tijelo su joj na{li

nakon nekoliko dana. Otkri-

veno je da je bila u ~etvrtom

mjesecu trudno}e.

¥ Pripremio

Mladen DRAGOJLOVI]

HEROJ

Tamara Bunke "Tawa# jo{

uvijek ìvi u sje}awima ku-

banskog naroda i o woj su na-

pisane mnoge pjesme. Nalazi se

me|u onim koje Kubanci sla-

ve kao komunisti~ke heroje

koji su imali va`nu ulogu u

borbi za kubansku nezavisnost

i naciju. Na umjetni~kim sli-

kama Tawa se ~esto nalazi po-

red ̂ e Gevare. KGB nikada ni-

je priznao bilo kakvu vezu sa

wom, iako se smatra jednim od

najboqih sovjetskih {pijuna

u istoriji.

Kuba: Ostrvo revolucije

Tamara Bunke Bilder:

ûvena {pijunka

Zakon nije zakon, uko-

liko ga ne podupre

praksa. Solon, Peri-

kle i Platon su bili pravi

pravnici, ali oni su vi{e

od svega bili filozofi, sa

svojim qupkim i dan-danas

zanimqivim, a nikada pre-

vazi|enim idejama. Ni{ta

nije jednostavnije, ali i ni-

{ta teè - neka dràva i

grad budu po mjeri ~ovjeka.

Ali oni koji su "donosi-

li# ovakve zakone, izgleda

da su vi{e bili talenti od

sluha za humor nego za osje-

}aj prava: p~ele, kao i roga-

ta stoka, moraju da budu ì-

gosane. I jo{: zabraweno je

borovnice brati nogom.

(Biv{i zakoni u ameri~koj

saveznoj dràvi Wu Xerzi).

U dràvi Ajdaho ima gra-

di} Moskau (Moscow), a u toj

ameri~koj Moskvi bio je na

snazi strog propis: trici-

klom ne smije da se vozi tro-

toarom, ali zaprege i auto-

mobili mogu trotoarom, jer

to "moskovske# vlasti nisu

sankcionisale.

U dràvi Va{ington, na

dalekom sjeverozapadu, svi

mu{karci su morali da "pu-

ste# bradu, a u Los An|ele-

su, hiqadu kilometara ju`no,

bili su obavezni da imaju i

brkove.

Ki Vest, jug Floride. Kad

~asovnik na gradskom trgu

ujutro po~ne da otkucava

{est ~asova, svaki pje{ak

ima da stane. Ako sa nekim

razgovara, treba da u}uti, a

ako radi, rad da prekine i

skine {e{ir. Po{tovawe

prije svega.

Opet Los An|eles: Gra-

|ani, dozvoqeno vam je da ra-

stete koliko èlite! A

Spingfild u Ohaju: nije do-

zvoqeno ~i{}ewe sjedi{ta i

podova u automobilima dok

su oni u pokretu. U gradu

Glendejl (Arizona) bi}e ka-

`wen voza~ koji gradskim

ulicama vozi u "rikvers#

("rikverc#).

Oblast Medison, dràva

Viskonzin: bi}e ka`wen vla-

snik psa, koji je sklon da se

gloì sa vjevericama u grad-

skim parkovima. U Ohaju, ko

za vrijeme praznika igra kri-

ket, a u blizini neko drì

politi~ki govor,

"kriketa{# ima

da plati globu od

25 dolara. Grad

Ixipt (Egipat) u

dràvi Minesota:

javni i privatni

~asovnici ne smi-

ju da kasne ni da

"idu# unaprijed. U

Kanzas Sitiju, u

Mizuriju, ru` na

usne su smjele da

stavqaju samo uda-

te ̀ ene i djevojke

starije od sedam-

naest godina.

Puritanski

grad Boston u dr-

àvi Masa~usets,

odakle su svi ovi

zakoni i potekli:

nije dozvoqeno

svirati na violini i imati

psa koji je vi{i od trideset

centimetara. Ali u tom is-

tom Bostonu, u periodu 1962

- 1964. godine, "operisao# je

daviteq, {izofrenik-para-

noik, Albert de Salvo. Uda-

vio je dvanaest starica i dje-

vojaka (trinaesta je premi-

nula od infarkta pri "bli-

skom susretu#). Tada je u Bo-

stonu, s ciqu samoza{tite,

svaki pas bio dobrodo{ao -

~ak i onaj niì od trideset

centimetara.

Federalni zakoni, za-

koni saveznih dràva, ob-

lasni i gradski zakoni i

propisi iz pro{losti.

Istorija i praksa su se

udruìle pa su ih smjesti-

le u Riplijevu rubriku.

¥ Velimir BOJKO

ÂSOVNIK IDE PO ZAKONU

Bi}ete ka`weni ako se va{ pas sva|a sa vjevericom

u gradskom parku. Samoza{tita gra|ana

Bostona - svaki pas je dobrodo{ao, kad je

na zadatku daviteq manijak Albert de Salvo.

Zakoni daleko od prakse

Pedesetih godina ê Gevara je pozvao Tawu (Tamaru

Bunke) na sastanak i predloìo joj da postane kubanski

{pijun. Iako je vi{e èqela da se ukqu~i u oruànu

borbu, pristala je i poslata na obuku u Evropu

POREZ ZA NE@EWE

Ovo je bio prijedlog

zakona u dràvi Mejn, ko-

ji nije stupio na snagu. Po

tom zakonu, starije neuda-

te djevojke treba da dobi-

ju penziju (apanaù) iz po-

reza na neèwe. Poreza }e

biti oslobo|en neèwa

koji je tri puta zaprosio

tri iste djevojke i od wih

tri puta dobio "korpu#,

kao i onaj kojeg je ista dje-

vojka tri puta odbila.

O QUBAVI, [PIJUNA@I I REVOLUCIJI

KA@U DA JE ISTINA

NEOBI^NI ZAKONI AMERI^KIH SAVEZNIH DR@AVA - (2)

Pokraj puta Tesli}a - selo ê~a-

va izvire qekovita voda. Mawe

poznati od bawskih ali, po ri-

je~ima mje{tana Kiseqaka, ni{ta ma-

we dobri izvori mineralne vode nala-

ze se u ovom zaseoku. Tu proti~e i ri-

jeka Ukrina u ê~avi, pored lokalnog

puta prema Planama. Mjesno stanovni-

{tvo godinama koristi za pi}e vodu sa

izvori{ta u Kiseqaku.

Ispitivawa o kvalitetu mineral-

ne vode u Kiseqaku prije rata vr{ena

su u Sarajevu i tada je potvr|eno ono

{to su ovda{wi stanovnici znali, da

je Kiseqak dobar i qekovit i da se,

kako tvrde, po tom svojstvu slobodno

moè uporediti sa bawskim i te{aw-

skim.

- Sedamdesetih godina dolazili su

qudi iz Slovenije i traìli da ovdje

naprave jedno turisti~ko mjesto, {to

bi doprinijelo da Kiseqak postane po-

znat daqe od Tesli}a. Zahtjev koji je

stigao iz Slovenije nije prihvatila

tada{wa vlast, a mi ni danas ne znamo

iz kojih razloga. Poslije toga niko ni-

je pokazao ve}e interesovawe za ovo

mjesto - govori predsjednik Ekolo{ke

sekcije Kiseqak Milovan Gogi}.

Brigu o Kiseqaku, {to podrazumi-

jeva izvor mineralne vode i prelijepi

prirodni ambijent smje{ten u borovoj

{umi sa terenima za mali fudbal, od-

bojku i za zabavu djece, vodi Ekolo{ka

sekcija uglavnom mje{tanina. Sva sred-

stva uloèna u stvarawe pitomog izgle-

da Kiseqaka su uloìli li~no qudi

odavde. Milovan Gogi} napomiwe da

bi u sekciji bili presre}ni ako bi jo{

neko èlio da im pomogne.

- Potraì}emo pomo} od op{tine

i ako bismo dobili novac, prioritet

bi nam bio da napravimo prilazni put

do izvora, koji je od regionalnog uda-

qen samo 800 metara. Zatim bismo pri-

stupili izgradwi objekta za odmor i za

druèwe - planira Gogi}.

Jedan od aktivista Ekolo{ke sek-

cije je Neboj{a \uki}. On smatra da

je na ovom mjestu potrebno {to pri-

je napraviti turisti~ko izleti{te,

koje bi privla~ilo qude iz drugih

op{tina.

- Ovo je jedno od rijetkih mjesta

gdje je priroda ostala netaknuta. Po-

sqedwih pedesetak godina nema sje~e

{ume, a na jednom mjestu, u neposrednoj

blizini, nalaze se i izvori mineral-

ne i ~iste vode i ~etiri vodenice - ve-

li Miroslav Gogi}.

¥ Marija SIMI]

Dràva Minesota: âsovnici nisu smjeli

da kasne

Na izvoru Kiseqaka: Vrelo ~eka goste

Platon: Pravnik i filozof

MAWE POZNATA PRIRODA

Ispitivawa o kvalitetu mineralne vode

u Kiseqaku kod Tesli}a vr{ena su prije

rata i tada je potvr|eno da je Kiseqak

kvaliteta kao i oni najpoznatiji

TESLI]KI KISEQAK

22. i 23. jul 2006.HUMOR I SATIRA

(Karikatura Damien GLEZ)

(Karikatura Nikola ANGELKOSKI)

GLAVOSEÂ

Jednog jutra predsednik dr-

àve do|e na posao. Namr-

go|en. Kako ve} dolikuje

{efu {efova. Nadrndan vi{e

nego ina~e. Zbog ène. Ne{to

je zvocala. A {ef to ne voli.

Ni saradnici. Tad oni na-

grabuse.

Sedne ti {ef za radni sto.

Dostojanstveno. Zapali ciga-

retu. Elegantno. Srkne kaficu.

Dràvni~ki. Zamisli se.

Va`no. Ponovo otpije gutqaj

kafe. Non{alantno. Pa se opet

zamisli. Duboko.

Uobi~ajeni jutrawi ritual

zavr{io je telefonira- wem.

Pozvao je prvog sekretara.

Sekretarica mu je sluìla za

sedewe u krilu. Kao i za neke

ugodne polufizi~ke aktiv-

nosti.

Glasom velikog gazde, bla-

go nadrndanog, saop{ti sekre-

taru da se u dràvi mora ra-

diti mnogo vi{e. Duplo vi{e.

Najmawe. Neka se to zapi{e i

saop{ti vaskolikoj javnosti.

Raport za nedequ dana. Kraj.

Ende. Fine. Kowec. The end. Na brzinu se sastanu min-

istri. Podminstri. Pomo}-

nikovi pomo}nici. Bulumen-

ta savetnika. Sekretara i pod-

sekretara. I ostalog dràv-

nog sveta [akajade.

Ve}ali su. Analizirali.

Ra~unali. Na kraju im je sinu-

lo: najmawe radi dràvni xe-

lat! Izleàva se. A redovno

prima platu. Ve} mesec dana

nikoga nije skratio za glavu.

Oforme jednu komisiju. Dve

potkomisije. Pozovu xelata.

Saop{te mu da mora pove}ati

produktivnost. Na- redba je

stigla sa samog vrha.

Xelat pusti suzu pokajnicu.

Sve~ano obe}a da }e ubudu}e

raditi mnogo vi{e. Zatim ode

u kabinet. Da sa- ~ini plan ra-

da za naredni period. Dràvni

poslovi ne smeju da ~ekaju.

Kroz dva dana isto uva-

èno dràvno dru{tvo se pono-

vo sastane. Xelat iznese ek-

spoze. Kaè, va`no gledaju}i

okolo, da svoj rad i svojih po-

mo}nika moè pove}ati za

hiqadu posto! Samo, veli, nema

materijala. Potrebni su mu qu-

di sa glavom. Onih bez glave je

previ{e.

Saradnici, vidno zadovo-

qni, saop{te to {efu dr- ̀ ave.

On naredi policiji da pove}a

obim posla. Isto nare|ewe

dobili su sudovi i sudije.

I dràvna stvar krene. Or-

ganizovano. Ta~no. Po planu.

Efikasnost slu`bi sko~ila je

na zavidan nivo. Policija je

svakodnevno hapsila plani-

ranih hiqadu qudi. Bez naloga.

Zbog brzine. Sudovi su ih istog

dana osu- |ivali na smrt. Bez

dokaza. Zarad efikasnosti. Xe-

lat je no}u odrubqivao glave.

[ef dràve je bio veoma

zadovoqan. [efovi slu`bi,

tako|e. Radi se punom parom.

Jedino }e uskoro ponestati

gra|ana. Tad }e se morati

pribe}i uvozu.

Nema druge!

¥ Mi}a M. TUMARI]

- Ne cepidla~i ho}e li biti akademik ili politi~ar.

Dovoqno je da to bude doìvotno.

- Bio je niko i ni{ta. A onda je postao prevejani lopov.

- Malo mu je {to ima pesni~ku slobodu.

Traì jo{ i pravo ~oveka.

- Sva dobra }e se privatizovati.

Samo }e àlost ostati narodna.

- Kupqen je narodni poslanik.

Za wega se makar zna kome sluì.

- Policija se osavremenila. Dou{nici su joj postali insajderi.

- Nad grobom su mu se zakleli na ve~no pam}ewe.

A onda su ga brè boqe zakopali.

¥ Miroslav SREDANOVI]

***

- Nema radikalnih promena bez pomena.

- Xelatu nije bitna veli~ina glave ve} debqina vrata.

- Inostranstvu dugujemo mnogo. Zemqi sebe.

- Neka zaduèni misle.

- R|u od ~oveka niko ne {mirgla.

- Levo, desno, gore - DOLE.

- îst pederizam. Sve vi{e qudi ima svog ~oveka.

- Vrh mora da bude tup. Ko bi ina~e sedeo na wemu?

- Poja~ali su slabu ta~ku. Sada se boqe vidi.

- U govnima smo do gu{e. Imamo dobru stolicu.

- Foteqa je mek{a stolica.

¥ Danica MA[I]

***

- Srbija je jedina zemqa koja radnicima

daje vi{egodi{wi odmor.

- U Evropu najlak{e ulaze okrivqeni.

- Bira~ko telo je na dijeti. Stalno kalira.

- Ako uzmemo DNK iz izmeta politi~ara sazna}emo ko pravi

ovolika srawa.

- Dostojevski se proslavio romanom "Zlo~in i kazna"

a mi }emo zlo~inom bez kazne.

- Mi smo za budu}nost generacijama

obezbedili pro{lost.

- Vlast i mafija su kao bliski rod:

po{tuju se, paze i pomaù.

- Reformisali smo obrazovawe.

U sredwim {kolama uvedena je veronauka a u visokim

MITO-LOGIJA.

¥ Vladimir KUSOVAC

***

- îm smo mu dali odrije{ene ruke sve nas je vezao.

- Zna se da je prodata bawalu~ka pivara ali se ne zna ko je sve

pokupio NEKTAR.

- Srbija i Crna Gora su zajedno bile osamdeset osam godina tako da

je normalno da vi{e nemaju odnos.

- Ako se ve} prona|e ta piramida, ispostavi}e se da muslimani u

Bosni nisu potomci bogumila nego faraona.

¥ Miladin BERI]

A f o r i z m i

Pripremio Goran KQAJI]

BEBA

Svetio pop vodicu u jednom

zaseoku, zamrknuo je kod

jednog doma}ina i zamoli

ga za preno}i{te. Po{to je do-

ma}in imao mnogo ~eqadi, on

mu ponudi da spava sa bebom,

ili da ide na sijeno na tavanu.

Pop skonta da bi beba mogla

plakati, pa se odlu~i da spava

na sijenu.

Po obi~aju u selima, kad pop

do|e ku}i, ̀ enska osoba mu poli-

je da opere ruke ili da se umije.

I u ovom slu~aju mlada lijepa

djevojka je poranila i sa vodom

i sa ru~nikom preko ramena,

do~ekala popa da mu polije.

"Dobro jutro pope, ja sam

Beba."

Pop tek onda shvati svo-

ju gre{ku, po~e se pqus- kati

vodom i govoriti: "Ja sam mag-

arac, ja sam magarac..."

¥

BUDALA

I BRA[NO

Stara izreka, "budala i

bra{na nikad ne}e nes-

tati"

. Me|utim, danas je

budala sve vi{e, a bogami

bra{na sve mawe, mogu}e je i

da ga nestane.

¥ Bojin GLIGORI]

12

REBRO

Nije znao {ta mu to smeta. Nije bio na~isto ni da li to

treba da bude ba{ tako, sa smetwom, jer je bio savr{en,

napravqen po Wegovom liku. Ali, stalno mu je smeta-

lo. Probadalo ga je kod disawa, ùqalo kad le- gne, zatezalo

kad se zaduva jure}i kroz Vrt. Nije mogao da spava na toj

strani, a boqe nije bilo ni na drugoj. Kad se sagiwao, savi-

jao, osvrtao, ~ak ga je i boluckalo.

To rebro vi{ka.

On je to, naravno, video, i znao je {ta treba da uradi.

Mo`da je i od po~etka ugradio Adamu to rebro vi{ka, jer je

imao Evu u planu. Namere su mu uvek nedoku~ive.

I jednom, dok je Adam spavao, On mu izvu~e to nesimetri~no

rebro i napravi Evu.

Adam nije ni{ta osetio, samo se probudio sre}an; malo zbog

Eve, a malo vi{e zbog toga {to je prestalo to ne- {to da mu

smeta.

Vi{e ga ni{ta nije ùqalo.

Osim Eve...

¥ Ninoslav [IBALI]

DU[KO RADOVI]:

O PLAKAWU

*

pla~em i smejem se

ne znam ~emu se vi{e

~udim

pla~u ili smehu

*

pla~u

oni koje niko ne voli

niko ne voli one koji

pla~u

*

neki pevaju

zato {to drugi pla~u

*

pla~u

nije im ào

qudi

ve} nesre}e

*

nema qudi

isplakali smo ih

*

najvi{e bi plakali

oni koji ne mogu

*

pla~u i oni

zbog kojih su mnogi

plakali

kad na wih do|e red

*

jo{ ne znaju {ta je pla~

pla~u samo kad ih ne{to

boli

*

veruj o~ima

ne veruj suzama

*

pla~e

~ovek

sam

na svetu

nikoga

ne moè

dozvati

*

uvek

kad su jedni u pravu

drugi pla~u

*

*

deca pla~u

mnogo ho}e

malo mogu

*

ne pla~ite pred decom

ne u~ite ih plakawu

neka pla~u sama

*

deca pla~u bez razloga

nemaju zbog ~ega drugog

plakati

*

deca pla~u uvek kad su

roditeqi u pravu

*

pla~emo

ne vole nas oni

koje volimo

*

te{ko je ìveti

lak{e je plakati

*

pla~emo

mirimo se sa sudbinom

*

pla~emo

ne umemo druk~ije

àliti

*

ìvot je za plakawe

*

pla~emo

kao da pi{emo pesme

*

to je posledwe

{to za nekoga

moèmo u~initi

*

pla~em

nad onim {to smem

za onim {to ne smem

*

setio sam se sebe

pla~em

*

mislio sam da sam jak

plakao sam i priznao

*

- Hteli su da nas ubiju

u pojam ali nisu uspeli

jer je glupost neuni{tiva.

- Ja sam izdajnik!

Jedem kilo 'leba dnevno!

- Edip je qubomoran

kad mu psujete majku!

- Imao sam stoprocentnu

podr{ku svojih roditeqa

da se rodim!

- Qubavni ~in traje

u zavisnosti

od veli~ine komada!

¥ Igor @Igor @IVKOVI]IVKOVI]

22. i 23. jul 2006. KOLA@

13

1. Najve}e jezero na

Balkanu je:

a) \erdapsko

b) Dojransko

v) Skadarsko

2. Ko u uèm smislu

ne pripada

Skandinaviji:

a) Norve{ka

b) Finska

v) [vedska

3. Sumwa, dvoumqewe

ili

a) skepsa

b) sepsa

v) sofizam

4. Skila i Haribda su:

a) moreuzi

u Balti~kom moru

b) mitolo{ke morske

nemani

v) ostrva u Gr~koj

5. Simbol vladala~ke

mo}i je:

a) skikgda

b) skider

v) skiptar

6. Skig je:

a) sportski ~amac

b) loptica u bezbolu

v) laki sportski

avion

7. Bo~na

iskrivqenost

ki~me je:

a) skolioza

b) serioza

v) skifoza

8. Roman "Ajvanho#

napisao je:

a) Viktor Igo

b) Skot Volter

v) @il Vern

9. Skuter je vrsta:

a) motocikla

b) ~amca

v) bicikla

10. Slijepo ku~e

pripada

porodici:

a) pasa

b) glodara

v) ma~aka

11. Prvi pe}ki

patrijarh

Makarije

bio je brat:

a) Omer - pa{e

Latasa

b) Mehmed - pa{e

Sokolovi}a

v) \ur|a Kastriota

Skenderbega

12. "Arhipelag

Gulag# napisao je:

a) Majakovski

b) Dostojevski

v) Solèwicin

13. Kada neko pri~a

sam sa sobom to je:

a) monolokvijum

b) solilokvijum

v) kolokvijum

14. Najve}i grad

Termajskog zaliva

je:

a) Patra

b) Atina

v) Solun

15. Skorbut je

nedostatak

vitamin:

a) A

b) B

v) C

16. Nauka o op{tim

osobinama

~ove~ijeg

tijela je:

a) fiziologija

b) anatomija

v) somatologija

17. Hodawe u snu,

mjese~arewe, je:

a) somnolencija

b) somnambulizam

v) somatoliza

18. Manastir kod

Novog Pazara je:

a) Mo{tanica

b) Sopo}ani

v) Lazarica

19. Najvi{i ènski

glas je:

a) mecosopran

b) alt

v) sopran

20. "Antigonu#

je napisao:

a) Sofokle

b) Sokrat

v) Sizif

Odgovori:

1-v , 2-b , 3-a , 4-b , 5-v , 6-a , 7-a , 8-b , 9-a , 10-b , 11-v , 12-v , 13-b , 14-v , 15-v , 16-v , 17-b , 18-b , 19-v , 20-a

Provjerite

svoje znawe

Rajko PU[I]

Ovan (21.3 - 20.4)

U optimisti~koj ste fazi. Iskreno

vjerujete da }e se ono u {ta ste dugo

ulagali vi{estruko isplatiti. I

ho}e, ne brinite.

Posao: Mnogi Ovnovi }e imati javne nastupe u

kojima }e wihov jedinstven talenat do}i do

izraàja. Uspje{ni poslovni poduhvati.

Zdravqe: Uglavnom dobro. Kad ste sre}ni i

zadovoqni - zdravi ste. Po ko zna koji put se

uvjeravate u to da sve va{e bolesti idu iz glave.

Qubav: Lav i Strijelac vas do te mjere fascini-

raju da ne znate za koga da se opredijelite. Ide-

alna varijanta su oba znaka.

Bik (21.4 - 20.5)

Sqede}ih dana }ete uìvati u

konkretnim stvarima i ~ulnim

zadovoqstvima. Pravi je trenutak da

se bacite na provod i nadoknadite

propu{teno.

Posao: Kreativniji ste nego ina~e, {to zna~i da

}ete imati uspjeha u svim poslovima vezanim za

umjetnost. Bi}e i onog do ~ega najvi{e drìte -

para.

Zdravqe: Bolesti mogu i ne moraju da se ispoqe.

Ukoliko ne budete pretjerivali sa slatki{ima

i drugim opasnostima, ne}e biti problema.

Qubav: Mnogi pripadnici znaka su izgubili glavu

i pomi{qaju na brak. Sa partnerom }ete biti na

skupu na kojem vas o~ekuje iznena|ewe.

Blizanci (21.5 - 20.6)

Preosjetqivi ste i razmaèni. Eto

kako se moè protuma~iti va{e

trenutno stawe.

Posao: Niste zadovoqni poslom, pa

razmi{qate o dodatnom radu. Para trenutno ne-

ma na vidiku, ali ih moète o~ekivati; od wih

se, me|utim, te{ko rastajete.

Zdravqe: Mogu}i su problemi sa bubrezima ili

mentalna konfuzija. I jedno i drugo zahtijeva

ozbiqniji tretman.

Qubav: Sa Vagom ste u totalnom raskoraku. Ona

ho}e da izlazi i da tro{i, a vi biste da sjedite

u ~etiri zida i brojite pare. Sva|a je posqedi-

ca razli~itih pogleda.

Rak (21.6 - 20.7)

Svjesni ste da morate da mijewate

stari na~in ìvota, jer to zahtije-

vaju okolnosti. Po{to se stvaraju

prilike za napredovawe, ima}ete

sre}e.

Posao: Uspjeh moète o~ekivati samo u oblastima

koje su vezane za psihologiju, analizu i duhovni

rad. Na materijalnom planu - ne cvjeta cvije}e.

Zdravqe: Mogu}i su problemi s urinarnim trak-

tom u vidu infekcije. Ni{ta ozbiqno, ali morate

biti uporni ako èlite da sanirate stawe.

Qubav: Sa [korpijom moè i ne mora do}i do

ozbiqnije veze. Strasti su nagla{ene, pa se

moète nadati vezi pra}enoj burnim seksom.

Lav (21.7 - 21.8)

Razmi{qate o putovawu ili o ko-

risti koja vas o~ekuje, a koja je

vezana za inostranstvo. Jo{ uvijek

se ne zna na ~emu ste.

Posao: Promjena stawa, i to naboqe. Taman ste

digli ruke od jednog poduhvata, kad shvatate da

}e on biti uspje{an. Zakasweli finansijski do-

bitak.

Zdravqe: Stoma~ni problemi vezani za ù~nu

kesu. Ukoliko ste sportista, mogu}i su bolovi u

koqenu, nastali kao posqedica istegnutih lig-

amenata.

Qubav: Ve} duè vrijeme ste sa Jarcem na istim

talasnim duìnama. Iako iz te veze niko ne}e

profitirati, bi}e kratko, ali slatko zadovo-

qstvo. Ludo i nezaboravno!

Djevica (22.8 - 22.9)

Odluka koju donesete ovih dana bi}e

od izuzetne va`nosti i u mnogome }e

uticati na daqi razvoj doga|aja.

Iskoristite svoju analiti~nost i

povucite pravi potez.

Posao: Mnoge stvari }ete rije{iti kao od {ale.

Zvijezde su vam naklowene, a i vi umijete da ih

{armirate. Razum u kombinaciji sa radom ~ini

~uda.

Zdravqe: Mogu}e su psihosomatske bolesti,

nastale kao posqedica konfliktnih me|uqud-

skih odnosa. Budite oprezni u saobra}aju i drugim

vidovima komunikacije.

Qubav: Sve se okomilo na vas. Spoqa{we okol-

nosti naru{avaju vezu sa osobom do koje vam je sta-

lo. Roditeqi se mje{aju. Odolite uplivima sa

strane.

Vaga (23.9 - 22.10)

Narednih dana okon~avate stvari

koje zahtijevaju puno truda. Po{to

se ne pla{ite odgovornosti i rada,

sve }e se de{avati po planu.

Posao: Potrebno je puno diplomati~nosti,

upornosti i odmjerenosti, {to vam nije strano.

Zovete se Vaga jer stalno ne{to odmjeravate.

Kolebqivost je u va{oj prirodi.

Zdravqe: Zdravstvena situacija se popravqa i po-

lako se sti{avate. Morate da promijenite prist-

up problemima i izbjegavati nervirawe zbog glu-

posti.

Qubav: Mirewe sa partnerom ~ini vas zadovo-

qnim. Ukoliko ste slobodni, kolebate se izme|u

dvije simpatije. Ovan je u prednosti. Prepu{tate

se wegovim ~arima.

[korpija (23.10 - 22.11)

Prednost dajete uìvawu u svim

ovozemaqskim stvarima. Umjet-

ni~ki ste orijentisani sa nag-

la{enom boemskom crtom.

Posao: Te{ko vam je da po~nete da radite, ali kad

vi ne{to odlu~ite, nema te sile koja vas moè

zaustaviti. Tvrdoglavi ste, ali i uspje{ni.

Zdravqe: Sve bolesti vezane za pretjerivawa.

Ukoliko se budete vi{e odmarali i pravilnije

hranili, ne}e biti problema.

Qubav: Na ìvot gledate kao na gozbu, a na part-

nera kao na dobar zalogaj. Pazite se da ga ne po-

jedete. I pored svega evidentni su qubomora i

posesivnost.

Strijelac (23.11 - 20.12)

Ma{tate o putovawu u tople kra-

jeve i egzoti~ne predjele. Samo da je

vi{e para, to biste sproveli u dje-

lo ve} sutra.

Posao: Uspje{an period u svakom pogledu. Poseb-

no se treba fokusirati na obiqe umjetni~kog

talenta i ne dozvoliti da on uludo propada.

Pi{ite.

Zdravqe: Oporavqate se od bolesti. Stawe se u

svakom pogledu popravqa. Di{ete punim plu}ima,

sre}ni, zadovoqni i zdravi.

Qubav: Sa partnerom {apu}ete na jastuku. Lije-

po je biti voqen kao {to ste vi. Lav vas napros-

to oboàva, a Djevica razumije. Kad ih udruìte...

Jarac (21.12 - 19.1)

Skloni ste snivawima na javi i zat-

varawu u svoj fiktivni svijet. Bez

konkretne akcije nemate {anse da

uspijete u ovoj surovoj stvarnosti.

Posao: Na poslu ste pasivni, osjetqivi, skloni

da svoje probleme prebacite na druge. U tom kon-

tekstu izmi{qate sitne laì.

Zdravqe: Sve psihosomatske bolesti su posqedice

nerealizovanih ma{tawa. Tu spadaju astma,

alergije, artritis i tome sli~no.

Qubav: O qubavi ma{tate, a osobu pored vas ide-

alizujete. Nikako vam ne polazi za rukom da

uìvate sad i odmah u zagrqaju voqenog bi}a,

ali bi}e i toga.

Vodolija (20.1 - 18.2)

Strpqivo pruàte pomo} prijate-

qu u nevoqi. Prava ste Vodolija, ne-

sebi~ni i odgovorni u ozbiqnim

situacijama.

Posao: Poslovno-finansijski kolaps ve} je za

vama, a taman vam je i ponestalo snage da se borite

sa preprekama.

Zdravqe: Prehlade, bronhitis i akutne bolesti

mogu brzo da se pojave, ali da se na isti na~in i

povuku.

Qubav: Sa partnerom, umjesto {to se sva|ate,

poku{ajte da se mazite. U te{koj ste dilemi, jer

je on, po va{em mi{qewu, rasipnik. ûvajte se

skandala i tra~eva.

Ribe (19.2 - 20.3)

Napokon ste shvatili kako se vaqa

pona{ati narednih dana. Postali

ste samouvjereni, energi~ni i sig-

urni u samog sebe. Bravo!

Posao: Iako niste trenutno zadovoqni onim

~ime se bavite, uskoro dolaze nove poslovne

mogu}nosti. Budite spremni za rad kad drugi idu

na odmor.

Zdravqe: Snagom voqe ste prebrodili krizu.

Zdravqe je uglavnom dobro, izuzev slabe ta~ke Ri-

ba - psihosomatskih bolesti. Sa wima ste se

saìvjeli.

Qubav: Slijepa zaqubqenost u Lava nikako da vas

ubijedi u to da je on pogre{na osoba. Od wega za-

visite samo seksualno. Op~iwavate ga snagom

strasti, ali nakratko. ¥

NEDJEQNI HOROSKOP

Naredna informacija ob-

radova}e sve one kojima

je budilnik smrtni ne-

prijateq, ali je jo{ va`nija za

qude koji san tretiraju kao nu-

`no zlo i nepotrebno gubqewe

vremena.

Jedna nova nau~na studija po-

kazuje da duì san moè da popra-

vi na{e pam}ewe.

Prosje~na osoba spava svega

{est ~asova u toku no}i. Me|u-

tim, novo istraìvawe pokazuje

da bi duì san mogao da bude kqu~

za boqe pam}ewe. Istraìva~i

sa medicinskih fakulteta Uni-

verziteta Harvard i Pensilvani-

ja proveli su godinu i po dana

prou~avaju}i uticaj sna na memo-

riju. Wihovi rezultati?

- San zapravo aktivno uti~e

na memoriju i ja~a je - kaù is-

traìva~i. Od 60 u~esnika u stu-

diji, oni kojima je

dozvoqeno da spa-

vaju prije testa me-

morije postigli su

boqe rezultate od

onih koji nisu spa-

vali.

- Dobar san u

toku no}i oja~ao je

i stabilizovao pa-

m}ewe - kaè dok-

tor Elenbogen.

Studija se po-

sebno koncentri-

sala na takozvano

deklarativno pam-

}ewe, dio na{e me-

morije koji se odnosi na doga|a-

je i ~iwenice. Ispostavilo se da

san pomaè u o~uvawu tih uspo-

mena, pa ~ak ih i oja~ava.

- Za zdravqe i dobrobit or-

ganizma ukqu~uju}i i dobro pam-

}ewe bitno je da qudi redovno i

dobro spavaju - isti~e doktor

Elenbogen.

Dakle, bez gri`we savesti

odspavajte svojih osam ~asova

dnevno! ¥

ISTRA@IVAWE AMERI^KIH NAU^NIKA

DU@I SAN, BOQE PAM]EWE

Zabrinute da }e grudi wiho-

ve k}erke izloìti rizi-

ku od seksualnog zlosta-

vqawa i silovawa, kamerunske

majke sve se vi{e opredjequju

za takozvano "peglawe grudi#

uàrenim kamenom. Pet hiqada

djevoj~ica u Kamerunu i oko ~e-

tiri miliona wih {irom Afri-

ke pro{lo je mu~an proces pe-

glawa gru-

di, sve ka-

ko bi se za-

{titile od

p o t e n c i -

jalnih na-

p a s n i k a .

"Peglawe

grudi# sta-

ra je prak-

sa u Kame-

runu, kao i

u mnogim

drugim ze-

mqama u

zapadnoj i

centralnoj

A f r i c i ,

ali danas

se ona vr-

{i samo u ruralnim dijelovi-

ma, jer su u gradovima djevoj~i-

ce za{ti}enije.

- Napravila sam to svojim

dvjema k}erkama kad su imale os-

am godina. Uzela sam kamen, za-

grijala ga na vatri i ~vrsto ga

pritisnula na wihove grudi - ob-

jasnila je jedna od majki. Plaka-

le su, kaè ona, i govorile kako

je bolno, ali ih je majka ubijedi-

la da je to za wihovo dobro.

- Za{to sam to napravila?

Kad sam ja odrastala, moja je maj-

ka to i meni uradila, poput svih

ostalih majki. Mislila sam da

je jednako dobro da i ja na taj

na~in za{titim svoju djecu -

kaè. Masaà grudi s uàrenim

kamewem, ne samo da je vrlo bol-

na, ve} moè u potpunosti uni-

{titi dojke. Neke djevojke osta-

nu traumatizovane tokom ~ita-

vog ìvota i pate od poreme}a-

ja seksualnog pona{awa. ¥

BIZARNA ZA[TITA OD SILOVAWA U KAMERUNU

Grudi

"

pegla" uàreni kamen!

Nedavni izvje{taj obja-

vqen u ~asopisu Ame-

ri~kog dru{tva za srce

preporu~uje novu dijetu i ì-

votni stil za duì i zdraviji

ìvot. Sr~ana oboqewa su na

prvom mjestu uzroka smrti mu-

{karaca i èna u Sjediwenim

Ameri~kim Dràvama. I po-

{to gojaznost postaje svjetski

problem, sr~ana oboqewa i dru-

ge bolesti koje su povezane sa

gojazno{}u tako|e postaju glo-

balna zabrinutost. Doktor

Alis Lihten{tajn sa Taft uni-

verziteta predsjedava Odborom

za hrawive vrijed-

nosti Dru{tva za

srce.

- Ono na {ta su

prijedlozi za dijetu

i ìvotni stil

stvarno usmjereni

su, na duge staze,

trajne promjene u na-

~inu na koji jedemo i na~inu na

koji pomjeramo na{e tijelo - ka-

è ona. Doktor Lihten{tajn ka-

è da mnogo qudi razmi{qa o

dijeti kao o li{avawu sebe hra-

ne u kojoj uìvaju. Ali sa ovim

novim preporukama ona kaè da

to nije istina. Glavne preporu-

ke u novim pravilima ukqu~uju

dijetu bogatu vo}em i povr}em,

ìtaricama i celulozom. Mno-

gi qudi na pijaci zdrave hrane

u Los An|elesu ve} prate ove

nove preporuke. ¥

KVIZ

PO ZDRAVQE NA PIJACU PO ZDRAVQE NA PIJACU PO ZDRAVQE NA PIJACU PO ZDRAVQE NA PIJACU PO ZDRAVQE NA PIJACU PO ZDRAVQE NA PIJACU PO ZDRAVQE NA PIJACU PO ZDRAVQE NA PIJACU PO ZDRAVQE NA PIJACU

DIJETA I DU@I @IVOT

PO ZDRAVQE NA PIJACU

Elegantan par pribli-

àva se ulazu poznatog

restorana. On je qubaz-

no otvorio vrata, stao u stra-

nu i wu prvo propustio u lo-

kal. Ona je graciozno u{la u

prepun restoran, dok je on

i{ao za wom na umjerenom

odstojawu.

Negdje u sredini restora-

na ona je zastala, pogledala

na sve strane i svojim ki{o-

branom pokazala prema slo-

bodnom stolu. Uto je pri{ao

{ef sale, lako se naklonio,

po{ao ispred wih i doveo ih

do stola. Tu se ve} na{ao ko-

nobar i dok joj je pomagao da

skine kaput, {ef sale na{ao

se pri ruci da pridrì i pre-

da kaput garderoberki.

Zatim su on i ona istovre-

meno sjeli i po~eli da pre-

gledaju jelovnik, koji je ko-

nobar u me|uvremenu stavio

pred wih.Ona se brzo odlu~i-

la, odloìla jelovnik i pri-

hvatila vinsku kartu.

U me|uvremenu, konobar

se vratio da primi naruxbu.

Ona je nabrojala svoje èqe,

a zatim i on svoje. Kada je ko-

nobar zapitao {ta }e donije-

ti za pi}e, ona je odmah odgo-

vorila: "Bocu rizlinga.#

êkaju}i posluèwe, iz

torbe je izvukla kutiju s pu-

derom i napudrala svoj nosi}.

Zatim je ruèm popravqala

na{minkane usne, izvadila

kutiju cigareta, ponudila

svog pratioca, pripalila mu

svojim upaqa~em, a zatim pri-

palila i svoju cigaretu.

Nekoliko minuta kasnije

konobar je posluìo supu. I

dok je ona razmotavala svoju

salvetu, on je po~eo da jede.

Ona ga je slijedila.

Zatim, dolazi glavno je-

lo. Konobar je dio jela sta-

vio na tawire, a ne{to kasni-

je pojavio se da posluì i

ostatak jela. Ona je precije-

nila svoju glad, prestala je da

jede i no` i viqu{ku stavi-

la jedno preko drugog.

Kada je konobar jo{ jed-

nom poku{ao da je posluì

jelom, iznena|eno se zahva-

lila i za~u|eno pogledala

u konobara. Wemu se, me|u-

tim, jo{ jelo, i to je stavio

do znawa konobaru polo-

ìv{i vr{ak noà i viqu{-

ke s lijeve i desne strane ru-

ba tawira. Konobar je znao

{ta to zna~i - posluìo ga je

i drugi put.

Nakon jela naru~ili su ka-

fu, a zatim se ona digla i oti-

{la u toalet, dok je on uzeo

novine. U me|uvremenu sti-

gla je kafa, stigla je i ona, i

on je preko novina, dok je ona

sjedala, sa zadovoqstvom pri-

mijetio nove kozmeti~ke po-

teze na wenom licu.

Poslije cigarete, dovik-

nu konobaru: "Platiti!# Za-

tim je konobar napisao ra~un

i stavio na sto. Dok je zagle-

dala pojedine stavke, ona je

zavirivala u ra~un i glasno

komentarisala da su cijene

"paprene#.

On je onda platio, kono-

bar je dodao kaput i {e{ir,

a woj prisko~io i pomogao da

se obu~e. Nakon toga on je po-

{ao naprijed.

Tu se zavr{ava ova {tura

i dosadna pri~a. Poku{ajte

da odgonetnete koje su gre{ke

u "lijepom pona{awu# ~ini-

le ove dvije li~nosti. ¥¥

Lako je bilo Rimqanima! Narod koji u isto-

riju nije u{ao samo po svojim osvajawima,

dràvnoj organizaciji, pravu, umjetnosti

i kulturi, nego i po svom gastronomskom umije-

}u i gurmanskim sklonostima; nije imao proble-

me kakvom }e tehnikom da ostvaruje svoje gastro-

nomske èqe - sluèwem noèm i viqu{kom.

Ali, isto tako je poznato da je, na primjer Hen-

rik Osmi na svojim dvorskim banketima sa sla-

{}u kidao prstima komade butine divqeg vepra,

kao {to su i francuski Lujevi rukom ~ere~ili

pe~ene jarebice ili fazane. Danas oni ne bi bez

prezrivih pogleda pro{li ni u nekom tre}era-

zrednom restoranu.

Nema priru~nika o lijepom pona{awu u ko-

jem nije ispri~an slu~aj dobro vaspitanog lor-

da, kao najvi{i domet lijepog pona{awa i pri-

mjene bontona pri jelu u svim ìvotnim prili-

kama. Lord je putovao brodom i upravo bio za ve-

~erom kada je brod po~eo da tone. Zajedno sa svim

gostima brodskog restorana, s viqu{kom i no-

èm u rukama, na{ao se u morskim talasima.

Prijateq ugleda kao mu prijeti smrtna opasnost.

"Morski pas, sire, probodite ga, probodi-

te!#, vikao je prijateq, misle}i na no` koji je

jo{ uvijek bio u lordovoj ruci.

"Ali, gospodine, ribu noèm?#, odvrati lord.

"Nikad!#

Zabrana doticawa ribe noèm samo je jedan

od strogih propisa koji zagor~avaju ìvot i

raspoloèwe pri sve~anim ru~kovima ili ve~e-

rama, pa i u mawe sve~anim prilikama. A takvih

i sli~nih zabrana, koje ograni~avaju slobodu ak-

cije za stolom, ima na pretek. Po rasporedu pri-

bora za jelo na stolu moète da pretpostavite

redoslijed, pa ~ak i vrstu jela koja vas o~ekuju,

po ~a{ama pi}a koja vam slijede, a po poloàju

pribora na va{em tawiru konobar }e ta~no zna-

ti jeste li siti ili èlite da nastavite sa je-

lom. To su prakti~ne strane bontona. Lijepo

pona{awe po~iwe od sitnica i nastavqa se sit-

nicama. ¥

KORISNI SAVJETI1. U svaki lokal mu{karac

ulazi prvi i kre}e se ispred

ène.

2. Izbor stola u lokalu du-

`nost je mu{karca. Ako tra-

ì mjesto za dvije osobe, ne}e

zauzimati sto za {est osoba i,

uop{te, bira}e mjesto prema

veli~ini dru{tva. Ako slo-

bodnih mjesta nema, pravila

pristojnosti ne iskqu~uju

sjedawe za tu|i sto sa slobod-

nim mjestima. Tada se najpri-

je pita ima li toliko i toli-

ko slobodnih mjesta, pa, ako je

odgovor potvrdan, sjeda se za

sto, uz pozdrav "Dobar dan#

ili "Dobro ve~e#.

3. Pri svla~ewu ili obla-

~ewu kaputa ̀ eni moè poma-

gati jedino mu{karac koji je

s wom u dru{tvu. Sa {e{irom

i kapom ne mogu se javiti ti

problemi, jer èna u lokalu

ne skida {e{ir.

4. Pri zauzimawu mjesta

pogodnije i udobnije pripada

èni. Mu{karac ne}e sjesti

dok èna nije sjela; ~ak joj

izvla~ewem stolice pomaè

da sjedne.

5. Pri izboru jela èna

ima prednost. S konobarom

razgovara i naru~uje iskqu-

~ivo mu{karac.

6. Prema osobqu lokala

budite odmjereni i pristoj-

ni. Ne vi~ite: "Konobar, pi-

}e!#, ili "Platiti!#, tako da

se cijeli lokal ori. Dovoqan

je diskretan pokret rukom da

konobar do|e i da mu tiho i

odmjereno saop{tite èqu.

Ne upu{tajte se u gruba ob-

ja{wewa i diskusije s kono-

barom o nedostacima usluge

ili jela. Primjedbe o nedo-

stacima na stolu saop{tava-

te konobaru na miran na~in,

a {to se kvaliteta ti~e, ko-

nobar nije i ne moè da bude

odgovoran za rad kuhiwskog

osobqa. O tome razgovarajte

sa {efom sale.

7. Pi}e bira mu{karac, uz

prethodno dogovarawe sa è-

nom. Jedino on to~i u ~a{e i

brine da budu pune, pune}i pr-

vo tu|e ~a{e za stolom, a svo-

ju na kraju.

8. Svako uqep{avawe,

~i{}ewe, dotjerivawe garde-

robe u lokalu nije dozvoqeno.

Ogledala na zidovima lokala

sluè kao ukras i nisu pred-

vi|ena za dotjerivawe frizu-

re, pudrawe, {minkawe ili

popravqawe kravate.

9. Za stolom sa jelom pr-

vo po~iwe èna ili starija

osoba.

10. Novine se u restoranu,

ni za vrijeme jela ni poslije

u dru{tvu, ne ~itaju.

11. Razgovor se vodi tiho i

odmjereno.

12. Na sastancima, koje ugo-

varate u restoranu ili kafa-

ni, budite ta~ni.

13. Svaki boqi ugostite-

qski objekat ène mogu i sa-

me da posje}uju. Ako ne na|u

slobodan sto, treba da potra-

è mjesto za stolom gdje ve}

sjedi èna ili bra~ni par i,

ako im nije stalo do avantura,

neka ne sjedaju za sto gdje ve}

sjedi sam mu{karac.

14. Poznanike koji se ve}

nalaze u lokalu, pozdravqamo

samo u prolazu. Bilo bi ne-

takti~no pri}i stolu, ~ak ako

je rije~ o dobrim poznanici-

ma i prijateqima, jer moè-

mo smetati ako su prisutne

tre}e osobe.

15. Ako posje}ujete lokal

s ve}im dru{tvom, dobro je da

sto unaprijed rezervi{ete.

16. Pla}awe je u osnovi du-

`nost mu{karca. Mogu}a su,

naravno, odstupawa od ovog

prihva}enog pravila i èna

moè ravnopravno da u~estvu-

je u pla}awu. U tom slu~aju,

me|utim, radi olak{awa i po-

jednostavqewa ceremonijala

pla}awa, uputno je da mu{ka-

rac plati ra~un, a da se posli-

je, ali ne u lokalu, tro{ak po-

dijeli.

17. Pri napu{tawu lokala

èna ide naprijed, a mu{ka-

rac za wom. ¥

22. i 23. jul 2006.HOREKA

14

NAUÎTE KAKO DA SE PONA[ATE ZA STOLOM I U DRU[TVU

NOVI BROJ

U S K O R O

NOVI BROJ

U S K O R OInfo

Na obostrano zadovoqstvo, saradwa

#

Glasa Srpske# sa magazinom CAFE MEDIA,donosi ~itaocima najnovije i najpikantni-

je vijesti i informacije iz svijeta ugos-

titeqstva, kako iz na{e zemqe tako i inos-

transtva.

îtaoci

#

Glasa Srpske# }e svake subote

biti u prilici da pro~itaju ~lanke iz novog

broja magazina CAFE MEDIA.INFOTEL: +387 51 349 360

Kako da se pretplatite na magazin CAFE MEDIA?

Pozovite 051 349 360, na{ telefon je uvijek otvoren za Vas.

Naru~ite svoj primjerak magazina CAFE MEDIA.

Kako da se pretplatite na magazin CAFE MEDIA?

Pozovite 051 349 360, na{ telefon je uvijek otvoren za Vas.

Naru~ite svoj primjerak magazina CAFE MEDIA.

H O R E C A M A G A Z I N

Izbor stola u lokalu du`nost je mu{karca. Ako traì

mjesto, bira}e ono prema veli~ini dru{tva. Ako slobodnih

mjesta nema, pravila pristojnosti ne iskqu~uju sjedawe

za tu|i sto sa slobodnim mjestima

BONTON - GRE[KE U RESTORANU

U ZNAKU NO@A, KA[IKE I VIQU[KE

22. i 23. jul 2006. ENIGMATIKA

ASOCIJACIJE

1

GRAD NA

SJEVERO-

ZAPADU

[PANIJE

POPIS

IMENA

DO TOG

VREMENA

"GLAS

SRPSKE#

POMICAWE

NAGORE

ÊTVRTI

VOKAL

INDONE-

@ANSKO

OSTRVO

GRAD U

UKRAJINI

ONAJ KOJI

JAMÎ ZA

DRUGOG 2

FILMSKI

RE@ISER

PAPI]

JEDINICA

MJERE ZA

TE^NOST

NAJSTARI-

JI PREVOD

BIBLIJE NA

LATIN.

JEZIK

NASLAGE

NAPLAV-

QENOG

MATERI-

JALA

TRE]I

VOKAL

AMERI^KA

GLUMICA

FELDMAN

AMERI^KI

POLITI-

ÂR

HOFMAN

"GLAS

SRPSKE#

GROTLO

VULKANA

GRAD U R.

SRPSKOJ KALIJUM

?

KINESKI

GLUMAC

\ANG

?

NA ONAJ

NAÎN

RIJE^NO

OSTRVO TOR DIO

KOWSKE

OPREME

(MN.)

RUKOME-

TA[

TOSKI]

KRPA,

DROWAK

BIQKA

[TITARKA

PO

BIBLIJI

NAJSTARI-

JI ÔVJEK

(969 GOD.)

KIRIJA

[AHISTK.

MARI] ASTATIN

LIÂNA

ZAMJENI-

CA

ALEN

DELON

KUPONI

KOD VRIJ-

EDNOSNIH

PAPIRA

(FR.)

OSKAR

DAVIÔ

MJERA ZA

TE@INU

(MN.)

PLAKAWE

NEZADR-

@IVIM

PLAÊM

AKTINI-

JUM

VRSTA

VO]A

ITALIJA

STAROGR^.

HEROJ

(EPONIM)

KOMPOZI-

TOR BAJI]

3

VRSTA

ÊTINAR-

SKOG

DRVETA

(MN.)

KOW

ARAPSKE

PASMINE

BOGUMILI

RIJEKA U

AUSTRIJI

(510 KM)

UGQENIK

FILMSKI

RE@ISER

KENOVI]

Ukoliko ispravno rije{ite ukr{tenice,

pojmovi u ozna~enim poqima }e vas

asocirati na kona~no rje{ewe:

AUTOR:

JAGLIKA

AMERI^KI

PLESA^

FRED

VRSTA

JU@NOG

VO]A

"GLAS

SRPSKE#

KEROVI TKAWEM

UMETNUTI TONA

ISTI

VOKALI

DRUM,

CESTA PRIMAQA,

AKU[ERKA

PRISVAJA-

WE TU\E

IMOVINE

NAVOD

(LAT.)

KOWI

(TUR.) 4

AFRI^KA

@IVOTI-

WA SLI^NA

@IRAFI

OSJE]AWE

SOPSTVE-

NE VRI-

JEDNOSTI BOLEST,

SIPWA

ZEMQO-

RADNICI

DUBRAVKA

ODMILA GRAD I

LUKA U

AL@IRU

ISPAQI-

VAWA

METAKA

?

OBLAST U

SAUDIJ-

SKOJ

ARABIJI

PRIPADNIK

MALOAZ.

NARODA

OSTRVO

U

JADRANU

K]ERKIN

MU@

DR@AVA U

SREDWOJ

AMERICI

ARSEN OBUHVA-

TATI

RUKAMA

VOD ZA

SLAWE

ELEKTRO-

MAGNET.

TALASA

ISIDORA

BJELICA

?

ITALIJA UÎNITI

MRA^NIM

RAZDRA-

@IVATI,

UZNEMI-

RAVATI

(LAT.)

ANTI^KO

IME

OSTRVA

VISA

OBLAST

U

RUSIJI

2

GRAD

SA

SLIKE

UMIJE]E

UKRA[AVA-

WA KWIGA

PISANIH

RUKOM (LAT.)

UPALA

RETINE

GUBITI

ZNAKE

@IVOTA

VRSTA

MESARSKE

SJEKIRE

(MN. TUR.)

PRKOSITI AUTOR:

JAGLIKA

POSTAJATI

JAÎ

FRANCUSKI

PISAC

ALBER

ÊTVRTI

VOKAL

ORGAN ÛLA

VIDA UZRO^NICI

ZARAZNIH

BOLESTI

(LAT.)

ITALIJA

NEKADA[-

WE

WEMA^KO

VOJVOD-

STVO

([VAPSKA)

PORTUGAL-

SKI FUD-

BALSKI

KLUB

KOJA

ODRA@AVA

QUTWU,

GWEVNA

UZVIK

NESTRP-

QEWA

NETOM,

TEK [TO PODRU^JE

VLASTI

EMIRA

JAPAN

PRODAVNI-

CA VINA AMPER

BELGIJA

LANENO UQE

(MA\.)

VOJNA

JEDINICA

GRAD U

FRANCU-

SKOJ

GRAD U ÂDU MAKAR MALO SPOSOB-

NOST

PLA]AWA

(FR. BANK.) ZA[TITITI

GL. GRAD

JU@NOAFR.

REPUBLIKE

NASTOJNIK

NAD LOV.

PSIMA

MU[KI

RODITEQI,

OÊVI

AUSTRALIJ.

TOBOLÂR

[UTQIVOST

U POGLEDU

TU\IH TAJ-

NI (LAT.)

JAPANSKI

PISAC

KENZABURO BOJAN

JANI]

GL. GRAD

MALIJA

GLAVNI

GRAD

MAROKA

TELEFON-

SKI POZIV

AUSTRIJA

AMERI^KI

GLUMAC

FLIN

NEBRIGA,

NEPA@WA

TRE]I

VOKAL IRSKA

REPUBLI-

KANSKA

ARMIJA

AVENIJA

GRAD U

MA\ARSKOJ

(VINO)

PRITOKA

LOWE

(87 KM)

BELGIJA

1

KWI@EV-

NIK SA

SLIKE

VRSTA

HIRUR-

[KOG

ZAHVATA

VRSTA

KOBASICE

(MN.)

STANOVNI-

CA GRADA

U SRBIJI

NAROD

TURSKOG

PORIJEKLA

ANTI^KA

OBLAST

U MALOJ

AZIJI

VOLT ISIDORA

SEKULI]

MA[TAWE,

ROMANTI^-

NOST

VRTLOG

DOLITI SISAWEM

IZVU]I

IZ ÊGA

SOMBOR

UOÂVATI,

PRIMJE]I-

VATI

PJEVAÎCA

LENOKS

VR[ITI

SEOBU

METAR

STANOVNIK

AZIJSKE

DR@AVE

PRVI VOKAL

ZIMZELENO

DRVO (MN.) NORVE[KA

DESET

GODINA

RIMSKI BOG

QUBAVI

KOW

(TUR.)

OLIVER

ODMIQA

DINAR KALIJUM DIO MOLE-

KULA (MN.)

NAROD

U KINI

MU@JAK

SVIWE

JEDNOCIF-

RENI BROJ

GRADI] U

HRVATSKOJ

NA DUNAVU

ONAJ

KOJI

OJKA

PION

NARODNA

PJESMA,

EPOS LUKA U

CRNOJ GORI

MALOKRV-

NOST (GR^.)

RIMSKA

BOGIWA

SRXBE I

BIJESA

POBJEDA U

[AHOVSKOJ

PARTIJI

RADIJUS

PREVOZNO

SREDSTVO

STUPE,

MU@ARI

LU^KI

RADNIK U

DOKOVIMA

LI^NA ZA-

MJENICA OSIGURA-

VAJU]I

ZAVOD

[EKSPI-

ROV KRAQ

AMERI^KI

KANTRI

PJEVA^

NELSON

VRSTA

PER[UNA

SRPSKI

POLITIÂR

GARA[ANIN

SLIJEPI

METAK

15

NA julskoj rejting listi,

koja se pojavila ovih dana, pr-

vo mjesto, ovaj put izrazito ubje-

dqivo, drì svjetski {ampion

u verziji FIDE Bugarin Vese-

lin Topalov sa 2.813 poena, {to

je wegov najve}i zabiqeèn rej-

ting. Svjetski {ampion svakim

danom igra sve sigurnije i danas

je jedini aktivni igra~ koji se

nalazi iza granice snova od

2.800 poena. Drugi igra~ svije-

ta, ponovo, je Indijac Vi{vana-

tan Anand (2.779), ali sada, za

razliku od aprila, kada je raz-

lika bila samo jedan poen, sa

velikim zaostatkom od 34 poe-

na. Naime, u posqedwa tri mje-

seca Topalov je dobio 9, a Anand

izgubio 24 poena, {to opet naj-

boqe govori kako je ko igrao u

tom periodu.

Lista onih koji imaju pre-

ko 2.700 poena je mnogo duà i

po~iwe sa ve} pomenutim Anan-

dom, a zavr{ava sa Francuzom

Etjenom Bakroom, koji je sa

2.707 poena devetnaesti. Izme-

|u wih dvojice se nalaze: Levon

Aronjan (2.761, Jermenija), Vla-

dimir Kramnik (2.743, Rusija),

Peter Svidler (2.742, Rusija),

Peter Leko (2.738, Ma|arska),

Vasilij Ivan~uk (2.734, Ukraji-

na), Majkl Adams (2.732, Engle-

ska), Aleksandar Morozevi~

(2.731, Rusija), Boris Geqfand

(2.729, Izrael), Tejmur Ra|abov

(2.728, Azerbejxan), [akrijar

Memedjarov (2.722, Azerbejxan),

Ruslan Ponomarjov (2.721, Ukra-

jina), David Navara (2.719, ê-

{ka), Aleksej [irov (2.716,

[panija), Vladimir Akopjan

(2.713, Jermenija), Judit Polgar

(2.710, Ma|arska) i Aleksandar

Gri{~uk (2.709, Rusija).

Svjetski prvak u verziji

Profesionalne {ahovske or-

ganizacije Vladimir Kramnik

je poslije dugo vremena uspio

da zaustavi svoj strmoglavi pad.

U prethodnom periodu je ~ak us-

pio da osvoji 14 poena, {to zna-

~i da lagano ulazi u formu ko-

ja }e mu biti neophodna u me~u

za ujediwewe titule sa Topalo-

vom. Najve}i dobitnik u posqed-

wa tri mje-

seca je êh

David Na-

vara (ro|en

1985. godi-

ne), koji je

sa rekordno

osvojenim

61 poenom

n a p r a v i o

fantasti~an skok od 36 mjesta.

Me|u prvih sto nalazi se i troj-

ka iz biv{ih jugoslovenskih re-

publika: 85. Predrag Nikoli}

(2.626, BiH), 86. Aleksandar Be-

qavski (2.625, Slovenija) i 87.

Branko Damqanovi} (2.625, Sr-

bija i Crna Gora).

@ensku rejting listu, po

obi~aju, predvodi Ma|arica Ju-

dit Polgar, a sa ~ak 165 poena

zaostatka prati je Indijka Ham-

pi Koneru (2.545). Preko 2.500

poena ima jo{ samo pet igra~i-

ca i to: Aleksandra Kostewuk

(2.534, Rusija), Pia Kramling

(2.521, [vedska), Antoaneta

Stefanova (2.520, Bugarska),

svjetska {ampionka Ksu Juhua

(2.517, Kina) i Maja îburda-

nidze (2.504, Gruzija). Me|u pr-

vih pedeset poslije duèg vre-

mena nema Srpkiwe

Alise Mari}.

Na juniorskoj li-

sti prvi je Tejmur Ra-

|abov, a prati ga sa za-

ostatkom od 46 poena

Indijac Pentala Ha-

rikri{na (2.682) te dva

najve}a talenta svjet-

skog {aha, {esnaesto-

godi{waci: Sergej

Karjakin (2.679, Ukra-

jina) i Magnus Karlsen

(2.675, Norve{ka). Na

uvijek zanimqivoj rej-

ting listi reprezenta-

cija (prosje~an rejting

deset najboqe rangira-

nih igra~a) prvo mje-

sto zauzima Rusija sa

rejtingom 2.713 poena,

a zatim slijede Ukra-

jina (2.661) i Jermeni-

ja (2.627). Reprezenta-

cija Srbije i Crne Go-

re (savezi jo{ nisu raz-

druèni) je 17.(2.568), Hrvatska

21 (2.549), a BiH 39 (2.492).

Na listi Srbije i Crne Go-

re niko sem Branka Damqano-

vi}a nema 2.600 poena. Najbli-

ì tom ostvarewu su Ivan Iva-

ni{evi} (2.596), Robert Mar-

ku{ (2.586) i Igor Miladino-

vi} (2.584). Vi{e od 2.550 poe-

na imaju jo{ samo trojica igra-

~a: Dragan [olak (2.564), Alek-

sandar Kova~evi} (2.552) i le-

gendarni Qubomir Qubojevi}

(2.551). Na rejting listi BiH

iza Predraga Nikoli}a se na-

laze: mladi Tesli}anin Borki

Predojevi} (2.569) i veteran

Bojan Kurajica (2.562), kojem je

ovo zadwe pojavqivawe na li-

sti BiH, po{to je me|uvreme-

nu, zajedno sa Emirom Dizdare-

vi}em pre{ao na hrvatsku rej-

ting listu, koju ina~e predvo-

di novi evropski prvak Zdenko

Koùl (2.593), a prate ga Mla-

den Palac (2.584) i Robert Zel-

~i} (2.563). ¥

BUGARSKI VELEMAJSTOR I DAQE PRVI NA REJTING LISTI FIDE

TOPALOV SVE UBJEDQIVIJI

SVJETSVJETSKI [AHOVSKI PRVACI: OD VIQEMA [TAJNICA DO GARIJA KASPAROVA (49)

KAO {to duga ponekad moè da

poveè ono {to se jedino povezuje mi-

slima, tako i ìvot, dodu{e u sprezi

s talentom, zna ponekad da ispreple-

te neo~ekivane niti, {to opet ima za

rezultat da onaj koji odjednom kopa

tri tunela slave, obi~no mawe iskopa

od onog koji je kopao samo jedan jedi-

ni, jer... jer energija nije beskona~na,

kao {to ni talenat nije jedino dovo-

qan.

U vremena davna, kada su igre bi-

le, zaista, igre i kada je u wima jo{ uvi-

jek bilo qepote, moglo se desiti i to

da neko kome je Bog dao ne{to, jedno-

stavno na trenutak pre|e iz jednog u

drugo i da mu to drugo jo{ boqe kre-

ne od ruke nego ono prvo. Tako je to kad

te "krene# na dvije strane, a izme|u

wih nema me|ustrane. Naravno, jo{ je

gore kada u neizvjesnoj daqini posto-

ji trougao slave, a u blizini nema mu-

draca koji }e u staklenoj kugli ili ne-

~emu drugom vidjeti koji je ugao zai-

sta tvoj, a jedan obi~no jeste. A ba{ taj

trougao slave se isprije~io ispred En-

gleza Xorxa Alena Tomasa.

Ono {to povezuje "crno-bijeli# i

bijeli sport je igra glavom i igra ru-

kom. S tim da je {ah uglavnom igra

glavom, a tenis igra rukom. Zalud ti u

"igri mudraca# ruka, ako zakaè gla-

va, kao {to je i zalud u "igri gospode#

glava, ako zakaè ruka, mada je sve to

povezano da ne moè biti povezanije.

Ali trebalo je to naoko povezano i

povezati. Onaj koji je uspio sve to, a

uz sve to jo{ i badminton, zvao se, kao

{to smo ve} rekli, Xorx Alen Tomas

(1881-1972) i to je jasno, ali }e ostati

nejasno da li je bio boqi {ahista, bad-

mintona{ ili teniser. Naime 1923.

godine je pomenuti Tomas bio {ampi-

on Britanije i u {ahu i u badmintonu.

Na ostrvu, dodu{e, u badmintonu nije

bilo boqeg u ~itavom periodu izme|u

1920 i 1923. godine, {to bi iz ove per-

spektive mo`da moglo da zna~i da mu

je to ipak bio prvi sport, ali...

Ali je mo`da za nekog ve}i uspjeh

biti ~etvrtfinalista Vimbldona u

singlu i {ampion u dublu (1919. godi-

ne), jer to donosi ve}i komadi} slave,

ako je slava, a jeste, bila pokreta~ki

motor nekada{wih {ampiona. A i te-

nis je tenis, re}i }e Xorx Alen. No

vratimo se {ahu. Za drevnu igru je ju-

nak na{e sjene nezaborava pored ta-

lenta imao i gen. Naime, wegova maj-

ka je bila pobjednik prvog ènskog

{ampionata Engleske igranog u Ha-

stingsu u sumrak devetnaestog vijeka,

1895. godine. Wen sin }e svoj najve}i

{ahovski uspjeh tako|e posti}i u tom

istom gradu 1934. godine, dijele}i pr-

vo mjesto sa biv{im svjetskim prva-

kom Maksom Eveom i jednim iz pleja-

de vje~ito drugih, Saloom Florom. We-

gov uspjeh }e biti ve}i {to }e iza we-

ga ostati i takvi velikani kao {to su

Hoze Raul Kapablanka i Mihail Bo-

tvinik. Tomasu }e tada u le|a gledati

i danas najstariji ìvi velemajstor

Andor Liliental, te prva svjetska

{ampionka Vera Men~ik, {to opet

mo`da najboqe govori da mu je {ah

bio, ipak, najva`niji ugao trougla.

Xorx Alen Tomas }e te godine u

Hastingsu pobijediti i Kapablanku i

Botvinika, a nekih drugih godina i

Tartakovera i Rubin{tajna..., jedino

nikada nije uspio da pobijedi velikog

maestra Aqehina, mada je ~ak trina-

est puta poku{avao da osvoji i tu tvr-

|avu, koja na wegovu àlost nije igra-

la ni tenis ni badminton. Ili mo`da,

ipak, na sre}u... ¥

SJENE NEZABORAVA

Igra mudraca i igra gospode

ONO {to nisu uspjeli svi

oni kojima {ah zna~i mnogo vi{e

od obi~ne igre, uspjela je jedna

èna. Ma|arica Zita Raj~awi. Na

taj na~in je osamnaestogodi{wa

djevojka, uspjev{i vratiti Bobi-

ja ìvotu (za Fi{era je {ah bio

ìvot), jo{ jednom dokazala onu

staru [ekspirovu misao:

- Slabosti, ime ti je èna.

Naime, zakasweli qubavni

zov, koji je biv{eg svjetskog {am-

piona drmnuo poput strujnog uda-

ra u godinama koje su mawe za qu-

bav, a vi{e za {ah, plus hroni~-

na besparica, koja ga je poput sjen-

ke pratila, u osvit devedesetih

za vrijeme lutawa po Ma|arskoj,

plus vrlo izda{na nov~ana ponu-

da srpskog bankara Jezdimira Va-

siqevi}a, zvanog gazda Jezda, do-

vela je Fi{era na Sveti Stefan.

Protivnik je bio sre}no izabran,

onaj isti iz Rejkjavika sa kojim se

sve i zavr{ilo i koji se zvao Bo-

ris Vasiqevi~. Zemqa je tako|e

bila sre}no izabrana, jer te{ko

da je Bobi bilo gdje na zemaqskoj

kugli imao vi{e navija~a. Ali

vrijeme, vrijeme nije bilo sre}-

no izabrano. Te 1992. godine Jugo-

slavija je, zbog rata koji nije vo-

dila, bila pod sankcijama, {to }e

opet imati za posqedicu da }e

Amerika, ~iji je Bobi tada bio

dràvqanin, uputiti svojevrsni

veto na me~ Fi{er - Spaski. Pri-

stiglo rje{ewe Ministarstva fi-

nansija SAD, po kojem mu u slu~a-

ju igre u Jugoslaviji prijete i nov-

~anom i zatvorskom kaznom, Bo-

bi je pred prisutnim novinarima

prvo daqinski preciznim pogot-

kom ovlaìo pquva~kom, a zatim

i pocijepao, {to }e na kraju ima-

ti za rezultat nevoqu.

Takvo wegovo pona{awe }e u

Bijeloj ku}i biti protuma~eno

kao skandalozno te }e imati za

posqedicu izdavawe potjernice,

potpisane od strane tada{weg dr-

àvnog tuìoca Patrika Ateri-

xa, u kojoj je izme|u ostalog pisa-

lo: "da se bez oklijevawa uhapsi

Robert Xejms Fi{er ~im stupi

na teritoriju SAD!# Na taj na-

~in je {ahovski Don Kihot zauvi-

jek ostao zato~en u svojoj tvr|a-

vi, osu|en da se bori sa svojim i

tu|im vjetrewa~ama... i da luta

po, uglavnom, neprijateqski ras-

poloènom svijetu!

Tako je poslije mnogo peri-

petija po~eo revan{ me~. Izgle-

dalo je kao da se ni{ta nije dogo-

dilo izme|u 1972. u Rejkjaviku i

1992. na Svetom Stefanu! Ili su

tih dvadeset godina, kao {to re-

~e Peki}, jednostavno pojeli ska-

kavci. Gazda Jezda je ispunio sve

Bobijeve zahtjeve, pa ~ak i one

koji su u po~etku izgledali kao ne-

ispuwivi. Da bi sve bilo kao i na

Islandu, angaòvan je i isti su-

dija - Lotar [mit. Tu se dodu{e

pojavio i mali problem, jer we-

ma~ko ministarstvo spoqnih po-

slova nije dozvolilo [mitu da se

dugo zadràva u Jugoslaviji (na-

vodno zbog bezbjednosnih proble-

ma). Na kraju je na|eno solomon-

sko rje{ewe koje se sastojalo u

tome da on ostane prvih nekoli-

ko kola, a da kasnije su|ewe pre-

uzme neko drugi od Bobijevog po-

vjerewa, te da se ponovo vrati

pred sam zavr{etak me~a, {to bi

stvorilo iluziju o kontinuitetu

onog prvog duela.

Sam me~ se igrao na deset do-

bijenih partija (jedan od uslova

koji FIDA Fi{eru nije ispuni-

la uo~i neodigranog me~a za ti-

tulu sa Karpovom) i trajao je pre-

ko dva mjeseca. Wegov po~etak je

na trenutak bacio u sjenu sve one

ratove koji su se u tom trenutku

vodili na tlu biv{e Jugoslavije.

Tih dana je na Svetom Stefanu

bilo akreditovano nekoliko sto-

tina novinara najpoznatijih svjet-

skih agencija, koji su ponovo uve-

li {ah na prve stranice svjetske

{tampe.

Prema potpisanom ugovoru,

Bobi je bio obavezan da odràva

konferencije za {tampu, ali i da

dozvoli slikawe tri minuta pri-

je po~etka partije, {to je svaka-

ko izdejstvovano uticajem Zite

Raj~awi. Zanimqivo je tako|e da

se Fi{er nije striktno drào

ove minutaè, {to je u nekim we-

govim ranijim godinama bilo pro-

sto nezamislivo. Tokom samog me-

~a }e se vidjeti da je Fi{er tek

sjenka onog Fi{era koji je u jed-

nom periodu {ahovske istorije

bacio ~itav svijet pod noge. Ia-

ko je ovaj susret izme|u wega i

Spaskog bio ponovo reklamiran

kao "me~ stoqe}a#, istina je da je

Spaski u tom trenutku bio rangi-

ran tek kao devedeset deveti na

rang-listi FIDE, dok Fi{er

zbog dugog odsustva, na woj nije

ni postojao. Taj me~ od ta~no tri-

deset partija koji je Bobi dobio

rezultatom 10:5 uz 15 remija nije

donio ni{ta novo sem {to je dje-

limi~no razo~arao sve one koji su

vjerovali da bi i dan danas Fi{er

naprosto oduvao vrhunsku {ahov-

sku elitu. Tek u rijetkim trenu-

cima Bobi je li~io na onog sta-

rog, pogotovo na pres-konferen-

cijama, na kojima je uglavnom ne-

biranim rije~ima napadao Ameri-

ku, boq{evike i sveukupnu jevrej-

sku zavjeru. Svojevrsni ameri~ki

ultimatum uop{te nije bio pret-

wa odràvawu me~a, ali neke sit-

nice jesu. Fi{eru je, kao i u pro-

{lim vremenima, bez obzira na

ogroman novac u igri, bilo do-

voqno ne{to {to drugi ne bi ni

pomenuli. Posebno

je te{ko bilo tjelo-

hraniteqima, jer je

trebalo u}i u na~in

Bobijevog razmi-

{qawa, za {ta su

tjelohraniteqi naj-

~e{}e, poznato je,

nesposobni.

Jedna kratka cr-

tica mo`da najboqe

govori s ~ime su se

sve organizatori

morali boriti. Bo-

bi Fi{er je uvijek

uz sebe imao nekakav

ka~ket, odnosno vi-

{e {titnik za sun-

ce, od kojeg se iz ne-

kog razloga, za koji

vjerovatno ni sam

Bobi nije znao koji

je, nije odvajao ni po

suncu ni po mjesecu...

I onda se desilo naj-

gore. [titnik za

o~i je nestao, {to je

u trenutku izazvalo

pravu paniku, koja }e

se ubrzo pretvoriti u pravu prav-

catu potjeru!? I, dok su svi "ju-

rili {titnik#, Zita Raj~awi je

bezazleno sko~ila u more po~ev-

{i da se udaqava prema pu~ini,

{to je dodatno uznemirilo Bobi-

ja. Jedan od tjelohraniteqa je hi-

tro sko~io obu~en u vodu, da bi

vratio "odbjeglu# Zitu i odobro-

voqio Bobija. To je malo smiri-

lo Fi{era, koji je zatim nasta-

vio da optuùje mnoge za plane-

tarnu zavjeru, koja je kulminira-

la kra|om wegov {titnika za

o~i. Kada je zaprijetio prekidom

me~a, sve raspoloìve snage su

se dale u potragu, {to je imalo

za rezultat da je gre{ni {tit-

nik prona|en u dubokom snu is-

pod neke stolice na terasi. Ta-

ko je po ko zna koji put me~ bio

spa{en.

Poslije me~a na Svetom Ste-

fanu u reìji gazda Jezde svako je

odjezdio na svoju stranu. Boris

Spaski, na trenutak vra}en iz za-

borava, je odjezdio u Francusku,

duboko zahvalan Fi{eru za jo{ je-

dan trenutak slave. Gazda Jezda je

odjezdio u nepoznato i za wim i

danas jezde pravosudni organi Sr-

bije. Odjezdila je i mlada Zita

Raj~awi, kojoj }e godina sa geni-

jalno ludim Bobijem u nekim ka-

snijim vremenima zna~iti mnogo

vi{e nego danas. Odjezdio je i Bo-

bi, pokupiv{i usput i sve obe}a-

ne Jezdine bobe u visini od 3,5

miliona dolara i to put Dalekog

istoka, gdje }e nedavno biti uhap-

{en na osnovu gore pomenute po-

tjernice. Ali, ali to je ve} dru-

ga pri~a.

¥ PRIPREMIO

Miladin BERI]

A. LEBEDOV, 1930.

MAT U DVA POTEZA

PROBLEM BROJ 297

1.e4 e5 2.Sf3 f5 3.Se5 Df6 4.d4 d6

5.Sc4 fe4 6.Sc3 Dg6 7.Lf4 Sf6 8.Se3

Le7 9.Lc4 c6 10.d5 b5 11.Le2 b4 12.Sa4

Ld7 13.a3 ba3 14.Ta3 0–0 15.Sb6 ab6

16.Ta8 Sd5 17.Sd5 cd5 18.Lg3 Lc6

19.Ta7 Ld8 20.0–0 Sd7 21.Lb5 Lb5

22.Dd5+ Kh8 23.Db5 Sc5 24.b4 Se6

25.Ld6 Sd4 26.Dd5 Se2+ 27.Kh1 Sc3

28.Dd2 Tg8 29.Le5 Sb5 30.Tg7 1–0

X. A TOMAS

- S. TARTAKOVER

R. FI[ER - B. SPASKI

SVETI STEFAN (11), 1992.

1.e4 c5 2.Sf3 Sc6 3.Lb5 g6 4.Lc6 bc6 5.0–0

Lg7 6.Te1 e5 7.b4!?N cb4 8.a3 c5 9.ab4 cb4 10.d4

ed4 11.Lb2 d6 12.Sd4! Dd7?! 13.Sd2 Lb7 14.Sc4

Sh6 15.Sf5!

Lb2 16.Scd6+ Kf8 17.Sh6 f6 18.Sdf7! Dd1

19.Tad1 KKe7 20.Sh8 Th8 21.Sf5+! gf5 22.ef5+

Le5 23.f4 Tc8 24.fe5 Tc2 25.e6 Lc6 26.Tc1! Tc1

27.Tc1 Kd6 28.Td1++ Ke5 29.e7 a5 30.Tc1! Ld7

31.Tc5+ Kd4 32.Ta5 b3 33.Ta7 Le8 34.Tb7 Kc3

35.Kf2 b2 36.Ke3 Lf7 37.g4! Kcc2 38.Kd4 b1D

39.Tb1 Kb1 40.Kc5 Kc2 41.Kd6 1–0

[AHORIZMI

¹ Svi na{i politi~ari povuku prvi, ali

nikad pravi potez. ¥ @ivko VUJI]

¹ ¹ ¹

¹ Novi potez? Danas neko te{ko moè

dokazati da je odigrao novi potez, jer }e

prije ili kasnije neko do}i i pokazati da

je taj potez odigrao deceniju prije na ne-

kom turniru C kategorije ili u nekoj ka-

fanskoj partiji. A mnogi odli~ni potezi

su potpuno zaboravqeni.

¥ Aleksandar AQEHIN

¹ ¹ ¹

¹ Matirao sam Garija lovcem. Klasi~-

na lova~ka pri~a. ¥ Miladin BERI]

SLABOSTI, IME TI JE @ENA

Svjetski prvak u verziji FIDE jedini imao preko

2.800 poena, a u ovom trenutku najblièm pratiocu

bjeì ~ak 34 poena

Najvi{e zahvaquju}i mladoj Ma|arici Ziti Raj~awi, u koju

je bio zaqubqen, Robert Fi{er pristao na jo{ jedan me~

sa Spaskim, a on je odigran 1992. godine na Svetom Stefanu

\Xorx Alen Tomas:

Svestrani sportista

\ Boris Spaski i Robert Fi{er: Susret

poslije dvije decenije

David Navara: Najve}i

napredak

Rje{ewe iz pro{log broja

1.Db8 Lb7 2.De8#

(1...Le3 2.Dd6#);

. . .

RAMPA LO[EM GORIVU - Glas Srpske

Documents

Transcript of RAMPA LO[EM GORIVU - Glas Srpske