"ZARUBE@WEFT" SNIMA STAWE - Glas Srpske

Broj 11.117, cijena 0,8 KM

Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com

zz

Na deùrni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapaàwa, nedoumice i potraìti odgovore na postavqena pitawaDeùrni telefon 212-848�

Ponedjeqak, 16. oktobar 2006.

MODRIÂ - Na os-

novu protokola, koji je

Vlada Republike Srpske

potpisala sa ruskim "Za-

rube`weftom#, od subo-

te u Rafineriji uqa Mo-

dri~a borave predstav-

nici ove kompanije, ~i-

ji je zadatak utvr|ivawe

kompletnog poslovno-

tehni~kog stawa u pome-

nutom modri~kom predu-

ze}u.

^lanovi tima "Zaru-

be`wefta# sagleda}e

stawe postrojewa i teh-

ni~ke kapacitete mo-

dri~ke Rafinerije uqa i

utvrditi finansijsku

situaciju u ovom predu-

ze}u, re~eno je prilikom

ove, ina~e prve posjete

Rusa.

Jedan od zadataka stru~waka "Za-

rube`wefta# je i utvr|ivawe potreb-

nih ulagawa u revitalizaciju postoje-

}ih kapaciteta. Predstavnici ruske

kompanije obi{li su u subotu sva po-

strojewa Rafinerije uqa, raspituju-

}i se o najsitnijim detaqima, kao {to

su, na primjer, kakva je kli-

ma na ovom prostoru.

- Prvi utisci, koje smo

stekli na bazi interesova-

wa i uvida ove ekipe stru~-

waka, za nas su povoqni.

Nas, u prvom redu, intere-

suju prava radnika, koji }e

raditi nakon privatizaci-

je, kao i wihovi planovi u

segmentu investicija i raz-

voja proizvodwe baznih uqa

- rekao je generalni direk-

tor Rafinerije uqa Mo-

dri~a Rajko Ubiparip.

U narednih nekoliko

dana, koliko }e boraviti

u Modri~i, predstavnici

"Zarube`wefta# komple-

tira}e sliku o ovom ko-

lektivu, koji trenutno za-

po{qava 515 radnika.

Do tada }e radnici i

rukovodstvo pripremiti

sve, kako bi proces priva-

tizacije 62,5 odsto dràv-

nog kapitala Rafinerije

uqa Modri~a, koji je pro-

cijewen na 67 miliona

evra, bio uspje{no zavr-

{en. ¥ V. BLAGOJEVI]

"ZARUBE@WEFT" SNIMA STAWE

9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1

I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5

RUSI OD SUBOTE BORAVE U RAFINERIJI UQA MODRIÂ

Strana 21.

SSTTAAQQIINNIISSTTAA SSEE BBOOJJII VVIISSIINNEE

Predstavnici ove kompanije obi{li sva postrojewa Rafinerije

uqa, raspituju}i se o najsitnijim detaqima. Jedan od zadataka

stru~waka

"

Zarube`wefta" je utvr|ivawe potrebnih ulagawa

u revitalizaciju postoje}ih kapaciteta

\

\ Rajko Ubiparip

istakao da su prvi utisci

gostiju povoqni

SAD USD 1 1.546358 1.558430 1.577597V. Britanija GBP 1 2.867777 2.900104 2.930120[vajcarska CHF 1 1.212433 1.227611 1.238790Japan JPY 100 1.281431 1.305279 1.328432Australija AUD 1 1.156522 1.171928 1.185831Kanada CAD 1 1.355077 1.372898 1.389417Danska DKK 1 0.258777 0.262362 0.265335Norve{ka NOK 1 0.229047 0.232050 0.234852EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830[vedska SEK 1 0.208294 0.211295 0.213572Hrvatska HRK 100 25.875512 26.351082 26.877826Srbija i Crna Gora CSD 100 2.284242 2.391575 2.477075Slovenija SIT 100 0.799556 0.816426 0.833024Turska TRY 1 1.021293 1.059496 1.106401

78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA

LISTA

Zemlja Oznaka za devize i efekt.

valutu

Jedinica za devize

Kupovni za devize

Srednji

za devize

Prodajni za devize

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 16.10.2006. godineKursevi u konvertibilnimmarkama (BAM)

OSIGURAWE A.D.

CERTTUV

CERTIFIKATCERT-slu`ba izdavanja certifikata

RWTUV Systems GmbH..

Sistem kvaliteta za usluge osiguranja

SARAJEVO - Kona~ni rezultati

op{tih izbora, koji su odràni 1. ok-

tobra, trebalo bi da budu objavqeni da-

nas popodne, {to je, kako je rekao pred-

sjednik Centralne izborne komisije

BiH Branko Petri}, "u okviru propi-

sanog roka od 20 dana#.

- Mada nikada ne moèmo sa bude-

mo sigurni kakvo }emo stawe sa zapi-

snicima sa birali{ta zate}i prili-

kom otvarawa vre}a, ukoliko sve bude

i{lo po planu, o~ekujem da }emo u po-

podnevnim ~asovima objelodaniti ko-

na~ne izborne rezultate - rekao je Pe-

tri}.

Ve}ina politi~kih subjekata u

BiH je probijawe roka (13. oktobar) za

objavqivawe kona~nih izbornih re-

zultata okarakterisala kao svojevr-

sni uvod u "izborni inèwering#, uz

napomenu da neuobi~ajeno dugo traje

prebrojavawe glasova.

Prema mi{qewu lidera PDP-a

Mladena Ivani}a, sve {to se doga|a na-

kon odràvawa izbora, kada je rije~

ne samo o brojawu glasova nego i }uta-

wu Centralne izborne komisije, oda-

je utisak neozbiqnosti u radu.

- Mogu da razumijem da ima odre|e-

nih pote{ko}a i da se kasni nekoliko

dana, ali ovoliko }utawe i nesaop{ta-

vawe nepotvr|enih rezultata, upu}uje

na odre|enu sumwu - istakao je Iva-

ni}.

U ime SDS-a, Mladen Bosi} je kon-

statovao da je "o~igledno da Central-

na izborna komisija ove godine ima

velikih problema#. Bosi} je dodao da

posjeduje informacije da neki bira~-

ki odbori nisu bili obu~eni za izbor-

ni proces, kao i da su listi}i nalaè-

ni na podu.

Komentari{u}i pritu`be ve}ine

politi~kih subjekata na probijawe ro-

ka za saop{tavawe kona~nih izbornih

rezultata Branko Petri} je rekao da

Centralna izborna komisija ne}e do-

kazivati regularnost izbornog proce-

sa, "jer je to ne{to {to se, samo po se-

bi, podrazumijeva#.

- Ne vjerujem da je ikome u BiH u

interesu da se kao kona~ni objave re-

zultati koji bi mogli imati i najma-

wu sumwu u ta~nost podataka - rekao

je Petri}.

¥ @. D.

CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA BiH

Danas kona~ni rezultati izbora

SJEVERNA KOREJA IZME\U GLADI I NAJMO]NIJEG ORU@JA DANA[WICE

\ Ruska delegacija tokom obilaska postrojewa

Prvi sastanak Rusa i rukovodstva Rafinerije

DODATAK

"GLASA SRPSKE"

KROZ splitski vojni zatvor

"Lora#, po zlu ~uveni logor, za

koji Hrvati - ponekad - vole da

kaù da je bio "kona~i{te za za-

robqenike#, u minulom ratu je,

prema nekim podacima, pro{lo

vi{e od hiqadu qudi, uglavnom

Srba i Crnogoraca.

Zlom sudbinom u wega su do-

spjeli i pripadnici biv{e Ju-

goslovenske narodne armije iz

takozvane "nik{i}ko-{avni~ke

grupe#.

Put smrti nesre}nih qudi

po~eo je u aprilu, odnosno junu

1992. godine, kada su ih na pod-

ru~ju Mostara zarobili pripad-

nici Hrvatskog vije}a odbrane.

Ni do danas nisu prona|eni

ostaci Milo{a Perunovi}a, ro-

|enog 1965. godine u Nik{i}u, i

Borivoja Zirojevi}a, ro|enog

1955. godine u Nevesiwu, ~lano-

va pomenute grupe.

Tek poslije dvanaest godina,

posmrtni ostaci jedanaestorice

iz "nik{i}ko-{avni~ke grupe# su

ekshumirani i identifikovani.

Radilo se o Nik{i}anima:

Dragomanu Dokni}u (1958), Dra-

ganu Jakovqevi}u (1967), Pavlu

Popovi}u (1957), Ratku Simovi-

}u (1963) i Ranku Vujovi}u (1958).

Porodice su dvanaest godi-

na tragala i za svojim najmili-

jima iz [avnika: Nedeqkom Jan-

kovi}em (1969), Radivojem Pet-

kovi}em (1961) i Miqanom [u-

{i}em (1959) kao i za Lukom Ga-

zivodom (1954) iz @abqaka, Lu-

kom Papi}em (1954) iz Bile}e i

Radomirom Vuli}em (1959) iz

Podgorice.

Prema nekim izvorima, Si-

movi}, Zirojevi} i Du{ko Ba-

rovi} (ro|en 1954. godine u Nik-

{i}u), zarobqeni su 11. aprila

1992. godine kod [ari}a Harema,

na podru~ju Mostara, a Gazivoda,

Jakovqevi} i Popovi} ~etiri

dana kasnije u mostarskoj po{ti,

dok su telefonom razgovarali

sa porodicama.

Prva trojica su, prema sa-

znawima, preba~eni kasnije u

Duvno. U tamo{woj policiji je

22. aprila, negdje oko 19 ~asova,

od posqedica premla}ivawa um-

ro Barovi}. Recimo da je i we-

govo tijelo, zajedno sa tijelima

ostalih iz “nik{i}ko-{avni~ke

grupe#, koji su se vodili kao ne-

stali, dobijeno u razmjeni 2004.

godine i identifikovano.

U Duvno su, ne{to ranije, do-

vedeni Gazivoda, Jakovqevi} i

Popovi}. Wih }e 28. aprila, u

17 ~asova, povesti (navodno) u

Grude na razmjenu, i od tada im

se izgubio svaki trag.

Sli~na sudbina zadesila je i

ostale - Perunovi}a, Papi}a i

Vujovi}a. Wih su pripadnici

HVO-a zarobili 14. juna 1992. go-

dine u mjestu Buna, kod Mostara...

Godinama su slu`benici re-

publi~ke Kancelarije za traè-

we nestalih i zarobqenih lica

poku{ali da saznaju gdje su po-

smrtni ostaci qudi iz ove gru-

pe. Sve do 29. avgusta 2003. godi-

ne, kada su stvari postale dale-

ko jasnije. Tada je u neobiqeè-

nom grobnom mjestu na grobqu

"Me|ine# u Mostaru prona|eno

11 vre}a sa skeletnim ostacima,

koje su bile naslagane jedna na

drugu.

U Kancelariji su pretposta-

vili da je rije~ o tijelima koja

su jo{ ratne 1993. godine privre-

meno zakopana na Kupresu, po-

slije razmjene sa Hrvatskim vi-

je}em odbrane. Tu su i ostala, po-

{to su ovo mjesto u oktobru 1994.

godine ponovo zauzeli Hrvati.

Dvije godine kasnije ustanovqe-

no je da su tijela izmje{tena. Ia-

ko je u vi{e navrata to traèno,

od federalne strane nikada ni-

je stigao odgovor gdje su odveze-

ni posmrtni ostaci razmijewe-

nih Srba...

Sklapawem kostiju prona|e-

nih u "Me|inama# utvr|eno je da

je rije~ o sedam kompletnih ske-

leta, me|u kojima su se, pokaza-

}e DNK analiza, nalazili i osta-

ci ~etiri pripadnika "nik{i}-

ko-{avni~ke grupe#.

Ostala tijela su, tako|e,

dobijena u razmjeni 1993. godi-

ne, ali su odmah preba~ena u

Trebiwe i tu sahrawena. Na-

kon reekshumacije, pohrawena

su u nevesiwsku spomen-kostru-

nicu.

DNK analizom kasnije }e bi-

ti utvr|eno da su Gazivoda, Jako-

vqevi}, Popovi} i Simovi} pro-

na|eni na Me|inama, a da su osta-

li pripadnici pomenute grupe

reekshumirani na grobqu u Tre-

biwu.

Pretpostavqa se da je ve}i-

na vojnika JNA iz pomenute gru-

pe pro{la kroz pakao splitske

"Lore#. Patwe kroz koje su pri-

je smrti pro{li ovi qudi u ~u-

venom splitskom vojnom zatvo-

ru, strane su zdravom qudskom

umu.

Naàlost, sve su prilike da

}e gnusni zlo~ini, koji su tamo

po~iweni, tek djelimi~no biti

ka`weni.

Sjetimo se samo farse od pr-

vog su|ewa za zlo~ine u "Lori#,

na kojem su 2002. godine na optu-

èni~ku klupu sjela osmorica

biv{ih hrvatskih vojnih polica-

jaca.

Iako je od samog po~etka bi-

lo jasno kuda vodi ovaj proces, ni-

su izostale reakcije kada je

@upanijsko vije}e suda u Spli-

tu, pod dirigentskom palicom

sudije Slavka Lozine, 22. novem-

bra iste godine oslobodilo To-

mislava Duji}a, Josipa Biki}a,

Miqenka Baji}a, Ton~ija Vrki-

}a, Davora Bani}a, Emilija Bun-

gura, Antu Gudi}a i An|elka Bo-

ti}a, koje je optu`nica tereti-

la za ratni zlo~in nad civilima.

Vrhovni sud Hrvatske je la-

ni ukinuo ovu presudu i naloìo

ponavqawe postupka pred izmi-

jewenim sudskim vije}em. Sudi-

ja Spomenka Tonkovi} je, kako je

pisala hrvatska {tampa, bila za-

slu`na za sasvim druga~iju at-

mosferu u sudnici od one u ko-

joj se odvijao prvi postupak.

Treba li podsje}ati da je za

vrijeme predsjedavawa sudije Lo-

zine pojedinim svjedocima optu-

`be u hodnicima suda otvoreno

prije}eno, zbog ~ega mnogi nisu

smjeli ni da do|u u Split. Slav-

ko Lozina je, jednom rije~ju, otvo-

reno "navijao# za optuène...

Osmorica policajaca su u po-

novqenom postupku progla{eni

krivim za ratni zlo~in protiv

civilnog stanovni{tva, za {ta

su osu|eni na ukupno 53 godine

zatvora.

Predsjednik Dokumentacio-

no-informacionog centra "Ve-

ritas# Savo [trbac o~ekuje no-

vo su|ewe za "Loru#, odnosno po-

dizawe optu`nice za ratni zlo-

~in nad zarobqenicima.

- Qudi, o kojima je konkret-

no rije~, pripadnici “nik{i}-

ko-{avni~ke grupe#, nisu bili

registrovani u "Lori# i ne po-

stoje protokoli sa wihovim ime-

nima. Jednostavno, oni su bili

skrivani i od aktivista Me|una-

rodnog komiteta Crvenog krsta

- kazao je predsjednik "Veritasa#,

podsje}aju}i da su u zloglasnom

splitskom kazamatu Srbi drà-

ni sve do 1997. godine.

O stra{nim mu~ewima i sa-

disti~kom iìvqavawu nad zaro-

bqenim Srbima u "Lori#, od ko-

jih je na stotine bilo sa podru~-

ja Splita i okolnih mjesta, mno-

gi su znali i u vrijeme kada se sve

to de{avalo.

Hrvatski policajci Mario

Bari{i} i Milorad Paji} vi-

djeli su jo{ 1992. godine da se

zatvorenici i ratni zarobqeni-

ci u "Lori# mu~e i ubijaju. O to-

me su obavijestili tada{weg hr-

vatskog predsjednika Frawu Tu|-

mana i mnoge druge. Postigli su

jedino to da tada{wi ministar

odbrane Gojko [u{ak donese od-

luku o wihovoj smjeni sa svih du-

`nosti... ¥ G. KLEPI]

R. JOVI]

(U petak, 20. oktobra,

"Grupa Dowe Kolibe#)

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: [email protected]; [email protected]

Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

ponedjeqak, 16. oktobar 2006.NOVOSTI

2

NAJAVQENO

partnerstvo Stran-

ke demokratske akci-

je i Stranke za BiH

na svim nivoima vla-

sti pomalo je iznena-

dilo ozbiqne poli-

ti~ke analiti~are,

koji su o~ekivali da

}e se Sulejman Tihi}

i wegova SDA, po-

slije neo~ekivanog

izbornog debakla, prikloniti

zdravim politi~kim snagama,

koje BiH vode u budu}nost, a ne

onim recidivima pro{losti,

koji istoj toj BiH ne èle ni-

kakvo dobro.

Naàlost, malo zbog svoje

sujete, koja nije u stawu da mu-

{ki prizna poraz i okrene no-

vu, "zdraviju# stranicu u isto-

riji SDA, a vi{e zbog one na-

rodne "boqe vrabac u ruci, ne-

go golub na grani#, Tihi} i we-

gova "politi~ka bratija# odlu-

~ili su da nastave da prte sta-

ru, od ostalih davno zaboravqe-

nu bogazu. Po toj stazi zarasloj

u korov "duma}e# zajedno sa Ha-

risom Silajxi}em i ~elnicima

Stranke za BiH, a da li }e i gdje

"izdumati# - pokaza}e vrijeme

ispred nas.

U svakom slu~aju, onaj koji

je tokom predizborne kampawe

"svaki dan, konstantno ru{io

Republiku Srpsku# i onaj koji

se zalaè "za 100% BiH, bez en-

titeta# drà}e u svojim rukama

virtuelnu kutiju na kojoj je sa-

mo jedan taster - onaj crveni.

Nastave li sa daqim propagi-

rawem svoje sajens-fik{n ide-

je o unitarnoj BiH i budu li ~i-

nili nesmotrene korake u tom

pravcu, ne obaziru}i se na è-

qe, htijewa i stavove Srba i Hr-

vata u istoj toj BiH, Tihi} i

Silajxi} }e s punim pravom za-

uzeti po~asna mjesta u istoriji

ovog balkanskog "tamnog vilaje-

ta# kao qudi koji su pritisnu-

li taj famozni taster i dezin-

tegrisali BiH.

Tvrdoglavo insistirawe na

unitarnoj dràvi, u kojoj }e svi

narodi biti ravnopravni, ali

}e jedan biti za nijansu ravno-

pravniji od ostala dva, moè de-

finitivno da pokopa sve dosa-

da{we napore na odràvawu sa-

da{weg, entitetskog ustrojstva

BiH. [tavi{e, bo{wa~ko obi-

jawe nedavno naba~ene fasade

na tro{ne zidove zajedni~ke dr-

àve moè vrlo la-

ko da natjera Srbe i

Hrvate da se priklo-

ne svojim etni~kim

i teritorijalnim

maticama.

Ni lider SDA, a

ni wegov novi kola-

borant ne treba da se

zavaravaju da }e za-

jedni~ki uspjeti da

stvore BiH samo i

iskqu~ivo po svojoj mjeri.

Zdrave, proevropski orijen-

tisane i demokratske snage u Re-

publici Srpskoj i Federaciji

BiH sasvim sigurno imaju sna-

ge da se izbore sa davno preva-

zi|enim idejama Tihi}a i Si-

lajxi}a.

Predsjednik Saveza nezavi-

snih socijaldemokrata Milorad

Dodik najavio je da uop{te ne-

}e htjeti da razgovara o prije-

dlogu jedinog ratnog funkcione-

ra u budu}em Predsjedni{tvu

BiH - Harisa Silajxi}a - o bu-

du}oj teritorijalnoj organiza-

ciji ove zemqe. S obzirom na to

da lideri gotovo svih partija

iz Republike Srpske podràva-

ju ovaj Dodikov stav, a ni razmi-

{qawa ~elnika politi~kih

stranaka sa hrvatskim predzna-

kom nisu druga~ija, postavqa se

pitawe sa kime to SDA i Stran-

ka za BiH misle da sprovedu svo-

je namjere u djelo?

Nestane li BiH, za to }e naj-

vi{e biti zaslu`ni Sulejman

Tihi} i Haris Silajxi}. Umje-

sto dràve po mjeri svih, u ko-

joj }e sva tri naroda imati svo-

je mjesto pod Suncem, ova dvoji-

ca bo{wa~kih lidera dobi}e su-

rogat-dràvu, koja }e se prosti-

rati od Maglaja do Sarajeva i od

Tuzle do bo{wa~kog dijela Mo-

stara, koja }e mo}i da zavidi i

San Marinu na wegovoj terito-

rijalnoj veli~ini.

A onda, neka tu dràvu nazo-

vu Harislend ili Sulejmanija,

svejedno.

Svako iole razuman rekao

bi da bo{wa~ki narod treba da

odlu~i da li }e dozvoliti da ga

wegovi lideri odvuku u Sulejma-

niju ili }e se potruditi da ide-

je jednog od wegovih vo|a osta-

nu zapisane u istoriji gluposti

samo kao - Sulej-manija.

Kqu~no pitawe je: da li lo-

gika i zdrav razum jo{ uvijek

dobro kotiraju na ovim prosto-

rima? ¥

DANAS I OVDJE

Mario Bari{i} je svjedo~io da je u bloku "C# u "Lori# jo{

1992. godine nai{ao na qude sa odsje~enim u{ima, nosevima i je-

zicima i da su to bili Crnogorci iz takozvane "nik{i}ko-{av-

ni~ke grupe#.

Preìvjeli }e kasnije posvjedo~iti da su, osim svakodnevnog

premla}ivawa, zatvorenike tjerali da se izme|u sebe tuku i sa-

kate, prikqu~ivali su ih na struju, a straàri su iz wih "istje-

rivali ~etnike# na na~in koji samo bolestan um moè da smisli.

TONÎ MAJI]

Za otkrivawe zlo~ina u

splitskom "devetom krugu pa-

kla# ponajvi{e je zasluàn

Ton~i Maji}, koji vodi Dal-

matinski komitet za qudska

prava.

On je tragao za svjedoci-

ma, vi{e puta dolazio u Sr-

biju i Republiku Srpsku i

nagovarao biv{e logora{e

da daju izjave. âk ih je i sam

biqeìo i dostavqao mate-

rijal tuìla{tvu.

Pi{e Goran BARA]

RAVNOPRAVNOST

NA PRVOJ PROVJERI

STRADAWE PRIPADNIKA JNA, SRPSKIH

BORACA I CIVILA U MINULOM RATU - NIK[I]KO-[AVNI^KA GRUPA

DOSIJE "GLASA SRPSKE"

DEVETI KRUG PAKLA "LORE"

Posmrtni ostaci jedanaestorice vojnika JNA iz pomenute

grupe, koji su nestali u aprilu i junu 1992, ekshumirani

i identifikovani tek dvanaest godina kasnije... Ni do danas

nisu prona|ene kosti Milo{a Perunovi}a iz Nik{i}a

i Borivoja Zirojevi}a iz Nevesiwa

\Izricawe presude krvnicima iz splitske "Lore"

BAWA LUKA - Prva dioni-

ca budu}eg autoputa Bawa Luka

- Gradi{ka, posebno na dijelu u

Kla{nicama, iz dana u dan sve

vi{e poprima izgled saobra}aj-

nice.

Ekipe "Integral inèwe-

ringa#, koje su zaduène za izvo-

|ewe radova, u narednih desetak

dana trebalo bi da dovr{e asfal-

tirawe lijeve kolovozne trake

sa obje strane tunela, koji po~i-

we u Kla{nicama i nastavqa se

kroz Jakupovce.

Ovo je na{em listu potvrdio

vr{ilac du`nosti direktora

"Puteva Republike Srpske# Mla-

den Lazendi}, napomiwu}i da je

asfaltirawe desne kolovozne

trake vezano za dovr{etak rado-

va u drugoj cijevi tunela.

- Privodimo kraju probijawe

te cijevi, poslije ~ega }e uslije-

diti radovi u unutra{wosti tu-

nela. Samim tim, ima}emo posla

i tokom zime, jer na radove u tu-

nelu uop{te ne uti~u vremenske

prilike - objasnio je Lazendi}.

[to se ti~e nastavka radova,

Lazendi} je napomenuo da se ubr-

zano radi i na izuzimawu zemqi-

{ta na dionici, kroz koju bi tre-

balo da vodi drugi tunel u Lak-

ta{ima. Ostalo je, naveo je on,

jo{ sedam slu~ajeva, koji treba

da budu rije{eni u narednom pe-

riodu, poslije ~ega }e po~eti pro-

bijawe i tog tunela.

Kada je ve} rije~ o izuzima-

wu zemqi{ta, kazao je on, "Pute-

vi# imaju pune ruke posla i na

drugoj dionici puta, na pravcu od

aerodroma u Mahovqanima do

Gradi{ke. Lazendi} je podsjetio

da "Putevi#, na osnovu ugovora

sa Evropskom bankom za obnovu i

razvoj i Evropskom investicio-

nom bankom, treba da obezbijede

oko 75 odsto vlastitih sredstava

za rje{avawe imovinsko-pravnih

odnosa na predvi|enoj trasi auto-

puta, na ~emu se ubrzano radi.

Dodatni novac "Putevima# je

potreban i za odre|ene korekci-

je postoje}eg projekta prve dioni-

ce autoputa, na pravcu od Kla-

{nica do aerodroma u Mahovqa-

nima. Korekcije se odnose na pro-

jekat saobra}ajne petqe kod aero-

droma, koja je prvobitno bila

predvi|ena za povezivawe autopu-

ta Bawa Luka - Gradi{ka i br-

ze saobra}ajnice Bawa Luka -

Doboj.

- U me|uvremenu je do{lo do

promjene plana, tako da }e se na

relaciji Bawa Luka - Doboj gra-

diti autoput, a ne brza saobra-

}ajnica, zbog ~ega su neophodne

odre|ene izmjene u samom projek-

tu saobra}ajne petqe - objasnio je

Lazendi}.

Sam projekat }e poskupjeti

za oko 100 hiqada maraka, naveo

je daqe on. Na pitawe koliko }e

Republiku Srpsku uistinu ko{ta-

ti ta prva dionica autoputa Ba-

wa Luka - Gradi{ka, Lazendi} je

rekao da se ta suma kre}e oko 90

miliona maraka. On je jo{ jed-

nom podsjetio da je pomenuta di-

onica ujedno i najzahtjevniji dio

budu}eg autoputa, jer se na woj na-

laze dva tunela i pet mostova. Za

nastavak radova, podsjetio je on,

Srpska je ve} obezbijedila kre-

ditne aran`mane kod Evropske

investicione banke i Evropske

banke za obnovu i razvoj.

¥ D. M.

IZGRADWA AUTOPUTA BAWA LUKA - GRADI[KA

Asfalt kroz Jakupovce

STRAVI^NA SVJEDOÂNSTVA

ponedjeqak, 16. oktobar 2006. NOVOSTI

3

PREDSTAVNICI fon-

dova penzijsko-invalidskog i

zdravstvenog osigurawa Repu-

blike Srpske tvrde da su wi-

hove analize pokazale da 80

odsto poslodavaca iz privat-

nog sektora ne prikazuje

stvarnu platu svojih radnika.

Oni, uglavnom, ne pla}aju

doprinose na osnovicu stvar-

no ispla}ene plate, ve} na mi-

nimalnu osnovicu, koja izno-

si 50 odsto od prosje~ne pla-

te ostvarene u Srpskoj u pret-

hodnom mjesecu.

To, prema tvr|ewu ~elnih

qudi ovih fondova, dovodi do

smawenog priliva sredstava

i onemogu}ava prikupqawe

izvornih prihoda, a ugroà-

va i finansijsku stabilnost

svih onih koji zavise od na-

plate doprinosa.

Samo zbog zloupotrebe

~lana 8. stav 1. Zakona o do-

prinosima, republi~ki Fond

zdravstvenog osigurawa godi-

{we gubi preko 46 miliona

maraka izvornog prihoda.

Prema podacima iz prvog

polugodi{ta ove godine, koje

je prikupio Sektor za plan i

analizu ovog Fonda, prosje~an

doprinos za zdravstveno osi-

gurawe zaposlenih u dràvnom

sektoru iznosio je 73 marke, a

u privatnom 37 maraka.

Iz visine prosje~nog do-

prinosa za zaposlene u pri-

vatnim preduze}ima proizla-

zi da je prosje~na plata u tom

sektoru iznosila oko 250 ma-

raka, dok je u dràvnom sek-

toru bila gotovo dvostruko

ve}a.

U ovom Fondu tvrde da pla-

tu od 250 konvertibilnih ma-

raka prikazuje ve}ina advokata,

vlasnika privatnih preduze}a

i ugostiteqskih radwi.

Analiza je, kako su istakli

u navedenom sektoru, ra|ena na

osnovu baze podataka o visini

upla}enog mjese~nog doprino-

sa za sve zaposlene iz dràvnog

i privatnog sektora, koji su

prijavqeni na zdravstveno osi-

gurawe. Wome je bio obuhva}en

period od januara do juna 2006.

godine, a struktura izvornog

prihoda u julu i avgustu poka-

zala je da je praksa nepla}awa

doprinosa za stvarno ispla}e-

ne zarade bila nastavqena i u

ova dva mjeseca.

Direktor Fonda penzijsko-

invalidskog osigurawa Repu-

blike Srpske, Slavko Ba{i},

rekao je za "Glas Srpske# da

osnovicu za obra~un doprinosa

za PIO, koja je u prosjeku jed-

naka jednoj prosje~noj plati u

republici, primjewuju - uglav-

nom - javne ustanove i akcio-

narska dru{tva.

- âk 80 procenata privat-

nika primjewuje osnovicu za ob-

ra~un doprinosa, koja je nià od

prosje~ne plate u Srpskoj, od-

nosno koriste osnovicu od 50

odsto od prosje~ne plate - pre-

cizirao je Ba{i}.

On je dodao da struktu-

ra poslodavaca, koji dopri-

nos obra~unavaju po najni-

òj osnovici, pokazuje da

kori{}ewe ove osnovice za

obra~un nije odraz finan-

sijske slabosti poslodava-

ca, ve} u najve}oj mjeri ne-

discipline u oblasti pri-

mjene propisa koji su u ve-

zi sa radnim odnosima i fi-

nansijskim poslovawem.

U svrhu efikasnije na-

plate javnih prihoda, repu-

bli~ko Ministarstvo fi-

nansija je predloìlo Za-

kon o izmjenama i dopuna-

ma Zakona o doprinosima,

ali je on, zbog uskla|iva-

wa sa Zakonom o porezu na

dohodak, povu~en iz skup-

{tinske procedure.

U predloènim zakonskim

rje{ewem predvi|eno je da

osnovica za obra~un doprino-

sa ne moè biti mawa od 70 od-

sto od prosje~ne neto-plate u Re-

publici Srpskoj za prethodni

mjesec.

Time bi prihodi Fonda

PIO bili pove}ani za najmawe

1,2 miliona maraka mjese~no, od-

nosno za 15 miliona godi{we,

dok bi prihodi Fonda zdravstve-

nog osigurawa na godi{wem ni-

vou bili ve}i za najmawe 20 mi-

liona maraka.

¥ M. RADETI]

PO[TUJU LI POSLODAVCI ZAKON PRILIKOM PLA]AWA DOPRINOSA NA PLATE

Iz visine prosje~nog doprinosa za zaposlene u privatnim

preduze}ima proizlazi da je prosje~na plata u tom sektoru u

prvih {est mjeseci ove godine iznosila oko 250 maraka, dok je

u dràvnom sektoru bila gotovo dvostruko ve}a

FONDOVI GUBE MILIONE MARAKA

Predsjednik Udruèwa po-

slodavaca Srpske, Damir Mi-

qevi}, potvrdio je da veliki

broj poslodavaca iz privatnog

sektora prijavquje najniù

platu. Me|utim, on je dodao da

problem nije u naplati visine

doprinosa, nego u tome {to dr-

àva ne radi svoj posao i ne ka-

`wava one koji ne pla}aju po-

reze i doprinose.

Udruèwe poslodavaca je,

naglasio je Miqevi}, protiv

prijedloga Zakona o izmjenama

i dopunama Zakona o doprino-

sima, u kojem je predloèno da

osnovica za obra~un doprinosa

ne moè biti mawa od 70 odsto

od prosje~ne neto-plate u repu-

blici za prethodni mjesec. Ta-

kvo rje{ewe, smatra Damir Mi-

qevi}, predstavqa pove}awe do-

prinosa na mala vrata.

- Dràva ve} posjeduje meha-

nizme, uz pomo} kojih moè da

utvrdi ne~ija primawa. To je

najlak{e utvrditi na osnovu

razlike izme|u prijavqenih

primawa i imovine, koju je po-

reski obaveznik u me|uvreme-

nu stekao. To je posao inspekto-

ra rada i Poreske uprave Repu-

blike Srpske - zakqu~io je Mi-

qevi}.

BAWA LUKA - Vlada Republike

Srpske dala je saglasnost republi~kom

Ministarstvu nauke i tehnologije da 200

hiqada maraka ovogodi{weg granta mo-

è usmjeriti na uspostavqawe Akadem-

ske i istraìva~ke mreè Republike

Srpske - SARNET-a.

Potpredsjednik Vlade i ministar

prosvjete i kulture Anton Kasipovi}

ocijenio je da }e uspostavqawe ove mre-

è biti od velike va`nosti za akadem-

sku zajednicu Republike Srpske i izra-

zio o~ekivawe da }e SARNET biti us-

postavqen ve} do kraja ove godine.

Republi~ki ministar nauke i tehnolo-

gije Bakir Ajanovi} odrào je krajem pro-

{le sedmice radni sastanak u vezi sa ak-

tivnostima na realizaciji ovog projekta.

Na sastanku, kojem su prisustvova-

li predstavnici bawolu~kog Univerzi-

teta, "Telekoma Srpske# i Elektro-

tehni~kog fakulteta u Bawoj Luci,

konstatovano je da }e realizacija SAR-

NET projekta omogu}iti i odre|ene

pogodnosti od strane Evropske unije

na uspostavqawu i povezivawu ra~u-

narske mreè jugoisto~ne Evrope - SE-

EREN 2.

Istaknuto je da je prioritetan ciq

povezivawe mreè SARNET na panevrop-

sku akademsku istraìva~ku mreù GE-

ANT, a preko odgovaraju}e mreè AM-

REJ u Srbiji.

¥ G. D.

USKORO FORMIRAWE AKADEMSKE I ISTRA@IVA^KE MRE@E SRPSKE

SARNET DO KRAJA GODINE

POSLODAVCI

Praksa privatnika: Na ruke pristojne,

a zvani~no mizerne zarade zaposlenih

Realizacija ovog projekta omogu}i}e i odre|ene

pogodnosti od strane Evropske unije

na uspostavqawu i povezivawu ra~unarske mreè

jugoisto~ne Evrope - SEEREN 2

BAWA LUKA - Ministar

finansija Republike Srpske

Aleksandar Xombi} izrazio

je uvjerewe da }e revizija ras-

podjele prihoda sa jedinstve-

nog ra~una Uprave za indi-

rektno oporezivawe BiH poka-

zati da je Srpska tokom 2005.

godine o{te}ena za odre|eni

iznos.

Ministar Xombi} je, go-

stuju}i u programu Radija Re-

publike Srpske, rekao da ciq

nije u tome da Srpska odmah

dobije novac, ukoliko se po-

kaè da je o{te}ena, ve} da se

ustanovi ta~no stawe i dogo-

vori na~in izmirewa eventu-

alnog dugovawa.

Komisija za vrednovawe po-

nuda za izbor revizorske ku}e,

koja }e izvr{iti reviziju u~in-

ka UIO BiH, sa pregledom pri-

kupqawa i raspodjele prihoda

od indirektnih poreza u toku

2005. godine, izabrala je u pe-

tak kompaniju "Deloit# - Ba-

wa Luka za ovaj posao.

Pomenuta kompanija bi po-

sao revizije trebala da obavi

do kraja 2006. godine.

Republika Srpska je rani-

je zatraìla reviziju raspo-

djele prihoda sa jedinstvenog

ra~una UIO BiH uz stav da je,

zbog pogre{nih koeficijena-

ta, u pro{loj godini o{te}e-

na za vi{e od 40 miliona KM.

Republi~ka Vlada je zbog to-

ga podnijela i tu`bu za od{te-

tu protiv BiH, Federacije

BiH i distrikta Br~ko. ¥

BAWA LUKA - Savez neza-

visnih socijaldemokrata izra-

zio je ozbiqnu sumwu u regular-

nost rada Centralne izborne

komisije, u procesu brojawa gla-

sova nakon Op{tih izbora 1. ok-

tobra u BiH.

"Nedopustivo je da u zemqi

sa evropskim nivoom komunika-

cija ni poslije dvije sedmice ne-

ma zvani~nih rezultata i da se

wihovo objavqivawe odlaè sva-

ki tre}i dan#, navedeno je u sa-

op{tewu Informativne slu`be

SNSD-a.

U saop{tewu je istaknuto

da, iako su u vi{e navrata svi re-

levantni politi~ki faktori u

BiH konstatovali da je SNSD

apsolutni izborni pobjednik,

sada raste sumwa da se provodi

izborni inèwering.

SNSD je upozorio da, zbog

toga, "ispada da o izborima ne

odlu~uju bira~i koji su dali gla-

sove SNSD-u, ve} da o izborima

odlu~uju broja~i glasova u Sara-

jevu#.

"îni se da }e brojawe tra-

jati sve dok se SNSD-u ne odu-

zmu glasovi koje je dobio na iz-

borima i onemogu}i da ima naj-

ve}i broj mandata u Parlamen-

tarnoj skup{tini BiH i Narod-

noj skup{tini Republike Srp-

ske#, pi{e u pomenutom saop-

{tewu.

Ova politi~ka partija, na

kraju, upozorila je da te ~iwe-

nice daju SNSD-u mogu}nost ne-

prihvatawa izvje{taja CIK-a

o naknadnim prebrojavawima

glasova, {to }e dovesti do

ozbiqnih politi~kih proble-

ma u BiH. ¥

ALEKSANDAR XOMBI] O NAJAVQENOJ REVIZIJI RASPODJELE PRIHODA UIO

Istina }e iza}i na vidjelo

Ministar Xombi}:

Srpskoj nanesena

vi{emilionska {teta

JAVNA rasprava o Nacrtu

Omladinske politike za grad

Bawu Luku zavr{ena je ju~e, uz

najavu da }e ovaj dokument biti

usvojen do kraja godine.

Nacrt ovog dokumenta pred-

vi|a konkretne mjere u oblasti-

ma poput zapo{qavawa mladih,

stambene, zdravstvene i soci-

jalne politike za mlade, kao i

u oblasti sporta, kulture i

obrazovawa.

Predsjednik Savjeta za

omladinu i udruèwa gra|ana

Skup{tine grada, Sweàna No-

vakovi} - Bursa} rekla je da }e

komentari i primjedbe s javnih

rasprava doprijeti kvalitetu

zavr{nog dokumenta, kojim grad-

ska vlast ̀ eli da dugoro~no po-

boq{a poloàj omladine u Ba-

woj Luci.

- Ciq kreatora Omladinske

politike je da napravimo doku-

ment koji }e u narednih pet-{est

godina postati stvarnost u ovom

gradu - kazala je Novakov}-Bursa}.

Ona je naglasila da je Omla-

dinska politika lokalnih za-

jednica trebala, po Zakonu o

omladinskom organizovawu,

proiza}i iz dokumenta koji }e

biti donesen na republi~kom

nivou. Me|utim, "pro{le vlade

nisu pokazale sluha za ovo pod-

ru~je#, rekla je Sweàna Nova-

kovi}-Bursa}.

¥ M. R.

JAVNA RASPRAVA O NACRTU OMLADINSKE

POLITIKE BAWE LUKE

Zapo{qavawe najve}i problem

SNSD SUMWA U REGULARNOST RADA CIK-a

Broja~i glasova kroje mandate

TREBIWE - Tim za suzbi-

jawe krijum~arewa mostarskog

centra Uprave za indirektno

oporezivawe BiH i trebiw-

ska jedinica Dràvne grani~-

ne slu`be, ju~e ujutru su u put-

ni~kom automobilu marke

"folksvagen#, kojim je upra-

vqao G. S. iz Trebiwa, prona-

{li 4.060 paklica krijum~are-

nih cigareta.

U saop{tewu za javnost

UIO, dostavqenom na{em li-

stu, navedeno je da su cigare-

te marki "karelija slims#,

"rotmans rojals#, "davidof

lajts# i "klasik lajts#, ~ija je

ukupna trì{na vrijednost

procijewena na 12 hiqada ma-

raka, bile namijewene za pro-

daju na crnom trì{tu BiH.

"Ovo je bio jo{ jedan po-

ku{aj krijum~arewa takozva-

nim 'mravqim putevima', od-

nosno krijum~arewa mawe ko-

li~ine duvanskih prera|evi-

na u vi{e navrata#, pi{e u po-

menutom saop{tewu i podsje-

}a da je prije desetak dana, na

putnom pravcu Trebiwe-Bi-

le}a, zaplijeweno ~etiri hi-

qade paklica neprijavqenih

cigareta. Tih 400 boksova ci-

gareta bilo je sakriveno u po-

du i drugim, skri-

venim dijelovima

autobusa, koji je

saobra}ao na li-

niji Trebiwe-Mo-

star.

O ju~era{woj

zaplijeni krijum-

~arenih cigareta

obavije{ten je i

glavni okru`ni

tuìlac u Okru-

`nom tuìla{tvu

u Trebiwu.

¥ V. J.

AKCIJA UPRAVE ZA INDIREKTNO OPOREZIVAWE NA PODRU^JU TREBIWA

Sprije~eno krijum~arewe cigareta

Zajedni~ki plijen: Dio ju~e oduzetih cigareta

PATIKE

Radnici na carinskom ter-

minalu u Sarajevu, u saradwi

sa timom za suzbijawe krijum-

~arewa pri Upravi za indi-

rektno oporezivawe, ju~e su

sprije~ili poku{aj ilegal-

nog uvoza 7.500 pari falsifi-

kovanih patika marke "najk#,

~ija je trì{na vrijednost

procijewena na oko 300 hiqa-

da KM.

UIO je o navedenoj akci-

ji obavijestila Tuìla{tvo

BiH, po ~ijem nalogu je pri-

vremeno oduzeta navedena ko-

li~ina patika. Protiv uvo-

znika falsifikovane sport-

ske opreme, koja je stigla iz

Kine, bi}e preduzete zakonom

predvi|ene mjere.

Ovo je, u posqedwa dva

mjeseca, bila sedma uspje{na

akcija na suzbijawu krijum-

~arewa na sarajevskom carin-

skom terminalu.

ponedjeqak, 16. oktobar 2006.DOGA\AJI

4

BAWA LUKA - U organiza-

ciji Udruèwa urologa Repu-

blike Srpske i Urolo{ke kli-

nike bawolu~kog Klini~kog

centra, kao doma}ina, u Bawoj

Luci je uprili~en trodnevni,

stru~ni sastanak, ~ija je tema

bila urolitijaza.

U~esnici radnog dijela

ovog skupa, koji je odràn u su-

botu, u Kulturnom centru Ban-

ski dvor, bili su stru~waci iz

ove oblasti iz Instituta za

urologiju i nefrologiju Beo-

grad, Klini~kog centra Srbi-

je, beogradske Vojnomedicinske

akademije, novosadske Urolo-

{ke klinike, Urolo{ke kli-

nike iz Tuzle, Odjeqewa urolo-

gije Sombor, kao i sa bawolu~-

ke Klinike za urologiju.

Urolitijaza je pojava kame-

na u bubrezima, mokra}noj be-

{ici i mokra}ovodu. Prema ri-

je~ima predsjednika Udruèwa

urologa Republike Srpske, doc.

dr Sweàne Mili}evi}, od ove

bolesti obolijevaju sve staro-

sne grupe.

Ali, kako kaè, vrh inci-

dence je u sredwoj ìvotnoj do-

bi, zna~i, izme|u ~etrdesete i

pedesete godine ìvota.

- Urolitijaza je ~esto obo-

qewe, koje svakodnevno susre-

}emo u urolo{koj praksi. Obo-

lijevaju oba pola, ali, ipak, mu-

{karci znatno ~e{}e nego è-

ne, ~ak u odnosu tri prema jedan.

Od ove bolesti mogu da obole i

djeca - kazala je doc. dr Mili-

}evi}.

Ona je istakla da se uroli-

tijaza danas veoma efikasno li-

je~i, tako da je razvojem meto-

de ekstrakorpolearne lito-

tripsije (popularno razbijawe

kamenca) i endourologije, hi-

rur{ko lije~ewe kamena

uro trakta svedeno na

procenat samo od jedan do

~etiri ili pet odsto.

Urolitijaza je, kazala je

doc. dr Mili}evi}, posqedi-

ca brojnih razli~itih pore-

me}aja i postoje mnoge teori-

je koje govore o na~inu nastan-

ka kamena.

Predsjednik urolo{ke sek-

cije Srpskog lekarskog dru-

{tva i na~elnik Urolo{ke

klinike na Vojno-medicinskoj

akademiji u Beogradu, prof. Bo-

rislav Stijeqa naveo je da su

ovakvi skupovi ve} postali tra-

dicionalni.

- Razmewujemo iskustva i naj-

novije svetske trendove u pri-

stupawu le~ewu. Ne zna se jo{

koji faktor uti~e na nastanak

ove bolesti. Neko dobije kamen

jednom i nikad vi{e, a neko ~i-

tav ìvot provede sa bolovima,

sa recidivnim kamen~i}ima. De-

{ava se da se pojedini pacijen-

ti zbog kamena i po deset puta

operi{u - rekao je prof. dr Sti-

jeqa. ¥ R. [KONDRI]

U BAWOJ LUCI ODR@AN STRU^NI SKUP O UROLITIJAZI

BOLEST NE PITA ZA GODINEUrolitijaza je pojava kamena u bubrezima, mokra}noj

be{ici i mokra}ovodu. Od we obolijevaju oba pola,

ali mu{karci, ipak, znatno ~e{}e nego ène

Razmjena znawa i iskustva: Urolitijaza je ~esto oboqewe

(Snimio R. [IBAREVI])

NAPREDAK

Profesor dr Jovan Niko-

li}, sa beogradskog Instituta

za urologiju i nefrologiju, is-

takao je da je le~ewe ovog obo-

qewa mnogo uznapredovalo.

- Prije 20 do 30 godina, sva-

ka tre}a operacija u urologiji

je bila zbog kamena, a danas se

one jako retko rade, jer posto-

je mnogo prostije metode da se

bez operacije, reza, bolesnik

oslobodi od kamena. Upravo u

Bawoj Luci se u vezi s tim pi-

tawem radi najmodernija uro-

logija - naglasio je prof. dr Ni-

koli}.

On je pojasnio da za rje|e

vrste kamena postoje i lijeko-

vi, koji, ~ak potpuno, mogu da

ga rastvore.

PRIVATNI fakulteti

su budu}nost visokog {kol-

stva Republike Srpske, jer se

neuporedivo brè prilago|a-

vaju evropskim standardima

visokog obrazovawa nego dr-

àvni fakulteti. Ovo je u in-

tervjuu za "Glas Srpske# ka-

zao dugogodi{wi univerzi-

tetski profesor i vr{ilac

du`nosti rektora Nezavisnog

univerziteta Bawa Luka, Da-

nijel Romano.

- Iako je Narodna skup{ti-

na Republike Srpske jo{ pro-

{le godine donijela Zakon o

izmjenama i dopunama Zakona o

univerzitetu, radi usvajawa bo-

lowskih principa na visoko-

{kolskim ustanovama, samo dva

privatna fakulteta su tada

prilagodila nastavne planove

i programe evropskim standar-

dima. Ve}ina dràvnih fakul-

teta to nije u~inila. To jasno

pokazuje da su privatni fakul-

teti spremniji za promjene -

istakao je Danijel Romano.

?Novi republi~ki Zakon o

visokom obrazovawu usvo-

jen je ove godine. Da li se na

doma}im visoko{kolskim

ustanovama i po{tuju wegove

odredbe?

- Ve}ina visoko{kolskih

ustanova u ovoj {kolskoj godi-

ni trebalo bi da prilagodi svo-

je nastavne planove i programe

odredbama novog zakona. To je

teàk i sloèn posao. Mnoge

stvari zakonodavac je jako do-

bro rije{io, me|utim, ima jo{

puno stvari koje }e morati da

se urede podzakonskim aktima.

?Smatrate li da se sprovo|e-

wu bolowskog procesa u

Srpskoj ozbiqno pristupilo?

- Naàlost, mnogi smatra-

ju da je za sprovo|ewe bolow-

skog procesa dovoqno uvesti

jednosemestralne ispite i

evropski kreditni sistem bo-

dova. To je samo nulti po~etak.

Neophodna su puno ve}a ulaga-

wa u visoko obrazovawe.

Osim toga, profesorskoj

samovoqi mora se stati u kraj.

Sve postupke u vezi sa organi-

zovawem ispita i priznavawem

ispita, prilikom prelaska stu-

denta na drugi fakultet, tre-

balo bi prepustiti univerzi-

tetskoj administraciji. Ta pra-

va do sada su zadràvali pro-

fesori za sebe.

Ima slu~ajeva kada profe-

sor, poslije izvjesnog vremena,

ne}e da prizna svoj predmet. Od

studenta traì da ponovo pola-

è isti predmet i da kupi we-

govu kwigu. Ovakvo stawe mo-

ra hitno da se mijewa. Ako je

student poloìo ispit kod

uglednog nastavnika, broj bo-

dova procijewen na tom ispi-

tu trebalo bi da bude prenesen

na drugi fakultet.

?Da li su profesori i stu-

denti ravnopravni akteri

nastavnog procesa na fakulte-

tima u Srpskoj?

- Odnos ize|u profesora i

studenta trebao bi biti puno

boqi. Svaki profesor morao

bi da se kvalitetno pripremi

za ~as. Sadràj predavawa da

odnese u biblioteku, tako da

studenti, koji nisu na nastavi,

mogu da odu u biblioteku i to

preuzmu. Komunikacija izme|u

profesora i studenata mora da

bude javna i precizno defini-

sana kako se ne bi de{avalo da

profesor ne do|e na zakazani

ispit {to je kod nas postalo

uobi~ajena praksa. Profesori

jednostavno moraju da pomaù

studentima prilikom u~ewa, a

ne da ispri~aju svoje i odu.

Na ve}ini dràvnih fakul-

teta u Bawoj Luci nastava se

jo{ uvijek odvija po sistemu

"nastavnik, kreda i tabla#, {to

je jako daleko od "Bolowe#.

?U Republici Srpskoj sve je

vi{e privatnih visoko-

{kolskih ustanova. Mnogi

osporavaju kvalitet diploma

ste~enih na ovim fakulteti-

ma. Kako to ocjewujete?

- Vjerovatno da ima fakul-

teta na kojima se radi sve i sva-

{ta. Kqu~ni potez

u ovoj oblasti mora

da povu~e republi~-

ko Ministarstvo

prosvjete i kulture.

Trebalo bi jasno da

se zna na kojim pri-

vatnim fakulteti-

ma se radi kvalitet-

no i profesional-

no, a na kojima ne.

Naravno, kada su

u pitawu ovi drugi,

koji ne po{tuju za-

kon, moraju se pred-

uzeti odgovaraju}e

mjere. Stvari ne bi

trebalo generalizo-

vati. Pojedini pri-

vatni i dràvni fa-

kulteti otvarali su

takozvana "isturena

odjeqewa#, a da za to

nisu imali dozvolu. To je nele-

galno, jer pomenuta odjeqewa

nisu zakonska kategorija. Od-

govorno tvrdim da Nezavisni

univerzitet Bawa Luka po{tu-

je sve zakonske odredbe, a to

potvr|uje rje{ewe i saglasno-

sti za rad koje smo dobili od

nadle`nog ministarstva.

Privatni fakulteti, koji

su ranije dobili dozvole za rad,

prema novom zakonu imaju na

to pravo i u sqede}e ~etiri go-

dine.

?[ta Nezavisni univerzitet

Bawa Luka nudi studentima?

- U sklopu na{eg univer-

ziteta rade Fakultet za poli-

ti~ke i dru{tvene nauke, "Ba-

wa Luka kolex# i dva samo-

stalna studija za informati-

ku i informacione tehnologi-

je i menaxment u hotelijer-

stvu. Na Fakultetu za poli-

ti~ke i dru{tvene nauke stu-

denti izu~avaju politikolo-

giju, me|unarodne odnose,

strate{ke studije i ùrnali-

stiku, u~iteqske studije, teo-

rijski menaxment... "Bawa Lu-

ka kolex# je vi{e orijentisan

prakti~nim aktivnostima u

vezi sa administracijom, obra-

zovawem administrativnih

slu`benika.

Zahvaquju}i ovoj visoko-

{kolskoj ustanovi, prvi put na

prostoru biv{e Jugoslavije mo-

è se dobiti zvawe diplomi-

ranog slu`benika. To je ideja

koju smo preuzeli od kolega iz

Francuske, gdje postoje i post-

diplomske studije za slu`be-

nike. Na "Bawa Luka kolexu#

postoje i studiji za menaxment

u administraciji, poslovni me-

naxment, kao i odsjeci za va-

zduhoplovstvo i poslovnu in-

formatiku.

¥ M. FILIPOVI]

DANIJEL ROMANO, VR[ILAC DU@NOSTI REKTORA NEZAVISNOG UNIVERZITETA BAWA LUKA

KRAJ PROFESORSKE SAMOVOQE

INTERVJU

Danijel Romano: Neophodna

ve}a ulagawa u visoko

{kolstvo (Snimio R. [IBAREVI])

Komunikacija izme|u profesora i studenata mora

da bude javna i precizno definisana kako se ne bi

de{avalo da profesor ne do|e na zakazani ispit,

{to je kod nas postalo praksa

?Po ~emu je Nezavisni uni-

verzitet Bawa Luka prepo-

znatqiv?

- Prijateqski odnos pro-

fesora i studenata je ono po

~emu smo mi prepoznatqivi.

Daqe, savremena metode rada,

kori{}ewe elektronskih teh-

nologija, besplatna literatu-

ra. "Bawa Luka kolex# je do-

bio evropsku nagradu za iz-

gled internet stranice fa-

kulteta. Imamo vjerovatno

najboqi elektronski sajt u

okruèwu, koji je jako funk-

cionalan.

Studenti mogu tako da do-

biju sve informacije. Radimo

u mawim grupama. Tako moè-

mo pa`qivo da se posvetimo

svakom studentu. Mladi qudi

su to prepoznali, pa smo ove

godine upisali ve}i broj stu-

denata nego lani. Na na{em

univerzitetu stvaramo budu-

}u politi~ku elitu, koja }e

pravilno upotrebqavati po-

liti~ku terminologiju, bi}e

sposobna da se bavi ispitiva-

wem javnog mwewa, upravqa-

wem politi~kim partijama i

politi~kom analizom.

MAGISTRI I DOKTORI

?Da li }e bawolu~ki Neza-

visni univerzitet organi-

zovati magistarske i doktor-

ske studije?

- Da bi jedna visoko{kol-

ska ustanova mogla da organi-

zuje postdiplomske i doktor-

ske studije, mora da bude regi-

strovana kao univerzitet. Mi

imamo pravo da organizujemo

magistarske i doktorske stu-

dije, jer smo prerasli u uni-

verzitet. Novi Zakon o viso-

kom obrazovawu omogu}i}e

mladim da ve} sa 25 godina po-

stanu magistri iz odgovaraju-

}ih nau~nih oblasti. PREPOZNATQIVOST

U REGIONALNOM

udruèwu izbjeglih i rase-

qenih lica Bijeqine,

Ugqevika, Lopara i Jawe

o~ekuju da }e se tokom no-

vembra u op{tinama u Fe-

deraciji BiH odràti ne-

koliko ro~i{ta po tu`ba-

ma gra|ana, koji traè na-

doknadu {tete za uni{te-

nu imovinu.

Udruèwe je tu`be pri-

kupilo i dostavilo nadle-

`nim sudovima krajem pro-

{le i po~etkom ove godine.

- Ro~i{te pred sudom u

Livnu, koje je bilo zakaza-

no za 18. oktobar, odgo|e-

no je za 15. novembar. Ro~i-

{te pred sudom u Kowicu

trebalo bi da se odrì 12.

novembra, a u op{tini No-

vo Sarajevo 15. novembra -

rekao je predsjednik ovog

udruèwa Veqko Stevano-

vi} i dodao da }e nastojati

da do tada pripreme svu po-

trebnu dokumentaciju.

- Najve}i problem nam

je to {to udruèwe nema

svoj automobil, pa moramo

da se snalazimo na razne

na~ine kako bismo dostavi-

li potrebnu dokumentaci-

ju na sudove. Tako|e, treba-

lo bi i da trajno rije{imo

pitawe advokata, koji }e

zastupati gra|ane u ovim

sporovima - naglasio je

Stevanovi}.

Ovo je udruèwe priku-

pilo oko ~etiri hiqade tu-

`bi qudi koji èle nadok-

nadu {tete za ku}e i stano-

ve uni{tene, uglavnom, po-

slije potpisivawa Dejton-

skog sporazuma. ¥ S. Mi.

REGIONALNO UDRU@EWE IZBJEGLIH I RASEQENIH LICA

BIJEQINE, UGQEVIKA, LOPARA I JAWE

Ro~i{ta u novembru SARAJEVO - Predsjednik Srp-

ske demokratske stranke Dragan ̂ a-

vi} izjavio je da ne namjerava da pod-

nese ostavku na du`nost predsjedni-

ka stranke.

- Ali, Glavni odbor SDS-a, ako

ho}e, moè da me smijeni - rekao je

âvi} u izjavi "Dnevnom avazu#, pre-

nijela je Srna.

âvi} je istakao da bi SDS zabi-

qeìo mnogo boqi rezultat na iz-

borima, da su ~lanovi stranke u iz-

bornoj kampawi na terenu "radili

upola kao on#.

On je podsjetio da je na prote-

klim izborima dobio 60.000 glasova

vi{e od same stranke.

âvi} je najavio da bi Predsjed-

ni{tvo SDS-a trebalo u utorak da

analizira rezultate op{tih izbora,

posebno razloge zbog kojih je ova par-

tija u Narodnoj skup{tini Republi-

ke Srpske izgubila sedam poslani~-

kih mandata. ¥

DRAGAN ÂVI]

Ostajem na ~elu SDS-a

ponedjeqak, 16. oktobar 2006. EKONOMIJA

5

BAWOLU^KO preduze}e za

proizvodwu i otkup biqa "Pla-

natago# otkupilo je 6.000 kilo-

grama brusnice i 15.000 kilo-

grama {ipurka.

Nove koli~ine otkupqenog

qekovitog vo}a doprinije}e po-

ve}awu proizvodwe i pro{ire-

wu asortimana proizvoda u ko-

jem se danas nalazi 40 razli~i-

tih vrsta ~aja.

- Brusnicu smo otkupili od

bera~a sa planine Vranice, jer

se ova qekovita biqka, u okru-

èwu, moè na}i samo na obron-

cima ove planine - kaè direk-

tor "Plantaga# Aleksandar Vu-

kumirovi}.

Prema wegovim rije~ima,

zbog velike potra`we otkup-

na cijena brusnice je, u odno-

su na pro{logodi{wu, bila

trostruko ve}a, odnosno devet

maraka po kilogramu svjeèg

ploda.

- Ipak, dobra potra`wa za

~ajem od brusnice uticala je na

nas da i pored ve}e cijene pove-

}amo otkupne koli~ine - kaè

Vukmirovi} i dodaje da je

"Plantagov# filter ~aj od do-

ma}e brusnice traèniji na tr-

ì{tu od sli~nih ~ajeva drugih

proizvo|a~a.

Pored dobrog kvaliteta i

qekovitog svojstva, ~aj od bru-

snice donosi i najvi{e dobiti,

jer se najboqe prodaje od svih

vrsta. Iz tih razloga pojedini

proizvo|a~i, obja{wava Vuku-

mirovi}, pod nazivom ~aj od bru-

snice prodaju pakovawa koja u

svom sastavu nemaju plod ove

biqke.

- Naàlost, ovakve si-

tuacije nisu rijetke, a da je

tako mogu se uvjeriti i sa-

mi kupci, kojima bih savje-

tovao da prilikom kupovi-

ne ~itaju sastav proizvoda

- upozorava Aleksandar Vu-

kumirovi}.

Poslije ~aja od brusnice,

najpopularniji ~aj kod kupa-

ca je onaj od {ipka.

"Plantago# je ove sezone

nabavio 15 hiqada kilogra-

ma {ipka od doma}ih otku-

pqiva~a iz hercegova~kih

krajeva i okoline Bugojna.

Ova koli~ina dovoqna je da se

proizvode 150 hiqada filter

pakovawa ~aja od {ipka.

Otkupna cijena od marke za

kilogram {ipka zadovoqava, ka-

ù u "Plantagu#, o~ekivawa i

bera~a i proizvo|a~a.

U proizvodnim pogonima

ovog preduze}a, u Slatini, na-

domak Bawe Luke, ove godine

osu{eno je 150 tona razli~i-

tih vrsta qekovitog sirovog

biqa.

Na plantaàma preduze}a

uzgaja se menta i kamilica, a

ostalo biqe, koje se koristi u

proizvodwi nabavqa se iskqu-

~ivo od doma}ih proizvo|a~a i

sakupqa~a, jer u "Plantagu# ̀ e-

le da ih kupci na trì{tu pre-

poznaju iskqu~ivo po kvalitet-

nim proizvodima, a ne po amba-

laì.

"Plantago# zapo{qava de-

vet radnika, a iz wegovih pro-

izvodnih pogona na trì{te se

godi{we plasira milion kuti-

ja ~aja. To je, kaù slatinski

preduzetnici, dovoqno za spra-

vqawe 20 miliona {oqa to-

plog napitka. ¥ D. PEJI]

PREDUZE]E "PLANTAGO" PRIVELO KRAJU OTKUP BRUSNICE I [IPKA

Brusnicu smo otkupili od bera~a sa planine Vranice,

jer se ova qekovita biqka, u okruèwu, moè na}i samo

na obroncima ove planine, kaè Aleksandar Vukumirovi}

Slatina: Qekovito vo}e ~eka na preradu

PREPOZNAVAWE

Radnici "Plantaga# su

prilikom prezentacije svo-

jih proizvoda, te u komunika-

ciji sa potro{a~ima, uo~ili

da ve}ina qudi ima "pogre-

{nu sliku# o ~aju od brusni-

ce, jer ga "prepoznaju# po mi-

risu.

Istina je, kaù stru~wa-

ci, druga~ija. Naime, "doma-

}a brusnica nije mirisna

biqka, a ~aj od we miri{e,

jer se u wega dodaju arome ili

cvjetovi divqe tre{we.

Kvalitet "Plantagovog#

~aja od brusnice potvr|en je

i nagra|en zlatnom medaqom

za kvalitet na ovogodi{wem

festivalu ~aja u Sarajevu.

[OQA ZDRAVQA SA VRANICE [OQA ZDRAVQA SA VRANICE [OQA ZDRAVQA SA VRANICE [OQA ZDRAVQA SA VRANICE [OQA ZDRAVQA SA VRANICE [OQA ZDRAVQA SA VRANICE [OQA ZDRAVQA SA VRANICE [OQA ZDRAVQA SA VRANICE [OQA ZDRAVQA SA VRANICE

PRIJEDOR - Fabrika za preradu vo}a, povr}a i

{umskih plodova "Prijedor~anka# iz Prijedora trenut-

no radi sa 40 odsto kapaciteta zbog mawka vo}a na tr-

ì{tu prijedorskog i bawalu~kog regiona, rekla je u

petak predstavnik za odnose s javno{}u "Prijedor~an-

ke# Qiqana Vukeli}, javqa Srna.

- Trenutno pregovaramo sa dobavqa~ima iz Srbije,

pa ~ak i iz Poqske, o otkupu nove koli~ine jabuka, ka-

ko bismo mogli da ostvarimo neke na{e planove - rekla

je Vukeli}eva.

Ona je navela da je "Prijedor~anka# do sada prera-

dila 6.000 tona razli~itih vrsta vo}a, a u planu je pre-

rada jo{ 3.000 tona jabuke, kleke, {qive i kru{ke.

Godi{wim planom predvi|eno je da bude prera|eno

14.000 tona vo}a. Najve}u koli~inu koncentrata sokova

ovo preduze}e isporu~uje bawalu~koj "Vitaminki# i slo-

vena~kom "Fruktalu#, dok destilate kupuje zagreba~ki

"Badel#. ¥

BAWALU^KA BERZA

BAWA LUKA - Na

ovosedmi~nom trgovawu

na Bawalu~koj berzi

ostvaren je promet od

15.167.370 maraka, kroz

5.587 transakcija.

Od ukupnog prometa

sa akcijama na berzanskoj

kotaciji segment fondo-

vi ostvareno je 5.403.667

maraka, dok je sa akcija-

ma na berzanskoj kotaci-

ji ostvareno 2.307.318 ma-

raka.

Berzanski indeks Re-

publike Srpske dobio je

na vrijednosti za 8,85 od-

sto. Indeks fondova

ostvario je rast vrijed-

nosti za 5,54 odsto, dok je

Indeks za preduze}a iz

sistema Elektroprivre-

de Republike Srpske

"ERS10# uve}ao vrijed-

nost za 7,59 odsto.

Od akcija na berzan-

skoj kotaciji najve}i pro-

met, od 1.392.833 maraka,

protekle sedmice imale

su akcije "Telekoma Srp-

ske#. Prosje~na cijena ak-

cija "Telekoma# na trgo-

vawu u petak bila je 2,70

maraka, {to je za 0,37 od-

sto mawe u odnosu na kraj

pro{le sedmice. Od ak-

cija fondova najve}i pro-

met, od 1.562.867 maraka,

na ovosedmi~nom trgova-

wu ostvaren je akcijama

"Bors Invest fonda#, a

do{lo je i do rasta cije-

ne ove akcije za 6,24 odsto.

Na trgovawu u petak

akcije "Bors Invest fon-

da# imale su prosje~nu ci-

jenu od 11,07 maraka po

akciji.

Ovosedmi~ni dobit-

nik me|u fondovima su

akcije "Euroinvestment

fonda# ~ija je cijena po-

rasla za 14,18 odsto te se

na trgovawu u petak sa

wima se trgovalo po pro-

sje~noj cijeni od 41,63 ma-

raka po akciji.

Gubitnik sedmice kod

fondova su akcije "Pri-

vrednika#, koje su u toku

sedmice izgubile na vri-

jednosti za 11,83 odsto te

su ovu sedmicu zavr{ile

na prosje~noj cijeni od

5,07 maraka po akciji.

Od akcija na slobod-

nom berzanskom trì{tu

najve}i promet je ostva-

ren akcijama "@eqezni-

ce Republike Srpske#, a

cijena akcija "@eqezni-

ce# je u toku sedmice do-

bila na vrijednosti za

27,65 odsto. ¥ S. Mi.

SEDMI^NI IZVJE[TAJ SA TRGOVAWA

Indeksi pove}ali vrijednost

BAWA LUKA - Ak-

cije Zdravstveno-turi-

sti~kog centra "Bawa

Vru}ica# AD Tesli} od-

lukom Komisije za kota-

ciju Bawalu~ke berze

uvr{}ene su na slu`beno

berzansko trì{te.

- Akcijama ZTC "Ba-

wa Vru}ica# AD Tesli}

do sada se trgovalo na

slu`benom berzanskom

trì{tu. Prvi dan tr-

govawa na berzanskoj ko-

taciji je ponedjeqak, 23.

oktobar, i od tada }e se

ovim akcijama trgovati

metodom kontinuiranog

trgovawa - navodi se u

saop{tewu Bawalu~ke

berze.

U saop{tewu je doda-

to da je ZTC "Bawa Vru-

}ica# 9. oktobra podni-

jela zahtjev Bawalu~koj

berzi za prijem akcija na

berzansku kotaciju Ba-

walu~ke berze. ¥ S. Mi.

Uvr{}ene akcije Bawe Vru}ice

"

PRIJEDORÂNKA" NEMA DOVOQNO SIROVINA

Po vo}e preko granice

[OQA ZDRAVQA SA VRANICE

ponedjeqak, 16. oktobar 2006.DRU[TVO

6

KAKO bi osigurali |ake

od posqedica nesre}nog slu~a-

ja, {kole na po~etku {kolske

godine sklapaju ugovore sa osi-

guravaju}im ku}ama. Kolika }e

biti osigurana suma, zavisi od

upla}ene premije, koja se kre-

}e od marku pa navi{e na godi-

{wem nivou.

U bawolu~koj Osnovnoj

{koli "Ivo Andri}# kaù da

roditeqi uglavnom prihvataju

ovakvu vrstu osigurawa djece.

- Prihvatili smo ponudu

"Krajina osigurawa# Bawa Lu-

ka, jer smo i ranije sa wima do-

bro sara|ivali. Zavisno od vr-

ste povrede, u~enici su dobija-

li naknadu od 500 do 800 mara-

ka. Mislim da je ova vrsta osi-

gurawa prihvatqiva i za nas i

za roditeqe - kazao je direktor

ove {kole Qubo-

mir Star~evi}.

On je dodao da

jo{ nije bilo slu-

~ajeva da osigura-

we povrije|enim

u~enicima nije is-

pla}eno. U suprot-

nom, kaè, ne bi na-

stavili saradwu sa

osiguravaju}om ku-

}om.

Da ovakav si-

stem osigurawa |a-

ka dobro funkcio-

ni{e, potvrdili

su nam i u Osnov-

noj {koli "Jovan

Jovanovi} Zmaj#, u

Bawoj Luci. Pre-

ma rije~ima direk-

tora ove {kole

\uke Vukovi}a,

|aci su osigurani

preko "Krajina -

Kopaonika#.

- Roditeqi su za ovu namje-

nu u septembru izdvojili po tri

marke. Tako bi |aci, u slu~aju

povrede, dobijali 333 marke za

tro{kove lije~ewa, ako bi do-

{lo do trajne invalidnosti

6.444 marke, a u slu~aju smrti is-

pla}eno bi bilo 3.222 marke -

istakao je \uka Vukovi}.

Prema republi~kom Zako-

nu o sredwoj {koli, u~enicima

su, u okviru participacije ko-

ju pla}aju na po~etku {kolske

godine, ura~unati tro{kovi

osigurawa.

U "Kosig - Du-

nav osigurawu# is-

ti~u da, izme|u

ostalog, nude osi-

gurawe od nesre}a

u pred{kolskim,

{kolskim i viso-

k o o b r a z o v n i m

ustanovama.

- Iako ovaj vid

osigurawa nije

obavezan, brojne

obrazovne ustano-

ve nam se javqaju i

sklapamo ugovore.

Prilikom naknade

poslije nesre}e po-

trebno je dostavi-

ti mi{qewe st-

ru~ne qekarske ko-

misije - naglasila

je Qiqana Kosti}

iz "Kosig - Dunav

osigurawa#.

Zastupnik "Kra-

jina Kopaonika# Mi-

lo{ Kondi} pojasnio je da osi-

gurawe |aka obuhvata, pored bo-

ravka u {koli, wihov put od ku-

}e do {kole i nazad.

- Osim toga,

pokrivamo i po-

vrede u slu~aju

dje~ije igre i ne-

zgode na izletima -

rekao je Kondi}.

Bawolu~anka

Rajka Trwak kaè

da ima troje {kolaraca i da je

bez dvoumqena pristala da pla-

ti wihovo osigurawe.

- Boqe se na vrijeme osigu-

rati, jer nikada se ne zna kada

se nesre}a moè dogoditi. Mo-

ramo misliti na na{u djecu, jer

su ona na{e najve}e bogatstvo

- kazala je Trwak.

Weno mi{qewe dijeli i su-

gra|anka Nikolina Miqu{.

- Moj sin poha|a osnovnu

{kolu u Srpskom Milanovcu.

Prije dvije godine slomio je ru-

ku i od osiguravaju}e ku}e na-

knada mu je ispla}ena u roku od

mjesec dana. Ove godine osigu-

rawe sam platila tri marke,

{to zaista nije mnogo. Nesre-

}e se de{avaju. Nedavno je je-

dan dje~ak iz te {kole polomio

kuk - rekla je Nikolina Mi-

qu{.

Roditeq Svetko Erak kaè

da, na sre}u, wegova djeca do sa-

da nisu imali nikakvih povre-

da, ali, bez obzira na to, podr-

àva osigurawe djece u {koli.

¥ M. FILIPOVI]

R. [KONDRI]

OSIGURAWE UÊNIKA U SRPSKOJ OD POSQEDICA EVENTUALNE NESRE]E

ZLU NE TREBALO...Roditeqi uglavnom prihvataju ovakvu vrstu osigurawa, jer

se nikada ne zna kada se nesre}a moè dogoditi... Kolika

}e biti osigurana suma, zavisi od upla}ene premije

MINISTARSTVO

Vi{i stru~ni saradnik

za osnovno obrazovawe u re-

publi~kom Ministarstvu

prosvjete i kulture, Ranko

Savanovi}, kazao je za "Glas

Srpske# da je osigurawe |a-

ka u nadle`nosti {kola.

- Iako zakonski ovo osi-

gurawe nije obavezno, ipak je

poèqno da ga roditeqi pla-

te, jer se ne radi o velikom

iznosu. Me|utim, ima slu~a-

jeva da ga pojedini u~enici

ne plate. Osiguravaju}e ku-

}e do sada su, prema informa-

cijama kojima raspolaèmo,

uredno ispla}ivale naknade

|acima. Roditeqi nam se ni-

su ̀ alili - tvrdi Savanovi}.

ZDRAVSTVENA ZA[TITA

Republi~ki Fond zdravstvenog osigurawa ova-

kvim osigurawem se ne bavi, jer Zakon o zdravstve-

nom osigurawu takav vid osigurawa ne predvi|a.

Za sada su obaveznim zdravstvenim osigurawem ob-

uhva}ena sva djeca koja su osigurana preko rodite-

qa-starateqa... Do petnaeste godine ̀ ivota ta dje-

ca imaju pravo na besplatnu zdravstvenu za{titu.

U Fondu zdravstvenog osigurawa isti~u da je

pokrenuta inicijativa - Fond i Ministarstvo zdra-

vqa i socijalne za{tite rade ve} na tome - da sva

djeca budu zdravstveno osigurana, odnosno da ima-

ju besplatnu zdravstvenu za{titu bez obzira na

zdravstveno osigurawe.

\Rajka Trwak: Bez dvoumqewa

platila osigurawe

\ Nikolina Miqu{: Tri marke

nije mnogo

\ Svetko Erak: Podràva

osigurawe djece u {koli

(Snimio R. OSTOJI])

BAWA LUKA - Predsjed-

nik Sindikata "Telekoma Srp-

ske# Milenko Topi} izjavio je

na{em listu da }e sindikalci

nastaviti sa aktivnostima za-

{tite prava radnika u najavqe-

nom procesu privatizacije. Ta

prava, podsjetio je on, radni-

cima garantuje pojedina~ni ko-

lektivni ugovor.

Topi} je zadovoqan jer je

ovaj dokument uvr{ten u ten-

dersku dokumentaciju, {to, ka-

ko je rekao, potvr|uje da su Vla-

da Republike Srpske i menax-

ment "Telekoma# uvaìli Sin-

dikat ove firme kao ravno-

pravnog socijalnog partnera.

Tako|e, on napomiwe da je

ukqu~en u rad Komisije za pri-

vatizaciju "Telekoma#, u kojoj

}e se truditi da pojedina~ni

kolektivni ugovor bude do-

sqedno tretiran do zakqu~i-

vawa privatizacionog tendera

3. novembra, kao i pra}ewe pri-

mjene ovog ugovora od strane

potencijalnog kupca u nared-

nom periodu.

Topi} je za "Glas Srpske#

naglasio da se Sindikat ne

protivi privatizaciji stra-

te{kog kapitala u "Telekomu

Srpske#, jer su pojedina~nim

kolektivnim ugovorom, koji

su potpisali sa poslodavcem,

maksimalno za{titili prava

radnika, {to je i glavni posao

sindikata.

- Nije posao sindikata da

se mije{a u politiku, ve} da

{titi radnike. Odluke Vlade

o privatizaciji ti~u nas se sa-

mo ukoliko u ovom procesu do-

|e do kr{ewa prava radnika

ili do ugroàvawa wihovih

radnih mjesta i egzistencije.

Ukoliko se to desi, Sindikat

"Telekoma# }e preduzeti sve

oblike sindikalne borbe, kako

bismo za{titili prava na{ih

radnika i wihovih porodica -

tvrdi Milenko Topi}.

On je podsjetio da je pojedi-

na~nim kolektivnim ugovorom

predvi|eno da budu}i kupac

strate{kog kapitala u "Tele-

komu# preuzme sve radnike, te

da u narednih pet godina nema

otpu{tawa bez isplate odgo-

varaju}ih otpremnina, koje u

ovom preduze}u iznose 12 pro-

sje~nih plata.

Za radnike je najve}a po-

godnost to {to u prvoj godini

poslije privatizacije uop{te

ne}e biti otpu{tawa sa posla.

¥ M. M.

SINDIKAT

"

TELEKOMA SRPSKE" O PRIVATIZACIJI

Ugovor {titi radnike

NA ra~un NATO fonda za

zbriwavawe vi{ka zaposlenih

profesionalnih vojnih lica,

dràvnih slu`benika i civila

u Ministarstvu odbrane i Oru-

ànim snagama BiH, do sada je

upla}eno 4.140.000 evra.

Iz Kancelarije za odnose sa

javno{}u Ministarstva odbra-

ne saznajemo da je izvjesno da }e

u sqede}ih nekoliko dana pri-

sti}i znatne koli~ine novca,

tako da se ve} sada moè govo-

riti da }e na buxetu Fonda bi-

ti ne{to mawe od 5,3 miliona

evra. Predvi|a se da }e kona-

~an broj prikupqenog novca iz-

nositi osam miliona evra.

Iz Ministarstva odbrane

BiH podsje}aju da su glavni

finansijeri NATO fonda za

BiH Velika Britanija, Holan-

dija i Hrvatska i dodaju da su

i neke druge dràve obe}ale da

}e pomo}i u prikupqawu sred-

stava.

- Prioritet u zbriwavawu

iz Fonda ima}e lica koja }e

postati prekobrojna tokom re-

forme u ovoj i narednoj godi-

ni, dakle, wih ne{to vi{e od

dvije hiqade, Me|utim, pro-

gramom se planira pruàwe po-

mo}i i za one koji su ostali

bez posla tokom 2004. godine,

tako da bi ukupan broj onih ko-

ji }e biti wime obuhva}eni bio

oko {est hiqada pojedinaca -

kaù u Ministarstvu odbrane

BiH. Podsjetimo, ovi qudi ne-

}e dobiti novac, ve} }e im se

prikupqenim parama omogu}i-

ti obuka, prekvalifikacija,

oprema za poqoprivredna za-

nimawa, zaposlewe uz opremu,

{to zna~i da }e poslodavcima

biti donirani alati ili opre-

ma ukoliko zaposli nekog od

otpu{tenih.

Osim toga, ima}e mogu}nost

direktnog zaposlewa putem po-

nuda primqenih od javnih i pri-

vatnih kompanija, a u za-

visnosti od potreba tr-

ì{ta.

Iz Ministarstva od-

brane upozoravaju da po-

mo} koja }e biti pruè-

na u okviru programa

NATO fonda mo`da ne-

}e biti dovoqna da se kupi sav po-

treban alat ili oprema, pa pre-

poru~uju da sa~uvaju novac koji

}e dobiti od zakonom predvi|e-

nih vi{emjese~nih bruto plata.

Nisu nam mogli precizirati

kada }e Fond biti aktiviran.

Ono {to je sigurno, jeste da ope-

rativan ne}e postati ove jeseni,

kako je to bilo planirano.

- I kada se to desi, u zavi-

snosti od broja onih koji se kva-

lifikuju za u~e{}e u programu

u regiji gdje ìve, mogu}e je da

}e pro}i vi{e mjeseci prije ne-

go {to budu pozvani na prvi raz-

govor - procjewuju u Oruànim

snagama BiH.

Ministarstvo odbrane BiH

otvorilo je na svojoj internet

stranici link gdje svi koji to

èle mogu da dobiju vi{e in-

formacija o NATO fondu i na-

~inu na koji mogu da za wega

konkuri{u. Do sada je 221 biv-

{i radnik Vojske to u~inio, a

rije~ je uglavnom o otpu{te-

nim qudima 2004. godine, koji

nemaju dovoqno podataka, za

razliku od wihovih kolega ko-

ji tek treba da dobiju radnu

kwiìcu.

Naj~e{}a pitawa koja po-

stavqaju odnose se na vrstu po-

mo}i koju }e mo}i dobiti.

¥ M. XEPINA

NATO FOND ZA ZBRIWAVAWE VI[KA ZAPOSLENIH

RAÛN SVE PUNIJI

KONKURS I REGISTRACIJA

Konkurisati }e mo}i samo oni ko-

ji u vrijeme otpusta nisu ispunili uslo-

ve za penzionisawe ili ~iji ugovor sa

Oruànim snagama nije istekao na dan

otpu{tawa. Uredno ispuwen formular

za registraciju, zajedno sa kopijom pi-

sma o otpustu, mora biti vra}en Me|u-

narodnoj organizaciji za migracije

(IOM) prije pono}i posqedweg dana

registracionog procesa (datum i vri-

jeme slawa dokumenata po{tom bi}e

ovjereni pe~atom po{te). Vi{ak iz sa-

da{we reforme primi}e formular za

registraciju uz pismo o otpustu, a oni

iz 2004. godine mogu ga dobiti u svojim

biv{im vojnim jedinicama, na lokaci-

ji vojne jedinice najbliè trenutnom

prebivali{tu ili na IOM-ovoj inter-

net stranici.

Sqede}ih dana pristiù znatne koli~ine novca,

tako da se ve} sada moè govoriti da }e na buxetu

Fonda biti ne{to mawe od 5,3 miliona evra,

a kona~na suma bi mogla biti i osam miliona

DUBNICA - Srpsko selo

Dubnica, u op{tini Kalesija,

Federacija BiH, prije rata na-

seqavalo je preko 300 doma}in-

stava, koja uglavnom nisu osku-

dijevala ni u ~emu. Selo je ima-

lo {kolu, ambulantu, puteve,

telefonske linije...

Posledwi rat od bogatih

mje{tana stvorio je besku}ni-

ke, koji su, u potrazi za sigur-

no{}u, na{li nova uto~i{ta u

Bijeqini, Zvorniku, {irom Sr-

bije i daqe.

Danas je u selu 17 doma}in-

stava, koja poku{avaju da stvo-

re uslove za koliko-toliko nor-

malan ̀ ivot. U op{toj oskudi-

ci obnavqaju ku}e i pomo}ne

objekte, ali i seosku crkvu po-

sve}enu Svetim Joakimu i Ani,

oko koje se okupqa stanovni-

{tvo Dubnice i nekoliko okol-

nih sela.

Jedan od povratnika u ovo

selo, Jovan ]etkovi} pripovi-

jeda da je su ih po~etkom rata u

BiH napale kom{ije, muslima-

ne iz obli`we Kalesije.

- Bili smo u okruèwu, ali

smo, sre}om, imali mawi kori-

dor preko Majevice. Selo je

najprije opqa~kano, a potom za-

paqeno. U selu je ostalo pet

mje{tana, koji su zaklani - pri-

sje}a se Jovan, koji danas bri-

ne o seoskoj crkvi u kojoj slu-

ì protonamjesnik Dragan To-

dorovi}.

]etkovi} navodi da je ì-

vot teàk, jer povratnici nema-

ju ni {kolu, ni ambulantu, ni

puteve. U selu su, uglavnom, sta-

ri i iznemogli, a Jovan napomi-

we i da je bilo slu~a-

jeva pojedina~nih na-

pada na povratnike.

Danas se mje{tani

Dubnice najvi{e oku-

pqaju oko hrama u cen-

tru sela, ~ija je grad-

wa zapo~eta jo{ 1905.

godine, a osve{tan je

1912. godine.

Za vrijeme Drugog

svjetskog rata crkva je

pretrpjela znatna

o{te}ewa, a obnovqe-

na je tek 1965. godine, da bi 1992.

godine bila zapaqena i u pot-

punosti razru{ena, zajedno sa

parohijskim domom.

- Sa prvim povratnicima na

svoja ogwi{ta, obnovqena je kr-

sna slava hrama, a 2001. godine

pokrenuta je inicijativa za we-

govu obnovu - kazao je protona-

mjesnik Dragan Todorovi}.

Do sada su zavr{eni najgru-

bqi gra|evinski radovi, a pre-

ostalo je da se uradi elektro-

instalacija, te unutra{wost

crkve i ikonostas. Sredstva za

obnovu crkve su, pored mje{ta-

na, obezbijedile Vlada Repu-

blike Srpske i Vlada Srbije, te

Vlada Tuzlanskog kantona i po-

jedina~ni donatori. ¥ S. S.

KRA\E

Protonamjesnik Dragan Todorovi}

veli da je tokom obnove crkve bilo

problema i kra|a gra|evinskog mate-

rijala. On dodaje da crkva jo{ nije

osve{tana te da nema osnovne uslove za

slu`bu. Za sada se sluì na Drugi Vas-

krs, Tre}i Boì}, Preobraèwe, ]i-

mijanu, Svetog Joakima i Anu.

Slu`bama prisustvuju i vjernici

okolnih sela, koji se, kao i mje{tani

Dubnice, nadaju da }e pravoslavna bo-

gomoqa uskoro biti potpuno obnovqe-

na i da }e u woj svakodnevno mo}i da

se okupqaju u zajedni~kim molitvama.

JO[ NEOSTVARENA @EQA SRPSKIH POVRATNIKA U DUBNICU KOD KALESIJE

Samo hram da obnovimo

\Crkva svetih Joakima i Ane: Mjesto

okupqawa seqana

ponedjeqak, 16. oktobar 2006. DRU[TVO

7

KARLOVAC - ^lanovi

Srpskog kulturnog dru{tva

"Prosvjeta#, iz pododbora u

Karlovcu, obiqeìli su u pe-

tak, 13. oktobra, ~ak tri jubi-

leja, a tim su povodom ugosti-

li pedesetak Bawolu~ana.

Pododbor "Prosvjete# u

ovom hrvatskom gradu osnovan

je prije 60 godina, prije 10 je

obnovio svoj rad, a ~lanovi

ovog proslavili su i 150 godi-

na od ro|ewa "karlova~kog |a-

ka#, velikog nau~nika Niko-

le Tesle.

Goste iz Bawe Luke, me|u

kojima su bili potpredsjednik

Republike Srpske Ivan To-

mqenovi}, predstavnici repu-

bli~kog Ministarstva za iz-

bjeglice i raseqena lica i ~la-

novi Udruèwa radnika i in-

valida rada izbjeglih iz Hr-

vatske, Udruèwa "Duga#, Hu-

manitarnog udruèwa "Dani-

ca# i Hrvatskog kulturnog cen-

tra, primili su i predstavni-

ci karlova~ke gradske uprave.

Zamjenik gradona~elnika

Karlovca Damir Jeli} istakao

je da je dobro organizovati ova-

kve susrete, i to ne na me|udr-

àvni~kom nivou, ve} tako da

kultura bude nit koja veè gra-

dove i narode.

- Kultura je uvijek bila nit

poveznica srpskog, hrvatskog i

bo{wa~koga naroda i ni na ko-

ji na~in nije ih razdjeqivala.

Uvijek treba popri~ati o ra-

znim temama i otvoriti i raz-

viti komunikaciju. Tamo gdje

postoji komunikacija, postoji i

temeq za afirmaciju dobrih

stvari - naglasio je Jeli}.

Tomqenovi} je ovom pri-

likom kazao da oba naroda, srp-

ski i hrvatski, imaju mnogo za-

jedni~kih tema za razgovor i

da moraju da rade na poboq{a-

wu odnosa.

- Moèmo da budemo dobri

susjedi, prijateqi, da razgova-

ramo i da sara|ujemo na svim

poqima, a ovo je tek po~etak -

naglasio je Ivan Tomqenovi}.

Za goste iz Bawe Luke or-

ganizovan je obilazak grada na

~etiri rijeke, a zahvaquju}i

turisti~kom vodi~u Darku Mi-

la{inu saznali su ne{to vi-

{e i o wegovoj istoriji.

Posjetioci su najvi{e bi-

li zainteresovani za razgle-

dawe karlova~kog Gradskog mu-

zeja u kojem se nalaze brojne

zbirke predmeta iz razli~i-

tih vremenskih perioda, kao i

podaci o najpoznatijim |aci-

ma Karlova~ke gimnazije.

Me|u wima su, osim Niko-

le Tesle, Svetozar Pribi}e-

vi}, Qudevit Gaj, doktor Ivan

Ribar i mnogi drugi. Bawolu-

~ani su obi{li i stari grad

Dubovac.

Doma}ini su pripremili i

prigodan kulturno-umjetni~ki

program u karlova~kom pozori-

{tu "Zorin dom#, koji, prema

rije~ima predsjednika Srpskog

kulturnog dru{tva "Prosvje-

ta# êdomira Vi{wi}a, nije

tipi~an za ovaj grad.

^lanovi vukovarskog An-

sambla narodnih igara izveli

su za prisutne narodne igre iz

Srbije. U prepunoj sali "Zo-

rin doma# bili su i predstav-

nici ambasade Srbije u Hrvat-

skoj, Gradskog vije}a Karlov-

ca, @upanijskog vije}a i dru-

gi gosti.

- Mi smo se vratili u "Zo-

rin dom#, poslije mnogo vre-

mena. Ovakav doga|aj dokazuje

da moèmo da priredimo kul-

turne manifestacije i vrhun-

ske programe Naàlost, na{

pododbor u Karlovcu nema sna-

gu kakvu je imao nekada. Danas

ga ~ine, uglavnom, stariji qu-

di, a mi smo ovdje na margina-

ma javnog ìvota - istakao je

êdomir Vi{wi}.

Posjetom koja se

zavr{ila uz pjesmu i

muziku u restoranu

tr`nog centra "Bi-

la#, u kasnim no}nim

~asovima, bili su za-

dovoqni i gosti i do-

ma}ini, a ciq ovog su-

sreta, tvrde, nije vo-

|ewe politike, ve}

uspostavqewe sarad-

we dva grada u spor-

tu, kulturi i drugim

oblastima.

Predstavnik Mi-

nistarstva za izbje-

glice i raseqena lica

Republike Srpske, Rade Zori}

kazao je da su Bawolu~ani u

Karlovac do{li da pokaù do-

bru voqu i to da Srbi i Hrva-

ti mogu da putuju u jednom au-

tobusu.

Nadle`ni u Republici

Srpskoj su, naglasio je pomo}-

nik ministra za izbjeglice i

raseqena lica Jasmin Samar-

xi}, uvijek spremni da pomog-

nu i izbjeglicama sa podru~-

ja Hrvatske, ali i Hrvatima

koji èle da se vrate. Pred-

sjednik Udruèwa radnika i

invalida rada izbjeglih iz

Hrvatske, Nikola Puziga}a

naglasio je da saradwa dva gra-

da ima budu}nost. On je dodao

da je bilo govora o zajedni~-

kom organizovawu sportskih i

kulturnih manifestacija.

- Ovakva saradwa zna~ajna

je i zbog toga {to u Karlov-

cu ìvi veliki broj umjetni-

ka, pa }emo imati mogu}nost

da napravimo izlo`be na ko-

jima bi Bawolu~ani mogli da

vide Karlovac na slikama i

~uju muziku iz ovih krajeva -

istakla je predsjednik "Dani-

ce# Vesna Jovi} - Vukadin.

U "Prosvjeti# isti~u da

su im Bawa Luka i Republika

Srpska va`ne u svakom pogle-

du i da }e saradwu svakako na-

staviti.

- Ovo je bila dragocjena

inicijativa Karlovca i mi-

slim da }e polako po~eti da je

preuzimaju i drugi gradovi -

naglasio je êdomir Vi{wi}.

¥ S. MILETI]

BAWOLUÂNI GOSTI DRU[TVA "PROSVJETA" I GRADSKE UPRAVE U KARLOVCU

Do~ek u SKD "Prosvjeta"

Jasmin Samarxi} i Ivan Tomqenovi} ispred

Gradskog muzeja

Posjeta Gradskom

muzeju

Razgledawe starog grada Dubovca

Kultura je uvijek bila nit poveznica srpskog, hrvatskog

i bo{wa~koga naroda i ni na koji na~in nije ih razdjeqivala,

naglasio gradona~elnik Karlovca Damir Jeli}

VEÊRA

Na ve~eri koju su organi-

zovali ~lanovi "Prosvjete#,

pored Bawolu~ana i gostiju

iz Vukovara, bili su zamje-

nik gradona~elnika Damir

Jeli} i wegovi saradnici. U

"Prosvjeti# nagla{avaju da

su se prvi put predstavnici

karlova~ke gradske uprave

odazvali ovakvom pozivu.

Jeli} je naglasio da da-

nas u Vije}u grada Karlovca

ima 27 ~lanova, od kojih su

dva srpska.

- Karlovac ima pedesetak

hiqada stanovnika, a me|u

wima je, prema mojim procje-

nama, izme|u osam i

12 odsto Srba - nagla-

sio je Damir Jeli}.

SRPSKA ZAJEDNICA

Predsjednik pododbora

"Prosvjete# u Karlovcu Mi-

lenko Qepovi} kazao je da

ovo dru{tvo kroz odre|ene

sekcije i klubove ̀ eli da za-

dovoqi potrebe srpske zajed-

nice u ovom hrvatskom gradu,

ali i da kwièvne, likovne

i druge aktivnosti predstavi

gra|anima Karlovca.

- Srpska zajednica u Kar-

lovcu ima {ta da pokaè gra-

|anima Karlovca i ovaj grad

mora da ra~una sa srpskom za-

jednicom na ovom podru~ju ka-

da se radi o kulturi - smatra

Qepovi}.

KULTURA SPAJA NARODEKULTURA SPAJA NARODEKULTURA SPAJA NARODEKULTURA SPAJA NARODEKULTURA SPAJA NARODEKULTURA SPAJA NARODEKULTURA SPAJA NARODEKULTURA SPAJA NARODEKULTURA SPAJA NARODEKULTURA SPAJA NARODE

ponedjeqak, 16. oktobar 2006.SRBIJA/CRNA GORA

8

BEOGRAD - Da bi refe-

rendum o novom ustavu uspio,

potrebno ja da na birali{ta

iza|e i Ustav podrì 50 od-

sto plus jedan, odnosno -

3.318.957 bira~a, prema bira~-

kom spisku koji je utvrdila Re-

publi~ka izborna komisija i

na koji je u Srbiji upisano

6.637.911 gra|ana.

Mogu}e je da se u narednih

10 dana bira~ki spisak neznat-

no promijeni, jer gra|ani ima-

ju mogu}nost da se na osnovu od-

luke nadle`nog suda, upi{u do

25. oktobra, kada }e spisak bi-

ti kona~an.

Gra|ani bi o novom ustavu

trebalo da se izjasne 28. i 29

oktobra, a predvi|eno je da gla-

saju "za# ili "protiv#, poslije

~ega bi Narodna skup{tina tre-

balo da proglasi novi najvi{i

pravni akt dràve. Izlaznost

bira~a u Srbiji na izbore od

prvih parlamentarnih do pred-

sjedni~kih, varirala je od 71,4

odsto upisanih u bira~ke spi-

skove do 47,75 odsto, koliko ih

je iza{lo u prvom krugu na po-

sqedwim izborima za predsjed-

nika Republike.

Na posqedwim izborima,

odrànim u Srbiji za predsjed-

nika Republike u junu 2004. go-

dine, u Srbiji je bilo 6 532.940

ukupno upisanih bira~a, u pr-

vom krugu izlaznost je bila

47,75, a u drugom 48,35 odsto upi-

sanih. Na prvim vi{estrana~-

kim izborima odrànim 9. de-

cembra 1990. godine u bira~ke

spiskove bilo je upisano wih

7.044.797, od kojih je na bira-

li{ta iza{lo 5.035.830, {to

je rekordna izlaznost od 71,4

odsto. Na Kosovu

i Metohiji je u

spiskovima tada

bilo evidentira-

no 929.266 bira~a,

a na izbore je iza-

{lo samo 172.958

qudi.

Sqede}i par-

lamentarni izbo-

ri u Srbiji odr-

àni su 1993. go-

dine, a u bira~ke

spiskove bilo je

upisano 7.210.386

bira~a, glasalo je

57,4 odsto, dok je

na istim izbori-

ma 1997. godine

bilo je upisano

7.210.386, a izja-

snilo se 57,4 odsto

bira~a.

Na izborima od-

rànim 2000. godine

bilo je 6.508.856 gra|ana Srbi-

je upisanih u bira~ki spisak,

na izbore iza{lo 3.752.170 bi-

ra~a, odnosno 54,88 odsto.

Na posqedwim parlamen-

tarnim izborima 2003. godine

broj upisanih bira~a bio je

6.511.450, a glasalo je 58,75, ili

3.825 471 gra|ana.

Od 1990. godine do danas

gra|ani Srbije su se ~etiri

puta izja{wavali na plebisci-

tu i broj bira~a koji su podr-

àli referendum bio je od 75

odsto na prvom referendumu

do 45, 55 odsto, koliko ih je

u~estvovalo u izja{wavawu u

oktobru 1992. godine. ¥

REPUBLI^KA IZBORNA KOMISIJA UTVRDILA BIRA^KI SPISAK

ZA REFERENDUM

GLAS ZA DR@AVU SRBIJUNa referendumu koji je zakazan za 28. i 29.

oktobar potrebno je da iza|e i Ustav podrì

50 odsto plus jedan od ukupno 6.637.911 gra|ana

sa pravom glasa, a potom }e Skup{tina

proglasiti Ustav

Vojislav Ko{tunica: Dobro je

{to polovina naroda treba da

glasa za Ustav

Predsjednik Vlade Srbije Vojislav Ko{tunica izjavio je

ju~e Tanjugu da se na referendumu 28. i 29. oktobra glasa za dr-

àvu Srbiju, isti~u}i da je, ustav drugo ime za dràvu.

- Suverena narodna voqa je najmerodavniji sud i posqedwu

rije~ o ustavu da}e gra|ani Srbije - rekao je premijer.

- Dobro je {to imamo rigorozan uslov da polovina bira~a

mora glasati za ustav, jer }e u tom slu~aju biti zaista narodni

ustav - ocijenio je Ko{tunica.

NARODNA VOQA

PANÊVO - Predsjednici

Srbije i Makedonije Boris Ta-

di} i Branko Crvenkovski pri-

sustvovali su ju~e u Pan~evu

sve~anom obiqeàvawu 60 godi-

na od doseqavawa Makedonaca

u ju`ni Banat i Vojvodinu, ja-

vila je Beta.

Oni su u Pan~evu otvorili

kancelariju Nacionalnog sa-

vjeta Makedonaca u Srbiji, a u

obli`wem selu Jabuka, u kome

ìvi najve}i broj pripadnika

ove mawine, razgovarali sa

predstavnicima Nacionalnog

savjeta i lokalne samouprave.

Poslije sve~ane akademije u

Pan~evu, predsjednik Tadi} je

izrazio zadovoqstvo {to sa

predstavnicima makedonske na-

cionalne mawine ima priliku

da razgovara o tome kako da se

unaprijede kultura i obrazova-

we Makedonaca u Srbiji, i ka-

ko lokalne i republi~ke vlasti

mogu da pomognu u tome.

- Prisustvo predsjednika

Makedonije je zna~ajan podstrek

o~uvawu identiteta i kultur-

nom razvoju Makedonaca u Sr-

biji, ali i prilika da porazgo-

varamo o tome kako }emo stvo-

riti {to boqe ekonomske uslo-

ve za ìvot Makedonaca i svih

drugih gra|ana Srbije u nared-

nim godinama - dodao je Tadi}.

Predsjednik Branko Crven-

kovski izrazio je zadovoqstvo

poloàjem Makedonaca u Srbi-

ji, i podvukao da Makedonci u

Srbiji i Srbi u Makedoniji

predstavqaju jo{ jedan most

prijateqstva izme|u dva naro-

da i dvije dràve.

- Imao sam priliku da u raz-

govorima sa Makedoncima u Sr-

biji ~ujem da je legalan ustav-

no-zakonski okvir za wegova-

we i za{titu kulturnog i naci-

onalnog identiteta Makedona-

ca zaokruèn. Poslije razgovo-

ra sa predsjednikom Tadi}em

uvjeren sam da dvije zemqe ima-

ju iskrenu politi~ku namjeru

da na tom planu postignu naj-

vi{e evropske standarde - izja-

vio je Crvenkovski.

Kako je prenio Tanjug Cr-

venkovski izjavio je ju~e u Pan-

~evu da su "Makedonci u Srbi-

ji i Srbi u Makedoniji, most

izme|u dvije dràve i da su za-

jedno na dobrom putu#.

Pozdravqaju}i okupqene na

sve~anoj akademiji, on je rekao

da je u makedonskom ustavu od

2001. godine regulisan poloàj

srpske nacionalne mawine i da

Srbi u toj republici uìvaju

sva prava.

On je poru~io da su Make-

donci u Srbiji istinski amba-

sadori svoje zemqe i dodao da su

oba naroda lojalni gra|ani dr-

àva u kojima ìve. ¥

TADI] I CRVENKOVSKI RAZGOVARALI SA MAKEDONCIMA U PANÊVU

NOVI MOST PRIJATEQSTVA

Povodom 60-godi{wice od naseqavawa Makedonaca

u ju`ni Banat i Vojvodinu u Pan~evu otvorena

kancelarija Nacionalnog savjeta Makedonaca u Srbiji

Susret u Pan~evu: Boris Tadi} i Branko Crvenkovski

OSLOBODITE JOVANA

U Jabuci je, osim nekoli-

ko stotina mje{tana, Borisa

Tadi}a i Branka Crvenkov-

skog do~ekala i mawa grupa

pripadnika Srpske radikal-

ne stranke koji su dràli

transparente "Sloboda za [e-

{eqa# i "Oslobodi Jovana#.

NOVI SAD - Savjetnik

premijera Srbije Vladeta Jan-

kovi} izjavio je da ne treba is-

kqu~iti mogu}nost da pregovo-

ri sa Evropskom unijom o Spo-

razuma o stabilizaciji i pri-

druìvawu budu nastavqeni.

Jankovi} je, uo~i predsto-

je}ih razgovora koje }e u Luk-

semburgu voditi premijer Vo-

jislav Ko{tunica, dana{wem

novosadskom "Dnevniku# re-

kao da po wegovom saznawu po-

stoji vjerovatno}a da pregovo-

ri sa Evropskom unijom budu

nastavqeni, pod odre|enim

uslovima.


Ko{tunica }e u tim razgovo-

rima predstaviti ono {to je do

sada postignuto u ostvarewu

Akcionog plana za uspostavqa-

we pune saradwe s Ha{kim tri-

bunalom, "{to je uslov broj je-

dan za obnavqawe pregovora sa

EU#.

- Razlog za izvjestan opti-

mizam po~iva na ~iwenici da

ne postoji vi{e sumwa u na{u

spremnost i dobru voqu da ha-

{ke uslove ispunimo. To nipo-

{to nije garancija, ali mogu}-

nost postoji - rekao je Jankovi}.

Sa Ko{tunicom }e u Luk-

semburgu razgovarati ministar

spoqnih poslova Finske Erki

Tuomi, visoki predstavnik EU

za spoqnu politiku i bezbjed-

nost Havijer Solana, komesar

za pro{irewe Oli Ren i {ef

wema~ke diplomatije Frank-

Valter [tajnmajer. ¥

SAVJETNIK PREMIJERA SRBIJE

Mogu} nastavak pregovora

BEOGRAD - Skup {efova

dràva jugoisto~ne Evrope

"Borba protiv organizovanog

kriminala i terorizma#, kome

}e prisustvovati visoki zva-

ni~nici svih zemaqa regiona,

bi}e odràn danas u rezidenci-

onom objektu "Kara|or|evo#,

saop{teno je iz Kabineta pred-

sjednika Srbije, javio je Tanjug.

Na samitu }e, pored doma-

}ina - predsjednika Srbije Bo-

risa Tadi}a, u~estvovati pred-

sjednici Albanije Alfred

Mojsiju, Bugarske Georgij Pr-

vanov, Hrvatske Stjepan Me-

si}, Makedonije Branko Crven-

kovski, Rumunije Trajan Base-

sku, Crne Gore Filip Vujano-

vi}, ~lan Predsjedni{tva Bo-

sne i Hercegovine Borislav

Paravac i potpredsjednik

Evropske komisije Franko

Fratini.

Kako je navedeno i u saop-

{tewu iz Predsjedni{tva BiH

u Sarajevu, programom rada sa-

mita predvi|eno je plenarno

zasjedawe, bilateralni susreti

i usvajawe Deklaracije, kao

osnovnog dokumenta sastanka

na vrhu.

U~esnici samita u Kara-

|or|evu }e svjesni prijetwe ko-

ju predstavqaju organizovani

kriminal i me|unarodni tero-

rizam, putem Deklaracije, po-

slati jasnu i sna`nu poruku o

neophodnosti zajedni~kih na-

pora u borbi protiv tog zla i

najve}e prijetwe bezbjednosti,

kako u regionu, tako i u ~ita-

vom svijetu, navedeno je u saop-

{tewu. U duhu zakqu~aka, do-

nesenih na regionalnom sto-

lu Pakta stabilnosti za jugo-

isto~nu Evropu, zemqe regio-

na }e razvijati i ja~ati sarad-

wu u svim oblastima, posebno

u pravosu|u, unutra{wim po-

slovima i podru~ju bezbjedno-

sti. ¥

PRED SKUP [EFOVA DR@AVA

JUGOISTO^NE EVROPE

Kara|or|evo ponovo u ̀ iì

PODGORICA - Visoki

funkcioner Demokratske par-

tije socijalista Miodrag Vu-

kovi} podrào je ju~e ideju

predsjednika parlamenta Ran-

ka Krivokapi}a da se u novom

ustavu ne navode crkve i ime

slu`benog jezika u Crnoj Gori.

Vlast i opozicija spore se

oko imenovawa slu`benog jezi-

ka u novom ustavu, jer vlast ̀ e-

li da se on nazove crnogorski,

dok opozicija smatra da slu-

`beni jezik, kao i do sada, tre-

ba da bude srpski.

Opoziciju posebno iritira

odredba ekspertske verzije

ustava, objavqena prije dva da-

na, u kojoj je kanonski nepri-

znata Crnogorska pravoslavna

crkva dovedena u ravnopravan

poloàj sa vjekovnim crkvama

na crnogorskoj teritoriji -

Srpskom pravoslavnom i Rimo-

katoli~kom crkvom i Islam-

skom vjerskom zajednicom.

Vukovi} je rekao da je naj-

bitnije da se vlast i opozici-

ja "ne spore da su sve crkve i sve

vjerske zajednice odvojene od

dràve i da ih dràva podjed-

nako pomaè stvaraju}i uslove

da qudi vjeroispovijest, kao

li~no pravo, ispoqavaju na pot-

puno slobodan, ni~im ograni-

~en na~in#. ¥

U NOVOM USTAVU CRNE GORE

Izostaju jezik i crkva

PRI[TINA - Predstav-

nica evropskog Instituta za

bezbjednosne studije Xudi Bat

rekla je da bi u slu~aju izbora

u Srbiji bilo logi~no da se do-

no{ewe rje{ewa za status Ko-

sova odgodi, javila je Beta.

- Kratko odlagawe bilo bi

i u interesu Kosmeta. Stabil-

na i demokratska Srbija u in-

teresu je svih u regionu i, kao

takva, Srbija moè biti kon-

struktivan partner za Kosovo

- rekla je Batova u intervju za

ju~era{wi pri{tinski dnev-

nik "Kosova sot#. Ona je oci-

jenila i da eventualno odlaga-

we ne}e ugroziti sigurnost u

regionu, ali je istakla da ono

"ne}e doprinijeti izgradwi

uzajamnog po{tovawa i povje-

rewa me|u etni~kim zajednica-

ma na Kosovu kao i sigurnosti

mawina#. Nesigurnost na duè

vrijeme, kako je rekla Xudi Bat,

ima i negativan uticaj na eko-

nomije Srbije i Kosmeta, jer

iskqu~uje mogu}nost da vlade

u Beogradu i Pri{tini rade na

rje{avawu realnih problema

svojih gra|ana, kao {to je neza-

poslenost. ¥

INSTITUT ZA BEZBJEDNOSNE STUDIJE O KOSMETU

Izbori odga|aju pregovore

KIDMEN U PRI[TINI

Holivudska zvije-

zda Nikol Kidmen do-

{la je ju~e u posjetu

Kosovu i Metohiji.

Prilikom ju~era{weg

boravka u Pri{tini,

Kidmenova je srela i

biv{u pripadnicu sr-

pskog dràvnog vrha

Nata{u Mi}i}.

Nikol Kidmen je

ambasador dobre voqe

UNIFEM-a postala u

januaru ove godine, a

dvodnevna posjeta Ko-

smetu je wena prva mi-

sija u tom svojstvu.

PODGORICA - Mandatar

za sastav nove crnogorske vlade

@eqko [turanovi} ponudio je

ministarki za evropske integra-

cije Gordani \urovi} da bude

potpredsjednik za evropske in-

tegracije, objavile su danas pod-

gori~ke "Vijesti#.

List je naveo da bi \uro-

vi}eva u slu~aju da poslije

konsultacija sa Socijaldemo-

kratskom partijom ne do|e do

zna~ajnije racionalizacije

vlade i bude zadràno mini-

starstvo za evropske integra-

cije, u novoj vladi bila ruko-

vodilac procesa saradwe Cr-

ne Gore i Evropske unije. ¥

\urovi}evu za vicepremijera

PRIJEDLOG MANDATARA NOVE CRNOGORSKE VLADE

WUJORK - O{tre sankcije

koje je Savjet bezbjednosti Uje-

diwenih nacija uveo u subotu

Sjevernoj Koreji, osim mogu}ih

ozbiqnih posqedica po bezbjed-

nost ionako ne pretjerano mir-

nog regiona Isto~ne Azije, otvo-

rile su me|u politi~arima i na-

u~nicima ozbiqnu dilemu {ta

~initi sa drugim zemqama koje

teè tituli nuklearne sile, ja-

vio je Tanjug.

Stru~waci procjewuju da

presedan koji je po~etkom nedje-

qe na~inila Sjeverna Koreja is-

probav{i nuklearnu bombu, su-

{tinski, predstavqa novo po-

glavqe u trci za naoruàwe, u

kojem }e posjedovawe atomske

bombe predstavqati glavno sred-

stvo odvra}awa potencijalnih

agresora.

Istraìvawa najrazli~iti-

jih agencija, od obavje{tajnih

slu`bi do Me|unarodne agenci-

je za atomsku energiju (IAEA),

upozoravaju da na svijetu trenut-

no postoji 49 dràva koje imaju

tehni~ke mogu}nosti da naprave

atomsku bombu, te da neke od wih

~ak imaju i potreban materijal.

- Mislim da je zbog toga ~i-

tav paket sankcija Sjevernoj

Koreji tako o{tar. Pjongjang

je ve} izvr{io probu i de fak-

to se svrstao me|u nuklearne

sile, svi|alo se to nekome ili

ne - rekao je za Tanjug jedan za-

padnoevropski diplomata, koji

je èlio da ostane anoniman.

- Ciq sankcija je da se Sje-

verna Koreja natjera da pre-

stane sa probama, ali da se i

drugim dràvama predstave po-

sqedice razvijawa nuklearnog

naoruàwa. Vlasti u Pjongjan-

gu o~ekuju te{ki dani, jer ni-

ko sebi ne smije da dozvoli da

odustane - dodao je ovaj diplo-

mata.

Rezolucija 1718 koju su usvo-

jile ~lanice Savjeta bezbjed-

nosti odnosi se samo na zabra-

nu trgovinu oru`jem, te finan-

sijske mjere protiv osoba ukqu-

~enih u razvoj nuklearnog oru`-

ja u Sjevernoj Koreji. Spisak

robe sa kojom Sjeverna Koreja

od danas ne}e mo}i da trguje

ukqu~uje tenkove, ratne brodo-

ve, borbene avione, te luksuzne

artikle, sve ukupno na 40 stra-

na gusto kucanog teksta. Me|u

tim drugim dràvama se naro-

~ito pomiwe Iran.

Islamska republika je po-

sqedwih godina uloìo zna~aj-

na sredstva za ubrzavawe nukle-

arnog programa, obja{wavaju-

}i takav potez èqom da pro-

izvodwu energije sa glavnog iz-

voznog proizvoda, nafte, preba-

ci na jeftiniji uranijum, ~ije

se zalihe u rudniku Saghand na

sjeveroistoku zemqe procjewu-

ju na oko 5.000 tona.

Teheran uporno tvrdi da je

~itav nuklearni program usmje-

ren iskqu~ivo u civilne svrhe,

te da }e ruski reaktori snage

1.000 megavata u Bu{ehru, i po-

strojewa za dobijawe oboga}e-

nog uranijuma u Araku i I{-

fahanu sluìti iskqu~ivo u

civilne, odnosno medicinske

svrhe. ¥

ponedjeqak, 16. oktobar 2006. SVIJET

9POSLIJE REZOLUCIJE SAVJETA BEZBJEDNOSTI O SJEVERNOJ KOREJI

Dok Japan, Australija i Ju`na Koreja

pozdravqaju Rezoluciju Savjeta

bezbjednosti UN o uvo|ewu sankcija

Sjevernoj Koreji, Kina odbija da

u~estvuje u svemu tome

P O S Q E D W A

vijest iz Moskve,

koja je uzburkala

svjetsku javnost, je-

ste brutalno ubi-

stvo opozicione no-

vinarke Ane Polit-

kovskoje. Ne treba

govoriti, da je na-

silna smrt svakog

~ovjeka, a posebno

ène, majke i zama-

lo bake (Viktorija,

k}erka ubijene Ane

Politkovskoj, tre-

ba da porodi ba{ ovih dana)

naravno je zlodjelo, i izvr-

{ilac ovog gnusnog ~ina na-

ravno mora da bude izveden

pred lice pravde.

Ali treba ovaj doga|aj po-

gledati i iz drugog ugla - na

~iji mlin lije vodu smrt ne-

sretne Ane? Na prvi pogled,

koji, do rije~i, iz svih svojih

snaga forsiraju zapadne medi-

je, zvani~nici i wihove pri-

stalice u Rusiji, sve je kri-

stalno jasno: opoziciona novi-

narka, èstoki kriti~ar po-

litike aktuelne Vlade i da-

na{weg predsjednika Putina,

naravno je `rtva upravo svo-

jih suparnika - ili aktuelnih

politi~ara koji su se na{li

na Aninom novinarskom "ni-

{anu#, ili ruskih patriota,

koji su ve} odavno proglasili

doti~nu Anu svojim neprija-

teqem. Mislim, na prvi po-

gled sve je maksimalno jasno -

Ana se borila protiv Puti-

novog reìma, pa reìm, ili

svojima rukama, ili na neki

drugi na~in, likvidirao svog

neprijateqa, tj. Anu Polit-

kovskaju. Ponavqam, ba{ tako

izgleda slika ~itavog doga|a-

ja, koju nam serviraju pripad-

nici "liberalne demokrati-

je# sa Zapada.

Ali, ako pogledate malo

dubqe, odmah }ete shvatiti da

nije sve tako jednostavno, ka-

ko poku{avaju predstaviti na-

{i "prijateqi# sa Zapada.

Dakle, na razmi{qawe me

navodi ~itav niz nekih ~ud-

nih okolnosti.

Kao prvo, ve} nakon neko-

liko sati po{to je stigla vi-

jest o ubistvu Ane, ovim povo-

dom su se oglasili gotovo svi

zapadni mediji i ~elnici ra-

znoraznih nevladinih i vla-

dinih organizacija i institu-

cija, mada je svima poznato da

se na Zapadu vikendom odmara

i to uglavnom van grada uz is-

kqu~en TV. Naravno, pale su

te{ke rije~i - da su slobode

medija a i qudska prava u Ru-

siji ugroèni, da je ovo var-

varski ~in, da }e svijet traì-

ti odgovornost ruskih vlasti

i da }e pa`qivo pratiti is-

tragu.

Ne}u da kaèm da su svi

oni bili vidoviti pa znali da

}e se tako ne{to desiti, ali

ipak ovakva brzina reakcije

izgleda malo ~udno, barem za

mene. Na neki na-

~in to me podsje}a

na zloglasnu sara-

jevsku pijacu Mar-

kale, gdje su novi-

narske ekipe ra-

znoraznih Si-En-

Ena, Ej-Bi-Sija i

ostalih stigle 30

sekundi nakon eks-

plozije.

Ako nastavimo

sa paralelama iz-

me|u Markala i

smr}u Ane, do}i

}emo i do drugog pitawa - ko

je vi{e dobio od ~itave pri-

~e? Srbi, koji su navodno ga-

|ali tu pijacu u Sarajevu, do-

bili su brutalno bombardo-

vawe od strane NATO-a,

ofanzivu muslimano-hrvat-

skih snaga, koju je podrào taj

isti NATO i na kraju su iz-

gubili oko tre}ine tada{we

teritorije Republike Srpske.

Wihovi tada{wi neprijate-

qi dobili su pozitivnu me-

dijsku pa`wu, imix "`rtava

velikosrpske agresije# i raz-

log za kukawe u stilu "help

Boznija#. Maltene istu sliku

mi imamo i u slu~aju Ane Po-

litkovskoje, i sada }u obja-

sniti za{to. Kao prvo, list

"Novaja gazeta# za koji je Ana

radila i gdje su izlazili we-

ni kriti~arski ~lanci, imao

je relativno mali tira` - sa-

mo 171 hiqada primjeraka sed-

mi~no, {to je za Rusiju sa bro-

jem stanovnika oko 140 mili-

ona maltene ni{ta. Radi pri-

mjera, mogu da kaèm da je dje-

~iji ~asopis "Bravo# ima du-

plo ve}i broj primjeraka. Da-

kle, smrt Ane digla je toli-

ku pra{inu koju nikada nije

mogao da digne bilo koji wen

najopozicioni ~lanak. Kao

drugo, Zapad, koji je u posqed-

we vrijeme sve vi{e i vi{e se

zabriwava za opstanak i ja~a-

we Rusije, dobio je u svoj ru-

kav keca - sada ve} je mogu}e

ucjewivati Moskvu zbog na-

vodne "cenzure u medijima#,

"ubistva opozicionih novi-

nara#, "stawu qudskih slobo-

da i prava# i sli~no. Kao tre-

}e, na{a malobrojna doma}a

opozicija koja od 1991. gura

Rusiju u "zagrqaj# NATO i

SAD, sada je dobila medijsku

pa`wu, koja joj je jako nedosta-

jala u posqedwe vrijeme, im-

ix `rtve i {to najbitnije -

simbol, ikonu svete Ane, ubi-

jene zbog pripadnosti opozi-

ciji. Zar ovo ne li~i na Mar-

kale u novom izdawu?

A sada da vidimo, {ta je

dobila vlast, koja se okrivqu-

je zbog ubistva Politkovsko-

je? Ni{ta, osim problema, i

to problema koji su ozbiqni-

ji od onih {to je woj, odnosno

vlasti, pravila ubijena Ana

svojima radovima.

I sada da samo jo{ jednom

ponovim pitawe - na ~iji mlin

se lije voda? ¥

POGLED IZ RUSIJE

MOSKOVSKE MARKALE

Pi{e Anatolij

POMORCEV

PODIJEQENE KOM[IJE

SEUL - Reakcije kom{ija Sjeverne Koreje povodom rezolu-

cije Ujediwenih nacija o sankcijama toj zemqi zbog nepo{to-

vawa zabrane nuklearnih proba su podijeqene - Japan i Austra-

lija pripremaju za kaznene mjere, Ju`na Koreja pozdravqa re-

zoluciju, a Narodna Republika Kina odbija da u~estvuje u sve-

mu tome, javio je Tanjug.

Japanski premijer [inzo Abe je pozdravio rezoluciju koju

je Savjet bezbjednosti UN usvojio u subotu i poru~io kako we-

gova zemqa razmatra i sopstvene mjere.

Premijer Abe je tu ubrojio pomo} ameri~kim snagama pri

kontroli trgova~kih brodova koji isplovqavaju i uplovqavaju

u vode Sjeverne Koreje, javio je AP pozivaju}i se na japansku

novinsku agenciju Kjodo wuz.

\ Paju: Sjevernokorejci na osmatra~nici

BAGDAD - Najmawe 46 su-

nita je ubijeno u {iitsko-su-

nitskim sukobima sjeverno od

Bagdada tokom vikenda, pa se

ukupni broj `rtava posqed-

wih sekta{kih sukoba popeo

na 63, saop{tilo je ju~e ira~-

ko Ministarstvo unutra{wih

poslova, prenio je Tanjug.

Tri policajca ubijena su

rano ujutro u napadu pobuwe-

nika talibana u provinciji

Kost na jugoistoku Avganista-

na, nedaleko od granice sa Pa-

kistanom.

Nekoliko sati kasnije u

eksploziji bombe pored puta

ju`no od grada Herata, najvje-

rovatnije namijewenoj vozilu

sa ~lanovima zapadwa~ke fir-

me za obezbje|ewe, poginulo je

dvoje civila, javile su svjetske

novinske agencije.

Predstavnika u skup{ti-

ni provincije Kandahar Mo-

hameda Junusa Hoseinija ubi-

li su naoruàni motorcikli-

sti u gradu Kandaharu, na jugu

zemqe. Tom prilikom su rawe-

na tri civila.

U me|uvremenu, nema no-

vih informacija o prekju~e-

ra{woj otmici italijanskog

fotoreportera Gabriela Tor-

sela. Komandant Luk Nitig,

portparol snaga NATO u Ka-

bulu, je saop{tio da je drugi

reporter obavijestio o otmi-

ci Torsela koji nije bio na

spisku slu`be za {tampu Ali-

janse, koja nije finansirala

wegovu misiju.

Italijansko ministarstvo

spoqnih poslova ju~e je saop-

{tilo da se nestanak itali-

janskog fotoreportera u Avga-

nistanu Gabriela Torsela vo-

di kao "otmica#.

- Sve ukazuje da se radi o

otmici - re~eno je Frans pre-

su u pres slu`bi ministarstva.

Avganistanska agencija

Paxvok prenijela je preksi-

no} da je naoruàni napada~

kidnapovao italijanskog fo-

toreportera navodno zbog sum-

we da je umije{an u {pijuna-

ù i saop{tila wegovo ime.

Urednik italijanskog on-

lajn ~asopisa "Pis reporter#

Mazo Notorijani rekao je ita-

lijanskoj dràvnoj televizi-

ji da je Torselo telefonom

kontaktirao bolnicu u La-

{kar Gahu.

Kako je rekao, Torselo je

to u~inio vjerovatno da bi

obavijestio vlasti o otmici

i dodao da se zna da se novinar

do ~etvrtka nalazio na jugu

Avganistana, teritoriji koju

kontroli{u talibani.

Italijanska vojska potvr-

dila je sino} da je Torselo bio

angaòvan u Avganistanu, kao

i da ne mogu da stupe u kontakt

sa wim. ¥

SANKCIJE KAO OPOMENASANKCIJE KAO OPOMENASANKCIJE KAO OPOMENASANKCIJE KAO OPOMENASANKCIJE KAO OPOMENASANKCIJE KAO OPOMENASANKCIJE KAO OPOMENASANKCIJE KAO OPOMENASANKCIJE KAO OPOMENASANKCIJE KAO OPOMENA

U NEKOLIKO ODVOJENIH NAPADA U AVGANISTANU

NAJMAWE 46 POGINULIH

Za sada nema informacija o otmici italijanskog

fotoreportera Torsela, osim tvrdwi zvani~nog Rima

da je rije~ o kidnapovawu wihovog novinara

POSLIJE USVAJAWA ZAKONA O GENOCIDU

NAD JERMENIMA

[irak izrazio àqewe Erdoganu

ANKARA - Turski premijer Rexep Tajip Erdogan izjavio je

ju~e da mu je predsjednik Francuske @ak [irak izrazio "à-

qewe# zbog usvajawa u Dowem domu francuskog parlamenta pri-

jedloga zakona o genocidu nad Jermenima, prenijela je Beta.

- [irak mi je ju~e (u telefonskom razgovoru) izrazio à-

qewe i kazao da mi daje za pravo kada je rije~ o reakciji na tekst

zakona kojim se zabrawuje negirawe genocida nad Jermenima u

Prvom svjetskom ratu u Turskoj - rekao je Erdogan.

Kako prenosi agencija Anadolija, prema wegovim rije~ima,

francuski predsjednik }e "u~initi sve {to moè u daqem pro-

cesu# usvajawa zakona.

Prijedlog teksta koji je usvojen u parlamentu bi}e prvo pre-

do~en gorwem domu, Senatu, da bi zatim bio stavqen na drugo

glasawe odnosno kona~no usvojen.

Erdogan je jo{ jednom o{tro kritikovao prijedlog tog za-

kona, ocjewuju}i da su francuski poslanici "napravili ozbiq-

nu gre{ku usvajaju}i primitivan zakon#.

- Ako Francuska ne odustane od tog zakona, ona je ta koja }e

biti na gubitku, a ne Turska - ponovio je turski premijer.

Zvani~na Ankara je ranije upozorila Francusku da bi zbog

pomenutog nacrta zakona moglo da do|e do krize u bilateral-

nim odnosima, {to bi se odrazilo i na ekonomske odnose dvije

zemqe. ¥

\Istanbul: Protest pred francuskom

ambasadom

BAGDAD - Tri ameri~ka

vojnika ubijena su ju`no od

Bagdada, a pobuwenici su iz-

veli neuspio atentat u ira~-

koj prijestonici na podsekre-

tara ira~kog ministarstva

unutra{wih poslova Hala

[akira Salima, prenio je

Tanjug.

Ameri~ki vojnici strada-

li su u subotu kada je wihovo

vozilo ju`no od Bagdada ak-

tiviralo bombu postavqenu

pored puta, saop{tile su da-

nas ameri~ke snage u Iraku.

Tokom oktobra je ubijeno

vi{e od 40 ameri~kih vojni-

ka u Iraku i ako se ta ten-

dencija nastavi ovaj mjesec

bi mogao biti najkrvaviji za

ameri~ke snage od januara

2005. Svakodnevno dva ili tri

ameri~ka vojnika ginu u Ira-

ku, prenio je Rojters. Portpa-

rol ameri~kih snaga u Iraku

general Vilijam Kaldvel u

pro{lonedjeqnom obra}awu

novinarima je pripisao po-

rast smrtnih slu~ajeva poja-

~anom nasiqu za vrijeme sve-

tog muslimanskog mjeseca ra-

mazana, agresivnijim opera-

cijama ameri~kih jedinica u

Bagdadu i riskantnijim mi-

sijama protiv sektarskih

eskadrona smrti.

Podsekretar Ministar-

stva unutra{wih poslova Ha-

la [akir Salim preìvio je

eksploziju mine pored puta u

bagdadskom predgra|u Mu-

stansirija u kojoj su poginu-

la wegova dva tjelohraniteqa

i tri prolaznika, saop{tio je

policijski kapetan Mohamed

Abdul Gani. ¥

NEUSPJELI ATENTAT NA IRA^KOG

MINISTRA U BAGDADU

Ubijena tri Amerikanca

ponedjeqak, 16. oktobar 2006.CRNA HRONIKA

CJB BAWA LUKA

10

Ukradena dva

"

golfa"

[AMAC - U te{koj saobra-

}ajnoj nesre}i koja se rano ju-

~e dogodila na pru`nom prela-

zu u Crkvini kod [amca pogi-

nule su tri osobe. @ivote su

izgubili @eqka Staji} (36),

Zoran Ganilovi} (31), oboje iz

[amca i Zoran Bosi} (20) iz

Gorwe Slatine.

Nesre}a se dogodila ju~e

oko ~etiri ~asa i 30 minuta na

pru`nom prelazu u Crkvini.

Pretpostavqa se da je za vola-

nom bio Zoran Bosi}. Na wih

je naletio putni~ki voz koji sa-

obra}a na relaciji Bawa Luka

- [amac.

Od silnog udara, predwa

strana bijelog "golfa# je pot-

puno smrskana, pa je te{ko utvr-

diti ko je sjedio za upravqa-

~em.

Voz koji je ulazio u [amac,

silovito je udario predwi kraj

vozila i nosio ga kilometar.

Zatim je smrskani automobil

pao u duboki kanal. Niko od po-

ginulih putnika nije ispao iz

vozila.

Pomenuti pru`ni prelaz u

ovom kraju nazivaju "grobnica#,

jer je za kratko vrijeme na tom

mjestu ìvot izgubio veliki

broj qudi. Na pru`nom prela-

zu bez rampe, ~ija signalizaci-

ja naj~e{}e ne radi, ~esti su

udesi u kojima je poginulo na

desetine lica. Gra|ani se s pra-

vom pitaju koliko qudi

treba da pogine da bi se ne-

ko sjetio da postavi signa-

lizaciju i rampu.

âk i ako je pru`na sig-

nalizacija bila ispravna, ju~e

na ovom prostoru nije bilo

elektri~ne energije. Bez ram-

pe, na prelazu se uz mawu neo-

preznost voza~a, doga|aju ova-

kve tragedije.

Za nesre}u se saznalo tek

ju~e oko devet ~asova, pa zva-

ni~nih podataka i informaci-

ja o uzrocima nesre}e nismo mo-

gli dobiti. Istragu o ovoj te-

{koj saobra}ajnoj nesre}i vode

ministarstva unutra{wih po-

slova [amac i Doboj, a zvani~-

no saop{tewe bi}e izdato na-

knadno.

¥ V. ANTI]

TROJE QUDI STRADALO U TE[KOJ SAOBRA]AJNOJ NESRE]I U CRKVINI KOD [AMCA

SMRT NA PRU@NOM PRELAZUNesre}a se dogodila ju~e oko ~etiri ~asa i 30 minuta.

@ivote su izgubili @eqka Staji} (36), Zoran

Ganilovi} (31), oboje iz [amca i Zoran Bosi} (20)

iz Gorwe Slatine

\Crkvina: Smrskano vozilo prona|eno tek

~etiri ~asa poslije nesre}e

ISTO^NO SARAJEVO -

Isto~no Sarajevo se nerijetko

tretira kao podru~je obra~una

"èstokih# momaka i ~estih

pucwava, u kome nisu strana ni

razbojni{tva najteè vrste.

Prema podacima Centra jav-

ne bezbjednosti Isto~no Sara-

jevo, u ovom regionu proteklih

pet godina zabiqeèno je 114

razbojni{tava.

- Najvi{e razbojni{tava za-

biqeèno je 2002. i 2005. godi-

ne, 13 odnosno 24. Iz toga je ja-

sno da je kriminalitet ove vr-

ste u porastu. Lani je "najne-

mirnije# bilo na podru~ju So-

koca, gdje je po~iwena tre}ina

djela, a najmirnija je bila Is-

to~na Ilixa gdje se dogodilo

jedno razbojni{tvo - rekla je za

"Glas Srpske# portparol Cen-

tra javne bezbjednosti Isto~no

Sarajevo Danka Te{i}.

Te{i}eva je kazala da je broj

razbojni{tava u pro{loj, u od-

nosu na 2002. godinu ve}i za 84,6

odsto.

- Najorganizovanije razboj-

ni{tvo dogodilo se krajem av-

gusta u Bukovoj Glavi kod Han

Pijeska kada je ukradeno 1,8 mi-

liona maraka iz vozila "Pavlo-

vi} banke# iz Bijeqine. Pqa~-

ku je po~inila grupa naoruà-

nih i maskiranih kriminalaca

koja je raspolagala informaci-

jama o koli~ini i na~inu pre-

voèwa novca - kazala je Te{i-

}eva.

Ona je dodala da je sli~no

razbojni{tvo osuje}eno ispred

"Nove banke# u Isto~nom No-

vom Sarajevu kada je poku{ana

otmica oko 2,2 miliona maraka.

Ova banka je bila meta razboj-

ni{tva i tokom 2002. godine ka-

da je ukradeno 280.000 maraka.

Te{i}eva kaè da

postoje nagovje{taji

da su razbojni{tva u

Bukovoj Glavi i osuje-

}eni napad ispred

"Nove banke# po~ini-

li kriminalci iste

ili sli~ne grupi.

Meta razbojni-

{tva su naj~e{}e

privatni i dràvni

objekti koji posluju

sa gotovim novcem,

odnosno banke, pro-

davnice, kladionice,

benzinske pumpe, ho-

teli i privatne ku}e

imu}nijih qudi.

Prema rije~ima

portparola policije nadle`nim

tuìla{tvima je prijavqeno 20

maloqetnika i 16 osoba koje su

policiji poznate od ranije.

- Gotovo polovinu ili pre-

ciznije 48,8 odsto razbojni{ta-

va po~inili su maloqetnici.

Rije~ je o dobro organizovanim

grupama maloqetnika koji ova

djela izvr{avaju ili samostal-

no ili u saradwi sa "starim#

kriminalcima - navodi Danka

Te{i}.

Prema wenim rije~ima, ma-

loqetnici se na zadràvaju sa-

mo na svojoj op{tini.

- Nije rijetkost da i razboj-

nici iz Kantona Sarajevo "pro-

{etaju# po op{tinama koje po-

kriva na{ Centar i opqa~kaju

ne{to. Razbojni{tvo, kao uo-

stalom i druga krivi~na djela,

ne poznaju me|uentitetsku li-

niju. Do ovih podataka se do-

{lo razmjenom informacija iz-

me|u na{e i federalne polici-

je - kazala je Te{i}eva i doda-

la da se, bez obzira na trend

rasta ovih krivi~nih djela, mo-

è re}i da je policija uspje-

{na, jer je rasvijetlila oko 75

odsto prestupa.

¥ @. DOMAZET

RAZBOJNI[TVA NA PODRU^JU ISTO^NOG SARAJEVA

LOPOVI NE POZNAJU GRANICE

Meta razbojni{tva su naj~e{}e banke, prodavnice,

kladionice, benzinske pumpe, hoteli i privatne

ku}e imu}nijih qudi. Nije rijetkost ni da razbojnici

iz Kantona Sarajevo

"

pro{etaju" po op{tinama koje

pokriva CJB Isto~no Sarajevo

\ Danka Te{i}: Najmirnija

Isto~na Ilixa

STATISTIKA

Tokom ove godine na pod-

ru~ju Centra javne bezbjedno-

sti Isto~no Sarajevo dogodi-

la su se ~etiri razbojni{tva,

od kojih su tri izvr{ila nepo-

znata lica. Te{i}eva tvrdi da

su sva razbojni{tva rasvije-

tqena.

- Ove godine dva su razboj-

ni{tva bila u Isto~nom No-

vom Sarajevu, a po jedno u Is-

to~noj Ilixi i Palama. Nad-

le`nom tuìla{tvu prijavqe-

no je {est lica me|u kojima su

i vi{estruki povratnici u vr-

{ewu ovih krivi~nih djela V.

D. (20) i D. B. (16) - precizira-

la je Te{i}eva.

BAWOLU^KOJ polici-

ji prijavqene su kra|e dva

"golfa 2#, saznajemo u Centru

javne bezbjednosti Bawa Luka.

Lopovi su u no}i izme|u

petka i subote, ukrali auto-

mobil ove marke koji je bio

parkiran ispred zgrade u uli-

ci \ure \akovi}a. Vlasnik B.

S. o{te}en je za pet hiqada

maraka. No} ranije, ukraden

je "golf# u ulici Bra}e Jugo-

vi}a, vlasni{tvo Z. D. kome je

nanesena {teta od tri hiqade

maraka. Dva automobila su

istovremeno bila na udaru

provalnika, a policija je zbog

sumwe u neregularnost, oduze-

la ~etiri vozila.

¥ V. J.

KRIMINALISTI^KA

policija istraùje razloge tu-

~e koja se dogodila u bawolu~-

kom Studentskom domu "Ni-

kola Tesla# u ulici Majke Ju-

govi}a, saznajemo u Centru jav-

ne bezbjednosti Bawa Luka.

Tu~a je izbila u subotu, u

ranu zoru u 3 ~asa i 40 minu-

ta. U obra~unu su u~estvova-

la trojica stanara student-

skog doma I. T. (22), B. M. (23)

i V. P. (23). Sa druge strane

su bili D. ]. (19), A. R. (23)

i P. S. (19) koji su u tu~i lak-

{e povrije|eni o ~emu se iz-

jasnio deùrni qekar u ba-

wolu~kom Klini~kom cen-

tru. Oni su poslije ukazane

qekarske pomo}i pu{teni na

ku}no lije~ewe.

¥ V. J.

Tu~a u

"

studewaku"

NARODNA SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE

Preminuo Ranko Savi}

BAWA LUKA - Narodni

poslanik kluba poslanika

Partije demokratskog pro-

gresa Ranko Savi} iznenada

je preminuo u petak, 13. okto-

bra, u 53. godini ìvota.

- Komemorativna sjedni-

ca povodom smrti Ranka Sa-

vi}a odrà}e se danas u 13

~asova u Narodnoj skup{ti-

ni Republike Srpske. Ranko

Savi} bi}e sahrawen sutra,

17. oktobra u 13 ~asova na mje-

snom grobqu u selu Krekovi u

op{tini Nevesiwe - navodi se u saop{tewu Sekreta-

rijata republi~ke Narodne skup{tine.

Ranko Savi} ro|en je 18. marta 1954. godine u selu

Krekovi. U Mostaru je zavr{io Ma{inski fakultet,

a bio je poslanik petog i {estog saziva Narodne skup-

{tine Republike Srpske.

¥ S. Mi.

\

KOTOR VARO[ - Ro|aci

[aban i Rahim ]osi} iz Trav-

nika poginuli su ju~e oko 11 ~a-

sova i 30 minuta na Vla{i}u, u

{umi zvanoj Prelivoda - Bila.

Ovo je "Glasu Srpske# po-

tvrdio okru`ni tuìlac bawo-

lu~kog tuìla{tva Rajko Daki}.

- ]osi}i su stradali u eks-

ploziji zaostale mine. Istovre-

meno povrije|eni su Hajrudin

Selava iz Travnika, ina~e ro-

|ak stradalih ]osi}a i Zoran

Jokanovi} iz Kotor Varo{a -

rekao je Rajko Daki}.


radnik [umskog gazdinstva "Vr-

bawa# iz Kotor Varo{a Zoran

Jokanovi} bio je sa trojicom

Travni~ana u {umi gdje su obi-

qeàvali stabla za sje~u. Jedan

od ~etvorice {umskih radnika

nagazio je na minu, koja je eksplo-

dirala i na mjestu ubila [aba-

na i Rahima ]osi}a, a Selavu i

Jokanovi}a ranila. Dvojica ra-

wenih uspjeli su da se izvukli i

spuste do podru~ja gdje su, na wi-

hov poziv, stigla sanitetska ko-

la iz travni~ke bolnice.

- Jokanovi} je zadràn na li-

je~ewu u bolnici u Travniku i

prema posqedwim informaci-

jama qekara izvan je ìvotne

opasnosti. Selavi je, tako|e, uka-

zana pomo}, ali se on sa polici-

jom vratio do mjesta nesre}e -

rekao je Daki}.

Na lice mjesta, radi uvi|a-

ja oti{la je ekipa iz bawolu~-

kog Centra javne bezbjednosti.

Podru~je gdje se nalaze strada-

li ]osi}i udaqeno je oko 30 ki-

lometara od Kotor Varo{a, a

zbog nepristupa~nosti terena

ekipa je morala duè da pje{a-

~i. U pomo} je pristigla i poli-

cija iz Travnika.

Me|utim, Daki} kaè da su

stigli na oko 800 metara od ti-

jela ali im je nare|eno da se vi-

{e ne pribliàvaju dok demi-

nerske ekipe ne o~iste teren,

jer se pretpostavqa da je tu min-

sko poqe.

Tek poslije ~i{}ewa terena

i uklawawa svih mina bi}e oba-

vqen uvi|aj.

Do zakqu~ewa ovog broja, uvi-

|aj nije bio zavr{en, pa se ne is-

kqu~uje mogu}nost da se do stra-

dalih do|e tek danas zbog smawe-

ne vidqivosti u {umi.

¥ V. J.

NESRE]A NA VLA[I]U

Mina ubila ro|ake

BIJEQINA - U saobra}aj-

noj nesre}i koja se dogodila u

selu Batkovi} kod Bijeqine u

subotu oko 17 ~asova, poginuo je

78-ogodi{wi Vaso ôli}.

- Automobil "ford sijera#,

kojim je upravqao M. N. (23) iz

Batkovi}a, udario je nesre}nog

biciklistu koji je izlazio sa

sporednog na glavni put - potvr-

dio je portparol CJB Bijeqina

Dragomir Peri}. Uvi|aj su oba-

vili tuìlac Okru`nog tuì-

la{tva i policajci iz Bijeqi-

ne. Istraga o uzroku nesre}e je

u toku. ¥ V. Je.

BIJEQINA

Poginuo biciklista

CJB DOBOJ

Krali naftu,

obu}u, alat

DOBOJ - Policajci iz Modri~e su utvr-

dili da J. M. (34) iz Dowe Lupqanice kod

Dervente u svom "fordu# vozi 115 litara

nafte ukradene iz kamiona Milo{evqani-

na V. J. kod Modri~e.

Protiv J. M. bi}e podnesen izvje{taj

Okru`nom tuìla{tvu u Doboju zbog osno-

vane sumwe da je po~inio kra|u.

Policija iz Broda uhapsila je u tom gra-

du B. M. (28) iz Nove Gradi{ke u Hrvatskoj,

jer je odbio da se podvrgne alkotestu i pre-

dala ga nadle`nom sudiji za prekr{aje.

Sa {tanda STR "Ma{a# vlasnika N. K.

na zelenoj pijaci u Brodu ukradena je obu-

}a u vrijednosti 700 maraka, a iz pomo}ne

zgrade vlasnika V. E. u Luànima kod Der-

vente alat vrijedan 800 maraka.

¥ Sl. P.

ISTRAGA O SILOVAWU

MALOQETNICE

Uhap{en

jo{ jedan

nasilnik

DERVENTA - Nastavqaju}i

istragu o silovawu ~etrnaesto-

godi{we djevoj~ice u Derventi,

policija je uhapsila i devetog

nasilnika, saznaje na{ list u

Centru javne bezbjednosti Doboj.

- Zbog sumwe da je po~inio

krivi~no djelo polno nasiqe nad

djetetom u petak uve~e, na zahtjev

derventske policije, u Dowim

Smrti}ima kod Prwavora, uhap-

{en je D. \. (22) i predat poli-

ciji u Derventi isto ve~e - re~e-

no je u Centru javne bezbjednosti

Doboj.

I on }e biti predat doboj-

skom Okru`nom tuìla{tvu ko-

je vodi istragu za zlostavqawe

djevoj~ice, koje je {okiralo mje-

{tane Dervente.

U petak je tuìla{tvo saop-

{tilo da su {estorica iz Der-

vente pritvorena i to S. R. (19),

S. S. (20), B. \. (20) zbog sumwe

da su silovali djevoj~icu, a S. K.

(19), D. G. (22) i D. P. (22) zbog

polnog nasiqa nad djetetom.

Okru`no tuìla{tvo je pod-

nijelo prijedlog za pokretawe

pripremnog postupka protiv ma-

loqetnih D. \. i A. T. zbog kri-

vi~nog djela silovawa maloqet-

nice. Oni su saslu{ani u prisu-

stvu radnika iz Centra za soci-

jalni rad i roditeqa, a socijal-

ni radnik je razgovarao i sa `r-

tvom nasiqa.

Do sada se otkrilo da su na-

silnici djevoj~ici dali drogu, a

potom je silovali u jednoj ku}i.

Iz dobro obavije{tenih izvora

saznajemo da je ova grupa djevoj-

~icu vi{e puta seksualno zlo-

stavqala u posqedwa ~etiri mje-

seca. Oni su ~ak video-kamerom

na mobilnom telefonu snimali

scene, a taj snimak je putem MMS

poruka kruìo Derventom neko-

liko dana na kojoj se vidi lice

djevoj~ice. U policiji saznajemo

da je u petak poslije pritvarawa

nasilnika, G. P. (23), brat jednog

od osumwi~enih za polno nasiqe

nad djetetom, prijetio porodici

`rtve zbog ~ega je priveden. Is-

traga o ovom slu~aju pokrenuta je

tek kada su roditeqi zlostavqa-

ne djevoj~ice to prijavili poli-

ciji. ¥ V. J.

ponedjeqak, 16. oktobar 2006. CRNA HRONIKA

PODGORICA - Crnogor-

ska policija uhapsila je Vla-

dana D. Kilibardu (32), zapo-

slenog u policijskoj krimina-

listi~koj tehnici, pod sumwom

da je sa ocem Dragoqubom (59)

i bratom Slobodanom (29), re-

zervistom Ministarstva unu-

tra{wih poslova, u~estvovao

u me|unarodnom organizova-

nom lancu prevara, javio je

Tanjug.

Policija je kasno preksi-

no}, zbog sumwe da su sa Kili-

bardama u~estvovali u preva-

rama privela jo{ tri osobe.

Imena te tri osobe, me|u-

tim, zbog tajnosti postupka i

policijske obrade, jo{ nisu sa-

op{tena.

Istragom rukovodi speci-

jalni tuìlac za organizovani

kriminal Stojanka Radovi}, a

policija je utvrdila da su Ki-

libarde dio me|unarodnog lan-

ca, koji preko Srbije vodi do

Bugarske, [vajcarske i drugih

zemaqa.

Kilibarde su optuèni da

su bogatim qudima nudili sku-

pe umjetni~ke predmete, zlato

i nekretnine i uzimali im

avans od 100.000 do 500.000 evra,

nude}i odjednom i vi{e od 1.000

kilograma zlata u polugama.

Crnogorska policija sada

provjerava dva nova slu~aja

prevare sa zlatnim polugama u

kojima su Kilibarde uzeli

avans od 200.000 i pola mili-

ona evra.

Pretresom ku}a i stanova

porodice Kilibarda policija

je prona{la i la`ne zlatne po-

luge. Te poluge su otac i dvoji-

ca sinova, navodno, pokazivali

klijentima.

Prona|eni su i sve`wevi

la`nih nov~anica, kao i pre-

cizno falsifikovana doku-

mentacija vi{e kompanija, ~i-

ji su podaci prikupqeni sa in-

terneta.

Istra`ni sudija Vi{eg su-

da u Podgorici Miroslav Ba-

{ovi} najavio je da }e danas

saslu{ati uhap{ene, Drago-

quba, Vladana i Slobodana

Kilibardu. ¥

U PODGORICI UHAP[ENI DRAGOQUB KILIBARDA I WEGOVA DVA SINA

PREVARE PORODI^NI BIZNISKilibarde optuèni da su bogatim

qudima nudili skupe umjetni~ke

predmete, zlato i nekretnine

i uzimali im avans od 100.000

pa do ~ak 500.000 evra

ZAGREB - Hrvatska polici-

ja ozbiqno je shvatila pri~e o

prikupqawu novca za oru`je za

potrebe hrvatskih snaga, a koji

je, u najblaù ruku, nenamjenski

kori{}en i od ~ega su se oboga-

tili mnogi rukovodioci reì-

ma tada{weg predsjednika Fra-

we Tu|mana.

Na osnovu zahtjeva dràvnog

tuìla{tva, policija je obavi-

la informativni razgovor s biv-

{im trgovcem oru`ja Ferdinan-

dom Juki}em. Povod su wegove

tvrdwe o tajnim ra~unima na ko-

jima se po~etkom devedesetih go-

dina prikupqao novac za odbra-

nu Hrvatske, a koje je iznio u

emisiji "Otvoreno# Hrvatske

televizije. Juki} je u toj emisi-

ji izjavio da posjeduje dokumen-

taciju i bankovne izvode o tran-

sakcijama s tajnih ra~una nami-

jewenih odbrani Hrvatske, kao

i da ima i pismeno nare|ewe da

se u Vukovar ne {aqe oru`je.

Juki} je rekao da je bio pot-

pisnik vi{e do sada nepoznatih

ra~una s kojih se pla}alo oru`-

je, kao i da zna i za druge tajne

ra~une s kojih su obavqene is-

plate za nabavu oru`ja. Polici-

ja je s Juki}em razgovarala u bol-

nici u qe~ili{tu Lipik u za-

padnoj Slavoniji gdje se nalazi

na lije~ewu, a ispitivala ga je

u svojstvu lica koje zna podatke,

a ne u statusu osumwi~enog.

Predsjednik Stjepan Mesi}

koji je po~etkom 90-ih bio u naj-

uèm rukovodstvu HDZ-a, isti-

~e da se naoruàwe Hrvatske,

koje je bila pod embargom, nije

moglo vr{iti na legalan na~in,

pa su se morali nalaziti kana-

li i dobavqati naoruàwe, ali

da problem nisu bili tajni ra-

~uni ve} wihov broj i netran-

sparentno tro{ewe novca o ko-

me se ne zna ni danas, vi{e od de-

set godina nakon rata.

Kao predsjednik Hrvatskog

sabora, Mesi} je pitao pred-

sjednika Tu|mana kako se tro-

{i taj novac, ali je dobio od-

govor da }e se nakon rata na-

praviti bilansi.

- Sada se vidi kako je ko

iza{ao iz rata, jer ima dosta

wih koji su stekli ogromno bo-

gatstvo za nekoliko godina na

nepoznat na~in - rekao je Me-

si}.

On smatra da nadle`ne in-

stitucije moraju utvrditi ko je

za koliko novca bio zaduèn i

{ta je za wega kupio, a koliko

je novca zavr{ilo i na ~ijim

privatnim ra~unima. ¥

ISTRAGA U HRVATSKOJ O NAORU@AVAWU I BOGA]EWU TOKOM RATA

MILIONI U PRIVATNIM XEPOVIMA

Predsjednik Mesi} smatra da nadle`ne institucije

moraju utvrditi ko je za koliko novca bio zaduèn

i {ta je za wega kupio, a koliko je novca zavr{ilo

i na ~ijim privatnim ra~unima

PQA^KA

Hrvatski predsjednik St-

jepan Mesi} izjavio je da jo{

i danas postoje stotine mili-

ona na privatnim ra~unima u

inostranstvu, {to zna~i da

je Hrvatska opqa~kana, jer

se najve}im dijelom radi o

novcu dobivenom od prodaje

stanova kao i od hrvatske di-

jaspore.

BEOGRAD - Tijela 26 Srba

i drugih nealbanaca, iz masovne

grobnice Volujak i sa drugih lo-

kacija, sahrawena su ju~e

na beogradskom grobqu Orlova-

~a, javila je Beta.

Sahrani su, pored vi{e sto-

tina ~lanova porodica ubijenih,

prisustvovali predsjednica Ko-

ordinacionog centra za Kosovo

i Metohiju Sanda Ra{kovi}-

Ivi}, generalni inspektor

MUP-a Srbije Vladimir Boò-

vi} i predsjednik Udruèwa ne-

stalih i kidnapovanih Simo

Spasi}.

UNMIK je prekju~e predao

tijela 29 osoba kidnapovanih

1998. i 1999. godine iz sela Op-

teru{a i Retimqe, u op{tini

Orahovac na Kosovu. U Beogra-

du je ju~e sahraweno wih 26, jer

su tri tijela, na zahtjev porodi-

ca sahrawena u Ni{u i Plavu.

Me|u predatim su i tijela

dvanaesto~lane porodice Ko-

sti}, ~ija je sudbina do sada bi-

la nepoznata.

Predsjednik Komisije za ne-

stala lica Vlade Srbije Veqko

Odalovi} ocijenio je da je iden-

tifikacija tijela trajala osam

godina, zbog opstrukcije privre-

menih institucija na Kosovu.

Do sada je ~lanovima porodi-

ca predato 213 tijela kosovskih

Srba, dok se za jo{ oko 700 ote-

tih jo{ traga. ¥

NA BEOGRADSKOM GROBQU ORLOVAÂ

Sahrawena tijela iz Volujka

Porodice o~ajne: Identifikacija trajala osam

godina

PODGORICA - Mladi ko-

{arka{ "Danilovgrada# Petar

Vukasojevi} umro je preksino}

na parketu barske dvorane za

vrijeme prvenstvene utakmice

wegovog tima sa "Mornarom#.

Devetnaestogodi{wi plejmejker

"Danilovgrada# doìvio je te-

àk sr~ani udar dok je sjedio na

klupi za rezervne igra~e u 16.

minutu, samo nekoliko trenuta-

ka po{to je iza{ao iz igre. Mla-

di} se sru{io sa klupe uz jake tr-

zaje tijela. On je bez znaka ì-

vota iznijet iz sale i preba~en

u barsku bolnicu, gdje je bezu-

spje{no obavqena reanimacija.

Trener "Danilovgrada# Ra-

de Petrovi} je rekao da je Vu-

kasojevi} igrao samo pet-{est

minuta, potom je iza{ao, po-

pio vodu i ubrzo se sru{io sa

klupe.

- Pritr~ala su dva prisutna

qekara i poku{ala da mu pomog-

nu, zatim je do{la hitna pomo},

pa su elektro{okovima poku{a-

vali da ga vrate u ̀ ivot, ali br-

zo smo ga izgubili - rekao je Pe-

trovi}, javio je Tanjug.

On je dodao da mladi ko{ar-

ka{ nikad nije imao zdravstve-

nih problema i podsjetio da su

svi igra~i prije po~etka {am-

pionata obavili detaqne qe-

karske preglede, koji su potvr-

dili da su sposobni za takmi-

~ewe. ¥

TRAGI^NA SMRT KO[ARKA[A

"

DANILOVGRADA"

Preminuo na terenu

MOSKVA - [est ruskih

vojnika je poginulo, a 19 je ra-

weno, kada je u no}i izme|u su-

bote i nedjeqe putni~ki auto-

mobil, kojim je upravqao pija-

ni voza~, udario u vojnu kolo-

nu 15 kilometara od grada Rja-

zawa, saop{tilo je Ministar-

stvo odbrane Rusije.

Poginuli i povrije|eni bi-

li su pitomci Rjazawske vazdu-

{no-desantne akademije, a sta-

we trojice povrije|enih je te-

{ko, saop{tio je na~elnik voj-

ne bolnice u tom gradu u isto-

imenoj centralnoj oblasti Ru-

sije Genadij Beqakov.

Tri pitomca su poslije uka-

zane pomo}i otpu{teni iz bol-

nice, dok su ostali zadràni

sa povredama razli~itog stepe-

na teìne, javio je Tanjug.

Vojna kolona pred pono} se

vra}ala sa jednog poligona sa

vje`bi, kada je u wu velikom

brzinom uletjelo vozilo "la-

da# u kojem se nalazilo {est

putnika, svi pod dejstvom alko-

hola.

Voza~ je neuspje{no poku-

{ao da pobjegne sa mjesta ne-

sre}e pa su svi putnici "lade#

privedeni u policiju. ¥

POGINULO [EST

RUSKIH VOJNIKA

Pokosio ih

pijani voza~

HAG - U Ha{kom tribunalu

ove sedmice bi}e nastavqeno pet

su|ewa za zlo~ine po~iwene na

podru~ju biv{e Socijalisti~ke

Federativne Republike Jugosla-

vije.

Bi}e nastavqeno su|ewe

biv{em predsjedniku Srbije Mi-

lanu Milutinovi}u i petorici

biv{ih zvani~nika Srbije i Sa-

vezne Republike Jugoslavije, ne-

kada{wim oficirima Vojske

Republike Srpske, ranijem pred-

sjedniku Republike Srpske Kra-

jine Milanu Marti}u, biv{im

oficirima Jugoslovenske narod-

ne armije i ranijim visokim

funkcionerima Hrvatske Repu-

blike Herceg-Bosne.

Su|ewe se nastavqa Milu-

tinovi}u, Nikoli [ainovi}u,

Dragoqubu Ojdani}u, Neboj{i

Pavkovi}u, Vladimiru Lazare-

vi}u i Sretenu Luki}u, optuè-

nim za ratne zlo~ine na Kosovu

i Metohiji, po~iwene 1999. go-

dine.

Tanjug javqa da }e u Ha{ku

sudnicu u}i, nakon dvonedjeqne

pauze, i biv{i oficiri Vojske

Republike Srpske, optuèni za

zlo~ine u Srebrenici u julu

1995. godine, kada je, prema op-

tu`nici, ubijeno oko 7.000 mu-

slimana.

Rije~ je o Vujadinu Popovi-

}u, Qubi{i Beari, Dragu Niko-

li}u, Qubomiru Borov~aninu,

Radivoju Mileti}u, Milanu Gve-

ru, Vinku Pandurevi}u i Milo-

radu Trbi}u.

Bi}e nastavqeno i su|ewe

Marti}u, koji je optuèn za zlo-

~ine nad nesrbima u Kninskoj

krajini i zapadnoj Bosni, od 1991.

do 1995, kao i za raketni napad na

Zagreb, u maju 1995. godine.

Su|ewe se nastavqa i "vuko-

varskoj trojki# - biv{im ofici-

rima JNA - Miletu Mrk{i}u,

Veselinu [qivan~aninu i Mi-

roslavu Radi}u.

Odbrana Radi}a nastavi}e

sa izvo|ewem svjedoka. Mrk{i},

[qivan~anin i Radi} optuè-

ni su za strijeqawe oko 250 hr-

vatskih zarobqenika na farmi

Ov~ara, kod Vukovara, 20. novem-

bra 1991. godine.

U ha{koj sudnici bi}e i {e-

storica biv{ih visokih funkci-

onera takozvane Herceg-Bosne to-

kom rata u BiH - Jadranko Pr-

li}, Bruno Stoji}, Slobodan Pra-

qak, Milivoje Petkovi}, Valen-

tin ]ori} i Berislav Pu{i}.

Prema optu`nici, wih {e-

storica su u~estvovali u udruè-

nom zlo~ina~kom poduhvatu po-

liti~kog i vojnog podjarmqiva-

wa, etni~kog ~i{}ewa bosan-

skih muslimana i drugih nehr-

vata, koji su ìvjeli na dijelo-

vima teritorije BiH za koje se

tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj

zajednici (a kasnije Republici)

Herceg-Bosni i pripajawa tih

teritorija kao dijela Velike

Hrvatske. ¥

HA[KI TRIBUNAL

Pet su|ewa ove sedmice

BEOGRAD - Okru`ni sud u

Beogradu izre}i }e danas pre-

sudu biv{em direktoru Elek-

trodistribucije Beograd Bra-

nislavu Uskokovi}u i jo{ dvo-

jici optuènih za zloupotrebu

slu`benog poloàja.

Pored Uskokovi}a, za zlo-

upotrebu slu`benog poloà-

ja i prisvajawe imovinske ko-

risti optuèni su suvlasnik

i direktor preduze}a "Kon-

rad# Slobodan Markovi} i

vlasnik i direktor preduze}a

"TLT inèwering# Stevan

Lakovski.

Za direktora "Iptum [u-

madija# Miodraga Bulatovi}a

postupak je razdvojen zbog bole-

sti, javqa Tanjug.

U zavr{noj rije~i zamjenik

okru`nog tuìoca Sa{a Niko-

li} predloìo je da sud optu-

ènima izrekne presude po za-

konu, dok je odbrana zatraìla

osloba|aju}e presude.

Tuìlac je odustao od go-

wewa Uskokovi}evog pomo}ni-

ka Jovana Cime{e, jer je u od-

nosu na krivi~na djela koja su

se wemu stavqala na teret na-

stupila apsolutna zastarjelost.

Svi optuèni negirali su

krivicu, a Uskokovi} je u zavr-

{noj rije~i optuìo medije i

sindikat EDB-a da su u~estvo-

vali u "hajci protiv wega#.

Optu`nica tereti Uskoko-

vi}a da je, zloupotrebom slu-

`benog poloàja, radnicima

EDB-a davao naloge da se oba-

vi rekonstrukcija javnog osvje-

tqewa ili da se izgradi nova

trafo-stanica, iako za to nije

bilo ni ekonomskog, ni tehni~-

ko-energetskog opravdawa.

U optu`nici je navedeno da

je Uskokovi} nalagao pravnoj

slu`bi EDB-a da sa~ini ugo-

vor o izvo|ewu radova s pred-

uze}ima u kojima su radili op-

tuèni i to s "naduvanom#, dvo-

struko ve}om cijenom od tada

vaè}e.

Prema navodima optu`ni-

ce, optuèni Uskokovi} je za-

tim finansijskoj slu`bi nala-

gao da im plati za poslove ko-

je nisu obavili oni, nego rad-

nici EDB-a. ¥

OKRU@NI SUD U BEOGRADU

Danas presuda Uskokovi}u

11

MILI]I - Op{tina Mi-

li}i pokrenula je akciju za

zbriwavawe porodica ~ije su

ku}e ugroène klizi{tem u za-

seoku Kosti}i.

Klizi{te na duìni od oko

pola kilometra u Kosti}ima

aktiviralo se pro{le godine

i ozbiqno ugrozilo ku}u Zo-

rana Kandi}a u kojoj ìvi sa

petoro uku}ana. Zoranov brat

Dragan, koji je te{ki invalid,

isti~e da porodica svakodnev-

no strepi da se ku}a ne sru{i.

- Nemamo para da sami ri-

je{imo problem. Jedini pri-

hodi su stotiwak maraka koje

Zoran zaradi u Srbiji i simbo-

li~na socijalna pomo}. Djeca

idu u {kolu, {est kilometara

do asfalta, a onda jo{ {est au-

tobusom do {kole - pri~a Dra-

gan Kandi}.

[ef op{tinske slu`be za

Civilnu za{titu Branislav

Novakovi} rekao nam je da se

na podru~ju op{tine pojavilo

jo{ nekoliko klizi{ta, pa }e

se tom problemu u budu}nosti

morati posvetiti ve}a pa`wa.

Me|utim, u Kosti}ima je situ-

acija najteà.

- U ku}i je nemogu}e ìvje-

ti pa je gra|evinski inspektor

donio rje{ewe o zabrani we-

nog kori{}ewa. Op{tina je po-

nudila alternativni smje{taj

za ovu porodicu, me|utim, da bi

se problem rije{io, na proqe-

}e }emo se potruditi da im

obezbijedimo trajnije rje{ewe.

Planiramo da osiguramo gra-

|evinski materijal onoliko ko-

liko budemo mogli, tako da }e-

mo tu porodicu svakako zbrinu-

ti. Ima jo{ porodica koje su

ugroène pomjerawem tla, ali

ne u mjeri u kojoj je ova - rekao

nam je Branislav Novakovi}.

U op{tini Mili}i isti~u

da su se sa problemom klizi-

{ta relativno skoro susreli.

- U bu-

du}nosti }e-

mo morati

da planira-

mo posebnu

stavku u op-

{ t i n s k o m

buxetu za zb-

r i w a v a w e

doma}insta-

va ugroè-

nih usqed

elementar-

nih nepogo-

da. Sada im-

amo probl-

em klizawa

terena, {to

ne zna~i da

se uskoro

ne}e pojavi-

ti i druge

neprilike -

kaè Novako-

vi}.

Pored kl-

izi{ta u Kosti}ima, na teri-

toriji op{tine Mili}i izra-

ènije pomjerawe tla regi-

strovano je i u selima Lukavi-

ca i Glu{ac.

¥ G. PERI]

DOWI @ABAR - Op-

{tinska organizacija pen-

zionera Dowi @abar i ove

je godine organizovala dru-

èwe i izlet penzionera u

Srbiju.

Wihova èqa je bila da

posjeti manastir Trono{u,

rodno mjesto Vuka Karaxi-

}a i poznato bawsko qe~i-

li{te Bawu Koviqa~u.

Novac za izlet obezbi-

jedili su Skup{tina op-

{tine Dowi @abar, te pri-

vatna preduze}a "Agreks#,

"Gold-MG, "Slavis#, te

Srpska radikalna stranka

"Dr Vojislav [e{eq#.

Penzioneri su izrazi-

li zadovoqstvo {to im se

ukazala prilika da posjete

zna~ajna mjesta u Srbiji, pa

su se dogovorili da i idu-

}e godine obi|u druga zna-

~ajna mjesta preko Drine.

- Bilo je pravo zadovoq-

stvo vidjeti Vukovu rodnu

ku}u u Tr{i}u, manastir

Trono{u i poznato qe~i-

li{te Bawu Koviqa~u - ka-

zala je penzioner Jela To-

dorovi}.

Izletnici se slaù da

je ovo bila prilika da ba-

rem nakratko zaborave sva-

kodnevne brige. Oni su za-

hvalili svim darodavcima,

jer uz niske penzije ovakvi

izleti ne bi bili mogu}i.

U povratku penzioneri

su posjetili konobu Stani-

{i}, odnosno etno-selo u

Bijeqini.

¥ V. A.

Op{tina je ponudila alternativni smje{taj za porodicu ~iju

je ku}u ugrozilo klizi{te. Me|utim, da bi se problem

rije{io, na proqe}e }emo se potruditi da im obezbijedimo

trajnije rje{ewe, kaè Branislav Novakovi}

Ku}a Zorana Kandi}a:

Popucali zidovi

VLASTI U MILI]IMA POMA@U MJE[TANIMA ZASEOKA KOSTI]I

ponedjeqak, 16. oktobar 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

12

KLIZI[TE TJERA IZ KU]E

ZVORNIK - Mje{tani

Zvornika, koji su zbog rata sti-

gli u ovaj grad iz Vogo{}e, Ili-

ja{a, Breze, Vare{a, Visokog,

Haxi}a i Ilixe odràli su pro-

tekle nedjeqe Osniva~ku skup-

{tinu Zavi~ajnog udruèwa.

Za predsjednika Udruèwa

izabran je Qubomir Mari},

potpredsjednika Sneàna An-

dri}, a formiran je i Upravni

odbor od 13 ~lanova, kao i Nad-

zorni od tri ~lana.

Andri}eva je istakla da je

ciq udruèwa povezivawe na-

roda sa prostora sarajevskog re-

giona, koji danas ìvi u zvor-

ni~koj op{tini, ali i o~uvawe

tradicije tog kraja, prenose}i

je na svoju djecu, unuke...

- Ovo smo mnogo ranije za-

mislili, ali nismo mogli da se

okupimo, prije svega, {to je sva-

ko gledao kako da preìvi u

ovom te{kom vremenu. Punih

deset godina smo se snalazili,

a sada kona~no moèmo da sta-

nemo na noge. Udruèwe }e na-

stojati da, koliko moè, pomog-

ne svima u nevoqi - istakla je

Andri}eva.

Jedan od glavnih zagovorni-

ka osnivawa Zavi~ajnog udru-

èwa Vlado Kelovi} je rekao

da u Zvorniku ̀ ivi vi{e od 600

porodica iz sarajevskog regio-

na. Ve}ina se, kaè, dobro sna-

{la u novoj sredini gdje se

{koluje, radi, provodi penzi-

onerske dane i weguje prija-

teqske veze sa "starim# Zvor-

ni~anima.

Osniva~koj skup{tini pri-

sustvovao je veliki broj neka-

da{wih stanovnika sarajevskog

regiona, dok je SPKD "Prosvje-

ta# priredilo prigodan kultur-

no-umjetni~ki program.

Udruèwe ubudu}e, pored

ostalog, treba da obezbijedi

prostorije za rad i brojeve te-

lefona putem kojih }e se ~la-

novi mo}i informisati o va-

`nim pitawima.

Godi{wa okupqawa bi}e

uprili~ena svake posqedwe su-

bote u maju. ¥ S. SAVI]

Osniva~ka skup{tina: Da djeca ne zaborave korijene

Branislav Novakovi}: U Kosti}ima

situacija najteà

Izletnici: Zajedni~ki snimak ispred

manastira Trono{ BIV[I STANOVNICI SARAJEVSKOG REGIONA OSNOVALI UDRU@EWE

DA SE ZAVIÂJ NE ZABORAVIDA SE ZAVIÂJ NE ZABORAVIDA SE ZAVIÂJ NE ZABORAVIDA SE ZAVIÂJ NE ZABORAVIDA SE ZAVIÂJ NE ZABORAVIDA SE ZAVIÂJ NE ZABORAVIDA SE ZAVIÂJ NE ZABORAVIDA SE ZAVIÂJ NE ZABORAVIDA SE ZAVIÂJ NE ZABORAVI

Ciq Udruèwa je povezivawe naroda sarajevskog

regiona, koji danas ìvi u zvorni~koj op{tini,

ali i o~uvawe tradicije tog kraja

DA SE ZAVIÂJ NE ZABORAVI

PENZIONERI OP[TINE DOWI @ABAR PENZIONERI OP[TINE DOWI @ABAR PENZIONERI OP[TINE DOWI @ABAR PENZIONERI OP[TINE DOWI @ABAR PENZIONERI OP[TINE DOWI @ABAR PENZIONERI OP[TINE DOWI @ABAR PENZIONERI OP[TINE DOWI @ABAR PENZIONERI OP[TINE DOWI @ABAR PENZIONERI OP[TINE DOWI @ABAR PENZIONERI OP[TINE DOWI @ABAR

VLASENICA - Nakon

desetak neuspje{nih licita-

cija za prodaju poslovnih

prostora Robne ku}e "Bir-

~anka# u Vlasenici, ste~ajni

upravnik "Roboproma# Sto-

jan Jovi} zakazao je novo nad-

metawe za 20. oktobar.

Na prvoj licitaciji pri-

je tri godine ovaj poslovni

prostor na 1.980 metara kva-

dratnih po~etna cijena bila

je milion i 354 hiqade ma-

raka. Na sqede}em nadmeta-

wu ona je spu{tena na 400.000

maraka.

Pored Robne ku}e, na jav-

nom nadmetawu }e se na}i i

193 metra kvadratna prosto-

ra nekada{we trgovine

"Sintelon#, ~ija je po~etna

cijene 40.000 maraka. Na pro-

daju je i magacin nekada{we

"Robopromove# veleprodaje

povr{ine 806 metara kva-

dratnih. Wegova po~etna ci-

jena je 150.000 maraka.

Ste~ajni upravnik "Ro-

boproma# kaè da }e na pred-

stoje}oj slobodnoj prodaji

potencijalnim kupcima bi-

ti ponu|eni poslovni pro-

stori "Roboproma# u Dowem

Zalukoviku i Cikotskoj Ri-

jeci.

- Nakon desetak licita-

cija po~etna cijena je kod

svih objekata smawena i do

~etiri puta. Nadam da }e

ovog puta ovi poslovni pro-

stori u Vlasenici i susjed-

nim mjestima dobiti novog

vlasnika. Od toga bi kori-

sti imala i op{tina Vlase-

nica i weni stanovnici, a

ste~ajni postupak, u ovom ne-

kada jakom trgova~kom pred-

uze}u, bi time bio priveden

kraju - rekao je Stojan Jovi}.

¥ Z. J.

PRODAJA ROBNE KU]E U VLASENICI

"Bir~anka"

za sitan novac

Izlet u Srbiju

PRIJEDOR - Republi~ko

Ministarstvo poqoprivrede,

{umarstva i vodoprivrede

odobrilo je op{tini Prije-

dor 85 hiqada maraka za ure-

|ewe ~etiri gradska bunara u

Mataru{kom poqu.

Ukloni}e se prqav{tina

i naslage hidrokarbonata, a

kapacitet bunara pove}a}e se

za dvadeset odsto.

Op{tina Prijedor je,

prema rije~ima na~elnika

Odjeqewa za stambeno-komu-

nalne poslove Drage Tadi-

}a, ve} raspisala javni oglas

za izbor izvo|a~a radova.

Po~etak posla vrijednog 85

hiqada maraka moè se o~e-

kivati polovinom idu}eg

mjeseca.

¥ P. [.

PRIJEDOR

î{}ewe bunara

PELAGI]EVO - Op-

{tinska organizacija Crve-

nog krsta Pelagi}eva posve-

tila je posebnu pa`wu brizi

o mladima, koji su u~estova-

li u brojnim akcijama kao

{to je Nedjeqa Crvenog kr-

sta, Nedjeqa borbe protiv tu-

berkuloze... Osim toga, zavr-

{ena je obuka mladih na uka-

zivawu prve pomo}i i samopo-

mo}i, kao i u aktivnostima

na suzbijawu narkomanije, al-

koholizma i pu{ewa.

Centar za socijalni rad

Pelagi}evo u svom izvje{ta-

ju nagla{ava da je zna~ajno

pove}an broj gra|ana kojima

trebaju razli~iti vidovi so-

cijalne pomo}i. Razlog za to

je uvo|ewe poreza na dodatu

vrijednost, {to je za posqe-

dicu imalo pad ìvotnog

standarda.

Te{ka materijalna situ-

acija u Centru, kao i u op-

{tinskom buxetu uzrokovalo

je zaostatke u isplatama pri-

znatih prava korisnicima.

U okviru programa "So-

cijalizacija i rekreacija dje-

ce Republike Srpske#, Cen-

tar za socijalni rad omogu-

}io je desetodnevni odmor za

sedmoro mali{ana iz katego-

rija socijalno-ugroènih po-

rodica na crnogorskom odma-

rali{tu u Kumboru.

¥ V. S.

HUMANITARCI PELAGI]EVA

Mnogo zahtjeva, malo para

ponedjeqak, 16. oktobar 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

BROD - SRBAC - Stanovni-

ci Broda i Srpca u subotu su

sve~ano obiqeìli pravoslav-

ni praznik Pokrov presvete Bo-

gorodice, slavu svojih op{tina.

U brodskom pravoslavnom

hramu u izgradwi, wegovo preo-

sve{tenstvo vladika zvorni~-

ko-tuzlanski Vasilije sluìo

je svetu arhijerejsku liturgiju.

- Danas je radostan dan za

sve vjernike ovog kraja, jer na

mjestu gdje je nekada postojala

stara crkva danas nikla nova i

qep{a. I stara nam je bila dra-

ga, jer su nam je ostavili na{i

preci - rekao je vladika Vasi-

lije.

On je podsjetio da je hri-

{}anska vjera brawena i odbra-

wena i u posqedwem ratu gdje su

pale mnoge `rtve koje jo{ nisu

prona|ene i identifikovane.

Ali, one su kod Boga upisane i

date na oltar vjere, slobode, mi-

ra i qubavi.

Vladika Vasilije pozvao je

vjernike da zbiju redove u isti-

nama vjere pradjedove i da ni

vjeru ni obraz ne daju ni za {ta

na svijetu.

- Jo{ ima vukova u na{em na-

rodu koji su presvu~eni u jagwe-

}u koù i poku{avaju da ubiju

du{u hri{}ansku - poru~io je

vladika Vasilije i pozvao vjer-

nike da siju mir,

qubav, dostojan-

stva i da se na-

u~e pra{tati.

Vladika Va-

silije pozvao je

na uklawawe sv-

ega {to podsje}a

na stra{ni rat,

a vlasti u Hrvat-

skoj da imovinu

koja pripada Sr-

pskoj pravoslav-

noj crkvi ne pre-

tvaraju u parki-

rali{ta ili

smetqi{ta.

Wegovo pre-

osve{tenstvo

vladika zvor-

ni~ko-tuzlanski

Vasilije sluìo

je ispred cen-

tralnog spome-

nika u gradu pa-

rastos za strada-

le borce Otax-

binskog rata iz

ove op{tine. On je na~elniku

brodske op{tine Vidu Ivano-

vi}u uru~io Orden Svetoga Sa-

ve drugoga stepena, kojeg ga je

odlikovao Sveti arhijerejski

sinod Srpske pravoslavne cr-

kve.

U obrazloèwu se navodi da

se priznawe dodjequje za qubav

prema majci crkvi koja je iskaza-

na prilikom izgradwe hrama u

Brodu. Vladi~anski gramatom,

vladika Vasilije odlikovao je

\ur|a Maksimovi}a, Novu Jovi-

~i}a, Stojana Vidi}a, Obrada Va-

si}a, Vesnu Vidi}, Marka Vidi-

}a, Bogdana Ku{li}a, Dimitrija

Vidakovi}a, Vida Radi}a, Zorana

Blagojevi}a i Gorana Vajki}a.

Oni su odlikovani jer su svojim

prilozima pomogli gradwu pra-

voslavnog hrama u Brodu.

Mje{tani Srpca istog dana

su obiqeìli i slavu hrama ko-

ji ve} 101 godinu okupqa vjerni-

ke ovog kraja.

Trojica srba~kih sve{teni-

ka Vid Maleti}, @eqko Sari} i

Dalibor Popovi} sluìli su sve-

tu liturgiju u crkvi Pokrova

presvete Bogorodice u Srpcu.

Nakon bogosluèwa, u op{tini

je u prisustvu odbornika, pred-

stavnika politi~kog, javnog i

kulturnog ìvota op{tine lo-

mqen slavski kola~.

- Imamo mnogo razloga za

slavqe. Za godinu dana u izgrad-

wu infrastrukturnih i drugih

objekata i stvarawe uslova za

boqi ìvot gra|ana uloèno je

oko 20 miliona maraka. Zapo-

sleno je oko 300 radnika i stvo-

reni uslovi za brì ekonomski

razvoj op{tine - kazao je pred-

sjednik Skup{tine op{tine Sr-

bac Proko Dragosavqevi}.

Na~elnik op{tine Srbac

Mirko Koji} je izrazio zado-

voqstvo {to je u Srpcu stvore-

na dobra politi~ka klima.

¥ S. KESER - B. TEOFILOVI]

SVEÂNOSTI U BRODU I SRPCU POVODOM PRAZNIKA POKROVA PRESVETE BOGORODICE

SLAVA VJERE I PRA[TAWAVladika Vasilije pozvao vjernike da vjeru i obraz ne

daju ni za {ta na svijetu. Trojica srba~kih sve{tenika

sluìli svetu liturgiju u crkvi Pokrova presvete

Bogorodice u ovom gradu

Brod: Parastos stradalim borcima sluìo vladika Vasilije

Srbac: Lomqewe slavskog kola~a

CRKVA

Na brodskoj crkvi jo{

treba da se uredi fasada.

Wena izgradwa po~ela je

1999. godine, a gradi se na

temeqima starog hrama ko-

ji su 1992. godine poru{ile

hrvatske oruàne snage.

MILI]I - Prigodnom

sve~ano{}u, kojoj su prisu-

stvovali i predstavnici ame-

ri~kih vojnih snaga u BiH,

krajem protekle nedjeqe u Mi-

li}ima je zvani~no po~ela ob-

nova gradskog vodovoda vri-

jedna 1.050.000 maraka.

- Radi se o najzna~ajnijem

poslu u na{oj op{tini ove go-

dine, koji finansira ameri~-

ka vlada - rekao je na~elnik

op{tine Mili}i @ivojin Ju-

ro{evi}.

On je dodao da je postoje-

}i vodovod izgra|en prije 36

godina po standardima i kapa-

citetima ne moè da zadovo-

qi narasle potrebe op{tine.

- Rije~ je o obnovi cjevo-

voda. To je prva faza, a daqe

radove kao {to su obnova vo-

dozahvata i dva rezervoara

mora}emo da uradimo na-

knadno za {ta }e nam tre-

bati jo{ milion i po mara-

ka. U svakom slu~aju, Mili-

}i }e uskoro imati mnogo

boqe snabdijevawe vodom -

rekao je Juro{evi}.

Oficir za ugovarawe

pri ameri~kim vojnim sna-

gama u BiH Randal Alen

Lapowe rekla je da je ovo

poklon Vlade SAD gra|a-

nima Mili}a.

- Drago mi je {to ste

ameri~koj vladi i vojsci

pruìli {ansu da rade sa

vama - rekla je Randal Alen

Lapowe.

Radovi obuhvataju tra-

su od 6.600 metara, a ugovo-

reni rok za zavr{etak je

130 dana. Posao je povjeren

firmama "Voding 92# iz

Br~kog i paqanskom "Ko-

mercu AA#.

¥ G. PERI]

POÊLA OBNOVA VODOVODA U MILI]IMA

AMERIKANCI PUNE SLAVINE

Obnova cjevovoda je prva faza, a ostale radove

mora}emo da uradimo naknadno za {ta }e nam trebati

jo{ milion i po maraka, rekao je Juro{evi}

Mili}i: Sve~ano ozvani~en po~etak radova

TESLI] - Zaposleni u Op{tini Tesli} uskoro }e raditi u

boqim uslovim. Naime, u toku je ure|ewe unutra{wosti zgrade

u koju je smje{tena op{tinska administracija koje bi, po rije-

~ima na~elnika op{tine Rade Pavlovi}a, trebalo da bude zavr-

{eno do kraja novembra.

- Obnovu zgrade Op{tine po~eli smo pro{le godine kada je

promijewen krov. U saradwi sa GAP-om gradimo savremenu {al-

ter-salu, u {ta }e {vedski i ameri~ki darodavci uloìti oko

300 hiqada maraka - rekao je na~elnik Rade Pavlovi}.

Pavlovi} je dodao da osim op{tinskih i sredstava koje ula-

è GAP u finansirawu ure|ewa unutra{weg dijela zgrade Op-

{tine Tesli} u~estvuje jo{ nekoliko donatora.

Po zavr{etku ovih radova nastavi}e se nabavka kompjutera,

kako bi se osavremenile kancelarije koje se trenutno opremaju

novim namje{tajem. ¥ M. S.

TESLI]

Op{tinarima boqi uslovi

OSMACI - Odbornici Skup{tine

op{tine Osmaci odlu~ili su u subotu da

pokrenu postupak opoziva na~elnika op-

{tine Edina Rami}a, prenosi Srna.

Za ovu odluku glasalo je devet, od ukup-

no 17 odbornika, dok sjednici nisu prisu-

stvovali odbornici Stranke demokratske

akcije i Demokratskog narodnog saveza.

U obrazloèwu odluke o pokretawu

postupka opoziva navodi se da na~elnik

op{tine Osmaci nije sprovodio skup-

{tinske odluke i zakqu~ke, nije uvaà-

vao prijedloge, mi{qewa i stavove skup-

{tinskih organa i komisija, da se nije

pridràvao odluka o izvr{ewu op{tin-

skog buxeta, te da se nedovoqno angaò-

vao oko pristupa op{tine Osmaci u Sa-

vez op{tina i gradova Republike Srpske.

- Suvi{e je insistirao na nekim poli-

ti~kim poenima, koji su se odnosili na "po-

liti~ko# asfaltirawe lokalnih puteva u op-

{tini, a na koje ve} sada imamo niz prigo-

vora - rekao je predsjednik Skup{tine op-

{tine Osmaci Qubomir Kmeki}.

Wega je, kaè, iznenadilo {to sjedni-

ci nije prisustvovao na~elnik Rami},

kao ni odbornici Stranke demokratske

akcije

S druge strane, na~elnik op{tine

Osmaci Edin Rami} kaè da je odluka o

pokretawu postupka wegovog opoziva na-

cionalno motivisana. To je, smatra, naj-

jednostavniji na~in da qudi koji su po-

krenuli tu inicijativu do|u do vlasti i

op{tinskog buxeta.

¥

U SUBOTU ODR@ANA SKUP[TINA OP[TINE OSMACI

Opozvati na~elnika!

13

O tome {ta je imunitet i

{ta ~ini ovaj zamr{eni sis-

tem, gotovo svi imaju druga~iju

viziju.

Me|utim, kad je u pitawu

na{e zdravqe i naro~ito kad

proces ozdravqewa te~e

sporo, tada tragamo za in-

formacijama kako poboq{ati

stawe imuniteta. Objediniti

sve tvari neophodne na{em ti-

jelu i pove}ati otpornost or-

ganizma je vrlo te{ko. êsto

nam problem prestavqa ne-

dostatak znawa u kojim se sve

namirnicama nalaze tvari

potrebne za pravilno funk-

cionisawe organizma. Me|u-

tim, period prehlade i gripa

koji nam ide u susret tjera nas

da uradimo ne{to na ja~awu

odbrambenih snaga organizma.

Najboqe {to moèmo u~ini-

ti je niz preventivnih mjera

koje }e oja~ati na{ imuno-

lo{ki sistem i tako onemo-

gu}iti da se bolest razvije. U

tom slu~aju, ~esto biramo do-

bro provjerene metode i

proizvode. Na primjer, p~eli-

wi proizvodi, prije svega

mati~na mlije~ se od davnina

koristi kao lijek i kao efi-

kasno sredstvo za ja~awe imu-

niteta. Ovaj visoko vrije-

dan biolo{ki koncentrat

sadràn u proizvodu Royal Jel-

ly (~itaj Rojal Xeli) doma}e

farmaceutske ku}e Bosnali-

jek, djeluju}i na ja~awe imu-

niteta, smawuje mogu}nost nas-

tanka prehlade i gripa. Roy-

al Jelly sadrì obiqe vitami-

na, minerale, proteine i dru-

ge neophodne komponente,

i predstavqa jedinstven spoj

hrawivih tvari koje su iz-

vor energije, zdravqa i vi-

talnosti.

U stawima kada ve} nastupe

neugodni simptomi prehlade i

gripe, efikasnu pomo} u wi-

hovom otklawawu pruà nam

Rhinostop. Rhinostop je kombi-

novani proizvod ~iji se ak-

tivni sastojci me|usobno dop-

uwavaju u djelovawu, a oboqele

od prehlade i gripa efikasno

li{avaju boli u mi{i}ima,

grloboqe, povi{ene tjelesne

temperature, suzewa i sekre-

cije iz nosa. Navedeni Bosnal-

ijekovi proizvodi su namijew-

eni za primjenu kod djece i

odraslih, i bez qekarskog re-

cepta se mogu nabaviti u svim

apotekama.

Royal Jelly smawuje mogu}nost

nastanka prehlade i gripa

ZAKUPQEN PROSTOR

Rhinostop otklawa neugodne

simptome prehlade i gripa

ponedjeqak, 16. oktobar 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

ZVORNIK - U Jardanu kod

Zvornika wegovo preosve{ten-

stvo vladika zvorni~ko-tuzlan-

ski Vasilije osve{tao je u su-

botu crkvu posve}enu Pokrovu

presvete Bogorodice, gdje je

istovremeno proslavqena i pr-

va krsna slava.

U prigodnoj besjedi on je

okupqenim vjernicima rekao

da su se za veoma kratko vrije-

me prihvatili obimnog i te-

{kog posla, te da su u samoo-

dricawu i snazi vjere pokazali

da su boìji narod i da je smi-

sao wihovog ìvota idewe za

Bogom.

- Sagradili ste crkvu koja

po dimenzijama nije velika, ali

koja po zna~aju ima ulogu ve}u

nego mnoge svjetske katedrale,

jer je ona plod, ne velika{a i

bogata{a, nego pe~at snage, vje-

re i qubavi prema Bogu vjerno-

ga naroda sela Jardana - rekao

je vladika Vasilije.

Podsjetiv{i da ko god cr-

kvi daje, Bogu pozajmquje, a Bog

nikada nikome duàn ne ostaje,

vladika je jo{ istakao da "ka-

da prelistamo istoriju svete

crkve, ̀ ivote svetiteqa, ugod-

nika i predaka na{ih, moèmo

izvu}i pou~an zakqu~ak - da,

kada god smo bili licem okre-

nuti Bogu, Bog je bio sa nama i

niko nam ni{ta nije mogao na-

ào u~initi. Kada smo okreta-

li lice od Boga, on nas je po

slobodi na{e voqe pu{tao da

hodamo ìvotnim stazama, ali

vrlo ~esto po bespu}ima#.

- ûvajte vjeru svoju pravo-

slavnu, vjeru na{u spasonosnu i

nemojte dozvoliti da se okaqa

ime Srbinovo. ûvajte i pre-

listavajte slavnu istoriju na-

{ega naroda, ~uvajte znamewa

Srbinova, svetu }irilicu, na-

rodne pjesme i instrumente i

u~ite se svetoj istoriji roda

srpskoga - poru~io je vladika.

- U ovim vremenima u koji-

ma ìvimo pojedinci poku{a-

vaju da se poigravaju sa svetom

pravoslavnom vjerom i ho}e da

nas prevjere da se ne zovemo vi-

{e srpska crkva nego nekakva

bo{wa~ka ili bosanska. Mi to

nismo, niti ho}emo da budemo.

Mi smo Srbi pravoslavne vje-

re, ìva vatra i neka nas niko

ne dira, jer ko nas dirne ope}i

}e se, a mi èlimo mir i slogu

sa svim qudima - kazao je vla-

dika Vasilije.

Obi~aj nalaè da se prili-

kom ~ina osve{tawa u najsveti-

ji dio crkve ostavqaju mo{ti

nekog svetiteqa. Za jardansku

crkvu patrijarh Pavle podario

je ~esticu mo{tiju svetoga srp-

skoga cara Lazara koja je ugra-

|ena u trpezu svetoga hrama.

¥ S. SAVI]

VLADIKA VASILIJE OSVE[TAO HRAM U JARDANU KOD ZVORNIKA

ÛVAJTE VJERU PRAVOSLAVNU Pravoslavna crkva u Jardanu po dimenzijama nije

velika, ali po zna~aju ima ulogu ve}u nego mnoge

svjetske katedrale, jer je ona plod vjere i qubavi

prema Bogu, rekao vladika Vasilije

Jardan: Hram Pokrova presvete Bogorodice

SLAVSKI KOLA^

Vladika Vasilije slomio

je sa kumom Miroslavom Jere-

mi}em i krsni kola~ povodom

prve krsne slave hrama u Jar-

danu.

On je za vje~itog kuma cr-

kve Pokrova presvete Bogoro-

dice proglasio Blagoja Lazare-

vi}a iz Jasenice, za kuma zvo-

na Nedeqka Mihajlovi} iz Jar-

dana, a kuma ikonostasa Iliju

Mihajlovi}a iz Jardana.

PRIJEDOR - U Dowem Pe-

trovom Gaju kod Prijedora epi-

skop bawolu~ki Jefrem u subo-

tu je u prisustvu velikog broja

vjernika osve{tao zvono i slu-

ìo prvu liturgiju u hramu po-

sve}enog Vasiliju Ostro{kom

koji je u izgradwi. Kum i daro-

davac zvona bili su Mirko i Du-

bravka Kobas mje{tani ovog sela

koje do sada nije imalo pravoslav-

nih hram.

U prigodnoj besjedi vladi-

ka Jefrem je kazao da nema

sumwe da je izgradwa ovog pra-

voslavnog hrama veliki usp-

jeh imaju}i u vidu da je za sa-

mo dvije godine doveden pod

krov, a u vrlo te{kim ekonom-

skim uslovima velikog broja

vjernika.

- Vjera nas pokre}e da bude-

mo dosqedni nasqednici svojih

otaca i praotaca koji su za svo-

ju vjeru davali sve pa i vlasti-

te ìvote, a tu vrijednost, vje-

ru, nisu davali nikome. Zahvaqu-

ju}i wima uspjeli smo se sa~uva-

ti i kao narod i pored toga {to

smo okruèni daleko ja~im i or-

ganizovanijim protivnicima -

kazao je Jefrem dodaju}i da je i

ovo vrijeme u kojem ìvimo ka-

rakteristi~no.

- Jeste da smo u{li u 21. vijek,

jeste da je ovo vrijeme koje se hva-

li prosve}eno{}u, naukom, zna-

wem, bogatstvom, tehni~kim do-

stignu}ima, ali ima ne{to {to se

ne moè nikada dostignuti bez

milosti Boìje i bez Boìje po-

dr{ke, a to je ono {to je ~asno u

jednom ~ovjeku ono {to je sveto u

jednom narodu, ono {to nas ~ini

narodom i kroz vijekove odràva.

Zato imamo razlog da se radujemo

ovom hramu, koji nije smo ukras

ve} ima svoju su{tinsku namjenu

da nas preporode i oplemene. Da

ono {to je u nama zaspalo probu-

de i u nama rasplame ìvi pla-

men vjere koji }e nam pokazivati

kako treba da ̀ ivimo, {ta da ~i-

nimo, a da se ne postidimo svih

svojih predaka - rekao je episkop

Jefrem dodaju}i da ovaj hram, bez

obzira na to {to je filijalni,

jednak je po vrijednosti kao i svi

dugi pa i parohijski u Kozarcu,

~ijoj parohiji i pripada.

Radovi na ovom hramu, prema

rije~ima sve{tenika kozara~ke

parohije Mladena Majki}a, bi}e

nastavqeni naredne gra|evinske

sezone tako da se o~ekuje da bi mo-

gao biti zavr{eni ve} idu}e go-

dine. P. [PADI]

VLADIKA JEFREM OSVE[TAO ZVONA HRAMA U DOWEM PETROVOM GAJU KOD PRIJEDORA

CRKVA SAÛVALA NAROD

Izgradwa hrama predstavqa veliki uspjeh mje{tana

po{to je za dvije godine doveden pod krov u vrijeme

te{kih ekonomskih uslova velikog broja vjernika,

rekao episkop Jefrem

RUKOPOLO@EWE

Episkop bawolu~ki Je-

frem prekju~e je u Dowem Pe-

trovom Gaju kod Prijedora ru-

kopoloìo Dejana Popovi}a

iz Laminaca kod Gradi{ke,

ina~e diplomiranog teologa

u ~in |akona.

Dowi Petrov Gaj: Pravoslavni hram u izgradwi

Osve{tawe crkvenih zvona: Vladika Jefrem sa vjernicima

(Snimio R. OSTOJI])

GRADI[KA - Bawolu~ki

vladika gospodin Jefrem ju~e je

osve{tao temeqe hrama posve-

}enog Svetim apostolima Pe-

tru i Pavlu u gradi{kom selu

Dubrave i sluìo svetu arhije-

rejsku liturgiju.

- Temeqi su izgra|eni pri-

logom vjernika ove parohije

predvo|eni gra|evinskim od-

borom i jerejem Aleksandrom

Savi}em, parohom dubravskim -

rekao je Jefrem obra}aju}i se

okupqenim vjernicima i dodao

da je ~ast kuma pripala Niko-

li i Savi Risti} iz Gradi{ke.

Jefrem je istakao da je selo

Dubrave u proteklom periodu ra-

slo i naseqavalo se, pa je do{lo

vrijeme da se tu podigne hram, a

samo prije godinu dana na tom

mjestu je sagra|ena kapela.

- Ovo je bez sumwe uspjeh na

gra|evinskom planu, ali posto-

ji i ne{to {to nas jo{ vi{e

raduje, a to je va{a vjera, qubav

prema bogu i odanost prema cr-

kvi jer ste odmah prihvatili

sve ove obaveze i donirali po-

~etak izgradwe hrama - poru-

~io je Jefrem.

Sve{tenik Aleksandar Sa-

vi} je izjavio da je pro{le go-

dine sagra|ena privremena mon-

ta`na kapela i osve{tano no-

vo crkveno zvono, a ve} nared-

ne gra|evinske sezone po~e}e

izgradwa hrama. ¥ B. Ra.

SVEÂNOST U DUBRAVAMA KOD GRADI[KE

Vjernici podiù hram

Dubrave: Osve{tawe temeqa budu}eg hrama

(Snimio R. OSTOJI])

DERVENTA - U Dowoj Bi-

{wi kod Dervente uz prisustvo

mnogobrojnih vjernika, ktito-

ra manastira Ratka \eki}a, we-

gove sestre Riste \eki}-Kru-

qi} i sestri~ine Radenke Du-

di}, koje su do{le iz Amerike

za ovaj sve~ani dan i kuma sla-

ve Radi{e Topi}a, na dan Po-

krova presvete Bogorodice pro-

slavqena je krsna slava mana-

stira, koji je posve}en Pokro-

vu presvete Bogorodice.

Svetu liturgiju sluìli je

haxi protojerej stavrofor Dra-

gan Kainovi} uz sasluèwe pro-

tojereja Radojice ]etkovi}a i

sin|ela Simeuna.

Nakon sluèwa svete litur-

gije osve{tam je slavski hqeb i

koqivo, a zatim je otroji~en op-

hod oko manastirske crkve. Ri-

sta \eki}-Kruqi} je nosila ̂ a-

sni krst sa Hristovog groba iz

Jerusalema prvi put oko mana-

stirske crkve koji su donijeli

haxi protojerej stavrofor Dra-

gan Kainovi} i ktitor Ratko

\eki}, ove godine sa hodo~a{}a

(haxa) u Jerusalemu. ¥ S. P.

DOWA BI[WA KOD DERVENTE

Obiqeèna manastirska slava

UGQEVIK - Wegovo preosve{tenstvo vladika

zvorni~ko-tuzlanski Vasilije osve{tao je novoizgra-

|enu crkvu Svetog Petra i Pavla u ugqevi~kom selu

Dowa Trnova.

Poslije zavr{enog bogosluèwa, vladika je poè-

lio vjernicima da im ova crkva bude izvor dobrote i

plemenitosti.

- Neka ovaj Boìji hram bude neprekidni izvor iz

kojeg teku rijeke koje nas oplemewuju da u svemu bu-

demo dobri i ispuweni qubavqu. Neka Bog da da ova

crkva ne bude samo slu~ajnost i nekakva èqa da se

samo podigne, nego da bude riznica vje~nosti i rizni-

ca hrane od koje se nikada ne gladni i pi}a od kojeg

se nikada ne èdni - poru~io je vladika.

Obra}aju}i se vjernicima, episkop je istakao da

treba primjerom svog ìvota pokazati da pripadamo

krstu i svetosavskoj tradiciji ìvqewa. ¥ R. J.

VLADIKA VASILIJE SLU@IO U DOWOJ TRNOVI

Nepresu{na dobrota

[EKOVI]I - [ekova~ka crkva Pokro-

va presvete Bogorodice proslavila je 14. ok-

tobar dan svoje krsne slave, uz prisustvo ve-

likog broja vjernika i gostiju.

Ve~e uo~i slave, 13. oktobra sa po~etkom

u 12 ~asova sluèna je ve~erwa slu`ba a po-

slije toga je odràna svedena akademija u Do-

mu kulture.

Na dan slave, sluèna je sveta liturgija

u 9.30 ~asova a poslije svete liturgije ulica-

ma grada pro{la je sve~ana litija, da bi se

poslije slomio slavski kola~ i obavila cr-

kvena slava.

Organizator svega je Crkveni odbor i na-

rodni sve{tenik Dragan Tomi}, a kum ovogo-

di{we slave je bio Sweàn Soki}. Kum na-

redne slave je Slavko Mili}. ¥ B. Mi.

SLAVA CRKVE U [EKOVI]IMA

Liturgija, pa akademija

14

ponedjeqak, 16. oktobar 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

NUKLEARNE

probe Sjevernokore-

jaca mogle bi da se, i

to vrlo negativno,

odraze na globalni

proces borbe protiv

{irewa nuklearnog

naoruàwa, konsta-

tuju u Ministarstvu

inostranih poslova

BiH.

Poziv da bezu-

slovno odustane od

daqih nuklearnih

proba, zvani~nom

Pjongjangu uputili su i Savjet

mjesne zajednice Ustikolina

te Mjesna konferencija SUB-

NOR-a u Mudrikama na Vla-

{i}u.

xxx

Izvjesni Loen Jan Deker,

utvrdio je da je Da Vin~ijeva

Mona Liza, iz 1507. godine ka-

da je naslikana, imala izme|u

25 i 30 godina {to zna~i da je

bila premlada za izuzetno vi-

soke vrijednosti holesterola

u krvi koje je, na osnovu neko-

liko simptoma, dijagnostifi-

kovao ovaj belgijski profesor.

Qudi utvrde vrijednosti

holesterola osobe na slici

staroj pola milenijuma, a sud-

stvo i tuìla{tva u Republi-

ci Srpskoj, bez obzira na bez-

broj podataka i svjedoka jo{

ne mogu da utvrde ko je, u pet-

naestak godina, iz "Srpskih

{uma# pokrao milijarde mara-

ka vrijedne posje~ene trupce.

xxx

Poslije izbornog debakla,

Stranka demokratske akcije

sada je spremna za razgovore i

sa Strankom za BiH, ali i sa

Zlajinim socijaldemokratama.

SDA jeste spremna za koa-

licioni dijalog, ali nije si-

gurno da li se sa tim prijedlo-

gom slaè i efendija Ceri}.

xxx

Ameri~ki tajkun Donald

Tramp napisao je jo{ jednu

kwigu o tome kako postati mi-

lioner. Koautor kwige je Ja-

panac, Robert Kiosakoga. Kwi-

gu "Za{to ̀ elim da budete bo-

gati# Tramp je prezentovao u

svom ofisu na Menhetnu.

Uprkos pozivu koji im je

stigao, sve~anostima i promo-

ciji na Menhetnu nisu se oda-

zvali tajkuni iz Prwavora po-

{to su svojim poslovnim "po-

duhvatima# ve} od-

avno prevazi{li

Trampa.

xxx

Glavni speci-

jalni tuìlac Re-

publike Srpske

Miodrag Baji} iz-

javio je da }e Speci-

jalno tuìla{tvo

preuzeti dio ve}

postoje}ih, ali i

pokrenuti nove is-

trage koje do sada

niko nije znao, smio i htio da

procesuira.

Naciji nije jasno kako to

da na Baji}eve planove nije re-

agovao Amor Buki} po{to je

veliki dio akcionog plana

"specijalaca# proistekao iz

Buki}evog radnog ”angaòva-

wa” i wegovog "sprovo|ewa za-

konitosti#.

xxx

Kada se tome malo ko na-

dao, u mjesecu ramazana dogo-

dio se teàk incident. Na xa-

miju u mostarskom prigradskom

nasequ Jasenica nepoznate oso-

be isplatile su raketu.

Policija tokom uvi|aja ni-

je utvrdila odakle je ona ispa-

qena.

Izvori bliski kabinetu

Doris Pak tvrde da bi raketa

mogla biti ispaqena sa srp-

skih poloàja nedaleko od Ne-

vesiwa.

xxx

Istori~ar i istraìva~

Roberto Salinas Prajs koji je,

prije dvadeset godina, uzdrmao

svjetsku javnost tvrde}i da se

drevna Troja ili Ilij, nalazi-

la u Gabeli, opet je do{ao u

ovo mjesto kod ̂ apqine. Sa so-

bom je donio i nove dokaze ko-

ji anti~ku Troju smje{taju na

lokaciju ovog hercegova~kog

grada.

Salinas }e sa Semirom

Osmanagi}em, onim Ramzesom

od Visokog, koji je u ovom gra-

du, otkrio kompleks piramida

Sunca i (tjera zvijezda) Mjese-

ca, potpisati memorandum o ra-

zumijevawu koji podrazumije-

va otkrivawe Troje i u êkr-

~i}ima. Osmanagi} je, nakon

potpisivawa dokumenta, zamo-

lio Salinasa da Troja kod Vi-

sokog bude ne{to mawih gaba-

rita od one u Gabeli. ¥

Tramp i Prwavor~ani

Pi{e Slavi{a

SABQI]

HO]U DA KA@EM

NOVO GORA@DE - Uz

prakti~no sve pravoslavne spo-

menike u grobqu Dowa Sopot-

nica kod Novog Gora`da, to-

kom proteklog gra|anskog ra-

ta, poru{eni su i spomenici

ruskim carskim oficirima -

kozacima.

Inicijativa za wihovo ob-

navqawe potekla je pro{le go-

dine od strane op{tine Novo

Gora`de, uz posredstvo ambasa-

de Ruske Federacije u BiH, da

bi wena realizacija otpo~ela

ovih dana.

- Administracija Rostovske

oblasti u Rusiji planira kra-

jem godine da potpi{e povequ

bratimqewa sa Isto~nim Sara-

jevom i jo{ nekoliko gradova u

Republici Srpskoj. Kad su sa-

znali za sru{ene spomenike

svojih zemqaka ovlastili su nas

da ih zajedno sa op{tinom No-

vo Gora`de obnovimo - izjavio

je predsjednik Ruskog kultur-

nog centra za Republiku Srpsku

i BiH sa sjedi{tem u Mokrom

kod Pala Mihail Bo~karev.

Ovi spomenici poti~u jo{

iz dvadesetih i tridesetih go-

dina pro{loga vijeka kada iz

Bile}e u Gora`de, po dekretu

kraqa Aleksandra Kara|or|e-

vi}a, dolazi Drugi ruski don-

ski kadetski korpus poslije

progona nakon Oktobarske re-

volucije u Rusiji.

Smje{teni su u staroj au-

strougarskoj kasarni, u centru

Gora`da (danas

zgrada osnovne

{kole), {to do-

voqno govori sa

kakvom pa`wom i

po{tovawem su

primqeni.

Zahvaquju}i

Ruskom korpusu u

Gora`du se 1930.

godine osniva i

prva Ruska gimna-

zija koju su pored

mladih ruskih ka-

deta poha|ali i

doma}i |aci.

Ruski kadeti u

to vrijeme pred-

stavqali su pra-

vo kulturno, jav-

no, dru{tveno i

sportsko osvjeè-

we. Prire|ivali

su ~ajanke, do~eke

pravoslavnih no-

vih godina, orga-

nizovali balove,

razne zabave uz

nastup duva~kog

orkestra, a for-

mirali su i cr-

kveni hor. Pored

koza~kih kowskih

trka, prire|iva-

li su gimnasti~-

ka takmi~ewa, atletske igre, a

upra`wavali su i druge sporto-

ve, fudbal prije svega.

I tako je trajalo sve do

1934. godine kada iz Gora`da

neo~ekivano odlazi Drugi ru-

ski donski kadetski korpus, a sa

wegovim odlaskom gasi se i Ru-

ska gimnazija.

Od svega {to je ostalo kao

trajni biqeg na wihov boravak

u Gora`du bili su pomenuti

spomenici nad humkama u koji-

ma su sahrawivani, tada u pri-

krajku pravoslavnog grobqa kod

crkve Svetog \or|a u Dowoj

Sopotnici.

Po rije~ima Bo~kareva, po-

slije ure|ewa humki uradi}e se

novi, zajedni~ki spomenik ko-

ji se planira sve~ano otkriti

10. novembra ove godine, kada

}e za tu priliku sa Kavkaza, iz

Rostovske oblasti, sti}i zva-

ni~na delegacija.

- Poku{a}emo i u admini-

straciji federalnog Gora`da

prona}i mati~ne kwige na{ih

sunarodnika za vrijeme borav-

ka u ovom gradu, te bilo kakvu

drugu dokumentaciju koja bi

svjedo~ila o wihovom prisu-

stvu i aktivnostima - naglasio

je Bo~karev. ¥ S. HELETA

OBNAVQAJU SE SPOMENICI RUSKIH OFICIRA U DOWOJ SOPOTNICI

KOZA^KI TRAG VODI DO DRINEPoslije ure|ewa humki na grobqu

u Dowoj Sopotnici bi}e podignut

zajedni~ki spomenik za ruske carske

oficire koji }e biti otkriven

10. novembra ove godine

Grobqe u Dowoj Sopotnici: Mjesto gdje su

pokopani ruski carski oficiri

Mihail Bo~karev:

"

Potraì}emo mati~ne kwige

na{ih sunarodnika

u federalnom Gora`du"

15

NOVI SPOMENIK

Poslije obnove i podizawa novog spomenika u Dowoj Sopot-

nici kod Novog Gora`da ovjekovje~i}e se trajni biqeg ruskog

bivstvovawa na ovom drinskom prostoru koji je, za desetak go-

dina boravka u Gora`du, ostavio dubokog traga.

FOÂ - U prisustvu pri-

vrednika sa podru~ja op{tina

Fo~a, âjni~e i Kalinovik, u

Fo~i je odràna prezentaci-

ja kreditno-garantnog fonda.

Fond je osnovala sarajevska

razvojna agencija SERDA u sa-

radwi sa Uni-kredit Zagre-

ba~kom bankom, sa sjedi{tem

u Sarajevu.

Po~etni iznos raspoloì-

vih sredstava iznosi tri mili-

ona maraka, koga }e mo}i ko-

ristiti mala i sredwa predu-

ze}a, te individualni poqo-

privredni proizvo|a~i. Izno-

si kredita su od pet do 50 hi-

qada maraka. Kamatna stopa je

6,2 na godi{wem nivou, su rok

otplate do pet godina.

Predvi|en je i grejs-peri-

od od {est do dvanaest mjese-

ci. Kao instrumenti osigura-

wa, potrebni su ìranti ili

zalo`no pravo, u zavisnosti

od visine kredita. Korisnici

dobijene kredite mogu kori-

stiti za obrtna sredstva i in-

vesticije.

Sva potrebna obavje{tewa

mogu se dobiti u kancelariji

Centra za razvoj biznisa Fo-

~a, koji se nalazi u zgradi op-

{tine. ¥ D. T.

KREDITNO-GARANTNI

FOND U FOÎ

Povoqni

razvojni

krediti

SREBRENICA - Milanka

i Ratko Jovanovi} prvi su po-

vratnici u selo Orahovica, de-

setak kilometara udaqeno od

Srebrenice.

Na svom imawu napravili su

jo{ 1997. godine {upu u kojoj su

povremeno ìvjeli sve do pro-

{le godine kada im je republi~-

ko Ministarstvo za izbjegla i

raseqena lica obezbijedilo gra-

|evinski materijal za izgradwu

ku}e.

- Bila je to velika radost

jer smo dugo ~ekali da nam neko

pomogne da obezbijedimo krov

nad glavom i uslove za ìvot u

svom selu. Uredili smo i skrom-

no opremili jednu sobu u kojoj

smo, sve do kraja septembra ove

godine, ìvjeli bez struje - ka-

è Ratko i podsje}a da su mnogo

vremena, nakon povratka, pro-

veli u ra{~i{}avawu zaraslog

imawa.

Jovanovi}i isti~u da su na

podru~ju ove op{tine povrat-

nici prepu{teni sami sebi i da

dobrotvori daju nekim porodi-

cama stoku, poqoprivredne ma-

{ine i alatke ali da wih zao-

bilaze.

- Nismo vi{e u godinama ka-

da moèmo da obra|ujemo zemqu.

Milanka i ja uspijemo da zasi-

jemo dio obradivog zemqi{ta a

sve bi bilo druga~ije kada bi se

vodilo vi{e ra~una o stvarnim

povratnicima kojima bi treba-

lo olak{ati rad na imawima.

Pomogla nam je samo organiza-

cija "Umkor# od koje smo dobi-

li ~etiri jagweta i zamijenili

za tri koze - veli Ratko.

Wegova supruga Milanka do-

daje da je ìvot na selu teàk,

pogotovo wima koji su skoro de-

set godina ìvjeli bez struje i

bilo kakve pomo}i.

- Snalazimo se nekako. Po-

nekad nas posjete kom{ije Sa-

dika Ademovi} i Hidana Bek-

ti} iz susjednog sela Pusmuli-

}i koji su udaqeni oko kilome-

tar i po od na{eg. Kad zatreba,

pomognemo jedni drugima - ka-

è Milanka.

Jovanovi}i vele da uspiju

ubrati ne{to qetine prije ne-

go {to im uni{te divqe sviwe

koje, isti~u, haraju ovim kraje-

vima. Mje{tani ovih sela pri-

nu|eni su da zasiju zemqu blizu

ku}a, ali se de{ava da im divqe

sviwe sve uni{te.

Ratko pokazuje bundevu te-

{ku pedesetak kilograma.

- Stavio sam proqetos samo

jednu sjemenku u |ubre pored

{tale i na{lo se pet velikih

bundeva. Jedna se od teìne ot-

kotrqala u potok. Ove }e jo{

rasti, jer obi~no budu te{ke i

po 70 kilograma - kaè Ratko.

¥ K. ]IRKOVI]

U SREBRENI^KOM SELU ORAHOVICA

JOVANOVI]I PRVI POVRATNICI

Povratnici na podru~ju op{tine Srebrenica

prepu{teni su sami sebi po{to dobrotvori daju nekim

porodicama stoku i poqoprivredne ma{ine, ali wih

zaobilaze, tvrde Jovanovi}i

Na wivi: Ratko Jovanovi} sa bundevom

te{kom 50 kilograma

Selo Orahovica: Ratko i Milanka Jovanovi}

ispred obnovqene ku}e

Milica Cigan, student -

@ivim na selu tako da se gri-

jem na drva, koja smo odavno

pripremili. Imamo vlastitu

{umu, pa nam nabavka ogrjeva

ne predstavqa nikakav pro-

blem. Za mene i moju porodi-

cu zima nije prijetwa, jer dr-

va ne moè da zafali. Kako na-

loìmo, tako }emo se i grija-

ti.

Dragan Vrhovac, elektro-

tehni~ar - Sasvim sam siguran

da }e ove zime radijatori bi-

ti izuzetno topli, jer kako sam

informisan svi kvarovi na ci-

jevima su otkloweni, a mazut

je nabavqen za po~etak grijne

sezone. @ivim u Srpskoj uli-

ci i nisam nikada imao pro-

blema sa grijawem, pa vjerujem

da ne}u ni ove godine.

Zorka [ajinovi}, radnik -

Redovno pla}am grijawe, pa se

nadam da se ne}u smrzavati. Ia-

ko zima jo{ nije pokazala zube,

jedva sam do~ekala da se radi-

jatori po~nu zagrijavati. Pro-

{le zime je "Toplana# zaista

odràla obe}awa, a trebalo bi

tako biti i ove godine, ako ne

i boqe. Gra|anima ne treba bo-

qi podsticaj od dobrog grijawa

za redovno pla}awe ra~una.

Jelka Vujni}, penzioner -

Prema najavama iz "Toplane#,

hladne zime nas vi{e ne treba

da brinu. Treba starim kosti-

ma da se ugriju, pa me ba{ ra-

duje {to vidim da nabavka ma-

zuta ide prema planovima. Ia-

ko sam penzioner redovno pla-

}am grijawe, jer su pro{le zi-

me radijatori bili veoma to-

pli.

Du{an Ani~i}, magistar

tehni~kih nauka - Redovno pra-

tim {ta se de{ava sa gradskim

grijawem, i ~ini mi se da ove zi-

me gra|ani ne treba da brinu.

Me|utim, ipak se grijem na sta-

ri, sigurni na~in, a to su {po-

ret i drva. Jo{ qetos smo ku-

pili ogrjev, tako da smo sigur-

ni kada zima zakuca na vrata.

Aleksandar Zimovi}, rad-

nik suda - Iako su drva i ugaq

mnogo skupqi nego da mjese~no

pla}am ra~une za gradsko gri-

jawe, ipak se uvijek radije od-

lu~im za grijawe na {poret.

Tako sam bar siguran da mi ne-

}e biti hladno ni kada tempe-

ratura padne daleko ispod nu-

le. Naloìm ugqa preko no}i

i nema brige, a ne da mi u deset

uve~e radijatori budu hladni.

¥ Pripremila

S. DU[ANI]

(Snimio

H. D. BORKOVI])

TOPLO I NA MINUSU

Milica Cigan

Jelka Vujni} Du{an Ani~i} Aleksandar Zimovi}

KAKVO GRIJAWE OÊKUJETE OVE SEZONEPITAMO SUGRA\ANE

Dragan Vrhovac Zorka [ajinovi}

(Snimio H. D. BORKOVI])

OKOM KAMERE

HITNA POMO] - Deùrni qekari Slu`be hitne pomo-

}i proteklog vikenda pregledali su 96 odraslih pacijenata i

devetoro djece. Mobilne ekipe obavile su 12 ku}nih posjeta.

PORODILI[TE - Na Ginekolo{ko-aku{erskom odjeqe-

wu Klini~kog centra na Paprikovcu obavqeno je devet poro-

da. Ro|eno je {est djevoj~ica i tri dje~aka.

VODOVOD - Ekipe sektora "Odràvawe# otklawali su

mawe kvarove na vodovodnoj mreì. Kvalitet isporu~ene vo-

de zadovoqava Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za

pi}e.

ELEKTROKRAJINA - Zbog planiranih radova na elektro-

energetskim postrojewima danas }e od osam ~asova i 30 minu-

ta do 13 ~asova bez struje biti ulica Isidore Sekuli}.

¥ Pripremila Sv. D.

e-mail:[email protected], ℡ 051/223-210

SERVISNE INFORMACIJE

NA veliku radost svih

vjernika, gradwa hrama Hri-

sta Spasiteqa u srcu na{eg

grada, trebalo bi da, u nared-

ne dvije godine bude privede-

na kraju, a bogomoqa spremna

za osve{tawe.

Starje{ina crkve Svete

trojice i potpredsjednik Gra-

|evinskog odbora protojerej

stavrofor Ratko Radujkovi}

rekao je za na{ list da su pri

kraju svi gra|evinski poslovi

i da slijede oni umjetni~ki.

On podsje}a da su tokom ove

gra|evinske sezone uvedene in-

stalacije za grijawe i klimu,

postavqena rasvjeta iznutra i

izvana, a u prozore stavqene

granitne klupice - {embrani.

Uskoro }e, kaè prota Ra-

dujkovi}, po~eti postavqawe

poda, koji }e biti u obliku mo-

zaika, a radi}e se od najkvali-

tetnijeg granitnog kamena u

bojama.

- Po zavr{etku tih radova,

slijedi postavqawe ograde ga-

lerija, a potom oblagawe stepe-

nica kamenom i izgradwa po-

mo}nog objekta u porti hrama -

rekao je protojerej Radujkovi}.

Akademski slikar \uro Ra-

dulovi} iz Beograda odabran je

da radi mozaike. Prema proti-

nim rije~ima, Radulovi} je do-

kazan umjetnik, bez konkurenci-

je na ovom prostoru, {to je ve-

oma bitno jer je izrada mozai-

ka izuzetno skup, dug i odgovo-

ran posao. Za sada su dogovore-

na tri mozaika na portalima

koji bi trebalo da budu zavr-

{eni u decembru, poslije ~ega

bi uslijedila priprema za ap-

sidu oltara.

- Predstoji nam izrada iko-

nostasa u duborezu, ikona, poli-

jeleja i ostalog inventara u hra-

mu. Radovi za sada teku plani-

ranom dinamikom, a wihov na-

stavak je, kao i uvijek, uslo-

vqen, novcem - poru~io je Rat-

ko Radujkovi}.

On je pozvao vjernike da,

kao {to su to i do sada ~ini-

li, podrè gradwu hrama, ka-

ko bi on {to prije zasjao u pu-

nom sjaju.

- Da hram Hrista Spasite-

qa nema ogromnu vrijednost sa-

mo za Srpsku pravoslavnu crkvu

i wene vjernike, gotovo svako-

dnevno pokazuju i brojni stra-

ni turisti koji dolaze u najve-

}i grad Srpske i dive se ovoj

svetiwi - istakao je protojerej

Radujkovi}.

On je kazao da su mnogi po-

sjetioci na{eg grada traìli

da u|u u hram, pogledaju kako

izgleda iznutra, mnoge intere-

suje istorijat i sli~no.

- Nedavno smo ugostili gru-

pu studenata iz [vajcarske. Je-

dan od wih je pri~ao kako je sa

kolegama obi{ao mnoge crkve

i katedrale u Rusiji, [paniji,

Wema~koj, Francuskoj, ali da

je ova na{a qep{a od mnogih

drugih, rasko{nijih. Ovaj sve-

ti hram je poseban ne samo zbog

izgleda, nego i zbog mjesta na

kojem se nalazi - kazao je Rat-

ko Radujkovi}.

On je napomenuo da je u pri-

premi monografija hrama Hri-

sta Spasiteqa. Na{i vjerni-

ci, ali i strani gosti ima}e

priliku da saznaju sve o hra-

mu, jer }e monografija biti

{tampana na srpskom i engle-

skom jeziku.

¥ M. XEPINA

IZGRADWA HRAMA HRISTA SPASITEQA TEÊ PREMA PLANU NEIMARA

I STRANCI SE DIVE SVETIWITokom ove gra|evinske sezone postavqene su instalacije za

grijawe i klimu, rasvjeta iznutra i izvana. Slijedi

postavqawe poda od najkvalitetnijeg granitnog kamena u bojama

BOGOMOQE

Protojerej stavrofor

Ratko Radujkovi} kaè da, os-

im hrama Hrista Spasiteqa,

Srpska pravoslavna crkvena

op{tina u Bawoj Luci gradi

crkve na Petri}evcu, u Vrba-

wi, Srpskim toplicama, Ko-

~i}evom vijencu, Obili}evu,

êsmi, Jablanu, Kuqanima i

Lau{u.

- S obzirom na broj vjer-

nika u na{em gradu bi treba-

lo biti barem 30 crkava. Ni

jedna druga vjerska zajednica

nema tako malo bogomoqa u

odnosu na broj vjernika - do-

dao je Radujkovi}.

ponedjeqak, 16. oktobar 2006.BAWA LUKA

16

Hram Hrista Spasiteqa: Neophodna pomo} za zavr{etak gradwe

(Snimio R. OSTOJI])

IAKO je po~etak grijne

sezone najavqen 15. oktobra,

na sre}u svih korisnika grad-

skog grijawa, "Toplana# je ko-

tlove ugrijala dan ranije.

Kao i uvijek na po~etku se

ukaù odre|eni problemi, po-

ru~uju iz "Toplane#, ali de-

ùrne ekipe su stalno na te-

renu, tako da uklawaju sve kva-

rove do kojih do|e.

Tehni~ki direktor ovog

preduze}a Novo Vu~eta kaè

da su otklonili sitne kvaro-

ve na instalacijama u centru

grada, kao i u ulici Cara La-

zara gdje su u iznenada pukle

cijevi.

- Uradili smo remont to-

plovodne mreè, nabavili ma-

zut, izmijenili cijevi, provje-

rili kotlove tako da }e grija-

we uskoro biti ujedna~eno u ci-

jelom gradu, jer sve radi punim

kapacitetom - rekao je Vu~eta.

On je dodao da su mogu}i ma-

wi kvarovi na mreì, ali de-

ùrne ekipe su na terenu, tako

da gra|ani nemaju razloga za

brigu.

- Ukoliko neko ima proble-

ma sa radijatorima, pucawem

cijevi moè se javiti na na{e

deùrne telefone 336-136 i

336-104 - kazao je Novo Vu~eta.

¥ Sv. D.

GRIJNA SEZONA POÊLA DAN RANIJE

"Toplana": Deùrne ekipe otklawaju kvarove

na instalacijama

Kotlovi rade punom parom

POVODOM saradwe Bawo-

lu~kog i Univerziteta u Brnu,

danas }e na Filozofskom fa-

kultetu u 11 ~asova biti odràn

drugi sastanak predstavnika do-

ma}ina, gradskih vlasti i de-

legacije iz ê{ke.

- Plan nam je da od ove go-

dine studenti Bawolu~kog uni-

verziteta mogu u~iti ~e{ki kao

drugi strani jezik. Predavawa

}e se odràvati na Filozof-

skom fakultetu, a profesor }e

biti Rikard Bigl. Ju`nomorav-

ski centar za mobilnost iz ̂ e-

{ke pripremio je i stipendije

za zainteresovane studente, kao

i mogu}nost da prije po~etka

studija provedu godinu dana u

toj zemqi, u~e}i jezik - rekao

je predsjednik Udruèwa êha

"ê{ka besjeda# iz Bawe Luke

Vladimir Blaha.

¥ A. B.

Ê[KA DELEGACIJA U NA[EM GRADU

Stipendije za studente

S OBZIROM na to da je ok-

tobar mjesec borbe protiv ra-

ka dojke, ~lanice Saveza èna

"Iskra# su u saradwi sa "Tele-

komom Srpske# pokrenule hu-

manitarni broj 1412, ~ijim po-

zivom gra|ani daruju marku

ovom udruèwu.

- Novac koji pristigne na

ovaj broj pomo}i }e na{em Sa-

vezu da kvalitetnije radi i po-

maè ènama oboqelim od ra-

ka dojke - kazala je ~lanica Ja-

sminka Kelecija. Veoma je va-

`no da se rak dojke otkrije na

vrijeme, dodaje ona, kako bi se

mogao efikasnije lije~iti.

Zbog toga }e ~lanice Saveza

èna oboqelih od raka dojke

"Iskra# odràti ~etiri javne

tribine na kojoj }e govoriti o

ovoj sve rasprostrawenijoj bo-

lesti. Iz Saveza poru~uju da je

veliki problem {to se ène ja-

vqaju qekaru u poodmakloj fa-

zi bolesti, kada je lije~ewe sve

teè. One napomiwu da to vi-

{e nije bolest starije popula-

cije, jer je nedavno registrova-

na pacijentkiwa koja ima samo

20 godina.

¥ Sv. D.

SAVEZ @ENA OBOQELIH OD RAKA DOJKE "ISKRA"

Bolest ne bira godine

QUBITEQIMA brzine,

spaqenih guma i mirisa ben-

zina ju~e je na dijelu isto~nog

tranzita od "Bawolu~ke mqe-

kare# do univerzitetskog kam-

pusa prire|en spektakl. U

okviru bawolu~kog sajma auto-

mobila "SAM 2006# odràna je

trka ubrzawa "402 strit rejs

kup#.

Ta~no 402 metra ove grad-

ske saobra}ajnice pretvorila

su se u pravo borili{te vi{e

od 30 savremenih gladijatora,

voza~a iz Republike Srpske,

Federacije BiH i Hrvatske,

koji su u svojim limenim qu-

bimcima do ciqa jurili brzi-

nama ve}im od 150 kilometara

na ~as...

Hiqadama Bawolu~ana,

gostiju iz okolnih gradova i

inostranstva zastajao je dah

kada su voza~i {arenih "fi-

}a# i "jugi}a# o{trili qute

ma{ine i na upaqeno zeleno

svjetlo u ~asu nestajali iz vi-

dokruga.

- Doveo sam mali{ane da i

oni doìve tu atmosferu. Odu-

{evili su me voza~i "jugi}a#,

koji su u sekundu "spra{ili#

stazom. Prosto su me ostavili

bez daha - pri~a Bawolu~anin

Goran Sikimi}, dok su wegovi

sinovi, sedmogodi{wi Luka i

petogodi{wi Vladimir, nestr-

pqivo izvirivali, ne bi li

ugledali jo{ koji brzi duel.

A duela je ju~e bilo veoma

mnogo. Na samom po~etku trke

ubrzawa na{la su se dvojica

"fi}a# i jedan bra~ni par -

Amra i Salko Duranovi} iz

Jajca. Pun gas, {kripa guma i

brà promjena brzina odvela je

Amru, jedinog ènskog takmi-

~ara, u drugi krug.

- Ve} nekoliko godina vo-

zim za auto-klub "SAK komo-

tiv# iz Jajca. Do{la sam u Ba-

wu Luku samo da se dobro za-

bavim, jer trke ubrzawa nisu

moja strast. Omiqena disci-

plina mi je slalom-reli i ve}

tri,~etiri godine sam {am-

pion klase - pri~a dvadeset-

~etvorogodi{wa Amra Dura-

novi}.

Poslije "fi}a#, na red su

do{li mnogo brì i ja~i "ju-

gi}i# i "golfovi#, koji su ne-

vjerovatnim ubrzawem izmami-

li aplauz posjetilaca. Voza~

tjuniranog "juga# Mladen [o-

qi} "letio# je stazom i stigao

do pobjede u prvoj klasi do hi-

qadu i 400 kubnih centimeta-

ra zapremine motora.

U veoma jakoj konkurenci-

ji druge klase do hiqadu i 800

kubnih centimetara zapremi-

ne motora, prvo mjesto pripa-

lo je takmi~aru iz Hrvatske,

voza~u "golfa keca GTI# Go-

ranu Ilijevu, dok se pobjedni~-

kim peharom u tre}oj klasi do

2,5 litara zapremine motora

okitio voza~ èstoke "opel

korse# Omar \afi}.

U ~etvrtoj, "kraqevskoj#

klasi, preko dvije i po hiqa-

de kubnih centimetara zapre-

mine, u kojoj je dozvoqena i

upotreba "NOD#, sistema sa

smjesom oksigen i nitrogen ga-

sa, koji u sekundi "katapulti-

ra# automobil do fantasti~-

nih brzina, "prohujao# je Suad

Hota u vi{e od 300 kowskih

snaga jakoj "lan~i delti HF

integrale#.

Suad je oborio i rekord

staze, jer je 402 metra pre{ao

za mawe od 13 sekundi. U super

finalu, bez ve}ih problema,

pobijedio je Gorana Ilijeva i

tako odnio duplu pobjedu.

Peta "dizel# klasa ostala

je uskra}ena dobrih borbi, jer

su u~estvovala samo dva takmi-

~ara, a p objedu je izvojevao vo-

za~ "golfa ~etvorke TDI# Nu-

rija Mahmutovi}.

¥ Tekst i foto

P. PE]ANAC

Isto~ni tranzit pretvorio se u pravo

borili{te voza~a iz Srpske,

Federacije BiH i Hrvatske, koji su

u svojim limenim qubimcima do ciqa

jurili brzinama ve}im od

150 kilometara na ~as...

ÎM padne no}, mje{tani dijela

ulice Davida [trpca od broja 90 do

100, podno samog Klini~kog centra na

Paprikovcu, imaju osje}aj da ìve de-

setinama kilometra daleko od grada.

Najve}i im je problem {to na ovom

dijelu ulice nema rasvjete, pa no}u ni-

ti je prijatno ni sigurno izlaziti iz

ku}e.

Naime, da bi do{li do autobuske

stanice, koja se nalazi u krugu bolni-

ce, mje{tani svake no}i moraju pro}i

neosvijetqenim dijelom ulice Davida

[trpca i stazom pored ru{evina u ko-

jima se, kako kaù, najvi{e sakrivaju

narkomani.

Da wihova muka bude jo{ ve}a, ovih

dana radnici preduze}a "Energetik#

postavili su stubove uli~ne rasvjete,

ali samo do broja 90.

- Nevjerovatno je da je bez uli~ne

rasvjete ostalo nas deset doma}insta-

va. Raspitivali smo se da bismo utvr-

dili za{to nisu postavqena jo{ sve-

ga tri rasvjetna stuba i saznali da

projektom nije planirano postavqa-

we uli~ne rasvjete na tom dijelu uli-

ce - pri~a jedan od mje{tana Milan

Pe}anac.

Svake no}i, kaè Milan, strahuje-

mo za djecu, jer je pored ru{evina is-

pod Klini~kog centra proteklih godi-

na bilo nekoliko napada na prolazni-

ke, a po ~itavoj stazi su razbacane krva-

ve igle i {price.

Stanovnici dijela ulice Davida

[trpca poku{ali su se dogovoriti sa iz-

vo|a~em radova da im naknadno postavi barem

jo{ tri rasvjetne bandere, iskopali rupe, ali,

kaù, ni{ta nije vrijedilo.

- Izvo|a~ radova jednostavno je odustao od

tog dogovora, a nama su ostale iskopane rupe -

isti~e mje{tanin Mladen \uki}.

U Administrativnoj slu`bi grada saznaje-

mo da niko nije zaboravio da osvijetli nasta-

vak Davida [trpca, ve} taj dio ulice jednostav-

no nije nije u{ao u projekat.

- Imamo informacije da su mje{tani na svo-

ju ruku poku{ali sa izvo|a~em radova da posta-

ve jo{ nekoliko stubova uli~ne rasvjete. Bez ob-

zira na sve, bi}e postavqeni traèni stubovi

- rekao nam je na~elnik Odjeqewa za komunal-

ne i stambene poslove Slu`be grada Budimir

Balaban. ¥ P. PE]ANAC

Po~etak trke: Vi{e od 30 u~esnika

STIL I MUZIKA

Poslije trke ubrzawa

"402 strit rejs kup#, pred-

stavqeni su i "{minkeri#

ove manifestacije - pre-

ra|eni automobili sa veoma

glasnim ozvu~ewem, ~ija

muzika je od "Bawalu~kog ve-

lesajma# dopirala sve do za-

padnog tranzita.

Wihovi vlasnici isti~u

da je za lijep i neobi~an iz-

gled automobila, kao i glas-

nu muziku potrebno mnogo

para, ponekad i vi{e deseti-

na hiqada evra.

ponedjeqak, 16. oktobar 2006. BAWA LUKA

17

NEVOQE STANOVNIKA DIJELA ULICE DAVIDA [TRPCA

SAMO DA ZASVIJETLI

Mje{tani traè da se na dijelu ulice Davida [trpca

od broja 90 do 100 postavi uli~na rasvjeta. U Slu`bi

grada kaù da }e udovoqiti wihovim zahtjevima

Amra Duranovi}: Jedina èna na trci

Milan Pe}anac i Mladen \uki}:

Iskopali rupe za stubove rasvjete

Revija "{minkera": Neobi~no i skupo

NOGA NA GASU, PUBLIKA U TRANSUNOGA NA GASU, PUBLIKA U TRANSUNOGA NA GASU, PUBLIKA U TRANSUNOGA NA GASU, PUBLIKA U TRANSUNOGA NA GASU, PUBLIKA U TRANSUNOGA NA GASU, PUBLIKA U TRANSUNOGA NA GASU, PUBLIKA U TRANSUNOGA NA GASU, PUBLIKA U TRANSUNOGA NA GASU, PUBLIKA U TRANSU

NA ISTO^NOM TRANZITU ODR@ANA TRKA UBRZAWA "402 STRIT REJS KUP"

NOGA NA GASU, PUBLIKA U TRANSU

REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR

PALAS

MI NISMO AN\ELI 3

ROCK'N'ROLL UZVRA]A UDARAC

termini: 17.30, 19.30, 21.30

MULTIPLEKS KOZARA

MI NISMO AN\ELI 3

ROCK'N'ROLL UZVRA]A UDARAC

termini: 16.15, 16.45, 18.15, 18.45, 20.15, 20.45,

22.15, 22.45

PUT ZA GVANTANAMO

termini: 20

STONED - BRZI I @ESTOKI

film o nastanku Roling stonsa - svijet Brajana

Xonsa

termini: 22

BAMBI 2 - animirani

termini: subotom i nedjeqom u 12.30, svakim

danom u 18 ~asova.

BANSKI DVOR KULTURNI CENTAR

Promocija kwige profesora dr Jovana

Aran|elovi}a "@ivotni zna~aj filozofije#.

UTORAK, 17. oktobar, u 19 ~asova.

Izlo`ba akademskog slikara Bojane Stojakovi}

iz Doboja. Izlo`ba }e biti otvorena do 28. ok-

tobra.

NARODNO POZORI[TE

REPUBLIKE SRPSKE

"MAJKA HRABROST I WENA DJECA#, pred-

stava Bertolta Brehta, u reìji Mire Erceg.

SRIJEDA, 18. oktobar i ÊTVRTAK, 19. okto-

bar, u 20 ~asova.

MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI

REPUBLIKE SRPSKE

Izlo`ba Slobodana Vidakovi}a "Slika i pros-

tor#. Izlo`ba je otvorena do 5. novembra.

MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE

Izlo`ba "Regeste muzeja Vrbaske banovine 1930.

- 1945.# Izlo`ba je otvorena do 25. oktobra.

Izlo`ba slika iz kolonije "Lasta#. Izlo`ba je

otvorena do 25. oktobra.

Izlo`ba "Brajevom azbukom kroz muzejsku

gra|u#. U SUBOTU, 14. oktobar, od 11 do 12 ~aso-

va i u PONEDJEQAK, 16. oktobra, u toku radnog

vremena muzeja.

Stalna izlo`bena postavka Muzeja Republike

Srpske "Od praistorije do savremenog doba#.

Muzej je za posjetioce otvoren svakim danom i

praznicima od osam do 20 ~asova.

BIOSKOPI

ZABIQE@ENO NA AUTO-PIJACI

"Sitroen" za po~etnika

ZAVR[ENI su godi{wi odmori, pa na auto-pijaci u

Lazarevu sve vi{e zainteresovanih kupaca i zadovoqnih

prodavaca. Jedan od wih bio je i Marko Mali}, koji je ju~e

uspio prodati svog "sitroena#, starog {est godina, za 6,6

hiqada maraka.

- "Sitroen sakso# je danas veoma popularno vozilo. Prvi

put sam do{ao na pijacu i uspio ga prodati. Tome je do-

prinijela i vrlo povoqna cijena - kaè Mali}.

Dario Despotovi}, koji je kupio ovaj automobil, veli da

je zadovoqan izborom. "Sitroen# je kupio k}erki, jer je,

kaè, ovaj automobil odli~an za po~etnika.

"Seat ibica# sa dizel motorom, na auto-pijaci u Lazare-

vu cijewen je 13,5 hiqada maraka. Tri stotine maraka skupqi

bio je "fijat stilo# prvi put registrovan 2003. godine.

Tamno sivi "reno laguna# sa dizel motorom, prvi put

registrovan 1999. godine cijewen je 16,5 hiqada maraka.

Me|utim, wegov vlasnik bio je spreman da spusti cijenu, ali

i da pristane na zamjenu.

Kako je i ju~e u Bawoj Luci bio sajam automobila, mno-

gi posjetioci auto-pijace, mogli su da uìvaju u rasko{i

novih ~etvoroto~ka{a.

Ponuda je i na sajmu i na auto-pijaci bila velika i razno-

lika. U zavisnosti od dubqine xepa, neko je pazario nov,

neko polovan automobil. A neko, opet, ni jedan ni drugi.

¥ A. B.

ODRED IZVI\AÂ "DANKO

MITROV"

Omladinci u stroju

U OSNOVNOJ {koli "Jovan Du~i}#

u Zaluànima, nakon qetwe pauze, po~ela

je sa radom izvi|a~ka ~eta u okviru ba-

wolu~kog Odreda izvi|a~a "Danko

Mitrov#.

- Svake subote u prostorijama odreda

okupqa se oko 20 mla|ih izvi|a~a i

planinki kako bi u~ili o istoriji

izvi|a{tva. Zadovoqni smo odzivom

u~enika i nadamo se da }emo me|u wima

imati budu}e pobjednike - kaè portparol

Odreda izvi|a~a Zoran Kova~evi}.

Prema wegovim rije~ima, osnovni ciq

rada odreda je nau~iti mlade da ìve u

prirodi i brinu o zdravom ìvotu.

U~enici medicinske {kole pridr-

uìli su se novoj izvi|a~koj ~eti, koja je

nedavno po~ela sa radom.

- Da bismo obogatili ~lanstvo otvo-

rili smo sekcije u osnovnim i sredwim

{kolama. Narednih dana o~ekujemo da nam

se pridruè u~enici Ekonomske, Poqo-

privredne i drugih bawolu~kih {kola -

rekao Zoran Kova~evi}. ¥ V. P.

ponedjeqak, 16. oktobar 2006.KULTURA

[EKOVI]I - Manastiru

Lomnica nadomak [ekovi}a,

~ije je zidno slikarstvo bilo

izuzetno ugroèno, vra}en je

stari sjaj. Poslije dva mjeseca

rada, freskama ovog zdawa udah-

nut je novi ìvot. Ovaj, prema

mi{qewu stru~waka, jedan od

najvrednijih i najzna~ajnijih

manastira u Republici Srpskoj

i BiH pravi je biser srpskog

sredwovjekovnog slikarstva.

- O{te}ewa su bila ogrom-

na. Freske su bile prekrivene

soqu i trebalo je hitno sanira-

ti vlagu i spasavati zidno sli-

karstvo, jer je postojala opa-

snost da ih nepovratno izgubi-

mo - tvrdi konzervator - sli-

kar u Zavodu za za{titu kul-

turno-istorijskog i prirodnog

nasqe|a Republike Srpske i

rukovodilac projekta Milica

Kotur.

Prema wenim rije~ima, na

sjevernom zidu manastira, na

vi{e mjesta i na ve}im povr-

{inama, kao i na dijelu isto~-

nog zida oltarskog prostora,

zidno slikarstvo se odvojilo

od zida nosa~a i popucalo, pa

~ak na pojedinim partijama i

otpalo.

- Preostali dijelovi svo-

jom odvojeno{}u i teìnom mo-

gli su svakog trenutka da ot-

padnu - kazala je Kotur.

Pojava soli u unutra{wo-

sti fresaka i weno izbijawe

na povr{inu bila je velika opa-

snost za manastir Lomnica. So-

li su veoma razorne mo}i i pri-

jetile su da uni{te freske.

- Ove godine uspjeli smo da

spasimo najugroènije dijelo-

ve. Obnovili smo tokom avgusta

i septembra 60 odsto cjelokup-

nih oslikanih povr{ina, {to je

za jednu radnu sezonu vrlo puno

- smatra Milica Kotur.

Freske u kupoli manasti-

ra, gorwim povr{inama oltara

i naosa oslikao je 1577/78. go-

dine pe}ki monah, zograf Lon-

gin, jedan od najzna~ajnijih srp-

skih slikara, koji je u tom pe-

riodu oslikao brojne druge ma-

nastire i to Pe}ke patrijar-

{ije, kao i Hilandara. U najzna-

~ajnijim srpskim manastirima

ima wegovih, kako fresaka ta-

ko i ikona.

Manastir Lomnica ima

Longinov ikonostas, po~ev{i

od krsta pa preko ikona koje su

od izuzetnog zna~aja. Ostali

ìvopis u hramu Lomnice rad

je slikara koji su svoja imena -

Jovan, Nikola i Georgije i go-

dinu slikawa zapisali na za-

padnom zidu naosa, nad ulazom.

Smje{ten podno planine

Borogova, manastir Lomnica

izaziva divqewe, kako qepo-

tom svoje spoqa{wosti tako i

bogatstvom ìvopisa.

¥ N. SIMI]-@ERAJI]

OBNAVQAWE MANASTIRA LOMNICA KOD [EKOVI]A

Spasavawe zidnog slikarstva bilo neophodno, jer

su freske bile prekrivene soqu koja je prijetila

da ih uni{ti

18

Sjeverni zid prije i poslije obnavqawa

ZA[TITA

Manastir Lomnica regi-

strovan je kao spomenik kul-

ture druge kategorije 1950.

godine i uìvao je mjere za-

{tite propisane Zakonom o

za{titi kulturno-istorij-

skog i prirodnog nasqe|a

BiH. Na osnovu ~lana 5. Za-

kona o kulturnim dobrima i

prema ~lanu 10. Zakona o

vrednovawu nepokretnih

kulturnih dobara predloè-

no je da manastir Lomnica

ima status kulturnog doba-

ra od izuzetnog zna~aja.

VRA]EN STARI SJAJVRA]EN STARI SJAJVRA]EN STARI SJAJVRA]EN STARI SJAJVRA]EN STARI SJAJVRA]EN STARI SJAJVRA]EN STARI SJAJVRA]EN STARI SJAJVRA]EN STARI SJAJ

Za sve po{tovaoce srpskog

pop kulturnog fenomena "Mi

nismo an|eli# (a to zna~i i sve

one koji su se izborili sa sil-

nim kritikama upu}enim na ra-

~un drugog dijela, iako je taj

jedan po{teno zabavan film)

potrebno je naglasiti: "Mi ni-

smo an|eli 3# tj. A3: Rokenrol

uzvra}a udarac sa prethodna

dva filma najvi{e sli~nosti

ima u naslovu.

Prije svega,

stvarala~ki tim

je izmijewen.

Umjesto reìse-

ra Sr|ana Drago-

jevi}a, koji je

potpisao prva

dva filma, ali i

"Rane# i "Lepa

sela, lepo gore#,

tu je Predrag Pa-

{i}. Novi je i

koscenarista -

Dimitrije Voj-

nov. Pri~a, osim likova an|e-

la i |avola, nema ni{ta zajed-

ni~ko sa onom iz prethodnih

filmova. Zato nema ni gluma-

ca iz prvog i drugog dijela, os-

im Zorana Cvijanovi}a i Vesne

Trivali} koji se pojavquju u

potpuno novim ulogama. ̂ ak su

i An|eo i \avo pretrpjeli

promjene, \avo pogotovo, koji

je sada vi{e mitolo{ki zasno-

vana figura, pa je tako potpi-

sivawe ugovora s wim jedan od

va`nijih elemenata zapleta.

An|eli su, je li, brend i

sad se pod tim brendom nudi ne-

{to potpuno druga~ije nego do

sada. To druga~ije bi bila mu-

zi~ka tinejxerska komedija sa

naglaskom na muzi~ka. Ne samo

da se u filmu nalazi mno{tvo

muzi~kih scena - klipova, ne-

go se i osnova scenarija nala-

zi u razli~itim na~inima ì-

vota dvojice junaka proiste-

klim iz muzike koju slu{aju i

kojom se bave.

Dorijan (Nikola Pejako-

vi}, taksista u prethodnim di-

jelovima) je nekada{wa jugo-

slovenska rokenrol zvijezda

koji je u èqi za slavom i nov-

cem postao folk pjeva~. Mar-

ko (debitant Zlatko Rakowac)

je frontmen neopank benda ko-

ji o~ajni~ki ̀ eli da snimi pr-

vi album. Nakon {to se umije-

{aju An|eo i \avo, wih dvoji-

ca zamijene tijela.

Jedno od zadovoqstava u

gledawu "Mi nismo an|eli 3#

je primjewiva-

we tog trika

ameri~ke kome-

dija - ideje o za-

mjeni tijela.

Ipak, to zado-

voqstvo je jed-

no od rijetkih.

An|eli 2 su bi-

li zanimqivi

zato {to su ele-

gantno prelazi-

li iz jednog u

drugi ̀ anr, dok

"An|eli 3# na-

laze svoje ànrovske matrice

u dvije strogo govore}i van-

filmske forme - video spotu

i reklami.

Ono {to u svemu tome gubi

na kvalitetu su pri~a i liko-

vi. ûdno oblikovan narativ-

ni tok, kome predrugo treba da

se pokrene, vi{e se zadràva

na likovima iz turbofolk mi-

qea, propu{taju}i {ansu da

opi{e generacijski trenutak

svoje pretpostavqene ciqne

grupe (tinejxera). Tinejxerski

svijet je ovdje tek skiciran, a

i takav ima vi{e veze sa [ek-

spirom ({ifra: scena na bal-

konu iz Romea i Julije), nego

Srbijom u tranziciji 2006. go-

dine.

Sve ovo bi bilo mawe uo~-

qivo da je film ne{to vi{e

duhovit i ne{to mawe sklon

postmodernom razarawu su-

prostavqenih vrijednosti.

Nakon nepravedno potcijewe-

ne dvojke, ~ini se da su sve ne-

gativne kritike upu}ene na

ra~un tog dijela sustigle ak-

tuelni, tre}i. ¥

FILMSKA KRITIKA

MI NISMO AN\ELI 3

Sli~nost samo u naslovu Pi{e Dane

KOMQEN

BAWA LUKA - Pridruùju}i se

obiqeàvawu Me|unarodnog dana bije-

log {tapa Muzej Republike Srpske pri-

redio je u subotu posebnu izlo`bu za

slijepa i slabovida lica "Brajevom azbu-

kom kroz muzejsku gra|u#.

Rije~ je o dijelu etnografske zbir-

ke Muzeja koju su prire|iva~i izlo`be

etnolozi Vladimir \ukanovi} i Dani-

jela Vasili} prilagodili potrebama sli-

jepih i slabovidih. Odabrano je 27 pred-

meta iz grupe tradicionalnih instru-

menata i nakita, koji se mogu opipati, a

muzi~ki instrumenti se mogu na licu

mjesta oprobati, odnosno zasvirati.

- Po ugledu na velike svjetske muze-

je èqeli smo da priredimo jednu izlo-

`bu koja }e biti "po mjeri# slijepih i

slabovidih lica. Osim toga {to su eks-

ponati prilago|eni wihovim sposobno-

stima, uz svaki je i obja{wewe otkuca-

no Brajevim pismom, tako da ga slijepi

posjetioci mogu pro~itati - objasnio je

Vladimir \ukanovi}.

Tako su ~lanovi bawolu~kog Udru-

èwa slijepih i slabovidih, zajedno sa

svojim gostima, mogli da uìvaju u ~a-

rima umjetnosti. Sa velikim zanima-

wem su na svoj na~in prou~avali gusle,

dvojnice, zurle, ~egrtaqke, klepetala i

druge instrumente iz 19. ili s po~etka

20. vijeka, te tkanice ili e`dere (èn-

ske pojase) iz tradicionalnih narodnih

no{wi.

- Odu{evqeni smo ovim gestom Mu-

zeja Republike Srpske. Mi, ina~e, na

Dan bijelog {tapa èlimo da skrenemo

pa`wu javnosti na probleme s kojima se

susre}u slijepi i slabovidi, ali i da is-

taknemo da moèmo i trebamo da ìvi-

mo kao ravnopravni ~lanovi dru{tva.

Ba{ tu poruku nosi i ova izlo`ba - ka-

zao je Radomir Radanovi} iz Udruèwa

slijepih i slabovidih Bawa Luka, na-

gla{avaju}i da je ova kategorija stanov-

ni{tva prije rata imala mnogo boqi

poloàj u dru{tvu nego sada.

I gosti iz udruèwa slijepih Beo-

grada, Poàrevca i Novog Sada, koji su

u Bawu Luku stigli na me~eve posqed-

weg kola Lige slijepih kugla{a, sa ve-

likim zadovoqstvom su obi{li postav-

ku, isti~u}i da je ovaj potez Muzeja Re-

publike Srpske izuzetan gest pa`we.

Izlo`ba za slijepa i slabovida li-

ca, iako obimom nevelika, uz stalnu po-

stavku i nedavno otvorenu izlo`bu sli-

ka sa Likovne kolonije "Lasta#, na svo-

jevrstan na~in je upotpunila izlo`be-

nu ponudu Muzeja Republike Srpske.

¥ G. MIHAJLOVI]

SPECIJALNA POSTAVKA U MUZEJU REPUBLIKE SRPSKE

RAVNOPRAVNI ̂ LANOVI DRU[TVA

Prvi put u Muzeju Republike Srpske:

Predmeti prilago|eni slijepim

i slabovidim (Snimio R. [IBAREVI])

Uz svaki eksponat otkucano obja{wewe

Brajevim pismom, tako da ga slijepi posjetioci

mogu pro~itati

PRVI KORAK

Direktorka Muzeja Republike

Srpske Nada Puva~i} je naglasila

da se ovakva vrsta izlo`be organi-

zuje prvi, ali vjerovatno ne i posqed-

wi put.

- Ovo je samo prvi korak kojim

smo ̀ eqeli da pribliìmo na{u in-

stituciju slijepima i slabovidima.

Uvjerena sam da }e ovakvih i sli~nih

izlo`bi u budu}nosti biti vi{e -

kazala je Nada Puva~i}.

BAWA LUKA - Nastupom

pijaniste Ru|era Rusija i flau-

tiste Stefana Kontija u petak

ve~e u Koncertnoj dvorani Ban-

skog dvora sve~ano je otvorena

manifestacija "Dani italijan-

ske kulture#.

- Prezadovoqan sam ve~era-

{wim nastupom. Ve} {esti put

da se odràva ova manifestaci-

ja u va{em gradu. Do sada se zva-

la "Sedmica italijanske kultu-

re#, ali s obzirom na to da ove

godine traje duè, preimenova-

li smo je u "Dane italijanske

kulture# - istakao je za "Glas

Srpske# izvo|a~ na flauti, Ste-

fano Konti.

On je zavr{io muzi~ke stu-

dije, a diplomirao je na muzi~-

kom institutu u Terniju. Odr-

ào je vi{e od 150 koncerata u

brojnim italijanskim gradovima,

me|u kojima su Venecija, Rim,

Milano...

Ru|ero Rusi je, tako|e, di-

plomirao u Terniju, a do sada je

svirao za ugledna koncertna dru-

{tva.

Bawolu~koj publici, ovi

umjetnici su se predstavili iz-

vo|ewem djela Ferenca Farka-

sa i Johana Svendsena, kao i nu-

merama \uzepea Tartinija. "Da-

ni italijanske kulture# traja-

}e do 30. oktobra. Pored pome-

nutog koncerta, u petak je u ka-

feu "Kastra# otvorena izlo`ba

fotografija Tomaza Zamarkija,

a na istom mjestu odràna je i

prezentacija fotografija Lo-

renca Maraqe. U subotu je u mul-

tipleksu "Kozara# otvorena iz-

lo`ba slika, pod nazivom "Pe-

pino impastato#. ¥ B. T.

POÊLI

"

DANI ITALIJANSKE KULTURE"

Ru|ero Rusi i Stefano Konti: Nastup

za pam}ewe (Snimio R. OSTOJI])

âri klasi~ne muzike

SADR@AJ

Qubiteqima poezije i

glume, ju~e (nedjeqa) pred-

stavila se pjesnikiwa i glu-

mica Ana Markonato Mike-

le Pili. Danas }e qubite-

qi fotografija imati pri-

liku da u 17 ~asova pogleda-

ju zanimqivu izlo`bu u

"Klubu umjetnika#, koja no-

si naziv "Korpi likvidi#.

U 19.30 ~asova u amfiteatru

Filozofskog fakulteta bi-

}e prikazan horor film

"Drugi korijen iz tri#.

VI[EGRAD - U Beogradu }e se od 19. do 21. oktobra odr-

àti me|unarodni nau~ni skup pod nazivom "Liderstvo u bi-

bliotekama: spona kulture, nauke i privrede#, potvrdila je za

"Glas Srpske# predsjednik Dru{tva bibliotekara Srpske Stoj-

ka Mijatovi}.

Organizatori ovog skupa su Katedra za bibliotekarstvo i

informatiku Filolo{kog fakulteta Univerziteta u Beogra-

du, Bibliotekarsko dru{tvo Srbije, Biblioteka Matice srp-

ske, Biblioteka grada Beograda, Gradska biblioteka Novog

Sada i Dru{tvo bibliotekara Republike Srpske. ¥ S. H.

NAU^NI SKUP BIBLIOTEKARA U BEOGRADU

Liderstvo u bibliotekama

VRA]EN STARI SJAJ

ponedjeqak, 16. oktobar 2006. KULTURA

HRONIKA PETOG ME\UNARODNOG FESTIVALA POZORI[TA ZA DJECU

"

BAWA LUKA 2006"

19

RIJE^ DJECE

BAWA LUKA - "Gran pri#

za najboqu predstavu ovogodi-

{weg Petog me|unarodnog fe-

stivala pozori{ta za djecu osvo-

jila je ekipa pozori{nog koma-

da "Xin#.

Predstavu su izveli ~lano-

vi Lutkarskog pozori{ta "Gu-

liver# iz Var{ave, iz Poqske.

"Xin# je ujedno osvojio i nagra-

du publike, dok je priznawe za

najboqu reìju pripalo @ivo-

miru Jokovi}u za predstavu "Ba-

lada o [arcu#.

Ovaj komad odigrali su ~la-

novi Pozori{ta lutaka "Pino-

kio# iz Zemuna. Zoran Lozan~i}

iz Ni{a dobio je nagradu za naj-

boqu scenografiju, u predstavi

"Carev zato~nik#, koju je izve-

lo Pozori{te lutaka iz Ni{a.

Specijalno priznawe oti-

{lo je u ruke glumcima slove-

na~kog Mini teatra iz Qubqa-

ne za doprinos u novom likov-

nom izrazu u pozori{tu za djecu.

^lanovi ovog pozori{ta odigra-

li su "Pal~icu#.

Dodjelom ovih nagrada, koja

je uprili~ena u subotu ve~e u

Dje~ijem pozori{tu Republike

Srpske, zavr{en je Peti me|una-

rodni festival pozori{ta za

djecu.

Nagrade je uru~ivao tro~la-

ni ìri u sastavu: predsjednik,

teatrolog iz Var{ave Henrik

Jurkovski, te ~lanovi teatrolog

iz Novog Sada Miroslav Rado-

wi} i kwièvnik Goran Babi}

iz Beograda.

Zavr{ne ve~eri festivala,

dodijeqeno je i sedam ravnoprav-

nih gluma~kih nagrada. Jednu od

wih dobila je Milena Nikoli}

za ulogu "Alise# u istoimenoj

predstavi Pozori{ta "Bo{ko

Buha# iz Beograda, kao i Andrea

Bakovi} za lik u predstavi

"Umi{qena mi{ica# Zagreba~-

kog kazali{ta lutaka. Gluma~ko

priznawe oti{lo je u ruke Dra-

gi{i Kosaru za ulogu [arca u

predstavi "Balada o [arcu#.

Hana [arnhorst je nagra|e-

na za ulogu u "Ferdinandu# we-

ma~kog teatra "Faden{ajn# iz

Braun{vajga.

Daria Paoleta je nagradu do-

bili za ulogu u predstavi

"Zzzzzzzzzz...#, pozori{ne trupa

"Burambo# iz FoZa u Italiji.

Svetlana Mihajlovi}, koja

glumi u "Carevom zato~niku# i

Georgi Angielov, koji igra u

"Xinu#, tako|e, su dobitnici

vrijednih gluma~kih priznawa.

Zatvarawu jubilarnog festiva-

la prisustvovale su brojne ugled-

ne li~nosti iz javnog i kultur-

nog ìvota Republike Srpske.

Me|u wima su bili gradona~el-

nik Bawe Luke, Dragoqub Davi-

dovi}, savjetnik gradona~elnika

za kulturu, Milan Balaban, kao

i direktori nacionalnih kul-

turnih ustanova Republike Srp-

ske.

Festival je simboli~no za-

vr{en 14. oktobra, na dan kada je

prije 50 godina izvedena prva

predstava na daskama ove usta-

nove, koja je nosila naziv "[um-

ski car i zlatna ribica#.

Ovom prilikom, dodijeqene

su i poveqe pojedincima i usta-

novama, koji su na bilo koji na-

~in zna~ajno doprinijeli u radu

Dje~ijeg pozori{ta Republike

Srpske.

- U po~etku sam mislio da

smo pretjerali sa ovim silnim

nagradama, ali onda sam shva-

tio da nije previ{e, s obzi-

rom na to da slavimo 50 godi-

na postojawa Dje~ijeg pozori-

{ta, te da postoji plejada qu-

di koji su dali zna~ajan dopri-

nos radu ove ku}e - istakao je

rediteq Nenad Boji}.

Poveqe su dodijeqene glum-

cima Katarini Businger-Iva-

novi}, Nevenki Rodi}, Vesni

Medakovi}, Goranu Joki}u, kwi-

èvniku Ismetu Bekri}u, poq-

skom akademiku Henriku Jurkov-

skom, koji je ove godine predsje-

davao ìrijem... Uru~ene su i

brojne zahvalnice svim prijate-

qima ove ku}e.

Direktor Dje~ijeg pozori-

{ta Republike Srpske Predrag

Bjelo{evi} dobio je vrijedan al-

bum filatelisti~kih markica,

u kojem se na{la i markica usta-

nove na ~ijem je ~elu. Publici

se u okviru sve~anog zatvarawa

Festivala predstavila i mlada

violinistkiwa Tijana Mijato-

vi}, koja je ove godine progla-

{ena za princezu znawa i umi-

je}a.

¥ B. TRNINI]

DODJELOM NAGRADA I PRIZNAWA ZAVR[EN FESTIVAL POZORI[TA ZA DJECU

GRAN PRI "XINU" IZ POQSKE

Priznawe za najboqu reìju pripalo @ivomiru

Jokovi}u, nagra|ena scenografija u

"

Carevom zato~niku",

a specijalna nagrada oti{la u ruke

"

Pal~ice" Mini

teatra iz Qubqane

\Sa zavr{ne ve~eri: Nagra|eni sa priznawima (Snimio H. D. BORKOVI])

OSNIVA^

Poveqa je dodijeqena i

prvom osniva~u Dje~ijeg po-

zori{ta, Gradskoj upravi gra-

da Bawa Luka, koju je primio

gradona~elnik Bawe Luke

Dragoqub Davidovi}.

- Pedeset godina nije ma-

lo za jedan qudski vijek, a ka-

moli za vijek jedne ustanove.

@elim Dje~ijem pozori{tu

jo{ mnogo godina uspje{nog

rada i kvalitetnih predstava

- istakao je gradona~elnik

Dragoqub Davidovi} na zatva-

rawu ove manifestacije.

MONOGRAFIJA "Bawa-

lu~ka ku}a od snova pola vijeka

Dje~ijeg pozori{ta Republike

Srpske# promovisana je u subo-

tu uve~e.

- U ovu kwigu je trebalo is-

pisati pola vijeka na{e ku}e

umjetnosti za djecu. To bi bilo

te{ko uraditi bez velike pomo-

}i saradnika. Ova monografi-

ja je Bawa Luka u malom i sa-

drì vi{e od hiqadu imena,

koja su ostavila traga u na{em

pozori{tu - kazao je direktor

Dje~ijeg pozori{ta Republi-

ke Srpske Predrag Bjelo{e-

vi} koji je prire|iva~ i ured-

nik monografije.

Kwièvnik Ranko Risoje-

vi}, koji je govorio na promoci-

ji, istakao je zna~aj sje}awa ko-

ja su u monografiji dala 24 u~e-

snika u avanturi zvanoj Dje~ije

pozori{te.

- Ova kwiga predstavqa do-

prinos bawolu~koj, ali i kul-

turnoj sceni u BiH - istakao je

Risojevi}.

Teatro-

log iz Sara-

jeva Voji-

slav Vujano-

vi} prisje-

tio se svojih

po~etaka u

Dje~ijem po-

zori{tu Re-

p u b l i k e

Srpske.

Svoja sj-

e}awa na Dj-

e~ije pozo-

ri{te Repu-

blike Srp-

ske u mono-

grafiju su

utkali mno-

gi koji su

pro{li kroz

ovu ku}u.

Me|u w-

ima su Kata-

rina Businger-

Ivanovi}, Ida

Milo{evi}, Vesna Medakovi},

Nevenka Rodi}, Ismet Bekri},

Goran Babi}, Predrag Lazare-

vi}, Radoslav Lazi}, Slav~o

Malenov, Miroslav Radowi},

Qubivoje R{umovi}, @ivomir

Jokovi}...

Neka od sje}awa pro~itali

su na promociji glumci Dje~i-

jeg pozori{ta Republike Srp-

ske.

Doajen Dje~ijeg pozori{ta

Republike Srpske Ida Milo-

{evi} podsjetila je na dane ka-

da je stvarala i ma{tala u ku-

}i od snova, u Bawoj Luci.

Monografija obuhvata ime-

na autora tekstova, rediteqa,

scenografa, lutkara, kostimo-

grafa, kompozitora, koreogra-

fa, prevodilaca i lutkara ko-

ji su ostavili dio sebe na sce-

ni Dje~ijeg pozori{ta.

Poslije predstavqawa mo-

nografije prikazan je i film

o Dje~ijem pozori{tu Republi-

ke Srpske. Publika je tako mo-

gla i vizuelno da doìvi bajku

ove ma{tovite ku}e za djecu.

¥ A. RAJKOVI]

PREDSTAVQENA MONOGRAFIJA DJEÎJEG POZORI[TA REPUBLIKE SRPSKE

KU]A OD SNOVA

Ova monografija je Bawa Luka u malom i sadrì vi{e

od hiqadu imena koja su ostavila traga u na{em

pozori{tu, kazao Predrag Bjelo{evi}

Ana Damjanovi} Aqo{a Osti} Ana ]etkovi}

(Snimili R. OSTOJI] i R. [IBAREVI])

Ana Damjanovi}

- Volim da gledam predsta-

ve, ali na festivalu nisam

uspjela da pogledam sve. Svidje-

la mi se "Ivica i Marica#, a

tu bajku sam ve} znala. Samo

{to mi se vi{e dopala u pozo-

ri{tu. Dobra mi je i "Pal~i-

ca#, koja je izgledala kao crta}.

Svi moji drugari kaù da im se

"Pal~ica# svi|a, jer su mogli

da pri~aju sa wom.

Aqo{a Osti}

- Pogledao sam neke od

predstava na festivalu. Meni

je bila najboqa "Alisa#. Pri-

je sam gledao crtani film

"Alisa u zemqi ~uda#, ali ova

je ba{ zanimqiva. Bio sam na

predstavi "Ivica i Marica#

i svi|a mi se. Sva djeca iz pu-

blike su "navijala# da Ivica

i Marica pobijede vje{ticu i

pomogla su im u tome.

Ana ]etkovi}

- Festival pozori{ta za

djecu u Bawoj Luci je odli~an.

Potrudila sam se da pogledam

{to vi{e predstava. Svi|a mi

se "Crna koko{ka#, iako ni-

sam razumjela jezik u predsta-

vi. I "Jaha~# je interesantan,

svi moji drugari su se odu{e-

vili. Najvi{e mi se dopao

"Xin#, jer su i kostimi i glum-

ci jako dobri. Super je {to smo

dio teksta razumjeli, jer je pre-

veden na srpski jezik.

\ Glumci Dje~ijeg pozori{ta Srpske: îtali odlomke iz

monografije (Snimio H. D. BORKOVI])

IZNENA\EWE

Iznena|ewe najavqeno na

promociji bila je nagrada Go-

ranu Babi}u, ovogodi{wem

~lanu festivalskog ìrija.

Naime, Babi} je nagradu do-

bio na Bijenalu jugosloven-

skog lutkarstva u Bugojnu

1981. godine, ali mu nikada

nije bila uru~ena. Poslije 25

godina, u ruke Gorana Babi}a

dospjela je Zlatna zna~ka i

diploma Bijenala za najboqi

tekst.

DJEVOJÎCA U TIJELU XINA

Glumci Lutkarskog pozori{ta "Guliver# iz Var{ave, pred-

stavom "Xin# odu{evili su najmla|u, ali i stariju publiku. Pr-

vim pojavqivawem i dolaskom na scenu biciklom za troje var{av-

ska gluma~ka druìna izazvala je more pozitivnih reakcija.

Jarkim bojama kostima Elbieta Pejko, Magdalena Kisko, Ge-

orgi Angielov i Adam Vnu~ko do~arali su ~udesnu avanturu dje-

voj~ice koju je progutao xin.

- Pri~a je veoma simboli~na, mala djevoj~ica u tijelu xina.

"Xin# je fantasti~na predstava puna nadrealnih situacija. Ve-

oma smo zadovoqni reakcijama publike u Bawoj Luci - rekao je

glumac Georgi Angielov.

Pohvalno je {to su var{avski glumci dio teksta govorili na

srpskom jeziku, a djeca su bila odu{evqena pjesmicom: "Jedi, je-

di, jedi, svi ti vi~u#. Kroz cijelu predstavu nagla{en je kontrast

izme|u stvarnog i svijeta ma{te, kao i doìvqaja xina koji

imaju djevoj~ica i ostali likovi.

"JAHA^# je naziv predsta-

ve kojom se u petak uve~e pred-

stavilo pozori{te "Kom - Kom#

iz Izraela. Andrej Urbak, Ka-

tja Kazakova, Elad Ifran i Ju-

ri Stolov uz muziku i bez rije-

~i uspjeli su da zadrè pa`wu

mali{ana 50 minuta.

Skromna, ali zanimqiva

scenografija, Irine Tka~en-

ko, i lutke Andreja Urbaka i

Katje Kazakove pribliìli su

djeci avanturisti~ko putovawe

na kowu.

Glavni element ovog

ostvarewa je muzika, koja stva-

ra prijatan, uzbudqiv, miran...

ambijent za radwu pri~e. I

sam autor teksta je jedan od

glumaca, Andrej Urbak, a re-

ìja je zasluga Marije Nemi-

rovskaje.

"Jaha~# je okarakterisan

kao muzi~ka tragikomedija i

pri~a o ~ovjeku koga je rodila

Priroda, obezbje|uju}i sve {to

mu je potrebno.

Kroz ovaj komad te~e pri~a

o razvoju ~ovjeka, ali i ~ovje-

~anstva u cjelini. I te`wi da

se uvijek ide vi{e i daqe.

Osim muzike, metafora je

ta koja je prisutna u cijeloj

predstavi i koja prenosi skri-

vene poruke. Sude}i po aplau-

zima mali{anima se "Jaha~#

svidio, jer su glumci uspjeli da

probude wihovu ma{tu.

¥ A. R.

\"

Jaha~": Pri~a o ~ovjeku koga je rodila Priroda

(Snimio R. OSTOJI])

PREDSTAVE IZ JERUSALIMA I VAR[AVE ZA KRAJ

Muzi~ka tragikomedija

1758 - Ro|en je ameri~ki

filolog i leksikograf Noa

Vebster, koji je 1806. objavio

svoj prvi rje~nik engleskog je-

zika "Compendious Dictionaryof the English Language#, a

1828. rje~nik koji i sada nosi

wegovo ime.

1813 - Po~ela je istorijska

bitka naroda kod Lajpciga u

kojoj su snage [este antinapo-

leonovske koalicije porazile

Napoleonove trupe i prisi-

lile ga da se 19. oktobra po-

vu~e preko Rajne.

1837 - Srpski knez Milo{

Obrenovi} izdao je ukaz o uki-

dawu svih vrsta kuluka, osim

kuluka za odràvawe puteva

i mostova.

1846 - Prvi put je izveden

ve}i operativni zahvat pod

narkozom. Ameri~ki hirurg

Xon Voren upotrijebio je etar

kao anesteziju prilikom ukla-

wawa tumora pacijentu u Op-

{toj bolnici Masa~usets u

Bostonu.

1886 - Ro|en je izraelski

dràvnik David Ben Gurion,

jedan od lidera pokreta za

stvarawe jevrejske dràve, pr-

vi premijer od 1948. do 1953.

i ponovo od 1955. do 1963.

1888 - Ro|en je ameri~ki

pisac Juxin Gledston O'Nil,

tvorac moderne ameri~ke dra-

me, prvi ameri~ki dramski pi-

sac dobitnik Nobelove nagra-

de za kwièvnost 1936 ("Dugo

putovawe u no}#, "@udwa pod

brestovima#, "Elektri pri-

li~i crnina#).

1910 - Jedan od pionira

srpskog vazduhoplovstva Ivan

Sari} izveo je pred vi{e hi-

qada gledalaca u Subotici

let drvenim "monoplanom#,

koji je sam konstruisao. Na

visini od 30 metara, u {iro-

kom luku obletio je kowi~ko

trkali{te. Letjelica je izlo-

èna u Muzeju vazduhoplov-

stva na beogradskom Aerodro-

mu "Nikola Tesla#.

1945 - Osnovana je Orga-

nizacija za hranu i poqopri-

vredu UN (FAO) sa osnovnim

ciqem da podigne nivo ishra-

ne i poboq{awa ìvotnog

standarda. Godine 1979. ovaj

datum ustanovqen je kao Svjet-

ski dan hrane.

1946 - Na osnovu presude

Me|unarodnog suda za ratne

zlo~ine u Nirnbergu, izvr{e-

na je smrtna kazna vje{awem

nad desetoricom wema~kih na-

cisti~kih vo|a, me|u kojima

su bili i {ef diplomatije Jo-

ahim fon Ribentrop i na~el-

nik {taba Vrhovne komande

wema~ke vojske Vilhelm Kaj-

tel.

1959 - Umro je Xorx Mar-

{al, {ef General{taba ame-

ri~ke vojske u Drugom svjet-

skom ratu, jedan od inicijato-

ra programa za obnovu posqe-

ratne Evrope (1947) koji je po

wemu nazvan "Mar{alov pl-

an#. Dobitnik je Nobelove na-

grade za mir 1953.

1964 - Kina je izvela prvu

eksploziju atomske bombe i

postala peta zemqa svijeta ko-

ja raspolaè nuklearnim

oru`jem.

1973 - Ameri~ki dràvni

sekretar Henri Kisinxer i

sjevernovijetnamski politi-

~ar Le Duk To dobili su No-

belovu nagradu za mir za uspje-

{no okon~ane mirovne prego-

vore. Le Duk To je odbio da

primi nagradu.

1978 - Poqski kardinal

Karol Vojtila izabran je za

264. poglavara Rimokatoli~-

ke crkve kao prvi neitalijan-

ski papa poslije 456 godina,

koji je potom uzeo ime Jovan

Pavle Drugi.

1981 - Umro je izraelski

general i ministar odbrane

Mo{e Dajan, zasluàn za usp-

jeh u izraelsko-arapskom ratu

1967, kada je Izrael za {est

dana osvojio Sinaj, Gazu, Za-

padnu obalu i Golansku viso-

ravan.

1982 - Umro je italijanski

operski pjeva~ Mario del Mo-

nako, nazvan "tenorom epohe#.

Zahvaquju}i izuzetnom glasu

i izvanrednom osje}awu za sce-

nu, stekao je veliku popular-

nost i priznawe kritike.

1983 - Umro je srpski sli-

kar i likovni kriti~ar Miha-

ilo Petrov, jedan od vode}ih

u~esnika u velikom preobra-

àju umjetnosti u Jugoslaviji

izme|u dva svjetska rata. Bio

je profesor Akademije pri-

mijewenih umjetnosti u Beo-

gradu. Ilustrovao je mnogo-

brojne kwige. ¥

PASTA za zube je tako uobi~ajena u

moderno vrijeme da je ve}ina qudi smatra

pronalaskom na{eg doba. Me|utim, ova

inovacija stara je gotovo koliko i ~ovje-

~anstvo. Prema nekim podacima, qudi su

po~eli da vode brigu o zubima i da kori-

ste razne trave za wihovo ~i{}ewe jo{ u

osvit civilizacije.

Prve paste za zube koje su, bar prema

izgledu, podsje}ale na dana{wu verziju

nastale su, prema nekim procjenama, oko

500 godina prije na{e ere u Kini i Indi-

ji. Pronalaza~i toga doba pravili su po-

sebnu smjesu od trava s raznim dodacima.

U wu je stavqan drveni {tap na ~ijem vr-

hu su bile zalijepqene ìvotiwske dla-

ke i tako je dobijana svojevrsna pasta ko-

ja je kori{}ena za ~i{}ewe zuba i desni.

U vijekovima koji su uslijedili ino-

vatori su u smjesu za ~i{}ewe zuba ubaci-

vali nove sastojke, kako bi joj popravili

ukus i izgled. Ipak, detaqnu higijenu i

brigu o ustima vodio je samo mali broj

qudi. U sredwem vijeku pripadnici ra-

znih slojeva, pa i plemi}i i bogata{i, te-

{ko su se odlu~ivali da peru zube, jer se

dugo smatralo da voda ba{ i nije zdrava

za koù i ostale organe.

Vi{e pa`we zubima i desnima qudi su

po~eli da pokazuju po~etkom 19. vijeka i

tada su se pronalaza~i ponovo potrudili

da usavr{e pastu za zube. Zubar Pibodi je

1824. godine inovirao pastu za zube tako

{to je u wu dodao rastopqeni sapun, dok

je ~etvrt veka kasnije, ta~nije, 1850. godi-

ne, Xon Haris u sastojke paste uvrstio i

kredu. Ove paste prodavane su u razli~i-

tim pakovawima, a 1873. godine firma

"Kolgejt# je po~ela masovno da proizvo-

di ovaj pronalazak.

D o k t o r

V a { i n g t o n

[efild po-

~eo je 1892. godine da proizvodi pastu za

zube u tubi, koja je nosila naziv po wemu.

êtiri godine kasnije pojavila se i Kol-

gejtova krema za zube u tubi. Razvoj tehno-

logije doprinio je i osavremewavawu pa-

ste, pa je u godinama poslije Drugog svjet-

skog rata sapun u potpunosti izba~en kao

sastojak paste, a zamijenili su ga razli~i-

ti agensi. Ubrzo poslije toga Kolgejt je po-

~eo da dodaje u pastu za zube nove sastoj-

ke koji su imali ciq da ja~aju desni i {ti-

te zube od karijesa.

Danas na trì{tu {irom svijeta po-

stoji ~itav niz pasti za zube razli~itih

proizvo|a~a koji stalno usavr{avaju svo-

je proizvode kako bi wima pridobili

kupce. ¥

DOGODILO SE NA

DANA[WI DAN

1927 - Ro|en je Ginter

Gras, jedan od najzna~ajnijih

wema~kih kwièvnika 20.

vijeka, koji je svjetsku sla-

vu stekao prvim romanom

"Limeni dobo{# (1959),

o{tar polemi~ar i dru-

{tveni kriti~ar ("Lim-

bur#, "Pse}e godine#, "Lo-

kalna anestezija#).

Gras

1793 - Zbog izdaje, pred

oko 300.000 Pariàna, na

giqotini je pogubqena

francuska kraqica Mari-

ja Antoaneta, supruga Luja

[esnaestog i k}erka au-

strijske carice Marije Te-

rezije. Tokom Francuske re-

volucije postala je omraè-

na li~nost, koja je gladnom

narodu navodno poru~ila:

"Ako nemate hqeba, jedite

kola~e#.

Antoanet

ponedjeqak, 16. oktobar 2006.FEQTON

NASTANAK PASTE ZA ZUBE

POÊLO JE OD SAPUNA

1854 - Ro|en je engleski

pisac irskog porijekla

Fingal O'Flaerti Vils,

poznat kao Oskar Vajld, naj-

izrazitiji zastupnik lar-

purlartizma u engleskoj

kwièvnosti druge polovi-

ne 19. vijeka. Wegovo demon-

strativno kr{ewe vikto-

rijanskih dru{tvenih kon-

vencija zavr{ilo se dvogo-

di{wom kaznom zatvora

(1895) zbog homoseksuali-

zma. Umro je u Parizu 1900.

u bijedi i nemilosti (Dje-

la: "Slika Dorijana Greja#,

"Va`no je zvati se Ernst#,

"Idealan mu`#, "Sre}ni

rinc i druge pri~e#).

Vajld

Tre}e dopuweno izdawe

kwige "Islam i mi#, autora

Darka Tanaskovi}a, potvrda je

da je ovo djelo ostvarilo i odr-

àlo nesmaweno zanimawe ~ita-

laca i kontakt s wima, kaè se,

izme|u ostalog, u napomeni be-

ogradskog izdava~a - Partenon.

"Islam i mi#, isti~e pisac

u pogovoru, "Sadrì tekstove

objavqene u listovima, ~asopi-

sima i zbornicima, od kraja

1991. do kraja 1995. godine, a ob-

jediwene op{tim tematskim

okvirom islama u wegovom ra-

znolikom ispoqavawu na jugo-

slovenskom prostoru, pri ~emu

su najzastupqenije politi~ka,

dru{tvena i kulturna dimen-

zija#.

Autor nagla{ava da je we-

govo javqawe, bez obzira na raz-

li~ita mesta i vremena javnog

iskazivawa, "pokretala èqa

da se bar malo, onoliko koliko

je to nejakom pojedina~nom gla-

su dato, doprinese zaustavqawu

hoda zla koje se, iz dana u dan,

sve stra{nije prete}i, nadno-

silo podjednako nad nemuslima-

ne i muslimane u na{oj biv{oj

zajedni~koj dràvi#.

Tanaskovi} podsje}a da se

ve}ina tekstova u ovoj kwizi

na{la na stranicama raznih pu-

blikacija dok je Bosnu i Herce-

govinu potresao gra|anski rat,

"s nagla{enim obele`jem suko-

bqavawa du` linija verskih

razgrani~ewa#... "Ni{ta u vezi

s tematskim odse~cima sloè-

ne islamske problematike, ko-

jima su posve}eni tekstovi u

ovoj kwizi, nije kona~no re{e-

we i "skinuto s dnevnog reda#,

a zadugo, mo`da, nikada i ne}e

biti, jer je re~ o procesima du-

gog trajawa i neizvjesnih, mo-

`da i sudbonosnih ishoda#.

Autor se zalaè za suo~a-

vawe sa stvarno{}u, "za po{ten

dijalog s drugim i sa samim so-

bom#. A ako toga nema, onda ta

nespremnost, "jednoga dana po

pravilu neopozivo ka`wava

tragi~nim razilaèwem s isto-

rijom i sve bolnijim i bolni-

jim porazima#.

O islamu "Glas Srpske# je

ranije pisao s raznim povodima,

daleko od toga da je iscrpio ovu

uvijek iznova zanimqivu temu

za dobronamjernog ~itaoca.

Ovoga puta opredijelio se za

sadràj koji je, rekli bismo, ma-

we poznat {iroj javnosti. Po-

liti~ki preporod bo{wa{tva,

protivrje~nosti neobo{wa-

{tva i istoriografske stran-

putice zvani~nog bo{wa{tva ,

radovi objavqeni u ~asopisima

i zbornicima 1994. i naredne

godine, a uvr{teni u kwigu

"Islam i mi#, povezana su te-

matska cjelina koja se nudi no-

vinskom ~itaocu. Misao, saop-

{tena zanimqivim i te~nim

jezikom, ~ini sadràj prijem-

~ivim.

Tanaskovi} pi{e:

"

Mehlem" za

bo{wa~ke rane

Kakvo je isku{ewe pisati

i ~itati o nedoku~ivoj zemqi

Bosni dokazano je bezbroj puta.

Ve} luksuzni za{titni omot

kwige na nema~kom jeziku, s na-

slovom Nepoznata Bosna, do-

voqno je re~ita potvrda toga.

Podnaslov ove opse`ne studi-

je od preko pet stotina strana

glasi: Most Evrope prema

islamskom svetu. A izme|u na-

slova i podnaslova, prili~no

razdvojenih, propiwe se, svaka-

ko sa simboli~kom namerom, iz-

vanredno snimqen luk mosta ko-

jega vi{e nema. Staroga mosta

u Mostaru. Sru{ili su ga oni

Evropqani koji sebe vide kao

zid, ili predzi|e, a ne kao po-

luluk mosta iznad bosanske ci-

vilizacijske raseline, koja, ka-

ko se veruje, razdvaja Zapad od

Istoka.

Iz kratke bele{ke na stra-

`wem preklopu omota saznaje-

mo da je autor, dr Smail Bali},

ro|en 1920. u gradu u kojem tre-

nutno nema nijednog ~itavog mo-

sta, a koji se zove Mostar. U

zagradi iza imena grada stoji

Bosna (Bosnien), kako bi neoba-

ve{teni znali gde se pi{~ev

rodni grad nalazi. Za obave{te-

ne, me|utim, obja{wewe stvara

nedoumicu. Nije li Mostar u

Hercegovini ili, eventualno,

u Bosni i Hercegovini? Za Ba-

li}a je o~igledno u Bosni.

On je to, uostalom, ve} ra-

nije objasnio jednom napomenom

u svojoj prethodnoj kwizi posve-

}enoj Bosni i Bo{wacima, Kul-tura Bo{njaka, Muslimanska kom-ponenta (Be~, 1973, str. 19-20):

"Historijski gledana, Bosnaobuhva}a sve tri jedinice nekada-{njeg bosanskgo ejaleta - Bosnu uuèm smislu, Hercegovinu i Novo-pazarski Sandàk. To joj se zna-~enje daje uvijek u starijim tek-stovima, ra~unaju}i od pada bo-sanskog kraljevstva 1463. godine.U ovom smislu rije~ je upotreblja-vana i u ovoj radnji...#

Obja{wewe vaì i za novu

kwigu. Re~ je, zapravo, o istoj

radwi - promociji ideologije

bo{wa{tva, i o istom geopoli-

ti~kom okviru - Bosni u {irem

smislu. Govore}i o svojoj naj-

novijoj i, svakako, najceloviti-

joj kwizi, pravoj "Bibliji bo-

{wa{tva#, pre nego {to je iza-

{la iz {tampe, Smail Bali}

poèleo je da "U ovo dramati~-

no doba# bude "ne{to mehlema

na na{e qute rane# (v. Na{ svi-

jet). Bali}eva velika sinteza o

"nepoznatoj Bosni bila je i ne-

{to vi{e od "mehlema# za bo-

{wa~ke rane.

Nagove{taj

preporoda

Ona je nagovestila, a delom

i omogu}ila, budu}i kruna auto-

rovog bo{wa~kog anga`mana,

politi~ki preporod bo{wa-

{tva, shvatawa prema kome su

muslimanski stanovnici "Bo-

sne u {irem smislu#, etni~ki i

nacionalno Bo{waci, potom-

ci wenih autohtonih ̀ iteqa iz

vremena koja su prethodila

osmanskim osvajawima i sra-

zmerno masovnoj islamizaciji,

tako da se legitimno mogu sma-

trati elementom koji obezbe-

|uje istorijski kontinuitet

"jedne od najstarijih evropskih

dràva#, kako ideolozi bo{wa-

{tva vole da i kaù.

Kwiga Nepoznata Bosna

obeleèna je svim vrlinama i

slabostima Bali}evog "bo-

{wa~kog# prosedea i metodo-

logije, s tim {to je kompletni-

ja i iscrpnija, u odnosu na sve

prethodne parcijalne radove ko-

je, u stvari, objediwava na pri-

li~no definitivan na~in.

Struktura dela otkriva dva te-

matska sloja koja se prepli}u i

proìmaju, ali ih je ipak lako

razdvojiti i podvrgnuti odgo-

varaju}em ~itala~kom prilazu,

krajwe dokumentovanom, goto-

vo pedantnom inventarisawu

ostvarewa bosanskohercegova~-

kih muslimana u razli~itim

oblastima kulture - kwièvno-

sti, muzici, primewenoj umet-

nosti, arhitekturi, kaligrafi-

ji, minijaturi, nauci itd. ¥

(Nastavi}e se)

"

Nepoznata Bosna", kwiga dr Smaila Bali}a,

nagovestila je politi~ki preporod bo{wa{tva,

shvatawa prema kome su muslimani, etni~ki

i nacionalno Bo{waci, potomci autohtonih ìteqa

Bosne iz vremena koja su prethodila osmanlijskim

osvajawima i srazmerno masovnoj islamizaciji. Stoga

se oni mogu smatrati elementom koji obezbe|uje

istorijski kontinuitet

"

jedne od najstarijih evropskih

dràva", kako ideolozi bo{wa{tva vole da kaù

POTOMCI AUTOHTONIH @ITEQA

Stari most u Mostaru, ~iji je poluluk, kako

se veruje simbolizovao razdvajawe bosanske

civilizacijske raseline od Zapada,

poru{ili su Evropqani, koji su sebe videli

kao zid, ili prezi|e Istoku

Politi~ki preporod bo{wa{tava, protivre~nosti neobo{wa{tva

i istoriografske stranputice zvani~nog bo{wa{tva

Darko TANASKOVI]

B O [ W A [ T V O1.

20

OVIH dana udarna vi-

jest svih novinskih ku}a, te-

levizijskih i radio stani-

ca je - bez sumwe - Sjeverna

Koreja. Ova zemqa, ~ije je

stanovni{tvo vi{e gladno

nego sito za samo nekoliko

trenutaka, koliko je potra-

jala nuklearna proba, po-

stala je centar svijeta i

glavna tema svjetskih mo}-

nika, potvr|uju}i da svijet,

ipak, nije lopta {arena...

O kakvoj je zemqi ri-

je~?

Sjeverna Koreja, slu-

`beno Demokratska Narod-

na Republika Koreja, na za-

padu izlazi na @uto, a na

istoku na Japansko more.

Grani~i se na jugu s Ju`nom

Korejom, a na sjeveru s Ki-

nom i Rusijom.

Zauzima sjeverni dio

Korejskog poluostrva povr-

{ine 122.762 kvadratna kilome-

tara, a u ovoj dràvi ìvi bli-

zu 24 miliona stanovnika. Glav-

ni grad je Pjongjang, dok su ve}i

gradovi Kesong, Kim îm, Si-

nuin|u...

Kao dràva nastala je posli-

je japanskog poraza u Drugom

svjetskom ratu, odnosno kao sim-

bol hladnog rata izme|u Sjedi-

wenih Ameri~kih Dràva i So-

vjetskog Saveza, kada je Korej-

sko poluostrvo podijeqeno na

dva dijela.

Obje strane, i Sjeverna i Ju-

`na Koreja, proglasile su neza-

visnost 1948. godine, a ratovale

su od 1950. do 1953. Krvavi tro-

godi{wi rat ostavio je iza se-

be oko pet miliona mrtvih, ra-

wenih i nestalih.

Reìm u Pjongjangu "gvozde-

nom rukom# vodio je utemeqi-

va~ dràve Kim Il Sung sve do

svoje smrti 1994. godine, kada ga

je naslijedio wegov sin Kim

Xong Il.

Aktuelni sjevernokorejski

lider je posebna pri~a. Za wega

kaù da je izrazito

okrutan i nepredvi-

div i da vlada u ma-

niru pravog staqini-

ste. @enio se tri pu-

ta. Oboàva filmove

i posjeduje kolekciju

od ~ak 20 hiqada video-kaseta!

Najvi{e voli serije o petku tri-

naestom i Rambu, a slobodno vri-

jeme provodi uìvaju}i u utak-

micama NBA lige. Pani~no se

boji letewa, tako da u rijetke

slu`bene posjete uvijek ide - sa-

mo za wega napravqenim - blin-

diranim vozom.

Zbog omaweg rasta Kim Xong

Il uvijek nosi cipele sa debqim

|onom, kako bi bio vi{i. U vje-

~itom je strahu da ga neko ne

otruje, pa koristi stari kine-

ski recept - jede srebrnim {ta-

pi}ima, na kojima bi otrovana

hrana ostavila tragove.

Konstantin Pulikovski, ru-

ski izaslanik koji je sa predsjed-

nikom Sjeverne Koreje putovao

vozom po Rusiji, rekao je da su

sjevernokorejskom lideru svakog

dana u voz vazdu{nim putem do-

premani ̀ ivi jastozi, koje je - ta-

ko|e - jeo srebrnim {tapi}ima.

Sjeverna Koreja je jedna od

rijetkih zemaqa u svijetu u ko-

joj vlada socijalizam sovjetskog

tipa. Vladaju}a stranka je Ko-

rejska radni~ka partija.

Organizacije za qudska pra-

va procjewuju da se ova dràva

Korejskog poluostrva moè po-

di~iti najgorim stawem qudskih

prava na svijetu. Sloboda govo-

ra i kretawa gotovo i da ne po-

stoje. U logorima za internira-

na lica nalazi se oko 200 hiqa-

da zatvorenika, a mnogobrojni

izvje{taji govore o svakodnev-

nim mu~ewima, izgladwivawu,

silovawima, ubistvima i pri-

nudnom radu. U nekim logorima

smrtnost dostiè cifru od 25

odsto!

Ipak, najve}i problem Sje-

verne Koreje je nesta{ica hra-

ne, pa bi je sankcije Ujediwenih

nacija, kojima se prijeti posqed-

wih dana, posebno pogodile.

Sa ovom zemqom malo ko ima

ekonomske odnose, osim Kine,

koja joj dotura pomo} u riì i

drugoj hrani. Zbog toga je sjever-

nokorejska vlada organizovala

takozvani "Sistem javne distri-

bucije hrane#, u kojem se stanov-

ni{tvu dijele dnevne porcije,

uglavnom riè. Ipak,

taj sistem ima mnogo

nedostataka, {to poka-

zuje i podatak da je do sada deset

miliona Sjevernokorejaca umr-

lo od gladi.

Vo|a Kim Xong Il poku{ao

je da popravi stawe uvo|ewem

nekih naznaka trì{ne privre-

de 2002. godine, ali je u okto-

bru 2005. godine u~iwen korak

unazad, zabranom privatne pro-

daje poqoprivrednih proizvo-

da i ponovnom racionalizacio-

jom hrane.

Uprkos gladi i siroma{tvu,

Sjeverna Koreja ima petu po ve-

li~ini armiju na svijetu. Pro-

cjewuje se da zemqom, uzdu` i

poprijeko, {parta oko 1,08 mi-

liona vojnika, od toga ~ak 55 hi-

qada specijalaca i komandosa.

Za odràvawe ovako glomaznog

vojnog aparata godi{we se utro-

{i oko pet milijardi dolara.

¥ Pripremila

@aklina MIJATOVI]

Tipi~no sjevernokorejsko gradsko naseqe

Bilbordi na

kojima je Veliki

Vo|a su na

svakom koraku

RO\ENDAN

Kult Kim Xong Ila dose-

è duboko u pro{lost, sve do

wegovog ro|ewa. Ro|en je u

Sibiru 1941. godine, dok je

wegov otac Kim Il Sung bio

u egzilu u biv{em Sovjetskom

Savezu.

Me|utim, na osnovu zva-

ni~nih sjevernokorejskih po-

dataka, rodio se u februaru

1942. u brvnari, u jednoj ge-

rilskoj bazi svog oca, na naj-

vi{oj planini ove dràve

Paektu. U legendi o wegovom

ro|ewu pi{e da je ovaj doga-

|aj propratila pojava dvo-

struke duge i blistave zvije-

zde na nebu.

NASQEDNIK

Ko bi mogao da naslijedi

Kim Xong Ila? Da li je to je-

dan od wegovih sinova iz tre-

}eg braka?

O tre}oj supruzi ovog sta-

qiniste - Ko Jung Hi - malo

se zna. Ro|ena je u Japanu, u

braku etni~kih Korejaca i

kaù da ju je Kim Jong Il za-

pazio dok je radila u dràv-

noj plesnoj trupi. Opisuju je

kao wegovu najodaniju i naj-

omiqeniju suprugu i majku

dvojice mogu}ih nasqednika

- Kim Xong ûla i Kim Xong

Wunga.

SJEVERNA KOREJA I WEN VO\A IZME\U GLADI I NAJMO]NIJEG ORU@JA DANA[WICE

STAQINISTA SE BOJI VISINESTAQINISTA SE BOJI VISINESTAQINISTA SE BOJI VISINESTAQINISTA SE BOJI VISINESTAQINISTA SE BOJI VISINESTAQINISTA SE BOJI VISINESTAQINISTA SE BOJI VISINESTAQINISTA SE BOJI VISINESTAQINISTA SE BOJI VISINE

ponedjeqak, 16. oktobar 2006. QUDI, VRIJEME I DOGA\AJI

21

@ena-vojnik nije

neobi~an prizor

u Sjevernoj Koreji

Poqoprivreda svedena na plug i volove

Puste ulice - nema

goriva

U vje~itom strahu da ga neko ne otruje, predsjednik ove

dràve Kim Xong Il koristi stari kineski recept - jede

srebrnim {tapi}ima, na kojima bi otrovana hrana

ostavila tragove... U sjevernokorejskim logorima za

internirana lica nalazi se oko 200 hiqada zatvorenika

STAQINISTA SE BOJI VISINE

Jedan od monumentalnih

spomenika

socijalizmu

Panorama Pjongjanga

U improvizovanim kioscima prodaje

se samo limunada

Svaki Korejac

mora da nosi

zna~ku sa likom

Kim Il Sunga

Ovan 21.3-20.4. Bik 21.4-20.5. Blizanci 21.5-20.6. Rak 21.6-20.7. Lav 21.7-21.8. Djevica 22.8-22.9.

Ribe 19.2-20.3.Vodolija 20.1-18.2.Jarac 21.12-19.1.Strijelac 23.11-20.12.[korpija 23.10-22.11.

DNEVNI

Vaga 23.9-22.10.

HOROSKOP

HOROSKOP

Ukoliko Vam nedostaju pouzdane

informacije o novim doga|ajima

na poslovnoj sceni, nemojte dava-

ti zvani~na obe}awa ve} zatra-

ìte ne~ije posredovawe. Sve probleme

je lak{e rije{iti uz ne~ije prisustvo.

Izrazite svoja osje}awa, budite dovoqno

we`ni i ma{toviti u dru{tvu voqene

osobe. Ukoliko ste slobodni, odgovori-

te na ne~iji poziv. Budite pa`qiviji u

saobra}aju.

Nepotrebno ulije}ete u ne~iju zam-

ku i preuveli~avate svoje intelek-

tualne ili prakti~ne sposobnosti.

Nema razloga da àlite za propu-

{tenom prilikom, treba da sagledate kori-

snu pouku o pravilima poslovnog pona{a-

wa. Va`no je da sa~uvate dostojanstvo i do-

bro raspoloèwe u dru{tvu bliske osobe.

Uìvajte u dobroj zabavi koja odgovora Va-

{em ukusu. Podsti~ite kod sebe dobro ras-

poloèwe.

Neko ugroàva Va{e poslovne in-

terese, ali nema razloga za ve}u za-

brinutost. Sa~ekajte na povoqniji

trenutak kada }ete u potpunosti

ostvariti svoje namjere. Va`no je da pravil-

no procijenite redosqed poteza. U odnosu

sa voqenom osobom, na zaobilazan na~in mo-

ète da ostvarite svoje qubavne ̀ eqe. Uì-

vajte u lijepim stvarima i uz blisku osobu.

Nemojte dozvoliti da Vam neko prenosi ne-

gativnu energiju.

Va{e raspoloèwe se nalazi na

vrhuncu. Zavr{avate jedan vaàn

posao koji Vam uliva osje}aj sa-

mopouzdawa. Va`no je da osjetite

psiholo{ku, materijalnu ili emotivnu si-

gurnost. U susretu sa voqenom osobom iz-

razite pozitivnu stranu svoje li~nosti.

Budite dovoqno ma{toviti i inspirativ-

ni u svakom pogledu, preuzmite stvari u

svoje ruke. Obratite pa`wu na zdraviji i

uredniji na~in ìvota.

Ukoliko ste dovoqno odgovor-

ni za ono {to ~inite, nemojte

dozvoliti da Vas pokolebaju no-

ve informacije ili ne~ija pri-

~a. Va`no je da ispunite svoja obe}awa

ili utvr|ena pravila u poslovnoj sarad-

wi. Emotivno zadovoqstvo je najqep{i

doìvqaj, potrudite se da djelujete neo-

doqivo na osobu koja privla~i Va{u pa-

`wu. Obratite pa`wu na svoje snove, pri-

ja}e Vam vi{e zdravog sna.

Ne~ija pri~a na Vas ostavqa supro-

tan efekat, tako da i Va{i odgovo-

ri po sli~nom obrascu zvu~e kon-

tradiktorno. Nema potrebe da se

raspliwavate na razli~ite strane i da se

optere}ujete sa ambicioznim ciqevima. Bu-

dite umjereniji u svojim zahtjevima pred vo-

qenom osobom. Prija}e Vam susret sa bli-

skim prijateqima i ne~ija emotivna pa`wa.

Izbjegavajte lo{e uticaje i stresne situa-

cije.

Nalazite se u sjajnoj prilici da

udvostru~ite svoje poslovno-finan-

sijske rezultate. Nemojte dozvoli-

ti da se neko sa strane upli}e u Va-

{u koncepciju ili u planove koje sprovodi-

te. Nema razloga za la`nu skromnost u bilo

kom pogledu. Potrudite se da osvojite ne~i-

ju emotivnu pa`wu i da zadovoqite o~eki-

vawa. Upotrijebite svoje zavodni~ke mani-

re i {arm. Va`no je da akumulirate pozitiv-

nu energiju.

Va{ entuzijazam, samopouzdawe i

ponos mogu da se protuma~e na raz-

li~ite na~ine, stoga pa`qivije

birajte rije~i koje koristite u

dru{tvu saradnika ili u javnom

ìvotu. Potrebna je mudrost da izbalan-

sirate svoje èqe i mogu}nosti. Pokaì-

te voqenoj osobi da dobra voqa i pa`wa

zna~e mnogo vi{e od nekih "svjetlucavih po-

klona#. O~arajte svog partnera. Izbjega-

vajte situacije koje Vas iritiraju i dodat-

no zamaraju.

U dogovoru sa jednom osobom za-

vr{avate posao koji djeluje vrlo

perspektivno. Dobar glas daleko

se ~uje, tako da Vas o~ekuje uti-

cajna reklama ili dobitak. Postoji do-

bar povod da proslavite svoj uspjeh. Iz-

gleda da neko sa strane kvari plan ili

dogovor koji imate sa svojim partnerom.

Nemojte odustajati od svojih qubavnih na-

mjera. Va`no je da sa~uvate dobro raspo-

loèwe i inspiraciju.

Ukoliko Vam se ne dopada ne~ija

uloga ili pona{awe, strpqivo sa-

~ekajte na pravi momenat za po-

slovnu akciju. Va`no je da pravil-

no procijenite svoje èqe u odnosu na re-

alne mogu}nosti. Nema razloga da pretjeru-

jete u svojim zahtevima pred voqenom oso-

bom. Pokaìte da imate {iroko srce i do-

bru voqu. Ponekad osmijeh sve govori. Pla-

nirajte boravak u prirodi i neku sportsku

aktivnost.

Ukoliko neko kritikuje Va{e ide-

je ili pona{awe, pokaìte do-

voqno sluha i prihvatite kori-

sne sugestije. Va`no je da poboq-

{ate poslovni rejting i da udruìte svo-

je interese sa uspje{nim ili uticajnim sa-

radnicima. Potrudite se da ispo{tujete do-

govor koji imate sa svojim partnerom.

Obratite pa`wu na "va`ne sitnice# koje

otkrivaju ne~ije namjere. Planirajte re-

laksaciju i boravak u prirodi.

Odbijate da prihvatite ne~iju

uslugu, koja Vas obavezuje na

partnerstvo pod odre|enim

uslovima. Izbjegavajte razli-

~ite vidove ucjewivawa ili takmi~ar-

sku atmosferu koju name}e neko od sarad-

nika. Smeta Vam saznawe da partneru

povremeno nedostaje inspiracija, hra-

brost ili iskrenost. U~inite ne{to po

tom pitawu. Prija}e Vam {etwa ili ne-

ka sportska aktivnost.

ponedjeqak, 16. oktobar 2006.MOZAIK

DESETI me|unarodni mu-

zi~ki festival "Xez Fest Sa-

rajevo 2006# traja}e od prvog

do petog novembra, a otvori}e

ga sa svojim ansamblom Dejan

Terzi}. Bi}e odràno 14 kon-

cerata na 4 festivalske scene,

a predstavi}e se muzi~ari iz

17 zemaqa.

Terzi}, bubwar, kompozi-

tor i bend lider ro|en u Bawoj

Luci, od svoje tre}e godine ̀ i-

vi u Wema~koj, gdje danas vaì

za jednog od novih muzi~ara ~i-

je je prisustvo uveliko primjet-

no na xez sceni posqedwih de-

set godina.

Sa Terzi}em sviraju Kris

Spid, Mark Helias i Frenk

Mebus.

Uspjeli smo i stupiti u kon-

takt sa Dejanom Terzi}em, ko-

ji, kako kaè, nije imao kon-

takta sa qudima iz Bawe Luke

ve} 16 godina.

- Nisam bio u Bawoj Luci od

1990. godine, a i vi{e nemam rod-

bine tamo i to je, u stvari, raz-

log za{to nisam dola-

zio. Rado bih do{ao da

sviram, samo ne znam

kako i gdje - kaè za

"Glas Srpske# Dejan.

Turneju wegovog

benda po zemqama biv-

{e Jugoslavije organi-

zovala je jedna sarajev-

ska agencija, ali oni

su Terzi}u, kada je pi-

tao da li postoji mo-

gu}nost da svira u Ba-

woj Luci, rekli da ne

postoji neki ozbiqan

promoter u gradu za xez

muziku.

- Moè biti, ipak

je ovaj bend dosta skup

- dva Amerikanca, Ni-

jemac i ja. Tako da je to

mo`da razlog - pri~a

Dejan i dodaje da bi vo-

lio da mu se javi neki

organizator koncera-

ta iz Bawe Luke. Za{to

su mu predstavnici dis-

kografske ku}e "Gramo-

fon#, koja i organizuje ovaj fe-

stival, to rekli nije poznato.

Bilo kako bilo, poslije ove

turneje Terzi} snima novi al-

bum, tako|e pod uticajima bal-

kanskih zvukova. O tome da je ob-

radio Bregovi}eve pjesme krat-

ko komentari{e:

- Aktuelni

kompakt disk

"Underground#,

ba{ nema "ne-

kog# Bregovi}a.

Mo`da se misli

na pjesmu "Ruì-

ca#, ali to nije

wegova kompozicija i ja tu stvar

nisam preuzeo od Bregovi}a kad

sam je obradio, nego je to jedna

stara zagorska pjesma koju sam

na{ao u jednoj kwizi iz 1978. go-

dine. Dakle, to nema veze sa wim.

To {to on svuda krade gdje mo-

è, to je wegova stvar. Pjesma

"Aven Ivenda# je isto stara nu-

mera i on pri~a da je wegova, ali

nije - pri~a Dejan Terzi}.

¥ M. JOTI]

BAWOLUÂNIN DEJAN TERZI] OTVARA "XEZ FEST SARAJEVO" POÊTKOM NOVEMBRA

22

Kristina Branko: Dama

"

fado" muzike

FRENK ZAPA I BALKANSKI XEZTerzi} u Sarajevu nastupa 1. novembra. On vaì

za jednog od novih muzi~ara ~ije je prisustvo uveliko

primjetno na xez sceni posqedwih deset godina

Dejan Terzi}: Na turneji po

zemqama biv{e Jugoslavije

PROGRAM

U okviru glavnog progra-

ma "Xez festa Sarajevo 2006#

u Bosanskom kulturnom cen-

tru nastupi}e portugalska pje-

va~ica Kristina Branko, gru-

pa Ri~arda Bone, novi trio

Bojana Zulfikarpa{i}a "Xe-nophonia# i mnogi drugi, a fe-

stival }e zatvoriti "TheGrande Mothers Re:invented#

sa repertoarem Frenka Zape.

Ovaj petero~lani bend ~ine i

tri dugogodi{wa Zapina sa-

radnika: Napoleon Murfi

Brok, Roj Estrada i Don Pre-

ston. Ostale bine bi}e posta-

vqene u Pozori{tu mladih i

u Domu Armije.

GODINAMA se u Fudbalskom klubu Borac,

pored seniorskog pogona, vodilo ra~una i o mla-

|im selekcijama.

Bio je to slu~aj i sa generacijom juniora iz

1970. godine u kojoj su, izme|u ostalog, igrali

Abid Kova~evi}, Vojislav Alvir, Velimir Vu-

kajlovi}, Dubravko Prstojevi}... Od svih fudba-

lera koji se nalaze na fotografiji najuspje{ni-

ji karijeru imao je Abid Kova~evi}, koji je jed-

no vrijeme nosio dres i zagreba~kog Dinama. ¥

UZ 80 GODINA BAWOLU^KOG PREMIJERLIGA[A

Mladi bili i ostali ponos Borca

"LEB i sol#, prema infor-

macijama na wihovoj internet

stranici, odrà}e koncert 24.

novembra u Sportskoj dvorani

"Borik# u Bawoj Luci.

Oni stiù u grad na Vrba-

su poslije koncerata u Novom

Sadu i Beogradu i to u okviru

turneje i projekta "Leb i sol

2006#. Nedavno je predstavqe-

na i wihova najnovija kompo-

zicija "Raspukala [ar plani-

na#, obrada stare narodne make-

donske pjesme.

Poslije Bawe Luke, oni od-

laze u Hrvatsku, a u Sarajevu

}e odràti koncert 2. decem-

bra.

Vlatko Stefanovski, Bo-

dan Arsovski, Kokan Dimu{ev-

ski i Garabet Tavitijan Garo

po~eli su raditi na novom ma-

terijalu, poslije skoro deset

godina.

Makedonski xezeri, kombi-

nuju}i rok, xez, fju`n i etno mu-

ziku, bili su veoma popularni

70-tih i 80-tih, ali wihovi kon-

certi pokazuju da i daqe imaju

veliki broj oboàvalaca.¥ M. J.

"

LEB I SOL" USKORO U BAWOJ LUCI

"

Leb i sol": Ekipa na okupu

Nova

"

[ar planina"

NIKOL KIDMAN NA PREMIJERI

Portret

Dajane Arbus

AUSTRALIJSKA glumica Nikol Kid-

man, poslije kra}eg odsustva sa xet-set sce-

ne, veselo je pozirala fotoreporterima na

prvom me|unarodnom "Rimskom film festi-

valu#.

Tu je predstavqen i wen film "Imaginar-

ni portret Dajane Arbus#. ¥

XENIFER ANISTON @ENA SA NAJQEP[IM NOGAMA

Titula

"

prijateqici"

NAJQEP[E noge me|u slavnima, prema is-

traìvawu engleskog psihologa Erika Sigmana,

ima Xenifer Aniston.

Na drugom mjestu je Kameron Dijaz, a slijede

je Liz Hurli, Eva Longorija, Marija [ara-

pova, Xesika Simpson i Hajdi Klum.

- Za mu{karce su savr{e-

ne noge prije svega do-

bro formirane, sna-

`ne i glatke. Za 70 od-

sto ispitanih va`no je

da koà bude glatka i

sjajna. Kra}e i oblije

noge tako|e im se svi-

|aju - obja{wava bri-

tanski nau~nik. ¥

ponedjeqak, 16. oktobar 2006. SLOBODNO VRIJEME

23

MNOGIMA je Nikola Pe-

jakovi} Koqa poznat kao re-

diteq, glumac i scenarista, a

mawe kao uvaèni muzi~ar, ~i-

ji su album prvenac "Mama, ne-

moj plakati# mnogi muzi~ki

kriti~ari ocijenili ~istom

desetkom.

Iako je pjesme "obukao# u

fank, bluz i pop, album miri-

{e na rokenrol. U 57 minuta

muzike on je ispri~ao poseb-

ne pri~e, neobi~ne, ali sva-

ka na svoj na~in nosi vrijed-

nu pouku.

Kako su na mnogim doma-

}im Internet forumima mo-

lili Koqu da izda jo{ jedan

album za, kako kaù, "qude ko-

ji ga razumiju#, Pejakovi} se

vra}a muzici.

- Novi album se zove "U Lu-

ci#. Radio sam ga sa Vojom Ara-

licom, u istom studiju, studi-

ju "GO-GO# Gorana Kosti}a.

Ima devet pjesama i uglavnom

su lagane i pomalo depresiv-

ne. Takav sam posqedwih go-

dina. Na plo~i }e se mo`da po-

javiti jo{ jedna bonus pjesma,

"Haqinica boje lila# - uìvo.

Volim taj album. Omot je ura-

dio dizajner iz Bawe Luke, Sa-

{a Vasi}. Odli~an omot. Htio

bih i bend da napravim sa qu-

dima odavde, ako ga uop{te bu-

dem pravio - kaè za "Glas

Srpske# Koqa Pejakovi}.

Osvr}u}i se na album prve-

nac, govori koliko mu je dra-

go {to je materijal slu{an i

cijewen.

- To mi mnogo zna~i i zato

sam i po~eo da radim drugu

plo~u. Vidim, ~itam, da qudi

iz Slovenije, iz Tuzle, Zagre-

ba, Sarajeva... vole moju muzi-

ku. To je velika

stvar za mene. Zai-

sta, bez nekog pre-

tvarawa, vrlo sam

uzbu|en kad vidim

da qudi osje}aju is-

to {to i ja, i da

primaju poruku -

dodaje on.

Na tvrdwe da je

ovim albumom pro-

movisao novi muzi~-

ko-idejni pravac

"Pornosoul#, kaè

da nema komentara

i da je sve to bila

zafrkancija.

U razgovoru sa

Koqom dotakli smo

se teme muzi~kih

okvira Bawe Luke,

wenog kulturnog

ìvota i urbanog

duha.

- Bawa Luka je

uvijek imala sve osobi-

ne provincije, ali i ne-

ki poseban {arm. Bez

provincije ne bi bilo veli-

kih qudi, jer se oni ~e{}e ra-

|aju tu, u zatvorenim sredina-

ma i, kao u nekom jajetu, mir-

no rastu - pri~a Koqa, a onda

se osvr}e na odnos Sarajevo -

Bawa Luka.

- Ova centralizacija koju

name}e Sarajevo je pogubna za

Bawu Luku. Mi moramo da se

otrgnemo iz tog smrtonosnog

zagrqaja, ina~e }emo biti, kao

{to smo i bili ovih pedese-

tak godina, sarajevski prire-

pak. Nadam se da mi ne zamje-

rite ovaj mali iskorak u poli-

tiku, ali mislim da je za ovaj

grad to najbitnije. I u kultur-

nom i u svakom drugom smislu.

Bez Republike Srpske ni Ba-

wa Luka ne}e imati nikakav

identitet. Nije mi jasno da Sa-

rajevo ne razumije da mi kao

stari istorijski narod ne mo-

èmo da se odri~emo na{eg hi-

qadugodi{weg nasqe|a zarad

wihove novostvorene i, vrlo

sumwive, i sa istorijskog i sa

kulturnog aspekta, nacije i dr-

àve - kaè Pejakovi}.

On tvrdi da je on za proì-

mawe kultura i uticaja, ali

bez politike.

- Ako je neko govorio demo-

kratija, gledaoci i fudbal, a

sad govori demokracija, gle-

dateqi i nogomet, to je wegov

izbor i, mo`da, problem. Ja

sam govorio isto i onda i sad.

I nemam namjeru da to mije-

wam. I da se razumijemo, ja ni-

sam slu~ajno oti{ao da studi-

ram u Beograd. Mo`da sam slu-

~ajno oti{ao na reìju, ali u

Beograd - ne - zakqu~uje bawo-

lu~ki velikan muzike i fil-

ma Koqa Pejkovi}.

¥ M. JOTI]

U toku su zavr{ne pripreme za na{e izda-

we DVD-a "Bio jednom jedan {ampion# za koje

ve} sada vlada veliko interesovawe. Svaki ~i-

talac "Glasa Srpske# pla}aju}i redovnu cije-

nu lista od 0,80 feninga dobi}e i poklon DVD

pomenutog filma.

Obezbijedite, kod svog prodavca novina, na

vrijeme "Glas Srpske# od 20. oktobra. ¥

U PETAK ,20. OKTOBRA, NA[E IZDAWE FILMA

"

BIO JEDNOM JEDAN [AMPION"

Obezbijedite

"

Glas Srpske" na vrijeme

NIKOLA PEJAKOVI] KOQA ZA

"

GLAS SRPSKE" GOVORI O NOVOM ALBUMU, BAWOJ LUCI,

MUZICI, POMALO I O POLITICI

ZASVIRAJ BLUZ, BRAJANE XONS!Nije mi jasno da Sarajevo ne razumije da se mi kao

stari istorijski narod ne moèmo odre}i na{eg

hiqadugodi{weg nasqe|a zarad wihove novostvorene

i, vrlo sumwive, i sa istorijskog i sa kulturnog aspekta,

nacije i dràve, kaè Pejakovi}

BRAJAN XONS

U svom prvom albumu

"Mama, nemoj plakati# Koqa

Pejakovi} pomiwe dva puta

muzi~ara Brajana Xonsa.

- Volim ga. Nekako me

podsje}a na mene, kao da ga

razumijem, kao da ga poznajem

- pri~a Koqa.

Brajan je osniva~ "Ro-

lingstonsa#. Bio je poznat

kao ~ovjek koji voli bluz i

koji je znao da svira na veli-

kom broju instrumenata. S

druge strane, vodio je "di-

vqi# ìvot obiqeèn ~e-

stim problemima sa drogom,

{to ga je i prerano odvelo u

smrt, u 27. godini.

"AN\ELI" U BAWOJ LUCI

Ekipa filma "A3 - Rokenrol uzvra}a udarac#, u kojem glav-

nu ulogu tuma~i Nikola Pejakovi}, gostova}e sutra u Bawoj

Luci. Na projekciji ovog filma u Multipleksu Kozara bi}e

i ekipa filma, koja }e se poslije toga druìti sa publikom u

bawolu~kom klubu "011#. Uz Nikolu i ostalu ekipu, tu }e bi-

ti i Seka Aleksi} koja glumi Smokvicu.

\Koqa Pejakovi} (prvi slijeva) sa ekipom filma

"

Mi nismo an|eli 3":

Novi album

"

U Luci"

SKANDINAVKA

RJE[EWE:SUV, M, LK, SOK, SIROTI[TE, VLADIMIR VUJASINOVI], OD, SATELITI, TARABA, ASIRKA, REZONATOR, AMI, U, REMENI, ARNOLD, NEPRILIKA, ITA,

J, UPOTRIJEBITI, TE, KOLE, A, EMANUEL, SORTA, FLAMINGO.

SAJAM

Na sajmu smo

ti o~ima {ara{

nemoj mene

tu sada da VARA[!

__ __ __ __ __

DR@AVA

Geograf ja jesam

i to mi je STRUKA,

a da ovu zemqu ne znam -

to bi bila bruka.

__ __ __ __ __ __

RJE[EWA:VA[AR, TURSKA

SUDOKU

ponedjeqak, 16. oktobar 2006.ENIGMATIKA

24

U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i

koloni i budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata

3h3. Mala pomo}: po~nite od poqa obiqe`enog ta~kom.

ANAGRAMI SA SLIKOM

BIJELA SKANDINAVKA

RJE[EWE: TOPLOMJER, ADRESA, KJ, KLIMATI SE, VU^I]I, ET, OKATAC,

RK, LALINAC, O, I, I, K, SI], CICVARICA, EZA, R, PAD, U[I, STO, TAD,

AJA.

- AKO HO]E[ DA BUDE[ PRISTOJAN

NEMOJ PRAVITI . . .

SNA@NI vetar sa mora i ki-

{a vi{e je pravilo nego izuzetak

za ovo godi{we doba na crnogor-

skoj obali Jadrana. Jesen. Ali je,

bez obzira na vremenske neprili-

ke, hotel "Sveti Stefan# na isto-

imenom ostrvu pun.

Tako je bilo uvek od dana we-

govog otvarawa, jo{ u epohi soci-

jalisti~ke Jugoslavije i mar{a-

la Tita. Vreme ovde i uop{te uzev

te~e sporo. Po crnogorskom poi-

mawu izme|u pojmova "sada# i "od-

mah# distanca je od jednog sata do

nekoliko dana. Izuzetak su tek

dvojica taksista - Ivo i Qubo - ko-

ji ve} dugi niz godina, precizno

kao sat, opsluùju goste hotela.

Poznati su oni po tome {to je je-

dan od wih vozio Fi{era, a dru-

gi Spaskog, kada su oni na Svetom

Stefanu igrali me~ za svetsku

{ahovsku krunu. Uprkos sankcija-

ma OUN. Zbog toga je Fi{er do-

speo u japansku apsanu.

Mnogo {to{ta ostalo je ne-

promeweno jo{ od tih vremena.

Te{ki, sa crvenim resicama, bar-

{unasti zastori. Upravo kao stol-

waci na stolu predsedavaju}eg par-

tijskim skupom. Konobari - is-

kqu~ivo mu{karci, ènama je na

ostrvu dopu{teno tek da pospre-

maju sobe i peru su|e u restorani-

ma, sa tradicionalnim crnim lep-

tir-ma{nicama. Oni su isto takvo

znamewe ostrva kao crne vrane

londonskog Tauera. Neki od wih,

konobari, naravno, a ne vrane, slu-

ìli su i mar{ala li~no. Pozna-

jem se sa wima duè od dve dece-

nije. Poneki od wih ve} odavno se

preselio u boqi svet. Nakon po-

sledweg balkanskog rata osnovni

kontingent tog najskupqeg hotela

na obali ~ine - Rusi. Zato kono-

bari, koji su u pre|a{wim godi-

nama savr{eno znali meni na ita-

lijanskom, nema~kom i engleskom,

sad prili~no zadovoqavaju}e ko-

riste ruski.

Meni se, izgleda, tako|e nije

mewao od titovskih vremena, kao

{to se nije mewao ni name{taj u

sobama. Zato se wegovo {kriputa-

we u trenucima dok neko od gosti-

ju uìva u seksu, u mirnoj no}i ~u-

je i u susednim gradi}ima, Budvi

i Petrovcu. Gosti iz Rusije, zbog

dvo~asovne razlike u vremenu, po

obi~aju za vreme doru~ka prvi za-

uzimaju ~uvenu terasu nad morem.

Eh, ti doru~ci! Uz obavezno ser-

virawe riba, ~ija su pokolewa na-

viknuta na ba~ene komade da, po

svedo~ewu lokalnih ribara, ne

grizu obi~ni mamac.

Lokalni ribari su uop{te

uzev, posebna pri~a. Oni se celog

ìvota spore me|usobno ~iji je

uslov bogatiji i ~iji je ~amac lep-

{i. O najve}im uspesima pri~aju

decenijama. Kao, na primer, da su

bra}a @arko, Ilija i Branko, vla-

snici susednog sa ostrvom resto-

rana "Tri ribara# upecali ajku-

lu-lisicu duga~ku tri metra. Od

tada se wena duìna pove}ala za

dobrih dva metra.

Sa drugim ribarom, Joòm, na

miqu od Svetog Stefana, sa sto-

metarske dubine izvukli smo u

mreì krhotine aviona tipa

"Dornije# i skontali da su to osta-

ci borbene ma{ine na kojoj se na

svoj posledwi let uputio Antoan

Sent Egziperi.

Ispri~ao sam to Juriju Sen-

kejevi~u. On se zagrejao da orga-

nizuje podvodnu ekspediciju, ali

nije uspeo. U moru oko ostrva i

uop{te uzev ima mnogo neistraè-

nih ostataka brodova i aviona iz

vremena dva svetska rata. Lepota

planina, koje se ogledaju u prozir-

nim vodama zaliva, primorava vas

da ne obra}ate pa`wu na oskud-

nost jutarweg menija, na obiqe

osica koje privla~i aromat meda

i xema. Planine i megakalorije

pe~ewa, banane koje su istisnule

lokalno ~udesno gro`|e i {qive,

kafa skuvana u ~ajniku, ne mogu

da prigu{e zadovoqstvo od susre-

ta sa ~uvenim hromim golubom, ko-

ji o~igledno spekuli{e sa svojim

invaliditetom, koji terasu sma-

tra li~nim restoranom i nemilo-

srdno juri svoju sabra}u, iste ona-

kve kao {to je on, gladne plavi~a-

ste golubove. Na ostrvu i uop{te

ima poprili~no ìvadi. Svojim

o~ima sam ovde video tvorove, je-

ève i lisice, koji su izvodili

svoje potomke u osamqenim }o-

{kovima hotela sa vi{e zvezdica,

nagra|enim nagradama UNESCO,

hotela u kojima su boravili Mar-

lon Brando i Sofija Loren.

Wih ve} nisam zatekao, ali na

hotelskoj plaì niz godina susre-

tao sam ~lanove ruske vlade, ko-

smonaute, poznate biznismene i

popularne glumce. A, tako|e, wi-

hove kolege iz Ukrajine i Gruzi-

je, Belorusije i Moldavije. Jed-

nom re~ju, duh upokojenog SSSR

ovde se ose}a isto tako kao i pod-

se}awe na oti{lu u pro{lost So-

cijalisti~ku Federativnu Repu-

bliku Jugoslaviju.

Me|utim, ako do|o{i iz So-

vjetskog Saveza aktivno kupuju u

Crnoj Gori metalur{ke i druge

aktive, gra|ani biv{e Jugoslavi-

je, pre svega Bosanci i Hrvati,

opra{taju se od svog vlasni{tva.

To se obja{wava posledicama tog

balkanskog rata 90-ih godina. To-

kom posledwih par godina konku-

renti ruskim kupcima su Englezi,

Belgijanci i Iranci.

Me|utim, svima wima veliki

zalogaj bio je Sveti Stefan, na-

cionalni ponos Crnogoraca. Ma-

da su oko na taj komad stene, spo-

jene sa kopnom ve{ta~kom prevla-

kom, bacili najbogatiji qudi Ru-

sije, koji po svedo~ewu "Forbsa#,

spadaju u najimu}nije gra|ane na-

{e planete.

- On se ne prodaje - objasnio

mi je lider Crnogoraca, premijer

Milo \ukanovi}, politi~ar-re-

formator, koji je zemqu u~inio

posledwom danas nezavisnom dr-

àvom u Evropi - kao {to se ne

prodaju ni na{e more, ni na{e

sunce! I to je istina. Ostrvo ni-

je na prodaju. Ono }e biti dato

pod koncesije na nekoliko deseti-

na godina ~uvenoj mre`noj kompa-

niji. Dogodi}e se to ve} ove jese-

ni, po okon~awu sezone, kada po-

sledwi gost odleti u otaxbinu.

Mo`da }u to biti ba{ ja. [to,

naravno, nije slu~ajno. Autor ovih

redova bio je svedok sahrane mar-

{ala Tita. Zatim istorijske sed-

nice Saveza komunista Jugoslavi-

je, kada su partijske delegacije

Slovenije i Hrvatske napustile

salu za sednice, {to je ozna~ilo

po~etak kraja jugoslovenske fe-

deracije. Zatim gra|anskog rata,

me|usobnog uni{tavawa doju~e-

ra{wih suseda i bra}e. Bu~nog,

ali besmislenog desanta ruskih

vojnika iz Tuzle u Pri{tinu, hap-

{ewa Slobodana Milo{evi}a,

ubistva premijera Zorana \in|i-

}a. Ukratko, te{kog i tragi~nog

opro{taja od Jugoslavije, na ~ijim

prelepim prostorima }e pre ili

kasnije zavladati mir i spokoj.

Hotel na ostrvu Sveti Ste-

fan dospe}e u ruke profesionala-

ca. Nesta}e {kriputavi name{taj,

na plaì se pojaviti tu{evi sa

toplom vodom i svla~ionice. U

restoranu }e se sluìti {vedski

sto. @eleo bih da verujem da ne}e

bez traga nestati slike ~uvenih ju-

goslovenskih slikara, koje ukra-

{avaju holove i apartmane. A ni-

kuda se ne}e denuti more, plani-

ne i sunce, koji vekovima ìve u

harmoniji u tim neponovqivim

mestima.

Bi}e to drugi hotel. I drugo

vreme. U drugoj, civilizovanijoj

zemqi. Jedino }e du{a ose}ati no-

stalgiju za slatkim uspomenama

iz pro{lih vremena. Prijateqi-

ma - Crnogorcima, Srbima, Hrva-

tima i Bo{wacima, koji odlaze

jedan za drugim. Lepim ènama,

koje su se tako nadale da }e stati

pred oltar ostrvske crkve. Sedeq-

kama do jutra kod ~uvenog Krsta

Niklanovi~a, vlasnika restora-

na "Jadran#, sa najukusnijim jeli-

ma na svetu. Po najpametnijem cr-

nom psu Cupiju, koji se kao {te-

ne pojavio u Jugoslaviji na ostr-

vu Sveti Stefan i proìveo dug

i sre}an ìvot na obali siweg

mora.

Do vi|ewa, Cupi. Do vi|ewa,

Jugoslavijo. Do vi|ewa, Sveti Ste-

fane. ¥ Sergej GRIZUNOV

IZ REPORTERSKE BELE@NICE

JEDNO od prvih pravila od-

goja djece jeste da im ne obe}ava-

te, ne prijetite i ne preuzimate

obavezu koju niste spremni is-

puniti. Ako jednom izgubite po-

vjerewe onih kojima se obra}a-

te, nikada ga ne}ete mo}i vrati-

ti, a nestat }e i sposobnost da

utje~ete na wihovo pona{awe,

dobro ili lo{e.

Ovo pravilo vaì za sve, a

ne samo za odgoj djece.Ameri~ka

vojska, na primjer, ima kredibi-

litet u ovom regionu, koji su sna-

ge EU ili UN-a davno izgubile,

jer wihova djela nisu bila u skla-

du s wihovom retorikom. Poli-

ti~ari {irom svijeta gube po-

dr{ku bira~a, jer wihova djela

nisu u skladu s obe}awima koja

daju.

Naàlost, SAD su upale u

istu zamku kada su u pitawu Iran

i Sjeverna Koreja.

OSOVINA ZLA

U januaru 2002, nekoliko mje-

seci nakon teroristi~kih napa-

da 11. septembra, predsjednik

Xorx Bu{ odrào je godi{we

obra}awe naciji. Spomenuo je

Iran, Irak i Sjevernu Koreju i

rekao:

- Dràve poput ovih i wiho-

vi teroristi~ki saveznici for-

miraju osovinu zla, koja prijeti

miru u svijetu. Traè}i oru`je

za masovno uni{tewe, ti reì-

mi predstavqaju rastu}u opa-

snost. Oni takvo oru`je mogu da-

ti teroristima, daju}i im sred-

stva koja odgovaraju wihovoj mr-

`wi. Ne}u ~ekati po strani dok

se prijetwa nakupqa, ne}u staja-

ti i gledati kako se opasnost

pribliàva. SAD ne}e dozvoli-

ti da nam najopasniji svjetski

reìmi prijete oru`jem za ma-

sovno uni{tewe.

Tragedija jeste u tome {to

je opasnost od {irewa takvog

oru`ja realna i {to je, bez sum-

we, to trebalo postaviti kao

strate{ki ciq nacionalne si-

gurnosti SAD.

Problem je {to su Bu{ i

wegova administracija odlu~i-

li da, kao prvi test te strategi-

je, obori diktatorski reìm Sa-

dama Huseina. Kada nije prona-

|eno nijedno oru`je masovnog

uni{tewa u Iraku, postalo je

mnogo teè posti}i me|unarod-

ni konsenzus o poslu s Iranom

i Sjevernom Korejom, za koje se

ispostavqa da su mnogo

zna~ajnije prijetwe.

Sposobnost SAD da

preuzmu vojno liderstvo

zapela je u kaquzi Iraka.

Osim tog Bu{ovog govora,

SAD su tokom qeta poru~ile da

je testirawe raketa velikog do-

meta u Sjevernoj Koreji nepri-

hvatqivo. Ali se ipak ni{ta

nije dogodilo, ba{ kada je Kore-

ja to uradila. Ista retorika ko-

ri{tena je i u slu~ajevima Ira-

na. Pri~a o vojnim akcijama pro-

tiv Irana ve} je vi{e od jedne

godine u svim ameri~kim medi-

jima. Ovo je izuzetno opasno. I

Iran i Koreja su osjetili da su

na{e prijetwe prazne i nastavi-

li sa svojim namjerama. Nema i

ne}e biti sna`nih reperkusija

zbog toga. To govori wima, ali

i drugim rogobatnim reìmima

u svijetu, da suprotstavqawe

SAD-u nije vi{e opasno kao ne-

kada. SAD gube utjecaj u svijetu.

Postoji opasnost da se ze-

mqe prera~unaju, kao {to je to

u~inio Sadam, kada je izvr{io

invaziju na Kuvajt, i pretposta-

ve da u cijelosti mogu zanemari-

ti nacionalne sigurnosne inte-

rese SAD.

LUDI RE@IM

Posqedice toga {to i Iran

i Koreja postaju nuklearne sile

su ozbiqne. Prvo, to radikalno

mijewa odnos snaga u Aziji i na

Bliskom istoku i sigurno }e na-

tjerati susjedne zemqe da krenu

istim putem.

Drugo, Sjeverna Koreja je do-

voqno luda da to oru`je iskori-

sti. Taj reìm postavio je bom-

bu na Burmi, koja je trebala ubi-

ti kompletnu vladu Ju`ne Ko-

reje, oni su otimali nevine ci-

vile s japanskih plaà i tjera-

li korejske {pijune da nau~e

japanski. To je reìm koji je za-

robio ameri~ki brod u me|una-

rodnim vodama i wegovu posa-

du drào cijelu godinu.

Tre}e, za Sjevernu Koreju

terorizam je rutina, a Iran

otvoreno podràva teroristi~-

ke grupe poput Hamasa i Hezbo-

laha. Koreja ima historiju pro-

daje bilo kojeg oru`ja onome ko

ponudi dovoqno novca. Te{ko

je zamisliti da neka od tih ze-

maqa ne}e u skorijoj budu}no-

sti nuklearno oru`je ili teh-

nologiju predati teroristima

ili nasilnim reìmima.

Ono {to je utjecalo na efi-

kasnost ameri~ke strategije je-

ste i to {to SAD jasno èle

promjenu reìma u Iranu i Ko-

reji, kao {to su to uradile u

Afganistanu i Iraku, {to je

samo u~vrstilo Iran i Koreju

u stavu da jedino nuklearno

oru`je moè sprije~iti takvu

akciju.

Takvi stavovi u~inili su te-

{kim razgovore SAD s te dvije

zemqe, s nadom da bi se wihovo

pona{awe moglo promijeniti.

Kada pogledamo sve mogu}nosti,

to ostaje najmawe lo{a opcija i

jedina koja bi mogla donijeti po-

zitivan rezultat.

Ali Bu{ bi zato bio izlo-

èn kritikama doma}e javnosti

i malo je vjerovatno da }e wego-

va administracija tako postu-

piti. Zato }e politika biti da

se "ostane na kursu# i s vreme-

na na vrijeme "poru~i# kako je

ne{to neprihvatqivo.

U me|uvremenu }e Iran i

Koreja nastaviti sa svojim pro-

gramima, a SAD }e sve vi{e li-

~iti na tigra od papira.

¥ Vilijem

MONTGOMERI

ponedjeqak, 16. oktobar 2006. U OGLEDALU [TAMPE

25

Nakon posledweg balkanskog rata osnovni kontingent

hotela

"

Sveti Stefan" ~ine - Rusi. Zato konobari,

koji su u pre|a{wim godinama savr{eno znali meni na

italijanskom, nema~kom i engleskom, sad prili~no

zadovoqavaju}e koriste ruski

AUTOR

Sergej Grizunov je poznati ruski novinar i politikolog.

Od 1982. do 1984. godine bio je {ef Dopisni{tva RIA "No-

vosti# u SFRJ. Od 1994. do 1996. radio je kao ministar infor-

macija u vladi Borisa Jeqcina.

Od pro{le godine je glavni urednik nedeqnika "Nova ru-

ska re~# i generalni direktor istoimene izdava~ke ku}e

DELIKATNI ODNOSI S KINOM I RUSIJOMProblem Sjeverne Koreje mogao bi se rije{iti za samo jedan

dan, kada bi to Kina htjela. Ona omogu}ava ̀ ivotno va`nu ekonom-

sku, politi~ku i vojnu podr{ku sjevernokorejskom reìmu. îwe-

nica da Kina odbija takav korak jasan je signal o budu}oj saradwi.

Sli~no bi se desilo kada bi Rusija pritisnula Iran da se povu~e.

Dilema s kojom se SAD suo~avaju jesu veoma delikatni odnosi

s Kinom i Rusijom, koji bi se lako mogli zna~ajno pogor{ati. To

bi se moglo desiti ukoliko Iran i Koreja budu glavni test tih od-

nosa. Zbog toga SAD nisu poduzele zna~ajnije korake koji bi dove-

li do pritiska na Iran i Koreju. [tavi{e, nismo izgradili me|u-

narodnu koaliciju, koja bi tretirala ove probleme, jer je Bu{ova

administracija isuvi{e slaba, ali zbog debakla SAD-a u Iraku.

Lepota: Sveti Stefan ve~no primamqiv

Posqedice sjevernokorejske nuklearne

probe su izuzetno ozbiqne... Amerika zbog

Iraka i slabosti Bu{ovog reìma gubi

utjecaj u svijetu

OSTRVO JUGOSLAVIJAOSTRVO JUGOSLAVIJAOSTRVO JUGOSLAVIJAOSTRVO JUGOSLAVIJAOSTRVO JUGOSLAVIJAOSTRVO JUGOSLAVIJAOSTRVO JUGOSLAVIJAOSTRVO JUGOSLAVIJAOSTRVO JUGOSLAVIJAOSTRVO JUGOSLAVIJA

PROCJENE govore da }e na rad

Ha{koga tribunala od osnivawa 1993.

do zatvarawa (?!) idu}e godine biti

potro{eno oko 1,24 milijarde dola-

ra. Te{ko je i zamisliti o koliko nov-

ca se radi. Na sonu su i konkretni bro-

jevi - postupci su zavr{eni protiv 98

osoba, u toku su postupci protiv 63

lica, trenutno su pred sudom 23 optu-

èna, {estorica su u bjekstvu... Me|u

{estoricom bjegunaca dvojica se vi{e-

mawe isti~u. Jedan se, prema tvrdwa-

ma glavne ha{ke tuìteqice Karle

del Ponte, jo{ (uspje{no) krije u su-

sjednoj nam Srbiji, protiv wegovih ja-

taka podignute su optu`nice. I da bu-

de, vaqda, najgore, upravo je taj najtra-

èniji bjegunac, general Ratko Mla-

di}, {to je samilosno dje~ici Srebre-

nice davao ~okoladu prije nego je smak-

nuo wihove o~eve, najve}a prepreka

pribliàvawu Srbije Evropi. Drugi

po traènosti (vaqda se to tako ka-

è) Radovan Karaxi} tako|er je bri-

ga, uglavnom, visokih zvani~nika Tri-

bunala. Predsjednik Me|unarodnog su-

da za ratne zlo~ine Fausto Pokar ovih

se dana pred Generalnom skup{tinom

Ujediwenih naroda poàlio da skoro

ne moè spavati od brige zbog ~iwe-

nice da su Mladi} i Karaxi} jo{ na

slobodi. Optimisti~ne vijesti potom

su stigle iz Beograda. Vele, pitawe je

dana kada }e se Mladi} na}i u avionu

za Hag. Srbijanski specijalni tuìteq

za ratne zlo~ine Vladimir Vuk~evi}

tvrdi kako se intenzivno traga za ne-

kada{wim ratnim komandantom Voj-

ske Republike Srpske. No, ~ini se da

je ova vijest, poput mnogih sli~nih

woj, izazvala podsmijeh. Niko vi{e

ne vjeruje u hap{ewe Mladi}a. O Ka-

raxi}u da se i ne govori. Srbijanske

su vlasti ìvjele u neznawu da je go-

tovo do ju~er Mladi} uredno, nakon

jutarweg xoginga, svra}ao u pekaru po

svjeè kifle na Banovom brdu, da je s

vremena na vrijeme, pod bri`nim okom

vojnika srbijanske vojske, boravio ~as

u jednoj, ~as u drugoj kasarni, da je znao

- da zavara tragove - mijewati stano-

ve, kako su se mijewale informacije

o wegovom kretawu. No, do{lo je no-

vo doba i nova srbijanska vlast je upor-

na u dokazivawu me|unarodnoj zajed-

nici da je spremna za Evropu toliko

intenzivno koliko je u potrazi za Mla-

di}em. Osim tuìteqa Vuk~evi}a i

jo{ dva-tri oko wega okupqena ~lana

tima za hvatawe Mladi}a, te{ko je po-

vjerovati da se srbijanski vrh pretje-

rano bavi pra}ewem tragova odbjeglo-

ga generala. Traè ga, a Boga mole da

ga ne na|u, te stvaraju idili~nu sliku

spremnih na sve, samo da se domognu

Evrope. Izjave, reklo bi se nemo}no-

ga i svemo}noga Ko{tunice, upu}uju da

on, zapravo, nema previ{e kontrole ni

nad zemqom koju vodi, a kamoli nad

tako te{kim zadatkom kao {to je Mla-

di}ev lov.

Nema pesimizma ni nakon Vuk~e-

vi}eve izjave da se do sada uradilo {to

je bilo mogu}e. To zna~i, otkriveni su

neki operativni podaci, locirana je

mreà pomaga~a, te su pomaga~i, tvr-

di tuìteq, u nadle`nosti srbijan-

skih vlasti. [to }e re}i, ili pred su-

dom ili u pritvoru. No, to nije utje-

ha za Karlu del Ponte, ~iji se dola-

sci u Beograd u posqedwe vrijeme

uglavnom svode na vi{esatne razgovo-

re iza zatvorenih vrata i nikakve ak-

cije. Iza svakog od tih susreta ostaje

nova dilema, koju svojim tvrdwama do-

datno komplicira sama ha{ka tuì-

teqica.Nije to bilo tako davno kad je

i sama izjavqivala da je Mladi}evo

hap{ewe pitawe dana, pa ~ak i sata.

I danas tvrdi kako je uvjerena da je

Mladi} u Srbiji. Spremna se zakleti

da srbijanske vlasti mogu {to{ta zna-

ti o Karaxi}evom kretawu. No, kako

se ~ini, sve je to dio taktike i priti-

ska na Beograd. I nikakva garancija

za pravdu. Izvjesno je da Ha{ki tri-

bunal polako zatvara svoja vrata. Pre-

ma strategiji Ujediwenih naroda, ovaj

bi sud trebao raditi do 2010. Toliko

su, naime, "stru~waci# sa Ist Rivera

procijenili da }e trajati potraga za

pravdom na Balkanu. Izvjesno je da je

rok odre|en. A i cijena je ve} pozna-

ta. Prve je godine za rad Tribunala

izdvojeno 276 hiqada dolara, ovogodi-

{wi fond je deset puta ve}i. Nije li

to, kona~no, dobar razlog da se na Bal-

kanu provede pravda. Koja, istina, ne-

ma cijenu. Ali ko{ta!

¥ Senka KURTOVI]

PRAVDA NA BALKANU

MOJ STAV

SAD SVE VI[E LIÊ NA PAPIRNATOG TIGRA

POLITI^KE ANALIZE BIV[EG AMERI^KOG DIPLOMATE

ponedjeqak, 16. oktobar 2006.ÎTUQE/POMENI

26

Neka je laka zemqa na{oj koleginici

@EQANI

JOKI]

advokatu

Advokatska komora Republike Srpske

Zbor advokata Doboj

B-5 F

Sa bolom i tugom obavje{tavamo porodicu i prijateqe da je na{a draga

@EQANA

(Slavka)

(ro|. Stojakovi})

JOKI]

advokat

iznenada i tragi~no nestala iz na{ih ìvota dana 13.10.2006. godine u 47. godini ìvota.

Sahrana }e se obaviti u ponedjeqak, 16.10.2006. godine u 15 ~asova na grobqu [u{wari. Ispra}aj is-

pred bolnice u Doboju u 14.30 ~asova.

Vje~no oàlo{}eni: suprug Dragan, sin Sr|an, otac Slavko, majka Stojka, sestra Jadranka, svekrva

Radmila, zaova Branka, zet Fuad, sestri~ne Maja i Ena, porodice Stojakovi}, Mitrovi} i Katalina

i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi

004035 B3 GKD

Posqedwi pozdrav

@EQANI

Sje}awe i uspomene na tebe nikada ne blijede.

Tvoji Stoj~inovi}i: tetka Rosa, Vojin, Stojanka, Bosa i Marija

004034 A6 GKD

Posqedwi pozdrav

@EQANI

Tuga i bol ostaju zauvijek.

Janko i Jovanka

004034 A6 GKD

Posqedwi pozdrav

@EQANI

JOKI]

Zauvijek u na{im srcima.

Tvoji: Jovo, Radmila, Stojanka i Milica

004034 A6 GKD

Posqedwi pozdrav na{oj voqenoj

@EQANI

od mame, tate i sestre Jadranke.

004035 A6 GKD


@EQANI

od zeta Fuada i sestri~ina Maje i Ene.

004035 A6 GKD


@EQANI

Suprug Dragan, sin Sr|an, svekrva Radmila i zaova Branka

004035 A6 GKD


@EQANI

Vrijeme ne}e donijeti zaborav, samo beskrajnu prazninu i sje}awe u

srcima onih koji te vole.

Tvoji: strina Milena, Brankica, Marin i Draèn

004035 A6 GKD

Posqedwi pozdrav dragoj

supruzi

MIQKI

od supruga Bogdana sa djecom

Drenkom, Nevenkom, Milenom,

Dragutinom, Rankom i Velinkom

000001 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragoj majci

MIQKI

od k}erke Drenke, zeta Vuka{ina

sa djecom i unu~adima.

000001 A-1 M


MIQKI

od k}erke Nevenke, zeta Alije, sa

djecom i unucima.

000001 A-1 M


MIQKI

od k}erke Milene, zeta Milana

sa djecom i unu~adima.

000001 A-1 M


MIQKI

od sina Dragutina i snahe Ranke

sa unucima.

000001 A-1 M


MIQKI

od sina Ranka, snahe Gordane i

unuka.

000001 A-1 M

Tu`nim srcem javqamo rodbini,

prijateqima i kom{ijama da je

dana 13.10.2006. godine u 81. godi-

ni ìvota, nakon kra}e bolesti

preminula na{a draga

MIQKA

(Milo{a)

[U]UR

Sahrana }e se obaviti 16.10.2006.

godine u 14 ~asova na Mjesnom

grobqu [u}uri.

Oàlo{}ena porodica

000001 A-3 M

Posqedwi pozdrav dragoj baki

MIQKI

od unuke Rade, Dragana i

praunu~adi.

000001 A-1 M


MIQKI

od prijateqa Mile i Mire

Latas sa porodicom.

000001 A-1 M


MIQKI

od prijateqa Divac sa porodi-

com.

000001 A-1 M


MIQKI

od unuka Gorana sa suprugom

Qubicom i djecom.

000001 A-1 M


MIQKI

od unuka Dragana sa suprugom

Julijom i k}erkom Monikom.

000001 A-1 MPosqedwi pozdrav dragoj majci

MIQKI

od k}erke Velinke, zeta Radenka

i unu~adi.

000001 A-1 M


MIQKI

od unuke Sla|e, Steve i

praunu~adi.

000001 A-1 M

telefon:

051/211-968

tel/faks:

051/212-004

M A R K E T I N G

E-mail: [email protected]

Posqedwi pozdrav radnom kolegi i saradniku

SLAVKU

DRAÎNI1951 - 2006.

S tugom i po{tovawem

Royal Vegas Lakta{i

000010 B-7 M

Tu`nim srcem obavje{tavamo rodbinu, kumove i prijateqe da je dana

14.10.2006. godine u 67. godini upokojila svoju plemenitu du{u

MILENA

NENADI]-JOKSIMOVI]

Sahrana mile nam pokojnice obavi}e se 16.10.2006. godine u 14 ~asova

na Novom grobqu u Bawoj Luci.

Oàlo{}eni: sin @eqko, k}erka Qubinka, brat Branko, zet Miodrag,

snaha Sawa i unuci Luka, Uro{, Marija i Na|a

00011 A- 8 M

MILENI

Draga majko,

Po~ivaj u raju jer raj nebeski za-

sluùje{. Hvala ti na tvom

toplom zagrqaju i qubavi, snazi

i optimizmu koje si mi darovala.

Voli te tvoja k}erka Qubinka,

zet Miodrag i unuci Luka i Uro{

000011 A-3 M

Draga bako i majko

MILENA

Neka te an|eli ~uvaju kao {to

si ti nas.

Tvoja Marija, Na|a, @eqko i

Sawa

000011 A-3 M

Posqedwi pozdrav dragoj tetki

MILENI

od Gospe, Sandre, @ane, Awe i

Dragana.

000011 A-1 M

Posqedwi pozdrav

dragoj sestri

MILENI

od brata Branka, snahe Dragice i

djece Sweàne i Dragi{e.

000011 A-1 M


priji

MILENI

Desimir, Radinka, Nevenka,

Dragan i Julijana

000011 A-1 M

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana

14.10.2006. godine u 57. godini ìvota nakon kra}e bolesti preminuo

na{ dragi

DRAGOQUB

(Dragutina)

DOBRA[

Sahrana }e se obaviti 16.10.2006. godine u 13 ~asova u Potkozarju.

Oàlo{}eni: supruga Nada, sin Slavi{a, snaha Sla|ana te os-

tala rodbina i prijateqi

000003 A-6 M


MILENI

od kom{ija @are i Sweè

Salapura.

000011 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

suprugu

DRAGOQUBU

od supruge Nade.

000003 A- 1 M

Posqedwi pozdrav dragom ocu i

svekru

DRAGOQUBU

od sina Slavi{e i snahe Sla|ane.

000003 A-1 M

Dana 16.10.2006. godine

navr{ava se osam tu`nih go-

dina otkako nas je napustio

na{ dragi

FERID

ZEMBO

16.10.1998 - 16.10.2006.

Supruga Zekija, k}erke Amna i

Sanela, zetovi Zoran i Samir,

unuci Bojan, An|ela i Sara

000002 A-3 M

Posqedwi pozdrav

dragom zetu

DRAGOQUBU

od @eqka, Vesne, Dejana i

Borisa.00004 A-1

Posqedwi pozdrav

dragoj baki

MILENI

od wenih Borkice, Mire, Mirana

i Sr|e. 000011 A-1 M


priji

MILENI

od Radmile Nani}.

000011 A-1 M

ponedjeqak, 16. oktobar 2006. ÎTUQE/POMENI

27

Po{tovani ~itaoci, gra|a-

ni êlinca,

ne morate vi{e i}i u Bawu

Luku da biste u "Glasu Srp-

ske# objavili va{u rek-

lamnu poruku, mali oglas,

~ituqu i sli~no. Dovoqno

je da do|ete u redakciju

"êlina~kih novina# i tu

po istoj cijeni zavr{ite po-

sao, a mi }emo za vas pro-

slijediti va{e poruke. Ti-

me }ete u{tedjeti vrijeme

i tro{kove putovawa.

Adresa redakcije: Vojvode

Mi{i}a bb, telefoni: 852-

547, 851-695.

O~ekujemo vas!

Prvog Kraji{kog

korpusa 2c,

Tel. 814-949

e-mail: [email protected]

OBAVJE[TEWE

Besplatne male

oglase, komercijalne

oglase, reklamne

poruke, obavje{tewa

i ~ituqe u Gradi{ci

moète predati

dopisni{tvu #

Glasa

Srpske#.

UU GGRRAADDII[[CCII

telefon:

051/211-968

tel/faks:

051/212-004

M A R K E T I N G


ponedjeqak, 16. oktobar 2006.ÎTUQE/POMENI

U petak, 13. oktobra 2006. godine, iznenada je u 53. godini ìvota preminuo

RANKO

SAVI]narodni poslanik u Narodnoj skup{tini

Republike Srpske

Komemorativna sjednica }e se odràti u ponedjeqak, 16. oktobra 2006. godine, u 13 ~asova, u Narodnoj skup{tini Republike Srpske.

Sahrana narodnog poslanika Ranka Savi}a obavi}e se u utorak, 17. oktobra 2006. godine, u 13 ~asova, na mjesnom grobqu u selu Krekovi, op{tina Nevesiwe.

Narodna skup{tina Republike Srpske

B-7 F

Posqedwi pozdrav po{tovanom kolegi i dragom prijatequ

RANKU

SAVI]U

narodnom poslaniku Kluba PDP-a u Narodnoj skup{tini Republike Srpske

Klub poslanika Partije demokratskog progresa u Narodnoj skup{tini Republike Srpske

B-7 F

28


RANKU

SAVI]U

narodnom poslaniku u Narodnoj skup{tini Republike Srpske

Klub poslanika Srpske demokratske stranke u Narodnoj skup{tini Republike Srpske

B-5 F


RANKU

SAVI]U

narodnom poslaniku u Narodnoj skup{tini Republike Srpske

Klub poslanika Demokratskog narodnog saveza u Narodnoj skup{tini Republike Srpske

B-7 F


29

Posqedwi pozdrav jednom od osniva~a Partije demokratskog progresa Republike Srpske, ~lanu wenog Predsjedni{tva i narodnom

poslanku

RANKU

SAVI]U

ûva}emo te u trajnom sje}awu

PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA REPUBLIKE SRPSKE

B-7 F

ponedjeqak, 16. oktobar 2006.ÎTUQE/OGLASI

30

Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

RANKU

Branislav Borenovi} sa porodicom

000013 A-6 M

M A R K E T I N G

KONKURSI - OGLASI

MALI OGLASI - ÎTUQE

Ulica Veselina Masle{e 13

Tel: 051/211-968, Tel/faks: 051/212-004,

E-mail: [email protected]@glassrpske.com

STR KIOSK,

vl. Vukoj~i} Dragana

Na adresi:

U kwiàri Internacional Pressau Tr`nom centru

#

Tom# Pale

OBAVJE[TEWE

U prostorijama preduze}a

INTERNATIONAL - PRESS

u Isto~nom Sarajevu, Kara|or|eva b. b.

(dvorana "SLAVIJA#)

moète predati besplatne

male oglase, komercijalne oglase,

reklamne poruke,

obavje{tewa i ~ituqe.

Kontakt telefoni: 057/343-097,

057/343-098, faks: 057/340-503


UU II SS TT OO ^̂NNOOMM

SS AARRAA JJ EEVVUU

UU SS OOKKOOCCUU

NNAA PPAA LL AAMMAA

Po{tovani ~itaoci, gra|ani

êlinca,

ne morate vi{e i}i u Bawu Luku

da biste u "Glasu Srpske# ob-

javili va{u reklamnu poruku,

mali oglas, ~ituqu i sli~no.

Dovoqno je da do|ete u redak-

ciju "êlina~kih novina# i tu

po istoj cijeni zavr{ite posao,

a mi }emo za vas proslijediti

va{e poruke. Time }ete u{-

tedjeti vrijeme i tro{kove

putovawa.

Adresa redakcije: Vojvo- de Mi-

{i}a bb, telefoni: 852-547, 851-

695.

O~ekujemo vas!

Prvog Kraji{kog

korpusa 2c,

Tel. 814-949


OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase,

reklamne poruke,

obavje{tewa

i ~ituqe u Gradi{ci

moète predati

dopisni{tvu #

Glasa Srpske#.

UU GGRRAADDII[[CCII


31Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 14.10.2006. godine u 85. godini ìvota,

preminuo na{ dragi

SLAVKO

MIKA

MI]EVI]

Sahrana dragog nam pokojnika }e se obaviti 16.10.2006. godine u 14 ~asova na Rebrova~kom grobqu.

Oàlo{}eni: supruga Nevenka, sin Radenko, k}erka Branka, sestre Zora i Jelisaveta, brat Koqa, unuci Ig-

or, Ivan, Nemawa i Nikola, zet Milenko, snaha Sweàna, te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi

000009 B-2 M

Tu`no sje}awe na voqenog sina, brata, ujaka, i {uru

dr JELENKA

MR[I]A

16.10.2003-16.10.2006.

Sine, imati tebe bila je radost, ponos i sre}a, to je bio Boìji dar,

ali sine ono {to nikada umrijeti ne}e to je na{a qubav.

Sa puno qubavi, tuge i ponosa tvoji najmiliji.

Hvala svima koji te se sje}aju.

A-8 U

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana

14.10.2006. godine nakon kra}e bolesti preminula u 82. godini

SAVKA

(Milana)

VRHOVAC

Sahrana preminule }e se obaviti dana 16.10.2006. godine u 13 ~asova u

selu Milosavci.

Oàlo{}eni: sin Tomislav, snahe Slavka i Nena, unu~ad Aleksandra,

Sandra i Andrea, bra}a, sestre i ostala rodbina

000005 A-8 M

Dana 17. oktobra navr{ava se tu`na godina dana otkako je u 49. godini

ìvota prestalo da kuca plemenito srce na{eg

RADIVOJA M.

MALI[I]A

iz Rogatice

Najdraì na{ hvala ti za sve {to si ~inio i ostavio nama. Sve nam vi{e

nedostaje{.

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, prisluìti svi-

je}e, poloìti cvije}e i zaliti je suzama.

Hvala svima koji saosje}aju sa nama u ovim te{kim trenucima.

Tvoji najmiliji

A-8 UP


SAVKI

VRHOVAC

Sin Tomislav, snaha Slavka i

unuka Andrea

000005 A-1 M


SAVKI

VRHOVAC

Snaha Nena, unuke Aleksandra i

Sandra

000005 A-1 M


SAVKI

VRHOVAC

od Dragana i @eqka Babi}a sa

porodicama.

000005 A-1 M


SAVKI

VRHOVAC

od porodice Mirkovi}.

000005 A-1 M


SAVKI

VRHOVAC

od porodice Pilipovi}.

000005 A-1 M


SAVKI

VRHOVAC

od porodice Horvat.

000005 A-1 M


SAVKI

VRHOVAC

od porodice Savi}.

000005 A-1 M

Posqedwi pozdrav voqenom suprugu

SLAVKU

MIKI

MI]EVI]U

Svojom plemenitom du{om i ~asnim ìvotom zasluìo si moju vje~nu

qubav, po{tovawe i sje}awe.

Tvoja Nena

000009 A-6 M

Sje}awe

URO[ KOZOMARA

Protojerej

16.10.1996-16.10.2006.

Po dobru te pamtimo, sa ponosom

i zahvalno{}u pomiwemo. Sa

qubavqu i po{tovawem od zabo-

rava ~uvamo.

Sin Milivoj sa porodicom

000003 A-2 G

Dana 16.10.2006. godine navr{ava

se {est tu`nih mjeseci od smrti

na{eg dragog i nikad nepre`-

aqenog

BORISLAVA

(Nikole)

ZEQKOVI]A

Iako je pro{lo {est mjeseci otkad

si nas napustio, slika i sje}awe na

tebe se za vijeka urezalo u na{a

srca. Vole te tvoji najmiliji:

supruga Spasa, sin Dragi{a, k}er-

ka Dragana i snaha Marijana

000032 A-3 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

SLAVKU

BRACI

MI]EVI]U

Rije~i su nedovoqne da opi{u bol

i tugu za tobom.

Tvoja sestra Zora

000009 A-2 M

Posqedwi pozdrav voqenom

stricu

MIKI

Wegova bratanica Cecana

000009 A-2 M

Umro je na{ dobri deda

SLAVKO

MIKA

MI]EVI]

Neka po~iva u vje~nom miru

Wegovi unuci Igor, Ivan, Nemawa

i Nikola

000009 A-2 M


SLAVKU

BRACI

MI]EVI]U

Vje~no }ete voqeti, àliti i za

tobom tugovati

tvoja sestra Saveta sa porodicom

000009 A-2 M


SLAVKU

BRACI

MI]EVI]U

Uvijek }e{ ìvjeti u mom srcu.

Tvoj brat Koqa

000009 A-2 M


svekru

SLAVKU- MIKI

MI]EVI]U

Sre}ni smo i ponosni {to smo te

imali.

Sin Radenko, snaha Sweàna i un-

uci Igor i Nemawa

000009 A-2 M


puncu

SLAVKU

MIKI

MI]EVI]U

Neka ti je vje~na slava.

K}erka Branka, zet Milenko i un-

uci Ivan i Nikola

000009 A-2 M


MIKI

od porodica Kurbali} i Raki}.

000008 A-2 M


SLAVKU

BRACI

MI]EVI]U

Sestra Jawa sa porodicom

000007 A-2 M

Posqedwi pozdrav dragom ujaku

SLAVKU

MIKI

MI]EVI]U

od Seke i Slobodana Savi}a.

000007 A-2 M


MIKI

od porodice Erceg.

000012 A-2 M

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

SAVKI

VRHOVAC

od brata Veqka, snahe Dese i ses-

tre Qubice sa porodicom.

000005 A-1 M

Tu`no sje}awe na dragu nam

svekrvu i baku

RADOJKU

BABI]

2001-2006.

iz Meline

S po{tovawem

Tvoja snaha Kosana i unuke Dani-

jela, Darija i Dragana

000011 A-2 M

U utorak 17.10.2006. godine da}emo

~etrdesetodnevni pomen na{oj

dragoj

PERSI

STAMENI]

Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo

wenu vje~nu ku}u.

Suprug Nikola, sin Nenad i unuk

Sr|an

000006 A-2 M

PETAR

(Nedeqka)

RA[ULA

Dana 16.10.2006. godine navr{ava

se 14 godina kako fizi~ki nisi sa

nama, a u mislim jesi svaki dan.

Tetka Spomenka, te~o Ostoja, ses-

tra Irena i brat Aleksandar

000007 A-2 G

PETAR

(Nedeqka)

RA[ULA

19.8.1962-16.10.1992.

Dragi sine, i posle 14 godina tuga

i bol za tobom je samo ve}a. Beskra-

jno te volimo.

Tvoji: tata Nedeqko, mama Milka

i brat Predrag

000007 A-2 G

MD PRES (centar Modri~e)

Kontakt telefon: 065/549-430.

OBAVJE[TEWE



reklamne poruke, obavje{tewa

o smrti i pomenima u Modri~i

moète predati u kiosku

svakog radnog dana

od 6 do 20 ~asova.

UU MMOODDRRII^̂II

telefon:

051/211-968

tel/faks:

051/212-004

M A R K E T I N G


- Kona~no smo postali slobodna zemqa,

u kojoj je slobodno biti siroma{an

i gladan. ¥ Slobodan Antoni}

Prognoza vremena

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

RIJE^ dana

U jutarwim ~asovima prohladno sa maglom mjesti-

mi~no. Po pojedinim visoravnima o~ekuje se slab

prizemni mraz. Prijepodne prete`no sun~ano, dok se u drugom di-

jelu dana o~ekuje prolazno naobla~ewe uz malu mogu}nost slabih

padavina. Na visokim planinama na istoku ne iskqu~uje se provi-

javawe snijega. Vjetar slab do umjeren, na planinama poja~an

sjeveroisto~ni, u Hercegovini umjerena do jaka bura. Jutarwa tem-

peratura vazduha od -1 do 9, najvi{a dnevna od 9 do 19 stepeni.

®N

VO

"A

LT

ER

" - S

TU

DI

O

DE@URNA STRANA

TESLI] - Mje{tani nase-

qa Irice, Gusti Tesli}, Barda-

ci i Uzvinska pokrenuli su kod

op{tinskog Odjeqewa za op{tu

upravu Tesli} inicijativu da se

wihova naseqa izdvoje iz posto-

je}ih i formiraju kao samostal-

ne mjesne zajednice.

- Kao razlog za pokretawe

inicijative mje{tani su nave-

li da su nezadovoqni statusom

i radom u postoje}im mjesnim

zajednicama, naro~ito kada se

radi o dru{tvenim domovima,

putevima i vodovodima, koje su

sopstvenim sredstvima ranije

izgradili, a sada ne gazduju wi-

ma - rekao je Srni na~elnik

Odjeqewa za op{tu upravu Ka-

sim Salki}.

Osim zahtjeva za formirawe

novih, Salki} napomiwe da su

mjesne zajednice Bari}i i Go-

mjenica od ovog Odjeqewa za-

traìla da se izvr{i izmjena

postoje}ih granica wihovih mje-

snih zajednica.

- Ovom izmjenom izbjegli~-

ko naseqe Lug-Bari}i vi{e ne

bi pripadalo sada{woj mjesnoj

zajednici, jer prije rata to na-

seqe nije ni postojalo, a sada su

razli~iti interesi stanovnika

Bari}a i gotovo dvije stotine

doma}instava iz naseqa Lug-Ba-

ri}i - kazao je Salki}.

Mjesna zajednica Gomjenica

zatraìla je da joj se vrate pri-

jeratne granice, ~ime bi se se-

la Podovi, Rade{i}i i Ze~evo

pripojila svojim biv{im mje-

snim zajednicama, dok bi se Go-

mjenici vratio dio naseqa ko-

ji je dodijeqen mjesnoj zajedni-

ci Rudnik. Salki} je naglasio da

}e se o ovim zahtjevima izjasni-

ti lokalna Skup{tina. ¥

INICIJATIVA O OSNIVAWU NOVIH MJESNIH ZAJEDNICA U TESLI]U

SAMI SVOJE GAZDEKao razlog za pokretawe ove inicijative mje{tani

naveli da su nezadovoqni statusom i radom u postoje}im

mjesnim zajednicama, naro~ito kada se radi o dru{tvenim

domovima, putevima i vodovodima

Najvi{i i najniì

PAKISTANCI Ijaz Ahmed, visok 2,56 metara, i wegov pri-

jateq Ali Zaman, sa visinom od samo 1,09 metara, poziraju u

dru{tvu malezijskih policajki u Malaki, gradu 140 kilometa-

ra udaqenom od Kuala Lumpura.

Na svojoj turneji po Dalekom istoku, Ahmed i Zaman su, pri-

je Malezije, posjetili Singapur, Brunej i Kinu. ¥

(Foto Rojters)

FOTO-CRTICA

BAWA LUKA - Na prije-

dlog republi~kog Ministar-

stva za porodicu, omladinu i

sport, Vlada Srpske dala je

saglasnost o raspodjeli 51 hi-

qade maraka sredstava od iga-

ra na sre}u namijewenih za

razvoj fizi~ke kulture, spor-

ta i organizovawa mladih.

Sredstva u visini od tri

do pet hiqada maraka raspo-

re|ena su na 11 granskih

sportskih saveza.

Po pet hiqada maraka do-

bili su ko{arka{ki, ruko-

metni, odbojka{ki, {ahovski,

karate, teniski, tekvondo i

stonoteniski savezi Republi-

ke Srpske. Planinarski savez

dobio je tri, a xiju-xicu i bi-

ciklisti~ki savezi po ~etiri

hiqade maraka.

Odobrena sredstva kori-

snicima }e bi}e ispla}ena pu-

tem Ministarstva za porodi-

cu, omladinu i sport, a gran-

ski sportski savezi du`ni su

dostaviti izvje{taje o wiho-

vom namjenskom tro{ewu.

¥ G. D.

IZDVOJENA SREDSTVA ZA FIZI^KU KULTURU

I SPORT

Pomo} sportskim savezima

BEOGRAD - Predsjednik

Nacionalnog savjeta Srbije za

saradwu sa Ha{kim tribuna-

lom Rasim Qaji} izjavio je da

u potrazi za generalom Ratkom

Mladi}em "postoje nova sazna-

wa, koja }e biti od koristi u

daqim akcijama#.

- Pojedine propuste u radu

slu`bi u minulom periodu na-

stojimo da ispravimo u hodu,

ali nemogu}e je za dva meseca,

koliko se sprovodi Akcioni

plan, nadoknaditi ono {to je

propu{teno u posledwih se-

dam godina - rekao je Qaji} u

intervjuu "Ve~erwim novosti-

ma#, koji je prenijela Srna.

On je rekao da referendum-

ska kampawa za novi Ustav ne

moè zaustaviti napore na lo-

cirawu Ratka Mladi}a i na-

javio da }e, naprotiv, potra-

ga za ovih ha{kim optuèni-

kom biti intenzivirana, {to

je zakqu~eno na posqedwem

sastanku tima za sprovo|ewe

Akcionog plana.

- Ne o~ekujem da bi eventu-

alno hap{ewe Mladi}a u ovom

predizbornom trenutku moglo

da ugrozi bilo koju stranku u

smislu podr{ke bira~a - ocije-

nio je Qaji}. ¥

RASIM QAJI] O POTRAZI ZA RATKOM MLADI]EM

Korisna nova saznawa

KOSTAJNICA - Prote-

klog vikenda u Kostajnici je

odràna deveta "Kestenijada#,

tradicionalna manifestacija

~iji je pokroviteq, po prvi

put, bilo Ministarstvo pro-

svjete i kulture Republike

Srpske.

Od petka do nedjeqe u po-

no}, "Kestenijadu# su pratile

brojne kulturne manifestaci-

je, posve}ene tradicionalnim

danima berbe kestena u obli-

`woj {umi Baq. U protekla

tri dana kesten se, o tro{ku

op{tine Kostajnica, pekao na

raskrsnicama i sluìo prola-

znicima i gostima ovog grada

na samom zapadu Srpske.

¥ R. M.

U KOSTAJNICI ODR@ANA DEVETA

"

KESTENIJADA"

Grad mirisao na kesten

LONDON - Republikan-

ski senator Xorx Vojino-

vi} uputio je pismo pred-

sjedniku SAD Xorxu Bu{u,

u kojem je izrazio zabrinu-

tost da se me|unarodna za-

jednica prebrzo kre}e ka

rje{avawu statusa Kosova

i Metohije.

Ukazuju}i na ~iwenicu

da SAD od po~etka utvr|i-

vawa statusa Kosmeta vr{e

pritisak na me|unarodnu

zajednicu da rje{ewe bude

postignuto do kraja 2006. go-

dine, senator je podsjetio

na preporuku specijalnog

izaslanika UN Kaja Ejdea

da je potrebno da se ostva-

ri napredak u primjeni

standarda bez postavqawa

vje{ta~kih rokova.

"Ako budemo ignorisali

te preporuke, vjerovatno }e

do}i do nasiqa#, upozorio je

senator Vojinovi} u pismu, ko-

je uputio ameri~kom predsjed-

niku prije dva dana, prenosi

Beta. U pismu je senator, tako-

|e, naglasio da je u interesu

SAD i u interesu demokrati-

je i stabilnosti u jugoisto~-

noj Evropi da se, prije bilo

kakve odluke o Kosmetu, sa~e-

kaju izbori u Srbiji.

"Sna`no apelujem na vas

da izvr{ite pritisak na Kon-

takt grupu i specijalnog iza-

slanika Martija Ahtisarija

da sa~ekaju sa dono{ewem od-

luke o kona~nom rje{ewu sta-

tusa Kosova i Metohije, dok

ne budu odràni izbori u Sr-

biji#, poru~io je {efu Bije-

le ku}e senator Vojinovi}.

¥

XORX VOJINOVI] UPOZORIO PREDSJEDNIKA SAD

Bez rokova za status Kosmeta

Senator Vojinovi}:

Ishitrena odluka vodi

ka nasiqu

DRVAR - Na~elnik op{ti-

ne Drvar Anka Papak-Dodig

istakla je da je deficit u bu-

xetu op{tine Drvar u prvih

{est mjeseci ove godine, u iz-

nosu 257.329 KM, rezultat iz-

vr{enih obaveza po osnovu iz-

rade projektne dokumentacije

elektrifikacije podru~ja ko-

ja jo{ nemaju elektri~nu ener-

giju i izvo|ewa radova na pro-

jektu obnove elektromreè u

selima Motike i Poqice.

Prema wenim rije~i-

ma, Op{tinsko vije}e razma-

tralo je izvje{taj o ostvare-

wu buxetskih prihoda od ja-

nuara do juna ove godine, pre-

ma kojem su prihodi iznosili

709 hiqada maraka, {to u od-

nosu na godi{wi plan izno-

si 40,52 odsto. U istom perio-

du, buxetski rashodi iznosili

su 966.329 maraka.

Papak-Dodik je u izjavi Sr-

ni navela da je po osnovu pri-

hoda od poreza prikupqeno

311.750 maraka, {to je na nivou

planiranih polugodi{wih

prihoda. Od neporeskih pri-

hoda napla}eno je 207.421 kon-

vertibilnih maraka ili 29 od-

sto mawe u odnosu na planira-

ne neporeske prihode, jer su

izostali o~ekivani prihodi

od komunalne takse. ¥

BUXET OP[TINE DRVAR

Deficit od 250 hiqada

TOKIO - Japan }e pruìti

logisti~ku pomo} ameri~koj

vojsci tokom inspekcija kargo-

po{iqki Sjevernoj Koreji,

shodno sankcijama koje je Savjet

bezbjednosti UN uveo toj zemqi.

- Sasvim je normalno {to

}emo sara|ivati u tom pravcu,

jer nas rezolucija na to oba-

vezuje - izjavio je japanski mi-

nistar inostranih poslova

Taro Aso, a prenijela agenci-

ja Srna.

Japanski ustav iz 1947. godi-

ne zabrawuje toj zemqi upotre-

bu vojne sile, osim u slu~ajevi-

ma kada je to striktno odre|e-

no kao vid legitimne odbrane.

Zakonom iz 1999. godine, japan-

skim snagama je, ipak, dozvoqe-

no da pruè podr{ku ameri~-

kim snagama "u okolini# arhi-

pelaga, pod uslovom da vlada

prethodno saop{ti da su "zbog

situacije u okruèwu ugroèni

mir i stabilnost zemqe#.

Me|utim, taj zakon nikada

do sada nije upotrijebqen, iako

je Japan pruào logisti~ku po-

dr{ku ameri~kim vojnim brodo-

vima tokom "antiteroristi~kih

operacija# u Indijskom okeanu.

- Sada, kada je usvojena rezo-

lucija UN, mislim da su o~i svi-

jeta okrenute prema Sjevernoj

Koreji, jer bi Japan mogao da

trpi najve}e posqedice krize -

rekao je {ef japanske diploma-

tije i dodao da zemqe, koje nu-

klearne sile ugroàvaju, mora-

ju da se brane.

- Na{ posao se sastoji u to-

me da smawimo {to je mogu}e

vi{e eventualnu {tetu Japanu

- istakao je Aso.

Ministar nije iskqu~io mo-

gu}nost da wegova zemqa i sama

aktivno preuzme kontrolu sje-

vernokorejskih kargo-po{iq-

ki avionima i brodovima, a ne

samo da se ograni~i na podr{ku

ameri~kim vojnim snagama. ¥

NAJAVA ZVANI^NOG TOKIJA

Logisti~ka podr{ka inspektorima

PRWAVOR - Prwavorska

policija privela je Z. T. (32)

iz Gorwih Pala~kovaca kod

Prwavora, jer je pretukao maj-

ku V. T. (58) i nanio joj povre-

de, saznajemo u Centru javne

bezbjednosti Bawa Luka.

Majka je sina prijavila u

petak uve~e poslije napada.

Prema wenoj prijavi, sin je

majku udario dva puta metal-

nom {ipkom po glavi i jednom

po ruci i povrijedio je. Ona

je pozvala policiju koja je in-

tervenisala i privela nasil-

nika, a o svemu obavijestila

deùrnog tuìoca.

Poslije kriminalisti~ke

obrade, Z. T. je pu{ten ku}i, a

protiv wega bi}e dostavqen

izvje{taj Okru`nom tuìla-

{tvu Bawa Luka zbog krivi~-

nog djela nasiqe u porodici.

¥ V. J.

GACKO - Na sedmodnevnu

ekskurziju u Gr~ku ju~e su ot-

putovali u~enici zavr{nih

razreda Gimnazije i sredwih

stru~nih {kola Sredwo{kol-

skog centra "Pero Slijep~e-

vi}# iz Gacka. Sa 94 maturan-

ta na put je krenulo i pet pro-

fesora - odjeqenskih starje-

{ina.

Ekskurzija }e imati nastav-

no-nau~ni karakter, a wenim

programom predvi|eno je vi{e

posjeta i obilazaka zna~ajnih

mjesta u Solunsko-atinskoj re-

giji. Tako }e gata~ki maturan-

ti posjetiti brojna kulturno-

istorijska mjesta i spomenike,

vidjeti Tebu, Akropoq, Atinu

i upotpuniti znawa o anti~koj

Gr~koj. Zajedno sa svojim pro-

fesorima, u~enici zavr{nih

razreda sredwe {kole tokom

boravka u ovoj mediteranskoj

zemqi posjeti}e i srpsko voj-

ni~ko grobqe na Zejtinliku.

Finansirawe ove zna~ajne

ekskurzije, pored roditeqa ma-

turanata, pomogla je i op{ti-

na Gacko. ¥ J. D.

GORWI PALA^KOVCI KOD PRWAVORA

Pretukao majku

MATURANTI IZ GACKA OTPUTOVALI U GR^KU

Sedmica u anti~koj zemqi

[email protected] ℡ 051/223-211

VE] 15 go-

dina je selek-

tor mlade re-

prezentacije

Srbije Miro-

slav \uki} iz-

van srpskog

fudbala. Jeste,

dodu{e, po-

vremeno on do-

lazio u repre-

zentativni tim vi{e Ju-

goslavija. U svim tim

prilikama, naravno, ni-

je mogao da stekne boqi

uvid u stawe fudbala u

Srbiji, kojem je nedav-

no, kao i wegov "kompa-

weros# iz [panije Ha-

vijer Klemente, re{io

da pripadne.

Drào je Miroslav

\uki} za sebe, i u sebi,

prva saznawa o kvali-

tetu ovda{wih fudba-

lera i fudbala. Ali,

kada se desio slom u

Novom Sadu, u prvoj ba-

ra`-utakmici sa [ved-

skom, sve zasluge za put

do baraà selektoru su

ba~ene u lice kao tri-

ce i ku~ine, ako }emo

srpski re}i...

Kao svaki pametan

~ovek koji je s uspehom

radio i zaradio na Zapa-

du, \uki} je posle novo-

sadskih 0:3 spakovao ko-

fere da ga svakojake

Kurte i Murte, kao po-

sledwi diletanti a po-

kvarewaci ina~e, ne bi

terali iz wegovog sop-

stvenog ìvota, tj. iz

fudbala.

Predsednik Fudbal-

skog saveza Srbije Zve-

zdan Terzi} mu je, iste

novosadske ve~eri, po-

nudio prvo lepu sport-

sku re~, a onda razlo`nu

sugestiju da ostane na

kormilu selekcije, i ove

i slede}e mlade selek-

cije, koja je od zna~aja

za budu}nost glavne re-

prezentacije.

\uki} je prihvatio

da ostane, iako se ne hva-

li kako je znao da }e u

revan{u u [vedskoj bi-

ti 5:0 za nas.

Kaè dok, ipak, mo-

tri na svaku ruku koja

ga sada tap{e ~ija je, ka-

ko oba rezultata nisu

realna. Ali, ~udu ne mo-

è da se na~udi u kakvoj

se atmosferi odvija

na{ fudbal.

Ne}ete verovati, po-

{tovani ~itao~e, da je

\uki} za kratko vreme

boqe snimio istinu o

srpskom fudbalu nego

mi koji se lepo i dugo -

laèmo.

[ta mi je

po prirodi sv-

ojoj gospodst-

veni [ap~anin

kazao za ovu pr-

iliku, ne bi

bilo lepo da

pretvorim u

zloupotrebu. I

ne}u, sve dok

on sam ne pre-

broji sve licemerne

tap{a~e po ramenu, ko-

ji bi sada da ga diù u

nebesa.

A \uki} to ne}e.

Zna on da se liga bez

publike ne moè reha-

bilitovati preko no}i,

ali jo{ nije zapazio me-

re za napredak, drè}i

da fudbal jedne zemqe

~ine klubovi i sposob-

nosti qudi koji klubo-

ve vode. Smatra da je su-

|ewe, ako je u su|ewu iz-

vor problema, lako re-

{ivo esnafsko pitawe.

Za~u|en je potpuno

nedefinisanim statu-

som trenera, a jo{ vi{e

ga ~udi zbog ~ega takvo

stawe treneri toleri-

{u, zbog ~ega se trener-

ska organizacija ne po-

buni.

Nema je, dragi dobri

\uka, ta organizacija

ne postoji.

A igra~i? U repre-

zentacijama }emo, deli-

mi~no, uspeti, jer }e -

kaè - i on u svom delo-

krugu posla, a naro~ito

Klemente, u~initi sve,

pa i vi{e od toga, da

igra bude brza, da igra-

~i izbiju iz glave klaj-

klaj navike i da razvi-

jaju brzinske i ekspre-

sne startne sposobno-

sti jo{ dok su deca.

Apostrofira \u-

ki} da je i sam pripadao

"pokretu spora}a#, ali

moli da shvatimo: {to

daqe i {to brè od

spore i kilave igre!

Eto, takav je bio

ceo ìvot za nedequ

dana selektora na{e

mlade reprezentacije

Miroslava \uki}a, iz-

me|u nezapam}enog vre-

|awa zbog 0:3 protiv

[vedske u prvom ba-

ra`-me~u i nezapam}e-

nog licemerstva zbog

5:0 protiv iste [ved-

ske i ste~enog statusa

u~esnika na prvenstvu

Evrope idu}e godine u

Holandiji.

Ne ostavi nas \uki},

hvala mu! Ostao je isti,

ali i pametniji xen-

tlmen, za svaki slu~aj,

jer - Srbija je ovo. ¥

Pi{e Dobrivoje

JANKOVI]

Ne ostavi nas

\uki}, hvala mu!

Izme|u nezapam}enog vre|awa zbog

0:3 protiv [vedske i nezapam}enog

licemerja zbog 5:0 protiv iste

[vedske, selektor mlade

reprezentacije Miroslav \uki}

ostao i isti, ali i mnogo

pametniji xentlmen

SPORTSKA GALAKSIJASPORTSKA GALAKSIJA

BAWA LUKA - Srbin Alek-

sandar Slavi{a Petkovi} (kru-

zer kategorija, 90,720 kilograma)

osvojio je titulu interkonti-

nentalnog profesionalnog pr-

vaka svijeta u verziji Svjetskog

borila~kog savjeta (WFC).On je

pred 600 gledalaca u Sportskoj

dvorani "Borik# klasi~nim no-

kautom u drugoj rundi primorao

na predaju Tur~ina Brusa Ozbe-

ka i tako poslije duge pauze na-

javio uspje{an povratak na pro-

fesionalni ring.

Od samog po~etka me~a bilo

je evidentno da borac iz Turske

ne}e do~ekati kraj predvi|enih

12 rundi. Poslije serije jakih

udaraca u fini{u prve runde ve}

je bio uzdrman, ali ga je gong spa-

sio od brojawa ringovnog sudi-

je Crnogorca Predraga Aleksi-

}a. U drugoj rundi ista slika na

ringu. Kada se o~ekivao kraj,

uslijedio je strahovit direkt

Petkovi}a, koji je pogodio rav-

no u ~elo Ozbeka. Tur~in je pao

na koqena i to je bio kraj wego-

vih nadawa da se moè do~epati

pojasa.

Poslije me~a Aleksandar

Petkovi} sijao je od sre}e.

- Drago mi je {to sam osvo-

jio pojas, ali jo{ vi{e {to sam

se poslije duge pauze vratio na

ring. Dobro sam se pripremao za

ovaj me~, vjerovao u pobjedu, ali

je to sve trebalo pokazati na

ringu. Na moju sre}u uspio sam

i nadam se najavio ponovo juri{

ka svjetskim visinama - rekao je

Petkovi}.

Ovaj mladi} koji je ro|en u

Wema~koj, a u "Boriku# je na-

stupao pod zastavom Srbije osvr-

nuo se i na lo{u organizaciju

me~a u Bawoj Luci.

- Mogu re}i da je kvalitet

borbi bio na zadovoqavaju}em

nivou, ali je organizacija bila

za svaku kritiku. Marketin{ki

je me~ veoma slabo ura|en i to

je osnovni razlog za{to je u "Bo-

riku# bilo ovako malo gledala-

ca. Iskoristio bih ovu priliku

da se izvinim svim onima koji su

bili u bawolu~kom hramu spor-

ta zbog propusta. Mogu da im obe-

}am da }u ponovo boksovati u

"Boriku#, ali }e onda to biti u

organizaciji "Universum boxpromotion#, ~iji sam i ja ~lan -

dodao je Petkovi}.

U najboqoj borbi ve~eri za

titulu svjetskog prvaka u super-

sredwoj kategoriji do 23 godine

(do 76,200 kilograma) u verziji

Svjetskog bokserskog savjeta

(WBC) sastali su se Predrag

Rado{evi} (Crna Gora) i

Gruzijac Levan [onija. U

deset rundi vi|en je pra-

vi rat na ringu. Sijevalo

je na sve strane, a dvojica

"juno{a# spremno su odo-

lijevala svim atacima

protivnika. Na kraju je na

poene slavio Rado{evi}

i osvojio svjetski pojas.

Sva trojica sudija dodije-

lila su pobjedu Crnogor-

cu: Jirgen Lange (Wema~-

ka) 96:94, Predrag Alek-

si} (Crna Gora) 99:92, Mi-

le Trufunovi} (Srbija)

96:94.

- Prije me~a najavqi-

vao sam da }u se domo}i ju-

niorskog {ampionskog po-

jasa i da mi je to usputna

stanica ka tituli svjetskog

prvaka. Uspio sam u tome i

nadam se da }u u nastavku

karijere isto tako biti

uspje{an. Zahvalio bih ba-

wolu~koj publici, koja me

je bodrila tokom svih de-

set rundi - istakao je Rado-

{evi}, koje je ovo bio de-

seti profi-me~ i deseta

pobjeda.

U jednoj od uvodnih run-

di nekada{wi ~lan Slavi-

je Nenad Borov~anin (kru-

zer kategorija, do 90,720

kilograma) savladao je preki-

dom u prvoj rundi Janisa Kra-

{inskog (Wema~ka) i tako za-

biqeìo 11. profi-pobjedu u is-

to toliko me~eva.

- Odmah na po~etku me~a vi-

djelo se da je moj rival poprili~-

no upla{en, krenuo sam silovi-

to i brzo slomio wegov otpor.

Razo~aran sam {to se u "Boriku#

nije okupilo vi{e qubiteqa bok-

sa, jer su imali stvarno {ta da vi-

de na ringu. Naàlost svi osta-

li segmenti ovog spektakla, ukqu-

~uju}i organizaciju i marketing,

su zakazali - rekao je Borov~a-

nin.

¥ D. PA[AGI]

ALEKSANDAR PETKOVI] BEZ MNOGO MUKE SAVLADAO BRUSA OZBEKA

NOKAUT, PA IZVIWEWEDrago mi je {to sam osvojio pojas, ali mi je ào {to je

bokserska revija bila lo{e organizovana, rekao Petkovi}

UVODNE BORBE

Pored tri pomenuta me~a

gledaoci su vidjeli jo{ tri

uvodne borbe. U supersredwoj

kategoriji (do 76,200 kilograma)

Nikola Sjeklo}a je prekidom u

drugoj rundi savladao Nijemca

turskog porijekla Tanju Gene-

{a. Xenan Hoxi} (Wema~ka) u

te{koj kategoriji (preko 90,720

kilograma) pobijedio je na po-

ene, 60:56 Adnana Buharaliju

(BiH). U supersredwoj katego-

riji (do 76,200 kilograma) Renat

]ur~i} (Wema~ka) bio je boqi

na poene, 40:38 od Hrvata Mari-

jana Vrawe{a.

BENE[

Me|u brojnim zvanicama

u "Boriku# je bio prisutan i

nekada{wi amaterski i pro-

fesionalni prvak Evrope Ma-

rijan Bene{. Wemu je u ime

Svjetskog bokserskog savjeta

(WBC) priznawe uru~io pred-

sjednik Unije profesional-

nog boksa Srbije Miroslav

Popovi}. Bene{ je dobio i

umjetni~ku sliku od Gradske

uprave Herceg Novog, a po-

klon mu je uru~io otac Niko-

le Sjeklo}e, Vidoje.

PROPUSTI

Iako je ova profesionalna

revija najavqivana kao veliki

spektakl, od toga nije bilo ni-

{ta. "Borik# je bio polupra-

zan, a pored nekoliko voditeqe-

vih lapsusa, kao na primjer

"plavi i crveni ring# vrhunac

se desio pred borbu izme|u Ra-

do{evi}a i [onije. Kada se

trebala intonirati himna Gru-

zije, sa razglasa je pu{tena ne-

ka dje~ja pjesma nepoznatog po-

rijekla.

Jedino {to moè dobiti

prolaznu ocjenu su bokseri i to

opet ne svi.

\ Predrag Rado{evi} i Marijan Bene{: Dva asa

ringa (Snimio R. [IBAREVI])

\Aleksandar Petkovi}: Lako iza{ao na kraj sa Tur~inom

\ Nenad Borov~anin: Jo{ jedna profi-pobjeda

ponedjeqak, 16. oktobar 2006.SPORT

2

MODRIÂ - Fudbaleri

Modri~a Maksime u potpuno-

sti su nadigrali sportske pri-

jateqe iz Trebiwa, ekipu Leo-

tara. Ve} u tre}oj minuti na se-

maforu je bilo 1:0 za doma}e.

Puri} je u{ao u {esnaesterac,

predriblovao Todorovi}a ko-

me je ostalo jedino da nad wim

napravi prekr{aj. Sudija Pa-

ji} opravdano je pokazao na bi-

jelu ta~ku. Najboqi strijelac

Premijer lige Nikoli} sigur-

no poga|a za 1:0.

Tri minuta kasnije najbo-

qi pojedinac na ovom me~u Ste-

vo Nikoli} varkom tijela oslo-

bodio se svojih rivala, izbio

sam pred golmana Sudara i umje-

sto mreè pogodio stativu. Mo-

dri~ani su u ovom periodu stva-

rali i proma{ivala {anse. Pr-

vi ozbiqnije napad gostiju de-

sio se u 30. minuti kada je Pe-

ceq sa nekih 25 metara o{tro

{utirao, a lopta je pro{la bli-

zu lijeve stative Tripi}evog

gola. Bio je to uvod za pogodak

gostiju. Igrao se 35. minut ka-

da je Golubovi} sa osam metara

o{tro {utirao i pogodio za 1:1.

Od tada se igralo stalno na po-

lovini gostiju. Poslije gu`ve

u {esnaestercu Leotara u 43.

minutu lopta je do{la do Vasi-

}a koji je {utirao prema pra-

znoj mreì, ali lopta je na pu-

tu do gola pogodila u ruku Bo-

{kovi}a pa je sudija Paji} jo{

jednom pokazao na bijelu ta~ku

i ponovo je siguran realizator

bio Stevo Nikoli}.

U 72. minutu Boji} i Ni-

koli} odli~no su izigrali od-

branu Leotara ali nisu u zavr-

{nici bili precizni. U kon-

tranapadu Bo{kovi} je izbio

sam pred Tripi}a i sa svega

pet metra nije uspio pogoditi

mreù.

I onda se desila najqep{a

akcija na utakmici. Igrao se

85. minut kada je Nikoli} na

ivici {esnaesterca petom upo-

slio Boji}a koji je iz poluo-

kreta uputio snaàn udarac za

kona~nih 3:1.

¥ V. BLAGOJEVI]

PO NOTAMA NIKOLI]A

Stevo Nikoli}: Rastuìo goste iz Trebiwa

STRIJELCI: Nikoli} u 3. i 43. (oba iz penala) i Boji} u

85. minutu za Modri~a Maksimu, a Golubovi} u 35. minutu za Le-

otar, stadion: FK Modri~a, gledalaca: 600, sudija: Danijel Pa-

ji} (Bijeqina) 7, ùti kartoni: Kiki}, Puri}, Boji} (Modri-

~a), Dre~, Bo{kovi} (Leotar).

MODRIÂ: Tripi} 7, Jolovi} 8, Maksimovi} 7, Kiki} 7 (od

69. minuta Joksimovi} -), Stoji} 7, Vasi} 7, Stjepanovi} 7, Pu-

ri} 8, Nikoli} 8, Stoki} 7 (od 80. minuta Blagojevi} -), Boji}

8 (od 88. minuta Tica -).

LEOTAR: Sudar 6, Komneni} 6, Todorovi} 6, ôrlija 6, Ra-

dovi} 6, Simi} 6 (od 67. minuta [e{lija -), Dre~ 5, Bo{kovi}

5, Magazin 7, Peceq 7, Golubovi} 6 (od 87. minuta Prelo -).

IGRA^ UTAKMICE Stevo Nikoli} (Modri~a) 8.

MODRIÂ M. LEOTAR3:1

STRIJELAC: Turkovi} u 82. minutu, stadion: "Grbavi-

ca#, gledalaca: 9.000, sudija: Sini{a Zrni} (Zenica) 6, ù-

ti kartoni: Jahi}, Cocali} (@eqezni~ar), Maksumi}, Muha-

removi}, Obu}a (Sarajevo).

@EQEZNIÂR: Baoti} 6, Gredi} 6, Kuduzovi} 5, Memi-

{evi} 6, Cocali} 5, Ra{~i} 6 (od 87. minuta Jugovi} -), Ja-

mak 5 (od 78. minuta [tili} -), Jahi} 6, Vladavi} 6, Avdi} 5

(od 68. minuta Kamber -).

SARAJEVO: Alaim 7, Muharemovi} 6, Maksumi} 6, Ma~-

ki} 6, Duro 6, Trivunovi} 7, Ihtijarevi} 6 (od 87. minuta Xak-

mi} -), Bu}an 6 (od 72. minuta Haxi} -), Obu}a 6, Turkovi} 7

(od 90. minuta Pliska -), Repuh 6.

IGRA^ UTAKMICE: Almir Turkovi} (Sarajevo) 7.

@EQEZNIÂR SARAJEVO0:1

STRIJELCI: Sirovica u 18. i Adilovi} u 81. minutu,

stadion: "Bilino poqe#, gledalaca: 2.000, sudija: Goran Pa-

raxik (Qubu{ki) 6, ùti karton: Sal~inovi} (êlik).

ÊLIK: Buri} -, S. Bajramovi} 7, Zatagi} 6, Mikelini

7, Beganovi} 6, Pa{kaq 6, Sal~inovi} 6, Sirovica 7 (od 82.

minuta Jelakovi} -), Mahmutovi} 6 (od 56. minuta Adilovi}

6), [abi} 6 (od 87. minuta He}o -), [vari} 6.

JEDINSTVO: Mujki} 6, Abidhoxi} 5, Mujanovi} 5, Me-

{i} 5, Halilovi} 5, Gavranovi} 5, [u{war 5, [ahinovi}

5 (od 73. minuta Mehaxi} -), @eri} 5, Mirvi} 6, Selimo-

vi} 6.

IGRA^ UTAKMICE: Damir Sirovica (êlik) 7.

ÊLIK JEDINSTVO2:0

STRIJELCI: Damjanovi} u 3. i Mi{kovi} u 26. minu-

tu, stadion: "Gol#, gledalaca: 500, sudija: Mirko Buqan

(Mostar) 7, ùti kartoni: Mi{kovi}, @ivkovi} (Ora{je),

V. Imamovi}, \idi}, A. Imamovi}, Ive{i}, Martinovi}

(@ep~e).

ORA[JE: Smaji} 6, S. Koba{ 6, P. \uri} 6, @ivkovi}

7, L. Bra{ni} 6, Mi{kovi} 7, Peji} 7, ]o{kovi} 6 (od 79.

minuta Alimanovi} -), Husi} 6 (od 58. minuta Ristani} 6), S.

Damjanovi} 7, M. \uri} 6 (od 65. minuta Tosunovi} -).

@EPÊ: Trogrli} 5, Krxali} 5, Kraji{nik 6, Oru~ 5, A.

Imamovi} 5, Martinovi} 6, Vukovi} 5 (od 76. minuta Vido-

vi} -), Ive{i} 6 (od 81. minuta Hasanovi} -), Kurti} 6, V. Ima-

movi} 6, \idi} 6 (od 71. minuta Isakovi} -).

IGRA^ UTAKMICE: Slaven Damjanovi} (Ora{je) 7.

ORA[JE @EPÊ2:0

STRIJELCI: Stojanovi} u 33. i 45. minutu za Posu{-

je, a Xidi} u 14. i Matko u 49. minutu za Zriwski, stadi-

on: "Mokri dolac#, gledalaca: 2.000, sudija: Rusmir Mrko-

vi} (Sarajevo) 6, ̀ uti kartoni: Stojanovi}, Tabi, Me{i},

[iqak, [reng, Roguq (Posu{je), D. Xidi} (Zriwski).

POSU[JE: [hreng 8, [uto 6, Roguq 6, Milo{evi} 6,

V. Hrka~ 6, Milanovi} 6 (od 85. minuta Brankovi} -), Ta-

bi 6, Ivankovi} 6, Serdaru{i} 5 (od 62. minuta [iqak -

), Me{i} 5, Stojanovi} 7 (od 53. minuta A. Hrka~ -).

ZRIWSKI: Mitrovi} 6, Vidi} 5 (od 69. minuta Kara-

xa -), Nikoli} 7, Landeka 6, Xidi} 6, @urzinov 6, Matko

7, Kordi} 6 (od 65. minuta Joldi} - ), @iòvi} 6, \uri} 6

(od 69. minuta Sli{kovi} -), Dijara 6.

IGRA^ UTAKMICE: Nikola [reng (Posu{je) 8.

POSU[JE ZRIWSKI2:2

3

1

1

0

1

0

2

0

0

1

2

0

2

0

2

2

MODRIÂ M.

LEOTAR

BORAC

SLOBODA

VELE@

RADNIK

ÊLIK

JEDINSTVO

@EQEZNIÂR

SARAJEVO

ORA[JE

@EPÊ

SLAVIJA

[. BRIJEG

POSU[JE

ZRIWSKI

TABELA REZULTATI

1. Sarajevo 9 7 2 0 14:5 23

2. Zriwski 9 6 1 2 26:9 19

3. Modri~a M. 9 4 3 2 15:10 15

4. Vele` 9 4 2 3 11:9 14

5. [. Brijeg 9 4 1 4 11:10 13

6. @ep~e 9 4 1 4 10:12 13

7. Sloboda 9 4 1 4 10:15 13

8. Slavija 9 4 0 5 13:13 12

9. Borac 9 4 0 5 12:12 12

10. @eqezni~ar9 3 2 4 13:13 11

11. êlik 9 3 2 4 6:7 11

12. Ora{je 9 3 2 4 8:11 11

13. Posu{je 9 3 2 4 8:12 11

14. Jedinstvo 9 3 1 5 9:16 10

15. Radnik 9 3 0 6 7:12 9

16. Leotar 9 3 0 6 10:17 9

FUDBALSKA PREMIJER LIGA BiH KOLO9.

U utakmicama 10. kola sastaju se: ZENICA: êlik - Bo-

rac, TREBIWE: Leotar - Slavija, BIJEQINA: Radnik -

Modri~a Maksima, BIHA]: Jedinstvo - [. Brijeg, SARA-

JEVO: Sarajevo - Vele`, MOSTAR: Zriwski - @eqezni~ar.

@EPÊ: @ep~e - Posu{je, TUZLA: Sloboda - Ora{je.

PAROVI

MOSTAR - Bijeqinci su du-

go odolijevali napadima Veleà,

ali nisu izdràli do kraja. Tre-

nutak odluke dogodio se u 75. mi-

nutu, kada je Jugo izveo korner,

a najvi{i u skoku pred golom

Maksimovi}a bio je napada~ "ro-

|enih# Velagi} koji je udarcem

glavom smjestio loptu u mreù.

Izbacivawu lopte u korner

prethodio je nepostoje}i slobo-

dan udarac u zoni {uta za doma-

}u ekipu koji je dosudio glavni

arbitar Dragan Skaki} iz Gra-

di{ke, iako je Aleksi} bez pre-

kr{aja odnio loptu ispred doma-

}ih napada~a. Nije to jedini gri-

jeh koji iz kluba iz Bijeqine

stavqaju na Skaki}evu du{u. Oni

smatraju da je sudio s predumi-

{qajem u korist doma}e ekipe

pozivaju}i u pomo} i statisti-

ku koja kaè da je sudija iz Gra-

di{ke tokom utakmice svirao

28 prekr{aja za Mostarce, a da

je do postignutog gola za Radnik

dosudio samo pet prekr{aja i

tri igrawa rukom fudbalera Ve-

leà. Od po~etka drugog polu-

vremena do postizawa gola u 75.

minutu dosudio je samo dva pre-

kr{aja za ekipu iz Bijeqine.

Radnik je poku{ao da poraz

u Mostaru izbjegne zatvorenom

varijantom. Vele` je imao te-

rensku inicijativu, stvorio je

i nekoliko prilika koje wego-

vi napada~i nisu iskoristili.

Najzreliju {ansu u prvom po-

luvremenu doma}in je propu-

stio u 22. minutu kada je iz gu-

`ve koja je stvorena poslije

kornera Remeti} pogodio pre~-

ku gola gostiju.

U drugom poluvremenu u dva

navrata istakao se golman Rad-

nika Maksimovi} koji je u 49.

minutu ukrotio dobar udarac

Stoki}a, a u 68. minutu bio je

uspje{niji i od Obada. Od ri-

jetkih poku{aja napada~a Rad-

nika treba ista}i izglednije

prilike \eri}a u 51. i 55. mi-

nutu koje su ostale neiskori-

{}ene. ¥ T. NIKOLI]

Skaki}

"

pogurao" Mostarce

ISTO^NO SARAJEVO -

Fudbaleri Slavije ostvarili

su vrijednu pobjedu nad aktuel-

nim {ampionom BiH, [irokim

Brijegom (2:0).

Na prvi pogodak se nije du-

go ~ekalo. Igrao se 13. minut

kada se Muminovi} na desnoj

strani borio sa dvojicom pro-

tivni~kih fudbalera. Potom je

uslijedila kombinacija sa Iw-

cem, ovaj drugi je odigrao po-

vratnu za Stefanovi}a koji je

sa nekih osam metara matirao

Vasiqa, 1:0. Igrao se 26. minut

kada je dosu|en slobodan uda-

rac za "plave# po sredini gola

na 25 metara od protivni~kog

gola. Belo{evi} je sna`no {u-

tirao, lopta se odbila od gol-

mana, sve je to pomno pratio Ra-

dovanovi} i sa pet matara po-

godio ciq za 2:0. Do kraja prvog

poluvremena zabiqeìli smo

poku{aj Ercega iz "slobodwa-

ka# u 35. minutu, ali je Dujko-

vi} bio na visini zadatka.

U nastavku me~a posmatrali

smo pravu fudbalsku uspavanku

koja je trajala do 78. minuta. Ta-

da je agilni Jovanovi} proigrao

Kokota. Ovaj je prevario golma-

na Vasiqa, ali je loptu sa same

gol-linije izbacio u poqe [i-

li}. G. IVANKOVI]

DOSTA I POLUVRIJEME

STRIJELAC: Velagi} u 75. minutu, stadion: "Vrap~i}i#,

gledalaca: 1.500, sudija: Dragan Skaki} (Gradi{ka) 5, ̀ uti kar-

toni: Zaimovi}, Kadri}, Kajtaz, [kaqi} (Vele`), Gavrilo-

vi}, Majstorovi} (Radnik).

VELE@: Haxi|ulbi} 6, Stoki} 7, Zaimovi} 6, Kajtaz 7, Ka-

dri} 7, Velagi} 8, Kodro 6, Nikoli} 6 (od 38. minuta Jugo 7),

Serdarevi} 6 (od 83. minuta ôli} -), Remeti} 6 (od 63. minu-

ta [kaqi} -), Obad 7.

RADNIK: Maksimovi} 7, Trifkovi} 6, Vejnovi} 6, Baji}

6, Aleksi} 6, Petri~evi} 6, Gavrilovi} 6 (od 80. minuta Sto-

janovi} -), Risti} 7 (od 84. minuta Mahalba{i} -), Simiki} 6,

\eri} 6, Majstorovi} 6 (od 65. minuta Savi} -).

IGRA^ UTAKMICE: Almir Velagi} (Vele`) 8.

VELE@ RADNIK1:0

Fudbaleri Slavije: Radost poslije trijumfa (Snimio R. VASI])

LISTA STRIJELACA

7 golova: Nikoli} (Mo-

dri~a Maksima),

5 gola: Beni} (Borac),

Maksumi} (Sarajevo),

4 gola: Vuksanovi} (Sla-

vija), Dijara, @iòvi} (Zriw-

ski), Vagner ([iroki Brijeg),

3 gola: \ukanovi} (Borac),

[e{lija (Leotar), Me{ano-

vi} (Sloboda), Karoglan ([i-

roki Brijeg), Matko (Zriw-

ski), Peji} (Ora{je), Spahi}

(@eqezni~ar), Xidi}, Kurti}

(@ep~e), Obu}a (Sarajevo),

Obad, Velagi} (Vele`)...

STRIJELCI: Stefano-

vi} u 13. i Radovanovi} u 26.

minutu, stadion: SRC Sla-

vija, gledalaca: 1.000, sudi-

ja: Edin Gola} (Banovi}i) 7,

ùti kartoni: Jovanovi},

Muminovi} (Slavija).

SLAVIJA: Dujkovi} -,

Regoje 7, Jovanovi} 7, Simi}

7 (od 84. minuta Radowa -),

Radovanovi} 7 (od 68. minu-

ta Piva~ -), Belo{evi} 7,

Kokot 7 (od 79. minuta Jami-

na -), Stefanovi} 7, Iwac 7,

Stankovi} 7, Muminovi} 7.

[IROKI BRIJEG: Va-

siq 5, Ani} 5, [ili} 6, Pan-

xa 5, Topi} 5, Silva 5, Roni-

ele 5, Bubalo 5 (od 59. minu-

ta Do}i 5), Erceg 5 (od 46.

minuta Karoglan 5), Celson

5, Vagner 5.

IGRA^ UTAKMICE:

Milan Muminovi} (Slavi-

ja) 7.

2

0

SLAVIJA

[. BRIJEG

ponedjeqak, 16. oktobar 2006. SPORT

3

BAWA LUKA - Pogotkom

Slobodana Dobrijevi}a u 20.

minutu, fudbaleri Borca su

stigli do pobjede i tri va`na

boda u okr{aju sa Slobodom.

I to je ono {to je i najva`ni-

je za bawolu~kog premijerli-

ga{a, koji je pruìo prili~-

no slabu partiju, jednu od naj-

lo{ijih u dosada{wem dijelu

{ampionata Premijer lige

BiH.

Do trenutka odluke gotovo

i da se nije ni{ta de{avalo u

okr{aju izme|u dva stara

sportska rivala jo{ iz vreme-

na kada su igrali u Prvoj li-

gi nekada{we Jugoslavije. A

onda je Samarxi} proigrao Be-

ni}a, koji je vje{to loptu pro-

slijedio za Dobrijevi}a. Oma-

leni prvotimac Borca je zao-

bi{ao golmana Adilovi}a i

na kraju pogodio mreù za 1:0.

înilo se tada da }e Bawolu-

~ani do vrha napuniti mreù

rivala, ali to se nije dogodi-

lo. Zanimqivo je ista}i i je-

dini vrijedan detaq koji se de-

sio u prvom poluvremenu.

Gosti iz Tuzle su u 46. mi-

nutu zaprijetili preko Omi-

}a, ~iji je poku{aj iskosa sa

desne strane zavr{io iznad

pre~ke. Dva minuta kasnije

\ukanovi} ja "lomio# ôvi}a,

koji je, po mi{qewu napada~a

"crveno-plavih#, igrao rukom

i traìo od arbitra Je{ano-

vi}a da pokaè na penal. Me-

|utim, glavni djelilac prav-

de iz Modri~e je samo odmah-

nuo rukom, smatraju}i da je sve

bilo ~isto. Igrao se 61. minut

kada su novu priliku stvori-

li Tuzlaci. Ovog puta {ansu

je imao Vojvodi}, dok je na vi-

sini zadatka bio golman Kara-

novi}. Sve dileme po pitawu

kona~nog pobjednika mogao je

otkloniti Beni}. Desilo se

to u 65. minutu, kada je \uka-

novi} nesebi~no posluìo

svog saigra~a u navalnom re-

du. Golgeter Borca je i{ao

sam prema Adilovi}u, koji je

uspio da sprije~i siguran po-

godak. Posqedwu priliku do-

ma}i su imali u 73. minutu. U

ulozi asistenta bio je Dobri-

jevi}, dok je {ut \ukanovi}a

zaustavio golman gostiju.

Poslije toga na terenu su

dominirali fudbaleri Slo-

bode. Dugo su pleli mreù

oko Karanovi}a, koji su jed-

nom uspjeli i pogoditi. Do-

godilo se to pet minuta pri-

je kraja ovog susreta. Sa de-

sne strane ôvi} je ubacio

loptu na peterac, koju je Voj-

vodi} spremio iza le|a ne-

mo}nog golmana Bawolu~ana.

I dok su se Tuzlaci radova-

li, na scenu je stupio pomo}-

ni arbitar [ipka iz Prije-

dora, koji je signalizirao

glavnom sudiji Je{anovi}u

da je strijelac gola bio u ne-

dozvoqenom poloàju, {to je

ovaj i uvaìo. Na to su bur-

no reagovali gosti, ali i uza-

ludno.

¥ S. BABI]

FUDBALERI BORCA NA JEDVITE JADE SAVLADALI SLOBODU

DOBRIJEVI] SKRATIO MUKE

Slobodan Dobrijevi}: Pogodak za tri boda

(Snimio R. [IBAREVI])

TREBIWE - Poslije vi{e

od dvije decenija druèwa sa

fudbalskom pi{taqkom, Rado-

slav Kapor je odlu~io da napu-

sti ovaj nezahvalan posao. On je

karijeru fudbalskog arbitra

po~eo 1983. godine u Dubrovni-

ku, a zavr{io je kao djelilac

pravde na utakmica-

ma Premijer lige

BiH.

- U svojoj dugo-

godi{woj karijeri

odsudio sam mnogo

utakmica i uspio

sam da svoju sudijsku

karijeru dovedem do

kraja bez ijednog ve-

}eg ekscesa, {to mi

pri~iwava posebno

zadovoqstvo. Mogu

slobodno re}i da za

te 23 godine, koliko

sam se bavio ovim

poslom, i nisam

imao nekih pritu-

`bi od strane klu-

bova - naglasio je

Radoslav Kapor.

Kako sam isti-

~e, u wegovoj pri-

li~no bogatoj kari-

jeri bilo je lijepih,

ali i onih drugih

momenata.

- Od lijepih tre-

nutaka izdvojio bih su-

sret Leotara sa Crve-

nom zvezdom, kao i me-

|unarodni okr{aj ti-

ma sa "Polica#, kada su svoje-

vremeno igrali sa Lucernom iz

[vajcarske. Ta dva me~a ne}u

nikada zaboraviti i pamti}u ih

dok sam ìv. Svakako da je bilo

i ru`nih, ali oni su ostali u

mawini, i nije ih vrijedno ni

spomiwati - naglasio je Kapor.

Iako je prestao sa su|ewem,

Radoslav Kapor je i daqe os-

tao u najva`nijoj sporednoj

stvari na svijetu.

- Dobio sam zvawe saveznog

instruktora i trenutno oba-

vqam posao posmatra~a na utak-

micama Prve lige Republike

Srpske. To je sada moj zadatak

i nadam se da }u ga uspje{no

obavqati, ba{ kao {to sam to

~inio kada sam dijelio pravdu

na fudbalskim terenima Repu-

blike Srpske i BiH.

Na kraju sad ve} biv{i fud-

balski arbitar iz Trebiwa na-

pomenuo je sqede}e:

- Sudijsku organizaciju

svakako treba podmladiti mla-

dim i perspektivnim sudija-

ma. Na ovom treba poraditi u

narednom periodu. A svima

onima koji se odlu~e za ovaj

poziv preporu~io bih da se sa-

mo pridràvaju fudbalskih

pravila - zakqu~io je Rado-

slav Kapor.

¥ M. PIQEVI]

RADOSLAV KAPOR IZ TREBIWA ZAVR[IO

KARIJERU FUDBALSKOG SUDIJE

Opro{taj od pi{taqke

STRIJELAC: Dobrijevi} u 20. minutu, stadion: Grad-

ski, gledalaca: 1.500, sudija: Nikola Je{anovi} (Modri~a)

6, ùti kartoni: êjvanovi}, ôvi}, Vojvodi} (Sloboda).

BORAC: Karanovi} 7, Dobrijevi} 7, Ozren 7, Beni} 6, [o-

di} 5, Raspudi} 7, Jevti} 6 (od 64. minuta Babi} -), Damjano-

vi} 5 (od 81. minuta Antonijevi} -), Jandri} 6, Samarxi} 6,

\ukanovi} 6 (od 88. minuta Savi} -).

SLOBODA: Adilovi} 6, ̂ ejvanovi} 6, Kuduzovi} 6, Pan-

ti} 5 (od 70. minuta Halilovi} -), Kari} 6, Omi} 5 (od 79.

minuta Salamovi} -), Okanovi} 5 (od 59. minuta Divkovi} 5),

Vojvodi} 6, Osmanhoxi} 6, Omeragi} 5.

IGRA^ UTAKMICE: Slobodan Dobrijevi} (Borac) 7.

SLOBODABORAC 1:0

Radoslav Kapor: Rekao zbogom

su|ewu (Snimio P. MUCOVI])


4

UGQEVIK - Za dobar der-

bi potrebna su dva raspoloè-

na rivala, a u Ugqeviku orni

za igru bili su samo doma}i

fudbaleri. Od gostiju iz Vi-

{egrada o~ekivalo se mnogo

vi{e od onog {to su pruìli,

tako da utakmica nije imala

naboj koji donose derbi me~e-

vi, ali, ipak, zahvaquju}i do-

broj igri doma}e ekipe moè da

dobije prolaznu ovjenu.

GOLOVI: Poslije nekoli-

ko propu{tenih prilika pred

golom gostiju, Rudar je vode}i

pogodak postigao u fini{u pr-

vog poluvremena. U 41. minutu

Darko Lazi} je iz slobodnog

udarca sa desne strane uputio

loptu u {esnaesterac gostiju

gdje ju je glavom zaka~io Ma-

rinkovi} i proslijedio do do-

bro postavqenog Rajkovi}a, ta-

ko da iskusnom strijelcu nije

bilo te{ko da je sa nekoliko

metara po{aqe iza le|a golma-

na Viloti}a.

Na drugi pogodak ~ekalo se

sve do 73. minuta. Akcija je po-

tekla od golmana Rudara Vuko-

vi}a, koji je uputio dug dega-

`man na protivni~ku polovi-

nu. Kada se u~inilo da }e lop-

ta postati siguran plijen fud-

balera Drine Kre{talice, on

je pogrije{io, {to je budno

pratio okretni Dragi{a La-

zi}, prigrabio neo~ekivani po-

klon, zaobi{ao i Viloti}a i

gurnuo loptu u neza{ti}enu

mreù.

[ANSE: Rudar je bio mno-

go aktivniji i imao vi{e pri-

lika za pogotke, dok su gosti u

oba poluvremena imali po jed-

nu priliku i to u trenucima

kada su mogli okrenuti tok

utakmice na svoju stranu.

Prvu {ansu stvorili su Vi-

{egra|ani u 16. minutu kada je

Vulevi} dobro uposlio Vida-

kovi}a, ali je wegov poku{aj

lob udarca zavr{io preko

pre~ke. Pet minuta kasnije bi-

qeìmo prvu {ansu za Ugqe-

vi~ane kada je u blizini gola

gostiju loptu dobro prihvatio

Marinkovi}, ali nije imao do-

voqno prostora da uputi

ozbiqniji udarac ka gostuju-

}oj mreì. U 38. minutu isti

igra~ je dobro {utirao isko-

sa sa lijeve strane. Ovog puta

je Viloti} "zatvorio# ugao i

skrenuo loptu u korner.

U drugom poluvremenu pr-

vu priliku biqeìmo u 61. mi-

nutu. Benovi} je poslao loptu

iza le|a odbrane gostiju, we-

govu ideju dobro je shvatio Ma-

rinkovi}, uputio se sam pre-

ma golu gostiju, ali ponovo mu

je nedostajao zavr{ni udarac,

pa ga je Viloti} opet nadmu-

drio. U 69. minutu dobro je is-

kosa sa lijeve strane {utirao

rezervista Mitrovi}, ali je

lopta oti{la pored gola. U

72. minutu rezervi igra~ go-

stiju Mutlak dobrom loptom

prona{ao je na petercu Vule-

vi}a koji je, iako neometan,

poslao loptu pored gola do-

ma}ina. Ovaj proma{aj ka-

`wen je odmah u kontranapa-

du, Rudar je poveo sa 2:0 i raz-

rije{io sve dileme.

SU\EWE: Sudijska trojka

koju je predvodio Dino Siki-

ri} iz Prijedora dobro je oba-

vila svoj dio posla, u ~emu je

imala i nemalu pomo} svih ak-

tera ove utakmice koji su se

pona{ali fer i sportski. Ako

je i bilo sitnijih gre{aka, bi-

le su nenamjerne i nisu utica-

le na rezultat.

¥ T. NIKOLI]

NIKAD LAK[E DO SLAVQA

Du{an ]irkovi} (Rudar, Ugqevik): Gosti

lako pali

STRIJELCI: Rajkovi} u 41. i Dr. Lazi} u 73. minutu, sta-

dion: Gradski, gledalaca: 400, sudija: Dino Sikiri} (Prije-

dor) 7, ùti kartoni: Marinkovi}, Kova~evi}, Markovi} (Ru-

dar), Vulevi} (Drina HE).

RUDAR: Vukovi} 6, Jovanovi} 6, Benovi} 7, Petri} 7, Mar-

kovi} 6, Kova~evi} 7, ]irkovi} 7, Da. Lazi} 7, Marinkovi} 6

(od 63. minuta Mitrovi} -), Rajkovi} 6 (od 46. minuta Stani}

6), Dr. Lazi} 8 (od 87. minuta Miqkovi} -).

DRINA HE: Viloti} 6, Ninkovi} 6, Poledica 7, Kre{ta-

lica 5, Pavlovi} 6, [im{i} 7, Mirkovi} 6 (od 85. minuta Mi.

Te{ovi} -), Aleksi} 6 (od 75. minuta Ml. Te{ovi} -), Vulevi}

6, Vidakovi} 6, Milovi} 5 (od 60. minuta Mutlak 6).

IGRA^ UTAKMICE: Dragi{a Lazi} (Rudar) 8.

RUDAR (U) DRINA HE2:0

Dragi{a Lazi}, najboqi ak-

ter derbija:

- Pribojavali smo se ove

utakmice, jer Drina HE zna da

igra u gostima. Iako gosti ni-

su briqirali, pokazali su da su

kvalitetna ekipa. Mi smo u fi-

ni{u prvog poluvremena do{li

u vo|stvo, {to je mo`da bio i

kqu~ni trenutak utakmice, jer

smo u nastavku mogli da igramo

bez nervoze i ̀ urbe. Ova nam je

pobjeda bila va`na s obzirom na

to da nas ostavqa u vrhu prven-

stvene tabele.

Sr|an Luki}, trener ekipe

iz Vi{egrada:

- U Ugqevik smo do{li bez

tri standardna prvotimca, {to

se odrazilo na na{u igru. Ima-

li smo i mi dvije dobre prili-

ke koje, naàlost, nismo isko-

ristili. Utakmica je protekla

u pravom sportskom tonu i am-

bijentu i nemam zamjerki na po-

bjedu Rudara koja je zasluèna.

RIJE^ AKTERA

PRWAVOR - Nekada prvi

strijelac Qubi}a, Igor Popo-

vi}, prekinuo je golgeterski

post koji je trajao ~ak devet ko-

la. Postigao je dva pogotka, ko-

ja su Prwavor~anima donijela

toliko prièqkivane bodove.

Prvi put se to dogodilo u fini-

{u prvog poluvremena, kada je

poslije centar{uta Deketa i do-

bre asistencije Wegomirovi}a

"devetka# Qubi}a sa svega {est

metara poslala loptu iza le|a

Xonli}a.

Prije ste~enog vo|stva do-

ma}i su imali nekoliko ideal-

nih prilika. [ut Prodanovi}a

u 26. minutu iz slobodnog udar-

ca zaustavila je pre~ka, a Popo-

vi} je u 34. izbio sam pred Xon-

li}a, ali je gostuju}i golman iz-

vanrednom intervencijom spri-

je~io promjenu rezultata. Novi

"slobodwak# Prodanovi}a u 41.

minutu potvrdio je da Bawolu-

~ani imaju kvalitetnog ~uvara

mreè, koji je u ovom me~u nosio

kapitensku traku. Treba ista}i

da je prekr{aj Kokanovi}a nad

Popovi}em u 37. minutu "miri-

sao# na penal, ali tako nije mi-

slio arbitar Jevti}.

U drugom poluvremenu gosti

su djelovali odlu~nije, ali je sve

rije{io Popovi} u 68. minutu,

spretno reaguju}i na centar{ut

Blagojevi}a. Mogao se dvostru-

ki strijelac i proslaviti, ali je

u 73. minutu wegov {ut Xonli}

majstorski odbranio.

¥ B. RADULOVI]

POPOVI] RAZBIO MALER

Igor Popovi} (Qubi}): Dvostruki strijelac

STRIJELAC: Popovi} u

43. i 68. minutu, igrali{te

Qubi}a, gledalaca: 200, sudi-

ja: Predrag Jevti} (Doboj) 7,

ùti kartoni: Wegomirovi}

(Qubi}), Baki}, Staki}, Ko-

kanovi} (BSK Nektar).

QUBI]: Plisni} -, De-

ket 7, Prodanovi} 7, Pezer 7,

M. Demowi} 7 (od 76. minuta

S. Demowi} -), Topi} 8, Tata-

revi} 7, Nikoli} 7 (od 84. mi-

nuta Stoj~i} -), Wegomirovi}

7, Blagojevi} 8, Popovi} 8.

BSK NEKTAR: Xonli} 8,

Staki} 7 (od 74. minuta [te-

kovi} -), Puziga}a 6, Zrni} 7,

Sladojevi} 6, Kokanovi} 6, Ba-

ki} 7, Tadi} 6, Stanivukovi}

6 (od 66. minuta Andan -), Di-

mitrijevi} 6 (od 52. minuta

Keki} 6), Damjanovi} 6.

IGRA^ UTAKMICE:

Igor Popovi} (Qubi}) 8.

2

0

QUBI]

BSK NEKTAR

Utakmicu izme|u starih rivala pratio je i nekada najboqi

fudbaler Qubi}a Salih Por~a, koji ve} 18 godina ìvi i ra-

di na Islandu, gdje se nalaze jo{ trojica biv{ih "Qubi}eva-

ca# Zikret Mehi} i bra}a Dervi}, Izudin i Sabahudin.

- Neugodno me iznenadila ovako niska pozicija Qubi}a na

tabeli. Me|utim, borbenost i htijewe koje su pokazali protiv

Bawolu~ana, ohrabruje. Siguran sam da kolektiv u kome sam na-

pravio prve fudbalske korake, ne}e dugo biti u opasnoj zoni -

istakao je Por~a na kraju utakmice.

BR^KO - Jalova inicija-

tiva i 17 kornera nisu omogu-

}ili igra~ima Jedinstva da

barem jednom obraduju svoje

navija~e. Sloboda je u Br~ko

do{la da se brani i u tome u

potpunosti uspjela sa~uvav-

{i mreù.

Ve} u drugom minutu Josi}

je mogao da dovede svoj tim u

prednost, ali wegov {ut gla-

vom zavr{io je pored gola Slo-

bode. Kevri} je dozvolio gol-

manu gostiju da se istakne u 13.

minutu kada je {utirao sa de-

setak metara po zemqi, a Ka-

ranovi} napravio paradu i ot-

klonio opasnost. U 23. minutu

najboqu priliku u prvom po-

luvremenu imao je \uki}. Cen-

tar{ut Vuji}a sa lijeve stra-

ne, Bogi~evi} je glavom spu-

stio na peterac, kapiten Br~a-

ka poku{ao je da {utira, ali

Karanovi} padom u noge loptu

izbacio u korner. Jedan jedini

{ut prema golu Jedinstva go-

stuju}i igra~i su uputili u 44.

minutu. [abi} je na tridesetak

metara od gola primijetio da

\okovi} stoji daleko ispred

svog gola, poku{ao da ga lobu-

je, ali se golman doma}e ekipe

nije dao iznenaditi.

U drugom poluvremenu u

igru je u{ao omaleni Nuki} i

unio ne{to vi{e brzine u igru

Jedinstva. U 52. minutu na we-

govu asistenciju \uki} je {u-

tirao iskosa sa desne strane, a

Karanovi} ponovo loptu po-

slao u korner. Sedamnaest mi-

nuta kasnije radost doma}ih

igra~a i navija~a osujetio je

arbitar Bjelica, jer je vidio da

je Bogi~evi} loptu u mreù

smjestio rukom i opravdano mu

pokazao ̀ uti karton. U 85. mi-

nutu "rezervista# Nuki} je mo-

gao da rije{i pitawe pobjedni-

ka, ali je wegovu bombu golman

Slobode sa mnogo napora ukro-

tio. U sudijskoj nadoknadi Br-

~aci su zahtijevali od sudije

Bjelice da pokaè na bijelu

ta~ku, jer je Kova~evi} igrao

rukom u svom kaznenom prosto-

ru, ali pi{taqka arbitra je

ostale nijema.

¥ S. GREKULOVI]

Od kornera slaba korist

STADION: Gradski, gledalaca: 250, sudija: Vladimir

Bjelica (Isto~no Sarajevo) 6, ùti kartoni: @ugi}, Bogi-

~evi} (Jedinstvo), Mar~eta, Miki} (Sloboda).

JEDINSTVO: \okovi} -, Vasi} 7, Vuji} 5 (od 46. minuta

Nuki} 6), Josi} 6, @ugi} 6, Kevri} 5, \ukanovi} 7, Bogi~e-

vi} 7, Nikoli} 6 (od 70. minuta Divqanovi} -), \uki} 7, Av-

di} 6.

SLOBODA: Karanovi} 8, Mar~eta 7, Miki} 8, @uji} 7,

Keranovi} 7, Kova~evi} 6, Luka~ 6, Ivan~evi} 6 (od 75. mi-

nuta Zdjelar -), [abi} 5 (od 80. minuta Jelisavac -), Da{i}

5, Reki} 5.

IGRA^ UTAKMICE: Nikola Karanovi} (Sloboda) 8.

JEDINSTVO SLOBODA0:0

2

0

1

0

0

3

3

1

4

2

2

0

2

0

0

0

DRINA

FAMOS

SLOGA

OMLADINAC

GLASINAC

BORAC

KOZARA

RUDAR P.

LAKTA[I

MLADOST

RUDAR (U)

DRINA HE

QUBI]

BSK NEKTAR

JEDINSTVO

SLOBODA

TABELA REZULTATI

1. Borac 11 8 2 1 27:9 26

2. Drina (Z) 11 6 4 1 14:4 22

3. Rudar (U) 11 5 5 1 13:5 20

4. Lakta{i 11 5 4 2 14:9 19

5. Drina HE 11 6 0 5 16:12 18

6. Rudar P. 11 6 0 5 14:15 18

7. Sloga 11 5 2 4 11:15 17

8. Sloboda 11 4 2 5 19:18 14

9. Jedinstvo 11 4 2 5 10:11 14

10. Famos 11 4 2 5 9:11 14

11. Mladost 11 4 1 6 13:16 13

12. BSK Nektar11 3 4 4 11:15 13

13. Qubi} 11 4 1 6 9:17 13

14. Glasinac 11 4 0 7 11:19 12

15. Kozara 11 3 2 6 13:15 11

16. Omladinac 11 1 1 9 12:25 4

U 12. kolu, koje se igra narednog vikenda, sastaju se: IS-

TO^NA ILIXA: Famos - Sloboda, BAWA LUKA: BSK Nek-

tar - Jedinstvo, VI[EGRAD: Drina HE - Qubi}, GACKO:

Mladost - Rudar (U), PRIJEDOR: Rudar Prijedor - Lakta{i,

[AMAC: Borac - Kozara, BAWA LUKA: Omladinac - Gla-

sinac, ZVORNIK: Drina - Sloga.

PAROVI

PRVA FUDBALSKA LIGA REPUBLIKE SRPSKE KOLO11.

8 golova - Ivi} (Borac),

7 golova - Pavi} (Borac),

Luki} (Sloga),

6 golova - Popovi} (Slo-

boda), Kraq (Rudar Prijedor),

5 golova - Aleksi} (Drina

HE), Plav{i} (Omladinac),

4 gola - Da. Lazi}, Rajkovi}

(Rudar, U), Kukoq (Drina, Z),

Perovi} (Mladost), \ur|evi}

(Kozara), Popovi} (Qubi}),

3 gola - Stani}, Blagoje-

vi} (Glasinac), Ze~evi}, Ar-

si} (Borac), Lazarevi} (Dri-

na, Z), Govedarica (Famos), Ke-

ki} (BSK Nektar), Vulevi}

(Drina HE), Nikoli} (Qubi}),

Da{i} (Sloboda), Zgowanin

(Rudar Prijedor),

LISTA STRIJELACA

PORÂ NA UTAKMICI

Zoran Ivi}: Trese

protivni~ke mreè


5

PRVA FUDBALSKA LIGA REPUBLIKE SRPSKE 11. KOLO

SOKOLAC - Lider je tri-

jumfovao u Sokocu. [am~ani

su se sokola~kim qubiteqima

fudbala predstavili kao izu-

zetno dobra ekipa i pokazali da

zasluèno drè vrh tabele sa-

vladav{i doma}ina sa vi{e ne-

go ubjedqivih 3:0.

Po~etak utakmice nije na-

govje{tavao da }e Glasinac do-

ìvjeti tako ubjedqiv poraz. U

petom minutu, poslije prodora

i centar{uta Blagojevi}a, Lu-

~i} je pao u {esnaestercu gosti-

ju, poslije duela sa protivni~-

kim igra~em, ali sudija nije po-

kazao na bijelu ta~ku. Samo mi-

nut kasnije - velika prilika za

Soko~ane. Cicovi} je centri-

rao, a golman Borca Ili{ko-

vi} kratko odbio loptu, pravo

na glavu Blagojevi}u, koji je iz

veoma povoqne pozicije preba-

cio gol. Borac je uzvratio u os-

mom minutu. Centrirao je Pa-

vlovi}, a Ivi} glavom {utirao

pored gola. Ve} sqede}u pri-

liku, u 15. minutu gosti su pre-

tvorili u vo|stvo. Slobodan

udarac sa lijeve strane izveo

je Stojanovi}. U {esnaestercu

Glasinca najspretniji je bio

Ivi} i pored nemo}nog Babovi-

}a zatresao mreù.

U nastavku utakmice doma-

}i fudbaleri imali su dvije

{anse za izjedna~ewe. Prvu, 25.

minutu, nije iskoristio [uka,

nakon asistencije Delipare, a

deset minuta kasnije priliku

je propustio i Blagojevi}. Ka-

zna za ove proma{aje stigla je

u 38. minutu. Na jednu dubinsku

loptu koju je uputio Pavlovi},

slabo je reagovala odbrana Gla-

sinca, pa je Pavi} izbio sam

pred Babovi}a i nije mu bilo

te{ko da postigne gol. U po-

sqedwem minutu prvog poluvre-

mena Glasinac je mogao da sma-

wi vo|stvo gostiju, ali je [u-

ka nastavio sa proma{ajima. Sa

svega nekoliko metara {uti-

rao je pored gola.

U drugom poluvremenu Bo-

rac je znala~ki kontrolisao

igru i opasno ugroàvao gol

Babovi}a. U 58. minutu Ivi} je

sjajno asistirao Pavi}u, koji

je proma{io idealnu priliku.

Ne{to sli~no desilo se i Ku-

{qi}u dva minuta kasnije. Ko-

na~an rezultat utakmice posta-

vqen je u 75. minutu. Izvanred-

ni Ivi} je uradio najve}i dio

posla. Pro{ao je po lijevoj

strani i, kao rukom, uposlio

Arsi}a koji je glavom loptu

smjestio u mreù.

¥ B. GAJEVI]

[AMÂNI PROTUTWALI "BAROM"

Ekipa Glasinca: Debakl pred svojim navija~ima (Snimio B. RADULOVI])

STRIJELCI: Ivi} u 15, Pavi} u 38. i Arsi} u 75. minutu,

stadion "Bara#, gledalaca: 200, sudija: Sini{a Radi} (Lakta-

{i) 7, ̀ uti kartoni: Simani} (Glasinac), B. Pup~evi} (Borac).

GLASINAC: Babovi} 6, ]irjani} 5 (od 46. minuta Pla-

nin~i} 6), Skoko 5, Simani} 6, Pajevi} 5, Lu~i} 6, Nikoli} 6,

Cicovi} 5 (od 56. minuta Granzov 5), Delipara 6, Blagojevi}

5, [uka 5.

BORAC: Ili{kovi} 7, Pavlovi} 8, ân~arevi} 7 (od 61.

minuta Kerti} -), Ze~evi} 7, Z. Pup~evi} 7, Stojanovi} 8, Ar-

si} 7, B. Pup~evi} 7, Pavi} 7 (od 70. minuta Mi}i} -), Ivi} 9,

Ku{qi} 7.

IGRA^ UTAKMICE: Zoran Ivi} (Borac) 9.

GLASINAC BORAC 0:3

LAKTA[I - Potpuno za-

sluèno fudbaleri Lakta{a

su savladali Mladost - 4:2. Da

se izabranici trenera Vlade

Jagodi}a nisu opustili pri

vo|stvu od 4:0, ko zna kakav bi

bio krajwi ishod ove prven-

stvene utakmice. I pored toga

treba naglasiti da su Lakta-

{ani pruìli vrlo dobru par-

tiju dok se to ne moè re}i za

goste iz Gacka koji se nalaze u

seriji slabih rezultata.

Da }e doma}i kona~no

ukwiìti tri boda na svome

terenu moglo se naslutiti ve}

poslije prvih {est minuta ka-

da su propustili dvije dobre

prilike. Prvo je Kremenovi}

u petom minutu dobro {uti-

rao, ali je wegov poku{aj gol-

man Berak ispod pre~ke izba-

cio u korner. Ve} u sqede}oj

akciji Kremenovi} je bio asi-

stent, glavom je dobro {uti-

rao Zdjelar i pogodio stati-

vu. Brava gostiju, ipak, je ot-

kqu~ana u samom fini{u pr-

vog poluvremena. Igrao se 38.

minut kada je \uri} uposlio

Mu~alovi}a, koji je sa nekih

12-13 metara prizemnim udar-

cem loptu poslao u sami dowi

lijevi ugao za 1:0.

Dva minuta kasnije Kreme-

novi}ev uba~aj sa desne stra-

ne gostuju}i prvotimac Rado-

vi} je glavom sproveo u sop-

stvenu mreù za 2:0.

U 52. minutu Zdjelar je ne-

sebi~no proigrao Ga~i}a, ~i-

ji je {ut sa svega pet metara,

iskosa sa lijeve strane, zausta-

vio Berak. [est minuta \u-

ri} je sve dobro uradio po li-

jevoj strani, tako da Ga~i}u ni-

je preostalo ni{ta drugo ve}

da po tre}i put primora gol-

mana Mladosti na kapitulaci-

ju. Nova radost za doma}e usli-

jedila je u 74. minutu kada je

Mirkovi} sa 20 metara pogodio

za 4:0. I dok je u 78. minutu Mr-

kobrada postavqao "ìvi zid#,

Prodanovi} je brè-boqe iz-

veo "slobodwak# i loptu po-

slao u mreù, 4:1. Pet minuta

prije kraja {ut Perovi}a na-

kratko je odbio golman Lakta-

{a, koju je potom prihvatio

Ka{ikovi}, koji je smawio na

kona~nih 4:2.

¥ S. BABI]

MLADOST IZBJEGLA KATASTROFU

STRIJELCI: Mu~alovi} u 38, Radovi} (autogol) u 40, Ga-

~i} u 58. i Mirkovi} u 74. minutu za Lakta{e, a Prodanovi} u

78. i Ka{ikovi} u 85. minutu za Mladost, stadion: FK Lakta-

{i, gledalaca: 300, sudija: @eqko Vuki} (Bawa Luka) 8.

LAKTA[I: Mrkobrada 6, Mirkovi} 7, ]ori} 7, Mu~alo-

vi} 7 (od 60. minuta Barovi} -), Zdjelar 7, \uri} 8 (od 68. mi-

nuta [olak -), Kremenovi} 7, Ga~i} 7, Topi} 6 (od 46. minuta

Te{i} 7), Sekuli} 7, Trivi} 7.

MLADOST: Berak 6, Radovi} 5, Vukovi} 5, Milojevi} 5,

Mrkovi} 5, Prodanovi} 6, \e-

rani} 5, Andri} 6, Toma{evi}

5, Vasiqevi} 5 (od 76. minuta

Ka{ikovi} -), Perovi} 6.

IGRA^ UTAKMICE: Si-

ni{a \uri} (Lakta{i) 8.

LAKTA[I MLADOST4:2

FDejan Ga~i} (Lakta{i): Ga~ani dobro i pro{li

ZVORNIK - U prosje~noj

fudbalskoj predstavi Drina je

zasluèno savladala Famos sa

2:0 i zadràla drugo mjesto na

tabeli.

Vode}i gol postigao je Rado-

ji~i} u 22. minutu kada je isko-

ristio odli~an centar{ut Vu-

ka{inovi}a sa desne strane i gla-

vom savladao Remi}a.

Radoji~i} je bio siguran iz je-

danaesterca u 84. minutu i posta-

vio kona~an rezultat utakmice.

Poslije {uta Ili}a, Damjano-

vi} je igrao rukom u svom kazne-

nom prostoru pa je sudija Ili}

dosudio najstroù kaznu.

Mogla je Drina da povede

ve} u sedmom minutu. Markovi}

je centrirao sa lijeve strane na

drugu stativu, a Simi} je prona-

{ao Vuka{inovi}a, koji sa dva

metra nije stigao da zahvati lop-

tu i {ansa je oti{la u nepovrat.

U 11. minutu Miroslav Jevti} je

napravio solo prodor, izmije-

nio dupli pas sa Radoji~i}em i

odli~no {utirao sa ivice {e-

snaesterca, ali je Remi} ukro-

tio wegov udarac. Golman Fa-

mosa se istakao i u 24. minutu

nakon {uta Vuka{inovi}a.

Najboqu priliku Drina je

imala u 50. minutu. Vuka{ino-

vi} je ubacio idealnu loptu u ka-

zneni prostor, a Risti} je sru-

{io Vasi}a, {to je sudija Ili}

okarakterisao najstroòm ka-

znom. Sa jedanaest metara {uti-

rao je Markovi}, ali Remi} je od-

branio wegov udarac. ̂ uvar mre-

è gostiju je ostao nesavladan u

67. minutu kada je odbranio {ut

Radoji~i}a. ¥ D. GAJI]

Dva gola Radoji~i}a

STRIJELAC: Radoji~i} u 22. i 84. minutu iz penala, sta-

dion: Drine, gledalaca: 200, sudija: Pero Ili} ([amac) 7, ù-

ti kartoni: Vasi}, Veli~kovi} (Drina), [iqegovi}, Damjano-

vi} (Famos).

DRINA: Aleksi} -, Mi. Jevti} 7, Vasi} 7 (od 85. minuta Ste-

vanovi} -), Simi} 7, Jovanovi} 7, Ma. Jevti} 7 (od 87. minuta

Jeremi} -), Markovi} 8, Veli~kovi} 8 (od 88. minuta Gruji} -

), Vuka{inovi} 8, Ili} 7, Radoji~i} 8.

FAMOS: Remi} 8, \eri} 7, ]osovi} 7 (od 74. minuta Gu-

taq -), Sokni} 6 (od 46. minuta [iqegovi} 6), Zekovi} 7, Ri-

sti} 7, Kre{talica 6, Novoselac 7, Blagojevi} 6, Pe}anac 6

(od 65. minuta Govedarica 6), Damjanovi} 6.

IGRA^ UTAKMICE: Dane Radoji~i} (Drina) 8.

DRINA FAMOS2:0

GRADI[KA - Fudbale-

ri Kozare lak{e nego {to se

o~ekivalo do{li su do pobje-

de nad Rudar Prijedorom od

3:1 i tako se revan{irali go-

stima za nedavni poraz u

osmini finala Kupa Repu-

blike Srpske.

Postojala je bojazan da ova

utakmica ne}e biti odigrana

zbog trovawa i stoma~nih pro-

blema igra~a Kozare: Drqa-

~e, Koji}a, Despotovi}a i Gi-

govi}a. Me|utim, Fudbalski

savez Republike Srpske nije

udovoqio molbi Kozare da se

me~ odloì i ~ini se da je bio

u pravu.

Niko nije o~ekivao da }e

u ve} tre}em minutu biti 2:0

za doma}ina. Na terenu, iako

oslabqena, Kozara je blista-

la u tim uvodnim minutama me-

~a. Ve} u prvom minutu golge-

ter i kapiten Kozare Vladi-

mir \ur|evi} izborio se sa

odbranom gostiju za dobru po-

ziciju i iskosa sa desetak me-

tara doveo svoj tim u vo|stvo

od 1:0. Samo dva minuta kasni-

je na 2:0 povisio je najboqi ak-

ter susreta ]ulum. Kova~evi}

je iz slobodnog udarca centri-

rao, Slijep~evi} nadvisio od-

branu gostiju, spustio loptu

do ]uluma koji je iz blizine

pogodio mreù Prijedor~ana.

Gosti su uzvratili sredinom

prvog poluvremena. Zgowanin

je iz slobodnog udarca sa 20

metara pogodio pre~ku, a ne-

koliko minuta kasnije Kesi}

nije uspio da pogodi mreù

Kozare, iako je bio sam u pred

golom doma}ih. U fini{u pr-

vog poluvremena Kozara je mo-

gla da povisi rezultat, ali

\ur|evi} je iz peterca pucao

preko gola.

U 72. minutu Guberovi} je

igrao rukom u svom {esnae-

stercu, a kapiten Prijedor~a-

na Slavi{a Kraq iz jedanae-

sterca smawio je rezultat na

1:2. Kona~an rezultat postig-

nut je u 81. minutu. Nikoli} je

sa desne strane centrirao,

Staki} pred svojim golom po-

grije{io, a poklon loptu "re-

zervista# Kozare Majki} po-

slao je u dowi desni ugao gola

Rudar Prijedora.

¥ Z. VAJKI]

Silan po~etak doma}ina

STRIJELCI: \ur|evi} u 1, ]ulum u 3. i Majki} u 81.

minutu za Kozaru, a Kraq u 72. minutu iz penala za Rudar

Prijedor, stadion: Kozare, gledalaca: 200, sudija: Dragan Ni-

{i} ([amac) 8, ùti kartoni: Bui}, Staki}, Ilin~i} (Ru-

dar Prijedor).

KOZARA: Grahovac 7, Studen 7, ]ulum 8, Guberovi} 7,

Grandi} 7, Vukli{evi} 8, Kova~evi}, 8, Blesi} 7 (od 52. mi-

nuta Nikoli} 7), Stan~i} 7 (od 73. minuta Majki} -), Sli-

jep~evi} 7 (od 64. minuta Stijepi} -), \ur|evi} 8.

RUDAR PRIJEDOR: Pepi} 6, Ilin~i} 6, Bui} 7, Sta-

ki} 6, Despotovi} 7, Babi} 6 (od 82. minuta Baji} -), Kova-

~evi} 6, Kesi} 6, Zgowanin 7 (od 82. minuta Jaj~anin -),

Kraq 7, Miqatovi} 6 (od 76. minuta Pani} -).

IGRA^ UTAKMICE: êdomir ]ulum (Kozara) 8.

KOZARA RUDAR P.3:1

DOBOJ - "Bijela ta~ka# je bi-

la jedini svijetli trenutak fudba-

lera dobojske Sloge na ovoj utak-

mici. Pogotkom sa jedanaest me-

tara ostvarili su zna~ajnu pobje-

du, a partijom koju su pruìli, raz-

o~arali su svoje malobrojne navi-

ja~e.

Ne moè se re}i da doma}i

fudbaleri nisu ̀ eqeli pobjedu, da

se nisu zalagali, naprotiv, ali jed-

nostavno nisu imali recept za

otvarawe brave koju su postavili

Bawolu~ani pred svojim golom pa

su na po~etku me~a posezali za {u-

tevima sa distance. Najbliè po-

gotku bio je Vasiqevi} koji je za

prili~ne udaqenosti uzdrmao

pre~ku, a poslije jednog Simi}evog

{uta, golman Vukajlovi} je kraj-

wim naporom vrhovima prstiju

prebacio loptu preko pre~ke. A

onda je uslijedila radost na Luka-

ma, jer je fudbaler gostiju Nedi}

igrao rukom u svom kaznenom pro-

storu, poslije ~ega je Jawi} dosu-

dio penal. Najstroù kaznu Luki}

je sigurno pretvorio u vo|stvo, ta-

ko {to je golmana poslao u jednu,

a loptu u drugu stranu gola.

O~igledno je bilo da su se Do-

bojlije zadovoqile vo|stvom, {to

su gosti sve ~e{}e koristili, pre-

uzimali inicijativu i u nastavku

me~a s vremena na vrijeme ozbiq-

nije "prijetili# u po~etku nesi-

gurnom ~uvaru mreè Sloge Pa-

{i}u. Ve} u 54. minutu poslije kor-

nera, koji je izveo Devu{i}, oma-

leni Novkovi} je na prvoj stati-

vi prihvatio loptu i glavom je po-

slao u spoqni dio mreè Pa{i}e-

vog gola. Sloga je donekle ìvnu-

la tek poslije 60. minuta kada su

u igru u{li Stankovi} i Sofri},

koji su se i na{li u prilici da

povise vo|stvo, ali golman Vukaj-

lovi} je u oba slu~aja pravovreme-

no reagovao. I na drugoj strani

Pa{i} je u 77. minutu ispoqio si-

gurnost kada je Tali} na pas Nov-

kovi}a bio u prilici da u~ini ne-

{to vi{e. Samo tri minuta kasni-

je, Devu{i} je opet odli~no izveo

korner, najvi{i u skoku pred go-

lom Sloge bio je Kezija, koji je za-

malo bio neprecizan i glavom po-

slao loptu tik iznad pre~ke. A on-

da, u 84. minutu Luki} je mogao da

rije{i pitawe pobjednika. Akci-

ja je krenula od Vukovi}a, koji je

prona{ao Stankovi}a na lijevoj

strani, a ovaj idealno posluìo

jedinog strijelca na ovoj utakmi-

ci. Luki} je bio o~i u o~i sa Vu-

kajlovi}em, mogao da bira u koju

stranu da {utira, {to je i u~inio:

odlu~io se za lijevi golmanov ugao,

ali bio je neprecizan i pogodio je

stativu. ¥ Sl. PUHALO

Odluka sa penala

STRIJELAC: Luki} u 21. minutu iz penala, stadion: Sloge u

"Lukama#, gledalaca: 300, sudija: Du{ko Jawi} (Br~ko) 6, ùti

kartoni: Simi} (Sloga), Babi}, Kezija (Omladinac), crveni kar-

ton: Vladimir Simi} (Sloga) u 90. minutu.

SLOGA: Pa{i} 6, Kr{i} 6, Pe{i} 6, Vasiqevi} 6, Simi} 5,

Be}arevi} 5 (od 60. minuta Stankovi} 6), Luki} 6, Niki} 6, Joksi-

movi} 5 (od 60. minuta Sofri} 6), Sofi} 6 (od 68. minuta Filipo-

vi} -), Vukovi} 6.

OMLADINAC: Vukajlovi} 6, Babi} 6, Nedi} 6, Tali} 6, Ke-

zija 6, Deket 6, Majki} 6, Novkovi} 6, Jakovqevi} 6, Devu{i} 6, Plav-

{i} 6.

IGRA^ UTAKMICE: Borislav Luki} (Sloga).

SLOGA OMLADINAC1:0

BIJEQINA - Odbojka{i

Drine iz Zvornika zabiqeì-

li su i tre}u uzastopnu pobje-

du u Premijer ligi BiH, ~i-

me su pokazali da wihovi do-

sada{wi uspjesi nisu plod

slu~ajnosti. Oni su, potpuno

zasluèno, nadigrali doma}i

tim Radnika sa 3:1. Prvi set

pripao je odbojka{ima Radni-

ka, a nastavak utakmice pro-

tekao je u znaku borbenih i

motivisanih odbojka{a iz

Zvornika koji su imali i po-

dr{ku grupe najvjernijih na-

vija~a.

Bijeqinci su u prvom se-

tu vladali situacijom na par-

ketu, rano su stekli vo|stvo

koje su odràvali do kraja ove

dionice - 25:22.

Sli~na situacija ponovi-

la se i u drugom setu, s tom

razlikom {to su kontrolu nad

igrom i rezultatom imali go-

sti, koji su na drugi tehni~ki

tajm aut oti{li sa vo|stvom

od 16:13 i tu razliku zadrà-

li do kraja 25:22.

Dominacija gostiju u tre-

}em setu zapo~ela je kada je,

pri nerije{enom rezultatu -

5:5, na servis do{ao Vasilije

Bo{kovi} koji je osvojio os-

am uzastopnih poena i Drina

je povela sa 13:5. Doma}in je

do kraja seta uspio da smawi

na 21:24, ali nije imao snage

za ne{to vi{e, pa su se Zvor-

ni~ani radovali vo|stvu u se-

tovima 2:1.

Odlu~uju}i, ~etvrti set

bio je za razigrane goste naj-

obi~nija formalnost.

I na ovoj utakmici bilo

je o~ito da Radnik nema pra-

vo rje{ewe na poziciji teh-

ni~ara {to }e i u nastavku

prvenstva treneru Pavlu Mi-

lovanovi}u donositi najvi{e

problema.

¥ T. NIKOLI]

DRINA PRO[LA I BIJEQINU

PREMIJER LIGA BiH ZA ODBOJKA[E KOLO3.

PREMIJER LIGA BIH ZA ODBOJKA[ICE KOLO3.

DVORANA: Osnovne {kole "Knez Ivo od Semberije#, gle-

dalaca: 300, sudije: Savi} (Sarajevo) i Vra~evi} (Derventa).

RADNIK: Mari}, Mili~evi}, \uri}, Vasi}, Kvrgi}, Sa-

ri}, Vujanovi}, Markovi}, Jovanovi}, Mi}i}, êkli}, Jozi}.

DRINA: \ukanovi}, Bo{kovi}, Petrovi}, Z. Grbi}, Koji},

Jawi}, ]irkovi}, Mitrovi}, Pelemi{, N. Grbi}, \ori}.

SETOVI: 25:22, 22:25, 21:25, 17:25.

RADNIK DRINA1:3

GACKO - Odbojka{ice Gac-

ka doìvjele su i tre}i prven-

stveni poraz u Premijer ligi

BiH. Ovog puta od wih su boqe

bile prvotimke HE na Drini iz

Vi{egrada 1:3.

U prvom setu doma}e odbojka-

{ice igrale su odli~no i bez

mnogo problema savladale su go-

{}e sa 25:20. Tada niko nije o~e-

kivao i tre}i poraz odbojka{i-

ca Gacka. Me|utim, nadmo}nost

doma}eg tima trajala je sve do

sredine drugog seta kada je na-

stupio neobja{wiv pad u igri

{to su iskusnije go{}e iz Vi-

{egrada znala~ki iskoristile

i izjedna~ile 25:21. Da }e sva tri

boda oti}i u Vi{egrad nagovi-

jestio je tre}i set u kome je eki-

pa HE na Drini bila potpuno

nadmo}nija i organizovanija -

25:16. Tome je uveliko doprini-

jelo i blijedo izdawe nekih od

glavnih poluga u gata~kom timu,

prije svega slaba igra u napadu

i bloku. Ovoga puta neo~ekiva-

no indisponirane Ana [oji} i

Aleksandra Sokni} bile su da-

leko ispod svog nivoa.

êtvrti set je bio mnogo iz-

jedna~eniji, ali Vi{egra|anke,

predvo|ene odli~nom Ruìcom

Mili}evi}, bile su odli~ne u

bloku i u realizaciji napada, pa

je wihov trijumf u potpunosti

zasluèn - 25:22. ¥ J. DELI]

PORAZ PO NAVICI

SALA: Osnovne {kole "Sveti Sava#, gledalaca: 300, sudi-

je:Deliba{i} (Zenica) i Lozanovi} (Zvornik)

GACKO: Soji}, Sokni}, Maqevi}, J. Peri{i}, G. Peri-

{i}, Krstojevi}, Hrwez, Lozo, [upi}, Koprivica, Okuka.

HE NA DRINI: Jogi}, Mili}evi}, Andri}, U{~umli},

[aranac, Pavlovi}, Bosi}, Uji}, Peri{i}, Ple}i}.

SETOVI: 25:20, 21:25, 16:25, 22:25.

GACKO HE NA DRINI1:3

KAKAW - Odbojka{i Qu-

biwa su zabiqeìli i tre}u

uzastopnu pobjedu. Oni su u

Kakwu savladali iskusnu eki-

pu doma}ina sa 3:2.

Prva dva seta Hercegovci

su odigrali sjajno i stekli

ohrabruju}u prednost od 2:0 u

setovima. Me|utim, u tre}em

setu pri vo|stvu od 21:19 pro-

pustili su veliku priliku dautakmicu rije{e maksimal-

nim rezultatom. Umjesto to-

ga, doma}ini su taj set dobi-

li sa minimalnih 26:24, ali

su uz to uspjeli da i cijeli

tok me~a preokrenu u svoju

korist.

êtvrtu dionicu igre Ka-

kawci su prili~no lako rije-

{ili u svoju korist sa ubje-

dqivih 25:17, te u taj-breku

poveli sa velikih i, kako se

~inilo nedosti`nih, 9:4. No,

ba{ u tom trenutku momci

trenera Slavi{e Pe{uta su

se probudili, povezali su re-

dove i relativno brzo na se-

maforu je stajalo 11:11.

Uslijedila je duga, gr~e-

vita borba, gdje je ~as jedna

~as druga ekipa sticala mi-

nimalnu prednost da bi na

kraju presudila snaga Qubi-

waca, koji su ovu dionicu ri-

je{ili sa 21:19 i sasvim za-

sluèno odnijeli dva velika

boda pod Radoviwu. ¥ @. J.

Drama u pet setova

DVORANA KSC Kakaw, gledalaca: 200, sudije: Kuzmano-

vi} (Modri~a) i Kolo{ (Sarajevo).

KAKAW: Pezer, Ze~evi}, Fazli}, Zolota, Bajramovi},

Deli}, Lepi}, Brakmi}, Herco, Bjelopqak.

QUBIWE: Fejzi}, Ruì}, Salihovi}, Peri{i}, Kruq,

Vasiqevi}, ]uk, Telebak, Medan, Vidakovi}, Kozi}, Popo-

vi}.

SETOVI: 20:25, 23:25, 26:24, 25:17, 19:21.

KAKAW QUBIWE2:3

BR^KO - Odbojka{ice Je-

dinstva Mobi'S bez ve}ih pro-

blema slavile su protiv mla-

de i kvalitetom znatno slabi-

je ekipe Radnik Bijeqina put

- 3:0.

Prvotimke Je-

dinstvo Mobi'S za

ne{to vi{e od jed-

nog ~asa igre, pro-

sto su oduvale bi-

jeqinske odbojka-

{ice.

¥ S. G.

MODRIÂ - Odbojka{ice

Modri~e poraène su i u tre-

}oj utakmici Premijer lige

BiH. One u duelu sa Imzit Do-

briwom nisu uspjele da osvoje

ni set - 0:3.

Odbojka{ice iz Sarajeva su

se jednostavno poigravale sa

Modri~ankama pogotovo u pr-

vom setu kada su doma}im igra-

~icama dozvolile da osvoje sve-

ga devet poena. Drugi set je bio

najzanimqiviji, ali Sarajke ni-

su dozvolile nikakvo iznena-

|ewe pa su rutinski me~ prive-

le kraju. ¥ V. B.

Katastrofa Modri~e

DVORANA: KSC, gledalaca: 300, sudije: Muli} (Sarajevo)

i Niki} (Br~ko)

MODRIÂ: @ari}, Bo{kovi}, Petrovi}, Balaban, Todo-

rovi}, Jovi}, Puqizovi}, Malinovi}, Sarvan, Vidovi}, \uki},

Pani}.

IMZIT DOBRIWA: Imamovi}, Haxi}, Oègovi}, Hasano-

vi}, Biwo{, Avdi}, Haxihasanovi}, Deliba{i}, Herco, Mili-

ni}, Dragoje, Sirotanovi}.

SETOVI: 9:25, 22:15, 19:25.

MODRIÂ IMZIT0:3

MODRIÂ - Aktuelni

{ampioni BiH odbojka{i Mo-

dri~a Optime osvojili su dva bo-

da u susretu sa Br~ko-Jedinstvom

pobijediv{i kom{ije sa 3:2.

U prva dva seta doma}i igra-

~ima ni{ta nije polazilo za

rukom. Poslije 43 minute igre

na semaforu je bilo 2:0 za goste.

U tom periodu igre doma}inima

je najvi{e nevoqa zadavao pri-

ma~ gostiju Almir Mustedano-

vi}. U nastavku susreta nakon is-

crpquju}e borbe Modri~ani su

smawili na 2:1 u setovima. ê-

tvrta i peta dionica protekle su

u dominaciji izabranika \or|a

Milo{evi}a koji su u tada poka-

zali svoje pravo lice - 25:19,

15:12. ¥ V. B.

@estok otpor Br~aka

DVORANA: KSC, gledalaca: 400, sudije: Pavi} (Bijeqi-

na), D. Ovuka (Bawa Luka).

MODRIÂ OPTIMA: Pelemi{, Milo{evi}, Blagoje-

vi}, Mari}, S. Cvijanovi}, Staki}, D. Cvijanovi}, Drobwak,

Milojevi}, Pepi}, Vidovi}.

BR^KO-JEDINSTVO: Markovi}, Simiki}, Mitrovi},

Zimowi}, Vasiqevi}, Haxi}, ]atovi}, Boì}, [ormaz, Kara-

novi}, Nustadanovi}.

SETOVI: 25:27, 20:25, 25:21, 25:19, 15:12.

MODRIÂ O. BR^KO - J.3:2

Odbojka{i Qubiwa: Ostali na ~elu Premijer

lige

DRINA DOBILA POJAÂWE

Stigao Koji}

ZVORNIK - Odbojka{i

Drine iz Zvornika dobili su

veliko poja~awe. U wihove re-

dove stigao je Sa{a Koji}, ko-

ji je do povratka u Zvornik

igrao u ekipi Smedereva, prvo-

liga{u Srbije. Koji} je ponikao

u ekipi Drine, a veliku afir-

maciju stekao je igraju}i za vi-

{e klubova u Jugoslaviji i Sr-

biji i Crnoj Gori.

- Po~eo sam u Drini 1992.

godine gdje sam proveo tri go-

dine. Potom sam igrao za Rudar

iz Kostolca, Smederevu i po-

àreva~kom Bambiju Mladi

Radnik. Radujem se {to sam po-

novo u klubu u kome sam nau~io

prve odbojka{ke korake- rekao

je Sa{a Koji}.

Dvadesetdevetogodi{wi

Zvorni~anin igra na poziciji

prima~a i wegovo angaòvawe

}e mnogo zna~iti za novajlije u

Premijer ligi BiH koje jo{ ni-

su osjetile gor~inu poraza.

- Do{ao sam da pomognem ma-

ti~nom klubu. Sve igra~e do-

bro poznajem i mislim da }e im

moje iskustvo biti od koristi.

Mislim da moèmo daleko do-

gurati u Premijer ligi BiH -

naglasio je Sa{a Koji}.

Koji} ima otvoreni ugovor

sa Drinom {to zna~i da }e ako

na|e neki inostrani anga`man

mo}i da napusti redove zvorni-

~kog prvoliga{a. ¥ D. G.

Dijana Vasi} (Jedinstvo Mobi'S): Rutinska

pobjeda

Jedinstvo bez problemaJedinstvo bez problemaJedinstvo bez problemaJedinstvo bez problemaJedinstvo bez problemaJedinstvo bez problemaJedinstvo bez problemaJedinstvo bez problemaJedinstvo bez problema

SALA: Gimnazije, gledala-

ca: 500, sudije: Grgi} (Breza) i

S. Ovuka (Bawa Luka).

JEDINSTVO MOBI'S:

Deli}, Mitrovi}, Vasi}, Jo-

vi}, Blagi}, J. Markovi}, Sav-

ki}, Bujak, Petrovi}, Savi},

Stevi} A. Markovi}.

RADNIK BIJEQINA

PUT: Petri~evi}, Todi}, Sa-

vi}, Blagojevi}, Ini}, Kurtu-

ma, Koji}-\uri}, \oki}, Vak-

~i}, Krsmanovi}, Zori}.

SETOVI: 25:13, 25:13, 25:16.

3

0

JEDINSTVO M.

RADNIK BP

TABELA

1. Qubiwe 3 3 0 9:3 8

2. Drina 3 3 0 9:4 8

3. Modri~a O. 3 3 0 9:5 7

4. Napredak 3 2 1 7:3 6

5.Br~ko-J. 3 1 2 6:7 4

6. Kakaw 3 1 2 7:8 4

7. Radnik 3 1 2 5:7 3

8. Gradina 3 1 2 3:6 3

9. Bosna 3 0 3 3:9 1

10. "7. Lukavac#3 0 3 3:9 1

TABELA

1. Jedinstvo M. 3 3 0 9:1 9

2. Imzit 3 3 0 9:1 9

3. Igman 3 3 0 9:2 8

4. Polo 3 3 0 9:2 8

5. Radnik BP 3 2 1 6:6 5

6. HE na Drini 3 1 2 3:7 3

7. Gacko 3 0 3 4:9 1

8. Kula 3 0 3 4:9 1

9. Jelovica 3 0 3 2:9 1

10. Modri~a 3 0 3 0:9 0

IDU]E KOLO

U 4. kolu, 20. i 21. oktobra

snage }e da odmjere: ZVOR-

NIK: Drina - Qubiwe, MO-

DRIÂ: Napredak - Kakaw,

LUKAVAC: "7. Lukavac# -

Bosna, BR^KO: Br~ko-Jedin-

stvo - Gradina Ingram, BIJE-

QINA: Radnik Modri~a Op-

tima.

REZULTATI

BIJEQINA: Radnik -

Drina 1:3, MODRIÂ: Mo-

dri~a Optima - Br~ko-Jedin-

stvo 3:2, LUKAVAC: Gradi-

na Ingram - Lukavac 3:0, SA-

RAJEVO: Bosna - Napredak

0:3, KAKAW: Kakaw - Qubi-

we 2:3.

REZULTATI

GACKO: Gacko - HE na

Drini 1:3, MODRIÂ: Mo-

dri~a - Imzit-Dobriwa 0:3,

TUZLA: Jelovica - Polo 0:3,

GRADAÂC: Kula - Igman

2:3, BR^KO: Jedinstvo Mobi'S

- Radnik Bijeqina put 3:0.

IDU]E KOLO

VI[EGRAD: HE na Drini - Radnik Bi-

jeqina put, ILIXA: Igman - Jedinstvo Mo-

bi'S, KALESIJA: Polo - Kula, SARAJE-

VO: Imzit-Dobriwa - Jelovica, GACKO:

Gacko - Modri~a.


7

Jedinstvo bez problema
















vija~a.





dionice - 25:22.








li do kraja 25:22.












tovima 2:1.










problema.

¥ T. NIKOLI]



PREMIJER LIGA BiH ZA ODBOJKA[ICE KOLO3.







SETOVI: 25:22, 22:25, 21:25, 17:25.

RADNIK DRINA1:3






Vi{egrada 1:3.
































PORAZ PO NAVICI







SETOVI: 25:20, 21:25, 16:25, 22:25.






pu doma}ina sa 3:2.












korist.





















Drama u pet setova







vi}.

SETOVI: 20:25, 23:25, 26:24, 25:17, 19:21.

KAKAW QUBIWE2:3






- 3:0.

Prvotimke Je-

dinstvo Mobi'S za

ne{to vi{e od jed-

nog ~asa igre, pro-

sto su oduvale bi-

jeqinske odbojka-

{ice.

¥ S. G.






ni set - 0:3.










le kraju. ¥ V. B.

Katastrofa Modri~e


i Niki} (Br~ko)



Pani}.




SETOVI: 9:25, 22:15, 19:25.

MODRI^A IMZIT0:3

MODRI^A - Aktuelni



















15:12. ¥ V. B.

@estok otpor Br~aka









SETOVI: 25:27, 20:25, 25:21, 25:19, 15:12.



lige


Stigao Koji}

ZVORNIK - Odbojka{i










biji i Crnoj Gori.









je Sa{a Koji}.




















pobjeda





JEDINSTVO MOBI'S:




Stevi} A. Markovi}.

RADNIK BIJEQINA





SETOVI: 25:13, 25:13, 25:16.

3

0

JEDINSTVO M.

RADNIK BP

TABELA

1. Qubiwe 3 3 0 9:3 8

2. Drina 3 3 0 9:4 8

3. Modri~a O. 3 3 0 9:5 7

4. Napredak 3 2 1 7:3 6

5.Br~ko-J. 3 1 2 6:7 4

6. Kakaw 3 1 2 7:8 4

7. Radnik 3 1 2 5:7 3

8. Gradina 3 1 2 3:6 3

9. Bosna 3 0 3 3:9 1

10. "7. Lukavac#3 0 3 3:9 1

TABELA

1. Jedinstvo M. 3 3 0 9:1 9

2. Imzit 3 3 0 9:1 9

3. Igman 3 3 0 9:2 8

4. Polo 3 3 0 9:2 8

5. Radnik BP 3 2 1 6:6 5

6. HE na Drini 3 1 2 3:7 3

7. Gacko 3 0 3 4:9 1

8. Kula 3 0 3 4:9 1

9. Jelovica 3 0 3 2:9 1

10. Modri~a 3 0 3 0:9 0

IDU]E KOLO









tima.

REZULTATI

BIJEQINA: Radnik -







we 2:3.

REZULTATI








IDU]E KOLO





Gacko - Modri~a.


7


ALEKSANDROVAC -

Ekipa Igokee po~etak prven-

stva BiH (21. oktobra) do~e-

kuje sa problemima. Naime,

dvojica najiskusnijih ko{ar-

ka{a centar Nikola Bulato-

vi} i plejmejker Sa{a Stefa-

novi} ne treniraju zbog povre-

da, a kada }e se vratiti na par-

ket jo{ se ne zna, po{to im je

qekar savjetovao da miruju naj-

mawe sedam dana.

Ovako nekompletan tim u

petak je poraèn od Svjetlo-

sti iz Slavonskog Broda. Me-

|utim, trenera Aleksandrov-

~ana Dragana Kosti}a ovih

dana najvi{e brinu pomenute

povrede.

- Kao i pro{le godine su-

o~avamo se sa problemima na

poziciji plejmejkera. Izosta-

nak Stefanovi}a morali smo

da nadokna|ujemo sa mladim ne-

iskusnim momcima koji ne mo-

gu da podnesu ovaj teret. Niko-

la Bulatovi} nije redovno tre-

nirao niti igrao utakmice ta-

ko da se nalazi u slaboj for-

mi. Me|utim, i ostali igra~i

nisu dovoqno uigrani. Sve je

to rezultat ka{wewa sa pri-

premama, i nedovoqnog broja

kontrolnih utakmica. Po{to

se po~etak prvenstva pribli-

àva formu }emo morati da

brusimo kroz samu ligu - ista-

kao je Dragan Kosti}.

Kako je naglasio {ef

stru~nog {taba Igokee mogu}-

nost da se dovedu nova poja~a-

wa jo{ uvijek nije iskqu~ena.

- Ako na|emo prava rje{e-

wa, posebno na poziciji plej-

mejkera mo`da i do|u nova ime-

na. Me|utim, nije ni{ta si-

gurno - rekao je Kosti}.

Jedna od posqedwih pro-

vjera za Aleksandrov~ane pred

start prvenstva mogla bi da

bude utakmica sa Borac Nek-

tarom.

- Nismo jo{ dogovorili

termin ali najvjerovatnije

utakmica }e se odigrati u sri-

jedu. S wom }emo zavr{iti se-

riju pripremnih me~eva i ~e-

kati start prvenstva - dodao

je trener Igokee Dragan Ko-

sti}.

¥ M. ILI]


8

Nikola Bulatovi}:

Slaba forma

EKIPA IGOKEE TRENIRA U NEKOMPLETNOM SASTAVU

POVREDE KVARE PLANOVENajmawe sedam dana sa parketa }e

odsustvovati iskusni centar Nikola

Bulatovi} i plej Sa{a Stefanovi}

PO[TO se sa radom po~e-

lo veoma kasno rukovodstvo Bo-

rac Nektara Bawe Luke bilo

je primorano da brojne proble-

me rje{ava u hodu. Oni koji su

se prihvatili ovog posla bili

su svjesni teìne zadatka koji

je pred wima, ali je ipak, i po-

red problema sa vremenom, uhva-

}en posqedwi voz za predstoje-

}u sezonu.

Za kratko vrijeme okupqe-

na je ekipa, koju su prvih dana

~inile doma}e mlade snage, a u

~etvrtak su stigla i prva zvu~-

nija poja~awa, Danilo Palali},

Ranko Velimirovi} i Zlatko

Jovanovi}.

Kako kaè vr{ilac du`no-

sti direktora kluba Miroslav

Doj~inovi}, sada se lak{e di-

{e, ali ovo je jo{ uvijek po~e-

tak.

- Pred nama su brojne oba-

veze, ali sada nam je prioritet

stvarawe prvog tima kako bi-

smo zapo~eli sezonu. Nismo

imali vremena za pripreme i

kontrolne utakmice, tako da }e

se tim uigravati u toku takmi-

~ewa - kaè Doj~inovi}.

?S obzirom na to da ste sa oku-

pqawem ekipe po~eli kasno,

da li je bilo te{ko prona}i

igra~e kakvi su Vam potrebni?

- Jeste, iz vi{e razloga. S

obzirom na ru`na iskustva sa

ranijim klubom ko{arka{i su

sumwi~avi, ali kada smo im ob-

jasnili da su sada do{li novi

qudi prihvatili su saradwu.

Osim igra~a, sa ovakvim pro-

blemima se susre}emo i kada su

u pitawu neke druge stvari.

Treba}e vremena da qudi shva-

te da ovo vi{e nije biv{i klub,

i da nam mogu vjerovati.

?Prazno mjesto u ekipi osta-

lo je na poziciji centra. Po-

stoji li mogu}nost da do po~et-

ka sezone i to rije{ite?

- Te{ko. Na trì{tu nema

visokih igra~a, a ono {to ima

ili su veterani ili traè pu-

no novca. Vidje}emo da li }emo

uop{te i dovoditi centra.

?Qubiteqi ko{arke u Bawoj

Luci od Vas o~ekuju titulu

i povratak u elitu BiH. Ho}e

li Borac Nektar Bawa Luka po

svaku cijenu i}i na naslov pr-

vaka Srpske?

- Rano je jo{ govoriti o to-

me. Vidje}emo kada po~ne liga

kako stvari stoje. Svakako, ciq

je plasman u plej-of, a ukoliko

za to bude potrebno jo{ neko

poja~awe o tome }emo razmi-

{qati u zimskom prelaznom ro-

ku.

?Ako se ove sezone ne uspije-

te plasirati u Premijer li-

gu BiH moè li se to smatrati

neuspjehom?

- Mislim da ni{ta ne mo-

è biti gore od onog {to je

bilo pro{le godine. Pona-

vqam, da}emo sve od sebe da se

domognemo elite, ali sezona

je tek pred nama i ne moè se

ni{ta uraditi preko no}i.

?Osim prvog tima, {ta je jo{

prioritet novog rukovod-

stva?

- To je svakako rad sa mla-

dima. I {to se ti~e prvog ti-

ma ̀ elimo da afirmi{emo na-

{e mlade momke. Borac tre-

nutno ima jo{ kadetsku i ju-

niorsku selekciju, a po~etkom

idu}e nedjeqe kre}emo sa upi-

som u na{u {kolu ko{arke.

Sve je dogovoreno i ̀ elimo da

okupimo {to vi{e djece. Na-

ravno, uz to prvi zadatak je bio

da "klincima# stvorimo uslo-

ve za kvalitetan rad.

?Da li }e treneri mla|ih ka-

tegorija ostati isti?

- Naravno. Rije~ je o dobrim

trenerima, koji do sada nisu do-

bijali pa`wu kakvu zasluùju.

Trenutno su tu wih trojica: is-

kusni i trofejni trener Dragan

Mi~i}, magistar ko{arke Ig-

or Vu~kovi} i te mladi Vojan

Boì}. Obezbijedi}emo im kva-

litetne uslove za rad i sigur-

ni smo da rezultati ne}e izosta-

ti - rekao je vr{ilac du`nosti

direktora Borac Nektara Bawe

Luke Miroslav Doj~inovi}.

¥ M. ILI]

MIROSLAV DOJÎNOVI], VR[ILAC DU@NOSTI DIREKTORA BORAC NEKTARA BAWE LUKE

SVAKI POÊTAK TE@AK

Pred nama su brojne obaveze, ali sada nam je prioritet stvarawe

prvog tima kako bismo zapo~eli sezonu, kaè Doj~inovi}

Miroslav Doj~inovi}:

Vaàn rad sa mladima

(Snimio R. OSTOJI])

SARADWA

?Da li }e Borac Nektar Ba-

wa Luka sara|ivati sa dru-

gim klubovima i {kolama ko-

{arke?

- Mi smo otvoren klub i

raspoloèni za saradwu sa

svima koji to èle. Uskoro

}emo i zvani~no objaviti sa-

radwu sa jednom {kolom ko-

{arke, a pozivamo i ostale.

Tako|e, i pojedinci mogu da

do|u na testirawe, i ve} imam

neke igra~e iz Novog Grada i

Beograda. Naravno ne}e svi

ostati, ali oni koji zadovoqe

kriterijume }e i ostati - is-

ti~e Doj~inovi}.

BAWA LUKA - Revijalnom utakmi-

com izme|u biv{ih i sada{wih prvoti-

maca Ko{arka{ki klub "Radivoj Kora}#

nastavio je da obiqeàva prvi jubilej,

deset godina postojawa kolektiva. Iako

je rezultat svima bio u drugom planu tre-

ba ista}i da su nekada{wi prvotimci

slavili sa sedam ko{eva razlike - 87:80.

- Rezultat nikome nije bio vaàn, ve}

druèwe igra~a i nas iz Uprave koji smo

tu od po~etka rada ovog kluba. Sre}ni

smo {to su se na na{ poziv odazvali svi

biv{i ko{arka{i koje smo pozvali, i do-

prinijeli tome da na{a proslava uspije

- istakla je predsjednik Ko{arka{kog

kluba "Radivoj Kora}# Jadranka Bogdano-

vi}.

Ovaj bawolu~ki ko{arka{ki klub

osnovan je 10. oktobra 1996. godine. Od

svog osnivawa okupqa veliki broj mladih

ko{arka{a. Prije tri godine igrao je u

Prvoj ligi, a kasnije je zbog nedostatka

novca vratio se u niì rang takmi~ewa

gdje i sada nastupa. ¥ M. I.

KO[ARKA[I "RADIVOJA KORA]A" ODIGRALI REVIJALNI ME^

Rukovodstvo "Radivoja Kora}a" deseti ro|endan kluba proslavilo sa biv{im

i sada{wim igra~ima (Snimio R. [IBAREVI])

"Stari" nadigrali

"mlade"

TREBIWE - Ko{arka{i

Leotara zabiqeìli su pobje-

du u prijateqskom susretu pro-

tiv ekipe Posu{ja 76:70, i ta-

ko u{li u fini{ priprema

pred start prvenstva BiH.

Zanimqivo je ista}i da je

na ovom susretu za Trebiwce

ponovo zaigrao Branko Zoto-

vi}, koji se vratio iz ê{ke

gdje nije uspio da na|e povoqan

anga`man.

- Dogovorili smo se da Zo-

tovi} odigra ovu prijateqsku

utakmicu, a danas }emo rije{i-

ti sve ostale detaqe u vezi sa

wegovim povratkom. On je po-

nikao u ovom klubu i treba ov-

dje i da ostane - kaè predsjed-

nik Leotara Nedeqko Bukvi}.

Branko Zotovi} kaè da u

ê{koj nije bilo onako kako

je prvobitno dogovoreno.

- Bilo je dosta problema.

Dio dogovorenih uslova nije

bio ispuwen, ali sam mogao i

preko toga da pre|em. Me|utim,

25 dana provedenih bez potpi-

sivawa ugovora i na kraju poku-

{aj doma}ina da smawi ugovor,

bio je razlog za{to sam se vra-

tio. Nisam imao motiva da

ostanem pa sam odlu~io da do-

|em u Trebiwe - rekao je Bran-

ko Zotovi}.

¥ M. P.

LEOTAR IZNENADA DOBIO POJAÂWE

Vratio se Zotovi}

BAWA LUKA - Ekipa Beo-

grada pobjednik je ko{arka{kog

turnira za veteranke, savladav-

{i u finalu doma}ina Bawu Lu-

ku 39:29. Tre}e mjesto pripalo

je sastavu Subotice, koji su bi-

li uspje{niji od Kopar Iliti-

je 44:27.

U polufinalnim susretima

Bawa Luka je, bez ve}ih proble-

ma savladala, Kopar Ilitiju

56:30, dok je Beograd o~itao lek-

ciju ekipi Subotice 42:24.

- Bilo je lijepo druìti se

uz igru pod obru~ima - rije~i

su kapitena ekipe Beograd, Swe-

àne ]iri}. Rezultata je u ova-

kvim me~evima bio u drugom

planu, iako nije izostalo onog

takmi~arskog ̀ ara. Doma}in za-

sluùje sve ~estitke za odli~-

nu organizaciju i gostoprim-

stvo. Sigurno da }emo poslije

turnira u Subotici i Bawoj Lu-

ci i daqe nastaviti sa igrom i

druèwem. ¥ @. T.

KO[ARKA[KI TURNIR VETERANKI

Beogradu prvo mjesto

BRATUNAC - Iako }e im

ovo biti tek druga sezona u Prvoj

ligi Republike Srpske ko{arka-

{i Bratunca ve} imaju iskustvo

potrebno da se bore za sredinu

tabele. Prema rije~ima trenera

Dragan Ili}a iznena|ewe ne bi

bilo ni to da Bratun~ani plasi-

raju u plej-of.

- Mislim da su se favoriti za

plej-of izdvojili. To su Borac

Nektar Bawa Luka, Mladost iz

Mrkowi} Grada, Rudar i Varda.

Mi }emo ~ekati kiks neke od ovih

ekipa i poku{ati da se upustimo

u borbu za ~etvrto mjesto. Me|u-

tim, ne bismo bili nezadovoqni

ni petom pozicijom, jer ovo je klub

koji iz sezone u sezonu napreduje

- istakao je Ili}.

Za razliku od ve}ine drugih

klubova koji nisu na vrijeme po-

~eli pripreme i suo~avaju se sa

nov~anim problemima, u Bratun-

cu sve funkcioni{e kako treba.

- Ne ̀ alimo se. Sa priprema-

ma smo krenuli polovinom avgu-

sta i radili vrijedno u svom gra-

du. [to se ti~e novca na{li smo

i generalnog sponzora, firmu

"MINS international#, tako da ima-

mo jasne planove za ovu sezonu - na-

glasio je Ili}.

U odnosu na pro{lu godinu u

redovima Bratunca do{lo je do

promjena.

- U Rudar su oti{li Igor Vu-

kovi} i Miodrag Mitrovi}, a do-

{li su Aleksandar Mi}ovi} iz

Primorke, te povratnici u ma-

ti~ni klub Jakov Simi} i Mi-

lo{ Deuri}. Prvom timu smo pri-

kqu~ili i nekoliko juniora ta-

ko da sam siguran da imamo eki-

pu za dobre rezultate - dodao je

Dragan Ili}. ¥ P. V.

EKIPA BRATUNCA SPREMNO DOÊKUJE START SEZONE

Vrebaju iz prikrajka


9

DOBIO sam nedavno kwigu

s posvetom, autora Slobodana

Mom~ilovi}a, zvanog Mo}a.

Kwiga se zove "Arena veli-

~anstvnih#, {to je zapravo ko-

la` izuzetnih sportskih i ì-

votnih pri~a, koje je to-

kom duge novinarske ka-

rijere u ku}i "Politi-

ke# napisao Mom~ilo-

vi}, ina~e istinski in-

telektualac, volio boks,

pisao o wemu s du{om, a

i sam je bio tehni~ki di-

rektor onog ~uvenog be-

ogradskog Partizana s

kraja {ezdesetih godi-

na. Pi{e u toj posveti

Mo}a da je pro~itao

kwigu "Bio jednom jedan

{ampion#, hvali je, ma-

lo i pretjeruje, poredi

je sa svjetskim bestsele-

rima.

Mom~ilovi} je ~e-

sto pisao o Slaviji, bio

je, u neku ruku, i wen

po{teni navija~.

Sretali smo se na

ringovima biv{e nam

otaxbine: u Puli, na Rijeci,

u Kragujevcu, u Titogradu, a

pogotovo u Beogradu i Bawoj

Luci.

Posebno blizak Mo}a je

bio sa Sredojem Zekanovi}em,

a Neboj{u Radmanovi}a, naju-

spje{nijeg predsjednika Sla-

vije, smatrao je za pravog

sportskog radnika, govorio je

"on je, izme|u ostalog, u sport

unio i kulturu, u svakom po-

gledu#.

Opet, Bisi}, koji je bio naj-

prisniji sa Mo}om, cijenio je

kao nikoga od qudi s kojim je sa-

ra|ivao ba{ Neboj{u Radmano-

vi}a.

Wih dvojica, Neboj{a i Ra-

dovan, bili su i privatno veli-

ki prijateqi. Kad je Radovan, iz-

nenada, te{ko obolio, Neboj{a

ga je redovno posje}ivao u bol-

nici, sve do wegovog zadweg ~a-

sa, kada je Radovan izgubio jedi-

nu bitku u ìvotu.

Sa~uvao sam "posmrtno slo-

vo# o Radovanu koje je pro~itao

na komemoraciji u Banskom dvo-

ru. Bez imalo patetike i suvi-

{nih rije~i, oprostio se od svog

prijateqa, a svaka rije~ kao da

reè{ noèm.

Nedavno sam susreo Natali-

ju, k}erku pokojnog Bisi}a. Pre-

lijepa djevojka, fizi~ki li~i na

oca, s toliko topline govorila

je o wemu:

- Koliko je on bio plemenit

~ovjek, i koliko je on volio qu-

de, najboqe znam ja. Nikad ni-

sam ~ula da je bilo {ta govorio

protiv bilo koga. A, opet, bio je

~ovjek sa jasnim li~nim stavom,

uvijek opredijeqen, nikad kole-

bqiv, Li~nost! Tako me i vas-

pitavao. Pravi otac.

Radovan Bisi} bio je sjajan

bokser i veliki {ampion. Isti-

na, osvojio je samo jedan evrop-

ski trofej (bio ista kategorija

kao neprikosnoveni Mate Par-

lov), bronzu na prvenstvu Evro-

pe u Katovicama. Kapiten veli-

ke Slavije. Autoritet. Nepriko-

snoveni. Nije se nametao kao ta-

kav, ve} ga je sredina prihvati-

la kao vo|u. Brojne ìvotne i

sportske krize oba Slavijina

velikana - i Marijan Bene{ i

Anton Josipovi} savladavali su

uz Radovanovu pomo}. Kad je Sla-

viji bilo najpotrebnije, Rado-

van je bio najve}i. Na kvalifi-

kacionom me~u protiv Kablova

u Svetozarevu, pred blizu tride-

set hiqada qudi, u te{koj kate-

goriji, koja nije bila wegova ka-

tegorija, on je bio sredwa{ i po-

lute{ka{, pobijedio je Aziza

Salihua i Slaviji donio prvu i

jedinu titulu prvaka Jugoslavi-

je, u to vrijeme jedne od najmo}-

nijih evropskih bokserskih na-

cija.

Radovan Bisi} bio je najo-

miqeniji sportista u Bawoj Lu-

ci. ôvjek kojeg su svi voqeli.

Takav je bio tip. Ina~e, u Ba-

wu Luku je stigao s po~etka se-

damdesetih godina, kada se stva-

rala mo}na Slavija. Do{ao iz

Slavonije, iz Osijeka. Ro|en je

u Slavonskoj Poègi. ̂ esto smo,

vra}aju}i se sa velikih Slaviji-

nih me~eva, svra}ali u doma}in-

sku ku}u Bisi}a u Poègu, na ra-

kiju, kulen, pr{ut...

Malo je ìvih Bisi}a iz tog

vremena. Otac mu je umro, u minu-

lom ratu poginuo mu je brat, osta-

la samo stara majka koja danas ̀ i-

vi sama u Bawoj Luci. I k}erka

Natalija i sin Marko. Oni ~uva-

ju uspomene na svog sina i oca, a

Slavija je organizovala veliku

boksersku reviju u znak sje}awa na

Radovana Bisi}a. Velikog bokse-

ra i isto tako ~ovjeka. Qudskih

trofeja imao je bezbroj, a od

sportskih najvrednija je ona bron-

zana medaqa sa prvenstva Evrope

u Katovicama.

U svojoj kwizi

"Arena veli~anstve-

nih# Slobodan Mom-

~ilovi} objavio je

reportaù o Radovanu

Bisi}u.

MEDAQA ZA SKROM-

NOST. "Dosta je qudi {to kroz

ìvot prolaze tiho, gotovo ne-

zapaèno. Jedan od takvih je i

bokser Radovan Bisi}, {ampion

Jugoslavije dva puta. Pre i po-

sle toga sasvim skroman i obi-

~an momak#. Oniski delija, naiz-

gled trom i takore}i nezainte-

resovan za sve {to se oko wega

zbiva, mijewa se ~im kro~i u bo-

rili{te. Postaje ìva vatra.

Ali, i tu je potpuno isti i posle

pobede i posle poraza.

- Ne vaqa se preterano us-

hi}ivati. Porazi su posle diza-

wa u oblake bolniji. Isto tako,

nije dobro primati previ{e k

srcu neuspehe. Za mene su oni sa-

svim normalna pojava, sastavni

deo sporta. Padaju mi te{ko sa-

mo ako sam iza{ao na ring ne-

spreman. Tada sam qut na samog

sebe.

Nizak rast veliki je hendi-

kep za polute{ku kategoriju u

kojoj se borim. I smetwa da mu-

weviti i sna`ni udaci budu jo{

ubedqiviji.

- Mislim da bih postigao

mnogo vi{e samo da sam redov-

no ve`bao. Sve ostalo je dale-

ko mawa prepreka. U vreme ka-

da sam po~iwao, treniralo se

tri putra nedeqno. A sad nije

dovoqno ni tri puta dnevno -

veli Bisi}.

Dugo je bio u senci Mate

Parlova. Pruào je snaàn ot-

por, ali nije uspeo da ga svrg-

ne sa trona. Doga|alo mu se i da

nekog deklasira, a ve} u slede-

}em me~u bude neprijatno izne-

na|en od istog protivnika. Tek

na ovogodi{wem pojedina~nom

prvenstvu Jugoslavije izborio

je mesto u nacionalnom timu za

prvenstvo Evrope. Sa svim pro-

tivnicima lako je iza{ao na

kraj, a prvog izabranika selek-

tora - Popovi}a, razoruào je

za samo 30 sekundi. Trenutno se

sa ostalim reprezentativcima

priprema u Karta{u.

- Uop{te ne razmi{qam o

ishodu - pri~a Bisi}. îni mi

se da tamo ne odlazim bez adu-

ta. Od favorita boksovao sam

sa Poqakom Gortatom. Veoma

cenim Leme{eva, Zaksea, Vara-

na... Ali, smatram da sam, u even-

tualnim me~evima sa wima, u

velikoj prednosti. Poznajem

wihove mane i dobre osobine,

za wih je moj stil tajna. Vjeru-

jem da }e moji direkti i naro-

~iti kro{ei uveriti da nisu za

potcjewivawe.

Moè Bisi} da se vrati iz

Katovica i praznih {aka. Ni-

je, uostalom, ni malo lako do-

stojno zameniti prvaka sveta,

olimpijskog pobednika i dvo-

strukog prvaka Evrope Matu

Parlova. Sigur-

no }e Bisi} dati

sve od sebe. A

{to se ti~e tro-

feja, neopozivo je

da ve} sada ima je-

dan, mo`da drago-

ceniji od svih mo-

gu}ih medaqa. Ri-

je~ je o znamewu

za skromnosti....#

hhh

Dva dana kasnije, nije obi-

~ajno, na grobqu "Sveti Pante-

lija#, evo me samog sa svojim sje-

}awima. Posvuda vijenci i cvi-

je}e, vjetar ih pomalo razgr~e,

leluja poruka ispisana }irili-

com: "Ti si svoje poslove zavr-

{io, obaveze su ostale nama -

tvoji prijateqi#.

Putuj, mirno, prijatequ, Ra-

dovanu Bisi}u.

Pripremio: Dubravko CURA]

Iz kwige Tome Mari}a

"Kad je lopta imala du{u#

"

KAD JE LOPTA IMALA DU[U": SJE]AWE NA LEGENDU SLAVIJE

RADOVAN BISI]

U ARENI SLAVNIHDosta je qudi koji kroz ìvot prolaze tiho, gotovo

nezapaèno. Jedan od takvih je bio i bokser Radovan

Bisi}, {ampion Jugoslavije dva puta

\Radovan Bisi} u karakteristi~nom naletu

\Slobodan Mom~ilovi}, Anton Josipovi} i Radovan Bisi}

\Na listi najboqih

sportista

"

Glasa

Srpske": Bisi} prima

priznawe

NI[ - Biciklisti BSK-a

pobjednici su Lige Srbije i

Crne Gore. Bawolu~ani su do

titule u ovom presti`nom tak-

mi~ewu stigli po{to su na po-

sqedwoj trci u Ni{u zauzeli

drugo mjesto, a na ruku im je

i{la i ~iwenica da je, do ovog

nadmetawa lider Partizan, os-

tao bez plasmana.

Najuspje{niji takmi~ar

BSK-a bio je Milan Stani-

vuk, koji je kroz ciq pro{ao

kao osmi, Bojan Boji} je trku

zavr{io na 14. mjestu, a nastu-

pili su jo{ i Slavi{a Erbez,

Neboj{a Babi}, te Mile Ko-

va~.

- Ovo je veliki uspjeh za

na{ klub. Cijelu sezonu smo

podredili Ligi Srbije i Crne

Gore i na kraju se to isplatilo.

Ciq nam je bio da zadrìmo

drugo mjesto, ali smo, uz malo

sre}e, ipak stigli i do titule

- rekao je {ef stru~nog {taba

BSK-a Ne|o Benkovi}.

Kona~an ekipni plasman

Lige Srbije i Crne Gore: 1.

BSK 690 bodova, 2. Car Sime-

on 679, 3. Partizan 660, 4. No-

vi Pazar 540... ¥ G. P.

USPJEH BAWOLUÂNA U LIGI SRBIJE I CRNE GORE

BSK novi {ampion

BAWA LUKA - Mladi ka-

ratista Bojan Ivani{evi} sa

nestrpqewem o~ekjuje nastup

na Svjetskom prvenstvu za ju-

niore koje }e se od 20. do 22.

oktobra odràti u wema~kom

gradu Hanoveru. Dio priprema

za u~e{}e na ovoj smotri Iva-

ni{evi} je obavio zajedno sa

ostalim ~lanovima reprezen-

tacije Republike Srpske u Tre-

biwu, a trenutno trenira u Ba-

woj Luci.

- Mislim da

se nalazim u od-

li~noj formi jer

sam cijelo qeto

trenirao bez ve-

}ih prekida, od-

nosno radim od

februara gotovo

bez prestanka.

Zajedno sa osta-

lim reprezenta-

tivcima dva puta

sam boravio u

Trebiwu gdje smo

trenirali i pri-

premali se za naj-

zna~ajniju smotru

u ovoj sezoni.

Ozbiqno sam sh-

vatio pripreme

za nastup na

Svjetskom prven-

stvu i zbog toga

se nadam da bih

mogao ostvariti do-

bar rezultat u Hano-

veru, mada sam svje-

stan da }e konkurencija biti

èstoka i da ne}e biti nimalo

lako - rekao je karatista "[e-

snaeste# Bojan Ivani{evi}.

U dosada{woj karijeri

Ivani{evi} je pet puta bio pr-

vak Republike Srpske u kata-

ma, a ima dosta i me|unarodnog

iskustva. Kao ~lan reprezen-

tacije na{e republike Ivani-

{evi} je nastupio na Svjetskom

kupu za mla|e kategorije u No-

vom Sadu (2002. godine) i u

Darm{tatu (2004. godine), a kao

senior u~estvovao je na Svjet-

skom prvenstvu u Novom Sadu

i na {ampionatu Evrope u Bra-

tislavi.

- Iako do sada na velikim

takmi~ewima nisam osvajao me-

daqe u~e{}e na wima mi je do-

bro do{lo. Stekao sam potreb-

no iskustvo i siguran sam da }e

mi ono dobro do}i na {ampio-

natu svijeta u Wema~koj. Na-

dam se da }u ovog puta biti us-

pje{niji nego na prethodnim

velikim smotrama kada sam na-

stupao u reprezentaciji i da }u

kona~no sti}i do medaqe i po-

bjedni~kog postoqa - istakao

je Ivani{evi}.

Bojan Ivani{evi} karate

je po~eo da trenira 1995. godi-

ne, odnosno kada mu je bilo os-

am godina i to u Veleù iz Ne-

vesiwa. Od 1. oktobra je ~lan

bawolu~ke "[esnaesta#.

- Zbog obaveza na fakulte-

tu preselio sam se u Bawu Lu-

ku i odlu~io sam da nastavim

da treniram u "[esnaestoj#.

Ovdje imam odli~ne uslove za

rad i siguran sam da }u se do-

bro sna}i. Svi u klubu su me

dobro primili i mislim da

ne}e biti problema i da }u i

u novoj sredini nastaviti sa

ostvarivawem dobrih rezul-

tata - naglasio je Bojan Iva-

ni{evi}.

¥ S. POPOVI]

BOJAN IVANI[EVI], KARATISTA

"

[ESNAESTE"

Hanover ispit karijere

BAWA LUKA - Sportska

dvorana "Obili}evo# u subo-

tu i nedjequ (21. i 22. oktobra)

ugosti}e takmi~are borila~-

kih vje{tina iz sedam svjet-

skih zemaqa koji }e u~estvo-

vati na nan budo seminaru, a

kojim }e rukovoditi japanski

majstor Jo{inau Nanbu koji je

nosilac crnog pojasa deseti

dan. Pored doma}ih boraca, bi-

}e tu jo{ i predstavnici iz

Hrvatske, Slovenije, Ma|ar-

ske, [vajcarske, Maroka i Ja-

pana.

- O~ekujemo vi{e od 100

u~esnika koji }e biti prisut-

ni na seminaru, a ~iji je po~e-

tak predvi|en za subotu u 10

~asova. Ovo je prvi put da se

ovakav seminar organizuje u

Bawoj Luci i nadam se da }e

privu}i veliki broj publike

na tribinama, kao i mladih ko-

ji su zainteresovani da se ba-

ve ovim sportom - rekao je tre-

ner Centra borila~kih vje-

{tina Bawa Luka koji je u do-

ma}in i organizator ove ma-

nifestacije Sa{a Purwaga.

U sklopu seminara u subo-

tu }e se odràti i ve~e bori-

la~kih vje{tina. Po~etak je

zakazan za 20 ~asova.

- Pored nan buda bi}e de-

monstrirane vje{tine iz ka-

ratea, xuda, kik-boksa, xiju-

xice, nin-xice, kung fua, re-

alnog aikida i kenda. Drago

nam je {to se velik broj bawo-

lu~kih klubova borila~kih

vje{tina odazvao na na{ po-

ziv da u~estvuje na ovoj smo-

tri i siguran sam da }emo svi

jedni od drugih mo}i ne{to

da nau~imo. Bi}e ovo odli~-

na prilika da se druìmo i

da poku{amo zajedni~kim sna-

gama da privu~emo ve}u pa-

`wu na borila~ke sportove -

istakao je Purwaga.

¥ S. P.

INTERNACIONALNI SEMINAR NAN BUDA

"

Obili}evo" okupqa majstore

\Bojan Ivani{evi}: Medaqa

velika èqa

\ Prijateq:

Neboj{a

Radmanovi}

XUDISTI iz Republike

Srpske, koji su u~estvovali

na prvenstvu za mla|e senio-

re odrànom u Lukavcu, ostva-

rili su zapaène rezultate.

U konkurenciji vi{e od 150

takmi~ara iz 35 klubova BiH

oni su osvojili ~ak 29 medaqa

(sedam zlatnih, osam srebrnih

i 14 bronzanih), {to je veli-

ki uspjeh s obzirom na to da ih

je bilo tri puta mawe nego

u~esnika iz Federacije BiH.

Xudisti iz FBiH osvojili su

24 medaqe (sedam zlatnih, pet

srebrnih i 12 bronzanih od-

li~ja).

Osvaja~i medaqa po kate-

gorijama u mu{koj konkuren-

ciji - do 60 kilograma: 1. Dra-

gan Lu~i} (Famos), 2. Ivan

]urak (Nova Bila), 3. Dani-

jel Momi} (Mladost, Kotor

Varo{) i Sr|an Radivojevi}

(Mladost Kotor Varo{), do

66 kg: 1. Mitar Mrdi} (Leo-

tar), 2. Bewamin [ut (Poli-

cajac, Zenica), 3. Tomislav

Vukovi} (Nova Bila) i Mar-

ko To{ovi} (Vi{egrad), do 73

kg: 1. Eldin Luka~ (Bosna), 2.

Marko Dra{kovi} (Famos), 3.

Goran Samarxija (Famos) i

Nurko ]urt (@eqezni~ar),

do 81 kg: 1. Aldin Luka~ (Bo-

sna), 2. Igor Kiki} (Srpski

Soko), 3. Bojan Andri} (Nova

Bila), i Damir î~ekli} (Bo-

sna), do 90 kg: 1. Slobodan Mi-

ni} (Famos), 2. Goran Mija-

novi} (Famos), 3. Amar Kuku-

ruzovi} (Bosna), i Sulejman

@ili}, do 100 kg: 1. Amir To-

puz (Bosna), 2. Rajko Mirkovi}

(Srpski Soko), 3. Goran Ko-

mlenovi} (Famos), i Nik{a

[ehovac (Famos) i preko 100

kg: 1. Draèn Suboti} (Roma-

nija), 2. Dejan Petrovi} (Sla-

vija), 3. Nirza Delali} (Vi-

{egrad) i [a}ir Zanuni (Bo-

sna).

Medaqe u ènskoj konku-

renciji - do 48 kilograma: 1.

Deana Komlenovi} (Famos),

2. Vawa Kurte{evi} (Trav-

nik), 3. Ana Beganovi} (Trav-

nik) i Tawa Babi} (Ipon), do

52 kg: 1. Dijana Vrhovac (Po-

licajac Zenica), 2. Aleksan-

dra Jevi} (Panteri), 3. Sla-

vica Kospi} (Policajac Lak-

ta{i) i Dajan [krbi} (Mla-

dost Kotor Varo{), do 57 kg:

1. Asima Tahirovi} (Trav-

nik), 2. Sara Vukovi} (Famos),

3. Selma Klepi} (Travnik) i

Zvjezdana Maxari} (Mladost

Kotor Varo{), do 63 kg: 1. Tea

Mileti} (Bosna), 2. Sabina

Saraxi} (Bosna), 3. Ivana Ha-

li} (Policajac Lakta{i) i

Sabina Razi} (Lukavac), do 70

kg: 1. Selma Smajlovi} (Luka-

vac), 2. Nermina ]osi}ki}

(Lukavac), 3. Jelena [iqego-

vi} (Famos) i Ivana Jawi}

(Panteri), do 78 kg: 1. Zorana

Dragojevi} (Prijedor), 2. Bor-

jana Ivi} (Krajina), 3. Sla-

|ana Skenderija (Policajac

Lakta{i) i Merisa Sinan

(Mladost Kotor Varo{) i

preko 78 kg: 1. Merima Arifo-

vi} (Panteri), 2. Larisa Ce-

ri} (Travnik).

¥ N. [TRKI]


NAJUSPJE[NIJI

Za najuspje{nijeg tak-

mi~ara progla{en je Mitar

Mrdi} iz Leotara koji je u

kategoriji do 66 kilograma

osvojio zlato. Ova titula u

ènskoj konkurenciji pri-

pala je Selmi Smajlovi} iz

Lukavca kojoj je zlato pri-

palo u kategoriji do 70 ki-

lograma. Najuspje{nijim

klubom progla{ena je sara-

jevska Bosna.

\ Mitar Mrdi} (Leotar): Ponovo bez premca

U konkurenciji vi{e od 150 takmi~ara, xudisti

iz Republike Srpske osvojili su 29 medaqa, od ~ega

sedam zlatnih, osam srebrnih i 14 bronzanih

NOSTADL - VALENTE, 1989.

Crni vu~e i dobija

PROBLEM BROJ 370

Rje{ewe iz pro{log broja:

V. êpi`wi, Rusija

1.Lc4 d1D+ 2.Tc2#

(1...Kd1 2.Tf1#);

. . .

USPJEH TAKMIÂRA IZ SRPSKE NA PRVENSTVU BiH U XUDOU ZA MLA\E SENIORE

IZ LUKAVCA SA GOMILOM MEDAQA

10

BEOGRAD - U derbi me~u pe-

tog kola NLB lige ko{arka{i

Partizana savladali su Crvenu

zvezdu sa 93:80 (26:18, 21:20, 22:16,

21:26) i tako preuzeli vode}u po-

ziciju od Cibone. Hemofarm je po-

bijedio Cibonu - 86:72 (22:16, 17:25,

22:17, 25:14) dok je FMP pretrpio

prvi poraz i to od Slovana 68:71

(17:20, 14:18, 16:17, 21:16).

Po~etkom susreta u beograd-

skom "Pioniru# vi|ena je izjedna-

~ena igra. Poslije 10:9 za Zvezdu

u petom minutu, Tripkovi} i Drob-

wak su doprinijeli da Partizan

stigne do prednosti od 19:13. Pr-

vi period igre zavr{en je vo|stvom

"crno-bijelih# od 26:18. U drugoj

~etvrtini Drobwak i Tripkovi}

su nastavili su da poga|aju, ali je

kqu~nu ulogu u stvarawu velike

razlike imao Gurovi}. Pod pri-

tiskom sa tribina, po{to su ga na-

vija~i Partizana neprekidno vri-

je|ali, nekada{wi reprezentati-

vac je od 13. do 16. minuta stigao

do ~etiri li~ne gre{ke (jedna teh-

ni~ka) uz ~etiri proma{aja iz igre

i tri sa "penala#. Zatim ga je tre-

ner Dragan [akota izveo iz igre,

a sqede}i put je na parketu vi|en

polovinom tre-

}e ~etvrtine.

Do kraja polu-

vremena Parti-

zan je stekao

prednost od de-

vet poena

(47:38), a najve-

}u razliku do-

ma}i tim je

imao u 17. minu-

tu (46:29).

U nastavku

me~a ekipa Cr-

vene zvezde je

~vrstom odbra-

nom, uz veliki

broj proma{aja

k o { a r k a { a

Partizana, sti-

gla do 51:48, ali

je zatim uslije-

dila serija "cr-

no-bijelih# od

18:4 za 69:52.

Do kraja utak-

mice ko{arka{i

Partizana su rutinski sa~uvali

prednost. Igra~ utakmice bio je

Tripkovi} sa 24 poena, dok je u ti-

mu Crvene zvezde najefikasniji

bio Tomas sa 23 ko{a.

Tim Hemofarma je pobjedom

nad Cibonom izjedna~io skor sa

vode}im ekipama. Ujedno, bio je

ovo Zagrep~anima prvi neuspjeh u

prvih pet kola. Najzaslu`niji za

pobjedu Vr{~ana bili su Vukosa-

vqevi} i Topi} koji su postigli

po 21 poen.

I ekipa FMP-a pretrpjela je

prvi poraz, po{to je boqi od we

na svom parketu bio qubqanski

Slovan. Slovenci su tokom cijele

utakmice bili u vo|stvu, i zaslu-

èno su stigli do trijumfa. Naj-

boqi strijelac u timu iz @ele-

znika bio je Samarxiski sa 16 po-

ena, a dvocifreni u~inak imao je

jo{ samo Ra{i} (11).

Rezultati petog kola: Parti-

zan - Crvena zvezda 93:80, [iroki

Eronet - Helios Domàle 89:73,

Zagreb - Bosna ASA BHT 75:66,

Slovan Geoplin - FMP 71:68, Bu-

du}nost - Split 75:64, Hemofarm

- Cibona 86:72, Zadar - Union

Olimpija (igrano sino}). ¥

"

Crno-bijeli" su preuzeli vo|stvo na tabeli po{to su

pobijedili Crvenu zvedu, dok su prve poraze pretrpjeli

dosada{we vode}e ekipe FMP i Cibona

\ Stevan Markovi} (Partizan): Deklasirali

"

crveno-bijele"

PROMJENE NA ÊLU REGIONALNE KO[ARKA[KE NLB LIGE

SAD PARTIZAN KOLO VODI

TABELA

1. Partizan 5 4 1 402:348 9

2. Cibona 5 4 1 389:351 9

3. Hemofarm 5 4 1 376:351 9

4. FMP 5 4 1 406:363 9

5. C. Zvezda 5 3 2 432:406 8

6. Zagreb 5 3 2 375:365 8

7. U. Olimpija 4 3 1 309:307 7

8. Budu}nost 5 2 3 378:392 7

9. Split 5 2 3 388:409 7

10. [iroki E. 5 1 4 359:378 6

11. H. Domàle 5 1 4 350:379 6

12. Slovan 5 1 4 349:394 6

13. Bosna A. 5 1 4 378:424 6

14. Zadar 4 1 3 308:332 5

BE^ - Rukometa{i Vaqa-

dolida su u derbiju grupe "H#,

ali i cijelog tre}eg kola Li-

ge {ampiona, ubjedqivo sa-

vladali Monpeqe sa 34:25, iz-

dvojiv{i se tako na ~elu ta-

bele. Ekipa koju predvodi

Mladen Bojinovi} ve} na po-

luvremenu je imala ~etiri go-

la zaostatka (13:17). [panski

predstavnik je i u nastavku

nastavio u istom ritmu i za-

sluèno stigao do ubjedqi-

vog trijumfa.

Uz Vaqadolid i Flen-

sbug i Gumersbah, koji su

svoje me~eve odigrali rani-

je, maksimalan u~inak ima-

ju jo{ Barselona i Kil, ko-

ji su kao gosti slavili pro-

tiv Paneliniosa, odnosno

Konstante.

Rezultati tre}eg kola,

grupa "A#: Bosna - Vezprem

igrano sino}, Portland San

Antonio - Pova{ka Bistri-

ca igrano sino}, grupa "B#:

Pik Seged - [afhauzen 27:27,

Brest - Siudad Real igrano

sino}, grupa "C#: Crvena zve-

zda - Kolding igrano sino},

Brest - Siudad Real igrano

sino}, [amberi - Visla igra-

no sino}, grupa "D#: Meta-

lurg - Zagreb 18:22, igrano ra-

nije Flensburg - êhovski

Medvedi 34:29, grupa "E#:

Konstanta - Kil 28:37, Svend-

borg - Bawik igrano sino},

grupa F#: Sandefjord - Fram

35:26, igrano ranije: Gumers-

bah - Ceqe Pivovarna La{ko

34:31, grupa "G#: Panelinios

- Barselona 22:37, Hamarbi -

Gold Klub 28:32, grupa "H#:

Vaqadolid - Monpeqe 34:25,

Bregenc - Portovik 20:22.

Plasman, grupa "A#: Por-

tland San Antonio 4 boda, Ve-

zprem 2, Bosna 2, Pova{ka Bi-

strica bez bodova, grupa "B#:

Siudad Real 4, [afhauzen 3,

Pik Seged 3, Brest 2, grupa

"C#: Kolding 4, [amberi 2,

Visla 2, Crvena zvezda bez bo-

dova, grupa "D#: Flensburg 6,

Zagreb 4, êhovski Medvedi

2, Metalurg bez bodova, grupa

"E#: Kil 6, Konstanta 4,

Svendborg bez bodova, Bawik

bez bodova, grupa "F#: Gu-

mersbah 6, Ceqe Pivovarna

La{ko 4, Sandefjord 2,

Fram bez bodova, grupa "G#:

Barselona 6, Hamarbi 2,

Gold Klub 2, Panelinios 2,

grupa "H#: Vaqadolid 6,

Monpeqe 4, Portovik 2, Bre-

genc bez bodova. ¥

TRE]E KOLO RUKOMETNE LIGE [AMPIONA

Ubjedqivi Vaqadolid

BAWOLUÂNI PRVI NA

POLUFINALNOM TURNIRU EVROLIGE

Pali i Nijemci

EKIPA Odbojka{kog kluba invalida Bawa

Luka zauzela je prvo mjesto na polufinalnom tur-

niru Evrolige (centralnoevropski region) odr-

ànom u Zagrebu.

Vi{estruki prvak Republike Srpske je zabi-

qeìo obje pobjede, i to nad {ampionom Wema~-

ke Bajerom iz Leverkuzena te doma}im timom Za-

greba.

Prvi susret Bawolu~ani su igrali protiv Ni-

jemaca, koje do ovog me~a nikada nisu pobje|iva-

li. Me|utim, na turniru u Zagrebu izabranici

trenera Dra{ka Maxara bili su vi{e nego ubje-

dqivi o ~emu najboqe svjedo~i rezultat po seto-

vima - 25:20, 25:15, 25:14.

I u drugoj utakmici Bawa Luka je slavila mak-

simalnim rezultatom 3:0, ali mnogo teè nego u

prvom me~u.

Hrvatski predstavnik je pruìo neo~ekivano

snaàn otpor posebno u prvom i tre}em setu. Go-

sti su dva seta rije{ili na razliku (26:24), a je-

dan dobili sa 25:21.

Pored Bawolu~ana iz grupe "A# na fajnal-

for plasirao se i tim Bajera koji je bio boqi od

doma}e ekipeZagreba 3:2 (26:24, 21:25, 25:19, 22:25,

15:11).

Iz grupe "B# u zavr{nicu Evrolige plasira-

li su se Fantomi (Sarajevo) i Hrabri (Zagreb).

Ovaj polufinalni turnir odigran je u ma|arskom

gradu Sombatelij. Pomenute ekipe bile su boqe

od tre}eg u~esnika, doma}eg Piremona koji se

oprostio od daqeg takmi~ewa.

Fajnal-for na rasporedu je 27. novembra, a

mjesto odigravawa bi}e naknadno izabrano.

¥ M. I.

ODBOJKA[I DOBILI SELEKTORA

Kolakovi}

umjesto Travice

BEOGRAD - Dosada{wi pomo}ni trener od-

bojka{ke reprezentacije Srbije i Crne Gore Ig-

or Kolakovi} imenovan je za novog selektora.

Kolakovi} }e "plave# voditi na Svjetskom pr-

venstvu u Japanu, koje po~iwe 17. novembra. Mje-

sto selektora ostalo je upra`weno kada je Qu-

bomir Travica saop{tio da se zbog porodi~nih

problema povla~i sa te funkcije. Travica je ta-

da predloìo da ga na klupi zamijeni Kolakovi},

wegov pomo}nik od Evropskog prvenstva 2003.

godine, koji je bio uspje{an kao trener podgori~-

ke Budu}nosti. Po objavqivawu odluke, Kola-

kovi} je zahvalio ~elnicima Saveza na povjere-

wu i dodao:

- Nadam se da }u opravdati o~ekivawa i da }e-

mo na Svjetskom prvenstvu u Japanu posti}i è-

qeni rezultat - kazao je Kolakovi}. Mundijal u

Japanu bi}e posqedwe takmi~ewe na kojem }e od-

bojka{i igrati pod znamewima Srbije i Crne

Gore. ¥

PODGORICA - Fudbale-

ri Budu}nosti ostvarili ubje-

dqivu pobjedu u okviru 11. ko-

la Prve crnogorske lige. Pod-

gori~ani su na svom terenu de-

klasirali Jedinstvo sa 4:0, te

su tako zadràli ~etiri boda

prednosti ispred prvog prati-

oca Zete.

Doma}ima je trebalo 16 mi-

nuta da do|u do prednosti, a

strijelac je bio Rai~evi}. ê-

tiri minuta kasnije ârapi}

je povisio na 2:0, a pogotkom

Vujovi}a iz penala u 45. minu-

tu ve} je bilo otkloweno pi-

tawe pobjednika. Zadovoqni

rezultatom, fudbaleri Budu}-

nosti su u nastavku smawili

tempo, a kona~an rezultat po-

stavio je Mili} u 53. minutu.

Drugoplasirana Zeta dugo

se mu~ila sa Sutjeskom, ali je

na kraju ipak do{la do cije-

log plijena zahvaquju}i golu

Kora}a iz penala.

Grbaq je jo{ jednom razo~a-

rao svoje navija~e, potvrdiv-

{i tako da je u krizi. Tim iz

Radanovi}a na svom terenu je

pretrpio poraz od Koma (0:1),

{to je jedini gostuju}i tri-

jumf u ovoj rundi. ôvjek od-

luke bio je Vuk~evi} u 70. mi-

nutu sa bijele ta~ke.

U preostalim utakmica-

ma doma}ini su bili sigurni.

Rudar je lako iza{ao na kraj

sa ekipom De~i}a, isprativ-

{i goste sa tri lopte u mre-

ì, Petrovac je golom Jabla-

na u 90. minutu osvojio sva tri

boda protiv Mladosti, dok su

Berane bile uspje{nije od Mo-

grena (2:0).

Rezultati 11. kola, PQE-

VQA: Rudar - De~i} 3:0 (â-

kar 44, Damjanovi} 66, Mini}

82), PODGORICA: Budu}nost

- Jedinstvo 4:0 (Rai~evi} 16,

ârapi} 20, Vujovi} 45 penal,

Mili} 53), RADANOVI]I:

Grbaq - Kom 0:1 (Vuk~evi} 70

penal), GOLUBOVCI: Zeta

- Sutjeska 1:0 (Kora} 75 pe-

nal), PETROVAC NA MO-

RU: Petrovac - Mladost 2:1

(Divanovi} 63, Jablan 90 - â-

|enovi} 73), BERANE: Bera-

ne - Mogren 2:0 (Lalevi} 53,

Drndar 59). ¥

BUDU]NOST UBJEDQIVA U 11. KOLU PRVE CRNOGORSKE LIGE

SIGURAN KORAK LIDERA

Milan \uri{i} (Budu}nost): Gosti lako pali

Podgori~ani sa 4:0 deklasirali Jedinstvo, zadràv{i

tako ~etiri boda prednosti ispred Zete

12. KOLO

U 12. kolu, koje je na progra-

mu 21. oktobra, sastaju se: TUZI:

De~i} - Mogren, BERANE: Be-

rane - Mladost, PETROVAC NA

MORU: Petrovac - Sutjeska, GO-

LUBOVCI: Zeta - Kom, RADA-

NOVI]I: Grbaq - Jedinstvo,

PODGORICA: Budu}nost - Ru-

dar.

1. Budu}nost 11 9 2 0 23:1 29

2. Zeta 11 8 1 2 24:11 25

3. Grbaq 11 5 4 2 13:5 19

4. Sutjeska 11 4 4 3 7:6 16

5. Mladost 11 4 3 4 10:13 15

6. Petrovac 11 4 3 4 9:13 15

7. Rudar 11 4 1 6 13:14 13

8. Kom 11 3 3 5 12:11 12

9. Mogren 11 2 4 5 8:14 10

10. Jedinstvo 11 2 4 5 9:22 10

11. Berane 11 2 2 7 8:15 8

12. De~i} 11 1 5 5 5:16 8

BEOGRAD - Vijest je brzo

prostrujala ne samo na{im pro-

storima nego vjerovatno svim

mogu}im, jer jo{ se nigdje nije

dogodilo (osim, mo`da, u

Atlanti) ono {to se desilo u

â~ku za vrijeme prvenstvene

utakmice Borac - Vo`dovac. I

~uli ste: grupa Kju-kluks-klan,

obu~ena u bijele odore sa kapu-

qa~ama, otvoreno je vrije|ala

tamnoputog Majka Tamvaweru,

fudbalera Borca, sa napisa-

nom porukom: "Odlazi odavde,

jer te niko ne voli#. Zbog to-

ga je susret bio prekinut ~e-

tvrt sata, a po{to su rasisti

takozvanog Kju-kluks-klana, ko-

ji dejstvuju po ugledu na sli~-

ne iz Alabame, najureni sa tri-

bina, me~ je nastavqen i zavr-

{en pobjedom "zmajeva# 1:0.

Sada kolaju razli~ite ver-

zije o epilogu: jedni kaù da }e

UEFA rigoro-

zno kazniti ci-

jeli srpski fud-

bal, mo`da i

eliminacijom iz

kvalifikacija

za Evropsko pr-

venstvo, druga

verzija je da }e

Fudbalski klub

Borac igrati

bez publike do

kraja prvenstva,

a ima i onih ko-

ji tvrde da je u

pitawu bila

"bijela nedjeqa#

u Srbiji, kada se

mladi qudi ma-

skiraju i pona-

{aju slobodnije.

Neki su, opet,

uvjereni da je u

pitawu samo jed-

na od desetina

sekti kakvih ima

u Srbiji danas.

U svakom

slu~aju, pojava je

neuobi~ajena,

neobi~ne foto-

grafije sa ~a-

~anskog stadio-

na obi}i }e

Evropu, a {ta }e

biti - bi}e.

Ostali susreti ove runde

ostali su u sjenci doga|awa u

â~ku. Crvena zvezda je mini-

malno trijumfovala u Novom

Sadu protiv Vojvodine (1:0).

Trenutak odluke dogodio se u

23. minutu, kada je do{lo do ne-

sporazuma izme|u golmana do-

ma}ih Kahrimana i defanziv-

ca \uri}a, {to je iskoristio

\oki} i pogodio nebrawenu

mreù. OFK Beograd se dugo

mu~io na Karaburmi sa najpri-

jatnijim iznena|ewem dosada-

{weg toka sezone, ekipom Mla-

dosti. Ipak, dva gola Raki}a u

samom fini{u bila su dovoq-

na za novi trijumf "romanti-

~ara# (2:0) i proboj na drugo

mjesto ispred Apatinaca.

Partizan je kona~no pre-

kinuo neugodni niz od pet me-

~eva bez pobjede. Istina, ni-

je ni imao teàk zadatak pro-

tiv Zemuna, koji je i daqe je-

dini tim u ligi bez trijum-

fa. "Crno-bijeli# su slavi-

li sa 2:0, a golove su postigli

Marinkovi} u 21. i \or|evi}

u 46. minutu.

Rezultati devetog kola:

BEOGRAD: Beànija - Hajduk

1:0 (Damjanovi} 49), ÂÂK:

Borac - Vo`dovac 0:1 (Mar-

kovi} 67), Vojvodina - Crve-

na zvezda 0:1 (\oki} 23), ZRE-

WANIN: Banat - Sartid 0:0,

BEOGRAD: OFK Beograd -

Mladost 2:0 (Raki} 81, 85),

BEOGRAD: Partizan - Zemun

2:0 (Marinkovi} 21, \or|e-

vi} 46).

¥ D. JANKOVI]

NEZAPAM]EN INCIDENT NA UTAKMICI U Â^KU IZME\U BORCA I VO@DOVCA

Pristalice doma}eg tima, obu~ene u bijele odore

Kju-kluks-klana otvoreno vrije|ale tamnoputog Nigerijca

RASISTI NAPALI TAMVAWERU

PAROVI

U 10. kolu, koje je na progra-

mu 21. i 22. oktobra, sastaju se:

BEOGRAD: Vo`dovac - Mladost,

BEOGRAD: Crvena zvezda -

OFK Beograd, SMEDEREVO:

Smederevo - Vojvodina, ZEMUN:

Zemun - Banat, KULA: Hajduk -

Partizan, ÂÂK: Borac - Be-

ànija.

1. C. zvezda 9 7 2 0 14:3 23

2. OFK Beograd 9 6 3 0 17:5 21

3. Mladost 9 6 1 2 10:5 19

4. Beànija 9 4 4 1 11:6 16

5. Hajduk 9 5 0 4 8:11 15

6. Partizan 9 4 2 3 13:9 14

7. Smederevo 9 3 3 3 9:7 12

8. Banat 9 2 3 4 4:10 9

9. Vo`dovac 9 2 2 5 6:14 8

10. Borac 9 2 1 6 3:7 7

11. Vojvodina 9 1 2 6 2:9 5

12. Zemun 9 0 1 8 2:13 1

ZAGREB - Rijeka je na go-

stovawu u Puli stigla do tek

tre}e ovosezonske pobjede

(3:2), najaviv{i tako izlazak

iz krize.

Gosti su poveli u {estom

minutu preko Tonita, ali su

Puqani izjedna~ili ve} u 17.

minutu, zahvaquju}i golu Su-

dara iz jedanaesterca. Tim sa

Kantride je na poluvrijeme

ipak oti{ao sa vo|stvom, na-

kon {to se Bule upisao u stri-

jelce u 30. minutu. Me|utim,

doma}in se nije predavao te je

golom Budicina poravnao na 2:2

u 47. minutu. Do kraja je Toni-

to po drugi put matirao Ive{u,

osigurav{i tako prvi trijumf

Rijeke nakon drugog kola i ujed-

no uspje{nu premijeru novog

trenera Bra~una.

Glavni pretendenti na ti-

tulu Dinamo i Hajduk bili su

sigurni u ovom kolu. "Modri#

su protiv Varteksa me~ zapo-

~eli bez sedmorice standard-

nih prvotimaca, ali im ni to

nije smetalo da goste iz Vara-

`dina isprate sa ~etiri lopte

u mreì (4:1). S druge strane,

Hajduk je slavio u gostima pro-

tiv [ibenika 2:1. Doma}i su

poveli ve} u ~etvrtom minutu

preko Rukavine. Me|utim, ka-

ko je vrijeme odmicalo, Spli-

}ani su bili sve boqi, a do po-

bjede su do{li zahvaquju}i go-

lovima Balatinca i Muse.

Rezultati: Dinamo - Var-

teks 4:1 (), [ibenik - Hajduk

1:2 (Rukavina 4 - Balatinac 23,

Musa 66), Cibalija - Kamen In-

grad 1:3 (Bla{kovi} 74 - Braj-

kovi} 59, Brki} 68, [ari} 73),

Slaven Belupo - Osijek 1:0 (Do-

dik 39), Me|imurje - Zagreb 2:0

(Pi{kor 70, [tefan~i} 85),

Pula - Rijeka 2:3 (Sudar 17 pe-

nal, Budicin 47 - Tonito 6, 66,

Bule 30). ¥

HRVATSKI FUDBALSKI [AMPIONAT

"Bu|ewe" Rijeke

QUBQANA - Derbi 13. ko-

la Prve slovena~ke lige izme-

|u Maribora i Domàla zavr-

{en je bez pobjednika, 1:1. Li-

der je poveo preko Grabi}a u

23. minutu, a bod doma}inu do-

nio je Zeba, pogotkom u 56. mi-

nutu.

Kiks Domàla iskoristi-

lo je Primorje i trijumfom

nad Belom Krajinom (2:0) sma-

wilo zaostatak za vode}im ti-

mom lige na samo dva boda.

Rezultati 13. kola: Lenda-

va - Drava 1:1 (Pavlovi} 8 -

Trenevski 60), Primorje - Be-

la Krajina 2:0 (Arnaud 7, Bun-

derla 37), Koper - Publikum

0:2 (Brulc 46, Pe~nik 87), Ma-

ribor - Domàle 1:1 (Zeba 56

- Grabi} 23), Faktor - Gorica

igrano ju~e. ¥

SVE UZBUDQIVIJA BORBA U SLOVENIJI

Primorje na "minus dva"

1. Dinamo 9 8 1 0 23:7 25

2. Hajduk 10 8 1 1 18:7 25

3. Varteks 10 5 1 4 18:18 16

4. [ibenik 10 5 0 5 15:15 15

5. Me|imurje 10 5 0 5 13:17 15

6. Pula 10 4 2 4 14:11 14

7. Osijek 10 3 4 3 11:12 13

8. Zagreb 10 4 1 5 9:13 13

9. S. Belupo 10 4 0 6 12:13 12

10. Rijeka 9 3 1 5 17:19 10

11. K. Ingrad 10 2 1 7 12:22 7

12. Cibalija 10 2 0 8 12:20 6

1. Domàle 13 8 5 0 19:8 29

2. Primorje 13 8 3 2 24:13 27

3. Nafta 13 6 3 4 19:15 21

4. Maribor 13 5 4 4 20:16 19

5. Gorica 12 4 5 3 18:14 17

6. Drava 13 4 4 5 18:17 16

7. Koper 13 2 9 2 16:16 15

8. Publikum 13 2 5 6 14:21 11

9. B. Krajina 13 2 4 7 16:23 10

10. Faktor 12 1 2 9 10:31 5


11

Gojko Ka~ar (Vojvodina) u duelu sa Zvezdinim Nenadom Milija{em i Dejanom Milovanovi}em

STRIJELAC: \oki} u 23. minutu, stadion: Vojvodine, gle-

dalaca: 10.000, sudija: Dejan Delevi} (Beograd) 8, ùti karto-

ni: \uri}, Opsenica, Dobri} (Vojvodina), Bi{evac, Ailton,

Tutori}, Trajkovi}, Krivokapi} (Crvena zvezda).

VOJVODINA: Kahriman 6, Nasti} 7, Pekari} 7, \uri} 7,

Sto{i} 6, Vukobratovi} 6 (od 77. minuta Sikimi} -), Ka~ar

8, Dobri} 6, Opsenica 6 (od 84. minuta Ubiparip -), Tadi} 7,

Despotovi} 7.

CRVENA ZVEZDA: Banovi} 7, Panti} 6 (od 46. minuta Kri-

vokapi} 7), Bi{evac 7, Gaj 7 (od 45. minuta Tutori} 7), Tri-

{ovi} 7, Kastiqo 8, Milovanovi} 8, Trajkovi} 7, Milija{ 7,

\oki} 8, Ailton 7 (od 71. minuta Purovi} -).

IGRA^ UTAKMICE: Du{an \oki} (Crvenz zvezda) 8.

VOJVODINA CRVENA ZVEZDA0:1

MILANO - Srpski repre-

zentativac Dejan Stankovi} bi-

}e najzaslu`niji ako trener In-

tera Roberto Man}ini ipak ne

dobije otkaz. Kapiten "bijelih

orlova# sa dva gola preokrenuo

je rezultat protiv neugodne Ka-

tawe, koja je vodila od 16. minu-

ta. Stankovi} je izjedna~io u 25.

minutu, da bi u nastavku jo{ jed-

nom zatresao mreù za pobjedu i

prvo mjesto "Serije A#, po{to

su vode}i Roma i Palermo zabi-

qeìli poraze od Re|ine, odno-

sno Atalante. Ekipa Atalante

pruìla je odli~ nu igru i na

kraju zasluèno savladala tim sa

Sicilije rezultatom 3:2. Udine-

ze je bio ubjedqiv protiv Parme,

a pobjedu je upisala i Fiorenti-

na na gostovawu kod Empolija,

kao i Livorno protiv Askolija.

U subotu su odigrana dva susre-

ta, a malu senzaciju8 napravila

je Sampdorija koja je odigrala 1:1

protiv Milana. Sijena je bila

ubjedqiva protiv Mesine, koju je

savladala sa 3:1.

Rezultati: Askoli - Livor-

no 0:2 (Danilevi~ijus 24, Fili-

pini 63), Empoli - Fiorentina

1:2 (Mateini 28 - Mutu 67, Toni

77), Inter - Katawa 2:1 (Stanko-

vi} 29, 75 - Maskara 16), Paler-

mo - Atalanta 2:3 (Bre{ano 18,

Korini 45 - Doni 13, Rivalta 31,

Tisone 56), Parma - Udineze 0:3

(Muntari 9, Jakinta 12 penal, 66),

Re|ina - Roma 1:0 (Amoruso 49),

Torino - Kijevo 1:0 (Stelone 48),

igrano u petak: Sampdorija - Mi-

lan 1:1 (Bonacoli 69 - Kaladze

84), Sijena - Mesina 3:1 (Konko

45, Frik 89, Koca 90 - Rigano 20

penal). Lacio - Kaqari (igrano

sino}). Plasman: 1. Inter 14 bo-

dova, 2. Roma 12, 3. Palermo 12,

Sijena 12... ¥

Borac

jedva sa

Slobodom

PRVA LIGA

[am~ani

ru{e sve

prepreke

RUKOMET

Osvojile

Tuzlu

i tron

Strana 6.Strana 5.Strana 3.

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMAOliver

Jandri}

Tawa

Keki}

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMABojan

Pup~evi}

FUDBAL

PREDSJEDNIK Fudbal-

skog saveza Republike Srpske i

BiH Milan Jeli}, govore}i o

problemima u fudbalskom spor-

tu, najavio je otkaze svima ko-

ji su u FS BiH.

"GLAS SRPSKE#: U FS

BiH smu{ena je situacija. Uka-

zivali ste na sve {to je lo{e

u najpopularnijem sportu ove

zemqe. I Va{ bliski saradnik

Sulejman ôlakovi} smatra da

}e biti "krokodilskih suza#

kada se zmije otrovnice u Save-

zu budu udarale u glavu. Gospo-

dine Jeli}u, prozivaju i Vas.

Za{to?

MILAN JELI]: Nisu to

fudbalske zmije, to su fudbal-

ske ale koje poku{avaju da pro-

gutaju sve i svakog. Oni ho}e da

kaù kako je sve negativno ako

nije iz Sarajeva. Naravno, ne-

mam ni{ta protiv Sarajeva, ali

imam puno toga protiv nekih

qudi iz fudbalskog Sarajeva.

Nismo mogli da ~ujemo nijednu

lijepu rije~ ne samo za mene ne-

go za bilo kojeg pojedinca ili

grupu, ako su izvan Sarajeva.

Nismo mogli da ~ujemo ni{ta

dobro za bilo koji potez ili

pojavu ako nisu stigli iz glav-

nog grada BiH. Prema tome, sva

fudbalska zla de{avaju se u Sa-

rajevu! De{avaju se kroz jedan

broj medija koji preko svojih

satelita poku{avaju da se rije-

{e jednog broja qudi koji dola-

ze, kako oni kaù, iz unutra-

{wosti. Isti ti likovi ho}e da

zamijene teze, da ovdje stave ri-

jeku umjesto pjene, odnosno pje-

nu umjesto rijeke. Oni èle da

zamijene su{tinu i pojavu.

@ele preko proslavqenih aso-

va da ulaze u sukobe, ne pozna-

ju strukturu FS BiH, demokrat-

ske principe prilikom izbo-

ra, guraju na silu odre|ene qu-

de, a da ne vode ra~una da se mo-

raju ispo{tovati procedure,

Statut, fudbalski zakon.

"GLAS SRPSKE#: Svi bi

ne{to na brzu ruku, ko mari za

Zakon...?

MILAN JELI]: Taj fud-

balski zakon nedavno je ispo-

{tovan kad je iz reda Bo{wa-

ka izabran Suqo ôlakovi}.

Isto to se desilo i kod hrvat-

skog naroda, pa i u Republici

Srpskoj gdje je ta pobjeda bila

jako ubjedqiva. Podvla~im, kod

reorganizacije fudbala u maju

2002. godine, krenuli smo u pre-

vazilaèwe odre|enih negativ-

nih pojava. Dosta toga je rije-

{eno, ali nikad iz Sarajeva ni-

smo imali podr{ku. U FS BiH

dovedena je kompletna policij-

ska stanica, kumovi, ro|aci...

Aktuelna administracija Sa-

veza nema kvalitet, ti qudi ne

znaju {ta je strukturirawe i ka-

ko i kojim modernim principi-

ma postaviti fudbalsku organi-

zaciju. Sve je to kulminiralo

posqedwim rezultatima koji su,

po meni, odraz smjene generaci-

ja. Igra~i poput Barbareza, Sa-

lihamixi}a, Boli}a, Baqi}a...

polako fudbalsku la|u privo-

de ka obali. Jedan broj fudbal-

skih diletanata u BiH bavi se

posqedicama, a ne}e da se bave

uzrocima. Ne èle da istaknu

negativnosti u prvi plan, ako su

vezane za wih ili wihove mi-

qenike. Jednostavno, na sceni je

fudbalska, medijska i diskri-

minacija u nacionalnom smislu.

"GLAS SRPSKE#: U fud-

balu BiH prisutan je prigu{e-

ni nacionalizam, a to nije do-

bro?

MILAN JELI]: Ne moè

se vr{iti centralizacija BiH

jer smo imali takvu Jugoslavi-

ju, pa je mnogi nisu htjeli. Ka-

ù da sam nacionalista, guram

klubove iz Republike Srpske.

To nije ta~no. Ho}u da osudim

svaki transparent i povik na-

cionalne mr`we i prozivawa

u Srpskoj, ali bilo je i u Sa-

rajevu skandirawa "Srbe na vr-

be#, pa "usta{e, usta{e#... Za-

boravqa se da se u mojoj Mo-

dri~i dogodilo ne{to jedin-

stveno: Uprava Modri~a Mak-

sime odstranila je svoje navi-

ja~e sa tribina zbog lo{ih po-

ruka. I danas je klub bez navi-

ja~a samo zbog toga, ali ja sam

ponosan na Modri~u koja u sve-

mu teì da bude evropski gra-

di}. U BiH, kao sloènoj dru-

{tveno-politi~koj zajednici,

sa svim wenim problemima, mo-

ramo zasukati rukave. Zagova-

rao sam Zakon o sportu, bio sam

skoro pa usamqen. Danas na

"BH radiju 1# kaù da je najve-

}i krivac za poraze BiH Milan

Jeli}.

"GLAS SRPSKE#: Zani-

mqivo, oni koji to govore su o

Vama svojevremeno govorili

sve najqep{e. Oni koji su Vas

hvalili, ne hvale Vas vi{e, ne-

go isti~u da je u FS BiH mno-

go me{etara. Vama to ne mogu

pripisati, ali Vam zamjeraju

{to ste politi~ar, odnosno

predsjednik Republike Srpske?

MILAN JELI]: I danas

tvrdim da sa stanovi{ta kvali-

fikacione strukture, stru~no-

sti i potreba Saveza, ti qudi

ne mogu odgovoriti obavezama.

Nisam dobio podr{ku u pro-

mjeni administracije. Sada se

vidi da bi bilo dobro da jesam.

Zagovornik sam kvalitetnih

qudi. Svi oni koji me proziva-

ju i prijete, imaju li~ne animo-

zitete, to je wihov problem.

"GLAS SRPSKE#: Kako }e

se prevazi}i svi problemi koji

u posqedwe vrijeme ozbiqno po-

tresaju fudbalsku BiH?

MILAN JELI]: Na taj na-

~in da }e Predsjedni{tvo FS

BiH raspustiti sve reprezenta-

tivne selekcije, sve stru~ne {ta-

bove, ukqu~uju}i i oruàra. Ras-

pisa}emo konkurs za sva radna

mjesta i formirati radnu grupu

za izbor i imenovawa da rije{i-

mo to pitawe. [to se ti~e pita-

wa administracije, FS Republi-

ke Srpske traì}e u~e{}e one

strukture koja je postavqena pre-

ma onim principima i na~elima

koja su po{tovana prilikom iz-

gradwe Statuta, pa i cjelokup-

nog FS BiH. To }e biti qudi ko-

ji imaju adekvatnu stru~nu spre-

mu i koji su se dokazali u svom ra-

du do sada. Da li }e isto to ura-

diti i qudi u Federaciji BiH, to

je wihov zadatak. Mediji treba

da prozivaju wih, a ne mene. Ne

èlim da se konfrontiram s Bo-

{wacima, a guraju me mnogi na

to. To je nekorektno i neukusno.

Jedan dio pla}enika koji èle

da "miksuju# sport i politiku su

tendenciozni i brzo }e pokazati

ko su i {ta su. Posebno mislim

da jedan broj novinara koji }e za

mali novac prodati i sebe i svo-

je, pa i dostojanstvo ku}e u kojoj

rade.

"GLAS SRPSKE#: Kakva je

sudbina Blaà Sli{kovi}a,

Ibrahima Zukanovi}a, Nikole

Niki}a, Vladimira Stojni}a...?

MILAN JELI]: Oni vi{e

nisu selektori i sa FS BiH ne-

maju vi{e ni{ta. Ko je uradio

dobro za fudbal ove zemqe hva-

la mu, ko nije neka ga progoni sa-

vjest i sud javnosti. ¥

PREDSJEDNIK FUDBALSKOG SAVEZA REPUBLIKE SRPSKE I BiH NE OSTAVQA DILEMUU METU

Predsjedni{tvo FS BiH raspusti}e sve

reprezentativne selekcije, sve stru~ne {tabove,

ukqu~uju}i i oruàra. Raspisa}emo konkurs za sva

radna mjesta i formirati radnu grupu za izbor

i imenovawa da rije{imo to pitawe, kaè Jeli}

Dejan Stankovi} (Inter): Moè i sam

Milan Jeli}: Iz Sarajeva nikada nismo

imali podr{ku

SJEDNICA ODGO\ENA

Zbog smrtnog slu~aja u po-

rodici Iqe Dominkovi}, jed-

nog od trojice ~lanova Pred-

sjedni{tva BiH, dana{wa

sjednica, koja je trebalo da se

odrì u Tesli}u, odgo|ena je,

a veoma brzo odredi}e se no-

vi datum wenog odràvawa.

OPASNOST

"GLAS SRPSKE#: [ta

zna~e orkestrirani zahtjevi

da Savezom upravqa jedan ~ov-

jek, jedan predsjednik, osim da

se isto ~uje i za Predsjed-

ni{tvo BiH?

MILAN JELI]: Onaj ko

to govori niti razumije kako

je ustrojena BiH, niti joj

èli dobro. Opasno je

stvarati ukupnu dru{tvenu

klimu koja se u osnovi kosi

sa ustavom BiH.

UPOZORAVAO I UPOZORAVAO

- Svi koji imaju dobre namjere znaju da je Fudbalski savez Re-

publike Srpske i ja kao predsjednik upozoravali na brojne nega-

tivnosti i govorili imenom i prezimenom ko je do wih doveo. Ko

ima namjeru da sad sve to pretvori u hajku na Fudbalski savez Re-

publike Srpske, mene li~no i qude iz Srpske, debelo se prevario

i ta mu pri~a ne}e pro}i - kategori~an je Milan Jeli}.

MILAN JELI]: OTKAZI SVIMA

SRPSKI REPREZENTATIVAC BLISTAO U POBJEDI INTERA NAD KATAWOM

STANKOVI] ÛVA MAN]INIJA

Kapiten

"

bijelih orlova" postigao

oba gola i donio svom timu tri boda

i prvo mjesto na tabeli

"

Serije A"

LONDON - Rezultati osmog kola Premijer lige: Arsenal

- Votford 3:0 (Stjuart autogol 33, Anri 43, Adebajor 67) As-

ton Vila - Totenhem 1:1 (Beri 81 - Anhel 76 autogol), Liver-

pul - Blekburn 1:1 (Belami 64 - MekKarti 17), Man~ester S. -

[efild J. 0:0, Midlzbro - Everton 2:1 (Jakubu 27, Viduka 71 -

Kejhil 77), Portsmut - Vest Hem 2:0 (Kanu 24, Kol 82), Riding

- êlzi 0:1 (Ingimarson 45 autogol), Ju~e su igrali Wukasl i

Bolton, dok je ve~eras od 21 ~as na programu posqedwi susret

osmog kola, Fulam - ârlton. Plasman: 1. Man~ester Junajted

19 bodova, 2. êlzi 19, 3. Portsmut 16, 4. Arsenal 14...

¹ ¹ ¹

PARIZ - Rezultati devetog kola "Le [ampionata#: Lion

- S. Etjen 2:1 (Tijago 64, @uniwo 88 - Hautkur 67), Tuluz - Va-

lensijen 3:0 (Batls 9, Mansare 12, Ebondo 29), Ren - Okser 3:1

(Utaka 37, 79, Marvo 45 - Matis 90), Troa - Lil 1:1 (Nive 40 pe-

nal - Keita 46), Nica - Lorijen 3:0 (Belion 12, 50, Abardonado

77), PS@ - Sedan 4:2 (Fro 4, Jepes 48, Pauleta 56, 72 penal -

Marin 19, Butabo 90), Nant - So{o 0:2 (Afolabi 27, Santos 48

penal), Bordo - Monako 1:0 (Perea 70). Plasman: 1. Lion 25 bo-

dova, 2. Marseq 19, 3. Nansi 15, 4. Tuluz 15...

¹ ¹ ¹

MINHEN - Rezultati sedmog kola Bundeslige: Bajern -

Herta 4:2 (Makaj 9, Sawol 15, Pizaro 53, Podolski 78 - Fati

58, Panteli} 73), Hamburger - [alke 1:2 (Trohovski 30 - Al-

tintop 16, Bordon 53), [tutgart - Bajer L. 3:0 (Gomes 22, Boka

48, Hicl{perger 76), Borusija M. - Volfsburg 3:1 (Kluge 35, Ne-

vil 37, Degen 84 -Madlung 17), Hanover - Ajntraht 1:1 (Ha{e-

mian 22 - Majer 56), Bohum - Verder 0:6 (Hunt 6, [ulc 60, Vran-

je{ 76, Dijego 77, Fric 88, Naldo 90), igrano u petak: Majnc -

Ahen 1:3, ju~e su igrali Kotbus - Borusija D., Nirnberg - Ar-

minija. Plasman: 1. Verder 13 bodova, 2. Bajern 13, 3. [alke 13,

4. Ahen 12....

¹ ¹ ¹

MADRID - Rezultati {estog kola Primere: Hetafe - Re-

al M. 1:0 (Aleksis 60), Atletiko M. - Rekreativo 2:1 (Tores 72

penal, Aguero 78 - Gerero 63). ¥

EVROPSKA FUDBALSKA PRVENSTVA

ponedjeqak, 16. oktobar 2006. OGLASI

VODI^

2

Va`niji telefoni

Telekom Srpske, informacije 1185

Aùrirawe podataka i

Informacije iz Centralnog registra 1369

Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370

Informacije o berzi 1371

Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372

Ta~no vrijeme i temperatura 1373

CJB 122, 337-100

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282

Ta~no vrijeme, datum,

temperatura, vazdu{ni pritisak 125

Vojna policija 335-937

Sektor sekjuriti 460-140, 461-115

Bolnica (stara lokacija) 216-725

Paprikovac 308-111

Op{tina 244-444

Aerodrom #Bawa Luka# 535-210

Uprava aerodroma u Bawoj Luci 211-626

Agencija za prodaju avio karata 219-974

Autobuska stanica 315-355, 315-867

@eqezni~ka stanica 301-229

Biletarnica (centar) 211-961

Rale turs 215-333

"A# taksi 1500

"Bawalu~ki# taksi 1544

"Bel# taksi 1550

Euro-taksi 1555

Maksi taksi 1551

"Patrol# taksi 1533

Mobil taksi Bawa Luka 1566

"Ideal# taksi 1545

Vodovod i kanalizacija 212-480

Stambeni servis - Odràvawe stanova 228-060

"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811

Prijava kvarova 300-384

Centar za obavje{tavawe 121, 212-500

Apoteka "Prvi maj# 223-540

Centralna apoteka 225-630

Apoteka "Zmijawe# 329-870

Apoteka "Zvijezda# 433-070

Apoteka "Boska# 226-990

Apoteka "Palas# 222-860

Apoteka "Nova varo{# 329-840

Veterinarska stanica 303-113

"îsto}a# 304-477

Meteorolo{ka stanica 307-943

"Gradsko grobqe# 051/216-412

Kvarovi na telefonima 1275

Op{tinski Crveni krst 301-065

Regionalni Crveni krst 303-463

faks: 307-715

Me|unarodni komitet CK 310-037

Kancelarija za traèwe zarobqenih

i nestalih lica Republike Srpske 302-150

Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881

Turisti~ka organizacija 349-910, 349-911

"Gra|a# 218-241, 218-242

Toplana - reklamacije 336-104

AMS RS 1285, 301-464

Narodno pozori{te RS 314-006

Muzej savremene umjetnosti RS 215-364

Dje~je pozori{te RS 215-907

Univerzitet u Bawoj Luci 218-997

Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986

Narodna i univerzitetska

biblioteka RS 215-859, 215-866

Autobuski red vo`we

Me|unarodne linije

Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u

12 ~asova

Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom

u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u

9.30 ~asova

Bawa Luka - Be~, svaki dan u 13.15 ~asova

Bawa Luka - Minhen, subotom, nedjeqom i srijedom u 12

~asova

Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30

Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova

Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa

Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kragujevac svaki dan u 6 ~asova

Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova

Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova

Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedjeqom

u 15 ~asova

Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, nedje-

qa, ponedjeqak u 20 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16 ~asova

Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova

Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni

Bawa Luka - Rijeka, ~etvrtkom, petkom i nedjeqom u 22

~asa

Bawa Luka - Vukovar, subotom u 7 ~asova

Me|uentitetske linije

Bawa Luka-Biha}, u 7.30 , 13.00 i 14 ~asova

Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45, 16.00 i 22.15 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00

Me|ugradske linije

Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00

Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00

Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova

Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,

13.05, 15.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kneèvo, u 18.30 ~asova

Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova

Bawa Luka - Kostajnica, u 11, 13, 15.30 i 17.05 ~asova osim

subote i nedjeqe

Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,

Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30 ~aso-

va

Avionski saobra}aj

Bawa Luka - Istanbul, svakog ponedjeqka

Bawa Luka - Cirih, svake srijede i subote

sve informacije u agenciji "ARS turs# 219-973

Polasci vozova

Bawa Luka - Beograd, u 21.55 ~asova

Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.22, 15.45 ~asova

Bawa Luka - Doboj, u 4.31, 7.30, 10.16, 15.40, 19.30

Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.22, 12.18, 15.45, 19.16,

~asova

Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.22, 12.18, 19.16 ~asova

Zagreb - Plo~e u 13.16 iz Bawe Luke

Plo~e - Zagreb u 15.34 iz Bawe Luke

Hoteli

"Bosna# 215-681

"Slavija# 211-806

"Palas# 218-723

"Ideja# 217-444

"Merriot# 222-870, 217-801

"Vidovi}# 217-217, 245-800

Garni hoteli

" Firenca# 311-296

"Damjan# 213-900, 213-880

"Castello# 371-286, 371-281

"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335

Moteli

"Nana# 370-050, 370-471, 370-667

"Dragana# 413-050

"Grand# 380-105

"Golden kard# 313-100, 313-122

"Kamel# 319-922, 319-921

"Vidovi}# 217-883

"Pansion Jeti# 413-100

Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993

BAWA LUKA 051

CJB I. Sarajevo 226-930

SJB Isto~no Sarajevo 316-104

SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785

SJB Trnovo 610-130

SJB Sokolac 447-130

Stanica policije Pale 223-031

Vatrogasna brigada 123

Lukavica 340-734

Pale 223-159

Sokolac 448-359

Bolnica Kasindo 676-054

Bolnica Sokolac 448-177

Domovi zdravqa

Pale 223-256

Lukavica 340-782

Sokolac 448-543

Trnovo 610-299

Skup{tina grada

Pale 226-793

Lukavica 342-678

Op{tine

Pale 226-593

Sokolac 448-056

Isto~na Ilixa 317-870

Lukavica 342-336

Trnovo 610-237

Autobuska stanica

Isto~no Sarajevo 317-377

Taksi 340-200

"Elektro- Sarajevo# 226-626

"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113

Vodovod i kanalizacija

Pale 223-273

Lukavica 340-480

Apoteke

Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326

Lukavica 676-260, 677-902

Mati~na biblioteka

I. Sarajevo 340-778

Kulturni centar Pale 227-132

Toplane

Pale 227-033

Sokolac 447-125

Lukavica 340-610

GP "Put# 676-625

Auto-moto dru{tvo "Jahorina# Pale 222-303

Po{te

Pale 226-001

Sokolac 448-752

Trnovo 610-201

Isto~na Ilixa 676-168

Lukavica 340-139

ISTO^NO SARAJEVO 057

Policija 122

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124

Muzej 231-220

Umjetni~ka galerija 241-684

Narodna biblioteka 241-114


Autobuska stanica 241-399

Vodovod 231-381

Gradska toplana 241-955

Taksi 232-022

Op{ta bolnica 241-022

Skup{tina op{tine 242-022

"Elektro-Doboj# 241-344

Hotel "Bosna# 242-012

Radio Doboj 241-041

DOBOJ 053

Policija 216-855

Dom zdravqa 217-421

Bolnica 217-422

Elektrodistribucija 216-119

Vlada distrikta 216-011

Komunalno 216-713

Vatrogasno 216-511

Me|unarodni pres centar 217-771

Dom kulture 049/212-803

Biblioteka 049/212-709

Fond srpske solidarnosti 218-989


Slu`ba za odràvawe puteva

"Bijeqinaputevi# 218-854

Udruèwe izbjeglih i raseqenih 216-481

Grand hotel "Posavina# 217-510

Hotel "Jelena# 232-870, 232-850

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771

Carina 217-670

Crveni krst 214-789

Apoteke 217-308, 212-609, 213-150

Centar za socijalni rad 215-164


Taksi 211-740

BR^KO 049


Akademija likovnih umjetnosti 224-703

Porodili{te 261-246

"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050

Centar javne bezbjednosti 260-926

Muzej Hercegovine 271-060

Hotel "Leotar# 261-084

Centar za informisawe i kulturu

Dom kulture

i Radio Trebiwe 260-248, 220-132

TREBIWE 059

Policija (centrala) 232-811 ili 122

Hitna pomo} 231-294

Vatrogasci 231-811

Vodovod 213-300

Galerija 213-305

Muzej 211-334



Bolnica 231-911

Op{tina 231-149

Apoteka Kozara 231-202

Hotel "Prijedor# 234-255

Kino 211-259

PRIJEDOR 052

Stanica javne bezbjednosti 813-522

Pograni~na policija 813-901

Hitna pomo} 813-277

Op{ta bolnica 813-433

Vodovod 813-624



Elektro-Gradi{ka 813-344

Taksi slu`ba 814-765

Srpski radio Gradi{ka 814-900

Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810

Profesionalna vatrogasna jedinica 123, 814-724

GRADI[KA 051

CJB Bijeqina 207-633

Vatrogasna jedinica 204-366

Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442

Muzej Semberije 201-292

Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472

Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603



Vodovod 209-259

Gradska toplana 209-520

Meteorolo{ka stanica 202-442

Taksi 207-864

BIJEQINA 055

Policija 751-251

Dom zdravqa 752-231


Vodovod 752-674

@eqezni~ka stanica - informacije 752-150

Autobuska stanica - informacije 751-411

Vatrogasno dru{tvo 751-631

Carinarnica 751-294


Radio Novi Grad 751-071

NOVI GRAD 052

Stanica javne bezbjednosti (centrala) 733-010

Dom zdravqa, prva pomo} 734-194

Crveni krst 734-660


Skup{tina op{tine (centrala) 734-710


Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555


Odsjek Ministarstva

za izbjegla i raseqena lica 734-877

Dom kulutre 733-248

Vodovod 733-233

Sredwo{kolski centar

"Milorad Vla~i}# 734-833

VLASENICA 056

Crveni krst 731-660

Hitna pomo} 124

Vatrogasna slu`ba 123

Apoteka 410-333

Bolnica (centrala) 410-663,

Taksi slu`ba 918


Informacije - Po{ta 1185

Prijava smetwi, "Telekom# 1275

RJ Elektrodistribucija 410-066

Vodovod 412-144

Komunalno preduze}e

"Komunalac# 410-497

KOZARSKA DUBICA 052

Stanica policije 122

Hitna pomo} 210-100

Policija 210-008

Profesionalna

vatrogasna jed. 210-133

Vodovod 210-154

Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234

Bolnica 210-100

Autobuska stan. 211-635

Hotel "Drina# 211-603

Hotel "Vidikovac# 210-245

@eqezni~ka st. 210-041

ZVORNIK 056


Hitna pomo} 620-625

Dom kulture 620-271

Radio Vi{egrad 620-701

Gradska galerija 620-397

Stanica policije 620-346

Carinarnica 630-460

Hotel "Vi{egrad# 620-224

Po{ta 621-353

Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635

Skup{tina op{tina - centrala 620-586

Rehabilitacioni centar "Vilina vlas# 620-311

Saobra}ajna policija 620-989

Apoteka 620-150

Benzinske pumpe 620-261, 620-655

Vatrogasno dru{tvo 123, 620-323

Vodovod 620-112

Komunalac 630-261


"Romanijaputevi# 620-722

Dràvna grani~na slu`ba 610-480

Manastir Dobrun 612-603

VI[EGRAD 058


Hitna pomo} 124

Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199


Regionalna po{ta 210-096

"Elektrodistribucija# 572-993

AMD 210-349

Benzinska pumpa 210-863

"Srbiweputevi# 572-991

Carina 575-045

Klini~ki centar 210-417

Crveni krst 210-098

Skup{tina op{tina 210-202

Radio Fo~a 210-095

Hotel "Zelengora# 210-013

Hotel "Mladost#

Tjenti{te 520-118

Komunalno preduze}e

"Izvor# 210-310

FOÂ 058

ponedjeqak,16. oktobar 2006.

Stanica olicije 122 i 660-001


Hitna pomo} 660-900

Elektro Prwavor 663-666


Vodovod 664-402

Skup{tina op{tine 663-740 660-340

Dom kulture 663-574

Hotel "Siti# 065 655-040

Radio Prwavor 660-881

Radio Qubi} 665-035

Televizija K-3 640-460

Bawski centar Kula{i 666-101

PRWAVOR 051

Dom zdravqa 740-063

Policijska stanica 740-027

Vatrogasna slu`ba (TVJ) 740-150


Crveni krst 740-133

Elektrodistibucija 740-004

Narodni univerzitet (Biblioteka) 740-116

Vodovod i kanalizacija 740-068

[kolski centar "Petar Ko~i}# 740-135

Motel Barda~a 758-250

Radio Srbac 745-302

Turisti~ka organizacija 744-470

SRBAC 051

Policija 372-555

Hitna pomo} 372-155

Vatrogasci 370-796


"Jugoprevoz# 370-028

Skup{tina op{tine 370-06 ili 370-759

"Elektro-Bile}a# 372-591


BILE]A 059

Centrala: Na~elnik op{tine 551-002, 551-014

Predsjednik Skup{tine op{tine 551-021, 551-026

Zamjenik na~elnika op{tine 551-131

Sekretar Skup{tine op{tine 551-948

[ef kabineta na~elnika 551-039

Odjeqewe za op{tu upravu 551-016

Odjeqewe za privredu 551-068

Odjeqewe za finansije 552-854

Odjeqewe za urbanizam

i stam-kom. poslove 552-714

Po{ta 551-053

Sredwa {kola 551-061

Osnovna {kola "Milo{ Duji}# 551-009

Narodna biblioteka "Ivo Andri}# 552-547

Dje~iji vrti} "Neven# 551-345

Komunalno preduze}e 551-034

Tehni~ki pregled vozila 551-066

Centar za sport i kulturu 552-066

Hotel "Turist# 551-093, 551-230

JP "Gradsko grijawe# 551-830

SR^ Radio 555-200

"êlina~ke novine# 552-547

Dom zdravqa: Centrala 551-044, 551-015

Apoteke: Dom zdravqa, 551-047,

"Margomedik# 552-561

ÊLINAC 051

Stanica javne bezbjednosti 333-444

Saobra}ajna policija 331-699

Dom zdravqa (centrala) 333-292

Dom zdravqa (porodi~na medicina) 337-030

Komunalac 333-466


Vatrogasci 333-461

Auto-moto dru{tvo 333-013


Taksi 065/949-678


Osnovni sud 333-267

Apoteka ICN Galenika 333-535

Apoteka Stefanovi} 333-250

Biblioteka 336-643

DERVENTA 053



RJ Elektrodistribucija 430-226

Narodna biblioteka "Danilo Ki{# 410-760

SPKD "Prosvjeta# 436-363


Teritorijalna vatrogasna jedinica 410-870 i 123

Hitna pomo} 432-994 i 124

Porodi~na medicina 436-658

Vodovod 440-142

ZTC Bawa Vru}ica hotel "Kardial# 421-200

Hotel "Hercegovina# 431-415

TESLI] 053

Apoteka 415-955


Hitna pomo} 415-017

Vatrogasna slu`ba 415-155


Po{ta-{alteri 415-129

Auto-moto dru{tvo 415-309

Benzinska pumpa 415-114

"Elektodistribucija# 415-023

Crveni krst 415-447

Skup{tina op{tine

- na~elnik 415-106

- centrala 415-406

Radio "303# 417-730

Hotel "Borike# 482-614

"Komunalije# 415-426

"Komrad# 420-450

ROGATICA 058

Kiosk "Glasa Srpske# 785-130


Hitna pomo} 782-003

Apoteka 784-140


Biletarnica "Golubi}# 785-326

Komunalno preduze}e 784-063

Elektro-poslovnica 782-011


Hotel "St. Petar# 783-002

Crveni krst 782-197


Benzinska pumpa "Petrol# 785-163

Benzinska pumpa "Bor petrol# 785-606

Nova banka 782-021

Razvojna banka 782-018

Robna ku}a "Kvimpeks# 785-208

Po{ta 782-116

Telekom 782-022

Teledom 784-130

Biro za zapo{qavawe 785-035

Radio Kotor Varo{ 785-266

KOTOR VARO[ 051

Op{tina 533-095, 532-271, 532-370

Dom zdravqa (deùrna slu`ba) 532-131


Dobrovoqno vatrogasno dru{tvo 532-112

tel./faks 532-399


Vodovodno preduze}e "Budu}nost# 532-072

Komunalno preduze}e "Komunalac# 530-195

Turisti~ka organizacija

op{tina Lakta{i 533-269


Crveni krst 532-034

Dom kulture 532-217,

Biblioteka 535-196,

Poqoprivredna stru~na slu`ba 530-595

Studio 078 532-347

LAKTA[I 051

Op{tina 220-920, 211-353 i faks 211-184

Op{tina Info DESK 220-950


Dom zdravqa "Dr Jovan Ra{kovi}# 211-319

Hitna pomo} 211-030

Komunalno preduze}e "Park# 211-506

Vartogasno dru{tvo 211-482

Stanica javne bezbjednosti (centrala) 211-042

Policijska stanica za bezbjednost

saobra}aja 211-122

"Mrkowi} putevi#

- putna slu`ba 280-072, 280-023 i 280-001


"Elektroprenos# 220-050

Kulturni centra 211-503


Tranzitni telekom 211-011


Hotel "Krajina# 211-338

Tuìla{tvo 211-216

Radio [IK 220-140

Turisti~ki centar "Balkana# 212-505

MRKOWI] GRAD 050

U skladu sa ~lanom 4. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glasnik

RS# broj 64/02 – II dio) SUBOTI] DRAGAN sa adresom: Knegiwe Milice 8, Bijeqina, za-

stupan po RB Brokeru, kao ponudilac objavquje

JAVNU PONUDU ZA PREUZIMAWE

akcionarima "UNIS TAS# a. d. Bijeqina

(ranije Tvornica automobila a. d. Pale)

1. SUBOTI] DRAGAN sa adresom: Knegiwe Milice 8, Bijeqina, na dan objave ove ponude

vlasnik je 1.635.050 akcija emitenta "UNIS TAS# a. d. Bijeqina (ranije Tvornica auto-

mobila a. d. Pale), koje su klase "A# pojedina~ne nominalne vrijednosti 1 KM, {to pred-

stavqa 1.635.050 glasova u skup{tini emitenta ili 76,0873 % od ukupnog broja glasova.

2. U postupku preuzimawa ponudilac djeluje samostalno.

3. Osnovni kapital emitenta iznosi 2.148.914 KM, podijeqen je na 2.148.914 akcija, nomi-

nalne vrijednosti 1 KM.

4. Ova ponuda daje se svim akcionarima "UNIS TAS# a. d. Bijeqina, sa adresom Put

Pavlovi}a mosta bb, Bijeqina, koji su vlasnici akcija koje daju pravo glasa u Skup{tini

Dru{tva.

Ponudilac se obavezuje da }e kupiti svaku akciju koja daje pravo glasa u Skup{tini Dru{tva,

pod propisanim uslovima i uslovima utvr|enim u ovoj ponudi.

5. Za svaku akciju koja je predmet ove ponude ponudilac se obavezuje da }e platiti iznos od

0,081 KM.

6. Ponudilac se obavezuje da }e platiti cijenu navedenu u ovoj ponudi za sve deponovane ak-

cije u roku od 14 (~etrnaest) dana od dana isteka roka vaèwa ove ponude.

Pla}awe }e se izvr{iti preko NLB RAZVOJNE BANKE AD BAWA LUKA, Milana

Tepi}a br. 4 prenosom nov~anih sredstava sa posebnog ra~una ponudioca, otvorenog preko

ove banke, na ra~une ili {tedne kwiìce akcionara koji su deponovali akcije.

7. Depozitar je CENTRALNI REGISTAR HARTIJA OD VRIJEDNOSTI AD BAWA LU-

KA, Bana Milosavqevi}a br. 6.

8. Rok vaèwa ove ponude za preuzimawe je 30 (trideset) dana od dana wenog objavqivawa u

dnevnom listu "GLAS SRPSKE# i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#, s tim da rok

po~iwe te}i od dana zadweg objavqivawa.

9. Akcionar koji èli prihvatiti ovu ponudu duàn je akcije koje su predmet ove ponude

deponovati kod depozitara, do isteka roka vaèwa ove ponude.

Svoje akcije s pravom glasa akcionar deponuje tako da pravnom licu ovla{}enom za poslo-

vawe sa hartijama od vrijednosti (brokerskoj ku}i) RB BROKER Bawa Luka, Kraqa Petra

IKara|or|evi}a br. 103, daje pisani nalog za prihvatawe ponude koja sadrì podatke o: ponu-

di za preuzimawe, akcionaru, akcijama koje se deponuju, bankarskom ra~unu ili {tednoj

kwiìci akcionara, potpisa akcionara.

Obrazac naloga za prihvatawe ponude za preuzimawe moè se preuzeti kod svakog pravnog

lica ovla{}enog za poslovawe sa hartijama od vrijednosti.

Akcionar ne moè raspolagati akcijama koje je deponovao radi prihvatawa ponude.

Istekom roka vaèwa ove ponude smatra se da je akcionar koji je deponovao akcije prih-

vatio ovu ponudu.

Akcionar moè povu}i deponovane akcije tako da pravnom licu ovla{tenom za poslovawe

sa hartijama od vrijednosti daje pisani nalog za otkazivawe ove ponude koji sadrì iste

podatke kao i nalog za prihvatawe ponude.

Akcionar moè povu}i deponovane akcije do isteka roka vaèwa ponude ili ako ponudi-

lac ne plati akcije u roku za pla}awe navedenom u ovoj ponudi ili u slu~aju objavqivawa

konkurentske ponude za preuzimawe.

Povla~ewe deponovanih akcija smatra}e se odustankom akcionara od prihvatawa ponude.

Akcionar se ne moè odre}i prava na povla~ewe deponovanih akcija.

10. Ciqevi ponudioca i wegove namjere u vezi sa dru{tvom koje preuzima u slu~aju uspjeha

ponude su unapre|ewe i razvoj dru{tva u skladu sa registrovanom djelatno{}u.

11. Ponudilac ne}e kupiti akcije sa pravom glasa na kojima je zasnovan teret (zalo`no pra-

vo, pravo plodouìvawa, zabrana raspolagawa i drugi tereti).

Ponudilac snosi tro{kove deponovawa akcija, sve tro{kove prenosa akcija, kao i sve os-

tale tro{kove koji proiza|u iz ove ponude, bez obzira na kona~ne rezultate preuzimawa.

SUBOTI] DRAGAN

Zastupan po RB BROKER-u

Dopisni{tvo "Glasa Srpske#:

Kraqa Petra oslobodioca br. 9

tel. 059/272-900

faks: 059/272-902

OBAVJE[TEWE



reklamne poruke, obavje{tewa

i ~ituqe u Trebiwu moète

predati svakim radnim danom

od 8 do 15 ~asova.

UU TT RR EE BB IIWWUU


3

Trg pravde 10, 76100 Br~ko distrikt Bosne i Hercegovine; tel. 049/217-955; faks: 049/216-086; mail: pkbd›pkbd.ba

Broj: SuPK-1312/06

Br~ko, 10.10.2006. godine

Pravosudna komisija Br~ko distrikta BiH, na osnovu ~lana 7. Zakona o notarima Br~ko

distrikta BiH# (Slu`beni glasnik Br~ko distrikta BiH, broj 9/03), dana 10.10.2006. go-

dine, raspisuje

KONKURS

ZA RADNA MJESTA NOTARA U BR^KO DISTRIKTU BiH

NOTARA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 (~etiri) izvr{ioca

Kandidati moraju ispuwavati sqede}e uslove:

- da je dràvqanin Bosne i Hercegovine

- da ima punu poslovnu sposobnost i da ispuwava op{te zdravstvene uslove za slu`benike

organa uprave

- da je diplomirao na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini ili prije 6.4.1992. go-

dine, na pravnom fakultetu u biv{oj Jugoslaviji. Ukoliko je diploma ste~ena na pravnom

fakultetu u nekoj drugoj dràvi, ovaj uslov se smatra ispuwenim nakon nostrifikacije

diplome kod nadle`nog organa.

- da je poloìo pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili prije 6.4.1992. godine u biv{oj

Jugoslaviji. Ukoliko je pravosudni ispit poloèn u nekoj drugoj dràvi, ovaj uslov se

smatra ispuwenim nakon priznavawa tog ispita od pravosudne komisije Br~ko distrik-

ta BiH.

- da je poloìo notarski ispit u Federaciji BiH ili u Republici Srpskoj

- da nije osu|ivan za krivi~na djela protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava, slu`bene

ili druge du`nosti, ili za drugo krivi~no djelo izvr{eno s umi{qajem, koje u vrijeme

imenovawa jo{ nije brisano iz krivi~ne evidencije koju vodi nadle`ni organ i

- da nije ~lan politi~ke partije.

Svi kandidati sa potrebnim kvalifikacijama treba da priloè dokaz (ovjerene fo-

tokopije diploma i uvjerewa) da ispuwavaju zakonske uslove za obavqawe ove du`nosti.

Formulari za prijavqivawe na ovaj konkurs mogu se preuzeti u prostorijama Pravosudne

komisije Br~ko distrikta BiH, Trg pravde broj 10.

Popuwene prijave sa potrebnom dokumentacijom mogu se dostaviti li~no ili po{tom na

adresu:

PRAVOSUDNA KOMISIJA

BR^KO DISTRIKTA

BOSNE I HERCEGOVINE

Trg pravde broj 10

Potrebno je da u svojoj prijavi navedete kontakt telefon na koji vas moèmo pozvati na

razgovor, ukoliko budete u{li u uì izbor.

Konkurs }e biti objavqen u jednom dnevnom listu u Federaciji i Republici Srpskoj i u

"Slu`benom glasniku Br~ko distrikta BiH#.

Rok za podno{ewe prijava na konkurs iznosi 30 dana od posqedweg objavqivawa konkur-

sa u dnevnim listovima i "Slu`benom glasniku Br~ko distrikta BiH#.

Nepotpune prijave, kao i one predate nakon 16 ~asova posqedweg dana roka za prijavu ne}e

biti uzete u razmatrawe.

PREDSJEDNIK PRAVOSUDNE KOMISIJE

Nada Majinovi}

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA BIJEQINA

STAMBENA KOMISIJA

ZA BORA^KO-INVALIDSKU ZA[TITU

Na osnovu ~lana 21. stav 2. Pravilnika o stambenom zbriwavawu porodica poginulih boraca i rat-

nih vojnih invalida ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 103/03) i Programa potpunog stam-

benog zbriwavawa porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida u Republici Srpskoj - pot-

projekat za 2006. godinu, broj 16-3394-1/06, Stambena komisija za bora~ko-invalidsku za{titu op{tine

Bijeqina raspisuje

KONKURS

za dodjelu stambenih jedinica na kori{}ewe

porodicama poginulih boraca i ratnim vojnim invalidima

Stambena komisija raspisuje konkurs za dodjelu stambenih jedinica na kori{}ewe porodicama

poginulih boraca i ratnim vojnim invalidima u Amajlijama, {est jednosobnih stanova i ~etiri gar-

sowere i u Jawi, ~etiri dvosobna stana, ~etiri jednosobna stana i ~etiri garsowere.

Pravo u~e{}a na konkursu imaju porodice poginulih, odnosno nestalih boraca - korisnici poro-

di~ne invalidnine i ratni vojni invalidi od I do IV kategorije invalidnosti, koji nisu stambeno

zbrinuti ni po kom osnovu, a pod uslovima i prioritetnim grupama predvi|enim u Pravilniku o stam-

benom zbriwavawu porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida ("Slu`beni glasnik Repub-

like Srpske#, broj 103/03).

Uz prijavu na konkurs kandidati prilaù isprave kojima dokazuju osnovanost navoda:

1. za svojstvo ~lana porodice poginulog borca - rje{ewe o priznatom pravu na porodi~nu invalid-

ninu;

2. za stepen vojnog invaliditeta, dodatak za wegu i pomo} i ortopedski dodatak - rje{ewe o utvr|ivawu

vojnog invaliditeta;

3. za vrijeme provedeno u ratu - rje{ewe o utvr|ivawu kategorija boraca;

4. za stambenu situaciju;

- ako je podstanar ( ugovor o podstanarskom odnosu);

- ako boravi u kolektivnom izbjegli~kom centru ili stanuje u napu{tenoj imovini (potvrdu Odsjeka

Ministarstva za izbjeglice i raseqena lica) i dr;

- ako stanuje u vlastitoj ku}i ili stanu, ku}i ili stanu roditeqa ili roditeqa bra~nog druga koja ne

ispuwava minimum uslova za stanovawe - uslove utvr|uje Stambena komisija;

5. za broj ~lanova porodi~nog doma}instva - izjavom izdatom i ovjerenom od nadle`nog organa uprave;

6. za zdravstvenu situaciju - nalaz i mi{qewe nadle`ne qekarske ustanove;

7. za socijalnu situaciju - rje{ewe Centra za socijalni rad o priznavawu prava;

8. potvrdu nadle`nog zemqi{no-kwi`nog registra o posjedovawu, odnosno neposjedovawu nepokretne

imovine u prijeratnom mjestu stanovawa;

9. ukoliko u potvrdi zemqi{no-kwi`nog registra stoji da podnosilac zahtjeva nema nepokretnosti,

podnosilac zahtjeva je obavezan podnijeti i pisanu izjavu o raspolagawu nepokretnostima, ovjerenu

i potpisanu od strane dva svjedoka (obrazac izjave o raspolagawu nepokretnostima obavezno se preuz-

ima u Odjeqewu za bora~ko-invalidsku za{titu Administrativne slu`be op{tine Bijeqina);

10. isprave, odnosno dokaze o stawu imovine u prija{wem mjestu stanovawa - da nisu stariji od {est

mjeseci;

11. ovjerenu izjavu o ~iwenici da podnosilac prijave nije naplatio materijalnu ili nematerijalnu

{tetu nastalu u periodu ratnih dejstava;

12. fotokopiju li~ne karte.

Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa konkursa.

Prijave na konkurs sa potrebnim dokazima podnose se Stambenoj komisiji za bora~ko-invalidsku

za{titu op{tine Bijeqina, Trg Kraqa Petra Kara|or|evi}a broj 1 ili putem Pisarnice op{tine

Bijeqina.

Nepotpune, neblagovremene i nedopu{tene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

Bijeqina,

11. oktobar 2006. godine

PREDSJEDNIK

STAMBENE KOMISIJE

"ÎSTO]A# AD

BAWA LUKA

Broj: 1540/06.

Dana: 6.10.2006. god.

Na osnovu Odluke Upravnog odbora Dru{tva br. 1438/06. od 27.9.2006. godine,

Komisija za licitaciju objavquje:

OGLAS

o prodaji osnovnih sredstava putem LICITACIJE - javnog nadmetawa

Predmet licitacije je prodaja:

Buldoèr TG 90, po~etna cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5.000,00 KM god. proiz. 1978.

Utovariva~ RD, po~etna cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1.000,00 KM god. proiz. 1981.

FAP 16 12 SPECIJALKA, po~etna cijena . . . . . . . . . . . 3.000,00 KM god. proiz. 1988.

FAP 14 14 PODIZA^, po~etna cijena . . . . . . . . . . . . . . . 5.000,00 KM god. proiz. 1990.

FAP 16 20 SPECIJALKA, po~etna cijena . . . . . . . . . . . 1.500,00 KM god. proiz. 1991.

FAP 14 14 PODIZA^, po~etna cijena . . . . . . . . . . . . . . . 3.000,00 KM god. proiz. 1996.

NISKO NOSIVA PRIKOLICA - LABUDICA . . . . 7.000,00 KM god. proiz. 1983.

Sredstva se prodaju u vi|enom stawu, a mogu se pogledati svakog radnog dana u vre-

menu od 8 do 14 ~asova u krugu preduze}a u ul. Bra}e Podgornika br. 2. u Bawoj Luci.

Licitacija }e se obaviti dana 18.10.2006. godine sa po~etkom u 12 ~asova u krugu pre-

duze}a.

U slu~aju da ova licitacija ne uspije, druga se zakazuje za dan 20.10.2006. godine u

isto vrijeme i na istom mjestu.

Pravo na licitaciju imaju sva pravna i fizi~ka lica koja prije po~etka licitacije

uplate depozit u visini 10% od po~etne cijene sredstva na blagajni preduze}a.

Porez na promet i tro{kove prenosa vlasni{tva snosi kupac.

Sve informacije mogu se dobiti na telefon 051/304-477, od ~lanova Komisije za

licitaciju.

Bosna i Hercegovina

Br~ko distrikt Bosne i Hercegovine

PRAVOSUDNA KOMISIJA

Bosna i Hercegovina

Br~ko distrikt Bosne i Hercegovine

PRAVOSUDNA KOMISIJA

ponedjeqak, 16. oktobar 2006.OGLASI

4

TRIDESETIH su tek rijet-

ki znali za to, ~etrdesetak go-

dina kasnije 15 odsto svjetskog

stanovni{tva prepoznalo je vre-

menske (ne)prilike kao uzrok

svojih zdravstvenih problema, a

dana{wa istraìvawa tvrde da

30 odsto qudske populacije ~i-

ne meteoropati.

Iako meteoropatija ne ula-

zi u slu`beni dio medicine, jo{

je Hipokrat nagla{avao da mi-

jene vremena uti~u na qudsko

zdravqe. Upozoravao je prije go-

tovo dvadeset i pet vijekova da

se nepredvidqive }udi vremena

posebno trebaju ~uvati hroni~-

ni bolesnici.

Zanimqiva je i ~iwenica da

je u Dubrova~koj Republici po-

stojao propis prema kojem se za-

koni nisu donosili za vrijeme ju-

ìne, karakteristi~ne "vremen-

ske nepogode# koja i danas uti-

~e na raspoloèwe i koncentra-

ciju mnogih qudi.

Dr An|eliko Bruwoli s In-

stituta klimatolo{ke medici-

ne na Univerzitetu u Milanu

meteoropatiju defini{e kao

grupu simptoma i reakcija koje

se manifestiraju kada do|e do

promjena jednog ili vi{e mete-

orolo{kih faktora. Pod mete-

orolo{kim faktorima podra-

zumijevamo temperaturu i vla-

`nost vazduha, vjetar, atmosfer-

ski pritisak, ki{u i grmqavi-

nu te efekt jonizacije.

Iako su me|u najugroèniji-

ma osobe sredwih godina, poseb-

no ̀ ene, meteoropatija poga|a sve

starosne grupe, od male djece do

starijih osoba. Obi~no 24 do 48 sa-

ti prije same promjene vremena,

posebno kod osjetqivih qudi, ja-

vqaju se simptomi kojima opisu-

jemo meteoropatiju. Naj~e{}e je

to depresivno stawe, glavoboqa,

vrtoglavica, fizi~ka slabost, hi-

pertenzija, pove}ana osjetqivost

na bol u zglobovima i mi{i}ima

te pogor{ano stawe bolesnih or-

gana. Tako|e, tu su hirovite pro-

mjene raspoloèwa: iritira vas

sve, razdra`qivi ste, srce poja~a-

no lupa.

Ovakvo stawe traje dan ili

dva. S poboq{awem vremenskih

prilika smawuju se simptomi, no

vra}aju se s novom promjenom vre-

mena. Uslijedi li brzo izmjewi-

vawe meteorolo{kih prilika, in-

tenzitet simptoma se smawuje, kao

svojevrsna adaptacija organizma.

Bez obzira o kojem se godi{wem

dobu radilo, je li rije~ o toplom

frontu u zimsko vrijeme ili hlad-

nom usred qeta, simptomi su

isti.

Prije svega, korisno je pra-

titi biometeorolo{ku progno-

zu. Zasnovanu na meteorolo-

{kim uslovima, koncentraciji

peluda i polutanata, za {iru je

javnost prire|uje koordinira-

ni tim qekara i drugih stru~wa-

ka, a s ciqem za{tite zdravqa

qudi na koje uti~u spomenuti

~inioci. Medicinska interpre-

tacija vremenske prognoze po-

mo}i }e svima, naro~ito pri

olak{avawu tegoba kod hroni~-

nih bolesnika. Qekari se slaù

da nije dobro pretjerivati s li-

jekovima i da ih ne vaqa uzima-

ti ih bez stru~nog nadzora.

Dr Bruwoli, prvenstveno

misle}i na qude koji pate od

alergija, savjetuje pravovreme-

no, dakle dan ranije, uzimawe

antialergijskih lijekova i seda-

tiva na biqnoj bazi.

Jo{ jedan od na~ina preven-

cije je boravak u dobro osvije-

tqenim prostorijama, ako je nu-

`no ostati kod ku}e. Uvijek je

boqi savjet boraviti {to vi{e

na otvorenom, mnogo se kretati

i unositi u organizam dovoqno

vitamina i odijevati se u skla-

du s spoqnim prilikama.

Jedna od preporuka je i iz-

bjegavawe alkoholnih pi}a, ko-

ja pove}avaju toplinu tijela i

gubitak teku}ine.

Dobro }e do}i i kori{}ewe

jonizatora vazduha koji stvara

negativno nabijene jone. Nai-

me, negativni joni dobro djelu-

ju na astmu, bronhitis i alergi-

je, na povi{eni krvni pritisak

i psihu uop{te.

Vremenski ekstremi, vrlo

hladne zime i topla i sparna

qeta sve vi{e postaju na{a sva-

kodnevica. Posebno su kriti~-

ni nagli prelazi izme|u godi-

{wih doba, kada su u~estalije

pojave bolesti i smrtnosti.

Sposobnost organizma da neza-

visno od spoqnih faktora odr-

àva stalnu tjelesnu temperatu-

ru umawena je kod naglih vre-

menskih promjena, naro~ito kod

hroni~nih bolesnika i stari-

jih qudi.

Iako nas karakteristi~no

jesewe vrijeme ove godine mi-

moilazi, moèmo o~ekivati

tmurnije i maglovitije dane ko-

ji bude reumatske bolove, glavo-

boqe postaju izraènije, nadra-

ùju se disajni putevi, a slabi

i imunitet.

Sa~uvati svoj organizam

zdravim u vrijeme nepogodne

biometeorolo{ke prognoze

zna~i ne izlagati se nepotreb-

nim fizi~kim naporima i od-

goditi aktivnosti za povoqni-

je prilike. ¥

[TA TO VRIJEME IMA SA ZDRAVQEM

Uvijek je dobar savjet boraviti {to vi{e na otvorenom,

mnogo se kretati i unositi u organizam dovoqno

vitamina i odijevati se u skladu s spoqnim prilikama

ponedjeqak, 16. oktobar 2006. PORODICA I ZDRAVQE

5

SAMOUBISTVA

Obla~no vrijeme, ki{a,

dosadan vjetar i osje}aj da je

"ne{to ~udno u vazduhu# raz-

lozi su u~estalijih samoubi-

stava pri naglim promjenama

vremenskih prilika. Prema

podacima zdravstvenih ~aso-

pisa, broj samoubistava pove-

}ava se kad temperatura va-

zduha varira, tako|e za vrije-

me promjewivog pritiska va-

zduha te dugotrajne magle.

PROGNOZA ORGANIZAM VOZA

TE[KO da postoji iko ko

se u potpunosti pridràva pra-

vila o zdravom ìvotu. Svako

bar ponekad zgrije{i, svako ima

bar neku lo{u i nezdravu navi-

ku. Ipak, jasno je da su neke na-

vike {tetnije od drugih, a ako

imamo neku od tih {tetnijih na-

vika, skloni smo da poku{amo da

je nekako ublaìmo. Recimo, ~u-

veno: "Da, pu{im, ali samo kad

iza|em.# Koliko je ovo "samo

kad iza|em# olak{avaju}a okol-

nost?

U jednoj re~i, potpuno iskre-

no: nimalo. Ne postoje "deli-

mi~ni pu{a~i# ni "polupu{a-

~i". Postoje samo pu{a~i i ne-

pu{a~i. Pu{ewe je {tetna na-

vika, i tu razlog za pu{ewe ne

igra ama ba{ nikakvu ulogu.

Bilo da pu{ite zbog toga

{to ne znate {ta }ete s rukama,

zato {to pu{e svi s kojima ste

iza{li, "smawujete nervozu#,

"podsti~ete svoju kreativnost#

nikotinom i kofeinom, navi-

kli ste da uz kafu morate i da

zapalite, smatrate da }e va{i

lijepo nalakirani nokti boqe

do}i do izraàja ako drìte ci-

garetu u rukama... Neva`no je.

Cigarete su {tetne - o{te-

}uju plu}a i disajne puteve, mo-

gu da izazovu rak plu}a (koji je

u najve}em broju slu~ajeva neiz-

qe~iv), izazivaju zavisnost, isu-

{uju koù i sluzokoù i time

uzrokuju gubitak sjaja koè i

pojavu bora, izazivaju ù}ka-

sto-sivu boju tena, ùtilo na

prstima i neprijatan zadah iz

usta, ostavqaju neprijatan mi-

ris na kosi i odje}i - i ta {te-

ta }e nastati bez obzira na to

koji je va{ motiv za pu{ewe.

[ta u~initi? Samo je jedna

dobra stvar koju moète da u~i-

nite - da ostavite cigarete.

Opredijelite se za metodu koja

najvi{e odgovara va{em karak-

teru i navikama, izbjegavajte

situacije koje povezujete s ci-

garetama i naoruàjte se jakom

voqom. Grickajte jabuke (sma-

wuju èqu za nikotinom), uzi-

majte dosta vitamina C da na-

doknadite gubitke koje vam je

duvan prouzrokovao, na|ite ne-

{to drugo ~ime }ete da zapo-

slite ruke - i sre}no! ¥

ODVIKAVAWE OD [TETNIH NAVIKA

S CIGARETOM NISI ZDRAV

Opredijelite se za metodu koja najvi{e odgovara va{em

karakteru i navikama, izbjegavajte situacije koje

povezujete s cigaretama i naoruàjte se jakom voqom

GLAVNI i odgovorni ured-

nik beogradskog lista "Hrana

kao lijek# Milka Rai~evi}, go-

stuju}i na tribini Kola srp-

skih sestara "Majka Jevrosima#

u Br~kom, istakla je da mjera

obroka treba da bude {irina na-

{ega dlana, uz savjet da svako-

dnevno provedemo u {etwi ono-

liko minuta koliko imamo go-

dina ìvota, prenosi "Srna#.

Rai~evi} je prezentovala

tzv. piramidu ishrane, odnosno

{ta je sve korisno i neophodno

da se redovno unosi

u organizam, a {ta je

{tetno i {ta treba

izbjegavati.

Prema wenim

rije~ima, sve vrste

povr}a mogu da se je-

du u neograni~enim

koli~inama, vo}e

tri do ~etiri puta

dnevno, ali se ne bi

smjelo jesti vi{e od

tri jajeta nedjeqno,

te da se izbjegava ma-

sno meso. Tako|e je

potrebno imati na umu i opa-

snosti od poznata ~etiri "bije-

la otrova# - bijelo bra{no,

so, {e}er i mast.

Ona je savjetovala da se,

umjesto bijelog, obavezno ko-

risti crni hqeb i istakla u

vezi s tim antistresna svoj-

stva heqdinog bra{na. Za o~u-

vawe zdravqa djelotvorno je

jedewe sjemenki, badema, ora-

ha, te uno{ewe cvekle u orga-

nizam, kao i vode i napitaka za

zdrav ìvot.

Rai~evi} je napomenula da

je najmawe dva litra te~nosti

potrebno ~ovjeku da popije u

toku jednoga dana. Nakon navr-

{enih 50 godina ìvota treba

se samodisciplinovati i nasto-

jati da se piju ve}e koli~ine

vode. ¥

MALIM KORACIMA DO DUGOG @IVOTA

Trpeza {irine dlana@ENE koje redovno piju

koka-kolu u ve}oj su opasnosti

od oboqevawa od osteoporoze,

vjeruju ameri~ki nau~nici.

Studija koja je provedena nad

2.500 ispitanika pokazala je da

je konzumirawe ovog popular-

nog bezalkoholnog pi}a poveza-

no sa smawenom gusto}om ko-

stiju, nezavisno od toga uzima

li" èna dovoqno kalcijuma

ili ne.

Osteoporoza postaje sve ve-

}i problem u svijetu, a mnoge ̀ e-

ne nisu ni svjesne da je imaju.

Sprovedena anketa pokazala

je da mu{karci u prosjeku kon-

zumiraju vi{e koka-kole od è-

na, ali u wihovom slu~aju ne do-

lazi ni do kakvih promjena na

kostima. S druge strane, koka-

kola negativno uti~e na gusto}u

kostiju u èna, pogotovo u pred-

jelu kukova.

Ostala gazirana pi}a nisu

se pokazala rizi~nim. Nau~ni-

ci pretpostavqaju da je za gubi-

tak kalcijuma i smawewe gusto-

}e kostiju zasluàn jedan od sa-

stojaka - fosforna kiselina -

me|utim ta veza jo{ uvijek ni-

je u potpunosti razja{wena ni

dokazana. U svakom slu~aju, è-

nama se preporu~uje da konzu-

miraju koka-kolu samo povreme-

no.

Pokazalo se tako|e da ène

koje konzumiraju ve}e koli~ine

tog pi}a unose mawe namirnica

koje sadrè kalcijum. ¥

KOKA-KOLA NAROÎTO OPASNA ZA @ENE

Osvjeèwe napada

I UGOVORNI ORGAN

I 1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA

"Telekomunikacije Republike Srpske# a. d. Bawa Luka

Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 93

78000 Bawa Luka

Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

Identifikacijski broj: 1772902

broj telefona: +387 51 240 100

broj faksa: +387 51 211 150

e-mail: [email protected]: www.telekomsrpske.com

I 2. ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE


Sektor za nabavke - slu`ba za logistiku i teku}e odràvawe, kancelarija br. 8

Vuka Karaxi}a 6

78000 Bawa Luka



broj faksa: +387 51 222 401

e-mail:[email protected]

I 3. ADRESA NA KOJOJ SE MO@E DOBITI DOKUMENTACIJA

Kao pod I 2

I 4. ADRESA NA KOJU SE DOSTAVQAJU PONUDE

Kao pod I 2

I 5. VRSTA UGOVORNOG ORGANA

Javno preduze}e na entitetskom nivou.

II PREDMET UGOVORA

II 1. VRSTA UGOVORA

Nabavka robe

II 2. ZAKQUÊWE OKVIRNOG SPORAZUMA

Ne

II 3. NAZIV POD KOJIM JE UGOVOR EVIDENTIRAN KOD UGOVORNOG ORGANA

Ponovqena javna nabavka br. 342 "Nabavka UPS-ova#

II 4. OPIS PREDMETA UGOVORA

Nabavka UPS-ova, sistema za bek ap napajawe serverske i ra~unarske opreme u slu`bama

bilinga, GPRS-a, Kol centra i Uprave SRJ Mobis.

II 5. UKUPNA KOLIÎNA

23 komada, specifikacija traène robe je navedena u tenderskoj dokumentaciji.

II 6. MJESTO ISPORUKE ROBE:

Magacin kupca u Bawoj Luci, ulica Pilanska bb.

II 7. PODJELA NA LOTOVE:

Nije izvr{ena podjela na lotove

II 8. PRIHVATQIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA

Alternativne ponude nisu dozvoqene.

II 9. TRAJAWE UGOVORA ILI ROK IZVR[EWA

1 (jedan) mjesec po potpisivawu ugovora.

III PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNI^KE INFORMACIJE

III 1. IZNOS GARANCIJE ZA PONUDU

Ne traè se

III 2. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA PONUDU

Ne traè se

III 3 IZNOS GARANCIJE ZA IZVR[EWE UGOVORA

10%

III 4. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA IZVR[EWE UGOVORA

Ne traè se

III 5. USLOVI UÊ[]A - LI^NA SITUACIJA

Da pravno lice nema ograni~ewa po ~lanu 23. Zakona o javnim nabavkama i ~lanu 13.

Zakona o javnim preduze}ima. (Izjava ponu|a~a i svi prilozi)

III 6. USLOVI ZA UÊ[]E - SPOSOBNOST ZA OBAVQAWE PROFESIONALNE

DJELATNOSTI

Da priloì ovjerene kopije originalnih dokumenata koji defini{u organizacioni i/ili

pravni status, tj. izvod iz registracije iz kojeg se vidi mjesto registracije, vlasni~ka

struktura i djelatnost.

III 7. USLOVI ZA UÊ[]E - EKONOMSKA I FINANSIJSKA PODOBNOST

Dostaviti izvje{taje o finansijskoj situaciji Ponu|a~a, kao {to su bilans stawa i bi-

lans uspjeha za 2005. godinu.

III 8. USLOVI ZA UÊ[]E - TEHNI^KA I/ILI PROFESIONALNA

SPOSOBNOST

Prikazati uspje{no izvr{ewe ugovora iste ili sli~ne prirode sloènosti sa vrijednos-

tima prikazanih ugovora za zadwe dvije godine ili referenc listu sa potvr|enim izjava-

ma krajwih korisnika o uspje{noj realizaciji istih projekata, tako|e realizovanih u

posledwe dvije godine.

IV POSTUPAK

IV 1. VRSTA POSTUPKA

Ugovor se dodjequje putem otvorenog postupka.

IV 2. KRITERIJUMI ZA DODJELU UGOVORA

Primijeni}e se kriterijum ekonomski najpovoqnija ponuda, prema redoslijedu niè

navedenih kriterijuma:

1. Cijena 85 % (bodova)

2. Garantni rok i postgarantni servis 5 % (bodova)

3. Rok isporuke 5 % (bodova)

4. Na~in pla}awa 5 % (bodova)

IV 3. PRIMJENA PREFERENCIJALNOG TRETMANA DOMA]EG

Primijeni}e se preferencijalni tretman doma}eg

IV 4. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE

Tenderska dokumentacija }e biti dostavqena zainteresovanim ponu|a~ima u roku od tri

dana od prijema pisanog zahtjeva sa punim nazivom i adresom ponu|a~a, brojem telefona i

telefaksa, poreskim brojem (poreski broj treba navesti samo ponu|a~i registrovani u

BiH) i imenom i prezimenom lica koje }e preuzeti dokumentaciju ili naznaku da se doku-

mentacija dostavi kurirskom ili preporu~enom po{tom. Uz zahtjev treba priloìti kopi-

ju dokaza o uplati naknade od 35,10 KM za ponu|a~e registrovane u BiH ili 17,90 evra za

ponu|a~e registrovane u inostranstvu. Iznos naknade sadrì PDV-e. Ponu|a~i koji su

u~estvovali na prvoj javnoj nabavci br. 342 dokumentaciju preuzimaju bez naknade. Zahtje-

vi treba da budu dostavqeni po{tom ili telefaksom i primqeni na adresi navedenoj pod

I. 2. najkasnije sedam dana prije krajweg datuma odre|enog za podno{ewe ponuda. Ponu|a~ima

}e nakon uplate naknade za tendersku dokumentaciju biti dostavqena poreska faktura u

roku od sedam dana od primitka uplate.

U slu~aju slawa tenderske dokumentacije kurirskom ili preporu~enom po{tom Telekom

Srpske ne snosi odgovornost za gubitak ili ka{wewe u dostavi.

Uplate u KM se mogu izvr{iti na ra~un broj: 56209900004057-60 kod Razvojne banke jugo-

isto~ne Evrope a. d. Bawa Luka, a uplate iz inostranstva u evrima ili u drugoj konvert-

ibilnoj valuti na:

ACCOUNT NO: 540100-4101772902

WITH BANK: RAZVOJNA BANKA JUGOISTOCNE EVROPE AD,

BANJA LUKA

SWIFT CODE: RAZBBA22

CORRESPONDENT BANK: DEUTSCHE BANK AG

FRANKFURT AM MAIN

SWIFT CODE : DEUTDEFF

ACCOUNT WITH INSTITUTION: EUR 100-9362807-0000

USD 100-9362807-0005

u korist "Telekoma Srpske# a. d. Bawa Luka sa naznakom: Tenderska dokumentacija br. 342

"Nabavka UPS-ova#.

Dokumentacija }e nakon uplate i na osnovu zahtjeva biti odmah otpremqena kurirskom ili

preporu~enom po{tom, ali u tom slu~aju Naru~ilac ne prihvata odgovornost za gubitak

ili ka{wewe u dostavi dokumentacije.

IV 5. ZAHTJEVI U POGLEDU JEZIKA PONUDE

Ponuda i svi dokumenti i korespondencija u vezi sa ponudom koje ponu|a~ i ugovorni

organ razmijene bi}e na jednom od slu`benih jezika u BiH.

IV 6. ROK ZA PRIJEM PONUDA

U obzir }e se uzeti ponude koje budu primqene na adresi navedenoj kao u I 2. do 11 ~asova

13.11.2006. godine.

Ponude koje stignu nakon ovog roka ne}e se uzeti u razmatrawe i bi}e vra}ene ponu|a~u

neotvorene.

IV 7. MINIMALNI ROK VA@EWA PONUDE KOJI JE PONU\A^ DU@AN DA

OBEZBIJEDI

Ponude treba da ostanu validne u periodu od 60 ({ezdeset) kalendarskih dana nakon

krajweg roka za podno{ewe ponuda.

IV 8. DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA

Otvarawe ponuda obavi}e se u tender sali RJ TT Bawa Luka, ul. Mladena Stojanovi}a 8

dana 13.11.2006. godine u 11.30 ~asova.

V DODATNE INFORMACIJE

Zainteresovani ponu|a~i mogu prije dono{ewa odluke o otkupu pregledati tendersku doku-

mentaciju na adresi navedenoj pod I 2.

Ponude }e mo}i podnijeti samo oni ponu|a~i koji dostave pisani zahtjev i uplate naknadu

za tendersku dokumentaciju.

BOSNA I HERCEGOVINA

REPUBLIKA SRPSKA

TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE AD BAWA LUKA

U skladu sa ~lanom 19. i 20. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH#, broj 49/04) i ~lana 56 Statuta "Telekomunikacije Republike Srpske#

a. d. Bawa Luka, objavquje:

OBAVJE[TEWE O PONOVQENOJ NABAVCI BR. 342

"NABAVKA UPS-ova#


6

I UGOVORNI ORGAN

I 1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA


Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 93

78000 Bawa Luka


Identifikacijski broj: 1772902


broj faksa: +387 51 211 150

e-mail: [email protected]: www.telekomsrpske.com

I 2. ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE


Sektor za nabavku i magacinsko poslovawe, kancelarija br. 6

Vuka Karaxi}a 6

78000 Bawa Luka


broj telefona: +387 51 240170

broj faksa: +387 51 218 978


I 3. ADRESA NA KOJOJ SE MO@E DOBITI DOKUMENTACIJA

Kao pod I 2

I 4. ADRESA NA KOJU SE DOSTAVQAJU PONUDE

Kao pod I 2

I 5. VRSTA UGOVORNOG ORGANA

Javno preduze}e na entitetskom nivou.

II PREDMET UGOVORA

II 1. VRSTA UGOVORA

Nabavka robe i usluga

II 3. NAZIV POD KOJIM JE UGOVOR EVIDENTIRAN KOD UGOVORNOG ORGANA

Nabavka broj 423 "Servisirawe motornih vozila#

II 4. OPIS PREDMETA UGOVORA

Servisirawe motornih vozila za potrebe Telekoma Srpske

II 5. UKUPNA KOLIÎNA

452 - ~etiri stotine pedeset dva vozila

II 6. MJESTO VR[EWA USLUGA:

Bawa Luka, Mrkowi} Grad, Prijedor, Doboj, Br~ko, Bijeqina, Zvornik, Isto~no

Sarajevo, Fo~a, Trebiwe.

II 7. PODJELA NA LOTOVE

Ima i to:

Lot 1 Servisirawe vozila iz programa RENAULT na podru~ju

RJ Bawa Luka,

Lot 2 Servisirawe vozila iz programa [KODA na podru~ju

RJ Bawa Luka,

Lot 3 Servisirawe vozila iz programa WW-AUDI na podru~ju

RJ Bawa Luka,

Lot 4 Servisirawe vozila iz programa SITROEN - PE@O na podru~ju RJ Bawa Luka,

Lot 5 Servisirawe vozila iz programa LADA na podru~ju

RJ Bawa Luka,

Lot 6 Servisirawe ostalih vozila na podru~ju RJ Bawa Luka,

Lot 7 Servisirawe vozila na podru~ju RJ Mrkowi} Grad,

Lot 8 Servisirawe vozila na podru~ju RJ Prijedor,

Lot 9 Servisirawe vozila na podru~ju RJ Doboj,

Lot 10 Servisirawe vozila na podru~ju RJ Br~ko,

Lot 11 Servisirawe vozila na podru~ju RJ Bijeqina,

Lot 12 Servisirawe vozila na podru~ju RJ Zvornik,

Lot 13 Servisirawe vozila na podru~ju RJ Isto~no Sarajevo,

Lot 14 Servisirawe vozila na podru~ju RJ Fo~a,

Lot 15 Servisirawe vozila na podru~ju RJ Trebiwe.

II 8. PRIHVATQIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA

Alternativne ponude nisu dozvoqene.

II 9. TRAJAWE UGOVORA ILI ROK IZVR[EWA

Rok izvr{ewa 12 mjeseca po potpisu Ugovora.

III PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNI^KE INFORMACIJE

III 1. IZNOS GARANCIJE ZA PONUDU

Ne traì se.

III 2. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA PONUDU

Ne traì se

III 3. IZNOS GARANCIJE ZA IZVR[EWE UGOVORA

Ne traì se.

III 4. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA IZVR[EWE UGOVORA

Ne traì se.

III 5. USLOVI UÊ[]A - LI^NA SITUACIJA

Da pravno lice nema ograni~ewa po ~lanu 23. Zakona o javnim nabavkama i ~lanu

13. Zakona o javnim preduze}ima.

III 6. USLOVI ZA UÊ[]E - SPOSOBNOST ZA OBAVQAWE PROFESIONALNE

DJELATNOSTI

a) Priloìti kopije originalnih dokumenata koji defini{u organizacioni i/ili pravni

status, tj. izvod iz registracije iz kojeg se vidi mjesto registracije, vlasni~ka struk-

tura i djelatnost.

III 7. USLOVI ZA UÊ[]E - EKONOMSKA I FINANSIJSKA PODOBNOST

Bilans stawa i Bilans uspjeha za 2005. godinu iz kojeg se vidi da firma nije poslovala

sa gubitkom.

IV POSTUPAK

IV 1. VRSTA POSTUPKA

Ugovor se dodjequje putem otvorenog postupka.

IV 2. KRITERIJUMI ZA DODJELU UGOVORA

Ekonomski najpovoqnija ponuda

IV 3. PRIMJENA PREFERENCIJALNOG TRETMANA DOMA]EG

Bi}e primijeweno

IV 4. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE

Tenderska dokumentacija }e biti dostavqena zainteresovanim ponu|a~ima u roku od

tri dana od prijema pisanog zahtjeva sa punim nazivom i adresom ponu|a~a, brojem tele-

fona i telefaksa, poreskim brojem i imenom i prezimenom lica koja }e preuzeti doku-

mentaciju ili naznaku da se dokumentacija dostavi kurirskom ili preporu~enom po{tom.

Uz zahtjev treba priloìti kopiju dokaza o uplati naknade od 58,00 KM za ponu|a~e reg-

istrovane u BiH. Iznos naknade za ponu|a~e registrovane u BiH sadrì PDV. Zahtje-

vi treba da budu dostavqeni po{tom ili telefaksom i primqeni na adresi navedenoj

pod I 2. najkasnije sedam dana prije krajweg datuma odre|enog za podno{ewe ponuda.

Ponu|a~ima }e nakon uplate naknade za tendersku dokumentaciju biti dostavqena pores-

ka faktura u roku od sedam dana od primitka uplate. U slu~aju slawa tenderske doku-

mentacije kurirskom ili preporu~enom po{tom Telekom Srpske ne snosi odgovornost

za gubitak ili ka{wewe u dostavi.

Dokumentacija se moè preuzeti svakim radnim danom u periodu od 16.10.2006. do 13.11.2006.

godine od 7.30 do 15.30 na adresi Naru~ioca navedenu u I 2. Uplate u KM se mogu izvr{iti

na ra~un broj: 56209900004057-60 kod NLB Razvojne Banke a. d. Bawa Luka, a uplate iz

inostranstva u drugoj konvertibilnoj valuti na:

ACCOUNT NO: 540100-4101772902

WITH BANK: NLB RAZVOJNA BANKA AD, BANJA LUKA

SWIFT CODE: RAZBBA22

CORRESPONDENT BANK: DEUTSCHE BANK AG

FRANKFURT AM MAIN

SWIFT CODE: DEUTDEFF

ACCOUNT WITH INSTITUTION: EUR 100-9362807-0000

USD 100-9362807-0005

u korist "Telekoma Srpske# a. d. Bawa Luka sa naznakom: "Tenderska dokumentacija br.

423 - "Servisirawe motornih vozila#.

Dokumentacija }e nakon uplate i na osnovu zahtjeva biti odmah otpremqena kurirskom

ili preporu~enom po{tom, ali u tom slu~aju Naru~ilac ne prihvata odgovornost za gu-

bitak ili ka{wewe u dostavi dokumentacije.

IV 5. ZAHTJEVI U POGLEDU JEZIKA PONUDE

Ponuda i svi dokumenti i korespondencija u vezi sa ponudom koje ponu|a~ i ugovorni

organ razmijene bi}e na jednom od slu`benih jezika u BiH.

IV 6. ROK ZA PRIJEM PONUDA

U obzir }e se uzeti ponude koje budu primqene na adresi navedenoj kao u I 2. do 11 ~aso-

va 16.11.2006. godine.

Ponude koje stignu nakon ovog roka ne}e se uzeti u razmatrawe i bi}e vra}ene ponu|a~u

neotvorene.

IV 7. MINIMALNI ROK VA@EWA PONUDE KOJI JE PONU\A^ DU@AN DA

OBEZBIJEDI

Ponude treba da ostanu validne u periodu od 60 ({ezdeset) kalendarskih dana nakon

krajweg roka za podno{ewe ponuda.

IV 8. DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA

Otvarawe ponuda obavi}e se dana 16.11.2006. godine sa po~etkom u 11.15 u kancelariji

broj 15, Direkcije za nabavku i magacinsko poslovawe u Bawoj Luci, ul. Vuka Karaxi}a

br. 6

V DODATNE INFORMACIJE

Zainteresovani ponu|a~i mogu pregledati tendersku dokumentaciju prije otkupa na

adresi navedenoj pod I 2.

Ponude mogu dostaviti samo oni ponu|a~i koji otkupe tendersku dokumentaciju.

BOSNA I HERCEGOVINA

REPUBLIKA SRPSKA

TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE AD BAWA LUKA

U skladu sa ~lanom 19. i 20. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH#, broj 49/04) i ~lana 56 Statuta "Telekomunikacije Republike Srpske#

a. d. Bawa Luka, objavquje:

OBAVJE[TEWE O NABAVCI BR. 423

SERVISIRAWE MOTORNIH VOZILA


7
















vija~a.





dionice - 25:22.








li do kraja 25:22.












tovima 2:1.










problema.

¥ T. NIKOLI]



PREMIJER LIGA BiH ZA ODBOJKA[ICE KOLO3.







SETOVI: 25:22, 22:25, 21:25, 17:25.

RADNIK DRINA1:3






Vi{egrada 1:3.
































PORAZ PO NAVICI







SETOVI: 25:20, 21:25, 16:25, 22:25.






pu doma}ina sa 3:2.












korist.





















Drama u pet setova







vi}.

SETOVI: 20:25, 23:25, 26:24, 25:17, 19:21.

KAKAW QUBIWE2:3






- 3:0.

Prvotimke Je-

dinstvo Mobi'S za

ne{to vi{e od jed-

nog ~asa igre, pro-

sto su oduvale bi-

jeqinske odbojka-

{ice.

¥ S. G.






ni set - 0:3.










le kraju. ¥ V. B.

Katastrofa Modri~e


i Niki} (Br~ko)



Pani}.




SETOVI: 9:25, 22:15, 19:25.

MODRI^A IMZIT0:3

MODRI^A - Aktuelni



















15:12. ¥ V. B.

@estok otpor Br~aka









SETOVI: 25:27, 20:25, 25:21, 25:19, 15:12.



lige


Stigao Koji}

ZVORNIK - Odbojka{i










biji i Crnoj Gori.









je Sa{a Koji}.




















pobjeda





JEDINSTVO MOBI'S:




Stevi} A. Markovi}.

RADNIK BIJEQINA





SETOVI: 25:13, 25:13, 25:16.

3

0

JEDINSTVO M.

RADNIK BP

TABELA

1. Qubiwe 3 3 0 9:3 8

2. Drina 3 3 0 9:4 8

3. Modri~a O. 3 3 0 9:5 7

4. Napredak 3 2 1 7:3 6

5.Br~ko-J. 3 1 2 6:7 4

6. Kakaw 3 1 2 7:8 4

7. Radnik 3 1 2 5:7 3

8. Gradina 3 1 2 3:6 3

9. Bosna 3 0 3 3:9 1

10. "7. Lukavac#3 0 3 3:9 1

TABELA

1. Jedinstvo M. 3 3 0 9:1 9

2. Imzit 3 3 0 9:1 9

3. Igman 3 3 0 9:2 8

4. Polo 3 3 0 9:2 8

5. Radnik BP 3 2 1 6:6 5

6. HE na Drini 3 1 2 3:7 3

7. Gacko 3 0 3 4:9 1

8. Kula 3 0 3 4:9 1

9. Jelovica 3 0 3 2:9 1

10. Modri~a 3 0 3 0:9 0

IDU]E KOLO









tima.

REZULTATI

BIJEQINA: Radnik -







we 2:3.

REZULTATI








IDU]E KOLO





Gacko - Modri~a.


7


Na osnovu ~lana 12. Pravilnika o izvje{tavawu i objavqivawu informacija od strane

emitenta hartija od vrednosti ("Slu`beni glasnik RS# br. 56/03, 34/04. i 29/06), EMI-

TENT: Akcionarsko dru{tvo "Bawalu~ka pivara# Bawa Luka, registrovan kod Os-

novnog suda u Bawoj Luci re{ewem broj U/I-143/2003. od 19.2.2003. godine u registarskom

ulo{ku br. I-29-00; oznaka i reg. br. kod Komisije za hartije od vrednosti RS: 04-491-

28/03.; oznaka u Centralnom registru hartija od vrednosti RS: 06-27/03, daje sqede}e

OBAVJE[TEWE

O POVE]AWU OSNOVNOG KAPITALA

NOVIM ULOZIMA U NOVCU

Akcionarsko dru{tvo "Bawalu~ka pivara# Bawa Luka pove}alo je osnovni kapital ~etvr-

tom emisijom akcija zatvorenom ponudom, unaprijed poznatom kupcu. Emitovano je

17.500.000 prioritetnih, participativno kumulativnih akcija, bez prava glasa, zam-

jenqivih za obi~ne akcije, nominalne vrijednosti 1,00 KM po akciji.

Akcije su prodate kupcu, Altima UK Value Investments Limited, Georg Town, Grand Cay-man, Cayman Islands, po cijeni od 1,20 KM po akciji, ili za ukupan iznos od 21.000.000,00

KM. Kupac je postao vlasnik 17.500.000 akcija, a 3.500.000,00 KM predstavqa emisionu

premiju. Uplata akcija u cijelosti je izvr{ena u novcu.

Na ovaj na~in, osnovni kapital dru{tva pove}an je sa 47.696.303,00 KM za iznos od

17.500.000,00 KM i nakon pove}awa iznosi 65.196.303,00 KM.

Strano ulagawe registrovano je kod Ministarstva vawske trgovine i ekonomskih odnosa

BiH, rje{ewem br. 02-2-19-9998/06. od 22.9.2006. godine.

Pove}awe osnovnog kapitala novim ulozima u novcu, iz 4. emisije akcija zatvorenom

ponudom unaprijed poznatom kupcu, registrovano je kod Osnovnog suda u Bawoj Luci,

rje{ewem br. 071-0-Reg-06-001769 od 28.9.2006. godine.

Akcije IV emisije registrovane su na ra~unu emitenta kod Centralnog registra har-

tija od vrednosti RS i vlasni~kom ra~unu novog akcionara, dana 5.10.2006. godine, pre-

ma Obavje{tewu Centralnog registra br. 06-27/03. od 5.10.2006. godine.

Broj: 2030/2006. Direktor,

Dana: 9.10.2006. NICHOLAS PENNY

AD "VEZIONICA# U STEÂJU

ZVORNIK

Broj: 564

Datum: 12.10.2006. god.

Na osnovu ~l. 25, stav 1, ~l. 61 i 101. Zakona o ste~ajnom postupku, te ~l. 82, 89 i 90. Zakona o izvr{nom

postupku i Odluke Odbora povjerilaca o prodaji br. 563 od 12.10.2006. godine, ste~ajni upravnik AD

"Vezionica# u ste~aju, Zvornik, raspisuje

OGLAS

O PRODAJI NEKRETNINA I OPREME USMENIM JAVNIM NADMETAWEM

I - NEKRETNINE

1. Objekat "RESTORANA# sa zemqi{tem pod zgradom i za redovnu upotrebu,

ukupne povr{ine 5.932 mŸ po cijeni od 450.250,00 KM

2. Objekat "DORADE# sa zemqi{tem pod zgradom i za redovnu upotrebu,

ukupne povr{ine 7.514 mŸ po cijeni od 381.690,00 KM

3. Objekat "UPRAVNA ZGRADA# (prizemqe + dva sprata sa prodavnicom

i portirnicom) ukupne povr{ine 3.613 mŸ, kojoj pripada i objekat

"VEZIONICE II# u povr{ini od 1.818 mŸ, sa zemqi{tem za redovnu

upotrebu u povr{ini od 471 mŸ, a sve po cijeni od 754.285,00 KM

4. Objekat "VEZIONICA I# u povr{ini od 864 mŸ, sa zemqi{tem

za redovnu upotrebu u povr{ini od 986 mŸ po cijeni od 130.600,00 KM

5. Objekat "VEZIONICA III# u povr{ini od 360 mŸ, sa zemqi{tem

za redovnu upotrebu u povr{ini od 3.261 mŸ po cijeni od 101.470,00 KM

6. Objekti "Vezionice# u Srebrenici, u povr{ini od 1.528 mŸ

(proizvodne hale, kotlovnica, garaà i trafo-stanica) sa zemqi{tem

pod zgradom i za redovnu upotrebu povr{ine 4.580 mŸ u paketu po cijeni od 562.534,00 KM

II - OPREMA

1. Kotao "KIRKA#, tip UP 250 kom. 1 50.400,00 KM

2. Ma{ina Overlovka Mauzer specijal kom. 3 945,00 KM/1 kom.

3. Ma{ina UNION za paspul. br. 025373 kom. 1 630,00 KM

4. Ma{ina {teperica Pfaff kom. 5 568,60 KM/1 kom.

5. Singer Perforator model PG WV br. 2136 kom. 1 126,00 KM

6. Ma{ina NECHI kom. 1 315,00 KM

7. Ma{ina Durkop kom. 4 568,60 KM/1 kom

8. Ma{ina Barato, f. br. 1582220 (neispravna) kom. 1 63,00 KM

9. Ma{ina za vez ZANGS 12 glava (neispravna) kom. 1 3.150,00 KM

10. Kotli} za paru sa 2 pegle kom. 2 189,00 KM/1 kom.

11. Sto za peglawe kom. 2 126,00 KM/1 kom.

12. Ma{ina Perfekta motalica za traku f. br. 783049 kom. 1 94,50 KM

13. Ma{ina Bernina (neispravna) kom. 2 315,00 KM/1 kom.

14. Ma{ina Bernina (ispravna) kom. 4 568,60 KM/1 kom.

15. Festonka (neispravna) kom. 1 630,00 KM

16. Festonka (ispravna) kom. 3 945,00 KM/1 kom.

17. Overlovka Mauzer specijal kom. 2 693,00 KM/1 kom.

18. Perfekta za sje~ewe traka kom. 3 315,00 KM/1 kom.

19. Garderobni ormari (metalni) kom. 329 20,00 KM/1 kom.

21. Metalne stalaè - u paketu - po cijeni od 80.000,00 KM

22. Oprema u "Vezionici# Srebrenica - u paketu - po cijeni od 35.820,00 KM

Usmeno javno nadmetawe odrà}e se 30.10.2006. godine sa po~etkom u 12 ~asova po redoslijedu objavqenom

u oglasu, izuzev NEKRETNINA u Srebrenici pod ta~kom 6 i OPREME pod ta~kom 22 javno nadmetawe

}e se odràti 15.11.2006. godine sa po~etkom u 12 ~asova u prostorijama upravne zgrade AD "Vezion-

ica# u ste~aju Zvornik.

Prodaja se vr{i u vi|enom stawu i isto se moè pogledati svakog radnog dana od 8 do 14 ~asova.

Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja do 15 minuta prije zakazanog termina prodaje

dostave dokaz o uplati od 10.000,00 KM za nekretnine i 10% od vrijednosti po~etne cijene za ostale

predmete prodaje.

Uplata se moè izvr{iti na broj ìro ra~una 5510280000728340 kod Nove bawalu~ke banke AD

B. Luka, filijala Zvornik ili na blagajni preduze}a.

Na~in i rok pla}awa kupoprodajne cijene regulisa}e se ugovorom.

Kupcu prodajnog predmeta prizna}e se u~e{}e u kupoprodajnu cijenu kupqenog predmeta.

Nakon uplate kupoprodajne cijene, izvr{i}e se predaja prodajnog predmeta kupcu.

Porez i sve ostale tro{kove snosi}e kupac.

Za dodatne informacije kontakt telefoni: 056/260-501 ili 065/521-155.

STEÂJNI UPRAVNIK

Stojan Jovi}, dipl. ek

"Cepter komerc banka# AD Bawa Luka, objavquje javni poziv svim zaintereso-

vanim kupcima za

KUPOVINU

Nekretnina upisanim u KKW uloàk broj: 600/4 K.O. - Dervi{i, k.~. broj: 789/2

({to u naravi ~ini izgra|enu stambenu zgradu, pov. 80 mŸ, pomo}nu zgradu i garaù,

pov. 49 mŸ);

i

nekretnina upisanim u KKW. uloàk broj: 606/2 K.O. - Prije~ani, k.~. broj: 71

({uma, pov. 165 mŸ i livada, pov. 5.783 mŸ), k.~. broj: 123 (wiva, pov. 6.902 mŸ i wi-

va, pov. 603 mŸ), k.~. broj: 124 (pa{wak, pov. 801 mŸ), k.~. broj: 408 (vo}wak, pov.

982 mŸ), k.~. broj: 546 (wiva, pov. 2.644 mŸ) k.~. broj: 738 ({uma, pov. 170 mŸ), k.~.

broj: 739 (vo}wak, pov. 3.904 mŸ i poslovna zgrada u privredi, pov. 220 mŸ), k.~.

broj: 740/1 (vo}wak, pov. 370 mŸ), k.~. broj: 740/2 (dvori{te, pov. 302 mŸ, stambe-

na zgrada, pov. 72 mŸ i pomo}na zgrada, pov. 24 mŸ), k.~. broj: 740/3 (nekategorisan

put, pov. 135 mŸ), k.~. broj: 741 (vo}wak, pov. 818 mŸ, zemqi{te uz privrednu zgradu,

pov. 500 mŸ i poslovna zgrada u privredi, pov. 113 mŸ), k.~. broj: 976/8 ({uma, pov.

2.349 mŸ), k.~. broj: 983/10 (pa{wak, pov. 1.727 mŸ), k.~. broj: 984/3 ({uma, pov. 5.420

mŸ) i k.~. broj: 984/11 ({uma, pov. 770 mŸ);

vlasni{tvo i posjed Banke.

Ponude zainteresovanih lica primaju se svakim radnim danom u periodu od 8

do 16 ~asova u prostorijama Banke u ulici Jevrejska bb.

Kupac predmetnih nekretnina je duàn platiti porez na promet, kao i tro{kove

prenosa vlasni{tva u zemqi{nim kwigama. Pravo prijave i u~e{}a za kupov-

inu predmetnih nekretnina imaju sva pravna i fizi~ka lica sa teritorije BiH.

Sva zainteresovana lica mogu razgledati predmet prodaje na licu mjesta u

Dervi{ima i Prije~anima.

Za sve informacije moète se obratiti na adresu: ulica Jevrejska bb, Bawa

Luka ili na telefon 051/241-160, 051/241-152, 051/241-100, 051/241-189.

Cepter komerc banka AD

Bawa Luka

Slatinska 8, 78000 Bawa Luka / Bosna i Hercegovina, Republika Srpska

Tel: + 387 51 33 41 00; Faks: + 387 51 30 06 24

Upisani i upla}eni osnovni kapital 65 196 303 KM; Osnovni sud Bawa Luka; Reg. uloàk br. 1-29-00;

Mati~ni broj: 1041886; PIB: 400942290007

Hypo Alpe Adria bank: 552-000-00005054-33; Razvojna banka Jugoisto~ne Evrope: 562-099-00012570-32

U prostorijama Doma u~enika

"Glas komuna#

Stefana Prvovjen~anog 2

Telefon-faks:

053/226-853, 065/643-844

E-mail: glaskomuna@spinter. net.

OBAVJE[TEWE


komercijalne oglase, reklamne

poruke, obavje{tewa o smrti

i pomenima za dnevni list

"Glas Srpske# u Doboju moète

predati Redakciji lista

"Glas komuna# dobojskog regiona,

svakog dana od 8 do 15 ~asova.

UU DD OO BB OO JJ UU


8

a) Vi{i stru~ni saradnik za revizorske poslove - 1 izvr{ilac u Kancelariji glavnog in-

ternog revizora Centralne kancelarije Centralne banke Bosne i Hercegovine u Saraje-

vu,

b) Vi{i stru~ni saradnik za poslove publikacija i planirawa - 1 izvr{ilac u Slu`bi za

publikacije i biblioteku Odjeqewa za ekonomska istraìvawa, statistiku i publikaci-

je Sektora za ekonomska istraìvawa, statistiku i evropske integracije Centralne kance-

larije Centralne banke Bosne i Hercegovine u Sarajevu,

c) Vi{i stru~ni saradnik za devizne operacije i platni promet - 1 izvr{ilac u Slu`bi

"Back office# Odjeqewa za bankarstvo Sektora za bankovne usluge Centralne kancelarije

Centralne banke Bosne i Hercegovine u Sarajevu,

d) Vi{i stru~ni saradnik za administraciju sistema - 1 izvr{ilac u Slu`bi za ra~unarsku

mreù Odjeqewa za informacionu tehnologiju Sektora za administraciju i finansije Cen-

tralne kancelarije Centralne banke Bosne i Hercegovine u Sarajevu,

e) Vi{i stru~ni saradnik za bankarstvo - 1 izvr{ilac u Slu`bi za bankarstvo Centralne

banke Bosne i Hercegovine - Glavne jedinice Sarajevo,

f) Samostalni referent za sigurnost - 1 izvr{ilac u Slu`bi za sigurnost Glavne banke

Republike Srpske Centralne banke BiH u Bawoj Luci.

Posebni uslovi za prijem u radni odnos su:

pod a) VSS, VII stepen - elektrotehni~ki ili drugi fakultet informati~kog smjera, 2 go-

dine radnog iskustva na informati~kim poslovima bankarske struke ili sli~nim poslovi-

ma, dobro poznavawe engleskog jezika,

pod b) VSS, VII stepen - ekonomski fakultet, 2 godine radnog iskustva na istim ili sli~nim

poslovima, pasivno znawe engleskog jezika, poznavawe rada na ra~unaru,

pod c) VSS, VII stepen - ekonomski fakultet, 2 godine radnog iskustva na poslovima in-

ostranog platnog prometa i poslovima

deviznog kwigovodstva, poznavawe engleskog jezika, poznavawe rada na ra~unaru,

pod d) VSS, VII stepen - fakultet iz oblasti ra~unarskih nauka, 2 godine radnog iskustva

na poslovima sistemskog softvera, aktivno znawe engleskog jezika,

pod e) VSS, VII stepen - ekonomskog smjera, 2 godine radnog iskustva na istim ili sli~nim

poslovima, pasivno znawe engleskog jezika, poznavawe rada na ra~unaru (Word i Excel),

pod f) SSS, IV stepen - elektrotehni~kog smjera, 2 godine radnog iskustva na istim ili

sli~nim poslovima, pasivno znawe engleskog jezika, poznavawe rada na ra~unaru (Word i

Excel), sertifikat za obavqawe poslova fizi~ke za{tite, poloèn ispit za protivpoàr-

nu za{titu.

Kratak opis zadataka i obaveza:

pod a) U~estvuje u pripremi i izvo|ewu revizije pojedinih organizacionih jedinica Cen-

tralne banke s posebnim naglaskom na reviziju IT sistema; Obavqa kontrolu, pristup, sig-

urnost i integritet IT informacija u IT sistemu; Pomaè u toku obavqawa revizija;

U~estvuje na izradi aplikacijskih rje{ewa za potrebe Kancelarije; U~estvuje na izradi

aplikacijskih rje{ewa za izradu mape rizika; Obavqa i druge poslove po nalogu nadre|enog

slu`benika.

pod b) U~estvuje u izradi Pravilnika o planirawu; U~estvuje u izradi Uputstva za izradu

Plana rada Centralne banke i izra|uje Plan rada Centralne banke i Plan poslovawa Cen-

tralne banke; U~estvuje u izradi Izvje{taja o izvr{ewu Plana rada i Plana poslovawa

Centralne banke (polugodi{wi i godi{wi); îni dostupnim organizacionim jedinicama

Centralne banke kona~ne tekstove svih pojedina~nih planova prema Metodologiji plani-

rawa Centralne banke; Obavqa po potrebi poslove na obradi statisti~kih podataka i os-

talih poslova po nalogu koordinatora; Obavqa i druge poslove po nalogu nadre|enog

slu`benika.

pod c) Obavqa poslove formalne i su{tinske kontrole koji se odnose na platne naloge

depozitnih i buxetskih ra~una; Obavqa kontrolu evidentirawa promjena na svim inve-

stiranim sredstvima (depoziti, vrijednosni papiri, vlastita i sredstva deponenata), obr-

nute repo transakcije) i ispostavqawe kwigovodstvenih naloga; Obavqa kontrolu obra~unate

kamate i provizije po zakqu~enim agentskim ugovorima; Obavqa kontrolu obra~una ka-

mate na sredstva investirana u depozite; Obavqa usagla{avawe kwigovodstvenog stawa sa

izvodima ino-banaka; Obavqa i druge poslove po nalogu nadre|enog slu`benika.

pod d) Instalira, odràva i pravi unapre|ewa operativnih sistema na serverima i komu-

nikacionim ure|ajima; Bavi se odràvawem elektronske po{te, servera na sistemu i ko-

munikacionih ure|aja; Kreira i aùrira korisnike na domeni i vodi ra~una o wihovim

pravima; Obavqa centralno inventurisawe korisni~kih ma{ina, wihovih komponenti,

komunikacionih ure|aja i veza; Preventivno otklawa probleme performansi, dostupnos-

ti ure|aja na sistemu; Bavi se istraìvawem, testirawem, planirawem, predlagawem i im-

plementacijom novih ili unapre|ewem postoje}ih ure|aja i programa za administraciju

sistema; Obavqa i druge poslove po nalogu nadre|enog slu`benika.

pod e) Prima, kontroli{e i realizuje zahtjeve za kupovinu i prodaju KM i kupovinu i pro-

daju efektive za devizu; Obavqa poslove vezane za KM ra~une deponenata Glavne jedinice;

Obavqa poslove vezane za posebne ra~une rezervi komercijalnih banaka; Izra|uje izv-

je{taje o obavqenim transakcijama i dostavqa ih nadle`nim organizacionim jedinicama

Centralne kancelarije; Sara|uje sa organizacionim jedinicama glavnih jedinica i Cen-

tralne kancelarije oko realizacije poslova iz svog domena i kontaktira sa bankama i de-

ponentima; Obavqa i druge poslove po nalogu nadre|enog slu`benika,

pod f) Izvr{ava zadatke i obaveze o provo|ewu mjera sigurnosti u objektu u skladu sa ak-

tima iz oblasti sigurnosti; Radi na poslovima sistema video-nadzora kao i na ostalim

poslovima tehni~ke sigurnosti u kontrolnoj sobi (nadzor monitora i signala); Izlista-

va i arhivira video-zapise i vodi sve potrebne evidencije u skladu sa aktima iz oblasti

sigurnosti; Odgovoran je za provo|ewe poslova za{tite od poàra; Po potrebi obavqa

poslove fizi~ke sigurnosti i poslove kontradiverzione za{tite; Obavqa i druge poslove

po nalogu nadre|enog slu`benika.

Op{ti uslovi za prijem u radni odnos propisani ~lanom 10. Zakona o radu u institucija-

ma Bosne i Hercegovine:

- da ima navr{enih 18 godina ìvota;

- da je dràvqanin Bosne i Hercegovine, {to se dokazuje uvjerewem, ne starijim od {est

mjeseci;

- da protiv wega nije pokrenut krivi~ni postupak za krivi~no djelo za koje je predvi|ena

kazna zatvora tri i vi{e godina ili da mu nije izre~ena zatvorska kazna za krivi~no dje-

lo u~iweno s umi{qajem u skladu sa krivi~nim zakonima u Bosni i Hercegovini;

- da nije obuhva}en odredbom ~lana IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine;

- da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za obavqawe poslova radnog mjesta na koje se prijavio.

Napomena: Ne moè se primiti u radni odnos niti biti u radnom odnosu lice koje u mjes-

tu ìvqewa obavqa samostalnu profesionalnu djelatnost, odnosno koje ima zanatsku rad-

wu ili vlastitu firmu.

* * *

Prijava na javni oglas dostavqa se na propisanom obrascu za prijavu koji je dostupan na

web stranici Centralne banke Bosne i Hercegovine, www.cbbh.ba, a moè se dobiti rad-

nim danima u prostorijama organizacionih jedinica Centralne banke Bosne i Hercegovine

u Sarajevu, Mostaru, Bawoj Luci, Palama i Br~kom u periodu od 10 do 12 ~asova.

Uz obrazac prijave na javni oglas, popuwen na jednom od slu`benih jezika Bosne i Herce-

govine, kandidati su obavezni priloìti neovjerene fotokopije dokaza o ispuwavawu

op{tih i posebnih uslova (izuzev qekarskog uvjerewa), koje se kandidatima ne}e vra}ati

i to: izvod iz mati~ne kwige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), uvjerewe o dràvqanstvu

(ne starije od 6 mjeseci), uvjerewe da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne

starije od 3 mjeseca), izjava da kandidat nije obuhva}en odredbom ~lana IX stav 1. Ustava

Bosne i Hercegovine ovjerena od strane nadle`nog organa, dokaz o zavr{enom obrazovawu,

dokaz o traènom znawu engleskog jezika i dokaz o poznavawu rada na ra~unaru ukoliko je

poseban uslov, kao i sertfikate i druge dokaze kojim se dokazuje ispuwavawe ostalih poseb-

nih uslova.

Dokumentacija na stranim jezicima mora biti prevedena od strane stalnog sudskog tuma~a

na jedan od slu`benih jezika Bosne i Hercegovine.

Neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe i odbacuju se.

Popuweni obrazac prijave i sve traène dokumente treba dostaviti najkasnije deset (10)

dana od dana objavqivawa javnog oglasa, putem po{te preporu~eno ili li~no na adresu:

Centralna banka Bosne i Hercegovine

Slu`ba za kadrovske poslove

Ul. Mar{ala Tita br. 25, 71 000 Sarajevo

Izbor kandidata }e se vr{iti prema procedurama Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Kandidati se mole da ne dostavqaju originale, jer se priloèna dokumentacija ne}e vra}ati.

Od izabranog kandidata }e se zahtijevati dostavqawe originalnih dokaza o ispuwavawu

op{tih i posebnih uslova, kao i drugih dokumenata potrebnih za zasnivawe radnog odnosa,

te eventualna nostrifikacija diplome/svjedo~anstva u skladu sa propisima. Izabrani kan-

didat }e biti duàn dostaviti qekarsko uvjerewe o zdravstvenoj sposobnosti.

Ovaj javni oglas }e biti objavqen u dnevnim listovima "Dnevni avaz#, "Glas Srpske# i "Dnevni

list#, kao i na web stranici Centralne banke Bosne i Hercegovine www.cbbh.ba.

Centralna kancelarija CBBiH Centrala Tel: (++387 33) 66 36 30, 66 37 16, 27 81 00; Faks: (++387 33) 27 82 99

REPUBLIKA SRPSKA

SREDWO[KOLSKI CENTAR

"LAZAR \UKI]# RIBNIK

Broj: 520/06.

Datum, 26.9.2006. godine

Na osnovu ~lana 114. i ~lana 52. Zakona o sredwoj {koli "Sl. glasnik RS#, 29.4.2004. direktor

Sredwo{kolskog centra "Lazar \uki}# Ribnik raspisuje

KONKURS

ZA UPIS VANREDNIH UÊNIKA U [KOLSKOJ 2006/07. GODINI

STRUKA

1. [umarstvo i obrada drveta

2. Ma{instvo i obrada metala

Z. Elektrotehnika

4. Gimnazija - op{ti smjer

5. Ugostiteqstvo i turizam

Uslovi:

1. Zavr{ena osnovna (VIII - IX)

2. Potvrda od zavoda za zapo{qavawe

3. Potvrda od firme o stalnom radnom odnosu

4. Izvod iz mati~ne kwige ro|enih

5. Za prekvalifikaciju-dokvalifikaciju

/svjedo~anstva prethodnih razreda/

Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavqivawa. Dokumenta slati na adresu S[C "Lazar \uki}#

Ribnik.DIREKTOR

U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 4. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Sl. glas-

nik RS# br. 64/02 - II dio), "SCAI-ADAPTER# DOO, MAJKE JUGOVI]A BB, BROD,

MB: 01992490 objavquje:

OBAVJE[TEWE

O STICAWU AKCIJA

"ADAPTER# AD BROD, MAJKE JUGOVI]A BB, na osnovu kojih nastaje obaveza ob-

javqivawa ponude za preuzimawe svih akcija sa pravom glasa na kojima nije zasnovan teret.

Datum sticawa akcija je 15.9.2006. godine.

"SCAI-ADAPTER# DOO, MB: 01992490, Majke Jugovi}a bb, Brod, koji je vlasnik 4056803

akcija emitenta "ADAPTER# AD Brod lokalne oznake ADAP-R-A, pojedina~ne nomi-

nalne vrijednosti 1 KM, {to predstavqa 4056803 glasova u akcionarskoj skup{tini emi-

tenta ili 84,7370% od ukupnog broja glasova.

Izjavqujemo ovim putem da }emo ponudu za preuzimawe objaviti u roku i pod uslovima i

na na~in koji je propisan Zakonom o preuzimawu akcionarskih dru{tava.

PONUDILAC:

"SCAI-ADAPTER#

Zastupan po ZEPTER BROKER

CENTRALNA BANKA

BOSNE I HERCEGOVINE

CENTRALNA BANKA

BOSNE I HERCEGOVINE

Mar{ala Tita 25, 71000 Sarajevo

JAVNI OGLAS

za prijem slu`benika u radni odnos na neodre|eno vrijeme na radna mjesta


9

6.00 Ru`na Beti, serija

7.00 Jutarwi program

8.55 Vijesti

9.00 Jagodica Bobica,

crtani film

9.30 Ar~i

10.00 Meklodove k}erke,

serija

11.00 Zemqa strasti, serija

11.55 Vijesti

12.00 Bablboj, film

14.00 O~ajne doma}ice,

serija

14.55 Vijesti

15.00 Poligraf 7

16.00 Ru`na Beti, serija

17.00 Vijesti

17.05 Radni dan

17.30 Svi vole Rejmonda,

serija


serija

19.00 Vijesti

19.30 Muzika

19.50 Sport centar


21.00 Dosije, politi~ki

magazin


serija

23.00 Vijesti

23.15 Sport centar

23.20 Izgubqeni, serija

00.20 Tre}a smjena, serija

1.00 Horoskop

1.10 Film

- Bablboj, film

- Vijesti

- Radni dan

- Svi vole Rejmonda


8.30 Profesionalac, film

10.00 Novosti

10.05 Misterije KGB-a

10.55 Portal

11.00 Zavodnici, serija

11.45 Horoskop

12.00 Novosti

12.05 Herkul Poaro, film

13.35 Boèn

14.00 Novosti

14.05 Jelena, serija

14.35 Muzika

14.50 Horoskop

15.00 Diplomci, serija

15.35 Crtani film

15.55 Novosti

16.05 Ke{olovac, kviz

17.10 Svijet danas

17.50 Hrana i vino

18.00 Novosti

18.10 Jelena, serija

19.00 Sport fle{

19.30 BN Monitor

20.10 Zavodnici, serija

21.00 BN koktel

22.30 Pregled dana

23.00 Glas Amerike

23.30 Misterije KGB

00.00 Ke{olovac

1.00 Pregled utakmica

francuske lige

u fudbalu

7.00 Crtani film

7.20 Siti

7.30 Sarajevo na liniji

7.40 Mejd in Bawa Luka

7.50 Kladionice

8.00 Peregrina, serija

9.00 Balkan net

9.50 Vrijeme

10.00 Sutra za

10.45 Skrivena kamera

10.50 Siti kids

11.00 Ma}eha, serija

11.55 Vrijeme

12.00 Info top

12.05 Veliki brat




13.30 Siti kids

13.50 Info top

14.00 Biraj k}erku, gledaj

majku



15.10 Sportisimo

15.15 Kladionice


15.40 Info top

15.50 Peregrina, serija

16.50 Obi~ni qudi, serija

17.40 Sportisimo

17.50 Kladionice

18.00 Info top

18.15 Vrijeme

18.20 Sutra za

18.30 Lova iz snova, kviz

19.00 Ma}eha, serija

20.00 Agencija za sve

i sva{ta, serija

20.30 Mijewam ènu

21.20 Veliki brat

22.10 Grand parada

23.30 ûvar mira, film



1.50 Sportisimo

1.55 Kladionice

6.55 Jutro s vama

8.30 Hajatovci, program

za djecu

9.00 Jagodica Bobica,

crtani film

9.30 Ar~i


serija


11.40 Vijesti

12.00 Bablboj, film


serija

15.00 Klub

16.00 Hajatovci, program za

djecu

16.25 Ar~i, program za djecu

16.55 Vrijeme

17.00 Vijesti

17.15 Zabavni program


18.00 Ramazanski program

19.00 Vijesti

19.55 Sport centar


20.55 Vrijeme

21.00 Donkafe


serija

23.00 Vijesti

23.15 Sport centar

23.10 Izgubqeni, serija

00.10 Tre}a smjena, serija



2.10 Glas Amerike

2.40 Donkafe

3.30 Top 12

4.30 Ramazanski program

4.55 Vrijeme

5.15 SMS, muzi~ke èqe

9.30 Vijesti

9.35 Top form

10.00 Super Bili, crtani

film

10.10 Mobile

10.20 Plej

11.00 San Trope, serija

12.00 Vijesti

12.05 Predivna ti, serija

13.00 Dobro ve~e, Srbijo

14.00 Sve za qubav, serija

15.00 Ke{olovac, kviz

16.10 Mobile

16.30 Plej

16.45 Super Bili, crtani

film

17.00 Doboj danas, hronika

18.00 San Trope, serija

19.00 Novosti

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Sport kafe

20.10 Sve za qubav, serija

21.00 Od A do [

22.00 Novosti

22.25 Sport kafe

22.40 Odjeqewe za ubistva,

serija

23.30 Kriminal u Rusiji,

serija

6.00 Put za Ejvonli, serija

7.00 Dizawe

9.00 Tre}i kamen od Sunca,

serija

10.00 Vesti B92

10.03 Veliki brat, uìvo

10.30 Pitawa za {ampiona

11.00 Top{op

11.30 Vodi~ za roditeqe

12.00 Vesti B92

12.10 Utisak nedeqe

14.00 Vesti B92

14.10 Buntovnici, serija

15.05 Korak napred

16.00 Vesti B92

16.30 Veliki brat - veliki

mozak

17.30 Glam {pajz

18.00 Veliki vrat, uìvo

18.30 Vesti B92

19.00 Poligraf

19.30 Pitawa za {ampiona

20.00 Timofejev

21.00 B92 istraùje

22.00 Veliki brat

23.00 Vesti B92


0.05 Saut Park


1.20 Na granici mogu}eg,

serija


6.55 Dobro jutro

9.20 Pravi Rodrigo, serija

10.10 Program za djecu

10.15 Puki, drama

10.30 Antologija ìvotiwa,

dok. program

10.55 [kola engleskog

jezika

11.15 Dopisni~ki spomenar

11.45 ôvjek i vrijeme

12.10 Rawena du{a, serija

13.00 Vijesti

13.20 Neprolazna pjesma

14.05 Kad je svijet govorio

arapski, dok. program

14.30 Global


15.15 Puki, drama

15.30 Antologija ìvotiwa,

dok. program

15.55 Muzika

16.15 [kola engleskog

jezika

16.20 ôvjek i vrijeme:

Avdo Xinovi}

16.45 Rawena du{a, serija

17.30 in:Puls

18.30 BH danas

19.00 Vijesti

19.30 Hodoqubqe: Toledo

20.00 Porobxije, serija

21.00 Magazin iz kulture

21.30 Haustori i majstori

22.00 Vijesti

22.30 Ni|e veze

23.30 Vijesti

23.35 Neo~ekivani zlo~in,

film

1.25 Porobxije, serija

2.15 in:Puls

5.35 [kolske tajne, serija

6.20 B'Daman, crtani film

6.40 Medvjedi}i dobrog

srca, crtani film

7.05 Princ iz Bel-Ejra,

serija

7.30 Fifi i cvjetno

dru{tvo, crtani

film

7.40 Sam svoj majstor,

serija

8.05 Pod istim krovom,

serija

8.30 Bra~ne vode, serija

8.55 Rozen, serija

9.20 Sudnica, {ou

10.20 Ekskluziv

11.05 Zabrawena qubav,

serija

11.40 Vijesti

11.45 Veliki brat

12.40 Ma~o mu{karci,

serija

13.35 Za~in ìvota, serija

14.30 [kolske tajne, serija

15.20 Princ iz Bel-Ejra,

serija

15.50 Puna ku}a, serija

16.20 Pod istim krovom,

serija

16.45 Sam svoj majstor,

serija

17.15 Bra~ne vode, serija

17.45 Sudnica, {ou

18.45 Vijesti

19.10 Eksploziv

19.40 Zabrawena qubav,

serija

20.05 Veliki brat

21.00 Zakon bra}e, serija

21.55 Najboqi od najboqih,

film

23.40 Vijesti

23.55 Veliki brat

00.10 CSI, serija

1.00 Zakon bra}e, serija

2.30 FBI: Istraga, serija

3.20 Novi forenzi~ari,

film

6.00 Dobar kom{ija

7.30 Nacionalni dnevnik

8.00 Dobar kom{ija

8.34 Top {op

8.49 Vila Marija, serija

9.42 [ovinisti~ka farsa,

serija

10.29 Mewam ènu

11.20 Dojava


12.10 Tele kviz

12.37 Agencija za sve i

sva{ta, serija

13.03 Siti

13.13 Prijateqi, serija

13.41 Sabrina, film



16.58 Stawe na putevima

17.00 Slomqeno srce, serija

18.47 Crtani film


20.00 Agencija za sve i

sva{ta, serija

20.26 Mewam ènu

21.15 Putnik 57, film

23.00 Ratnik oluje, film

0.45 Siti


serija

6.00 Vesti


8.00 Jutarwi dnevnik


9.00 Vesti

9.07 U zdravom telu

9.20 Kuvati srcem

9.35 Slagalica

10.00 Vesti

10.05 Lov i ribolov: [vedska

- Oblast Blekinge

10.36 Prirodna blaga Rusije:

Volga - [iroke ravnice

i obale

11.05 Vesti

11.10 Mesto zlo~ina, serija

12.00 Dnevnik


8.00 Vijesti

8.15 Kulinarski duel

8.45 Pri~e Nixe Cvr~ka

9.05 Muzika

9.30 Mitovi i legende,

crtani film

10.00 Vijesti

10.05 Pitajte, traìmo

odgovor

10.10 Bona Homo

10.40 Semberci

11.10 Zapawuju}e

11.15 Stars

11.30 Nebesko carstvo,

dok. program

12.00 Vijesti

12.15 Turizam plus

13.00 Doìvotna kazna,

serija

13.30 Godine prolaze,

serija

14.00 Vijesti

14.05 Ah, ta planeta

14.25 Omiqeni gradovi:

Prag

15.30 5. Me|unarodni

festival dje~ijih

pozori{ta,

"Bawaluka 2006#

16.00 Kulinarski duel

16.30 Srpska danas

17.05 ârolija, serija

18.00 Marsupilami,

crtani film

18.30 Aktiva

19.00 Pitajte, traìmo

odgovor

19.05 Stars

19.15 @ene govore

19.30 Dnevnik

20.00 TV Bingo

21.05 Prevrnuta

kolijevka, film

22.35 Info profil

23.10 Sport

23.20 Vrijeme za ubijawe,

film

Nakon nekoliko medicinskih te-

stirawa slavnog ginekologa DR Ed-

gara Hajlija, okru`ni tuìlac za-

po~iwe istragu koja prati privid-

no samoubistvo jedne trudnice. Ka-

da samoubistvo po~iwe da upu}uje

na ubistvo, on poja~ava istragu i

pro{iruje krug osumwi~enih.

Uloge: Enxi Everhart, Xon Ral-

ston ¥

Liland P. Ficxerald

zavr{ava u zatvoru za maloqetnike nakon ubi-

stva mentalno poreme}enog brata biv{e dje-

vojke. Osjetqivi, krhki mladi} suo~en s kon-

stantnim preispitivawem vlastite moralno-

sti, uvjeren je da je ispravno postupio. Ipak,

to ga ne spasava zatvora gdje se zbliàva s u~i-

teqem Perlom. On mu pomaè u sagledavawu

razloga zbog kojih je to po~inio.

Uloge: Don ̂ edl, Rajan Goslin, Kris Klajn, Ke-

vin Spejsi, Xena Maloun ¥

Donald Vuds je liberalni novinar koji sedamdesetih godina u Ju-

`noj Africi po~iwe da prati aktivnosti Stivena Bika, dekla-

risanog borca protiv aparthejda. Vuds i we-

gova supruga Vendi se sprijatequju sa wim.

Na nesre}u, 1977. Biko biva uhap{en i ubi-

jen. Donald je {okiran i zgroèn, ali i ri-

je{en da svijetu otkrije istinu o Biku i we-

govoj borbi protiv represije koju bijelci

vr{e nad ve}inskim crnim stanovni{tvom.

On pi{e kwigu o hrabrom aktivisti, i shva-

ta da moè da je objavi samo van Ju`ne Afri-

ke...

Uloge: Kelvin Klajn, Denzel Vo{ington ¥

K}erka predsjednika Sjediwenih Ameri~kih

Dràva odlazi u javni kolex, nakon {to je

ubijedila porodicu da poha|a nastavu bez

stalnog prisustva tajne slu`be. Vlada prihva-

ta wen zahtjev, ali daje zadatak jednog mla-

dom tajnom agentu da glumi studenta u kole-

xu, kako bi k}erku predsjednika drào na oku.

Me|utim, predsjednikova prva k}erka i agent

se zaqubquju, dok ona ne sazna wegov pravi

identitet...

Uloge: Kejti Holms, Mark Blakas, Ameri Roxers ¥

Xozi je sa 17 godina napustila {kolu i na-

{la se na ulici. Da nije upoznala bogatoga

Tonija Potencu i zaqubila se u wega, pita-

we je kako bi zavr{ila. Osim {to je dese-

tak godina stariji od Xozi, Toni je radoho-

li~ar, a u posqedwe vrijeme i alkoholi~ar.

Iako se vole, wihov brak vi{e nije skladan.

Toni je sve ~e{}e s drugim ènama, a Xozi

je na{la utjehu u zagrqaju privla~nog Xejka Goldena. Ipak, jo{

jednom poku{ava spasiti brak i nagovara Tonija da odu na odmor,

u zaba~enu brvnaru u {umi nedaleko od Los An|elesa.

Uloge: Hali Beri, Piter Grin, Klajv Oven ¥

Ujak Svithart i Nina Veronika pohlepni

su organizatori dobrotvornog koncerta.

Budu}i da ̀ ele da na koncertu nastupi le-

gendarni pjeva~ Xek Fejt, on ubrzo iza|e

iz zatvora. Novinar istraùje doga|awa

oko koncerta, te poku{ava otkriti ko }e

zapravo imati koristi od svega. I dok se

revolucija rasplamsava izvan arene, do-

brotvorni koncert se odràva kako je pla-

nirano.

Uloge: Bob Dilan, Xef Brixis, Penelopi Kruz, Xon Gudman,

Xesika Lang ¥

Usred ju`wa~kog grada Libertija, grupa rasista organizuje se u

vojsku koja sebi za zadatak uzima nemilosrdno ~i{}ewe grada od

svakoga ko nije wihove boje koè. Planiraju silom istjerati sve

crnce, Indijance i Azijce, kako bi tako napravili mjesto za bi-

jelce. Situacija je svakim danom sve bli-

à apsolutnom sukobu, sve dok se u gra-

di}u ne pojavi Tomi Li, koji ne}e dozvo-

liti da wegova porodica bude potjera-

na iz svog doma... Uloge: Filip Ri, Kri-

stofer Mekdonald, \ina Ger{on ¥

Vapaj za slobodom0.15RTS 1

Prevrnuta kolijevka21.05RT RS

Neo~ekivani zlo~in23.35BHT 1

Prva k}erka22.00OBN

Ispod maske0.45NOVA

Bogata{eva èna23.30HRT 2

Najboqi od najboqih21.55RTL

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORUÛJEMO

ponedjeqak, 16. oktobar 2006.PROGRAM

10

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

12.15 Sport plus

12.25 Vreme, stawe na

putevima

12.30 Kuvati srcem

12.45 îkago bolnica, serija

13.30 Tragom Kara|or|a:

Priqe`ni graditeq

14.00 Vesti

14.05 Lisice, serija

14.53 Evronet

15.00 Vesti

15.10 Jednostavan ìvot

16.00 Vesti

16.03 Stiù dolari, serija

17.00 Dnevnik TVNS


putevima

17.25 [ta radite, bre, info

17.40 Beogradska hronika

18.25 Evronet

18.32 Ju-Gi-Oh

19.00 Slagalica


putevima

19.30 Dnevnik

20.00 Stiù dolari, serija

21.00 Jedna pesma-jedna èqa

22.00 Vesti

22.05 Kqu~

23.00 Vesti

23.05 Mesto zlo~ina, serija

0.00 Dnevnik

0.15 Vapaj za slobodom, film

2.50 Kqu~

3.00 Vesti

3.45 Prirodna blaga Rusije:

[iroke ravnice

i obale

4.15 Lov i ribolov: [vedska

- Oblast Blekinge

4.45 îkago bolnica, serija

5.40 TV prodaja

5.50 Verski kalendar

5.56 Javni servis

6.00 Javni servis

6.04 U zdravom telu

6.17 Koncert za dobro

jutro:Del arno bend

6.48 Agroinfo

7.00 Kuvati srcem

7.15 Verski kalendar

7.25 E du}an

7.30 Datum

7.35 Ju-Gi-Oh

8.00 Pri~e [eli Duval

za laku no}

8.25 Vrele gume

9.00 Trezor: Na kraju

Bitefa - Pozori{na

laboratorija Evrope

10.00 Vilin grad, serija

10.25 Put prijateqstva: Sne

àna Deni} Kusce

10.40 Postanak i opstanak

}irilice - }irilica

u rukopisnim

{tampanim kwigama

11.04 Muzi~ki bukvar

11.27 Sne`ni princ

11.53 E du}an

12.00 Promenadni orkestar:

Koncert za violinu

i orkestar

12.25 Datum

12.30 Nevladine organizacije

u zemqama jugoisto~ne

Evrope

13.00 Op{teobrazovni

program

13.30 Strogo poverqivo

14.00 Ulica bez imena, film

15.35 Patagonija:

Nacionalni park

Los Alerses

16.00 Ovo je Srbija

17.30 Superheroji sa ostrva

snova

18.00 Epopeja o crnom zlatu

18.55 Pri~e [eli Duval

za laku no}

19.20 Dobro ve~e, deco

19.30 Stereo

20.00 Fudbal: Pregled

Premijer lige

21.00 Fudbal: Premijer liga,

Fulam - ârlton

23.00 Strogo poverqivo

23.30 Hronika 47. oktobar

skog salona

0.00 Milenijum, serija

0.45 Ulica bez imena, film

2.15 Trezor: Na kraju Bite

fa - Pozori{na labora

torija Evrope

3.15 Fudbal: Premijer liga,

Fulam - ârlton

5.00 Strogo poverqivo:

Invazija na Avganistan

5.30 Stereo

6.40 Klinci s Beverli

Hilsa, crtani film

7.05 Pauer Renxeri, serija

7.30 [aqivi ku}ni video

7.55 @ivot na jezeru, serija


9.30 Vrtlareva k}i, serija

10.20 Vip DJ

11.05 Svi vole Rejmonda,

serija

12.05 Slu~ajni partneri,

serija

13.00 Vijesti

13.25 Sudnica Melani

Vukmirice, {ou

14.30 Vrtlareva k}i, serija


16.20 Rebeka, serija

17.15 Vijesti

17.25 Rebeka, serija

18.15 Sudnica Melani

Vukmirice, {ou

19.15 Dnevnik

20.00 Navy CIS, serija

21.00 @ena iz snova

22.15 Doma}ice, serija

23.10 Vijesti

23.20 Uvod u anatomiju,

serija

00.15 Sajnfeld, serija

00.45 Ispod maske, film

2.25 Crveni tepih

3.20 Izvje{taj Matriks,

serija

4.00 Dnevnik

7.00 Dobro jutro, Hrvatska

9.10 Vila Marija, serija

10.00 Vijesti

10.05 Dan kada je do{ao

talas - no}na mora u

Bangnijangu

11.05 Rije~ i ìvot: Gdje je

izvor korupcije?

12.00 Vijesti

12.30 Protiv vjetra i oluje,

serija

13.15 Radni ru~ak

14.15 Hitna slu`ba, serija

15.00 Vijesti

15.15 Puka, crtani film

15.20 Nora fora

15.50 Eko-zona

16.20 Vijesti

16.35 @ivot uìvo

17.40 Vijesti

17.45 Najslabija karika


19.30 Dnevnik

20.05 Latinica: Reket

21.40 Ludi rimski carevi:

Elagabal, obrazovni

program

22.15 Otvoreno

23.20 Na rubu nauke: Mo}

mantre i tajne zvuka

00.25 Vijesti

00.30 Dobro ugo|eno ve~e:

Portret Edina

Karamazova

1.25 Hitna slu`ba, serija

2.10 Mjesto zlo~ina: Las

Vegas

3.05 Eko-zona

4.05 Ludi rimski carevi:

Elagabal

4.35 Latinica: Reket

5.55 Protiv vjetra i oluje,

serija

8.00 @utokqunac

8.55 Bitka planeta, crtani

film

9.20 Nulti sat

9.35 Na glasu

9.55 Kratki spoj

10.20 U australijskoj divqi

ni, serija

10.45 Vje{tice, crtani

film

11.05 Vje{tice, crtani

film

11.30 Crtani film

11.40 Bili Medison, film

13.10 Vijesti

13.15 Qubav je bol, film

15.00 Las Vegas, serija

15.45 Hrvatska danas

16.00 Vijesti

16.10 Maja: Eko etiketa,

tok {ou

16.45 M.A.S.H., serija

17.10 Alo, alo, serija

17.35 Direkt

18.10 @upanijska panorama

18.30 Vijesti

18.55 Istorijske legende:

Krv boga Sunca, dok.

program

19.45 8 jednostavnih pravi

la, serija

20.10 Mjesto zlo~ina: Las

Vegas, serija

20.55 Luda ku}a, serija

21.35 Vijesti

21.50 Te{ka meta, film

23.30 Bogata{eva èna,

film

1.05 Las Vegas, serija

7.25 Harvi Tun, crtani

film

7.45 Teletabisi

8.00 Krsti}-kruì}, kviz

8.15 Pokemoni

8.35 Memori, kviz

8.45 Ju-Gi-Oh, crtani film

9.10 Mala {kola, kviz

9.20 Ju-Gi-Oh, crtani film

9.45 Vijesti za djecu

9.50 Telesvijet

10.00 Ameri~ka divqina,

dok. program


11.50 TV info

12.00 Osveta, serija

12.55 Telering, tok {ou

13.45 Lude sedamdesete,

serija

14.20 Skoro savr{en, serija

15.10 Telesvijet


16.20 Ekspres TV

16.45 TV info

17.00 Sawa, tok {ou

18.00 Osveta, {ou

18.55 TV info

19.05 Adio pameti

20.00 Mimohod, tok {ou

21.00 Predsjednica, serija

22.00 Prva k}erka, film

23.50 TV info

23.55 Saut Park, serija

00.20 Muzika mog srca, film

2.00 Liberti TV

2.30 Mimohod, tok {ou

3.20 Predsjednica, serija

4.10 Glas Amerike

4.40 Muzi~ki talenti

8.00 Vijesti

8.05 Ba{tovani, serija

8.30 U potrazi za

Bosan

skom piramidom Sunca

9.00 Vijesti

9.05 âsni qudi, serija

10.00 Sagva, crtani film

- U~imo engleski u

Ulici Sezam

- Lutkokaz

10.45 Bog je jedan, serija

11.35 Zabavno-sportski

program

12.00 Dnevnik

12.15 Subotom uve~e a

Segmedinom Srnom,

magazin

13.10 Politi~ki program

14.10 Zvjezdane staze: Voja

xer, serija

14.55 Vijesti

15.05 U svemiru, dok.

program


16.30 Serija

17.00 Federacija danas

17.30 âsni qudi, serija

18.25 Sportsko-zabavni pro

gram

18.45 Hugo

19.10 Sagva, crtani film

19.30 Dnevnik

20.05 60 minuta,

politi~ki magazin

21.10 Monk, serija

22.00 Srce Stoca, dok.

program

22.30 Vijesti

22.45 Centralni zatvor

23.25 Zvjezdane staze:

Vojaxer, serija

00.15 Sportsko-zabavni pro

gram

8.30 Motosport, 9.00 Motociklizam: Velika nagrada Portugalije,

10.00 Motosport: Reli u Turskoj, 10.30 Motociklizam, 11.30 Bici-

klizam: Lombardej, 12.30 Tenis: ATP turnir u Be~u - finale, 13.45

Tenis: VTA turnir u Moskvi - finale, 15.00 Motosport: Reli u Tur-

skoj, 15.30 Snuker: Pot Blek kup, 17.45 Eurogolovi, 18.30 Dropkik

06, 19.30 Motociklizam: Motokros slobodni stil, 21.00 Borila~-

ki sportovi: Klub boraca, 23.15 Eurogolovi, 0.00 Dropkik 06, 1.00

Motosport vikend

6.00 Poker, 8.00 Reklamni spotovi, 8.30 DSF reportaà,

9.00 Dupli pas, 11.00 Reklamni spotovi, 13.30 Hettrik: 2.

liga, 15.00 DSF sportski kviz, 17.30 Bundesliga, 18.30 Bundesliga

aktuelno, 19.45 Hettrik: 2. liga: Keln - Karlsrue, 22.15 Bundesli-

ga - analiza utakmica, 23.30 Bundesliga, 0.00 Sportski klipovi

6.00 Izazov na otpadu: Ledeni trka~i, 6.55 U~inak, 7.50 Qudska |u-

lad, 8.45 Helikopter je ro|en, 9.10 Super gra|evine: Pentagon, 10.05

Atlas kanala Diskaveri, 11.55 Izazov na otpadu, 12.50 U~inak, 13.45

Qudska |ulad, 14.40 Ameri~ki kazino, 15.35 Konstrruisawe najbo-

qeg: Stadion, 16.00 Peta brzina, 17.00 Super gra|evine: Pentagon,

18.00 Vatrogasna stanica, SAD, 19.00 Razotkrivawe mitova, 20.00

Fatalan lov: Ka pu~ini, 21.00 ûdo da sam ìv, 22.00 Anatomija ti-

ma Formule jedan, 23.00 Forenzi~ki detektivi, 0.00 Trauma, 1.00 Sta-

qin - Najve}i diktator, 1.55 FBI dosjei: Smrtonosna trka, 2.50 Ame-

ri~ki kazino, 3.45 Peta brzina, 4.10 Vatrogasna stanica, SAD, 5.05

Fatalan lov: Ka pu~ini

7.45 Pali an|eo, 9.45 Jedina qubav Erika Sigala, 11.45 Ed, 12.45 Pa-

li an|eo, 14.45 Mekleodove k}erke, 15.45 @ivot na delti, 17.30 Je-

dina qubav Erika Sigala, 19.15 Ed, 20.15 Mekleodove k}erke, 21.15

Nikad je nemoj napustiti, 23.15 Odjeqewe, 0.15 Tri sata ujutru, 2.00

Nikad je nemoj napustiti, 3.30 Odjeqewe, 4.15 Tri sata ujutro, 6.00

Vrijeme na vrhu

6.00 Ed, Edd 'n' Eddy, 6.25 Codename: Kids Next Door, 6.50 The Power-

puff Girls, 7.15 Dexter's Laboratory, 7.40 Cramp Twins, 8.00 Johnny Bra-

vo, 8.30 The Grim Adventures of Billy & Mandy, 9.00 Courage The Co-

wardly Dog, 9.30 Ed, Edd 'n' Eddy, 9.45 Spaced Out, 10.10 Dexter's La-

boratory, 10.35 Johnny Bravo, 11.00 Cramp Twins, 11.25 Cow & Chicken,

11.50 I Am Weasel, 12.15 Time Squad, 12.40 Codename: Kids Next Do-

or, 13.05 Johnny Bravo, 13.30 Dexter's Laboratory, 13.55 King Arthur's

Disasters, 14.20 Codename: Kids Next Door, 14.45 Foster's Home For

Imaginary Friends, 15.10 Ed, Edd 'n' Eddy, 15.35 The Life & Times of Ju-

niper Lee, 16.00 Hi Hi Puffy Ami Yumi, 16.25 Cramp Twins, 16.50 The

Powerpuff Girls, 17.15 The Grim Adventures of Billy & Mandy, 17.40 Me-

gas XLR 18.05 Samurai Jack, 18.30 Foster's Home For Imaginary Friends,

18.50 Dexter's Laboratory, 19.05 Johnny Bravo, 19.20 Ed, Edd 'n' Eddy,

19.45 Codename: Kids Next Door, 20.10 The Powerpuff Girls, 20.35 Dex-

ter's Laboratory

6.00 Wake Up Music, 7.10 Pure Adria, 7.30 Wake Up Music, 8.00 Wake Up Music, 10.0

Top 10 - 10, 11.00 DFC, 12.00 Pure Adria, 12.15 Just Music, 13.30 Hot, 14.00 VJ After-

noon , 14.30 Music, 14.40 Pure Adria, 15.20 Music, 15.30 My Own, 16.00 Blok Chart,

17.00 Top 5 - 5, 17.30 Just Music, 18.05 Pure Adria, 18.30 Just Music, 19.30 Hot, 20.00

Super Rock, 21.00 Rock Chart, 22.00 True Life: I'm on the Edge, 23.00 HBB, 0.00 Won-

dershowzen, 1.00 VJ Afterhours

6.00 Ta~no u {est, 7.00 Me|u nama, serija, 7.30 Dobra vremena, lo-

{a vremena, serija, 8.10 Teletrgovina, 8.15 Kupovina uìvo, 9.00

Ta~no u devet, 9.30 Sve je pla}eno, serija, 10.00 Kazneni sud, 11.00

Na{ prvi zajedni~ki stan, 11.30 Moje dijete, 12.00 Ta~no u podne,

13.00 [ou Olivera Gajsena, 14.00 Kazneni sud, 15.00 Porodi~ni sud,

16.00 Sud za maloqetnike, 17.00 Na{ prvi zajedni~ki stan, 17.30 Me-

|u nama, serija, 18.00 Eksploziv, 18.30 Ekskluziv, 18.45 Aktuelno,

19.05 Sve je pla}eno, serija, 19.40 Dobra vremena, lo{a vremena, se-

rija, 20.15 Ko èli biti milioner?, 21.15 Iza re{etaka, serija, 22.15

Ekstra magazin, 23.30 Others trend, 0.00 No}ne vijesti, 0.35 10 do 11,

1.00 Teletrgovina, 1.05 Katjini najteì poslovi, 1.35 Porodi~na

zabava, 2.20 [ou Olivera Gajsena, 3.10 No}ne vijesti, 3.40 Kupovi-

na uìvo, 4.40 Moje dijete

6.00 Suncokreti za Lusiju, 6.55 Okus qubavi, 7.50 Qubav zalu|uje, 8.45

Qubav zalu|uje, 9.40 Okus qubavi, 10.30 Tamni~arka Dora, 11.25 Krpe-

na lutka, 12.20 Trenutak strasti, 13.10 Zemqa èna, 14.05 Kalipso,

15.00 Qubav zalu|uje, 15.55 Tamni~arka Dora, 16.45 Tamni~arka Dora,

17.40 Qubav nije kako se pri~a, 18.35 Suncokreti za Luciju, 19.30 Okus

qubavi, 20.20 Ekomoda, 21.10 Na{ tajni ìvot, 22.05 Tamni~arka Do-

ra, 23.00 Qubav zalu|uje, 23.55 Kalipso, 0.50 Trenutak strasti, 1.40

Okus qubavi, 2.35 Tamni~arka Dora, 3.30 Qubav nije kako se pri~a, 4.20

Trenutak strasti, 5.10 Suncokreti za Lusiju

21.00 Doctor Zhivago (1965), 0.10 Westward the Women (1951), 2.015 A Very Private

Affair (1962), 3.40 Pick a Star (1937), 4.50 The Girl from Missouri (1934)

6.00 Nirnberg: Su|ewe Hermannu Geringu, 7.00 Lov na Hitlerove nau~nike,

8.00 Jezivi trenuci, 9.00 Dan D: Qudi i ma{ine, 10.00 Tajne Biblije: Isusovi

rivali, 11.00 Istrage avionskih nesre}a: Na niti, 12.00 Megagra|evine: Sjever-

nomorski zid, 13.00 Jezivi trenuci, 14.00 Dan D: Qudi i ma{ine, 15.00 Tajne Bi-

blije: Isusovi rivali, 16.00 Izazov velikih ma~aka, 17.00 Stvoreni za ubijawe:

Zasjeda, 18.00 Istraìvawa uz Durasel: Pri~am ti pri~u, 18.30 Sekunda do smr-

ti: Tragedija u Bopalu, 19.00 Jezivi trenuci, 20.00 Sekunde do katastrofe: Po-

plava na brani Stava, 21.00 Egipat: Razotkrivawe tajnih komora, 22.00 Tajne

Biblije: Apokalipsa, 23.00 Istraìvawe planete Zemqe: Napad asteroida, 0.00

Egipat: Razotkrivawe tajnih komora, 1.00 Istraìvawa uz Durasel: Pri~am

ti pri~u, 1.30 Sekunda do smrti: Tragedija u Bopalu, 2.00 Stvoreni za

ubijawe: Zasjeda, 3.00 Jezivi trenuci, 4.00 Sekunde do katastrofe: Po-

plava na brani Stava, 5.00 Tajne Biblije: Isusovi rivali


10.00 Vijesti

10.05 Zajedni~ki talas

12.00 Podnevne vijesti

12.15 Poslije dvanaest

14.05 Svilen konac

16.00 Dnevnik

16.30 Muzi~ka kutija

17.00 Tematikum

19.00 Ve~erwe novosti

19.30 Emisija narodne

muzike

20.00 Vijesti

20.05 Fokus

21.05 Najsvjetlije

stranice umjetni~ke

muzike

22.00 Hronika dana

22.15 Starogradska

sje}awa

23.00 Muzika za laku no}

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 @ivotok

2.00 Hronika dana (r)

2.15 Muzi~ki program

3.05 Najsvjetlije

stranice umjetni~ke

muzike (r)


5.00 Emisija narodne

muzike

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor,

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; I. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Fo~a - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

ponedjeqak, 16. oktobar 2006. PROGRAM

11

PROGRAM RADIJA

REPUBLIKE SRPSKE

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske

broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

6.30 Dobro jutro

6.45 Radio Bi-Bi-Si -

novosti



7.55 Blic aktuelnosti -

vrijeme - mali

oglasi

8.15 Barometar

8.30 Putevi


vrijeme - mali

oglasi

9.05 Prijepodnevni

program

9.15 Barometar


9.45 Privredne novosti


vrijeme - mali

oglasi

10.15 Barometar


10.32 Fon boks


vrijeme - mali

oglasi

11.05 Gradovi


vrijeme - mali

oglasi

12.05 Popodnevni program

12.15 Barometar


12.30 Radio Bi-Bi-Si,

novosti

12.55 Vrijeme - mali

oglasi

13.00 Otvoreni program

13.05 Muzi~ke novosti

13.15 Barometar


13.45 Biznis servis


vrijeme - mali oglasi

14.15 Barometar



vrijeme

15.05 Otvoreni program

15.15 Barometar


15.50 Vrijeme - mali

oglasi

16.00 Radio RFI - novosti

16.30 SMS oglasi

17.00 Provredne novosti

17.10 Klub mladih



18.05 Ve~erwi program




19.30 No}ni program

0.00 Pono}ni program

OSNOVNI SUD U ZVORNIKU

BROJ: 083-0-Su-06-000367

Datum, 12.10.2006. godine

Na osnovu ~lana 30. i 56. Zakona o sudovima Republike Srpske ("Slu`beni glas-

nik RS#; broj: 111/04, 109/05 i 37/06) i ~lana 8. Izmjena i dopuna Pravilnika o un-

utra{woj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Osnovnom sudu u Zvorniku

(broj: 083-0-Su-06-000265), raspisuje se:

KONKURS

za prijem radnika na neodre|eno vrijeme

sa probnim radom od 3 (tri) mjeseca

I 1. Referent za IKT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . izvr{ilac 1.

II Pored op{tih uslova koji se traè po Zakonu o radu, kandidat treba da ispuwa-

va i posebne uslove i to:

- da ima sredwu stru~nu spremu tehni~kog smjera ili prirodno matemati~ko-

ra~unarskog smjera, sa najmawe 1 (jednom) godinom radnog iskustva na poslovima

informacione tehnologije, dobro poznavawe i radno iskustvo WINDOWS,NT/2000/2003, serverskim operativnim sistemima (kao i klijent verzijama), MI-CROSOFORT Exchange i Microsoft Office - paket, poznavawe koncepta mreà

(LAN/WAN) i TCP/IP mre`nog protoka.

III Svi kandidati uz prijavu na konkurs du`ni su priloìti:

- diplomu ili svjedo~anstvo o zavr{enoj {kolskoj spremi,

- uvjerewe o dràvqanstvu,

- rodni list,

- qekarsko uvjerewe,

- uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak i o (ne)osu|ivanosti,

- dokaz o radnom iskustvu,

- sertifikate o ispuwavawu posebnih uslova,

IVSva dokumenta koja se prilaù uz prijavu moraju biti original ili ovjerena fo-

tokopija.

V Rok za podno{ewe prijave sa dokazima o ispuwavawu uslova je 15 dana od dana ob-

javqivawa u dnevnom listu "Glas Srpske#, prijave se mogu poslati putem po{te ili

neposredno predati na adresu Osnovni sud Zvornik, ulica Svetog Save broj 122, sa

naznakom "Prijava za konkurs#.

VI Nakon zavr{enog konkursa sa kandidatima }e se obaviti intervju, a nepotpune

i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

PREDSJEDNIK SUDA

AD "ROMANIJA# SOKOLAC

- U STEÂJU -

SOKOLAC

Komisija za sanaciju havarisanog objekta "Masiva# Tvornice ugra|enog namje{taja u

krugu AD "Romanija# u ste~aju Sokolac objavquje:

OGLAS

za demontaù objekta i opreme putem ponuda (ponovqeni)

A) VRSTA RADOVA

1. Skidawe krova od 2 h AL profil lima sa izolacijom od tervola - povr{ina hale

cca 1000 mŸ.

2. Demontaà ~eli~ne konstrukcije krova i zidova.

3. Demontaà proizvodnih ma{ina za obradu drveta - ukupno 26 komada.

4. Demontaà prate}e opreme, elektroinstalacije, sistema grijawa, sistema opra{ivawa

i dr.

5. Sortirawe i uklawawe demonta`nog materijala i opreme na odre|eno mjesto u

krugu tvornice.

6. Dodatni radovi na ostalim objektima prema potrebi.

B) USLOVI ZA IZVO\AÂ RADOVA

1. Da su pravna lica registrovana za izvo|ewe radova montaè i demontaè indus-

trijsko-gra|evinskih objekata ma{ina i opreme.

2. Da posjeduju neophodna sredstva i stru~ne radnike za izvo|ewe navedenih radova u

potpunosti.

3. Da obezbijede mjere za{tite na radu i za{tite od poàra dok traju radovi uz nad-

zor i saradwu sa davaocem posla, sa mogu}nosti ukqu~ivawa i podizvo|a~a biv{ih

radnika AD "Romanija# Sokolac.

4. Da prihvataju mogu}nost kompenzacije za izvr{ene radove u skladu sa postignutim

dogovorom o roku i na~inu pla}awa, {to }e imati prednost u razmatrawu ponuda.

5. Da se radovi zavr{e do nastupaju}e zimske sezone, u {to kra}em roku.

C) DOSTAVQAWE PONUDA

1. Ponude (propisno ovjerene od ovla{}enog lica) zajedno sa potrebnom dokumentacijom

o ispuwavawu i prihvatawu navedenih uslova dostaviti u zatvorenoj koverti na adresu:

AD "Romanija# - u ste~aju Sokolac, ul. Cara Lazara br. 27, Komisiji za sanaciju ob-

jekta "Masiva# sa naznakom (NE OTVARATI) ili li~no predati na protokol.

2. Oglas ostaje otvoren do 19.10.2006. godine.

3. Sve nepotrebne i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati, a po izboru najpovo-

qnijeg ponu|a~a bi}ete obavije{teni.

D) INFORMACIJE

Zainteresovani ponu|a~i mogu obi}i objekat za vrijeme trajawa oglasa i dobiti

potrebne informacije od ~lanova komisije ili na tel. 444-783.

Ste~ajni upravnik

Stojan Jovi}, dipl. ek.


"ZARUBE@WEFT" SNIMA STAWE - Glas Srpske

Documents

Transcript of "ZARUBE@WEFT" SNIMA STAWE - Glas Srpske