Skupljenovinejj - Glas Srpske

19
U BANJALU CI SVEČANO O BILJEŽEN DAN OMLADINSKIH RADNIH BRIGADA počelo akcijaško Ijeto BANJALUKA, pon e dj e ljak, 1. apr i l 1985. Bro] 4365 God i na XLII C i jena SOdinara Ф Ove godine u Banjal ucl SORA u i kuiturno-zabavnim programom dvijesmjene^Svečanimdef l leom ро^еЈо akcljaško Ijeto OD DANAS S k up l j e no v inejj Ф ..Glas“ pet dana u sedmici po 30 , a subotom nedjeljno revi jalno izdanje 32 dinara Као i svi dnevn i infor ma t ivno -po litički list ovi i , , Glas“ je u sve težoj materij a lnoj s i - tuaciji. Javnosti je već poznato da su p roizv- ođaći rot o -papira nedavno zatražil i po- većanje cijena 64 odst o i to unazad, od 1. ja- n uara ove godine. Тај udarac bez povećanja svo ji ti cijena dnevna štampa ne bi mogia d a izdrži. Uz to, smanjena je i isporu ka no- vinskog papira, a nevolje su p ritisnule i pr- oizvodate. jedine dvije la b ri ke nov i nskog papira u zemlji „Đuro Salaj" u KrSkom I „Matroz" u Sremsk oj Mitrovici. T vrdi se iz ova dva kolektiva da nije bilo izbo ra, jer d r u- gačij e nisu mogli da se oslob o de g ub itaka. Ookazu(u da rade puni m kapacitet om , dasu i scipili sve rezerve Stednje, ali bez mnogo korist i , jer su o visne od uvoznih si rovi na čije ci j ene vrtog lavo r astu. Uz po već a nje svih dr ugih troškova roto- papir je svakako najveća stavka u posl ova- nju novinskih kuća. Imadasenijed na r edak- ci j a ne odluć uje laka srca da poveća cijene listovima, pogotovo u sadašnjoj ek o nomsko j situaciji kada su zarade na uda- r u, a za no va poskupljenj a te$ko је naći prostor u po rodičnim budžeti ma. Medutim, kao za sve dnevne l i stove i za „Glas" nije bi l o drugog izt>ora. Od danas „Glas" ćetepetdana u nedjelji kupovati za30 di nara, a „Nedj eljni Glas", subotom za 32 dina ra. Redakcij i p redst<^i da j oS konciz n i j e , temeljitije i sadržajnij e prati zbivanja u Во- sanskoj krajini, zemlji i svijetu trudeć l se da što racionaln ije korist i p r ostor kako bi čita - ocima b ito ponudeno više i n formacija i te- matski h sadržaja. Brlgadlnkoho-rukodlokalnlhđosavezneakclle:sa]ućerašn]e $većanostl u Banlalucl BANJALUKA, 31. mar ta — Svečanim de- fileom (od Kastel a do T rga Edvarda Karde- Ija) i prigod n im p rogramom oko pet hiljada omlad i naca — brigad i sta obi lj ežilo j e Dan omiadinskih radn ih brigada i poćetak ovogodiš nj eg akcijaškog Ijeta. U program u koj i jeorganizovan uz 1. aprll, Dan omladinskih radni ita brigada, ućestvo- val i su : KUD „Kario Rojc", ..Dinar", „Basdan s", „Irena" i „Radio". Ove godine organizuje se u Banjal uci sa- vezna omladinska radna akcija u dvi j e smjene (ju l i-avgust). Brigadisti će biti smješteni u Studen tskom centru „Veljko AKCIJAŠKO PRLSJKĆANJE LOPATA UMJESTO PUŠKE џ Ф Prvi aprilski dan budi sjećanja na jedno herojsko doba u kojem su se m ladi bezrezervno uhvatili ukoštac sa obnovom i izg- radnjom zemlje Vlahovtć " a radove će obavljati na prostoru Siroke rijeke, Тако je i ova današn ja svećanost bila uvod, ne samo u poćetak ak- cijaškog Ijeta nego i najava ovoljet ne omla- dinske radne akcije која ć e u Banjaluci prvi put biti saveznog ranga. Gosti omladinske organizacije SOUR-a „Rudi Cajavec" i gost l О К SSO Banjalu ka bi- ii su i predstavnici (njih sedmoro) kl u bova jugoslovenskih radnika iz Nirnberga i sjever ne Bavarske koji, takode, pripremaj u jednu br l gadu za ovogodišnj u akciju. N. G. Snimio: V. GARIĆ * IZDNEVNIKA BRIGADISTA : NA TRASU : I po KiSi Strana 4. POCELA PROLJETNA SJETVA PRVI hektari - grasku ф Sjetvom graška na 128 hektar a na parcelama . .Ratarstva" iz Nove Topole počela ovogodi šnj a sjetvena ofanzi va S t rana 3. Poporrtćm I Redieplta blole naJuzbudllMflnare- vlfl bokea u „Bortku“. 9 JED I NSTV O (BČ) - BORAC 1:0, SPL IT — OLIMP IJAIrOLNO-^ VI SAD - SlBENIK 1:1,JEDINST V 0 (В;) - RADNIK 1:0, ĆELIK — LEOTAR 3:1, SPARTAK — KIKIN D A 1:0,GOŠK-JUG — MA- RiBOR 0:0, VRBAS — IPRO LETER ! 3:0,CRVENKA — RUDAR ЗЛ ^ * PO D GRMEC - BORAC (TD) 3:0; BRATSTVO - BORAC (BD) 3:0; LJUBIĆ — ŽELJEZNIČAR 3:0; ELEKTROBOSNA — VRBAS З.-О; BEREK — LAKTAŠI 3:1; ŠATOR — MLAD O ST 0:0- BSK — PRIJE D OR1:0 * REVIJA BOKSA U ..BORIKU": .,PLAVI“ - „CRVENI“ 10:10 f RUKOMETASI BORCA DO BODOVA — POBJEDA PROTIV ŽEUEZNIČARA 24:22. OD DANAS CM a> ф c <0 w (/) NOV I FELJTON » В Ш А ? „UzSO-godtinllcurođeniaiaitltevnlluiHaMfiaKilaća** » - - . . . ' - - ,r-- Ч ' * ' -,-v- *-V

Transcript of Skupljenovinejj - Glas Srpske

U BANJALUCI SVEČANO OBILJEŽEN DAN OMLADINSKIH RADNIH BRIGADA

počelo akcijaško IjetoB A N J A L U K A , p o n e d je l ja k , 1. a p r i l 1985.

B ro ] 4 3 6 5 G o d i n a X L II C i je n a S O d in a ra Ф Ove godine u Banjalucl SORA u i kuiturno-zabavnim programom dvijesmjene^Svečanimdeflleom ро^еЈо akcljaško Ijeto

OD DANAS

Skuplje novinejjФ ..Glas“ pet dana u sedmici po 30, a subotom nedjeljno revi jalno izdanje

32 dinaraКао i svi dnevn i in forma t ivno -po litički

listovi i ,,Glas“ je u sve težoj materija lnoj s i- tuaciji. Javnosti je već poznato da su p roizv- ođaći roto-papira nedavno zatražili po- većanje cijena 64 odsto i to unazad, od 1. ja- nuara ove godine. Тај udarac bez povećanja

svo jiti cijena dnevna štampa ne bi mogia da izdrži. Uz to, smanjena je i isporuka no- vinskog papira, a nevolje su p ritisnule i pr- oizvodate. jedine dvije lab r ike nov inskog

papira u zemlji „Đuro Salaj" u KrSkom I „Matroz" u Sremskoj M itrovici. Tvrdi se iz ova dva kolektiva da nije bilo izbora, jer d ru- gačije nisu mogli da se oslobode gub itaka. Ookazu(u da rade punim kapacitetom , dasu isc ip ili sve rezerve Stednje, ali bez mnogo koristi, jer su ovisne od uvoznih sirovina čije cijene vrtog lavo rastu.

Uz povećanje svih d rugih troškova roto- papir je svakako najveća stavka u poslova- nju novinskih kuća. Im adasenijedna redak- c ija ne odlućuje laka srca da poveća cijene listovima, pogotovo u sadašnjoj ekonomsko j situaciji kada su zarade na uda- ru, a za nova poskupljen ja te$ko је naći prostor u po rodičnim budžetima.

Medutim, kao za sve dnevne listove i za „Glas" nije b ilo drugog izt>ora. Od danas „Glas" ćetepetdana u nedjelji kupovati za30 d inara, a „Ned jeljni Glas", subotom za 32 dinara.

Redakcij i predst<^i da joS koncizn ije , temeljitije i sadržajnije prati zbivanja u Во- sanskoj krajini, zemlji i svijetu trudeć l se da što racionaln ije koristi prostor kako bi čita- ocima b ito ponudeno više in formacija i te- matskih sadržaja.

Brlgadlnkoho-rukodlokalnlhđosavezneakclle:sa]ućerašn]e $većanostl u BanlaluclBANJALUKA, 31. mar ta — Svečanim de-

fileom (od Kastela do T rga Edvarda Karde- Ija) i prigodn im p rogramom oko pet hiljada omlad inaca — brigad ista ob ilježilo je Dan omiadinskih radn ih brigada i poćetak ovogodišnjeg akcijaškog Ijeta.

U programu koj i jeorganizovan uz 1. aprll,Dan omladinskih radn iita brigada, ućestvo- vali su : KUD „Kario Rojc", ..Dinar",„Basdans", „Irena" i „Radio".

Ove godine organizuje se u Banjaluci sa- vezna omladinska radna akcija u dvije smjene (ju l i-avgust). Brigadisti će biti smješteni u Studen tskom centru „Veljko

A K C IJ A Š K O P R L S JK Ć A N JE

LO P A T A U M JESTO

PU ŠKEџ

Ф P r v i a p r i ls k i d a n b u d i s je ć a n ja n a je d n o h e ro js k o d o b a u k o je m su se m la d i b e z re z e rv n o u h v a t i l i u k o š ta c sa o b n o v o m i iz g - ra d n jo m z e m lje

Vlahovtć" a radove će obavljati na prostoru Siroke rijeke, Тако je i ova današn ja svećanost bila uvod, ne samo u poćetak ak- cijaškog Ijeta nego i najava ovoljetne omla- dinske radne akcije која će u Banjaluci prvi put biti saveznog ranga.

Gosti omladinske organizacije SOUR-a „Rudi Cajavec" i gostl ОК SSO Banja luka bi- ii su i predstavnici (njih sedmoro) k lubova jugoslovenskih radnika iz Nirnberga i sjeverne Bavarske koji, takode, priprem aju jednu brlgadu za ovogodišnju akciju.

N. G.Snimio: V. GARIĆ

* IZDNEVNIKA BRIGADISTA

: NA TRASU: I po KiSi

S tra n a 4.

P O C E L A P R O L J E T N A S J E T V A

PRVI h ektar i- graskuф Sjetvom graška na 128 hektara na parcelama ..Ratarstva" iz Nove Topole počela ovogodišnja sjetvena ofanziva

Strana 3.Poporrtćm I Redieplta blole naJuzbudllMflnare-

vlfl bokea u „Bortku“.9 JED INSTVO (BČ ) - BORAC 1:0, SPL IT — O LIM P IJAIrOLNO-^VI SAD - S lBENIK 1:1,JEDINSTV 0 (В ;) - RADNIK 1:0, ĆELIK— LEOTAR 3:1, SPARTAK — K IK IN DA 1:0,GOŠK-JUG — MA- R iBOR 0:0, VRBAS — IPROLETER ! 3:0,CRVENKA — RUDAR ЗЛ ^* POD GRMEC - BORAC (TD ) 3:0; BRATSTVO - BORAC (BD ) 3:0; LJU BIĆ — ŽELJEZNIČAR 3:0; ELEKTROBOSNA —VRBAS З.-О; BEREK — LAKTAŠI 3:1; ŠATOR — M LAD OST 0:0- BSK — PRIJEDO R1:0* REVIJA BOKSA U ..BORIKU": .,PLAVI“ - „CRVENI“ 10:10 f RUKOM ETASI BORCA DO BODOVA — POBJEDA PROTIV Ž E U E ZN IČ A R A 24:22.

OD DANASCM

a>фc<0w(/)

NOVI FELJTON »ВШ А?„U zSO -god tin llcu rođen ia ia itltevn llu iH aM fiaK ilaća** »

- - . . . ' - - , r - - Ч ' * ' -,-v- * -V

H I! a k tu e ln o s tiE K O N O M S K I O D N O S I S A IN O S T R A N S T V O M

M o t lv is a t iSkupštini Jugoslavije dostavljen

je Nacrt rezo lucije o po lltlci ekonomsk ih odnosa SFRJ s inost- ranstvom. U pitanju je . kako piSe Tanjug, amb ic lozan pokušaj da se na ovom izuzetno značajnom sektoru privredlvanja prevazidu neke slabosti i da se naši ekonom- ski odnosi sa inostranstvom još vi$e pobolišaju .

Rezolucija utvrduje osnove od kojih će Savezno izvršno v ijeće pciaziti p rilikom izrade dugoroć- nog d ruštvenog p lana razvoja, za- tim društvenog plana razvoja od 1986.do 1990. igodlšnjih rezolucijao društveno-ekonomskom razvoju u oblast) ekonomske saradnje sa inostranstvom. Ovom rezoluc ijom cjelovito se reafirm lšu načela i st- rategija SFRJ I njene privrede u razvoju ekonomske saradnje s inostranstvom I podvlači spremno- st Jugoslavije da kao otvorena ze- mlja saradujesa svim naprincipim a

uzajamnog uvažavanja i poštova- nja obostran ih interesa.

U Nacrtu rezolucijesekonstatuje da jepogrešan položaj našezemlje u međunarodnim ekonomskim odnosima posljedica, prije svega. poremećaja u sopstvenom ekono- mskom razvoju, zatim u autar- hičnosti, nedostatku izvozno- razvojne strategije, u previsokoj spoijnoj zaduženosti, neodgovara- jućem reagovanju na energetsku krizu i u nezadovoljavajućoj orga- nizovanosti i usk ladenosti djelova- nja no.silaca ekonomske saradnje s inostranstvom. Zbog ovih, a i dru- gih slabosti koje nabraja Nac rt rez- olucije Skupština Jugoslavijetreba da utvrdi osnove politike, smjer- nice i pravceaktivnostiutojoblasti.

T e ž lit* st ra teg ij* ekonomskih odno ta b ić*, kako м naglaiava u nacrtu ovog dokumanta, u dalio) akspanziji Izvoza, a na ocnovi vaće p rodukilvnoat l rada I aflkasni jag

poslovan|a. Izuzetno je važno us- kladivanje pojedinačnih i zajedni- čkih interesa različ itlh subjekata u planiranju i realizac iji ekonomskih odnosa s inostranstvom, sve radi postizanja optim alnih ukupnih Izv- oznihefekata.Toje iuslovzaostva- rivanje integrac ionih procesa i podjela rada u jugoslovenskoj privredi I to dru ltven im plani- ranjem i usmjeravanjem privred- nog razvoja na jedinstvenom jugoslovenskom tržištu.

Nacrt rezolucije insistira na ta- kvim rješenjima koja će udruženi rad motivlsati trajno na izvoz. To znaCi, izmeduostalog, datrebaraz- vijati proizvodnju robe u kojima imamo, tii možemo Imati kompara- tivne prednostl. Od presudnog značaja je i poboljšanje kvaliteta rotje koju izvozimo. Pored klaslčne robne razmjene Nacrt rezolucijene zapostavija proizvodnu i tehničko- tehnoloSku saradnju sa svim ze-

mljama za industrijsku kooperaci- ju, finansijsku saradnju i zajedni- čka ulaganja. N e manjl značaj ima tranzitni saobraćaj i turis tička privrda. I u saobraćaju, i u turizmu imamo mnogobrojne prednosti, prija svega prirodne.pa bi valjalo uCiniti svešto je moguće da se uslo- vi poslovanjaovih privrednihgrana unaprede.

Radi postepenog prevazilaženja visoke zaduženosti vaija utvrditi program normalizaclje spoljne li- kvidnosti. Osnovna orijentacijatog programa biće smanjenje stepena zaduženosti svođenjem godišnje otplate dugova ha 25 odsto de- viznog priliva do 1990. godine, smanjenje iznosa duga i stepena zaduženosti om ogućiće, kako se naglaSava u Nacrtu rezolucije, raz- vijanje normalnih kredltno- finansijsklh odnosa s inostranst- vom.

P R E N O S IM O

V J E S N IK

Izbor

lljecnikalake smo dovoijno već svjeeni

da je samoupravn lh od iuka rad- nih IJudi I gradana sve man{e, jo i se oClto moramo m irlt l I s po java- ma Javnog krien|a donesenlh zakona. Clnl *e take da ie o pet ispod žlta, llega ino i nezakonlto, negdje prihvaćena neka od iuka ko)a ogranlCava ustavno pravo gradanlma u SR Hrvatsko) I prava Iz Zakona o zdravstvenoj z a it ltl I zdravstvenom osiguranju — na Slobodan izbor li je£nika specija- litta I bolnlCke ustanove.

N aime, ovIh *e dana Iz zagreba- čkih bolnica tjeraju, jo i bolje reCeno — ne primaju tM lesnici Iz druge općlne. Na pitanje zmilo Ih dotlćnl specljalist ne mo2e prim l- t l, dobiva te odgovor da je sada to vrto st rogo zabranjeno, da se pr i- maju samobolesnlc lopćlnekojo j bolnica pripada.

Takvi slu fa jevi dogadaju u redovno radno vrt|eme, dakle ne u dežursfvlma, kad postoji po dje- la na nice po općlnama, lako se od te odiuke Izuzimaju bolesnici koji se llje£e staino u nekoj odredenoj bolnk;l.

Ogranifiavanje prava na zattitu zdravija I Inaće je u modi, staino u dragim, dakako nepovoijnljim varljantama. Praktlćkl, sve od- luke koje se donosa u bllo kojim organlma ill SIZ-ovlma Imaju na- IK je najobKn ljag кПепја zakona I uslavom utvrdenlh prava na za- it ltu zdravija I lljećenja.

Istodobno je na javnoj raspravl I sluZtMnl paket kojIm se pokuia- va Izmljenlt l Zakon o zd- ravstvenoj za itltl s jedlnlm clljem— u iled je tl na bolasniku I napla- t ltl llje^enje v lie puta — udjelom gradana.

Kad već znamo da ja standard ugrožen na mnoglm tronlovlma, b llo bl svakako pametno da se ne ugrožava I za itlta zdravija.

T. INDIK

KAKO NAĆI DOBROG IZVODACA RADOVA

ROKOVI KAO GUMAU vrijeme smanjene investicione

potrošnje obezbijediti sredstva za neki novi objekt nije nimalo lako. Medutim, i onda kad se u tome us- pije, kad se obave sve silne pred- radnje koje prethode gradnji, često se dešava da prve muke za inves- titore nastaju tek poslije polaganja kamen-temeijca. Naići na izvodača radova koji će poštovati dogovorene rokove ravno je zgo- ditku na lutriji, a kad se desi da neki od njih posao zavrSi prema dogovoru i ugovoru, povod je to za svećanosti, za bom baste napise u novinama.

Prekoračenja koja mogu datraju i po godinu pa i više, biće samo ovlaš dotaknuta I za njih će se naći to liko „objektivnih teškoća" pa će

izvođačima radova ponovo ..pripasti" priznanja jer savladati sve nestaSice materijala na trž iitu , dispariteta cijena, klizne skale i druge sll£ne graditeijske nevolje nije nimalo laka i jednostavnastvar.

U srbačkoj opStini koja je poslje- dnjih godina doživjela intenzivan razvoj, ovakvih prim jera je na- pretek. Najnoviji bilježimo u „Vrbasovom" OOUR—u Mehani- čka prerada drveta gdje je sa „Tehnoradom" iz Dervente joS početkom 1984, godine zakljućen ugovor o izgradnji novog pogona primarne prerade drveta. Ugova- rači su kako je to uobiCajeno pre- cizirali svoje obaveze i pogon, od koga se mnogo očekuje, trebalo je da bude zavrSen i uključen u pr-

oizvodnju krajem proSle godine . Medutim , nastale su, razumije se, objektivne teškoće i novi pogon puževim korakom stigao je do kro- va. U meduvremenu, kolektiv Me- haničke prerade nabavio jeopremu koja skoro godinu dana leži u pake- tima u krugu fabrike.

Ovih dana radovi na izgradnji pogona su nastavljeni i najnovije prognoze govore da bi novi pogon za prorez oblovine mogao početi rad negdje potkraj ove godine, odnosno sa punu godinu zakašnje- nja, pod usiovom da se ne jave nove „objektivne teškoće". Ovo najno- vije srbafiko iskustvo govori da pri- likom izbora izvođać a radova treba otvoriti četvore oć i.

2 . SARIĆ

KontinuitGt akclje

Zahvaljujući akt lvnosti Saveza komunista i drugih društveno-političk lh orga- nlzacija ko ja u kontinuitet u traje već više od tri godine, političko-bezbednosna sl- tuacija na Kosovu je svesta- bilnija. Osujećeno je otvoreno djelovanje a lban- skih nacionallsta i iredent is- ta u mnoglm sferama života I rada. Sada se skoro i ne us- uduju da otvoreno istupaju, što neznači da ida ljenede - luju. Glavno oružje nepr l- jatelja sada su parole i pamfleti mada im je ak- t ivnost i tu u značajnoj meri opala. Izazivanjem sporadi- čnihekscesa, podmetanjem požara, 'silovanjima, skr- navljenjem nadgrobnih spomenika, napadima na imovinu Srba I Crnogoraca albanski Iredentisti nastoje da stvore atmosferu nesi- gurno sti i time, razumljivo, da podstiču proces iseljava- nja Srba i Crnogoraca.

Medutim, podvukao bih da ne treba zanemarit i ni delovanje srpskog i crnogo- rskog nacionalizma koji se- ju nepoverenje u progre- sivne snage Kosova, nastoj- CĆ1 da pokažu kako se na Kosovu niSta ne postiže u stabilizovanju stanja, dovo- deći u pitanje mogućnost zajedničkog življenja Srba, Crnogoraca i Albanaca. (Svetislav Dolašević, pred- sjednlk Pokraiinskog ko- miteta SK Kosovo, u inter- vjuu ,,Borbl“)

ORGANiZOVANJE ZDRAVSTVA U KLJUĆKOJ OPSTINI

KORAK NAZADOpštinski komitet SK K ljuč se

posljednjih godina sve ćeSće bavi problemima zdravstva u ovoj ko- muni. Prvo se raspravljalo o konceptu samoupravnog orga- nizovanja i posljedicama koje ono nosi za ključki Dom zdravija. Potom je vodena i iscrpna rasprava o sam- oupravnom interesnom organizo- vanju zdravstva u svjetlu realizacije Zaključaka Četvrte sjednice CK SK BiH.

Kao i na svim ranijim skupovima, posvećenim ovoj temi, opet su se čule kritičke ocjene, upotpunjene nezadovoljstvom onim Sto je kori- snicim azdravstvenezaStitedonije- la integracije Doma zdravija sa Klinićko-bolnićkim ceiitrom u Ba- njaluci. Time je dom zdravija izgu- bio status radneorganizacije,što|e najmanje važno. A ll izgubljeno je 60 posto sredstava za sekundarnu zdravstvenu zaStitu. Apoteka je integrisana sa zasebnom radnom organizacijom, smanjio se veliki broj kreveta u stacionaru, a pitanje je hoće li i preostali ostati kad bude zavrSena izgradnja novog banja- lučkog Kliničkog centra.

K ljućki dom zdravija sa 160 zaposlenih, od kojih tridesetak Ije- kara opSte prakse i specljalista, sveden je praktiCno na nivo zd- ravstveneambulante, je rza io leoz- biljn iji spec ijalistiCko-konsultativ- ni pregled pacijenti moraju putova- ti po nekollko puta u Banjaluku, kao da bolest može pričekati dok se ne

osiguraju potrebni kapaciteti i kadrovi.

Negodovanjo ključkih osigurani- ka izaziva rad stručne komisije za upućivanje bolesnika na lijeCenje. Dok je to ranije radila komisija ključkog Doma zdravija I upućivala boleenike na liječenje tamo gdje je to stvarno bilo neophodno, makar se radilo i o klinikama u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu, sada to radi banjaluCka komisija i, razumljivo, radi štednje sve bolesnike zadržava pod krovom svog Bolničko- kllničkog centra.

Na sjednici Komiteta SK čulo se i ogorčenje boraca NOR—a, nosila- ca „Spomenice 1941“ , kojima je Z akonom zagarantovano lijećenje gdje oni to žele, all ih u tome pome- nuta komisija iz Banjaluke ograničava.

Očito je da integracija zdravstva nije dala oćekivane rezultate jer je zdravstvena za$tita postala udalje- nija od pacijenata. Bolesnom eovjeku ne trbaju velike „fabrike zdravija", u koje će putovati poput pokvarene maSineza remont. Bole- sniku treba blizina zdravstvene us- tanove I njegov Ijekar, prijatelj i poznanik, koji će ga liječiti i lijepom rijećju , ne samo medikamentima.

Ovakvom integracijom, u ime neke neprovjerene ekonomske računlce, zdravstvo se otuduje i de- humanizuje. K ljučani pitaju za$to preko njihovog zdravija?

O.FILIPOVIĆ

Let-'

DokoNINKOVIĆ

,G L A S “ L is t Socija listickog saveza radnojs; naroda

O p ž tin e o s n iv a č i: B a n ja - lu k a , B o sa n ska G ra d i- š ka , Č e lin a c , K o to r - V a ro š , L a k ta š i, P r- n ja v o r , S k e n d e r-V a k u f i S rb a c .Iz d a je i š ta m p a N IG R O ,,G la s “ B a n ja lu k a , U lic a A V N O J -a93 .

Predsjednik Poslovodnog odbo- ra NIGRO „Glas“ EdJiem Čizmič _________________

Direktor i odgovorni urednik Nebojša Radmanovič

I'mliiji- R<il;iki ijski kolt'Ki j: M irko K isjan (lianj.iliirka linmik.i . Emin Krkic |K)|>iiiliK’Mii <l<sk), Tom a M »r ić s|>i>rl . M ile i M ilinovic И.л.иик.1 kr.ijiiu M iro

M ladrnotić (icliiiu ka mlaki ija . Sabira Pira|;ić (<l< <k . Nada PuvaiHc kiillma . Neb- o jia Radm anović (cliirkloi i iHlKimimi iiicdnik . Fadil Smajic liniiiikr . D rag iia Sprrm o ,.\<ч1ј< Ijni (;las).

N o v i i i s k i l l i s l a I v a n A n d r i H ć , N u s r r t a B o r i c P ix i l ' j r d i i i k E d h r m C l i -

m i ć , M i l e n k o Ć r r k e t a , J o v o K n k e z , R a d o j k a K u i m a n o v i i , P r e d r a g l a i a r r v i c ,

O t o M a r u i i c , I s l a m M r h d i c , B r a n k o P i v a 4 » v i ć , N r b o j i a R a d m a n o v i c , G r o z d a

N » n a d T r i f u n o v i c , F r a n j o V a r d i ć . __________________________________________________________

Prv i broj „Giasa“ izašao je kao organ NOP-a za Bosansku krajinu u Župici kraj D rvara, 31. jula 1943. godine . Poslije oslobodenja.Glas* iziazi u Banjaluci kao organ Oblasnognarodnogfrontadojuna 1951. Od IX 1953. iziazi kao organ SSRN pod imenom .Banjalučke no- vine", a od 29. novembra 1955. po^ imenom „Kraji^ke novine“ . Od 13. maja 1963. list ponovo iziazi pod imenom ,Glas“ . Ukazom Predsjedništva SFRJ od 19. jula 1968. ,Glas“ je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebmim zracima. Od 8. februara 1983. „G las“ iziazi kao dnevni list.

2.STRANA GLAS, ponedjeljak, 1. aprii 198S.

bosanska k ra jin a

Ш POCELA PROLJETNA SJETVA

Prvl hektarl grasku*S]etvomgraSkana128hektara

Ш na parcelama „Ratarstva" iz Nove Topole počela ovogodi-

ijxl šnja sjetvena ofanziva

Š:|: n o v a TOPOLA, 31. marta — Vr ijedni ratari g ledaju u nebo. KiSa i vjetar ome li

Х $ su ih i pokvarili im sve sjetvene planove U Vo jvod in i i Slavonljl zakasnila jesjetva Seceme repe, u Bosansko j kra jin i g rašak je vec odavno 'trebalo da bude posijan , a

л;:- trakto r je tek u nedjelju ušao u poija i zao- :;X' rao prvu ovopro ljetnu brazdu.

— Pdjopriwrediwi godina kasnl pe- ’<<: toWMtak dam , aii bHka s vrmiwnom se I;;:-: moradobitl.UMnomdanuobavliaiuse <<:' »vl radovi — oranje, 1ап|1гап|е, si)an|e... УА- To nam |e, za sada, Jedini na£ln da sus- ::x: tignemo propuiteno. S|etya graika )e

većtrebalodabudezavrie fia .am i sm ole Ш tek zapoteli. Nadamo и da će lijepo

vriieme p o l^ a t l duže i da će sjetva b IH, ip A , na vriieme obavljena — kaže nam Jovo Todorovlć, direktor OGUR-a „Ratarstvo" iz Nove Topo le.

Sjetvom g raška u stvari poče la je :w ovogodišnja najveća sjetvena ofanziva ft;:; na p ^ ru č ju AlPK-a „Bosanska krajina". Ш GraSkom će biti zasijano 128 hektara. K v Sav rod ćeb iti raspoređen ,,Vitaminci‘‘ za 'Х;:- konzerviranje i ,,Leviti“ iz Bosanske Gra-

diške za zamrzivače.— Za dni$tveni aektor obezbijeden je

potrebni repromaterijal. Medutim, za In- dM duabie polioprivrednike do sada je

KOTOR—VAROS

PoCelaizgradnjaenergane

KOTOR—VAROS, 31. marta — U pri- sustvu većeg broja radnika, izvođača radova i gostiju u subotu je u Kožarsko- preradivaćkoj RO „Proleter" organizova- na radna svećanost, kojom prilikom je po ložen kamen-temel jac za energanu. Pripreme za poćetak njene izgradnje počele su još prije t ri godine, kada su 34 OOUR-a potp lsala društveni dogovor o f i- nansiranju izgradnje ovog objekta. Konkretna realizacija program a.toplifika- cija zapoćeta je u 1984 godini, kada je završena izgradnja investicionog progra- ma i poče la aktivnost na zatvaranju konst- rukc lje finansiranja. Nosloci realizacije izgradnje energane, KPRO „Proleter" je do sada izabrao isporučioca kotlovskog postrojenja i izvođača gradevinskih radova.

Ovim projektom zamijenice se tečno čvrstlm gorivom , čime će se postlći velike uštede . Za sve fabrike u okviru „Proletera" i ostale industrijske kapacitete obezbje- dice se dovo ijne kolićine toplinske ener- gije . Značajno je istać i da je ovo prvi energetski pro jek tu Republcizakombino- vanu proizvodnju toplotne i eletrić ne energije.

Kamen-temeljac za izgradnju energane položio je Đorđo Arsenić, predsjednik Radničkog savjeta „Proletera".

D . K .

BOSANSKAKRUPA

Odifela za Libiju

BOSANSKA KRUPA, 31 marta — Teks- tilc i bosanskokrupske „Lepe Radić", koja posluje u sastavu RO „Kombiteks" Bihać, sve uspješnije proizvode plasiraju na inostrana tržišta. Tako je nedavno došlo do potpisivan ja ugovora za izvoz na tržište Libije.

Prema ugovoru Krupljani će u L ib iju do jula Izvetl veće količlneodjevnih predmeta iz programa dječije konfekcije.

U COUR -u „Lepa Radić" su zadovoijn i ovim poslom, dodajući da kvalitetom, dob- rim dizajnom njihov i p roizvodi sve viSe osvajaju inostrana tržišta.

B. V .

obezbijedeno 50 odsto potrebnih mine- ;:;X ralnlh dubriva. Iz Poijske je nabaviieno 450 tona sjemena kvalitetnog krompira, X;:- |er )e ova kultura neoptMdna si rovina X;:; „G lam l“ Iz Glamoća, a da bi se obezblje- 'y> dHa sirovina „ V it r Iz Skender-Vakufa Ix j: os iguranoje 340 Iona siem enskezoM — ka ie Josip Krutliak , sekretar Regio- nalnog odbora za koordinaciju radova u :|:X poljoprivredi. I-X;

Izvještaj sa poIja na kojima su ozime ku lture za sada je povoljan. Pšenica je u Ш dobrom stanju, a sunce bi jo j izuzetno prijalo. Prihrana je na vrijemeot>avljenai ako vr ijeme bude naklonjeno ralarima, može se oćekivati i t>erićetnažetva. UIja- na repica, koja je zasijana za potret>e ;:V: uljara u Brčkom i Zagrebu za sada se dobro drži. Istina, ova kultura je zasijana уУ- samo na poljima društvenog sektora.

R M. :X;:

USPJESI PRNJAVORSKIH UGOSTITELJA

DomaćinskoposlovanjePRN JAVOR, 31. marta — Ugostiteljskoj

privredi baš ne „cvjetaju ruže" posebnone u posljednje vrijeme kada su više cijena smanjile broj posjetilaca kafana, hotela i drugih objekata. Osjetili su to i u Ugos- titeljskoj radnoj organizac iji „Cer"' iz Pr- njavora koja svoje objekte, osim j Prnjavo- ru, ima i u viSe seoskih mjesnih zajednica ove komune. Svakako su najatraktivniji hotel „Nac ional" u Prnjavoru, pofom banjsko-rekreativni kompleks u Kulašima i motel na Ukrinskom lugu. Usvim objekti- ma ovog kolektiva zaposleno je 310 radni- ka, a ovaj broj povećaće se proširenjem objekata u Kulašima £to je planirano vec za ovu godinu.

lako je prošla godina bila izuzetno teška u ovom kolektivu ostvarili su ukupan prihod od 337.000 000 dinara što je za 46 odsto više nego god inu dana ranije. Za- hvaljujući domaćinskom poslovanju i dohodak je porastao za 43 odsto, a za aku- mulaciju je izdvojeno 18.000,000dinara, ili 41 odsto više nego godinu dana ranije . Treba istaci da je ,,Cer" po uspješnosti poslovanja u „Krajlnaturistu", u okviru ko- ga posluje. odmah Iza banjaluć kog „Kontinentala", štoznaći dasu prnjavorski ugostlteiji uspješniji i od poznatijih kolek- tiva iz većih krajiških mjesta.

Dobro poslovanje ne znači i dobre lične dohotke. Jer, prosjećan ličn i dohodak prošle godine ovdje je iznosio svega 14.735 d inara, ali su i pored niskih lićnih dohodaka poštovali društvene norme i nije bilo prekomjernog izdvajanja.

M. M .

Zapaženirezultatimladih

BOSANSKA KRUPA, 31. marta — Pred mladima u Bosanskoj Krupi sto jevain iza- daci u pretkongresnoj godini, što od njlh zahtijeva još veću aktivnost u izvršavanju svakodnevnih zadataka. Posebno, treba brže rješavati problem zapošljavanja mla- dih u ovoj komuni, gdje posao ćeka blizu1.000 mladih do 25 godina.

Na nedavnoj Izbornoj sjednici OK SSO istaknuta jeaktivnost mladih u provodenju Dugoročnog programa mjeraekonomske stabilizacije, njegovanju revolucionarnih tradicija iz NOB—a i dobrovoijnog omla- dinskog rada. Samo prošle godine izvpdeno je 113 lokalnih radnih akctja sa vlše od 14.000 učesnika, koji su dali više od36.000 radnih sati.

Za novog predsjednika OK SSO Bosan- ska Krupa sa jednogodiSnjim mandatom izabrana je Jasna Salihagić iz OOUR-a „Lepa Radić".

B. V.

BIHAĆ

Obilježenagodišnji-

caoslobođenjaШ Partizanskim jedinicama koje su učestvovale u konačnom oslobodenju grada uručene plakete

B1HAĆ, 31. marta — Radni ljudi i gradani Bihaća o bilježil i su jubiiarnu 40-god išn jicu konačnog oslobođe- nja svoga grada. To m prilik om evoci- rane su uspomene na 28., marta 1945. godine, kadaje25hiljadaborac^naše slavne Narodnooslobodilačke vojske donijelo slobodu ovom drevnom gra- du na Uni.

Sinoc [e u dvoran i na Lukama od- ržana svečana akademija posvećena ovom značaj nom istorijskom do- gadaju, na kojoj je o bid za oslobodenje grada govorlo predsjed- nik Opštlnskog komlteta Saveza ko- munista Bihaća Irfan Saračevlć.

Posllje toga predsjednik Skupštine opštlne Blhaća Joso 2ivković uručio je najviše priznanje ove zapadnokra- jiške komune Plaketugradajedinica- ma koje su učestvovale u borbama za konačno oslobođenje Bihaća. Ova priznanja biće brižljivo čuvana u spomen-sobama 19 jedinica koje па- stavljaju svijet le tradic ije partizansk ih jedinica.

Jutros su predstavnici društveno- političkih organizacija i Skupštine opštine položili vijence i bukete svježeg cvijeća pred spomen-ploče. Prvoj tenkovskoj brigadi i Trećoj prekomorskoj brigadi, koje su prošle godlne otkrivene na platou ispred Kapetanove kule, na partizapsko spomen -groblje u Borićima kao i na druga spomen-obilježja iz naše slavne narodnooslobodilačke borbe.

D. М.

^KRETANJE P A R TIJSK O G ^ CLANSTVA U BOSAN- I SKONOVSKOJ KOMUNI U 1 PROSLOJ GODINI

I

Oslabljenointereso-

i vanjeBOSANSKI NOVI, 31. marta

— Broj članova Saveza komu- nista u bosanskonovskoj opštl- n i u prošloj, u odnosu prema 1983. godini, po rastao je samo za osam. Uzroke ovakvom sta- nju treba tražlti u odiasku ve- likog broja mladih u JNA, te u zapošljavanju i školovanju iz- van podrućja komune. IzSKJje isključeno 27 članova, a 41 je svojevoijno napustio ovu orga-

I nizaciju.Ali,123odu kupno153 I OOSK uopšte nisu primale I nove.članove. Ostalih ЗОогда-

I nizacija primlle su 136omladi- naca od ukupno 166 novih članova. Veliki broj osnovnih organizacija zatajio je u društveno-političkom radu, naročito s omiadinom iz čijih je redova uvijek najveći broj vodeće društveno-političke

I organizacije.Po socijalnoj strukturi naj-

više je primljeno ućenika i studenata, pa zatim radnika. Medutim, ukupan broj radnika u Partiji pao je u poredenju s 1983. godini skoro za četiri odsto, dok se broj ekonomista, pravnika, tehničara i ostalih st- ručnjaka pćvećao. Posebno zabrinjava podatak da je broj mladih opao za 76 članovđ u odnosu prema 1983. godini.

___________________

k l ju C k e k o m u n a ln e AKClJE

„KROV"ZA I2NICU

Za radove obezbijedeno pet ml- liona dinara

KLJUC.31. marta— Rječica Ižn ica. koja prot iče kroz centar Kjjuča, odavnoje prestala to da bude. Njenim pretvaranjem u glavni gradski kana- l izacioni kolektor nestao je život u ovoj rječici. Zato su, medutim, iz nje neugodni mirisi gradanima Ključa dugo remetlli normalan život.

Prije nekoliko godina dio korita Ižnice je pokriven, ali je ostalo dosta otkrivenog vodotoka, u samom cen t- ru grada. Sad će, medutim, i taj problem biti skinut sa dnevnog reda. Gradevinci ključke Građevinske radne organizacije „Sana" počel i su radove na prekrivanje korita beton- skim krovom.

Sredstva za ove radove obezbijedili su Samoupravna interesna zajedni^ vodoprivr^e u iznosu od oko četiri miliona dinara i SIZza stamt>enu i ko- munalnu oblast opštine Ključ u izno- su od milion dinara.

Prekrivanjem ižnice u samom cent- ru grada nece biti. medutim, riješeni svi „kanalizacioni" problemi u ovoj sredin i. Potrebno je još zatvoriti dva potoka iz padinskihdjelovagradakoji se u lijevaju u Ižnicu, pa bi kanaliza- ciona mreža tako bila završena.

Naravno, poslije svega ostaće ne- riješen problem prećišćavanjaotpad- nih voda iz Ižnicekojesesadanesme- tano u lijevaju u Sanu i zagaduju i ovaj inače čisti vodotok.

O. F.KOTOR—VAROS

Modernizacijaputa

KOTOR—VAROS, 31. marta — I pored otežanih usiova privredivanja. postignu ti su zadovoljavajući rezu lta- ti u društveno-ekonomskom razvoju komune, što obavezuje Izvršni odbor Skupštine opštine Kotor-Varoš i sve ostale organe da povesti još veću pa- žnju dovršenju započetih i izgradnju novih privrednih objekata. Ovo je na- glašeno na posljednjoj zajedničkoj sjednici skupštinskih vijeća u raspra- vi o radu Izvršnog odbora SO u prosloj godini.

Posebno široka rasprava vodena jeo provodenju društvenog dogovora o udruzivanju sredstava za moderniza- ciju puta Obodnik — šiprage — Kruševo brdo — Bila, pri čemu je ukazano na potrebu razvijanja veće odgovornosti radi izmirenja preuze- tih obaveza i dogovora. Od brojnih pi- tanja razmatranih na odvojenim sjed- nicama skupštinskih vijeća pažnju zaslužuje izvještaj o radu SlZ-a za zapošljavanje i razmatranje informa- cije o toku priprema srednjoročnih i dugoročnih planova razvoja.

D. К.GAZIN

Mjesec . soiidarnosti

CAZIN, 31. marta — Ovih dana zavriena je akcija Opštinske orga- nizacije Crvenog krsta Cazina, pod nazivom „Solidamost na djelu**, na prikupljanju odjevnih predmeta koje će uputiti postradalim od zemljotresa na Kopaoniku. Akclja Je provedena na području grada i prikupljeno je viSe od dvije hil|ade kilograma obuće i odjevnih predmeta. U ostvarivanju akcije najaktlvnijl su bill ćlanovi Osnovne organizacije SSO „Centar" i izviđačl Odreda „Tefik Rko Ćoralić *. Svoj doprinos dall su I koiektivi TOP „25. MAJ“ I HUTRO „DUBRAVA“ obezbjeđivan jem vozila za prevoz prl- kupljenog materijala.

Pored ove, u toku je I akcija sakup- ijanja novčanih priloga za gladne u Africi.

S. S.

STR,\NA3.GLAS, ponedjeljak, 1. april 1985.

b o s a n s k a k r a j in a

UZ 1. APRIL — DAN OMLADINSKIH RADNIH BRIGADAIZDNEVNIKA BRIGADISTA

NA T RASU I PO KIŠI* Na saveznim radnim ak- cijama, na izgradnii želj- ezničke oruge Brčko- Banovići i Samac-Saraje- vo, pa kasnije i Auto-putu „Bratstvo-iedinstvo" učestvovalo je više stoti- na omladinskih radnih brigada 9 Ovo je prisj- ećanje na te davne, en- tuzijazmom prožete da- ne, na jednu mladost koja nije imala svog djethijst- va

Vrijeme le ućinilo svoje. potako bliiede siećanja na one poratne ćane. na akci/aSka Ijeta. udarnikes ргида Brčko-Banovići. Šamac- Saiaievo. A u to p u la ..Bratstvo- ledinstvo ', teške industn/e Zenica. stadiona Koševo u Saraievu im no- gih drugih gradilišta.

Ostaju. tako. zauvijek zapisana samo neka marginalna zapažanja na požutjeUm strapicama dnevni- ka, u izviešlaiima bngadnih rukovodilaca. omladinskoj štampi. koia se sada više nigdje — d o u bi- bliotekama — i пв može naći.

Pnsjecamo se. sloga. posredst- vorrt dnevmka. onih dalokih. po- slijoratnih godi.ra: akcije na izgra- dn ji Auto-puta Bratstvo-iedinsl- v o " .

Radilo se tada na frontu dugom stotiniak kilometara. a brigade iz 'cijele zemlje ratovale su sa kubici- ma I vagonetima. slručn/acimd koji su s iwpovierenjem. veoma ćosto. gledah na опо šlo rade mladi. ne poštujući pri tom nikakve погтв. osim obaveze da se neki dio pula. obiekt il i nadvožnjak. mora završili u predvidenom roku

Približavala se lesen. prohtadna. vlažna. a kiše su sve češće padnle po Cl/ell dan: trasa se izlok.ila. pretvoiila II ž ilko blalo. noge su propadale u п/еда do koliena. I up- ravo u jednom lakvom danu u štab VI sekcije ulazi Мота Blagojević — bilježi to u svom' nolexu Vilez Marković — uredmk .Biltena ' i kažc:

— Čuo sam to na putu za Stavon- ski Brod Prolazikam ionsomladin- cima porednekihselianki Vodapr- skaispodtočkova. Onesesklaniaju

P red p o la zak k u ć i: a k c ija š l na je d n o j o d ž e lje z n ić k ih s la n ica ko je su sam i g ra d ili

u stranu I grde Onda im om ladinci dovikuiu: ,,Strpilo se. drugarice. dogodine neče b iti blata".

M islili su na Auto-put. na niogov gotov kolovoz i vožnju po пјети.

Bil( su iz Banja lutke brigade. Kod nph loS uviieK nema aslaltira- nih puteva. Neće ih b ilm idogod ine (tada se. na prim ior. od Banjaluko do Јајса išlo uskim^ pored riicke. krivudaviri makadamskim pulom i svako putovanje je prodstavlialo na ovoi relacijl pravu avanturii. ра su Vrbasku klisuru prozvali кап/опот Ijudskih nesrecal. eli oni se radu/u kada mogu da utješe selianke.

III... omladinke iz VII banialiii^ke članovi Sii seliačkih radnih zadru- ga. U novembru /е Uebuto da se vratekučama Prošlojepetdandod isteka smiene. a one uopšte ne misle na povratak Onda ic lednog dana stiglo pismo od zadrugara Zvali su ihnatrag. Omladinkesnрг- očitale pismo, ali n isii pošlo Odgovorilo su kratko

— Auto-put loš nije gotov. ne inožemo ga ostaviti...

Obukle su pantalone i otišle po- sliie na trasu. ч blato. počeleutovar vagoneta.

Kiša le padala. Zastave kisnu.— Danas moramo raditi bolie

nego po lijepom vremenu — kaže komandant brigade. Valja ispunih narmu. a to znaći loš jedno udar- ništvo. peto po redu. i zastavu sek-

cije. Biće naibolji na trasi.G raditelji su naučili na teškoće. I

na ispadanje vagoneta s kolosiieka I na mračne. oblačne noći. Onizna- ju što znači borba za rok: tu su. medu n/ima udarnici sa ran ijihak- cija. sa pruge Brčko-Banovići i Šamac-Saraievo Nekima је ovo treća. čet\irta. th. ćak. pela smjena.

Tih dana. u novembru. na Auto- put su došle I Irontovske brigade, da pomognu. dđ ubrza/u radove Svima ;e na usnama lobd/elo samo jedno pitanje:

- H oće liA u to -pu tb itina vriieme gotov?

A kiša /е padala deset dana. Deset dana se žalilo za sunćanim danima septembra. za vremenom u kome se norma probacivala i za 200 procenata.

Jcdanaestog dana izašlo le sunce Graditelji su razmotah zas- tave. koje su kisnule dose' dana. i pohita lina trasu. D rta lisu ihv isoko iznad glava. a poshje su ih digh na larbole. pa suse vi;orile i ooigiavale . na vietru, lepr&aleisudarale. davale jedan svoćan ton svemu ito se dešavalo na saobracajnici koiu ic gradilo In stotine brigada

Samo u posliednioi smiem na tra- si ih le blip 59 i sve su on-} ostalc do kraja. dok ni/e završcn n/ihov auto- put.

DiJŠkoMOMČILOVIĆ

AKCIJAŠKO PRISJEĆANJE

LOPATA UMJESTO PUSKEФ Prvi apfilski dan budi sjećanja na jedno herojsko doba u kojem su se mladi bezrezervno uhvatili ukoštac sa obnovom i izgradnjom zemlje

DOK su se. kao pokisle mokre sjenke. pramenovi baruta jos raz- vlačili boiištima Jugoslavije. na- paćene i razorene. mladi su. od- lažući puške. prihvatali lopate. krampove. pijuke ikolica. započi- mući novu. dugu i junačku bitku. bitku za obnovu i izgradn/u domo- vine. Zato 1. apriluvi/eknanovobu- d i siećanja na to herojsko doba naše mladeži.

— To /е bilo vrijeme velikog radnog zanosa i entuziiazma lugof'ovenskc om iadine' — podsj- ećaF jkoP ro llć ,p rvoborac,paak- c ija i. zatim drušlveno-poliličkl radnik. danas pem ioner. Mladi su be/ f'ogovora pnhvntali swe za- datkc i' u junsima ih zavrsavali. Samo 24 sata posli/e oslobodenia Laktdsa. osniva/u se omiadinske raane brigadi u koie se svrstala gotovo sva L.r?,- \-idina tog područja. Dohro :,;jća 'i)da fCnasmotribri- ii.ide poriiučia tada^njo kla- 'im čkr o,}šline. koja je održana u o^rku krai banie u Laktaiima. u i:cto 19-15. godine. us tro is ta lo više od 700 omiadinaca i om ladinki' Druga brigada. istog brojnog sas- :ava lormirana ic od mladih s pod ručia tada&nie romanovačko opštine.

Mladi su se la tili posla: rušili su i iiklanjali nepniateliske bunkcre u Klašnicama I na Popovicabrdu. ob- navliali su ciglanu. obradivali ima- nia palih boraca. popravljali raz-

P o lazn ic i kur'sa za ru k o v o d n e kad rove : sn im ak iz 1947. g o d in e

rušene puteve. Jedna od na/vecih lokalnih radnih akci/a u to vrijeme na tom području bila /e i/gradnia kanala u Gudun. kojom se reguli- sao tok rijoke Vrbasa.

Odusevljen/e s ko/im je omla- dina prihvatila izgradnju pruge Brčko - Banovići. teško se ор 1% ui— ' k i ie Rajko Protić. Naiv.ici problem /е bio u tome kako napra- viti selekci/u od опоИко mladih коп su želieli. pošto-poto. da stignu na trasu. da rade i izgraduiu prv,i omladinsku prugu u Jugoslaviji. lako se radiio i gradilosam o ručno. krampom. lopatom macoloio... pruga Brčko — Banovićile izgrade na u rekordnom vremenu Snagom mišica. željom da stvaiaju boliuba dućnost mtadi su prevrnuli brdc. ? zemtje, probili su silne tiinele.fic dizali inostove.. Nastavlia/uji započeto, om ledincisustig lina tra- su pruge Samac — Sarajevo, zatim le sliiedto A i’:ti-put. pa izgiadnia Novog B'.'.ogr.r.ia Nove Gorice.

Železnika. Želiezare u Zonici. pruge Banjaluka — Doboi

U okviru pnorema Zo izgradn/u pruge Šamac - Saraievo. u Za- vidovićima /с. početkom 19-17. go- dine. bio organizovan kurs za rukovodeće kadrove. Iz tog pcnoda potir.e I ova lotografija. koja se prvi put cbiavliuic. U Zavidovićima su se okupili om ladinci i omlndinke iz svih kraieva Jugostavije. Onisu. od1. aprila. b ili rasporedeni kao stručno-politčki radnici duž tiase buduće pruge

— Sačuvao sam i dvijo legitima- cije s prvih velikih omladinskih rad- nih akcija. pruga Brćko — Вапо- vići, odnosno Šamac — Sarajevo. I one me podsjećaju na divno, Izuzelno vrijeme, kada se radilo I gradilo danonocno. bez predaha i prava na istinski odmor. Porusena zeml/a blla je za sv-e nas veliki izazov, a iz siroja graditeija m aloje ko izostajao...

L. PAPIĆ

KO NFERENCIJA OSNOVNE O RGANIZAClJE U D- RUŽENJA NOVINARA BANJALUKA

POGLED KROZ KRITICKU PRIZMU

Ф Poslije 16. sjednice CK SKJ raspravu treba da zamijeni akcija u bazi

tvarenje postavljen ih. i to veoma ozbtijn ih zadataka Slavka Janković-Sarić („K ra jina turist") je pr im ijetila da osim sekretara OK SSRN Banjaluka niko od poz-

BANJALUKA, 31 marts — Ba- njalučki novlnari su zatemu svoje konferenc ije (održana u petak, u p rostorijama „Rudija Čajaveca ') odabrali zadatk? novinarske or- ganizacije u provodenju za- ključaka 16. sjedn ice CK SKJ

— Sredstva javnog informisa- nja su dala ogromana doprinos u osmomjesečnoj opštepartijskoj i opštenarodnoj raspravl o Prijedlogu zakljućaka 13. sjed- n ice CK SKJ, rekao je u raspravi Muhamed Begić . — istom llnijom treba nastaviti i u realizaciji za- ključaka sa 16 sjedn ice Cent- ralnog komiteta Sada nam ne treba toliko rasprave koliko ak- cije u bazi ta ostvarenje po litike inaugurisane na ovom par- tljskom skupu, a ko]a predstavija polazište za priprem u predstoj- ećih kongresa. Novinari i novi- narska organizacija imaju zada- tak da kroz kritičku p rizm u po- smatraju sve p robleme. Glavni orijentiri su borbe za proizvo- dnju. produk t ivnost, veci doho- clak, ostvaren je proizvodnih planova Trenutnu kratkus tanku . izazvanu teškoćama druge prirode, moramo nadoknaditian- gažovanijim radom .

(znoseci zapažanja o problemi- ma s kojima se susrecii u svakodnevnom radu, novinari su isticali vlastitu neorganizovanost i neiskorištenost postojećih sna- ga u usmjeravanju zajedničkeak- tivnosti (A leksandar Ravlić — „Vjesnik") (Svet lana Slljegovlć — ..Glas"). a i teškoće informativne kuce koja sc tek bon za svoje mjesto pod suncem (Nedeijko Sančanin — ..Radio-Prnjavor")

Od samih novinara i n |ihovih redakcija, medutim, ne zavisi os-

vanih predstavnika osta lih društveno-političk ih organizac i- ja nije došao na ovaj sastanak. Ako nema zajedničkog dogova- ranja, nemg j edinstvene akcije.

Smiljko Sagol|, predsjednik bosanskohercegovačke novina- rske organizac ije, založio se za borbenije novinarstvo, koje će propagiratl temeijne vrijednosti našeg društva. Novinari bi morali uzeti kao svoj c ilj da u svakoj sre- dini in ic ira ju rješavanje makac jednog problema. navedenog u opštepartijskoj debati, ne dozv- oljavajući da brojn i partijski sas- tanc i budu zabilježeni samo kao oblik „mentalne h ig ijene". U os- tvarenju ovih zadataka neizbjež- no ce doci do sukoba sposobnos- ti i hesposobnosti u novinarskoj organizaciji.

Oko 1 500 ćl^no ' . Udruženja novinara BiH. u goumi kada oz-

- načavaju 40-godišnjicu postoja- nja svoje organizacije. utvrdiće i zaeiatke na obilježavanju ju b ileja pob^ede nad fašizmom Biće to podstrek da u jubilarno) godini daju puni doprinos daljem jača- nju uloge javne riieči

Nastavljajuć i praksu da svoie sastanke održavaju svaki put u neko) d rugoj osnovnoj organiza- ciji. juče le u krugu banjalučkog „Incela" održan zajednički dogovor Predsjedništva Udruže- nja novinara BiH i Predsjedništva banjalučke osnovne novinarske organizacije, na kojoj je utvrden n iz konkretn ih zadataka za na- rednu aklivnost.

F. S

f ^ S A N S K O K RU P S K A P R IV RE D A U P R O S l O J | | g o d i n i I

I TOVLJENJE DONIJELO I GUBITKE I

U protekloj godini pored dobrog poslovanja u većin i osnovnih I organizacija udruzenog rada na području bosanskokrupske ko- 1 mune, t ri kolektiva poslovali su s gubitkom ii ukupnom iznosu od ш 219 miliona dinara I

U Radnoj organizaciji ..Klas ' u Bosanskoj Krupi negativno su I poslovala dva OOUR-a Svinjogojska farma na Pučeniku imala je maniakod 174 miliona dinara. a Tvornica stoćnehrane ISm iliona dinara

Rudnici ..Boksita I mangana" u Bosansko) Krupi poslovali sula- kode sa negativnim saldom DOUR „Mangan ' u B jz im u zavrsioje godinu sa gubitkom od 30 miliona dinara

V_______________ ^Z A Š T I T A S T A N D A R D A P E N Z I O N E P A U K O T O R - V A R O S K OJ O P Š T IN I

Pomoc kolektiva!9 U opštini živi oko 900 penzionera, od kojlh više od

pedeset odsto ima mjesečna primanja manja od 10.000 dinara, zbog čega se organizacija penzionera obratila kolektivima da i normativno regulišu način pružanja pomoći ovoj kategoriji građana Ф Svojim minulim radom dali su značajan doprinos razvoju Itonkretne radne sre- Jine, što obavezuje da se poštuju principi solidamosti

ca penzije vođena je konkretna rasprava na redovnoj sjednici Opštinske konferencije. Tom prihkom su izneseni podaci da je u Kasu uzajamne pom oći učlanjeno oko 460 članova sa uiogom od 876 hiljada dmara i da jekred ite koristilo 189ćlano- va. Sredstva su uglavnom đod)eljivan,4 za nat;avkt.i ogrje- vaizim nice Izs redslava Fonda solidarnosti u koji su utldn jen i golovosvi penzione ri.isp lacu ju se sredstva oboljelim čianovi- ma I pomoći porodicama um r lth korisnika penzija. Sredstva za Družanje pomoći su nedovol)- na. pa se oćekuje podrška orga - nizacija udruženog rada jača- nju Kase uzaiamne pomoci i Fonda solidarnosti.

De legati Opštinske konfere- ncije pozitiv.io su ocijen ili ak- tivnost u 1984. godini i usvojili progt,-,r. rada za na rtdn i pc- riod Usvojena je i odluka o pružaniu pomoci gladnima и Etiopiji Za predsiedavaiuceg Opštinske konferencije i Predsjednižtva Konferencije sa jednogodišnjim mand/)tom po- novo je izabran Karlo Nanut.

D KEREZOVlC

U radu opštinske organiza- cije Saveza penzionera domini- raju pitania malenjalnog pol- ožaja uživalaca penzije Da- vanje prion teta pobo ljian ju standarda pe. .zionenma proizi- lazi iz podaika da od preko 900 kotorvaroških penzionera više od 50 odsto' ima mjesečna pri- manja ispod 10 000 dinara U prošlo) godini Konferencija Sa- veza penzionera obratifa se sa zahtjevom organizaci)ama da normativno regulišu otiavezu oružanja stalne pomoći penzio- nisanitn radnicima

Posebno је naglašena pcfre- ba iješavanja stambenili problema. zatim učlanienje u Kasu uzajamne pomoći i Fond solidarnosti i .upućivanje pe- nzionera u odmarališta lakoje od obiaćanja OOUR-a proteklo p filićno vremena. odluku o or- gamzovanoj pomoći penzione- rima bu do sada donijeli samo KPRO ..Proleter", Opštinski SUP. Centar za osnovno ob- razovanje I vaspitanje „24.a p r il 'I Op^linsko vijeće Saveza sindikata.

O zadacima na poboljšanju materijalnog položaja uživala-

4 .!- 'rP A N A ( ; L A S, ponedjeljak, 1. apriJ 1985.

POSLIJE ATENTATA U K INU U PARIZU

TERORISTI SE UTRKUJU

Ф Raznorazne terorističke organizacije se utrkuju da prime na sebe odgovornost

____ ____ » _____

fu SUBOTU U U L lC ll I VLADE V ITJUKA u l

BANJALUCI

PARIZ , 31. marta (Tanjug) — Po- slije prek jućerašn je eksp lozije u pariskom k inu „R ivoli-Bobur" u kojem se održavao Cetvrti među- narodni festiva l jevrejskog filma. raznorazne teroristić ke organ iza- c ije utrkuju se da prime na sebe odgovornost za taj posljednji tero- rističkl napad.

Osim nekoliko neonacističklh organ izac ija, među kojima se ogla- sila i ..Svjetska unija r ^ c iona l- soc ija list" koja je osnovana prlje desetak godina na in ic ijatlvu ame- ričklh neonacista. više po licijskih komesa riiata u Parizu prim ilo je

anonimne pozive od „predstavni- ka" terorističke organizacije „Islamskog dž ihada", koji su se ta- kode prijavili kao počinioci posljednjeg aten tata

O rganizatori Fesfiva lazamjeraju polic iji da nlje bila dovol|no budna, jer је prethodno b ila upozorena da su prije poćetka Festiva.a stig la prijeteća plsma Taj oć ig lednoan- tisemitskl aten tat u kino-sali, u kojoj je bomba eksp lodira la baš u momenta kada је prlkazivan film o Ajhmanu, od koje |e o iam naestoro Ijudi povrijedeno, naišao )0 na op- štu osudu u franc uskoj javnosti.

[Spapučice I usmrt

BANJALUKA, 31. ma r- ta ~ U subo tu, 30. marta, oko sedam sa ti u Ulici Vlade Vitjuka u Ba njaluc i u sao braćaijnoj nesreći život je izgubio Pero Ivančević (33). On je sta- jiso na papučici teretnog automo bila, registarski bro j BL 110-182, ko jim je upravijao Vo jin Pejić, pao pod vo zilo i zadobio smrtonosne povrede.

Ist raga je u toku.

SAOBRACAJNA NESRECA KOD SLAVONSKE P0 2EGE

Poginule dvije saputnice

SLAVONSKA P02EGA. 31 marta (Tanjug) — U teškoj saobraćajnoj nesreći. koja se dogodila noćas oko 0,30 sat i, na magist rainoj cesti Zagreb-Beograd piokraj Okučana, poginule su dvije žene (ć i)i Identitet |oš niie utvrden). Do nesreće je došlo kada je jugoslovenski dr.’avljanin Asif Srkije lj, Iz sela Dašca Rijeka u opštini Ivangrad, vozeći u pr.ivcu Beograda kombi zapadnonjemačke registraclje , prešao na lijevu stianu ceste i udario u kamion Veleprometa"iz Visokogkoji jevozi Kasim Ku lin iz Visokog Vozač Asif Skrijelj je teško povrijeden prevezen u bolmcu u Novoj Gradišci, dok su dvije njegove saputn.ce poginule. Istragu vodi Damir Parcen, sudac Okružnog suda u Slavđnskoj Požegi

PARIZ : DEMO NSTRACIJE TURSKIH RADN IKA

PEKING, 31. marta (AP) j — Sest osoba je poglnulo. a ш devet povrijedeno prilikom I udesa kamiona u kome je * bilo četrnaest medicinskih radnika . Како piše pekinški list „Peking ivning njus". do udesa је došlo juče u preog- rađu Pekinga kada je vozač kamiona . inače vlasništvo Crvenog krsfa, izgub io kontrolu nad vo zilom

I

Protiv asimilacije u Bugarskoj# Apel da medunarodno javno mnjenje пе ostane indiferentno pred „masakrom Tura- ka u Bugarskoj"

PARIZ, 31. mai ta (Tanjug) — Oko hiljadu tur- sk ih radnika demonstriralo јв u Parizu u znak protesta zbog „pritisaka i asimilacije" kojima su izloženi muslimanski Turci u Bugarskoj.

U 1Ики, koji je podijeljen tokom demonstraci- ja. organizatori-više od dv.ideset asor.ijacija m u- slimana u Francuskoj — pozvalisu bugarskuvla-

du da prekine „kampanju prinudne asimilac ije Turaka" apelujući istovremeno na medu- narodno javno т пјепје da пе ostane in-

diferentno pred „masakrom Turaka u Bu- "garskoj yviuslimanski Turci u Bugarskoj", isti ie se u poruci organizatora demonstracija , ,neće moći da koriste ni svoja imena, niti da uzivaju slobodu vjeroispovijesti ukoliko se svjetsko javno mnjenje ne mobilizira protiv asimilac ije i pritisaka".

Slićne demonstracije muslimanski Turci su organizovali prije nedjelju dana i u sjedištu Evropskog parlamenta u Strazburu, a i u nekim gradovima u Saveznoj Republici Njemačkoj i u Belgiji.

KAMEROM U PROLAZU

„ПМвкга"stajališta

SANSKI MOST— lake su odskora nk putevima u sanskoj komuni, zahvalju- jućl najvlše aktivistima u mjesnim zajednicamći, izg- radena stajallšta za auto - buse, što je poboljšalo bezbjednost putnika, ipak se, izgleda, „zaboravilo" na krupnu sitnicu. Nijedno sta- jalištc još nije dobilo nad- strešnice, pa nije rijetkost da putnici pokisnu ćekajući autobus.

Snimio: S. GR02DANIC

STOKHOLM

šveđani„protjeruju"

azbestSTOKHOLM, 31. marta (Tan|ug)

— Svedska vlada predlaže da se od prvog januara 1987 godinezabrani upotreba azt>csta ii novim pu tni- čkim automobilifna i motociklima VI Ida ce. takode, form irati komisiju sa zddatkom da pred lozi miere oi'.( tpunom .,prot|etivan)u' azbesla IZ Svodske

U Svedskoj se u posljednie v ''|eme vodi vel lkakampania protiv Ui-Otrebe azbpst.i u industnji Ne-

. . .

'ij*

.IP :i'

' j

davno )e iznesen podatak da le od 1980 godine više od 3 900 radnika zadobilo leške povrede pluca koje ie prouzrokovao azbest U naj- vecem bro|u slućaieva riječ jeooži- Ijcima na plućnim krilima, dok jed- na manja grupa bo luie od raka na p lućimači)! jeuzrodnik .kakosetvr- di, azbest. Te bolest i se pr iznaiu kao povrede na radu, a pedantni Svedani su izračunali da one bla- gajnu osiguran)a do sada koštaju oko 40 miliona kruna

KINESKAM EDIC INASAVJETUJE:

Sto manje soil

Ф So dobila etiketu potenci- ja lnog ubice

'PEKING, 31 marta (Tan)ug) — Sto soli bude manie u ishrani, to ce se zdravije zivieti, a što je bade viSe, to ce I ž’votna opasnost biti veCa Pribli^no tako su se juče ovdje iz- razili kineski medicmski aotoriteti So jc dobila eliketu potencijalnog ubice ijudi.

Neke znaC;ijne pojed inosti o tome izmo je za ledan pekinški dnevnik profesor V.in Džungčeiig. direktor gradskog Instituta za n*-!urohirurgiiu On jerokaodaveci konzu'Tiiranje soli u ishram pods- tiJe bolesti k f/n ih sudova mozga (cerebrovaskiiiarna oboljenja) U protek'iti devet godina to je prvi uzroćnik smrt! za stanovnike Pe- k i .'iga I ckolino

______________________h ro n ik aKUBA SPREMNA d a SARAĐUJE U BO RBI PROTIV KRI- JUMCARENJADROGE

„CUVAR KARIBA ‘Ф Za posljednjih deset godina kubanske snage bezbjednosfi uhapsile 91 Amerikanca i više od 200 grada- na latinskoameričkih zemalja, koji su pokuSali da prebace drogu preko ostrva

IUDES KAMIONA U , PREDGRAĐU PEKINGA I

Sestoro ' I mrtvih, I I desetoro j povrijedenih

HAVANA. 31. marta (Tanjug) - Kuba je r.premna da saraduje u bor- bi protiv krijumčarenja droga, koje se iz Južne Amerike i Kariba preba- cuju u Sjedinjene Američke Države, izjavioje zamjenik ministra pravde Ramon de la Krus, odbaci- VŠ1 kao potpuno besmislene ame- ričke optužbe da su kubanski funk- c ioneii umijeSani u rasturanjedro- ga u regionu.

Kuba je, što se tiče borbe protiv droga „čuvar Kariba" rekao je Krus dodavši da su posljednjih desetak

god ina kubanske snage bezbjed- nosti uhapsile 91 Amerikanca i više od dve stotine gradana latinsk- oameričkih zemalja, koji su po- ku.^ali da prebace drogu preko ostrva.

Uhapšenim američkim gradani- ma, koji su droge krijumcarili u

dvadesot aviona i 26 bark i, za- plijenjeno je oko sto tona marl- huane i više od 450 kilograma ko-

kaina, a latinskoamerlčklm kriju- mčarima, koji su upotrijebili pet aviona i trideset barki, više od sto pedeset tona raznih droga. O tk- rivene drc^e nisu b ile namijenjene distribuc iji na Kubi, nego tr iiš tu Sjedinjenih Američkih Država, re- kao je Oe la Krus.

Naglašavajuć i kubansku sprem- nost za saradnju u borbi protiv dro- ga DelaKrusje,m edutim ,upozorio da uporedo sa policijskim metoda-

ma treba analizirati i uzroke pr- oizvodnje droga u Latinskoj Ameri- ct. Pre»na njegovimrljeć imaosnov- ni razlog koji motiviše seljake da gaje drogu je siromaštvo, pa u gaje- nju droge vide izlaiz iz bijede

IZ AKTIVNOSTI OP- STINSKOG SUDAKLJUC

Porastneriješenih

sporovaKLJUC . 31 marta — U toku

proSlo godine Opštinski sud u K ljuč ii uzeo je u postupak 5.488 predmeta, od ćega je do isteka go- dine zavrSeno 4.184, dok je 1.304 predmeta preneseno u 1985. godi- nu. Tako je i pored povećanja ažurnosti u odnosu na 1983. godi- nu tokom protekle godine ostald dosta neriješenih predmeta

Razlog povecanju neriješenih sporova je naglo povećanje, čak za 90 odsto naplatnih zahtjeva za raz- na dugovanja gradana prema stambenim, komuna lnlm. elektro- distrlbutivnim, organizacijama ud- ruženog rada.izdavačkimkućainai TV.

Pnliv predmeta ove vrste je bio posebno izražen, pa je „palo u vo- du“ angažovanje sudija koji su u 1984. godini za 204 predmeta vise okončali nego godinu dana ranije. Zato se u Opštinskom sudu staino utažu na'pori kako bi se dostigao potreban stepen ažurnostl. pa se u tom cilju ovaj organ neprestano kadrovskrosposobljava.

O F

KOD GRACA U AUSTRIJI

Poginula tri JttgoslovenaФ SvI unesrećenl bili na pro- putovanju do kuće

BEC. 31. marta (Tanjug) — U saobraćajnlm nesrećama pretpro- šle noći u blizin i Graca u Austriji, poginula su tri Jugoslovena na privremenom radu u SR Nje- mačkoj. Onl su bili na proputovanju za Jugoslaviju.

Policija je saopštila da su u ne- sreći na auto-putu, kod ukrštanja Zapadni Grac, sinoć u 23,45 pogi- nuli Zvonimir Mladenović, roden 1942. godine u Planjanu kod Sib- enika i tHilorad Novaković, rođen 1945. godine u Zaglavku kod Bajine Baste

U drugoj nesreći, u 01,40 sati kod mjesta Vagna, smrtno je stradao Mateja Josip (1938) apovrijedenje M l lorad Stanojković (1948), oboji- ca sa prebivalištem u Stutgargu. Stanojkoviću se pruža liječni^ka pomoć u boinici Vagna

OkolnostI pod i^ojima su se dogodile ove saobraćajne nesreće još nisu poznate. Promet je bio znatno pojačan zbog praznika.

CiTAOCI SARADNICi

w m ijm IT M M vPOM

Da Ii je pošta postala kradljivac? 2alosno je, ali je tako. Dokaz tome su dva paketa ko)i su bili upuceni iz Beograda u Bosansku Gradišku Oba su ukradena i nikom ništa.

Mi. obični gradanl i radni Ijudi, odnosimo se prema pošti s pošto- vaniem i uvjerenjem kao pi^ma državi. S povjerenjem jo j predajemo dio svog imetka daga ona prenesei uputi uprave ruke Zatu njenu us- lugu plaćamo joj onoliko koliko ona od nas traži A ona /e izmisllla za sve nas takvu stupicu da u nju zbog neznanja upadamo.

Dakle, izmislila je, kako sami poStari kažu, dva načina prijema paketa Prvi je onaj po komeje predati paket osiguran kad sešalje kao vrijednosno pismo. Kazu, takav vam paket niko ne krade, ne otvara, ne uzima, iako ni to nijesasvim sigurno Drugi je naćin kadase paket predaje kao obićna paketska pošiljka Poštari kažu da takve pakete mogu pnsvajati odmah nakon predaje , odmah iza svog šaltera. Pa Iju- di, ima Ii to igdjou .sviiotu!"^ Kod nasima Da je totako,evovam istineo dva upucena paketa: prvi |в poslan 1984 godine u februaru Imao je vrijcdnost oko milion starih dinara Predat je na pr ijemnoj pošti na Banovom brdu u Beogradu Drugi je predan ufebruaruovegodinena isto) pošti u Beogradu Oba )e trebalo da stignu na ruke primaoca u Bosanskoj Gradišci. S oba ova paketa dogodilo se isto Dakle, uk- radeni su Nakoo datih potjernica za ovim paketima, primalac semo- rao potpisati da mu paketi nisu stigli Na tom se sve i svršilo. Pnmaocu nije žao šfo su mu u tim paketima propali i vrio vazm dokumenti. Koda mu ih nadoknadi'’ Posta nece Ona smatra da nije kriva Pa nisu ti paketi predati n ikom drugom osim pošti Zato gradam, čuvajte se na- cina predaie paketa u pošte. ler u onoj na Banovom brdu u Beogradu sigurno posToji nekakav nevidljiv štakor koji te pakete izqricka i pojede Sigur no je.ako la) štakor nije na Banovom brdu ondamorabi- ti u banjalučkoj pošti Cudi me da toga štakora u svojim postama ne vide direkton pomeriutih pošta

Sta ćete, možda su direkton u ovim poštama slariji i kratkovidni Iju- di, pa ne vido štakora dok im ispod stola gricka moje i ko će ga znati iijf* još pakete Ako su zbiiin tnk vi, ja im predlažem da sto brže bježe u penziju, a umiesto njih, pozivam samoupravmi radn ičku kontrolu i OOSK u beogradskoj ibanjalućkoj poštidaseprobude. Dapronartii medu sobomštakora kradljlvca O n je u poStanskoj uniformi. L^koqa je prepznati po dužmi prsta Ako 'ia ikada uspi|otepronaći,fXJsi|ecile m u,barnokte ,m olim vasi Stojan DEL iC

Ristana Kevicn 2/3.Bosanska Gradiska

G L A S , pont.'djeJjak, 1. aoril 1985. ST RAN.\ 5.

SIZOSNOVNOG OBRAZOVANJA I VASPITANJA ĐOSANSKAGRADIŠKA OBRAZOVA- NJU- ŠTA OSTANEф Jedna ..sizovska“ kasa ne može da podmirl sve zahtjeve — dvadesetak je korlsnika sredstava SlZ-a osnovnog obrazovanja I vaspKanja koji svake godine traže više. ne gledajući šta će ostati obrazovanju

BOSANSKA GRADISKA, 31. marta — Brojna pitanja u oblasti osnovnog obrazovanja i vaspitanja na području bosanskogradiškeop- štine traže odgovorn ijl pristup i pomoć £1ге društvene zajednice. Jer. kako je rečeno na posljednjo j sjednic i SkupštineS IZ-a osnovnog ob razovanja i vaspitanja u Во- sanskoj Gradišci, prosvjetni radni- ci su nemoćni da mnogo toga sami riješe. Radt se. prlje svega, o padu njihovog životnog standarda, uopšte teškog materija lnog pol- ožaja ove oblastl. Ako se tome do- daju nedovoljno izgrađeni odnosi među organima i organizac ijama u osnovnom obrazovanju, neade- kvatna i spora raciona lizacija školske m reže . slabo vrednovanje prema rezu ltatima rada, onda je b ilo i moguće naslutltl oštrinu di- skusije delegate, naročito iz Vijeca davalaca usluga. Istina, bilo je па sjednici Skup£tineSIZ-aosnovnog obrazovanja i diskusije sa puno subjektivizma i osjet ijivosti, ali sve u želji da se konaćno, brojni i važni dogovori i zakljućci poćnu provo- d ili u djelo. J er, kako se čulo u pita- nju je vaspitno-obrazovni proces razvoj m lade ličnosti, a njegovi rezultati zavise uglavnom od rješa- vanja navedenih problema.

MNOGO KORISNIKA SREDSTAVA

I na ovoj delegatskoj skupštini najviže su pažnje privukli programi rada i njihovo finansiranje. U okviru dve zajednice finansira se osam osnovnlh škola, kao organ izacija

SA KONFERENCIJE CKUD-a MLADIH ,,VE- SELIN MASLESA"

Brojni koncerti I prog- raml

BANJALUKA, 31. marta — Blizu osam stotina članova dru- štva CKUD-a m ladih .^ese l in Masleša" u ovoj godini očekuju obimni zadaci. Uz program ob ilježavanja decenije rada naj- mladih sekcija i ansambala, pla- nirani su brojni koncerti u zemlji i inostranstvu. a „Maslešini" poletareci učestvuju kao jugos lovenski predstavnici na takmičarskom festiva lu u Nici, koji će se održati u maju, ističe se na Konferenciji društva.

Društvobi ovegodine t rebalo da ostvari prihod od sedam mi- l iona pet stotina hiljada dinara . a pored redovnih prograna predviđena je I tradicionalna20 turneja po Istri I Kvarneru, te koncerti povodom 40-godišnji- ce pobjede nad fašizmom. — Zahvaljujući prvenstveno v las- t itom radu i zalaganju ostvarili smo dobre rezu ltate, istakao je Safet Hodžić, preds)cdavajuć i PredsjedniStva Prostorne ne- volje sigurno su utica le na rad, ali posloje izglcd i da se obez- bijede bioljl uslovizadje lovanje. Očekuju nas brojne akcije koje smo i sam i in ic ira l i, među koji- ma i Međunarodni festival fo lk lora koji će se održati na- redne godine.

J.P.

udruženog rada, odje ljenje banja- lučke Muzičke ško le, Zavod za unapređenjevaspitno-obrazovnog rada, Skola za siušno-oštećenu djecu, D ječiji dom „Rada Vranješe- vić", zatim višespecija lnih školaza djecu koja zaostaju u psiho- tizičkom razvoju, Savez samou- pravnih interesnih zajednica osnovnog obrazovanja i vaspitanja BiH, Centar za informisanje, sa- rajevski „Prosvjetni list"...

Zbog toga je Rade BARAĆ, direktor Osnovne škole „Danilo Borković" u Bosanskoj Gradišci, govorio oadekvatnijoj razmjeni ra- da u okviru ove Interesne zajed- nice, naglašavajući da je mnogo njenih korisnika. koji svake godine povećavaju svoje c ijene, traže veća sredstva, ne gledajući šta će ostati osnovnom obrazovanju,

Najviše sredstava od lazi „Prigra- dskom saobraćaju" BosanskaGra- diška u svrtiu plaćanja prevoza učenika . P rošlegodinesuteusiuge stajale osam i po miliona d inara, a za ovu godinu izdvoj iće se čak dva- naest miliona dinara. Svakako, ni to neće biti dovo ijno „Prigradskom saobraćaju" da pokrije stvarne troškove prevoza ućenika. A li, kada bi usluge b l le uredne i kada osoblje ne bi posebno naplaćivalo prevoz učenilta, u Z ajednici osnovnog ob- razovanja b il i bi mnogozadovo ljn i- ji. Aktuelno je i pitanje rada odjelje- nja Muzičke škole. gdje obrazo- vanje jednog ućenika Z ajednicu košta oko 40 hiljada dinara Na- ravno, ova i druga izdvajanja znatno utiču na smanjenje ličnog dotiotka zaposlenih u toj oblasti.

VI SE DISCIPLINE I ODGOVORNOSTI

Z b ^ složene situacije D u iko TATIC se posebno založio za brže rješavanje aktuelnih pitanja u oblasti osnovnog obrazovanja i vaspitanja. On smatra da nesredeno stanje, neusaglaSeni stavovi i nedostatak dosljednosti najviše pogoduju lošim radnicima, koji je, kako kaže, u prosvjeti sve više. Izražavajući žal za dobrim, starim sistemom obrazovanja kadrova za prosvjetu, zatraženo je više discipline i odgovornosti.

Rajko DEANOVIĆ, predsjednik IzvrSnog odbora Skupštine SIZ-a osnovnog obrazovanja i vaspita- nja, podsjeća na domaćinsko po- našanje kada je u p itanju pos lo- vanje osnovnih Skola i ostalih kori- snika sredstava ove zajednice, dok je Muharem PURIĆ, predstavnik SkupStineopštine, istakao pot rebu veće brige za kvalitet vaspitno- obrazovnog procesa.

Z a v iie odgovornosti, discipline! rada založio se i MomCMo KOTO- RA&, k ritikuju ć i. rukovodioce u osnovnom obrazovanju, zahtijeva- jući bolje vrednovanje onih koji rade sa djecom u učionicama

U svakom slučaju, ima dosta razloga da se osnovnom obrazova- nju i vaspitanju u bosanskogra- diSkoj opStini posveti mnogo veća pažnja, i hitno rješavanje gorućiti problema. Delegati SkupStine SIZ osnovnog obrazovanja i vaspitanja u Bosanskoj Gradišci nisu prihvati- li Samoupravni sporazum o udruži- vanju sredstava za ostvarivanje programa vaspitno-obrazovnedje- latnosti SIZ-a „Sutjeska". Jedan od razloga je svakako težak materijal- ni položaj ovdašnjeg osnovnog ob- razovanja i vaspitanja.

Vlado SLIJEPCEVIĆ

______________ k u jtm *aUZ 32. FESTIVAL JUGOSLO VENSKOG DOKUMEN- TARNOG I KRATKOMETRA2NOG FILMA

Filmoviza jedan dan

* Tokom pet festlvalskih dana prikazano П 9 filmova Ф Pr i iedlog Savjeta Festlvala da se svim republičkim i pokrajnskim SIZ-ovlma uputi pismo — ocjena teikog stanja u kojem se nalazi kratkl film I pr ijedlog za pobolilanje statusa ovog fest ivala

Iz fllma „Нвгог, Forum — Sarajevo

V .

Ф U po nedjeljak , 1. aprila, na TV-programu

: 6 BANJALUCKOJ : UMJETNICKOJ GALERIJIJ BANJALUKA, 31. marta — U okviru c ik lusa „Muzeji i galerije" sa- * rajevska televizija će u ponedjeljak, 1. aprila, u I8 i1 5 predstavitirad Ф Umjetničke galerije u Banjaluci. U sažetom pogledu predstavljeni su

glavni pravci moderne umjetnosti od pop-arta do hiperrealizma. KaoV vod ite ljipojavlju jusekustosisam ihzbirki.odkojihsunekekaoonasa Ф lum ino-kinetičkim objektivima grupe ,Дего" jedinstvene kod nas. ^ Savremene izložbene prostorije Galerije om ogućile su da se kameraV u neprekidnom kretanju ukljući u dinamičan ritam modernog izraza.

M U ZIC K IŽ IV OT

KONCERT NAJBOLJIH

BEOGRAD, 31. marta — Svečanom projekcijom nagrade- nih filmova i dodjelom nagrada autorima, u velikoj sali Doma sin-

. dikata zavrSen je 32. festival jugoslovenskog kratkometraž- nog i dokumentarnog filma. Tokom 5 festivalskih dana (23.- 27.3.) prikazano je 119 filmova, 82 u informativnoj sekciji, 37 u zva- ničnom programu tj. konkurenci- ji za nagrade od toga 24 do- kumentarna, 8 crtanih, 4 kratka igrana i 1 eksperimentalni. Pose- ban naglasak 2iri je dao na kva- litet informativne sekcije. Ka- rikteristićno je prisustvo velikog broja producenta (30), kako već poznatih filmskih kuća (,^agreb film", „Dunav film ", „Sutjeska film", „Viba film"...), tako i niz „nezavisnih" tj. film skih radniti zajednica slobodnih filmskih rad- nika. B ilo je to i osvježenje festi- vala, al i joS i viSe govori o us- itnjenosti proizvodnje, te kao posljediculm a izvestan pad kva- liteta. Najviše filmskih djela pri- javljeno je iz Srbije — 45, Hr- vatske 26 i C rneG ore 13, a najveć i broj proizveli su Dunav film — 18, Zagreb film 12, Sutjeska film i Art filmeo. p o l l ltd.Ukupnaproduk- cija je u standardnim brojćanim okvirima uz naglasaknanedosta- tak kvalitetnih filmova sa savremenom tematikom, te je festival bio u znaku filmova posvećenih prošlosti.

O krizi u dokumentarnom filmu ipak se ne može govoriti, bar ne u

BANJALUKA, 31. marta — U ve- Itkoj sal i Doma kulture u Banjaluci je 29. marta održan koncert ućeni- k a M uzičkeško leI i l l stepena.Njih 16 učestvovalo je na republičkom takmičenju u T ravniku prije pe- tnaestak dana i u Banjaluku su se vratili sa dvadesetak nagrada. U če- niciN ižeiSrednjem uzičkeškolena tom su koncertu pokazali svoje umijeće na harmonici, klaviru i kla- rinetu instrumentima kojima su poklonili dio svog djetinjstva

Puna sala Doma ku l'jtre rodite- Ija, ali i posjetilaca koji pokazuju interes za rad Muzičke škole u Ba-

SA s v e C a n e a k a d e m u ePO VO DO M 70 -G ODISNJ1- C E R O ĐENJA IVICE MAŽARA

BANJALUKA, 31. marta — Povodom 70-godišnjice rodenja narodnog heroja Ivice Mažara u ve- likoj sali Doma JNA održana je svečana akademija posvecena Da- nu Univerzitetskog kulturno- umjetničkog društva i Ekonomske škole koji nose njegovo ime. U pri- sustvu članova porodice, daka, članova društva i gostiju u progra- mu su učestvovale sve sekcije UKUD—a i Mješoviti hor i orkestar učenika Ekonomske škole i pito- maca Skolskog centra „Petar DrapSin"

— Ekonomska Skola „Ivica Mažar" i UKUD „Ivica Mažar" ni^u rodeni istog-dana, ali im je roden- dan zajednićki, zajednićki zato Sto je to i rodendan jedne izuzetne ličnosti čije ime nose ove naSe kulturno-obrazovne instituc ije. Ono Sto nas povozu je mnogo je viSe

njaluci potvrdila je da su ovakvi koncerti ne samo prezenliranje postignutog nego lijep prilog muzičkom životu Banjaluke. Prvo- nagradena na harmonici Merima Karat, talentirana Sofija Kovačević (prva nagrada k lavir), O liver Majstorović, takođe prva nagrada na klaviru. Aida Dedić (prva nagra- da harmonika) potvrdili su visoke ocjene iz Travnika i rad svojih profesora koji će ih voditi i na predstojece savezno takmičenje učenika muzičkih Skola

N P

Merima Karat,IV razredi nagrada

DUG IOBAVEZA

Na sceni sve sekcije DruštvaPrije svega. to je časnl socijalistićke zajednice, ono na-

sljede i Ideje koje su nam omo- guć ile život u slobodi i bratstvu, is- takao je Đurađ Davidović , predsje- davajući PredsjedniStva UKUD-a „Ivica Mažar".

J .P

od imena dug i obaveza prema jednoj izuzetnoj ličnosti, naSem sugrada- ninu, borcu i narodnom heroju Ivici Mažaru, čije ime zajednićki i s ponosom nosimo, a zatim I obavez a da slijedimo svete tradicije naSe

autorskom pogledu. M o ie se govoriti o nezavidnom materi- jalnom položaju, odnosno krizi produkcionih odnosa u kratkom i dokumentarnom film u ć iji je pol- ožaj dijametraino različit od re- publike do republike. Tu dolazimo do paradoksa pri- sutnog i u igranom filmu, da je u SR Srbiji, koja najmanje u la ie u dokumentarni film , proizvedeno najviSe filmova, Sto je za posljedl- cu imalo pad tehničkog ali i umje- tnićkog kvaliteta.

Gran pri festivala dodljeljen je filmu KRPELJ, (Centar film Beograd), vrijednog Petra Lalo- vKa koji je napravljen većpozna- tim manirom ovog zaljubljenika u prirodu, kome je I ovaj put realnost poslužila kao predtekst za uopStavanja i metaforu o pa- razitizmu prisutnom ne samo u životinjskom svijetu. Pet velikih zlatnih medaija BEOGRAD do- dijeljene su J o ie tu Pogačnlku (za izuzetni dokumentarni film „EDVARD KOCBEK-SKICA ZA PORTRET" (Viba film Ljubljana) dirljiv film o istaknutom slove- načkom i jugoslovenskom pje- sniku, učesnlku II zasjedanja AVNOJ-a).

Konl|u Stainbeheruza anim ira- ni KAMEN (Viba film Ljubljana) humorno satirićnu, duhovitu priću o otudenosti ćovjeka i poro- dice, film lijepog sintetizovanog crteža).

Mlroslavu Mandiću, (mladom sarajevskom „novoprim ltivcu" — reditelju kratkog igranog filma BRAK RADNIKA, (Sutjeska-film - Sarajevo), koji igranim pos- tupkom i strukturom doseže do- kumentarnu ubjedljivost ostvari- vSi izuzetno poetiCan I dirljiv film).

Ladlslavu Galeti (za prilično hermetičan eksperimentalni film DVA VREfHENA U JEDNOM PROSTORU (Sutjeska-film, Sa- rajevo), savrSen eksperiment I u tehničkom I u estetskom smislu. Nedžadu Begovlću (za minl- crtani EKG (Bosna film Sa- rajevo), koji za c ig lih 2,5 minuta redukovanim sredstvima (jed- nom linijom I veoma bogatom tonskom podlogom) duhovito is- prlča d o jedan ljudski žlvot).

Sesta zlatna medaija za naj- bolju selekciju filmova nije do- dijeljena jer po miSljenju tr- bćlanog žirija (predsjednik Mllenko Vučetlć, književnik iz Beograda, Z latko Lavanlć sni- matelj iz Sarajeva I BQitjan Vrtwvec redltelj iz Ljubljane) nijedan producent nije pokazao bogatu i kvalitetnu produkciju. Vjerovatno je i to propust ži ri ja jer su seViba-film iSutjeska-film , pa I Zagreb-film izdvojili kvalitetom proizvoda. Posebno je vrijedna proizvodnja crtanog filma. te uz niz filmova iz bliže i daljeproSlos- ti. umjetnosti i obrazovanja, kao i filmova sa savremenom tema- tikom dine lepezu filmova koji su festival učinili dovoijno intere- santnim da mu prisustvuje veliki broj gledalaca.

Vrijedan spomena je niz prat- ećih manifestacija, kao Sto je retrospektiva filmova o temi RAT I REVOLUCIJA (u povodu 40- godiSnjice oslobodenja), retpro- spektiva kratki i dokumentarnih filmova naSih susjeda, smotra jugoslovenske radio-drame, pro- gram nagradenih filmovasafesti- vala u Obcrhaiizenu, izložba filmskog plakata.

Aleksandar SUKALO

6.STRANA GLAS, powxijeyak, i. april 1985.

z e m ljaRAZGOVO RSAPREDSJEDNIKO MSAVEZNOGSUDA STOJANOM ĐURANOV IĆEM

Jasne ustavne odredbeI

Ф Prltisaka na sudove mnogo |е manje nego što se misli, a ako i Ima nasrtaja, nisu posljedlca toga Sto u Ustavu piie da su sudovi driavni organi, već odstupanja od slova iduhaUstava

BEOGRAD, 31. marta - Pređsjedn ik Saveznog sudaSto jan Đ u ranović smatra da nije nužna promjena ustavnog po ložaja sudo- va da bi oni djelovali kao organ i c ljele druStvene zajednlce. Т akođe ocjenjuje da p ritisaka na sudove ima mnogo manje nego što se to misli. Sto se naruSavanja је- dinstvenog jugos lovenskog tržišta tiče, sporova o tome pred Savezni m sudom nije bilo zato Sto su oni rijet- kl i u republikama i pokrajinama, re- kao je Stojan Đuranović u razgovo- ru sa nov inarom Tanjuga Ju lijom Bogoevom.

— Nasrtaji na nezav lsnost sudo- va nisu posljedicatogašto uUstavu piše da su sudov i državni organ i, već posljedica odstupanja od slova i duha Ustava. Ovo društvo. nagla- sio је Stojan Đuranović, n ikada se nije opredije lilo za bilo kakav uticaj na sudove, i taj koncept proveden kroz zakone, obezbjeđuje neza- visnost sudova koja je dosljednlje Izvedena nego u mnogim d rugim zemliama. Zato rjeSenje problema ne treba tražitl u prom jenl Ustava, već u promjeni političke prakse koja tolerlše „ekscese".

Za aktueln i prijedlog da se č lan 217 Ustava SFRJ prom ijenitakoda sudovi „postanu" organ i društvene zajednice jer je, kako predlagač na- vodi, sve vid ljiv ije pretvaranje sudova u produženu ruku loka lnlh vlasti, Đuranović je podsjetio da su to sudovi bili u Ustavu od 1963. go- dine. Та koncepcija je napuštena Ustavom 1974, kada je pravosuđe .^pušteno" na republike i pokra- jine. T ada se (u pravnoj pub l icisti- ci) javlja teza o repubtičko- pokrajinskom karakteru pravo- suđa koja je, prlm ijetio je Đurano- vlć, nespojiva sa sudovima kao organima jedinstvene vlasti rad- nićkeklase.

— Osnove jedlnstva sudskog sistema obezbijedene su i sada t ime što su republićki i pokrajinski ustavi preuzelt odredbe Ustava SFR J o nezavisnosti i samostalnos- ti sudova, o učešću građana u suđenju, odvostepenosti, odnosno trostepenosti postupka itd. Svi sudski postupci (krivični, građan- ski itd) su jedinstveni jer ih propi- suje Federacija.

Đuranovlć smatra da pritisaka na sudove ima mnogo manje nego Sto

OKRUGLI STO O PODRUSTVLJAVANJU JAVNIH GLASILA

Uklmiti uzroke zastoja

Ф Danas će se u Skoplju okupiti oko 120 predstavnika druitveno-polltičkih organizacija i zajednica iz Federa- сЦе, republika i pokrajina, predstavnika nauke, te preds- tavnika novinskih i RTV kuća i novinarskih organizacija

SKOPLJE. 31. marta — U organizacijISaveza komunistaJugoslavije sutra ce se u Skoplju održati okrug l l sto o temi „Samoupravni preot>- ražaj I dalje podruStvljavanje javnih glasila" — javlja T anjug.

Polazeći od oc jena izrečenih na Sestoj sjednici CK SKJ, posvećenoj problemima informisanja u naSem druStvu, dajezastoj uprocesu pod- ruStvljavanja javnih glasila i izvora informisanja jedan od osnovnih razloga negatlvnih pojava i tendencija u jugoslovenskom javnom i druitvenom komuniclranju, pred novinarskom organizacijom Jugo- slavije nametnula se potreba za uoćavanje problema i d ilema na ovom planu i za iznalaženje mogućih rješenja za njihovo prevazilaženje. Or* skupa u Skoplju oćekuje se, s pravom, da će b iti utvrdeni moguć i dalji pravci za unapredivanje procesa samoupravnog preobražaja socija lls- tićkog sistema javnog informisanja.

Na okruglom stolu u Skoplju oćekuje se ućeSće oko 120 predstavnt- ka druStveno-pol itiCkih organizacija i zajednica iz Federacije, repubii- ka i pokrajina, predstavnika nauke — komunikologa, kao t predstavni- ka novinskih i RTV kuća, Saveza novinara Jugoslavije i republičkih i pokrajinskih udruženja i druStava novinara,

Domaćln okruglog stolaosamoupravnom preobražaju idaljem pod- ruštvljavanju javnih glasila je Udruženje novinara Makedonije.

USKORO BEZOLOVNI DOMAĆI BENZIN

Zasad samo za SAD* U „INI" razmišijaiu I o postepenom uvoden|u ovog benzlna u domaće benzinske stanice

BEOGRAD, 31. marta — Rafinerija nafte „Rijeka" isporučiće Zavodima ,,Cr- vena zastava" prvu količinu od 20 tona bezolovnog be- nzina. Nova vrsta goriva u potpunosti odgovara stro- gimameričkimstandardima i već je prošla fazu ispitiva- nja u fabrici motora „21. maj“ u Beogradu. Preostale količlne od 330 tona bezolovnog benzina, koji- ma će u ,Zastavl“ puniti rezervoare automobila prije polaska na put u SA D, biće ispo ručene do kraja godine, izjavlli su predstavn lci ,,INE“ na beogradskonn, Salonu automobila — javljaT anjug.

U INI razmišljaju I o postepenom uvodenju bez- olovnog benzlna u domaće benzinske stanice I o tome će biti donesena odiuka ka-

daseu tvrdiinteresovanjeza ovu vrstu goriva Imajući u vi- du I potrebe stranih turista. Predstavnic i INE ističu da se vrio brzo mogu uključiti u. proizvodnju većih količina ovog goriva koje ne za- gaduje okolinu, bar što se tiče otrovnog tetra-etil olova.

se misli. O preuveliCanom straho- vanju da su sudovi „otp lovili" u us- koloka lne vode Ouranović sudi na osnovu ćinjenica.

— Veliku branu uticaju na sud predstavljanačin izborasudijako ji je kod nas, prema njegovoj ocjeni, dobro riješen. Sudiju bira skupSti- na društveno-po litičke zajednlce za koju je sud jedino i vezan. U 99,9 odsto slučajeva suđenja su javna, na svaku odiuku suda postoji pravo žalbe. Loš je sudija, kaže Đurano- vić, koji pristaje da donese presudu koju će mu viši sud ukinuti, jer broj ukinutih presuda može da bude prepreka za napredovanje.

Pritisci lokalnih strukturasu mo- gući za „krupnestvari", najčešćeza privredne prestupe. Kad je rtjeć o pojedincima, iako se tako misli, Intervenclja nema. Mnogo je veći, dodaje Đuranović , pritisak na inspekcije I tužilaštva. Sud je na posljednjem mjestu.

Đuranovlć naglašava da bl društvo moralo da stvara takve us- love da sudijskom pozlvu teže samo najboljl pravnlci. To pod- razumijeva bolje usiove rada, boiji druStveni položaj, veću materijainu stimulaciju sudija. Bez toga nećemo imati ni struCno, ni neza- v isno, ni efikasno sudstvo, kakvo nam treba upravo zbog prirode odnosa koje one rješava.

Š T A F E T A M L A D O S T I

Tito, mladostJugoslavija...

STRUMICA, 31. marta (Tanjug) — Treć eg dana boravka u SR Makedoniji Stafeta mladosti, simbol bratstva i jedlnstva i zajedmštva jugoslovenskih naroda I narodnosti I trajne privrženosti djelu druga Tita, nastavila je danas put po jugoistočnom dije lu Republike . Iz Radovlša. gdje je konačila, Stafetu su jutros svečano ispratili omia- | dinci, pioniri. rudari, radnici, pripadnici JNA i po ljoprivredmct ove |

^*U* sfrum ici, gradu poljoprivrede I tekstilne industrlje, Stafeta mladosti je doćekana cvijećem i bu rn im poklic lm a„T lto-m ladost‘', a na svečano ukrašenoj b inlštafetnu palicu jedon iovo jn ik Adam Muj- kanović, predsjednik omiadinske organizacije u svojoj jedinici, inače, radnikR O ,Z latibor" izT itovogUžica. Pred oko 10.000 grada- nanacentralnomgradskomtrgu„GoceDelčOT" porukuom ladineSt- rumice proč itala je Marija Janeva, učenlca Skolskog centra ,Jane Sandanski". .

Stafeta mladosti nastavila je put prema Valandovu, Do)ranu, Bog- p danclma IĐevđelljl. ^ ^ i

Stafetu mladosti u popodnevnim časovima veoma srdacno su I doćekali I ispratili pioniri, djevojke I mladićl, radnici I poljoprivrednici, J vojnici I graničari i gradanl devdelijske opStine. lakosu ujeku polio- | privredni radovi, radni Ijudi ove komune na krajnjem jugu zemlje na- | čas su duž puta, gdje se kretala Stafeta, ostavljali posaodabipozdra-vilin jenenosiocepoklic im a „Jugoslavija, Jugoslavija".

Stafeta mladosti nakratko se zadržala među mladima i radn im Ijudi- ma dojranskog kraja gdje su je pozdravili i prvi inostrani gosti.Topao doćek Stafeti priredili su i mladi poljoprivrednici Bogdanaca, St- ojakova i drugih sela. Posebno srdačno Stafetu mladosti pozdraviji su graničari i osobljegraničnog prelaza Bogorodica najugoslovenskojgranicisaR epublikom G rčkom . . „ ^ ,

Ovacije „Tito, T ito" označile su dolazak Stafete mladosti u Devdeli-

I ju, opStinu sa oko desethiljadapioniraiom ladinaca. Pred višehiljada gradana Đevđelije okupljenih na Trgu maršala T ita o revolucio- narnom životu i djelu d rugaT itagovorio jeV itom ir Ilin, predsjednik

i OpStinske konferencije SSO, a poruku SSO Jugoslavije pročitao je I Risto Lešev, odličan-učenik Osnovne škole „Krste Misirkov".

PODSJEĆANJA

Do копабпеЏ Susret lioraca i omiadine graliovskog kraja u Beogra- du bio je prilika da se osvjeie sjećanja na teškoće i siavne dane borbe za slobodu

BEOGRAD, 31. marta — Povodom 40-godišnjice zavr- šnih operacija i oslobodenja naše zemlje borcl Grahovsko- peuljskog odreda „Gavrilo Princlp", zajedno s borcima i o miadlnom BosanskogGraho- va ko ji žlve u Beogradu, orga- nizovali 5Ц drugarsko par- tizansko veče u Domu JNA. Medu borcima jebiloiratnika lz mnogih proslavljenih udarnih I proletersk ih brigada.

Prlšli smo grupi u kojoj je bio prvoborac I nosilac „Spomeni- ce 1941“ Bo^oliub Kesić, pukovnik u penzijl, rodom iz se- la Kesića kod Bosanskog Grahova. On je medu omladin- cima I omiadinkama, pa smo slušal i njegova sjećanja o teškom ranjavanju. Malo je ko vjerovao da će ostati živ. Pa ipak, rana zadobijena u borbi oko Ostrošca je zaliječena, a Bogoljub je nastavio svoj borbeni put do konačnog oslobodenja zemlje.

Za stolom je bio prvoborac. pukovnik u penziji Milan Grbić, rodogfi izokolineTitovog Drva- ra. U završnim operacijama bio je komesar Moto-desantnog bataljorta u sastavu Druge tenkovske brigade. On nam je pričao svoja sjećanja vezanaza proboj sremskog fronta:

— Sjećam se kao da je danas bilo, a ne prije 40 godina, kada smo poslije artiljerijske i avio- pripreme silovito krenu li u juriš na neprijatelja. Naši borci su bi- li na tenkovima i mi smo po d

usret boraca i omiadine u beogradskom Domu JNAborbom uništavajući neprijate- Ija zauzeli Vinkovce. Mnogo smo uništili neprijateijskih voj- nika, aiismoimiimiligubitaka.

Do njega je bio i StevlcaVla- duSić, pukovnik u penziji, prvoborac rodom iz sela T iškovca, kod Bosanskog Grahova. On je bio komesar ba- taljona u proslavljenoj Cetvrtoj krajiškoj brigadi.

— Mi smo se Krajišnici istakli u mnogim borbama. pa i na sremskom frontu. Dosta smo u borbi zaplijenili neprijateljskog naoružanja i sredstava, uništili i nanijeli neprijatelju gubitke. al i su I naši mnogi drugovi pali hrabro za slobodu. Nije bilo te sile koja nas je moglazaustavi- ti, a pogotovu našu Petu kraji- šku<jiviziju.

Medu omladinom smo zate- klii NlkicuGašića.prvoborcaiz Grkovaca kod Bosanskog Grahova. On je pričao o borbi sa neprijateljem prilikom oslobodenja Sarajeva, Zenice i Banjaluke.

— Naš komandant Petog korpusa Slavko Rodić bio je ta-

VOJVOĐANSKI RATARI JUČE NA POLJIMA

Nadoknaditi zakašnjenjeФ U Vojvodinl je planirano da se ovog proljeća šećernom repom zasije sto hiija- da hektara

NOVI SAD. 31. marta — Vojvodanski ratari. posebno oni koji joS nisu zasijali Sećernu repu, i da- nas su radili na svojim poljima — izvjeStava Tanjug.

Sjetva šećerne rape je u velikom zakašnjenju pa poljoprivrednici koriste svaki pogodan trenutak. U normalnim klimatskim uslovima sjetva šećerne rape u Vojvodini trebato je već da bude potpuno završena. a ona je ovog puta na samom početku. Poljoprivredni stručnjaci smatraju da se najveći dio poija šećernom repom možezasijatidob. aprilaidazakašnjenjeusje-

tvi ne mora znatnije da utičena visinu prinosa pohek- taru i sadržaj šećera u repi. Jer, dodaju oni, sada ima dovoijno vlage u zem ljiš tu, a I temperature su veoma povoijne.

U Vojvodini je planirano da se ovog proleća šećernom repom zasije sto hiljada hektara, što bi omogućilo, ako prinos i digestija budu visoki, da 11 vojvodanskih fabrika ove god ine proizvede od sada najveću količinu šećera — 620 hiljade tona. U tom slučaju I kapaciteti svih šećerana bili bi potpuno ko- rišteni Po svemu sudeci. ova| program neće biti pot- puno ostvaren. ali se očekuie da se može zasijati oko 90 hiljada hektara. pa možda i nešto više od toga Do sada je proizvodnja lepe u Vojvodini ugovorena na 89 hiljada hektara oranica, ^

GLAS , ponedjeUak, 1. april 1985.

da najmladi general na svijetu-.Tu je bio i prvoborac Jovo

GaSlć, koji je bio komandirčete još u 1941. godini. Prošao je kr- oz mnoge borbe. ali su mu naj- teže bile sa ustašama u Livnu, jer, kako kaže, n ismo . imali dovoljnoni municijenioružja.a trebalo je braniti narod od ubi- janja i nasilja.

Pokraj njega je I njegova su- proga Bo)a, nosilac „Spomeni- ce 1941". Ona je uspješno izlij- ečila mnoge partizane Ijekovi- tim biljem.

Medu omiadincima, koji su pjevali izvorne grahovske pjesme, bio je Svetko Ćeilć , prvoborac iz sela Zeba, bl izu Bosanskog Grahova, čuveni puškomitraljezac. Učestvovao je u proboju sremskog fronta i u mnogim borbama sve do aust- rijskegranice. Kaže:

— Kad sam sa omiadincima i kad zapjevamo one naše izvorne grahovske pjesme, ja se podmladujem.

Svetko se borio u pro- slavljenoj Desetoj krajiškoj, „Brkatoj" brigadi. ______________ Stevo DEURAZAVRSEN SAJAM ..ALPE- JADRAN"

IZLAGACI IZ 14ZEMALJA

LJUBLJANA, 31. marta — N alju- bljanskom Gospodarskom razsta- vttCu zatvoren je 24. medunarodnl sajam „Alpe-Jadran". Tokom šest dana ovu priredbu je razgledalo v iie od 60 hiljada posjetilaca. Na Sajmu je predstavilo svoje pr- oizvode, privredne I turističke mo- gućnostl 500 Izlagaća iz 14 zemalja.

Ove godine organizovana |e i Izložba privredne saradnje u radnoj zajednici „Alpe-Jadran" sa poseb- nfm naglaskom na saobraćaju. Ta- kode je prikazana privredna sara- dnja SR Slovenije i SR Hrvatske sa susjednim zemljama.

Š r i t AT ^

E D sv ije t

t e S k a s i t u a c i j a n a k i p r u

PRIJETNJE ATENTATi lVIASA I GKO IRANSKO—IRACKOG RATISTA

Nove eksplozije

Prema infonnacijama iz dobro obaviještenih Izvora. Ko-- munistička AKEL partija i desničarski Oemokratski zborće. uz predsjednika Kipri povjerenja predsjedniku par

anua. postaviti i pitanje amenta Ladasu

NIKOZ IJA, 31. mart (Tanjug) — Cjelokupna današnja k iparska šta- mpa ocjenjuje situaciju u zem lji kao dramatićnu i najavljujeda ljezao£t- ravanje unutraSnje ptolitićke krize. Lider desničarskog Demo kratskog zttora G lafkos Klerides odbac io je ape! predsjednika Kiprijanua da se putem dijaloga pronade iziaz iz sa- dašnje teške situacije. On je op- tužlo šefa države da igrroriše zahtjeve većine da ode sa vlasti i pozvao ga da raspiSe vanredne predsjedničke izbore da bi se ko- načno uvjerio da je izgubio povjerenje naroda. Klerides je u pr ijetećem tonu saopštio da u novonastaloj situaciji ne preostaje ništa drugo nego ./Sa narod uzme stvari u svoje ruke i primora predsjedn ika da sluSa nosioca suyeren iteta — sam narod." Kteri- dis. inače namjerava da se na vanrednim predsjedničkim iztx>ri- ma kandiduje za predsjednički potožaj.

Oesničarski Oemokratski ztx)r ne odustaje od svo^ ultimatuma koj i je dao predsjedniku; da u roku od deset dana form ira vladu nacio-

nalnog jedinstva u kojoj bi propor- cionalno broju poslanika bile zas- tup ljene sve političke partije čije bi odiuke bile obavezujuće za predsjednika republike. U suprot- nom desničarski Oemokratski zbor podnijeće parlamentu prijedlog zakona kojim seSefudriaveoduzi- ma pravo da sam vodi p r^ o v o re sa turskom stranom oko rjeSenja ki- parske krize.

Komunistička AKEL partija, u sa- dašnjoj krizi saveznik de- snićarskog Demokratskog zbora . predvida dramatične dogadaje uk - o liko predsjednik ne prihvati ovaj zahtjev. List ove partije „Haravgi" upozorava na pojavu prijetećiti pamfleta u N ikoziji gdje nepoznate grupe prijete atentatima na poz- nate kiparske politićkare i sjedišta po litičkih partija. Ocjenju juć i si- tuaciju u zemlji opasnom „Haravgi" upozorava na postojanje k rajnje reakciortarnih snaga koje žele da izazovu nerede u zemlji i ponovo gurnu Kipar u katastrofu težu od one iz 1974. godine.

Prema informacijama iz dobro obaviješteniti izvora, Komunisti- čka AKEL partija i desničarski

Oemokratski zt>or će tokom nedjelje postaviti pitanje povjere- nja predsjedniku parlamenta Lada- su. Ove dvije parti jeoptuzuju Lada- sa da je napuštanjem parlamenta, u znak protesta što dvije partije traže ostavku predsjednika Kiprijanua, napustio i svoj položaj i da se kao pripadnik Demokratske partije pristrasno ponio. S obzirom na to da komunisti i desnica predstavlja- ju većinu u parlamentu njima neće biti teško da smijene predsjednika parlamenta Ladasa i izaberii novog. Po dosadašnjoj trad ic iji predsjednik parlamenta je bio naj- stariji poslanik što je u ovom momentu generalni sekretar Ko- munističke AKEL partije Papajo- nau. Po ustavu predsjednik par- lamenta zam jenjuje odsutnog ili bolesnog £efa države i obavija njegovu funkciju u svim situacija- ma kada on to nije u stanju.

Kiparski listovi prenose i m išljenje najuglednijih pravnika o tome da li je državni pravobranilac Stela Sulioti bila u pravu kada je u pariamentu iznijela mišljenje da рк> ustavu najviSe predstavničko tije lo nema pravo da traži ostavku šefa države. Po većini, tumaćen ja jed ino vrhovni sud može da da takvo mišljenje a većina listova ukazuje da je Stela Sulio ti jedan od najbližih saradnika predsjedn ika Kiprijanua i otvoreno izražavaju sumnju u nje- nu objektivnost.

I EHERAN. 31. marta (Tanjug)— Novi iranski dalekometni projektil pogodio je noćas Bag- dad — tvrdi se u Teheranu. U saopStenju Iranske novinske agencije navodi se da je u 01,59 sati po lokalnom vremenu izvrSen raketni napad na glavni grad Ira- ka. U prvoj verziji ove vijesti iran- ska agencija je javila o ispaljiva- nju ,,dva dalekometna pro jektila" sa ,,dva različita mjesta". Medu- tim, samo m inut kasnije ova vijest je ispravljena tvrdnjom o jednom dalekometnom projektilu.

U Teheranu je, medutim, na- knadno saopšteno da je na Bag- dad noćas ispaljen još jedan dalekometni pro jektil U 01,59 sati po lokalnom vremenu. Projektil)

su ispaljeni sadva različita rnjesta u Iranu.

XXX

BAGDAD, 31. marta — Nova izuzetno snažna eksplozija potresla je noćas Bagdad, u vrijeme kada je Iran, kako je javljeno iz Teherana, ispalio dvije rakete ,^вm lja-zem lja“ na irački glavni grad. Eksplozija se dogo- dila oko 1,30 sati po lokalnom vremenu, ali nikakvi detaiji zasa- da nisu роггшИ.

To je sedma eksplozija u Bag- dadu od 14. marta a većina su bite posljedice iranskih raketa.

Od početka marta, Irak i Iran su žestoko obnovili bombardovanja civ iln ih naselja.

9 KUBAILATINSKA AMERIKA *

: Poboljšavanje : i odnosa *Ф HAVANA, 31. marta — Kuba preduzima mjere da uspostavil _ odnose s la tinoameričkim zemljama, prekinutezt>og predrasuda i i* odbojnosti prema tom „crvenom ostrvu", koJe su prije dvadeset* godina nametnule SAD. Na to — kako javija dopisnik TANJUG-a 4 ^ — ukazuju posljednje kubanske akcije za ujedinjavanje la tin -| “ oamerićki radova u sadašnjoj teškoj ekopomskoj situaciji i na- Ф govještaji Brazila i Urugvaja o skora in jem obnavljanju ekonom-4 _ skih i diplomatskih odnosa sa Havanom. Takođe jiepovećana i k u - i* t>anska saradnja sa zemljama potkontinenta, naročito sa Argen- Ф tinom i Meksikom, a u posljednje vrijeme i s Ekvadorom. <

PREVIRANJA U KOMUNISTIČKKOJ PARTIJI SPANIJE

Sankcije protiv Karilja

(o javijadopisnik Tanjuga u Madridu, Cent- ralni kom itet Komunisti£ke partije Spanije donio Je Jutros na vanrednoj sjednici odiuku da Sant- jago Kariljo više ne bude voda ko- munista u španskom kongresu. Odiuka Je usvojena sa 71 glasom za, jedan Je bio protiv i jedan uzd ilan.

Do vanredne sjednice naJviSeg organa ipansk iti komunista doSlo Je nakon jučerašnje izjave bivSeg generalnog sekretara Karilja da „namjerava da stvori novu platfor- mu za jedinstvo Komunističke par- tije Spanije kako bi se „izbjegle podjele do koiih vodi oolitika

POZIVI C e h o s l o v a Cke STAMPE

Zahtjev za jačanje

disciplinePRAG, 31. marta (Tanjug) —

Cehoslovački partijski dnevnik „Rude pravo" upozorio je na potre- bu jačanja discip lme u preduzeći- ma i pozvao rukovodeće o rgane u njima kao i drustvene organe kontrole da se energlčno suprots- tave narušavanju zakonitosti, mo - rala i discipline. List u uvodniku is- tiče da proces rukovodenja u pre- duzeću mora da pod lije ie kontroli koja „treba da bude beskom prom i- sna".

U posljednje vrijeme veoma je zaoStrena borba protiv narušava- nja zakonitosti. morala, reda i disci- pline. Podnoseci godišnjl izvješta) u federalnoj skupštini, predsjednik vlade Lubomir Strougal izjavio je da se ne mogu zatvarati oči pred čin jen icom da ..disciplina i odgovornost u mnogim slučajevi- ma nisu na visini".

Slična upozorenja skoro svako- dnevno upucuje i štampa. zalažući se za kažnjavanje rukovodilaca u preduzecima, koji ne preduzimaju odgovarajuće mjere protiv nerad- nika i za strik tn iju primjenu načela nagradivanja prema rezultaflma ra- da Rukovodecim organima u pre- duzecima preporučeno je da sma- n ju ju plate radnicma koji ne izvrša- vajuobaveze NemožeseviSetole- risati praksa — kaže „Rude pravo"— da se mjesečna primanja korigu- ju samo u jednom, I to višem smje- ru. Loši radnici treba nasopstvenoj koži da osjete posljedice za ravno- dušan odnos prema obavezama, jer trpjeti neradnike znači „sjeći granu na kojoj sjedimo" — kaže partijski dnevnik.

rukovodstva KPŠ". Kariljo je to re- kao na skupu 19 članova Cent- ralnog komiteta, svojih pristalica, koji su' juCe u Madridu održali „paralelni sastanak" u vrijeme od- ržavanja nacionalne partijske konferencije, kojoj kariljisti ne prisustvuju.

Centralni kom itet KPS Je ener- gično odsudio takvo ponašanje. naglasivSi u jutroSnJem saopštenju da su namjere ..manjine" jasne da Jie le da stvore drugu partiju unutar partije".

POSLIJE KONGRESA MAĐARSKE PARTIJE

Vise pažnje demolcratiji* Produbljenija socijalistička demokratija treba prije svega da se ogleda u neposrednom učeiću u radu osamostaljenih organa vlasti, preko radnfh organizaciia i učeića radnika u upravijanju, do rada

tvenihW t ituciiaKongres Madarske partije

zavrSen je proštog ćetvrtka. DaIJi razvoj i produbljenje socijalistićke demokratije p r^ s ta v lja „istorijski program naše partije". ističe se u rezoluciji pri čemu se preciziraju oblasti u kojima ona treba. prije svega. da dejstvuje — (xJ neposrednog u£e£ća u radu osamostaljenih organa vlasti preko radnih organizacija i uče ića radni-

parlamenta iBUDIMPESTA. 31. marta (Ta-

3) — Rezolucija 13. kongresa darske socijalističke radničke

partije koja Je upravo objavljena posebno naglašava zadatke koji se nameću u domenu bržeg p r iv re d n ^ razvoja, produbljenja socijalistićke demokratije, realnije socijalne po litike i poštovanja nor- mi socijalističkog morala

CIJANG I GANDI RAZMIJENILI PORUKE

Pettemeijnili principaPEKING, 31. marta — Kina i In-

dija sutra obilježavaju 35. godi- in jic u uspostavljanja diplom at- skih odnosa, nagovještavajuć i spremnost i riješenost da se više nego do sada posvete obnovi dobrosusjedstva i prijateijstva . Za tu priliku su predsjednici vlada

Džao Cijang i Radživ Gandi raz- m ijenili poruke. Džao Cijang u poruci isti£e da su Kina i Indija kreatori pet principa m iroljubive koegzistencije koji su se u meduvremenu na svjetskom pla- nu potvrdili kao [wuzdana norma odnosa medu državama Gandi u

poruci ističe nadu da će ,,uz zajednićke napore sva otvorena pitanja medu nama biti riježena u skladu s pet principa miroljubive koegzistencije i time našim naro- dima biti omogućeno da obnove i konsoliduju njihove duge isto- rijskeveze" — izvještava Tanjug

ka u upravijanju, do rada parlamen- ta i društvenih institucija.

Rezolucija ukazuje na suStinske zadatke u pri vredi i naroćito upozo- rava na potrebu porasta samos- talnosti radnih organizacija, njihove odgovom osti i in ic ija tivno- sti.

2 ivotni standard gradana ko ji Je niz godina bio u s ta g r^ : iji, a za neke druStvene slojeve je i godina- ma nazadovao, predstavljaće posebnu brigu partije. s tim Sto se naglašava da te napredak is- ključivo zavisiti od p ^ o ljš a n o g privredivanja. Kongres je posebno imao u vidu položaj penzionera , ukazujući na potrebu diferenci- ranog prilaza pojedinim kategori- jama, kako bi se, prije svega, po pra- vio položaj najugroženijih. U Mađarskoj Je svaki peti gradanih penzioner. a primanja velikog broja nalaze se na samoj granici soci- jalne podnošljivosti.

Rezolucija kongresa naglašava značaj po itovanja normi socijalis- tićkog morala u druStvu i insistira na čistoti društvenogživota, štosve zahtijeva odlućnu i ,.dosljednutK>r- bu protiv ziupotrebe vlasti, protek- cije i korupcije".

ŽENEVA Š V A J C A R S K E P R O C J E N E D E V IZ N E N E R V O Z EOD DOPISNIKA

-TANJUGA

Dolar i(onačno— siiazno?Ф Podijelienja mišjjenja o daljem ponašanju američke valute # Promjeni ma privrede SAD

Tom jene kursa izazvanepromjenamautokovi- Dolar bi se mogao stabilizovati oko

sadašRje pozlcije2ENEVA. 31. marta — Na klizalj-

kama vodećih novčanlh t>erzi u svijetu, gdje se vrhunska računica vrijednosti nacionalnih valuta svakodnevno svodi po diktatu vo- dećih zapadnih finansijsko- monetarnih sHa, u prvom redu SAD, porasla je nervoza oko dolara koji znatno pada posljednjih dana. To je moralo da pobudi opštu pa- žnju u svjetskim tinansijskim i ban- karskim krugovima.

Kretanja i oojene na berzama Svajcarske. koja ulazi u krug finan- sijsko kreditnih sila, mnogo toga objašnjavaju ili bar pomažu da se objasni.

Ovdašnji bankari i eksperti pomno prate najnovije promjene na tržištu deviza i pokušavaju da ih razjasne. jer vjeruju da te promjene mogu da imaju dugotrajnlje posljedice.

PREDVIĐANJAOMASILA

Oni uoć avaju da u februaru nijedna ozbiijna istraživačka insti-

lucija u domenu tržišta novca nije predvidjela da će g martu doći do sistematskog i nervoznog padanja dolara, uz paralelnojačanjedrugih vodećih zapadnih valuta, prije sve- ga zapadnonjemačke marke i bri- tanskefuntesterlinga. Utovrijeme, mnogo su se komentarisale slatxjs- ti evropskog monetamog sistema, pada f unte pod dejstvom I ržišta na- fte i teSkoće vi£e drugih zapadnih valuta.

Krajem februara, kakojepokaza- la čuvena ciriška berza. dolar je kre- nuo divlje da raste ..pod uticajem američke robusne konjunkture". S većeri 25. februara iz Ciriha su stizale vijesti da dolar prekoraćuje kritičnu granicu od 2.90 švajcar- skih franaka. Za dva dana je uslije- dila spektakularna intervencija za- padnih banaka koje su na tržište iz- bacile oko dvije m ilijarde dolara i .^elena moneta" je u Cirihu spuSte- nana2,84 franka

Već početkom marta, koji je za- bilježio najveć u nervozu tr iišn ih kurseva u posljednjoj godini dana, dolar Je nastavio da se oporavlja od

„udara" centrlanih banaka i četvrtog marta uveče, na ciriškoj berzi, porastao je na 2,87 švajcar- skih franaka. Vec sljedećeg dana povratio je februarsko usijanje od 2.90 franaka i više-manje je titrao gore-dolje oko tegranice. da bi sre- dinom marta pokazao prve znake mlitavosti, a 20. marta pao na 2.71 franak.

Tokom ove nedjelje dolar je poćeo naglo da srija. Prije tri dana je u Cirihu pao za pet santima.prek- jude za još dva. a juće začitavih šest santima. či me je dotakao nisku gra- nu od 2,58 franaka.

a n al it iC a ri seUZDR2AVAJU

Krivuija pokazuje da je nastupila promjena u opStoj poziciji ame- ričke valute koja po svemu sudeći održava odgovarajuće promjene u glavnim privrednim parametrima SAD Medutim. Svajcarski anali- tičari se uzdržavaju od konačnih sudova, jer novi razvoj ne odgovara starim ekonomskim teorijama o privrednoj konjunkturi. posebno o odnosima budžetskog i trgo- vinskog deficita, inflacije snage novca.

Prvo pitanje koje se postavija u svim analizama glasi: da li je ko-

načno poćeo davno, naćelno pre- dviđen pad dolara pošto se popeo na visinu koja ne odgovara od luču- jućim tokovima amerićke privrede i budžetsko-finansijske situacije? Odgovori su različ itl i služe Ee mno- gim poštapalicama ,,ako‘‘ i ,3 li“ Ra- ni|e procjene su bile ćesto de- mantovane pa se analitićari više ne usuduju da tvrde da je konaćno počelo spuštanje dolara na njego- vu pravu vrijednost. Medutim, veći- na konstatuje da je on „prešao svoj zenit" i da se više u njega ,.ne nK)že vratiti".

Medutim. ne odbacuje se mišljenje da bi se dolar ..mogao sta- bilizovati oko sadašnje pozicije" prema zapadnonjemačkoj marki. japanskom jenu, britanskoj funti. Svajcarskom i f rancuskom f ranku i drugim glavnim zapadnim valuta- ma.

Ta procjena će b iti stavljena na probu već iduće nedjelje. Ukoliko posjednici dolara nastave da se sa- dašnjim tepom oslobadaju njego- vog tereta. to će — prema ocjeni $vajcarskih eksperata — biti ko- naćan dokaz da amerićki privredni džin poćinje da posustaje u svom čudnom rastu u usiovima ogromrK>g budžetskog i trgo- vinskog deficita.

M om ćiloBLAGOJEVIĆ

8. STRAN.A GLAS, poaedjeljak, 1. april 1985.

GOL DVABODAJEDINSTVO — RADNIK 1:0 (0:0)

STRIJELAC: Hodžić u 72. minuti, 8udl|a: Blagiie Slpka (Banja- luka)— 9, gledalaca: 3.000, žuli kartoni; Sellmović (Radnik), Kar- tal I Samardžić (Jedlnstvo)

JEDINSTVO: Đurić 8. Kartai 7, Seldlć 7, Rupčlć 6 (Hodžlć 7), Omanovlć 7, Janković 7, Vuković 6 (Dubroja —), Arnauiović 7, Savić 8, N lkolić 7, Samardžić 6.

RADNIK: Handlć 7, Musemlć 6, Ćatić 6, Tonkovlć 7, Nego- vanović 7, Selltnović 6, Ibrlilmović 7, Tomlć6(Ostojić6), Pllako- vić 6. Obradović 6, Đekić 7.BIHAĆ — Očekivalo se teška

utakmica sa Radnikom. Тако je Ibilo. Već na samom početku susreta ig’'alo se obostrano slabo. Gosti su pred svojim vra- tima postvili pravi bunker koga

vodstvo, a l i u to me nije uspio zahvaljuj ući u prvom redu dob- rim intervencijama vratara Đurića. U nastavku susreta ig ra je malo živnula, a 72. mlnutl Но- džić je postigao gol za Je- dinstvo i oslgurao dva važna

IZJAVE Sead Sei<fić, kaplten Jedlnstva;— Znali smo da ćemo teško izać i u susretu sa Radn ikom, jer je to

ekipa koja zna dobro da se brani. Naši napadači nikako nlsu mogli da p ronađu k ljuč za b ravu gostiju , koji jeznao dapostavl bunker predsv- o/im go lom. Za nas je najva in ije da smo osvojili dva boda

Golman Radnlka, Nihad HaiKttić:Im ism o im a linekolikozrelih prilikadapostignem ogol.a linažalost

ni jednu n ismo realizovali. Pobjeda domać ina je zaslužena mada ne bi b ilo iznenađenje da smo se t mi kući vratili sa jednim bodom

je bilo teško probiti i postić i до1Г mada je Jedinstvo imalo nek- oliko izvanrednih šansi.

Radn ik je ргеко svoj ih brzih krila poku?oavao da dode u

boda svom e timu . Treba reći, da je Hodžićzamijenio Rupčića na mjesto halfa samo dvlje mi- nute ranlje. U prvom poluvremenu, kao I u drugom, i

BORAC BEZ ZAVRŠNICEJEDINSTVO - BORAC 1:0 (1:0)

STRIJELCI: ToSić u 30. m inutl, sudija : Botjak (Murska Sol;oto) — 5, Stadion „27. a p r ir , glcdalaca : 5000; žu t l каПоп); Đurđević I Bogoiević

JEDINSTVO: Ibrahimović 8, M iladinovlć 5, RadelJaS 5, BaSić 6, Grliić 6, Bracanović 7 (od 80. m lnu t l Kevrić —), Vujtnović 7, Curćlć 7 (od86. minute Ouraković —), Stevlć 6, ToSlć 6, M aliievlć 7.

BORAC : Smallć 7, Gajlć 7, Ra»ewić 7, Mrtkić 6, Đurđevki 8. Sptoa 7, Toplć 7, Džaflć 6 (od 70. m lnuta Pifian —), B e iirević 6 (od 60. m inu te Popović —), Luplć 7, Bogoievlć 7.

- Da pobjedu nemora pobjedu. Stara boljka Borca je da ostvairti цуцек boljaeklpa potvrđeno nakon prekla igre primi go l još

IZJAVETomlslav Manojtović, trener Jedinstva*

je B o r a c K S ^ ^ ^ ^ ^Đo rđe Gerum, trener Borca:— Cestitamnazasluženoj pobjedidomaćinima.Ovo je bilo

ledno od boljih izdanja Borca, ali, na žalosf. bez rozultata.

je i danas u Brčkom. U jeku najvaće jednom se ponovila. Nakon Korne-nadmoćnosti Banja lućanii, Je- ra s lljeve strane Ru ilć ie poqodiodinstvo )e zatreslo mrežu pro tivni- stativu, a odt)ijenu lop tu Tošić jeka I (ako već u 30 m inuti osiguralo glavom sproveoumrežu. Inače sve

do tada, kao i poslije prim ljenog gola, Borac je b io bo lji, imao teren- sku in icija tivu i lake doiiizi odo pro- t ivničkog gola Najvecu šan iu и tom periodu igre imao je BešireVic, kada je izbio sam pred Ibrahinio- vića i umjesto u mrežu š iitirao u golmana.

Ni u nastavku susreta ništa se bl- tnije nije mijenjalo. Borac je bio ponovobolji. Izveonekolikokorne- ra i slobodnih udaraca pred šesoaestercem Jedinstva, all je sve osta lo uzaludno. Bilježimo šu t Bogojevića, potom Lupića. Pića- na .. Na d rugoj slrani, Jedinstvo je brzlm kontranapadimapokLšavalo još jednom matirati S>najića Vodstvo iz prvog poluvreiTien.i sa ztvorenom vari)antom odbianfi do- nriaćin je uspio sačuvati i osvojlti dva nova boda. Sudija Botjak u fi- nišu susreta ispusMo je копсе iz igre I čin se. da je pogriješio kada nije svirao najstrežlju kaznu z;» gos te

Uzeir Pa Sa l iCffiMiutri./oivjuici(u y'"vuMi»jj»c»vi?uumrezu.inace sve

Visok porazCRVENKA — RUDAR .4 n /о п\ mtam m innia к л с п И а mCRVENKA — RUDAR 3:0 (2:0)

GRADSKISTAOION u Crven kl: vrljeme *un£ano, teren pogodan za ig - ш ; STRIJELCI: Raclć 17. m lnut, Т ота |е к 25 .160. sudlja: Slmić (Zranla- nln) — 8,gledalaca:1000.

CRVE N K ^ F ^ u lo v M 7, Slijepčević 8, Kubak 7, Radovanović 7, Marić 8, Đuričanln 7, RacK 8, Lukovac 8, Tomajek 9, MaleS 8, Vranić 7.

RUDAR: Beiović в, T urun ta i в, Peklja б, Stlelić 6 . Bekvalac 6, Par- hamov 6, KutHuglć 6 , SUklć 6. Pf frovlć 5. Blhorac 5, Vitf. Samardžiia6

REZULTATI 21 KOLA BRCKO; Jedinstvo — Borac 1:0,SPLIT Split — O limpija 1:3. NOVI SAD: Novi Sad - Sibenik 1:1, BIHAĆ: Je- dinstvo (Bi) — Radnik 1:0.2ENICA : Ce l ik — Leotar 3:1, SUBOTICA Spartak — Kikinda 1:0, DUBROV- NIK; GOSK Jug — M aiibor 0:0, TITOV VRBAS: Vrbas — Prolcter 3:0, CRVENKA: Crvenka — Rudar 3:0.1.& b*n lk 21 112. Celik 21 113. SparUk 21 124. Proleter 21 105. J*dmstvo(Bi) 21 106. Split 21 117. GO SK Jug 21 9 & Leotar 21 8 9. Jadlnttvo (B r) 21 1010. Ollmi^la11. Vrbas12. Novi Sad13. Borac 14 Maribor15. KHtlnda16. Radnik17. Rudar18. Crvenka

212121212121212121

6 32:18 266 J1-19 267 31:24 266 31:22 247 3S:16 248 29:22 24 6 23:22 246 27:25 239 34:28 227 32-27 22 9 24:28 21 9 17:21 20 , 9 23:25 13 9 21,26 19

6 10 1 4 d t 16 5 11 14:23 15 5 11 13:32 15 4 13 19:35 :2

CRVENKA — U derbiju zaćelja Oruge savezne (udbalske lige fud- baleri domaće Crvenke prikazali su najbolju igru u cijelom prvenstvu Gosti su, islina, djelovali veoma in- disponirano Sto je domaćinu da- valo velike šanse na konačan tri- jumf.

"rebaodmah istać ida je Crvenka o./om pobjedom produžila nade u bo rbi za opstanak u drugollgaškom drrštvu. Od prvog momenta dvob- Ojii domać in je krenuo siiovilo ka g-ilu gostiju Bešovića. Već u 17. mi- nu : u Rac ić je uspio da ga savlada. a

osam minuta kasnije (25. m inut), to je po£lo za rukom t Tomajeku.

Udrugom poluvremenu fudbale- ri Crvenke su imali još veću teren - sku in ic ijativu da bi u 60. minu tu najboiji pojed inac ovog dvoboja T omajek postavio konačan rezultat od3:0.

iSPORTSKA PROGNbZAi1. Kolut>ara — Zemun2. Titograd — Bnlasica3. Sloboda (T UŽ) — TrepCa4. Napredak - Radnlčki jP )5. Bregalnica — Borac (C)6. Llrfa - Rad7. Novi Sad — Sibenik8. Spartak — Kikinda9. Vrbas - Proleler10. Jedinstvo (Brč) — Богас (BL)11. Split — Oilmpija12. ćelik — Leotar13. GoSk jug — Maribor

IDUCE KOLO: BANJALUKA: Bo- rac — Crvenka, PRIJEDOR: Rudar — Vrbas, ZRENJANIN: Proleter — GOSK Jug, MARIBOR' Maribor — Spartak. KIKINDA: Kikinda — Cellk, TREBINJE: Leotar — Je- dinstvo (Bi), BIJEl-JINA: Radnik — Novi Sad, SlBENIK: Sibenik — Split, LJUBLJANA: O lim pija — Je- dinstvo (Br).

Iz tehn ickih razloga, ko rektura na sportskim strana- ma nij e izvršena.

I ?

& ’ \ 1ODLUČIO: Mehmed

HODŽIĆ (Jedinstvo)na jednoj I na drugoj st rani postojale su brone prillke, ali su strijelci potpuno bill zatajili.

Najboiji pojedinac na terenu bio je sudija Blagoje Sipka iz Banjaluke, koji je sasvojim pomoćnlcima Ivanom Blaže- kom iz Koprivnice i Božidarom Vagićem iz Ridžice sudio bez i jednegreške.

Dragoljub M UTiC

REPUBLIČKA LIGABORAC (Č) - KOZARA 2:1 (1:1)

STRIJELCI: M ulallć uS.m lnu t l i DraSko u58. (Iz jedanaesterca),za Bo- rac, a Jagodić u 23. m inu ti za Kozaru, sudija : Vra£o (Visoko ) 9, gledalaca: 600.

BORAC : Vego 7, Ivankvo ić 7, Seonić 6, Cabrilo 8, Pervan 6, Skrbo 6, Kudra 5 (Borovac —), Oraftko 6. Buiatović 5 (Kuljanin 6), Muialić 7, Markota 6.

KOZARA: Lollć 7, Trešnjić 6, (Kundić —), Janjić 7 , Mandžukić 7, На- džić 7, Demo 7, Jagodić 7, Šalak 6, Duraković 6 , Raos 8, Vasiljević 8.

K RAJINA — V ITE Z 3:0 (1:0)STRIJELCI: Š ii ić u 22. i 55. (iz |edanaesterca) 1 Pobo r u 73. m inutl, su-

di|a : Terzlć (IHdža)'9, giedalaca: 500.KRAJINA: Omanović Nožlć 7 , topić 7, PuJkar 7, Pobor 8, Cvi|ki 9,

S iiić 9. Arts Upović 8 (Pjević 5). IMujakić 7 (P|anić 7), Am ir Lipović 7, Ab -

VITEZ: Mršal 5 Gudelj 7, Garina 7, Paj ić6, Gelo 7, Prnjaković 7, Vrbaec 8, Botić 7, Samardžlć 7, Janjić 5 (Blćiž 8), Skočibušić 5, Vuleta 7.

KRAJIŠNIK — BRATSTVO (G) 2:1 (1:1)STRIJELCI: Jaganjac u 4. i 80. m inuti za Krajišn ik, a l-lusark ić u 40. mi-

nuti za Bratstvo , sudija: Omerhodžić (Вгбко ) 8, gledalaca : 3.000.KRM ISNIK : MiSković 7, Matrak 7, Salmanovlć 7, CrnaHć7, IMomeiio-

vtć 8, Ć irić 8, Kasić 7, Vujasin 7, Jaganjac 9, Ra|kK 7, Oublievlć 7,BRATSTVO: Mešković 8. M ujkić 7, Suša 7,O ibrte 7, Sumblć7, Imamo-

vić 7, Husark ić 8, Barakovlć 7, Tritunovlć 7, Gec 7, Muraeiović 7.VELIKA KLADUSa — Da na golu Bratstva nije b ilo odličnog Meško-

vića, fudbaleri Krajišnlka slavili bi ubjedljivu pobjedu. Najljepšt trenucl na utakmici b ili su^Jva efektna pogotka centarfora Krajišnika Jaganjca, ,koji je bio I najboiji igrač na terenu. Utakmica jebila fer i korektna.asudiia Omerhodžić od lićno је vodio susret. Hajrudin HUSlDlC

REZULTAT118. KOLA: CAZIN: Krajina — Vitez3:0 (1:0), TRAVNIK' Во- rac — Famos 0:1, ZVORNIK: Drina — Budućnost0:0, MOSTAR: lokom o- tlva - Krivaja2:0 (1:0), VISOKO; B o s n a - SLoga0:0, ČAPLJINA: Borac — Kozara2:1 (1:0), KAKANJ:Rudar— Lokom otiva(B)4:2(1:0)VELIKA KLADUS: Krajlšnik — Bratstvo 2:0

TABELA

1. Famos2. Rudar3. Vitez4. Bosna5. Вогвс (C)6. Kozara7. Krajlna8. Krajišnik9. Sloga10. Bratstvo11. Budućnost12. Lokomo tlva (М)13. Lokomo tlva (В)14. Drlna15 Boi ac (Т )16. Krivaja

18 13 18 10 18 9 18 3 18 7 18 8 18 8 18 8

18 6 18 6 18 51818181818

3 32: 9 28 3 30:16 246 35:21 21 6 22:16 20 5 24:21 20 8 23:24 18 8 23:25 18

! 8 15:20 18 8 22:21 168 23:26 167 15.21 168 20:24 159 17:23 159 20:32 15

10 20:30 14 10 13:25 14

IDUCE KOLO: VE- LIKA KLADUŠA: Кга- jišnik — Krajina, GRAČANICA: Bratst- vo — Rudar, BRCKO: Lokomotiva (В) — Ru- dar, BOSANSKA GRA- DISKA: Kozara — Во- sna, DO BOJ: Sloga — Lokomotiva (М), ZA- VIDOVIĆI: Krivaja - Drina, BANOVICIiBu- dućnost — Вогас (Т), HRASNICA: Famos — Vitez.

jOOKJEBILAIVIJESNASOFK-a I

G LA S , ponedjeljak, 1. apri! 1985.

* Na području čelirl mjesne zajednice samo dviie sportske organlzacije RC Naprijed i SO Vrbas

BANJALUKA — Na podrućjučetiri mjesne zajkednice (Sfarčevica, Mejdan. Mejdan I i Me/dan II), pored izvidackog odreda „22. aprir'ipostoje.samodvijesportskeorganizacijeFudbalskiklub.,Naprijed sa120, i Slreljaćka družina „Vrbas" (sa 146članova

Podatak zabrinjava jer ovo područje ima sportsku tradiciju. Do zemljotresa 1969. G odinerartila jem jesnaSOFK-a.jednaodnajorga- nizovani|ih џ Republici. Osim terena FK ..Naprijed", bila su tri odboj- kaška i pel za mali fudbal. Poslije zemljotresa aktivnost SOFK-e je prestala.

Planirano je da se izgradnjom Društvenog doma ..Mejdan" osnuje sportsko društvo. Kako se to nije ostvarilo sportske aktivnosti, na području koje obuhvata više od 40.000 stanovnika, svele su se na već navedene organizacije.

— Na ovom podrućju bi se moglo osnovati sportsko društvo a mi u našim planovima mjesnih zajednica imamo zacrtanu tu ideju — kaze Rifat Dervlšić. član Skupšt ine Mjesne zajednice Mejdan 1 — Nosilac ovog projekta trebalo bi da budu če liri mjesne zajednice, koje bi mo- rale da obezbljede prostorije i linansijska sredstva prema svojim mo- gućnostima. Treba samo voija i entuzijasti Omiadini se mora pruziti mogucnost za zabavu.

Pri osnovnim školama postoje otvoreni tereni za mali fudbal, pa if iskulturne sale, koji su nedostupni stanovništvu.

Tereni kod „Zelenog mosta" i na plažama „Abacija" i Plaža „Dolac" su neiskoriSleni. zanimljivo da je kuglana u Drustvenom domu „Mejdan". gotovo izgradena, a niko nil^ta ne preduzima kako bi se osposobila .

— Sportskih organizacija nema dovoijno i trebalo bi ih osnivatl — kaže Oorde Todorović . predsjednik Komiteta za ONO i DSZ Mjesne zajednice Mejdan — Neophodno je sportsko druš tvo koje bi objedi- njavalo v išesportova (košarka.fudbal,rukom et.odbojkaidrugi).Us- lovi postoje, a Mjesne konferencije SSRN i Osnovne organizacije SSOJ bi morale da se više angažuju na tom planu.

M. DIZDAR

SVI NA BORILIŠTA...# Očekuje se velik odziv gradana za učešće na prvoj

banjalučkoj mini-olimpijadi, koju organlzuje omiadina mjesne zajednice Centar (I

BANJALUKA — Proslavi Dana mladosli, pridružuju sei omiadinci mjesne zajednice Centar II. Ove godine organizira juzanim ljivu ma- n ifestacijupodnazivom Banjalućkaolim pijadako jaćeubudućepos- tali tradicionalna Natjecanja se održavaju u devet disciphna i to . supermair fudbal (4 igrača). tiasket (3 igrača), odbojka (6 igraća), rukomet (7 igraća), kros (S;afctna trka 3x1000 m), balkanskeštalete (800+400*200+100), šah (pojedmaćno). stoni lenis (pojedinaćno) i atletski višebo (pojedinačno)

— Predvidje i smo d<' se takmičenja održe u trajanju od40dana govori Han Memišević prodsjednik Organizacionog odbora p ravo učešćaim ajusvigradanikojitopožčele 'bezob/iranasta rosnudobili | sportsku aktivnost Upravo zbog tih pogodnosti oćekujemo velik odziv, naročitoonih struktura koje nemaju pn likudaučestvujiiuzva- ničnim takmičenjima, a vole sportsku borbu Najuspjpšnijipojedincn ekipe bice nagradeni medaljama I diplomama koje otHjzbjeduje organizator.

Final na takrn ičenja održa će se neposrodno pred Dana m ladosti. a na završnoj svećanosti očckuje se pravi rhali spektakl

Prijave I sva cJruga obavjeStenja oko samog takmičenja mogu se dobiti do 5 aprila u prostorijama MZ Centar >1. na Paskolinoi c iglani od18 do 20sa ti

R. JUKIĆ

S TR A N A 9.

ш з s p o r t

I TO SE DOGAĐA B2!i5 R E V IJ A R E P R E Z E N T A T IV A C A N A K O N P R IP R E M A U S K E N D E R — V A K U F U

-Uspješan test u„BorikuZNA REZULTAT

!P.

t?i-

Qf .-5>

BANJALUKA — O rev iji boksa u „Boriku" S'/e govo ri izjava selektora Gojka Radunovlća, odmah nakon meć a u superteškoj kategoriji, ka- da je rekao :

Borbe ko|e su danas vodene po- kazale su da smo u Skender- Vakutu radlli zalsta dobro. Svaki ta- kmičar pokazao je zavidan nivo snage, all I tehnike I brzine.

Gledaoc i koji su oček ivali da će na meču između „crvenih" i „plavih" svepraštati, da će bit! seri- ja, povezanih udaraca i žara prvenstvene borbe, moždasuostali razočarani, all vaija imati na umu: tek je početak priprema i stručni Stab reprezentacijedozira t ren inge take da „plave" de lije pravu ta- km ičarsku formu dostignu pred evropsko prvenstvo u BudimpeSti koje je na programu krajem maja.

Počelak fudbalske sezone na i^ o d ru č ju OFS Bosanske Gra-

diSke, a ozvaničen je ulakmica- ^m a prvog kola kupa mladoslt..f^donio je nove teškoće i ^'probleme fudbalskim radnici- ’ ma. VečnastartunekoUkudeta- . Ija zaslužuje dublju analizu. ah ' ujedno ukazuje na fo da sama

'^ova organizaciia nije sposobna ^'.da riješi neke probleme koji su ,,'Već duže prisutn i pa se sasvim

'- ’opravdano očekuje da o po- У- -'rfiašanjima u ovoj organizaciji

svoje miSlienje daju i aruge *}‘nadležne druStveno-poliUčke .>/i-^strukture.

Susret u Kočićevu izmedu '-'domaćeg Zadrugara i Planlaža

,-^kalemi koji je završen ^"pobjedom domačih da li od 3:2

’^ ili 4:2 sada je predmel inloreso- ff,vanja šire sporlske javnosti. ler ,.^na vidjelo su izb ili neki novi '*'detalji. lako nadležni takmičar-

, ^ k i organi nisu imenovali i odre- d ili delegate za utakmice lud-

^ba lskog Kuna mladosli, u ^ e d je l ju na utakmicama u Vilu-

sima i Kočićevu u svojslvu dolc- '^ga la pojavio se Vladislav ^V o jinov ić iz BosanskeGradiškc

koji je u Vilusima na ime dnev- *л /с е naplatio 540, takse 200 iza ф ри1пе troškove 260 dinara.

ujedno je bio poslije podnc i '^delegat na spornoj utakmici. U ij^vo m izvještaju i zvanićnom ^ r o to k o lu delegat je konslalo- Wvao da je susret završen rezul- ^ ta to m 3:2, dok fudbaleri Plan-

faža kalemi tvrdesuprotno a je- ^d a n od istaknutih igrača ovog ^k lu b a dr Miloš Kljajić potražio

nas je i obavijestio da je sasvim 9s igu ran i kategorički tvrdi da je ^re zu lta t 4:2.

Medutim, sporno je to da li je 9 g la vn i sudija Ratko Predojevič Qigraču domaćih sa biojem

osam dodijelio dva žula kartona в / ostavio ga u ig ri Hi samo jedan ^ u t i karton. Svi predslavnici iz

kluba iz Trebovljana ponovo v tv rde da 'je sudija u prvom Qpoiuvremenu igraču domaćih

sa brojem osam pokazao žuti 9karton i istom ponovo dodijeho ^ u t i karton u drugom

ooluvremenu nakon čega je *dpS lo do prepirki. a uvidievSi ^ a v o d n o grešku sudije, trener

Zadrugara je istog igrača ^zam ijenio.ф U svojoj žalbi na ovu utakmi-

cu Plantaže kalemi sumnjaiu da ^ e delegat u toku drugog ^M luvrem ena prepravljao pro-

tokol jernavodnosm atraju daje Wu pauzi unio lu te kartone pa je 0 >rema tom izboru došlo i do up-

isivanja pogreSnog rezultata.^ fč itav ovaj predmet sada je pro- ^U je ć e n Predsjedništvu koje će J s p ita ti čitav ovajslučaj i datisv- %3ju konačnu ocjenu. all ostaje Џ )оика preko koje se ne bi ^ m je lo o lakop re ć iirad ilinado- ^ a d a in j i način. a sve sa ciljem iljda se problemirješavaju linijom ^m anjeg otpora.* IzvjeStaj samog delegata koji ф в zauzeo dosta prostora u ^ ro to k o lu , zaslužuje širu pa- ^ n ju ne samo fudbalskih radni- ^ a i to naročito sa konstata- ^c ijo m u pretposljednjem pasu- * s u gdjese dosta neargumento- tfvano navode veoma kruoni

ispadi ko jisu se navodno dcgn- ^ d i l i nakon svršetka ove ^utakm ice._ U svim ovim razrnifljanjima ^n e k l od fudbalskih larimka i'j: j Qdotle da otvoreno pvstiw ljaiu ^p itan je kako to da se na osialim ^utakm icam a gdje nije bilo dcl:.‘- ^g a ta nisu dogadale take ^ригпе -s ituac ije kao u ovcm slučuiu. a ^sam im tim sumnja l' pn^rebu ^d a lje g opstanka službeni.h iica ^ n a ovakvim i sličnim ^utakim cam a.9 Nikola KRAGULJ

SPORT 1 REKREAC IJA U PLINO M ZAM AHU

Pune dvorane

„CRVENI“-,,P L A V I“ 10:10SUOlJE: Plavec (Vara id in ), D eneii (Ruma), Toskić (Sarajevo), BaSić

(Ban|aluka), Jabučanln (Beograd), Varga (Temerin); m jerilacvremena: BarbarezjIBanjaluka); gledalaca: 3000; sportska dvorana „Borik ‘

TEHNICKI REZULTATI: pap ir Stojakov — Zivadinović 0:2; bantam: Kerimov — Slmlć 0:2; perolaka: Konovalov — Ramadani 2:0; iaka: Small Jakupl — Redžep Jakupi 0:2; po luveller Puzović — Gajić 2:0 (pr. 3 r.): ve lte r Cm okrak — Je lki 2:0; polusrednja Redžepi — Popovič 2:0; sre- dnja: Illjevskl^— Skaro 0:2 (pr. 3 r.), poluteSka:Tad lć — M i|ić 2:0 (pr 2 r.); euperteSka: Colpa — Salihu 0:2.

Od najavljlvanih bo rbi, koje jest- ručni Stab reprezentacije saopstio novinarima u četvrtak izostala su dva mečau muvaiteSkoj kateg<'! iji. Sta se u meduvremenu zbilo? Pred samo mjerenje za meć u Banjaluc i, posljednjeg dana boravka na pripremama u Skender-Vakufu na treningu se povrijed io o llmpijac Redžepovskl, pa je RuSidi ostao bez protivnika. Dan kasnije, za- pravo dvadeset i četiri sata pr ije meća, na Ijekarskom p regledu je utvrdeno da leSkaS Vaslljevie ima Sumovenasrcu, S to jeznač ilo dan! Peel neće imati protivnika.

— Vasll)evlć mora obavltl detaljne preglede, ne znam da II će skoro bit! spreman za ring, dok je sa Redžepovsklm gotovo bezazlene situacije I u Banjaluci nije bokso- vao samo Iz predostrožnost i — re-

PO JED INA ČN O SENIO RSKO PRVENSTVO BOSNE 1 HER C EG O VIN E

Slaviji pet titulaSUD IJE: Malkki (Zenica), Peričević(Tuzla), Rakić (Banjaluka), Husić

(Sarajevo). Sporiska hala Zvomik, gledalaca: 500.Л rezultali: papin Seiranlć (Sloboda) Dragan Stijakovic* (Cellk) 0:2 (predaja I runda), m uva M ilenkoStijaković(S lavija) — Ouzel .'5 (Sloboda) 0:2, bantam: Javorac(Čelik) — Alim anovlć(Radnik)2:0, pero- ^ Boftnjak(Celik) — Husklć(S lavija)2:0 , Iaka:Milankoylć(Siavija) — A!:ić

(Z eljeznićar) 2:0 (predaja I runda), poluvelter. Babić (Slavija) — Gaši Л (Zeijeznlćar) 2:0, ve lts r Vukičević (Slavija) — Llgić (Sloboda) 2:0 (bb) ^ poiusrednja: Skomorac (Celik) — Bartula (Željezničar) 0:2 (predaja I ^ runda), poluleSka: Zhrković (Slavija) — Pavić (Sloboda) 2:0, teSka: T a- ** (Celik) — Radanović (Slavija) C:2, superteška: Jerković (Celik)

nije imao protivnika.ZVORNIK — Pojedinačno

prvenstvo Bosne i Hercegovine nije ispunilo oćekivanja Zvornićana. Zaprnvo, j oba aana gledaoc i su vidjeli malo pravog boksa, a najviSe u s p j^ a imali su takmičari banja- lučke Slavije, osvojivSi pet titu la prvaka Republike.

M ladi Dragan Stljaković, koji je ponikdo u Slaviji, a sada b rani boje zeničkog Ćelika, za samo tridese- tak sekundi završio je svoj posao. Dva piita je sudija odmarao Seira- nića, da bi odmah potom usiijedila i predaja.

Njegov brat Milenko Stijakovlćbio je loSije sreće. Namjerio se u fi- nalu na raspoloženog i dobrog Suada Duzela, iz tuzlanske Slobode, ali mu treba odati priz- nanje na otporu tokom sve tri runde. Dam irHuskić nije usp ioufi- nalu samo zbog toga Sto je u

prethodna dva dana imao dvije borbe, pa je u finiSu trece runde u meću sa BoSnjakom znatnoposus- tao. Inače, Huskić je u eliminacija- ma savladao klupskog d rugaSaba- hudina Suval ića. DuSan 1И ilankovlć je prinudio Aljlća iz sarajevskog Zeljezničara na prodaju već u prvoj rundi, ah je bez potrebe, iskljuć'vo svojom krivicom, prim io nekoliko direkata u glavu.

Po opStoj ocjeni, iako stručni žiri nije donosio nikakve odiuke, r;aj- bolji bokser prvenstva bio je Branl- slav Babki, koji je u finalu jedno- glasnom od iukom sudija savladao vrio borbenog i izdržljivog GaSija iz Zeljezničara. Vukičevi u fin.iiu nije imao protivnika, jerseLig ic iznena- da ra,;bol io i predao meč. Meda je i titule prvaka republike osvojili sujoS2ivkovlć ,upoluteSkojiRadano-vte, u teSkoj kategoriji.

StevanRISOVIĆ

PO JEDINA C N O JUN IO RSKO PRVENSTVO

JEDINO ARSENIC(Zenica), Peričević (Tuzia), Husić (Sarajevo) I Rakić

(Banjaluka), Sportska halaZvornik, gledalaca: 300.TehniCki rezultati: pap ir Abaz(Celik) — M usic(Radnik)2:0 (predajaI

Imao protivnika, bantam: Kollć (Celik) - M llkovki (Sloboda) 0:2, perolaica: Sandula (Celik) — S trk ić(Slavija) 0:2, (KO I runda , Iaka: Bureković (C e lik )-A rs e n lć (Slavija) 0:2, po luvelter

2:0- '»elte r Omerović (Radnik) - Su^K (Radnik) 2:0 (predaja I runda), poiusrednja: M.rkuiić(Zeijezničar) Г Pftie’ eCZeljezniCar) 2:0 srednja: H od iić(C e iik) -T ad lć(S ioboda)2 :0

^ Iw nd a ), poluteška: Lozančić (Celik) - Omerović (Radnik) 0:2, (prekid III runda), teSka: Imamović (Žeijeznićar) nije imao protivnika

ijobjede Strkića nad Sendulom 1гi^ l ik a i borbenosti Furtule i Ma- n ća, ne bi se imalo Sta pohvaino leci za borbe omiadinaca Valla is- tac i I poletarca Slavije Nenada Areenića, kojr se na prvom zva- ničnom takmičenju okitio pobjed- nickorn medaljom. T rojica omladi- naca Slavije: Dorđlć, VranjeS iĐukanovkim oraćečekatinovupri-

^ likuza dokazivanje

PRIJEDOR — Prijedorskasport- ska dvorana „Mladost", te dvorane osnovnih i Skola usmjerenog ob- razovanja sve više su stjeciSta i rad- nika udruženog rada prijedorske opStine. Tako je samo proSle go- dine u ovim dvoranama na sportskoj rekreaciji bilo oko 600 radnika iz 15 osnovnih organizacija udruienog rada svrstanit) u 21 rek-

reativnu grupu. U proljetnom i jesenjem dijelu proSle godine u okviru radničko-sportskih igara u osam sportskih disciplina učestvo- valo je 90 ekipa sa 2.000 takmičara iz 20 OGUR-a. Finalnim takmiče- njima prethodila su takm ienja u OOUR-ima u kojimajeučestvovalo više od 4.000 radnika.

L. R.

M A LEO LIM PIJSK EIGRE

ŠESTRUKOMET NIH

EKIPAPRIJEDOR — U organizaciji

DruStva pedagoga fizičke kul- ture opStine, a u okviru Malih olimpijskih igara. održano je prvenstvo u rukometu za omla- dinke. IzSest Skola srednjegus- mjerenog obrazovanja nastu- pio je isto tolik i broj ekipa. U ut- akmici za treće mjesto Gim- nazija je savladala Hemijsku I Skolu sa 6:4, dok je u finalu I MaSinska Skola pobijedila eki- " pu Trgovačko-ugostiteljske I Skolesa13:9. I

k______________

kao je Sredoje Zekanovic, „tehniko" reprezentacije.,

Sto se tiče samiti borbi u „Boriku", na jgrom ovitija jeb ilaona izmedu Redžeija i Popovića, a naj- IjepSa izmedu Kerimova I Simića. Popović je tri puta bio u nokdaunu, a Redžepi jednom, no to im n ije smetalo da sviti devet minuta neumorno atakuju. Simic se protiv Kerimova predstavio u najtwljem izdanju, sa napomenom da je imao dcstojnog protivnikaza boksersku demonstraciju. Simpatije gledala- ca pobrao je i Sarajlija Colpa U meču sa prekaljenim „tjokserskim v jko m " kakav jo Salihu Čolpa je pokazao brojne kvalitete i potvrdio

ENTUZIJAZAM

KANDIDATI ZA SARAJEVO

N a kraju meča u Banjaluci selektro Gojko Radunović Izdiktirao Je imena boksera koje će kandidovat i za „plavu“ selekciju za mec 11. aprlla u Sarajevu protiv re- prezentacije SAD: 2iva- dlnović, Redžepovski (Ruši- di), Simlć, Konovalov, Redžep Jakupi, Puzović, Cmokrak, Redžepi (Burić), Škaro, Tadić, Peel (V asilje- vić), Salihu (Colpa).

Za vrtfeme borawka bokser- sklh reprezentatlnca u Sken- derl meča u Banjaluci oko svlh tehnlčklh Btvart I organlzaclje fevlle, za koju }в In lc lja tln i dao Jeh n lko “ Sredoja ZokanovH, brinula /е grupa sportsklh вп- tuzllatta. Danonoćno au b ill na usluzl I s in ičnom štabu I re- prezentatlvclma, IzvrSIII sve prlprem e lp rlhva tgostljuko llsu u subotu attgll b broln lh klubo- va, zallm se brlnu ll oko ргора- gande... Nlsu žaHII n l Im da nl vremena. Želle ll su da ostanu u anonlmnostl, a ll red Ih /в bar pomenuV. To au Boro Marlć, Fuad BajramovH, Pero Bojanlć I Neitad Lučlć. Svoj doprirtoa đafa/e/S<av//a, štojeuvjetovalo da rerrtfa u „B o riku " opravda svo/e odrtawanfe.

---------SIM IĆU PEHAR---------„GLASA“

Specijaini ziri izabrao je naj- boljeg boksera revije L jubl&u Simića kojem je pripao pehar redakcije iista „Glas". Naj- borbeniji takmičar bio je Popo- vfci i njemu je uručena nagrada sarajevskih „Večernjih novina", dok je Kerimov bio najmladi ta- kmičar I njega je nagradila BSD Banjaluka.

svoju nadarenost, Posebno je bio ut.jeclijiv u prve dvije runde. dok je troća bila u znaku Salihua Sto je na kraju i odlučilo pobjednika.

U mjesto zavrSne ocjene, citi- r^ e m o ponovo „saveznog" Gojka Radunović a:

— U Bosanskoj krajini smo bill petnaest dana. Na svakom koraku nallazili smo na razumijevanje, gostoprimstvo, neizmjerno smo za to zalivalnl i l|udlma u Skender- Vakuhi I Banjalučankna koji su od ove revije napraviii bokserski praz- nik. B ill smo sada va il gosti I doći ćemoopeL.. Tom oM ARiC

PRVENSTVO JUGOSLAVI JE ZA JUNIORE I JUNIORKE

KUBELKA PETA

BANJALUKA - U Kikindi je održano prvenstvo Jugosjavije u stonom tenisu, za juniore i ju- niorke. Velika nada banja- lučkog stonog tenisa Sanja Kut>elka nije uspjela da se Qomogne medalje. U jakoj kon- kurenciji 32 takmičarkezauzela

je peto mjesto i time izgubila pravo nastupa u državnoj re- prezentaciji, koja uskoro treba da nastupi na Prvenstvu Evrope Za utjehu, pozvana je na pripreme reprezentacije, gdje će biti pod stalnim nad- zorom saveznog selektora. U muSkoj konkurencijikaoStosei oćekivalo najviSe uspjeha ima l i , su članovi STK „Bagat" iz Zadra.

R. J.

-FIKRET A R N A U TO VIĆ , D U G O G O D 1ŠN J1------REPREZEN TAT IVAC BIH

Zaljubljenik sahaKOZARAC — Na nedavno od-

rzanc m republičkom prvenstvu gl Jvi , u Sahu u Mostaru prijedor- ska ekipa u sastavu Fikret Ar- r.autović , M ilorad Bajalica, Slobodan Savanovic i Dragan Jazić ubjedljivo su od 18 ekipa osvojili prvo mjesto, pa im je tako pripao petiar i diploma, a ujedno su stekli pravo za savezno ta- kmičenje koje će se ove godine održati u Ljubljani. Ovo je i bio povod da riječ-dvije kažemoo Ar- nautoviću, e lektromehaničaru i strastvenom zaljubljeniku udrev- nu igru.

— Presrećan sam osvojenim prvim ekipnim mjestom u Mosta- ru. Za svoju ekipu nastupao sam na prvoj ploči i od sedam partija samo sam jednu remizirao, a Sest dobio. Devet godina uzastopno staini sam reprezentativac BiH za gluve i uvijek sam pojedinačno, ili ekipno, osvajao od prvog do trećeg mjesta. ProSle godine na saveznom takmičenju bio sam u sastavu naSe republičke ekip>e koja je osvojila prvo mjesto Sto je

izuzetan uspjen — veii Arnautović.

Vrijedi podsjetiti da je ovaj vrijedni radnik RO „Sarajevoput" dva puta bio prvak otvorenog prvenstva Kozarca u Sahu. I ove godine on je jedan od kandidata za osvajanje jednog od prva tri mjesta na prvenstvu Kozarca u Sahu na kojem uistinu ima i veliku konkurenc iju, posebno u Gruba- nu, Avdagiću i Puliću. l R

u O CEKIVANJU NASTAV KA RUKO M ETN O G PRV ENSTVA

Metalac počeo pripremeCAZIN — RukometaSi Metaica,

članovi KrajiSke lige Bihać — Ba- njaluka, počeli su pripreme za na- stavak proljetnog dijela prvenstva. Na prvu prozivku treneru Bekiru Misaljeviću, javili su se svi igrači osim M isaljevića i Hruste koji su oti- Sli na odsiuženje vojnog roka, Sto predstavija veliki hendikep, s obziromnatodaseradiostandard- nim prvotimcima.

— Lo ilm plasmanoin nemožemo biW zadovol|ni — rekao nam je trener Misaljević, idodaodaseeki- pa mora Sto bolje pripremiti do početka prvenstva koje poćinje 13/14. aprila 1985. godine. Pripreme će se odvijati u dva dijela.

Prvi dio u sali Osnovne Skole ,,NurijaPozderac"uCazinu,adrugi dio će biti usmjeren ka odigravanju prijateijskih utakmica sa klubovi- ma iz susjednih opStina.

lako u nastavku prvenstva imaju teži raspored — Nadarević, Bajrak- tarevJć. Hadžallć, ĆoraOć, Zulić i drugovi vjeruju da će boljim igrama obezbijediti soiidniji plasman na prvenstvenojtabeli.Svakako. tome treba dodati povratak Muharema ЈарКа iz JNA, jednog od najboijih golmana Lige, koji će nastupiti već u prvom kolu, kada ekipa gostuje kod RK „Omladinac" u Banjaluci.

S.SMAJIĆ

н пNA RUKOMETU

I He v u i b o k s a

,GLASOV‘EKRAN

U PRAVI CAS: Токот većeg dljela dvoboja najboljl strtjelac rukometasa BorcaZlatanSaračevlćgotovodasenUe prim jeilvao. Međutlm, u flnlšu, iačnlle odSS.mfrtutafeproradllanlegovaljevIca / sa tr l pogotka oslgurana /е konačna pobledd.

'S-S-S.O Д -2 js c _ ^

3 a e S ?

s f s i sC*CD*C-2.= E » o

5 5 => сб£o i i 'o - w c

l l l l l

Uj (? m ^ Ф

BORBENO:MećlzmeđuČolpe(ll]evo) / Sallhua, na revljl boksa u „Boriku", po- dfgao Јв gledaoce na подв. Sallhu /в na kraju za nljansu blo usplešnljl.

NAGRADA SIMIĆU: Za rtajboljeg boksera revlje proglaSen Јв LJublša Sl- mlć, коЈвт Јв nagradu urućlo Nebojša R admanovlć, glavnl I odgovornl urednlk ..Glasa".

UZBUDLJIVO: Zadevetmlnuta okrša- /а Između Rediepfja IPopovlća nlje bllo mllostl. ВПа su čak četlrl nokdauna. Po- bljedlo јв Redžepl, a Popovlć dobio aplauze. Snlmlo:RadeGRAHOVAC

s p o r t

PRVA SAVEZNA UGA

Zlatan kao suho zlatoBORAC — ŽEUEZNIČAR (Sa) 24:22 (12:11)

Sportska dvorana „Вог1к“, sudije: Cvjetlčanin IHrstić(oboJica iz Beograda), gledalaca: 1000. Sedmercl: Вогасб (5),2e ljezniear 6(6). Iskijučenja: Borac 6 minuta (Uzelrović2 » 2, Koso2).ŽelJez- ničar 8 minuta (Adem Vukas 2, Perteta 2, Popaja 2 i Anlć 2).

BORAC: Arnautović, Koso 6 (3), Saračevlć 3, Muratagić, Kr- snić, Talić, Smailagić 6, Brakočević 1, Uzelrovlć 3, Ramljak 2, Nikollć 3(2),Handan.

2ELJEZNIČAR; Flas, Popaja, Delahmetović 4 (2), Džonlagić, Н. Vukas 5 (3), Perleta, Festić 3, Anić 1, Jovičlć 1, Kukavica 3(1), A.VukasS.IMihai lović.

obićnp u Borcu su b ili Koso i Smai- lagki, a Brako£ević je nagovijestio solidnu rukometnu perspektivu. U sjeni većine prvotimaca je bio Zla- tan Saraćević. Nedovoljnoaktivan, čak bi se slobodno moglo reć i i viSe nego nervozan, imao je uć inak ispod svojih mogućnosti. Prvi pogodak je postigaotek u 53. minu- tu, ali je zahvaljujući njegovoj us- pjeSnoj seriji od tri Suta saCuvana prednost i konačan trijum f. Treba

BANJALUKA — 8 pravom su se rukometaši Borca pribojavali za ishod utakmice protiv sarajevskog Zeljezničara. Jer, " od prvog momenta uzbudljivog i ne mnogo lijepog dvoboja, bilo je očigledno da gostima u ovom prvenstvu „gori

RE2ULTATI 19. KOLA: NlS: ZelezniCar (N) — Crvena zvezda 28:28, CRVENKA: Crvenka — pelister 26:21, BJELOVAR: Parlizan — Dubočica 25:23, ZAGREB Infosistem — Kristal 23:19, KAĆ: Jugo- vić — Proleter „Nattagas" (igrano slnoć).SABAC:Melaloplastika- Sloga Bosnaprevoz (igra se 1. 4.).

TABELA

1. Metaloplastlka2. C. Zvezda3. Proleter4. Zelezničar (N)5. Crvenka6. Borac7. Jugovlć8. Infosistem9. Krlstal

17 16 19 1118 10 19 8 19 10 19 9

10.2el)ezntear (S) 19ll.S lo g a12.Duboćtea13. Partlzan14. PeHster

18191919

1 484:374 325 481:465 256 455;436 226 468:435 218 517:495 217 442:438 219 449:471 17 9 365:361 16

10 418:434 16 10 452:465 14 9 350:373 14

10 418:479 1410 427:453 1511 378:420 12

Sloga Во- LESKOVAC:

IDUĆE KOLO: DOBOJ:snaprevoz — Parlizan, _________Dubočica — CrvRnka, BITOLJ: Pelisler — Jugović, ZRENJANIN: Prolter ..Naftagas" — Zeljezničar (N), BEOG- RAD: Crvena zvezda — Borac, SA- RAJEVO: ŽeljezniCar (S) - Infosistem, ZAJECAR: Kristal — Metaloplastika.

pod n(^am a“ . Т okom većeg dijela utakmice igrali su borbeno i an- gažovano, imajući u potpunosti ig- ru u svojim rukama.

Borac jepobijedio, tose posebno mora istać i, zahvaljujući prije svih, izvanrednom goimanu Zlatanu A r- nautoviću. Bez imaio namjeredase omalovažava i umanji učinak i an- gažovanje ostaiih prvotimaca, Ar- nautović je bio centralna figura ut- akmice. Posebno će u pamćenju ostati njegova briljantna minuta (43.) kada je četiri uzastopna udar- ca, iz takozvanih „zicer" situacija, na bravurozan način odbranio. U đva navrata sa linije od Sest metara Sutirao je Delahmetović, pa^dem Vukas i JoviCić, ali pogotka nije bilo. В ill su to trenuci kada je Borac lomio prednost gostiju i kada je pogocima Brakočevića i Kose po prvi put u drugom poluvremenu preSao u vodstvo.

Sve do ovog prelomnog momen- ta u 43. minutu vodena je izjednaće- na t>orba. Borac je najveću prednost imao u 23. minutu (9:7), da bi gosti poluvrijeme zavrSili smanjivSi ga ne samo gol prednosti (12:11). U nastavku su bili mnogo angažovaniji. U 38. minutu poveli su sa opasnih 13:15. Odiuku o ko- načnom pobjedniku je, osim Zlata- na Arnautovića. u posljednjih р>е- tnaestak minuta, donijela i veoma čvrsta i pokretljiva odbrana do- maćina, u kojoj se isticao Mirzet Uzeirović . Pored njega boiji neqo

IZJAV EM irx e t U ze iro v ic (Borac):

— I ' iRri piinoj ohrta h ill smo nm<>KO di.s<'ipli n<>vaiiiji u i/л rsava- i ij i i fxiMavljrhih /adaiaka. \ is<- 4mf> /.rljcli i v ist* nam jr (rrbala |Х)1>ј<ч1а. .Mislim (la sm o ii pravom smisin r i jc f i i/.krarali na icn iiu. f in im rima kada sc i jcšavalop i lanjc |x>lii<-(lnika. 11 posijcdnjih (U-vi mi- mila. u(Klbranismo/aiKrali('\'r5<':r i aiiKažovanijr. Bio |c lo p io io iip tako lrrl)a da sc izvrsavaju <h1I>- lam lx 'n i '/adari.

R u s m ir D e lah m eto v ic (Že- IjezniČAr): — T o kako nam jc siHtcno u Banjaluci je hmka i siamoia. Cvjciidanin i H ii- i ir su imali ncujttlnarcn k ilir r ij. j)OK*)i<no k(xl \rc(incnaiija najsir- o iih ka/.ni. I'osialom. ml smo ii ( ijclom ргл ( iis(vii b ill /n v rs n ( l i |skc ric-.piavdc. (K o jc V d m i mec ii

kotnc su nas l)uk\ alno |x>ki'ali.

takode istać i i to kao olakSavajuć u okolnost za njega, da je od prvog momenta utakmice dobio stalnog pratioca — „flastera" i da su većim dijelom dvotx}ja Sarajlije svoje na- pade odvijali na njegovoj strani. Zbog toga i ne treba da čudi Sto je njegov direktni protivnik, krilo Adem Vukas, uspiodapostigneCak pet pogodaka.

M om oJOKSIM OVIĆ

PRIPREME ZA ODR2AVANJE MEĐUNARODNOG TURf41RA „BANJALUKA’85“

BEZ D O M A KULTUREg A H

6ANJALUKA — Organizator Medunarodnog Sahovskog turnira „Banjaluka ’85“ nije suoćen samo sa problemom kompletiranja liste

učesnika turnira (nedostaju joS dva igrača), već i problemom sate za održavanje ove tradicionalne ma- nifestacije koja se održava u povo- du 40 godina pobjede nad fažizmom i 22. aprila — Dana oslobodenja Banjaiuke.

PRVENSTV O SK SRBAC

izdvojio se SrbljanovićSRBAC — Tek Sto je odigrano

pet kola u ovogodiSnjem prvenstvu Sahovskog kluba Srbac, a već je odloženodevet partija, Stomožeda ozbiijno dovede u pitanje rcgu- larnost prvenstva. ЛДа1от broju učesnika I odiaganju susreta u mnogome je doprinijelo dugo vrijeme igranja, jer je praviinikom utvrdeno da jedna partija traje čak četiri sata, mogućnost produženja na joS 15 minuta za svakog igrača.O ovome su organizatorj morali vo- diti viSe računa. U dosadaSnjem to- ku prvenstva kandidaturu za naslov prvaka istakli suSrbljanovic, kojise

NA PRVENSTVU ŠK

izdvojio na čeiu tabele, proSlogodi- Snji pobjednik Bakić i omladinac Božić .

R ezultati 5. kolac G rozdanović — M ihajlović 1:0, Demirović — Đukić remi, Kurtović-BožićO:1,Srbljano- vić — Novković 1:0, Bakić — Vujić 1:0, Vrejić - Dabki 0:1 i Savić — PopovićO:1.

STANJE NA TABELI: Srbljano- V I Ć 4 poena, Bakić, V re jić iB ož lć 3,5 Demirović,Đukić i Dabić 3 ^ rozda - mć 2,5, Popović 2, M ihajlović 1, dok suVujić ,Novković,K urtov ić iS av ić bez рмзепа. s. К.

,,PETARM EĆAVA“

TRKULJA PRVAKBANJALUKA — Na seniorskom

prvenstvu SK „Petar Mećava" — člana republičke Sahovske lige na- stupiio je četrnaest takmičara. Na- kon interesantnih borbi prvo i drugo mjesto su podijelili majsfor- ski kandidati Bogdan Trkulja i Ra- miz AidobaSić. Titula pobjednika zvanično je pripala Trku lji zbog boljeg uspjeha prema dodatnim kriterijima (veći broj poena sa cr-

nim figurama).Petorici najix>lje plasiranim

uručene su nagrade. Sudijsku ulo- gu je obavio Fahrudin Suvalić, re- putilićki Sahovski sudija.

Konačan plasmair Trkulja I AldobaSić 10,5 роела, Vukadlnovlć 9,5, Rogić I Oe<fić 8, Н. Bajrić7, Diz- dar 6,5, Borkovlć 5,5, HadžK 5, Oragović 3, Smallaglć 2, Sokčević 1,5 I Cvlianović 1 poen.

— Ovih dana dobili smo neoćeki- van odgovor od Doma kulture u kojem stoji da se prostorije Doma mogu koris titizapotrebe turn irapo cijeni od 350.000 dinara (mi sme prethodno ponudiii iznos od 300.000), u vremenu od 10. do 27. aprila. ali pod usiovom dau tom ter- minu čak pet dana bude rezervi- snao za n ^ e druge manifestacije. U takovoj s ituaciji potražili smo tz- laz na drugoj strani (Dom soli- darnosti, Um jetnićka galerija i Dj- ećije pozoriSte) i najvjerovatnije к da ćemo turn ir održati u D ječ ijeB pozoriStu ko^e po svojoj fu n k c w nalnosti najvgeodgovaraodržavjk nju ove Sahovske priredbe, rijeći su Danire Pipić , predsjednika Komi- sije za organizaciono-tehnička pi- tanja Turnira.

Kako smo obavijeSteni od Sekre- tarijata, sutra (jto raK j od rlace se u prostorijama hotela „Bosna" konferencija za Stampu sa početkom u 10 sati, a istog dana u 18 treba da seodrži sjednicaO rqa- nizacionog odbora (prostorije SK „N ik icaPavlić").

SAHOVSKI ZADATAK

I BroiSIS Priprema: Nikola LAKIČ, ftahovski majstor

J

ZAVRSENO PRVENSTVO SAVEZA SLIJEPIH BANJALUKA

ROGiC ODBRANIO TITULUKUP ŠAMPIONA U RUKOM ETU

U FINALU: METALOPLASTIKA - ATLETIKO MADRIDPRAG, .П. marta (.\FP) — IJ tlnalu Kupa

cvi4>|KkihCimpionau nikonuluiKraćcM cialo- plastika i / бајх a i .\ll( ;iko i/. Madrlda. U ix-- vanš ulakniic i |x)luliiiala u Ргаци jc doniaća IXikla pobijedila .\tlc likosa 18:17 (10:4) i nije

iiadoknadila [x)raz<xl dvaRola ra/.likcu .Vloksi- ku (16:14).

Finale utakmicc igra ju so 13. ili 14. aprila i 20. ili 21. aprila. Koćcbiiidom aćinprvefm alncul- akmicc bite naknadno odrctjcno.

10. STRANA

BANJALUKA — Na tradicio- nalnom prvenstvu Saveza slijepih Banjaiuke, koje se održava svake godine, ubjedljivo je pobijedio majstorski kandidat Radomir Ro- gić. On je u dvanaest susreta saku- pio jedanaest poena, umakavSi drugoplasiranom Mlađenoviću je- dan i po poen. Na ovaj način Roglć je, koji je inačezaposlen kao telefo- nista u RO Metal, usp ioodbran ltiti- tulu proSlogodiSnjeg pobjednika.

Cetvorici najbolje plasiranih ta- kmičara uručene su nagrade'u vidu Sahovskih rekvizita i prigodnih knjiga.

Plasman na ovom prvenstvu po- služiće kao jedan od kriterija za sastav ekipe Saveza slijepih Banja- luke koja će nastupiti na repu- bličkom takmičenju.

Dužnost sudije na turniru obavio je Kemal Handan, igrač prve kategorije.

Konačan plasman: Rogić 11 poe- na, Mladenovki i P ilipović 9,5, Despot i Jorg ić 8, Mandić 7. Pra- Stalo I MalbaSk^e, LukićS, M ujkić3, Veljkovki 2, te Popović i Caidarević 1,5 poena.

N .L . *-

Bijeli: Kd3, Ta5, Te2, S d l, pj- eSaci b2. d4, g3 (8)Crni: Kg6, Tc2, Tc4, Se4, pjeSa- ci b3, d5. e5, g7, g5 (9)

Crni vuće i dobija l Pozicija je nastala u partiji Bog- oljut>ov — Kapablanka (Bad- Kisingen, 1928) u kojoj je veliki Kapa, koristeći položaj bijelog kraija u nekoj vrsti krietke, mati- rao protivnika u dva poteza.

R jeien|e protlog zadatka: 1. Tt8 . Kf82.Dh8Kf7 3.De8m*a

GLAS, pouedjeyak, 1. april 1985. GLAS, ponedjeljak, I. april 1985. STRANA 11.

н п

REGIONALNA LIGA

BOSNEIHERCEGOVINE

najvo rčane u vodstvo sa 2 :1. Povisio je Der- vlć u 64. m inutl, da b i tada trener kgostiju Am idžić povukao po tez utakm ice . Uveo je svježeg Osmanaglća i Ib rahimbegov ića, kojl su u posljednje dvlje m inute uspjell da ubjed lj ivo vodstvo dom aćih pretvore u ne- riješen rezultat. Sudija Handan sa svojim pomoć nicima obav io je posao izuzetno dob ro. Brane RADULOV IĆ

LJUBIĆ2ELJEZNIČAR

33

STRIJELCI: Cejvan 2 i Oervić za L|ubić, a Eljazović, Osmanaglć I lbrhit>egovlć za 2»li- eznićar, gladalaca: 800, sudija: Sead Han- dan (Banlaluka) — 9.

U U B IC : l lliko v ić 6, Mehki 8, Je ftK 7, Cvi- lanowM 6, Ja ia revlć 6, Tetn jak 7. Hamzlć 6, Ćeivan 8, M M Ić 7, JankovK 7, DervK 7.

ŽEUEZNIČAR; Dlzdaravić в, Maskuti 6. Ito đ tić 7, Ibrahlmbegović 7).

PRNJAVOR — Stalnu terensku in lc ijativu Ljubić je do odlaska па odm e r krunisao efektnim volej udarcem Cejvana u 31. m inu- tu. Međutim, deset m inuta kasnije Eljazović je izjednačlo, da bi пакоп prekršaja nad Der- viće, Ćejvan u 46. m in ti ponovo doveo Pr-

P O S U J E U iž lS S lS e

ELEKTRO BOSNA — VRBAS 3:0

ZASLUŽENO — ELEKTROBOSNA

Mile G rujičtć,' Sef strućnog štaba Elekt robosne:

—_Vrlo korektna i fer utakica, u kojo] je Elektrobosna potvrdila da је bo lji I kva l ite- fn iji tim. 21asluženo smo savladali loka lnog rivala, kojem čestitamo na vrlo korektnoj i fer igri.

Soi id Pvzer, centarhaK Vrbasa:— Prim tli smo golove greškom naše ođb-

rane. B ektrobo sna je bila bo lja I nemam prigovora njenom uspjetiu .

BRATSTVO — BORAC (BD) 3:0OSLABUENI DO BODOVA

Hidajet Berberović, trener Borca:— U pravoj prvenstvenoj utakm ici bez i

najmanjeg incidenta domać in je igrao mnogo bo lje, zasluženoosvojivši oba boda.

M tto Stanlć, t rener Bratstva:— Igra li sm oznatno oslab ljen i bez Betia-

rića i Kerkeza, a nek i fudbaler i su igrali ne- p rip remljeni.

PO DGRMEC - BORAC (TD) 3:1 (1:0)

NOV1 PODGRMEČMuMlb TbIIć, trener Pođgrmeča:— I pored ovako ubjedljive pobjede Borac

је jeđna od najkvalitetnijih ekipa u Lfgi i tri- iumf itekako raduje. Poslije loše igre protiv Satora pubiici se predstavlo potpuno nov Podgrmeč i m lslim da je naša pobjeda zaslužena.М опба, tratw r Borca:

— Iznenadila nas je gruba igra podgr- meča. N ism otoočekiva l iiteSko nam jezbog povrede na£eg centartora, Ipak, treba priz- nati da smo zasluženo poraženl.

BEREK — LAKT ASI 3:1

SUMNJE U IZJEDNAČENJEM llanko Cavlovlć (Berek):

U lakm ica Je bila te ik a, Jer |e r<|e£ o eklpama ko)e и bore za opstanak u L igi. Zahvaljuiući p riM bnosti zabilježili smo pobjedu.

Niklca Vezmar (Laktaši):— M lslim da nas |е sudija na desnoj strani o ite t lo kod izjednačenja, Gol je postign ut iz opsaid poziclje ) to je presudilo kod rezuitata.

B S K -P R IJEDOR1:0REZULTAT SE PAMTl

Hranim ir Sojtarić, kapitetn BSK-a:Po te iko m vremenu za igru savladall smo

ćvrstu ekipu iz Prijedo ra. Zasiu ieno smo po- bi|edill, p renida Igrom n ismo zadovo liili. Ipak, nezultat se pamti.

Zeljko Knežev ić, cenlarfor Prtjedor:— Da smo Iskorlstlll svoje ianse u drugom

poluvremenu, rezuliat Je mogao b iti mnogo po volJnlH za nas. Sudi)a je bio naklonjen domaćinu.

LJUB lC - 2ELJEZNICAR 3:3

KAKAVPREOKRETM ir s a d Ć e jv a n , n a p a d a č L ju b ić a :

— Neshvatl(ivo je kako smo ubjedljivo vodstvo propustili i dozvolili gost ima da odnesu bod. Cestitam Krupljanima na izuzetno korektnoj borbi i zasluženo osvojenom jednom bodu.

Екгеш OlzdarevM:, go iman Želieznlćara:— Smatram da smozasluženoostvarili us-

pjeh koji smo priželjkivali prije utakmice. Izuzetno smo zadovoljni suđenjem glavnog arbitra Handana i n jegovih pomoć nika.

SATOR MLADOST O:0BADAVA ŠANSE

Ranko BaroS, igrač Šatora— U jednoj fer i korek (пој igri gosti su osv-

o jili dragocjen bod I pored naše slabije igro m i smo imali nekoliko povoljnih Sansi koje n ismo uspieli reallzira ti.

Mlrsad Midžić. 9о!тлп Miađosti:— Utakmica je bila tešk j za obje okipe, a i

teren je bio težak. Rezultat je realan, a sudija je dobro obavio svoj po.sao

ŠATOR'MLADOST

lo0

GLEDALACA: 300, SudlJa: Ševo (Banja- luka)7.

ŠATOR: Kajter 7, Radovan Lovre 8, Slml- džlja 6, KostadlnovW 6, BaroJ 7, Zel|kovlć 6 (Relz 7), Radić в, Banjac 6 (Radumilo —). Miodrag Love 6, Slanlvuk 7, Duvnjak 6.

MLADOST : M ld fić 9, MaSinovlć 7. Huši- die 7, Ćejvanovfć 7, H m ić 7, če lan 7. Sahnlć 7, Mustaflć 7. M iljkovK 7 (Vldmar 7), Prlje- mac 8, N e ik lć 7 (Demlrović -).

GLAMOČ — Na prvom gostovanju u Glamoču, gdje su obje ekipe p rikazale slab fudbal, Mladost je defanzivnom igrom tokom čitave utakmice uspjela da saćuva sv- oju mrežu. Domać i, iako su danas pružili sla- bu Igru dom aćin i su b ill bo lji i stvorili su nek- oliko povoljnih prilika, pogotovo pred kraj susreta. Odbrana gostiju na čelu sa gol- manomMidžićem usp je la jedaosjetisvena- pade i osvoji dragocjen bod.

Fahrudin BAJRlC

m 1STRIJELCI: Karaglć 2 , 1 Čavlović za do-

made, a Sahinović za goste, sudlja: Maglajllć (Banjaluka) 7, gledalaca: 300.

BEREK: Ouratović 7, Rlzvanović 6, Hu- kanović 6, Macura 6 (Crijenković — ). Katić 6, Karaglć 7, CavlovK 7, Sinanov ić 7 (Torbl- c a - ) , Lukić 6, Kaltak 6, Jaklć 6.

LAKTAŠI: M ilekić 6, Oudurovlć 6, (Adžič —), Metlar 5, Kreso)evlć 5, M em liev lć 6 , Vez- mar 7 , N je ilć 6, Slvac 6, Opačić C, La jiić 7, Sahlnovlć 7.

PRIJEDOR — U obost rano lošoj igri pi- tanje pobjednika biio je rješeno u prvih 30 minuta Sahinović je u 22. m inutu iskoristio nesmotrenost odbrane Bereka i prizemnim udarcem sa oko petnaest me tara doveo Lak taše u vodstvo. Tri minuta kasnije, nakon pritiska domaćih igrača, izjednačlo jc Kara- gić, a nesebično mu jeasistiraoSinanović . U 28. minutu Berek je izveonapad pred golom Milekića, nafprisebnije je bio Ćavlović i po- većao na 2:1. Konačan rezultat derbija zače- Ija tabele postavio je Karagić u 30. minutu.

Rasim SMAJLOVIĆ

B R A t S t V O

BpRACIBD)13(2)0

STRIJELCI; R ed ilć , Kalikovlć I M u ilć ; s ii- dl|a: Runjlć (Banjaluka) в , gledalaca; 500.

BRATSTVO: ОкМ 8, Bljeljac 7. Dudlć 7, Mulallć 7, Terzlć 7, Kaljkovlć 8, M u ilć 8, B a iK 7, Redžki 8. Bužimklć 7, Talić 7.

BORAC: K lla jlć в , V ranješ I 6, Krlvdlć 7, Ćehajlć I 7 , K ruplć 7, Vran je i I I 6, Makslć 6, Num jjn*pahlć 7, Logo 6, BAnJac 7, Cehajlć 11

BOSANSKA KRUPA — U pravoj prvenstvenoj ulakm ici domaćin je za- služeno slavio pobjedu. Gosti su igrali pri lićno zatvoreno, tražeći svoju šansu igrajući „dugim " loptama, pa su tako u 30 minuti stvorili povoljnušansupredgolom Okića.ali je onaostala neiskorištena. U kontranapadu domaći su preko Redžića poveli sa 1:0 Pet minuta kasnlje Kaljković je izvanrednim udarcem glavom povisio na 2:0, U d rugom dijelu utakmica je bila nešto bolja, a do- maćin je d iktirao još žešći tempo i reko Mušića rezultat povisio na 3:0.

Boško VASILJEVIĆ

PADGRMEC 3(1)[ I I

STRIJELCI: Н. Jakupo v ić lTe iić 2 ,s iid i ic: Tulekdžtć (Banjaluka) 6, gledalaca: 800.

POOGRMEČ: Alaglć 7, H ad ilć 8. Vokić 7, AiiUĆ 7. Smailović 8, JovK K 8, Haslć 7 (SarCevlć —), Z iillć 8, Н. Jakupovlć 7 (F. Ja- kupovlć —), Te iić 9, Vaslljevki 7.

BORAC: V. Morafia 7, Oam |anović 6, šobo t 7, T riMć 7, M ateilć 8, Grubor<5, Grujlć 6, (Ačlć б), J. Polić 7, В. Pollć 7 (Tuctć ), Keslć 8, Karanovtć 8).

SANSKI MOST — Podgtmeč je uspio na- nijet i i drugi рога/ Borcuuovom prvf ekipi koja se i pored svega predstavila kao dobar I kvalitetan sastav. Brzom i agre sivnom igrofTi Porfgrmeč је primorao goste na odbranu , a Uorac je u napadu igrao sa samo dva fudbalera i rijetkim bključ ivanjem osialih, što nije m oglodonije ti bolji rezultat.

s p o r tPRED UTAKMICU U SRIJEDU NA KOSEVU

MILUTINOVIĆ JE OPTIMIST

Ф Francuze poStujemo, ali ih se ne bo|imo — rekao je saveznl kaplten

SARA JEVO, 31. marta (Tanjug) — U taboru jugoslovenske reprezentacije koja se u Stojčevcu kod Sarajeva pripre- mazasusretsaFrancuzimaidućesrijede na olimpijskom stađlon u na Koševu , stanje se stabilizuje. Ono što se đo- gađalo u Zenici , već jezaboravljenoa mi- sli su usredsređene na sledećeg veoma jakog protivnika i favorita u našo j kval ifi- kacionoj grupi za od lazak na svjetsk o prvenstvo u Mekslko, ekipu Francuske.

— Mi Francuze poStujemo, a li Ih se ne boiimo — rekao je danas u razgovo ru sa novinarima selektor naše reprezentacije Mlloš Milutinović.

Međutim, za ovaj susret on ima izvje- sn ih problema za sastav ekipe i najavio je mogućnost nekih promjena. Nije se, međutim. izjasnio koga će to mijenjati.

Za večerašnji trening na stadlonu Koševo on je od selektora mlade re- prezentacije Ivana Toplaka „pozajmio ' dvojicu fudbalera; Capljića i Brau na. Re- kao je da su mu on i potrebni samo za tre- n lng i tako ostao do kraja zagonetan.

Jučerašnji tren ing našeg reprezenta- tivca na Koševu n ije zavrlen do kraja M rak je prekinuo zamišljeni plan jer se reflektori na olimpijskom stadionu n isu upalili. Ali , ono što je propušteno juče nadoknadiće se vierovatno danas.

, , i ; . ;

Susret Između BSK-a I Prljedora 1:0 nlje donlo očeklvani kvalltet: Markovlć I Novkovlć u akcljl.Dobar utisak sa ove utakmice pokvarile su dvije teže povrede Hamida Jakupovića, kod domać ina, i Borislava Polića, u sastavg gostiju.

Miodrag DESPOT

Ш Ш ^ ] ( 1 )I P R I J E O O a ^ 0STRIJELAC: ramlć, sudlja: Izei Hrustano-

vić (Blhać) 6, gledalaca: 300.BSK: Catlak 7, Novković 7. Stojnlć в,

Marković 7, Prostran 5, Bajagilovlć 7, Koba- i l lć 5, BarlSić 5 (BaraStn —), Sojtarlć 7, Ra- mlć e.Đakovki 6 .

PRIJEDOR: Herglć 6, Muhlć 6, Mandić 6, Murić 6, Volklć 6, BeSić 5, (Crnallć - ) . Saraj- llć 6, T ln to r 5, Kneževlć 7, P llipovlć 5 (Bato- niieS), Vranje i6 .

BANJALUKA — Fudbaleri BSK-a u veo- ma slaboj igri savladali su ekipu Prijedora. Planvi su od poćetka utakmice imali in ic ija - tivu, ali bez zrelih šansi za gol. Jedini pogo- dak postigao je Ramić u 28. m inuti. kada|е s de&etak metara iskosa pogodio suprotstn ugao gola golmana Hergića. U dt ugom dije- lu utakmice Prijedor je d iktirao tempo, ali su njegovi napadači bili slabi u završnici pred kraj susreta domać in je imao Sansa preko Sojtarića i Bajagilovića, modutim, njihovl iidarci glavom završili su pored gola 2ute kartone dobili su Marković, Barišić, i Dako- vić, kod domaćina, a Bešić i Mandić kod gostiju.

2eljko TICA

JAJCE — U lokalnom derbiju, u divnom ambijentu pred vlSe od 3500 gledalaca, Elektrobosna je takoreći sav posao obavila za pola sata, Stariji jajački ligaS demonstri- rao je u prvom poluvremenu fudbal kakav se samo poželjeti može na naSim stadionima: brz, ofanzivan i prodoran, sob iljem šansiza postizanjeg olova Takvu igru ElektrotKJsna je krunisala sa tti lijepa gola. U drugo poluvremenu Vrbas je uspostavio terensku ravnotežu, ali je Elektrobosna ipak, imala priliku da svoje vođstvo poveća Naime, t>ek Lazić sa 11 metara nije uspio da savlada inače nesigurnog golmana Ladana

Sc4lžad KARAHOD2IĆ

lELEKTRpJiOSNЈЗО) 0

STRIJELCI: Baković, Me. Omerlnovlć , VuClnlć, sudija; Skrt>lć (Bosanska Gradi- ika) 8. gledalaca: 3500.

ELEKTROBOSNA; Jakovljević 7, Ml. Omer lnovlć 7, Lazlć 6 (Top lć—),I.Pastuho- vki 7, Araenovi 8, Baković 9, J a k ilć 8, Ма- rjanovlć 7, Vučlnki 9, Me. Omerlnovlć 7, B lhorac7 (B llznac— ).

VRBAS: Ladan 5, B a le ilć 6. Г. Smajlovlć 6. Sar<n 7, Pazer 6, Z. Smajlovlć — (М. Alekskt 5). Z. PatdlMvK 6, Kaurln 6, Had2lć 6 (Z. Aleksić —), Trako 6. Zejnilaglć 6.

LISTA STRUELACA

VRHM5RUJEiSgolova; Marjanoivić (Elekt robosna)14 golova: Strbac (Вогас TD)Sgolova : Dervić (L)ubić)7 golova: Vidmar (Mladost). Muhić (Bratstvo ВК). Вапјас (Borac BD), Jakupović (Podgrmeč)

1. Elektrobosna2. Bratstvo3. Podgrm ei4. Borac (TD)5. BSK6. Prijador7 . Borac (BD)8. Mladost9. Salor

10. LJublć11. ŽeljeznlCar12. Berek13. VrlHie14. LaktaU

IS 915 915 915 815 915 61515151515151515 2 11

37:14 22 27:13 21 33:12 20 35:24 18 23:15 18 19:15 16 23:22 18 21:28 15 20:30 13 17:28 12 16:25 12 17:30 12 12:27 9 13:31 6

IDUĆE KOLO: TITOV DRVAR: Borac — BSK, PRIJEDOR: Prijedr — Bratstvo, BO- SANSKA DUBICA: Borac — Elektrobosna JAJCE: Vrbas — Ljub ić , BOSANSKA KRU- PA: Zeljezničar — (Зегек, LAKTASI: LaktaSi

Sator, VRNOGRAC. Mladost — Podgrmeć.

NA REPUBLICKOM FINALU MOI U GIMNASTICI

iZVANREDNEBAKJALUCANKE

DERVENTA — Na ovogodiSnjem (inalu MOI učenica i ućenika osnovnih &kola Bosne i Hercegovine u gimnastici. blistale su prodstavnice banjaluć kih osnovnih škola Tako je mlada Tamara Tucaković, učenica OS „M irko Višnjić", osvojila prvo mjesto S 8 29,30bodova u sportsko) gimnas- tici Izvanredna jeb ila Oubravka Dr£a, iziste škole , na trećem mjestu (28,45 bodova), te četvoroplasirana Jasna Smailagić („Georgi Stojkov Rakovski") sa 28,10 bodova. Kod muškaraca najboiji plasman jeostvarioJu- suf Kećlmović („Zrnaj Jova Jovanović ") osvajan)em petog mjesta.

12. S TR A N A G L AS, ponedjelj ak, I. april 1985.

k ro z b a n ja lu k už e l je z n i C k i s a o b r a C a j

f IZ Fll

ZA BEOGRADFILIJALE „JUGOBANKE" U BANJALUC I

NIKO NECE IPo novom redu vožnie

lugoslovenskih žolieznica Banja- Iuk9 )e dobila dnevnu vezu s Beogradom i Novim Sadom Ovai voz polaziće svakog danas iz Bl- haća u čelin sala i 20 minut.i preko Bosanskog Novog. Prijedora. Banialuke, Doboja,

INOVISAD POTROSACKE

I MOVE CIJENE

I Od danas, prvog аргНа, povećaće___ e e

cijena usKiga na želj- eznici. Putnlčka karta će biti skuplja za 15, a _ prevoz robe za 321 cxJsto. I

I

Vinkovaca I Rume, gdje će se kompozlcija dijeliti za dva pravca Za ovu liniju predviđene su dvije .eleklro" garnirute. a kod kupo- vine karata obavezna je rezerva- cija sjedišta Iz Banjaluke voz polazKi u в sati i 52 minute, a u Beograd i No-

2diezni£ka stanlca u Banjaiuci : Beogradom. Zagrebom...vi Sad stiže u 11 sati i 30 minuta. U obrnutom pravcu polazak je u 13 sali 140 minula. pa putnici u Banialukustižuu t 9salii 6 minula

Novlna )C i voz Zagrob Sarajevo. ko|i kroz Ban|;iluku pr D. R

O D S U B O T E : POSKUPJELINAFTNIDERIVATI :

O dsubo te nabanjalučklm benzinskim pumpamaprodajusenaftn i Ф derivati po većim cijenama . C ijena benzina od 86 oktana povećana je a za četir i d inara po litr i i sada iznosi 111 dinara. a od 98 o ktana 18 Oizel-gor ivo D2 i lož-uljeza domać instva je poskup je lozače tirid ina- # ra. D-2 gorivo se prodaje po 92,4 d inara, a lož-ulje je „skoć i lc ' sa69.4 л na 74,3 dinara. *

I pored povećanja cijena u nedjelju su opet bile gužve па t>enzin- ф skim pumpama u gradu. ф

—Goriva im am odovoljnoinem anikakvihprobtem a, jedino jem alo ^ gužva. rekao nam je Тomo Ivan iš, prodavač na t>enzinskoj pumpi INA Ф uBudžaku. Z. S l j ^

KVAUTET

Povlaka sa datum om od 27. marta b ila je veoma lošeg kvalileta. I ,,crvena"i ..žuta" (s većim i manjim procen tom masnoće)

b ile su u tečnom slan ju — kao kise lo m lijeko.

REPERTOARI K IN A ZA APRIL

Najvlše amerlcklh filmovaU OOUR u Banialuka tilm vc4: |c

sačinicn rcpf'rtoar (ilmova za apnl u коЈОП) bi prema izv)Ošla|ima iz diugih gfadova pfavihilovitrobalobiliamen ćki (ilmovi .Mari|ini l)ubavnici sa Na stas|om Kinski iptika^an ria ovtjgo (iišnioii', KEST II) I Do posl|0(1n|cg

PIJACNI BAROMETAR _ i V

P ov rće: luk c rn ro d 4 2 dOv, 50. b ije l i luk od 150 do 200, k ro m p ir 70. m rkva 50. (vez i- c a) ze len i 30. c ik la SO, ro tkva 60. šp ina l od 100 do 140,. grah od 150 do 220, p rasa 100. kupus 50 d ina ra k lio g ram.

Voce ia b u k e o d 4 0 d o 7 0 ., kruške 80. grožde 120. na- rano ie od 255 do270. jezgra o raha 1200. Iim un 351, suve sijive 250 d in a ra k i lo gram .

J aja : ođ 15 do 17 dinara ko mad.

M ed 4 0 0 d ln a ra k l logram .M li|e ć n i p ro tzvod i: s ir300 .

ka im ak od 500do800 d fnara kOogram.

C vt;ece n arc is 20 dir>ara nom ad, ka ran fli 40 d inara »om ad buket z u m b u la 30

9 Pravi hitovi su američki fi lmovi ..Marij ini Ijubavnici** sa Na- stasjont Kiifski, pr ikazan na ovogodišnjem FEST-u. i „Do posliednjeg daha“ sa Ričardom Girom u glavnoj ulozi

0aha sa prošlogodišnjeg FES7 a. u ko|om (jlavnc ulogo igraiu Ričard Gir i Val(!n Kapnski N|ima br so mogao рг|(1г|1>||| I Hercogov ..Fil/gtftaiflo

II ko|cm porcd Klaudin' Kdidi tiaU' M.islupa I Naslaspii lala Klaus Kifiski

Osiin ovih pnkazaćt? sc i lilmovi Hu-.li|c prvo liiibavi' (Iranciiski.omla

(iiii'.Kii 2019 godina poslijc pada N|4|0'ka“ (SAO. naučno-tanlastični) Protrnorka Irancuskog (SA[)

k()ii)(;di|ii). ..Gospodar zrtiai " (Hong -Koiig katale). ..Sahara" (SAD. avan

I u i i s I i č k O. ..Covjck sa srebfne пјоке (auslfali|ski voslcm) ..Oficir dženll moii (SAD. I|ubavni). . Kung-luizvrši lac (Hong Kong, karate), .Nočni (aslrebovi' {SAO. knminalistički)

Kroz planine Nikaragvc' (SAD. ralrii. FEST 85). .^adarski rnemodlo ' (do maća drama). Vohki ralni karnova r (fraricuski ratni) Srnisao / ivola Woi!l. f’a|:,iria iSAI) ' akcioiii)

,Po(ici(ska akademija" SAD.koinudiia F f ST 851. ,S P U К (đoinaća koinc di|d) Uiia (domaći l|utiavni), T.-s!aiMoiif (SAD drama) Мак) la

хг (SAD kMMiirialistički)Na r.-pcrtoaru ćo sc naci i d)cč)i

liiiTiovi .Dola/o Slrumptovi tSAD B(!lgi|a). .Noobičan pasčuvar (eoglo ski), H'ičai mi priču. N|ofra' (SAD' < г laiii) Nuslrašivi Popaf (SAD crl.im) ..P'ićaocaruSaltam/ (SAD). МаГ.ак na Divl|(>m zapadu (SAD crlarii)

I PFRUA

C E N T A R !

FORMIRANA RADNA BRIGADA

U M|esno| zaiednic l Centar I lorrm- rana |c Omladinska radna brigade .RadeLičina" Na izbornom saslanku za komandanta brigade izabran )o M a r io K r iv o k u ć a , a za Irasera M a r io M ik o l6 e v lć .

Izabrane su i komisi)e za ideološko- političko osposobl)avan)e. za kulturu. zdravstvenu zaštitu. za sportske. leh ničke I radne aktivnosti Brigada će učestvovati na smotn omladinskih radnih brigada i biće verilikovana u

OOSSO Banialuka Saslavl|cii jo plan I program rada ko|i obuhvala rodovno ćišćenie lori!ori|o Mjosnc uz saradniu sa OKSSO (ko;a ćo otxv bi)oditi alai) i sa Čistoćoin (da sc redoviio odvozo pnkupl|oni olpaci)

Očekuie se i pomoc od Micsno zaicdnice oko nabavl|ari|a zaslavc i drugih obil|ež|a brigade

М J

KREDITEФ U ovo| band tokom prošle godine nije prlmljen nijedanzahtjev za potrosački kredlL a godinu dana ranije odobreno ih jesamoBu ukupnom Iznosu od 574.000 dinar*Ф Najveći interes građani pokazuju za kredite uz prod^u deviza jedanjprema dva kojih je za godinu dana odobre.10 l.167uiznosu od 232 mi liona dinara

II

željezničke veze sa Saraievom.

olazi u 9 satl 124 mirniia To)C)oš icdna dodalna veza sa glavmm gradom BiH Medulim. upovralktj za Zagreb voz ne ide ргеко Bari)aliikc

Како se vreaiona mijeniaju |oš pri)e Irl četirl godinczaduživali stno sc kod banaka preko svako iTi|cro. dizali kredite za sve 1 svašla. grcali u dugovima. Istina. kamale nisu bilo lako visoke kao danas. pa smo mo gli scbi dozvolili luksuz da dignemo više kredila i da ih olplačii|cino boz tx))azni da će naš standard bili os|c- tni)e ugrožen Naravno. sada sii la vremena otiSla unopovral. više гико no diže polrošačkekredilc, uz voliko ućešće i p š većc kamate

Ovo što smo rekli nije zaisla lcško ilustrovati 1 možemo nav(.‘sli mnošlvo pnmiera koji ukazuju na činienicu da sc. upravo u otilasli krediliranja gradana od banaka mnogo loga izmiienilo Elo. na primjer, kod Fllijale ..Jugotjanko' u Banialuci u toku 1983 godino odobreno je svega osam potroša čkih kredita. a u prošloi godini sl ručne službe nisu priinilo ni|Cdan zahljev za ovakav kredil. Siična |e si- tuacija kada Su u pitanju 1 lakozvani krediti za unapredenie pnvredne djelalnosti (mala privreda) kojih jc u 1983 godinl odobreno 10 u ukupnom iznosu od 4.8 miliona di nara.Timese.naravno.unašentz'i ' natstvu neće ništa izmijeniti iiili če ono dobili neke veće mogućnosliza ubrzaniji razvoj Л godinama sc priča kako |e upravo ova gratia priv redivanja naša volika šansa kako 'su tu usiovi za zapošiiavanjo vcć<;g broja radnlka noskonšloni 1 kako.----------- tx)g toga. Ireba insisl irali na

en)u male privrede kroz ikšice u krediliranjii 1 pulcm

poreske .politikc Naravno. ovakvo stanje je. kada su u pitari|u kroditi za ove namjene. 1 u drugim krajiškini bankama

Za godinu dana Komisi(a za kre ditiranie stanovniStva Filiiale .Jugobanke u Banialuci ra/matra- la je 1282 zahtieva za razric vrsie kredila u ukupriom izrmsu od oko 260 miliona dinara i odobrila 1252 zahtjeva u iznosu od 246 mihona di nara. štO|ezaoko57.4milionadina- ra više nego u prelhodnoi godini U meduvremenu se doSlo do sazna- П|а da opađa intcres nc samo za potrošačke 1 kreditezauriapredcnic privredne d|clalnosli ncgo 1 za stambenc kredite U 1983 godini|e na primier podneseno 168zaht|Ova za takve krodito a (xiobreno 15? u ukupnorn izriosu od 45 9 rrnlioria di nara U prošloi gcxlini incdiitKTi zbog povcćanih kamata inicfcso vanie је naglo opalo. pa |C Filijala .Jugobankc" odofcrilasvega?3krc dita u ukupnotii iznosu od 7.1 milion dinara

Građani su. međiiliin.zainlereso vani za kredit uz proda|u deviža jedan prema dva Tokom dvijC posliedn|c godinc n|ihov txo| |c slalno raslao U 1983 godirii odboreno је lakvih krodita .'60 u икирпогл i/nosuodoko 113niiliorm dinara. a u 1984 goclini čak 116/ krodila u ukupnom iznosu od 232 miliona diriara

D'MOMCiLOVlC

IIIII

^ IL O V lcJ

B O R IK I

ZAVRŠENA

AKCIJASOLIDARNOSTIU Mjesnoj zajednici Borik I saus-

pjehom le završena još ledna akcija solidarnosti Za pamoć gladnim narodima Afriko prikuplinno ie 105 000 dinara Aktivisti Civonog krsta u nedostatku bonova pnkup l)ali sti novac pornocu spiskova koje |o izradila 1 ovjerila Opšlinska konferencija Crvenog krsla Razu mijevanje za ovu akcijii bilo je ve- liko Cak 1 gradaiii slabijeg m.iteii- la lfiog stanja. kojima bi sv.ika pomoc dobro dosla. davali sii većc novćane prilogc

М J

D uga i h la d n a zlm a izg le da na jzad je p r o i la. P os lje d n ji sn je ž n i h ir, n a s lije d io jetopao i sunčan dan. A o n daza n iim i d ru g i, treć i...S ve је o d m rz la b o tk ra v i to. L ju d i na jv i ie . ' Z a ie lje t i se sunča n o g dana, top to te i še tn je . A sada k o j i tren od m ora uz ka fu -i plte. Jer neke 6d b a ita b an ja lu ćk ih lo ka la " pro ra d iie odm ahК а о i ova u ..B o riku *', isp red ka j akaškog dom a „V rbas

М . JO K S IM OVIC

GLAS, poaedjeljak, 1. april 1985.STRANA 13.

fe ljto n

PROVINCIJA U POZADINI

Ф Sve ukazuje na to da je Kikićev književni i poUtički rad nedjeljiv, ni bez jednog ni bez drugog ne može se sagledatinjegovrevolucionarni, stavaralački i Ijudski angažman

Kikić u prijenegoš to sepoćnepisati,lavljase dvojbada l i o Hasanu K lkiću pisali kaoo revo lucionarii. partizanskom komesaru, i lega lno m part i)skom radniku, ag itatoru, komu- nlsti . Ijevičaru i po lit ićaru, ill kao o književniku koji je da- jući ri|eč Bosni I njezinoi siroflnjl, šumskim radniclma. selja- cima I drugim lunac ima jednog uglavnom novog i nepoz- natog literarnog svijela — stvono vrijednoum ietn ičkodje lo

Neđoumica, m eđutim . išćezne več nakon prvih bilježaka, već nakon prve skice o K ikićevu književnom i revo luc io- narnom putu . Svi do kumentl. sva K ikićeva djela ko ja smo prvi put ill ponovo proćita l i, sv i l)udi s kojima smo o K ik iću razgovarali, pisrna i sudski spisi, sječanja prija le lja na Hasa- na I tnalob rojne hterarne studlje .dvijedoktorskedisertac ije, desetak naućn ih referata podnesenih na Kikićevimsusre t i- ma u Gradaćcu , sve š lo smo ču li I do ćega smo mogll doći. govorilo je da je Kikićev književni i po litičk i rad nedjeljiv Ni t>ez jednog ni bez d rugog ne može se sagledati smisao Ki- kićeva revolucionarnog i Ijudskog angažmana

KNJIZEVNIKA HASANA KIKiCA

Kiklćev g rad đanas se umnogomp razlikujc od nekadašnje „Provinc ije u pozadini". kako |e nekoć nazivan po ist- o imenom d|elu Hasana Kikića Gradačac je danns sicdište mnogih kulturnih. privrcdnih isp o rtskih manifestaci|a naše zeml)e. Ovd p se održava mcđunarodni Sajam šljiue, Sajam Dosvećen dje tetu i kućne radinost i. održavaju se evropski šampionati u odbojc i . Klklćevi susreti i mnogo d ruge prirodbe. Jednom ri|ečjn. ovaj grad postao je jodan od na)-

Biografi su mnogo hladniji. Kažu da je K ikić d jetin js tvo i prvif mladost proveo pr i lično bozbrižno , Idilu u bo- sansko posavskom krajoliku prekida prv i svjetski rat i jeda- naestogodišnjeg Hasana pretvara u hranitelja obite ljl, a njegova oca u carskog i kraljevskog inf rateris tu ko)i ratuje uz muine brzace Pi)ave u Italiji. Hasan postaje gonič carskih goveda Za njega poč in je težak život koji će kasnije opisa tiii jednoj od svojih najboljih novela pod naslovom „К . und К. goveda“ .

Materijal za ,,be-ha čaršiju‘

,Моја narav voli nomadstvo“

Kn|iževnik i revoluc ionar Hasan Kikic poznatiii je . na žalost. po imenu nego po dje lu Školskegačitankegotovoi ne spominju, a u pregledima književnost i do biva tek пек oliko redaka i dvije poznale oc )ene koje ga prate još od vremena kad je objavio prve pripovijetke Ustanovljenjem republićke kulturne manifeslac ije koja se od 1973 godlnc pa svedodanasodržava u Kikićevom rodnom mjeslu Grada- čcu pod nazivom „Kiklćevl susretl". dat је doprinos po lpu- nijoj oc jeni c jelokupnog Kikićevog opusai davanjuodgova- rajućeg mjesta u povljesti naše književnosti

..Roden sam", napisao le Kiklć sam o sebi. ,,u Gradačcu 1905. godine. U k lupu sam sjeo u petojgodin i života, a iza iao Iz nje u dvadeset i drugoj, u Zagrebu. Nisam h lio ni u sotte ni u slikare, iako su me napastovali Ne tu2im se nikad na pril ike u kojima sam, ali osjećam da moja narav v oli nomadstvo. Pi- ta|u me p iiem li zato $lo tobože nemam šta d rugo raditi... Не- he! — Pišem da se poznajemo , i nosim težak sudbinski uzo, učim se živjet i".

Kikićev grad

Kiklćevi biografl. iako nlkada nije imao prave biografe. ovako su svojevremeno o njemu pisali: Hasan Kikič rodio se u Gradačc u. ..kasabi" — malom trgovlštu bosanske Posa- vine 20. avgusta 1905 kao prvi sln u porodici Hase Kikića, po rijeklom iz posavskog sela, lada školskog podvornika . i majke Munire, iz osiromašene posjedničke porodice O n |e zalsta potekao iz ..dubina naroda" kaošto jesažetoi slikovito izrekao jedan od najboljih poznavalaca njegova književnog djela Rlzo Ramlć. Gradačac , Grad, kako ga je on odmila ii svo|em književnom djelu najčeće zvao, bio je poznat po čuvenoj kuli Huseinbega GradaiCevića, zvanog .Zma] od Bosne" i kao sred iite izvoza šljiva.

U Gradačcu jeHasan K ik ićsakupio iprvim alerija lzasvoju „h is loriju be-ha čaršije". Tu je, već u osnovnoj školi. nauć io da postoje 1|| idi prsog i Ijudi drugog reda, da postoje oni koji imaju sve i oni koji nemaju ništa, oni koji se dave u ras- kvašenoj llovać i goneći k und k goveda, i oni koji u bijelim košu ljama, ć istih c ipe la i puna želuca, pohađaju visoke škole. Tu su začet.i sva njegova l iterarna djela, tu je poćela Kikićeva borba za ^ocija lnu pravdu. Tu je neisc rpan izvo r Ki- kićeve inspiracije i začetak čvrstog Kikićeva opredjeljenja za literaluru koje se zblvanja u društvu i te kako tiču.

Po završetku osnovne ško le u G radačcu , K lkić od lazf u Derven tu gdje nastavlja ško lovanje. U Derventi zavriava Vlšu dječaćku školu, i , zahvaljujući ujakovoj potpori, upisuje se u Ućiteljsku ško lu. Kikić je kasni|e, u već spomenu toj autobiografijskoj pripovijesti „К. und K.goveda" — ko|a |e objavljena 1935. godine u Zagrebu u okviru poznata Kiklće- va beletrist ićkog ant iratn<^ ctklusa „P rovinc lja u pozadini" dao i onu poznatu sllčicu iz života svo je generacije.

Zalogaj gospodskog kruha

Gradaćac . Kikićev rodni grad, njegova „provincija u pozadini"

maniihsaiamskihgradovaunašoj zem lji U K ikićevkrajvode asfaltneceste i pruga norma lnog kolosijeka. ,

Tu je Kikić, ućardebeznimgaćama.sjaranima, utegnutirn prtenim ućkurom. s komadom kukuruznah l)ebau torb i .švr- ijao po Požarikama, Sibovc u i Humkama Tu je po kiši i žezi gonio carska goveda

Lonac za uspomenu

— Sjećam se, kao da je bilo jućer , kad mi Је Haso — svojevremeno mi |е prićala majka Hasana Kikića, slarica koja je u 94. godini živo ta umrla u Gradačcu 10. ju na 1973. godine — donio 40 fo rin li koje |e zaradio tjerajući carska govedap rekoSm lca iKaranovca . uTuz lu.B lo je, jadan , bos, slabo odjeven, a padaia je hladna oktobarska klJa. Zarađeni novac, uvijen u obašvu od gaća, donio mi i dao sve I fo rin tu . Tada mi je, za uspo menu, kupiodva lonca pripovijedala mi je starica pokazujući jedan crni lonac koji ju |e sve do njene smrti dobro služio.

— Мој је Haso bio dobar, osjećajan i svojatan, odličan dak. Volio je svoje d rugove 1 često ih dovodio kući, pomažuć i im da napišu domaće zadaće. Jedne je godine za zaradeni no- vac ocu u Ita liju poslao paket hrane — prićala je Hasanova rnajka Munira.

,,Mi smo bill desotogodiSnjaci. jednaestogodišniaci, dva- naestogodišn)aci. trinaestogodišnjaci Imali smo 15voje vr- šniake koji su bolje živjeli od nas Mi smo nosili bijele ši.oke isk rpane gaće od ćaderbeza i isle takve košulje Bez obzira je li Ijeto ili zima. Zimi, istina nosili smo па nogama stare, iskr- pane i špagom izutezane cipe le nađene па gradskom bu- njiš tu za kasapnicom, a Ijeti smo išli bosi. Oni, ti naši bogati vršnjac i . ima li su na sebi lijepa štofana mar inerska sportska odijela. lijepe žute i crvene duboke i plitke c ipele i kape sa zastavjcama i natpisi"ia: ..Viribus unitis " Išli s m o z ^ d n o u pučku ško lu. Neki su se od njih dovozili piedškolsku žgradu u krasnim lakiranim fijakerima Oni su )o li na odmorimave- like kriške bije log hljeba namazanog maslacem i pek- mezom. Mi nismo jeli n iš ta. A ipak nismo otim a l iod njih On- da je ukradena kriška išla ispod klupa od jednog do drugog (m i smo sjedili u zadnjim klupama. počev od druge i trece, a oni u prednjim) i svaki od nasimao jepravodazagrize jedan- put i taj gospodski kruh."

Iz ovog odiomka neće biti teško razabrati Kikićev odnos prema literaturi Kritićari su ga proglasili ..predslavnikom soc ijalne literature" Malobrojni su ga zbog toga hval ili a mnogobrojni kudili. Ali, prije nego o tome nastavimo u na- rednom broju govorićemo i o ostatku njegove biografije.

U sljedećem broju:

PROTJERAN ZBOG ĐAČKOG ŠTRAJKA

R .i obert Bolen osjcti kako in u ncko ćudno treptanje prozima tije lo i kako ga nogc polako izdaju. Naslonio se na zid i tiho uzdahnuo

— Izvinite, protesore Garlon Neosjećam se dobro — proSapta.

— Premoren si, donijecu l i sok.— Oil, moja glava. g lava...zuji mi u ušima— Proć iće , Lezi, odmori se. Roberte— Ne, pozovite taksi, moram .— Nemoguce, nećeš izdržati — odlučno

ga prekinu Garlon.— Ali to je čuđno. nikad nisam imao tako

jaku glavobolju — prošapta Robert, trlia juci sljepoočnice. — Osjećam pritisak. boli me b o . — nije usp iodazavrši misao SIjpdpceq trenutka se srušio na pod

Profesor Garlon ga. bez nječi, dovuče do nosila. Na licu mu )e titrao jedva vidljivi smiješak.

— Halo, policija. odjel)enje za ubistva Profesor Garlon je ubijen, zadavljen ne mogu da gledam

— Vierujem vam — prekinu ga mspektor Martin odsjećno. — Smirite se i recite nam adresu.

— Lonseova deset, laboratori|a— Dolazimo! Ne dirajte nista!Inspektor je pozvao Ijude i za nekolikom i-

nuta su bill u laboratoriji profesora GarlonaVisok. suvonjav covjek je bespomocno

kršio ruke Pogled mu je bio uprt u opušteno tijelo na podu.

— Jasam njegovbrat. Sinocsmorazgova- rali telefonom. Bio je dobro raspoložen Pozvao me je da dodem.

KRATKA PRIČA

R. POPINS

LMEVO OD SAVJEStI

— Da li je bio sam'’ - upita inspektor.— Ne. bio je sa Robertom. to je njegov

asistent Mislim da se preziva Bolen— Pa gdje le?' On je posljednji vidio vašeg

brata .— Ne znamInspektor se okrete i dade glavom znak

pomoćniku da počne sa radom— Naci cemo ga A vama bih sada savjeto-

vao da odete

— Inspektore, Robert Bolen se sam pnjavio

— Odlično, ostaju jos samo formalnosti.

— Ne vjerujem Provjeriosamsvepodatke o njemu Svenajljepše. Doktorirao jeveoma mlad, povučen, cijene ga, a što je najčud-

ni)e. nije imao nikakvog razloga da ga iibije.— Zanimljivo. dovodi galU sobu ude mladić Izgledao je umorno.

bolesno. ali je bio veoma priseban.— Sjedite. Ispnća|te mi tac no šta se

dogodilo .— Ne sjećam se svega Znam da me je

užasno boljela glava. Bio sam u nekom čudnom košmaru Možda i u nesvijesti Ka- da sam dosao k sebi, ruke su mi bile na profesorovom vratu Nije vise disao.

— Lijepa prića Očekujete da ću vas pro- glasiti neuraćunljivim Niste bili svjesni sv- ojih postupaka i nikom ništa.

— Ne. to nije rješenje 2elim-da znam istinu.

Inspektor ga prvi put pažljivije pogleda— Istinii'^i Pa zar je ne znate’’— Nlkada nisam bolovao Tvrdim da sam

normalan Nisam posebno cijenio profeso- ra Nije mi se svidao njogov pristup radii, all to ni)c razlog da ga ubiiem,

— Proćitao sam nesto o njegovim eks^o- rimentima. Ispitivao je ubice, tragajući za X- supstancama O tome se vec dosta zna

— Ne, on )e želio da ode korak dal)e Interesovalo ga |e kako bi reagovao norma- lan čovjek kada bi mu bila ubrizgana ii mozak X-supstanca uzeta iz mozga nekog ubice.

— I do kakvit^ |e rezultata dosao.'i’— Eksperimentisali smo samo na zivoti-

niama Takva supstanca postoji i i kod ii|ih Po rezultatirna izgleda da je njegova teori|a bila tačna Zivotinje primaoci bile su cak agresivnije od davaoca.

- - Zdr niie želio da pokuša sa ljudima?

— Htio je, ali sam se usprotivio. Do sups- tance je lako doći. ali ubrizgati je nekome je nemoguće To bi bio zločin.

— Da li je imao u laboratoriji X-supstancu uzetu iz mozga nekog ubice?

— Da. dobili smo je prije nedjelju dana iz centralnog zatvora.

Inspektor naglo ustade— Budite tu Moracete da date zvaničnu

izjavu. Vraticu se za pola sata.Robert je čuo kako u susjedno) prostoriji

daje kratka uputstva ljud im .Vratio se tek predveče Odmati mu je

prišao i srdačno ga potapšao po ramenu— Kako se osjećate?— Dobro, ali zar je to važno'’ — upita

zbunjeno— Nije. samo pitam— .“Sta ce biti sa mnom?— Ne brinite.optužićemo vas samo za po-

kusaj ubistva .— Ali ja sam ga udavio.— Ne, nije tačno.Upravosam dobiorezul-

tate obdukcije Profesor |e bio tezak srčani bolesnik Stegli ste ga za vrat, all ga niste udavili Sada ste slobodni, mozete da idete Budite u stanu.

Kada je mladi Robert otišao. inspektorov pomocnik zbunieno upita.

Sefe, zasto ste slagah ovog malog? Pa on je udavio profesora.

Inspektor Martin umomo odmatinu rukom.

— Da, taćno |e da ga ieRobeit Bolen zada- vio, ali je tačno i to da )e profesoi sam kiiv PoSto nikdko nije mogao da nade paciienta za svo|e morbidne eksperiaiente. odUičioie da X-supstancu ubrizga svom asistentu Zaista ne bih imao snage da tom mladom i poštenom čovjeku pnznam istinu

14. STRAN.\ G L A S , ponedjeljak, 1. aprii 1985.

Шп o g la s i # k o n k ltrš i

Н TRIBINA MALE PRIVREDE

Informativni list za zanatstvo, ugostiteljstvo i auto-prevoznike

NARUDŽBENICAКОЈОМ SE NEOPOZIVO PRETPLACUJEM NA

pnmieraka -Tribine male pnvrede od dana naruđibe godinu dana unapri|ed po pretplainoi ci|eni od 2000 - dinara (za 1985 godinu)Uplalu ću irvrSiti nakon primiika SDK uplatnice od strane Redakci)<! hstaU slućaiu spora nadležan |e sud u Sarajevu

U dana_ 1985 godine

Narućllac (mollmo itplsatl ttampanlm (lovlma)

Ime I prezime __________________— --------

Zanimanie

Poitanski bro| miesto ulica I broj

(Potpis I pećatl

Narudžbenice slali na adresuNISRO -OSLOBOOENJE- - OOUR ..PRIVREDNA STAMPA-. 71000 Sarajevo Dž Bijedića 185 Tel 071/541-177

Samoupravna Interesna zajednlca la prostorno uređenje I komunalimiUelatnosti Banjaluka

OBAVJESTAVAsve zainteresovane OOUR-a, radne zajednice,

radne Ijude i građane da su raspisani:

t./1 . KONKURS ZA USTUPANJE 17 GRADILlSTA /PARCELA/ ZAINDIVIOUALNU STAMBENU IZGRA- DNJU fUTEM OOUR-a I RADNIH ZAJEDNICA NEPOSREONOM PQGODBOM.

Gradilišta se nalaze u ulicama: Novi sokak /1 gradilište/, 27. jula /1 /, Franca Staneta Rozma- na / 7 / i u Ulicl Fadila Serić a /8 / .

Cijena gradilišta je 770.000 . — dinara, a nju snosi zajedno OOUR ill radna zajednica I radnik, te OOUR odn. radne zajednice.

2./ UCITACUA /JAVNQ NADMETANJE/ PUTEM PRIKUPUANJA PISMENIH PONUDAZA USTUPANJE NA KORlfTENJE 20 6RA0ILISTA RADIIZ6RADNJE MDIVIOUAUIIH 8TAMBEIIIH ОВЈЕША.

Gradilišta se nalaze u ulicama: 3. krajiške bri- gade /1 gradilište/, Novi sokak /1 / , Kojića put /3 / . Pionirska ul /1 /, Fadila Serića / 8 / 1 u Ulici Franca Staneta Rozmana /6 / .

Početna licitaciona cijena kreće se od 968.000 dinara do 2.048.000 — zavisno od loka- ciie i spratnosti obiekata.

Potpuni tekstovi konkursa i licitacijeobjavljeni su па oglasnoj tabli ZAVODA ZA IZGRADNJU BANJALUKA. Ul. Akifa Seremeta ..D' /Paskoli- nac iglana/.

Zainteresovani OOUR-i i radne zajednice mo- gu potpun lekst I konkursa dobiti na istoj adresi u sobi broj 12.

SOUR eiK „KOZARA" BANJALUKA RO..GRADIP*'PRNJAVOR

Na Gsnovu odluke Radničkog savjeta RO . Komi- sija za provodenje licitacije oglašava:

LIC ITA C IJUosnovnog sredstava

1, Putničko vozilo FIAT 132/2000 reg. broj BL 128-64, godina proizvodnje 1979, u voznom stanju i’ registrovan do 17.5.1985. godine. Početna cijena 125.000,00 dinara.

Pravo učešć a na licitaciji imaju sva pravna i fizi- čka lica koja prethodno polože kauciju od 10% od početne cijene. Uplata se vrši prije početka licita- cije, na blagajni RO — Novi pogon .

T roškove poreza na promet snosi kupac. Кирас je dužan da isplati licitiranu cijenu i preuzeme vozilo

u roku od 3 dana od dana licitacije, a u proti vnom gu- bi pravo na položenu kauciju.

Licitacija će se održati dana 6.4.1985. godine (četvrtak) sa početkom u 10 sati na novom pogonu RO.

Ukoliko se ne izvrši prodaja navedenog dana, 'ponovna licitacija se zakazuje za utorak 9.4.1985. godine sa početkom u 10 sati.

Vozilo se može pogledati svakog dana na Novom pogonu RO . KOMISIJA ZA LICITACIJU

K R I V A J AR O ^ R IV A J A K 0 M E R C " 7 2 2 2 0 ZiH<H i<i .llt<iiCka I. 111.072/8712?0. I l l 43НО

3. Montažne objekte raznih namjena: (industrijske objekte, škole, ambulante, bolnice, đačke domove, sportske objekte...)ISPORUKA: od 15 do 30 dana (za

1. Montažne OBJEKTE ZA ODMOR I Indlvlduainu gradnju)REKREACUU VAŠ STAMBENI PROBLEM

2. Montažne OBJEKTE ZA STANOVANJE ia ., M 0 7 P Q l l ir č mZA iNomDUALNU I druStvenu “ OZE RIJESITI ZAGRAONJU - oO DANA

ISPORUČUJ E I GRADI:

ADRESA:

ПВООО BANJA LUKA, KTB IkKrtvaia* S lro em ^w ev* 25 M . 078/32-434 %5-229

DO 30 .4 .85 . GODINE

DAJEMO POPUST 0010%

SOUR ..RUOl CAJAVEC" BANJALUKA RO ..PROFESIONALNA ELEKTRONIKA" OOUR ELEKTROMEHANICKI UREflAJl

BANJALUKA

VRSI

Ispravku

O G LA SAkoji je objavljen u listu „Glas" dana 26.03.1985. go-

dinczaOOUR Elektromehan ičkiuređaji.lspravkatre- ba da glasi; - d ip lomirani inženjer elektrotehnike, smjer jaka struja - umjesto smjera slabe struje.

Na osnovu člana 212. Zakona o državnoj upravl sekretar Dpštinskoo sekretar ljata za Inspekcijske poslove opst ine Banjaluka raspisuje

KONKURSza zasnivanje radnog odnosa na poslovima i rad-

nim zadacima

1. sanitami inspektor ........................1 izvriitac2 .sanitarniinspektor Sizvršioca

Kandidati se biraju na period od 4 godine.Kandidati treba da ispunjavaju opšte i

posebne usiove.Opšti usiovi su:— da je državljanin SFRJ— da je zdravstveno sposoban za vršenje

poslova inspekcijskog nadzora,— da se protiv njega ne vodi krivični postupak

za krivično djelo koje predstavija smetnju za za- snivanje radnog odnosa u organu uprave.

Posebni usiovi su:Pod rednim brojem 1) — završen medicinski

fakultet sa 3 godine radnog iskustva i položen sl- ručni ispit.

Pod rednim brojem 2) — završena viša medt- cinska škola, sanitarni smjer sa 3 godine radnog iskustva i položen stručni ispit.

Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Prijava se podnosi Opštinskom sekretarijatu za opštu upravu Banjaluka.

Uz prijavu kandidat prilaže:— potvrdu o radnom iskustvu i— dokaz o školskoj spremi i položenom st-

ručnom ispitu.Nepotpunei neblagovremene prijave necese

razmatrati.O rezultatima konkursa kandidati će bit! oba-

iViješteni u roku od 8 dana od dana izbora.

AlPK RO JROGOPROMEr BANJALUKA - OOUR „GRABA" BANJALUKA Ul. Akifa Seremeta ..Z'

Raspisuje

OGLASza prijem u radni odnos lednog izv ršioca na neodredeno vrljeme za obavl|anje poslova čuvara

USLOVI:

NK sa završenom osnovnom školom i položen i m vatrogasnim ispltom bez radnog Isk ustva

U obzir do lazo lica ko|a nisu starija od 45 go- dina života i da ispunjavaju usiove za dobijanje dozvole za nosnnje vatrcnog oružja.

Uz prijavu troba priložiti;— svjedočanstvo ozavršonoj osnovnoj školi,— uvjerenje o položenom vatrogasnom ispi-

tu,— izvod iz mat ične knjige rodenih,— uvjerenje o regulisanoj vojnoj obavezi i— uvjerenje o nekažnjavan|u za kri vična dje-

la I da se ne vodi krivlčni postupak

Prijave na og las sa dokazima o ispunjavanju usiova kandidati trebaju da dostave na adresu OOUR „Grada" Banja luka. Ul. Akifa Seremeta ,,Z“ . '

Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.

GLAS, ponedjeljak, 1. april 1985. STRANA 15.

o g la s i # k o n k u rs i

SKUPSTINAOPSTINECELINAC RADNAZAJEONICA

Opltlnske uprave, oblavl j uje

ISPRAVKU

O G LASAdine 21

u listu ..GLAS" dana 5. marta 1985. i mjesto pod rednim brojem 2 u tome sto

umjesto ..М па godina radnog isltustva” sada t r eba DA ST- OJI: ..00 JEDNFoodtne r adnog islcustva". Ispravlta ostaje objavljena osam аапа od dana objavljivanja u l ist u ..GLAS".

Radna zaiednlca struem službe SlZ-a ZA REGiONALNE PUTEVE BANJALUKA lispisuje

OG LASZA PRIJEM1 PRIPRAVNIKA NA ODREĐENO VRIJEME

— diplomirani građevinskl inžinjer — saob- raćajnog smjeraPored opštih uslova propisanlh zakonom, kandi- dat treba da ima završen GRAĐEVINSKI FA- KULTET — saobraćajn i smjer.Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave sa potrebnim dokumentima se dostavljaju na adresu: Samoupravna interesna zajednica za regionalne puteve Banjaluka, Ulica Veselina Maslešebr. 22/11.Nepotpune i neblagovrennene prlja ve neće se uzi - mati u razmatranje.

SOURGIK.,KOZARA“ZIR0„1.MAJ“

RADNA ZAJEONICA ZAJEDNICKIH SLU2BI BANJALUKA Pilanska br .3

O G LA dA VA

Uslovi: KV vatrogasac bez radnog iskustva. Rad se udružuje na neodređeno vrijeme. Og las o staje o tvoren 8 dana od narednog da- na og lašavanja.Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova dostavijaju se na gore naveden u adresu. Nepo tpune i neblagovremene prijave nećese uzimati u razmat ran je .Banjaluka, 26.3.1985. godine

KOMISIJA ZA RADNE ODNOSE

SOUR GIK ..KOZARA" BANJALUKA ROIGM „CELINAC*

OGUR ..ZA PROIZVODNJU KAMENOG AGREGATA I PIJESKA" BANJALUKA

Na osnovu odiuke Komisije za radne odnose, raspi- suje se

OGLAS1. Za prljem auto-mehaničara. 2 izvršioca na neodredeno yrijeme.Uslovi: VKV ill KV auto-mehan iča r sa 1 go- dinom radnog iskustva u struc i.2. Uozača 1 izvršioca na neodredeiio vrijeme. Uslovi : VKV ili KV vozačsal godinom radnog iskustva u st ruci,3. NK radnik, 1 IzvriSilac za rad u kamenoiomu. na neodredeno vrijeme.Oglas ostaje otvo ren 8 dana od dana objavljivanja.

Prijave slati na adresu SOUR GIK „KOZARA" RO ,4GiV1“ Celinac OOUR za pr- oizvodnju kamenog agregata i pijeska Banja- luka, Aleja JNAbb.

Nepotpune prijave neće se uzimati u razmat ranje.

1

Komlsija za radne odnose AlPK RO „АЈРК—K0MERC“ OOUR-a „Transport" Banjaluka, na osnovu člana 5. Pravi lnlka o radnim odnosima i od- luke Radničkog savjeta od 21.3. 1985. godine. raspisuje

KO NKURSZA IZBORIIMENOVANJE RUKOVOOIOCA TEHNlCKIH

POSLOVA

Za rukovodioc a tehnič kih poslova može biti imenovano lice, koje osim opst ih uslova pro- pisanim zakonom ispunjava i sljedece posebne uslove:— da posjeduje srednju stručnu so remu saobrać ajnog ili mašinskog smjera,-d a ima 3 godine radnog iskustva na-ist im ili sličnim poslovima,— da posjeduje organizatorske sposobnost i. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja u listu „Glas" BanjaluKa. Ujedno komisija raspisuje

O G LASZA POPUNU UPRA2NJEN0G RADNOG MJESTA

KV AUTO-MEHANlCARA NA NEODREOENO VRIJEME

Uslovi; KV auto-mehaničar jedna godina radnog iskustva na tim ili sličnim poslovima. Oglas ostaje otvoren 8.dana od dana objavlji- vanja u listu „Glas" Banjaluka.Prijave na konkurs, odnosno oglas slati na adresu. AlPK „BOSANSKA KRAJINA" RO „А1РК— KOMERC" OOUR „TRANSPORT" BANJALUKA ULICA DZEMALA BIJEDICA bb.Nepotpune i neblagovremene prijave nećese uzeti u razmatranje.

OOUR .TRANSPORT" BANJALUKA

„FAMOS“ SARAJEVO RO FABRIKA TRANSPORTNE OPREMEI

MASINAZADRVNUINOUSTRIJU SANSKI MOST

Na osnovu člana 20. stav 1. Pravilnika o rad- nim odnosima RO FTM Komisija za radne odnose RO-a raspisuje:

O G LASI Za vršenje poslova i radnih zadaiaka materijalnog knjigovode na odredeno vrijeme do povratka privremeno odsutnog radnika.

Kandidat pod red. br. 1 potrebno je da ispu- njava sljedece uslove.— da ima srednju stručnu spremu,— da ima godinu iskustva

sutno^ _____________ njavaju sljedece uslove: —_________________da Ima završenu osmooodišnju škalu III Pismene prijave kandidati su du2ni dostaviti u ro- ku od osam |8) oana računajući od prvog narednog da- na od dana objavljivanja.Neblagovremene prijave i prijave koje nisu kompletirane komisija nece uzeti u razmatranje.Sve informacije u vezi oglasa možete dobiti u službi Sekretarijata i plana ili na telefon 86- 041.

PREDSJEONIK KOMISIJE: Alagić Mehmed

Na osnovu odiuke o potrebi novećanja broja radnika od 272. IMS. godine SuUR „Agrokomerc" RO ..Pržlonica" Veilka Kiaduša raspisuje

OGLASza popunu radnih mjesta

1. Mašinbravar2izvršioca a na neodredeno vrijeme 1 1zvršilac b na odredeno vrijeme do povratka radnika iz JNA1 izvršiiac 2. Upravno-administrativni tehničar 1 izvršilac

’ [iravnik — odredeno vrl erne ac eme

muškarci 5 izvršilaca .d u proizvodnji — odredeno v rijeme

5. NK radnici-ženska radna snaga 5 izvršilaca — odredeno vrijeme

-p r ip i _________3. Ekonomski teliničar 1 izvrši— pripravnik — odredeno vrl4. Polioprivredni tehničari —— rad u proizvodnji — odredf

Pored uslova propisanih zakonom, kandidati treba da ispunjavajusljedeće uslove:1) završena škola KV mašinbravar regulisana vojna obaveza — 1 godina radnog iskustva2) završena upravno-administrativna škola SSS3) završena srednja ekonomska škola4) završena srednja poljoprivredna škola, poljoprivredno-prehrambeni smjer regulisana vojna obaveza5) završena osnovna školaOglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavlji- vanja u dnevnom listu „Glas" Banjaluka. Prijave sa dokazima slati na adresu: SOUR „Agrokomerc" RO „Pržionica" Komisija za radne odnose, Velika Kladuša.Nepotpune prijave neće se uzimati u razmatranje.

SOUR „KRAJINATURiST" BANJALUKA HUTTRO..PELVA“ JAJCE

Na osnovu č lana 76. Statuta i Odiuke Rad- ničkog savjeta RO „Pelva" Jajce, broj: 02- 4/85. od 22.03.1985. godine, raspisuje se

KONKURSza izbor i imenovanje

-BUKOyODILAC FINANSIJSKO-RACUNOVOOST- VENOG SEKTORA — izvršilac 1 '

USLOVI:Osim opstih uslova propisanih zakonom, kandidat treba da ispunjava i slijedeće posebne uslove:— VSS — završen ekonomski fakultet s naj- manje dvije godine radnog iskustva na tim ili slič nim poslovima, stečenog poslije diplomiranja,— VS — završena viša ekonomska škola fi- nansijskog ili komercijalnog smjera sa naj- manje tri godine radnog iskustva na istim poslo vima,— da je moralno-politički podoban,— da nema smetnj i u smislu člana 511 Z U R -a .Izbor i imenovanje vrši se na vrijeme od četiri (4) godine.Lični dohodak u skladu sa pravilnikom. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja.Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova slati na adresu: H U TTR O P elva" Jajce, Dob- rile Bačanović 22. sa naznakom — Za konkur- snu komisiju.Nepotpune i neblagovremene pr'jave nećese uzimati u razmatranje.

16. ST RANA G L AS, oonedje ljak, 1. april 1485.

н п

Sa bolom I tugom{avl|amoprilateljl- ma i rođaclma tužnu vijest da ]e u subotu, 30. marta 1985. godlne, u 81. godlni Zlvota preminula naša draga I nepreXai|ena шаЈка, svekrva i baka

REZIKA MOMČILOVIĆ

Sahrana će se obavltl da.tat, u poned|el)ak 1. aprlla 1985. godlne, u 16,30 sati na groblju „Sveti Marko" u BanJaiucL

Ožalošćeni: sln Duiko, snaha Antonija, unučad Sl lva, Aleksandra, Nataia i Robert, zel Vlatko, porodlce Z rlle, Rajović I Nanut, te ostala rodbina i prijatelji

Dana 30. marta 1985. godlne pretni- nuo Je nakon kraće bolesti naS dragi drug i prijatel]

S.nrću druga Joce kolektiv „Rudi Cajavec" Izgublo je druga, radnlka I rukovodioca, koji je svoj im dugogo- diSnjim radom I nesebičnim zala- ganjem dao ogronian doprinos razvoju kolektlva.Njegov ilk, drugarstvo, ljudska to- pllna i vedrtna ostaće u nezabo-

JOVAN JOCO PAPULIĆ

ravnom sjećanju svim njegovim sa- radlncima I drugovima.Sahrana naieg dragog druga Joce obaviće se 1. aprila 1985. godine u 15,30 sati na Novom groblju u Banjaluci.

Kolektiv SOUR-a „RUD I ČAJAVEC"

Sa tKriom I tugom )avl|anio pi1|at*l|lina I rodacima tu- žnu vl|Mt da Je u Mibotu, 30. marta 1985. godlne, u 87. godini žlvoU pramlnuo nai dragi I

ZIJAD (Muhameda) KADENIĆ

Sahrana će и obavltl u poned|el|ak 1. aprlla 1985. go- dlne u 15,00 u t l na Novom g roblju u Banjaluci. 02A L0$Ć E N I; supruga Bahrlja , kćerfta Salema, braća; Otevad, NedUb I Abdulah, »eittre: Zliada, Paia I Muhlba, zet Nljaz, tinu ia d : Ed)n I Vedin, te ostala mnogobroina rodbina I prl)atelll.

061598

Dana 1. aprlla navrSilo se 15 godina od kada smo cstall bez naieg dragog

PETRA TICE

Ponosni smo što nam je bio takav otac i suprug, uCitelj I drug. U ponedjeljak po, podne pol- ožlćemo cvijeće na njegov grob.Njegov! najmlliji

061266

Sa nelzmjemom tugom I bolom obavjeitavamo rodbl- nu I prljatelie da |e n a i d ragl

JOVANĐ . PAPULIĆ

premlnuo nakon kratke I te ike boteatl u 55. godlnl žlvo- ta . Sahrana će se obavltl 1. aprila 1985.godlne u 15,30 aaU na t ^ o m groblju u Banjaluci.OZALOSCENI: supruga Duianka, kde.-lia Darinka, sin Milan i ostala mnogobrojna rodbina I prijatelji.

061597

IN MEMORIAM

>

ENESALIBEGOVIĆ1.4.1983 — 1.4.1985.

Kćerka, roditeiji, brat I sestra061275

Poslije kratke 1 teške bolesti u 63. godlni života preminula je naša draga sestra, zaova I tetka

NEVENKA KOŠAK, rodena HERGA

Satirana će se obaviti na MIrogoju uZagrebu 1.4. 1985. god. u 13 sati.Ožaloićenl: brat Zvonlmir, snaha Jelica, nećaci Miljenko, Zrinka, Davorin I Mllka

061272

Dana 2.4.1985. godine navriava se 5 godina od tra- gKne smrti na ieg dragog

RADOMIRA MALČIĆAučenika IV razreda Eiektro-Skoie u B . LucI

Toga dana u 17 sati posjetlćemo njcoovu vie£nu kuću i položiti cvijeće.Vrijeme koje prolazi ne može da ubiaži tugu I boi za na- iim dragim RAOOMIROIM.

VJEČNO OŽALOSĆENA PORODICA MALČIĆ

061271

Javijamo tužnu vljest da je dana 30.3. 1985. godine nesretnim slučajem izgublo život čian našeg kolektlva

PERO (MLAĐANA) IVANČEVIĆ

u 33. godlnl itvcVi- Sahrana 6e se obaviti dana 1.04. 19&5. godine na grobifu u Hrvaćanl- ma u 15 sati.

KOLEKTIV OOUR-a ŽAS BANJA- LUKA

IZJAVA ZAHVALNOSTI

U dubokoj bol l koja nas Je zadesiia preranom sm- rću naše dragc supruge, majke, sestre, bake, pu- nice i svekrve

MARICE JAKIĆ, rod. ZELIĆ

zahvaljujemo svim rodacima, prijateljima, susje- dima I znancima, koji su dragu nam pokojnicu is- pratili na vjeCnl poćinak, te bill s nama u najtežim trenuclma boll, usmeno ill pismeno odati izraze sućuH, te njezin grob okltill vijencima I cvijećem.

U t>oll I tuzi suprug Pero i djeca

061249

TERITORIJALNA ODBRANA

2111 BANJALUKA

DGLASAVA»Popunu tadnog mje- sta na fieodredeno vrijeme:

— Jednog izvrilocj

Po red opštih kandi- dat treba da ispunja- va i posebne usiove— Da jma višu ilisre- d nju stručnu spremu— Da je vo jn i rok služio u rodu vezo I stekao /vanje radio- teleprin teris te i da je položio klasu.Uz molbu dostaviti:— dokaz o s tručnoi spremi,— izvod Iz knjige rodenih,— biografiju .— uvjerenje o držav- Ijanstvu.Oglas je otvoren 8 dana od dana objavijivania.

GLAS, imnedjeUak, 1. april 1985. .STRANA17.

p a n o ra m aNAVISOKOM NIVOU

Izvinjenje zbog cipela9 Kineski ambasador u Kairu prenlo |e izv in enje Egiptu zbog prodaje cipela: u kineskpi fabric niki

Kine (0 nije

znao arapski i пИе prlmijećeno da ie konac kojim su štepovan đonovi tormiraG šaru koja da je riječ ..Alah“

КЈпа je uputila izvinjenje Egiptu zbog prodaje jednog kont ingenta c tpela na ć ijirn je đonovima b iloo ti- snuto im e alaha — saopštio je 14 marta p redstavnik za štampu ve- likog šeika vjerskog unlverziteta A l A zaru Ka iru , čiju je izjavu istogda- na pren ijela tšritanska novinska

agenc ijaR o jfer.Prema ovo j in fo rmaciji, iz-

vlnjenje je p renio kineski amba- sador u Kairu veliko m še iku Gadu el Haku, vodećoj islamsko j ličnosli Egipta. A mbasadorse. u ime svoje zemlje, izvin io zbog „nenamjernog inciđenta" I istakao da se takve

U SAD

c ipele više ne proizvodeEgiptaska po licija je prije toga

zaplijenila hiljade pari c ipela, ko je su oc ijenje nako „blasfemija", a do sllčnih zapljena došio je i u još ne- kim arapskim zemljama.

Klneski ambasador u Kairu je objasn io i kako je doš lo do ove neželjene g reške. Prema njegovoj izjavi, u fabric! koja je proizvela ove c ipele niko nije znao arapski I n ije prim ijećeno da konac kojim ' su „štepovanj" đonovi form ira šaru koja daje riječ „Alah ' napisanu arapskim pismom

Teškoće sa psima9 Amerikanci pribjegavaju novoj dresuri pasa— kako da se ponaša- ju kad se gazda nađe u zagrljaju ..trećeg" lica

Rijekahrani.

Dreseri pasa u Sjedinjen im Ame- ričkim Državama posljednjih godi- na n ikad msu bez posla. U velikim g radovima, gdje је kom p letno po- našanje žite lja strogo određeno slovom zakona, i Cetvoronožni Iju- b imci moraju da paze kako se vla- daju. jer u protivnom njihovi vlasn i- 01 placaju visoke .lovčane kazne.

Zato. kako pišu neki amenčki listovi, širom SAD rade mnogobro- jne škole za pse. i smatra se sasvim normalnim, ako ne i obaveznim da gotovo svaki v lasn ik psa šalje svog Ijubimca na specijalnu obuku . To i n ije neobično kada se uzme u obzir da se psi svakodnevno voze automo bilima i uiaze u samopo- sluge. robne kuće i metroe sa sv- ojim vlasnicima, pa je zaista neophodno da se ponašaju kako dolikuje

U posl jednje vriieme. medutim,

SPEKTAKI

od ovih školasesvečešćezahtijeva posebna dresura, koja ni)e vezana za ponašanje izvan kuće . Riječ je o ponašanju pasa dok njihovi v lasni- c i vode Ijubav

Pokazalo se , naime, da nije lak posao odvić i psa da se ..miješa u gužvu" kad vid isvogvlasnika iliv la- snicu u „ tuđem "zagrljaju, jer supsi po prirodi veoma privržen i svojiin gospodarima, pa zagrljaj nekad „p ro tumače" kao poziv na igiu. a jo š č ešće kaonapadnasvogvlasni- ka. Zabllježen je poveći broj slučajeva da su Ijubavnici mora li da se spasavaju pred oširim zubima četvoronožnog Ijubimca svoje Ijubavnice.

Како sada stvari stoje, u ovo| „vieštin i" najlakše se dresiraju hrtovi, a najteže pudle, koje su po prirodi veoma Ijubomorne

FILATELIJA

09 ( 0( 0

09 Oe

09 O iS D. 0 )CL

Međunarodna smučarska fe- deraclja don ijela je па svom kongresu u Sidneju 1983. godine odluku da organizovan je V lll svjetskog prvenstva u smučar- skim letovima povjeri Jugoslaviji. Prvenstvo se, kao što je poznato, održalo na Planici 15-17. mart a, ove godine i povodom tog značajnog dogadaja — kao i 50- godišnjice medunarodnih smuč arki takmičenja i isto to liko godi- na smućarskih skokova naPlan i- ci — Z ajednica jugoslovenskih PTT preduzeća tzdala je prigod- nu poštansku marku u nominall od6 dinara.

Velika skakaonica na Planici izgradena je prije 50 godina u ist- oimenoj dolini, p rema projektu inžinjera Stanka Bloudeka. izbog svojih izuzetnihdimenzijanazva- na je mamutskom. Razna medu- narodna takmičenja na Planic i donosila su nove svjetske rekorde u sRokovima (Austrija- nac Sep Bradl je 1936. godine sk- očio 101 metar), tako da se od skokova počela radati nova vrsta sporta „smučarski letovi", a Pla- nica je postala centarovog sporta

u srean|0| bvropi. Urganizatori takmičenja na Planici i Smučar- ski savez J ugoslavlje počeli su još 1934. godine da se na svakom kongresu FIS-a bore za priznanja smucarskih letova, što je postig- nuto na kongresu u O patij11971. godine. Naredne godine je na Planici održano prvo svjetsko prvenstvo u smučarskim letovl- ma, a poslije toga slijedila su ta- kmičenja u drugim zemljama na novoizgradenim skakaonicama, gdje su obarani rekordi i pomje- rane granice smučarskih letova, koji danas idu i do 190 metara, kao što je to b ioslučaj na nedavno održanom takmićenju najboljih letača na Planic i.

Likovna obrada marke povjere- na je ovog puta Dušanu Klunu iz Ljubljane, a štampana je u Zavo- du za izradu novčanica u Beogra- du , u tehnici višebojnog ofseta, u šalterskim tabacima od po25 ma- raka. Istovremeno, u promet je pušten i jedan prigodan poštan- ski koverat i koverat prvog dana (FDC). all se za ovo izdanje ne bi moglo reć i da je adekvatno do- gadaju kome je posveceno

D M.

____ Kodžakovsin ima kosu!

Američki televizijski i (ilmski glu- m acTeli Savalas, poznat kaoćelavi detektiv iz popularne TV serije „Kodžak" doputovao je nedavno u London, zaiedno sa svojom trećom suprugom Džult i sinom Kristi- (anom. koji je star samo 13 nedjelja.

Izvještači brilanske s t^npe is- tiču da je Kodžak izišao iz aviona gurajuci kolica s bebom i da je prije lič io na brižnog oca nepo na njujorSkog detektiva s malog

ekrana.lako već ima t rojcunučadi. Sava-

las je neobicno ponosan na svog tromjesečnog sina i opširno je no- vinarima izrazio svo)u radost što je upoznim godinam aponovopostao otac.

„Jedino šfo me muči jestečin je- nica da beba ima više kose od mene" — u šali je dodao Kodžak, gladeći rukom svoju poznatu ćelu.

KINESKINJE TRAŽE NOVO IME

I Preljuba kao zločinIII

— P reljuba — nov i so cijaini problem u K ini

Preljuba |e postala tako ozbiljan socijaini problem u Kim da Svekineska fedcraci|aženazah- tljeva donošenje posebne zakonske odredbe koja bi braćnu prevaru osudila kao zlocin

Ovo je suština in fo rmacije kincske novinske agencije Hsmhua em itovane 15 niarta ovo godine

..Povećanje bro)a b rakova koji se raspadajuzbog mijesania trecih lica izaziva veliku sociiainu zabri- nutost — kaže se u inform aciji kmeske agencije. Prema podacima Svpkineske fcderacije žena. u prošlo] godmi )e ćak četvitina braćnih razmirica

koje su epilog doživjele pred gradanskim sudom nastala kao posljedica ovog problema"

Ocjeniujuci ..ljubavni trougao" kao ..ozbiljan soci|a ''ii problem", agencija ističe da je od sto bra- čnih parova koji su razvedeni u Pekingu tokom feb- ruara ove godine, njih dvadeset iziavilo da je do razvoda došlo zbog „n'iješanja trećeg lica"

,Zato je Svekineska federacija žena podnije la prijedlog Stalnom komitetu Svekineskog na- rodnog kongresa, u kojem zahti jeva da se u kineski Krivični zakon unese klauzula o kažnjavanju mij- ešanjatrećeg licauneč ijeb račneodnose— kažese na kraju informacije kmeske agencije. Sudski i zakonodavni krugovi još nisu objavili odgovor na ovaj zahtjev".

Kvarovi ubijajuPAR IZ — Prema zvaničn im

podacim a , u Francuskoj je prošle godine u 202 hiljade saob raća jn ihnesrećapog in u lo oko 110.600 lica, a oko dva mi- l iona I 840 h iljada je pov- rijecieno. lako je žrtava ta- ko veliki, to ipak predstavija smanjenje u odnosu na prethodnu godinu za šest procenata

U izvještaju saobraćajne p o lic ije navodi se da je uzrok čak 28 odsto nesreća brza vo- žnja, a za 8,8 odsto sudara knvi su p ijani vozači. Međutim , u najvećem bro ju slučajeva nesreće su posljed ice neis- pravnosti ko la. Svaki četvrti od ukupno osam m iliona autom o- bila na francuskim putevima star je pet i više godina.

VRTESKA

Na duge su pošli staze, sa vrteške ne — silaze.

Vrteška im dobro služi, može mandat da produži.

Na vrtešci stara slika. kadrovik do kadrovika.

Za vrtesku, ko se hvata. nece ostal' bez mandata.

Od vrleške do vrleške, neki prave is le g reške.

Nisu oni tu od juc e — na vrtešci dugo tuf-.ei

B. MITROVIĆR jeSenje iz prošlog broja (vodoravno): „Gorski vijenac" vir, valjak, danomlce.

,,Delo“, apetit , Zagorac, mis, radijator, mo ralist, otale, Alabama, Olav,

18. STRANA GLAS, ponedjeljak, 1. april 1985.

p a n o r a m aZ A N IM U IVOSTI

KOMPJU-TER

IŠAH\olc il.i ii;i.ini šah.BaiSkaoi za

lubav, I za Sah — liar donedavno — bilo jc potrcbno dvoje. Otkako su se pojavili šahovski konipjuteri, za parti- ju Saha dovoljan je jedan igfat. .Partner" jc — u maloj kutiji sa Usterima.

Prije nekoliko godina šuhovski kompjuteri — „izazivaCi", na nekom višem od svojih deset nivoa igre(prvi jc .početnik", deseti nivo je „tum irsk i borac",), „mislili su" i doSest minuta na svaki svoj potez. To zna£i da jepartija od 50 poteza trajala i po pet sati.Sto je dosta dugo i 1хсф1јији6е.

Danas, kompjuter, u koji je _ubačen“ iahovski program, vuie svoj potez, na tabli na ekranu, lako reći tre- nutno. Uz to, kompjuter, preko svog malog zvučnika, i riječima saopStava Sta igra i to.odgovarajućimSahovskim oznakama, ispisuje na ekranu. A prije toga, tj. prije svog konaCnog poteza kojim odgovara na vaS, kompjuter od- mah ispiSe na ekranu i po nekoiikodru- gih mogućih svojih poteza — odgova- ra, tako da se može pratiti kako oil razmiSlja.

Kompjuteri danas igraju ne samo brie (alio se dugo ne misli na potez, i najduia partija će biti zavrSena za sad do sat i po), nego, reklo bi se, i bolje nego prije neku god inu. Dovoijna je mala nepreciznost, greška i si. i kom- pjuter ĆC to siguroo i spret no iskoristiti. A li, dot>ar iahista — amater, uz punu koncentraciju, joS jejači odpopular4iih kompjutersićih programa.

D. T .

IZJA VITE ZA ŠTAMPU INFORMATORBOSANSKA GR ADIŠKA

Z A S L U Ž IL I D R U G O LIG AŠA

Marjan Viatica, iniinjer;— Bosanska GradiSka jo zasluJila cia inia drugoli-

gaSa. Istina, Kozara tavorl u Rcpublifkoj lipi, al i kada bi se rijcSili statusni problemi sp<irla i u ludbalu bi bilo bolje, Interesovanjezaovajsportjcogromno.tradicija jeduga.a objckatG radskogsladionajctakavda može da poidmiri potrcbc jednog drugoligaia.

RENO VIRATI KU G LA N U

Ismet Vehabović, trgovac;— Odavno smo na Gradskom sladionu dobili ku-

glanu. Medulim , vrcmcnom je i ona prevazidcna. Od SIZ-a fižičke ku llure ne moiemo očckivati pomoć p njenu rekonstrukciju.alisuzatotu radneorganizacije, čiji radnici redovno učeslvuju u radnijkim sportskim igrama.

M O ŽE I BOLJF^

NetM>j£a Varda, službenik SUP-a:— Fudbaleri Kozare, najpopularnijeg kluba u Bt>-

sanskoj GradiSki, mogu i trcbada postiju mnogo bolje rezultale nego do sada. Grad sa Ј5.(ХХ) /jposlenih jc zaslužio da ima drugoligaia. Sada imamu mladu i perspektivnu ekipu is nekolikoafirmisanijih fudbalc- ra sigurno je da se možemo vratiti u D rugu ligu.

USPJEŠNA SARADNJA

Zoran Gaj ić, konobar:— Kozara kao vodcći l iu lh a K k i k liih |c p o s i. iu l. i

uspjeSnu saradnju sa klubovima na cijclom području Bosanskc Gradiške. Posebno sa Obradovcem. Vcliki korak u razvoju I'udbalskog sporta jc načinjcn nakon angažovanja stručnog radnika OpStinskog Tud- balskog savcza. 1 Kozara jo ovim ninogo dobila.

MomoJOKSIMOVlĆ

c BANJALUKA

Od 5,00 do 9.00 — JUTARNJI PROGRAM RADIO— BANJA- LUKEOd 12,00 do 14,00 — ZAJEDN IČKI PROGRAM RADIO—STANICA BiH

14.00 — Najava programa 14,05 — NAJS1.UŠANIJE

PROTEKLE N EDJELJE(VUESTI u 14,30,Oglasi i obavjeStenja u 15,00)15.30— DNEVNIK 1 5 , 4 5 Intermeco 16.00— Dnevnik RS16 JO — Magazin sedam17.00 — INCF.I, N A TALASU17.30— VIJESTI17.35 — Biscri starogradske muzlkc18.00 — Završctak programa

Od 18,00 do 01,00 — PRVI PROG- RAM RAD IO—SARAJEVA.

BOSANSKADUBICA

12.00 — Zajedničk i program RS BiH 14,00— Najava i p rcg l^ programa 14,05 — Muzika koju smo rado sluSali14.30 — Vijesti14,33 — Pjesma, kolo, naokolo15.00 — Novosti iz Jugotonovog džuboksa15.30 — HRON IKA KOMUNE 1 UDRUŽENOG RADA15,45 — ObavjeJlenja, muzika, oglasi15,58 — Odjava programa

K PRNJAVOR

Program emituje na srednjim talasi- ma 1341 kilohcre i UKT 98.3 megahcrca

Od 12.00 do 14.00 — ZAJEDNIĆKI PROGRAM RADIO— STANICA BiH

14.00 — Vijesti14,05 — Muzika po svijetu14.30 — Sportska panorama 15_00 — Emisija narodnc muzike15.30 — Hronika opšlmc Pmjavor 15.45 — Petnacst minuta sa...16.00 — Odjava programa

BOSANSKAGRADIŠKA j

J —

5.00 — 7,00 — JUTARNJI PROG- RAM (Vijesti u 5.30 i 6.30)12.00 — 14.00 — ZAJEDN1ČKI PROGRAM RADIO—STANICA BiH (Susret na talasu)14.00 — PoCetak emitovanja i najava popodnevnog programa14.05 — Muzika-informacije- muzika14,50 — Oglasi i obavjeStenja15.00 — Zabavljaju vas domaći vokalno-instrumentalni sastavi 15.30— IZ UDRUŽENOG RADA I MJESNIH ZAJEDNICA. informa- tivo-politi£ka emisija15.45 — Pjevaju vam...16.00 — d n e v n ik Prvog progra- ma Radio-Sarajeva16.30 — Odabrane melodije 16.55 — VUESTI17.00 — Odjava i zavrSetak popodnevnog programa

14.00— Najava programa 14,10— Vijesti14.15 — Na danainjt dan14.30— EPP14.45 — Narodna muzika15.00- Zanimljivosti iz komunc15.30— Hronika komune 15.40 — Svc o sportu16,00 — Odjava programa i prcuzi- manje dncvnika Prvog programa Radio-Sarajeva

12.00— Zaicdnički talas13,(K) — Najava programa 13,02— Vijesti13,05 — Ćeslitkc, fclje. pozdravi..14.00 — Sportski žumal 14.45 — Muzika i EPP15.00— HRONIKA DANA16.00 — Odjava programa

cBOSANSKINOVI

12.00 — Susret na talasu (Zajedntčki program RSA II i ORS BiH)14.00 — 1 danas smo zajcdno... (naj- ava, vijesti, melodija dana)14,10 — Muzika miliona14.30 — Pop-folk skala (zabavno- muziiki-kuntakt program)15.30 — Novosti dana i sportskop (Dncvno informativni program) 15,50 — EP-prospekt16.00 — Dnevnik RSA 1 i odjava programa

SARAJEVO

PRVl PROGRAM, 00,05 SATI

CJELODNEVNl PROGRAM RADIO-SARAJEVA

Kad se zavrii emisija „Ponoćnih vijesti" u nedjelju, 31. marta u 24 sata i kada u Scstom minutu prvog aprilskog dana poteic sa talasa Prvog programa Radio- Sarajeva „Noćni program" — biće to znak i svciani poietak utodenja svakodnevnog cjelodnevnog emitovanj a na Prvom programu. Ova će novosi, nema sumnje, obradovati I pružiti mnoga zadovoijstva svim koji će ovu noć, kao i mnoge druge nakonnje, provesti uz program Radio-Sarajeva. Radio-Sarajevo od ove noći prvi put u s v i^ j istoriji emituje cjelodnevni program. Početak 24- satnog emitovanja na Prvom talasu bić^obilježen i malom svefanoSću u progra- mu u kome 6e se osim predstavnika Radija oglasiti I Esad Orozi< , predsje^k Programskog savjeia Radio-Sarajeva.

c BANJALUKA JREPERTOAR KINA KOZARA — 2019 POSLUEPADA NJUJORKAu I I . 16. 18i20sati. VRBAS — GOSPODAR ZMAJ u 16.18i20sati.PALAS — velika sala — BOGOVI SU PA l.l NATJEM Eu 10,16,18i20 saCi. Mala sala — ŠTRUMPFOVI u 10 sati, POSLIJE PRVE LJUBAVI u 16,30, 18.30 i 20.30.NARODNO POZORIŠTE n o v a VUNA u 18 sati za Gimnaziju.DOM KULTUREIzložba „30 godina BanjalučkogDo- ma kulture".U 18 sati su crtani filmovi.a u 20 je ig- rani film PONOĆNI KAUBOJ. UMJETNIČliA GALERUA Staina postavka.U klubu Umjetničke galerije jc izložena mapa ZAVJET ZA EPE- TION sa 16 graFika Edc Murtića i sa poezijom Jure KaJtelana (ihapa se može kupiti u prodajnom salonu Galerije).STALNA POSTAVKA SPOME- N—ZBMKE DRAGINJE I VOJE TERZIC nalaze se u Ulici Vladimira nazora 19.MUZEJ BOSANSKE KRAJINEStaina postavka (bosanska soba, brvnara, staina postavka slika, itd) BIBLIOTEKAOdjeljenje u Domu radni£ke soli- damosti radi svaki dan, osim subotc i nedjelje, od 7 do 19 sati. Odjeljenje u M IUDAN U radi svaki dan, osim subote i nedjelje, od 7 do 19 sati. Odjeljenje u BUDŽAKU radi ponodjcijkom i utorkom od 15 do 19 sati, srijedom, četvrtkom i pctkom od lOd 15 sati.DEŽURNA APOTEKANoćno džeurstvo ima CKNTRAL- NA APOT EKA (Ulica Vcselina MasleSc 18, tclcfon 35-306.

VAZNUiTELEFONI:SUP 92 Vatrogasci 93 Hitna pomoć 94Bolnica 33-725 (stara lokacija) i 38- 111 (Paprikovac).Autobuska stanica 45-355Željezniika sUnica 31-229Taksi-stanica 22-222Inspekcija 32-100Vodovod i kanalizacija 21-247Elektrobanjaluka 42-555Servis za hitne popravke stanova 45-404Atlas 31-995I nex-turist 21-261Putnik 43-900Turist-biro 35-082Slavnik Koper31-113Mladost BiH 39-835OpStinski sekretarijal za narodnuodbranu - Centar za obavjcitenja

POLASCIVOZOVAZA SARAJEVO: 0,58 (brzJ) 05.44 (poslovni), 13,13 16,15 18,09 (poslovni)ZA ZAGREB: 01,12 03,15 04,12 09,56 (poslovni), 15,14 i 16,33.

ZA BEOGRAD; 10,23 (putnički do DOBOJA izDOBOJAbrziu 14,40), 05.46 (poslovni do DOBOJA) iz DOBOJA u 08,44), 15.08(putni£kki do DOBOJA iz IX)BOJA u 17,33), 22,21 (putnički do DOBOJA iz DOBOJA u 0,30).

DOLAŠCIVOZOVAiz SARAJEVA: 01,09 03,02 (brzi), 09,54 (poslovni), 15,06 (brzi). 16,27 (brzi) M,06 (poslovni).IZ ZAGREBA: 0,45 01,50 13,08 16^10 (brzi), 18,07 (poslovni) 21,40 (ubrzani).IZ BEOGRADA: 05,30 08,17 13,01 16,28 20,0621,43.

VANREDNiVOZOVISvake nedjelje BANJALUKA — MARIBOR u 13,25 i DOBOJ — BA- NJAL UKA - LJUBLJANAu 14,01.

POLASCI AUTOBUSA IZ BANJALUKE

ZA ZAGREB: 01 JO 02,00 03,00 05,30 06,00 07,45 08,30 09,30 11,0012.00 12,40 13,15 14.30 15,10 15,20 17,0018,1519,2420,00.ZA BEOGRAD: 05,00 06,00 09,3015.0017.00 23.30.ZA U U B U A N U :01,20 08.2012.00 13,15 15,10 19Д5.ZA SARAJEVO: 00,30 08,00 12,00, u prolazu 00,45 10,00 12,35 15,15. ZA KRANJSKU GORU 13,15.ZA TUZLU: 05.53 i 15,45 ZA MOSTAR: 06,0013,00uprolazu u 11,26 22,00.ZA ROVINJ: 07,45 i 19,25.ZA RIJEKU: 06,0007,45 22.00 ZA DUBROVNIK: 22,00 24.00(oba u prolazu).ZAU M AG : 06,00ZA SPLIT; 06,40 21,15 prolazni u8.30.ZAŠIBENIK: 07,30 i 22,30.

BOSANSKAGRADIŠKA

NARODNA BIBLIOTEKA u gradskom Domu kultureotvorenaje ponedjeijkom i srijedom od 10 do 17 sati. a utorkom, četvrtkom i petkom od 10 do 14 sati. GRADSKA ČITAONICA UBosanskojGradiSci radi od 10 do 18 sati, a subotom od 7 do 13 sati. Odjeljenje biblioteke u Novoj Topoli (u zgradi SUBNO- R—a) radi ponedjeijkom, srijedom i petkom od 12 do 15 sati. Istim dani- ma knjige se izdaju i u odjeljenju bi- blioteke u Orahovi (Domu kulture) od 17 do 20sati.

— Sulna izložba .Putevi pobjede" otvorena je od 10 do 13 sati u Rad- ničkom domu. U Spomen-domu ..Lepa Radić" и Gomjim Pod^adci- ma pcKtavljena je izložba „Revolucionama proilost Gomjih Podgradaca".

APOTEKA u U lid marSala T iu broj 11 (telefon; 813-130) radi od 7 do 19 sati. Otvara se i u 21 sat za hitne slučajeve. Apoteka kod bolnicc radi od 7 do 14 sati. Nedjeljom i praz- nikom apoteka radi od 9 do 11 sati, a otvara se i u 13,16,19 i 21 sat.

Medicinski centar u Bosanskoj Gra- d i ic i- 813-433Autobuska stanica u Bosanskoj G rad ifc i-813-500 Turist-biro- 813-080 Taksi-stanica - 811-716 .Elektro-Bosanska GradiSka" - 813- 344.

ČELINAC JU kinosaliod 13i 19.30sati igraTilm ISTINITE PRIČE.

Dežurna apoteka Doma zdravija ra- di od 7 do 15 sati, osim subole, telefon 850-038. HitnapomoćDoma zdravija radi od 15 do 07. Dom zdra- vlja radi od 7 do 15 sati svaki dan osim nedjelje i driavnih praznika. Telefon 850-130-Narodna bibliote- ka .Ivo Andrić" radi svaki dan od 7 do 15 sati.osim nedjelje i državnih praznika. Telefon 850-130.

U kin»-sali „25. maj" igra Him VANZLMALJAC.

Apoicka radi od 7 do 19 sati. a subotom 1ч1 7 do U sali. Mima pomoc Doma /dravlja 880—001. Dcžurna valrogasna služba 880— 104. Bibliotcka radi od 7do 19

LAKTAŠ1 )

Nema kino-predstave.

Narodna bibliotcka .Veselin Masl- cSa" radi od 7do 15 sati. a nedjeljom nc radi. Hilna pomoć Doma zdni- vlja, telefon 8.30—250. Apoteka radi ihI 7 do 19 sati. subotom od 7do 14 sati, (ekfon 830—030. Dobrovoijno vatrogasno druilvo 830—066.

(!SKENDER-VAKUF

Nema kino-predstave.'liblioteka, pozajmno odjeljenje, ra- ii svaki dan od 7,30 do 15,30 sati, a ponedjeijkom od 10do 16 sati. Dom zdravija radi od 7,30 do 15,30 sati, lelefon 890—611. Opitinski cenurr ./a obavještavanjeradiod00do24sa- ta. lelefon 890—620.c SRBAC

Domu kulture igra film OSTA П IV.

Apoteka 840—003. Dobrovoijno vatrogasno društvo 840— 150. Bile- tamica 840—038.

PRNJAVOR JStanica za hiinu pomoi 860— 190 sup 860—001. Autobuska stanica 800—462.

GLAS, ponedjeljak, 1. april 1985. STRANA 19.

ДЕЖ УРНАСТРАНАО КРУГЛИ CTO О ЗАВР1инИМ БОРБАМА ЗА ОСЛО- БООЕЊЕ БИХАПА

Научно о бихаћкој операцији

БИХДћ . 31. марта (Т анјуг) — У БихаПу је данас одржан округл и стоо завршним борбама за коначно оспобођење о вог града, који је из рушевина друго г свјетског рата израстао у снажно привредно, куп- турно и транзитно средиште западног дијела Босанске крајине. Уводне напомене о замашности и спожености , али и значају биха- 1>ке операције за коначно ослобоГ)ен>е земље, дао је пуко вник др Урош КостиП, начелник Војно-историјско г института у Бео граду.

У раду округпог стопа учествовало је 59 команданата и полити- чких комесарајединица које су учествовалеузавршнимборбамаза коначно ослобо1)ење БихаПа које су трајалеод20. до28. марта 1945 године.

ПРЕСЕДАН У САВРЕМЕНОЈ ИСТОРИЈИ ГРЧКЕДесница не признаје

предсједникаАТИНА, 31. марта — Влдда rp-

чких социјаписта и све партије љевице оштро су осудиле стран- ку десне опозиције Нова демо- кратија због бојкотовања пред- сједничких избора и изјаве нај- ужег руководства да неће при- знавати новсг предсједника републике Христоса Сар^етаки- са. Осим 6ојк отован>а избора у с ва три круга гласања, Нсва де- мократија је направила лресе- дан у савременој историји Грчке јер њени посланици нису прису-

ствовали синоћној свечаној сједници Нацио напне скупшти- не када је >!Ови шеф државе преузео дужност. Како јавља до- писник. Таијуга, Нова демокра- тија јеалармантноупозорипа Г р- ке да земља улази у најдрамати- чнију кризу у својој ис торији. За десну опозицију једино закони- то рјешење било би распуштање Националне скупштине у ро ку од десет дана и расписивање пријевремених парламентарних избора.

АПЕЛ РУМУНСКЕ СКУПШ ТИНЕ

Заједнички до разоружањаБУКУРЕШТ , 31, марта (Танјуг) — Велика национална скупштина

Румуније апеловала је на Врховни совјет СССР. Амерички конгрес, парламенте европских земаља и Канаде да заједничким д јелова- њем зауставе садашњи опасан ток ме1)ународних збивања и да до- принесу стварању атмосфере за детант, разоружање. сарадњу и мирољубиву лолитику

У апелу новоконституисане румунске скупштине се посебно из- ражава забринутост због прсношења трке у нао ружавању у свемир и д одаје да лочетак женевских преговора не значи и да су сви наго- милани пркзблеми тиме ријешени.

ГЕРИЛСКИ РАТ У ПЕНЏАБУ

СИКИ ТРАЖЕ д р ж а в у

ЊУ ДЕЛХИ, 31. марта (Ројтер) — Индијски премијер Раџив Ганди лочео је данас разговоре с во1)ама опозиције у настојању да добије њихову подршку за рјешавање велике кризе у индијско ј држави Пенџабу.

Пр>емијер Г анди је, јавља индијскановинскаагенција ПТИ, имено - вао к омитет од три члана владе који Пеускоро посјетити ту сјевер- но индијску државу гд је живи веПина Сика.

Приладници Сика у Пенџабу се веП двије године буне тражећи веПу аутономију, док су сепаратистички настро јени Сики залочели прави герилгки рат захтијевајуПи независну државу.

НАКОН ДЕСЕТОДНЕВНИХ РАДОВА

ОТВОРЕН с п л и т с к и АЕРОДРОМ

СПЛИТ . 31. марта (Танјуг) — Након десетодневне станке због ре- конструкције слетно-попетне стазе и постављања кабелских ин- сталација за освјетљаван>е писте , од ноПас је сплитски аеродро м отворен за авионски саобраПај. Први зракопло в који је дотакао ре- конструирану писту аеродрома у Каштелима био јеавион „ЈАТ-а" са линиЈе из Копенхагена.

TEILIKA САОБРАћАЈНА НЕСРЕћА КОД ЗЕНИиЕ

ПОГИНУЛО ПЕТ ПУТНИКА

ЗЕНИЦА, 31. марта (Танјуг) — На магистралном путу Зеница — Добој, у насељу Xeqe, недалвко од Зенице, јуче послије подне догодила се тешка саобраћа|на не- срећа. Т ом приликом у директном судару путничког ау- томобила марке „рекорд“ 3E-2S3-34 и теретног камиона бањалучке регистраци|е 855-24, ко|им Je управљао Ра- диво|е СтанковиП из Лакташа погинуло је пет путиика: Рмсвт (25), Зариф (41), ЏаниЈа (46), Арифа (34) и Разија (21) БегаиовиП, сви из К а и м .

Д о судара је дошло пошто је, из нелознатих разлога, аутомобил „рекорд", ко јим јв управљао погинули Рисвт БегановиМ, npeuiao на лијеву страну креПу Пи се у правцу Добо|а. НаЈприје |е мало закачио један аутобус, да би лотом продужио лијевом страном у директни судар са камионом .

Истрага је у току.

ПОСЈЕТЕ

ВОЈНА ДЕЛЕГАЦИЈА САД У ЈУГОСЛАВИЈИ

БЕОГРАД, 31. марта (Танјуг) — Начелник Здруженог генералштаба оружаних снага Сједињених Америчких Д рж ава генерал Џон Воси допуто вао је данас no подне на челу војне делегације у званичну и лријатољску посје- ту нашој земљи и оружаним с нагама.

На аеродрому у Батајници госта и чланове делегације из пријатељске земље дочекао је начелник Генералшта- ба Југословенске народне армије генерал-луко вник Петар Грачанин са сарадницима .

ИЗ СПЛИТСКО Г БРОДОГРАДИЛИ1иТА

БРОД ЗА СССРСПЛИТ, 31. марта (Танјуг) — У бродогра1)евној инду-

стрији „Сплит" у граду лодно Марјана брод „Болшевик Камо" предат ј е совјетском партнеру „Судоимлорт” из Москве. To је први од укупно осам лловних јединица ко- лико ће их ове године бити ислоручено из слитског „Сквера" разним наручиоцима.

Брод „Бопшевик Камо" намијењен је превозу нафте и нафтнихдеривата носивости 16.400дедвајта.Дугје 151, a широк 22 метра.

ЧЕТИРИ ДЕЦЕНИЈЕ ДИПЛОМ АТСКИХ ОДНОСА СФРЈ И HP ПОЉ СКЕ

ПОЗДРАВНИТЕЛЕГРАМИ

ВРИЈЕМЕ

III

ИЗВЈЕШТАЈ РЕПУБПИЧКОГ ХИДРОМЕ ТЕОРОЛОШ КОГ ЗАВООА БиХ

*ИЗВЈЕШТАЈ РЕПУБЛИЧКОГ ХИДРОМЕ- ТЕОРОЛОШ КОГ ЗАВОДА БиХ

т о п л о

ЗАБОСАНСКУКРАЈИНУ Сунчанои lonno, дневна температура од 18 до 24 степена

ЗА БАЊАЛУКУ: Сунчано и топпо

ЗА НАРЕДНА ДВА—ТРИ ДАНА Већи дио периода биПе сунчано и топпо

ВОДОСТАЈ Уна-БихаП 52 цм. мало мутна. температураводеЗстепени.Уна-Босански Нови 155 цм. бистра, температура воде 8 степени, Сана-Сански Мост203цм,бистра, температура воде 9 степени, Врбас- Банлпука 150 цм. мало мутаи, гемпература водв9 степени, На свим ри|Скама водостаЈ у

БЕОГРАД , 31. марта (Танјуг) — По водом 40- годишњице ус постављања дилломатских односа из- меГ>уСоцијалистичкеФедеративне Репу6ликвЈугосла-вије и Народне Релубликв Ползс ке савезни секретар за иностране лослове Раиф Диздарввић и министар ино- страних лоспова HP Пол>ске Стефан Олшовс ки разми- јенили су лоздравне телеграме.

АНТИИНФ ЛАЦИОНЕ МЈЕРЕ У КИНИ

ТЕЖЕ ДО КРЕДИТАПЕКИНГ, 31. марта— Какојавља дописникТанјуга, ки-

неска влада од сутра заоштрава контролу над кредити- ма. чинећи их CKynibMM, a услове за добијање тежим, a истовремено охрабрује штедњу новца како би на тај на- чин смирила лотро шњу и сузбила јаке инфлационе лри- тис к е у посљедње вријеме . ВладаПе, какојесаолштено, предузети административне и економске мјере. Од су- тра, одлуком Државног савјета, стулају на снагу више интересне стопе , a значајно Пе лорас ти и камате на ште- дњу, однссио везивање штедних улога.

ПОНЕДЈЕЉАК, 1. ДПРИЛ

ПРВИ ПРОГРАМ

8,45 — Преглед образовног I програма

8,50 — ОБРАЗОВНИ ПРОГРАМ110.30 — Вијести15.00 — ОБРАЗОВНИ ПРО-

I ГРАМ — реприза12,25 — Вијести

115,00 — ОБРАЗОВНИ ПРО- ГРАМ — реприза

117,20 — Преглед програма 117,25 — Вијести117.30 — Хроника Заједнице оп- I штина Бањалукај 17,45 — И. Б. МажураниП: Приче ' из давнине — лрограм за дјецу18.00 — Неважно-важно-

i програм за дјецу! 18,15 — Музеји и галерије: Мо- дерни правци у галерији — Га- лерија модерне умјетности —

i Бањалука — образовна серија118,45 — Вама — програм за младе19,15 — Цратни филм19,30 — ТВ Дневник 2

I 20,00 — Б. ђоковиП — В. Јанко-1 виП: ЏОГИНГ — драма1 20,50 — ЕПП20.55 — Одабрани тренутак

' 21,30 — ТВ Дневник 321,50 — Видеосусрети 22,35 — Један аутор-један филм; Петар ПаловиП — „КРПЕЉ" — документарни филм22.55 — Преглед лрограма за уторак

ДРУГИПРОГРАИ

16.45 — Преглед програма16.50 — Уз 40-годишн1ицу осло- бођења —„Сарајевосљубављу"— Процвјетала љубичица ллава— музички програм17.20 — Човјек и вријеме: Убавка МиланковиП17.50 — Хор „57 дЈевојчица и дјечака" — музички прогрлам18.20 — Кад би свијет тако из- гледао — репортажа19.00 — Телеспорт19,30 — ТВ Дневник19,55 — ЕПП20.00 — Истраживан>а: Право на слободе — научни програм20.50 — Студио 2

I 21,05 — ЕПП! 21,10 - ДИНАСТИЈА - сериј-

скиф илм22.00 — Музика из атељеа — за- бавна музика — реприза22.45 — Преглед програма за уторак

ПРВИ ПРОГРАМ - 17.45 СА ТИ

ПРИЧЕ ИЗ ДАВНИНЕ

У посљедње двије вмисијв o e e l серије Санда Лангерхопц и с - | причаПв дјвци причу која има\ наспов „Шума Стриборова".

\

'J E D N O T R l L l ’S.TA,.? J

л .

ГЛАСРЕДАКЦИЈАУлицаАВНОЈ-а93.Телефо н:директориодговорни уредник 34-417, Редакција 37-977, 37-979, дактилографи 34-449.

ОгласиоуУлициВеселинаМ аслеше13,телеф он 34-448. Телекс4 5 -208YU ГЛАС. ООУР Новинска дјелатност Бањалука, лро лазни рачун број: 10500-833-427 код СД К Бањалука. Претллата за СФРЈ: тром)есечна 2.430 динара, лолугодишн>а 4.850, годишња 9.700, са- мо за „Недјељни Глас" 1.660 динара годишн>е. Претллата за иностранство : тромјесечна 4.800 динара, лолугодишња 9.600, годиш - ња 19.200, само за„Недјељ ни Глас" 3.330 динара годишн>е. Уллате на девизни рачун број; 10500-620-71000-552 код Привредне банке Сарајево , Основне банке Вањалука. Рјешен>ем Релубличког комитета за образовање, науку, културу и ф изичку културу СР БиХ број 02-4153/82. „Глас“ је ослобођен ппаПања лореза на лро мет. __________________________________________ __