Broj 11.044, cijena 0,8 KM
Bawa Luka Godina LXIII www.glassrpske.com
zz
Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848�
22. i 23. jul 2006.
VLADA SRPSKE TRA@I DA SE KVALITET NAFTNIH DERIVATA KONTROLI[E NA GRANICI
9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1
I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5
PREMIJER Republike Srpske
Milorad Dodik izjavio je u petak u
Bawoj Luci da }e za prodaju Rafi-
nerije nafte
u Brodu, Re-
publika Srp-
ska da dobije
preko 200 mi-
liona dolara,
uz uslov da
kupac preu-
zme dugove i
obaveze inve-
stirawa.
- Svjesni
smo da je Ra-
finerija op-
tere}ena du-
govima, da po-
stoje razni
lobiji koji
`ele da je
uni{te, ali
smo finali-
zovali dvije
alternative
za prodaju, o
~ijim imeni-
ma ne mogu da
govorim, zbog
konkurencije
koja }e odmah
da poku{a to
da osujeti - re-
kao je Dodik.
On je na-
pomenuo da su za privatizaciju zain-
teresovane dvije firme iz Rusije i
po jedna iz Kazahstana i Francuske.
- U pregovore }emo da u|emo, ne
sa trgovcem nafte, ve} sa strate-
{kim partnerom koji ima naftne
izvore, {to je dovoqna garancija da
se mo`e obezbijediti kontinuitet
u proizvodwi - pojasnio je premijer
Dodik.
On je up-
ozorio da po-
stoji rizik
p o t e z a w a
v i t a l n o g
nacional-
nog intere-
sa i za pri-
vatizaciju
ovog strate-
{kog predu-
ze}a, {to samo pokazuje "da je BiH ze-
mqa apsurda# i da "dobrobit svih ni-
je uvijek svima na prvom mjestu#.
U tom kontekstu, vaqa podsjeti-
ti na stav Vlade Republike Srpske
da postoji "poku{aj nadle`nog fe-
deralnog ministarstva da elimini-
{e proizvodwu u Rafineriji nafte
i da je okarakteri{e kao proizvod-
wu koja ne zadovoqava elementarne
uslove koje tra`i Evropska unija#.
- Gorivo sumwivog porijekla i
kvaliteta na teritoriju BiH ulazi
preko grani~nih prelaza, tako da
treba poja~ati kontrolu kvaliteta
na samoj granici. Nije slu~ajno da
svaka etni~ka grupa u BiH tra`i
svoj grani~ni prelaz - istakao je
ministar privrede, energetike i
razvoja Republike Srpske Milan
Jeli}.
Odluka o kontroli kvaliteta
te~nih naftnih goriva BiH done-
sena je u septembru 2002. godine.
Prema informaciji o sprovo|ewu
ove odluke, koju je pripremilo Mi-
nistarstvo privrede, energetike i
razvoja, u BiH je od analiziranih
11.555 uzoraka 181 bio negativan.
Formirawem Inspektorata Re-
publike Srpske po~etkom godine
i imenovawem tri inspektora za
kontrolu goriva, ovaj posao nije
vi{e u nadle`nosti resornog Mi-
nistarstva.
Koliko je analiza goriva unutar
BiH prikazala realno stawe kvali-
teta te~nih naftnih goriva na tr-
`i{tu BiH?
Stav Ministarstva privrede,
energetike i razvoja, koji je podr`a-
la i Vlada Republike Srpske, jeste
da se kontrola te~nih goriva obavqa
u skladu sa Zakonom o kontroli ro-
be pri ulasku u BiH, dakle, u pot-
punosti na granici.
U informaciji je predlo`eno da
se kontrola goriva unutar granica
BiH obavqa na osnovu minimalnog
monitoringa, za koji bi nalog i{ao
direktno iz ministarstva nadle-
`nog za oblast energetike.
¥ D. VRHOVAC - MIHAJLOVI]
RAMPA LO[EM GORIVU
SAD USD 1 1.526821 1.542453 1.556738
V. Britanija GBP 1 2.834162 2.864006 2.894342
[vajcarska CHF 1 1.232009 1.245117 1.258169
Japan JPY 100 1.303488 1.330859 1.356691
Australija AUD 1 1.147685 1.161902 1.174997
Kanada CAD 1 1.340260 1.363233 1.372155
Danska DKK 1 0.258891 0.262176 0.265052
Norve{ka NOK 1 0.243603 0.246544 0.249400
EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830
[vedska SEK 1 0.208873 0.211576 0.213952
Hrvatska HRK 100 26.489584 26.995211 27.488172
Srbija i Crna Gora CSD 100 2.238966 2.349345 2.425546
Slovenija SIT 100 0.799830 0.816153 0.832476
Turska TRY 1 0.954306 0.991649 1.033831
78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343,
SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com
KURSNA
LISTA
Zemlja Oznaka za
devize i efekt.
valutu
Jedinica
za devize
Kupovni
za devize
Srednji
za devize
Prodajni
za devize
Kursevi iz ove liste
primjenjuju se od 24.7.2006. godine
Kursevi u konvertibilnim
markama (BAM)
Postoji rizik potezawa vitalnog nacionalnog interesa
i za privatizaciju brodske Rafinerije, {to samo pokazuje
"
da je BiH zemqa apsurda" i da
"
dobrobit svih nije uvijek svima
na prvom mjestu", upozorio premijer Dodik
Strana 21.
NAJKONTROVERZNIJA UMJETNI^KA DJELA SVIJETA
U SUSRET GODI[WICI
"
GLASA SRPSKE"
Vjeran ~itaocima
"GLAS Srp-
ske# 31. jula obi-
qe`ava 63 godine
od izlaska iz {ta-
mpe prvog broja
lista. Tim povo-
dom, ~lan Pred-
sjedni{tva BiH
iz Republike Srp-
ske Borislav Pa-
ravac izjavio je:
- Bez sumwe,
ve} du`e vrijeme,
a posebno danas, "Glas Srpske# je zna~a-
jan {tampani medij u Republici Srp-
skoj, i me|u vode}im je medijskim ku}a-
ma u BiH. "Glas Srpske# se pokazao i do-
kazao kao nezamjewiv list u pravovre-
menom i objektivnom informisawu gra-
|ana i javnosti, kako u Srpskoj tako i u
BiH. Kroz ure|iva~ku politiku lista
u pro{lim vremenima, a i danas, prepo-
znavala se odgovornost, profesional-
nost i objektivnost u informisawu gra-
|ana i ukupne javnosti.
Prosje~an ~italac, strogi kriti~ar
u oblasti informisawa, pa i odgovara-
ju}e stru~ne agencije u ovoj oblasti,
ocjewuju da je "Glas Srpske# u prote-
klim vremenima na ovim prostorima
imao i ima mjeru i kodekse objektivnog,
istra`iva~kog i modernog novinarstva.
- Pridru`ujem se brojnim ~estitka-
ma povodom 63. godi{wice, uvjeren da
}ete i u budu}nosti ostati vjerni svo-
jim ~itaocima i ukupnoj javnosti, koja
ima simpatije prema va{im prepozna-
tqivim manirima i kodeksima u ovoj
oblasti.
¥ Da. P.
NEDJEQNI DODATAK
PRVO PQUVANI,
ZATIM HVAQENI
PRVO PQUVANI,
ZATIM HVAQENI
PRVO PQUVANI,
ZATIM HVAQENI
PRVO PQUVANI,
ZATIM HVAQENI
PRVO PQUVANI,
ZATIM HVAQENI
PRVO PQUVANI,
ZATIM HVAQENI
PRVO PQUVANI,
ZATIM HVAQENI
PRVO PQUVANI,
ZATIM HVAQENI
PRVO PQUVANI,
ZATIM HVAQENI
MONITORING
Prvi monitoring u Republici
Srpskoj, prije tri godine, pokazao
je analizom 900 uzoraka kod 46 prav-
nih lica - negativne uzorke, dok 11
distributera nije dozvolilo ana-
lizu. Drugi i tre}i monitoring je
obuhvatio analizu oko 900, odnosno
644 uzoraka, koji su kod 37, odnosno
25 pravnih lica bili negativni. U
drugom monitoringu, pet distribu-
tera nije dozvolilo uzimawe uzo-
raka.
^etvrti i peti monitoring ob-
uhvatio je analizu 1.139, odnosno
1.370 uzoraka, od ~ega 48, odnosno
43 nije bilo uskla|eno sa propisa-
nim normama kvaliteta goriva. U
{estom monitoringu je poslije ana-
lize 1.370 uzoraka utvr|eno 16 ne-
gativnih.
\Premijer Dodik i ministar Jeli}: Prisutni razni lobiji koji ne `ele
dobro Rafineriji Brod
IZLO@BA U RA@QEVU
KOD BR^KOG
@IVOT OKO
ZIDANOG [PORETA
Strana 18.
BAWA LUKA - Zdravstve-
ni radnici u Republici Srp-
skoj }e najkasnije do 20. avgu-
sta dobiti jednu od pet zaosta-
lih plata iz ranijih godina.
Ovo je u petak u Bawoj Lu-
ci, na konferenciji za novina-
re, rekao premijer Milorad
Dodik.
- Za ovu isplatu republi~-
ki Fond zdravstvenog osigura-
wa obezbijedio je oko 8,5 mi-
liona maraka, a osnovica za
obra~un ove zaostale plate bi-
}e 80 maraka - potvrdio je mi-
nistar zdravqa i socijalne za-
{tite Ranko [krbi} i dodao
da se ne radi ni o kakvom sin-
dikalnom novcu, ve} o obavezi
dr`ave prema zdravstvenim
radnicima.
Prema Dodikovim rije~i-
ma, novac za isplatu zaostale
plate obezbije|en je u prote-
kla dva i po mjeseca zahvaqu-
ju}i promjenama u Fondu zdrav-
stvenog osigurawa, u{tedama
nastalim boqom organizaci-
jom i boqim upravqawem sred-
stvima.
- Poku{avamo da stabili-
zujemo sektor zdravstva u dva
smjera - da boqom unutra{wom
organizacijom obezbijedimo
{to ve}e u{tede kako bismo
stvorili uslove za boqu zdrav-
stvenu wegu i za{titu, i da pu-
tem zadu`ivawa i donacija
obezbijedimo neophodnu opre-
mu - naveo je premijer Dodik.
On je podsjetio da je u tom
pogledu ve} u realizaciji ko-
rejski robni kredit i da }e
oprema koja }e se iz wega do-
biti biti raspore|ena u usta-
novama {irom Srpske. Jedan
od najzna~ajnijih projekata, na-
pomenuo je premijer, jeste re-
konstrukcija bawolu~kog Kli-
ni~kog centra. Prema wegovim
rije~ima, prvobitna donacija
od 14 miliona evra za sanaci-
ju te zdravstvene ustanove u
ovom trenutku iznosi 19,5 mi-
liona evra, {to smawuje kre-
ditno zadu`ewe Republike.
Dodik je ovom prilikom re-
kao da se na~in na koji je rije-
{ena hemodijaliza u Bijeqini
i Bawoj Luci (partnerstvo jav-
nog i privatnog sektora) po-
kazao dobrim i da namjeravaju
da u|u u sli~ne aran`mane i
sa nekim drugim partnerima.
Na taj na~in omogu}ilo bi se
da se u [amcu, Doboju i Zvor-
niku organizuju centri za he-
modijalizu, kako pacijenti ne
bi morali da idu stotinu i vi-
{e kilometara do najbli`eg
takvog centra. ¥
(Nastavak na 3. strani)
PRVO PQUVANI,
ZATIM HVAQENI
DOBRA VIJEST ZA ZDRAVSTVENE
RADNIKE SRPSKE
Sti`e zaostala plata
22. i 23. jul 2006.NOVOSTI
2
Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa
1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi
kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.
Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike
Srpske sa srebrnim vijencem.
Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine
Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.
godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.
Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.
Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.
e-mail: [email protected]; [email protected]
Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor
AKCIONARSKO DRU[TVO
@IVIMO u sv-
ijetu koji vi{e ne-
ma autoritativne
li~nosti.
Takav je i fud-
balski svijet, koji je,
koliko god nenavik-
nut na protokol,
ipak primijetio da
na zavr{nom cere-
monijalu finala pr-
venstva svijeta u We-
ma~koj, kada su se spektakular-
no dodjeqivala znamewa, nije
bilo Sepa Blatera, predsjedni-
ka FIFA. Jednostavno, doma-
}in je prvo sugerisao FIFA, a
onda jednostavno precrtao pr-
vog ~ovjeka svjetske fudbalske
Federacije, sa {turim obrazlo-
`ewem da je Blater neomiqen u
wema~koj javnosti i da bi wego-
vo pojavqivawe izazvalo buru
protesta.
Do ju~e tako ne{to bilo bi
nezamislivo. Na granici me|u-
narodnog skandala.
Me|utim, o~ito je da danas
u fudbalu, bar u trenutnoj svjet-
skoj hijerarhiji, vi{e nema li~-
nosti poput nedodirqivih Sten-
lija Rausa, Santjaga Barnabea,
Gustava Sepe{ija, Sepa Herber-
gera, Mihajla Andrejevi}a,
@oao Avelan`a, Silvija Mo-
ratija (starijeg), Paola Aweli-
ja (starijeg), Mata Bezbija...
Na scenu su stigli qudi bez
op{te prihva}enog po{tovawa,
autoriteti od krep-papira, uz-
gredni likovi; uostalom, mawe-
vi{e takvi danas vladaju i upra-
vqaju sudbinom cijele zemaqske
kugle.
Nakon istorijskih li~no-
sti, harizmati~nih, poput sveta-
ca koji su hodali po zemqi, i
koje je uva`avao cijeli svijet
(ponekad i na granici straho-
po{tovawa) poput Lewina, Sta-
qina, Kenedija, ^er~ila, Ru-
zvelta, Trumana, De Gola, Ti-
ta.., pa ako ba{ ho}ete i li~no-
sti u tamnoj istorijskoj vari-
janti: Hitlera, Musolinija, ca-
ra Hirohita, Franka... danas
imamo politi~are kao bla`ene
"lutke na koncu#.
Autoriteti snage jeftine
limunade! Dominiraju ili su do-
minirali neubjedqivi Xorx
Bu{, sladuwavi Toni Bler, tri-
vijalni Gerhard [reder i Boris
Jeqcin, nalickani ali i komi~-
ni Fransoa Miteran, frustri-
rani Alojz Mok...
Svijet je, kao uostalom i
fudbal, postao lopta {arena,
ili je to uvijek i bio samo {to
se nekad vje{to prikrivalo.
Tek, FIFA i UEFA koji-
ma su se decenijama svi klawa-
li, vjerovali u wi-
hovu bezpogovornu
pravdu, sada su orga-
nizacioni divovi na
staklenim nogama,
optere}eni brojnim
finansijskim afe-
rama, korupcijom i
mitom, prosta~kim
lobirawem u bosan-
skohercegova~kom
stilu "sve mo`e i
ni{ta nije...#
Tako je i nedavno pismo - od-
govor iz sjedi{ta UEFA, nakon
cijele ujdurme oko reorganizo-
vawa Fudbalskog saveza BiH,
dalo novi zamah intrigama i ne-
istinama, pa su se i fudbalsko-
sportski odnosi izme|u Hrva-
ta, Bo{waka i Srba nanovo us-
talasali.
U novostvorenoj ujdurmi, po
malo ~emu dobrog poznati Iqo
Dominkovi}, aktuelni predsje-
davaju}i u FS BiH, poku{ava
da sve okrene tumbe i legalizu-
je "tragi~no pravo u BiH#, od-
lu~ivawe prostom ve}inom, {to,
u `ivotnu realnost prevedeno,
predstavqa atak i na pravo i na
pravdu. Srbi bi, u tom slu~aju,
iskustvo i opomiwe i govori,
uvijek bili preglasani!
Negira ~ak i najrazumniji
prijedlog, koji je podr`ala UE-
FA, da se mo`e odlu~ivati i
prostom ve}inom, ali da tu pro-
stu ve}inu ~ine glasovi i Srba
i Hrvata i Bo{waka.
Pomiwani Iqo Dominko-
vi} je prototip ~ovjeka bez zva-
wa, znawa i ugleda, qudska po-
java... Gre{ka u istoriji, geo-
grafiji i etici!
Predstavqa se kao novinar,
a niko ne zna kojoj novinskoj ku-
}i pripada; niko, tako|e, ne zna,
ni {ta je po obrazovawu, a svi
opet znaju da se kompromitovao
onim smije{nim utakmicama we-
govog Ora{ja sa drugim hrvat-
skim klubovima kada se rezultat
znao i sedam dana unaprijed.
U Sarajevu se , gotovo u sva-
koj prilici, busa da je za mono-
litnu i jedinstvenu BiH, a
"Dnevni avaz# objavquje foto-
grafiju kako Dominkovi} tri-
jumfuje u kompletnoj opremi
reprezentacije Republike Hr-
vatske.
Ko je, u stvari, Iqo Domin-
kovi}, pitawe je sad...
Li~nost koju je donijelo ovo
ludo vrijeme, protkano sukobom
i mr`wom, a on takav kakav je-
ste u tom (ne)vremenu opstaje.
Dokle?
Sve dotle, dok neznawe i li-
cemjerje budu majka svih poroka
na ovom komadu zemqe... ¥
IZ DANA U DAN
SVIJET BEZ AUTORITETA
Pi{e Tomo MARI]
PREDRATNI profesor i
dekan Fakulteta politi~kih na-
uka i rektor Univerziteta u Sa-
rajevu dr Nenad Kecmanovi} da-
nas je redovni profesor i {ef de-
partmana za politikologiju Fa-
kulteta politi~kih nauka u Be-
ogradu i gostuju}i profesor na
Filozofskim fakultetima u Ba-
woj Luci i u Isto~nom Sarajevu.
Kecmanovi} va`i za jednog od naj-
boqih poznavalaca i najpouzdani-
jih analiti~ara savremenih po-
liti~kih fenomena, odnosa i pro-
cesa u Bosni i Hercegovini.
Prvi mit koji Kecmanovi}
dovodi u pitawe jeste stav da je
trenutno ugro`en opstanak Re-
publike Srpske, a da BiH ima
osiguranu budu}nost: "Ne raspa-
da se 'srpski entitet', nego 'mul-
tinacionalna dr`ava'. Nema blo-
kada u funkcionisawu entitet-
ske vlasti u Bawoj Luci, nego u
funkcionisawu zajedni~ke vla-
sti u Sarajevu. Nije sistem odlu-
~ivawa komplikovan, neefika-
san i skup na nivou Srpske, nego
na nivou ve}eg entiteta, odnosno,
u krajwoj liniji, opet na nivou
dr`ave BiH. Zato i mjere koje
Kancelarija visokog predstavni-
ka preduzima u vezi sa vojskom,
policijom i ustavom predstavqa-
ju pojas za spasavawe dr`ave BiH,
koja u svakom pogledu neprestano
tone i grca, a ne entiteta Repu-
blike Srpske koji, istina, eko-
nomski slabo pliva, ali se poli-
ti~ki vrlo stabilno odr`ava na
vodi i bez me|unarodne podr{ke.
Problem je, dakle, kako bosansku
dr`avu izvu}i na povr{inu i da-
ti joj vje{ta~ko disawe da bi uop-
{te pre`ivjela, a nevoqa me|u-
narodne zajednice jeste u tome
{to se vrti u krugu provjereno
lo{ih rje{ewa.#
?[ta izdvajate kao kqu~ne gre-
{ke stranog faktora u BiH?
- Moglo bi se govoriti o ~ak
tri-~etiri rje{ewa koja su in vi-
vo bolno testirana na milioni-
ma gra|ana BiH, od kojih mnogi
nisu pre`ivjeli te eksperimen-
te, a svi ostali trpe trajne posqe-
dice. Me|utim, za vinovnike ili
bar sau~esnike tog tragi~nog po-
igravawa sa sudbinama naroda,
poput Gen{era, Cimermana i
sli~nih nema mjesta u Hagu, bez
obzira na evidentnu komandnu ili
indirektnu odgovornost. Prije
svega, rije~ je o gra|anskom re-
ferendumu po~etkom devedesetih
godina, koji su po me|unarodnoj
instrukciji izveli muslimani,
protiv voqe Srba, a poslije }e se
pokazati - i Hrvata. Nema dile-
me da je to bio politi~ki uzrok
rata i to su naknadno priznali i
svi glavni me|unarodni akteri u
obliku okoli{nih formulacija:
"Bilo je to preuraweno prizna-
we dr`ave#, "Trebalo je prethod-
no rije{iti odnose izme|u tri
konstitutivna naroda# i tome
sli~no. Zatim je do{ao dejtonski
model ure|ewa, koji je bio poku-
{aj da se ta gre{ka ispravi uvo-
|ewem entitetsko-kantonalnog
federalizma, odnosno, konsocija-
tivne demokratije. To je, istina,
obezbijedilo ravnopravnost, ali
ve} tada nije predstavqalo sta-
bilno i funkcionalno rje{ewe,
jer poslije tolikih ̀ rtava i stra-
dawa nijedna strana nije bila
spremna na kompromis o zajedni~-
koj dr`avi iz vi{e dijelova, po-
najvi{e zato {to su Muslimani
i Hrvati ugurani u jedan entitet.
Kao odgovor na vlastitu nefunk-
cionalnu kreaturu, Va{ington i
Brisel su zaveli puze}i protek-
torat. Da bi mogao da zaustavi
sve sna`nije spontane dezinte-
grativne tendencije, OHR je do-
bijao sve {ira ovla{}ewa, sve
do toga da smjewuje demokratski
izabrane doma}e funkcionere i
ukida me|unarodno utvr|ene
principe i zakone. Visoki pred-
stavnik se na kraju pretvorio u
pravog pravcatog diktatora, jer
je bukvalno o svemu
odlu~ivao, a ni za
{ta nije odgova-
rao.
?Kakve su posqe-
dice takvog na-
~ina upravqawa?
- Razvijawe
doma}e demokra-
tije pomo}u ino-
strane diktature
nije urodilo plo-
dom, niti je nudi-
lo izlaznu stra-
tegiju iz BiH, ne-
go samo beskona~-
no me|unarodno
anga`ovawe uz vi-
soka neprofitna
ulagawa. Zaluta-
li u "bosanski
}orsokak#, bez
ideje {ta bi se
jo{ moglo poku-
{ati da se spase
vje{ta~ka tvore-
vina, Sjediwene
Ameri~ke Dr`a-
ve i Evropska
unija ponavqaju
poteze u pat-pozi-
ciji. Centraliza-
cija i unitariza-
cija BiH, koje sa-
da name}u, ve} su
negativno testirane jo{ 1992.
godine. Posqedwe rje{ewe je u
osnovi isto {to i prvo, jer tri
dr`avotvorna naroda ponovo gu-
ra u Prokrustovu postequ cen-
tralizovane i unitarne BiH.
Naprosto, Srbi i Hrvati ne}e
zajedno, a Bo{waci ne}e ravno-
pravno i svi te`e da se samoor-
ganizuju unutar zaokru`enih te-
ritorijalno-etni~kih entitet-
sko-kantonalnih cjelina. U de-
mokratskoj konstelaciji koja
podrazumijeva grupna prava na
samoopredjeqewe do otcjepqe-
wa gotovo da je nemogu}e inte-
grisati BiH kao dr`avu.
?Koliko je utemeqena suprot-
na teza - da je BiH nemogu}e
podijeliti, jer wena teritorija
zbog etni~ke izmije{anosti pod-
sje}a na "leopardovu ko`u#?
- "Bosanski leopard# nikada
nije bio tako {aren kao {to bi
to sada htjeli da predstave bo-
{wa~ki unitaristi. Ta metafo-
ra je uo~i rata konstruisana da bi
vizuelno sugerisala da je BiH ne-
djeqiva multietni~ka mje{avi-
na, te da zato mora ostati "jedin-
stvena i cjelovita#. Me|utim, to
nije bila realna slika predrat-
ne BiH. Intenzivna etni~ka iz-
mije{anost bila je karakteri-
sti~na za svega nekoliko najve-
}ih urbanih centara. Sve ostalo,
odnosno, najve}i dio prostora
biv{e centralne jugoslovenske
republike, bio je teritorijalno-
etni~ki izdiferenciran. Posto-
jala su srpska sela, muslimanska
sela, hrvatska sela, pa na toj osno-
vi zaokru`ene i ~itave regije.
Zapadna Hercegovina i Posavi-
na, Cazinska Krajina i sredwa
Bosna, Semberija, isto~na Herce-
govina i Bosanska Krajina, nisu
bili samo geografski pojmovi.
Kada bi se i u ona vremena "brat-
stva i jedinstva# pomenula, reci-
mo, zapadna Hercegovina ili "ze-
lena Krajina#, to je zna~ilo i
podru~je u kojem dominiraju Hr-
vati, odnosno muslimani. Da ni-
je bilo tako, SDA, SDS i HDZ ne
bi mogli jo{ prije rata da pre-
govaraju o raznim varijantama po-
djele. Na osnovu tih zate~enih,
odnosno, istorijskih teritori-
jalno-etni~kih regija, nastali su
i Kutiqerov plan uo~i rata i svi
drugi me|unarodni mirovni poku-
{aji po~etkom rata. Svi su se,
bez izuzetka, zasnivali na nekom
obliku teritorijalno-etni~ke
podjele. Kona~no, to sam svojom
rukom unio u programski doku-
ment Stranke reformista uo~i
rata i u Platformu Predsjedni-
{tva BiH po~etkom rata.
?Kako ocjewujete poku{aje do-
kazivawa da su Republika Srp-
ska i biv{a Herceg-Bosna nasta-
le kao rezultat agresije susjednih
dr`ava na BiH?
- Te{ko je prihvatiti tezu o
agresiji Srbije i Hrvatske na
BiH, s obzirom na to da su bosan-
ski, odnosno, hercegova~ki Srbi
i Hrvati, koji su ~inili natpo-
lovi~nu ve}inu doma}eg stanov-
ni{tva, i sami ratovali protiv
te izvana im nametnute dr`ave i
u tome tra`ili pomo} sunarodni-
ka iz susjedstva. Logi~nije bi bi-
lo zakqu~iti da BiH kao dr`a-
va u periodu rata zapravo nije ni
postojala. Imala je, istina, me|u-
narodno priznawe, ali ne i unu-
tra{wi legitimitet, a pogotovo
ne kontinuitet, kako teritori-
jalni, tako ni politi~ki. U mo-
mentu prijema Ujediwenih naci-
ja, Srpska autonomna oblast i Hr-
vatska autonomna oblast pod vla-
{}u Pala i Gruda pokrivale su
glavninu BiH, a muslimanska
vlast u Sarajevu je, de fakto, kon-
trolisala svega desetak odsto te-
ritorije. Politi~kog kontinui-
teta tako|e nije bilo, jer BiH u
obliku suverene dr`ave nije po-
stojala jo{ od sredweg vijeka. Po-
slije diskontinuiteta od 500 go-
dina, uspomena na dr`avnost pot-
puno je i{~ezla iz kolektivne
svijesti Srba i Hrvata. Muslima-
ni takvu svijest, sem kao naknad-
nu konstrukciju, nisu mogli ni
imati, jer wihova etnogeneza po-
~iwe islamizacijom, odnosno, tek
nakon turskog osvaja~kog zati-
rawa sredwovjekovne bosanske
dr`ave.
?Uz konstataciju da je na BiH
izvr{ena agresija, naj~e{}e
ide zakqu~ak da su Bo{waci bi-
li `rtve genocida u posqedwem
ratu. Da li zagovornici takve
terminologije s razlogom kori-
ste krupne rije~i?
- O srpskom genocidu nad mu-
slimanima se, tako|e, ne mo`e
ozbiqno govoriti iz vi{e razlo-
ga. Prvo, genocid po definiciji
podrazumijeva planirano i siste-
matsko uni{tavawe jednog naro-
da, a to bi zna~ilo da su Srbi na
preko 70 procenata teritorije
BiH, koliko su dugo dr`ali, is-
trebili ili poku{ali da istre-
be sve muslimane. Drugo, musli-
manski narod jeste najvi{e stra-
dao, ali ne zato {to je sjedio skr-
{tenih ruku, nego zato {to je, ia-
ko najslabije naoru`an, ratovao
na tri fronta, sa ciqem da i Sr-
bima i Hrvatima i svojim suna-
rodnicima u Cazinskoj Krajini
nametne zajedni~ku dr`avu. Tre-
}e, iako srpska strana to nikada
nije isticala, u sastavu Vojske
Republike Srpske su se tokom ra-
ta borile zasebne dobrovoqa~ke
muslimanske formacije, kao na
primjer bataqon "Me{a Seli-
movi}# u Derventi, zatim odgova-
raju}a jedinica u Bijeqini i
sli~no. Napokon, u posqedwe vri-
jeme se i prema sarajevskim sta-
tisti~kim izvorima broj musli-
manskih `rtava rata drasti~no
smawio - sa 200.000 na 60.000. Ako
sve te podatke stavite u odnos
prema broju `rtava na drugoj i
tre}oj strani, koji procentualno
nisu mnogo mawi, onda je teza o
genocidu zaista neodr`iva, sem
kao sredstvo politi~kih mani-
pulacija. Treba po}i od pozitiv-
ne pretpostavke da je Mirsad To-
ka~a, koji je obavio ovu radikal-
nu reviziju propagandno naduva-
nih iznosa, po{ten ~ovjek i ozbi-
qan profesionalac i da je radio
za nepristrasnog inostranog na-
ru~ioca. Me|utim, s obzirom na
uzdr`ane reakcije bo{wa~kih
zvani~nika i lokalnih medija, ne
treba iskqu~iti nove manipula-
cije. Uskoro }e morati da se iz-
vr{i popis stanovni{tva, pa je
sada interes nacionalne elite
Bo{waka da nagura na 51 proce-
nat wihovo u~e{}e u populaciji
BiH. U tom poduhvatu, ona razli-
ka od 140.000 qudi dobro }e do}i.
Na Balkanu, ina~e, nije ni{ta
neobi~no da se prema politi~koj
potrebi "`ivi sahrawuju# i "mr-
tvi podi`u iz grobova#.
?Mogu li me|unacionalne su-
kobe u BiH okon~ati nove po-
liti~ke garniture, koje }e odgo-
varati standardima Amerike i
Evropske unije?
\Nenad Kecmanovi}: BiH kao
dr`ava u periodu rata, zapravo,
nije ni postojala
PROF. DR NENAD KECMANOVI]
O SARAJEVSKOM MULTIKULTURALIZMU I MNOGO ^EMU DRUGOM
BEZO^NI CINIZAM
INTERVJU
Zalutali u
"
bosanski }orsokak", bez ideje {ta bi se jo{
moglo poku{ati da se spase vje{ta~ka tvorevina,
Sjediwene Ameri~ke Dr`ave i Evropska unija
ponavqaju poteze u pat-poziciji...
BAWA LUKA - Fond pen-
zijskog i invalidskog osigura-
wa Republike Srpske, 8. avgu-
sta ove godine prvi put }e po-
nuditi na Bawalu~koj berzi pa-
kete akcija iz svog portfeqa na
prodaju.
Rije~ je o paketima akcija-
ma od ~etiri do deset odsto ko-
je Fond ima u 11 veterinarskih
stanica i to u Bratuncu, Luka-
vici, Prijedoru, Rogatici, [e-
kovi}ima, Sokocu, Tesli}u,
Ugqeviku, Vlasenici, Zvorni-
ku i Fo~i.
Stru~ni saradnik na Bawa-
lu~koj berzi Darko Laki} ka-
`e da je ovo pozitivan pomak
i da je trebalo da se desi i mno-
go ranije.
- Nadam se da }e upravqawe
portfeqom Fonda PIO u bu-
du}nosti biti mnogo boqe or-
ganizovano, te da }e prodaja ak-
cija na Bawalu~koj berzi biti
plod ozbiqnih analiza oko to-
ga koja preduze}a iz portfeqa
treba prodati, u kojem trenutku
i po kojoj cijeni - isti~e Laki}.
Prema wegovim rije~ima
pri odlu~ivawu koje akcije pro-
dati, mora se voditi ra~una o
svim elementima o kojima vode
ra~una i svi fondovi u svijetu
kada donose odluke o prodaji ak-
cija, a to su analize finansij-
skih izvje{taja, kretawa cijena
akcija na berzi, poslovawa sa-
mog preduze}a, kao i stawa u gra-
ni kojoj preduze}e pripada. La-
ki} je izrazio nadu da }e se vo-
diti ra~una da novac koji se do-
bije prodajom akcija iz portfe-
qa bude ulo`en u akcije koje do-
nose ve}i prinos od prodatih.
- Po~etak trgovawa na ber-
zi akcijama iz portfeqa Fonda
je dobar pomak i nadamo se da je
to prvi korak ka boqoj organi-
zaciji Fonda PIO u dijelu ko-
ji upravqa portfeqom, kao i po-
~etak procesa reformi u Repu-
blici Srpskoj - zakqu~io je Dar-
ko Laki}. ¥ Q. ^.
FOND PiO PRODAJE AKCIJE IZ SVOG PORTFEQA
Od avgusta na berzi
USKORO U IZDAWU
"
GLASA SRPSKE"
KWIGA NENADA KECMANOVI]A
Uskoro }e "Glas Srpske# da objavi kwigu intervjua, ese-
ja, osvrta i komentara Nenada Kecmanovi}a o dru{tvenom i
politi~kom fenomenu BiH. Izme|u ostalog, u kwizi }e svo-
je mjesto na}i i kolumne koje je Kecmanovi} objavio u "Gla-
su Srpske#, kao i ovaj intervju koji je svojevremeno dao Slo-
bodanu Durmanovi}u, novinaru "Novog Reportera#.
22. i 23. jul 2006. NOVOSTI
3Nasuprot Plehanovqevom marksi-
sti~kom minorizirawu uloge li~nosti
u istoriji, odnosno, teze da odlu~uju}u
ulogu imaju klase, mase ili narodi, u sa-
vremenoj politi~koj nauci, posebno
tranzitologiji, va`nost je dobila ta-
kozvana teorija aktera. Navodno, izu-
zetni pojedinci, na zna~ajnim pozicija-
ma u prelomnim vremenima mogu pre-
sudno da uti~u u kojem }e pravcu neko
dru{tvo da krene. Pojednostavqena ver-
zija tog pristupa je krivicu za uspon na-
cionalizma i sukobe na Zapadnom Bal-
kanu vezala za Milo{evi}e, Tu|mane,
Izetbegovi}e, Karaxi}e, Bobane... Kon-
sekventno tome, i preokret u pravcu ob-
nove razumijevawa, povjerewa i sarad-
we mogle bi da izvedu neke nove elite.
Zato Va{ington i Brisel neprestano
tra`e nove reformiste za koje se izno-
va ispostavqa da su u isto vrijeme i, vi-
{e ili mawe, nacionalisti. La`na je di-
lema o tome - da li postoji iskqu~iva
odgovornost lidera ili sqedbenika za
eksploziju nacionalizma. Lopta mije-
wa i suvi{e mnogo ruku da bi se moglo
znati kod koga ostaje na kraju ili da bi
se pridavao zna~aj tome ko ju je prvi
lansirao. Neinteresatnu loptu niko ne
prihvata i neopa`ena se otkotrqa van
terena, malo-pomalo gubi na inerciji i
zaustavqa se polako negdje daleko, za-
boravqena u travi. Nacionalisti~ke
poruke o~igledno ne spadaju u tu kate-
goriju lopti. To su, otprilike, rije~i
Aline Mungui-Pipidi, vode}eg savre-
menog stru~waka za balkanske naciona-
lizme, koje bi trebalo da ima u vidu
OHR kada uzaludno potiskuje ili pro-
movi{e politi~are u BiH.
?Ima li su{tinskih razlika me|u
wima?
- Oni su, naprosto, svi nacionali-
sti i zato ni poslije deset godina mi-
ra nemate ni stranku ni lidera koji mo-
`e da dobije glasove izvan svog entite-
ta i kantona, odnosno, van svog nacio-
nalnog korpusa. OHR je poku{ao i sa so-
cijaldemokratima, ali su i oni bili
ili bo{wa~ki ili srpski ili... Poku-
{ali su sa Alijansom za demokratske
promjene, pa opet ista stvar kao i sa tri-
jumviratom SDA-SDS-HDZ. Poku{a-
li su i sa "zavrtawem ruku#, kao {to je
pretwa Hagom, smjena sa funkcije, ucje-
na otkrivawem neke malverzacije, ali
ni to ni{ta nije rije{ilo. Jer, posto-
je demokratski izbori na kojima "koo-
perativni# ne mogu da dobiju glasove ba-
ze, koja je tako|e nacionalisti~ka ko-
liko i politi~ki lideri. BiH nije mo-
gu}a kao demokratska dr`ava, nego je-
dino kao neka vrsta jednopartijske ili
li~ne diktature koja kontroli{e demo-
kratiju. Ranije je realnu vlast predsta-
vqao CKSK, odnosno, Branko i Hamdi-
ja uz dekorativni delegatski i samou-
pravni sistem. Sada imate realnu vlast
me|unarodnog protektorata, odnosno,
ameri~kog ambasadora i visokog pred-
stavnika, uz dekorativnu demokratiju.
Ni sada stranci, ba{ kao ni onda ko-
munisti~ki prvaci, ne moraju da izla-
ze na slobodne izbore i bira~ko tije-
lo nema demokratsko pravo da ih smi-
jeni. Zato mogu da eksperimenti{u ko-
liko god ho}e, bez obzira na to {to su
rezultati wihove politike kontinui-
rano lo{i. ¥
TE[KO rawavawe dje~a-
ka Dragoquba Abazovi}a u ak-
ciji EUFOR-a tipi~an je pri-
mjer selektivnog pristupa za-
{tite dje~ijih prava.
Iznose}i ovu ocjenu, so-
ciolog Ivan [ijakovi} pod-
sje}a i na to da brojne nevla-
dine organizacije organizuju
brojna predavawa i seminare
o za{titi dje~ijih prava i o
tome kako se ova prava kr{e
u BiH, a zatim konstatuje da
oni sada }ute.
- Za{to }ute? Zato {to je
Dragoqub dijete "lo{eg mom-
ka# - tvrdi [ijakovi}.
Podsjetimo da je maloqet-
ni Dragoqub pogo|en metkom u
akciji koju je EUFOR 5. janu-
ara ove godine izveo u rogati~-
kom zaseoku Bjelogorci, u po-
ku{aju da uhapsi wegovog oca
Dragomira, osumwi~enog za
ratne zlo~ine. Tada je i Drago-
mir te{ko rawen, a Dragoqu-
bova majka je smrtno stradala.
- Poslije svega toga, ispa-
da da se Konvencija Ujediwe-
nih nacija o za{titi dje~ijih
prava ne primjewuje kada su u
pitawu djeca "lo{ih momaka#,
a to nikako ne bi smjelo da se
desi. Dragoqub i wegova maj-
ka nisu smjeli da stradaju u
akciji u kojoj su hapsili we-
govog oca. Ovaj primjer pred-
stavqa najgrubqe kr{ewe
qudskih prava. Dragoqubu je
bilo ugro`eno osnovno qud-
sko pravo na `ivot. Zato je o
ostalim dje~ijim pravima ko-
ja su u ovom slu~aju bila ugro-
`ena besmisleno govoriti -
kazao je [ijakovi}.
Apsurd proklamovane de-
mokratije i qudskih prava
razvijenih zemaqa najvi{e do-
lazi do izra`aja u Republici
Srpskoj i Federaciji BiH,
smatra [ijakovi}.
- Stranci nam uporno go-
vore o demokratiji, a wihovi
predstavnici u BiH najvi{e
je kr{e. U stvari, ~im iza|u
iz svog dvori{ta po~iwu da
se pona{aju kao kauboji. Do
sada su vi{e puta, upotrebom
prekomjerne sile, pokazali
nali~je svog gra|anskog i de-
mokratskog pona{awa - rekao
je [ijakovi}.
Lokalna zajednica, dodao
je ovaj sociolog, u ovom tre-
nutku mo`e najvi{e da po-
mogne Dragoqubu Abazovi}u.
Pomo}nik ministra po-
rodice, omladine i sporta
Nada Lipovac rekla je za na{
list da }e ovo ministarstvo
nastojati da pomogne porodi-
ci Abazovi}.
- Pa`qivo pratimo sve
{to se de{ava u vezi sa slu-
~ajem porodice Abazovi}.
Sramota je da se ovakve stva-
ri de{avaju u 21. vijeku. Ova
porodica ostala je bez svog
temeqa, bez supruge i majke.
Dje~aku je sigurno najte`e,
ali mo`e da ra~una na na{u
pomo} - istakla je Nada Li-
povac.
U nevladinoj organizaci-
ji "Save the children# ka`u da
je u ovom slu~aju najbitnije
da se odluke u vezi sa za{ti-
tom i obrazovawem Dragoqu-
ba donesu u wegovom najbo-
qem interesu.
- Konvencija o pravima
djeteta, koju je BiH ratifi-
kovala, ~ini dr`avu odgo-
vornom za pru`awe adekvat-
ne brige kada roditeqi ni-
su u mogu}nosti da je pru`e.
Nastoja}emo da pomognemo
nadle`nim institucijama da
ispune svoje obaveze prema
djeci kao {to je Dragoqub.
Desile su se promjene i na-
predak prema op{toj za{ti-
ti djece u BiH, ali te pro-
mjene nisu ni pribli`no do-
voqne i mi trebamo ~initi
vi{e - ka`u u "Save the chil-
dren#.
Iz ove organizacije - ko-
ja se bori za prava djece, po-
ru~uju: "Dragoqub Abazovi}
ima pravo da odrasta voqen
i u zdravom okru`ewu kao i
da ima koristi od kvalitet-
nog obrazovawa koje }e biti
u stawu da odgovori wegovim
potrebama. Nastoja}emo da
pomognemo i osiguramo da se
to desi, kroz kontinuirano
zagovarawe kod nadle`nih
institucija na svim nivoi-
ma vlasti za potpuno po{to-
vawe Konvencije Ujediwe-
nih nacija o pravima djete-
ta i relevantnog doma}eg i
me|unarodnog zakonodav-
stva#.
¥ M. FILIPOVI]
SVA PRAVA DJE^AKA DRAGOQUBA ABAZOVI]A POKOSIO JE RAFAL EUFOR-ovih VOJNIKA
Ispada da se Konvencija Ujediwenih nacija o za{titi
dje~ijih prava ne primjewuje kada su u pitawu djeca
"
lo{ih momaka", a to nikako ne bi smjelo da se desi.
Dragoqub i wegova majka nisu smjeli da stradaju,
nagla{ava Ivan [ijakovi}
BOSANSKO PRAVILO
TROJNO
?Da li su dana{wi urbani centri
u BiH zadr`ali predratne ka-
rakteristike?
- Gra|anski rat na nacionalnoj
osnovi je samo izo{trio i zaokru-
`io sliku o kojoj sam govorio, jer
je promijenio etni~ku strukturu
velikih gradova. Sada umjesto naci-
onalnog {arenila imamo tri jed-
nobojna poqa. ̂ ak je i Sarajevo kao
prijestonica vi{enacionalne dr-
`ave postalo muslimanski grad u
kojem danas `ivi svega desetak od-
sto predratnog broja Srba i u kome
je ostao mali broj Hrvata. Mostar
je podijeqen na bo{wa~ki i hrvat-
ski dio, a ni u jednom danas prakti~-
no vi{e nema Srba. Sli~no je ma-
we-vi{e i u Tuzli, tako da Bawa
Luka ili Trebiwe nisu u tom po-
gledu nikakav izuzetak, nego samo
potvr|uju "bosansko pravilo troj-
no#. Razlika je samo u tome {to bo-
{wa~ki politi~ari uporno tra`e
da se predratni muslimani vrate u
Bawu Luku i zapadni Mostar, ali
ni{ta nisu u~inili da se predrat-
ni Srbi, pa i Hrvati, vrate u Sara-
jevo. Naprotiv, Sarajevo, koje je to-
kom rata medijski promovisano kao
opsjednuta tvr|ava multikultura-
lizma, mir je do~ekalo kao najve}e
etni~ko ~istili{te. Nijedan dru-
gi grad u BiH nije nepovratno na-
pustilo oko 130.000 pripadnika jed-
nog naroda. Ta nepobitna ~iweni-
ca sarajevski "multikulturalizam#
svodi na bezo~ni cinizam.
(Nastavak sa 1. strane)
BAWA LUKA - U zdrav-
stvo Republike Srpske se
uvodi red, ali mora se mije-
wati i odnos qudi u zdrav-
stvu prema samoj zdravstve-
noj instituciji. Jo{ je veli-
ki broj onih koji rade i u dr-
`avnim i u privatnim usta-
novama, upozorio je premi-
jer Srpske Milorad Dodik.
- U pojedinim javnim
zdravstvenim ustanovama na-
mjerno su skrivani aparati
samo da bi se pacijenti upu-
}ivali u privatni sektor.
Nemogu}e je da imate naba-
vqen, pla}en, a u najlonu i
neraspakovan aparat koji
niko ne koristi, a da se pa-
cijenti upu}uju u privatni
sektor - dodao je premijer.
Dodik je naglasio da ko-
ri{}ewe opreme u privat-
nom, ali ne i u dr`avnom
sektoru zahtijeva niz mjera
koje }e primorati zaposlene
u zdravstvu da se opredijele
ho}e li raditi u javnom ili
u privatnom sektoru.
- Ovakvu praksu nemogu}e
je preko no}i iskorijeniti,
ali ja najavqujem da }emo na-
kon izbora raditi jo{ ̀ e{}e
na tome - kazao je Dodik.
Ministar zdravqa i so-
cijalne za{tite Republike
Srpske Ranko [krbi} je, kao
primjer skrivawa opreme,
naveo slu~aj u bawolu~kom
Domu zdravqa, za vrijeme
biv{eg rukovodstva, kada je
iz CT aparata
- donacije Ita-
lije, preko no-
}i nestao slot
m e m o r i j s k e
kartice, vrije-
dan 50.000 ma-
raka, zbog ~ega
taj aparat ni-
kada nije pro-
radio, dok su
istovremeno
neki drugi CT-
aparati veoma
dobro radili.
[krbi} je
dodao da za
ovaj slu~aj ni-
ko nije odgova-
rao, niti je
podnesena kri-
vi~na prijava,
i naglasio da
je Ministar-
stvo zdravqa
od ovla{}enog
servisera za-
tra`ilo novi
slot kako bi
ovaj aparat bio
osposobqen.
- Radi se o sukobu genera-
cija. Struktura qudi, koji
su vi{e od decenije podr`a-
vani, i kroz rat, puna medi-
okriteta, kvaziprofesora i
kvazidoktora ne `eli da
se odrekne funkcija i zato je
to tako bolno, a mora se pre-
sje}i - naveo je [krbi}.
Prema wegovim rije~i-
ma, Vlada Srpske ne `eli
da ugu{i privatni sektor,
ve} ga `eli kao ravnoprav-
nog partnera i konkurenta
javnom sektoru, bez ~ega
zdravstvo Srpske ne}e i}i
naboqe. On je dodao da su i
privatnici zainteresovani
za rje{avawe ovih odnosa,
~ak su i voqni da otkriju
poznate im slu~ajeve neza-
konitih radwi u javnom sek-
toru.
Prvi rezultati novih po-
litika ve} se osjete, prije
svega u bolnici u Prijedoru
i u bolnici u Trebiwu, gdje
su ostvarene u{tede i iznad
o~ekivawa, naveo je [krbi}.
Govore}i o kapitalnim
investicijama, [krbi} je ka-
zao da }e jedna od wih biti
i pokretawe tenderske pro-
cedure za otvarawe centra
za radioterapiju u bawolu~-
kom Klini~kom centru. To
bi bio prvi takav centar u
Srpskoj i rije{io bi pro-
blem slawa pacijenata zbog
ovoga van Srpske, {to stva-
ra najve}e tro{kove u ovda-
{wem zdravstvu.
¥ R. [KONDRI]
U[TEDE LIJE^E ZDRAVSTVOVlada Srpske ne `eli da ugu{i privatni sektor,
ve} ga `eli kao ravnopravnog partnera i konkurenta
javnom sektoru, bez ~ega zdravstvo Srpske ne}e
i}i naboqe, istakao ministar [krbi}
BAWA LUKA - Predsjednik
Grupacije `itoprera|iva~a pri re-
publi~koj Privrednoj komori Sa{a
Trivi} izjavio je u petak za na{
list da se za sada ne razmi{qa o po-
skupqewu hqeba u Republici Srp-
skoj.
Cijena osnovnih vrsta hqeba i
drugih pekarskih proizvoda u Repu-
blici Srpskoj do daqeg se ne}e mi-
jewati, bez obzira na dosta skromne
rezultate ovogodi{we ̀ etve i otku-
pa doma}e p{enice, rekao je Trivi}.
On je ocijenio da }e mlinsko-pe-
karska industrija u Republici Srp-
skoj, zbog nedovoqne proizvodwe i
otkupa doma}e p{enice morati do
naredne `etve da uveze preko stoti-
nu hiqada tona ovog hqebnog `ita.
Prema Trivi}evom mi{qewu,
radi stvarawa uslova za sigurniju i
ve}u proizvodwu hqebnog `ita na
doma}im wivama od nadle`nog Mi-
nistarstva poqoprivrede i repu-
bli~ke Vlade bi}e zatra`eno da
prije po~etka sjetve utvrde i saop-
{te proizvo|a~ima na koje i koli-
ke podsticaje mogu da ra~unaju.
Trivi} je dodao da bi poqopri-
vredni proizvo|a~i, ali i svi osta-
li subjekti u proizvodno-prera|i-
va~kom lancu u Republici Srpskoj
trebalo na vrijeme da znaju i osta-
le uslove privre|ivawa.
- Smatramo da bi to, uz dono{e-
we odgovaraju}eg programa proiz-
vodwe p{enice za zadovoqewe do-
ma}ih potreba, doprinijelo, ne sa-
mo pove}awu proizvodwe i smawewu
zavisnosti od uvoza `ita i bra{na,
ve} i stabilizaciji tr`i{ta i ci-
jena pekarskih i drugih proizvoda u
Srpskoj, izjavio je za na{ list pred-
sjednik Grupacije `itoprera|iva-
~a Sa{a Trivi}.
Podsjetimo da je ove godine pod
p{enicom u Republici Srpskoj oko
32.400 hektara, a prema procjeni re-
publi~kog Ministarstva poqopri-
vrede, u toku i na kraju `etve moglo
bi da bude oko 30.000 tona tr`nog vi-
{ka ovog hqebnog `ita. ¥ M. M{.
GRUPACIJA @ITOPRERA\IVA^A REPUBLIKE SRPSKE
CIJENA HQEBA MIRUJE
\Ivan [ijakovi}: Sada lokalna zajednica
najvi{e mo`e da pomogne Dragoqubu
APSURD ZAPADNE DEMOKRATIJE
U Ministarstvu zdravqa
Republike Srpske priprema
se nova sistematizacija, po
preporukama Svjetske banke i
Evropske unije, koja }e rezul-
tirati daleko centralizova-
nijim na~inom upravqawa
bolnicama.
Premijer Milorad Do-
dik objasnio je da }e, po no-
vom modelu, bolnice imati
samo upravnike, dok }e di-
rektorat bolnica, koji }e
~initi ~etiri do pet ~lano-
va, biti u Bawoj Luci, pod
direktnom nadle`no{}u
nadle`nog ministarstva i
rastere}en uticaja lokalnih
faktora.
- Do sada nije bilo odgo-
varaju}e koordinacije, osim
kada se skupe direktori bol-
nica da govore kako ni{ta ne
vaqa i kako im treba vi{e
para, koje, nakon {to ih dobi-
ju, tro{e neracionalno - is-
takao je Dodik.
Direktorat }e upravqati
svim nabavkama u Republici
Srpskoj i raspore|ivati ih
po bolnicama.
Prema [krbi}evim rije-
~ima, do decembra }e biti za-
vr{en obiman posao funkci-
onalnog pregleda stawa u bol-
ni~kom sektoru u Srpskoj, {to
}e biti preduslov za adekvat-
no upravqawe bolnicama.
DIREKTORAT
\ Ranko [krbi}: Imamo sukob
generacija
PREMIJER MILORAD DODIK I MINISTAR ZDRAVQA RANKO [KRBI]
22. i 23. jul 2006.DOGA\AJI
4
BAWA LUKA - ^lanovi re-
publi~kog Odbora porodica
poginulih boraca jednoglasno
su prihvatili Nacrt zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o
pravima boraca, ratnih vojnih
invalida i porodica poginu-
lih boraca.
Svoje primjedbe dostavi}e
u narednom periodu nadle`ni-
ma, kako bi, eventualno, one
bile ugra|ene u ovaj nacrt.
Ovo je u petak, poslije sjed-
nice Odbora u Bawoj Luci, iz-
javio wegov predsjednik Slav-
ko \uri}.
- Tra`imo da se uradi pi-
lot projekat bawsko-klimat-
skog lije~ewa porodica pogi-
nulih boraca, kao {to to tre-
nutno imaju ratni vojni inva-
lidi, da se reguli{e zdravstve-
no pitawe porodica i razmotri
mogu}nosti nasqednog prava
odlikovanih poginulih bora-
ca, bilo da se to uradi kroz po-
ve}awe invalidnine ili na ne-
ki drugi na~in - naveo je \u-
ri}, dodaju}i da novim zako-
nom treba da se u~ini koliko
se mo`e, kako bi se porodica-
ma, na neki na~in, ubla`io wi-
hov nemjerqivi gubitak.
Predsjednik Odbora je ka-
zao i to da su od republi~kog
Fonda dje~ije za{tite "dobili
dodatna 42 mjesta za qetovawe
za djecu poginulih boraca#.
Isti~u}i da je u toku pro-
cedura za usvajawe Nacrta za-
kona u republi~kom parlamen-
tu, na~elnik Odjeqewa za prav-
no-analiti~ke poslove u reso-
ru bora~ko-invalidske za{ti-
te nadle`nog ministarstva Ra-
dojka Kela - Trnini} rekla je
da je osnovni razlog predvi|e-
nih izmjena obaveza uskla|i-
vawa sa Zakonom o odbrani
BiH. Ujedno, dodala je, namje-
ra je da se pojedine odredbe, na
koje je bilo primjedbi u pri-
mjeni, "poprave#.
- Tako je jedna od izmjena i
uslov za sticawe prava na in-
validninu za djecu poginulih
boraca. Starosna granica je
pomjerena sa 15 na 18 godina,
bez obzira na to da li su na re-
dovnom {kolovawu. Kad je ri-
je~ o udovicama, korisnicima
ovog prava, starosna dob je po-
mjerena sa 60 na 55 godina - na-
vela je ona.
Prema rije~ima Trnini}e-
ve, zna~ajno je i to {to je Na-
crtom zakona predvi|eno i
ukidawe odredbe koja iznos
mjese~nih primawa ve`e za go-
di{we neto prihode.
Tako|e, za ovu kategoriju,
ali i za ratne vojne invalide,
va`no je uvo|ewe roka za pod-
no{ewe zahtjeva za priznava-
we prava na mjese~no prima-
we po ovom zakonu. Va`e}i za-
kon, naime, predvidio je rok
koji je istekao 29. novembra
2004. godine.
- I poslije tog datuma, po-
javquju se zahtjevi sa urednom
dokumentacijom. Taj rok je sa-
da pomjeren na 31. decembar
2007. godine, s tim da za za-
htjev u slu~aju naknade za iz-
gradwu nadgrobnog spomeni-
ka poginulom borcu, rok nije
ograni~en - navela je Radojka
Kela - Trnini}.
Ona je, izme|u ostalog,
ukazala i na neke odredbe u
zakonu ~iji je ciq poboq{a-
we materijalnog polo`aja
ratnih vojnih invalida druge
kategorije.
¥ G. KLEPI]
REPUBLI^KI ODBOR PORODICA POGINULIH BORACA
Tra`imo da se razmotri mogu}nost nasqednog prava
odlikovanih poginulih boraca, pove}awem invalidnine
ili na neki drugi na~in, rekao Slavko \uri}
Sjednica Odbora: Regulisati zdravstveno osigurawe (Snimio M. MIHAJLOVI])
VI[E PRAVA I PARA VI[E PRAVA I PARA VI[E PRAVA I PARA VI[E PRAVA I PARA VI[E PRAVA I PARA VI[E PRAVA I PARA VI[E PRAVA I PARA VI[E PRAVA I PARA VI[E PRAVA I PARA
DODATAK
U Nacrtu zakona o izmjena-
ma i dopunama Zakona koji re-
guli{e prava bora~kih katego-
rija predvi|eno je da se bora~-
ki dodatak ponovo "vrati u bu-
xet#.
- Bilo je te{ko donijeti
poseban zakon o bora~kom do-
datku jer se sredstva ne obez-
bje|uju buxetom, odnosno obez-
bijediti druge izvore finan-
sirawa. Nakon usvajawa Nacr-
ta, sve }e biti precizirano
posebnim propisom republi~-
ke Vlade - kazala je Radojka
Kela - Trnini}.
BR^KO - Skup{tina di-
strikta Br~ko }e u ponedje-
qak, 24. jula, u nastavku sjed-
nice, razmatrati Prijedlog
odluke o otvarawu kancelari-
je za reviziju finansijskog po-
slovawa u distriktu i imeno-
vawu revizora i dva wegova za-
mjenika.
O ovom prijedlogu vo|ena
je vi{e~asovna i na momente
veoma `ustra rasprava, koja je
zavr{ena u ~etvrtak kasno uve-
~e prekidom sjednice.
Bo{wa~ki ~lanovi Komi-
sije za izbor i imenovawa jed-
noglasno su podr`ali ovaj
prijedlog, ali su na sjednici
Skup{tine promijenili mi-
{qewe, tvrde}i da nije po-
{tovana zakonska procedura.
Poslije glasawa o prijedlogu,
sumwe su iskazali ~lanovi
Kluba Hrvatske seqa~ke
stranke, pa poslanici nisu
prihvatili zahtjev predsjed-
nika Skup{tine Milana To-
mi}a da se izja{wavaju pojedi-
na~no, nego je ve}ina napusti-
la sjednicu.
Kamen spoticawa, kada je
rije~ o imenovawu revizora i
dva zamjenika, bila je tvrdwa
bo{wa~kih poslanika da kan-
didati za zamjenike revizora
ne ispuwavaju uslove i da je
bilo slu~ajeva da je dokumen-
tacija dostavqana na konkurs
i poslije isteka roka.
Ina~e, za glavnog revizo-
ra predlo`ena je Munevera
Bahti}, a za wene zamjenike
Bo`o Zimowi} i Tomo Vo-
zenti}.
Dugotrajna rasprava vo|e-
na je i o izboru nezavisnog od-
bora za izbor i reviziju rada
{efa policije, koji je na kra-
ju ipak izabran.
Zbog dodatnih usagla{ava-
wa, Skup{tina je odgodila
usvajawe Prijedloga o izmje-
ni i dopuni Izbornog zakona
distrikta.
Podr{ku poslanika na ovoj
sjednici nije dobio ni prije-
dlog odluke o izdvajawu novca
iz op{tih rezervi, koju bi naj-
ve}im dijelom bio utro{en za
adaptaciju zgrade "[ipada#, u
koju bi trebalo da se useli bi-
blioteka.
Gradona~elnik Br~kog
Mirsad \apo rekao je da je od-
bijawem ovog prijedloga stvo-
ren ogroman problem, a izo-
stanak podr{ke nazvao je o~i-
glednim nerazumijevawem i ne-
dostatkom odgovornosti.
- Ne}emo odustati, tra`i-
}emo druga rje{ewa i razgova-
ra}emo i sa supervizorom, da
o~iglednu gre{ku opozicije
poku{amo da ispravimo wego-
vim nalogom ili da to usagla-
simo na nekoj narednoj sjedni-
ci. Ovo je najboqi primjer po-
litikanstva, koje nas nigdje
ne}e odvesti - rekao je \apo.
Na nastavku skup{tinskog
zasjedawa u ponedjeqak, posli-
je kojeg bi poslanici trebalo
da idu na godi{wi odmor, na-
}i }e se izvje{taji o tro{ewu
novca iz buxeta u prvih pet
mjeseci ove godine, izvje{ta-
ji o radu Uprave prihoda, kao
i informacija policije o ne-
davnom fizi~kom napadu gru-
pe vehabija na lica srpske na-
cionalnosti, do kojeg je do{lo
15. jula u Bukviku kod Br~kog.
¥ M. \UR\EVI]
PREKINUTA SJEDNICA SKUP[TINE DISTRIKTA
REVIZOR DI@E TEMPERATURU
U ponedjeqak ponovo o Prijedlogu odluke o otvarawu
kancelarije za reviziju finansijskog poslovawa
i imenovawu revizora i dva wegova zamjenika
ISTO^NO SARAJEVO -
U Klini~kom centru Isto~no
Sarajevo u petak je obavqena
primopredaja du`nosti izme|u
dosada{weg direktora, docen-
ta dr Slavka @drale i novoi-
menovanog, primarijusa dr Mi-
lana Peji}a.
Doktor @drale je na li~ni
zahtjev razrije{en du`nosti
koju je obavqao punih 14 godi-
na i imenovan je za savjetnika
ministra zdravqa za oblast ter-
cijarne zdravstvene za{tite na
podru~ju koje pokriva Klini~-
ki centar Isto~no Sarajevo.
Predsjednik Komisije za
primopredaju Lazar Prodano-
vi} zahvalio je dr Slavku @dra-
li na uspje{nom vo|ewu Kli-
ni~kog centra u Kasindolu. On
je istakao odlu~nost Vlade Re-
publike Srpske da se ovaj Kli-
ni~ki centar razvije i da posta-
ne vrhunska tercijarna zdrav-
stvena ustanova, zajedno sa Kli-
ni~kim centrom u Bawoj Luci.
- Vlada }e ispuniti svoje
obaveze koje se odnose na dio
investicija za izgradwu objek-
ta za pulmologiju i wegovo pre-
mje{tawe iz Trnova u Kasin-
do, {to je u~iweno 1999. godi-
ne zbog obnove objekta "Srbi-
ja#. Nastoja}emo da se izgrade
i objekti za ginekologiju i kar-
diologiju - naveo je, izme|u
ostalog, Prodanovi}.
Zahvaquju}i svima
koji su s wim radili, dr
@drale je podsjetio da
Klini~ki centar Is-
to~no Sarajevo ima tri
organizacione jedinice
i oko 1.000 zaposlenih,
koji su htijewem i zna-
wem kroz dugi niz godi-
na uspjeli da savladaju
brojne te{ko}e i dosti-
gli nivo na kojem se si-
gurno ne}e stati.
Novoimenovani di-
rektor, primarijus dr
Milan Peji}, kako je re-
kao, nastavi}e tamo gdje
se stalo i o~ekuje pomo}
ministarstva, fonda i
lokalne zajednice.
- U ovom trenutku
najva`nija je izgradwa
dijela objekta za lije-
~ewe plu}nih bolesni-
ka. Pored toga, postoje
projekti za izgradwu operaci-
one i sale za poro|aje, kao i
kardiolo{ke jedinice. Imamo
i obe}awa da }emo tokom ove
godine to zavr{iti. Me|utim,
objekat "Srbija# ovdje predsta-
vqa rak-ranu, a to je investici-
ja koja sada prevazilazi neke
objektivne okvire - kazao je dr
Peji} i dodao da }e se odmah po-
~eti raditi na samom ambijen-
tu Kasindola, koji se mora pro-
mijeniti.
¥ V. Bu.
KLINI^KI CENTAR ISTO^NO SARAJEVO
Peji} preuzeo du`nost
Dr Milan Peji}: Predstoji
mnogo posla
BAWA LUKA - Ministar-
stvo rada i bora~ko-invalidske
za{tite saop{tilo je u petak
da je u Republici Srpskoj po~e-
la isplata naknade porodicama
za 740 nadgrobnih spomenika ko-
ji su izgra|eni poginulim bor-
cima. Novac u iznosu od mili-
on i 112 hiqada maraka, stoji u
saop{tewu, preba~en je "Po{ta-
ma Srpske# i nadle`noj insti-
tuciji Srpske u Beogradu. U Mi-
nistarstvu o~ekuju da }e ispla-
ta biti okon~ana tokom nared-
ne nedjeqe.
- Novac je obezbije|en i za
korisnike ovog prava kod ko-
jih nije zavr{en postupak re-
vizije rje{ewa o isplati na-
knade, kao i za porodice koje
~ekaju identifikaciju pogi-
nulih boraca. Kada se zavr{i
procedura utvr|ivawa prava
u odre|ena nadle`nim zako-
nom, porodice mogu o~ekivati
novac do kraja godine - ka`e se
u saop{tewu i dodaje da se za
sve nedoumice u vezi sa ispla-
tom novca za izgradwu nad-
grobnih spomenika korisnici
mogu obratiti op{tinskom or-
ganu za bora~ko-invalidsku za-
{titu.
¥ G. K.
MINISTARSTVO RADA I BORA^KO-INVALIDSKE
ZA[TITE REPUBLIKE SRPSKE
Isplata naknada za spomenike
ZAVIDOVI]I - Kan-
celarija za tra`ewe nesta-
lih i zarobqenih lica Re-
publike Srpske ekshumira-
la je u petak iz sekundarne
grobnice u mjestu Gostovi}
na podru~ju Zavidovi}a po-
smrtne ostatke najmawe jed-
nog tijela.
Slu`benik Kancelari-
je Goran Kr~mar objasnio je
za na{ list da su kosti ba-
~ene u nepristupa~nu doli-
nu rijeke Gostovi} i da sve
ukazuje na to da su ostaci
doneseni sa nekog drugog
podru~ja.
- Nastavi}emo na{u po-
tragu i narednih dana, jer
razbacane kosti upu}uju na
zakqu~ak da se na ovom pod-
ru~ju nalazi jo{ posmrtnih
ostataka - rekao je Kr~mar,
podsje}aju}i da su u pret-
hodnih desetak dana, na lo-
kalitetu poru{enog gosto-
vi}kog manastira Udrim -
u blizini mjesta gdje se na-
lazio kamp pod kontrolom
brigade "El muxahedin# -
prona|ene qudska lobawa i
nadlaktica.
Recimo i to da su 3. ma-
ja iz masovne grobnice na
ovom podru~ju ekshumirani
posmrtni ostaci pet pri-
padnika Vojske Republike
Srpske: ~etiri tijela su bi-
la bez lobawa, dok je kod
jednog ona bila smrskana.
Prema rije~ima Gorana
Kr~mara, na {irem podru~-
ju Ozrena i Vozu}e traga se
za jo{ 184 od ukupno 459 srp-
skih vojnika i civila koji
su se vodili kao nestali.
Da bi se prikrio zlo~in
koji su nad Srbima po~ini-
li pripadnici bo{wa~ke
Armije BiH i muxahedini
koji su ratovali u sastavu
wenog Tre}eg korpusa, sa
ovog podru~ja izmje{teno je
12 masovnih i pojedina~nih
grobnica.
Najve}a me|u wima je
ona u Ku~icama kod Zavi-
dovi}a, iz koje su netragom
nestala 64 tijela.
¥ G. K.
U GOSTOVI]U KOD ZAVIDOVI]A
Iskopano jedno tijelo
BRATUNAC - U selu
Mandi}i kod Kravice u pe-
tak su prona|eni posmrtni
ostaci Mare Bo`i} (1904),
koja je sa jo{ 22 mje{tani-
na ovog sela ubijena 7. janu-
ara 1993. godine.
Ovo je na{em listu sa-
op{tio ~lan republi~ke
Komisije za tra`ewe ne-
stalih lica Slobodan [kr-
ba, rekav{i da su posmrtni
ostaci ove starice, koja je
ina~e bila slijepa i nepo-
kretna, prona|eni u ru{e-
vinama ku}e u kojoj je `i-
vjela.
- U ku}i, koja je izgor-
jela, pored ostataka zapa-
qenog tijela nesre}ne sta-
rice, prona{li smo dvije
~aure razli~itog kalibra -
rekao je [krba, napomiwu-
}i da su poslije ekshumaci-
je posmrtnih ostataka Ma-
re Bo`i}, u ovom selu na-
|eni svi civili za kojima
se tragalo.
U napadu muslimanskih
snaga iz Srebrenice, na Bo-
`i} 1993. godine, u Mandi-
}ima su svirepo ubijena 23
civila, a sve ku}e u selu su
opqa~kane, a potom zapa-
qene. Posmrtni ostaci 22
nevine `rtve prona|eni su
tek nekoliko mjeseci ka-
snije.
Za ovaj, kao i zli~ine u
drugim selima bratuna~ke
op{tine, jo{ niko nije od-
govarao. ¥ K. ].
BRATUNA^KO SELO MANDI]I
Novi tragovi zlo~ina
UNIVERZITET U BAWOJ LUCI
Ta~ka na
ograni~ewa
BAWA LUKA - Bawolu~ki Uni-
verzitet zadovoqan je usvajawem no-
vog Zakona o visokom obrazovawu
Srpske u republi~kom parlamentu
jer je time, kako vjeruju, "stavqena
ta~ka na ograni~ewa u radu, koja pro-
izlaze iz zastarjelih i nedore~enih
zakona iz 1993. i pro{le godine.
- Usvajawem ovog zakona, stvoren
je institucionalni okvir za razvoj
visokog obrazovawa u Srpskoj na pri-
oritetima iz Bolowske deklaracije.
Po{to se kod nas u tom pogledu nije
ni{ta uradilo, niko za to ne mo`e ni
da snosi odgovornost, jer je primjena
Deklaracije bila stvar dobre voqe
pojedinih fakulteta. Me|utim, to }e
sada biti obaveza - ocjewuju se u sa-
op{tewu koje je potpisao rektor Uni-
verziteta u Bawoj Luci prof. dr
Stanko Stani}.
Daqe se ka`e da je novi zakon
osnova i za razvoj visokog obrazova-
wa u BiH jer je on, uglavnom, proiza-
{ao iz teksta Zakona o visokom obra-
zovawu BiH, koji je usagla{en u ra-
du radne grupe Savjeta ministara
BiH.
- To {to je neko sebi uzeo za pra-
vo da mijewa ne{to u radnom tekstu
tog zakona, suprotno ustavima BiH i
Republike Srpske, to je wegov pro-
blem. Na wima je politi~ka, i svaka
druga odgovornost zbog ~iwenice {to
jo{ nemamo zakon o visokom obrazo-
vawu na nivou BiH - nagla{ava se u
saop{tewu. ¥ G. K.
VI[E PRAVA I PARA
SARAJEVO - Ustavno-prav-
na komisija Predstavni~kog doma
Parlamentarne skup{tine Bosne
i Hercegovine u petak je u Sara-
jevu konstatovala da postoji va-
qan ustavni osnov za Prijedlog
zakona o izmjeni Zakona o Cen-
tralnoj banci BiH, ~iji je pred-
laga~ Jelina \urkovi}. Ona je u
izjavi Srni precizirala da se
prijedlogom izmjene postoje}eg
zakona o Centralnoj banci tra`i
izmje{tawe centralne kancela-
rije, odnosno sjedi{ta ove banke
iz Sarajeva u Bawu Luku.
- Decentralizacija institu-
cija BiH je neophodna zbog ukla-
pawa dr`ave u evropske tokove
- istakla je \urkovi}eva, pod-
sje}aju}i da je ~ak 50 instituci-
ja BiH smje{teno u Sarajevu, a
u ostalim centrima neznatan
broj.
Ona je napomenula da je i Sa-
vjet ministara BiH nedavno utvr-
dio da se mora pristupiti decen-
tralizaciji.
Prema wenim rije~ima, sqe-
de}i korak u vezi sa Prijedlogom
zakona o izmjeni Zakona o Cen-
tralnoj banci jeste razmatrawe
sadr`aja zakona u nadle`noj ko-
misiji, poslije ~ega bi i{ao u re-
dovnu parlamentarnu proceduru.
^lan Ustavno-pravne komi-
sije Mom~ilo Novakovi} rekao
je Srni da je u raspravi o Prije-
dlogu zakona o visokom obrazo-
vawu BiH, ~iji je predlaga~ Sa-
vjet ministara BiH, akcenat sta-
vqen na pitawa nadle`nosti
agencije za licencirawe visoko-
{kolskih ustanova, je-
zika i finansirawa.
- Poslanici iz
srpskog naroda pred-
lo`ili su amandmane
kojima se predvi|a da
licencirawe visoko-
{kolskih institucija
treba da ostane na ni-
vou entiteta, odnosno
na sada{wem nivou -
objasnio je Novakovi}.
Pitawe jezika,
prema wegovim rije~i-
ma, pokrenuli su hrvat-
ski predstavnici, koji
su predlo`ili da se na
nivou BiH defini{e
da tri univerziteta
imaju svoj slu`beni je-
zik, a to bi bio jedan od
jezika tri konstitu-
tivna naroda.
Usvajawe amandma-
na na Zakon o visokom
obrazovawu odgo|eno je
za neku od narednih sjednica Ustav-
no-pravne komisije.
U vezi sa svojim Prijedlogom
zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o koncesijama, Novakovi}
je rekao da se on su{tinski svo-
di na na~in odlu~ivawa u komi-
siji o koncesijama.
- Sada je predvi|eno da tri
~lana budu stalna, a da se ~etiri
mijewaju u zavisnosti od toga {ta
je predmet koncesije - podsjetio
je Novakovi} i objasnio da on
predla`e da se svi ~lanovi ko-
misije mijewaju u zavisnosti od
toga {ta je predmet koncesije, ka-
ko bi se donosile {to kvalitet-
nije odluke.
On je dodao da wegov prije-
dlog zakona predvi|a da komisi-
ja o koncesijama donosi odluke
konsenzusom, bez preglasavawa.
Prijedlog zakona o glavnom
gradu BiH, iako najavqen, nije
razmatran na ovoj sjednici Ustav-
no-pravne komisije. ¥
22. i 23. jul 2006. POLITIKA
5
\Mom~ilo Novakovi}: Odgo|eno
usvajawe amandmana na Zakon
o visokom obrazovawu
USTAVNO-PRAVNA KOMISIJA PREDSTAVNI^KOG DOMA PARLAMENTARNE SKUP[TINE BiH
KORAK KA DECENTRALIZACIJI
MIMOILA@EWA
U raspravi o pitawu fi-
nansirawa visoko{kolskih
ustanova, istakao je Mom~ilo
Novakovi}, bile su o~ite ve-
like razlike me|u poslanici-
ma iz dva entiteta.
- Poslanici iz Republike
Srpske tra`e da finansirawe
bude na nivou entiteta, odnosno
da osniva~i budu odgovorni za
finansirawe visoko{kolskih
ustanova, dok je drugi koncept
da kqu~ni izvor finansirawa
bude buxet BiH, {to podrazu-
mijeva i promjenu osniva~a -
rekao je Novakovi}.
Decentralizacija institucija BiH je neophodna zbog uklapawa
dr`ave u evropske tokove, ka`e Jelina \urkovi}.
^ak 50 institucija BiH sada je smje{teno u Sarajevu
BAWA LUKA - Reforma policije na
ovakav na~in i sa ovakom Direkcijom za
restrukturisawe policijskih snaga u Bo-
sni i Hercegovini ne}e se mo}i posti}i
prije oktobarskih izbora, ocijenio je u
petak ~lan Predsjedni{tva Partije demo-
kratskog progresa Vinko Radovanovi}.
- Poslije izbora treba da se napravi
novi politi~ki dogovor i formira direk-
cija u skladu s wim. Jer, ova direkcija je
formirana potpuno suprotno od usvojenog
politi~kog sporazuma - rekao je Radovano-
vi}.
On je izrazio ~u|ewe zbog pona{awa
Kancelarije visokog predstavnika, jer smo,
kako je rekao, "smatrali da je iza nas dr-
`awe lekcija i pridika Republici Srp-
skoj o tome kako i {ta treba da radi#. Go-
vore}i o radu Doma naroda Parlamenta
BiH, Radovanovi} je rekao da su neprihva-
tqive kvalifikacije politi~ara iz Fe-
deracije da je entitetsko glasawe ko~-
nica razvoja.
- Entitetsko glasawe je mehanizam za-
{tite konstitutivnih naroda, a pitawe
za{tite vitalnog nacionalnog interesa
u ovom mandatu pokrenuli su dva puta Bo-
{waci i dva puta Hrvati - rekao je Rado-
vanovi}.
To pokazuje, dodao je, da se to pravo
nije zloupotrebqavalo u Domu naroda BiH,
za razliku od Vije}a naroda Republike
Srpske.
- Pokretawe procedure za{tite naci-
onalnog interesa zbog privatizacije "Te-
lekoma Srpske# najboqe pokazuje kako se
to pravo zloupotrebqava - rekao je Rado-
vanovi}.
On smatra da se iza zahtjeva, koje je
postavio Klub Bo{waka u Vije}u naro-
da, jasno vidi da se ne radi o za{titi na-
cionalnog interesa, ve} o ~istoj politi-
zaciji. ¥ D. Mo.
PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA
Reforma poslije izbora
BAWA LUKA - Socijalisti~ka
partija saop{tila je u petak da "po-
dr`ava napore koji su u~iweni u
Vije}u naroda Republike Srpske#
kako bi se deblokirao proces za
privatizaciju "Telekoma Srpske#.
- Apelujemo na zajedni~ku komi-
siju Vije}a naroda i Narodne skup-
{tine da usaglase stavove i postig-
nu rje{ewa kojima }e ovaj proces bi-
ti nastavqen - stoji u saop{tewu.
U ovoj partiji smatraju da se ne
smije udovoqavati bilo ~ijim za-
htjevima da se novac koji bi dobila
Srpska prodajom strate{kih predu-
ze}a potro{i neracionalno.
- Sredstva od privatizacije iskqu-
~ivo treba tro{iti za otvarawe novih
radnih mjesta, jer je to zadovoqewe
pravde prema onima koji su odvajali
od vlastitih usta da bi se gradila dr-
`avna preduze}a, a danas wihova djeca
i unuci kucaju na vrata biroa za zapo-
{qavawe - pi{e u saop{tewu.
SP poru~uje da }e se sna`no bo-
riti protiv svih zloupotreba u pri-
vatizaciji preduze}a koje su na {te-
tu radnika. Tako|e, od Vlade Srpske
zahtijeva da "ubrza reviziju pqa~ka-
{ke privatizacije# biv{ih dr`av-
nih preduze}a, ali i banaka.
¥ N. G.
SOCIJALISTI^KA PARTIJA
Na strani radnika
BAWA LUKA - Koordinator iz-
bornih aktivnosti Narodne stranke
"Radom za boqitak# i nosilac liste
za Parlamentarnu skup{tinu BiH Zo-
ran Pavlovi} izjavio je u petak da su
podaci o istra`ivawu javnog mwewa
pojedinih politi~kih partija u Re-
publici Srpskoj obi~na manipulaci-
ja i obmana gra|ana.
- Javnost se poku{ava obmanuti
naru~enim istra`ivawima javnog
mwewa, koja imaju za ciq da uka`u na
navodno rastu}u popularnost Stran-
ke nezavisnih socijaldemokrata. To
nije ta~no, jer raspola`emo podaci-
ma da se pojedini op{tinski odbori
ove stranke osipaju, {to }e se sigur-
no odraziti na wihov izborni rezul-
tat - rekao je Pavlovi} na konferen-
ciji za novinare u Bawoj Luci.
On je Radmili Kremenovi}, koja
je iz SNSD-a pre{la u ovu stranku,
uru~io ~lansku kartu. ¥ Lk. R.
STRANA^KA HRONIKA
NARODNA STRANKA
"
RADOM ZA BOQITAK"
Obmawivawe javnosti
UGQEVIK - Predsjednik
Sindikata radnika "Elektro-
privrede# Republike Srpske
Branko \ur|evi} pozdravio je
odluku republi~ke Vlade da se
ovo preduze}e ne privatizuje i
da ostane u vlasni{tvu Repu-
blike Srpske.
U ime sedam i po hiqada
zaposlenih radnika "Elektro-
privrede#, \ur|evi} ka`e da
ih je sve obradovala ova vijest
i podsjetio da je Sindikat i
ranije upozoravao na mogu}e
lo{e efekte privatizacije
ovog sektora privrede.
- Mi smo od po~etka ukazi-
vali da bi privatizacija
"Elektroprivrede# mogla bi-
ti pogubna. To najboqe poka-
zuju brojni lo{i primjeri u
zemqama okru`ewa. Poslije
svake privatizacije uslijedi-
lo je otpu{tawe radnika, po-
ve}awe cijene struje, dr`ava
je na kraju morala da otkupqu-
je dijelove elektroprivrede
ali daleko skupqe od cijene
za koju je prodala - ka`e \ur-
|evi}.
Sindikat je ne-
zadovoqan i "mije-
{awem# politike
pri imenovawu di-
rektora unutar
"Elektroprivrede
Srpske#.
- Zbog toga se
de{ava da qudi ko-
ji budu postavqeni
za direktore neke
jedinice ne slu{a-
ju generalnog di-
rektora "Elektro-
privrede#. To je do-
datno izra`eno u
posqedwih godinu
i po, od kada gene-
ralni direktor sa-
mo preporu~uje di-
rektorima {ta da
rade - istakao je
\ur|evi} i dodao da
se tako postavqeni
direktori, "bogate i
donose pare stranci pqa~kaju-
}i preduze}e#.
- U svakom slu~aju, bilo bi
boqe da generalni direktor
ima pravo i mogu}nost da smi-
jeni nekoga ko ne radi kako tre-
ba - ka`e \ur|evi}.
On je pozdravio i Vladin
zahtjev upu}en "Elektroprivre-
di# da ovo bude posledwa godi-
na u kojoj }e na eksploataciji
ugqa biti anga`ovana "tre}a
lica#, te da preduze}e do kraja
godine nabavi opremu kako bi
samostalno obavqalo taj posao.
- Anga`ovawe "tre}ih li-
ca# je rak rana ovog preduze}a
jer su tako desetine pa i stoti-
ne miliona maraka opqa~kane.
Mi smo dokazali jo{ 2003. go-
dine da ne treba anga`ovati
"tre}a lica# te da su nas oni
opqa~kali "naduvanim# cije-
nama usluga - istakao je \ur|e-
vi} i dodao da u preduze}u ima
jo{ uvijek qudi koji lobiraju
za ugovarawe poslova sa wima.
¥ R. JELI]
22. i 23. jul 2006.EKONOMIJA
6
BAWA LUKA - Tokom
redovnog trgovawa na Ba-
walu~koj berzi u petak je
ostvaren promet od 1,2 mi-
liona maraka, kroz 621
transakciju.
Najve}i promet, od
350.847 maraka, ostvaren je
sa akcijama preduze}a "Kri-
stal# AD Bawa Luka, po ci-
jeni od 0,20 maraka po ak-
ciji, {to je pove}awe od
81,82 odsto i ujedno najve}i
rast u toku trgovawa.
Indeksi su varirali, ta-
ko da su pad vrijednosti za-
biqe`ili berzanski indeks
i indeks fondova od 0,24 od-
nosno 0,27 odsto, dok je rast
cijena zabiqe`en kod in-
deksa preduze}a iz sistema
"Elektroprivrede# od 0,31
i vrijednost mu je 1.857,04
poena.
Na berzanskoj kotaciji,
segment fondovi, osam akci-
ja je zabiqe`ilo rast pro-
sje~ne cijene, dok je pad za-
biqe`en kod ~etiri fonda.
Drugi dan za redom prosje~-
na cijana akcija "Cepter
fonda# se nije mijewala i
bila je 8,51 marka po akci-
ji. ¥ Q. ^.
BAWALU^KA BERZA
"Kristal" dobitnik dana
PALE - Udru`ewe poqopri-
vrednika "Jahorina farmers# iz
Pala i republi~ki Zavod za za-
po{qavawe organizovali su u
petak obuku za bera~e samoni-
klog biqa.
Naime, prva faza obuke po-
~ela je seminarom za polaznike
sa podru~ja op{tina Pale i Is-
to~ni Stari Grad.
U ulozi predava~a pojavio se
istaknuti sarajevski profesor
Poqoprivrednog fakulteta Ne-
zir Tanovi}, koji je ina~e radi
i na Institutu za qekobiqe. On
je polaznike obuke prvo upoznao
sa stawem agrara u Republici
Srpskoj i BiH.
Isti~u}i kako je gotovo po-
lovina obradivih povr{ina na
na{im prostorima neobra|ena,
Tanovi} je kazao da za takvo sta-
we "nisu krivi poqoprivredni-
ci, ve} neodgovaraju}a dosada-
{wa politika o razvoju ove obla-
sti#.
- Bili smo svjedoci da su na
na{e tr`i{te uvo`eni gotovo
svi prehrambeni proizvodi os-
im krompira. Istovremeno smo
jedini uspjeh ostvarili u obla-
sti uzgajawa qekobiqa - kazao
je Tanovi}, podsje}aju}i da je sa-
mo lani izvezeno qekovito bi-
qe u vrijednosti od oko 16 mi-
liona maraka.
Ovaj vrhunski poznavalac uz-
gajawa qekobiqa, ali i na~ina na
koji se ispravno ubire samoniklo
biqe poru~io je polaznicima
obuke da "najbogatiji qudi u Au-
striji, [vajcarskoj, pa i Slove-
niji ̀ ive u brdskim podru~jima,
jer na pravilan na~in koriste
prirodne resurse u okru`ewu#.
- Podru~ja na kojima `ivite
su tako|e izda{na i nude vi{e
vrsta samoniklog biqa koje je
tra`eno na tr`i{tu i ima svo-
ju cijenu. Bilo bi dobro da posli-
je ove op{te, a kasnije i prak-
ti~ne obuke, razmislite o tome
da aktivno organizujete posao i
me|usobno sara|uju}i pokrene-
te biznis. On vam mo`e donije-
ti, ne samo posao i ekonomsku si-
gurnost, ve} i zna~ajan profit -
rekao je profesor Nezir Tano-
vi}.
Direktor "Jahorina farmer-
sa# Petar Marinkovi} izrazio
je uvjerewe da }e polaznici semi-
nara po dobijawu sertifikata
krenuti u razvijawe vlastitih
poslova, ali i naglasio ulogu Za-
voda za zapo{qavawe Srpske u
ovom programu.
- Zavod za zapo{qavawe je
prepoznao vrijednost i zna~aj
programa koji je pokrenulo na{e
udru`ewe, jer }e ova obuka stvo-
riti mogu}nosti da se kroz odre-
|eni vid samozapo{qavawa zbri-
ne na stotine poqoprivrednika
u ovom dijelu Srpske i BiH - oci-
jenio je Marinkovi}, isti~u}i
da }e "Jahorina farmers# osno-
vati i svojevrstan garantni fond
za svoje ~lanove, kako bi mogli
konkurisati za povoqne kredite
kod banaka.
Sli~na, odnosno ista obuka
bi}e sprovedena i za poqopri-
vrednike iz drugih op{tina, od
^ajni~a, pa sve do Kalinovika, a
polaznicima }e, pored osnovnih
stvari koje moraju znati, biti
predo~eni i kvalitetni i ispi-
tani projekti koji, u su{tini,
upu}uju na me|usobno uvezivawe
i stvarawe profitabilnog pro-
izvodnog lanca.
¥ S. [EKARA
BERA^I
"
JAHORINA FARMERSA" PRO[LI OBUKU O BRAWU QEKOVITOG BIQA
NA LIVADI MIRI[E ZARADA
\Detaq sa predavawa: Bera~i pomno slu{aju savjete
UGQEVIK
Sindikat "Rudnika i ter-
moelektrane Ugqevik# je u
sporu sa "tre}im licima# i
podnio je prijavu Tu`ila{tvu
BiH, a kasnije i Okru`nom tu-
`ila{tvu u Bijeqini.
Prema rije~ima Branka
\ur|evi}a, iz dokumentacije
preduze}a jasno se vidi da oni
koji su konkurisali na tende-
rima nisu ispuwavali uslove
te da nisu imali potrebnu me-
hanizaciju niti dovoqan broj
zaposlenih qudi za ovaj posao.
Iz BiH lani je izvezeno qekovito biqe vrijedno oko 16
miliona maraka. Podru~ja na kojima `ivite nude vi{e
vrsta samoniklog biqa koje je tra`eno na tr`i{tu,
ka`e Nezir Tanovi}
NESTRU^NOST
Nije malo onih koji se pi-
taju da li su ovakvi semina-
ri potrebni, ali direktor
"Jahorina farmersa# Petar
Marinkovi} nagla{ava da "su
nestru~nim brawem gotovo
iskorijewene brojne biqne
vrste sa ovog podru~ja#.
- Qudi su, misle}i da zna-
ju sve o svemu, prepolovili
koli~inu lincure i jo{ nekog
biqa na ovim podru~jima. Da
stvar bude gora, rije~ je o vr-
stama koje evropsko tr`i{te
naprosto "guta# i jo{ boqe
pla}a, pa je na{ osnovni ciq
da ovi seminari poslu`e da se
ubudu}e ne de{avaju sli~ni
propusti - obja{wava Petar
Marinkovi}.
GRADI[KA - Zemqorad-
ni~ka zadruga Potkozarje iz
Romanovaca kod Gradi{ke pri-
prema se za otkup povr}a, kra-
stavaca, paradajza i paprika
koji }e se isporu~iti preduze-
}u "Vitaminka# sa kojim smo
potpisali ugovor, kazao je di-
rektor zadruge Nenad Erceg.
Otkup povr}a od poqopri-
vrednika sa ovog podru~ja po-
~iwe za 15 dana, a u skladi{ti-
ma zadruge poqoprivrednici
iz Romanovaca mogu da kupe re-
promaterijale za poqopri-
vrednu, ali i sto~arsku proiz-
vodwu.
Nenad Erceg isti~e da sve
ve}i broj poqoprivrednih pro-
izvo|a~a vra}a povjerewe u ze-
mqoradni~ku zadrugu pa je i
sve vi{e poqoprivrednika ko-
ji sara|uju sa zadrugom.
¥ B. V.
SINDIKAT
"
ELEKTROPRIVREDE" PODR@AVA ODLUKU VLADE SRPSKE
LO[A ISKUSTVA OPOMIWU!
Od po~etka smo ukazivali na to da bi privatizacija
"
Elektroprivrede" mogla biti pogubna. To najboqe
pokazuju brojni lo{i primjeri u zemqama okru`ewa
\Branko \ur|evi}:
"
Tre}a lica"
rak-rana
"
Elektroprivrede"
ZEMQORADNI^KA ZADRUGA
"
POTKOZARJE"
Po~iwe otkup vo}a
SOKOLAC - U najve}em so-
kola~kom preduze}u, {umskom ga-
zdinstvu "Romanija#, polovinom
aprila ove godine otvoren je ste-
~ajni postupak, kao epilog vi{e-
godi{we krize u kojoj se nalazio
ovaj drvoprera|iva~ki kombinat.
Ispitno i izvje{tajno ro~i-
{te odr`ano je u junu, a zatim je
Skup{tina povjerilaca donijela
odluke kojima je usmjeren tok ste-
~ajnog postupka.
Ste~ajni upravnik Stojan Jo-
vi} upoznao je Skup{tinu povje-
rilaca sa uzrocima za pokretawe
ste~aja i sa stawem u kome se da-
nas nalazi ovo preduze}e, koje je
osamdesetih godina pro{log vi-
jeka zapo{qavalo 1.300 radnika.
- "Romanija# nema strate{kog
kupca, nema obrtnih sredstava i
prezadu`ena je. Da bi se pokre-
nuli proizvodni kapaciteti neo-
phodna su nova ulagawa. Skup{ti-
na povjerilaca je zbog toga odlu-
~ila da se pristupi prodaji "Ro-
manijine# imovine kako bi se na-
mirila potra`ivawa povjerila-
ca, u skladu sa Zakonom o ste~aj-
nom postupku - ka`e Jovi}.
Kod prodaje imovine investi-
torima, odnosno kupcima }e biti
ostavqena mogu}nost da pod od-
re|enim uslovima, kupuju}i imo-
vinu, organizuju i o`ivqavaju
proizvodwu i zaposle jedan dio
radnika.
To, prakti~no, zna~i da }e
plan prodaje imovine biti ta-
kav da se osnovni tehni~ko-teh-
nolo{ki program proda u cjeli-
ni. Drugim rije~ima, na prodaju
}e zajedno biti ponu|eni kapaci-
teti primarne i finalne prera-
de drveta. Ostala imovina mo}e
}e se prodavati i pojedina~no.
- Ciq je da se "srce fabri-
ke# proda kao cjelina, {to bi
bilo veoma zna~ajno u pogledu
mogu}nosti za pokretawe proiz-
vodwe. Povoqna okolnost za ta-
kav pristup je izgra|ena infra-
struktura za poslove iz oblasti
drvoprera|iva~ke industrije -
isti~e ste~ajni upravnik Stojan
Jovi}.
Prema wegovim rije~ima, u
nastavku ste~ajnog postupka
predstoji anga`ovawe ovla{te-
nih procjeniteqa, kao i ostale
zakonom predvi|ene aktivnosti
koje su uslov za sprovo|ewe pla-
na unov~avawa, odnosno prodaje
imovine ste~ajnog du`nika.
¥ B. G.
STE^AJNI POSTUPAK U [UMSKOM GAZDINSTVU
"
ROMANIJA"
Imovinom namiruju dugove
OBAVEZE
Ukupne neizmirene obave-
ze "Romanije# su oko 13 mili-
ona maraka. Dug prema radni-
cima, za neto plate, je blizu
~etiri miliona maraka. Zbog
ogromnih dugovawa i otvara-
wa ste~aja bez posla su osta-
la 443 radnika, koji su upu}e-
ni na Biro za zapo{qavawe.
BIJEQINA - U Fabrici
za preradu su{enog vo}a i po-
vr}a "Semberka# iz Jawe
uskoro se zavr{ava remont
postrojewa za preradu siro-
vina.
Vo}e i povr}e za preradu
je ve} obezbije|eno, a ruko-
vodstvo preduze}a o~ekuju da
}e se ove sezone raditi punim
prera|iva~kim kapacitetom.
Podsje}amo da je ova fabrika,
prije rata, bila nadaleko po-
znata kao proizvo|a~ za~ina
za jelo, su{ene mrkve, per{u-
na i celera.
- U maju je prera|eno 240
tona divqeg bijelog luka po-
znatijeg kao "cremu{a#. Od
toga za~ina 21 tonu smo izve-
zli u Wema~ku. Za predstoje-
}u prera|iva~ku kampawu, ko-
ja po~iwe u avgustu, planira-
li smo preraditi 6.600 tona
mrkve, pa{trwaka, krompira
i luka. Sirovine smo obezbi-
jedili u Vojvodini jer su u
Semberiji suvi{e mali posje-
di za organizovanu industrij-
sku proizvodwu - ka`e direk-
tor "Semberke# Fahrudin
Gruhowi}.
U ovoj fabrici }e u toku
predstoje}e kampawe otkupa
i prerade vo}a i povr}a biti
zaposleno stotiwak sezonskih
radnika.
- Ovo je jedini prera|i-
va~ki kapacitet ovakve vrste
u BiH. Za desetak dana bi}e-
mo spremni da po~nemo radi-
ti punim kapacitetom, odno-
sno sa desetak hiqada tona si-
rovine. Od te koli~ine hiqa-
du do 1200 tona bi}e suvih
proizvoda - ka`e tehni~ki di-
rektor fabrike Milenko
Stanojlovi}.
On dodaje da je "Sember-
ka# pro{irila asortiman
proizvoda s programom supa,
ta~nije gove|om, povrtnom i
koko{ijom, zatim proizvod-
wom semeberske paprike i
"UPI# za~ina koji se poste-
peno prodaju na BiH tr`i-
{tu.
Kupcima }e uskoro biti
ponu|ena pakovawa od pet gra-
ma do jednog kilograma tride-
setak razli~itih proizvoda.
Podsje}amo da je pro{le go-
dine fabrika obnovila sarad-
wu sa "Podravkom#, a radimo
i na sklapawu novih ugovora.
- Plasman na{ih proizvo-
da ne}e biti problem. Dugova-
wa prema dr`avi i radnicima
naslije|ena iz poslijeratnog
perioda smo izmirili. Dio du-
ga je reprogramiran, a nastoji-
mo obezbijediti redovne li~-
ne dohotke za ~etrdesetak rad-
nika - isti~e Fahrudin Gruho-
wi}. ¥ D. G.
PRI KRAJU REMONT POSTROJEWA U FABRICI
"
SEMBERKA"
Zagrijavawe pred start
22. i 23. jul 2006. DRU[TVO
7
BAWA LUKA - Svi pri-
vredni sindikati koji su u~la-
weni u republi~ki Savez sin-
dikata nezadovoqni su dinami-
kom zakqu~ivawa granskih ko-
lektivnih ugovora i pozivaju
udru`ewa poslodavaca u Pri-
vrednoj komori Republike Srp-
ske da ubrzaju ove aktivnosti.
- Devet granskih sindikata
usvojili su stav da prihvatawa
i zakqu~ivawa posebnih kolek-
tivnih ugovora kasne zbog po-
slodavaca. To nije u redu, budu-
}i da su sindikati naporno ra-
dili na pripremawu i usagla-
{avawu ovih ugovora - izjavi-
la je predsjednik Saveza sindi-
kata Ranka Mi{i}.
U ciqu ubrzavawa ove pro-
cedure, granski sindikati odlu-
~ili su da kolektivne ugovore
upute asocijacijama poslodava-
ca kako bi {to prije do{lo do
wihovog usvajawa.
- U Savezu sindikata utvr-
dili smo rok do 31. avgusta, do
kada su poslodavci du`ni da
prihvate i potpi{u kolektiv-
ne ugovore. Rokovi se polako
primi~u kraju i ultimativno je
da udru`ewa poslodavaca ura-
de svoj dio posla i potpi{u ko-
lektivne ugovore - poru~ila je
Mi{i}eva.
Inicijativa privrednih
sindikata o ubrzavawu potpisi-
vawa kolektivnih ugovora ve}
je pokazala pozitivne efekte
i za idu}u srijedu najavqeno je
potpisivawe jednog kolektiv-
nog ugovora u privredi.
Ranka Mi{i} nije `eqela
da ka`e o kojem granskom sin-
dikatu i ugovoru se radi, ali,
kako saznajemo u Savezu sindi-
kata, prvi kolektivni ugovor u
privredi trebalo bi da potpi-
{e predsjednik Sindikata me-
talske industrije i rudarstva
Tane Peuli} sa granskim udru-
`ewem poslodavaca.
Predsjednik Sindikata
gra|evinarstva i stambeno-ko-
munalne djelatnosti Mile Ri-
bi} isti~e da je potpisivawe
granskih ugovora u obostranom
interesu sindikata i posloda-
vaca, te da se kroz ove doku-
mente odre|uju radno-pravni
odnosi.
- Na sastanku devet gran-
skih sindikata, koji je odr`an
u srijedu, predlo`ene su izmje-
ne i dopune Zakona o ste~aju
preduze}a, kojima se poboq{a-
va tekst ovog zakona, posebno
sa prijedlogom zadr`avawa i
odre|ivawa uloge sindikata to-
kom ste~ajnog perioda - nagla-
sio je Ribi}.
U Konfederaciji sindika-
ta Republike Srpske napomi-
wu da je ova asocijacija jo{ u
martu donijela granski kolek-
tivni ugovor, koji se odnosi
na dio radnika u metalskoj in-
dustriji i rudarstvu, u~lawe-
nih u ovu sindikalnu asocija-
ciju.
- U aprilu smo sa predsjedni-
kom Unije poslodavaca Republi-
ke Srpske Milanom Gruba~em,
koji je tada obavqao du`nost
predsjednika granskog udru`e-
wa poslodavaca u metalskoj in-
dustriji i rudarstvu, zakqu~i-
li kolektivni ugovor kojim su
odre|ena prava radnika u~lawe-
nih u konfederaciju - rekao je
predsjednik Konfederacije sin-
dikata Obrad Belenzada.
On je predlo`io Uniji po-
slodavaca da se u Srpskoj defi-
ni{e berza rada, koja bi, pre-
ma wegovom mi{qewu, imala
zna~ajnu ulogu u novom zapo-
{qavawu radnika.
¥ M. MILUNOVI]
ZAKQU^IVAWE GRANSKIH KOLEKTIVNIH UGOVORA U REPUBLICI SRPSKOJ
SINDIKATI @URE, POSLODAVCI KO^E U Savezu sindikata utvrdili smo rok do 31. avgusta, do kada
su poslodavci du`ni da prihvate i potpi{u kolektivne
ugovore. Rokovi se polako primi~u, isti~e Ranka Mi{i}
UDRU@EWE vojnih penzi-
onera Republike Srpske za 12
godina postojawa rije{ilo je
brojne probleme svojih ~lano-
va, ali mnogi ni danas nisu ot-
kloweni, kazao je predsjednik
udru`ewa, general Milorad
Kulte{i}.
- Ono {to nam ve} deceni-
ju zadaje najvi{e brige jeste
stambena problematika - rije-
~i su generala Kulte{i}a.
Biv{i oficiri Jugoslo-
venske narodne armije jedina
su populacija u Bosni i Herce-
govini kojoj nisu vra}eni pri-
jeratni stanovi u sada{woj Fe-
deraciji BiH. Nekima od wih,
koji su imali mawe stanove, to
je, pak, po{lo za rukom.
Kutle{i} je podsjetio da je
rije~ o oko 250 stanova, koji
su, uz pomo} me|unarodne zajed-
nice, oteti wenim vlasnicima.
Kutle{i} nagla{ava da je
Udru`ewe vojnih penzionera
visokom me|unarodnom pred-
stavniku uputilo dopis u ko-
jem je zatra`ilo da ukine
diskriminiraju}e odredbe
federalnog zakona donese-
ne na osnovu odluke jednog
od wegovih prethodnika -
Volfganga Petri~a.
General Kutle{i} je za-
hvalio na saradwi biv{em
Ministarstvu odbrane i Ge-
neral{tabu Vojske Republi-
ke Srpske, lokalnim upra-
vama u op{tinama gdje regi-
onalna udru`ewa imaju sje-
di{te, a posebno gradona-
~elniku Bawe Luke Drago-
qubu Davidovi}u, koji je u
vi{e navrata imao razumije-
vawa za potrebe republi~kog
udru`ewa.
Kulte{i} je podsjetio da se
ova organizacija sastoji od {est
regionalnih udru`ewa - tre-
biwskog bijeqinskog, dobojskog,
bawolu~kog prijedorskog i onog
u Isto~nom Sarajevu, koja zajed-
no imaju oko 3.000 ~lanova.
On je, tako|e, napomenuo
da je udru`ewe osnovano 1994.
godine, zbog nemogu}nosti
primawa penzija, problema sa
zdravstvenim osigurawem i
ostalih `ivotnih pitawa svo-
jih ~lanova.
¥ M. X.
UDRU@EWE VOJNIH PENZIONERA SRPSKE
Petri~ ovjerio nepravdu
\Milorad Kutle{i}:
Oteto 250 stanova
BRATUNAC - Republi~ko
Ministarstvo rada i bora~ko- in-
validske za{tite dozna~ilo je op-
{tini Bratunac 145.540 maraka
na ime naknade tro{kova za iz-
gradwu nadgrobnih spomenika
borcima poginulim u Otaxbin-
skom ratu. Na~elnik Odjeqewa
za op{tu upravu u Bratuncu Dra-
gan Nikoli} rekao je "Glasu Srp-
ske# da je po~ela isplata tih sred-
stava i da pravo na naknadu tro-
{kova imaju 134 porodice.
- Radi se o 122 porodice bora-
ca, koji su kao pripadnici Vojske
Republike Srpske poginuli 1992.
godine, te 20 porodica koje su pra-
vo na naknadu za spomenike po-
dignute vlastitim novcem stekli
na osnovu sudskih rje{ewa - kazao
je Nikoli}.
On je podsjetio da je nadle-
`no ministarstvo 8. jula 2004. go-
dine obavijestilo Slu`bu bora~-
ko-invalidske za{tite u Bratun-
cu da }e se, prema utvr|enoj dina-
mici, novac za nadgrobne spome-
nike ispla}ivati od avgusta do
decembra te godine.
- Ova dinamika nije po{tova-
na i u tom periodu ispla}ena su
sredstva za 1993. i naredne tri go-
dine. Jedan broj porodica tu`io
je op{tinu, ali sada je rije{en
problem i ispravqena nepravda
prema ovim qudima, ~iji su najmi-
liji poginuli 1992. godine - rekao
nam je Dragan Nikoli}.
¥ K. ].
OP[TINA BRATUNAC
Upla}ene pare za spomenike
BILE]A - Poslije skoro pune dvije decenije,
Bile}anima je, od prije nekoliko mjeseci, omogu}e-
no da voza~ke ispite pola`u u svome gradu, pa zbog
toga vi{e ne moraju da odlaze u susjedno, tridese-
tak kilometara udaqeno Trebiwe.
Svi problemi u vezi sa polagawem voza~kih is-
pita nisu, me|utim, rije{eni, jer se postoje}i po-
ligon nalazi u krugu Tekstilnog kombinata "Bile-
}anka#, u ~ijem je i vlasni{tvu. Zbog toga, ta fir-
ma zahtijeva da joj se za upotrebu poligona plati od-
re|ena nov~ana nadoknada, {to ne odgovara ni in-
struktorima ni budu}im voza~ima.
Stoga su odbornici bile}kog parlamenta stavi-
li u zadatak Odjeqewu za urbanizam ove op{tine
da prona|u drugu odgovaraju}u lokaciju na kojoj }e
biti izgra|en novi poligon za polagawe voza~kih
ispita.
Na postoje}em poligonu mo`e da se pola`e sa-
mo za B kategoriju. Na novoj lokaciji bi}e omogu-
}eno polagawe i kandidatima koji konkuri{u i za
A, C i E kategorije. Novac za gradwu poligona bi-
}e obezbije|en iz op{tinskog buxeta.
¥ [. A.
NEVOQE BILE]ANA DUGE DVIJE DECENIJE
Voza~i bez poligona
BATROVCI - Premijeri
Srbije i Hrvatske, Vojislav Ko-
{tunica i Ivo Sanader, sve~ano
su u petak otvorili grani~ni
prelaz izme|u dvije zemqe Ba-
trovci - Bajakovo, koji se nala-
zi na me|unarodnom koridoru 10.
Kako javqa Tanjug, premijer
Srbije je istakao da otvarawe
"renoviranog prelaza ukazuje
na postojano pribli`avawe dvi-
ju dr`ava i naroda, poslije lo-
{eg iskustva iz pro{log vije-
ka#, dok je Sanader naglasio da
su vlade obje dr`ave do sada ura-
dile puno da "zalije~e rane iz
pro{losti#, kao i da na tome
grade novu budu}nost Srbije i
Hrvatske u ujediwenoj Evropi.
- Ovaj prelaz predstavqa
jo{ jedan most, ne samo u mate-
rijalnom, ve} i u politi~kom
i kulturnom smislu, izme|u
Srbije i Hrvatske, istoka i
zapada Evrope - rekao je Ko-
{tunica.
On je istakao da su "Srbiji
i Hrvatskoj zajedni~ka vjera u
ujediwenu Evropu, koja po~iva
na po{tovawu razli~itosti i
vladavini prava i po{tovawu
qudskih i mawinskih prava#, a
~in otvarawa grani~nog prela-
za upravo opredjequje odnos dvi-
je zemqe prema Evropskoj uni-
ji kojoj obje zemqe te`e.
- Pridru`ivawe EU, kojoj
obje zemqe te`e, od obostranog
je interesa za mir i prosperi-
tet u regionu - rekao je Ko{tu-
nica i dodao da su vlade obje
dr`ave u~inile mnogo na {i-
rewu saradwe i to "ne samo na
papiru, ve} i na dijelu u bila-
teralnoj, odnosno ekonomskoj,
nau~noj i kulturnoj saradwi#.
Predsjednik Vlade Hrvat-
ske naglasio je da se pro{lost
ne smije zaboraviti, ve} da se iz
pro{losti mora u~iti i gradi-
ti nova budu}nost.
- Ovaj prelaz ne}e govoriti
o pro{losti, nego o budu}no-
sti. Otvarawe "mosta# doprini-
je}e op{toj stabilnosti i pove-
}ati {ansu Evropi da istraje u
projektu ujediwewa - rekao je
Sanader, istakav{i ekonomsku,
uz politi~ku, dimenziju otva-
rawa ovog prelaza.
Sanader je poru~io putnici-
ma, koji sa istoka na zapad Evro-
pe putuju kroz Hrvatsku i Sr-
biju, da budu nosioci saradwe
dvije zemqe. ¥
22. i 23. jul 2006.SRBIJA/CRNA GORA
8
Otvarawe prelaza ukazuje na pribli`avawe dviju
dr`ava i naroda, poslije lo{eg iskustva iz pro{log
vijeka, rekao Ko{tunica, dok je Sanader naglasio da su
vlade obje dr`ave do sada uradile puno da "zalije~e
rane iz pro{losti"
Hrvatski premijer Ivo Sa-
nader uvjeren je da wegova ze-
mqa mo`e djelotvorno da po-
mogne Srbiji u strategiji za
hap{ewe generala Ratka Mla-
di}a, pi{e u petak londonski
dnevnik "Fajnen{el tajms#.
Nastojawe hrvatskog pre-
mijera da pomogne Srbiji u
sprovo|ewu u djelo wenog Ak-
cionog plana za dovr{ewe sa-
radwe s Ha{kim tribunalom,
vaqa sagledati - ocjewuje lon-
donski dnevnik - u svjetlu `e-
qe Hrvatske da Evropi i svi-
jetu poka`e da mo`e da igra
ulogu "odlu~uju}eg faktora
bezbjednosti# u jugoisto~noj
Evropi, tom "jo{ uvijek nesta-
bilnom dijelu# kontinenta.
KOSMET
Ivo Sanader izjavio je da
se Hrvatska protivi nametawu
rje{ewa za Kosovo i Metohi-
ju i da se zala`e da rje{ewe
kosmetskog pitawa bude pro-
na|eno u pregovorima Beogra-
da i Pri{tine.
- Rje{ewe se mora tra`i-
ti u saradwi Beograda i Pri-
{tine i ne mo`e biti namet-
nutog rje{ewa - istakao je Sa-
nader poslije susreta sa pre-
mijerom Srbije Vojislavom
Ko{tunicom na zajedni~koj
konferenciji za novinare.
Odgovaraju}i na pitawe,
Sanader je naglasio da Hrvat-
ska po pitawu pronala`ewa
rje{ewa za budu}i status Ko-
sova i Metohije ima "apsolut-
no ~vrst stav# i ponovio da
"nema rje{ewa za Kosmet bez
Beograda#.
KORAK U BUDU]NOST
Vojislav Ko{tunica i Ivo Sanader: Otvorena
vrata saradwe
VOJISLAV KO[TUNICA I IVO SANADER OTVORILI PRELAZ BATROVCI - BAJAKOVO
POMO]
PRIZREN - Po{teno i
razumno rje{ewe za problem
Kosova i Metohije nije ni iz-
bliza mogu}e, naro~ito zbog
zaista sramnog pona{awa NA-
TO-a i SAD, konstatuje u naj-
novijem broju, u op{irnoj re-
porta`i sa Kosmeta, mjese~-
nik "Ameriken spektejtor# iz
Va{ingtona, isti~u}i da je,
za Zapad, Kosmet "neprijatan
djeli} nezavr{enog posla ko-
ji bi rado htio da zaboravi#.
Autor reporta`e, Dag
Bendou, navodi da je ju`na
srpska pokrajina daleko od
stvarawa tolerantne demo-
kratije i nagla{ava da su, za
ovih sedam godina prisustva
u pokrajini, snage NATO-a
bile o~evici
jedne od naj`e-
{}ih epizoda
etni~kog ~i{}-
ewa na Balkanu.
- Ako SAD
nastave da sli-
jede svoj sada-
{wi politi~ki
kurs, onda se sa-
svim sigurno
mo`e o~ekiva-
ti da }e etni~-
ka ve}ina na
Kosmetu brzo
zavr{iti posao
- za nekoliko
godina, ako ne i
ranije - isti~e
autor.
Novinar za-
po~iwe repor-
ta`u utiscima
iz manastira
Sveti arhange-
li kod Prizrena
i konstatacijom
da biti sve{tenik
nikada nije lako,
ali da 29-godi{wi monah Be-
nedikt, uprkos svemu, radosno
do~ekuje strane posjetioce.
Navode}i da je manastir
uni{ten u 16. vijeku, za vri-
jeme napada Turaka, a da je po-
tom, 400 godina kasnije, Srp-
ska pravoslavna crkva tu iz-
gradila malu crkvu, konak i
radionicu, ameri~ki novinar
podsje}a da je manastir prije
dvije godine (17. marta) bio
meta napada razjarene mase ko-
smetskih Albanaca, koji su ga
zapalili i uni{tili sve {to
su mogli.
Bendou zatim navodi da se
ve}ina wema~kih vojnika iz
sastava KFOR-a, zadu`enih da
~uvaju manastir, "pokupila#
~im je albanska masa po~ela
da prelazi poto~i} koji je di-
jelio manastir od puta.
- Oni su, dodu{e, poveli
monahe sa sobom, ali su zgra-
de i sve {to je u wima bilo
ostale neza{ti}ene. Preosta-
li vojnici su se pona{ali kao
turisti, fotografi{u}i uni-
{tavawe manastira - navodi
se u ~lanku.
List prenosi rije~i jed-
nog od ~lanova organizacije
za qudska prava "Hjuman ra-
jts vo~# da je "toga dana, kada
je {irom Kosova i Metohije
izbilo nasiqe, takvo {okant-
no pona{awe bilo pravilo#
i da su "mirovwaci NATO-a
zakqu~avali kapije svojih ba-
za, gledaju}i kako gore srp-
ske ku}e#.
Novinar va{ingtonskog
mjese~nika prenosi da je od ta-
da izgra|ena dvospratna zgra-
da na mjestu nekada{we radi-
onice i da u woj danas radi,
spava i objeduje {est monaha.
- Ovo mjesto je danas ogra-
|eno bodqikavom `icom, ma-
da monah Benedikt ima malo
povjerewa u one koji ga navod-
no {tite - dodaje Bendou, is-
ti~u}i da je komandant wema~-
kih vojnika poslije razarawa
manastira svalio krivicu na
jednu od svojih jedinica koja
nije imala vremena za Srbe za-
to {to je bila zauzeta obez-
bje|ivawem ekipe jedne wema~-
ke televizije.
- Po{to su monasi objelo-
danili sve {to se desilo, oni
koji su ih {titili ostavili
su ih dvije nedjeqe bez za{ti-
te. ̂ ak i sada, vojnici KFOR-
a odbijaju da prate monahe ko-
ji kupuju hranu u Prizrenu,
predla`u}i im da se obrate
Kosovskom za{titnom korpu-
su, u ~ijim redovima ima i biv-
{ih gerilaca OVK - navodi
Bendou. ¥
Manastir Sveti arhangeli kod Prizrena: Zapaqen
17. marta 2004. godine
"
AMERI^KI SPEKTEJTOR" OBJAVIO REPORTA@U O JU@NOJ SRPSKOJ POKRAJINI
SRAMNO PONA[AWE NATO-aZAMJENA
- Na kvazigranici koja
dijeli Srbiju od Kosmeta...
voza~i rutinski zamjewuju
srpske registarske tablice
kosmetskim da bi sakrili
identitet. Kad to ne bi ~i-
nili, u opasnosti bi bili ne
samo wihovi automobili, ve}
i `ivoti - isti~e autor, do-
daju}i da je od 1999. godine
na Kosovu i Metohiji ubije-
no vi{e od 900 Srba.
- Morali biste, me|utim,
da dugo i naporno tragate da
biste, mo`da, ipak na{li
negdje nekog Albanca zatvo-
renog zbog zlo~ina - ironi~-
no primje}uje autor repor-
ta`e.
NIJEMCI
PRI[TINA - NATO je
po~eo razmje{tawe 650 we-
ma~kih vojnika na sjever Ko-
smeta, potvr|eno je u petak u
Glavnoj komandi KFOR-a u
Pri{tini.
- Wema~ki bataqon, od
oko 650 vojnika, pristi`e na
Kosmet od ponedjeqka - re-
kao je Beti portparol me|u-
narodnih vojnih snaga na Ko-
smetu, pukovnik Pio Sabeta.
On je naveo da razmje{ta-
we wema~kog bataqona po-
tvr|uje spremnost NATO-a
da u veoma kratkom roku po-
ja~a snage KFOR-a na terenu
u slu~aju potrebe, i da nasta-
vi misiju obezbje|ivawa mi-
ra i sigurnosti na Kosovu i
Metohiji.
Sabeta je rekao da }e we-
ma~ki bataqon biti kori-
{}en na cijelom Kosmetu, te
i na sjeveru.
Za ovih sedam godina prisustva u pokrajini, snage
NATO-a bile o~evici jedne od naj`e{}ih epizoda
etni~kog ~i{}ewa na Balkanu, ka`e Dag Bendou
BEOGRAD - Predsjednik
Srbije Boris Tadi} rekao je
u petak da je nedopustivo po-
stojawe pravnog vakuuma u
sistemu odbrane i bezbjed-
nosti.
Tadi} je na sve~anosti
povodom zavr{etka {kolo-
vawa 49. klase general{tab-
nog usavr{avawa kazao da se
u tom segmentu u svakom tre-
nutku mora jasno znati sub-
ordinacija i redoslijed po-
teza.
Srpski predsjednik je do-
dao da se Srbija danas suo~a-
va sa vi{e izazova, od kojih
je najte`i status Kosova i
Metohije. Sve~anost je or-
ganizovana povodom zavr-
{etka {kolovawa 49. klase
general{tabnog usavr{ava-
wa [kole nacionalne od-
brane Vojne akademije.
Jednogodi{we {kolova-
we zavr{io je 21 polaznik,
~ija je ukupna prosje~na ocje-
na 9,17.
Trojica najboqih pola-
znika su pukovnici Milan
Mojsilovi}, Zvezdan Opa-
~i} i Miloqub Sretenovi}.
Svim polaznicima, kao
i Tadi}u i ministru odbra-
ne Zoranu Stankovi}u, na
skupu su uru~ene sabqe. ¥Poklon: Sabqu primio i predsjednik Tadi}
[KOLA NACIONALNE ODBRANE VOJNE AKADEMIJE
Sabqa najboqima
PREDSJEDNIK SRBIJE
BORIS TADI]
Akcioni plan
dobar
BEOGRAD - Predsjednik Srbije
Boris Tadi} ocijenio je u petak kao
"dobar# Akcioni plan Vlade Srbije
za saradwu sa Ha{kim tribunalom i
ukazao da je va`no {to je plan dobro
prihva}en u me|unarodnim institu-
cijama.
- Veoma je va`no da na{e obaveze
izvr{imo; veoma je va`no da ova dr-
`ava i weni gra|ani ne pate zbog jed-
nog ~ovjeka; veoma je va`no da svi, pa
i optu`eni za ratne zlo~ine, razumi-
ju u kakvoj situaciji se dr`ava Srbi-
je nalazi - rekao je Tadi} na sve~ano-
sti povodom zavr{etka {kolovawa
49. klase general{tabnog usavr{ava-
wa [kole nacionalne odbrane.
Tadi} je potvrdio da }e delegaci-
ja Srbije na razgovor o statusu Koso-
va i Metohije u Be~u, zakazan za 24.
jul, i}i u "najja~em sastavu#.
- Imali smo primjedbe na na~in
kako je bio zami{qen ovaj prvi sasta-
nak od strane me|unarodnih pregova-
ra~a. Uglavnom su sve na{e primjed-
be usvojene, ali mi o~ekujemo konkre-
tan i supstancijalni napredak u pre-
govorima - rekao je on. ¥
BRITANSKI nedjeq-
nik "Ekonomist# otkriva
u petak da bi, uprkos `e-
stokom protivqewu ko-
smetskih Albanaca, sjever-
ni dio pokrajine, onaj oko
Kosovske Mitrovice, mo-
gao da, na kraju procesa rje-
{avawa statusa, pripadne
Srbiji.
- Vi{e od 100 hiqada ko-
smetskih Srba su zastra{e-
ni i zbuweni. Polovina ih
`ivi u enklavama okru`e-
nim Albancima, a ostali na
kompaktnom prostoru, na-
slowenom na ostatak Srbi-
je. Ideja da taj kraj, mada
`estoko odba~ena me|u Al-
bancima, bude pripojen Sr-
biji, diskretno ovih dana
kru`i u diplomatskim kru-
govima - pi{e "Ekonomist#.
- ^ak i da se to ne dogo-
di - dodaje londonski ne-
djeqnik - mo`e se dogoditi
da sjever dobije specijalan
status.
Nedjeqnik, istovremeno,
ocjewuje da, suprotno najava-
ma iz zapadnih prijestoni-
ca, proces rje{avawa budu-
}eg statusa Kosova i Meto-
hije "mo`da ne}e biti okon-
~an do kraja ove godine, kao
{to se Albanci nadaju#. ¥
BE^
Na direktnim pregovorima Beo-
grada i Pri{tine, u ponedjeqak, u~e-
stvova}e i predsjednik Vlade Voji-
slav Ko{tunica i predsjednik Srbi-
je Boris Tadi}, dogovorio se srpski
pregovara~ki tim.
[ef Kancelarije Vlade Srbije
za saradwu sa medijima Sr|an \u-
ri} rekao je Beti da su glavni pre-
govara~i odlu~ili da prvoj rundi
pregovora o budu}em statusu pokra-
jine, u ponedjeqak u Be~u, prisustvu-
ju i premijer i predsjednik, "jer je
Kosovo i Metohija pitawe od najve-
}e va`nosti za Srbiju#.
BRITANSKI
"
EKONOMIST"
Sjever ostaje Srbiji
22. i 23. jul 2006. SVIJET
9
NA istoku ni{ta
novo. Po~eo je jo{ je-
dan rat.
Ovoga puta izme|u
"starih poznanika#
Izraela i Libana, ko-
ji su prve ratne sjeki-
re iskopali davne
1968. godine. Od tada,
malo su ih zakopava-
li, malo otkopavali,
i tako godinama, de-
cenijama.
Me|utim, ove, 2006.
godine, zakuvalo se
"mu{ki#.
Za samo nekoliko dana sve
se preokrenulo. Sa zemqe, mo-
ra i iz vazduha izraelske bom-
be zasule su Liban, a ni iznutra
nije ni{ta boqe.
Oni neupu}eni rekli bi da
je malo koji rat po~eo tako br-
zo i to "samo zbog# otmice dva
i pogibije osam izraelskih voj-
nika. Sitnica. Mala cifra za
tako veliki rat i za stotine i
stotine nedu`nih `ivota koje
je odnio, i koje }e tek odnijeti
ovaj krvavi sukob.
Ipak, oni upu}eniji isti-
~u da ni{ta nije slu~ajno i da
bi Bliski istok, ako ne i {i-
re od toga, mogao biti uvu~en u
veliki rat.
Vojni analiti~ari nagla-
{avaju da su u sukob na Bliskom
istoku svoje prste umije{ale
druge zemqe i da je rat u Liba-
nu, opet, kao u proteklim dece-
nijama, posredno sukobqavawe
Izraela i Sirije. Ove dvije dr-
`ave okupirale su dijelove Li-
bana i godinama manipulisale
unutra{wim sukobima, Izrael
22, a Sirija 29 godina.
A da nijedna svjetska ka{a
ne mo`e da bude zakuvana bez
Amerikanaca, pa tako i ova,
upozoravaju komentatori, koji
ka`u da libanska kriza izmi~e
kontroli, i da je pozadina ovih
sukoba debakl ameri~ke poli-
tike u Iraku. Zbog toga raste
snaga svih ekstremista u regi-
onu, naro~ito {iita, koji su
uzeli vlast u Iraku, i wihove
bra}e po vjeri u Iranu, Siriji
i Libanu, gdje se autoritet le-
galne vlade ru{i. Ponovo sva
vlast prelazi u ruke
naoru`anih milici-
ja, odnosno jedine, do
zuba naoru`ane i mo-
}ne libanske snage -
Hezbolaha.
Ameri~ka vojska
je demoralisana, a
diplomatija parali-
sana.
To je osokolilo
arapske ekstremiste
da pre|u u akciju, u
nadi da }e pro{iri-
ti pobjedu izvan Ira-
ka i oslabiti proameri~ke vla-
de u regionu.
Svjetski mediji koji se ba-
ve bliskoisto~nom krizom raz-
o~arani su Evropqanima, za ko-
je tvrde da zapravo postaju sau-
~esnici onoga {to Izrael ra-
di, a Amerika podr`ava. A to
je upotreba prekomjerne sile
da bi se porazio Hezbolah, bez
obzira na posqedice po Liban
i region.
I dok analiti~ari obja-
{wavaju za{to i kako je do{lo
do sukoba, diplomate sa svih
strana daju savjete i upu}uju za-
htjeve za prekid vatre, broj po-
ginulih, iz dana u dan, raste.
Ni oni koji pre`ive nisu
sigurni da }e do~ekati sutra,
jer ako ne nastradaju od raket-
nih projektila ili artiqerij-
skih granata, niko im ne garan-
tuje da ne}e umrijeti od gladi
ili `e|i, jer je u Libanu sve
mawe i hrane i vode za pi}e.
Qudi u panici bje`e glavom bez
obzira, tra`e}i put kojim }e
bezbjedno iza}i iz Libana.
Iz Bejruta u plamenu, u ko-
me je zbog sukoba zatvoren ae-
rodrom, stranci se evakui{u
autobusima prema Siriji, Jor-
danu, Turskoj i drugim zemqa-
ma u okolini, kao i brodovima
ka Kipru, a onda daqe u svoje do-
movine. Luke i autobuske stani-
ce krcate su qudi koji u stra-
hu od izraelskih bombi napu-
{taju Liban. Svuda upla{eni
narod, puni koferi i tu`ni ra-
stanci.
Neki bje`e, neki ostaju, ali
svi imaju isti ciq - izvu}i ̀ i-
vu glavu! ¥
NIJE - NEGO
Na istoku ni{ta novo
Pi{e @aklina
MIJATOVI]
JERUSALIM - U Izraelu
je u toku mobilizacija hiqada
vojnih rezervista kako bi se
poja~ale snage na sjevernoj gra-
nici, prema Libanu.
- Vojska poja~ava snage ko-
je se bore sa Hezbolahom - iz-
javio je neimenovani visoki
zvani~nik vojske, dodaju}i da
broj pozvanih rezervista ne
prelazi tri hiqade vojnika.
Izraelska vojska je u sri-
jedu mobilisala vi{e od {est
hiqada rezervista, koji su hit-
no raspore|eni na sjevernoj
granici sa Libanom.
Izraelski premijer Ehud
Olmert izjavio je da }e izra-
elska ofanziva protiv Libana
trajati sve dok wena "cijena
ne bude previ{e visoka#.
Olmert je to kazao u inter-
vjuu listu "Maariv#, ne daju}i
vi{e obja{wewa. Izraelski
list, tako|e, ne navodi ni ka-
da je Olmert dao taj intervju.
Broj `rtava najnovijeg su-
koba na Bliskom istoku sve
vi{e raste i na izraelskoj
strani.
Kako je u petak saop{ti-
la izraelska komanda, u no-
}a{wim okr{ajima sa pri-
padnicima oru`anog krila
Hezbolaha, do kojih je do{lo
na libanskoj teritoriji, po-
ginula su ~etiri izraelska
vojnika.
Prema najnovijim podaci-
ma, u ofanzivi izraelske voj-
ske na Liban, od 12. jula do sa-
da, poginulo je vi{e od 330
Libanaca, najve}im dijelom
civila, dok su od posqedica
bombardovawa Hezbolaha na
sjeveru Izraela stradala 32
lica, me|u kojima su polovi-
na civili.
Izrael je nastavio u petak
sa vazdu{nim napadima na jug
Libana, prethodno jo{ jednom
upozoriv{i lokalno stanov-
ni{tvo da napusti svoje domo-
ve, koji su na meti bombardo-
vawa ve} deseti dan, javile su
agencije.
Izraelska komanda saop-
{tila je da je na meti napada
40 ciqeva u ju`nom Libanu,
ukqu~uju}i ustanove i sjedi-
{te Hezbolaha. Vojska je ga|a-
la i konvoj od osam vozila za
koje se sumwalo da prevoze
oru`je za borce Hezbolaha.
Izraelska artiqerija je,
tako|e, bombardovala "raket-
ne lansirne rampe# na liban-
sko-izraelskoj granici, kao i
puteve koje pripadnici Hezbo-
laha koriste da bi do{li do
tih rampi, navodi se u saop-
{tewu vojske.
Libanska policija je sa-
op{tila da je izraelska avi-
jacija izvela osam napada na
podru~je grada Tira, udaqe-
nog oko 80 kilometara od Bej-
ruta.
Izraelska vojska jo{ jed-
nom je pozvala civile koji `i-
ve ju`no od rijeke Litani, na
jugu Libana, da napuste svoje
domove i presele se na sjever,
prenijeli su arapski mediji i
lokalni zvani~nici.
Dva izraelska vojna heli-
koptera sudarila su se u bli-
zni libanske granice, a neko-
liko qudi je povrije|eno, pre-
nijele su agencije pozivaju}i
se na izraelsku vojsku.
U vojnom saop{tewu se na-
vodi da je petoro qudi povri-
je|eno, dok katarska televi-
zija "Al-Xazira# navodi da su
u sudaru poginula ~etiri izra-
elska vojnika. ¥
Bejrut: Ru{evine na periferiji grada\Bejrut: Ru{evine na periferiji grada
NOVA MOBILIZACIJA REZERVISTA U IZRAELU
SVI U JEDNOM STROJUIzraelski premijer Ehud Olmert izjavio da }e ofanziva
protiv Libana trajati sve dok wena
"
cijena ne bude
previ{e visoka"
DUBAI - Libanska voj-
ska spremna je da brani ze-
mqu od kopnene invazije
Izraela, rekao je ju~e li-
banski ministar odbrane
Elias al-Mur u izjavi za te-
leviziju "Al-Arabija#.
- Na{a je ustavna du-
`nost da branimo Liban. To
je na{a uloga - rekao je Al-
Mur, odgovaraju}i na pitawe
o tome da li }e se vojska bo-
riti sa Hezbolahom u odbra-
ni od izraelske invazije.
- Svaki libanski gra|a-
nin, hri{}anin ili musli-
man, koji `eli da brani svo-
ji zemqu, dobrodo{ao je...
Zemqa se mo`e braniti na
nekoliko na~ina: pru`aju}i
pomo} vojsci u hrani i vodi,
ili psiholo{ku i politi~-
ku podr{ku. Jer, ovo je rat
otvoren na svim frontovi-
ma - kazao je ministar od-
brane.
ODBRANA
MOSKVA - Pustiwa pola-
gano osvaja Evropu, u prvom re-
du wene ju`ne teritorije, izja-
vio je Jurij Izrael, profesor
Instituta Ruske akademije na-
uka za globalnu klimu i ekolo-
giju, koji ima ideju kako da se
to zaustavi, prenosi Tanjug.
Kretawe vazdu{nih masa u
"ofanzivi pustiwe# je, ipak,
veoma sporo - 100 kilometara
u posqedwih 10 godina, pa u do-
glednijoj budu}nosti ne pred-
stavqa ozbiqniju opasnost.
Me|utim, opasnost je u tome
{to taj proces unosi "su{no
stawe# u prirodu, prevagu sun-
~anih i toplih dana i odsustvo
ki{a.
Kao posqedica toga, traja-
we su{nih perioda }e se pove-
}avati, su{ne zone }e se pomje-
rati od `arkog pojasa ekvato-
ra ka gusto naseqenim terito-
rijama sredwih {irina, sma-
wiva}e se koli~ina zimskih
padavina u Alpima i podru~ju
Sredozemqa.
Pomenuti proces u posqed-
we vrijeme ~esto se kvalifi-
kuje kao "{irewe `arkog poja-
sa#, ali to nije ta~no, jer ono
{to se u geografiji smatra
"tropskim pojasom# jeste pro-
stor izme|u ju`nih i sjevernih
tropskih zona. Polo`aj trop-
skog pojasa odre|uje se nagibom
ose rotirawa Zemqe u odnosu na
ravan wene orbite - 22 stepena,
i ta je veli~ina konstantna.
Stoga, ne radi se o "{ire-
wu `arkog pojasa#, ve} o pro-
mjeni karaktera atmosferske
cirkulacije, koja, kako je pri-
mije}eno, ima tendenciju po-
mjerawa prema sjeveru.
Pri "lo{em# scenariju pu-
stiwa Sahara ima {anse da se
do kraja vijeka pove}a na mno-
ge stotine kilometara. Najve-
}a opasnost te tropske cirku-
lacije prijeti Gr~koj, Italiji,
[paniji, Francuskoj i balkan-
skim dr`avama. Preovla|uju}e
sun~ano vrijeme mo`e dovesti
do nepo`eqne promjene klime.
Mije{awe toplih vazdu-
{nih masa tropske cirkulaci-
je na obje strane ekvatora mo-
glo bi se figurativno nazvati
"ofanzivom pustiwe#.
Problem je ozbiqan i kru-
pan. Pustiwa predstavqa opa-
snost za tre}inu Zemqinog
kopna i `ivot 1,2 milijarde
qudi u 110 zemaqa svijeta.
Prognozira se da }e do
2020. godine otprilike 60 mi-
liona stanovnika zemaqa "na-
padnutih# pustiwom migrira-
ti u regione sjeverne Afrike
i na evroazijski kontinent.
[to se Rusije ti~e, opa-
snost postoji za pricrnomor-
sku zonu, Krasnodarsku i Sta-
vropoqsku pokrajinu. Pozna-
to je da ~ak i neznatno otopqe-
we klime mo`e doprinositi,
na primjer, topqewu vje~ito
smrznutog tla, kojim je okova-
no do 60 procenata teritorije
Rusije. ¥
UTICAJ GLOBALNOG OTOPQEWA NA EVROPU
Prognozira se da }e do 2020. godine
otprilike 60 miliona stanovnika
zemaqa
"
napadnutih" pustiwom
migrirati u susjedne regione
\Sahara: Polako sti`e u Evropu
Vreli dani haraju Evro-
pom - broj smrtnih slu~ajeva
pove}ava se u [paniji i Engle-
skoj, poslanici Konzervativ-
ne partije u Poqskoj mole se
za ki{u, a u Aziji tajfuni i
poplave ru{e ku}e, uni{tava-
ju qetinu i odnose nove `r-
tve. U [paniji, koju je zahva-
tio talas velikih vru}ina iz-
nad 36 stepeni, od toplotnog
udara umro je jedan 32-godi-
{wak, ~ime se broj `rtava u
toj zemqi popeo na tri osobe,
saop{teno je u petak u Madri-
du. Mu{karac koji je, kako je
navedeno, "radio na farmi u
selu Talajuela#, u pokrajini
Kaseras, umro je na putu za bol-
nicu. U [paniji je pro{le
godine umrlo devet osoba od
posqedica velikih vru}ina,
dok ih je prije dvije godine
stradalo ~ak 26. U Wema~koj
i daqe vladaju velike vru}i-
ne, a u gradu HaleU meteoro-
lozi su ju~e izmjerili 38,8 ste-
peni Celzijusa, {to je najvi-
{a temperatura izmjerena
ovog qeta u toj zemqi.
OFANZIVA PUSTIWE
RIM - Najve}a telefonska
kompanija u Italiji, "Telekom
Italija#, osnovala je novi cen-
tar za obavje{tewa, i to u najve-
}em zatvoru u Rimu, gdje }e 24 za-
tvorenika biti zadu`ena da sva-
kodnevno odgovaraju na hiqade
poziva.
- To je dobra stvar jer qudi
koji zovu ne znaju ko smo, a mi se
vi{e ne osje}amo kao u getu - iz-
javio je Rojtersu izme|u dva po-
ziva \anluka De{enco, osu|en
na 13 godina zatvora zbog djela
u vezi sa drogom.
- To mo`e da izgleda kao do-
sadna rutina, ali za nas koji da-
ne provodimo u }elijama to daje
smisao ̀ ivotu - izjavio je sa svo-
je strane Salvatore Strijano,
osu|en zbog djela u vezi sa ma-
fijom.
- Ovaj posao nam omogu}ava
kontakt sa spoqnim svijetom, a
ono {to je najva`nije jeste da se
osje}amo korisnim. Qudima je
~esto potrebna adresa neke bol-
nice ili apoteke. Ponekad nam
postavqaju ~udna pitawa kao
{to su "koji je danas dan# ili
"{ta da radim, pas mi je bole-
stan?# - rekao je on.
Centar za obavje{tewa u za-
tvoru "Rebibija#, u predgra|u
Rima, koji broji 1.600 zatvoreni-
ka, radi svakog dana osim nedje-
qe od osam do 20 ~asova. Zatvo-
renici su pla}eni 12 evrocenti
po pozivu, a u prosjeku dnevno
odgovaraju na 200 poziva. ¥
SJEDIWENE Ameri~ke
Dr`ave, koje su do prije tri mje-
seca odavale priznawe Libanu
na borbi za oslobo|ewe od sirij-
skog uticaja, sada su "sramotno
izdale# taj isti Liban, pi{e
londonski "Indipendent#.
Britanski dnevnik ocjewuje
da je izraelska vlada zaista
ozbiqno mislila da uni{ti uti-
caj Hezbolaha, podr`ala bi i oja-
~ala legitimnu vlast u Libanu,
{to je trebalo da u~ini i me|u-
narodna zajednica, na ~elu sa
Amerikom. Umjesto toga, znaci
dramati~ne eskalacije borbi u
ju`nom Libanu uslijedili su po-
slije apela generalnog sekreta-
ra UN Kofija Anana da se smje-
sta uspostavi prekid vatre zbog
te{ke humanitarne krize.
Anan je pro{le sedmice op-
tu`io Izrael za "prekomjernu
upotrebu sile#, a Hezbolah da
"od zemqe ~ini taoca#, rake-
tiraju}i Izrael i dr`e}i u za-
to~eni{tvu dva izraelska voj-
nika.
- Dok se u Libanu pomaqa hu-
manitarna katastrofa, Brita-
nija i Amerika se izdvajaju po
odbijawu da podr`e zahtjev UN
za okon~awe neprijateqstava -
pi{e "Indipendent#, koji na na-
slovnoj strani navodi da gotovo
sve ~lanice UN podr`avaju tre-
nutni prekid vatre na Bliskom
istoku, dok se tome protive SAD,
Velika Britanija i Izrael.
Britanski "Gardijan# sa svo-
je strane tvrdi da su izraelski
vojni analiti~ari po~eli da do-
vode u pitawe mjeru u kojoj je de-
setodnevno intenzivno bombar-
dovawe polo`aja Hezbolaha u
Libanu postiglo `eqeni ciq i
uni{tilo vojnu sposobnost te
libanske {iitske milicije. ¥
VRELO QETO
"
INDIPENDENT" O RATU NA BLISKOM ISTOKU
Amerika izdala Liban
ZAPOSLENI ITALIJANSKI ZATVORENICI U RIMU
Telefon umjesto lisica
22. i 23. jul 2006.CRNA HRONIKA
10
DOBOJ - Glavna rasprava
po tu`bi Gavrila Mo}i}a i we-
gove porodice protiv op{ti-
ne Doboj u vezi sa naknadom
{tete za sru{enu ku}u u Trno-
vom poqu u Kotorskom odr`a-
na je u petak u dobojskom Osnov-
nom sudu.
Ku}a Mo}i}a sru{ena je 20.
septembra pro{le godine po
nalogu op{tinske inspekcije
zbog zabrane gradwe i odstupa-
wa od urbanisti~ko-gra|evin-
ske dokumentacije. U petak su
obje strane izvele pojedine do-
kaze. Tu`ioci su tvrdili da je
ku}a sru{ena na nezakonit na-
~in, a odbrana suprotno.
- U svemu je najzna~ajnije da
je 5. juna ove godine Ministar-
stvo za prostorno ure|ewe, gra-
|evinarstvo i ekologiju Repu-
blike Srpske donijelo rje{ewe
kojim su poni{tene odluke op-
{tinske inspekcije za urbani-
zam i gra|evinarstvo. To zna~i
da su te odluke bile nezakoni-
te i da sada imamo jo{ jedan bi-
tan dokaz u ovoj pravnoj stvari
- rekao je advokat Mo}i}evih
iz kancelarije "\or|evi}# u
Doboju Dragan Radovi}.
On je istakao da je posta-
vqen od{tetni zahtjev od
179.000 maraka, ali da on nije
kona~an.
- O~ekujemo nalaze i mi-
{qewa vje{taka gra|evinske
struke i neuropsihijatra, koji
treba da se izjasni o zdravstve-
nom stawu Sofije i Gavrila
Mo}i} po{to su pretrpjeli du-
{evni bol i strah. Na osnovu
toga precizira}emo tu`beni
zahtjev i u vezi sa tim iznosom
- objasnio je Radovi}.
Zakonski zastupnik op{ti-
ne Doboj Mirjana Ninkovi} je
poslije pretresa izjavila da je
nezahvalno pro-
cjewivati osno-
vanost tu`benog
zahtjeva.
- Kona~nu od-
luku donije}e sud
- kazala je Nin-
kovi}eva.
O rje{ewu
resornog mini-
starstva, kojim
je poni{tena od-
luka op{tinske
inspekcije o ru-
{ewu Mo}i}eve
ku}e, tako|e se
nije izjasnila:
- Nisam upo-
znata sa tim rje-
{ewem. Na sudu
sam ga prvi put
dobila.
Srpski borac
i otac poginulog
borca u minulom
ratu Gavrilo Mo-
}i} te{ko pre`ivqava
sve ovo {ta se sa wego-
vom porodicom doga|a.
- Ni{ta nismo krivi,
a po~inili su mi nevi|e-
no zlo. Imamo sve po-
trebne papire, ni{ta ni-
smo nelegalno i nezako-
nito uradili. Ovu ne-
pravdu ne mo`e da mi na-
doknadi nikakva od{te-
ta. Ne u gra|evinskom ma-
terijalu, koji je najmawe bitan,
ve} u naru{enom zdravqu i u
svemu ostalom. To parama ne
mo`e da se plati - ka`e Mo}i}
i dodaje da ve}ih neprijateqa od
onih {to su mu ovo u~inili, ni-
je u `ivotu imao.
Neprijateq koji mu je sru-
{io ku}u u Bo~iwi, veli, ura-
dio je to iza wegovih le|a.
- Ovo su mi navodno prija-
teqi napravili, a u stvari to
su mi najve}i neprijateqi.
Op{tina i vlast su u meni
ubili voqu za `ivot - tvrdi
Mo}i}.
Gavrilo Mo}i} o~ekuje da
}e sud donijeti pravi~nu pre-
sudu.
- Ve} smo dokazali da je
krov ku}e bio nezakonito sru-
{en pa je Osnovni sud presudio
u na{u korist. O~ekujem da }e
tako biti i u ovom slu~aju - na-
da se Gavrilo Mo}i}.
¥ S. PUHALO
ODR@AN PRETRES O TU@BI PORODICE MO]I] PROTIV OP[TINE DOBOJ
KU]A NEZAKONITO SRU[ENA? Poni{tene odluke op{tinske inspekcije za urbanizam
i gra|evinarstvo su dokaz da su te odluke bile
nezakonite, rekao je advokat Mo}i}evih Dragan Radovi}.
Od{tetni zahtjev od 179.000 maraka nije kona~an
\ Ku}a Mo}i}evih: Sravwena do temeqa
\Sofija i Gavrilo Mo}i}:
Du{evni bol se ne mo`e platiti
parama
PODSTANARI
Mo}i}i trenutno `ive
kao podstanari u Majevcu, ne-
daleko od Kotorskog.
- Sve ovo pre`ivqavamo
veoma te{ko. Muka mi je od
svega, ne mogu vam ispri~a-
ti. Oboqela sam, a i ovom
svemu nikad kraja. [ta ako
nam ne plate, mora}emo da na-
pustimo i ovu ku}u u kojoj
smo podstanari. Kako onda
mogu da budem dobro - jada se
supruga Gavrila Mo}i}a So-
fija.
PRIJEDOR - Mina Osman-
~evi} (50), iz Bosanske Krupe,
poginula je u te{koj saobra}aj-
noj nesre}i koja se dogodila u
petak oko 10 ~asova na magi-
stralnom putu Prijedor - No-
vi Grad u mjestu Dragotiwa. Wu
je dok je prelazila put udario
automobil "ford {korpion#
registarskih oznaka 884-M-468
za ~ijim je upravqa~em bio M.
K. iz Novog Grada, saznali smo
u Stanici za bezbjednost sao-
bra}aja Prijedor.
Prema pri~i o~evidaca ove
te{ke saobra}ajne nesre}e, Mi-
na nakon {to je nato~ila vodu
na ~esmi pokraj puta, gdje je bi-
lo jo{ qudi, poku{ala je da
pre|e put kako bi do{la do au-
tomobila sestre Tahire Kalem-
ber, koja ju je ~ekala parkira-
na na pro{irewu puta.
- Moja sestra je prelazila
put, kada je s desne strane puta
iz pravca Novog Grada nai{lo
bijelo vozilo. Ono je naglo za-
ko~ilo, ali se nije zaustavilo
ve} je udarilo u wu. Prvo sam
~ula {kripu guma, a onda vidje-
la kako vozilo predwim dije-
lom udara moju sestru te je no-
si na haubi nekoliko metara -
pri~a nam Tahira Kalember.
Nakon {to ju je vozilo uda-
rilo, Mini je pru`ena prva po-
mo}, a potom pozvana i hitna
pomo}. Na`alost, usqed te-
{kih povreda glave ona je na
putu do bolnice preminula.
Kako smo saznali od saobra-
}ajnih policajaca koji su se na-
{li na uvi|aju, tragovi ko~ewa
nisu bili suvi{e veliki tako
da se mo`e procijeniti da vo-
za~ nije vozio prevelikom br-
zinom.
Suvoza~ u automobilu koji
je udario Osman~evi}evu, R. K.
ka`e da vozilo nije i{lo brzo
jer su on i sin namjeravali da
svrate na ~esmu.
- Moj sin koji je vozio u tre-
nutku kada se nesre}na Mina na-
{la na kolovozu poku{ao je iz-
bje}i `enu ko~e}i. Nije mogao
na drugu stranu kolovoza, jer su
iz suprotnog pravca dolazila
vozila - rekao nam je R. K.
¥ P. [PADI]
POSJETA
Kako nam je ispri~ala Ta-
hira Kalember, wena sestra
Mina, iza koje je ostalo ~e-
tvoro djece, po{la je sa wom
u Prijedor u posjetu po{to je
ona nedavno do{la na odmor
iz Wema~ke gdje privremeno
boravi. Na tom putovawu pla-
nirale su da se zaustave i na-
to~e vode sa poznate drago-
tiwske ~esme, ali sve se za-
vr{ilo tragi~no.
NA PUTU PRIJEDOR - NOVI GRAD POGINULA MINA OSMAN^EVI]
KOBNO PRELA@EWE PUTA
Poslije saobra}ajne nesre}e u Dragotiwi, pedesetogodi{wa
stanovnica Bosanske Krupe na putu do bolnice
je podlegla te{kim povredama glave. Wu je udario
automobil
"
ford {korpion"
\ Uvi|aj: Policija na mjestu nesre}e
BAWA LUKA - Policija je u Ba-
woj Luci uhapsila R. [. (26) iz Beo-
grada, nastawen u Mostaru, za kojim
je raspisana Interpolova potjerni-
ca, saop{tilo je Ministarstvo unu-
tra{wih poslova Republike Srpske.
Uhap{en je i [. [. (26) iz Vrawa za
kojim je Osnovni sud u Bawoj Luci
raspisao centralnu potjernicu. Oni
su uhap{eni u ~etvrtak oko 11 ~aso-
va na raskrsnici ulica Srpski Mi-
lanovac i Tuwice, gdje je patrola Po-
licijske stanice 2 Bawa Luka zausta-
vila "folksvagen# kombi (996 - K -
447) u kojem su bili oni i jo{ tri li-
ca. Provjerom u evidenciji lica za ko-
jima se traga, policajci su utvrdili
identitet i otkrili da se za dvojicom
traga. Ostala trojica, F. X. (27) iz
Br~kog, D. J. (21) iz Bawe Luke i ma-
loqetni M. S. (15) iz Bawe Luke, su
poslije informativnog razgovora pu-
{teni. Prilikom pregleda kombija
policajci su prona{li aluminijum-
ske stranice i felge.
[. [, za kojim traga bawolu~ki
sud, predat je Kazneno-popravnom za-
vodu Tuwice kod Bawe Luke, dok je R.
[. sproveden u Sud BiH u Sarajevo.
¥ V. J.
U BAWOLU^KOM NASEQU SRPSKI MILANOVAC
Pohvatani bjegunci
SARAJEVO - Amir
Bajri} osu|en je u petak u
Sudu BiH na dvije godine
zatvora zbog pomagawa op-
tu`enima za terorizam u
nabavci eksploziva, javi-
la je Srna.
Sudsko vije}e je pri-
hvatilo Sporazum o pri-
znawu krivice, koji je Baj-
ri} postigao sa Tu`ila-
{tvom BiH, a kojim je bi-
la predlo`ena kazna za-
tvora izme|u godinu i po
i dvije godine zatvora.
Predsjedavaju}i Vije-
}a Mirza Jusufovi} rekao
je da ovo djelo zaslu`uje i
ve}u kaznu, ali da je uzeto
u obzir to {to je Bajri}
priznao krivicu i pristao
da svjedo~i protiv drugih
koji su optu`eni za te`a
djela.
Sudsko vije}e pro{log
mjeseca nije prihvatilo
raniji sporazum zbog toga
{to je, kako je ocijenilo,
predlo`ena kazna od osam
mjeseci zatvora bila isu-
vi{e mala. Poslije izri-
cawa kazne Bajri}u, nasta-
vqeno je su|ewe Mirsadu
Bekta{evi}u, Abdulkadi-
ru Cesuru i Bajri Ikanovi-
}u optu`enima za terori-
zam, kao i Senadu Hasano-
vi}u optu`enom za nedozvo-
qeno dr`awe oru`ja ili
eksplozivnih materija.
Bekta{evi} i Cesur
su, prema optu`nici, na-
mjeravali da na podru~ju
BiH ili neke druge evrop-
ske zemqe izvedu terori-
sti~ki napad, sa ciqem
prisiqavawa vlasti da po-
vuku svoje snage iz Iraka
i Avganistana. ¥
BAWA LUKA - Dalibor
Stankovi} (24) iz Hrva}ana
kod Prwavora, ka`wen je u
petak nov~anom kaznom u iz-
nosu od 3.400 maraka zbog la-
`nog prijavqivawa krivi~-
nog djela, potvrdio je okru-
`ni tu`ilac u Bawoj Luci
Miodrag Bukarica.
- Dalibor Stankovi} je
prijavio kra|u "audija A8# u
~etvrtak prijepodne. Navod-
no je kra|a bila kod tvr|ave
Kastel. Me|utim, kriminali-
sti~ki inspektori su ubrzo
otkrili da je Stankovi} auto-
mobil prodao nekom u Lakta-
{ima za 2.200 evra - rekao je
Bukarica.
Prema wegovim rije~ima,
automobil austrijske regi-
stracije vlasni{tvo je wego-
ve majke. Namjera mu je bila da
osim novca od prodaje, napla-
ti i osigurawe u Austriji.
^im su otkrili la`nu prija-
vu, inspektori su ga uhapsi-
li i uz izvje{taj predali tu-
`iocu.
- Odmah poslije saslu{a-
wa, podigao sam optu`nicu.
Budu}i da se radi o austrij-
skom dr`avqaninu koji tamo
`ivi 17 godina, uslovna kazna
ne bi imala svrhu. Zato smo
prihvatili da de`urni sudi-
ja Osnovnog suda Mira Do{e-
novi} izrekne kaznu od 3.400
maraka - objasnio je Bukarica.
Prema wegovim rije~ima,
slu~aj je tako okon~an, a Stan-
kovi}u su poslije toga vra}e-
na dokumenta.
¥ V. J.
BAWA LUKA
Kazna za la`nu prijavu
DOBOJ - U okviru rada na
otkrivawu po~inilaca te{ke
kra|e, dobojska policija je na
osnovu naredbe ovda{weg
Osnovnog suda pretresla dva
objekta u gradu u kojima je pro-
na{la ve}u koli~inu cigareta
i petardi namijewenih za ne-
legalnu trgovinu, saop{tio je
u petak Centar javne bezbjedno-
sti Doboj.
U ku}i I. B. (27) u ulici
Zdravka Mi{i}a u Doboju pro-
na|eno je 269 boksova raznih
vrsta cigareta i pet hiqada ko-
mada petardi austrijske proiz-
vodwe, koje su vlasni{tvo @.
]. (34) iz Doboja.
U ulici Milo{a Obili}a,
u ku}i Q. K. koju koristi we-
gov sin S. K. (27), prona|eno je
340 boksova raznih cigareta bez
akciznih markica i pi{toq
marke "luger# kalibra devet
milimetara sa jednim okvirom
od deset metaka za koji ne po-
sjeduje odobrewe.
¥ Sl. P.
IZ DOBOJSKE POLICIJE
Oduzete cigarete i petarde
BIJEQINA - Zbog sum-
we da se bave neovla{}enom
proizvodwom i prometom opoj-
nih droga te nedozvoqenim
prometom oru`ja, policija je
u petak po nalogu bijeqinskog
Osnovnog suda izvr{ila pre-
tres stambenih prostorija ko-
je koriste G. P. (37), P. D. (24)
i S. M. (35) iz Bijeqine.
- Prilikom pretresa ku}e
P. D. u ulici Filipa Vi{wi-
}a prona|ena je i oduzeta pu-
{ka "zbrojovka# sa opti~kim
ni{anom, pu{ka "glat# , lo-
va~ki karabin , ~etiri lova~-
ke i jedna vazdu{na pu{ka te
pi{toq "valter#, 161 metak
i vi{e okvira i dijelova za
razna oru`ja - saop{tio je
portparol Centra javne bez-
bjednosti Bijeqina Dragomir
Peri}.
Kod G. P. u Prebilova~koj
ulici prona|ena je jedna au-
tomatska pu{ka, 32 metka i
mawa koli~ina biqne mate-
rije koja podsje}a na opojnu
drogu marihuanu. U ku}i S. M.
u ulici Arsena ^arnojevi}a
oduzeta je jedna inicijalna ka-
pisla. ¥ D. G.
BIJEQINA
Arsenal u ku}i
PRESUDA U SUDU BiH
Bajri}u dvije godine
BAWA LUKA - Bawolu~anin M.
M. prijavio je kriminalisti~koj poli-
ciji prevaru, saop{teno je iz Centra
javne bezbjednosti Bawa Luka. On je
prijavio nepoznato lice koje ga je do-
velo u zabludu da }e ~ajevima izlije-
~iti wegovu bolesnu suprugu. La`ni
travar je tako M. M. o{tetio za tri hi-
qade maraka, a wegovoj supruzi te{ko
naru{io zdravqe. ¥ V. J.
PREVARA U BAWOJ LUCI
"Travar" uzeo pare
22. i 23. jul 2006. CRNA HRONIKA
BILE]A - Nakon dvije ak-
cije, koje su na podru~ju Trebi-
wa proveli pripadnici MUP-
a RS i agencije Sipa u posqed-
wih dvadesetak dana, ju~e u ra-
nim jutarwim ~asovima sli~na
je organizovana i u Bile}i, {to
je potvr|eno i na konferenci-
ji za {tampu Centra javne bez-
bjednosti Trebiwe.
- Rije~ je o obra~unu sa or-
ganizovanim kriminalom, sli~-
no kao i u Trebiwu. Akcija je
po~ela u petak u tri ~asa ujutru,
a okon~ana je istoga dana u de-
vet ~asova. Sprovedena je na
podru~ju op{tine Bile}a i u
woj je u~estvovalo 100 polica-
jaca i inspektora, a jo{ 100 ih
je obezbje|ivalo {ire podru~-
je Bile}e. Akcija je bila uspje-
{na o ~emu svjedo~i zaplijewe-
na droga, naoru`awe i munici-
ja... Tom prilikom uhap{eno je
jedno lice - izjavio je u petak
po zavr{etku akcije na~elnik
Centra javne bezbjednosti Tre-
biwa Goran Zubac.
On nije `elio da otkrije
identitet uhap{enog, ~ak ni
inicijale, nagla{avaju}i da to
ne mo`e u ciqu daqe istrage.
Zubac je rekao da se akcija na-
stavqa. Prema tome mo`e se
o~ekivati da }e jo{ biti hap-
{ewa.
Na~elnik trebiwskog Cen-
tra je izjavio da je najve}em bro-
ju stanovnika Bile}e uglavnom
poznato o kojim licima je ri-
je~ misle}i vjerovatno da se ra-
di o mawem mjestu u kome nije
tajna ko se kakvim poslovima
bavi.
Novinari su imali prili-
ke da vide i snime sve ono {to
je tokom akcije u Bile}i za-
plijenila policija: pu{komi-
traqez, automatsku i pu{ku
"M 48# pi{toq, 682 metka raz-
li~itih kalibara i ~etiri
ru~ne bombe. Prona|eno je i
oko 650 grama marihuane, kao
i 2,4 grama droge spid kao i 5,2
grama heroina. Otkrivena je i
jedna ru~na radio stanica "vo-
ki toki#, osam okvira za auto-
matsku pu{ku kao i jedan no`
za pu{ku.
Kada je akcija po~ela ve}i-
na Bile}ana je bila u dubokom
snu. Oni koji rane na posao bi-
li su, me|utim, iznena|eni pri-
sustvom velikog broja polica-
jaca u cijelom gradu i wegovoj
okolini.
Blokade kretawe i saobra-
}aja, me|utim, nije bilo iako
su se qudi u uniformama mogli
vidjeti svuda po gradu, na svim
raskrsnicama i prilazima Bi-
le}i. Veliki broj policajaca
bio je raspore|en i uz magi-
stralni put prema Gacku, pogo-
tovo na podru~ju Bijele Rudine
i na raskrsnicama gdje se odva-
jaju putevi prema Qubiwu, od-
nosno Berkovi}ima.
¥ [. ALEKSI]
M. BE[TI]
NASTAVQEN OBRA^UN POLICIJE SA KRIMINALCIMA U ISTO^NOJ HERCEGOVINI
ZAPLIJEWENO ORU@JE I DROGA
11
Poslije Trebiwa opse`na akcija pretresa i hvatawa
kriminalaca ju~e u ranim jutarwim ~asovima
sprovedena i u Bile}i. Za sada uhap{eno samo jedno
lice ~iji identitet nije saop{ten
\Goran Zubac (desno): Oru`je plijen policije
(Snimio P. MUCOVI])
EUFOR
Na konferenciji za novi-
nare je re~eno da su u akciji
u~estvovali samo policajci
Ministarstva unutra{wih
poslova Republike Srpske,
iako pojedini Bile}ani tvr-
de da su kraj puteva prema Gac-
ku i Berkovi}ima primijeti-
li i pripadnike Eufora, a
nema informacija da li su se
oni tu zatekli slu~ajno ili
namjerno.
BAWA LUKA - Protiv
19 policajaca Policijske
stanice 1 Bawa Luka bi}e
pokrenut disciplinski po-
stupak, a samim tim oni }e
biti suspendovani.
Ovo je na{em listu po-
tvrdio portparol Centra jav-
ne bezbjednosti Bawa Luka
Rade Muti}.
- Inspektorat za kontro-
lu zakonitosti rada u Mini-
starstvu unutra{wih poslo-
va sproveo je unutra{wi po-
stupak protiv 19 policajaca
koji su u~estvovali u inter-
venciji prilikom naru{ava-
wa javnog reda i mira, u No}-
nom klubu "011# u centru Ba-
we Luke 24. juna u 3.20 ~aso-
va - rekao je Muti}.
Poslije zavr{etka unu-
tra{we kontrole i dobija-
wa saglasnosti od Biroa za
predstavke i `albe gra|ana
u Ministarstvu, Inspekto-
rat }e da dostavi inicijati-
vu za pokretawe postupka.
- Disciplinski postupak
protiv 19 policajaca spro-
ve{}e na{ tu`ilac u Cen-
tru javne bezbjednosti Bawa
Luka. Po automatizmu zbog
postupka, oni }e biti suspen-
dovani sa posla - objasnio je
Muti}.
Sude}i po svemu, oni }e
se u kratkom vremenskom pe-
riodu na}i pred disciplin-
skim sudom u Centru Bawa
Luka.
Centar Bawa Luka je po-
slije incidenta saop{tio da
je 24. juna u 3.20 ~asova pet
lica naru{ilo javni red i
mir u ulici Kraqa Petra
Prvog Kara|or|evi}a 60, is-
pred kluba "011#. Tada su lak-
{e povrije|eni Bawolu~a-
nin \. J. (22) i B. K. (24). Po-
licija je otkrila da su u ne-
redu u~estvovali S. \. (21),
V. X. (26) iz Bawe Luke i J.
I. dr`avqanin Republike
Srbije. Oni su tada privo|e-
ni, ali su poslije informa-
tivnog razgovora pu{teni.
Poslije tog incidenta,
unutra{woj kontroli ̀ ali-
lo se troje gra|ana, odnosno
gostiju da su ih policajci
pretukli u tom incidentu.
Zbog toga je pokrenuta istra-
ga o upotrebi sile i eventu-
alnom kr{ewu policijskih
ovla{}ewa prilikom zavo-
|ewa reda i mira u klubu
"011# i wegovoj okolini.
¥ V. J.
OKON^ANA UNUTRA[WA KONTROLA U SLU^AJU INTERVENCIJE
POLICIJE U BAWOJ LUCI
Disciplinci na potezu
BAWA LUKA - Emilio Bal-
do (40) i Dejan Plotan (28), obo-
jica iz Bawe Luke optu`eni za
razbojni{tvo izjasnili su se u
bawolu~kom Okru`nom sudu da
nisu po~inili krivi~na djela.
- Nismo krivi - rekli su Bal-
do i Plotan pred sudijom za pret-
hodno saslu{awe Rexibom Begi-
}em, a u prisustvu advokata Mir-
ka Davi}a i Neboj{e Panti}a.
Optu`nicom Baldu je stavqeno
na teret pet, a Plotanu jedno
razbojni{tvo.
Prema navodima u optu`ni-
ci Baldo je sa jo{ dva nepozna-
ta lica 27. marta 2005. godine,
oko jedan ~as, u Sitne{ima kod
Srpca u{ao u ku}u gdje su zate-
kli S. \. i K. Q. kojima su uz
prijetwu pi{toqem vezali ruke
i noge. Napada~i su bili maski-
rani sa kapama fantomkama na
glavama.
Poslije toga su, kako stoji u
optu`nici, oti{li u spava}u so-
bu gdje su napali vlasnika ku}e
S. \. i wegovu suprugu M. \. ko-
je su udarili vi{e puta pi{to-
qem po glavi i tijelu. Potom su
iz ku}e ukrali 75.000 evra, 3.000
maraka, pi{toq, zlatni nakit.
Ukrali su i automobil kojim su
pobjegli.
Baldo je osumwi~en da je,
tako|e, sa dva nepoznata lica
22. juna 2005. godine, oko pono-
}i u Grabovcu kod ^elinca ma-
skirani, provalili, a potom uz
prijetwu vlasnicima ku}e D. M.
i wegovoj supruzi V. P. ukrali
10.500 evra, 800 maraka, pi{toq,
a potom i automobil "xip tojo-
ta#. Vlasnicima je nanesena
{teta u iznosu od oko 40.000 ma-
raka.
U optu`nici se navodi da je
Baldo 4. maja, ove godine, oko je-
dan ~as u Sitne{ima kod Srpca
opqa~kao ku}u D. P. kojeg je za-
tekao na spavawu. Prije toga, dok
su wegovi nepoznati pomaga~i
~uvali stra`u Baldo je, navodno,
provalio u ku}u gdje je vezao D.
P, a potom ukrao 400 maraka, pi-
{toq i boce alkoholnog pi}a.
Zajedno sa "kompawonima# po-
bjegao je "mercedesom# vlasni-
{tvo D. P. koji je ovim razboj-
ni{tvom o{te}en za oko 10.000
maraka.
^etvrto razbojni{tvo koje
je Baldu stavqeno na teret po~i-
weno je 6. maja ove godine, oko dva
~asa u Han Kolima kod Bawe Lu-
ke. Navodi se da je Baldo sa jo{
jednim nepoznatim licem, maski-
ran, provalio u ku}u M. [. Tu su
ukrali 2.100 {vajcarskih fra-
naka, 500 maraka, mobilni tele-
fon, pi{toq i automobil "golf
2#. Emilio Baldo i Dejan Plo-
tan nalaze se u pritvoru.
¥ M. DIZDAR
OKRU@NI SUD U BAWOJ LUCI
BALDO ODBACIO OPTU@NICU
Nismo krivi, rekli su Emilio Baldo i Dejan Plotan pred
sudijom za prethodno saslu{awe Rexibom Begi}em. Dvojici
optu`enih se na teret stavqaju brojna razbojni{tva
"POLICAJCI"
U optu`nici je navedeno
da je Baldo zajedno sa Plota-
nom i jo{ jednim nepoznatim
licem 20. februara, ove go-
dine, oko dva ~asa do{ao pred
vrata stana u bawolu~koj uli-
ci Bo`idara Axije. Pozvo-
nili su na vrata i vlasniku M.
B. se predstavili kao polici-
ja. Bili su navodno naoru`a-
ni pu{kama "krate`ima#.
Vlasnika stana M. B. koji im
je otvorio vrata i wegovu dje-
vojku M. L. su vezali. Zatim
su iz stana ukrali 500 mara-
ka, nakit, ru~ni ~asovnik i
tri mobilna telefona.
ZAGREB - Vlatko [u-
{ak iz [irokog Brijega,
\or|e [kero iz Trebiwa i
Vule Nikoli} iz Crne Gore,
bi}e zadr`ani u pritvoru do
ponedjeqka, saznaje na{ list
hrvatskoj policiji.
Trojku je u ~etvrtak
uhapsila policija u Zagrebu,
a kod wih je prona|eno 1, 2
miliona la`nih evra.
Hap{ewe je potvrdio i
zamjenik direktora Agenci-
je za istrage i za{titu BiH
Dragan Luka~a. On je saop-
{tio da je iz Hrvatske, pu-
tem kancelarije Interpola
u Sarajevu, zatra`ena pro-
vjera za tri lica {to je u~i-
weno. Me|utim, on nije mo-
gao saop{titi daqi postu-
pak u ovom slu~aju. Polici-
je u BiH i Hrvatskoj imaju od
ranije informacije za [ke-
ru da se bavi nezakonitim
poslovima.
Hap{ewe je potvrdio i
Ministar unutra{wih po-
slova Hrvatske Ivica Ki-
rin. ¥ V. J.
ZAGREB
"Pali" falsifikatori
\Ivica Kirin: La`waci
nisu pro{li
ZAGREB - Istra`ni sudija za-
greba~kog @upanijskog suda Zdenko
Posavec u petak je odbio zahtev dr-
`avnog tu`ioca za pritvarawe sa-
borskog zastupnika Branimira Gla-
va{a, saop{tio je Sud, a prenijele
agencije.
Tu`ila{tvo je ju~e zatra`ilo
pritvor za Glava{a, jer smatra da je
uticao na budu}e svjedoke objavqiva-
wem zapisnika iz istra`nog postup-
ka protiv wega zbog sumwe da je po~i-
nio ratni zlo~in.
Sudija Posavec je taj zahtjev odbio
smatraju}i da je nakon potpisivawa
izjava kojima se stranke u postupku
obavezuju da u javnosti ne}e iznositi
detaqe iz istrage, osigurana tajnost
postupka, izjavio je portparol i istra-
`ni sudija zagreba~kog @upanijskog
suda Kre{imir Dev~i}, prenijela je
Hina.
Dev~i} je dodao da je "sada na po-
tezu# dr`avno tu`ila{tvo koje se na
odbijawe zahtjeva mo`e `aliti u ro-
ku od 48 ~asova.
Dr`avno tu`ila{tvo tereti Gla-
va{a za zlostavqawe troje srpskih
civila u Osijeku 1991. i za ubistvo
dvojice. ¥
ODBIJEN ZAHTJEV TU@ILA[TVA
Nema pritvora za Glava{a
BOMBAJ - Indijska poli-
cija je uhapsila tri osobe osum-
wi~ene za ume{anost u pro-
{lonedjeqnim bomba{kim na-
padima na `eqezni~ku mre`u
u Bombaju, u kojima je poginu-
lo najmawe 200 qudi, saop{ti-
li su u petak indijski zvani~-
nici, a prenijele agencije.
Osumwi~eni su muslima-
ni, saop{tili su zvani~nici,
isti~u}i da su uhap{eni zbog
sumwe da su pru`ali pomo} u
napadima na vozove u indij-
skom finansijskom centru, 11.
jula.
- Vjerujemo da te tri oso-
be znaju ne{to o napadima. Ne-
ke od wihovih veza sa odre|e-
nim (teroristi~kim) mre`a-
ma su iza{le na vidjelo - iz-
javio je Rojtersu anonimni in-
dijski zvani~nik.
On nije rekao kada su i gdje
hap{ewa izvedena, a prema me-
dijskim izvje{tajima, osumwi-
~eni }e kasnije u toku dana bi-
ti izvedeni pred sud.
Stotine qudi, uglavnom ma-
winske muslimane, indijska po-
licija je ispitala o eksplozi-
jama koje su se dogodile u vozo-
vima prve klase, kada je pogi-
nulo najmawe 200 qudi, dok je
vi{e od 700 povrije|eno, uka-
zala je britanska agencija.
U zatvoru je zadr`ano 11
qudi, dok je ve}ina privede-
nih oslobo|ena.
Zvani~nici ne `ele da ko-
mentari{u da li su uhap{eni
povezani sa nekom od grupa na
koje se sumwa da su umije{ane
u napade.
Rojters navodi da se me|u
nezvani~nim informacijama
pojavila vijest da je mogu}e
da su napade izveli pripadni-
ci Studentskog islamisti~-
kog pokreta Indije grupe ko-
ja je 2001. godine zabrawena
zbog izazivawa vjerskih ne-
mira.
Tako|e se ne iskqu~uje da
je napade izvela islamisti~ka
ekstremisti~ka grupa "La-
{kar-e-Tajaba#, pa, ~ak i paki-
stanska vojna obavje{tajna
agencija, ali je Islamabad
odbacio takve tvrdwe. ¥
ISTRAGA OKO EKSPLOZIJA U BOMBAJU
Uhap{ena jo{ tri "bomba{a"
RIM
Al`irci iza
re{etaka
RIM - ^etiri Al`irca
osumwi~ena da su planira-
la teroristi~ki napad u
Italiji uhap{ena su u pe-
tak, saop{tila je italijan-
ska policija, a prenijele
agencije.
Specijalna antiterori-
sti~ka jedinica karabiwe-
ra privela je osumwi~ene ra-
no jutros u racijama sprove-
denim na severoistoku Ita-
lije.
Istra`iteqi veruju da
su uhap{eni pripadnici ita-
lijanske }elije Salafisti~-
ke grupe za propovijedawe i
borbu, teroristi~ke organi-
zacije koja ima za ciq da Al-
`ir postane islamisti~ka
dr`ava.
- Nisu jo{ bili opera-
tivni, ali su planirali na-
pad, na teritoriji Italije -
rekao je {ef karabiwera
\ampaolo Grancer za TV
stanicu "Skaj Italija#. ¥
SEUL - Sjevernokorejski me-
diji su javili u petak da je neko-
liko stotina qudi izgubilo `i-
vot ili se vode kao nestali u ne-
davnim obilnim ki{ama koje su
padale u toj zemqi.
Dr`avna agencija Sjeverne
Koreje javila je da je desetine hi-
qada ku}a i javnih ustanova u pot-
punosti ili djelimi~no uni{te-
no, kao i putevi, ̀ eqezni~ke pru-
ge i mostovi.
- Na stotine qudi je nastra-
dalo ili se vode kao nestali u
obilnim ki{ama koje su padale u
ve}em dijelu zemqe - prenijela je
Dr`avna agencija Sjeverne Kore-
je, ne navode}i preciznije podat-
ke o broju nastradalih.
Rije~ je o prvom izvje{taju o
qudskim `rtvama nevremena koje
je ovog mjeseca zadesilo ve}i dio
Sjeverne Koreje, naveo je AP.
Jedna humanitarna grupa iz te
zemqe procijenila je da je vi{e od
100 qudi izgubilo `ivot ili se
vode kao nestali. ¥
OBILNE KI[E U SJEVERNOJ KOREJI
Na stotine mrtvih
PODGORICA - U Podgorici je
uhap{eno pet osoba, me|u kojima i
dvije Beogra|anke, pod sumwom da su
organizovale lanac preprodaje droge
na narko tr`i{tu glavnog grada Cr-
ne Gore, javio je Tanjug.
Policija o ovom hap{ewu jo{ ni-
je izdala zvani~no saop{tewe, ali
podgori~ke "Vijesti#, pozivaju}i se
na izvor blizak istrazi, danas navo-
de da su se iza brave na{li Podgori-
~ani Vesko Stankovi} (39), Slavko
Sto`ini} (29) i Petar Vuksanovi},
kao i Aleksandra Gaji} (27) i Jelena
Jakovqevi} (31) iz Beograda.
Stankovi} se sumwi~i da je orga-
nizovao dilersku mre`u, u koju su bi-
li ukqu~eni ostali uhap{eni.
Tokom policijskog pretresa, u
wegovom stanu prona|eno je oko 54
grama heroina i oko 30 grama mari-
huane. ¥
PODGORICA
Dolijali dileri
22. i 23. jul 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU
ZVORNIK -
U `eqi da ~uju
{ta to ~itaoci
iz Zvornika vo-
le da pro~itaju i
o ~emu bi `eqe-
li da se vi{e pi-
{e, predstavni-
ci "Glasa Srp-
ske# organizova-
li su u petak pro-
mociju u ovoj op-
{tini.
- Ovo je do sa-
da 23. promocija u
gradovima Repu-
blike Srpske u
posqedwa dva mje-
seca.Na{ ciq je,
prije svega, da se
pribli`imo na-
rodu i budemo pa-
triotski list.
Novo rukovodstvo "Glasa
Srpske# za tri mjeseca napra-
vilo je veliki zaokret kada je
rije~ o koncepciji lista, od-
nosu prema obi~nim qudima
i politi~koj situaciji kod
nas - rekao je pred brojnim po-
sjetiocima zamjenik glavnog
i odgovornog urednika "Glasa
Srpske# Goran Bara}.
On je naglasio da na{ list
ne}e da dijeli Republiku Srp-
sku na isto~ni i zapadni dio,
kao {to se to ranije ~inilo.
- Ova podjela je novom ru-
kovodstvu neprihvatqiva. Pr-
vo {to smo uradili kada smo
do{li bilo je da smo ukinuli
tu podjelu - istakao je Bara}.
"Glas Srpske# je, ka`e, naj-
tira`nija novina u Srpskoj sa
tira`om od 13.000 komada. U to-
me mu nema premca. Ipak, novo
rukovodstvo ne}e stati na tome.
- Nastoja}emo da istrajemo
u tome da budemo objektivan
list, uvijek spremni da saslu-
{amo obje strane. ^itaocima
}emo ostaviti da procijene ko
je u pravu. Sve {to nam iz Fe-
deracije BiH ili od me|una-
rodne zajednice do|e kao napad
na Republiku Srpsku, komenta-
risa}emo i od toga ne}emo od-
stupati - naglasio je Bara}.
Na~elnik op{tine Budi-
mir A}imovi} rekao je da zvor-
ni~ka op{tina ima dobru sa-
radwu sa "Glasom# koji je ovdje
cijewen list.
- O na{oj op{tini se u
"Glasu Srpske# mnogo pi{e.
Nakon ovakvih promocija i raz-
govora ima}e jo{ vi{e ~itala-
ca. Drago mi je {to to nije list
koji radi ve}eg tira`a pu{ta
~lanke iz `ute {tampe - rekao
je A}imovi}. Gosti na promoci-
ji iznijeli su svoje mi{qewe o
na{em listu.
Predsjednik rukometnog
kluba "Drina# i predsjednik
Sindika metalaca i rudara
"Bir~a# Dragan Koji} ocijenio
je da na{ list dobro prati
sportska de{avawa, ali i sve
aktivnosti u Fabrici. U wemu
su, ka`e, objektivno predsta-
vqeni i nad se da }e im pomo-
}i u namjeri da prona|u sponzo-
re za rukometni klub. Prosvjet-
ni i sportski radnik Dragan
Milo{evi} smatra da je "Glas
Srpske# jedno vrijeme radio kao
regionalni bawolu~ki list.
Sada je, ka`e, s tim gotovo.
Savjetnik na~elnika op-
{tine Gospava Jeremi} pred-
lo`ila je da u ovim novinama
treba vi{e pisati o uspje{nim
qudima iz svih oblasti.
- Promocije "Glasa Srpske#
traja}e jo{ dva mjeseca. Kad sve
zavr{imo, redakcijski kolegi-
jum }e zajedno sa rukovodstvom
lista da analizira sve prije-
dloge i zamjerke. Poku{a}emo
da udovoqimo `eqama na{ih
~italaca - poru~io je na pro-
mociji u Zvorniku zamjenik
glavnog i odgovornog urednika
"Glasa Srpske# Goran Bara}.
¥ S. SAVI]
U ZVORNIKU U PETAK ODR@ANA PROMOCIJA
"
GLASA SRPSKE"
UZ ISTINU I NARODNa{ ciq je, prije svega, da se pribli`imo narodu i budemo patriotski
list. Nastoja}emo da istrajemo u tome da budemo objektivni i spremni
da saslu{amo obje strane, ka`e Goran Bara}
Budimir A}imovi} i Goran Bara}:
O svemu objektivno
Promocija: Mno{tvo pohvala i prijedloga (Snimio D. BORKOVI])
Radnici
"
Bir~a": Pauza uz
"
Glas Srpske"
"BIRA^"
Radnik fabrike glinice
"Bira~# Milanko \ukovi} ra-
do ~ita na{ list.
- Preko ovih novina na{i
radnici mogu da se informi{u
o svim de{avawima u Republi-
ci Srpskoj. Zato mi je drag.
Ipak, bilo bi dobro kada bi
na{e preduze}e obezbijedilo
da redovno dobijamo "Glas
Srpske#, jer ga mnogi sebi ne
mogu svaki dan priu{titi - ka-
`e Milanko.
TRADICIJA
Na~elnik Odjeqewa za pri-
vredu i dru{tvene djelatnosti
op{tine Zvornik Milija Rado-
vi} ka`e da "Glas Srpske# ~ita
ve} deset godina.
- Ovaj list je sadr`ajan i ne
objavquje poluistine. Drago mi
je {to pi{ete o svim de{avawi-
ma u sportu kod nas i u svijetu.
Dosta dobro pokrivate rad lo-
kalne uprave u op{tinama Srp-
ske {to je od koristi i nama na-
~elnicima - ocijenio je Radovi}.
12
DERVENTA - Gra|ani Der-
vente ovih dana `ale se kako iz
slavina u wihovim stanovima i
ku}ama curi `u}kasta voda.
Ovaj problem najvi{e mu~i
stanovnike koji se vodom za pi}e
snabdijevaju iz vodocrpili{ta
Kora}e. Ni voda sa izvori{ta Bi-
li}a Vrelo i Qupqanica nije
mnogo boqa. ^im krenu obilnije
ki{e, povr{inske vode dopru u
rezervoare i zamute vodu.
Na Epidemiolo{kom odjeqe-
wu derventskog Doma zdravqa ka-
`u da je posqedwa analiza vode iz
gradskog vodovoda, obavqena pri-
je desetak dana, pokazala da je vo-
da ispravna za pi}e. Prije neko-
liko dana uzeti su novi uzorci
vode i rezultati te analize bi}e
poznati za koji dan.
U Domu zdravqa nisu mogli
da potvrde da li su bolovi u sto-
maku, na koje se posqedwih dana
`ale wihovi pacijenti, posqedi-
ca upotrebe vode iz gradskog vo-
dovoda. Tehni~ki direktor komu-
nalnog preduze}a "Komunalac#,
koje upravqa i vodovodom, Pre-
drag Prodi} ka`e da je, koliko
je wemu poznato, voda iz gradskog
vodovoda ispravna.
- Nije se mogla zamutiti jer
posqedwih dana nije bilo padavi-
na. Mogu}e je da je voda iz crpili-
{ta Kora}e ̀ u}kaste boje. Uzrok
tome je, vjerovatno, pove}ana koli-
~ina `eqeza - ka`e Prodi}.
On ka`e da je za ovu pojavu sa-
znao od novinara, jer mu se do sa-
da gra|ani nisu `alili.
S obzirom na to da im niko
od nadle`nih ne mo`e re}i vi-
{e o ispravnosti vode iz grad-
skog vodovoda, Derven}anima pre-
ostaje da sami procijene kada je
mogu piti. ¥ B. T.
ISPRAVNOST VODE
U DERVENTI
Piti ili ne
piti...
ISTO^NI STARI GRAD
- Iako se vodi kao gradska op-
{tina, Isto~ni Stari Grad jo{
nema razvijenu privredu i in-
frastrukturu.
Ova op{tina, koja se pro-
stire na 105 kvadratnih kilo-
metara i broji 2.000 stanovni-
ka, svrstana je u izrazito ne-
razvijene u Republici Srpskoj.
Od buxeta koji iznosi
735.000 maraka, tvrdi na~elnik
op{tine Mla|enka Draga{, vi-
{e od polovine namijeweno je
za razvojne planove.
- U ovaj kraj ni prije rata
nije gotovo ni{ta ulagano. Iz
tog vremena naslijedili smo
brojne probleme - ka`e Draga-
{eva i dodaje da je privreda ovog
kraja izrazito nerazvijena.
Privredne grane ove op{ti-
ne koje su koliko-toliko razvi-
jene su {umarstvo, prerada drve-
ta, proizvodwa rezane gra|e i
gra|evinskog materijala.
- Osim toga, trebalo bi vi-
{e truda ulo`iti u razvoj tu-
rizma. Jo{ od ranije ostalo je
nekoliko turisti~kih objekata
koje bi trebalo da obnovimo -
konstatuje Draga{eva.
Nadle`ni u op{tini zado-
voqni su izgradwom op{tin-
ske zgrade, jer do sada nisu ima-
li ni svoju kancelariju. U po-
slovnoj zgradi }e, osim op{tin-
ske administrativne slu`be,
biti smje{teni stanica poli-
cije i ogranak Mati~ne bibli-
oteke Isto~nog Sarajeva.
Jedan od va`nijih planova
rukovodstva Isto~nog Starog
Grada je vodosnabdijevawe Bu-
loga i gradwa fiskulturne sale.
- Pro{le godine ura|en je
projekat vodosnabdijevawa mje-
sne zajednice Hre{a. Ovih da-
na po~e}emo gradwu dijela tog
vodovoda, a u tome }e nam pomo-
}i Sarajevska regionalna raz-
vojna agencija. Izgradwa vodo-
voda na Vu~ijoj luci, koja je po-
~ela pro{le godine, privodi
se kraju - ka`e Draga{eva i po-
ja{wava da pored op{tine i
stanovni{tva, izgradwu ovog
vodovoda finansira Fond za
razvoj i zapo{qavawe Republi-
ke Srpske.
Na podru~ju op{tine rade
~etiri podru~ne {kole koje su
u sastavu osnovnih {kola Mo-
kro i Pale. U wima nastavu po-
ha|aju u~enici do petog razre-
da. Da bi se {kolovali daqe,
moraju putovati do Pala.
- Do sada je prevoz |aka bio
veliki problem. Me|utim, Grad
Isto~no Sarajevo preuzeo je
obavezu da to rije{i. Vjerujem
da }e |aci naredne {kolske go-
dine imati organizovan prevoz
- ka`e Draga{eva.
Kroz ovu op{tinu prolaze
brojni regionalni putevi. Na-
~elnik op{tine isti~e da su
oni u vrlo lo{em stawu i ape-
luje na Direkciju za puteve Re-
publike Srpske da izdvoje no-
vac kako bi se oni asfaltira-
li. I gradski prevoz zadaje mu-
ke stanovnicima ove op{tine.
- Ranije su autobusi saobra-
}ali na liniji od Pala prema
Vu~ijoj luci, ali su ukinuti.
Jedina redovna je gradska lini-
ja Sarajevo - Hre{a. Otvorena
je zahvaquju}i donaciji japan-
ske vlade - ka`e na~elnik op-
{tine Mla|enka Draga{.
Ona se nada da }e gradske
vlasti pomo}i da rije{e i ovaj
problem.
¥ @. DOMAZET
BROJNI PROBLEMI STANOVNIKA OP[TINE ISTO^NI STARI GRAD
PRIVREDA NA NISKIM GRANAMA
Ova op{tina, koja se prostire na 105 kvadratnih
kilometara i broji 2.000 stanovnika, svrstana je
u izrazito nerazvijene u Republici Srpskoj
STATISTIKA
Prema statisti~kim po-
dacima privrednici op{ti-
ne Isto~ni Stari Grad pri-
javquju svoje radnike i upla-
}uju im doprinose vi{e nego
{to su u op{tini Pale, koja
je daleko ve}a.
Na podru~ju op{tine za-
posleno je 319 radnika, dok je
na birou prijavqeno 230 qu-
di. Ovdje `ivi i 270 penzio-
nera.
USLOVI
Isto~ni Stari Grad, ka`e na~elnik Mla|enka Draga{, mo-
ra imati isti polo`aj kao i druge isto~nosarajevske op{tine.
- Da bismo bili gradska op{tina moraju se rije{iti broj-
na pitawa. Prije svega, treba obezbijediti kvalitetan gradski
prevoz, objediniti vodovod, rije{iti pitawe zdravstvene za-
{tite. Dobro bi bilo da se svi domovi zdravqa na podru~ju Is-
to~nog Sarajeva objedine u jedan koji bi imao svoja odjeqewa -
konstatuje Draga{eva.
^ELINAC - Mje{tani
^elinca uskoro }e dobiti
kablovsku televiziju.
Kablovski distributiv-
ni sistem "Eling-in`ewe-
ring# iz Tesli}a po~eo je po-
stavqati mre`u za kablov-
sku televiziju.
- Cijena prikqu~ka za do-
ma}instva u stambenim zgra-
dama iznosi}e 160, a u ku}ama
220 maraka. Za sve korisnike,
prema sada{woj ra~unici,
mjese~na pretplata iznosi}e
10 maraka - ka`e rukovodilac
radova Vito Kojadinovi} i
dodaje da }e pretplatnici mo-
}i pratiti tridesetak televi-
zijskih kanala.
Kojadinovi} ka`e da ne
mo`e ta~no re}i kada }e ra-
dovi biti zavr{eni. Prili-
kom postavqawa mre`e, ob-
ja{wava, radnici nailaze na
niz te{ko}a, od tehni~kih
prepreka do nerije{enih
imovinsko-pravnih odnosa.
Za ove poslove bio je za-
interesovano i preduze}e
"Netkom# iz Bawe Luke.
- Zahtjev smo predali
prije vi{e mjeseci, ali ni-
smo nai{li na podr{ku ~e-
lina~ke op{tine. Na{i rad-
nici ne bi prekopavali grad,
nego postavqali vazdu{ne
veze. U dijelovima grada gdje
bi se postavqala mre`a za
vodu, struju, ili telefon,
stavili bismo kablove u ze-
mqu, kako radimo u ve}ini
gradova. Cijena prikqu~ka
bi bila 80 maraka za doma-
}instva u zgradama i 200 ma-
raka za ku}e. Mjese~na pret-
plata iznosila bi izme|u de-
vet i deset maraka zavisno
od broja korisnika - ka`e
predstavnik "Netkoma# Da-
libor Rusmir.
¥ B. M.
UVO\EWE KABLOVSKE TELEVIZIJE U ^ELINCU
Novi prozor u svijet
Radnici na ulicama ^elinca: Postavqaju kablove
TESLI] - Izgradwa pri-
marne i sekundarne vodovodne
mre`e u tesli}kom izbjegli~-
kom nasequ Brijestovi, zapo-
~eta polovinom juna, ne}e rije-
{iti problem vodosnabdijeva-
wa wegovih mje{tana.
Stanovnici naseqa ka`u da
vode nemaju dovoqno ni za
osnovne potrebe.
- Vodu imamo samo rano uju-
tru, kasno nave~e, svecima i ne-
djeqom. Da bi imali dovoqno
za pi}e sipamo je u kanistre.
Ma{inu za ve{ mogu da ukqu-
~im samo uve~e jer je tada je bo-
qi pritisak. Tada se i tu{ira-
mo - pri~a mje{tanka Qubica
Simi}.
Da bi se naseqa Brijestovi
i Kru{kovice jedan i dva pri-
kqu~ila na glavni cjevovod po-
trebno je izgraditi mre`u du-
`ine 700 metara.
- Izbjegli~ko stanovni-
{tvo, koje naseqava Vukova~u
jedan i dva, privremeno je pri-
kqu~eno na gradski cjevovod,
ali to nije dovoqno. Izgrad-
wom glavnog cjevovoda situa-
cija bi se popravila - re-
kao je direktor komunal-
nog preduze}a "Rad# Mi-
lorad Stanojevi}.
On dodaje da je ovaj
problem poznat op{tin-
skom Odjeqewu za stam-
beno-komunalne poslove
i lokalnom parlamentu.
Na~elnik tesli}ke
op{tine Rade Pavlovi}
ka`e da se zbog smetwi,
uzrokovanih visinskom
razlikom, mora prona}i
rje{ewe, kako bi ovda-
{we stanovni{tvo kona~no
imalo dovoqno pitke vode.
Na posqedwem skup{tin-
skom zasjedawu usvojen je pro-
gram usmjeravawa novca za iz-
gradwu objekata vodosnabdije-
vawa mjesnih zajednica. Wime
je planirano da 30 hiqada ma-
raka ulo`i u gradwu glavnog
cjevovoda u mjesnoj zajednici
\uli}, gdje su smje{tena ova
naseqa.
Za izgradwu sekundarnog vo-
dovoda u Brijestovima planira-
no je da se ulo`i 33.400 maraka.
Ve}i dio novca, odnosno 19.200
maraka bi}e izdvojen iz op{tin-
skog buxeta. Ostatak }e obezbi-
jediti mje{tani. Jo{ prije dvi-
je godine pedesetak brijestova~-
kih doma}instava dalo je za ove
poslove po 230 maraka.
Iako je za rje{ewe ovog pi-
tawa tesli}kom komunalnom
preduze}u "Rad# upla}eno sa-
mo 8.850 maraka oni su po~eli
gradwu.
- Do sada je ura|eno preko 60
odsto posla. Me|utim, morali
smo otklawati posqedice po-
plave pa su radovi obustavqe-
ni - kazao je Stanojevi}.
Po wegovim rije~ima te-
sli}kom "Radu# za dosada{we
poslove, op{tina duguje oko
stotinu hiqada maraka.
Kada }e se zavr{iti izgrad-
wa infrastrukture u tesli}-
kim izbjegli~kim naseqima pi-
tawe je na koje mnogi danas ne-
maju precizan odgovor. Mje{ta-
ni se samo pla{e da se ova ago-
nija ne odu`i.
¥ M. SIMI]
22. i 23. jul 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU
Naseqe Brijestovi: Vode ni za osnovne potrebe
IZGRADWA VODOVODA U IZBJEGLI^KOM NASEQU BRIJESTOVI
IZ SLAVINA CURI NEIZVJESNOSTVodu imamo samo rano ujutro, kasno nave~e, svecima
i nedjeqom. Da bismo imali dovoqno za pi}e sipamo
je u kanistre, `ale se mje{tani
13
KANALIZACIJA
Ove godine iz buxeta op-
{tine za izgradwu infra-
strukture u izbjegli~kim na-
seqima bi}e izdvojeno 250 hi-
qada maraka. Najve}i dio nov-
ca utro{i}e se u izgradwu
glavnog kolektora kanaliza-
cije Bari}i-\uli}. Za ovaj
projekat predvi|eno je 212 hi-
qada maraka.
ISTO^NO SARAJEVO
- Grad Isto~no Sarajevo vi{e
nema novca za nastavak grad-
we sportsko-poslovnih obje-
kata u Lukavici i Palama.
Ova zdawa, ~ija je gradwa
po~ela prije nekoliko godi-
na, jo{ uvijek ~ekaju boqa vre-
mena u kojima }e mo}i slu`i-
ti predvi|enoj svrsi. Ideja da
se ovim dijelovima grada po-
klone sportske dvorane poka-
zala se kao prekrupan zalogaj
koji gradski buxet ne mo`e da
svari.
- Sagledavaju}i mogu}no-
sti grada, jo{ prije tri godi-
ne smo bili svjesni da izdvaja-
wem iz buxeta i podizawem
kredita ne mo`emo obezbijedi-
ti dovoqno novca za nastavak
izgradwe sportskih dvorana. Za
ove poslove treba obezbijediti
najmawe 15 miliona maraka - ka-
`e predsjednik Skup{tine Gra-
da Isto~no Sarajevo Milivoje
Gutaq.
Za izgradwu sportsko-po-
slovnog objekta u Lukavici,
ukupne povr{ine 7.771 kvadrat-
ni metar, gradska vlast je ulo-
`ila 4.870.018 maraka. Objekat,
koji }e mo}i da primi gotovo
dvije hiqade gledalaca, do sa-
da je ozidan i pokriven.
Osim toga, djelimi~no
su postavqene grube in-
stalacije.
U izgradwu sport-
ske dvorane na Palama
do sada je ulo`eno
3.766.054 maraka. Sagra-
|ena je armirano-be-
tonska konstrukcija i
djelimi~no postavqe-
na ~eli~na krovna kon-
strukcija. Ova zgrada
jo{ ~eka gra|evinsku
dozvolu, a vr{i se i re-
vizija tehni~ke doku-
mentacije.
Ina~e, povr{ina
dvorane je 9.986 kva-
dratnih metara i mo}i
}e da primi tri i po hi-
qade gledalaca.
Gradona~elnik Is-
to~nog Sarajeva Rado-
mir Kezunovi} nedavno je po-
novo pokrenuo inicijativu da se
ulaga~ka prava prenesu na Op-
{tine Isto~no Novo Sarajevo
i Pale. On vjeruje da }e, preu-
zimawem obaveza oko izgradwe,
ove op{tine br`e okon~ati
davno zapo~eti posao.
- Prije dvije godine ponu-
dili smo nacrt odluke o preno-
su investitorskih prava na ove
op{tine. U po~etku su to od-
bijale, ali su sada smo svi svje-
sni da jedino tako izgradwa mo-
`e nastaviti. Grad zadr`ava
pravo suvlasni{tvo na osnovu
ulo`enog novca. Osim toga i
daqe }emo ulagati u gradwu ko-
liko budemo mogli - rekao je
Gutaq.
Odbornici Skup{tine op-
{tine Pale su u petak na sjed-
nici prihvatili odluku o pre-
nosu prava raspolagawa sport-
sko-poslovnim objektom koji se
gradi. Prije potpisivawa ugo-
vora potrebno je jo{ precizi-
rati obaveze Grada i Op{tine.
- Koncept ugovora prvo tre-
ba usaglasiti sa odlukama gra-
dona~elnika. Nakon toga ponu-
di}emo ga Narodnoj skup{tini
Republike Srpske - rekao je na-
~elnik Op{tine Pale Slobo-
dan Savi}.
Da li }e odbornici Skup-
{tine op{tine Isto~no Novo
Sarajevo prihvatiti ovu odlu-
ku vidje}e se na narednoj skup-
{tinskoj sjednici.
¥ V. BUGARIN
IZGRADWA SPORTSKIH OBJEKATA U ISTO^NOM SARAJEVU NA MRTVOJ TA^KI
DVORANE KRUPAN ZALOGAJ
Milivoje Gutaq: Ulaga}emo
koliko mo`emo
Jo{ prije tri godine bili smo svjesni ~iwenice
da novcem iz buxeta i podizawem kredita ne mo`emo
dovr{iti gradwu. Za ove poslove treba obezbijediti
najmawe 15 miliona maraka, rekao Milivoje Gutaq
LAKTA[I - Mje{tani
lakta{ke op{tine, ali i go-
sti iz drugih gradova BiH i
Srbije ima}e priliku da u ne-
djequ u~estvuju u regati.
[esto~asovni spust niz
rijeku Vrbas po~e}e u 10 ~a-
sova kod mosta u Kla{nica-
ma. U~esnici regate plovi}e
do lakta{kog sela Kosjerovo.
Ovu, osmu po redu, regatu
organizovalo je udru`ewe
"Qubiteqi rijeke Vrbas# iz
Lakta{a pod pokroviteq-
stvom Op{tine Lakta{i.
- Za sve posjetioce orga-
nizovan je bogat sportski i
kulturno- zabavni program.
Na{ je moto da vratimo osmi-
jehe na lica, jer to je ono {to
nam nedostaje. Regatu }e pra-
titi vatrogasne i ekipe Doma
zdravqa. Osim toga, tu su i
~lanovi ronila~kog kluba
"Gwurac# - rekao je jedan od
organizatora regate Petar
Radulovi}.
Ina~e, regatu na Vrbasu je
prije osam godina pokrenula
grupa stanovnika lakta{a na
~elu sa Rankom Iwcem, Petrom
Radulovi}em i Krstanom Mal-
ki}em, koji su se sa tri ~amca
spustili niz ovu kraji{ku ri-
jeku. Vremenom regata je prera-
sla u rekreaciju na vodi koja
privla~i brojne u~esnike. Pro-
{le godine niz Vrbas se spusti-
lo 86 razli~itih plovnih obje-
kata. U ~amcima i na obali bi-
lo je preko 500 qudi.
Ukoliko vremenski uslo-
vi budu lo{i, regata }e biti
odgo|ena za 30 jul.
¥ D. D.
Pro{logodi{wa regata: Okupila vi{e od 500 posjetilaca
TREBIWE - Iako je to bi-
lo planirano, na sjednici Skup-
{tine Trebiwe u petak se nije
raspravqalo o radu na~elnika
op{tine i administrativne
slu`be.
Naime, stru~na slu`ba nije
u pismenoj formi dostavila iz-
vje{taj o wihovom radu odbor-
nicima. Oni su odbili da saslu-
{aju usmeni izvje{taj na~elni-
ka op{tine Dobroslava ]uka.
Za naredno skup{tinsko za-
sjedawe ostavqena je i odluka o
kriterijumima dodjele kredita
za podsticaj zapo{qavawa.
Klub odbornika Socijalisti~-
ke partije tra`io da se visina
kredita pravnim licima smawi
sa 150 na 80 hiqada maraka i da
prioritet u raspodjeli zahtje-
vi za pokretawe ili pro{ire-
we proizvodne djelatnosti.
Skup{tina op{tine Trebi-
we ju~e je donijela odluku o iz-
radi regulacionog plana za na-
seqe Mokri Dolovi i Gradsko
grobqe Volujac. Usvojen je pro-
gram rada civilne za{tite za
ovu godinu i pokrenuta je ini-
cijativa osavremewavawa Cen-
tra za obavje{tavawe i uzbu-
wivawe u Trebiwu.
Odbornik Du{an Kolak je
obavijestio skup{tinu da je na-
pustio Partiju demokratskog
progresa i da }e od sad biti ne-
zavisni odbornik. On je ujedno
i jedini nezavisni odbornik u
lokalnom parlamentu.
Potpredsjednik Skup{ti-
ne op{tine Trebiwe Ervin
Pobri} danas je zatra`io da se
hitno razotkrije ko je skrna-
vio bo{wa~ko grobqe u tre-
biwskom nasequ Gorica. U
protivnom }e Stranka demo-
kratske akcije, Islamska vjer-
ska zajednica i Udru`ewe po-
vratnika Bo{waka organizo-
vano evakuisati povratnike iz
Gorice na, kako ka`e, mirni-
ja podru~ja.
¥ M. B.
SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE TREBIWE
O radu na~elnika
sqede}i put
DRINI] - Rje{avawe pro-
blema sa kojima se svakodnevno
susre}u privrednici Drini}a u
budu}e }e biti jedan od zadata-
ka Privredne komore regije Ba-
wa Luka.
Predstavnici ove privred-
ne komore nedavno su posjeti-
li Drini} i razgovarali sa
~elnicima ove op{tine i pri-
vrednicima.
Na~elnik op{tine Drago
Kova~evi} je goste upoznao sa
razvojem ove male zapadnokra-
ji{ke op{tine. Izme|u osta-
log, iznio je podatak da na pod-
ru~ju op{tine postoji devet
kapaciteta za primarnu pre-
radu drveta. Me|utim, sav ot-
pad od prerade na teretu je op-
{tine. Iz buxeta se izdvajaju
znatna sredstva za odr`avawe
deponije.
Proizvo|a~i rezane gra|e
po`alili su se da u zemqama u
okru`ewu, dr`avna vlast znat-
no poma`e u pokretawu postro-
jewa za preradu otpada, {to kod
nas nije slu~aj.
Drvoprera|iva~i su tako-
|e naglasili da je te{ko naba-
viti oblovinu. Zato su predlo-
`ili odgo|eno pla}awe na 90
dana, naro~ito {to cijene re-
zane gra|e opadaju. Oni smatra-
ju da to pitawe treba da regu-
li{e Vlada u skladu sa ekonom-
skom politikom RS. ¥ J. B.
BIJEQINA - Ratari Po-
qoprivrednog dobra "Semberi-
ja# u Novom selu kod Bijeqine
zavr{ili su u petak `etvu str-
nih `ita, javqa Srna.
Na 1.100 hektara oranicama
ostvaren je prinos od 36 vagona
p{enice, potvrdio je direktor
"Semberije# Jovo Stanki}.
On je pojasnio da su se pri-
nosi kretali od tri do {est to-
na po hektaru, zavisno od kva-
liteta zemqi{ta.
- Na wivama pored rijeke
Save podzemne vode u potpuno-
sti su uni{tile usjev na 100 hek-
tara, a na preostalih 300 prepo-
lovile su rod - rekao je Stanki}.
Prinosi p{enice sa poqa
u op{tini Prijedor gotovo
su prepolovqeni i kre}u se
od dvije do dvije i po tone po
hektaru, izjavio je stru~ni sa-
radnik za poqoprivredu u
ovoj op{tini Ratko Milosa-
vqevi}.
On je rekao da je p{enica
prije `etve izgledala dobro i
najavio da }e od stru~waka za-
tra`iti odgovor zbog ~ega je
prinos ispod svih o~ekivawa,
iako su primijewene sve agro-
tehni~ke mjere.
Do sada je na podru~ju Pri-
jedora po`weveno 80 odsto od
oko 3.800 hektara ukupnih `e-
tvenih povr{ina. Cijena kom-
bajnirawa `ita je oko 20 mara-
ka po dunumu, a u `etvi je anga-
`ovano pedesetak kombajna. ¥
DRINI]
Pomo} drvoprera|iva~ima
@ETVA P[ENICE NA ORANICAMA U SRPSKOJ
[arene se prinosi
OSMA LAKTA[KA REGATA
Dru`ewe na VrbasuDru`ewe na VrbasuDru`ewe na VrbasuDru`ewe na VrbasuDru`ewe na VrbasuDru`ewe na VrbasuDru`ewe na VrbasuDru`ewe na VrbasuDru`ewe na Vrbasu
22. i 23. jul 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU
14
FO^A - ̂ im iza|ete iz Fo-
~e i isto~no pro|ete Baki}, to
magi~no brdo, zapuhnu vas miri-
si divqih trava i qekovite
smole zlatnog bora, smr~e i je-
like, a tu je i skretawe iz Za-
vajita desno, nazvano "zlatni
bor#, po carstvu ovog plemeni-
tog drveta, kome se dive oni ko-
ji smisao za qepotu {ume jo{
nisu izgubili.
- [uma je `ivot i {to to
prije shvatimo, boqe i kvali-
tetnije }emo `ivjeti, razmi-
{qa naglas direktor [G "Ma-
gli}# Spomenko Stojanovi}, ro-
dom iz ovih vrletnih krajeva,
nadomak Qubi{wih planina,
sa kojim smo se uputili u po-
sjetu jednoj od ~etiri radne je-
dinice. [umsko gazdinstvo
"Magli}#, ina~e, ima ~etiri
radili{ta, ~etiri radne jedi-
nice - Me{trevac, Zavajit, Pa-
le` i Vrbnicu, koje gazduju sa
{umom na oko 55.000 hektara.
Sa terenom preska~emo xom-
bast put, koji je dijelom neka-
da bio asfalt, a sad ispucao i
o{te}en te{kim kamionima ko-
ji svakodnevno izvla~e trupce
i izbijamo na ~i-
stinu. Tu, na pro-
planku, razmakle se
omore i borovi, pa
nikla, kao gqiva ve-
lika upravna zgra-
da RJ Zavajit, jo{
1984. godine. Zgra-
da prepu{tena ne-
maru i zubu vreme-
na, do~ekala je, evo,
svojih pet minuta
obnove i sanacije.
Na obnovqenom kr-
ovu i u svje`e dotje-
ranim prostorija-
ma zati~emo radni-
ke gazdinstva i maj-
store preduze}a
"Konstruktor#, ko-
je stavqa "glanc#
na zavr{ne radove u
zgradi koja se, kako
ka`u stariji radni-
ci, vi{e ne mo`e
prepoznati. Rekon-
struisane su prostorije i mokri
~vorovi, uvedeno grijawe, a ba{
danas o~ekujemo novi kancela-
rijski namje{taj i krevete, in-
formi{e nas doma}in, in`e-
wer Ranko Stojanovi}, direkto-
rov prezimewak, ina~e {ef za
36 zaposlenih u Zavajitu.
U dvori{tu renovirane
zgrade, jo{ su ostale stare ba-
rake, gdje je nekad bila {umska
manipulacija, kao spomenik
vremenu kada se radilo te`e,
bez mehanizacije. Tog vremena,
poslije onog rata,
najboqe se prisje-
}a Rajko Popovi},
referent za uzgoj i
za{titu, dugogodi-
{wi {ef na Zava-
jitu.
- Mogu slobod-
no re}i da smo mi
rijetko {umsko ga-
zdinstvo u Repu-
blici Srpskoj, a
sigurno i u BiH,
koje je, zahvaquju-
}i, prije svega, do-
ma}inskim poslo-
vawu, sa~uvalo {u-
mu na svom prosto-
ru, uprkos ratu i
poslijeratnim te-
{ko}ama, napomi-
we Rajko. On ka`e
da su {umsko zla-
to na podru~ju Fo-
~e ~uvali podjed-
nako svi - rukovod-
stvo, ali i lugari,
referenti, in`e-
weri, koji su srasli
sa {umom.
To potvr|uje i direktor
Spomenko, koji isti~e veliku
razu|enost prostora izme|u
planinskih masiva Magli}a
(2386 metara), Qubi{we (2238)
i Zelengore (2015), te kawona
rijeka Tare, Drine, Pive, ]e-
hotine i Bistrice, ~ijim {u-
mama gazduje ovo preduze}e. Na
visoko kvalitet-
ne, ekonomske {u-
me ovdje otpada
~ak 21.630 hekta-
ra, a degradira-
nih {uma je oko
sedam hiqada
hektara. Na pro-
mijewenu struk-
turu {uma uti~e
najvi{e qudski
faktor.
- U ciqu za-
{tite i o~uvawa
{uma stalno vr-
{imo sanirane
sje~e, koje zovemo
"slu~ajni u`i-
tak#, a posebna pa-
`wa se posve}uje
mjerama na spre-
~avawu pojave po-
tkorwaka i dru-
gih {tetnih inse-
kata, obavje{tava
nas in`ewer Ran-
ko Stojanovi}.
Upu}uje nas na ko-
legu in`ewera
Velemira ^an~a-
ra, koji je zadu`en
za postavqawe vr-
lo efikasnih klop-
ki sa "feromonima#. Feromo-
nim je hormon `enke pokorwa-
ka, na koje se "upecaju# mu`ja-
ci ovog parazita koji hara {u-
mama.
- Zara`ena stabla sije~emo
i izbacujemo, da se {uma ne bi
zarazila, zato je ovdje takva po-
java svedena na minimum, ka`e
in`ewer ^an~ar, koji isti~e
i dosta razvijenu slu`bu osma-
trawa i protivpo`arne za{ti-
te u preduze}u koje istinski ga-
zduje {umskim gazdinstvom.
Kre}emo prema Me{trev-
cu, najudaqenijoj mjesnoj zajed-
nici fo~anske op{tine, koje
se nadnijelo nad sami kawon ri-
jeke Tare. na raskrsnici, u Bor-
ju, Na goleti, pored puta, koji
je zimi zatrpan swe`nim nano-
sima, nikla nova, poslovna zgra-
da RJ Me{trevac, izgra|ena za
pola godine. Arhitekturom pod-
sje}a na planinske ku}ice.
Dobrodo{licu nam po`e-
qe{e doma}ini, koji ne kriju
zadovoqstvo {to su, napokon,
do~ekali useqewe u nove pro-
storije. Najstariji lugar Mom-
~ilo Bo`ovi} {aqe sina Dra-
{ka da od ku}e donese "rakiju
za obraza#, da se po~aste gosti.
[umarstvo je ovdje, veli Mom-
~ilo, porodi~na tradicija. Od
nedavno u {umarstvu radi i we-
gov sin Dra{ko, 26-godi{wak,
koji "voli {umu koliko i otac#.
Razgledamo nove prostorije rad-
ne jedinice, ~ij je {ef Zoran
Elez, negdje na terenu. Pogled
puca na idili~nu, seosku sliku:
Qudi u okolnim selima zaba-
vqeni skupqawem sijena.
- Planirali smo da za inve-
sticije izdvojimo oko 1.300.000
maraka, poja{wava direktor
Spomenko Stojanovi} i obja-
{wava kako se me|u kapital-
nim objektima u Fo~i, u prio-
ritetu nalazi upravo izgradwa
poslovnih zgrada u Borju, Pale-
`u, smje{taj radne jedinice
Vrbnica u nove prostorije,
adaptacija zgrade u Zavajitu, te
probijawe kamionskih puteva
na potezu Krwa Jela-Rajkovi}i
i puteva i Risjaku i Krusi~kim
brdima. Naravno, [umsko ga-
zdinstvo "Magli}# }e najve}i
dio investicija izdvojiti za as-
faltirawe dijela puta od Zava-
jita do Borja, u ~emu }e u~estvo-
vati op{tina Fo~a i "Putevi
Republike Srpske#.
Podru~je [G "Magli}# je
podijeqeno na osam gospodar-
skih jedinica, a visoravan Me-
{trevac, na jugoistoku op{ti-
ne, uz sami kawon Tare, prema
Crnoj Gori, raspola`e sa naj-
vi{e visokih i kvalitetnih
{uma, kakvih nema nadaleko,
poja{wava direktor Stojano-
vi}, koji isti~e podatak o 155
ukupno zaposlenih u [umskom
gazdinstvu. Od tog broja su 22 sa
visokom stru~nom spremom, 18
je in`ewera {umarstva. Sta-
rosna struktura je u korist mla-
dih, ali je problem u hiperpro-
dukciji kadrova.
[umsko gazdinstvo "Ma-
gli}#, saznajemo, jedina je svi-
jetla ta~ka u privredi fo~an-
ske op{tine. Ambiciozni plan
od vi{e od 80.000 kubnih meta-
ra drveta bi}e, ka`u, realizo-
van i prije isteka kalendarske
godine, a za proteklih {est mje-
seci ostvarili su ~istu dobit
od oko 400 hiqada maraka. Sa-
mo na ime PDV-a i raznih do-
prinosa izdvojili su 900 hiqa-
da maraka, a op{tini, za raz-
voj, po Zakonu o {umama, izdva-
jaju 10 odsto ukupnog prihoda.
Vra}amo se u sami sumrak
qetweg dana, sa nadmorske vi-
sine od preko 1300 metara. Sun-
ce u zalasku, zlati vrhove dr-
ve}a, koje kao doti~e nebo. Na-
{i doma}ini nas vode opet u
pravcu Zavajita, ali u novoi-
zgra|enu lova~ku ku}u na Kadi-
nom brdu.
- Gazdujemo i lovi{tem
"Baki}#, koje je po divqa~i
me|u najbogatijim u nekada-
{woj BiH, obavje{tavaju nas
na{i doma}ini. U lova~koj ku-
}i, koja je napravqena, reko{e,
zahvaquju}i entuzijazmu lova-
ca i {umara, ali i pomo}i
{umskog gazdinstva, zati~emo
Vlastimira Prodanovi}a, pre-
dsjednika Lova~kog dru{tva
"Baki}#, Bo`a Papricu, pred-
sjednika skup{tine lovaca,
ali i druge lovce, koji dotje-
ruju ku}u kojom se ponose. La-
ni su, vele, obiqe`ili 100 go-
dina postojawa ovda{weg lo-
va~kog dru{tva, pa je ovo
skroman doprinos velikom ju-
bileju.
- Vaqa ista}i da je zemqi-
{te za izgradwu lova~ke ku}e
lovcima poklonio Vajo Kuna-
rac, mje{tanima Zavajita, ko-
ji u~estvuje u svim dobrovoq-
nim akcijama sela, re~e nam
Bo`o Paprica.
¥ Tekst i fotografije
Drago TODOROVI]
[G
"
Magli}" gazduje najkvalitetnijom {umom na oko
55.400 hektara, podijeqenom na osam gospodarskih
jedinica, na prostoru izme|u planina Magli},
Qubi{wa i Zelengora
Zavajit: Poslovna zgrada
\Me{trovac: Zaposleni u radnoj jedinici
U POSJETI JP
"
[UME REPUBLIKE SRPSKE" AD - [UMSKO GAZDINSTVO
"
MAGLI]" FO^A
[UMA JE IZVOR @IVOTA
KRA\A
Te{ka ekonomsko-socijal-
na situacija u op{tini dovela
je do pove}awa bespravne sje-
~e i kra|e drveta na cijelom
podru~ju [umskog gazdinstva.
Pro{le godine je podneseno
oko 80 prekr{ajnih i osam kri-
vi~nih prijava, ali je, ka`u u
gazdinstvu, veoma mali broj ri-
je{en zbog sporosti sudova. U
[G "Magli}# su zbog te poja-
ve organizovali i dodatna de-
`urstva zaposlenih u dane vi-
kenda, {to daje odli~ne rezul-
tate.
\Na istom zadatku: [umari i lovci
\ Spomenko Stojanovi}: Magli}
svijetla ta~ka fo~anske
privrede
\Mom~ilo Bo`ovi}: Zadu`en
za ~uvawe {uma
PO[UMQAVAWE
Pro{le godine je [G "Ma-
gli}# na oko 50 hektara po{u-
mio oko 134.000 sadnica smr~e,
bijelog i crnog bora. Redovno
vr{e ~i{}ewe kultura od ko-
rova na preko 100 hektara, a
vr{i se i pra{ewe i okopava-
we.
Najve}i dio anga`ovane
radne snage na ovim poslovima
jesu oni koji su zavr{ili {u-
marsku {kolu, a nemaju posla.
SJEMENSKA
ODJEQEWA
Na dvije lokacije - u Zava-
jitu i Me{trevcu, izdvojena su
dva odjeqewa za nau~noistra-
`iva~ki rad profesora i stu-
denata [umarskog fakulteta
iz Bawe Luke. Naime, na je na
oko 15 hektara izdvojen zasad
smr~e i jele, a na Me{trevcu
na 10 hektara zasad bijelog bo-
ra, gdje se vr{i prikupqawe
sjemena i wegova biohemijska
analiza.
KUPCI
Obaveza [G "Magli}# je
da 30 odsto trupaca prodaju
javnom licitacijom, 60 odsto
ugovorom sa doma}im kupcima
(uglavnom vlasnicima pilana)
na podru~ju op{tine, a 10 od-
sto kupcima van op{tine.
SERTIFIKAT
Sa privrednim lovi{tem
"Baki}# radi se iskqu~ivo na
komercijalnoj bazi, po cjenov-
niku za pojedinu divqa~, isti-
~u u Fo~i. Me|utim, tu se po-
javquje problem nepostojawa
tzv. CITES sertifikata za
BiH, pa se de{ava da stranac,
zbog toga ne mo`e van granica
BiH da iznese lova~ki trofej.
22. i 23. jul 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU
15
SOKOLAC - Predsjedni-
{tvo Bora~ke organizacije op-
{tine Sokolac predlo`i}e
Skup{tini op{tine da se done-
su odgovaraju}e odluke, na osno-
vu kojih }e biti ura|eni teme-
qi za dvije zgrade sa po {est
stanova, namijewenih porodi-
cama poginulih boraca. Op{ti-
na bi tako ispunila obavezu iz
Programa potpunog stambenog
zbriwavawa porodica poginu-
lih boraca i ratnih vojnih in-
valida koji je usvojila Vlada
Republike Srpske.
Me|utim, prema potprojek-
tu za 2006. godinu, sokola~ka
op{tina, iz pomenutog progra-
ma, mo`e da ra~una samo na
90.000 maraka. Realno je, da-
kle, da se u ovoj godini, zajed-
ni~kim finansirawem od stra-
ne Vlade i op{tine, izgradi
samo jedan stambeni objekat sa
~etiri jednosobna stana i dvi-
je garsowere.
- Sredstva koja }emo dobi-
ti od Vlade su zna~ajna, ali ni-
su dovoqna da stambeno zbri-
nemo svih 15 porodica poginu-
lih boraca koje jo{ uvijek ne-
maju svoj krov nad glavom. Sa
dvije tipske zgrade, u kojima bi
bilo ukupno 12 stanova, ovo pi-
tawe, kao jedan od prioriteta
na{e aktivnosti, bilo bi, u naj-
ve}oj mjeri, rije{eno - ka`e
predsjednik Predsjedni{tva
Bora~ke organizacije op{tine
Sokolac Dragomir Curovi}.
O~ekuje se da }e odbornici
Skup{tine op{tine Sokolac
na sjednici, koja }e se odr`ati
u drugoj polovini ovog mjeseca,
razmatrati pomenuti prijedlog
rukovodstva Bora~ke organiza-
cije. Op{tina je, naime, ve}
preuzela obavezu da uradi te-
meqe za jednu zgradu, {to je i
uslov da se iskoriste sredstva
koja daje Vlada. Neizvjesno je,
me|utim, kako }e se stambeno
zbrinuti porodice poginulih
boraca koje ne dobiju stanove u
toj zgradi. Za drugi tipski
stambeni objekat, kako sada
stvari stoje, izvori finansi-
rawa nisu obezbije|eni.
Na sjednici Predsjedni-
{tva Bora~ke organizacije op-
{tine Sokolac istaknuto je da
treba sa rezervom uzeti podatak
o 15 porodica poginulih bora-
ca sa nerije{enim stambenim
pitawem, pa je stoga ovaj pro-
blem jo{ slo`eniji. Naime,
prema rije~ima Mitre Tabako-
vi}, predsjednika Odbora poro-
dica poginulih boraca, sve ~e-
{}e se javqaju porodice koje
`ive u tro{nim seoskim ku-
}ama i tra`e pomo}. Stoga je
zakqu~eno da se formira ko-
misija koja }e obi}i te qude,
utvrditi kome je pomo} zaista
neophodna i do}i do preciznih
podataka o broju porodica po-
ginulih boraca na podru~ju op-
{tine Sokolac koje nemaju ade-
kvatno rije{eno stambeno pi-
tawe. ¥ B. GAJEVI]
STAMBENO ZBRIWAVAWE PORODICA POGINULIH BORACA U OP[TINI SOKOLAC
NEDOVOQNA JEDNA ZGRADA Sredstva koja }emo dobiti od Vlade su zna~ajna,
ali nisu dovoqna da stambeno zbrinemo 15 porodica
poginulih boraca koje jo{ nemaju rije{eno ovo pitawe,
ka`e Dragomir Curovi}
\Sokolac: Kako smawiti broj besku}nika
Kosa Mili}evi}, supruga
poginulog borca:
- Od 1996. godine `ivim
kao izbjeglica. Do 2002. godi-
ne bila sam u bo{wa~koj ku-
}i u Kne`ini, a sada sam u
alternativnom smje{taju na
Majdanima kod Sokoca. Kada
dobijem stan nesta}e i moje
izbjegli~ke nevoqe. Bi}e mi
tada mnogo lak{e da se no-
sim sa bole{}u koja me sve
vi{e priti{}e.
Mitra Tabakovi}, predsjed-
nik Odbora porodica poginu-
lih boraca:
- Na putu smo da stambeno
zbrinemo 15 porodica poginu-
lih boraca, kojima ovo pitawe
uop{te nije bilo rije{eno, ali
}e i nakon tog biti dosta pro-
blema kad je rije~ o ovoj kate-
goriji bora~ke populacije.
Dragica Krsmanovi}, su-
pruga poginulog borca:
- @ivim sa sinom koji }e
uskoro napuniti trinaest go-
dina, a toliko i ja ~ekam na
rje{ewe stambenog pitawa.
Nadam se da }u u ovoj godini
kona~no dobiti svoj krov nad
glavom.
Kosa Mili}evi} Mitra Tabakovi} Dragica Krsmanovi}
ANKETA
PRIJEDOR - U subotu, 22.
jula, episkop bawolu~ki go-
spodin Jefrem obavi}e osve-
{tawe novoizgra|enog hrama
Svetih apostola Petra i Pa-
vla u Kozarcu. Do~ek episko-
pa predvi|en je u devet ~aso-
va, osve{tawe i sveta arhije-
rejska liturgija u devet i tri-
deset, a sve~ani ru~ak u tri-
naest ~asova.
Izgradwa ovog velikog pra-
voslavnog hrama po~ela je 2000.
godine, a godinu dana kasnije
osve{tani su wegovi temeqi,
da bi, zahvaquju}i brojnim pri-
lo`nicima, vjernicima ove i
drugih parohija ve} u oktobru
2002. godine bila slu`ena pr-
va liturgija.
Ovih dana gra|evinski ra-
dovi na novoj crkvi u Kozarcu,
koja je izgra|ena u dvori{tu
stodvadesetogodi{we stare cr-
kve, privedeni su kraju.
Novi hram u Kozarcu po
uzoru na stari hram izgra|en je
u vizantijskom stilu sa dva zvo-
nika i centralnom kupolom.
Dio ikonostasa u wemu je ve}
je ura|en, a dio }e naknadno bi-
ti postavqen, kako bi u potpu-
nosti bio zavr{en i wegov en-
terijer. ¥ P. [.
U SUBOTU U KOZARCU KOD PRIJEDORA
DERVENTA - Dvadeseta
sjednica Skup{tine op{tine
Derventa osta}e upam}ena po
`estokom strana~kom nadmudri-
vawu i borbi za presti` i vlast.
Bi}e, sigurno, zapa}ena i po
tome {to je tek poslije osam ~a-
sova usvojen dnevni red i {to
su poslije usvajawa izvr{ene
smjene najva`nijeg kadra u Skup-
{tini op{tine Derventa.
Problemi i stvarawe atmos-
fere za Ginisovu kwigu su nastu-
pili onda kad je predsjednik
Kluba odbornika Saveza neza-
visnih socijaldemokrata pred-
lo`io da se u dnevni red uvrsti
prijedlog razrje{ewa predsjed-
nika i potpredsjednika Skup-
{tine op{tine Du{ana Ninko-
vi}a i Slobodanke Mr|e, kao i
prijedlog za opoziv zamjenika
na~elnika op{tine Rade Samr-
xi}a. Na to su reagovali odbor-
nici Srpske demokratske stran-
ke i predsjednik Kluba odborni-
ka ove stranke Nade Planin~e-
vi}a, koji je zatra`io jadno~a-
sovnu pauzu radi konsultacija
nakon ~ega je uslijedilo zasjeda-
we Komisije za imenovawa i jo{
dvije pauze po jedan ~as, {to je
sve trajalo od 10 do 18 ~asova,
kad je kona~no usvojen dnevni
red i zapo~eo rad Skup{tine
op{tine.
Predsjednik Skup{tine op-
{tine Derventa Du{an Ninko-
vi} iz Srpske demokratske
stranke i potpredsjednik Slo-
bodanka Mr|a iz Partije demo-
kratskog progresa, su sa 14 gla-
sova "za#, razrije{eni du`no-
sti, dok je 13 odbornika, od
ukupno 27 glasalo protiv razr-
je{ewa.
Isto tako, zamjenik na~elni-
ka op{tine Rade Samrxi} iz
Partije demokratskog progresa,
koji nije bio prisutan na ovoj
sjednici opozvan je sa du`nosti
zamjenika na~elnika op{tine.
Za novog predsjednika Skup-
{tine op{tine tajnim glasawem
izabran je Du{an Ra{i} iz So-
cijalisti~ke partije, a za pot-
predsjednika Mirko Du{ani} iz
Saveza nezavisnih socijaldemo-
krata.
O novom prijedlogu za izbor
zamjenika na~elnika op{tine,
odbornici se nisu izja{wavala,
jer je u 21 ~as rad Skup{tine
op{tine prekinut, a nastavak
zasjedawa zakazan je za ponedje-
qak.
Na ovaj na~in koalicija
SNSD-a, SP-a sa dva nezavisna
odbornika, preuzela je sve va-
`ne funkcije u op{tini, i od-
govornost za funkcionisawe op-
{tinske vlasti, pa se o~ekuje da
}e na~elniku op{tine Milora-
du Simi}u biti olak{an rad i
dogovarawe o va`nim pitawi-
ma realizacije planskih zadata-
ka u op{tini, koji su navodno u
dosada{wem radu bili opstrui-
sani od kadra koji je smijewen.
Suprotno misle odbornici
Srpske demokratske stranke i
Partije demokratskog progresa,
koji su izgubili skup{tinsku
ve}inu i ne mogu da prihvate ne-
minovne promjene u takvim od-
nosima politi~kih snaga i sma-
traju da je to predizborna poli-
ti~ka igra i da }e sa ovim smje-
nama wihovog kadra do}i do stag-
nacije rada svih va`nijih funk-
cija u op{tinskoj vlasti.
¥ S. PE]I]
BURNA SJEDNICA OP[TINSKOG PARLAMENTA DERVENTA
NOVA SKUP[TINSKA VE]INA
\Odbornici Skup{tine op{tine Derventa: U i{~ekivawu glasawa
Smijeweni dosada{wi predsjednik i potpredsjednik Skup{tine
iz SDS-a i PDP-a, a za nove izabrani kandidati SP-a i SNSD-a.
Izglasano nepovjerewe zamjeniku na~elnika op{tine
ISTO^NO SARAJEVO - Di-
rektor Republi~ke uprave Civilne
za{tite Dragan Tupaji} u petak je u
Lukavici i zvani~no obiqe`io po-
~etak izgradwe zgrade Republi~kog
centra Civilne za{tite Republike
Srpske.
Rije~ je o objektu koji }e se gra-
diti u dvije faze, a radove }e izvo-
diti isto~nosarajevsko gra|evinsko
preduze}e "Unigrad#. U zgradi }e
biti i prostorije za obuku jedinica
i {tabova Civilne za{tite, kao i
posebne prostorije za Republi~ki
centar veze koji }e primati i slati
sve informacije o prirodnim i dru-
gim nesre}ama ve}ih razmjera. Sred-
stva za izgradwu poslovne zgrade
obezbijedila je Vlada Republike
Srpske, a kako je istakao Tupaji},
za izgradwu je potrebno oko dva mi-
liona maraka.
- Prva faza }e se graditi tokom
ove i naredne godine. Ugovor je pre-
cizirao da se ove godine izgradi
objekat spoqnih dimenzija 30 sa 15
metara koji }e imati prizemqe i dva
sprata sa korisnom povr{inom 1.280
kvadratnih metara. Ove godine pre-
ma preciziranom ugovoru objekat
mora da bude pokriven, sa fasadom,
grubo ura|enom elektro i vodovod-
nom infrastrukturom i zatvoren u
potpunosti - rekao je Tupaji} isti-
~u}i da }e prema ugovoru radovi ko-
{tati 711.000 maraka. Izgradwom
ovog objekta ne samo Republi~ka
uprava Civilne za{tite, nego i Ci-
vilna za{tita Republike Srpske do-
bijaju mnogo, jer }e se stvoriti vr-
lo povoqni uslovi koji omogu}ava-
ju efikasniji rad i funkcionisawe
i Republi~ke uprave Civilne za-
{tite i kompletnog sistema Civil-
ne za{tite Republike Srpske.
Prema ugovoru "Unigrad# je du-
`an da u roku od 120 dana zavr{i ra-
dove koje je preuzeo u prvoj fazi iz-
gradwe. Ukoliko se rokovi prolon-
giraju, "Unigrad# }e pla}ati pena-
le. U slu~aju da radovi budu kasni-
li 40 dana, "Unigrad# }e na ime pe-
nala platiti 70.000 maraka, a ukoli-
ko ka{wewe bude du`e od 40 dana,
ugovor }e biti raskinut. Po~etku
radova na izgradwi poslovne zgrade
Republi~ke uprave Civilne za{ti-
te, sem radnika ove ustanove, prisu-
stvovali su zvani~nici grada i op-
{tina Isto~nog Sarajeva. ¥ @. D.
REPUBLI^KA UPRAVA CIVILNE ZA[TITE U LUKAVICI
Po~ela izgradwa poslovne zgrade
\Lukavica: Sve~anost na po~etku radova
\ Kozarac: Crkva Svetih apostola Petra i Pavla
Osve{tawe pravoslavnog hrama
ZBOG nepo{tivawa propi-
sanog vremena i pu{tawa pre-
glasne muzike u kasnim no}nim
~asovima, radnici Odjeqewa
komunalne policije Slu`be
grada zatvorili su klub "Old
kafe# i kafi} "Kvin#.
Klub "Old kafe#, koji se
nalazi u Sokolskom domu, za-
tvoren je u ~etvrtak, dok je
"Kvin# zatvoren u petak.
Pomo}nik na~elnika Odje-
qewa komunalne policije Ne-
|eqko Radulovi} rekao je za
na{ list da je "Old kafe# za-
tvoren zbog prekora~ewa rad-
nog vremena.
- Dobili smo prijavu iz
Centra javne bezbjedno-
sti da "Old kafe# ne
po{tuje Odluku o rad-
nom vremenu ugosti-
teqskih objekata. Ko-
munalni policajci ob-
i{li su lokal u ~etiri
~asa i 30 minuta i utvr-
dili da i daqe radi.
Zbog prekora~ewa rad-
nog vremena "Old ka-
fe# je zatvoren na 15
dana - istakao je Radu-
lovi}.
On je dodao da su ka-
fi} "Kvin# i klub "As-
tra#, tako|e zatvoreni
na 15 dana. Radnici
Odjeqewa komunalne
policije su, ka`e Radu-
lovi}, u pro{li petak
upozorili vlasnika
"Kvina# da pu{ta pre-
glasnu muziku.
- Kada su ponovo do{li u
subotu opet su zabiqe`ili da
se muzika pu{ta preglasno. Po-
red ovog prekr{aja, utvr|eno
je i prekora~ewe radnog
vremena. Zbog toga smo od-
lu~ili da zatvorimo ovaj
lokal na 15 dana - naglasio
je Radulovi}.
Prema wegovim rije~ima,
komunalni policajci izdali su
rje{ewe za zatvarawe i kluba
"Astra# u Boriku, tako|e, na
15 dana.
U Odjeqewu komunal-
ne policije isti~u da }e
ovaj klub biti zape~a}en,
jer su radnici ovog odjeqe-
wa utvrdili da 45 minuta
poslije pono}i iz lokala
dopire preglasna muzika.
- Neshvatqivo je da vla-
snici, zbog nekoliko gosti-
ju i ceha, ne ve}eg od 30 do 40 ma-
raka, rizikuju da im lokali bu-
du zatvoreni na prili~no dug
period - kazao je zamjenik na-
~elnika komunalne policije
Ne|eqko Radulovi} i dodao da
pri tome ne treba zaboraviti da
se protiv vlasnika, uz zatvara-
we lokala, Sudu za prekr{aje
{aqu prijave.
Kazne za ove prekr{aje su,
veli Radulovi}, veoma velike i
kre}u se od dvije do sedam hiqa-
da maraka.
- Za vlasnike zatvorenih
objekata, prema narodnoj, ispa-
de da je skupqa pita od tepsije
- rekao je Radulovi}.
¥ P. PE]ANAC
KAFI] "ILIXA"
Zamjenik na~elnika
Odjeqewa komunalne poli-
cije Ne|eqko Radulovi} re-
kao je da radnici ovog odje-
qewa jednako kontroli{u i
gradske i prigradske ugosti-
teqske objekte.
- Zbog prekora~ewa rad-
nog vremena, kafi} "Ilixa#
u Srpskim toplicama bi}e
zatvoren na 15 dana. Komu-
nalni policajci dva puta su
kontrolisali rad ovog loka-
la i oba puta utvrdili da se
ne po{tuje Odluka o radnom
vremenu ugostiteqskih obje-
kata - isti~e Radulovi}.
Klub
"
Old kafe": Pod kqu~em dvije
nedjeqe
"
Old kafe" je zatvoren u ~etvrtak zbog prekora~ewa
radnog vremena, a kafi}
"
Kvin" u petak zbog pu{tawa
preglasne muzike i nepo{tivawa Odluke o radnom
vremenu ugostiteqskih objekata
PREKR[AJI ZAPE^ATILI LOKALE
KOMUNALNA POLICIJA ZATVORILA KLUB
"
OLD KAFE" I KAFI]
"
KVIN"
Ro|eni:
Teodora Simi}, k}i Ve-
drana i Maje, Jovan Savi},
sin Sini{e i Milene; Va-
lentina ]u}i}, k}i Dragana
i Svjetlane; Viktor Glavi},
sin Igora i An|elke; Mi-
lo{ Topi}, sin Gorana i Sa-
we; Teodora Pavlovi}, k}i
\ur|a i Miladinke; Mari-
ja ]odo, k}i Aleksandra i
Sun~ice; Lazar Pekez, sin
Sini{e i Zdravke; Ana Si-
mi}, k}i Miroslava i Dra-
gane; Petar Golub, sin Igo-
ra i Qubice; Pavle Dugo-
wi}, sin Sretka i Milene;
Aleksandar Mirjani}, sin
Du{ana i Nade; Marko Mi-
lijevi}, sin Aleksandra i
Milice.
Umrli:
Vukosava Kova~i}, ro|e-
na 1921. godine; Nevenka
Cvjetkovi}, ro|ena 1934. go-
dine; Magbula Haxiselimo-
vi}, ro|ena 1924. godine; Da-
rinka Savanovi}, ro|ena
1923. godine; Kosta Male{e-
vi}, ro|en 1938. godine; Re-
nate Radi}, ro|en 1939. godi-
ne; Jagoda Pala~kovi}, ro-
|ena 1931. godine; Savica
Ponorac, ro|ena 1930. godi-
ne; Novak Mari}, ro|en 1933.
godine; Milena Drageq, ro-
|ena 1956; Mevlida Kuleno-
vi}, ro|ena 1948. godine.
22. i 23. jul 2006.BAWA LUKA
16
UZ viku i aplauz navija~a,
takmi~ari u malom fudbalu, ko-
{arci, odbojci i rukometu u ~e-
tvrtak su se iz petnih `ila bo-
rili da u|u u finale. Kako je
sve mawe utakmica, kao i u~e-
snika, manifestacija se od ~e-
tvrtka odr`ava samo na pla`i
kod sportske dvorane "Obili}e-
vo#. Na ovoj pla`i u petak je
odr`ano finale u svim sport-
skim disciplinama, a ovdje }e se
u subotu proglasiti i pobjedni-
ci kojima }e u subotu biti uru-
~ene medaqe i vrijedne nagrade.
Manifestacija "Qeto na
Vrbasu# odr`ava se ve} sedam
dana, a kako bi takmi~arima i
posjetiocima bilo {to prijat-
nije, organizatori svaki put
pripreme ne{to novo. Tako je
u ~etvrtak ko{arka{e, ruko-
meta{e, odbojka{e, fudbalere
ali i navija~e zabavqala bawo-
lu~ka rok grupa "Rikol#.
- U srijedu nas je odu{evi-
lo Radni~ko kulturno-umjet-
ni~ko dru{tvo "Pelagi}#. Pri-
sutni su mogli da vide tradici-
onalne igre uz muziku tambura-
{kog orkestra. Ovog puta je ne-
{to sasvim druga~ije. Qubite-
qi "`estokog# zvuka mogli su
da se opuste i dodatno razgiba-
ju uz muziku grupe "Rikol# - ka-
zao je direktor Turisti~ke or-
ganizacije grada Stevo Kele-
~evi}.
Ovim igrama, dodaje on, ̀ e-
limo da probudimo sportski i
takmi~arski duh kod Bawolu-
~ana.
Mnogi sugra|ani, osim {to
su do{li da podr`e takmi~a-
re, slobodno vrijeme su isko-
ristili za pecawe i sun~awe
pored Vrbasa.
Manifestaciju "Qeto na
Vrbasu# obogatili su i zaqu-
bqenici u dajak, me|u kojima je
i Slobodanka Ni{i}. Ona je je-
dina djevojka koja }e se ove go-
dine takmi~iti u mu{koj kate-
goriji u vo`wi dajakom, a kao
i svi u~esnici, o~ekuje najboqe
rezultate.
- Ovo je savr{eno mjesto za
dru`ewe i upoznavawe novih
qudi. Lijepo je kada mo`e{ da
poka`e{ svoje umije}e, a ujed-
no i da u`iva{ u qepotama Vr-
basa i aplauzu posjetilaca - ka-
zala je Slobodanka.
Koordinator za sport, biv-
{a reprezentativka u ko{arci
Sla|ana Goli} odu{evqena je
onim {to su takmi~ari poka-
zali, a posebno najmla|i koji
su se najvi{e trudili da i sta-
rijima poka`u koliko znaju i
umiju.
- Ovo je posebno ve~e prepu-
no energije, jer se odlu~uje ko
ulazi u finale, a ko }e se utje-
{iti majicom i time {to je
prisustvovao ovim igrama i
dru`ewu sa svojim vr{wacima
- kazala je Sla|ana.
Ona je istakla da }e poseb-
no interesantno biti u subotu
kada }e se zatvoriti ova mani-
festacija.
- Najhrabriji }e skakati u
Vrbas sa Gradskog mosta, pewa-
ti se uz zidine tvr|ave Kastel,
tu }e svoje znawe pokazati i
speleolozi i sportski ribolov-
ci. Prisutni }e se mo}i okri-
jepiti uz toplu ribqu ~orbu i
{nicle - isti~e Goli}eva.
¥ S. DU[ANI]
Slobodanka Ni{i}: Jedina djevojka me|u kajaka{ima
Ko{arka{i: Sa trenerom razra|uju strategiju
MANIFESTACIJA
"
QETO NA VRBASU" BLI@I SE KRAJU
Da bi takmi~arima i posjetiocima bilo {to prijatnije,
organizatori svaki put pripreme ne{to novo. Sportiste
i navija~e u ~etvrtak je zabavqala rok grupa
"
Rikol"
PLA@E PUNE MLADOSTI I QEPOTE
PALAS
Revija filmova
termini: 19, 21.30
MULTIPLEKS KOZARA
PIRATI SA KARIBA:
MRTVA^EVA [KRIWA
uloge: Xoni Dep, Orlando Blum,
Kira Najtli
termin: 18, 19.30, 21, 22.15
BANSKI DVOR
KULTURNI CENTAR
Izlo`ba internacionalne umje-
tni~ke kolonije gradova part-
nera Bawe Luke.
Deseta klupska izlo`ba foto-
grafija i dijapozitiva Univer-
zitetskog foto kino kluba.
MUZI^KI PAVIQON
"PETAR KO^I]#
Kwi`evno ve~e "\avoqi tro-
kut aforizma#. SUBOTA, 22.
jul, u 20 ~asova.
Muzi~ka manifestacija "Urbanbeat summer party# na qetnoj po-
zornici tvr|ave Kastel. SUBO-
TA, 22. jul, u 21 ~as.
NARODNA I UNIVERZI-
TETSKA BIBLIOTEKA
REPUBLIKE SRPSKE
Izlo`ba "150 godina od ro|e-
wa Nikole Tesle#.
MUZEJ SAVREMENE UMJET-
NOSTI REPUBLIKE SRPSKE
Izlo`ba "Tapiserije i crte-
`i#, akademskog slikara Mili-
ce Kecman iz Novog Sada.
Izlo`ba o Raulu Valenbergu
"Jedan ~ovjek mo`e promijeni-
ti svijet#.
MUZEJ REPUBLIKE
SRPSKE
Izlo`ba "^ipke KERE - neprola-
zna qepota#. Stalna izlo`bena
postavka Muzeja Republike Srpske
"Od mamuta do savremenog doba#.
REPERTOAR
Ne|eqko Radulovi}: Na redu
"
Astra" i
"
Ilixa"
SRCE KAO KU]A
Organizatori se nadaju da
su ovom manifestacijom uspje-
li oraspolo`iti sugra|ane i
podsjetiti ih kako mo`e da se
u`iva u prirodi i wenim qe-
potama. To potvr|uje i starac
Ilija Macowa koji ka`e da
mu je "srce kao ku}a kada do-
|e na Vrbas i vidi svu tu mla-
dost i qepotu#.
PREDUZE]E "Cebos# iz Sarajeva po~e-
lo je nedavno da radi i u Bawoj Luci. Nala-
zi se u ulici Ivana Gorana Kova~i}a, kod
"Pe`oovog# prodajnog salona na zapadnom
tranzitu.
Ovo preduze}e bavi se prodajom reproduk-
cionih materijala za izradu reklama, foli-
ja za digitalnu {tampu i kompjutersko isi-
jecawe, platna za zastave, kao i opreme za re-
klamnu industriju.
U "Cebosu#, tako|e, mogu da se nabave
materijali za gra|evinarstvo, leksan - poli-
karbonatne plo~e debqine od 4,5 do 40 mi-
limetara, pleksiglas plo~e debqine od dva
do 20 milimetara, foreks plo~e, kapa plo-
~e i sli~no. ¥ Sv. D.
IZ MATI^NIH KWIGA
BIOSKOPI
SARAJEVSKO PREDUZE]E
"
CEBOS"
Otvorena nova radwa
OKOM KAMERE
(Snimio M. ZUBOVI])
22. i 23. jul 2006. BAWA LUKA
17
U^ENICI Osnovne {kole
"Sveti Sava# na Lau{u treba-
lo bi da do Nove godine dobiju
nove prostorije povr{ine 4.000
kvadratnih metara, a godinu da-
na kasnije i sportsku dvoranu.
Naime, gradona~elnik Dra-
goqub Davidovi}, ministar
prosvjete i kulture u Vladi Re-
publike Srpske Anton Kasipo-
vi} i direktor preduze}a, iz-
vo|a~a radova "Gradip# iz Pr-
wavora Branimir Bijeli} u pe-
tak su u Administrativnoj slu-
`bi grada potpisali ugovor o
nadgradwi i dogradwi prosto-
rija ove {kole, vrijedan
2.550.000 maraka.
- Sre}an sam {to smo pot-
pisali ugovor o nadgradwi i
dogradwi ove {kole i tako }e-
mo omogu}iti u~enicima da na-
stavu poha|aju u komfornim
u~ionicama i sportskoj dvora-
ni. Lau{ je rudarsko naseqe i
djeca sad idu u {kolu u tri smje-
ne, kao da su rudari. Poslove
}emo raditi u dvije faze, prvo
}emo zavr{iti nadogradwu, a
onda fiskulturnu salu - izja-
vio je poslije potpisivawa ugo-
vora ministar Kasipovi}.
On je zahvalio Slu`bi gra-
da Bawe Luke, koja je, kako je is-
takao, imala razumijevawa za
ovaj problem i finansijski u~e-
stvovala u dogradwi ove {kole.
- Bilo bi lijepo da imamo
ovako dobru saradwu i sa dru-
gim lokalnim zajednicama u
Srpskoj. Nadam se da }e izvo|a~
radova zavr{iti posao na vri-
jeme - naglasio je Kasipovi}.
Gradona~elnik Davidovi}
je kazao da se u Bawoj Luci ra-
di mnogo ve}ih projekata, ali da
je dogradwa ove {kole, zbog
svog zna~aja jedan od najva`ni-
jih i najzna~ajnijih.
Iako osnovne {kole nisu u
nadle`nosti lokalnih vlasti,
kazao je Davidovi}, svjesni te-
{ke situacije u {koli na Lau-
{u, Slu`ba grada je pritekla u
pomo} nadle`nom ministarstvu
da zavr{e ove poslove i da se ta-
ko poboq{aju uslovi `ivota i
rada u ovoj {koli.
Za zavr{etak prve faze ra-
dova Administra-
tivna slu`ba gra-
da Bawe Luke
obezbijedila je
dva miliona mara-
ka i infrastruk-
turu a Ministar-
stvo prosvjete i
kulture izdvojilo
je 500.000 maraka.
- Ukupna inve-
sticija na ure|e-
wu i pro{irewu
prostorija ove
{kole je 3,7 mili-
ona maraka. Ovo
je zna~ajan trenu-
tak, ne samo za
mjesnu zajednicu
Lau{, ve} i za
grad. Nastoja}emo
da rje{avamo i
druga pitawa, kako u ovom na-
sequ, tako i na podru~ju cije-
log grada - rekao je Davidovi}.
Direktor preduze}a "Gra-
dip#, koje je na tenderu iza-
brano kao izvo|a~ radova,
B r a n i m i r
Bijeli} obe-
}ao je da }e
poslove za-
vr{iti u ro-
ku od ~etiri
mjeseca, kao
{to je to ug-
ovorom i pr-
edvi|eno, pa
}e nove prostorije biti goto-
ve do Nove godine. Na pita-
we novinara za{to radovi ni-
su po~eli po zavr{etku {kol-
ske godine, gradona~elnik Da-
vidovi} je odgovorio da je od-
luka o dogradwi {kole donese-
na tek po dolasku nove Vlade.
- Trebalo je sprovesti jav-
ni konkurs koji traje neko-
liko mjeseci, pa se zbog toga
kre}e sa radovima kasnije.
Radovi na {koli ne}e ometa-
ti nastavu - zakqu~io je Da-
vidovi}.
¥ M. MAJSTOROVI] - [KRBO
POTPISAN UGOVOR O NADGRADWI OSNOVNE [KOLE
"
SVETI SAVA" NA LAU[U
\[kola
"
Sveti Sava": Za ure|ewe
izdvojeno ukupno 3,7 miliona
maraka
HITAN POSAO
- Naseqe Lau{ ima 20.000
stanovnika i svake godine broj
osnovaca se pove}ava, a {kol-
ska zgrada je ista od izgrad-
we, kad je ovdje stanovalo mno-
go mawe gra|ana. U ovoj mje-
snoj zajednici ima jo{ neri-
je{enih i specifi~nih pro-
blema, ali je dogradwa {kole
jedna od najurgentnijih poslo-
va - rekao je Dragoqub Davi-
dovi}.
NOVE U^IONICE DO NOVE GODINENOVE U^IONICE DO NOVE GODINENOVE U^IONICE DO NOVE GODINENOVE U^IONICE DO NOVE GODINENOVE U^IONICE DO NOVE GODINENOVE U^IONICE DO NOVE GODINENOVE U^IONICE DO NOVE GODINENOVE U^IONICE DO NOVE GODINENOVE U^IONICE DO NOVE GODINEZa zavr{etak prve faze radova Slu`ba grada obezbijedila
je dva miliona maraka i infrastrukturu, a Ministarstvo
prosvjete i kulture Srpske izdvojilo 500.000 maraka
Anton Kasipovi}:
Dogodine i sportska
dvorana
Dragoqub Davidovi}:
Pritekli u pomo}
PRVI ozbiqniji problemi
pojavili su se ve} na samom po-
~etku obnove Srpske ulice.
Zbog zamjene dotrajalih ka-
nalizacionih cijevi, prva faza
obnove ove centralne gradske
ulice ne}e biti zavr{ena po do-
govoru.
Tehni~ki direktor izvo|a-
~a radova, preduze}a "Geokop#,
Marijan [ekari} rekao je za
na{ list da prvom fazom nije
bila planirana i obnova kana-
lizacione mre`e, {to }e sigur-
no dovesti do otezawa radova.
- Tek kada smo uklonili as-
falt vidjeli smo da su cijevi
toliko propale da se moraju
mijewati. Fekalije su se, umje-
sto u kolektore, izlivale po
terenu, a i kanalizacioni {ah-
tovi su propali - istakao je [e-
kari}.
Podsjetimo, dio Srpske uli-
ce, od ulice Vase Pelagi}a do
Ivana Frawe Juki}a, trebalo
je da bude zatvoren za saobra}aj
do 25. jula. Od 26. jula do 3. av-
gusta planirana je obustava sa-
obra}aja u dijelu Srpske ulice,
od Nikole Pa{i}a do Vase Pe-
lagi}a, dok je tre}a faza treba-
lo da po~ne 4. i traje do 13. av-
gusta. Tada je planirana obusta-
va saobra}aja na dijelu od uli-
ce Nikole Pa{i}a do ulice Ga-
vre Vu~kovi}a.
Me|utim, zbog neplanirane
zamjene kanalizacionih cijevi,
u preduze}u "Geokop# nisu mo-
gli da preciziraju kada }e prva
faza obnove Srpske ulice biti
zavr{ena. U me|uvremenu, radni-
ci ovog preduze}a krenuli su sa
izgradwom trotoara u Zelenom
viru, dok radnici preduze}a "Ba-
tar komerc# ve} nekoliko dana
asfaltiraju trotoare u Vrbawi.
U Slu`bi grada isti~u da su
trotoari u Vrbawi stajali ne-
asfaltirani skoro 30 godina i
da je bilo krajwe vrijeme da se
zavr{e.
U Zelenom viru bi}e izgra-
|eno 660 metara trotoara, za
{ta je Slu`ba grada iz buxeta
izdvojila 85.741 maraka.
¥ P. PE]ANAC
TRO[KOVI
Za obnovu 679 metara duge
kolovozne trake i trotoara u
Srpskoj ulici bi}e utro{eno
341.696 maraka, dok je za obno-
vu 238 metara Jevrejske ulice
namijeweno 304.637 maraka.
Ulice }e biti {iroke {est
metara.
PRVA FAZA OBNOVE SRPSKE ULICE NE]E BITI ZAVR[ENA PO PLANU
KANALIZACIJA OTE@E RADOVETek kada smo uklonili asfalt, vidjeli smo da su cijevi
toliko propale da se moraju mijewati. Fekalije su se, umjesto
u kolektore, izlivale po zemqi{tu, ka`e Marijan [ekari}
UKLAWAWEM za{tit-
nih mre`a i skele svakog da-
na se sve vi{e ukazuje lijepo
"umiveno lice# zgrade Admi-
nistrativne slu`be grada.
Otkriveni dijelovi fasade
`ute boje bqe{te na vrelom
julskom suncu i mame poglede
prolaznika. Me|utim, tek kada
se skinu skele i no} prekrije
grad na Vrbasu, zgrada Slu`be
grada zasija}e u punom sjaju.
Naime, na svim prozorima
postavqene su posebne svje-
tiqke, koje }e zadu`bini Ba-
na Milosavqevi}a dati gla-
moruzan izgled.
Podsjetimo da je obnova
fasade i krova na zgradi Slu-
`be grada po~ela krajem no-
vembra. Za ove poslove iz grad-
skog buxeta je izdvojeno
1.500.000 maraka.
¥ P. P.
FOTO-VIJEST
(Snimio R. OSTOJI])
\Srpska ulica: Saobra}aj zatvoren do daqeg (Snimio R. OSTOJI])
e-mail: [email protected] ℡ 051/223-210
SERVISNE INFORMACIJE
HITNA POMO] - De`ur-
ni qekari Slu`be hitne pomo-
}i protekla 24 ~asa pregledali
su 65 odraslih pacijenata i 13
djece. Mobilne ekipe obavile su
osam ku}nih posjeta. U stoma-
tolo{koj ordinaciji pomo} je
zatra`ilo 40 pacijenata.
PORODILI[TE - Na Gi-
nekolo{ko-aku{erskom odjeqe-
wu Klini~kog centra na Papri-
kovcu obavqeno je 10 poroda.
Ro|eno je pet djevoj~ica i pet
dje~aka.
VATROGASCI - Vatroga-
sne jedinice gasile su po`ar u
ulici Kraqa Petra u jedan
~as i 55 minuta i u ulici Ne-
nada Kosi}a u 17 ~asova i 53
minuta.
VODOVOD - Ekipe Sekto-
ra "Odr`avawe# popravqa}e u
ponedjeqak od osam do 20 ~aso-
va kvarove na cjevovodu u Ale-
ji Svetog Save. U navedenom pe-
riodu do}i }e do privremenog
nestanka vode u dijelu ove uli-
ce i to od Gunduli}eve do Bu-
levara srpske vojske, Bulevaru
srpske vojske i dio ulice Tri-
ve Amelice.
¥ Pripremila Sv. D.
U PRVOJ polovini avgusta
na podru~ju grada Bawe Luke tre-
balo bi da bude obavqena dezin-
sekcija, odnosno uni{tavawe in-
sekata, a posebno komaraca.
Na~elnik Odjeqewa za dru-
{tvene djelatnosti Administra-
tivne slu`be grada Qiqana Ra-
dovanovi} kazala je da su i ove go-
dine obavili proceduru javnih na-
bavki, koja se odnosi i na obavqa-
we dezinsekcije grada.
- Po preporuci Ministarstva
uprave i lokalne samouprave Srp-
ske, nastojali smo ovu aktivnost
da uskladimo i sa okolnim op-
{tinama. Sproveli smo javni kon-
kurs i izabrali najpovoqnijeg
ponu|a~a. Treba jo{ da pro|e za-
konom predvi|ena procedura i
rok za `albu. Ukoliko se niko
ne bude `alio, 4. avgusta potpi-
sa}emo ugovor sa izvo|a~em za
dezinsekciju - istakla je Radova-
novi}. Ona je dodala da }e posli-
je toga javnost biti obavije{te-
na o po~etku radova, kao i p~ela-
ri i svi drugi koji treba da spro-
vedu odre|ene mjere za{tite to-
kom zapra{ivawa komaraca.
- U prvoj polovini avgusta
trebalo bi da zavr{imo plani-
rane radove. U buxetu grada za
tu namjenu planirano je 110.000
maraka - naglasila je Qiqana
Radovanovi}. ¥ M. M. [.
U DJE^IJEM domu "Rada
Vrawe{evi}# od ponedjeqka,
24. jula, do nedjeqe, 6. avgusta
2006. godine, predstavnici
Omladinskog komunikativnog
centra organizova}e kamp za
mali{ane iz ove ustanove.
- U na{em Domu boravi}e
15 volontera iz ove organizaci-
je sa prostora biv{e Jugoslavi-
je koji }e se dru`iti sa na{om
djecom. Oni }e za mali{ane or-
ganizovati radionice, a bi}e
aktivno i nekoliko sekcija. To-
kom kampa radi}e i filmska
sekcija, koja }e snimati sve ak-
tivnosti i po zavr{etku kampa
napravi}e film koji }e prika-
zati mali{anima - rekao nam
je direktor Dje~ijeg doma Dani-
lo Powarac.
Prema wegovim rije~ima,
tokom raspusta za mali{ane
se organizuju izleti i qeto-
vawa kod nas, ali i u drugim ze-
mqama.
- U Italiji, na Siciliji,
trenutno boravi 21 dijete od
{est do 14 godina. To je ve} {e-
snaesti put da na{a djeca to-
kom qetweg i zimskog raspusta
borave u ovoj zemqi. Mali{a-
ni }e biti smje{teni po poro-
dicama u nekoliko gradova na
Siciliji, tamo }e ostati 40 da-
na, a vra}aju se 3. avgusta - ka-
zao je Powarac.
U organizaciji Javnog fon-
da dje~ije za{tite Republike
Srpske desetoro djece iz Doma
oti{lo je 16. jula u Kumbor, gdje
}e boraviti 11 dana.
- Dvije grupe djece sredwo-
{kolskog uzrasta i jedan vas-
pita~ qetova}e u Neumu, gdje
}e biti smje{teni u hotelu
"Sunce#. Dva sredwo{kolca }e
u julu otputovati u Englesku i
boraviti tamo deset dana - na-
glasio je Powarac.
Prema wegovim rije~ima,
mnogi mali{ani }e tokom qet-
weg raspusta posjetiti ro|ake
i prijateqe koji ̀ ive izvan Ba-
we Luke.
¥ M. M. [.
OD SQEDE]E SEDMICE KAMP U DJE^IJEM DOMU
Film o aktivnostima mali{ana
PRIPREME ZA DEZINSEKCIJU GRADA
U avgustu zapra{ivawe komaraca
NOVE U^IONICE DO NOVE GODINE
ISPRAVKE
U tekstu pod naslovom
"Slovo o majstorima trube#,
objavqenom u petak, stoji da
se Festival srpske trube odr-
`ava 2. i 3. jula, umjesto 2. i 3.
avgusta, na qetnoj pozornici
tvr|ave Kastel. Izviwavamo
se ~itaocima i organizatori-
ma festivala zbog ove nena-
mjerne gre{ke. ¥ V. K.
¹ ¹ ¹
U tekstu pod naslovom
"Ples slika i nakita#, obja-
vqenom u broju od petka, gre-
{kom je napisano da je slikar-
ska radionica po~ela ju~e, a
radionica kre}e tek od 20. av-
gusta. Izviwavamo se ~itao-
cima i organizatorima radio-
nica. ¥ A. R.
22. i 23. jul 2006.KULTURA
BR^KO - U okviru obiqe-
`avawa crkvene slave sela,
Sveti Prokopije, u Ra`qevu
kod Br~kog ju~e je otvorena et-
no-izlo`ba predmeta ku}ne ra-
dinosti sa ovog podru~ja.
Izlo`ba je postavqena u
organizaciji Dru{tva za wego-
vawe srpskog kulturno-isto-
rijskog nasqe|a "Ba{tinar#
iz Br~kog.
Irena Medar, etnolog iz
Bawe Luke, ka`e da izlo`bu
sa~iwavaju predmeti sakupqe-
ni u Ra`qevu.
- Nastojali smo da napravi-
mo tematske cjeline, tako da
enterijer sobe predstavqaju
krevet i tka~ki stan, koji je
bio sastavni dio ku}e u kome
se spavalo. Tu su i predmeti
vezani za tekstilnu radinost
- rekla je Medareva.
Prema wenim rije~ima, mo-
`e se vidjeti alat za preradu
tekstila, lana, konopqe, vune,
te kao kona~an proizvod plat-
no i narodna no{wa obu~ena
na lutke.
- U drugom
dijelu ku}e na-
lazi se posu|e
koje se kori-
stilo u prvoj
polovini 20.
vijeka. Ku}a
nema klasi~no
ogwi{te, nego
zidani {poret
oko koga se od-
vijao `ivot.
Sakupqenim
p r e d m e t i m a
nastojali smo
da prika`emo
na~in `ivota
u srpskom selu
poslije Dru-
gog svjetskog
rata - kazala
je Medar.
Predstav-
nik dru{tva
"Ba{tinar#
Petar Vasi}
obja{wava da
je ovo jedina et-
no-ku}a na ovom
podru~ju. On smatra da etno-
ku}a treba da bude kulturni
centar, ne samo za etno-zbir-
ku, nego da se u woj odr`avaju
razni kulturni doga|aji.
U centru sela odr`an je
kra}i kulturno-zabavni pro-
gram, u kom su nastupili izvo-
|a~i izvorne narodne pjesme i
igre iz Ra`qeva i okoline.
Program proslave zavr{en je
no}nim turnirom u fudbalu i
narodnim veseqem, koje je tra-
jalo do jutra.
¥ M. \UR\EVI]
OTVORENA IZLO@BA U RA@QEVU KOD BR^KOG
@IVOT OKO ZIDANOG [PORETA
18
Postavku ~ine predmeti ku}ne radinosti sakupqeni
u Ra`qevu. Nastojali smo da prika`emo na~in `ivota
u srpskom selu poslije Drugog svjetskog rata,
kazala Irena Medar
Posu|e kori{}eno u prvoj polovini 20. vijeka
Dio ku}e u kojem se spavalo
NIKAD SAMA
- Na{a `eqa je da sve ove
prostorije imaju svoje sadr-
`aje i da okolina oko ku}e bu-
de ure|ena, sa dvori{tem i
jo{ jednom dvori{nom zgra-
dom, jer srpska ku}a nikada
nije bila sama - rekao je Pe-
tar Vasi}.
BILE]A - Obren Vuko-
vi} iz bile}kog sela Hoxi}i
ima 80 godina i redovno zavr-
{ena samo ~etiri razreda
osnovne {kole, ali mu to ne
smeta da pi{e i objavquje na-
pisano.
Nedavno je iz {tampe iza-
{la wegova druga kwiga pod
naslovom "Hercegovina u pje-
smi i pri~i#. Po~eo je da pi-
{e tek u poznim godinama, pa
mu je prva kwiga proze "Pri-
~e i legende iz stare Hercego-
vine# objavqena tek prije ne-
koliko godina.
Ali, kako sam ka`e, sve se
to u wemu godinama skupqalo
i talo`ilo, pa je moralo jed-
nog dana i da ispliva na povr-
{inu. Zbog toga mu nije bilo
druge nego da se prihvati pe-
ra i hartije i da sve to preto-
~i u pri~u i pjesmu.
- Sve moje pri~e i pjesme
vezane su za istinite doga|aje
i autenti~ne li~nosti, koje su
`ivjele ili sada `ive na pro-
storima isto~ne Hercegovine.
Neposredno poslije Drugog
svjetskog rata zavr{io sam
u~iteqski kurs, pa poslije to-
ga 1960. godine privatno polo-
`io i dodatna ~etiri razreda
osnovne {kole, a poslije sam
zavr{io i kurseve za tka~a i
zidara i imam obje te kvalifi-
kacije - istakao je za "Glas
Srpske# Obren Vukovi}.
Prema wegovim rije~ima,
oduvijek je volio da ~ita, a
do sada je pro~itao ogroman
broj kwiga. Sve {to je veza-
no za pro{lost i istoriju we-
govog kraja i porodice, on je
jednostavno upijao u sebe i
pamtio.
- Mnogo to-
ga ~uo sam jo{
od svog djeda i
babe, i drugih
starih qudi, a
puno sam saznao
i iz kwiga. Qu-
di su ranije,
dok nije bilo
televizije, no-
vina i kwiga,
mnogo boqe
pamtili isto-
rijske i druge
doga|aje i mno-
go qep{e umje-
li da ih kazuju
nego dana{wi
nara{taj - do-
daje Vukovi}.
U svojoj naj-
novijoj kwizi
"Hercegovina u
pjesmi i pri~i#,
Vukovi} koristi prozni i po-
etski izraz da bi ~itaocu do-
~arao pojedine doga|aje iz bli-
`e i daqe pro{losti. On kroz
pri~u kazuje o pro{losti svo-
je porodice, jer su Vukovi}i
me|u najstarijim hercegova~-
kim porodicama.
Oni su ~ak jedni od osniva-
~a Hercegovine, jer se vezuju za
vojvodu Vlatka Vukovi}a, ko-
ji je 1388. godine nanio kod Bi-
le}e Turcima prvi poraz na
Balkanu, a istorijski podaci
govore da je tom prilikom ubi-
jeno i zarobqeno blizu 18 hi-
qada turskih vojnika. Me|u
ubijenim bio je i wihov ko-
mandant [ahin-pa{a.
¥ [. ALEKSI]
SVJEDO^EWE OSAMDESETOGODI[WEG OBRENA VUKOVI]A
HERCEGOVINA U PJESMI I PRI^I
Sve moje pri~e i pjesme vezane su za istinite
doga|aje i autenti~ne li~nosti, koje su `ivjele
ili sada `ive na prostorima isto~ne
Hercegovine, ka`e Obren Vukovi}
Obren Vukovi}: Qudi ranije
mnogo qep{e kazivali
OPJEVAO SRPSKU
ISTORIJU
U kwizi "Hercegovina u
pjesmi i pri~i#, Vukovi} je
u desetercu opjevao mnoge do-
ga|aje iz srpske istorije, po-
~ev od "Legende o Milo{u
Obili}u#, pa do pjesama ve-
zanih za Drugi svjetski i naj-
noviji rat, te doga|aje veza-
ne za napad NATO-a na Srbe.
I sve to ~ini na veoma zani-
mqiv na~in - Vukovim jezi-
kom i u stilu hercegova~kog
epskog kazivawa, koje kod we-
ga dolazi do izra`aja u pro-
zi i poeziji.
VE^E AFORIZAMA
U BAWOJ LUCI
Smijeh |avoqeg
trougla
BAWA LUKA - Afori-
sti~ko ve~e "\avoqi trougao
aforizama# odr`a}e se ve~e-
ras (subota) u Muzi~kom pavi-
qonu parka "Petar Ko~i}#, u
20 ~asova.
Publici }e se tom prili-
kom predstaviti Miladin Be-
ri}, Slobodan Jankovi}, @iv-
ko Vuji}, Vojin Trivunovi},
Ernest Bu~inski i Darko Sa-
marxi} Kodar. Ovo ve~e je na-
javqeno Beri}evim afori-
zmom: "Moderan bra~ni trou-
gao - on, on i on#. ¥ Gr. D.
LAKTA[I - ^lanovi
Kulturno-umjetni~kog dru-
{tva "Slavko Mandi}# iz Lak-
ta{a u avgustu putuju u Gr~ku
i [paniju, gdje }e u~estvova-
ti na Me|unarodnim smotrama
folklora.
Prema rije~ima sekretara
ovog ansambla Dragana Popo-
vi}a, mladi folklora{i u
Gr~ku putuju 9. avgusta, u grad
Seres, gdje }e predstaviti tra-
dicionalne srpske igre, kul-
turu i obi~aje.
- Nadam se da }e se gr~koj
publici dopasti repertoar ko-
ji smo precizno isplanirali.
Igra}emo igre iz Glamo~a, Gr-
me~a, Leskovca i Vojvodine -
rekao je Popovi}.
Me|unarodni festival
folklora u Gr~koj traje sedam
dana, ali }e ~lanovi "Slavka
Mandi}a# u Gr~koj ostati do
18. avgusta, jer }e odr`ati ne-
koliko cjelove~erwih konce-
rata po gradovima.
Nakon povratka u Bawu
Luku, mladi folklora{i po-
novo pakuju no{we i instru-
mente, i putuju na jedan od ~e-
tiri najja~a festivala fol-
klora u svijetu, u Teruel u
[paniju.
- Pored nas, na ovoj tradi-
cionalnoj smotri nastupi}e
vi{e od 20 kulturno-umjetni~-
kih dru{tava iz ~itavoj svije-
ta. Drago mi je {to }emo ima-
ti priliku da prezentujemo
srpske igre u [paniji - rekao
je Dragan Popovi}.
Najmla|i ansambl ovog
dru{tva nedavno je nastupao
u Staroj Pazovi i u Vojvodi-
ni, na festivalima srpskog
stvarala{tva. Po povratku sa
turneja, folklora{i idu na
odmor, poslije kojeg }e radi-
ti nekoliko novih koreogra-
fija. ¥ S. D.
KUD
"
SLAVKO MANDI]" IZ LAKTA[A
Srpske igre u svijetu
BAWA LUKA - Druga inter-
nacionalna umjetni~ka kolonija
gradova partnera po~ela je ju~e
sa radom. Bawa Luka je ugostila
23 stvaraoca iz Wema~ke, Fran-
cuske, Bugarske, Hrvatske, Slo-
venije, Srbije i Crne Gore. O~e-
kuje se dolazak i umjetnika iz Mo-
stara i Doboja.
- Kolonija je uspje{no po~e-
la. Prvi dan protekao je u znaku
dru`ewe umjetnika i organizato-
ra. ̂ etiri vajara ve} uveliko ra-
de, tako da su neke skulpture go-
tove. To su radovi "Filip Vi-
{wi}# i "Majka sa djetetom#.
Ovih dana odlu~i}emo i gdje }e
skulpture biti postavqene u gra-
du - rekao je savjetnik gradona-
~elnika Bawe Luke za kulturu
Milan Balaban.
U~esnici umjetni~ke koloni-
je u petak su sa predstavnicima
Administrativne slu`be grada
obi{li Bawu Luku i upoznali su
se sa wenim znamenitostima.
Prvi utisak gostiju je izuzet-
no pozitivan.
- Umjetnici su odu{evqeni
gradom, parkovima i Bawolu~a-
nima. Nisu znali da dolaze u grad
takve qepote i bogatstva. Bili
smo na Akademiji umjetnosti, raz-
gledali izlo`bu postdiplomaca
i studenata, i upoznali goste s ra-
dom ove visoko{kolske ustanove
- kazao je Milan Balaban.
¥ N. S. @.
INTERNACIONALNA UMJETNI^KA KOLONIJA
Dru`ewe umjetnika i organizatora: Gosti odu{evqeni Bawom Lukom
Stvaraoci inspirisani gradom Stvaraoci inspirisani gradom Stvaraoci inspirisani gradom Stvaraoci inspirisani gradom Stvaraoci inspirisani gradom Stvaraoci inspirisani gradom Stvaraoci inspirisani gradom Stvaraoci inspirisani gradom Stvaraoci inspirisani gradom
^LANOVI
Kulturno-umjetni~ko dru-
{tvo "Slavko Mandi}# ima
vi{e od 250 ~lanova, svrsta-
nih u tri folklorne grupe,
Mje{oviti orkestar i Etno-
grupu. Nastupali su na fol-
klornim scenama {irom svi-
jeta, a osvojili su mnogo zna-
~ajnih nagrada i priznawa.
Stvaraoci inspirisani gradom
22. i 23. jul 2006. KULTURA
BIJEQINA - Mno{tvo gru-
pa i sekcija okupqa Srpsko kul-
turno-umjetni~ko dru{tvo "Sem-
berija#, koje je osnovano 1954. go-
dine. Bogati sadr`aji i veliki
broj ~lanova, koji su istinski za-
qubqenici u tradiciju i narod-
nost, ne mare za poneke te{ko}e.
Jedini uslov za wihov rad je - qu-
bav...
U okviru nekada{we Me|ure-
publi~ke zajednice kulture "Sa-
va#, koja je objediwavala sve kul-
turne organizacije i instituci-
je ovog regiona, dru{tvo je dalo
zna~ajan doprinos o~uvawu na-
rodne tradicije, igre i pjesme.
U 80-im godinama na weno
~elo dolazi Sini{a Kajmako-
vi} i tada dru{tvo do`ivqava
"zlatne dane# - po~iwe da ide na
godi{we inostrane turneje.
"Semberija# u~estvuje na festi-
valima u Wema~koj, [vajcarskoj,
Austriji, kao i u velikoj turne-
ji narodnog orkestra i vokalnih
solista u Kanadi 1984. godine.
Nakon posqedweg rata, "Sembe-
rija# obnavqa svoja inostrana
prijateqstva i odlazi u Hano-
ver i Lagenhagen, {panski Teru-
el, gr~ku Dramu, Marmaras, Am-
fisu...
Jedno od najve}ih priznawa
im sti`e 1997. godine i to od
Skup{tine op{tina Bijeqina,
koja ih progla{ava za ustanovu za
kulturu, ~iji je zadatak o~uvawe
tradicije, obi~aja, igara i pjesa-
ma sa svih srpskih prostora.
U radu dru{tva u~estvuje vi-
{e od 300 aktivnih ~lanova, ko-
ji su podijeqeni u nekoliko sek-
cija. Prvi ansambl broji 30 ak-
tivnih igra~a i spreman je da u
svakom trenutku izvede potreban
program na nekom od cjelove~er-
wih koncerata.
- Omladinski ansambl je ui-
gran i sposoban da popuni pro-
gram prvog ansambla, dok je dje-
~iji ansambl najbrojniji, a rad
sa wim predstavqa oblik {kole
folklora s preciznim progra-
mom rada. Kroz ovu {kolu djeca
sti~u osnovna znawa o folkloru
i scenskom izvo|ewu, a poslije
nekoliko mjeseci nastupaju sa ko-
reografijama namijewenom wiho-
vom uzrastu - ka`e direktor
"Semberije# Sini{a Bo{kovi}
i dodaje da narodni orkestar pra-
ti sve koreografije ansambla,
vokalne soliste i grupe, a samo-
stalno izvodi odre|ene kompo-
zicije.
Orkestar stavqa akcenat na
popularizaciju narodnih instru-
menata i tradicionalan na~in
izvo|ewa kompozicija na duva~-
kim i guda~kim instrumentima
kroz {kole klarineta, saksofo-
na, flaute i violine, kao i na
rad sa u~enicima radi pove}awa
interesovawa za svirawe prave
narodne muzike.
- U okviru muzi~ke sekcije
radi ansambl "Stari sat#, ko-
ji weguje starogradsku muziku,
zatim `enska vokalna grupa i
izvorna pjeva~ka grupa "Drin-
ski pomeqari#, koji weguju ma-
~vanski stil pjevawa, i mu{ki
pjeva~ki sastav "Semberija#,
koji izvodi pjesme iz sember-
skih sela. Wima se pridru`uje
nekolicina vokalnih solista,
koji weguju izvorni narodni me-
los iz [umadije, ju`ne i isto~-
ne Srbije, Vojvodine, Kosova i
Metohije - ka`e Bo{kovi}.
Bo{kovi} je pro{le godi-
ne uveo likovnu i tka~ku sekci-
ju, a u ovoj godini po~iwu sa ra-
dom i amaterske pozori{ne tru-
pe. Jedan od wegovih poteza je
i organizovawe koncerta ~uve-
nog ansambla "Kolo# u Bije-
qini...
¥ D. GLI[I]
SKUD "SEMBERIJA" UO^I ME\UNARODNOG FESTIVALA U BIJEQINI
^UVARI NARODNE TRADICIJE
19
Dru{tvo je osnovano 1954. godine,
a jedno od najve}ih priznawa dobili
su 1997. godine od Skup{tine op{tine
Bijeqina, koja ih progla{ava
ustanovom za kulturu
Smotra folklora{a: Zaqubqenici u tradiciju
Poseban "ton# ovom dru{tvu godinama daje koreograf Goran
Perki}, koji je umjetni~ki rukovodilac ansambla narodnih iga-
ra i koji je "postavio# igre iz Poni{avqa, vla{ke igre, igre iz
[umadije, "Vrawsku svitu#, igre iz okoline Glamo~a.
- "Semberija# izvodi i igre iz Semberije i starogradske, ko-
je je spremio ~uveni koreograf Vaso Popovi}. Igre iz okoline
Leskovca uradila je koreograf Aleksandra Luki}, igre iz Timo~-
ke Krajine, kao i "Dubo~ku kraqicu#, Dobrivoje Putnik, dok je
igre iz Banata postavio ~uveni Branko Markovi} - ka`e Goran
Perki}.
RITAM EVROPE
- Od 4. do 8. avgusta orga-
nizujemo Prvi me|unarodni
folklorni festival "Ritam
Evrope#. Ugosti}emo desetak
ansambala, a na festivalu }e
se na}i oko 500 u~esnika iz
Gr~ke, Makedonije, Italije,
Letonije, Srbije i BiH. Fe-
stival je organizovan pod po-
kroviteqstvom Skup{tine
op{tine Bijeqina. Poslije
festivala u Bijeqini, odla-
zimo u Tursku na festival
"Troja#, u grad Kanukale - za-
kqu~io je Sini{a Bo{kovi}.
TREBIWE - Slikarska kolo-
nija u Trebiwu postaje tradicio-
nalni i novi nezaobilazni oslo-
nac u na{oj sveukupnoj kulturnoj
strategiji, na putu potpunog ostva-
rewa plana "Trebiwe - grad kultu-
re# - istakao je u ~etvrtak na~el-
nik trebiwske op{tine Dobroslav
]uk, pozdravqaju}i 26 u~esnika na
otvarawu slikarske kolonije "La-
stva-Trebiwe 2006#.
On je dodao da je Trebiwe grad
sa dugom kulturnom tradicijom i
Akademijom likovnih umjetnosti,
s jedinstvenim ambijen-
tom, klimom i polo`a-
jem.
- Zahvaquju}i ovoj
slikarskoj koloniji,
na kojoj se pro{le go-
dine ~ulo vi{e evrop-
skih jezika, ̀ ivopisna
i praiskonska qepota
krajolika Lastve i
Trebiwa na}i }e se na
slikarskim platnima
u razli~itim tehnika-
ma i u mnogobrojnim
umjetni~kim galerija-
ma - kazao je ]uk.
On je podsjetio da
ova kolonija postaje i
mjesto koje spaja qude
i narode, vrhunske
umjetnike i razli~ite
kulture.
Govore}i o budu}om konceptu
ove kolonije, jedan od u~esnika,
akademski slikar Milivoje Unko-
vi}, koji `ivi u Wema~koj, ista-
kao je da }e sva djela, nastala na
koloniji, ostati gradu Trebiwu.
On je dodao da }e biti pokre-
nut i projekat osnivawa muzeja sa-
vremene umjetnosti, koji bi bio me-
|unarodnog karaktera i sa evrop-
skim standardima. Unkovi} je pri-
kazao i maketu zgrade, koja bi, ka-
ko ka`e, morala da zadovoqi estet-
ske, urbanisti~ke i galerijske kri-
terijume, zbog sve ve}eg broja umjet-
nika koji se o~ekuju i narednih go-
dina. Glavni organizator koloni-
je "Lastva-Trebiwe 2005# je tre-
biwska slikarka Radmila Lizdek,
koja je predstavila u~esnike iz vi-
{e zemaqa i naglasila da je op{ti-
na Trebiwe pokroviteq okupqa-
wa slikara, koji }e raditi u vili
"Lastva#.
¥ M. BE[TI]
OTVORENA SLIKARSKA KOLONIJA
"
LASTVA-TREBIWE 2006"
PRAISKONSKA QEPOTA KRAJOLIKA
Slikarska kolonija u Lastvi i Trebiwu postaje mjesto
koje spaja qude i narode, vrhunske umjetnike
i razli~ite kulture, istakao Dobroslav ]uk
Otvarawe kolonije: Djela }e ostati u Trebiwu (Snimio P. MUCOVI])
U^ESNICI
Pored organizatora Radmile
Lizdek i Milivoja Unkovi}a,
me|u u~esnicima kolonije su i
akademik Milorad ]orovi} iz
Trebiwa, zatim Vladimir Ko-
si}, Savo Rupi}, Veselin Brko-
vi}, Miqan Vukovi} i Igor Bo-
{wak iz Trebiwa, kao i dekan
trebiwske Likovne akademije
Mirko Toqi}. Iz Beograda su
stigli Slavoqub ^vorovi}, Ve-
qa Mihajlovi} i Boro Liki}, a
o~ekuje se i dekan beogradske Li-
kovne akademije Nikola Vuko-
savqevi}. Iz Italije, sa milan-
ske akademije, stigli su profe-
sori Fausta Svatriti i Graci-
ja Vasicka, a iz ^e{ke su prija-
vqeni Jan Semec i Vaclav Ma-
lina, dok iz Bugarske dolazi sli-
kar Simeon Panojotov.
Glumci teatra
"
Total": Kandidati za
"
Zlatnu masku" (Snimio P. MUCOVI])
BAWA LUKA - Izabra-
ne pjesme pod nazivom "Rui-
ke#, ~iji je autor Milo{ Mi-
lojevi}, nedavno su objavqe-
ne u izdawu Udru`ewa Kwi-
`evnika Srpske, Podru`ni-
ce Bawa Luka. Ovo izdawe se
sastoji iz {est dijelova, od
kojih pet nosi nazive obja-
vqenih kwiga pjesama auto-
ra. To su: "Je li vrijeme izgu-
bqeno#, "Da im blagoslov da-
mo#, "Kao `edan jelen na iz-
voru#, "Na|ite me prijate-
qi# i "Jesu li Srbi ubili
Lazara#. U posqedwem, {e-
stom dijelu kwige, ~itala~ka
publika }e imati priliku da
pro~ita i kriti~ke zapise o
Milojevi}evim djelima.
- Lirske rasprave iz
kwige "Je li vrijeme izgu-
bqeno# na sebi svojstven na-
~in razgr}u naslage }utawa
i postojawa, odre|uju se za-
vi~ajnim podnebqem i na-
sqe|em govorne i pisane ri-
je~i, koja se mora mjeriti sa
oba kraja - smatra glavni i
odgovorni urednik djela
Miqko [indi}.
Prema wegovim rije~i-
ma, uvodna pjesma druge kwi-
ge stihova "Da im blagoslov
damo#, posve}ena ocu i po-
rijeklu, u prvi plan stavqa
zakone odr`awa, breme koje
~ovjek sizifovski nosi uz
svoje godine, uz vrijeme u ko-
jem su tuga i veseqe jedno is-
to na~elo, jedno sa drugim, je-
dinstvo razlika i jedinstvo
u razlikama.
¥ B. T.
IZABRANE PJESME MILO[A MILOJEVI]A
Jedinstvo u razlikama
BEOGRAD - Ameri~ka
Akademija filmske umjet-
nosti uputila je poziv Aka-
demiji filmske umjetnosti
i nauke Srbije da izabere
doma}eg kandidata za nagra-
du "Oskar 2007# za najboqi
film izvan engleskog go-
vornog podru~ja, prenose
agencije. U konkurenciji za
srpskog kandidata za "Oska-
ra# su svi filmovi koji su
produkciono zavr{eni i
javno prikazani u Srbiji
izme|u 1. oktobra 2005. i
30. septembra ove godine, a
rok za prijavqivawe iza-
branog filma je 2. oktobar.
"Jugoslovenski filmo-
vi u~estvovali su 43 puta u
konkurenciji za tu nagradu,
a prvi put 1958. godine. ¥
AMERI^KA AKADEMIJA FILMSKE UMJETNOSTI
U trci za
"
Oskara"
KOREOGRAFI
TREBIWE - ^etvrte ve-
~eri festivala u Trebiwu, na
sceni Doma kulture, ~lanovi
teatra "Total# iz Visokog iz-
veli su predstavu "Kraq umi-
re# E`ena Joneska, u re`iji
Jesenka Muzaferije.
Poigravawe sa teatrom ap-
surda i aktuelizacija komedi-
je o umirawu, u kojoj glavni
junak, kraq Beran`a, umire od
prve scene, dok ne umre u po-
sqedwoj, nai{la je na dobar
prijem kod trebiwske publi-
ke, koja je dugim aplauzom po-
zdravila glumceteatra "To-
tal#iz Visokog.
U~esnici okruglog stola
slo`ili su se da su vidjeli
ozbiqan pristup Joneskovom
tekstu i teatru apsurda i od-
li~nu kolektivnu igru, {to
viso~ki ansambl ~ini jednim
od kandidata za "Zlatnu ma-
sku# festivala.
U prate}em programu fe-
stivala, u Trebiwu je promo-
visana kwiga Gradimira Goje-
ra "Teatarski kaleidoskop#.
¥ M. B.
NA FESTIVALU FESTIVALA U TREBIWU
Umirawe kraqa Beran`a
356. p.n.e - Ro|en je make-
donski kraq Aleksandar
Tre}i Veliki, legendarni
gr~ki vojskovo|a koji je za
kratko vrijeme svoje vlada-
vine (336-323 p.n.e) uspio da
razori hiqadugodi{wa car-
stva, grade}i nove mermerne
gradove i stvaraju}i novu ci-
vilizaciju. Vijekovima je in-
spirisao likovne umjetnike
i pjesnike.
1456. - Hri{}anska voj-
ska pod komandom ugarskog
vojskovo|e Jano{a Huwadi-
ja pobijedila je turske snage
koje su opkolile Beograd. U
srpskim narodnim pjesmama
Huwadi, koji je u toku borbi
umro u Zemunu, spomiwe se
kao Sibiwanin Janko.
1739. - Turska vojska je u
bici kod Grocke pobijedila
Austrijance i primorala ih
da napuste Srbiju i Beograd.
Beogradskim mirom od 18.
septembra Beograd i terito-
rije sjeverno od Zapadne Mo-
rave su poslije 21 godine po-
novo pripali Otomanskom
carstvu.
1812. - U bici kod Sala-
manke, u [paniji, Britanci
su pod komandom vojvode od
Velingtona porazili Napo-
leonovu vojsku kojom je ko-
mandovao mar{al Ogist
Marmon.
1832. - U Be~u je umro Na-
poleon Drugi, vojvoda od Raj-
h{tada, sin Napoleona Pr-
vog Bonaparte i Marije Luj-
ze, unuk habzbur{kog cara.
Nesu|eni car, nasqednik naj-
mo}nijeg vladara u Evropi,
umro je u carskom dvorcu
[enbrun, u kojem je 22 godi-
ne ranije boravio Napoleon
kao pobjednik nad habzbur-
{kim Be~om.
1898. - Ro|en je ameri~ki
vajar Aleksander Sterling
Kalder, autor apstraktnih
prostornih konstrukcija od
metalnih elemenata poveza-
nih `icama, koje je pomo}u
malih motora u~inio pokret-
nim, pa su dobile naziv "mo-
bili#. Wegov "mobil# ogrom-
nih razmjera postavqen je
1958. ispred palate UNE-
SKO-a u Parizu.
1933. - Ameri~ki pilot
Vili Post prvi je sam oble-
tio Zemqu. Let je trajao se-
dam dana, 18 ~asova i 49 mi-
nuta.
1934. - Ameri~kog pqa~-
ka{a banaka i ubicu, "dr`av-
nog neprijateqa broj jedan#
Xona Dilinxera, u ^ikagu
su, nakon 13 mjeseci potjere,
ubili agenti Federalnog is-
tra`nog biroa.
1943. - Savezni~ke snage
su u Drugom svjetskom ratu
zauzele italijanski grad Pa-
lermo, na ostrvu Sicilija.
1944. - U Lublinu je u Dru-
gom svjetskom ratu grupa
poqskih politi~ara, posla-
ta iz SSSR-a, formirala Ko-
mitet narodnog oslobo|ewa,
koji je Moskva priznala kao
privremenu poqsku vladu na-
suprot izbjegli~koj vladi u
Londonu.
1972. - Sovjetska kosmi~-
ka sonda "Venera 8# spusti-
la se na povr{inu Venere s
koje je deset minuta, prije ne-
go {to su izgorjeli instru-
menti, emitovala podatke.
1981. - Turski terorista
Mehmet Ali Agxa osu|en je
na do`ivotnu robiju zbog po-
ku{aja atentata na papu Jo-
vana Pavla Drugog 13. maja.
Nakon 20 godina pu{ten je iz
zatvora i u junu 2000. predat
je Turskoj.
1988. - U eksploziji auto-
mobila-bombe u blizini si-
rijske vojne baze u zapadnom
Bejrutu poginulo je sedam, a
raweno 48 qudi.
1991. - Predsjedni{tvo
SFRJ izdalo je naredbu o raz-
oru`avawu i demobilizaci-
ji svih ilegalnih vojnih for-
macija u Hrvatskoj.
1992. - Najve}i kolumbij-
ski krijum~ar droge Pablo
Eskobar pobjegao je iz za-
tvora.
2001. - Po~ele su pripre-
me profesionalnih ronila-
ca za izvla~ewe nuklearne
podmornice "Kursk#, koja je
u avgustu 2000, tokom vje`bi
u Barencovom moru, potonu-
la na dubinu od 107 metara, a
svih 118 ~lanova posade je po-
ginulo.
2001. - Umro je Indro
Montaneli (92), doajen ita-
lijanskog novinarstva i
osniva~ dnevnog lista "Il
\ornale nuovo#, koji danas
izlazi pod imenom "Il
\ornale#. Postao je poznat
kao ratni izvje{ta~ iz
Finske tokom Drugog svjet-
skog rata.
2003. - U napadu ameri~-
kih snaga na jednu rezidenci-
ju ira~kog predsjednika Sada-
ma Huseina u Mosulu (Irak)
poginula su dvojica wegovih
sinova, Udaj i Kusaj. ¥
U podnaslovu lista stajalo
je: "nedeqni vanpartijski list
za nacionalnu politiku, trgo-
vinu, ekonomiju i privredu#, a
stvarno Istina je bila poli-
ti~ki izborni list i glasilo
Samostalne demokratske stran-
ke, nasqednik Otaxbine. Vla-
snik i odgovorni urednik li-
sta bio je Uro{ Jovanovi}.
Na svojim stranicama Isti-
na je donosila najva`nije doma-
}e vijesti i komentare aktuelne
politi~ke situacije, dok je po-
sqedwa stranica bila rezervi-
sana za oglase, konkurse i rekla-
me. List je o{tro kritikovao
stawe tada{we `urnalistike,
konstatuju}i da su novine "pune
kriminalnih izvje{taja, samou-
bistava i defraudacija, kao da je
to jedina odlika na{e ̀ urnali-
stike, za prosve}ivawe naroda#.
Istina je {tampana }irili-
com i latinicom na folio for-
matu u [tampariji Du{an Ugre-
novi} u Bawoj Luci i [tampari-
ji M. Kari}a u Beogradu. List je
izlazio jednom nedjeqno u vre-
menskom razdobqu od februara
1926. do aprila 1928. godine.
Imao je dvije do ~etiri strane.
Svaki broj paginiran je zasebno.
Politika
Vrbaske oblasti
Oblasna politika bila je
radikalski izborni politi~ki
list. Vlasnik i odgovorni ured-
nik bio je Du{an Dardi}. List
je ure|ivao Redakcioni odbor.
Jedan od saradnika lista bio je
Kosta Majki}.
List je {tampan }irilicom,
na folio formatu u [tampari-
ji Glas Krajine d. d. Oblasna po-
litika izlazila je jedanput ne-
djeqno (svakog utorka) u perio-
du od 10. decembra 1926. do 23. ma-
ja 1927. godine. Ukupno je iza{lo
14 brojeva. Svaki broj paginiran
je zasebno, obi~no ~etiri strane.
Slu`beni list Vrbaske
oblasti bio je zvani~ni organ
Oblasnog odbora Vrbaske obla-
sti. Vlasnik i izdava~ Slu`be-
nog lista bila je Vrbaska oblast.
Prvi broj iza{ao je 15. februa-
ra 1928. godine. U po~etku, list
je privremeno ure|ivao po ovla-
{tewu oblasnog odbora Kosta
\ebi} Maru{i}, oblasni odbor-
nik. Oblasni odbor Vrbaske
oblasti je 2. juna 1928. godine za
urednika Slu`benog lista po-
stavio Ivana M. Skari}a, {efa
samoupravne administracije. Od
1. juna 1929. godine list mijewa
naziv u Slu`beni list Oblasne
Samoupravne Oblasti Vrbaske.
U Slu`benom listu su obja-
vqivani: ukazi, oblasne uredbe,
naredbe dr`avnih vlasti, nared-
be oblasne samouprave, zakoni,
osobne vijesti, konkursi, zva-
ni~ne objave, oglasi i sli~no. U
neslu`benom dijelu lista obja-
vqivani su ~lanci o prosvjet-
nim, privrednim, finansijskim,
zdravstvenim i saobra}ajnim
problemima Vrbaske oblasti.
Saradnici lista bili su: Vuk Je-
lovac, dr Branko ^ubrilovi},
Jovo Popovi}, @ivko Danilo-
vi}, Branislav Lazi~i}, Ibra-
him Xaf~i} i mnogi drugi.
List je {tampan naizmjeni~-
no }irilicom i latinicom u
[tampariji Du{an Ugrenovi},
[tampariji Glas Krajine d. d,
[tampariji Bra}a Jak{i} i
[tampariji Zvonimir Jovi} i
Komp. Izlazio je dva puta mje-
se~no. Slu`beni list prestao je
da izlazi 15. novembra 1929. go-
dine. Ukupno su iza{la 43 bro-
ja. Naslijedio ga je Slu`beni
list Vrbaske banovine. Svaki
broj paginiran je zasebno.
U podnaslovu je "Glasa Bo-
sne# stajalo je: "nezavisni ne-
deqni politi~ki list#. Vla-
snik i izdava~ za Konzorcij
"Glas Bosne#, kao i glavni i od-
govorni urednik bio je Dragan
Golub.
U sukobu sa pa{i}evcima,
disidentska radikalska grupa
pristalica Veqe Vuki}evi}a
iz Vrbaske oblasti 28. juna 1927.
godine pokrenula je list Glas
Bosne. Iako se deklarisao kao
nezavisan, stvarno list je bio
strana~ki organ ove disident-
ske grupe.
List je izlazio nedjeqno je-
danput ("nedeqom ujutro#). [tam-
pan je }irilicom i latinicom,
na folio formatu u [tampari-
ji Glas Krajine d. d. Svaki broj
paginiran je zasebno, po ~etiri
strane. Glas Bosne prestao je da
izlazi 29. januara 1928. godine.
Ukupno je iza{lo 25 brojeva.
Lo{ ~asopis
Kulturno-kwi`evni ~aso-
pis"Zmijawe# pokrenuli su dr
Jovan Zubovi} i Mihailo \eri}.
Izdava~ je bilo Kulturno dru-
{tvo "Zmijawe# u Bawoj Luci.
^asopis je ure|ivao Ure|iva~ki
odbor, a vlasnik i odgovorni
urednik bio je Stevan Gligovi}.
Pokretawe prvog me|urat-
nog kwi`evnog ~asopisa u Ba-
waluci bilo je u vezi sa o`i-
vqavawem ko~i}evske tradici-
je. Zmijawe je pokrenuto u ci-
qu wegovawa kulta Petra Ko-
~i}a, ali i da poma`e razvit-
ku i formirawu novih kwi`ev-
nika. Saradnici Zmijawa bili
su: Mihailo \eri}, Ilija Gr-
bi}, Vladislav Tmu{a, Jovo R.
Bo{kovi}, Isaije Mitrovi},
Du{an Vasiqevi}, Aleksa Un-
kovi}, Vlajko Blagojevi} i mno-
gi drugi. ^asopis je imao mno-
gobrojne pomaga~e i dobrotvo-
re me|u kojima su se isticali:
vladika Vasilije Popovi}, ge-
neral Milan Jovanovi}, trgo-
vac Savo Milanovi} i dr.
Ve}ina napisa objavqenih
u Zmijawu bila je "neprivla~-
ne sadr`ine i lo{eg stila#. Iz-
uzetak ~ine nekrolog Jovanu
Cviji}u i epilog iz romana
"Vrtlog# od Ilije Grbi}a. Pri-
lozi objavqeni u Zmijawu bili
su ispod prosjeka kwi`evne
produkcije tog vremena u Jugo-
slaviji. ^asopis je izlazio
kratko. Iza{la su ukupno dva
broja u 1927. godini. Zbog nedo-
statka ~italaca, kvalitetnih
saradnika i finansijskih sred-
stava ~asopis se u februaru, na-
kon drugog broja ugasio.
Zmijawe je izlazilo jedan-
put mjese~no u sveskama na ok-
tav formatu. [tampano je }i-
rilicom i latinicom u [tam-
pariji Glas Krajine d. d. Svaki
broj paginiran je zasebno, na
oko tridesetak strana.
Jevrejski
{aqivi list
Trazera je {aqivi list, je-
dino jevrejsko glasilo koje je
izlazio u Bawoj Luci. Naklad-
nik, glavni i odgovorni urednik
lista bio je Maks Rozenrauh
(Max Rosenrauch). List je po-
~eo da izlazi u qeto 1923. godi-
ne. Prvi broj Trazere nije sa-
~uvan. Mogu}e da je zabrawen
prije izlaska u prodaju.
Drugi broj (30. avgust 1923)
imao je najvi{e priloga o ^e-
tvrtom sletu jevrejske omladi-
ne odr`anom u Beogradu. Ovaj
broj sadr`i dosta "po{alica#,
od kojih su mnoge {tampane u
stihu. Trazera je pomo}u humo-
ra i satire ukazivala na razna
pitawa i probleme iz `ivota
bawolu~kih Jevreja.
List je {tampan dvojezi~-
no, na {panskom sefardskom i
srpskohrvatskom jeziku, na os-
am strana folio formata u
[tampariji Fona i Grgi}a.
Nije poznato da li je posli-
je drugog iza{ao jo{ koji broj.
U podnaslovu je pisalo da list
"zbog preobiqa materijala iz-
lazi jo{ po koji put#. ¥
(Nastavi}e se)
O[TRA KRITIKA @URNALIZMA
STO GODINA BAWOLU^KE [TAMPE 9.
U periodu od 1906. do 1941. godine u Bawoj Luci su pokrenuta {ezdeset tri lista
Bojan STOJNI]
DOGODILO SE NA
DANA[WI DAN
1852. - U Veneciji je
umro francuski vojskovo-
|a Ogist Marmon. Kao voj-
voda od Raguze (1807), pro-
glasio je 31. januara 1808.
aneksiju Dubrova~ke repu-
blike, a od 1809. do 1811.
bio je generalni guverner
Ilirskih provincija.
Marmon
1784. - Ro|en je wema~-
ki astronom i matemati~ar
Fridrih Vilhelm Besel,
koji je izra~unao putawu
Halejeve komete.
Besel
22. i 23. jul 2006.FEQTON
20
Novine dvadesetih godina bile su pune
"
kriminalnih
izvje{taja, samoubistava..." pisao je list
"
Istina",
organ Samostalne demokratske stranke, o{tro
kritikuju}i stawe u `urnalizmu toga vremena. U periodu
od 1926. do 1928. javila su se i imala svoj mawi
ili ve}i uticaj jo{ tri glasila:
"
Oblasna politika",
"
Slu`beni list Vrbaske oblasti" i
"
Glas Bosne".
^asopis
"
Zmijawe" ugasio se poslije drugog broja
1997. - Italijanski sud
osudio je nacisti~kog SS
oficira Eriha Pribkea
na pet godina zatvora za
zlo~ine po~iwene u Ita-
liji za vrijeme Drugog
svjetskog rata.
Pribke
VANILA - SLATKI[ PLEMENA TOTONAKO
DOBAR UKUS, BO@ANSTVEN MIRISDANAS je ima gotovo svuda:
u kola~ima, sladoledima, drugim
slatki{ima, ali i u kafi i to-
ploj ~okoladi. Vanila je popu-
larni dodatak slatkim poslasti-
cama i napicima, a naj~e{}e se
upotrebqava u prahu. Iako se sva-
kodnevno koristi u mnogobroj-
nim kuhiwama {irom na{e pla-
nete, mnogi ne znaju kako je vani-
la nastala.
^uvari tajne nastanka ove
ukusne materije bili su drevni
pripadnici indijanskog plemena
Totonako, koji su `ivjeli u oko-
lini mesta Vera Kruz u Meksiku.
Oni su prvi otkrili biqku koja
daje poseban nektar - vanilu.
Gajili su ove biqke i ~vrsto
vjerovali da su one dar bogova i
da je vanilin prah, koji su dobi-
jali drobqewem plodova vanile,
u stvari znak qubavi i spoj dobrog
ukusa i bo`anstvenog mirisa.
Kada su Asteci osvojili To-
tonako pleme, otkrili su i wi-
hovu tajnu, pravqewe ~arobnog
praha vanile. Oni su vanilu ko-
ristili kao dodatak ~okoladi,
koju su rado pripremali, i na ovaj
na~in jo{ vi{e poboq{ali ukus
dotad pomalo gorkog napitka.
[panski osvaja~i predvo|e-
ni Hernanom Kortezom pokori-
li su Asteke i otkrili vanilu.
Oni su donijeli sjeme slatke biq-
ke u [paniju i po~eli da je gaje.
Plodovi vanile kori{}eni su
kao za~ini u mnogim jelima i vr-
lo brzo je ova poslastica osvoji-
la ne samo [pance ve} i stanov-
nike drugih zemaqa Starog kon-
tinenta, koji su je upoznali po-
sredstvom trgova~kih putnika.
Krajem 16. vijeka vanila je bila
omiqeni dodatak kakao napitku
koji su svakodnevno pili bogata-
{i i pripadnici vi{ih klasa.
Sve do po~etka 17. vijeka slat-
ki prah kori{}en je iskqu~ivo
kao dodatak ~okoladi. Me|utim,
1602. godine Hjux Morgan, koji je
bio na dvoru kraqice Elizabete
Prve, otkrio je da vanila mo`e
da se upotrebqava i potpuno ne-
zavisno od ~okolade, kao dodatak
poslasticama, ali i kao pi}e.
Danas biqka vanile raste na
~etiri kraja svijeta - na Madaga-
skaru, u Ju`noj Americi, u Indo-
neziji i Polineziji. Planta`e
vanile koje se rasprostiru na hi-
qadama hektara svake godine da-
ju ogromne koli~ine plodova ko-
ji se zatim obra|uju u fabrika-
ma i {aqu {irom svijeta kao go-
tov proizvod, spreman za upotre-
bu. U toku qetwih mjeseci, kada
je sladoled glavna poslastica mi-
lionima qudi na na{oj planeti,
ledeni slatki{ od vanile se, u
kombinaciji s ~okoladom ili bez
we, naj~e{}e kupuje. ¥
22. i 23. jul 2006. QUDI, VRIJEME I DOGA\AJI
UMJETNI^-
KA djela velikih
svjetskih stvara-
laca nisu uvijek
dobijala pohval-
nu ocjenu kriti-
ke. Pablo Pika-
so, Edvard Mane,
Teodor @erikul
i drugi ~esto su
osu|ivani zbog
tematike svojih
djela.
Umjetnik Xeri
de la Kruz sastavio
je listu od devet
najkontroverznijih
djela, koja se mo`e
na}i na wegovoj in-
ternet stranici.
Na tom spisku su i
wegova dva djela,
"Introspekt# i
"Crvenoglavi |avo-
li no}u nemaju mi-
losti#.
Veliku pometwu me|u qu-
biteqima likovne umjetno-
sti izazvala je i pojava ne-
kih djela ekspresionizma i
sqedbenika kubizma, pop-ar-
ta. De la Kruz je kao prvo dje-
lo na listu stavio sliku Te-
odora @erikula "Olupina
broda#.
Slikaju}i ovo djelo, bio
je inspirisan kontr-
overznom pri~om o
potonu}u broda "Me-
duza#. Taj brod, u ko-
jem je bilo 150 put-
nika, razbijen je u
oluji u blizini za-
padnoafri~ke oba-
le. Poslije 13 dana,
koliko su plutali
na olupini, samo
wih 15 je spaseno.
Na~in na koji su oni
pre`ivjeli {okirao
je javnost Francu-
ske.
Ova tragedija je
pripisana nepa`wi
i neodgovornosti
vlasti i izazvala je
politi~ki skandal.
Tada je @erikul na-
slikao svoju "Olu-
pinu broda# i iako
nije nazvana Meduza,
svi posjetioci izlo-
`be ovog umjetnika
su znali da je on
"oslikao# taj doga-
|aj. Kada su ga kriti-
~ari optu`ili da je
ru{ilac moralnih
odredbi, on je pao u
depresiju, dok nije
1820. godine dostigao veli-
ki uspjeh me|u londonskom
publikom.
Kruz je na svojoj listi po-
~asno mjesto dao dvjema sli-
kama Edvarda Manea. Prva je
"Ru~ak na travi#, a druga
"Olimpija#. "Ru~ak na tra-
vi# je bio izlo`en 1863. go-
dine sa slikama drugih im-
presionista.
Diskutabilna je bila gola
`ena na samoj slici. To je skre-
nulo pa`wu publike na impre-
sioniste, ali i iza-
zvalo veliki javni
skandal i "hanibali-
sti~ko pona{awe#
kritike.
Kada je "Olimpi-
ja# izlo`ena u pari-
skom "Salonu# 1865.
godine, do{lo je do
sna`ne reakcije pu-
blike i kritike.
Ovo djelo, tako|e,
prikazuje nagu `enu
i predstavqa jasnu
sliku tipi~nog
pariskog budo-
ara prostitu-
cije.
"Salon# je
postao, kako je
Mane rekao,
poqe bitke.
Ovaj umjetnik
je optu`ivan,
ismijavan, a
wegovo djelo
ozna~eno kao
"besramna ne-
moralnost# .
Okrutna optu-
`ba vremenom
je odba~ena i
danas su oba
Maneova djela,
"Ru~ak na tra-
vi# i "Olimpi-
ja# priznata
kao vrhunska umjetni~-
ka djela i ~uvaju se u
najuglednijem svjet-
skom muzeju "Luvr#.
Xon Singer Sargent
je naslikao "Madam iks#
i bio kritikovan zbog
"nezgodne poze mlade dame#.
Ipak, najvi{e uticaja i naj-
ve}u raspravu u svijetu slikar-
stva izazvalo je djelo Pabla
Pikasa "Gernika#.
Vojska Franciska Fran-
ka, potpomognuta wema~kom
ratnom ma{inerijom 1937.
godine, harala je [panijom
i prvo mjesto koje je napala
bila je Gernika. Qudi su bje-
`ali iz zapaqenih ku}a i 16
hiqada civila je poginulo
ili raweno. Pogo|en ovim
doga|ajima Pablo Pikaso je
naslikao "Gerniku#, koju
kritika nije pohvalno pri-
hvatila. Nijemci su je nazva-
li "{krabotinom, koju je mo-
glo nacrtati i ~etvorogodi-
{we dijete#. Danas je op{te
poznato kolika je va`nost i
kakva je poruka ove slike.
"Ispitivawe 3# je djelo
Leona Goluba, koje je otvo-
rilo doba apstraktnog eks-
presionizma i pop-arta. On
je naslikao djelo koje govori
o posqedicama rata, rasizma
i mo}i. Qudi su bili zgro-
`eni porukom ovog djela.
¥ Pripremila
S. DESNICA
NAJKONTROVERZNIJA UMJETNI^KA DJELA SVIJETA
PRVO PQUVANI, ZATIM HVAQENI Djela velikih umjetnika poput Pabla Pikasa, Edvarda Manea,
Teodora @erikula u wihovo vrijeme javnost je `estoko
kritikovala, osu|uju}i ih za ru{ioce moralnih vrijednosti.
Danas je poznato kolika je va`nost wihovog stvarala{tva
Pikasova
"
Gernika": Nazvana dje~ijom {krabotinom
"
Introspekt": Slika Xerija
de la Kruza
"
Madam iks": Negodovawe zbog
"
nezgodne poze" mlade dame
"
Olimpija": Ocijewena kao besramna nemoralnost
"
Olupina broda": Zbog kritika, wen tvorac pao u depresiju
"
Ru~ak na travi": Do~ekan na no`
Pablo Pikaso: Wegova
djela izazivala rasprave
WUJOR[KE KULE
Pored ovih djela, na De
la Kruzovu listu je dospio i
jedan vajar. "Prevrnuta `e-
na# Eriha Fisla je ura|ena
u bronzi i posve}ena je oni-
ma koji su poginuli u napadu
na wujor{ke kule 11. septem-
bra. Ovo djelo je uvrijedilo
mnoge i zbog toga je i uklo-
weno iz Rokfeler centra,
gdje je bilo izlo`eno.
21
22. i 23. jul 2006.MOZAIK
22
Ovan 21.3-20.4.
Napravili ste pogre{an izbor i
sada vam preostaje da korigujete
svoj poslovni propust. Uspjeh po-
nekad izgleda nedosti`no, ali
okolnosti se uvijek mijewaju. Va`no je da
izvu~ete dobru pouku i da ostanete istraj-
ni u svojim namjerama. Pa`qivije anali-
zirajte ne~ije pona{awe u emotivnom di-
jalogu, postoje stvari koje se uo~avaju tek
sa odre|ene distance. Izbjegavajte situa-
cije koje vas previ{e iscrpquju.
Bik 21.4-20.5.
Vama velike rije~i ne zna~e mno-
go, stoga i ne obra}ate pa`wu na
ne~iju pri~u o poslovno-finan-
sijskoj saradwi. Ipak, pokaza}e
se da je iznenadna sre}a na va{oj strani
onda kada to najmawe o~ekujete. Va`no je
da partner izra`ava dobru voqu i sprem-
nost da vam ugodi. Nema razloga da se emo-
tivno nadmudrujete sa bliskom osobom.
U~inite ne{to u prilog boqem raspolo-
`ewu, prija}e vam omiqena zabava.
Blizanci 21.5-20.6.
Saradnici ne ispuwavaju svoj dio
obaveza, {to se automatski odra`a-
va na va{u motivaciju i zajedni~ki
uspjeh. Ipak, ovo nije trenutak da se obra~u-
navate sa raznim neistomi{qenicima. Izbje-
gavajte sukob sa osobom koja ima sumwivu re-
putaciju. Poka`ite vi{e strpqewa u ne~i-
jem dru{tvu. Partner na razli~ite na~ine is-
ku{ava va{u emotivnu naklonost i dobru vo-
qu. U`ivajte uz sadr`aje koji vas psiholo{ki
opu{taju i relaksiraju.
Rak 21.6-20.7.
Va{a intuicija u ovom trenutku
djeluje skoro nepogre{ivo, umi-
jete da procijenite razli~ite sa-
radnike i wihovu ulogu u poslov-
nim pregovorima. Budite uporni u svojim
namjerama. O~ekuju vas prijatni doga|a-
ji u krugu porodice ili u susretu sa vo-
qenom osobom. Nema razloga da tra`ite
novu nevoqu ili emotivni izazov sa stra-
ne. Sa~uvajte prisebnost duha i samokon-
trolu.
Lav 21.7-21.8.
Nekome nedostaje iskrenost, a
vama strpqewe i zbog toga se po-
slovni susret pretvara u novu
raspravu. Nema potrebe da o~e-
kujete pretjeranu popustqivost ili razu-
mijevawe, kod osobe koja strogo insisti-
ra na prakti~nim interesima. Neko vas
optere}uje svojom pri~om o emotivnoj do-
minaciji i velikim zahtjevima. Va`no je
da izvu~ete dobru pouku. Primijenite ne-
ku od tehnika psiholo{kog opu{tawa.
Djevica 22.8-22.9.
Imate utisak da okolina pravi
previ{e buke oko nekih spored-
nih doga|aja. Nepotrebno se po-
stavqaju razli~iti uslovi koji
komplikuju nastavak poslovne saradwe.
Stalo vam je da izbjegnete negativne po-
sqedice. Sa~uvajte prisebnost duha pred
voqenom osobom. Nema razloga da se po-
na{ate suvi{e sitni~avo u svojim ko-
mentarima. Prija}e vam vi{e sati zdra-
vog sna, obratite pa`wu na svoje snove.
Ribe 19.2-20.3.
Ukoliko ne razumijete ne~ije mo-
tive ili ideje, ne mo`ete da pri-
hvatite ni va`nost razli~itih pra-
vila u poslovno-finanasijskoj sa-
radwi. Budite pa`qiviji u poslovnom di-
jalogu, jer nerazumijevawe donosi dodatne
komplikacije. U susretu sa voqenom osobom
birate pogre{nu taktiku, prije ili kasni-
je mora}ete da se suo~ite sa istinom koju
potiskujete. Potrebno je da poboq{ate svo-
ju psihofizi~ku ravnote`u i raspolo`ewe.
Vodolija 20.1-18.2.
Ideju koju imate ne treba istica-
ti kao najboqe poslovno rje{ewe,
strpqivo sa~ekajte na ne~iji sig-
nal. Ukoliko pa`qivo pratite
razvoj doga|aja na poslovnoj sceni, bi}e
vam jasno na koga treba da ra~unate u sarad-
wi. Nedostatak takta ili povjerewa u su-
sretu sa voqenom osobom uzrokuje novu ras-
pravu. Djelujete suvi{e strogo i zahtjevno.
Prija}e vam neka dodana aktivnost, kao do-
bra psihoterapija ili rastere}ewe.
Jarac 21.12-19.1.
Nalazite se u dobroj psihofizi~-
koj formi, slobodno prihvatite raz-
li~ite izazove kako biste provje-
rili svoje mogu}nosti. Dovoqno ste
sposobni da ostvarite svoje poslovne namje-
re, va{ uspjeh se nalazi iznad prosje~nih ocje-
na i mjerila. Nema razloga za pretjerivawe
ili za la`nu skromnost u dru{tvu voqene oso-
be. Partner dobro razumije va{u emotivnu
}ud i potrebe. Va`no je da uqep{ate svoje ras-
polo`ewe u razli~itim prilikama.
Strijelac 23.11-20.12.
Imate utisak da nepravedno trpi-
te zbog negativnih uticaja ili ne-
~ijeg neraspolo`ewa. Nalazite se
pod te`im okolnostima nego va{i
saradnici, ali ne mo`ete imati izgovor za
neispuwene obaveze. Boqe je da pre}utite
svoje mi{qewe. U susretu sa voqenom oso-
bom prihvatite neku utje{nu varijantu. Iz-
bjegavajte impulsivnost i novu qubavnu ras-
pravu. Posvetite pa`wu sadr`ajima koji
djeluju podsticajno na va{e raspolo`ewe.
[korpija 23.10-22.11.
Na pogre{an na~in tuma~ite raz-
li~ite informacije ili nove do-
ga|aje koje prepoznajete u svom po-
slovnom okru`ewu. Ponekad stva-
ri izgledaju potpuno druga~ije od utiska
koji poku{ava da vam nametne neko od sa-
radnika. Velika nestrpqivost pred vo-
qenom osobom ~esto donosi pogre{an efe-
kat. Izbjegavajte impulsivno reagovawe.
Va`no je da sa~uvate optimizam i dobru
voqu.
DNEVNI
U poslovnom dijalogu ne~iji ma-
niri i pona{awe na vas djeluju
zbuwuju}e, ali istovremeno ni vi
ne nudite konkretne odgovore. Po-
nekad je te{ko procijeniti, ko ili koli-
ko dobija u poslovno-finansijskoj sarad-
wi. Nema potrebe da uporno name}ete svo-
ju voqu. Razne`ite voqenu osobu, tako {to
}ete djelovati dobro}udno i popustqivo.
Prija}e vam neka sportska aktivnost ili
psihofizi~ka rekreacija.
Vaga 23.9-22.10.
HOROSKOP
HOROSKOP
HOROSKOP
HOROSKOP
DAJANA Dawko osvojila
je titulu mis interkontinen-
tal na izboru odr`anom u ~e-
tvrtak uve~e u Sportsko-rekre-
acionom centru "Novakovi}# u
Gradi{ci.
^etiri najqep{e djevojke
odlaze na pripreme u Bawu Vru-
}icu. Finalni izbor odr`ava se
u Bawoj Luci 10. avgusta. Naj-
qep{a djevojka }e predstavqa-
ti Republiku Srpsku, odnosno
BiH na Svjetskom izboru mis
interkontinental svijeta.
- U agenciju sam se prijavi-
la radi du`ewa i putovawa, a
o~ekujem pobjedu - ka`e osamna-
estogodi{wa Bawolu~anka Da-
jana Dawko.
U revijalnom programu si-
no} su u~estvovali manekeni
agencije "Primera# i pjeva~i
Dijana i Dejan ]ulum i Boris
Re`ak.
- Agencija "Primera# iz
Bawe Luke je vlasnik licence
za Izbor mis interkontinen-
tal BiH za mis interkonti-
nental svijeta. Poslije izbo-
ra odr`anih u Prwavoru, Pri-
jedoru i Bijeqini, organizova-
li smo takmi~ewe u Gradi{ci,
u konkurenciji 16 djevojaka sa
bawolu~kog regiona - rekao je
direktor agencije Milenko
Laki}.
Tim povodom, zamjenik na-
~elnika op{tine Gradi{ka
Qubinko ̂ akaq organizovao je
prijem za qepotice koje su u~e-
stvovale na izboru.
- Op{tina Gradi{ka podr-
`ava sve aktivnosti omladine,
pa tako i izbor najqep{ih dje-
vojaka. Zato se nadamo da }e u
narednom periodu biti vi{e
manekenki sa podru~ja na{e op-
{tine - istakao je ^akaq.
¥ B. VELENDE^I]
IZBOR ZA MIS INTERKONTINENTAL U GRADI[CI
\ Qepota u stroju: U~esnice Izbora mis interkontinental u Gradi{ci
\Kao na modnoj pisti: Qepotice dolaze
na prijem
KAO rijetko koji do-
ga|aj u posqedwe vrije-
me u Doboju, promocija
"Glasa Srpske# izazvala
je izuzetnu pa`wu javno-
sti. Sala hotela "Bosna#
bila je prepuna, a me|u
prisutnima i dvije Slo-
gine rukometne legende -
Goran Stoji} i \or|e
Lavrni}.
Zamjenik na~elnika
op{tine Doboj Mirko
Okoli} i na{ glavni i od-
govorni urednik Tomo Ma-
ri} posebno su istakli:
- Rukomet, a pogotovo
legendarni {uter \or|e
Lavrni}, proslavili su
Doboj u Evropi i svije-
tu, pa nije ni ~udo {to je
i dobojski rukometni tur-
nir postao turnir svjet-
skog zna~aja. ¥
DAJANA QEP[A OD NAJQEP[IHPobjednica izbora u Gradi{ci
je Dajana Dawko, koja }e sa jo{ tri
djevojke u~estvovati na finalnom
izboru 10. avgusta u Bawoj Luci
\ Saradwa koja traje: Zamjenik na~elnika op{tine
Doboj Mirko Okoli} i na{ glavni i odgovorni
urednik Tomo Mari}
\ Legendarni dobojski rukometa{i: Goran
Stoji} i \or|e Lavrni}(Snimio M. [UKALO)
PROMOCIJE
Doboj u znaku "Glasa Srpske"
KLUB "Padrino# u Bawoj Luci
u ~etvrtak nave~e bio je mjesto lude
qetne zabave - prvi put u gradu na
Vrbasu organizovala se ni mawe ni
vi{e nego "Pjena parti#.
Vrela qetna no}, brojna omladi-
na, ali i oni stariji koji su po`eqe-
li da se rashlade u hladnoj pjeni i
kriglama piva, te svi oni koji su
`eqni promjena i malo druga~ije za-
bave od one uobi~ajene, imali su pri-
liku da probaju ne{to novo.
Zabava je po~ela oko 22 ~asa, a
najnestrpqiviji posjetioci odmah su
zauzeli mjesta blizu ure|aja, koji je
pjenom kupao sve prisutne. Vru}ina
i muzika koja je pozivala na ples u~i-
nili su svoje - ve}ina je bila upravo
pod mlazovima pjene koja je rasla do
struka.
Svi su se smijali, bacali, plesa-
li i kupali slu{aju}i Cecin "Grom#,
Severininu "[tiklu# i brojne druge
pjesme, a uz [akirinu "Torturu# pa-
la je i poneka vru}a masa`a pjenom...
"Padrino# je u saradwi sa fit-
nes klubom "Enerxi# organizovao na-
gradnu igru, u kojoj su najmokriji po-
sjetioci besplatno postali ~lanovi
ovog fitnes centra.
Zabava u "Padrinu# bila je pun
pogodak za ovaj grad, pravo osvje`e-
we koje je, ~ini se, svima bilo po-
trebno. I na kraju {ta drugo da se ka-
`e, osim: "Daj Bo`e, da se ponovi#...
¥ B. T.
VE^E U KLUBU
"
PADRINO" U BAWOJ LUCI
Zabava u pjeni
ENES KI[EVI]
"Safikada"
srcu prirasla
ME\U brojnim Bawolu~a-
nima, kao i gostima koji su
prisustvovali "Danima bawo-
lu~ke dijaspore 2006#, po mno-
gima, jednom od najboqih kul-
turnih doga|aja u gradu na Vr-
basu u posqedwe vrijeme, bio
je i poznati pjesnik i glumac
Enes Ki{evi}.
Ki{evi} je, kako smo sa-
znali, specijalno za ovu pri-
liku doputovao iz Zagreba, i
na taj na~in pru`io podr{ku
svom dugogodi{wem prijate-
qu, novinaru i publicisti
Slavku Podgorelcu.
Podgorelac, koji je i ko-
lumnista "Glasa Srpske#, au-
tor je teksta muzi~ko-dram-
skog djela "Safikada#, koje je
prvi put izve-
deno na otvara-
wu "Dana ba-
wolu~ke dija-
spore# (muziku
je napisao ba-
wolu~ki kom-
pozitor i di-
rigent Muha-
rem Insani}).
Nakon iz-
vo|ewa Ki{e-
vi} nije krio
svoje odu{evq-
ewe onim {to
je vidio i ~uo,
pa je Podgorel-
cu, kao autoru
teksta, uputio
iskrene ~es-
titke.
¥ M. V.
N A R U X B E N I C A
Ta~an naziv i adresa pretplatnika _____________________________________
_____________________________________
Pretpla}ujem se na:
1. "Glas Srpske# broj primjeraka ____________________________
Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je
051/212-263
051/212-283 faks
051/212-264
Uplate na `iro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# 551001-00016019-84
M. P. ^itak potpis i tel.
Po{tovani ~itaoci,
Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da budemo novine -
po{tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa. To je na{ prilog Republici Srp-
skoj kakvu svi `elimo, tolerantnu, pomirenu i kreativnu. "Glas Srpske#, na koji vas
pozivamo da se pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome. Va`no je da znate da se u na{em
listu objavquju tenderi, oglasi i konkursi svih republi~kih i drugih institucija, kao
i mnogih preduze}a s kojima imamo godi{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete
redovne, u poslu va`ne informacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite, nudi-
mo i popust, i to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10% i tromjese~nom 5%.
Tromjese~na
60 KM
Polugodi{wa
110 KM
Godi{wa
190 KM
ZAOKRU@ITE KOJU PRETPLATU @ELITE
Tu`no sje}awe na dragog
@EQKA
(Dragoquba)
RA^I]A
23.7.1995-23.7.2006.
U nedjequ, 23.7.2006. godine posje-
ti}emo wegovu vje~nu ku}u na gro-
bqu "Pavlovac#, polo`iti cvije-
}e i zapaliti svije}e.
Osta}e{ vje~no voqen i nezabora-
vqen u srcima svojih najmilijih.
Tvoja porodica 000040 A-3 G
22. i 23. jul 2006. ^ITUQE/OGLASI
23Dana 23. jula 2006. godine
navr{avaju se dvije godine
od smrti na{e majke
VIDE
(ro|. Brni})
PEKEZ
Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo
wen grob, polo`iti cvije}e i za-
paliti svije}e.
Vrijeme prolazi, a sje}awe i uspo-
mene vje~no osta}e u srcima onih
koji su te voqeli.
Tvoji najmiliji
02821 A-4 ^N
Dragi
BRANKO
TRUBAJI]
Dana 23.7.2006. godine posjeti}u tvoju vje~nu ku}u na grobqu u Han Ko-
lima, polo`iti cvije}e, okaditi grobnicu i upaliti svije}e.
Tvoja supruga Milica sa sinom Daliborom
000057 A-8 G
Prvog Kraji{kog korpusa 2c,
Tel. 814-949
e-mail: [email protected]
OBAVJE[TEWE
Besplatne male oglase,
komercijalne oglase,
reklamne poruke, obavje{tewa
i ~ituqe u Gradi{ci
mo`ete predati
dopisni{tvu #
Glasa Srpske#.
UU GGRRAADDII[[CCII
MD PRES
(centar Modri~e)
Kontakt telefon:
065/549-430.
OBAVJE[TEWE
Besplatne male oglase,
komercijalne oglase,
reklamne poruke, obavje{tewa
o smrti i pomenima u Modri~i
mo`ete predati u kiosku
svakog radnog dana
od 6 do 20 ~asova.
UU MMOODDRRII^̂II
22. i 23. jul 2006.^ITUQE/POMENI
24Sa bolom i tugom javqamo ro|acima, prijateqima i poznanicima da
je poslije du`e bolesti u 43. godini preminuo na{ sin, suprug, i otac
@EQKO
@IVKOVI]
Sahrana }e se obaviti u subotu, 22.7.2006. godine, na Perduvovom gro-
bqu u 13 ~asova.
O`alo{}eni: majka Persa, supruga Vesna, djeca Kristina, Katarina i
\or|e, ostala rodbina i prijateqi, porodice Bosan~i} i Mudrenovi}
000022 A-8 G
Posqedwi pozdrav dragom zetu i tetku
@EQKU
@IVKOVI]U
Svetislav, An|a, Milo{ i Awa Mudrenovi}
000024 A-8 G
Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je
dana 21.7.2006. godine u 73. godini `ivota nakon duge i te{ke bolesti
preminula na{a draga
ROSA
(Save) TE[I]
Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 23.7.2006. godine (nedjeqa) u
Krupi na Vrbasu, a povorka kre}e ispred ku}e ̀ alosti u ul. Uro{a Dre-
novi}a 83 u 13 ~asova.
O`alo{}eni: sinovi Savo i Srbo, snaha Du{anka, sestra Nada, brat
Pejo, unu~ad Milan, Marko i Ivana
000055 A-8 G
Posqedwi pozdrav najboqem suprugu i ocu
@EQKU
S qubavqu: supruga Vesna, k}erke Kristina i Katarina i sin \or|e
000022 A-8 G
Posqedwi pozdrav dragom
@EQI
od tetke Qiqe i tetka Drage, sestre Dragane i Luke.
000025 A-8 G
Posqedwi pozdrav dragom
@EQI
od ujaka Bo}e i ujne Jelene Bosan~i}, brata Dragana i sestre Milene sa
porodicama.
000027 A-8 G
Dana 24.7.2006. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od prerane
smrti na{e drage
GOSPOVE
ZELI]
U nedjequ, 23.7.2006. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u
na grobqu Cara Lazara Gorwi Drakuli}, polo`iti cvije}e i zapali-
ti svije}e.
O`alo{}eni: suprug Pero, sinovi Vlade i Branko, snahe Mira
i Lejla i unuke Maja i MilicaA-8 R
Dragi moj sine
@EQO
Hvala Ti za svu dobrotu, plemenitost, sre}u i radost koju si mi poda-
rio i za sve uspomene koje si ostavio, An|ele moj.
Tvoja vje~no o`alo{}ena majka Persa
000023 A-8 G
Posqedwi pozdrav
@EQI
od brata Dragana, Ranke i Ane.
000026 A-3 G
Posqedwi pozdrav radnom
kolegi
@EQI
od osobqa restorana "Lanaco#.
000056 A-3 G
Posqedwi pozdrav dragom
prijatequ
@EQKU
od Drage, Nade, Dejana, Darke Ule-
tilovi}.
000029 A-2 G
Posqedwi pozdrav dragom
prijatequ
@EQKU
od Gorana, Swe`ane, Vedrana i
Darjane Skenderija.
000029 A-2 G
Posqedwi pozdrav
@EQI
Porodica Bilbija
000020 A-1 G
Posqedwi pozdrav Vesninom
suprugu
@EQI
od wenih radnih kolega iz Slu-
`be za korisni~ke odnose.
000010 A-1 G
Posqedwi pozdrav Vesninom
suprugu
@EQI
od wenih radnih kolega iz Kon-
takt centra Mobi'S.
000011 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom
@EQI
od kom{ija Dragi{e, Milene,
Bojana, Maje, Borisa i Filipa.
000035 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragoj majci
ROSI
od sina Save sa porodicom.
000055 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragoj tetki
ROSI
od Grozde sa porodicom.
000055 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragoj majci
ROSI
od sina Srbe i unuke Ivane.
000055 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragoj kumi
ROSI
od kuma Marka sa porodicom.
000055 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragoj sestri
ROSI
od sestre Nade i brata Peje sa po-
rodicama.
000055 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragoj priji
ROSI
od prijateqa Miodraga i Dragice.
000055 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragoj
ROSI
od Srbe i Dubravke.
000055 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragoj kumi
ROSI
od kuma Zorana iz Australije sa
porodicom.
000055 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragu sestru
GOSPOVU
Voqeni i plemeniti qudi nikad
ne umiru.
Tvoj brat Mla|en
000037 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragu baku
GOSPOVU
Uvijek }u se rado sje}ati tebe i
tvog vedrog lika.
Unuka Maja
000037 A-1 G
Pomen na dragog oca
\URA\A
BASURI]A
20.7.1997-20.7.2006.
Va{i: Dara, Boro i Rada sa poro-
dicama000054 A-1 G
Posqedwi pozdrav Vesninom
suprugu
@EQI
od wenih radnih kolega iz Fraud
slu`be.
000012 A-1 G
Dana 23.7.2006. godine navr{avaju
se tri tu`ne godine od smrti
na{eg dragog
SLOBODANA
MIKI]A
Toga dana posjeti}emo wegovu vje~-
nu ku}u, polo`iti cvije}e i upa-
liti svije}e.
Porodica
000053 A-3 G
Pomen na dragu majku
PAVU
BASURI]
10.8.1999-10.8.2006.
Va{i: Dara, Boro i Rada sa poro-
dicama000054 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog
BRANKA
TRUBAJI]A
od prijateqa Buzaxija, [aki} i
\u|i}.
000011 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog
BRANKA
TRUBAJI]A
Brat Grujo i snaha Dragana sa si-
novima Davorom i Darijom sa po-
rodicama000045 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog
BRANKA
Brat Ilija, snaha Bosiqka, Vla-
dimir, Bojan i Bojana
000045 A-1 G
Sje}awe na
CVIJETU
KNE@EVI]
24.7.2004-24.7.2006.
Vje~no }emo te pamtiti
Porodica000018 A-1 G
Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i poznanicima `alosnu vijest da je dana 21.7.2006.
godine u 77. godini `ivota preminuo na{ voqeni
MILO[ MI]A
(Du{ana)
RADETI]
Sahrana }e se obaviti u subotu, 22.7.2006. godine u 15 ~asova na "Momi}a grobqu# u Lakta{ima.
Povorka kre}e ispred ku}e o`alo{}enih.
O`alo{}eni: supruga Darinka, k}erka Nada, sinovi Veqko i Du{ko, sestre Bosa, Kosa i Jela sa po-
rodicama, te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijateqi
000046 B-2 G
Posqedwi pozdrav dragom djedu
MILO[U
od unuka Neboj{e i Biqane.
000047 A-8 G
Posqedwi pozdrav dragom |edu
MI]I
Ako je na ovom svijetu postojao Veliki ^ovjek to si bio Ti, voqeni
moj |ede. Neka te An|eli ~uvaju.
Tvoj unuk Neboj{a Ze~evi}, Qiqana, Momo i Mirela
000047 A-8 G
Dana, 27.7.2006. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na-
{eg dragog
PERE
MITROVI]A
iz Jajca
U subotu, 22.7.2006. godine u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u
na grobqu Volijak u Jajcu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e.
Wegovi najmiliji
000013 A-8 G
Javqamo prijateqima, poznanicima i sugra|anima da je na{ dragi
mr STIPO
KOVA^EVI]
dipl. oec.
Preminuo 9.7.2006. godine i sahrawen u Rijeci 11.7.2006.
O`alo{}ena porodica
000021 A-8 G
Posqedwi pozdrav bratu
MILO[U
od sestre Jele sa porodicom.
000047 A-6 G
Dana, 23.7.2006. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti
na{eg voqenog oca i supruga
BO[KA
STJEPANOVI]A
Tog dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u i polo`iti cvije}e.
Supruga Milena, k}erke Renata i Nata{a
000006 A-6 G
Tu`no sje}awe na na{e drage
NOVAKOVI]
S qubavqu i tugom va{i najmiliji.
K}erke Zorana i Mirjana, zetovi Dalibor i Mi{o, unuci Vawa, Ni-
kola, Vedran, Marko i Tibor
000051 A-9 G
Posqedwi pozdrav dragom djedu
MILO[U
od unuke Vesne, zeta Mirka i praunuke Dajane.
000047 A-8 G
Posqedwi pozdrav dragom djedu
MILO[U
od unuke Slavice, zeta Gorana, praunuka Nemawe i Ratka.
000047 A-8 G
Dana, 23.7.2006. godine navr{ava
se tu`nih {esnaest godina od
smrti na{eg dragog
MILORADA
MAJSTOROVI]A
Toga dana u 10 ~asova posjeti}e-
mo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti
cvije}e i upaliti svije}e.
Porodice Majstorovi}, Mali-
ni}, Marjanovi} i Milakovi}
000034 A-3 G
Dana, 23.7.2006. godine navr{ava
se tu`nih pet godina od smrti
na{eg dragog
MLA\ENA
VU^ENOVI]A
Toga dana u 9 ~asova posjeti}emo
wegovu vje~nu ku}u, polo`iti
cvije}e i upaliti svije}e.
Supruga Quba, sin Sini{a, unu-
ka Lana i snaha Sandra
000017 A-3 G
22. i 23. jul 2006. ^ITUQE/POMENI
25
Tu`no sje}awe na tenkiste Druge oklopne brigade
23.7.1992-23.7.2006.
Dana, 23.7.2006. godine navr{ava se ~etrnaest tu`nih godina od gubitka na{ih najmilijih.
Toga dana u 11 ~asova porodice poginulih boraca posjeti}e mjesto pogibije u selu Zbori{te, op-
{tina Brod, odr`ati parastos, okititi spomen-obiqe`je cvije}em i odati du`no po{tovawe.
O`alo{}ene porodice 000042 B-2 G
DRAGANA
(Uro{a)
SOPI]A
ALEKSANDRA
(Dragoquba)
JOVANOVI]A
MILANA
(Stojana)
NOVKOVI]A
BORIVOJA
(Rajka)
NEDI]A
NEDU
(Dragiwe)
KOVA^EVI]A
VLADU
(Milo{a)
MAKSIMOVI]A
@EQKA
(@arka)
VASI]A
MILANKA
1992-2006.
BRANKU
2003-2006.
i
Dana, 25.7.2006. godine navr{ava se 11 tu`nih godina od smrti na{eg
dragog sina i brata
SAVE
NOVAKOVI]A
U nedjequ, 23.7.2006. godine u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku-
}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e.
Tuga i bol u na{im srcima ne prestaju.
Tvoji: majka Dragiwa, otac Ostoja i brat Slobodan sa porodicom
A-6 R
Tu`no sje}awe na dragog brata
BO[KA
STJEPANOVI]A
Brat Radislav sa porodicom
000033 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog brata
BO[KA
STJEPANOVI]A
Brat Rajko sa porodicom
000033 A-1 G
22. i 23. jul 2006.^ITUQE/POMENI
26
Dana 22.7.2006. godine u 11.30 ~asova odr`a}e se ~etrdesetodnevni pa-
rastos na grobqu u Boriku na{em dragom
STANISLAVU (Davida)
PAVLI[INU
Ovim putem obavje{tavamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se
pridru`e.
O`alo{}en: supruga Stana, sinovi Slobodan, Sini{a i Borislav, k}er-
ka Sawa, zet Dragan, snahe Vera i Darija, unu~ad Dalibor, Katarina,
Sofija, David, Filip i Milica
000049 A-8 G
Posqedwi pozdrav dragom
OSTOJI
TODI]U
na{em najstarijem i po~asnom ~lanu
Dragi na{ Ostoja hvala ti za sve {to si nam dao.
Kulturno-umjetni~ko dru{tvo "Mladost# iz Zalu`ana
000015 A-8 G
Dana 26. jula 2006. godine navr{ava se pet godina tuge i bola od kada
je prestalo da kuca veliko i plemenito srce na{e voqene majke i su-
pruge
SLOBODANKE - BOBE
(ro|. Keki}) BAVRLI]
Dana 23.7.2006. godine, u nedjequ, posjeti}emo wen grob u Boriku i po-
lo`iti cvije}e.
Sin Slobodan, Boban i suprug Mile
000001 A-8 G
Dana 23.7.2006. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog
BO@E
TADI]A
U nedjequ, 23.7.2006. godine, u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku-
}u na grobqu u Rami}ima, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e.
Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e.
Supruga Radinka, k}erka Daliborka, zet Radenko, unu~ad Tamara i Mi-
lo{
000032 A-8 G
Tu`nim srcem javqamo da je dana 20.7.2006. godine, nakon kra}e bole-
sti preminula u 73. godini `ivota na{a draga
VLADMILA
VLADA (ro|. Babi})
MU@EVI]
Sahrana }e se obaviti 22.7.2006. godine u 16 sati na grobqu "Sveti Mar-
ko# u Bawoj Luci.
O`alo{}eni: suprug Ivan, k}erka Stela, sin Darko, snaha Swe`ana,
zetovi Drago i @eqko, unu~ad Kristina, Dra`en i Slavko, te ostala
rodbina i prijateqi
000039 A-8 G
Tu`no sje}awe na brata
BO@U
Brat Qubo i snaha Bosa
000038 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog strica
BO@U
Du{ko i Bo`ana sa porodicom
000038 A-1 G
Dana 24.7.2006. godine navr{ava se
11 tu`nih godina od kada si nas
zauvijek napustio
MILE
DIQEVI]
Tvoja supruga Jela sa djecom
000007 A-3 G
Tu`no sje}awe na voqenog tatu
MILU
DIQEVI]A
Tvoja k}erka Seka sa porodicom
000007 A-1 G
Dana 21.7.2006. godine navr{ilo
se {est tu`nih mjeseci od smrti
na{e drage
DU[ANKE
(ro|. Buli})
PAVI]
O`alo{}eni: suprug Marijan,
k}erke Sne`ana i Qiqana, zet
Mile, unuci Aleksandar, Jelena,
Vihor i Bo{ko
000009 A-3 G
Pomen
DANKA (ro|. Antoni})
\UDUROVI]
25.7.2002-25.7.2006.
Tu`no sje}awe na suprugu i majku
Porodica
000004 A-1 G
Tu`nim srcem javqamo rodbini i
prijateqima da je dana 20.7.2006. go-
dine u 66. godini `ivota, nakon kra-
}e i te{ke bolesti preminuo na{
dragi
OSTOJA
(\ura|)
TODI]
Sahrana }e se obaviti u subotu,
22.7.2006. godine, u 15 ~asova na gro-
bqu u Gorwim Karajzovcima.
O`alo{}eni: sin Darko, snaha Ran-
ka, unu~ad Milenko, Jelenko i Jo-
vana, bra}a, sestre, te ostala rod-
bina i prijateqi
000013 A-5 G
Posqedwi pozdrav dragom ocu,
svekru i djedu
OSTOJI
od sina Darka, snahe Ranke, unu~a-
di Milenka, Jelenka i Jovane.
000014 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom
OSTOJI
od sinovca Gorana, Ankice
i Darija.
000014 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom
OSTOJI
od brata Milana i snahe Dragice.
000014 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom
OSTOJI
od porodice Arsi}.
000014 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom
OSTOJI
od porodice ]etojevi}.
000014 A-1 G
Dana 23.7.2006. godine navr{ava se
~etrdeset tu`nih dana od smrti na-
{e majke
JOVANKE
(Du{ana)
DAVIDOVI]
Toga dana posjeti}emo wenu vje~nu
ku}u na grobqu u Kablovima u 11 ~a-
sova.
O`alo{}eni: sinovi, k}erka, sna-
he, zet, unu~ad i praunu~ad
000016 A-3 G
Posqedwi pozdrav kom{iji
OSTOJI
TODI]U
Porodica Arsi}
000050 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom
OSTOJI
od porodice Jeli}.
000044 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom
OSTOJI
od Auto-{kole "Zebra# Lakta{i.
000044 A-6 G
Dana 26.7.2006. godine navr{ava se
pet tu`nih i `alosnih godina za
mojom voqenom k}erkom
SLOBODANKOM
BOBOM
(Keki}) BAVRLI]
Ni dani, ni mjeseci, ni godine, za
majku ne postoji utjeha za svojom
voqenom k}erkom. Volim te, mila
moja.
@alosna tvoja mama Zora i sestra
Spomenka
000036 A-4 G
Dana 23.7.2006. godine navr{ava se
sedam tu`nih dana od smrti voqe-
ne majke
JAGODE
PALA^KOVI]
Draga majko, dani prolaze, rane bo-
le a ti, majko, ostaje{ u srcu mo-
me.
K}erka Dragiwa sa porodicom
000041 A-3 G
Dana 23.7.2006. godine navr{ava se
tu`na godina od smrti na{e drage
BOSE
PETKOVI]
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo
wenu vje~nu ku}u na Novom grobqu
u Bawoj Luci.
O`alo{}eni: suprug Nexad, k}er-
ke Ida i Irma sa porodicama, se-
stra Milica i ostala rodbina i
prijateqi
000048 A-4 G
Dana 23.7.2006. godine navr{ava se
sedam tu`nih dana od smrti moje
voqene majke
JAGODE
PALA^KOVI]
Draga majko, dani prolaze, rane bo-
le a ti, majko, ostaje{ u srcu mo-
me.
K}erka Qubinka sa porodicom
000008 A-3 G
Tu`no sje}awe na na{eg dragog
BRANKA
KO[^ICU
23.7.1993-23.7.2006.
U nedjequ, 23.7.2006. godine, u 10
~asova posjeti}emo wegovu vje~nu
ku}u, polo`iti cvije}e i upali-
ti svije}e.
Otac Du{an, majka Jeka, supruga
Dragica, sin Pe|a i k}erka Nina
te brat Nedeqko i snaha @eqka
sa djecom
000005 A-4 G
Tu`no sje}awe na na{eg dragog
BRANKA (Du{ana)
KO[^ICU
1958-1993.
Ujak Marko, ujna Persa, Aco i
Pe|a sa porodicama
000019 A-1 G
Tu`no sje}awe na na{eg dragog
BRANKA (Du{ana)
KO[^ICU
1958-1993.
Ujna Jovanka, Goran i Dra{ko
sa porodicama
000019 A-1 G
Tu`no sje}awe na na{eg dragog
BRANKA
Tetka Branka, tetak Qubo, Ve-
sna i Vladimir sa porodicama
000031 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog
MIROSLAVA
MIKIJA
MILISAVI]A
Porodica Du{ana \ura{inovi-
}a
000043 A-1 G
Bio si divan suprug i najboqi
tata na svijetu
MIROSLAV
MIKI
MILISAVI]
23.7.2004-23.7.2006.
Tvoji: supruga Jagoda, sin Sr|an
i k}erka Milica
000040 A-2 G
Pro{le su dvije tu`ne godine od
smrti jedinog i voqenog brata,
{ure i ujaka
MIROSLAVA
MILISAVI]A
Voqeni nikad ne umiru, oni zau-
vijek `ive u na{im srcima.
Tvoja sestra Mirjana, zet Mili-
voj i sestri}i Mihajlo i Nema-
wa
000015 A-2 G
22. i 23. jul 2006. ^ITUQE/POMENI
27
In memoriam
Porodice Hoti} i Lazarevi}
000016 A-7 G
Dana, 27.7.2006. godine
navr{ava se ~etrdeset tu`nih
dana od smrti moga dragog oca
MILO[A
KALIKA
Tvoj sin Goran i unuka Jelena
000002 A-4 G
Dana, 22.7.2006. godine
navr{ava se godina dana od
prerane smrti mog voqenog
brata
RANKA (Cvije)
GLAMO^I]A
S tugom i po{tovawem sestra
Mirjana Zekovi} sa porodicom
000030 A-2 G
Dana, 22.7.2006. godine
navr{ava se {est tu`nih
mjeseci od smrti na{e drage
SLAVKE
KUZMANOVI]
U nedjequ, 23.7.2006. godine po-
sjeti}emo wenu vje~nu ku}u, po-
lo`iti cvije}e i zapaliti svi-
je}e.Suprug @ivko000003 A-2 G
Tu`no sje}awe na dragu majku
SLAVKU
od k}erke Milene, zeta Draga-
na, unu~adi i praunu~adi.
000003 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragu majku
SLAVKU
od sina Branislava, snahe Ru`e
i unu~adi.
000004 A-1 G
Tu`no sje}awe na brata
DADU
od sestre Dragane.
000008 A-1 G
Tu`no sje}awe na sinovca
DADU
od strica Brane, strine Kosane
i sestre Sawe.
000008 A-1 G
Tu`no sje}awe na
DADU
od brata Sa{e, Biqane i Awe.
000008 A-1 G
Dana, 23.7.2006. godine navr{ava-
ju se dvije godine od prerane
smrti na{eg dragog sina i brata
DALIBORA
BRKI]A
Toga dana u 11 ~asova obi}i }emo
wegovu vje~nu ku}u i zapaliti
svije}e.
O`alo{}eni: otac Rajko, majka
Ranka i sestra Dragana
000008 A-3 G
MOM^ILO
TI[MA
Ne postoji vrijeme koje mo`e iz-
lije~iti rane niti umawiti bol
za tobom, jer samo mi koji te vo-
lim znamo kako je te{ko `ivjeti
bez tebe.
Supruga Branka i sin Milo{
000013 A-3 G
Dragi zete
MOM^ILO
TI[MA
1967-1995.
Oduzeli su ti zemaqski `ivot
avgusta 1995. godine od tog dana
stalno gledam tvoj osmijeh i ve-
drinu, sada 11 godina pro|e ti na
vje~ni po~inak do|e, sa nama }e{
`ivjeti vje~no. Zbogom.Milan
@e`eq sa porodicom
000013 A-3 G
Na{em dragom
MARINKU
[OBOTU
Da}emo ~etrdesetodnevni po-
men u subotu, 22. jula 2006. godi-
ne, u 10 ~asova.
Vje~no }emo u srcu ~uvati tvoju
qubav, dobrotu i plemenitost.
Tvoji najmiliji000028 A-2 G
Najdra`oj mami Qiqani
QIQANA
^OVI^KOVI]
HOTI]
22.7.1999-22.7.2006.
od wene Mace. 000016 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog
supruga
QUBOMIRA
Supruga Drenka
000009 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog oca
QUBOMIRA
QUP^ETA
K}erka Sanela, zet Predrag,
unu~ad Qupka i Kosta
000009 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog sina
i brata
QUBOMIRA
Otac Zdravko, ma}eha Branka i
brat @eqko
000009 A-1 G
Tu`no sje}awe na na{eg dragog, jedinog brata i ujaka
MOMIRA
(Lazara)
MALE[EVI]A
27.7.2004-27.7.2006.
U nedjequ, 23.7.2006. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku-
}u u Kla{nicama, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e.
Vje~no o`alo{}ene sestre Miqa, Dobrila i Lazarka sa porodicama
000007 A-6 G
Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da }e sahrana na{eg
dragog
MOM^ILA
TI[ME
1967-1995.
biti odr`ana 25.7.2006. godine u 16 ~asova na mjesnom grobqu
"Ivo{evci# Knin.
000013 A-6 G
Posqedwi pozdrav zetu
MOM^ILU
TI[MI
od djeda Zdravka i babe Milke
@e`eq. 000013 A-1 G
Posqedwi pozdrav mom
jedinom i voqenom bratu
MOM^ILU
TI[MI
Du{anka Vujasinovi} sa poro-
dicom000013 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog oca
QUBOMIRA
Sin Dra`en, snaha Danijela,
unuke Awa i Katarina
000009 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog brata
QUBOMIRA
Sestra @eqka, zet Zlatko i ne-
}akiwa Ivana000009 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog brata
QUBOMIRA
Brat Zoran, snaha Milanka, ne-
}aci Igor, Marko i Stefan
000009 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog
QUBOMIRA
KREMENOVI]A
Dana, 23.7.2006. godine u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na
"^eni}a grobqu#.
Wegovi najmiliji: supruga Drenka, k}erka Sanela i sin Dra`en
000009 A-6 G
Dana, 27.7.2006. godine navr{ava se pet godina od smrti na{eg voqenog supruga, oca, djeda i brata
DRAGOQUBA
(Sime)
ADAMOVI]A
Vrijeme prolazi, a ostaje samo tuga i velika praznina u na{em domu.
Tvoja dobrota, qubav i plemenitost ~uva te od zaborava u na{im srcima.
Vje~no zahvalna porodica: supruga Stana, sin Milorad, k}erke Milena i Drena, unu~ad, sestre Qepa
i Sava i ostala rodbina.
000025 B-2 G
Tu`no sje}awe na dragog
VEQKA
JOVI]A
22.7.2002-22.7.2006.
Ponosni smo {to smo te imali, a neutje{ni {to smo te izgubili.
Tvoji: supruga Milena, k}erka @eqka, sin Neboj{a i unuka San-
dra
000014 B-1 G
Dana, 22.7.2006. godine navr{ava
se pet godina od smrti na{eg
SA[E
VUJMILOVI]A
Oti{lo je na{e milo. Sigurno je
bog htio da okiti svoj raj, pa nam
uze na{e dijete u svoj zagrqaj.
Majka Smiqka, otac Nenad i
brat Daniel
000003 A-4 G
Voqenom
SA[I
VUJMILOVI]U
Za sve du{e odabrane, znaj posto-
ji izuzetak. Smrt za wih i nije
kraj, ve}e neki novi po~etak.
Tetka Mirjana i sestra Silvana
000003 A-3 G
Dana, 9.7.2006. godine navr{ile
su se ~etiri godine od dana
smrti
BOJINU
VUJMILOVI]U
S qubavqu koju smrt ne preki-
da, sa tugom koja je vje~na, ~uva-
mo te u srcima.
K}erka Mirjana i unuka Silva-
na
000003 A-3 G
QIQANA
^OVI^KOVI]
HOTI]
SENA
^OVI^KOVI]i
22.7.1999-22.7.2006.
telefon: 051/211-968
tel/faks: 051/212-004
M A R K E T I N G
E-mail: [email protected]
7.00 Jutarwi program
8.00 Dok. program
9.55 Vijesti
10.00 ATV klinci
11.55 Vijesti
12.00 Veliki Zigfild, film
15.00 Auto-{op magazin
15.30 Mu{karci, `ene i psi,
serija
16.00 Subotom uz Don kafe
17.30 Sinema magika
18.00 Sport centar
18.05 Serija
19.00 Vijesti
19.30 Auto-moto {op
20.00 Posejdonova avantura,
serija
21.00 Vijesti
21.05 Sport centar
21.10 Metro, film
23.00 Sopranovi, serija
00.10 Inspektori, film
1.00 Horoskop
1.10 Sta`isti, serija
- Sopranovi, serija
- Serija
- Subotom uz Donkafe
6.30 Jutarwi program
8.30 Slu~ajni partneri
10.00 Marketing
10.05 Nestrpqivi sn ovi
11.00 Putopisi
11.30 Old kafe
12.30 Auto-{op
13.00 Putevi zdravqa
14.00 Total plus magazin
15.25 Putopisi
17.00 Tajne izgubqenih
civilizacija
18.00 Novosti
18.05 Br~ko distrikt
19.00 Najava za BN monitor
19.15 Marketing
19.30 BN monitor
20.00 Marketing
20.15 Alternativa medika
20.20 Uz {ank
22.10 Marketing
22.15 Mega sound
23.45 Film
1.20 Film
3.30 Film
5.00 Stem 011
5.30 Melos marketing
6.20 Siti
6.30 Sarajevo na liniji
6.35 Mejd in Bawa Luka
6.40 Sportisimo
7.00 Zato~enica qubavi,
serija
8.00 Qubav, navika, panika,
serija
8.45 Skrivena kamera
8.55 Vrijeme
9.00 Balkan net
10.45 Siti kids
10.50 Vrijeme
11.00 Ritam
11.30 Da se naje`i{
11.35 Pret a Porter
12.00 Info top
12.10 Sutra za
12.20 Siti kids
12.30 Sarajevo on lajn
12.40 Mejd in Bawa Luka
12.50 Sportisimo
13.00 Smolvil, serija
14.00 Info top
14.10 Gold mjuzik
15.35 Sutra za
15.50 Info top
16.00 Zato~enica qubavi,
serija
17.00 Qubav, navika, panika,
serija
17.50 Sportisimo
18.00 Info top
18.15 Vrijeme
18.20 Moda Zadar sedmica
mode
19.00 Las Vegas, serija
20.00 Da se naje`i{
20.15 Skrivena kamera
20.30 Razotkrivawe, film
22.30 Sudnica ludnica,
film
00.35 Sarajevo na liniji
00.40 Mejd in Bawa Luka
00.45 Sportisimo
00.50 Siti
1.00 Film
2.30 Film
4.30 Sve za qubav
5.35 Pink xuboks
7.00 Jutarwi program
9.00 Muzi~ki vremeplov
9.30 Teatar poezije
10.00 Vijesti
10.05 Moda
10.35 Takt
11.00 TV arhiv
11.30 Program za djecu
12.00 Vijesti
12.10 Koncert
12.45 Eko
13.15 Pokreni se
13.55 Takt
14.00 Vijesti
14.05 Pe~at
14.55 Tri pri~e
15.25 Berza
15.30 Dnevnik 1
15.45 Takt
16.00 Mozaiku
17.00 Takt
17.30 Teme
18.00 Vijesti
18.05 Podgori~ka hronika
18.35 Muzi~ki program
18.50 Fokus
19.25 Kalendar
19.30 Dnevnik 2
20.00 Galerija
21.00 Vijesti
21.05 TV film
21.35 Dokument
22.30 Takt
22.45 Berza
22.46 Dnevnik 3
23.05 Sportska subota
23.35 TV arhiv
0.30 Pono}ni koncert
1.30 TV Montenegro
by satellite
10.02 Horoskop
10.15 22 ~asa
10.50 Svijet prirode - Oman,
draguq Arabije
11.50 Svijet prirode
- zaboravqeni
afri~ki slonovi
12.50 Svijet prirode
- we`ne ~equsti
Serengetije
13.50 Ve~e uz tamburu 2006.
15.25 Moj grad - Luka Borik
15.55 Telefakt
16.25 Trend seter
17.20 Na granici mogu}eg
17.40 Vremenko
18.00 BEL dan
18.45 Crtani film
19.40 Super Bili, crtani
film
19.45 Kuda ide Vojvodina
20.10 Paralelni svijet,
dok. program
21.05 Zakoni zdravqa
22.00 22 ~asa
22.40 Pozori{te u ku}i,
serija
23.35 Glas Amerike
00.00 Film
- Balkanmedija TV
9.30 Vijesti
9.40 Vru} vetar, serija
10.20 Vru} vetar, serija
11.00 Tok {ou
12.00 Vijesti
12.05 Folk {ou
14.10 Va{ lekar
16.05 Opstanak
17.00 Film
18.30 Muzika
19.00 Novosti K3
19.30 Dnevnik RTS
20.05 Panorama regije
21.05 Skup{tinski pregled
22.00 Novosti K3
22.20 Sport kafe
22.40 Film
6.00 Koncert
8.00 Kowi ponovo jure
8.30 Koncert
9.35 Ulovi trofej
10.00 Famili razglednica
11.00 BK profil
11.55 Naslovi
12.20 Top Speed
13.00 Sport
13.40 Film
15.55 Telefakt
16.15 Na zapadnom frontu
17.00 Koncert
18.00 Sa{ine avanture
18.55 Telefakt
19.30 Put do Nema~ke
20.00 Tabloid
21.30 Odbrojavawe
22.00 Od bisera grana
23.55 Telefakt
0.00 Prva vaskr{wa
liturgija
1.30 Famili razglednica
2.15 Od bisera grana
3.30 Film
5.00 Odbrojavawe
7.00 Ren i Stimpi
7.25 Top{op
8.00 Vremenska prognoza
8.03 Regretsi
8.30 Hej Arnold
8.55 Regretsi
9.30 Plavi mesec, film
11.30 Fazoni i fore
12.00 Vesti B92
12.10 Nacionalna
geografija: Afrika
13.05 Mesto pod suncem,
serija
14.00 Vesti B92
14.03 Korak napred, serija
16.00 Vesti B92
16.03 Korak napred, serija
18.30 Vesti B92
19.00 Seks i grad, serija
20.00 Bitange i princeze,
serija
21.10 Montana, film
23.00 Vesti B92
23.03 Yellow cab
23.30 Ciklotron
0.05 Loud & clear, best of
0.15 ^in~
0.45 Nil Jang: Grindejl,
film
2.20 Loud & clear, best of
2.30 Seks i grad, serija
3.30 Loud & clear, best of
3.40 MTV Adrija
8.00 Mutant X, serija
8.45 Porodica Tibo, serija
9.35 Program za djecu
9.40 Svijet `ivotiwa
9.55 Marsupijanci,
crtani film
10.20 U divqini, ser ija
10.45 [kola engleskog
jezika
11.10 Dje~iji festivali
11.25 @ene u tranziciji
12.00 Govor ti{ine
13.00 Vijesti
13.05 Nedjeqa mode
Barselona 2006.
14.15 Salon qepote, serija
15.40 BH Damar
16.30 Net King Kol {ou
17.20 Pod mlije~nom {umom,
film
18.50 Program za djecu
19.00 BHT vijesti
19.25 Slatki{i iz Kjota,
dok. program
19.55 Diletantkiwa, film
22.00 BHT vijesti
22.15 EP u stonom tenisu
za mlade
8.00 Vijesti
8.15 Kulinarski duel
8.40 Do`ivotna kazna,
serija
9.30 Fantomacan,
crtani film
10.00 Fazoni i fore
10.30 Avanture iz kwige
vrlina, crtani
film
10.55 Djeca festivala -
Petra Kova~evi}
11.20 Tin rok
11.45 Ima veze
12.00 Vijesti
12.15 Dejvis kup
16.20 Malo sutra
16.30 Diplomac
17.00 Vijesti
17.05 Subotom o sportu
17.30 Prozornica
18.00 Likovna kolonija
"Zavi~aj#,
reporta`a
18.15 Muzika
18.30 Godine prolaze,
serija
19.00 Nodi, crtani film
19.30 Dnevnik
20.05 Put u svetu zemqu
20.30 Otvorena vrata,
serija
21.05 Zvrk
21.30 Bez filtera
22.30 Vijesti
22.35 Dejvis kup
23.50 Kazanova, serija
1.50 Omladinski forum
2.20 Subotom o sportu
2.45 Bez filtera
3.45 Diplomac
4.10 Pri~e sa ostrva
4.35 Afrika ekspres,
film
6.05 Muzika
7.10 Iz opravdanih
razloga, serija
Afrika ekspres4.35RT RS
Radwa filma je smje{tena u Afriku pedese-
tih godina 20. vijeka. Glavni junak Tenebre je
avanturista koji sawa o povratku u rodni De-
troit i otvarawu benzinske pumpe. Lai pri-
je nego {to on i wegova {impanza krenu u
Ameriku, prolaze kroz vratolomnu avanturu
u koju su ukqu~eni sumwiv trgovac slonova-
~om i zanosna Ursula Anders.
Uloge: \ulijano \ema, Ursula Anders, Xek
Palans ¥
U kompaniji koja upravo treba da se pro-
{iri, sretno o`eweni kompjuterski eks-
pert, o~ekuje unapre|ewe. Umjesto wega,
posao dobija `ena iz druge firme sa ko-
jom je imao vezu u mla|im danima. Wegov
novi {ef, ne samo opasno seksi, ve} i opa-
sno ambiciozna, poku{ava da nastavi ta-
mo gdje su nekada stali, ali on se s mukom
izvla~i. U wegovoj poziciji, pod priti-
skom, on odlu~uje da je tu`i za seksualno
uznemiravawe. To je najmawe {to kompa-
niji treba.
Uloge: Demi Mur, Majkl Daglas, Donald
Saterlend ¥
^arls, najboqi Ri~ardov prijateq je pred
`enidbom. @eni se k}erkom svog gazde
koji ga nekoliko dana pred vjen~awe {a-
qe u mali pustiwski grad gdje treba da
pred sudom sredi "tajni porodi~ni prav-
ni problem#. Preduzimqivi Ri~ard ne
odustaje od svoje ideje da svom prijatequ
priredi nezaboravno moma~ko ve~e. Ali,
poslije ludo provedene ve~eri u pustiw-
skom gradi}u, ^arls je u takvom stawu da ne mo`e da se pojavi
pred sudom. Ri~ard, koji je po profesiji glumac, preuzima we-
govu ulogu i pojavquje se u sudnici kao zastupnik okrivqenog.
Uloge: [arliz Teron, Xef Danijels ¥
Flo Zigfeld svojom sredovje~nom pojavom ne
privla~i previ{e pa`we. "Kako posao, Zi-
gi#, podsmijavaju mu se rivali. Ova hronika we-
gove karijere nagra|ena je sa tri Oskara ukqu-
~uju}i i Oskara za najboqi film. Poslovi
Florensa Zigfilda juniora tekli su dobro
(kada su ga smatrali legendom na Brodveju) i
lo{e (u vrijeme kada je kao zabavqa~ jedva
spajao kraj sa krajem), ali mu optimizma ni-
kada nije falilo.
Uloge: Vilijam Pauel, Mirna Loj, Luis Rajner
Re`ija: Robert Z. Leonard ¥
Fantasti~ni horor. Nakon {to je ~udesno,
bez i najmawe povrede pre`ivio pad sa 17.
sprata stambene zgrade, oca Majkla poziva
nadbiskup Mosli kako bi mu povjerio vo|e-
we nove parohije ~ije je sjedi{te u crkvi
Svete Agneze. U toj su parohiji ve} dva sve-
{tenika stradala nasilnom smr}u, a nadbi-
skup Mosli i iskusni otac Silva uvjereni su
da je to djelo Ne~astivog koji djeluje po svom
demonu zvanom Deziderijus ili Nesveti.
Skepti~ni otac Majkl, koji demone smatra
fantazijom, uskoro }e se uvjeriti da wego-
vi nadre|eni nisu pretjerivali... ¥
Tokom Karterove posqedwe
smjene u Op{toj bolnici ~eti-
ri nova sta`ista po~iwu medi-
cinsku karijeru. Nakon de`ur-
stva ve}ina osobqa Hitne slu-
`be prisustvuju Karterovoj
opro{tajnoj zabavi. Rej odlazi
na drugu zabavu ~ije veseqe pre-
kida nesre}a koja stavqa na probu wegove sposobnosti tri-
ja`e. Sem i Kova~ tra`e wenog sina koji je pobjegao tra`e-
}i oca. ¥
Nova adaptacija uzbudqivog ro-
mana Pola Galika. Avantura, dra-
ma, napetost, specijalni efekti,
zastra{uju}e scene. Veli~anstve-
ni brod "Posejdon# kre}e iz Ati-
ne na jednomjese~no krstarewe sa
2.500 putnika. Me|u wima je i te-
rorista koji ima namjeru da po-
{aqe eksplozivnu poruku svije-
tu. Brod kroz oluju `uri u prvu luku. Katastrofa je neiz-
bje`na, eksplozija se desila nekoliko minuta prije Nove go-
dine. Malobrojni pre`ivjeli ostali su u utrobi potonulog
prevrnutog broda da se nadqudskim snagama bore za opsta-
nak.
Uloge: Adam Boldvin, Rutger Hauer, Stiv Gutenberg, Armand
Asante ¥
Sudnica ludnica22.30PINK BH
Veliki Zigfeld12.00ATV
Razotkrivawe20.30PINK BH
Hitna slu`ba16.50HRT 1
Ne~astivi1.40HRT 1
F I L M S K I P R O G R A M
PREPORU^UJEMO
22. i 23. jul 2006.PROGRAM - SUBOTA
28
Posejdonova avantura20.00ATV
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
S E R I J S K I P R O G R A M
22.30 Pod mlije~nom {umom,
film
00.00 Salon qepote, serija
1.30 Slatki{i iz Kjota,
film
2.00 Diletantkiwa, film
8.20 Deksterova
laboratorija,
crtani film
9.45 Skubi Du,
crtani film
9.10 Jagodica Bobica,
crtani film
9.30 B-Daman, crtani film
9.55 Lud za tobom, serija
10.50 Tutsi, film
12.45 Zauvijek ne`ewa,
film
14.30 Tarzan, serija
15.20 Pravi poziv, serija
16.05 Kontrola leta, film
17.40 Zvijezde ekstra
18.40 Vijesti
19.10 @uta minuta
20.05 Pono} u vrtu dobra
i zla, film
22.50 Crna Rijeka, film
00.15 Plejboj: Grad grijeha,
film
2.00 Osumwi~en, film
7.50 Peregrina, serija
8.35 Top {op
8.55 Vikend vizija
10.10 Siti kids
10.30 Majmunska posla, film
12.17 Mis, film
14.31 Gold mjuzik
15.58 Info top
16.03 Sportisimo
16.06 @enskaro{, film
18.00 Magazin IN
19.29 Nacionalni dnevnik
20.00 Slomqeno srce, serija
21.00 Vajat Erp, film
1.00 Trula ~ula, film
3.15 Siti
3.30 Sukob interesa, film
5.00 Trula ~ula, film
6.00 Vesti
6.05 Jutarwi program
9.00 Vesti
9.05 @ikina {arenica
10.00 Vesti
10.05 @ikina {arenica
11.00 Vesti
11.05 Svet zdravqa
12.00 Dnevnik
12.15 Sport plus
12.25 Vreme, stawe na
putevima, info
12.30 Mali vojnici, ameri~ki
film
14.25 Dosije zatvori, r.
15.00 Vesti
15.10 Zeleno zlato:
Riznica zelenog zlata
16.03 Sasvim prirodno:
Supovi, 1. deo
16.05 Vesti
16.45 Kraqevi i kraqica,
1. deo, francuski film
18.25 Kvadratura kruga, info
19.00 Slagalica, kviz
19.20 Vreme, stawe
na putevima, info
19.30 Dnevnik
20.00 Prevaranti,
engleska serija
21.05 Antoni Zimer,
francuski film
22.45 Uskrsnu}e tu|ina,
ameri~ki film
0.40 Vesti
0.45 Kraqevi i kraqica,
1. deo, francuski
film, r.
2.00 Vesti
2.03 Prevaranti, engleska
serija, r.
3.03 Zeleno zlato: Riznica
zelenog zlata, r.
4.03 Sasvim prirodno:
Supovi, 1. deo, r.
4.30 Moj qubimac, r.
5.03 Dosije zatvori, r.
5.30 Slagalica, kviz, r.
5.50 Verski kalendar
6.00 Ju-Gi-Oh, animirana
serija
7.55 Zozonci, animirana
serija, r.
8.25 Verski kalendar
8.35 Patagonija: @ivot
u pustiwi, strana
obrazovna serija, r.
9.00 Klinika Vet, {kolski
program
9.30 Moj qubimac, zabavni
program
10.00 Kviz - Zdravo Evropo,
2., r.
11.00 Beskrajna pri~a, serija
za decu
12.30 UNHCR-povratak:
Kosovo, info
13.30 Kwiga utisaka
14.30 TV lica... kao sav
normalan svet. Bogoqub
Miti} \o{a, r.
15.20 Datum, dokumentarni
program
15.30 Biciklizam: Tur d
Frans, pregled, r.
16.00 Biciklizam: Tur d
Frans, prenos
17.45 Vrele gume, reporta`a
18.15 Total tenis,
sportski program
18.30 Reli, sportski program
18.40 Evronet, info, r.
19.05 Srbija navija
19.30 Stereo
19.55 Odbojka: Svetska liga,
SCG - Poqska, prenos
21.30 Verski kalendar
21.40 Horizont: Derek ima
ukus u{ne masti
str. nau~. ser.
22.30 Svet sporta
23.00 Hronika 13. festivala
evropskog filma
"Pali} 06#
23.30 Biciklizam: Tur de
Frans, pregled
0.00 Horizont: Derek ima
ukus u{ne masti, str. na
u~. ser., r.
1.00 Odbojka: Svetska liga,
SCG - Poqska, snimak
2.30 Vrele gume, reporta`a,
r.
3.00 Total tenis, r.
3.15 Reli, sportski program,
r.
3.30 Kwiga utisaka, r.
4.30 TV lica...kao sav
normalan svet, Bogoqub
Miti} \o{a, r.
5.30 Stereo, r.
8.00 Pokemoni,
crtani film
8.20 Alisa u zemqi ~uda,
crtani film
9.40 Pauer Renxeri,
crtani film
10.30 Ju-Gi-Oh, crtani film
11.30 Rodni, serija
12.00 Djevojke s Beverli
Hilsa, serija
12.30 ^arobnice, serija
13.20 Smolvil, serija
14.10 Odvjetnica, serija
15.00 Murjak, plavu{a i pas,
serija
16.40 Vijesti
16.45 Automotiv
17.15 Navigator, nauti~ki
magazin
17.45 Novac, magazin
18.15 Otima~i tijela
19.15 Dnevnik
20.00 Izbrisana sje}awa,
film
21.45 Krvava romansa, film
23.20 Vip DJ
23.50 Posqedwi dah, film
1.25 No}na smjena, serija
2.15 Dnevnik
7.35 Vijesti
7.45 Slavni parovi
8.10 Kazablanka, film
10.00 Vijesti
10.10 Inspektor Reks, serija
10.55 ^udesna svjetlost
12.00 Dnevnik
12.30 Protiv vjetra i oluje,
serija
13.15 Prizma
14.00 Vijesti
14.15 Obrazovni program
14.50 Poqubac smrti, film
16.35 Vijesti
16.50 Hitna slu`ba, serija
17.40 Prirodni svijet
18.30 TV bingo {ou
19.15 Loto
19.30 Dnevnik
20.10 Nikad se nisam
poqubila, film
22.00 Vijesti
22.25 Festival klapa
03.55 @ivi zakopani, film
1.40 Ne~astivi, film
3.20 Zlatna vremena, film
5.25 Simpsonovi, serija
5.50 Hitna slu`ba, serija
6.35 Protiv vjetra i oluje,
serija
8.20 @utokqunac
9.20 Parlaonica
10.15 Sportske igra mladih
10.30 @ivot pred nama,
serija
11.20 Ku}ni qubimci
11.50 Duhovni izazovi
12.05 Ubistvo kao na filmu,
film
13.15 Na rubu nauke
14.15 Automagazin
15.00 Gilmorice, serija
15.50 Serija
16.30 Ko je ubio Ivana
Groznog
17.30 Dream a Little Dream,
film
19.30 Nevjerovatne pri~e,
serija
20.05 Ve~erwa {kola
20.35 Simpsonovi, serija
21.00 Smotra folklora
22.35 Crna Guja, serija
23.10 Ruske lutkice, serija
00.00 Hronika pulskog
festivala
00.15 24, serija
1.00 To je kao ono, serija
1.25 Oz, serija
7.10 Top {op
7.30 Buntovnici, serija
8.15 Buntovnici, serija
9.00 Buntovnici, serija
9.45 Buntovnici, serija
10.30 Buntovnici, serija
11.15 Muzi~ki talenti
13.30 Izgubqeni svijet,
serija
15.00 Ku}e slavnih, serija
15.40 Bojno poqe, serija
16.10 Svijet brzine auto
magazin
16.40 Sakupqa~, serija
17.30 Princ iz Bel Era,
serija
18.00 Mjewa~nica
18.55 TV info
19.05 Adio pameti
20.00 San za `ivotom @. M.
Barijea, film
22.00 Volim, ne volim, film
23.45 TV info
0.00 ^uveni zamkovi Evrope
dok. prog.
0.30 Raj je tamo gdje si ti,
film
8.30 YOZ Xtreme magazin, 9.00 Fudbal: U 19 EP: Poqska - Belgija, 10.45
Odbojka na pijesku: St. Petersburg: Drugo polufinale (@), 12.45 Bi-
ciklizam: Tur d Frans, 14.00 Biciklizam: Tur d Frans, 18.00 Hokej na
travi (M): [panija - Wema~ka, 19.30 Fudbal: U 19 EP (@) - finale,
21.30 Boks: Bernard Ajnom - Darli Gonkalves Pires, 22.00 Bicikli-
zam: Tur d Frans, 23.00 Motociklizam: Velika nagrada SAD, 0.15 YOZ
magazin, 0.45 Borila~ki sportovi
6.00 Poker, 6.45 Reklamni spotovi, 8.45 Bajker Lajfstajl TV, 9.15 Mo-
tobajk, 9.45 Motorvi`n, 11.45 Normal magazin, 12.15 DSF reporta`a,
13.00 Tenis: ATP turnir u [tutgartu - polufinale, 17.00 Fudbal: VfB
[tutgart - Be{ikta{ Instanbul, 19.15 Motosport, 20.15 Poker eks-
kluziv: Las Vegas 2003., 22.15 DSF sportski kviz, 0.00 Sportski kli-
povi
8.00 Ameri~ki ~oper: Policijski motor, 9.00 Starinske predaje Reja
Mijersa: Put u xungli, 10.00 Kako je napravqeno, 10.30 Kako je napra-
vqeno, 11.00 Razara~i mitova, 14.00 Ameri~ki ~oper, 15.00 Vo`we: ZZ
^oper, 16.00 Pametwakovi}, 17.00 Testirawe: Voda, 17.30 Testirawe:
Oru`je, 18.00 Najbogatiji qudi Evrope: Dopustite da vas zabavim, 19.00
Kraqica Meri 2, 20.00 Va{ izbor, 21.00 Va{ izbor, 22.00 Va{ izbor,
23.00 Govor tijela: Sve je u porodici, 1.00 Nepotpune trke, 2.00 Nad-
metawe na smetqi{tu: Amfibijski motori, 3.00 Ribarske pri~e Rek-
sa Hanta, 3.30 Ribarske pri~e Reksa Hanta, 4.00 Kako je napravqeno,
4.30 Kako je napravqeno, 5.00 Razara~i mitova: Razbijawe stakla
6.00 Moje nebo nad Lujzijanom, 7.45 Znak ~etvorice, 9.30 Nemirni du-
hovi, 11.15 Supernova, 13.00 Mekleodove k}eri, 14.00 Divqi u srcu, 15.15
Ubistva u Midsomeru, 17.15 Ubistva u Midsomeru, 19.15 Mekleodove
k}eri, 20.15 Drvo `eqa, 22.00 Doktor Martin, 23.00 Proqe}e u Rimu
gospo|e Stoun, 1.00 Ubistva u Midsomeru, 2.45 Ubistva u Midsomeru,
4.30 Znak ~etvorice
6.00 Ed, Edd 'n' Eddy, 6.25 Codename: Kids Next Door, 6.50 The Power-
puff Girls, 7.15 Dexter's Laboratory, 7.40 Cramp Twins, 8.00 Johnny Bravo,
8.30 The Grim Adventures of Billy & Mandy, 9.00 Courage The Cowardly
Dog, 9.30 Ed, Edd 'n' Eddy, 9.45 Spaced Out, 10.10 Dexter's Laboratory,
10.35 Johnny Bravo, 11.00 Cramp Twins, 11.25 Cow & Chicken, 11.50 I Am
Weasel, 12.15 Time Squad, 12.40 Codename: Kids Next Door, 13.05 John-
ny Bravo, 13.30 Dexter's Laboratory, 13.55 King Arthur's Disasters, 14.20
Codename: Kids Next Door, 14.45 Foster's Home For Imaginary Friends,
15.10 Ed, Edd 'n' Eddy, 15.35 The Life & Times of Juniper Lee, 16.00 Hi Hi
Puffy Ami Yumi, 16.25 Cramp Twins, 16.50 The Powerpuff Girls, 17.15 The
Grim Adventures of Billy & Mandy, 17.40 Megas XLR 18.05 Samurai Jack,
18.30 Foster's Home For Imaginary Friends, 18.50 Dexter's Laboratory, 19.05
Johnny Bravo, 19.20 Ed, Edd 'n' Eddy, 19.45 Codename: Kids Next Door,
20.10 The Powerpuff Girls, 20.35 Dexter's Laboratory
6.00 Kickstart, 6.50 Pure Adria, 7.00 Music Non Stop, 8.00 Music Non Stop,
9.00 Music Non Stop, 9.30 Goal, 10.00 Pure Adria, 10.05 Top 10 - 10, 11.00
Music Non Stop, 12.00 Music Non Stop, 13.00 Pure Adria, 13.10 Music Non
Stop, 14.00 Footballers Cribs, 15.00 2006 MTV Movie Awards, 15.30 MTV
Movie Awards Main Show, 17.30 Making the Movie: Winners from 2006
MTV Movie Awards, 18.30 Adria top 20, 19.30 Themed Music from Awards
Winner, 20.00 Pure Adria, 20.05 Doza, 20.30 Goal, 21.00 Festival Report,
21.30 Making the Video: Nelly Furtado, 22.00 MTV Live: NME Awards To-
ur, 23.00 So 90's, 0.00. VJ Afterhours
6.20 Tajna mumije, serija, 6.45 Teletrgovina, 6.50 Turisti~ki vodi~, 7.20
Kupovina u`ivo, 8.15 Teletrgovina, 8.20 Dobra vremena, lo{a vreme-
na, serija, 11.00 Kazneni sud, 12.00 Porodi~ni sud, 13.00 Sud za malo-
qetnike, 14.00 Susjedi iz pakla, serija, 14.45 5 protiv 100, 15.45 Naj-
smje{nije svjetske zbrke, 16.15 [naucer na slobodi, 16.50 Smalvil, se-
rija, 17.45 Karaoke obra~un, 18.45 Aktuelno vikend, 19.05 Eksploziv
vikend, 20.15 Ko `eli biti milioner?, 20.15 Tipi~na `ena - tipi~ni
mu{karac, 20.15 Dawe svjetlo, 22.30 Jaha~i, film, 0.00 Najsmje{nije
svjetske zbrke, 0.30 Na zadatku, 1.25 Med TV, serija, 2.15 [nauce na slo-
bodi, 2.45 Saut Park, serija, 3.10 Smolvil, serija, 3.55 Na zadatku, 4.40
Susjedi iz pakla, serija, 5.15 Mo}ni renxeri, serija
6.00 La Mujer De Lorenzo, 6.55 La Mujer De Lorenzo, 7.50 La Mujer De
Lorenzo, 8.45 La Mujer De Lorenzo, 9.40 La Mujer De Lorenzo, 10.40 Mu-
neca De Trapo, 11.40 Secret life of us, 12.40 El amor las vuelve locas, 13.30
El amor las vuelve locas, 14.20 El amor las vuelve locas, 15.10 El amor las
vuelve locas, 16.00 El amor las vuelve locas, 16.55 Vivir Asi, 17.40 Vivir Asi,
18.40 Girls Behaving Badly, 19.05 Girls Behaving Badly, 19.35 Vivir Asi,
20.30 Secret life of us, 21.20 Muneca De Trapo, 22.15 Girls Behaving Bad-
ly, 22.40 Girls Behaving Badly, 23.05 Vivir Asi, 23.50 Vivir Asi, 1.10 Maria
Rosa Buscame Una Esposa, 2.10 Maria Rosa Buscame Una Esposa, 3.05
Maria Rosa Buscame Una Esposa, 4.05 Maria Rosa Buscame Una Esposa,
5.00 Maria Rosa Buscame Una Esposa
21.00 Kelly's Heroes (1970), 23.20 Westworld (1973), 0.50 Across the Wide
Missouri (1951), 2.10 Uncertain Glory (1944), 3.55 The Green Years (1946)
6.00 Nemilosrdni neprijateqi, 8.00 Kalahari: Poplavqena pustiwa,
9.00 Majmunska posla, 9.30 Majmunska posla, 10.00 Stvoreni za ubijawe:
Ptice grabe`qivice, 11.00 Pse}i svijet: Pametni psi - Heroji s ~eti-
ri {ape, 12.00 Megastrukture: Erbas A380, 13.00 Megastrukture: Najve-
}i kazino u Las Vegasu, 14.00 Megastrukture: Brana Huver, 15.00 Sekun-
da do katastrofe: Vatra na Staru, 16.00 Istrage avionskih nesre}a: Za-
buna identiteta, 17.00 Opasni susreti: Brlog opasnosti, 18.00 Bez gra-
nica: @ivot u savr{enom svijetu, 19.30 Sekunda do smrti: Tragedija u
Bopalu, 20.00 Sekunda do katastrofe: Cestovna avionska nesre}a, 21.00
Istra`ivawe Zemqe: Kontakt s vanzemaqcima, 22.00 Istra`ivawe Ze-
mqe: Telepatija, 23.00 Istrage avionskih nesre}a: Samoubila~ki napad,
0.00 Tajne Biblije: Apokalipsa, 1.00 Je li to istina?: Duhovi, 2.00 Bez
granica: @ivot u savr{enom svijetu, 3.30 Sekunda do smrti: Tragedija
u Bopalu, 4.00 Istrage avionskih nesre}a: Samoubila~ki napad, 5.00 Is-
tra`ivawe Zemqe: Kontakt s vanzemaqcima
6.00 Jutarwi program
10.00 Vijesti
10.05 Riznica znawa
11.00 Vijesti
11.05 Zvjezdano nebo
djetiwstva
12.00 Podnevne vijesti
12.10 Muzi~ki program
13.00 Vijesti
13.05 Zvrk
14.00 Vijesti
14.05 Sportsko zabavno
popodne
18.00 Vijesti
19.00 Ve~erwe novosti
19.15 Emisija narodne
muzike
20.05 Evergrin klub
21.00 Poetski nokturno i
melodije zvu~nih boja
22.00 Hronika dana
22.15 Muzika naroda
23.00 Muzika za laku no}
23.05 Poetski nokturno
00.00 Pono}ne vijesti
00.05 Rada guka (r)
2.00 Muzi~ki program
5.00 Emisija narodne
muzike
Frekvencije: Bawa Luka - 90,9;
Bawa Luka, Prijedor Gradi-
{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petro-
vo - 93,5; Bijeqina - 89,9; S.
Sarajevo - 88,7; Trebiwe - 92,8;
Han Pijesak - 90,3; Srbiwe -
87,3.
KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A
22. i 23. jul 2006. PROGRAM - SUBOTA
29
PROGRAM RADIJA
REPUBLIKE SRPSKE
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
7.05 Film
9.55 Vijesti
10.00 ATV klinci
11.55 Vijesti
12.00 Posejdonova avantura,
serija
13.00 Top 12
14.00 102 dalmatinca, film
16.00 ATV taksi
18.35 Sta`isti, serija
19.00 Nedjeqne vijesti sa
Draganom Stegi}em
20.00 Qetni talas, zabavna
emisija
20.55 Vijesti
21.05 Sport centar
21.10 Kviz, film
23.00 Sport centar
23.05 Operacija Dambo,
film
1.45 Sport centar
1.50 Horoskop
2.05 Metro, film
- ATV taksi
7.00 Svijet Renomea
8.30 Film
9.15 Pri~e zavi~ajne
9.50 Vremenko
10.00 Selo
10.30 JV komerc
12.00 Kleopatra
12.30 VIP stars
14.00 Star
14.30 Specijaliti~ka
bolnica
za rehabilitaciju
Bawa Koviqa~a
15.15 Nedeqno popodne
19.20 Marketing
19.30 Monitor
20.00 Marketing
20.05 Vitafon
20.45 Film
22.40 Utisak nedeqe
0.40 Slu~ajni partneri
2.00 Satelitski program
6.20 Siti
6.30 Sarajevo na liniji
6.35 Mejd in Bawa Luka
6.40 Sportisimo
7.00 Las Vegas, serija
8.00 Umsomania
8.15 Jedna bajka
8.25 Siti kids
8.35 Vrijeme
8.40 Da se naje`i{
8.55 Skrivena kamera
9.00 Balkan net
10.50 Vrijeme
10.55 Skrivena kamera
11.00 Info top
11.10 Gold mjuzik
12.30 Sutra za
13.00 Smolvil, serija
13.45 Siti kids
14.00 Magazin in
15.00 Info top
15.10 Sutra za
15.30 Sve za qubav, serija
17.10 Las Vegas, serija
18.00 Info top
18.15 Vrijeme
18.20 Automobil
18.55 Skrivena kamera
19.20 Retro
20.00 Crna ma~ka beli
ma~or, film
21.45 Ti{ina mora, film
23.30 Plo~nik, film
1.30 Sarajevo na liniji
1.35 Mejd in Bawa Luka
1.45 Siti
2.00 Las Vegas, serija
3.00 Magazin in
4.00 Retro
4.30 Grand parada
6.00 Pret a porte
7.00 Jutarwi program
9.00 Sportska subota
9.30 Takt
10.00 Vijesti
10.10 Program za djecu
11.00 Sat spot
11.20 Ekologija
12.00 Vijesti
12.10 Koncert
13.00 Dokument
14.00 Vijesti
14.05 Agrosaznawe
15.00 Narodna muzika
15.25 Berza
15.30 Vijesti
15.35 Galerija
16.30 Dokument
17.15 Mali koncert
17.30 Tri pri~e
18.00 Vijesti
18.05 Pokreni se
18.50 Pjevaj moja mila Crna
Goro
19.25 Kalendar
19.30 Dnevnik 2
20.00 Globus
20.30 Zapis
21.00 Vijesti
21.05 Top Volley
22.05 Sat spot
22.15 Art magazin
22.40 Berza
22.45 Dnevnik 3
23.05 Fan
23.30 Live baby live
0.10 Pono}ni koncert
1.30 TV Montenegro
by satellite
10.03 Horoskop
10.15 22 ~asa
10.45 Svijet prirode
- ribolov
11.50 Svijet prirode -
vrhovi [kotske
12.45 Pravoslavqe
13.50 Farma, emisija
o poqoprivredi
14.50 Tragom pqa~ka{a
filipinskih pe}ina
15.55 Telefakt
16.30 Vrele gume
17.00 Multimedija look
17.45 Vremenko
18.00 BEL dan
18.45 [areni kuvar
18.55 Crtani film
20.10 Potreba za brzinom,
dok. program
21.05 Stil
22.00 22 ~asa
22.40 Pozori{te u ku}i,
serija
23.40 Glas Amerike
00.00 Film
- Balkanmedija TV
9.10 Izvorwaci
10.00 Zemqa, izvor `ivota,
emisija
o poqoprivredi
10.45 Narodna kuhiwa
11.05 Multimedia look
12.00 Mjesta, krajevi,
zanimqivosti
13.00 Panorama regije
14.00 Muzi~ka kutija
15.00 Film
16.45 Folk {ou
19.30 Dnevnik RTS
20.00 Kamionxije, serija
21.00 Narodna radinost -
Jawe
21.35 Dobro ti ve~e Srbijo
22.40 Muzika
23.10 Film
6.00 Koncert
7.00 Top Spid
7.30 Kowi ponovo jure
8.00 Vreme je za decu
8.30 Sa{ine avanture
9.00 Vaskr{wa liturtgija
11.00 Klopka
11.55 Naslovi
13.00 Od bisera grana
15.00 Nije srpski }utati
15.55 Telefakt
16.15 Tabloid
17.30 Sa{ine avanture
18.00 Odbrojavawe
18.55 Telefakt
19.30 Famili razglednica
20.00 Ipak se okre}e
21.00 Upakovana nostalgija
22.00 Nije srpski }utati
23.00 Biseri
23.55 Telefakt
0.20 Lopta
0.30 Ipak se okre}e
1.30 Kowi ponovo jure
2.00 Tabloid
3.30 Biseri
4.30 Upakovana nostalgija
5.55 Budilnik
6.00 Plavi mesec, film
7.45 Top{op
8.00 Vremenska prognoza
8.05 Regretsi
8.30 Vodi~ za roditeqe
9.00 Znawe na poklon
10.30 Fazoni i fore za decu
sa oste}enim sluhom
11.00 Bitange i princeze,
serija
12.00 Vesti B92
12.25 Montana, film
14.00 Vesti B92
14.03 Senke jaha~a
16.00 Vesti B92
16.03 Marfijev zakon, serija
17.00 Glamurama
18.00 Yellow cab
18.30 Vesti B92
19.00 Sve o `ivotiwama
19.30 Fazoni i fore, serija
20.00 Gusari sa Kariba,
serija
22.00 Utisak nedeqe
0.05 Marfijev zakon,
serija
0.55 Loud & clear, best of
1.05 Sve o `ivotiwama,
serija
1.30 Loud & Clear, best of
1.40 Glamurama
2.30 Loud & Clear, best of
2.40 MTV Adrija
5.55 Loud & clear, best of
8.00 Salon qepote, serija
9.30 Povratak Arsena
Lupena, serija
10.15 Liberti TV
10.45 Program za djecu
10.50 Nesta{ni dje~ak 2,
film
12.15 Muzi~ki program
12.30 Slatki{i iz Kjota,
dok. program
13.00 BHT vijesti
13.05 Senzitivni samuraj,
serija
13.55 [ume, dok. program
15.00 Br~ko distrikt
15.25 Egejska Makedonija
izme|u antike
i moderne,
dok. program
15.40 Meteori, dok. program
16.40 Crni Orfej, film
18.25 Poslovica, crtani
film
18.50 Program za djecu
19.00 BHT vijesti
19.30 Neprolazna pjesma
20.20 Vitezovi Arijadnine
niti, dok. program
21.00 Koncert: Mostar
Sevdah Reunion
22.00 BHT vijesti
22.15 @ene u tranziciji,
dok. program
23.05 EP u stonom tenisu za
mlade
23.20 BHT sport
23.35 Boka~o '70, film
2.00 Neprolazna pjesma
2.45 Vitezovi Arijadnine
niti, dok. program
3.25 Koncert: Mostar
Sevdah Reunion
7.05 Lud za tobom, serija
8.05 Ed, Edd i Edi, crtani
film
8.25 Krava i pili}, crtani
film
8.50 B-Daman, crtani film
9.10 Jagodica bobica,
crtani film
9.30 Posrnuli an|eo, film
11.15 Nikola, serija
12.10 Cijena savjesti, serija
8.00 Vijesti
8.15 Kulinarski duel
8.40 Likovna kolonija
"Zavi~aj#,
reporta`a
9.00 Fantomacan, crtani
film
9.25 Super Bili, crtani
film
9.30 Avanture iz kwige
~arolija crtani
film
9.55 @ivotiwsko carstvo
10.20 Sankt Petersburg,
putopis
10.45 Zvrka
11.15 Pri~e iz Br~kog
11.30 Lov i ribolov
12.00 Vijesti
12.20 Dejvis kup
16.20 Pri~a o...
17.00 Vijesti
17.05 Put u svetu zemqu
17.30 Neki drugi Holivud
18.25 Godine prolaze,
serija
19.00 Nodi, crtani film
19.30 Dnevnik
20.05 Ah, ta planeta
20.25 Otvorena vrata,
serija
21.00 Egzit 2006. (drugi
dan)
21.25 Ima veze
21.40 Sje}awa po Luki,
reporta`a
22.05 Sportski pregled
22.30 Vijesti
22.35 Qubavi jedne
plavu{e, film
- Dejvis kup, hronika
- Muzika
Ovo je plovidba kroz strahotu... masovni
ubica kidnapuje i siluje mladu `enu
po{to ostavqa wenog mu`a da umire na
brodu ~iju je posadu upravo poklao....
fenomenalan triler. Ovaj film ima pet
zna~ajnih filmskih nagrada i pet nomi-
nacija za vrhunske nagrade.
Uloge: Nikol Kidman, Bili Zejn, Sem
Nil ¥
Semjuel je traga~ na Aqasci. Kad wegovu ses-
tru ubija grizli on kre}e u potragu za tom
zvijeri. Kad se dogodi jo{ sli~nih ubistava,
policijski istra`ilac udru`uje se s wim.
Uloge: Robert Patrik, Loren Holi, Kris Hof-
man ¥
Ovaj film je topla i zabavna pri~a o
qubavi i dobru koje uvijek pobje|uje. Zla
i beskrupulozna obo`avateqka krzna Kru-
ela de Vil izlazi iz zatvora i opet se da-
je u potragu za dra`esnim psi}ima. No, ta
zlica ni ne sawa na kakve }e prepreke
nai}i.
Uloge: Glen Klouz, @erar Depardje ¥
Idealisti~ki nastrojen mladi advokat
Dik Godvin koji radi za podkomitet
ameri~kog Kongresa otkriva da se tele-
vizijski kvizovi namje{taju. Wegova
istraga fokusira se na dva takmi~ara
{oua nazvanog "«21#: vrijednog Jevre-
jina iz Kvinsa Herberta Stempela i
potomka jedne od najuglednijih
ameri~kih intelektualnih porodica
^arlsa Van Derena.
Uloge: Ralf Fines, Xon Torturo
Re`ija: Robert Redford ¥
U ovoj romanti~noj avanturi ^arlsa
Martina Smita, pilot ^arli Halidej
koji donosi zalihe udaqenim plemeni-
ma, pristaje da prebaci do bolnice
bolesnu Indijanku, mladu Kanalaku.
Ali, avion se ru{i, a spasioci ne mogu
da ih prona|u - prinu|eni su da se sna|u
u divqini da bi pre`iveli. Borba da
pre`ive ih zbli`ava; wih dvoje ost-
varuju vezu zasnovanu na prijateqstvu i
po{tovawu. ¥
Novinarka Xenifer Kingsli is-
tra`uje pri~u i uplete se u spasavawe
osumwi~enog za ubistvo. Ona vjeruje
da je umjetnik Rejmond Kraford nevin
i da je bez opravdanog razloga zatvoren
zbog ubistva modela. Ona `ivi u tom
uvjerewu i nagovara svog de~ka Hen-
rija Dekstera koji je policijski de-
tektiv da joj pomogne da doka`e we-
govu nevinost. Henri ipak sumwa da je
Rejmond nedu`an pa Xenifer sama nas-
tavqa istragu. Ubrzo izlazi niz novin-
skih ~lanaka o tom slu~aju, pa on ubr-
zo biva oslobo|en. Ali, ubrzo nakon
wegovog pu{tawa ubistva se nastavqaju
i Xenifer se po~iwe pitati da li je
oslobodila ubicu i da li je mo`da postala wegova sqede}a meta.
Uloge: Piter Kojot, Alberta Votson, Xo Lando ¥
Finansijski "Go-
spodar svemira#
[erman Mekoj
gleda kako mu se
wegov ure|en i is-
planiran `ivot
po~iwe ru{iti
pred o~ima kada
wegova qubavnica
Marija Raskin
udari crnog tine-
jxera voze}i se wegovim automobilom te pobjegne s mjesta nesre}e
ostavqaju}i ga da umre. Novinar `ute {tampe Piter Folou u
javnosti stvara atmosferu lin~a serijom napada~kih tekstova u
kojima se ne ustru~ava da iskrivi i prikrije ~iwenice, a cijelu
igru prihvataju i oportunisti, kao {to su sve{tenik Bejkon i
kandidat za gradona~elnika Ejb Vajs.
Uloge: Tom Henks, Melani Grifit, Brus Vilis ¥
102 dalmatinca14.00ATV
Ti{ina mora21.45PINK BH
Plo~nik 23.30PINK BH
Vatromet ta{tine21.00RTL
Kviz21.10ATV
Hoda~ po snijegu21.25RTS 1
F I L M S K I P R O G R A M
PREPORU^UJEMO
22. i 23. jul 2006.PROGRAM - NEDJEQA
30
Sjene sumwe22.50NOVA TV
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
13.00 [kolske tajne, serija
13.50 Pono} u vrtu dobra
i zla, film
16.30 Auto-moto TV
17.00 Salto
18.00 Ekskluziv
18.45 Vijesti
19.10 Neobi~ni qudi
20.05 Mjewa~nica
21.00 Vatromet ta{tine,
film
23.05 FBI: Istraga, serija
00.00 Novi forenzi~ari,
serija
00.50 Autopsija, serija
1.25 Plejboj: Grad grijeha,
film
8.34 Top {op
8.49 Vikend Vizija
10.35 Prijateqi, serija
12.27 Info top
12.32 Sportisimo
12.35 Grand hitovi
13.27 Qubav i moda,
film
15.05 Mje{oviti brak,
serija
15.47 Volim te,
ali me ne dodiruj, film
17.37 Marsi Iks, film
19.14 Da se naje`i{
19.29 Nacionalni dnevnik
20.00 Slomqeno srce, serija
21.00 Pretpremijera serijala
"Mewam `enu#
21.45 Okret sudbine, film
0.30 Ameri~ki leta~i,
film
2.50 @enskaro{, film
4.00 Siti
4.15 Odmor u Vegasu, film
4.30 ^uvari doma, serija
6.00 Vesti
6.05 Jutarwi program
9.00 Vesti
9.05 @ikina {arenica
10.00 Vesti
10.05 @ikina {arenica
11.00 Vesti
11.05 Profil i profit
12.00 Dnevnik
12.15 Sport plus
12.30 Leti, leti,
pesmo moja mila
13.15 Agroinfo
13.30 Pre i posle Tesle:
Obrtno magnetno poqe
14.00 Vesti
14.05 Balkanskom ulicom
15.00 Vesti
15.10 Sat
15.55 Vreme, stawe
na putevima, info
16.00 Vesti
16.03 Ekskluzivno
16.45 Kraqevi i kraqica,
2. deo, francuski film
18.35 Avantura, reporta`a
19.00 Slagalica, kviz
19.20 Vreme, stawe
na putevima, info
19.30 Dnevnik
20.00 Sterija na tv:
Simpatija i antipatija
21.25 Hoda~ po snegu,
kanadski film
23.30 Izme|u talasa i zvezda,
reporta`a
0.00 Dnevnik
0.15 Kraqevi i kraqica,
2. deo, francuski
film, r.
1.35 Sterija na TV:
Simpatija
i antipatija, r.
2.00 Vesti
3.03 Leti, leti, pesmo
moja mila, r.
3.40 Slagalica, kviz, r.
4.03 Sat, r.
4.48 Avantura, reporta`a, r.
5.03 Izme|u talasa i zvezda,
reporta`a, r.
5.40 TV prodaja
5.50 Verski kalendar
6.00 Muzika za dobro jutro:
Romska muzika
7.00 Amen a|es
7.35 Verski kalendar
7.45 Agroinfo
8.00 Brazde
9.00 Dozvolite...
10.00 Oliver Tvist, engleski
film za decu, 3. deo
11.35 Klackalica, program za
decu
12.25 PC TV
12.50 UNHCR-vreme odluke:
Bosna i Hrvatska, info
13.15 Sabornik, info Verski
kalendar
13.45 Srbi u svetu
14.15 Pogled s Olimpa,
dokumentarni program
14.45 Fudbal: Koka kola
derbi
15.15 Mi smo ta ekipa,
sportski program, r.
15.35 Politi~ke ideje u Srba
15.50 Datum, dokumentarni
program
16.00 Biciklizam: Tur d
Frans, pregled, r.
16.30 Biciklizam:
Tur d Frans, prenos
18.15 Zlatni melos 2006 -
folk ve~e
19.00 Srbija navija,
beogradski program
19.30 Stereo
20.00 Aleksandar Veliki,
strana dokumentarna
serija
20.28 Staze - Tunis, reporta`a
20.43 Mi smo ta ekipa,
sportski program
21.00 I bog je stvorio fudbal
21.50 Verski kalendar
22.05 Sawa Ili}
i Balkanika, muzi~ki
program
23.05 Univerzijada,
sportski program
23.30 Biciklizam:
Tur d Frans, pregled
0.00 Pogled s Olimpa,
dokumentarni
program, r.
0.30 Aleksandar Veliki,
strana dokumentarna
serija, r.
1.00 Zlatni melos 2006 -
Folk ve~e, r.
1.55 I bog je stvorio
fudbal, r.
2.50 Mi smo ta ekipa,
sportski pr., r.
3.10 Srbija navija,
beogradski program, r.
3.30 Staze - Tunis,
reporta`a, r.
3.45 Srbi u svetu, r.
4.15 Sawa Ili}
i Balkanika, muzi~ki
program, r.
5.05 Univerzijada, sportski
program, r.
5.30 Stereo, r.
7.15 Zenki, crtani film
7.50 Legenda o Titaniku,
crtani film
9.10 Pauer Renxeri, crtani
film
10.00 Ju-Gi-Oh, crtani film
11.00 Nacionalna geografija
11.05 Stari prijateqi nikad
ne umiru, film
12.55 Uko~eni od straha,
film
14.45 Ciklon, film
16.30 Vijesti
16.35 Prsten - drugi dio,
film
18.15 Crveni tepih
19.15 Dnevnik
20.00 Dvostruka slika, film
21.50 Epicentar
22.50 Sjeme sumwe, film
00.25 Crveni tepih
1.15 Vip DJ
1.45 No}na smjena, serija
2.35 Dnevnik
7.40 Vijesti
7.45 Five Children and It,
film
9.15 Aladin, crtani film
9.35 Timon i Pumba, crtani
film
9.55 Vijesti
10.15 Strogo kontrolisani
vozovi, film
12.00 Dnevnik
12.25 Plodovi zemqe
13.20 More
14.00 Nedjeqom u dva
15.05 Vijesti
15.20 Svirci moji
16.00 Kako je umjetnost
stvarala svijet
16.55 O.C., serija
17.45 Lov na zeleni dijamant,
film
19.15 Loto
19.30 Dnevnik
20.10 \uka Begovi}, film
22.00 Vijesti
22.25 Jugozapadno od Sonore,
film
0.05 Serija
1.35 Nedjeqom u dva
2.35 Alijas, serija
3.20 Siska, serija
4.20 Las Vegas, serija
5.05 Simpsonovi, serija
5.25 Plodovi zemqe
6.15 More
9.40 Pjevawe je smisao mog
`ivota
10.50 Biblija
11.00 Misa
12.05 Nacionalna
geografija
13.00 Najboqe s festivala
13.35 Mir i dobro
14.10 Opera
14.45 Gilmorke, serija
15.35 Tri Hil, serija
16.20 ^arls, serija
17.55 Sportsko-zabavni
program
19.30 Nevjerovatne pri~e,
serija
20.05 Alijas, serija
20.55 Simpsonovi, serija
21.25 Ziska. serija
22.30 Las Vegas, serija
23.20 24, serija
00.05 To je kao ono, serija
00.25 Oz, serija
6.50 The best of OBN
7.10 Teletabisi
7.30 Teletabisi
7.50 Teletabisi
8.10 Teletabisi
8.30 Teletabisi
8.55 Pokemoni
9.20 Pokemoni
9.45 Pokemoni
10.10 Pokemoni
10.35 Pokemoni
11.00 Ju-Gi-O
11.25 Ju-Gi-O
11.50 Ju-Gi-O
12.45 Just for Laugh
13.15 Mjesto zlo~ina,
serija
14.05 Pen i Teler, serija
15.00 Ameri~ki najsmje{niji
video
16.00 Nedjeqno popodne
19.05 !Hej Music
20.00 Muzi~ki talenti
21.50 Ozlogla{eni, serija
22.15 Niko kao ja
0.15 Muzi~ki talenti
2.20 Niko kao ja
4.20 Nedjeqno popodne
8.30 Odbojka na pijesku, 10.00 Hokej na travi (M): Holandija - Argentina, 11.00
Biciklizam: Tur de Frans, 11.05 Motociklizam: Velika nagrada SAD - kval-
ifikacije, 12.00 Motociklizam: Brno: SP - Superbajk, 14.00 Biciklizam: Tur
d Frans, 18.00 Fudbal: U 19 EP: Portugalija - [panija, 20.00 Fudbal: U 19
EP: ^e{ka - Poqska, 22.00 Biciklizam: Tur d Frans, 23.00 Motociklizam:
Velika nagrada SAD, 0.00 Motosports vikend, 0.15 Motosport: Chamo Car WorldSeries
6.00 Poker, 6.45 Reklamni spotovi, 8.45 DSF sportski kviz, 11.00 Bundesli-
ga, 13.00 Tenis: ATP turnir u [tutgartu -finale, 15.00 Hamburg: Trka kowa,
17.15 Fudbal: Hamburger SV - Blekbern Rovers, 19.30 Poker ekskluziv, 21.00
Motosport, 22.35 Motosport: Norisring: Formula 3, 23.05 DSF sportski kviz,
0.00 Sportski klipovi
7.00 Nadmetawe na smetqi{tu, 8.00 Ameri~ki ~oper: Policijski motor, 9.00
Ribarske pri~e Reksa Hanta, 9.30 Ribarske pri~e Reksa Hanta, 10.00 Kako je
napravqeno, 10.30 Kako je napravqeno, 11.00 Razara~i mitova: Razbijawe stak-
la, 13.00 Nadmetawe na smetqi{tu, 14.00 Ameri~ki ~oper: Policijski motor,
16.00 Pametwakovi}, 17.00 Testirawe: Sportovi, 17.30 Testirawe: Unutra{wost
auta, 18.00 Najbogatiji qudi Evrope: Graditeqi carstava, 20.00 Venecijansko
izgubqeno brodovqe, 22.00 Vidoviti svjedoci: Nemo}ni, 23.00 Trebao bih biti
mrtav: Lavina na Aqaski, 0.00 Vatrogasna jedinica SAD, 1.00 Nepotpune trke,
3.00 Okrutna priroda: Surova osjetila, 4.00 Natprirodne ma{ine: Najboqe
svemirske ma{ine, 5.00 Ameri~ki ~oper: Motor iz snova
6.00 Prekinuti porodi~ne veze, 7.45 Vrijeme na vrhu, 9.30 Obojena ku}a, 11.15
Odrijina ki{a, 13.00 Mekleodove k}eri, 14.00 Prekinuti porodi~ne veze,
15.45 Vrijeme na vrhu, 17.30 Obojena ku}a, 19.15 Mekleodove k}eri, 20.15 @ene
Kamelota, 22.00 Doktor Martin, 23.00 \avoqa matematika, 0.45 Oslobo|en Ra-
ja, 2.30 @ene Kamelota, 4.15 Odrijina ki{a
6.00 Ed, Edd 'n' Eddy, 6.25 Codename: Kids Next Door, 6.50 The Powerpuff Girls,7.15 Johnny Bravo, 7.40 Cramp Twins, 8.05 The Life & Times of Juniper Lee, 8.30Courage 60, 9.25 Foster's Home For Imaginary Friends, 9.45 Camp Lazlo, 10.10 Dex-ter's Laboratory, 10.35 Cramp Twins, 11.00 Hi Hi Puffy Ami Yumi, 11.25 CourageThe Cowardly Dog, 11.50 Time Squad, 12.15 Sheep In The Big City, 12.40 Evil ConCarne, 13.05 The Grim Adventures of Billy & Mandy, 13.30 Codename: Kids NextDoor, 13.55 Dexter's Laboratory, 14.20 Cramp Twins, 14.45 Johnny Bravo, 15.10Ed, Edd 'n' Eddy, 15.35 The Powerpuff Girls, 16.00 Codename: Kids Next Door,16.25 Dexter's Laboratory, 16.50 Samurai Jack, 17.15 Megas XLR, 17.40 The GrimAdventures of Billy & Mandy, 18.05 Courage The Cowardly Dog, 18.30 Foster'sHome For Imaginary Friends, 18.50 Dexter's Laboratory, 19.05 Johnny Bravo, 19.20Ed, Edd 'n' Eddy, 19.45 Codename: Kids Next Door, 20.10 The Powerpuff Girls,20.35 Dexter's Laboratory
6.00 Music Non Stop, 6.50 Pure Adria, 7.00 Music Non Stop, 8.00 Adria Top 20,9.00 Music Non Stop, 9.30 Barrio 19, 10.00 Pure Adria, 10.05 Top 10 - 10, 11.00 Dfc,12.00 Music Non Stop, 13.00 Pure Adria, 13.10 Music Non Stop, 14.00 TRL, 15.00TRL 2006 Awards, 17.00 Themed Music from TRL Awards Winner, 18.00 Trl, 19.00Making the Video; Nelly Furtado, 19.30 Themed Music from Awards Winner, 20.00Pure Adria, 20.05 Themed Music, 20.30 VMA 2005: Favorite Performances, 21.00Themed Music, 21.30 Best of Pure Adria, 22.00 Themed Music, 22.30 Mono, 23.00Goal, 23.30 Superrock, 0.00 Hbb, 2.00 VJ Afterhours
6.05 Tatabrada, serija, 6.35 Nova porodica Adams, serija, 7.00 Turisti~ki vodi~,7.30 Kupovina u`ivo nedjeqom, 9.05 Me|u nama, serija, 11.35 A - Tim, serija,13.40 Buntovnik, film, 15.40 Upps, 16.45 Moj vrt, 17.45 Ekskluziv vikend, 18.45Aktuelno vikend, 19.05 Poziv u pomo}, 20.15 Govornica, film, 22.00 Ogledalo TVmagazin, 22.55 Velika reporta`a, 23.40 Saut Park, serija, 0.10 Prime time, 0.30Govornica, film, 1.55 Oliver Gajsen {ou, 2.45 Porodi~ni sud, 3.35 Sud za malo-qetnike, 4.30 Velika reporta`a
6.00 Calypso, 6.55 Calypso, 7.50 Vivir Asi, 8.45 Girls Behaving Badly, 9.10 GirlsBehaving Badly, 9.40 Vivir Asi, 10.40 Muneca De Trapo, 11.40 Secret life of us,12.35 Vivir Asi, 13.20 Vivir Asi, 14.25 La Mujer De Lorenzo, 15.15 La Mujer DeLorenzo, 16.05 La Mujer De Lorenzo, 16.55 La Mujer De Lorenzo, 17.45 La Mu-jer De Lorenzo, 18.35 Vivir Asi, 19.20 Vivir Asi, 20.30 Secret life of us, 21.20 MunecaDe Trapo, 22.10 Vivir Asi, 23.05 Vivir Asi, 23.50 Vivir Asi, 0.55 El amor lasvuelve locas, 1.45 El amor las vuelve locas, 2.35 El amor las vuelve locas, 3.25 Elamor las vuelve locas, 4.15 El amor las vuelve locas, 5.10 Vivir Asi
21.00 Wild Rovers (1971), 23.10 Logan's Run (1976), 1.05 The Appointment(1969), 2.55 "G" Men (1935), 4.20 The Secret of My Success
6.00 Istra`ivawe Zemqe: Telepatija, 7.00 Sekunda do katastrofe: Ces-
tovna avionska nesre}a, 8.00 Vanzemaqsko: Plavi mjesec, 9.00 Insekti iz
pakla: Smrt ili lijek, 9.30 Insekti iz pakla: Duboko u Guanu, 10.00 ^udni
dani na planeti Zemqi: Ugro`ene vode, 11.00 Supe-ma~ke pustiwe Kalahari,
12.00 U divqini: Ekspedicija Sivi kengur, 13.00 Napad insekata: Krvopi-
je, 14.00 Evolucija: Izumirawe!, 15.00 Zora civilizacije Maja, 16.00 Opas-
ni susreti: Brlog opasnosti, 17.00 Ulovqeni lovac: Qudo`deri iz {ikare,
18.00 Istrage avionskih nesre}a: Vatra na palubi, 19.00 Istrage avionskih
nesre}a: Napad na Bagdad, 20.00 Vrhunske podmornice, 21.00 Istrage avion-
skih nesre}a: Sudbonosna u{teda, 22.00 Istrage avionskih nesre}a: Zabuna
identiteta, 23.00 ^udesni trenuci: Bliski susreti, 0.00 Istrage avionskih
nesre}a: Oteti, 1.00 Protresena Zemqa: Megapoplava, 2.00 Istrage avion-
skih nesre}a: Zabuna identiteta, 3.00 Istrage avionskih nesre}a: Napad na
Bagdad, 4.00 ^udesni trenuci: Bliski susreti, 5.00 Duhovi Titanika
6.00 Jutarwi program
8.00 Vijesti
8.05 Emisija za selo
9.00 Vijesti
9.30 Bajka
10.00 Vijesti
10.05 @ivotok
11.00 Osje}awa
12.00 Podnevne vijesti
12.10 Iz vjerskih
zajednica
13.00 Vijesti
13.05 Zvrk
14.00 Vijesti
14.05 Pri~aonica,
omladinska emisija
15.00 Nedeqni radio
magazin
18.00 Vijesti
18.05 Medaqoni
u vremenu
19.00 Ve~erwe vijesti
19.15 Emisija narodne
muzike
20.00 Vijesti
20.05 Razgovornik
21.05 Starogradska
sje}awa
22.00 Vijesti
22.15 Top lista doma}e
zabavne muzike
00.00 Pono}ne vijesti
00.05 Kultura u ogledalu
(r)
1.00 Muzi~ki program
2.00 Muzi~ki program
3.00 Melodije zvu~nih
boja (r)
4.00 Muzi~ki program
5.00 Emisija za selo
Frekvencije: Bawa Luka -
90,9; Bawa Luka, Prijedor
Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;
Petrovo - 93,5; Bijeqina -
89,9; I. Sarajevo - 88,7; Tre-
biwe - 92,8; Han Pijesak -
90,3; Fo~a - 87,3.
KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A
22. i 23. jul 2006. PROGRAM - NEDJEQA
31
PROGRAM RADIJA
REPUBLIKE SRPSKE
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske
broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.
Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.
DE@URNA STRANA
Prognoza vremena
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD
Poslije tropske no}i u Hercegovini i sjevernim krajevima,
tokom dana prete`no sun~ano, toplo i sparno vrijeme. Vje-
tar slab, promjewiv. Jutarwa temperatura vazduha od 14 do 25,
a najvi{a dnevna od 29 do 38 stepeni. ¥
RIJE^ dana
- Nama pripada nebesko carstvo.
Zemaqsko smo izgubili
na Kosmetu.
Danilo Karapetrovi}
PILE]I FILE
NA AMERI^KI NA^IN
- 100 g sojinih klica
- 1 glavica crvenog luka
- 40 g kuvanog crvenog graha
- 30 g svje`e crvene paprike
- 30 g svje`e zelene paprike
- malo qutog ~ilija
- 50 g margarina
- 200 g pile}eg bijelog mesa
- 50 g {arene slanine
- so, biber i suvi za~in
Pile}e file isje}i na 3 jednake {nite, a {arenu slaninu is-
je}i na 2 {nite. Sojine klice propr`iti sa crvenim lukom
i paprikama na masno}i. Nakon nekoliko minuta dodati
kuhani grah i za~initi. Na zagrijanom margarinu sa obje strane
ispe}i piletinu i slaninu. Na veliki plitki tawir servi-
rati ve} unaprijed pripremqeno povr}e i dodati piletinu
i slaninicu. Kao dodatak se mo`e koristiti 1 ka{ika xema
od crvenih ribizli na podlogu od zelene salate.
Napomena: Same sojine klice su veoma bogate vitaminima, iako
se u na{oj kuhiwi ne upotrebqavaju onoliko koliko bi tre-
bale da se upotrebqavaju. Jedite klice da vas ne napadnu
svakakve klice i kli~ice.
[VARCVALD TORTA
Umutiti 9 `umawaka i 1 jaje sa 150 g {e}era u prahu i u to
dodati 1 ka{iku kakao likera. Potom dodati qe{wake i
pi{kote i posebno umu}ene bjelawke sa 50 g {e}era. Koru
pe}i na 180 stepeni i kada bude gotova razrezati na 3 di-
jela. Fil skuvati od 300 g vi{awa, 3 {oqe vode, 8 ka{ika
{e}era i 6 ka{ika gustina. Kore zaliti vodom u koju smo do-
dali i malo likera od vi{awa. Sistem redawa se zna:
kora, fil, {lag, kora......
Svaki radni dan na televiziji u 18.42 ~asa
Prijatno!!!
MOZAIK
DOBOJ - Zaposlenima u
Op{toj bolnici "Sveti apos-
tol Luka# u Doboju pove}ane su
plate za 21 odsto.
Ovo je u petak saop{tio
predsjednik Sindikalnog odb-
ora ove zdravstvene ustanove
Milorad Bandi} poslije sas-
tanka sa poslovodstvom.
- Nai{li smo na razumije-
vawe direktora bolnice {to
se primjewuje nova cijena rada
po postoje}im koeficijentima,
pa je plata znatno pove}ana -
istakao je Bandi}.
Direktor dobojske bolnice
Du{ko Vasi} rekao je da su na
sastanku doneseni zakqu~ci ko-
ji su rezultat uva`avawa ~iwe-
nice da je ova ustanova u veoma
te{koj situaciji, da su dugovi
vi{emilionski, da ima neis-
pla}enih plata i da se poku{ava
prona}i na~in da se to sanira.
- S obzirom na to da je u
toku izrada novih granskih i
pojedina~nih kolektivnih ugov-
ora i da moramo po{tovati od-
luku o novoj najni`oj vrijed-
nosti rada, na sastanku smo se
dogovorili da jedino rje{ewe,
zbog toga {to smo imali veo-
ma visoke koeficijente, je to da
primjena nove cijene rada nije
mogu}a - kazao je Vasi}.
Da ne bi pravili nove anal-
ize i koeficijente, rekao je on,
odlu~eno je da se Sindikalnom
odboru ponudi primjena cijene
rada od 95 maraka po starim ko-
eficijentima.
- To zapravo, predstavqa
pove}awe plate od 21 odsto, {to
se nije dogodilo u posqedwih
deset godina. Na taj na~in
obradovali smo 765 zaposlenih
radnika, a zadovoqstvo je tim
ve}e {to su najavqene isplate
zaostalih plata - saop{tio je
Vasi}.
Predsjednik Sindikata zdra-
vstva Republike Srpske Mi-
lenko Granuli} izrazio je
zadovoqstvo {to su sada{wi
menaxment bolnice i direktor
prihvatili Sindikat kao ravno-
pravnog partnera u pregov-
orima, pogotovo {to je uspje{no
dogovoreno pove}awe plata.
- U isto vrijeme, Sindikat
zdravstva ve} dugo razgovara sa
Vladom, nadle`nim mini-
starstvom i Fondom zdra-
vstvenog osigurawa o isplati
zaostalih plata.
Granuli} je napomenuo da
traju pregovori sa Vladom da
se napokon povu~e linija za
povezivawe sta`a radnicima,
jer poznato je da ima nekoliko
ustanova koje godinama nisu up-
la}ivale doprinose.
- Jedna od wih je i bolnica
u Doboju koja je po tom osnovu
du`na vi{e od 4,5 miliona
maraka. Nadamo se da smo pri
kraju rje{ewa i ovog problema
- istakao je Granuli}.
¥ S. PUHALO
DOBOJSKA BOLNICA
"
SVETI APOSTOL LUKA"
POVI[ICA U KOVERTI Primjenom nove cijene rada po postoje}im koeficijentima
plate uve}ane za 21 odsto
\Poslovodstvo i sindikat: Uspje{ni razgovori
ZAHVALNOST
- Sindikat zdravstva zah-
vaquje Vladi Srpske na razu-
mijevawu koje je pokazala i
ovim gestom za isplatu jedne
zaostale plate. Mi smo, do-
du{e tra`ili dvije, ali
nadam se da }e uskoro i to
biti ispuweno. Nadle`ni
ministar je, ipak, krenuo da
rje{ava nagomilane prob-
leme u zdravstvu i nadam se da
}emo samo zajedni~kim snaga-
ma u tome uspjeti - rekao je
Milenko Granuli}.
PRWAVOR - Dugogodi-
{wa kriza poslovawa Lipi-
canerske ergele "Vu~ijak# u
Prwavoru dobija kona~no ras-
plet. Skup{tina akcionara
najstarijeg prwavorskog pre-
duze}a, osnovanog u aprilu
1946. godine, odlu~ila je u
petak da se pokrene ste~ajni
postupak.
Nadle`ni sud }e po prije-
mu zahtjeva, imenovati ste~a-
jnog upravnika, koji }e biti
obavezan da sa~ini ste~ajni
program.
- Upoznati smo sa te{kom
situacijom koja prati ve} go-
dinama poslovawe ove firme.
Ni Vladi Republike Srpske
ni lokalnoj zajednici, koji za-
jedni~ki imaju ve}insko vlas-
ni{tvo nad "Vu~ijakom#, nije
u interesu da ergela bude lik-
vidirana, a postoje}i genets-
ki potencijal uni{ten. Nadam
se da kroz sanaciju sti}i bo-
qi dani za ovaj kolektiv -
rekao je ministar poqopri-
vrede, vodoprivrede i {u-
marstva Republike Srpske
Slaven Peki} koji je pris-
ustvovao sjednici Skup{tine
akcionara.
Peki} je razgovarao i sa
na~elnikom op{tine Prwa-
vor Vladom @ivkovi}em o
na~inima unapre|ewa poqo-
privredne proizvodwe, kao dje-
latnosti na kojoj }e se zasni-
vati strate{ki plan razvoja
ovog podru~ja.
¥ B. R.
PRWAVORSKA ERGELA
"
VU^IJAK"
Ste~aj pred vratima
SARAJEVO - Savjet mini-
stara BiH utvrdio je u petak
Prijedlog zakona o izmjenama
i dopunama Zakona o Savjetu
ministara, kojim se usposta-
vqa Direkcija za ekonomsko
planirawe, dok nije postignu-
ta saglasnost o dva nova mini-
starstva, javila je Srna.
Zamjenik ministra spoq-
nih poslova BiH Anton Ril
izjavio je na konferenciji za
novinare da }e Direkcija bi-
ti nadle`na za koordinisawe
pripreme godi{wih, sredwo-
ro~nih i dugoro~nih makroe-
konomskih projekcija i stra-
tegije razvoja i wihovo pra-
}ewe.
Direkcija bi trebalo da
priprema i polugodi{we i go-
di{we izvje{taje o ekonom-
skim trendovima u BiH, a wom
}e rukovoditi direktor koga
imenuje i razrje{ava Savjet
ministara u skladu sa Zako-
nom o dr`avnoj slu`bi u in-
stitucijama BiH. Kancelari-
ja predsjedavaju}eg Savjeta mi-
nistara trebalo bi da uputi
ovaj prijedlog zakona Parla-
mentarnoj skup{tini BiH na
razmatrawe po skra}enom po-
stupku.
Ril je napomenuo da bi o
Prijedlogu zakona o izmjenama
i dopunama Zakona o Savjetu
ministara BiH trebalo da bu-
de rije~i i u nastavku sjedni-
ce Savjeta u ponedjeqak, 24. ju-
la, do kada bi trebalo da stig-
nu mi{qewa nadle`nih insti-
tucija Srpske i Federacije u
vezi sa uvo|ewem dva nova mi-
nistarstva - poqoprivrede i
ruralnog razvoja, te nauke, teh-
nologije i za{tite okoline.
On je dodao da je na ovoj
sjednici bilo mnogo primjed-
bi, posebno od predstavnika
Republike Srpske u Savjetu mi-
nistara BiH. ¥
SAVJET MINISTARA BiH
Razvoj briga direkcije
GACKO - Vatrogasci iz
Gacka u petak su poslije mno-
go napora uspjeli lokalizo-
vati po`ar u selima Ravni i
Domrke.
Ina~e, po`ar je buknuo i
po~eo da se {iri poslije ne-
smotrenog paqewa trave. Ga-
ta~ki vatrogasci, usqed ne-
pristupa~nog terena, vatru su
gasili oskudnim sredstvima i
uz pomo} naprtwa~a i gvozde-
nih metli.
Tako su sprije~ili wego-
vo {irewe prema {umama iz-
nad sela, pa materijalne {te-
te nije bilo.
¥ J. D.
GACKO
Ukro}ena vatra
BRISEL - Visoki pred-
stavnik Evropske unije za
spoqnu politiku i bezbjed-
nost Havijer Solana o~ekuje
od Vlade Republike Srpske
da ispuni svoje obaveze u ve-
zi sa reformom policije, sa-
op{tila je wegov portparol
Kristina Gaqak.
Ona je u izjavi za medije
istakla stav Brisela o re-
formi policije u BiH i da-
qe nepromijewen, odnosno da
Sporazum iz oktobra 2005. go-
dine mora biti u potpunosti
primijewen, a plan za sprovo-
|ewe reforme policijskih
snaga mora biti usvojen u
skladu sa tri principa Evro-
pske unije.
Prema rije~ima Kristi-
ne Gaqak, pozivawe na ponov-
no otpo~iwawe politi~kih
pregovora i revidirawe poli-
ti~kog dogovora iz oktobra
2005. godine, te ugro`avawe
zakonske odluke o reformi
policije, koju je Savjet mi-
nistara BiH donio u decem-
bru 2005. godine, u suprotno-
sti su sa obavezama preuze-
tim tokom pregovora o re-
formi policije.
- Evropska unija pa`qivo
prati daqi razvoj situacije,
a od Vlade Republike Srpske
o~ekujemo da sprovede svoje
obaveze - naglasila je port-
parol Havijera Solane.
¥ D. Mo.
EVROPSKA UNIJA I REFORMA POLICIJE U BiH
Obaveze treba ispuniti
PALE - Akcionarsko dru-
{tvo "Jahorina osigurawe#
Pale u petak je sve~ano obi-
qe`ilo svoju krsnu slavu -
Svetog velikomu~enika Pro-
kopija.
Obred lomqewa slavskog
kola~a obavio je Wegovo vi-
soko preosve{tenstvo mitro-
polit dabrobosanski Niko-
laj, koji je i ustanovio krsnu
slavu "Jahorina osigurawa#
predlo`iv{i da za{titnik
preduze}a bude upravo sveti
velikomu~enik Prokopije,
svetiteq koji po crkvenom i
narodnom vjerovawu, {titi
od po`ara i eksplozije.
Generalni direktor "Ja-
horina osigurawa# Ranko Re-
novica izrazio je zadovoq-
stvo {to je slavqu prvi put
prisustvovao i zvani~ni pred-
stavnik strate{kog partne-
ra ove osiguravaju}e ku}e iz
"Assecura menagment AG# u
Be~u.
Renovica je podsjetio i da
su pojedini akcionari Dru-
{tva iznijeli ocjenu da je "Ja-
horina osigurawe# na dobrom
putu "da postane najmo}nija
osiguravaju}a ku}a u Republi-
ci Srpskoj#.
¥ S. [.
SVE^ANOST U
"
JAHORINA OSIGURAWU"
Proslavili krsnu slavu
[email protected] ℡ 051/223-211
RUKOMETNI reprezentati-
vac Srbije, igra~ francuskog
{ampiona Mopneqea, Mladen Bo-
jinovi} posmatrao je Dejvis kup
susret izme|u reprezentacija
BiH i Turske, odnosno duel Do-
diga i Zorlua.
- Iskoristio sam dane odmo-
ra da u parku "Mladen Stojano-
vi}# pru`im podr{ku Bojanu Vu-
ji}u, Ivanu Dodigu, Aleksandru
Mari}u i Sini{i Markovi}u -
istakao je Mladen Bojinovi}.
Rukometni as je po zavr{et-
ku iscrpquju}eg me~a centralni
teren Teniskog kluba Mladost
napustio vidno zadovoqan.
- Susret koji je igrao Ivan
Dodig bio je uzbudqiv, intere-
santan, te`ak i drago mi je da je
na kraju slavio igra~ iz BiH.
Moram ovom prilikom da odam
veliko priznawe qudima u i oko
Teniskog kluba Mladost koji su
ovu smotru organizovali na naj-
boqi mogu}i na~in. Vidi se da su
mnogo ulo`ili kako bi ova ma-
nifestacija protekla u najbo-
qem redu - naglasio je Mladen
Bojinovi}. ¥\Mladen Bojinovi}: Pru`io podr{ku Dodigu
MNOGO POZNATIH LICA ME\U GLEDAOCIMA
Bojinovi} uz tenisere
BAWA LUKA - Reprezen-
tacija BiH bori}e se za opsta-
nak u tre}oj grupi Evroafri~-
ke zone. Naime, ona je u tre}em,
odlu~uju}em, kolu pora`ena od
selekcije Turske sa 1:2 i time
izgubila sve {anse za ulazak u
polufinale.
Prvi me~ izme|u BiH i
Turske odigrali su Aleksan-
dar Mari} i Haluk Akojin. Po-
slije velike borbe Mari} je,
ipak, morao da polo`i oru`je
pred rivalom koji je slavio sa
6:4, 6:4.
Poslije wih na teren su is-
tr~ali Ivan Dodig i Ergun
Zorlu. Prvi set Dodig je lako
rije{io u svoju korist - 6:2, da
bi mu u narednom Zorlu vratio
istom mjerom - 2:6.
Tre}i set bio je najuzbudqi-
viji. Igralo se poen za poen sve
do 3:3, kada je reprezentativac
Turske napravio brejk na ser-
vis Ivana Dodiga, iako je ovaj
imao prednost od 40:15. Posli-
je 5:4 za Zorlua, Dodig je slavio
u naredna tri gema i tako tri-
jumfovao sa 7:5. Posqedwi na
servisu bio je predstavnik Tur-
ske koji u tom odlu~uju}em peri-
odu igre nije osvojio nijedan po-
en. Igra~ BiH ~esto je izlazio
na mre`u, a za wegove skra}ene
lopte Zorlu nije imao rje{ewa.
- Pred kraj me~a moj rival je
posustao {to sam znao da isko-
ristim i u posqedwa tri gema
zagospodarim terenom. Bilo je
milina igrati pred velikim
brojem navija~a koji su me mak-
simalno podr`avali. Zbog wih
mi je drago {to sam slavio u
ovom dugom i iscrpquju}em me-
~u - rekao je Ivan Dodig posli-
je duela sa Zorluom.
Susret dublova ove dvije se-
lekcije odlu~ivao je o putniku u
daqe takmi~ewe. Vi{e od tri ~a-
sa na centralnom terenu Mlado-
sti trajala je velika borba za sva-
ki poen, jer je ulog bio veliki -
polufinale. Igra~i obje selekci-
je pru`ili su maksimum, ali su u
samom fini{u vi{e koncentra-
cije, ali i sre}e imali teniseri
iz Turske. Oni su u tre}em setu is-
koristili prvu me~ loptu za pla-
sman me|u ~etiri najboqe ekipe
- 6:7, 7:6, 6:4.
- Fini{ je pripao iskusni-
jim igra~ima. Dobro smo se
dr`ali ve}i dio susreta, ali smo
Vuji} i ja poklekli u zavr{nici
me~a. @ao mi je {to ovoj divnoj
publici nismo omogu}ili da se
na kraju dana svi zajedno radu-
jemo - naglasio je Ivan Dodig.
Rezultati: tre}i dan: BiH -
Turska 1:2 (Mari} - Akojin 4:6, 4:6,
Dodig - Zorlu 6:2, 2:6, 7:5, Vuji}, Do-
dig - Akojin, Zorlu 7:6, 6:7, 4:6),
Monako - Moldavija 2:1 (Dru - ]u-
mak 6:7, 2:6, Baler - Borvanov 6:4,
6:3, Hesner,, Koqar - Borvanov,
]iumak 6:3, 6:4), Estonija - Ando-
ra 3:0 (Irdoja - Hormigo 6:3, 6:1,
Zop - Gerbaud 6:3, 6:3, Irdoja, Pold-
ma - Poa, Rabanal 6:1, 6:4), Litva-
nija - Jermenija 2:1 (Lencina Ri-
bes - Sofian 6:2, 6:2, Sabekis -
Sargsjan 7:6, 5:7, 6:3, Keledinas,
Riabuhin - Avetisjan, Zorawan
7:6, 0:6, 2:6).
¥ T. PAPI]-XAKULA
DEJVIS KUP TRE]E GRUPE EVROAFRI^KE ZONE ULAZI U SAMU ZAVR[NICU
\Ni visoke temperature nisu sprije~ile navija~e da u park do|u u velikom broju
\Ivan Dodig: Bqesnuo u zavr{nici me~a (Snimio M. ZUBOVI])
\ Sakupqa~i lopti ~ekaju po~etak takmi~ewa
\ Pol Gerbaud (Andora): Jo{ jedan neuspjeh
1. Estonija 3 3 0 7:2 3
2. Litvanija 3 2 1 6:3 2
3. Jermenija 3 1 2 4:5 1
4. Andora 3 0 3 1:8 0
1. Monako 3 3 0 8:1 3
2. Turska 3 2 1 5:4 2
3. BiH 3 1 2 3:6 1
4. Moldavija 3 0 3 2:7 0
PROPOZICIJE
Poslije takmi~ewa po gru-
pama slijedi razigravawe. Na-
ime, po prve dvije selekcije iz
svake grupe, Estonija, Lit-
vanija, Monako i Turska, u su-
botu }e igrati polufinalne
me~eve, a u nedjequ je na ras-
poredu finale. Dvije repre-
zentacije, koje pobijede u su-
botwim susretima, }e izbori-
ti vize za drugu grupu Evroa-
fri~ke zone.
Tre}e i ~etrvtoplasira-
ne ekipe iz obje grupe, Jer-
menija, Andora, BiH i Mol-
davija, bori}e se za opstanak.
\Zbog velikih vru}ina tereni su se
~esto zalijevali
PRVA GRUPA
DRUGA GRUPA
Reprezentacija BiH izgubila od Turske sa 1:2 i sada joj
predstoji borba za opstanak
POLUFINALE SAMO SANPOLUFINALE SAMO SANPOLUFINALE SAMO SANPOLUFINALE SAMO SANPOLUFINALE SAMO SANPOLUFINALE SAMO SANPOLUFINALE SAMO SANPOLUFINALE SAMO SANPOLUFINALE SAMO SAN
\Semafor: Estonija brzo do{la u vo|stvo
POLUFINALE SAMO SAN
22. i 23. jul 2006.SPORT
2
GRADI[KA - Sve ono {to
fudbal ~ini najqep{om igrom
na svijetu: dinamika, tehnika,
brzina i `ustrina, dueli, go-
lovi, proma{aji, uzbu|ewa...
gledaoci o~ekuju od fudbalera
Borca Modri~a Maksime, ̂ eli-
ka i Kozare na 11. tradicional-
nom turniru "Gradi{ka 2006#,
koji se igra u subotu i nedjequ
na stadionu Kozare.
Do po~etka najja~eg fudbal-
skog turnira u Srpskoj broje se
minuti, a u Organizacionom od-
boru vjeruju da }e prikazani
fudbal uo~i po~etka novog
{ampionata vratiti qudima
qubav za ovaj sport i privu}i
ih na stadione.
Gradi{ka je postala prepo-
znatqiva po turniru, jer su to-
kom proteklih 10 godina ovdje
gostovali fudbaleri Zemuna,
Vojvodine, gr~kog grada Kava-
la, Sarajeva, Jedinstva, Ora{-
ja, Borca, Rudara (U), Rudar
Prijedora, Slobode, Qubi}a...
- Turnir je postao doga|aj
od izuzetnog zna~aja za Gradi-
{ku, ne samo u sportskom ve} i
kulturnom i promotivnom smi-
slu. Tokom vikenda na{ grad }e
biti u znaku fudbala. Potpuno
spremno do~ekujemo po~etak
turnira i radujemo se dolasku
sportskih prijateqa - ka`e
sportski radnik iz Op{tin-
skog fudbalskog saveza Gradi-
{ka Milan Struni}.
Pro{le godine pobjednik
turnira bila je ekipa Vojvodi-
ne. Me|utim dvostruki {ampi-
on i rado vi|en gost u gradu na
Savi, ne}e se pojaviti na fud-
balskoj smotri. Novo rukovod-
stvo popularnih "Lala#, kako je
re~eno, ima obaveze i prema
drugim klubovima u Srbiji.
Pripreme ekipa u~esnica su u
punom jeku i svi dolaze u najja-
~em sastavu. Bi}e ovo lijepa
prilika za qubiteqe fudbala
da vide na djelu novog {ampio-
na Republike Srpske i povrat-
nika u BiH elitu Borac, evrop-
ski orijentisanu Modri~a Mak-
simu, atraktivan ^elik i novi
tim Kozare, koji {ef Stru~-
nog {taba Bor~e Sredojevi}
`eli zvani~no da predstavi na
turniru.
- Vremena za skenirawe
igra~a vi{e nema. Kostur eki-
pe tokom ova dva dana ~ini}e 15
do 16 igra~a. Prije tri dana
igrali smo u Bawoj Luci sa
Omladincem Mobi'S i bilo je
1:1. Zadovoqan sam igrom, ali
i formom pojedinaca u ovoj fa-
zi priprema. Tu prije svega mi-
slim na igra~e koji su do{li u
na{ klub, a to su Predrag Maj-
ki} i ^edomir ]ulum iz Slo-
ge (T) Qubi{a Drqa~a (Rudar
Prijedor) i golman Branko Gra-
hovac (@eqezni~ar). Ne kri-
jem, Modri~a Maksima je favo-
rit, ali i mi imamo pravo da
mjerkamo finale, ka`e {ef
Stru~nog {taba Kozare Bor~e
Sredojevi}.
Wegov kolega na klupi Mo-
dri~a Maksime Mitar Luki}
isti~e u prvi plan radost zbog
dolaska u Gradi{ku.
- Pro{le godine pokupili
smo simpatije publike u Gradi-
{ci. Pobijedili smo Borac, a
u finalu izgubili od Vojvodi-
ne. Turnir je prilika za igra-
~e da definitivno u~vrste svo-
je pozicije u timu. Modri~a
Maksima igra}e otvoreno bez
kalkulacija, a na{ ciq je jasan.
Ovo je tre}i nastup u Gradi-
{ci i zato `elimo da ku}i po-
nesemo pobjedni~ki pehar - op-
timista je kormilar popular-
nih uqara.
Borac iz Bawe Luke je pri-
je tri godine osvojio prvo mje-
sto na turniru u konkurenciji
Kozare, Modri~a Maksime i
Sarajeva. Optimizam koji tre-
se Bawolu~ane donije}e pozi-
tivnu atmosferu i na ovogodi-
{wu smotru. "Crveno-plavi#
hvataju zalet sa Mrakovice, a
novi strateg Mihajlo Bo{wak
isti~e zadovoqstvo ura|enim.
Tamo su "puwene baterije#, a
kapiten Oliver Jandri} i sai-
gra~i pokaza}e danas u duelu sa
^elikom rezultat visinskih
priprema.
Prije desetak dana, na skup-
{tini, ̂ elik je dobio novo ru-
kovodstvo. U Zenici, armija
vjernih navija~a pozdravila je
promjene, a ambiciozni {ef
Stru~nog {taba Vedran [imu-
ni} najavquje zapa`enije rezul-
tate u prvenstvu.
- Nastup na turniru u Gradi-
{ci je najja~i filter za stvara-
we tima. Interesuje nas samo una-
pre|ewe igre. Ozbiqnim pri-
stupom tokom svih 90 minuta ̀ e-
limo da savladamo Borac i stig-
nemo do finala. Bilo bi lijepo
uo~i po~etka sezone da iz Gradi-
{ke ponesemo pobjedni~ki pe-
har - isti~e trener ^elika.
Svi klubovi `ele trofej i
u takvoj atmosferi prote}i }e
turnir. Veliki prelazni pehar,
poklon Fudbalskog saveza Repu-
blike Srpske ~eka pobjednika,
a ~ije }e vitrine krasiti do
qeta sqede}e godine, pitawe je
na koje }emo dobiti odgovor u
sqede}a dva dana. Ina~e, orga-
nizator turnira je op{tinski
Fudbalski savez Gradi{ka, a
pokroviteq Fudbalski savez
Republike Srpske. Generalni
sponzori turnira su Admini-
strativna slu`ba op{tine Gra-
di{ka i Ministarstvo za po-
rodicu sport i omladinu Repu-
blike Srpske.
¥ Z. VAJKI]
OVOG VIKENDA IGRA SE JEDANAESTI TURNIR "GRADI[KA 2006"
PROGRAM
SUBOTA: prijem kod na-
~elnika op{tine Gradi{ka
Nikole Kraguqa (13 ~asova),
defile ekipa i sve~ano otva-
rawe (15.45 ~asova), Borac -
^elik (16 ~asova), Kozara -
Modri~a Maksima (18 ~asova).
NEDJEQA: Utakmica za
tre}e mjesto (16 ~asova), fi-
nalna utakmica (18 ~asova),
podjela nagrada i sve~ano za-
tvarawe turnira (20 ~asova).
GOSTI
Na fudbalskom turniru
"Gradi{ka 2006# o~ekuje se do-
lazak predsjednika Fudbalskog
saveza Republike Srpske Mi-
lana Jeli}a, generalnog sekre-
tara Rodoquba Petkovi}a i ve-
}ine ~lanova Izvr{nog odbo-
ra. Manifestaciji }e prisu-
stvovati i ministar za porodi-
cu sport i omladinu u Vladi
Republike Srpske Branislav
Borenovi}. Svoj dolazak na na
turnir najavili su i predsjed-
nici Fudbalskog saveza BiH
Iqo Dominikovi}, potpred-
sjednik Sulejman ^olakovi},
generalni sekretar Munib
U{anovi} i mnogi drugi.
OSVAJA^I
Proteklih 10 godina Ko-
zara je tri puta osvajala po-
bjedni~ki pehar turnira, dok
je to dva puta po{lo za rukom
fudbalerima Vojvodine i "A#
reprezentacije Republike
Srpske. Prvi pehar (1996. go-
dine) osvojio je Boksit iz Mi-
li}a, a pobjednici su bili jo{
Borac i Zemun.
Vladimir \ur|evi} (Kozara): Doma}in mjerka
finale
FUDBALSKA POSLASTICANa tradicionalnoj smotri u~estvuju Borac, Modri~a
Maksima, ^elik i Kozara. Sve ekipe dolaze
sa najja~im sastavima
BAWA LUKA - Iza fudbale-
ra Borca je druga faza priprema
za sqede}u sezonu. Bawolu~ani su
se vratili sa Mrakovice, gdje su
proveli deset dana, a {ef Stru~-
nog {taba Mihajlo Bo{wak ka`e
da je zadovoqan do sada ura|enim.
- Poslije prvih sedam dana i
ovih deset provedenih na kraji-
{koj qepotici, Kozari, mnoge
stvari su postavqene na svoje
mjesto. Me|u igra~ima je pre-
stala neizvjesnost ko }e oti}i,
a ko do}i, tako da ih ni taj pri-
tisak vi{e ne sputava. Najbit-
nije je da smo se na{li na istim
talasnim du`inama - istakao je
Bo{wak.
Po rije~ima kormilara Ba-
wolu~ana, {estorica novajlija
su se dobro uklopila.
- Najva`nije je da su dobro
prihva}eni od strane starosjedi-
laca i da po tom pitawu nije bi-
lo nikakvih problema. Bitan
trenutak je da su svi zajedno ono
{to se od wih tra`ilo ispuwa-
vali, bez ikakvog pogovora. Svje-
sni su da }e samo oni najboqi i
najpripremqeniji uspjeti da iz-
bore mjesto u startnoj postavi -
nastavio je Bo{wak.
Na Mrakovici su odigrane i
dvije kontrolne utakmice. Pr-
vo je savladana trnska Sloga sa
5:0, a potom i prwavorski Qu-
bi} sa 2:0.
- Zadovoqan sam, ne samo re-
zultatima, ve} i pona{awem
igra~a na ovim utakmicama, ko-
ji su ispunili sva o~ekivawa,
ali i pokazali zavidnu efika-
snost za ovu fazu priprema. Pru-
`io sam {ansu svim igra~ima, a
veoma je va`no da niko nije za-
dobio nikakvu povredu. Jedino je
van stroja Raspudi}, koji je "za-
radio# neki stoma~ni virus i
pitawe je kada }e po~eti sa ra-
dom - rekao je Bo{wak.
Pred Bawolu~anima je u su-
botu i nedjequ nastup na turni-
ru "Gradi{ka 2006#.
- Ni u ovim me~evima u pr-
vom planu nam ne}e biti rezul-
tat, mada bih naravno volio da
osvojimo pehar. Kao i na dvije
prethodne utakmice, pru`i}u
{ansu svim igra~ima i nadam se
da }emo se predstaviti u lijepom
svjetlu. Do kraja priprema pla-
niramo odigravawe jo{ dvije
utakmice. Prvu u utorak ili
srijedu sa nekom ni`erazrednom
ekipom, a za subotu, 29. jula, za-
kazana je generalka protiv Lak-
ta{a - dodao je na kraju Bo{wak.
¥ D. PA[AGI]
FUDBALERI BORCA VRATILI SE SA MRAKOVICE
Slavi{a \ukanovi}: Forma na zavidnom nivou
Zadovoqan sam, ne samo rezultatima, ve} i pona{awem
igra~a, koji su ispunili sva o~ekivawa, ka`e strateg Borca
SUSRET
Prvu utakmicu na turniru
u Gradi{ci Borac igra u subo-
tu protiv zeni~kog ̂ elika u 16
~asova. Za kormilara Bawolu-
~ana Mihajla Bo{waka ovaj
susret bi}e prilika da posli-
je dugo vremena vidi nekada-
{weg klupskog druga iz Zagre-
ba, golmana Vjerana Simuni-
}a, koji je sada {ef Stru~nog
{taba ^elika.
- Skoro ~etiri godine Si-
muni} i ja smo zajedno nosili
dres Zagreba, a posqedwi put
vidjeli smo se jo{ davne 1986.
godine. Sada }emo biti na su-
protnim stranama i nadam se
da }u biti uspje{niji - istakao
je Bo{wak.
BO[WAK SLA@E KOCKICEBO[WAK SLA@E KOCKICEBO[WAK SLA@E KOCKICEBO[WAK SLA@E KOCKICEBO[WAK SLA@E KOCKICEBO[WAK SLA@E KOCKICEBO[WAK SLA@E KOCKICEBO[WAK SLA@E KOCKICE
PELAGI]EVO
Samo po
propisima
PELAGI]EVO - Poslije
ispadawa iz Druge lige grupa
centar, Fudbalski klub Pela-
gi}evo ulo`io je veliki broj
`albi koje se odnose na regu-
larnost takmi~ewa u prote-
kloj takmi~arskoj sezoni. U
Upravi kluba o~ekuju da Izvr-
{ni odbor Fudbalskog saveza
Srpske, na predstoje}oj sjed-
nici razrije{i ovaj Gordijev
~vor.
- S pravom o~ekujemo da naj-
vi{i organ Fudbalskog saveza
Republike Srpske pozitivno
rije{i ovaj problem, a s ciqem
za{tite regularnosti takmi-
~ewa. Ve} smo dokazali da je
bilo kr{ewa Pravilnika o
fudbalskim takmi~ewima od
strane komesara za takmi~ewe
Radike Mari}a, a odnose se na
nesankcionisawe ekipa koje
neopravdano nisu i{le na utak-
mice - ka`e predsjednik Pela-
gi}eva Savo Ka{terovi}.
U klubu isti~u da je iz tih
razloga iz lige trebalo da budu
izba~eni Polet, Ledinci, Tre-
bava i Sloga (GC).¥ V. S.
UGQEVIK - Pripreme
ugqevi~kog prvoliga{a Rudara
stigle su do faze u kojoj Stru~-
ni {tab planira da odigra {to
vi{e kontrolnih utakmica, kako
bi se iskristalisao najboqi sa-
stav za nastupaju}u sezonu. Tre-
ner Dragomir Jovi~i} smatra da
}e do po~etka sezone imati do-
voqno vremena da se sve kocki-
ce u ekipi slo`e i kako bi uspje-
{no startovali u predstoje}em
{ampionatu.
- Na okupu je ostao kostur
ekipe, sedam do osam provjerenih
fudbalera, {to }e nam olak{a-
ti posao. Treba i da dovedemo ne-
ke igra~e, kako bismo rije{ili
problem golmana i popunili pra-
znine koje su ostale u ekipi od-
laskom An|elka Crnomarkovi-
}a i Dragana Simiki}a. Smatram
da }emo sve to uspje{no obaviti
i spremno do~ekati start prven-
stvene trke - ka`e {ef Stru~nog
{taba Ugqevi~ana Dragomir Jo-
vi~i}.
Od novih igra~a najbli`i
dresu Rudara je golman Igor Vu-
kovi}, koji je proteklo proqe}e
proveo u Rudar Prijedoru i on
}e najvjerovatnije ovih dana pot-
pisati vjernost Ugqevi~anima.
Blizu Rudarevog dresa je i isku-
sni defanzivac Dragan Crnomar-
kovi}, koji je pru`io dobru par-
tiju na kontrolnoj utakmici pro-
tiv Podriwa iz Jawe.
Tu je i centarfor Rajkovi} iz
U`ica, koji je, po mi{qewu Dra-
gomira Jovi~i}a, dobro poja~a-
we, kao i jo{ nekoliko mladih i
neafirmisanih fudbalera. Do-
bra vijest je da se u ekipu vratio
igra~ sredine terena Darko La-
zi}, koji je proqetos dugo bio po-
vrije|en.
Do po~etka prvenstva Rudar
}e odigrati jo{ nekoliko pri-
premnih utakmica. Prva po redu
je ve} u subotu sa novim drugoli-
ga{em Podriwom u Jawi. U Bi-
jeqini, 24. jula, slijedi utakmi-
ca sa Radnikom, a revan{ je 1. av-
gusta u Ugqeviku. Rudar }e 27. ju-
la odmjeriti snage i sa Zvijezdom
iz Grada~ca. Generalka }e biti
5. avgusta, a u Rudaru pri`eqku-
ju da to bude me~ sa Jedinstvom u
Br~kom. ¥ T. N.
BAWA LUKA - Situacija u
povratniku me|u prvoliga{e
Srpske Omladincu Mobi'S sve
je te`a. Fudbaleri treniraju
bez osnovnih uslova, igraju
utakmice u patikama, a izlaz iz
krize se, bar za sada, ne nazire.
- Svima nam je jasno da je te-
{ko obezbijediti nov~ana sred-
stva, ali je veoma te{ko radi-
ti u ovakvim uslovima. Situa-
cija je iz dana u dan sve te`a.
Neki igra~i nemaju ni kopa~ke,
pa me~eve igraju u patikama,
{to mo`e da bude opasno - re-
kao je defanzivac tima iz La-
zareva Danijel Babi}.
S druge strane, Stru~ni
{tab ne postoji, po{to sa eki-
pom radi samo Branimir Tuli}.
- Nemam pomo}nika, trene-
ra golmana, ni fizioterapeu-
ta, pa je i meni i igra~ima te-
{ko raditi u takvim uslovima.
Svjesni smo situacije, ali sma-
tram da bi se ne{to po tom pi-
tawu moralo da preduzme - is-
takao je {ef Stru~nog {taba
Omladinca Mobi'S Branimir
Tuli}.
On je dodao da je razgovarao
sa igra~ima o aktuelnim pro-
blemima u klubu, te da su se svi
slo`ili da za sada ne}e do}i do
prekida rada:
- Kada su igra~i proqetos
prekinuli sa treninzima, bilo
se te{ko vratiti u trena`ni
proces. S obzirom na to da je
sada rije~ o Prvoj ligi, bilo
bi pogubno da do|e do {trajka.
U{li smo u vi{i rang takmi~e-
wa, pa bi i organizacija kluba
morala da bude na vi{em nivou.
Svi se nadamo da }e uskoro do-
}i do rje{ewa problema, jer }e
se u protivnom sve ovo odrazi-
ti na rezultate - zakqu~io je
Tuli}.
¥ De. M.
PRIPREME TIMA IZ UGQEVIKA U PUNOM JEKU
"
Rudari" dovode poja~awa
SPONZOR
Tim iz Lazareva ve} dugo no-
si ime Mobi'S, ali dvije godi-
ne nije dobio nikakva sredstva
od ovog sponzora:
- Omladinac je vjerovatno
jedini klub koji nosi ime spon-
zora, a da od wega ne dobija ni-
kakvu pomo}. Zaista je vrijeme
da se ne{to promijeni po tom
pitawu. Ili da nam Mobi'S po-
mogne, ali da se raskine sarad-
wa - dodao je Tuli}.
TE[KA SITUACIJA U OMLADINCU MOBI'S
Kriza sve dubqa
BO[WAK SLA@E KOCKICE
22. i 23. jul 2006. SPORT
3
PRO[AO je Borac u svo-
jih 80 godina trnovit put, imao
uspone i padove, ali ono {to }e
se vje~no pamtiti je osvojen
Kup Jugoslavije 1988. godine.
Jedan od junaka "crveno-pla-
vih# u tom finalu bio je i Slo-
bodan Karali}. Sjajni ~uvar
mre`e, nakon {to su Bawolu-
~ani golom Senada Lupi}a po-
veli protiv Crvene zvezde, u
fini{u je odbranio penal Dra-
ganu Stojkovi}u i tako svojim
saigra~ima, ali i mnogobroj-
nim navija~ima, donio veliku
radost.
- Sigurno je da je to najve-
}i uspjeh moje karijere. Bili
smo gotovo otpisani kada smo
oti{li u Beograd, ali, eto, vra-
tili smo se sa trofejom. Ra-
dost poslije me~a je bila neo-
pisiva, a i do~ek na Trgu Kra-
jine veli~anstven. Toga dana
}u se uvijek rado sje}ati - re-
kao je Slobodan Karali}.
Nekada{wi golman "crve-
no-plavih# je u Borcu proveo
veliki dio `ivota. Poslije
igra~ke karijere jedno vrije-
me je bio i trener tima sa Grad-
skog stadiona, a obavqao je i
funkciju direktora:
- Vi{e od 80 odsto `ivota
sam uz Borac. Po~eo sam 1968.
godine u pionirima. Tu sam po-
~eo, ali i zavr{io profesio-
nalnu karijeru. Bio sam i u Cr-
venoj zvezdi, Gr~koj, Kipru, ali
nigdje nije kao u Bawoj Luci.
Karali} je od malih nogu
uz "crveno-plave#. Redovno je
i{ao na utakmice, a u sje}awu
mu je posebno ostao golman
Partizana Ivan ]urkovi}, ko-
jeg je 1969. godine gledao na
Gradskom stadionu, dok je kao
~lan pionirske sekcije iza go-
la dodavao lopte.
- ]urkovi} je bio poseban
golman. Kad sam ga tada gledao,
uvijek je stajao na 18, 20 meta-
ra od gola, {to mi
nije bilo jasno. Mi-
slio sam da }e im
dati "pet komada#,
ali sam se preva-
rio. Sve na{e napa-
de je sprije~io pra-
vovremenim istr~a-
vawem. Tu utakmi-
cu dobro pamtim i
zbog we sam i ja ~e-
sto izlazio sa gola,
zbog ~ega sam trpio
stalne kritike.
Biv{a "jedini-
ca# Borca rado se
sje}a navija~a bawo-
lu~kog kluba.
- Dok sam ja igrao, publika
je bila na{ 12. igra~. Gradski
stadion je ve}inom bio ispu-
wen do posqedweg mjesta i u
takvoj atmosferi je bilo mno-
go lak{e nastupati. Svi su vo-
qeli klub, veselili se na{im
pobjedama, ali i plakali kada
smo gubili. Nadam se da }e
uskoro do}i vrijeme kada }e se
publika vratiti na stadion.
Za kraj, Karali} je upore-
dio nekada{wi Borac sa dana-
{wim:
- Te{ko je povu}i paralelu
sa pro{lim vremenom, ali si-
gurno je da dana{wi Borac ni-
je na nivou na kojem je nekad
bio. To je i donekle razumqi-
vo zbog svega {to se de{avalo.
Me|utim, 80 godina postojawa
je pravo vrijeme da se tim vra-
ti na stare staze slave. Ovaj ju-
bilej trebalo bi da ozna~i no-
vu eru kluba. Potrebno je pred-
uzeti ne{to po tom pitawu.
Mo`da dovesti neke jake klu-
bove u Bawu Luku, da se narod
vrati na stadion, da se krene uz-
laznom putawom.
Prema mi{qewu Sloboda-
na Karali}a, 80 godina Borca
obiqe`ili su:
IDEALAN TIM: Janto-
qak, Malba{i}, Gavrilovi},
Bilbija, Brwac, [pica, Ve-
zmar, Tomqenovi}, Fazli},
Knez, A. Kova~evi}.
PET NAJBOQIH: Janto-
qak, Kova~evi}, Fazli}, [pi-
ca, Vezmar.
NAJBOQI TRENERI: Hu-
snija Fazli} i Josip Ku`e.
¥ De. MARI]
SLOBODAN KARALI], ^LAN TROFEJNE GENERACIJE BORCA IZ 1988. GODINE
Radost poslije me~a sa Crvenom zvezdom bila
je neopisiva, kao i veli~anstven do~ek na Trgu
Krajine, ka`e Karali}
KO SU KANDIDATI
GOLMANI: Bojer, Popovi}, Kolak, Halili}, Jantoqak, \u-
li}, A|anski, Jakovqevi}, Karali}, Simeunovi}...
ODBRAMBENI I VEZNI IGRA^I: Laco, Rami}, Sombolac,
Krivoku}a, Kulenovi}, Ba{i}, Ba{kot, Vukeqa, Lazi}, Pelc, Ga-
vrilovi}, Malba{i}, Mataja, Juri}, [vraka, Kasumovi}, Bu|a, Klo-
bu~ar, Savkovi}, Ku{mi}, Sara~evi}, Alagi}, Agi}, Spasojevi},
Lipovac, [pica, Bilbija, [a{ivarevi}, Podgornik, Te{anovi},
Bawac, Spaho, Radakovi}, Herceg, Vida~ak, Cetina, Odi}, Br-
wac, M. Sredojevi}, B. Sredojevi}, Gugleta, V. Kova~evi}, Rai~evi},
Oroz, \ur|evi}, Marinovi}...
NAPADA^I: ^ejvan - Kec, Kraji{nik, Mastela, M. Novako-
vi}, Knez, Tomqenovi}, Timotijevi}, Jankovi}, Jovovi}, Vezmar,
O. Jusi}, E. Jusi}, Fazli}, Bla`evi}, Be|irba{i}, Ibrahimbe-
govi}, Smileski, A. Kova~evi}, Kreso, ]ulafi}, Marjanovi},
Durgutovi}, Ratkovi}, Jovi~i}, Mileti}, Be{irevi}, Lupi}, Mi-
{e, Alar, Miqu{, Jurkovi}, Vujkovi}, Popovi}, [tavqanin, Jan-
dri}, Jagodi}, Qubojevi}....
TRENERI: Kodriwa, Kokotovi}, Brozovi}, Arapovi}, Zec,
Bazi}, Smileski, Fazli}, Spasojevi}, Drenovac, Ku`e, Rakoje-
vi}, Marovi}, Mihi}, Miqu{, Popovi}, Poklepovi}, Petro-
vi}, Vuk{a...
NAPOMENA: ^itaoci mogu u idealan tim da uvrste i fud-
balere Borca koji nisu na ovom spisku. ¥
Ekipa
"
crveno-plavih" iz 1988. godine: Sve as do asa
Slobodan Karali}: Nigdje
kao u Bawoj Luci
KUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTIKUP SE VJE^NO PAMTI
POPOVI] I KU@E PO UKUSU NOVINARA
AKCIJA
"
GLASA SRPSKE"
Dragan Novakovi} (Ra-
dio-televizija Republike
Srpske):
IDEALAN TIM: Janto-
qak, Som-
b o l a c ,
P e l c ,
Bilbija,
Marino-
vi}, [pi-
ca, Smi-
leski, M-
a r j a n o -
vi}, Ib-
rahimbegovi}, Fazli}, A.
Kova~evi}.
PET NAJBOQIH: A.
Kova~evi}, Sombolac, Ibra-
himbegovi}, Bilbija, Fazli}
NAJBOQI TRENER:
Vladica Popovi}.
Darko Dragi~evi} (Al-
ternativna televizija):
IDEALAN TIM: Janto-
qak, Ga-
vrilovi},
Sombol-
ac, Pelc,
Spasoje-
vi}, Li-
p o v a c ,
Mateji},
Knez, A.
K o v a ~ e -
vi}, Ratkovi}, Marjanovi}.
PET NAJBOQIH: Jan-
toqak, Knez, A. Kova~evi},
Mateji}, Marjanovi}.
NAJBOQI TRENER: Jo-
sip Ku`e.
Slobodan Petrovi} (Tele-
vizija "Pink BH#):
IDEALAN TIM: Kara-
li}, Malb-
a{i}, Ara-
n i t o v i } ,
Teinovi},
B i l b i j a ,
[pica, Ma-
leti}, Qu-
b o j e v i } ,
B e { i r e -
vi}, Gruji}, Lupi}.
PET NAJBOQIH: Qubo-
jevi}, Knez, [pica, Gruji},
Be{irevi}.
NAJBOQI TRENER:
Dragan Vuk{a.
Dragi{a Axi} (BEL tele-
vizija):
IDEALAN TIM: Janto-
qak, Gavri-
lovi}, Br-
wac, Bilbi-
ja, Lipovac,
[pica, Sm-
ileski, Ma-
teji}, Be-
}irba{i},
Fazli}, A.
Kova~evi}.
PET NAJBOQIH: Kova-
~evi}, Fazli}, Jantoqak, Smi-
leski, Bilbija.
NAJBOQI TRENER: Jo-
sip Ku`e.
Dragan Paji} (Radio Repu-
blike Srpske):
IDEALAN TIM: Kara-
li}, Malb-
a{i}, Som-
bolac, Bil-
bija, Lipo-
vac, [pi-
ca, A. Kov-
a ~ e v i } ,
M a t e j i } ,
B e { i r e -
vi}, Knez, Lupi}.
NAJBOQIH PET: A. Ko-
va~evi}, Lupi}, Knez, Som-
bolac, Mateji}.
NAJBOQI TRENER: Jo-
sip Ku`e.
Sini{a Kotara{ ("Sport#):
IDEALAN TIM: Janto-
qak, Gavri-
lovi}, La-
zi}, Bilbi-
ja, Lipovac,
[ p i c a ,
Smileski,
M a t e j i } ,
Ibrahimbe-
govi}, Fa-
zli}, A. Ko-
va~evi}.
PET NAJBOQIH: A. Ko-
va~evi}, Fazli}, Mateji},
[pica, Bilbija.
NAJBOQI TRENER: Vla-
dica Popovi}.
Slavko Basara ("Nezavisne
novine#):
IDEALAN TIM: Janto-
qak, Pelc,
G a v r i l o -
vi}, Bilbi-
ja, Lipov-
ac, [pica,
Knez, Spa-
s o j e v i } ,
F a z l i } ,
I b r a h i m -
begovi}, A. Kova~evi}.
NAJBOQIH PET: A. Ko-
va~evi}, Fazli}, Bilbija,
Spasojevi}, Knez.
NAJBOQI TRENER: Hu-
snija Fazli}.
Emir Galija{ ("Sportske
novosti#):
IDEALAN TIM: Janto-
qak, Som-
bolac, Ga-
vrilovi},
Spasojevi},
Kasumovi},
[ p i c a ,
Smileski,
Tomqeno-
vi}, Knez,
Fazli}, A.
Kova~evi}.
PET NAJBOQIH: Knez,
Kasumovi}, Fazli}, A. Kova~e-
vi}, Sombolac.
NAJBOQI TRENER: Jo-
sip Ku`e.
Darko Pa{agi} ("Glas Srp-
ske#):
IDEALAN TIM: Janto-
qak, Mal-
b a { i } ,
Sombolac,
L i p o v a c ,
B i l b i j a ,
[ p i c a ,
Knez, Ma-
teji}, Mar-
j a n o v i } ,
Fazli}, A.
Kova~evi}.
PET NAJBOQIH: Knez,
Sombolac, Kova~evi}, Marja-
novi}, Bilbija.
NAJBOQI TRENER: Vla-
dica Popovi}.
Bojan Bo`i} ("Blic#):
IDEALAN TIM: Kara-
li}, Somb-
olac, Laz-
i}, Bilbi-
ja, Lipov-
ac, Gruji},
M a t e j i } ,
Qubojevi},
I b r a h i m -
b e g o v i } ,
Knez, A. Kova~evi}.
PET NAJBOQIH: Lipo-
vac, Mateji}, Knez, Quboje-
vi}, A. Kova~evi}.
NAJBOQI TRENER: Jo-
sip Ku`e.
Du{an Pra{talo ("Glas
Srpske#):
IDEALAN TIM: Janto-
qak, Ga-
vrilovi},
Sombolac,
B i l b i j a ,
Lipovac,
[ p i c a ,
Knez, Ma-
t e j i } ,
Marjano-
vi}, Fa-
zli}, A. Kova~evi}.
PET NAJBOQIH: Bil-
bija, Knez, A. Kova~evi}, Ma-
teji}, Sombolac.
NAJBOQI TRENER:
Vladica Popovi}.
22. i 23. jul 2006.SPORT
4
BEOGRAD - Uz {pansku mu-
ziku, sijevawe bliceva i zuja-
we kamera u beogradskom klubu
"Koling# predstavqen je prvi
selektor nacionalnog tima Sr-
bije Havijer Klemente. ̂ uveni
[panac pojavio se ta~no u pod-
ne u dru{tvu asistenta Riste
Vidakovi}a i predsjednika Fud-
balskog saveza Srbije Zvezdana
Terzi}a, zahvalio na ukazanoj
~asti i toplom do~eku srpskog
naroda da bi na kraju polu~a-
sovnog razgovora predstavni-
cima medija rekao:
- Srbija je za mene izazov
karijere, ne samo zato {to je
posqedwi u nizu u mojoj trener-
skoj karijeri nego i zbog ambi-
cioznog projekta wenih ~elni-
ka. Predsjednik Terzi} se u raz-
govoru sa mnom vodio osje}awi-
ma i stekao sam utisak da je we-
gov pristup bio krajwe iskren.
Uz podatak da je od tri ponude
koje sam imao to bila jedina iz
Evrope, to je odlu~ilo da do-
|em ovdje.
Temperamenti Baskijac je
zatim dodao:
- Danas po~iwe nova istori-
ja srpskog fudbala, ali znam da
je Srbija i u pro{losti dala
mnogo velikih igra~a i da ima
iza sebe mnogo toga fudbalskog.
Stvarawe novog i mladog tima,
kvalifikacije za prvenstvo
Evrope i formirawe novog
imixa srpskog fudbala za mene
su bili veliki izazovi da pri-
hvatim ponudu.
Na pitawe kako je dobio na-
dimak Mali Napoleon Klemen-
te je odgovorio:
- Vjerovatno zbog visine.
Ozbiqan sam u poslu, ali ni-
sam toliko strog kako se pi{e
i opasan kao {to je bio ~uveni
vojskovo|a.
Iskusni stru~wak je dodao
da je u posqedwe vrijeme pratio
igre reprezentacije:
- Gledao sam va{ nacional-
ni tim protiv [panije u kvali-
fikacionoj grupi kada niste
blistali. [panija je bila boqa,
pogotovo u prvom poluvremenu,
ali ste izvukli povoqan rezul-
tat. Na Mundijalu sam gledao
utakmicu protiv Holandije i
mislim da je poraz u woj bio od-
lu~uju}i za plasman. Iz isku-
stva znam koliko je Srbiji pr-
vi me~ va`an na velikim takmi-
~ewima i siguran sam da su va-
{i igra~i zbog toga pali u mo-
tivaciji.
Klemente je istakao i da je
ve} po~eo sa upoznavawem igra-
~a na koje ra~una u timu:
- Za ovih nedjequ dana poku-
{ao sam da nau~im i kako se pi-
{u i ~itaju imena va{ih igra-
~a. I sada znam mnogo vi{e ne-
go prije tri dana. Qudi iz va-
{eg saveza pripremaju mi vi-
deo-kasete sa snimcima svih
igra~a iz "A# i mlade selekci-
je koji dolaze u obzir za sastav.
Kad ih pogledam i analiziram
procijeni}u mogu}nosti svakog
fudbalera.
Zatim je Klemente iznio
osnovnu ideju kojom }e se ruko-
voditi u radu za reprezentaci-
jom Srbije:
- Mladu selekciju (do 21 go-
dine) nisam gledao, ali sam si-
guran da wima pripada budu}-
nost. Treba kombinovati wiho-
vu snagu i iskustvo starijih, to
je dobitna kombinacija.
Na pitawe da li u~i srpski
jezik, [panac je odgovorio:
- Daj Bo`e da sam toliko pa-
metan kao va{i igra~i koji za
dva mjeseca nau~e {panski. Tru-
di}u se da barem ne{to nau~im,
iako su vam komplikovana ~ak i
slova.
Reprezentaciji slijedi na-
poran program - gostovawe u ̂ e-
{koj pa utakmica sa Azerbejxa-
nom bez publike i gostovawe u
Poqskoj.
- Utakmica u ̂ e{koj 4. avgu-
sta je veoma va`na jer }u se pr-
vi put sresti sa izabranicima,
ali najva`nija je nedjeqa uo~i
starta u kvalifikacijama pro-
tiv Azerbejxana. Ne volim da
igram bez publike, pogotovo {to
sam se vode}i reprezentaciju
[panije u Beogradu uvjerio u ve-
liku snagu i podr{ku va{ih na-
vija~a. Startujem sa velikom ̀ e-
qom i ambicijama pa se nadam
da }u prona}i i igra~e sa takvim
ambicijama - zakqu~io je Kle-
mente.
¥ B. MARKOVI]
[PANSKI STRU^WAK HAVIJER KLEMENTE ZVANI^NO PREDSTAVQEN KAO NOVI SELEKTOR SRBIJE
\Havijer Klemente: Stvara novi imix srpskog fudbala
IZAZOV KARIJEREDanas po~iwe nova istorija srpskog fudbala, ali znam
da je Srbija i u pro{losti dala mnogo velikih igra~a
i da iza sebe ima mnogo toga fudbalskog, ka`e Klemente
CIFRA TAJNA
Predsjednik Fudbalskog
saveza Srbije Zvezdan Terzi}
izbjegao je da odgovori o cije-
ni Klementeove dvogodi{we
vjernosti.
- Ne bi bilo popularno da
iznosim detaqe na{eg dogo-
vora. Najva`nije je da je ugo-
vor sa Klementeom sklopqen
i da smo svi zadovoqni. Ako
ba{ insistirate re}i }u vam
da je cifra tri do pet puta ma-
wa od one koju je dobio za vo-
|ewe {panske selekcije i da
to nije bilo odlu~uju}e za we-
govu odluku.
MILO[EVI]
Na pitawe da li je upoznat
sa namjerom kapitena Save Mi-
lo{evi}a da se oprosti od re-
prezentacije i {ta misli o to-
me, novi selektor Srbije je re-
kao:
- Poznajem Milo{evi}a iz
[panije, gledao sam ga mnogo
puta. Razgovara}u sa wim, a vi-
dje}emo {ta }e od toga biti.
PORTUGALETE - Vater-
polo reprezentacija Srbije i
Crne Gore zabiqe`ila je dru-
gu pobjedu na polufinalnom
turniru Svjetske lige u {pan-
skom Portugaleteu. U drugom
me~u "plavi# su bili boqi od
Rumunije 12:5.
Poslije ne{to opu{tenije
odigranog prvog poluvremena, pu-
leni Dejana Udovi~i}a su u tre-
}oj ~etvrtini odigrali vrhun-
ski, rije{iv{i ovaj period u svo-
ju korist rezultatom 6:1, da bi u
posqedwoj dionici jo{ i pove}a-
li vo|stvo.
Kao i u prvom duelu protiv
[panaca, [api} je sa tri gola
bio najefikasniji, Goci} i Ni-
ki} su postigli po dva, a po jed-
nom su se u listu strijelaca upi-
sali Trbojevi}, Filipovi}, Udo-
vi~i}, Vujasinovi} i Pekovi}.
Poslije me~a, trener repre-
zentacije Dejan Udovi~i} je dao
svoj komentar:
- Prvo poluvrijeme smo odi-
grali kao uspavani i prihvatili
wihov sistem igre. Sre}om, u na-
stavku smo popravili realizaci-
ju igra~a vi{e, pa je sve krenulo
onako kao {to smo `eqeli. ¥
"
PLAVI" USPJE[NI U DRUGOM KOLU SVJETSKE LIGE
Rumuni na dnu bazena
BAWA LUKA - Ekipe Mil
art, DOO Duga, Sensomed Prwa-
vor i Sestre Osmanovi} u ̀ enskoj
te Lukavac, Apoteka Zdravqe,
[ark BG i Eros u mu{koj konku-
renciji, polufinalisti su ~etvr-
tog "Zepter beach volley# turnira,
koji se odr`ava na pla`i kod Ze-
lenog mosta.
Tako }e se u polufinalu od-
bojka{ica sastati Mil art i
DOO Duga, te Sensomed Prwavor
i Sestre Osmanovi}. Prvi me~
na rasporedu je u 9, a drugi od 10
~asova.
U prvom polufinalu odboj-
ka{a, od 11 ~asova, sasta}e se
Lukavac i [ark BG, dok }e dru-
ga borba za finale izme|u Apo-
teke Zdravqe i Erosa po~eti u
podne.
Utakmica za tre}e mjesto u
mu{koj konkurenciji igra}e se
od 14 ~asova, dok }e dame starto-
vati jedan ~as kasnije. Finalni
me~ ovogodi{weg turnira odboj-
ka{ice }e odigrati u 16, dok }e
odbojka{i startovati u 17 ~aso-
va. Poslije toga uslijedi}e pro-
gla{ewe pobjednika i dodjela
nagrada.
Treba ista}i da su odbojka{i
prikazali odli~ne igre i pored
visokih temperatura, pa su se na
pla`i kod Zelenog mosta borili
i sa rivalima i vru}inom.
Organizator ~etvrtog "Zep-ter beach volley# turnira je Fa-
kultet fizi~kog vaspitawa i
sporta, a generalni sponzor je
Cepter banka.
Rezultati: odbojka{ice: prvo
kolo: Mladost - Mil art 9:21, Se-
stre Osmanovi} - Cepter 21:13,
Garfild - Sensomed Prwavor
14:21, drugo kolo: DOO Duga - Ni-
je svejedno 21:4, 21:3, Mil art - Bo
@e 21:16, 21:19, Iks - Sestre Osma-
novi} 21:10, 21:10.
Odbojka{i: prvo kolo: Lukavac
- Modri~a 21:11, Mil art - Iko
14:21, Zevs - [ark BG 13:21, Apote-
ka Zdravqe - Dva Dra 21:4, Eros -
Ejx projekt 21:14, Farmaceuti - Ka-
sper 8:21, drugo kolo: Modri~a No-
voprom - Lukavac 16:21, 21:11, 18:20,
Iko - [ark BG 8:21, 17:28, Eros - Ka-
sper 21:14, 21:14. Ekipa Apoteka
Zdravqe direktno se plasirala u
polufinale, po{to u ~etvrtfina-
lu nije imala protivnika.
¥ N. [TRKI]
U SUBOTU SE ZAVR[AVA ^ETVRTI
"
ZEPTER BEACH VOLLEY" TURNIR
ODBOJKA POBIJEDILA VRU]INU
\ Jedan od me~eva: Velika borba na mre`i
(Snimio R. OSTOJI])
\ Denis [efik: Lako do drugog slavqa
BAZEN: Portugalete, gledalaca: 300, sudije: Bok (Wema~-
ka), Molinier ([panija), igra~ vi{e: Srbija i Crna Gora 10
(5), Rumunija 6 (2).
SRBIJA I CRNA GORA: [efik, Trbojevi} 1, Koci} 2,
Udovi~i} 1, Savi}, Ikodinovi}, Niki} 2, Filipovi} 1, ]iri},
[api} 3, Vujasinovi} 1, Prlainovi}, Pekovi} 1.
RUMUNIJA: Dinu, Radu 1, Giban, Bonka 2, Josep 1, Buzi-
la, Dunka, Musap, Andrej, \or|esku 1, Matei, Kadar, Nensi.
SRBIJA I C. GORA RUMUNIJA12:5
(2:1, 2:3, 6:1, 2:0)
BAWA LUKA - Pliva~i
Olimpa i Bawe Luke ovog vi-
kenda nastupi}e na prvenstvu
BiH za kadete, juniore i seni-
ore koje se odr`ava u Mostaru.
[ampionat }e okupiti vi{e od
200 takmi~ara iz skoro svih
klubova BiH.
Za Olimp }e nastupiti 14
pliva~a: Miodrag ̂ eko, Milan
Glamo~i}, Ogwen Mati}, Ne-
mawa Vukovi}, Aleksandar
Drndarevi}, Ismar Vajra~a,
Monika Duvwak, Qubomir Go-
rowa, Nenad Simi}, Srevan Vu-
kovi}, Milan Laki}, Nemawa
Te{anovi} i Irina Gorowa.
Pliva~ki klub Bawu Luku
predstavqa}e devet pliva~a:
Vasko Jo{i}, Aleksa Jo{i},
Marija Vujasin, Sr|an Vujasin,
\or|e Ivi}, Slobodanka Ra-
~i}, Tawa Ra~i}, Maja Masti-
kosa i Ivana Iki}. ¥ N. [.
PLIVA^KO PRVENSTVO BiH
Bawolu~ani u Mostaru
IZMIR - Poslije {est uzastopnih po-
bjeda na Evropskom prvenstvu za igra~e do
20 godina, mlada ko{arka{ka reprezenta-
cija Srbije i Crne Gore u petak je imala
slobodan dan, a ve} u subotu je o~ekuje po-
lufinalni duel sa Italijom.
Selektor "plavih# nada Miroslav
Nikoli} sumirao je utiske iz Izmira na-
kon te{ko izvojevanog trijumfa nad Slo-
vencima, koji su poklekli tek poslije
produ`etka.
- Na{a posqedwa utakmica u ~etvrt-
finalnoj grupi je bila veoma napeta. U
dva slu~aja bili smo u bezizlaznoj situ-
aciji, ali smo uspjeli da se izvu~emo i
zaslu`eno slavimo. Slovenci su poka-
zali da su odli~an tim, a na na{u ne{to
slabiju igru u velikoj mjeri uticao je i
umor.
Slobodan dan na prvenstvu igra~i ni-
su trenirali:
- Neophodan nam je bio odmor. Odr`a-
li smo sastanak i poku{ali da osvje`imo
na{e redove. Napravili smo veliki uspjeh,
ali ulaskom u polufinale se ne}emo zado-
voqiti. Na{ ciq i obaveza je medaqa. ¥
MIROSLAV NIKOLI] O AMBICIJAMA
"
PLAVIH" U TURSKOJ
Medaqa na{a obaveza
AMERI^KA REPREZENTACIJA
Nau~ili lekciju
LAS VEGAS - ̂ lanovi ko{arka{ke repre-
zentacije Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava, koji
su imali prilike da igraju na Olimpijskim
igrama u Atini, smatraju da }e im lekcija iz Gr~-
ke, kada su zauzeli tre}e mjesto, dobro do}i pred
takmi~ewe u Japanu.
- Moramo da radimo naporno. Jedino tako mo-
`emo da ostvarimo na{e `eqe. Situacija u na-
{im redovima vi{e nije kao {to je bio slu~aj
2004. godine kada smo izlazili na parket i ~e-
kali da se jednostavno samo od sebe desi to {to
smo mislili da }emo ostvariti. Sada smo svje-
sni da jedino velikim trudom mo`emo do ko-
na~nog ciqa i drago mi je da je to primjetno od
prvog treninga - istakao je bek Majamija Dvejn
Vejd.
Pored wega, ~lanovi ekipe koja se pripre-
ma za Mundobasket, a koji su bili i u Atini su
Lebron Xejms, Karmelo Entoni, Amar Studema-
jer i [on Merion.
- Cijeli pristup nam je sada druga~iji. Te
2004. godine, ~ini mi se da smo ozbiqno treni-
rali svega dva, tri dana. Sada imamo dvije ne-
djeqe za osnovni dio priprema, a potom slije-
de i me~evi. Mislim da je to pravi recept - na-
glasio je Lebron Xejms. ¥
MADRID - Poslije dovo|ewa tande-
ma iz torinskog Juventusa, Emersona i
Fabija Kanavara, u Real Madridu naja-
vquju jo{ poja~awa.
- Imali smo pet ciqeva u ovom pre-
laznom roku. Dva smo ostvarili, jo{
tri su ostala. Ima vremena i za wih -
smireno je rekao trener "kraqevskog#
kluba Fabio Kapelo. Podsjetimo, novi
predsjednik Reala Ramon Kalderon je
tokom izborne kampawe najavio dola-
zak i Kake, Fabregasa, te Robena, ali su
wihovi klubovi, ba{ kao i Man~ester
junajted kada je u pitawu Rud van Ni-
stleroj, za sada odbacili mogu}nost tih
transfera. ¥
TRENER REAL MADRIDA FABIO KAPELO NAJAVQUJE
Jo{ tri nova imena
I pored visokih temperatura, igrani
su zanimqivi i neizvjesni me~evi
22. i 23. jul 2006.OGLASI
6
Na osnovu ~lana 23. Statuta Dru{tva za upravqawe privatizacionim investicionim fon-
dom "Aktiva vau~er fond# AD Gradi{ka, direktor Dru{tva raspisuje
OGLAS
za prijem u radni odnos
1. INVESTICIONI MENAXER, 2 izvr{ioca
Osim op{tih uslova predvi|enih zakonom, kandidati prije svega moraju da ispuwavaju
sqede}i uslov:
- polo`en ispit za investicionog menaxera.
Uz prijavu za oglas kandidati su obavezni da dostave dokaze o ispuwavawu op{tih i poseb-
nih uslova:
- ovjerenu fotokopiju uvjerewa o sticawu zvawa investicionog menaxera.
- biografiju sa kretawem u slu`bi,
- ovjerenu fotokopiju diplome,
- uvjerewe da se protiv lica ne vodi krivi~ni postupak.
Sa svim kandidatima koji budu u{li u u`i izbor obavi}e se intervju, o ~emu }e kandidati
biti blagovremeno obavije{teni.
Rok za podno{ewe prijava je 30 dana od dana objavqivawa.
Prijave se mogu dostaviti li~no na protokol Dru{tva ili preporu~enom po{tom na adresu:
"Aktiva vau~er fond# a. d. Gradi{ka, Vidovdanska b. b. (Poslovni centar "Most#)
Bli`e informacije se mogu dobiti na telefon 051/814-159, ili 051/825-510.
DIREKTOR DRU[TVA
Na osnovu ~lana 5.22 stav (3) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH#, broj: 23/01, 7/02,
9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06 i 24/06) Centralna izborna
komisija Bosne i Hercegovine, raspisuje
PONOVNI JAVNI KONKURS
za imenovawe
direktora Glavnog centra za brojawe
i tri zamjenika direktora Glavnog centra za brojawe
Direktor i tri zamjenika direktora Glavnog centra za brojawe }e biti izabrani iz reda tri konstitutivna
naroda i jedan iz reda ostalih u skladu sa ~lanom 5.22 Izbornog zakona BiH.
Kratak opis poslova:
Direktor i zamjenici direktora Glavnog centra za brojawe (u daqem tekstu: Centar) rukovode radom Centra,
donose op{te akte neophodne za funkcionisawe Centra, anga`uju potrebno osobqe za rad u Centru, rje{a-
vaju o pravima i obavezama anga`ovanih u Centru, podnose izvje{taj o radu Centra i za svoj rad odgovaraju
Centralnoj izbornoj komisiji BiH, te obavqaju druge poslove iz nadle`nosti Centra.
Op{ti uslovi:
Pored posebnih uslova kandidat mora da ispuwava i op{te uslove:
1. da je dr`avqanin Bosne i Hercegovine,
2. da je zdravstveno sposoban,
3. da protiv kandidata nije pokrenut krivi~ni postupak za krivi~no djelo za koje je predvi|ena kazna zatvora
tri i vi{e godina ili da mu nije izre~ena zatvorska kazna za krivi~no djelo u~iweno umi{qajem u skladu sa
krivi~nim zakonom u BiH i
4. da nije obuhva}en odredbom ~lana IX. 1 Ustava Bosne i Hercegovine
Posebni uslovi:
VII stepen stru~ne spreme, najmawe tri godine iskustva u provo|ewu izbora, da nije ~lan politi~ke stranke,
poznavawe rada na ra~unaru i da posjeduju odli~ne stru~ne i organizacijske sposobnosti.
Direktor i zamjenici direktora Glavnog centra za brojawe se imenuju na period od 1.8.2006. godine do 31.10.2006.
godine i imaju isti stepen prava, obaveza i odgovornosti i za svoj rad su odgovorni Centralnoj izbornoj
komisiji BiH.
Poslovi u Glavnom centru za brojawe bi}e organizovani u smjenama i zahtijevaju rad du`i od punog radnog
vremena, rad u dane vikenda i druge neradne dane i rad no}u kada je potrebno.
S obzirom na slo`enost i odgovornost poslova kandidati treba da posjeduju i visok stepen odgovornosti.
Na~in prijavqivawa
Uz prijavu na konkurs potrebno je prilo`iti sqede}a dokumenta:
- Uvjerewe o dr`avqanstvu, ne starije od {est mjeseci,
- Izvod iz mati~ne kwige ro|enih, ne starije od {est mjeseci.
- Uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak, ne starije od tri mjeseca,
- Dokaz o zavr{enom fakultetu ili {koli,
- Dokaz o iskustvu na provo|ewu izbora, izjava da nije ~lan politi~ke stranke i
- Biografija sa adresom stanovawa i kontakt telefon.
Dokumenta koja se prila`u moraju biti originali ili propisno ovjerene fotokopije.
Ukoliko se ne prijave kandidati koji ispuwavaju propisan poseban uslov u pogledu stepena stru~ne spreme, za
direktora i zamjenike direktora bi}e imenovani kandidati koji imaju sredwu stru~nu spremu ukoliko zadovo-
qavaju sve ostale uslove konkursa.
Napomena: Nakon zavr{enog postupka izbora, uspje{ni kandidati }e dostaviti qekarsko uvjerewe da su
zdravstveno sposobni.
Konkurs ostaje otvoren osam (8) dana od dana objavqivawa.
Kandidati koji ispuwavaju uslove konkursa bi}e pozvani na razgovor i prethodnu provjeru poslova u sprovo|ewu
izbora kao i poznavawe rada na ra~unaru.
Prijavu sa dokazima o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova, s adresom, kontakt telefonom, poslati po{tom
ili predati li~no na adresu: Ulica Mula Mustafe Ba{eskije broj 6, 71000 Sarajevo.
Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.
JP[ "[UME REPUBLIKE SRPSKE#
AD SOKOLAC
[G "VRBAWA# KOTOR VARO[
Ul. Cara Du{ana br. 48, tel. 051/782-039
Na osnovu odluke o prodaji furnirskih trupaca, trupaca za qu{tewe i pilanskih trupac putem javnog
nadmetawa broj N.O. 81/05 od 27.12.2005. godine [umsko gazdinstvo "Vrbawa# Kotor Varo{ objavquje
OGLAS
za prodaju {umskih drvnih sortimenata putem javnog nadmetawa (licitacije)
1. PREDMET JAVNOG NADMETAWA:
Predmet javnog nadmetawa su {umski drvni sortimenti trupci, po vrsti, kvalitetnoj strukturi, koli~ini,
po~etnoj cijeni, ukupnoj vrijednosti i mjestu prodaje, kako slijedi
LOT 1
LOT 2
LOT 3
2. PRAVO NA NADMETAWE
Pravo u~e{}a u javnom nadmetawu imaju sva doma}a preduze}a, kao i druga pravna i fizi~ka lica, koja
ispuwavaju sqede}e uslove:
a) Da posjeduju rje{ewe o upisu u sudski registar, dokaz o ispuwewu sqede}e uslove:
a) Da posjeduju rje{ewe o upisu u sudski registar, dokaz o ispuwewu uslova za obavqawe djelatnosti pre-
rade drveta i identifikacioni broj, kopije ovjerene od strane nadle`nog organa;
b) Da se ne nalazi na listi nepouzdanih poslovnih partnera JP[ "[ume RS# a. d. Sokolac (potvrda od
strane [G);
v) Da su uplatili jemstvo (kauciju), u iznosu 10% od po~etne licitirane vrijednosti.
3. SADR@AJ PONUDE
Ponuda mora da sadr`i:
a) Naziv i ta~nu adresu u~esnika na licitaciji;
b) Ponu|enu cijenu;
v) Uslove i na~in pla}awa;
g) Dokaz o ispuwavawu uslova iz ta~ke 2 (a, b, v).
4. DOSTAVQAWE PONUDE
Svi zainteresovani, svoje zatvorene ponude, sa naznakom "Ponuda za licitaciju# broj protokola 01-332-
1567/06 od 20.7.2006. godine, treba da dostave JP[ "[ume Republike Srpske# a. d. Sokolac, [G "Vrbawa#,
ul. Cara Du{ana br. 48, 78220 Kotor Varo{.
Rok za dostavqawe ponuda do 29.7.2006. godine do 15 ~asova.
Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati.
5. OTVARAWE PONUDA
Otvarawe ponuda izvr{i}e se javno, uz mogu}nost prisustva u~esnika na licitaciji dana 31.7.2006. go-
dine u 9.30 ~asova, u prostorijama [G "Vrbawa# Kotor Varo{.
6. KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDA I IZBOR NAJPOVOQNIJEG PONU\A^A:
a) Najve}a ponu|ena cijena;
b) Najpovoqniji na~in i uslovi pla}awa.
7. OSTALE ODREDBE
Ponu|eni {umski drvni sortimenti se mogu pogledati od 7 do 15 ~asova na gore pomenutim destinaci-
jama. Sve potrebne informacije u vezi sa javnim nadmetawem, mogu se dobiti u vremenu od 7 do 15 ~aso-
va u [umskom gazdinstvu, putem telefona 051/782-144 ili na navedenoj adresi.
DIREKTOR
Indeks Vrijednost Promjena % Promjene
BIRS 1420.57 -3.44 -0.24
ERS10 1857.04 5.82 0.31
FIRS 2737.58 -7.52 -0.27
Najboqi
kupovni
kurs
Najboqi
prodajni
kurs
Prosje~na
cijena
%
promjene
cijene
Maks
cijena
Min
cijena
Broj
prometovanih
akcija
Ukupan
promet (KM)
RFUM-R-A RAFINERIJA UQA AD MODRI^A 0.31 0.32 0,31 0.32 0.31 0.31 938 291
TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BAWA LUKA 1.91 1.92 1,9 0.68 1.91 1.9 20,665 39,310
VBBB-R-A NLB RAZVOJNA BANKA AD BAWA LUKA 1,861.00 2,035.00 1850 0
BLBP-R-A PIF BLB-PROFIT AD BAWA LUKA 5.5 5.75 5,69 3.4 5.74 5.5 2,565 14,588
BLKP-R-A BALKAN INVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 7.1 7.5 7,26 2.1 7.81 7.1 16,369 123,278
BRSP-R-A PIF BORS INVEST FOND AD BAWA LUKA 4.85 5 4,86 -0.44 4.92 4.81 937 4,542
EINP-R-A EUROINVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 18.2 19.75 19,47 1.71 19.75 19.33 2,800 54,862
EKVP-R-A PIF AKTIVA INVEST FOND AD GRADI[KA 5.2 5.75 5,72 7.66 5.75 5.21 1,874 10,713
INVP-R-A PIF INVEST NOVA FOND AD BIJEQINA 0.099 0.1 0,099 0.4 0.1 0.098 617,151 61,340
JHKP-R-A PIF JAHORINA KOIN AD I.SARAJEVO-PALE 3.07 3,14 3.94 3.3 3.02 723 2,271
KRIP-R-A KRISTAL INVEST FOND AD BAWA LUKA 7.12 7.7 7,01 -9.29 7.02 7.01 518 3,632
PLRP-R-A POLARA INVEST FOND AD BAWA LUKA 6.7 6.9 6,83 -1.75 6.9 6.8 340 2,326
PRVP-R-A PIF PRIVREDNIK AD BAWA LUKA 3.05 3.1 3,02 3.78 3.05 2.9 3,751 11,327
VBIP-R-A PIF VB FOND AD BAWA LUKA 5.09 5.1 4,92 4.8 5.09 4.69 40,668 205,751
VIBP-R-A PIF VIB FOND AD BAWA LUKA 5.81 5.9 5,73 -0.84 5.81 5.61 406 2,327
ZPTP-R-A PIF CEPTER FOND AD BAWA LUKA 8.5 8.51 8,51 0 8.52 8.51 4,291 36,519
713,996 573,077
APBL-R-A AUTOPREVOZ AD BAWA LUKA 0.0011 0.0012 0,0012 9.09 0.0012 0.0012 500,000 600
BIRA-R-A BIRA^ AD ZVORNIK 0.054 0,054 0 0.054 0.054 20,000 1,080
BLNV-R-A BELFAN-NOVI AD BAWA LUKA 0,071(A) -19.32 0.071 0.071 100 7
BLPV-R-A BAWALU^KA PIVARA AD BAWA LUKA 1.08 1.12 1,1 -1.79 1.1 1.1 1,159 1,275
BOKS-R-A BOKSIT AD MILI]I 1.32 1.35 1,32 -1.49 1.32 1.32 4,430 5,848
BOSK-R-A BOSKA RK AD BAWA LUKA 0.151 0.17 0,151 -6.21 0.151 0.151 9,128 1,378
EDPL-R-A ELEKTRODISTRIBUCIJA AD PALE 0.712 0.73 0,712 0 0.712 0.712 1,399 996
EKBL-R-A ELEKTROKRAJINA AD BAWA LUKA 0.77 0.78 0,78 1.3 0.78 0.78 12,020 9,376
EKHC-R-A ELEKTROHERCEGOVINA AD TREBIWE 0.704 0.76 0,704 0.14 0.704 0.704 1,747 1,230
ELBJ-R-A ELEKTRO-BIJEQINA AD BIJEQINA 0.661 0.72 0,71 -1.36 0.715 0.67 13,495 9,584
ELDO-R-A ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ 0.721 0.748 0,71 -0.14 0.71 0.71 4,684 3,326
ELVA-R-A ELVACO AD BIJEQINA 0.19 0.2 0,19 0 0.19 0.19 3,335 634
GRDA-R-A GRA\A AD BAWA LUKA 0.28 0.5 0,28 -3.45 0.28 0.28 848 237
HEDR-R-A HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VI[EGRAD 0.9 0.95 0,937 -1.39 0.95 0.9 32,889 30,813
HELV-R-A HIDROELEKTRANE NA VRBASU AD M.GRAD 0.902 1 1 0.1 1 1 10,500 10,500
HETR-R-A HIDROELEK. NA TREBI[WICI AD TREBIWE 1.4 1.41 1,4 0.72 1.4 1.4 24,934 34,908
HGPT-R-A HERCEGOVINAPUTEVI AD TREBIWE 2.96 3 2,96(A) 1.72 2.96 2.96 959 2,839
KRIS-R-A KRISTAL AD BAWA LUKA 0,2 81.82 0.2 0.2 1,754,239 350,848
KRJN-R-A KRAJINA GP AD BAWA LUKA 1.19 1,19 -0.83 1.19 1.19 3,257 3,876
KRPT-R-A KRAJINAPETROL AD BAWA LUKA 1(A) 0 1 1 233 233
KZPT-R-A KOZARAPUTEVI AD BAWA LUKA 1.36 1.4 1,4 5.26 1.4 1.4 13,014 18,220
METL-R-A METAL AD GRADI[KA 0.439 0,4 0 0.4 0.4 10,508 4,203
MGPT-R-A MRKOWI]PUTEVI AD MRKOWI] GRAD 1 1.5 1 0 1 1 466 466
MRDN-R-A MERIDIAN AD BAWA LUKA 0.4 0.5 0,4 0 0.4 0.4 1,111 444
PREV-R-A PREVOZ AD SREBRENICA 0.375 0,301(A) -19.95 0.301 0.301 200 60
PTSA-R-A PUT GP AD ISTO^NO SARAJEVO 0.4 0.64 0,45 12.5 0.45 0.45 4,788 2,155
RITE-R-A R I TE GACKO AD GACKO 0.43 0.45 0,438 4.83 0.44 0.43 49,853 21,862
RNAF-R-A RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD 0.277 0.279 0,277 6.13 0.277 0.277 21,311 5,903
RTEU-R-A R I TE UGQEVIK AD UGQEVIK 0.63 0.649 0,635 -0.97 0.649 0.63 90,175 57,031
TRZN-R-A TR@NICA AD BAWA LUKA 1.07 1.1 1,07 -0.07 1.07 1.06 5,871 6,278
VITA-R-A VITAMINKA AD BAWA LUKA 0.365 1 0,365 1.11 0.365 0.365 3,339 1,219
VLPH-R-A VELEPREHRANA AD BAWA LUKA 0.31 0,3 0 0.3 0.3 16,094 4,828
VTNK-R-A VITINKA AD KOZLUK 7.04 7.8 7,05 0.14 7.05 7.05 62 437
VTRG-R-A VITOROG AD [IPOVO 0.12 0,12(A) 0 0.12 0.12 868 104
ZERS-R-A @EQEZNICE RS AD, DOBOJ 0.12 0.125 0,12 0 0.12 0.12 433,583 52,030
ZOPM-R-A ZRAK-OPTOMEHANIKA AD BILE]A 0.052 0.12 0,052 -3.7 0.052 0.052 40,059 2,083
ZPSI-R-A SLAVKO IVAN^EVI] ZOP AD BAWA LUKA 0.64 0,64 -20 0.64 0.64 10 6
3,090,668 646,917
Oznaka
HOV
E M I T E N T
Slobodno berzansko tr`i{te
KURSNA LISTA BAWALU^KE BERZE - 21. jul 2006.
Ukupno kotacija
Kotacija fondova
Berzanska kotacija
Ukupno slobodno berzansko tr`i{te
Preostale naruxbe Sklopqeni poslovi
3,804,664 1,219,994UKUPAN PROMET
A-(posao sklopqen izme|u klijenata iz iste brokerske ku}e)
Trupci bukve I klasa 300 106,00 31.800,00 Radili{te Kotor Varo{
Trupci bukve II klasa 400 82,00 32.800,00
Trupci bukve III klasa 300 62,00 18.600,00 "Vigo{ta# Odjeqewe 176
SVEUKUPNO 1.000 83.200,00
Vrsta sortimenta
i kvalitetna struktura
Koli~ina
m3 Cijena KM
(bez PDV)
Vrijednost
(bez PDV)
Mjesto
prodaje
Po~etna
Trupci bukve I klasa 200 106,00 21.200,00 Radili{te Maslovare
Trupci bukve II klasa 150 82,00 12.300,00
Trupci bukve III klasa 150 62,00 9.300,00 Odjeqewe 4 GJ "Vrbawa#
SVEUKUPNO 500 42.800,00
Vrsta sortimenta
i kvalitetna struktura
Koli~ina
m3 Cijena KM
(bez PDV)
Vrijednost
(bez PDV)
Mjesto
prodaje
Po~etna
Trupci J/S I klasa 450 127,00 57.150,00 Radili{te [iprage 1
Trupci J/S II klasa 300 106,00 31.800,00
Trupci J/S III klasa 250 89,00 22.250,00 Stovari{te Ilomska
SVEUKUPNO 1000 111.200,00
Vrsta sortimenta
i kvalitetna struktura
Koli~ina
m3 Cijena KM
(bez PDV)
Vrijednost
(bez PDV)
Mjesto
prodaje
Po~etna
BOSNA I HERCEGOVINA
CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA
BOSNA I HERCEGOVINA
CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA
SREDI[NJE IZBORNO POVJERENSTVO
22. i 23. jul 2006.OGLASI
8
USLUGE
DIO I: UGOVORNI ORGAN
I.1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA
I.2. ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE
Kao pod I.1.
I.3. ADRESA NA KOJOJ SE MO@E DOBITI DOKUMENTACIJA
Kao pod I.1.
I.4. ADRESA NA KOJU SE DOSTAVQAJU PONUDE
Kao pod I.1.
I.5. VRSTA UGOVORNOG ORGANA (~lan 3 ZJN1
)
Upravni organ, na lokalnom nivou.
DIO II: PREDMET UGOVORA
II.1. VRSTA UGOVORA:
Robe
II.2. DA LI SE NAMJERAVA ZAKQU^ITI OKVIRNI SPORAZUM?
Ne
II.3. NAZIV / REFERENCA POD KOJIM JE KONKRETAN UGOVOR
EVIDENTIRAN KOD UGOVORNOG ORGANA
II.4. OPIS PREDMETA UGOVORA:
- isporuka i instalirawe ra~unarske opreme za opremawe Centra za usluge
gra|anima, Odjeqewa za buxet i finansije i Odjeqewa za urbanizam u skladu sa
tehni~kim specifikacijama koje su sastavni dio tenderske dokumentacije
II.5. UKUPNA KOLI^INA (BROJ JEDINICA) I/ILI OBIM UGOVORA
Dato u tenderskoj dokumentaciji
II.6. LOKACIJA IZVR[EWA USLUGA
II.7. PODJELA NA LOTOVE
Da
Ponuda se dostavqa za svaki lot, za jedan ili oba lota.
II.8. PRIHVATQIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA? (~lan 17 ZJN)
Ne
II.9. TRAJAWE UGOVORA ILI ROK IZVR[EWA
60 dana
DIO III: PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNI^KE INFORMACIJE
III.1. GARANCIJA ZA PONUDU
Ne tra`i se
III.2. GARANCIJA ZA DOBRO IZVR[EWE UGOVORA
U vrijednosti 5 % od ponu|ene cijene
III.3. DODATNE INFORMACIJE VEZANO ZA GARANCIJU
Garancija za dobro izvr{ewe ugovora se podnosi u obliku bankovne garancije
koja }e va`iti 90 dana.
III.4. USLOVI ZA U^E[]E - LI^NA SITUACIJA (~lan 23 ZJN)
III.5. USLOVI ZA U^E[]E - SPOSOBNOST ZA OBAVQAWE PROFE-
SIONALNE DJELATNOSTI (~lan 24 ZJN)
III.6. USLOVI ZA U^E[]E - EKONOMSKA I FINANSIJSKA PODOB-
NOST (~lan 25 ZJN)
- Izjave o ukupnom prometu ponu|a~a u segmentu poslovawa koji je predmet ugov-
ora, za posqedwe dvije finansijske godine za koje se raspola`e podacima, ili
od datuma registracije, odnosno po~etka poslovawa u predmetnom segmentu, ako
je ponu|a~ registrovan, odnosno po~eo sa radom prije mawe od dve godine;
- Bilans stawa i uspjeha za posqedwe dve finansijske godine za koje se raspo-
la`e podacima, ili od datuma registracije, odnosno po~etka poslovawa u pred-
metnom segmentu, ako je ponu|a~ registrovan, odnosno po~eo sa ra|om prije mawe
od dve godine.
III.7. USLOVI ZA U^E[]E - TEHNI^KA I/ILI PROFESIONALNA
SPOSOBNOST (~lan 26 ZJN)
- referens lista glavnih isporuka. dobavqa~a. izvr{enih u posqedwe dvije go-
dine, u ra~unarskoj opremi sa vrijednostima, datumima i primaocima uz osigu-
rawe dokumenata u formi potvrda o dostavqenim robama koje su izdali pri-
maoci, ili ukoliko se takve potvrde ne mogu dobiti iz razloga izvan kontrole
dostavqa~a roba, samo uz izjavu dostavqa~a roba o dostavqenoj robi
DIO IV: POSTUPAK
IV.1. VRSTA POSTUPKA:
Otvoreni postupak
IV.2. KRITERIJUMI ZA DODJELU UGOVORA (~lan 34 ZJN):
Sqede}i kriterijumi se primjewuju na ocjenu ponuda:
1) Cijena u~e{}e 60%
2) Obezbije|en servis u~e{}e 20%
3) Period izvr{ewa u~e{}e 10%
4) Garantni rok u~e{}e 10%
IV.3. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE (~lan
18 ZJN):
Tenderska dokumentacija mo`e se dobiti na adresi nazna~enoj u ta~ki 1.1., na-
jkasnije u roku od 10 dana prije krajweg roka za dostavqawe ponuda. Nov~ana nakna-
da za tendersku dokumentaciju iznosi 50,00 KM.
IV.4. ZAHTJEVI U POGLEDU JEZIKA PONUDE
IV.5. ROK ZA PRIJEM PONUDA
Ponude se dostavqaju na slede}u adresu: ulica Mome Vidovi}a br. 77 78 420 Sr-
bac do 14.8.2006. godine do 11 ~asova i 30 minuta.
IV.6. MINIMALAN VREMENSKI PERIOD VA@NOSTI PONUDE KOJI
JE PONU\A^ DU@AN OBEZBIJEDITI
30 dana nakon krajweg roka za podno{ewe ponuda.
IV.7. DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA
Ponude se trebaju dostaviti na sqede}u adresu;
Op{tina Srbac
Mome Vidovi}a br. 7,
78 420 Srbac
Javno otvarawe ponuda }e se odr`ati dana 14.8.2006. godine u 12 ~asova za Lot 1,
a 13 ~asova za Lot 2. Dobavqa~i ili wihovi predstavnici mogu prisustvovati
na otvarawu tehni~kih; ponuda. Informacije koje se iska`u u toku javnog otvarawa
ponuda dostavi}e se svim dobavqa~ima koji su u roku dostavili ponude.
DIO V: DODATNE INFORMACIJE
Sve dodatne informacije mogu se dobiti na adresi nazna~enoj u ta~ki I.1.
1
Zakon o javnim nabavkama BiH
BOSNA I HERCEGOVINA
REPUBLIKA SRPSKA
OP[TINA SRBAC
OBAVJE[TEWE O NABAVCI
Organizacija Kontakt-osoba
OP[TINA SRBAC LEPIR MILORAD
Adresa Po{tanski broj
Mome Vidovi}a 7 78 420
Grad Identifikacioni broj
Srbac 4401255660003
Telefon Faks
00381 51 740 001 00387 51 740 152
Elektronska po{ta (e-mail) Internet adresa (web)
Ugovor o isporuci i instalirawu ra~unarske opreme za Centar za usluge
gra|anima, Odjeqewa za buxet i finansije i Odjeqewe za urbanizam.
LOT 1: Nabavka servera i personalnih ra~unara
LOT 2: Nabavka {tampa~a
Srbac, zgrada Op{tine
Pravo u~e{}a u postupku dodjele ugovora imaju svi kandidati iz BiH koji su
registrovani za obavqawe djelatnosti koja je predmet ponude, koji imaju potreb-
na iskustva u dostavqawu roba koje su predmet nabavke, osim kandidata koji su
iskqu~eni iz prava u~e{}a u postupku dodijele ugovora o javnim nabavkama, u
skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama ("Sl. glasnik BiH# br. 49/04 ).
- Naziv ponu|a~a sa ta~nom adresom
- Ovjerena kopija rje{ewa o upisu u sudski registar, ne starija od tri mjeseca
Ponude se podnose na jednom od zvani~nih jezika u BiH
Tenderska dokumentacija se mo`e preuzeti u prostorijama op{tine Srbac
(kancelarija br. 34), svakim radnim danom, u periodu nazna~enom u ta~ki IV.3.,
od 8 do 14 ~asova, uz dokaz o uplati nazna~enog iznosa za preuzimawe tender-
ske dokumentacije.
Uplata se ima izvr{iti na `iro ra~un br. 5510180000997326 kod Nove bawalu~ke
banke sa naznakom vrste prihoda 729124, svrha uplate: tendereka dokumentacije
za ra~unarsku opremu
Ponude se podnose u zatvorenoj koverti, za svaki lot posebno, sa naznakom
"Ponuda za ra~anarsku opremu Lot 1 ili Lot 2 # - NE OTVARAJ PRIJE
14.8.2006. godine do 11 i 30 ~asova.
Ukoliko ponu|a~i podnose ponude za oba lota, dokaze u skladu sa ~lanom 23 Za-
kona o javnim nabavkama i ostalu kvalifikacionu dokumentaciju mogu dostavi-
ti u ponudu za Lot 1.
22. i 23. jul 2006. OGLASI
9
USLUGE
DIO I: UGOVORNI ORGAN
I. 1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA
I. 2. ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE
Kao pod I. 1.
I. 3. ADRESA NA KOJOJ SE MO@E DOBITI DOKUMENTACIJA
Kao pod I. 1.
I. 4. ADRESA NA KOJU SE DOSTAVQAJU PONUDE/ZAHTJEVI ZA U^E[]E
Kao pod I. 1.
I. 5. VRSTA UGOVORNOG ORGANA (~lan 3 ZJN1
)
Upravni organ
DIO II: PREDMET UGOVORA
II. 1. VRSTA UGOVORA:
Usluge
II. 2. DA LI SE NAMJERAVA ZAKQU^ITI OKVIRNI SPORAZUM?
Ne
II. 3. NAZIV/REFERENCA POD KOJIM JE KONKRETAN UGOVOR EVIDENTIRAN
KOD UGOVORNOG ORGANA
II. 4. OPIS PREDMETA UGOVORA
- konsultantske usluge u okviru ukupnih priprema i procedure na ispuwavawu uslova za
obezbje|ewe povoqnog kredita na bazi Sporazuma o finansirawu zakqu~enog izme|u Vlade
Austrije i Ministarskog vije}a BiH,
- prikupqawe i obrada potrebnih podataka za izradu investiciono-tehni~kog progra-
ma za izgradwu komunalne infrastrukture (vodosnabdijevawa) u op{tini Srbac, prema
utvr|enim prioritetima, a u okviru mogu}ih kreditnih sredstava,
- definisati tehni~ki segment IT programa,
- definisati i obraditi ekonomsko-finansijski dio programa, prema elementima i kri-
terijumima koji }e omogu}iti pozitivno izja{wavawe nadle`nih banaka odnosno biti
osnova za odobravawe kredita,
- pripremiti izvod iz investiciono-tehni~kog programa (i na engleskom) jeziku, sa
pripremom prezentacije na CD-u, u odgovaraju}em programu.
II. 5. UKUPNA KOLI^INA (BROJ JEDINICA) I/ILI OBIM UGOVORA
Dato u tenderskoj dokumentaciji.
II. 6. LOKACIJA IZVR[EWA USLUGA
II. 7. PODJELA NA LOTOVE
Ne
II. 8. PRIHVATQIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA? (~lan 17 ZJN)
Ne
II. 9. TRAJAWE UGOVORA ILI ROK IZVR[EWA
60 dana
DIO III: PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNI^KE INFORMACIJE
III. 1. IZNOS GARANCIJE ZA PONUDU
III. 2. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA PONUDU
III. 3. IZNOS GARANCIJE ZA IZVR[EWE UGOVORA
III. 4. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA IZVR[EWE
UGOVORA
III. 5. USLOVI ZA U^E[]E - LI^NA SITUACIJA (~lan 23 ZJN)
III. 6. USLOVI ZA U^E[]E - SPOSOBNOST ZA OBAVQAWE PROFESIONALNE
DJELATNOSTI (~lan 24 ZJN)
III. 7. USLOVI ZA U^E[]E - EKONOMSKA I FINANSIJSKA PODOBNOST
(~lan 25 ZJN)
- Izjave o ukupnom prometu ponu|a~a u segmentu poslovawa koji je predmet ugovora, za
posqedwe dvije finansijske godine za koje se raspola`e podacima, ili od datuma reg-
istracije, odnosno po~etka poslovawa u predmetnom segmentu, ako je ponu|a~ registrovan,
odnosno po~eo sa radom prije mawe od dvije godine;
- Bilans stawa i uspjeha za posqedwe dvije finansijske godine za koje se raspola`e po-
dacima, ili od datuma registracije, odnosno po~etka poslovawa u predmetnom segmen-
tu, ako je ponu|a~ registrovan, odnosno po~eo sa radom prije mawe od dvije godine.
III. 8. USLOVI ZA U^E[]E - TEHNI^KA I/ILI PROFESIONALNA
SPOSOBNOST (~lan 26 ZJN)
DIO IV: POSTUPAK
IV. 1. VRSTA POSTUPKA:
Ograni~eni postupak (~lan 11. stav 2.)
IV. 2. KRITERIJUMI ZA DODJELU UGOVORA (~lan 34 ZJN):
Ekonomski najpovoqnija ponuda u smislu ni`e navedenih kriterijuma (prema opada-
ju}em redoslijedu)
1. Cijena izvr{avawa usluga - do 25 poena
2. Reference kqu~nog osobqa za obavqawe poslova, prednost ima iskustvo u izradu in-
vesticiono-tehni~kih programa i studijske dokumentacije - do 25 poena
3. Reference ponu|a~a na bazi obavqenih radova, a posebno izrade investiciono-
tehni~kih programa - do 20 poena.
4. Uslovi pla}awa, sa dinamikom - do 20 poena
5. Rokovi i dinamika izvr{avawa predmetnih radova - do 10 poena.
IV. 3. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE (~lan 18 ZJN):
Tenderska dokumentacija mo`e se dobiti na adresi nazna~enoj u ta~ki I. 1., najkasnije u
roku od 10 dana prije krajweg roka za dostavqawe ponuda. Nov~ana naknada za tendersku
dokumentaciju iznosi 100,00 KM.
IV. 4. ZAHTJEVI U POGLEDU JEZIKA PONUDE
IV. 5. ROK ZA PRIJEM ZAHTJEVA ZA U^E[]E
Pozivaju se svi zainteresovani kandidati da podnesu zahtjev za pretkvalifikaciju u roku
od 18 dana od dana objavqivawa obavje{tewa o nabavci u JP NIO "Slu`beni glasnik
BiH# i na web stranici Agencije odnosno do 4.8.2006. godine u 12 ~asova, prila`u}i uz
zahtjev potrebne informacije i dokumente sadr`ane na djelu III ovog obavje{tewa.
Zahtjevi se pretkvalifikaciju se dostavqaju na protokol op{tine Srbac ili na adresu:
Op{tina Srbac
Mome Vidovi}a br. 7
78420 Srbac
Sa naznakom - Ugovor o pru`awu konsultantskih usluga i izradi investiciono-tehni~kog
programa izgradwe komunalne infrastrukture (vodosnabdijevawa) u op{tini Srbac -
ZAHTJEV ZA U^E[]E.
Ugovorni organ }e istovremeno, a najkasnije u roku od sedam dana od dono{ewa odluke,
pismeno obavijestiti kandidate koji su blagovremeno podnijeli zahtjeve za u~e{}e o od-
lukama koje su donesene u pogledu pretkvalifikacije te }e kandidatima koji su zadovo-
qili pretkvalifikacije istovremeno poslati poziv za dostavqawe ponuda.
IV. 6. MINIMALAN VREMENSKI PERIOD VA@NOSTI PONUDE KOJI JE
PONU\A^ DU@AN OBEZBIJEDITI
30 dana nakon krajweg roka za podno{ewe ponuda.
IV. 7. DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA
Odredi}e se u pozivu za dostavqawe ponuda koji }e se otpremiti samo kandidatima ko-
ji su zadovoqili pretkvalifikacije. Krajwi rok za prijem ponuda ne}e biti kra}i od
28 dana od datuma otpreme poziva za dostavqawe ponuda pretkvalifikovanim kandi-
datima.
DIO V: DODATNE INFORMACIJE
Sve dodatne informacije mogu se dobiti na adresi nazna~enoj u ta~ki I. 1.
1
Zakon o javnim nabavkama BiH
BOSNA I HERCEGOVINA
REPUBLIKA SRPSKA
OP[TINA SRBAC
OBAVJE[TEWE O NABAVCI
Organizacija Kontakt - osoba
OP[TINA SRBAC MIKI] DRAGAN
Adresa Po{tanski broj
Mome Vidovi}a 7 78420
Grad Identifikacioni broj
Srbac
Telefon Faks
00387 51 740 001 00387 51 740 152
Elektronska po{ta (e-mail) Internet adresa (web)
Ugovor o pru`awu konsultantskih usluga i izradi investiciono-tehni~kog programa
izgradwe komunalne infrastrukture (vodosnabdijevawa) u op{tini Srbac.
Srbac
Nema
Nema
Nema
- Naziv kandidata sa ta~nom adresom i identifikacionim (PDV) brojem
- Ovjerena kopija rje{ewa o upisu u sudski registar, ne starija od tri mjeseca
- Prilo`iti dokaze da stru~no osobqe anga`ovano za obavqawe predmetnog posla ima
najmawe 2 (dvije) godine radnog iskustva. (Referens lista do sada izvr{enih usluga)
Ponude se podnose na jednom od zvani~nih jezika u BiH.
Tenderska dokumentacija se mo`e preuzeti u prostorijama op{tine Srbac (kance-
larija br. 34), svakim radnim danom u periodu od 8 do 14 ~asova, uz dokaz o uplati naz-
na~enog iznosa za preuzimawe tenderske dokumentacije.
Uplata se treba izvr{iti na `iro ra~un br. 5510180000997326 kod Nove bawalu~ke
banke sa naznakom vrste prihoda 729124, svrha uplate: tenderska dokumentacija za kon-
sultantske usluge - komunalna infrastruktura.
Nema
Pravo u~e{}a u postupku dodjele ugovora imaju svi kandidati iz BiH koji su reg-
istrovani za obavqawe djelatnosti koja je predmet ponude, koji imaju potrebna iskust-
va u dostavqawu robe koja je predmet nabavke, osim kandidata koji su iskqu~eni iz
prava u~e{}a u postupku dodijele ugovora o javnim nabavkama, u skladu sa odredbama
Zakona o javnim nabavkama ("Sl. glasnik BiH# br. 49/04).
22. i 23. jul 2006. VODI^
11
Va`niji telefoni
Telekom Srpske, informacije 1185
A`urirawe podataka i
Informacije iz Centralnog registra 1369
Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370
Informacije o berzi 1371
Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372
Ta~no vrijeme i temperatura 1373
CJB 122, 337-100
Vatrogasci 123
Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282
Ta~no vrijeme, datum,
temperatura, vazdu{ni pritisak 125
Vojna policija 335-937
Sektor sekjuriti 460-140, 461-115
Bolnica (stara lokacija) 216-725
Paprikovac 308-111
Op{tina 244-444
Aerodrom #Bawa Luka# 535-210
Uprava aerodroma u Bawoj Luci 211-626
Agencija za prodaju avio karata 219-974
Autobuska stanica 315-355, 315-867
@eqezni~ka stanica 301-229
Biletarnica (centar) 211-961
Rale turs 215-333
"A# taksi 1500
"Bawalu~ki# taksi 1544
"Bel# taksi 1550
Euro-taksi 1555
Maksi taksi 1551
"Patrol# taksi 1533
Mobil taksi Bawa Luka 1566
"Ideal# taksi 1545
Vodovod i kanalizacija 212-480
Stambeni servis - Odr`avawe stanova 228-060
"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811
Prijava kvarova 300-384
Centar za obavje{tavawe 121, 212-500
Apoteka "Prvi maj# 223-540
Centralna apoteka 225-630
Apoteka "Zmijawe# 329-870
Apoteka "Zvijezda# 433-070
Apoteka "Boska# 226-990
Apoteka "Palas# 222-860
Apoteka "Nova varo{# 329-840
Veterinarska stanica 303-113
"^isto}a# 304-477
Meteorolo{ka stanica 307-943
"Gradsko grobqe# 051/216-412
Kvarovi na telefonima 1275
Op{tinski Crveni krst 301-065
Regionalni Crveni krst 303-463
faks: 307-715
Me|unarodni komitet CK 310-037
Kancelarija za tra`ewe zarobqenih
i nestalih lica Republike Srpske 302-150
Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881
Turisti~ka organizacija 349-910, 349-911
"Gra|a# 218-241, 218-242
Toplana - reklamacije 336-104
AMS RS 1285, 301-464
Narodno pozori{te RS 314-006
Muzej savremene umjetnosti RS 215-364
Dje~je pozori{te RS 215-907
Univerzitet u Bawoj Luci 218-997
Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986
Narodna i univerzitetska
biblioteka RS 215-859, 215-866
Autobuski red vo`we
Me|unarodne linije
Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u
12 ~asova
Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom
u 13.30 ~asova
Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u
9.30 ~asova
Bawa Luka - Be~, svaki dan u 13.15 ~asova
Bawa Luka - Minhen, subotom, nedjeqom i srijedom u 12
~asova
Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30
Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova
Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa
Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova
Bawa Luka - Kragujevac svaki dan u 6 ~asova
Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova
Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova
Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedjeqom
u 15 ~asova
Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, nedje-
qa, ponedjeqak u 20 ~asova
Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16 ~asova
Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova
Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni
Bawa Luka - Rijeka, ~etvrtkom, petkom i nedjeqom u 22
~asa
Bawa Luka - Vukovar, subotom u 7 ~asova
Me|uentitetske linije
Bawa Luka-Biha}, u 7.30 , 13.00 i 14 ~asova
Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45, 16.00 i 22.15 ~asova
Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00
Me|ugradske linije
Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00
Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00
Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova
Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,
13.05, 15.30 i 19.00 ~asova
Bawa Luka - Kne`evo, u 18.30 ~asova
Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova
Bawa Luka - Kostajnica, u 11, 13, 15.30 i 17.05 ~asova osim
subote i nedjeqe
Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,
Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30 ~aso-
va
Avionski saobra}aj
Bawa Luka - Istanbul, svakog ponedjeqka
Bawa Luka - Cirih, svake srijede i subote
sve informacije u agenciji "ARS turs# 219-973
Polasci vozova
Bawa Luka - Beograd, u 21.55 ~asova
Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.22, 15.45 ~asova
Bawa Luka - Doboj, u 4.31, 7.30, 10.16, 15.40, 19.30
Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.22, 12.18, 15.45, 19.16,
~asova
Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.22, 12.18, 19.16 ~asova
Zagreb - Plo~e u 13.16 iz Bawe Luke
Plo~e - Zagreb u 15.34 iz Bawe Luke
Hoteli
"Bosna# 215-681
"Slavija# 211-806
"Palas# 218-723
"Ideja# 217-444
"Merriot# 222-870, 217-801
"Vidovi}# 217-217, 245-800
Garni hoteli
" Firenca# 311-296
"Damjan# 213-900, 213-880
"Castello# 371-286, 371-281
"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335
Moteli
"Nana# 370-050, 370-471, 370-667
"Dragana# 413-050
"Grand# 380-105
"Golden kard# 313-100, 313-122
"Kamel# 319-922, 319-921
"Vidovi}# 217-883
"Pansion Jeti# 413-100
Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993
BAWA LUKA 051
CJB I. Sarajevo 226-930
SJB Isto~no Sarajevo 316-104
SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785
SJB Trnovo 610-130
SJB Sokolac 447-130
Stanica policije Pale 223-031
Vatrogasna brigada 123
Lukavica 340-734
Pale 223-159
Sokolac 448-359
Bolnica Kasindo 676-054
Bolnica Sokolac 448-177
Domovi zdravqa
Pale 223-256
Lukavica 340-782
Sokolac 448-543
Trnovo 610-299
Skup{tina grada
Pale 226-793
Lukavica 342-678
Op{tine
Pale 226-593
Sokolac 448-056
Isto~na Ilixa 317-870
Lukavica 342-336
Trnovo 610-237
Autobuska stanica
Isto~no Sarajevo 317-377
Taksi 340-200
"Elektro- Sarajevo# 226-626
"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113
Vodovod i kanalizacija
Pale 223-273
Lukavica 340-480
Apoteke
Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326
Lukavica 676-260, 677-902
Mati~na biblioteka
I. Sarajevo 340-778
Kulturni centar Pale 227-132
Toplane
Pale 227-033
Sokolac 447-125
Lukavica 340-610
GP "Put# 676-625
Auto-moto dru{tvo "Jahorina# Pale 222-303
Po{te
Pale 226-001
Sokolac 448-752
Trnovo 610-201
Isto~na Ilixa 676-168
Lukavica 340-139
ISTO^NO SARAJEVO 057
Policija 122
Vatrogasci 123
Hitna pomo} 124
Muzej 231-220
Umjetni~ka galerija 241-684
Narodna biblioteka 241-114
@eqezni~ka stanica 221-569
Autobuska stanica 241-399
Vodovod 231-381
Gradska toplana 241-955
Taksi 232-022
Op{ta bolnica 241-022
Skup{tina op{tine 242-022
"Elektro-Doboj# 241-344
Hotel "Bosna# 242-012
Radio Doboj 241-041
DOBOJ 053
Policija 216-855
Dom zdravqa 217-421
Bolnica 217-422
Elektrodistribucija 216-119
Vlada distrikta 216-011
Komunalno 216-713
Vatrogasno 216-511
Me|unarodni pres centar 217-771
Dom kulture 049/212-803
Biblioteka 049/212-709
Fond srpske solidarnosti 218-989
Autobuska stanica 215-657
Slu`ba za odr`avawe puteva
"Bijeqinaputevi# 218-854
Udru`ewe izbjeglih i raseqenih 216-481
Grand hotel "Posavina# 217-510
Hotel "Jelena# 232-870, 232-850
Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771
Carina 217-670
Crveni krst 214-789
Apoteke 217-308, 212-609, 213-150
Centar za socijalni rad 215-164
@eqezni~ka stanica 218-203
Taksi 211-740
BR^KO 049
Autobuska stanica 220-466
Akademija likovnih umjetnosti 224-703
Porodili{te 261-246
"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050
Centar javne bezbjednosti 260-926
Muzej Hercegovine 220-220
Hotel "Leotar# 261-084
Centar za informisawe i kulturu
Dom kulture
i Radio Trebiwe 260-248, 220-132
TREBIWE 059
Policija (centrala) 232-811 ili 122
Hitna pomo} 231-294
Vatrogasci 231-811
Vodovod 213-300
Galerija 213-305
Muzej 211-334
@eqezni~ka stanica 211-021
Autobuska stanica 234-141
Bolnica 231-911
Op{tina 231-149
Apoteka Kozara 231-202
Hotel "Prijedor# 234-255
Kino 211-259
PRIJEDOR 052
Stanica javne bezbjednosti 813-522
Pograni~na policija 813-901
Hitna pomo} 813-277
Op{ta bolnica 813-433
Vodovod 813-624
Autobuska stanica 813-500
Skup{tina op{tine 813-377
Elektro-Gradi{ka 813-344
Taksi slu`ba 814-765
Srpski radio Gradi{ka 814-900
Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810
Profesionalna vatrogasna jedinica 123, 814-724
GRADI[KA 051
CJB Bijeqina 207-633
Vatrogasna jedinica 204-366
Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442
Muzej Semberije 201-292
Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472
Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603
@eqezni~ka stanica 204-275
Autobuska stanica 207-322
Vodovod 209-259
Gradska toplana 209-520
Meteorolo{ka stanica 202-442
Taksi 207-864
BIJEQINA 055
Policija 751-251
Dom zdravqa 752-231
Elektrodistribucija 751-740
Vodovod 752-674
@eqezni~ka stanica - informacije 752-150
Autobuska stanica - informacije 751-411
Vatrogasno dru{tvo 751-631
Carinarnica 751-294
Narodna biblioteka 751-260
Radio Novi Grad 751-271
NOVI GRAD 052
Stanica javne bezbjednosti (centrala) 733-010
Dom zdravqa, prva pomo} 734-194
Crveni krst 734-660
Autobuska stanica 731-045
Skup{tina op{tine (centrala) 734-710
Elektrodistribucija 733-520
Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555
Veterinarska stanica 733-209
Odsjek Ministarstva
za izbjegla i raseqena lica 734-877
Dom kulutre 733-248
Vodovod 733-233
Sredwo{kolski centar
"Milorad Vla~i}# 734-833
VLASENICA 056
Crveni krst 731-660
Hitna pomo} 124
Vatrogasna slu`ba 123
Apoteka 410-333
Bolnica (centrala) 410-663,
Taksi slu`ba 918
Autobuska stanica 410-585
Informacije - Po{ta 1185
Prijava smetwi, "Telekom# 1275
RJ Elektrodistribucija 410-066
Vodovod 412-144
Komunalno preduze}e
"Komunalac# 410-497
KOZARSKA DUBICA 052
Stanica policije 122
Hitna pomo} 210-100
Policija 210-008
Profesionalna
vatrogasna jed. 210-133
Vodovod 210-154
Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234
Bolnica 210-100
Autobuska stan. 211-635
Hotel "Drina# 211-603
Hotel "Vidikovac# 210-245
@eqezni~ka st. 210-041
ZVORNIK 056
Autobuska stanica 620-873
Hitna pomo} 620-625
Dom kulture 620-271
Radio Vi{egrad 620-701
Gradska galerija 620-397
Stanica policije 620-346
Carinarnica 630-460
Hotel "Vi{egrad# 620-224
Po{ta 621-353
Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635
Skup{tina op{tina - centrala 620-586
Rehabilitacioni centar "Vilina vlas# 620-311
Saobra}ajna policija 620-989
Apoteka 620-150
Benzinske pumpe 620-261, 620-655
Vatrogasno dru{tvo 123, 620-323
Vodovod 620-112
Komunalac 630-261
Elektrodistribucija 620-600
"Romanijaputevi# 620-722
Dr`avna grani~na slu`ba 610-480
Manastir Dobrun 612-603
VI[EGRAD 058
Autobuska stanica 210-113
Hitna pomo} 124
Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199
Stanica policije 210-906
Regionalna po{ta 210-096
"Elektrodistribucija# 572-993
AMD 210-349
Benzinska pumpa 210-863
"Srbiweputevi# 572-991
Carina 575-045
Klini~ki centar 210-417
Crveni krst 210-098
Skup{tina op{tina 210-202
Radio Fo~a 210-095
Hotel "Zelengora# 210-013
Hotel "Mladost#
Tjenti{te 520-118
Komunalno preduze}e
"Izvor# 210-310
FO^A 058
Prodajem ku}u u Vrbawcima uz
"Bosanku#, mo`e zamjena za stan u
Kotor Varo{u, tel. 065/698-388
Prodajem ku}u sa prate}im objek-
tima na 700 mŸ placa u Rosuqama,
tel. 051/351-064
Prodajem ku}u u centru Slatine sa
pomo}nim objektom i 3.743 mŸ zemqe,
pogodno za turizam i ugostiteqst-
vo, bez posrednika 065/620-665
Prodajem ku}u 9 h 10, prizemqe
poslovni prostor, sprat i pot-
krovqe, stanovi, nedovr{eni novo-
gradwa, tel. 051/317-719
Prodajem ku}u u izgradwi 1/1, vlas-
ni{tvo, 3 eta`e, stamb. povr{ina
270 mŸ + 500 mŸ oku}nice, ulica Ste-
vana Bulaji}a bb Bawa Luka, tel.
051/216-931; 065/656-159
Prodajem ku}u sa oku}nicom od 15
dunuma obradive zemqe u Malom
Qev~anskom razboju, po~etna cije-
na 35.000 KM, tel. 065/707-190 ili
051/316-433
Prodajem u Bawoj Luci ku}u sa
poslovnim prostorom pored glavne
ulice, ku}a se nalazi na parceli
1.000 mŸ, te postoji mogu}nost grad-
we jo{ jedne stambeno-poslovne ku}e
na istoj parceli, sve 1/1, tel. 065/
635-904
Prodajem ku}u u Bawoj Luci, novi-
ja gradwa, kao i stariju ku}u na is-
toj parceli koja se mo`e sanirati,
sve 1/1, tel. 065/635-904
Prodajem novu ku}u i dva dunuma
zemqe u Novakovi}ima J. Bjeli}a,
cijena 130.000 KM tel. 065/549-687
Prodajem ili mijewam ku}u u Kqu~u,
tel. 051/317-801
Ku}a sa prate}im objektima, use-
qiva vl. 1/1, 10 dunuma zemqe - [a-
mac, idealna lokacija sa poslovni
prostor, tel. 065/532-430; 054/
614-111
Prodajem prizemnu ku}u u centru
na placu od 610 mŸ, ul. Slobodana Jo-
vanovi}a 9, Bawa Luka
Prodajem ku}u u B. Luci (Petri-
}evac, Paprikovac do 50.000 evra i
u [argovcu do 35.000 KM), tel.
051/212-628; 065/3220834; 00385-989-
645-745.
Prodajem nedovr{enu ku}u (viken-
dicu) visoka prizemnica u Debe-
qacima, naseqe ^avrazi (na obali
Vrbawe), povr{ine 110 mŸ sa
oku}nicom. Prizemqe useqivo
odmah, posjeduje gradsku vodu, stru-
ju, kanalizaciju, tel. 065/701-067;
065/386-253
Prodajem ku}u, ul. Jovana Bijeli}a
178 - Dervi{i, Bawa Luka, tel.
051/385-917,
Prodajem ku}u 11 h 9 m, dvori{nu
zgradu i 3,5 ha zemqe, ~etiri km od
Prijedora, u ul. T. Seqana, tel.
065/982-794; 052/232-590 - zvati posli-
je 16 ~asova.
Prodajem veliko imawe u Kri{-
kovcima, ku}a, {tala sa gara`om,
dvori{na ku}a, dvije gara`e, poseb-
no, 13 dunuma zemqe, kraj puta voda
i struja, ogra|eno, nova ograda, ci-
jena po dogovoru, tel. 065/573-210;
051/530-416.
Prodajem ku}u u ̂ elincu bez posred-
nika, tel. 00381-21-518-304.
Prodajem ku}u, 60 mŸ, prema Debe-
qacima, sa dvori{nim objektom i
oku}nice 700 mŸ, cijena povoqna,
tel. 424-233.
Prodajem ku}u, ul. Jovana Jeli}a
178, Dervi{i, Bawa Luka, tel.
051/385-917.
Prodajem ku}u na sprat 8,5 h 7,5. na
povr{ini od 400 mŸ. Ku}a se nalazi
u Tesli}u, mo`e zamjena za stan u
Tesli}u, po dogovoru, tel. 065/790-
420; 053/436-551, do 21 ~as.
Prodajem staru ku}u na 300 mŸ pla-
ca, ul. Sr|e Zlopogle|e, cijena
70.000 KM, Obili}evo, u blizini
\a~kog doma, tel. 065/935-191.
Prodajem ku}u u [argovcu, cijena
povoqna, tel. 065/694-653.
Prodajem ku}u v. pr., novogradwa
2004, prizemqe, useqivo, voda, stru-
ja, telefon, Rami}i "Unis#, kod
kafea "Romb#, cijena 48.000 KM
fiksno, tel. 065/521-481.
Prodajem ku}u u Trnu, dunum zemqe
i dvori{nu zgradu, tel. 051/586-587.
Prodajem ku}u u ul. Goluba Babi}a
br. 4 u Bawoj Luci, tel. 051/380-258.
Prodajem ku}u, 100 mŸ, sa prate}im
objektima, 2.500 mŸ zemqe na glavnom
putu Srbac - Topola, selo Poveli~
- mo`e zamjena za stan u Bawoj Lu-
ci, tel. 051/464-665; 051/757-242.
Prodajem stariju ku}u sa oku}nicom
od tri dunuma u Gorwoj ^esmi, ci-
jena 120.000 KM, hitno, tel. 065/
422-686.
Prodajem novoizgra|enu i useqivu
ku}u sa svim prate}im objektima u
selu Potkozarje ili mijewam za
odgovaraju}i stan u Bawoj Luci, tel.
065/582-306.
Ku}u u Slatini mijewam za stan u
Bawoj Luci ili prodajem, tel.
065/305-892.
Prodajem u Glamo~anima (14 km od
B. Luke) nedovr{enu ku}u na tri
eta`e, oko 430 mŸ, mo`e i zamjena za
ve}i stan, tel. 065/649-232.
Prodajem ku}u u Tesli}u, na sprat,
djelimi~no namje{tena, tel. 053/436-
551; 065/790-420 do 21 ~as.
Prodajem ku}u u Prije~anima 9 h 10
mŸ i qetnu kuhiwu 6 h 3 mŸ i dunum i
po zemqe kod Zelene doline - Kiti}.
Prodajem ku}u sa poslovnim pros-
torom i placem za gradwu, Zelen-
gorska 65, tel. 051/213-781.
Prodajem hitno ku}u u Trnu, Nikole
Pa{i}a 48, tel. 047/432-609; 091/
750-553.
Prodajem ku}u sa dubokim potkrov-
qem i dvori{nom zgradom na 360 mŸ
placa, ul. Pionirska, cijena 65.000
evra, lokacija Obili}evo, tel.
065/935-191.
Prodajem staru ku}u na 500 mŸ pla-
ca, Kumsale, ul. Savska br. 3, cije-
na 85.000 KM tel. 065/935-191.
Prodajem prizemnu ku}u na 1.230 mŸ
placa, ul. Kraqa Petra, biv{a Kar-
la Rojca, cijena 450.000 KM, tel.
065/935-191.
Prodajem mawu ku}u u centru Gra-
di{ke, hitno i povoqno, 051/
816-764.
Prodajem ku}u u Obili}evu 12 h 9 -
P+1, plac 400 mŸ - 80.000 evra, tel.
051/213-722; 065/239-082.
Prodajem ku}u u Trnu 9 h 9 useqi-
va, ku}u 8,5 h 5 useqivu, fasada -
gra|evinska dozvola, plac 900 mŸ i
gra|evinska parcela - 120.000 evra,
tel. 051/213-722; 065/239-082.
Ku}a u Lazarevu, prizemnica, 100.000
KM, Debeqaci - ku}a 37.000 KM, tel.
051/213-722; 065/239-082.
Prodajem ku}u kod Novog Sada, ci-
jena 24.000 evra, mogu} dogovor, tel.
051/315-132; 065/988-698.
Prodajem ku}u u Trnu, ul. Cara
Du{ana 32, prvi plac do ulice 1.330
mŸ, zemqe, tel. 065/915-730.
Prodajem ku}u u Dowem Vakufu sa
dvije gara`e, prate}im objektima i
oku}nicom od 2.000 mŸ, tel. 065/950-
773; 051/371-366;
e-mail:[email protected] U Prije~anima prodajem namje{tenu
ku}u, 9 h 7 m i dunum zemqe, sve 1/1,
cijena 60.000 KM, tel. 065/649-064.
Prodajem ku}u u Zelenom viru u Vr-
bawi ili mijewam za stan, tel.
051/351-478.
Prodajem ku}u u Gradi{ci, dimen-
zija 10 h 7 m, na sprat sa podrumom,
ul. Veselina Masle{e, naseqe Se-
wak, tel. 065/948-604
Prodajem staru ku}u u Gradi{ci 70
mŸ, placa 235 mŸ, ul. Majke Jugovi}a,
tel. 051/831-232; 065/663-787
Prodajem ku}u u Novoj Topoli, 9 h
9 m na placu 950 mŸ, tel. 051/831-232;
065/663-787
Prodajem u Mrkowi} Gradu ne-
dovr{enu ku}u oko 400 mŸ, oku}nica
sa {qivikom na 5 dun. sve ogra|eno
ul. Starine Novaka - Imamovac, tel.
061/420-923; 037/662-047
Prodajem ku}u u Slatini, 75 mŸ stam-
benog prostora + zidana gara`a 16
mŸ +1200 mŸ zemqe pod vo}wakom, ci-
jena 33.000 evra, tel. 051/308-467
Prodajem staru ku}u u Gradi{ci, u
centru grada, na placu od 300 mŸ, ima
urbanisti~ku saglasnost za gradwu
ku}e na sprat, dimenzija 10 h 10, sa
podrumom i poslovnim prostorom,
tel. 051/831-232; 065/663-787
Prodajem u Srpcu pola ku}e, pri-
zemqe, useqivo, dvori{nu sa
gara`om, useqivo, papiri za prepis
uredni, tel. 051/740-839.
Prodajem ku}u i prate}e objekte i
vo}wak u Lamincima kod Gradi{ke,
cijena 20.000 maraka, tel. 065/
841-258.
Prodajem ku}u u Kara|or|evoj, na
placu od 500 mŸ, tel. 352-504; 380-020.
Prodajem ku}u u Kla{nicama na
sprat, 1/2 dunuma zemqe, tel. 065/
432-365.
Prodajem ku}u sa dubokim pot-
krovqem i dvori{nom zgradom na
360 mŸ placa, ul. Pionirska, cijena
65.000 evra, tel. 065/935-191.
Prodajem ku}u, dvori{nu zgradu na
854 mŸ, ul. Ilije Gara{anina 61, tel.
065/628-990.
Prodajem mawu ku}u u Prije~ani-
ma, tel. 753-396; 065/450-548.
Prodajem ku}u na tri eta`e na 680
mŸ placa, ul. Jovice Savinovi}a br.
103, cijena 250.000 KM, tel. 065/
935-191.
Prodajem ku}u na sprat na 1.350 mŸ
placa, Debeqaci br. 112, cijena
30.000 evra, tel. 065/935-191.
Prodajem ku}u sa dubokim pot-
krovqem na 360 mŸ placa, ul. Pio-
nirska br. 28, cijena 65.000 evra, tel.
065/935-191.
Prodajem stariju ku}icu 1.850 mŸ,
placa, uz glavni put, Sara~ica, br.
435, cijena 50.000 evra, tel. 065/
935-191.
Prodajem ku}u na sprat sa poslovn-
im prostorom (biv{i restoran
"Tica#) na 500 mŸ, palca, Ko~i}ev
vijenac, ul. Stevana Moqevi}a br.
8, cijena 160.000 evra, tel. 065/
935-191.
Prodajem novu ku}u 78 mŸ, 1.000 mŸ
zemqe u Slatini, sa svim mogu}im
prikqu~cima, tel. 065/540-914;
065/633-035.
Prodajem ku}u u Bo{kovi}ima sa
prate}im objektima ili mijewam za
odgovaraju}u na moru, tel. 065/
540-914.
Prodajem ku}u visoku prizemnicu
(novogradwa), u Rekavicama na putu
B. Luka - Jajce, povoqno, tel. 065/448-
808; 065/635-354.
Prodajem ku}u - sa oku}nicom u [ar-
govcu - zvati od 17 do 20 ~asova, tel.
051/304-954.
Prodajem stariju ku}u i 6.200 mŸ
(2.000 mŸ {ume) zemqe, 1 km od "Elek-
troprenosa#, Rami}i (cijena po do-
govoru), tel. 065/636-319.
Prodajem ku}u u Prijedoru, 400 mŸ,
novogradwa, 300 m od bolnice, tel.
065/793-258.
Prodajem ku}u sa gara`om i 400 mŸ
oku}nice u centru Kozarske Dubice,
tel. 061/760-439.
Prodajem ku}u u ^esmi 9,5 h 8,5 1/1
na 500 mŸ, zemqe, ku}a nije zavr{ena,
tel. 065/748-126; 370-618.
Prodajem ku}u sa pomo}nim objek-
tima i vo}wakom u selu Laminci -
Gradi{ka, cijena 20.000 KM, tel.
065/841-258.
Prodajem ku}e u ^esmi i dunum
zemqe, tel. 585-926.
Prodajem ku}u sa oku}nicom od 15
dunuma obradive zemqe u Malom
Qev~anskom Razboju, po~etna cije-
na 35.000 KM, tel. 051/316-433.
Prodajem novu ku}u, dupleks, svaki
stan ima 100 mŸ, i 30 mŸ placa, sre|en
unutra, sve cijena 40.000 KM, svaka
polovina, tel. 065/437-400.
Prodajem novu ku}u 9,5 h 8,5 m, vi-
soka prizemnica, 2,5 dunuma zemqe,
struja, voda - autobuska stanica 100
m udaqena, cijena 40.000 evra, tel.
065/437-400.
Prodajem ku}u spratnicu, novu, 700
mŸ oku}nice 125.000 KM, povoqno,
tel. 065/437-400.
Prodajem ku}u u Gradi{ci, dimen-
zija 10 h 7 m, na sprat, sa podrumom,
ul. Veselina Masle{e, naseqe Se-
wak, tel. 065/ 948-604.
Prodajem ku}u u Kara|or|evoj br.
493, tel. 273-001.
Prodajem ku}u povoqno, Kara-
|or|eva 423, tel. 065/546-654.
Prodajem monta`nu ku}e, "Promo#,
Dowi Vakuf, 295 KM/mŸ, gruba mon-
ta`a, kqu~ u ruke, cijena po dogov-
oru, tel. 065/549-687.
Prodajem ku}u u N. varo{i - Po+P-
2, ul. St. Markovi}a 17, cijena
300.000 KM, tel. 065/549-687.
Prodajem ku}u u centru B. Luke, ul.
Gorana Radulovi}a Bimbe - plac 243
mŸ, cijena 162.000 KM, tel. 065/
549-687.
Prodajem ku}u u Dowem Vakufu
(dvori{na zgrada, gara`a i plac 800
mŸ) ili mijewam za sli~no u Bawoj
Luci, 55.000 KM, tel. 065/549-687.
Prodajem ku}u u Kuqanima 8 h 12 m,
sa stambeno-poslovnim prostorom
(povoqno, hitno), tel. 065/974-496.
Prodajem ku}u na 600 mŸ placa u cen-
tru Bawe Luke, sa dva izlaza na dvi-
je ulice, dozvoqena gradwa dvije
ve}e zgrade, 1/1, tel. 065/210-890;
051/300-388; 065/490-327.
Prodajem ku}u u centru grada, ul.
Solunska, tel. 217-887, 065/543-987.
Ku}u u Karanovcu mijewam za mawi
stan u Bawoj Luci ili istu proda-
jem po vrlo povoqnoj cijeni, tel.
051/212-357.
Prodajem ku}u u centru ^elinca,
tri eta`e, informacije, tel.
065/499-199, 051/458-480.
Prodajem ku}u na sprat 1.350 mŸ pla-
ca, ul. Debeqaci br. 112, cijena
30.000 evra, tel. 065/935-191.
Prodajem ku}u u Debeqacima, tel.
065/978-407.
Prodajem ku}u u Obili}evu -
trosoban stan, kafi} (namje{ten)
i frizerski salon, 370.000 KM, tel.
065/643-621 ili 051/469-258.
Prodajem ku}u 100 mŸ sa pomo}nim
objektima, zemqe 2060 mŸ u Poveli~u,
glavni put Srbac - Topola, tel.
051/464-665; 051/753-139.
Prodajem ili mijewam za odgovara-
ju}i stan, ku}u 72 mŸ sa oku}nicom,
gara`om, {talom, pu{nicom i dr-
varnicom na ukupnoj povr{ini 1100
mŸ - Prije~ani, tel. 051/385-330.
Bawa Luka, ku}a prizemnica na 480
mŸ, zemqi{ta sa odobrewem za grad-
wu novog objekta po + p + m, 200 m
iznad "Kosmosa#, tel. 065/511-121.
Prodajem mawu ku}u u Lazarevu sa
gara`om, novogradwa, 50.000 KM,
tel. 061/577-965.
Prodajem povoqno dvije ku}e u De-
beqacima, na sprat, odmah useqive,
tel. 061/577-965.
Ku}u u Jajcu 14 h 10 m sa 2 poslovna
prostora po 2 eta`e, prodajem ili
mijewam za zemqu u okoline Bawa
Luke, tel. 051/464-176
Prodajem mawu ku}u - Rosuqe dobra
lokacija tel. 051/217-448; 065/
537-348
Prodajem mawu ku}u u Debeqacima,
samo 23.700 KM, tel. 051/217-448;
065/537-348
Prodajem ku}u sa poslovnim pros-
torom R. [ipke, tel. 051/217-448;
065/537-348
Prodajem ku}u sa 1600 mŸ, zemqi{ta
- Zalu`ani, tel. 051/217-448; 065/
537-348
Prodajem ku}u sa posl. prostorom
glavna ulica - Trn, tel. 051/217-448;
065/537-348
Prodajem ku}u Po + P = M, cen-
tralno grijawe kod restorana "Mir#
- Buxak tel. 051/217-448; 065/537-348
Prodajem ku}u 10 h 9 m (podrum,
prizemqe, sprat, potkrovqe useqi-
va, na 380 mŸ, placa u nasequ Lau{,
065/511-121
Prodajem ku}u 11 h 9 m (prizemqe,
sprat, potkrovqe) novogradwa neza-
vr{ena na 530 mŸ zemqi{ta, naseqe
Dervi{i, tel. 065/632-818
Prodajem ku}u 10 h 10 m (prizemqe,
sprat, potkrovqe) sa tri stana, use-
qivo, ul. R. [ipke Paprikovac, tel.
065/511-121
Prodajem ku}u vp. 10 h 9 m (podrum,
prizemqe, potkrovqe), centralno
grijawe, gara`a, na 950 mŸ, zem-
qi{ta, Dervi{i, tel. 065/632-818
Prodajem ku}u na sprat sa dva
trosobna stana, novogradwa, posto-
ji gara`a i dodatni objekat, 720 mŸ
placa, tel. 061/577-965.
Prodajem tri barake u Lazarevu 68,
66 i 58 mŸ, tel. 061/577-965.
Prodajem ku}u, novogradwa na sprat,
na 500 mŸ placa, na po~etku Motika,
tel. 061/577-965.
Prodajem ku}u sa dva trosobna stana
+ poslovni prostor, centralno gri-
jawe, ku}a super namje{tena, pod-
no`je Star~evice, tel. 061/577-965.
Prodajem dvije ku}e u ul. Bra}e Ju-
govi}a, Obili}evo, tel. 061/577-965.
Prodajem tri mawe ku}e na 184 mŸ
placa, na samoj obali Vrbasa, tel.
061/577-965.
Prodajem ku}u spratnicu u Trnu,
blizu Sarice, povoqno, tel. 061/
577-965.
Prodajem ku}u na sprat sa poslovn-
im prostorom pekara, "FRES# u
funkciji, tel. 061/577-965.
Prodajem ku}u u Rebrovcu 10 h 12 m,
na sprat u izgradwi, dio skoro za-
vr{en, struja voda, povoqno, 38.000
KM, tel. 065/219-082
Ku}a na ̀ eqezni~koj stanici u cen-
tru Piskavice nova na sprat ispod
je kafana u funkciji gore 3 stana sa
centralnim i 2 gara`e i 2 placa
povoqno ili mijewam za jednosoban
stan tel. 065/219-082
Prodajem ku}u u Dervi{ima na
sprat novija gradwa i sve sre|eno sa
gara`om i plac od 600 mŸ, povoqno
tel. 065/219-082
Prodajem ku}u na Petri}evcu sa dva
dvosobna stan, podrum i gara`a,
novija gradwa, preko puta crkve,
60.000 evra tel. 065/219-082
Prodajem ku}u na Petri}evcu sa
~etiri jednosobna stana i dvo-
ri{nim objektom, plac 500 mŸ,
150.000 KM, tel. 065/219-082
Prodajem ku}u kod Kosmosa na tranz-
itu, prizemqe, plac oko 500 mŸ, povo-
qno, 65.000 KM, tel. 065/219-082
Prodajem dvije ku}e u Obili}evu,
povoqno, spratnica i prizemqe, tel.
065/219-082
Ku}a u [argovcu, dva trosobna
stana, oku}nice 500 mŸ, cijena povo-
qna, tel. 065/694-653.
Kupujem ku}u u okolini Bawe Luke
do 60.000 KM, tel. 065/239-082;
051/213-722.
Kupujem ku}u prizemnicu novu na
relaciji Lazarevo - Lakta{i, tel.
051/310-933.
Mijewam ku}u na tri eta`e 10 h 7 -
4 dunum zemqe pod vo}em, 1 dunum
ba{te 9 km od Bawe Luke (za
trosoban stan), tel. 065/624-480;
065/329-765
Mijewam ku}u i zemqu (u komadu 50
dunuma) Kutawa, Dowi Vakuf, za
sli~no od B. Luke do Gradi{ke, tel.
065/733-734.
Mijewam imawe od 50 dunuma u
Hrvatskoj za pribli`no u Mi{in-
om Hanu, tel. 065/969-764.
Ku}a u Drago~aju za stan u Bawoj
Luci, uz doplatu, dokumentacija
uredna, tel. 051/225-951.
Mijewam ku}u sa imawem u Hrvat-
skoj za odgovaraju}e u okolini Bawe
Luke, tel. 463-890.
Mijewam ku}u u Gradi{ci, 120 mŸ, za
stan u Bawoj Luci, tel. 065/220-528.
Mijewam ku}u na po~etku [u{wara,
10 h 7, ~etiri dunuma zemqe pod
vo}em i dunum ba{te za trosoban
stan, tel. 065/624-480.
Prodajem vikendicu u Dowoj ^es-
mi, sa 2,5 dunuma vo}waka ogra|eno,
1/1, Lipova Glavica okreti{te au-
tobusa, ima struja, voda, hitno, povo-
qno, tel. 065/636-545
VIKENDICE
ZAMJENA
KUPOVINA
Prodajem ku}u u Boriku sa tri
trosobna stana i poslovnim
prostorom, u prizemqu i gara`a,
u ra~un uzimam i stan; tel.
065/776-748 (000028 G)
Prodajem ku}u u ul. Jovice Savi-
novi}a, na dunumu zemqe, u Ba-
woj Luci, tel. 381-635-050-77;
+381 21 468 259 000005 M
Prodajem useqivu ku}u 9 sa 11,
visoka prizemnica, Drago~aj,
kod "Elektroprenosa#, sa ured-
nim papirima, tel. 392-884 ili
065/668-933 000001 G
PRODAJA
KU]E
M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I
22. i 23. jul 2006.OGLASI
12
Prodajem ve}u vikendicu sre|enu sa
gara`om i dunumom placa, ogra|eno
sa vodom i strujom, uz ulicu, asfalt
do ku}e, u Slatini - Jaru`ani 1/1,
odmah useqivo, hitno povoqno, tel.
065/636-545
Prodajem dobru vikendicu u Gla-
mo~anima, povoqno, tel. 051/437-032
Prodaje se vikendica sa dvori{nim
objektom, 2.500 mŸ zemqe, jedan dio
pod vo}em, udaqeno od Lakta{a 3,5
km, kraj asfalta, struja i voda Ri-
je~ani - Lakta{i, tel. 051/308-875
Prodajem vikendice u ^esmi, Ri-
je~anima, Glamo~anima, Slatini,
Lakta{ima i Kr~maricama, tel.
061/577-965.
Prodajem vikendicu u Kr~marica-
ma, tel. 065/568-800.
Prodajem vikendicu u Mi{inom
Hanu, ^elincu i Karanovcu, tel.
051/310-933.
Prodajem hitno i povoqno devasti-
ranu vikendicu i zemqi{te 1.500 mŸ
u Slatini (60 m od {kole), tel.
051/310-933; 065/307-741.
Prodajem vikendicu, Lakta{i (Ko-
batovci), sa vo}wakom i {est dunuma
obradivog zemqi{ta, tel. 051/319-
801; 065/620-186.
U Lakta{ima prodajem monta`nu
vikendicu - voda, struja, vo}e,
ogra|eno, dunum placa, povoqno, tel.
065/660-459.
Prodajem vikendicu u ^arda~ani-
ma, tel. 00491753636706.
Prodajem vikendicu u Kaocima, Sr-
bac, sa mawom dvori{nom zgradom,
2.050 mŸ zemqe, 18 plemenitih
vo}aka, voda prirodnim padom, Sa-
va 300 m, planina 50 m, vrlo povoqno,
tel. 065/717-820.
Prodajem vikendicu kod ̂ elinca uz
Jo{avku rijeku, tel. 051/ 281-720;
065/650-422.
Prodajem vikend-ku}u sa prate}im
objektom, vo}wakom, dunumom zemqe,
171, u Dervi{ima, tel. 051/469-232.
Prodajem vikendicu i 3.000 mŸ zemqe
u selu Kokori kod Prwavora - pored
puta, cijena po dogovoru, tel.
051/439-576.
Prodajem vikend ku}u kod "Pivare#,
1.500 mŸ i objekat 150 mŸ, tel. 065/
585-860.
Prodajem povoqno vikendicu u Gor-
woj Slatini, ~vrsta gradwa, useqi-
va, struja, voda, odvod, uzemqewe i
500 mŸ placa sa vo}wakom, tel.
065/895-244; 065/448-640.
Slatina - prodajem useqivu vikend
ku}u sa 2.000 mŸ vo}waka i gara`om
udaqenu 150 m od puta Bawa Luka -
Slatina ili mijewam za stan u Ba-
woj Luci, tel. 065/695-439; 065/
695-439.
Predajem vikendicu u ^arda~ani-
ma, tel. 065/581-773; 051/318-739.
Prodajem 2,5 dunuma zemqe u Ma|iru
kod B. Luke, sa svim prikqu~cima,
tel. 052/432-102; 065/427-478.
Prodajem {est dunuma zemqe u
Glamo~anima, 150 m od autoputa pre-
ma Popovi} otpadu, tel. 065/692-136
Prodajem {est dunuma fine hras-
tove {ume, Bla{ko, pokraj asfal-
ta, tel. 300 -238
Prodajem 70 dunuma zemqe i {ume
u komadu, sve 1/1, u B. Luci 10 kilo-
metara od centra, tel. 051/312-127;
065/623-554
Prodajem placeve u Motikama,
Star~evica, Slatini, Lau{u, Kr~-
maricama, tel. 051/437-032
Prodajem 4 dunuma zemqe kraj glavne
ceste Kla{nice - Slatina, mo`e i
u placevima, tel. 460-591; 501-417
Prodajem u Bawoj Luci plac za grad-
wu stambeno-poslovnog objekta sa
UT-uslovima i ostalom potrebnom
dokumentacijom, sve 1/1, parcela je
pored glavne ulice, tel. 065/635-9804
Prodajem plac u Gradi{ci povr-
{ine 735 mŸ, ogra|en, dozvoqena
gradwa, tel. 065/662-301
Prodajem placeve na Paprikovcu,
700 mŸ, posjedujem gra|evinsku
dozvolu, 1/1, uredna dokumentacija,
065/520-356
Prodajem placeve u Gradi{ci, reg-
ulisana gra|evinska dozvola,
sprovedeni struja i voda, zvati na
broj tel. 051/830-688
Prodajem plac u ^esmi 2.100 mŸ, ci-
jena 50.000 KM, tel. 065/549-687
Prodajem osam dunuma zemqe (preko
puta "Vitaminke#), cijena 420.000
KM, tel. 065/549-687
Prodajem placeve kod Qe{qanske
bawe, tel. 051/304-907
Prodajem 30 dunuma gra|evinskog
zemqi{ta, zajedni~ko ulagawe,
privredni objekti ili izgradwa
porodi~nih ku}a, putna komu-
nikacija [amac - Sarajevo, tel.
065/524-003; 065/532-430
Prodajem 1800 mŸ, zemqe u Poqu na
po~etku [u{wara 200 m do glavne
ceste, autobus. stan., tel. 065/624-
480; 065/329-765
Prodajem plac 500 mŸ u Drago~aju,
stara Prijedorska cesta 200 m od
{kole, zvati poslije 16 ~asova, tel.
051-380-052; 065/364-802
Prodajem placeve povoqne za
vikendice u Babi}ima kod ̂ elinca,
placevi su uz rijeku Vrbawu, as-
faltni put, struja, voda, telefon,
tel. 065/965-205
Prodajem zemqu u ̂ arda~anima, vo-
da, struja, telefon, tel. 065/243-216.
Prodajem parcelu od 45 ari u Ceru
kod Zvornika, preko puta crkve, uz
asfalt, tel. 0038115471547.
Prodajem zemqu 33 dunuma u jednom
komadu pored magistralnog puta B.
Luka - Prijedor, op{tina B. Luka,
tel. 065/489-819.
Prodajem plac, 500 mŸ, u Bile}koj
ulici ("Fis#, "Ideal pumpa#), pa-
piri 1/1, dozvoqena gradwa, tel.
065/694-653.
Prodajem hitno i povoqno plac za
gradwu u Kuqanima, blizu kla{-
ni~ke crkve, tel. 065/307-741.
Prodajem dva placa u Drago~aju, uz
asfalt, stara Prijedorska cesta,
gradska voda, telefon, struju, rasv-
jeta, tel. 065/612-983; 051/463-891.
Prodajem plac sa izgra|enim po-
drumom u Drakuli}u, 1.000 mŸ, ulica
sa dvije strane placa, voda, struja,
tel., cijena 42.000 KM, tel. 065/
437-400.
Prodajem imawe u Drago~aju sa dva
nedovr{ena objekta, uz asfalt, stru-
ja, gradska voda, telefon, rasvjeta,
dva ulaza, tel. 065/612-983.
Prodajem plac 1.000 mŸ, monta`na
vikendica, gara`a, sa komunalija-
ma, vrlo povoqno, gudura, 400 m od
bawe Lakta{i, tel. 051/308-686; 308-
686, zvati od 19 do 23 svaki dan.
Prodajem plac, 1.400 mŸ, vikend-nase-
qe Glamo~ani, 750 mŸ je {qivik, a
650 mŸ {uma, vrlo povoqno, plac je
uz put, spomenik Crni}a glavica,
tel. 051/308-686; 308-686, zvati od 19
do 23 svaki dan.
Prodajem 15 dunuma zemqe, selo Ja-
zovac, op{tina Gradi{ka, Bre`u-
qak, povoqno za vo}arstvo, blizina
asfaltnog puta, hitno - povoqno,
tel. 065/801-986.
Prodajem 17,5 dunuma zemqe u
Jablanu (voda - struja - telefon),
cijena 25.000 KM, tel. 065/549-687.
Prodajem plac u Lazarevu, 2.100 mŸ,
pored "AC-Ne{kovi}# dozvoqen st.
poslovni objekat Po+P+4+M, cije-
na 500.000 KM, tel. 065/549-687.
Prodajem plac u Lazarevu 700 mŸ,
pored "Krajinalijeka#, cijena 85.000
KM, tel. 065/549-687.
Prodajem zemqi{te sa vikendicom
u okolini centra Slatine, 1.650 mŸ,
asfaltni put, struja, voda i kanal-
izacija, sve prikqu~eno, tel.
051/588-150.
Prodajem placeve u Kuqanima na
glavnom putu, tel. 385-086.
Prodajem 10,5 dunuma obradive
zemqe u Milosavcima, op{tina Lak-
ta{i, uz put, pogodna za gradwu ku}e,
1/1, cijena 1 KM/mŸ, tel. 065/512-822.
Prodajem plac sa {umom i pla`om
na Vrbasu, povr{ine 3.000 mŸ, Bawa
Luka, naseqe Prije~ani, tel. 065/
900-125.
Dajem {est dunuma zemqe da neko
pokosi i o~isti, tel. 380-590.
Prodajem plac sa temeqom u
Glamo~anima kod "Agi} kompani-
je#, mo`e i zamjena za automobil,
tel. 065/577-753.
Prodajem 990 mŸ, zemqe u centru
Kozarske Dubice, gradwa dozvoqe-
na, tel. 065/755-574.
Prodajem plac u Motikama 1.100 mŸ,
ima voda, struja, asfalt, izlazi na
dva puta, blizu stanice gradskog au-
tobusa, tel. 051/207-147; 065/566-505.
Prodajem dunum zemqe, a mo`e i
vi{e na Star~evici, 2,5 km od
kafi}a "Voks#, povoqno za vi-
kendicu, a i cijena je povoqna, tel.
065/666-197.
Prodajem plac u Karanovcu, pored
te~e potok, tel. 427-205; 065/794-153.
Prodajem dva placa 894 mŸ, 662 mŸ,
Nova Topola, preko puta Fabrike
sto~ne hrane, 1/1, vodovod, rasvjeta,
tel. 051/581-528.
Prodajem placeve u Lakta{ima 500
m od hotela "San#, tel. 051/351-478.
Prodajem {est placeva u Rami}ima,
tel. 065/628-990.
Prodajem plac 471 mŸ, u Drakuli}u
kod crkve, UT uslovi, ekstra lokaci-
ja, tel. 065/514-117.
Hitno prodajem plac zemqe od 1.300
mŸ, sa ozidanim objektom pod plo~om,
veli~ine 8 h 6,5 m, u ul. Blagoja
Parovi}a kod br. 95, Zalu`ani,
{upa, struja, voda, tel. 065/691-542.
Prodajem osam dunuma zemqe u nase-
qu Kraji{nika (Nova Topola), tel.
0038552543601 zvati od 10 do 20
~asova.
Prodajem dunum zemqe u Karanovcu,
tel. 427-205; 065/794-153.
Prodajem {est dunuma gra|evinskog
zemqi{ta, prikqu~ena voda, stru-
ja, telefon, nasuto i uvaqano, tel.
065/518-181, 051/584-263.
Prodajem gra|evinski plac 600 mŸ
kod stadiona "Naprijed# slobodna
gradwa, tel. 065/638-200.
Prodajem placeve u Pavlovcu - povo-
qno, zvati od 16 ~asova, tel. 051/
282-278.
Prodajem dva gra|evinska zemqi{ta
- dozvoqeno gradwa, asfalt, struja,
voda, tel. 281-349; 281-299.
Prodajem zemqu u Velikom Bla{ku
na putu za Slatinu, povoqno, tel.
051/501-412.
Prodajem 3.000 mŸ zemqe, kilometar
od "Elektroprenosa# (od toga 500
mŸ {ume), cijena povoqna, tel.
065/636-319.
Prodajem u Zalu`anima kod sta-
diona devet placeva, od 450 do 500
mŸ, sa ucrtanim objektima, 10 h 10,
tel. 065/499-179.
Hitno prodajem 2 h 4 dunuma luke
pod vodom, ima ribe za ribogo-
jili{te, cijena povoqna, tel.
065/303-860.
Prodajem plac, 500 mŸ, papiri 1/1,
dozvoqena gradwa, Bile}ka, tel.
065/694-653.
Prodajem devet placeva zemqi{ta
u Zalu`anima kod stadiona, tel.
065/499-179.
Prodajem zemqu u Karanovcu pored
asfalta, jedna parcela pored poto-
ka, tel. 427-205; 065/794-153.
Prodajem zemqu u Velikom Bla{ku
(500 m od glavnog puta Kla{nice -
Slatina), komunalije obezbije|ene,
tel. 501-768.
Prodajem zemqi{te sa vikendicom
Slatina - 1.650 mŸ, asfalt, voda, stru-
ja i kanalizacija prikqu~ena, tel.
051/588-150.
Prodajem placeve u Gradi{ci, reg-
ulisana gra|evinska dozvola,
sprovedeni struja, voda i telefon,
tel. 051/830-688.
Prodajem tri dunuma gra|evinskog
zemqi{ta 1,5 km od kasarne
Prodajem sedam dunuma zemqe u
[u{warima, 3.000 KM po dunumu,
ima struja, voda i telefon, tel.
065/786-832.
Prodajem plac 600 mŸ, u Ugrinovci-
ma, naseqe Grmovac, op{tina Ze-
mun - Srbija, tel. 065/581-773;
051/318-739.
Prodajem zemqu u Pavlovcu, tel.
051/272-475; 065/837-884.
Prodajem vi{e placeva u Kuqani-
ma uz glavni put, na jednom od wih
i staru ku}u, tel. 065/638-300.
Prodajem plac na Petri}evcu, vlas-
ni{tvo 1/1, tel. 065/902-598.
Prodajem plac 500 mŸ, Kuqani, 1.200
m od Zalu`ana, tel. 065/306-147.
Prodajem zemqu u Karanovcu, tel.
427-205; 065/794-153.
Prodajem plac 1.500 mŸ, Kosovska bb,
Lau{, tel. 065/362-756.
Prodajem devet dunuma zemqe Razboj,
Lijev~e poqe, tel. 051/468-653;
065/306-272.
Prodajem sedam dunuma zemqe u cen-
tru Slatine u komadu ili parcela-
ma, tel. 051/588-046.
Prodajem plac u centru Slatine,
povoqno, tel. 588-095.
Prodajem povoqno 2,5 dunuma zemqe
u Prije~anima, dozvoqena gradwa,
tel. 051/315-134.
Atraktivan ve}i plac, idealan za
stambeno-poslovnu zgradu u Prwa-
voru uz glavnu saobra}ajnicu, povo-
qno, tel. 318-296; 661-165.
Prodajem {est placeva, dozvoqena
gradwa, Lakta{i - Lug, tel. 051/533-
048 ili 065/384-102.
Prodajem zemqu sa vo}wakom u Ve-
likom Bla{ku, odli~no za
vikendice, put asfaltni, voda, stru-
ja, tel. 051/318-609.
U Glamo~anima kod Trna povoqno
prodajem ku}u 11 h 8 m sa podrumom,
12 dunuma zemqe pod vo}em i dunum
{ume, tel. 051/214-427.
Prodajem 10 dunuma zemqe u [u{-
warima, struja, voda, telefon, as-
falt, gradski prevoz, tel. 051/
216-140; 065/310-057.
Prodajem povoqno placeve na
Kr~maricama od 2.300 mŸ i 600 mŸ,
tel. 065/595-497.
Prodajem u Jakupovcima sedam
dunuma zemqe, 1/1, povoqno za sve
namjene, tel. asfalt, struja i voda,
tel. 051/539-006; 065/650-289.
Prodajem na po~etku Jakupovaca 6,5
dunuma zemqe, 1/1, mo`e i za placeve,
asfalt, struja, telefon, blizu novog
autoputa, cijena 1 mŸ 12 KM, tel.
302-742.
Prodajem zemqu u Kolima, 11 dunuma
zemqe uz asfalt, tel. 051/463-694.
Gradi{ka naseqe Rovine, prodaje
se plac 516 mŸ sa svim papirima,
vlasni{tvo 1/1, hitno, povoqno, tel.
065/641-017.
Prodajem plac u Drago~aju, voda,
struja, asfalt, tel. 065/546-420.
Prodajem 1.000 mŸ zemqe uz glavnu
ulicu Kla{nice - Prwavor kod
"\uki}# pumpe u Drugovi}ima, tel.
065/267-635; 051/461-739.
Prodajem 2.500 mŸ zemqe u Jo{avci,
pored puta ̂ elinac - Prwavor, tel.
065/561-600.
Prodajem {umu u Kara|or|evoj uli-
ci, Pavlovac, tel. 317-464.
Prodajem placeve u Rebrovcu, grad-
wa dozvoqena, cijena povoqna, tel.
051/429-762.
Prodajem plac u Kuqanima, Re-
brovcu i Drakuli}u, povoqno, tel.
051/212-628; 065/322-834; 065/277-647.
Prodajem gra|evinski plac 500 mŸ,
u Trnu kod "Parma trejda#, tel.
065/632-818
Gra|evinski plac od 1700 mŸ, uz au-
toput kod "petqe#, dozvoqena grad-
wa poslovnog objekta, tel. 065/
632-818
Prodajem odli~ne placeve kod In-
cela, Star~evica, Motike, Slati-
na, Kr~mrice, Koste Jari}a, Kr-
mine, tel. 061/577-965
Prodajem plac u Lakta{ima, tel.
065 604 188
Prodajem stan kod glavnog SUP-a 88
mŸ, III sp. nema kapitalne - povoqno,
tel. 051/437-032
Prodajem trosoban stan u Novoj
varo{i, povoqno bez kapitalne, tel.
051/437-032, zvati poslije 15 ~asova
Prodajem dvosobne trosobne i
~etvorosobne stanove bez kapitalne,
tel. 051/437-032
Prodajem dvosoban stan 64 mŸ u
Boriku, zgrada Titanik, III sprat
bez posrednika, tel. 051/306-028;
065/845-597
Prodajem dvosoban stan 63 mŸ, 6.
sprat. lift, u ul. \ure \akovi}a B.
Luka, zvati na tel. 004917625573776
Prodaje se izuzetno povoqno mawi
stan u Zemun poqu, tel. 00381 64 157
4227 zvati od 17 do 19 ~asova
Prodajem dvosoban stan centralno
grijawe, vlasni{tvo, veli~ine 54
mŸ, stan name{ten, i name{taj po
posebnoj pogodbi, strogi centar
Doboja, III sprat, tel. 053/222-997
Prodajem dva stana u novoizgra-
|enom objektu kod restorana "Sir-
ano#, povr{ine 36 i 52 mŸ, tel. 213-
072; 213-700
Prodajem dvosoban stan 63 mŸ na 6.
spratu, lift ul. \. \akovi}a, Bawa
Luka, tel. 004917625573776
Prodajem stan 84 mŸ, IV sprat u cen-
tru (zgrada preko puta zgrade Vlade),
prazan, odmah useqiv, cijena 1.300
KM/ mŸ, tel. 065/549-687
Prodajem dvosoban stan (60 mŸ) u
^elincu, balkon, novija gradwa,
cent., prizemqe, III sp. 850 KM/ mŸ,
tel. 065/946-958; 051/305-504
Prodajem trosoban stan ili mijew-
am za jednosoban ili jednoiposoban
stan u Ko~i}evom vijencu, tel.
051/212-628; 065/322-834.
Prodajem stan 72 mŸ u Turjaku (Gra-
di{ka), povoqno, zvati od 18 do 21
~as, tel. 051/352-643.
Prodajem trosoban stan u Gradi{ci
79 mŸ, ul. Hilandarska, tre}i sprat,
tel. 051/831-232 i 065/642-028.
Prodajem trosoban stan, centar 86
mŸ, II sprat, novija gradwa, tel.
065/277-647.
Prodajem stan u Srpcu, 63 mŸ, cije-
na po dogovoru, tel. 065/754-249.
Prodajem trosoban stan 60 mŸ, ul.
Ive Andri}a, tel. 065/642-028
Prodajem trosoban stan u Gradi{ci
79 mŸ, ul. Hilandarska, tre}i sprat
tel. 051/831-232; 065/642-028
Prodajem dvosoban stan 60 mŸ, dva
balkona, kod "Glasa#, 1200 KM/mŸ,
tel. +381638853018.
Prodajem trosoban stan 77 mŸ (dva
balkona) u Mrkowi} Gradu, cijena
povoqna, tel. 051/314-432; 309-185.
Prodajem u Gradi{ci jednosoban
stan 41 mŸ, prvi sprat, centralno
grijawe, kablovska, telefon, pogo-
dan za poslovni prostor, u blizini
grani~nog prelaza, tel. 051/814-584;
814-989.
Prodajem stan 63 mŸ, I sprat, 13.000
KM/mŸ, ul. Jovana Jan~i}a.
Prodajem dvoiposoban stan 71 mŸ,
Ko~i}ev vijenac, tel. 051/213-920;
065/497-708.
Prodajem dvosoban komforan stan,
prizemqe, Ko~i}ev vijenac, tel.
065/828-005; 065/620-327.
Prodajem trosoban stan u Gradi{ci
u ulici Kozarskih brigada, po-
vr{ine 82,50 mŸ, ~etvrti sprat, tel.
051/813-525; 065/663-787.
Prodajem trosoban nov stan 73 mŸ na
Paprikovcu, tel. 065/694-653.
Prodajem stan stan 84 mŸ u centru
Bawe Luke, ili mijewam za Saraje-
vo, tel. 216-067.
Prodajem nov trosoban stan (dvo-
eta`ni), u u`em centru Prijedora,
80 mŸ, tel. 052/242-110.
Prodajem stan u Br~kom 49 mŸ, ren-
oviran, zvati od 18 do 20 ~asova, tel.
065/744-509.
Prodajem stan 55 mŸ prvi sprat u Ja-
jcu, 1/1, hitno i prodajem dvosoban
i trosoban stan u centru Zenice
odmah useqiv, tel. 061/577-965.
Prodajem trosoban stan u Bawoj Lu-
ci, tel. 065/513-407.
Bawa Luka, prodajem dvosoban stan
- Nova varo{, sa balkonom, mo`e za
poslovni prostor, tel. 051/212-628;
065/322-834.
Bawa Luka, ~etvorosoban stan, 110
mŸ, drugi sprat, salonski, centar,
tel. 065/511-121.
Dvosoban stan, 66 mŸ, ~etvrti sprat,
lift, novogradwa, odmah useqiv, ul.
Gunduli}eva, tel. 065/632-818.
Prodajem stan od 70 mŸ u Doboju povo-
qno, tel. 065/638-986; 051/381-320.
Prodajem stan, 67 mŸ, na `. stanici,
ul. @. kolonija 1, prvi sprat, cije-
na 1.000 KM/mŸ tel. 065/549-687.
Prodajem stan u ulici Vase Pela-
gi}a - 80 mŸ, II sprat, 1.400 KM/mŸ -
novija zgrada, tel. 065/785-526.
Prodajem novi dvosoban stan, drugi
sprat i mawu ku}u u centru Prije-
dora, tel. 065/515-589.
Prodajem trosoban stan u Boriku 1.
sprat, tel. 051/217-448; 065/537-348
Prodajem trosoban stan u centru,
tel. 051/217-448; 065/537-348
Prodajem suteren na Star~evici,
tel. 051/217-448; 065/537-348
Prodajem dvosoban stan, S. [olaje
v. pr., tel. 051/217-448; 065/537-348
Prodajem mawi dvosoban stan u
Obili}evu, 1. sprat, tel. 051/217-
448; 065/537-348
Prodajem dvosoban stan u Obili}evu
tel. 051/217-448; 065/537-348
Prodajem baraku u Lazarevu, 60 mŸ,
tel. 051/217-448; 065/537-348
Prodajem trosoban stan 70 mŸ, ul.
Vase Pelagi}a, tel. 051/217-448;
065/537-348
Prodajem ekstra sre|en stan Jovana
Jan~i}a 3. sprat, tel. 051/217-448;
065/537-348
Prodajem jednosoban stan 34 mŸ VP,
novogradwa, useqivo po~etkom av-
gusta o. g. u nasequ @ute zgrade
Petri}evac, tel. 065/511-121
Prodajem dvosoban stan 64 mŸ, II sp.
novogradwa, useqiv, ul N. Cerovi}a,
tel. 065/632-818
Prodajem dvosoban stan 59 mŸ, II
sprat, novogradwa, useqiv, ul. Ale-
ja Sv. Save, Borik, tel. 065/511-121
Prodajem ~etvorosoban stan 110 mŸ,
II sprat salonski, pogodan za kance-
larije, strogi centar, tel. 065/
632-818
Prodajem ~etvorosoban stan 106 mŸ,
III sprat komplet saniran, ure|en,
odmah useqiv Borik, tel. 065/
511-121
Prodajem trosoban stan 82 mŸ, II
sprat, centar ul. N. Pa{i}a, tel.
065/632-818
Prodajem dvosoban stan 64 mŸ, II
sprat, saniran, ure|en, strogi cen-
tar, ul. Jevrejska, tel. 065/511-121
Prodajem dvoiposoban stan u
Obili}evu, tre}i sprat, postoji
lift, nema kapitalne, tel. 061/
577-965.
Prodajem dvoiposoban stan na
Star~evici, tre}i sprat, 1.000
KM/mŸ, tel. 061/577-965.
Prodajem dva trosobna stana, 82Ÿ i
83 mŸ, nema kapitalne, 1.100 KM/mŸ,
tel. 061/577-965.
Prodajem dvosoban stan u Boriku i
na Star~evici, nema kapitalne, tel.
061/577-965.
Prodajem ve}i trosoban stan na II
sp. 93 mŸ, super sre|en bez kapitalne
na Star~evici, tel. 061/577-965
Prodajem suteren super sre|en na
Star~evici 60 mŸ dvosoban bez
poreza, tel. 061/577-965
Kupujem garsoweru blizu centra,
tel. 319-489.
Kupujem garsoweru ili jednosoban
stan, tel. 051/501-156.
Kupujem jednosoban stan na pravcu
Centar - Star~evica, tel. 051/318-
359; 065/323-142, zvati od 20 do 22
~asa.
Kupujem garsoweru ili mawi jed-
nosoban stan u Bawoj Luci, tel.
065/974-337.
Kupujem dvoiposoban ili trosoban
stan u Bawoj Luci, bez posrednika,
tel. 065/627-591.
Kupujem stan novije izgradwe do
tre}eg sprata, oko 65 mŸ, u centru
Bawe Luke, tel. 065/720-174.
Kupujem mawi stan u Boriku ili
Novoj varo{i, tel. 065/526-543.
Kupujem stan u N. Sadu ili mijew-
am za ku}u u B. Luci, tel. 065/663-104.
Kupujem stan do 45 mŸ u B. Luci, hit-
no, tel. 065/425-752.
Kupujem jednosoban ili mawi
dvosoban stan, tel. 051/308-925.
Kupujem stan u Bawoj Luci, oko 60
mŸ, tel. 065/638-788.
Kupujem jednosoban stan ili gar-
soweru povr{ine od 25 do 35 mŸ, po
mogu}nosti sa balkonom, tel.
065/322-834; 051/212-628.
Kupujem garsoweru ili mawi jed-
nosoban stan bez posrednika, tel.
065/579-931.
Kupujem garsoweru ili mawi jed-
nosoban stan, tel. 065/591-861.
Kupujem mawi dvosoban stan - bez
posrednika, prednost A. Jaki}a i
Nova varo{, tel. 065/538-246.
Kupujem garsoweru u Boriku ili
Star~evici, tel. 065/607-160.
Kupujem stan u B. Luci, hitno, tel.
065/425-752.
Izdajem jednosoban stan, povoqno,
Zmaj Ogwenog Vuka 63, tel. 370-418.
Izdajem stan u Novoj varo{i, tel.
065 604 188
Izdajem dvosoban namje{ten stan u
centru grada, tel. 065/656-377,
065/241-551
Izdajem prazan jednosoban stan sa
grijawem, Nova varo{, ul. M. Ste-
vi}a br. 4, tel. 065/534-685
Izdajem apartmane - Zelenika kod
Herceg Novog, tel. 00381 88 644-133;
00381 69 417-273.
Izdajem dvosoban namje{ten stan,
poseban ulaz, telefon, grijawe, use-
qiv odmah, ul. Jaroslava Ha{eka 1
"B#, tel. 065/900-283.
Qetovawe u Budvi, veoma povoqno,
sobe sa televizorom i upotrebom
kuhiwe, apartmani, voda non-stop,
tel. 00381 86/454-241; 00381 67/
508-754
Izdajem prazan komforan jed-
nosoban stan u centru Hani{te iz-
nad Bobar banke, III sprat, tel.
065/721-032
Iznajmqujem namje{tene sobe u cen-
tru grada (prednost imaju djevojke),
tel. 065/620-183; 051/228-700
Izdajem prazan jednosoban stan u
Novoj varo{i, ul. M. Stevilovi}a
4, tel. 065/534-685
Izdajem dnevnu sobu, kuhiwu i ku-
patilo, ul. Jovana Bijeli}a 126,
poseban ulaz, tel. 051/385-635;
051/468-094
Izdajem jednokrevetnu dvokrevetnu
sobu |acima ili mladim zaposlen-
im mu{karcima, tel. 051/213-483
Izdajem dvokrevetnu sobu jednom
ili dvojici sredwo{kolca blizu
{tamparije, "Glas Srpske#, tel.
051/460-135 ili 051/301-312
Izdajem dvosoban namje{ten stan
studentima, centar, tel. 065/733-555
Izdajem jednosoban prazan stan, ci-
jena povoqna, ul. Marka Miqanova
7, tel. 380-433
Izdajem sobe i apartmane,
u ^awu - Crna Gora, tel.
381-85377010 069/735-975 UP
Izdajem namje{tenu dvokrevet-
nu sobu sa odli~nim grijawem,
naseqe Nova varo{, tel. 051/315-
890; 065/530-861 (000018 G)
Izdajem nov dvosoban nenam-
je{ten stan u potkrovqu na
Star~evici, cijena po dogovoru,
tel. 051/439-940, 065/514-841
000021 G
IZNAJMQIVAWE
KUPOVINA
Prodajem 9 placeva + ku}a
prizemnica 60 mŸ, sa UT uslovi-
ma u [argovcu, vlasni{tvo 1/1
za sve povoqno, tel. 065/950-370.
000002 G
PRODAJA
STANOVI
Prodajem 9 placeva + ku}a
prizemnica 60 mŸ, sa UT uslovi-
ma u [argovcu, vlasni{tvo 1/1
za sve povoqno, tel. 065/950-370.
000002 G
Prodajem zemqi{te sa vo}-
wakom, 1.500 mŸ, ogra|eno, u Pri-
jakovcima, papiri 1/1, hitno, tel.
065/516-809 (000029 G)
PRODAJA
ZEMQI[TA
M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I
22. i 23. jul 2006. OGLASI
13
Izdajem namje{ten jednosoban stan
ulica Jovana Ra{kovi}a 108, Bawa
Luka, Paprikovac, tel. 051/207-633
Izdajem povoqno namje{tenu ku}u
studentima ili samcima, tel.
436-505;
Izdajem jednosoban namje{ten stan
Drvarska (2) B. Luka, tel. 350-772
Izdajem namje{tenu sobu u~enici,
u`i centar grda, tel. 051/314-625
Izdajem dnevnu sobu, kuhiwu i ku-
patilo ul. Jovana Bijeli}a 126, pose-
ban ulaz, tel. 051/385-635; 051/
468-094
Izdajem dvokrevetnu sobu sa cen.
grijawem i upotrebom kuhiwe i ku-
patila dvjema djevojkama, ul. Stepe
Stepanovi}a br. 27, tel. 051/466-515;
218-021
Iznajmqujem trosoban namje{ten
stan u centru grada, tel. 065/620-183;
051/228-700
Izdajem dvokrevetnu namje{tenu
sobu sa kuhiwom, kod Medicinske
elektronike, poseban ulaz, zvati na
tel. 302-018
Izdajem stan u ku}i na Paprikovcu,
namje{teno, povoqno, poseban ulaz,
Krfska 114, tel. 065/516-856
Izdajem garsoweru u centru grada,
pla}awe 6 mjeseci unaprijed, slo-
bodna od 5.8.2006, tel. 051/458-447;
065/697-247
Izdajem dvokrevetnu sobu sa cen.
grijawem i upotrebom kuhiwe i ku-
patila dvjema djevojkama, ul. Stepe
Stepanovi}a br. 27, tel. 051/466-515
ili 218-021
Izdajem prazan jednosoban stan u
Novoj varo{i, ul. M. Stevilovi}a
br. 4, tel. 065/534-685
Izdajem trosoban komforno nam-
je{ten stan u centru B. Luke
poslovnim qudima i strancima, tel.
065/618-241
Izdajem namje{tenu ku}u studenti-
ma ili samcima, tel. 436-505; 065/
920-406
Izdajem dvori{nu zgradu namje{-
tenu, poseban ulaz kod Pekovite jed-
nom studentu ili radniku, po
mogu}nosti mu{karcu, tel. 051/
301-893
Dvije djevojke tra`e cimerku poseb-
na soba u stanu u novoj zgradi kod
Univerziteta, 140 KM mjese~no, tel.
051/318-232; 065/976-565
U centru Igala izdajem komforan
apartman (veoma povoqno), tel. 088-
330-100
Izdajem trosoban komforno nam-
je{ten stan u centru B. Luke,
poslovni qudima i strancima, tel.
065/618-241
Izdajem prazan jednosoban stan ul.
Stojana Jankovi}a 33, tel. 051/370-
036 Lazarevo IIIIznajmqujem namje{tenu garsoweru,
tel. 065/776-172
Izdajem dvosoban stan, ulica Vo-
jvode Sin|eli}a 46, tel. 051/281-575.
Iznajmqujem trosoban namje{ten
stan u centru grada kod Ekonomske
{kole, tel. 051/228-700
Iznajmqujem trosoban namje{ten
stan u centru (kod Ekonomske
{kole), tel. 065/464-376.
Izdajem stan od 60 mŸ za ~etiri djevo-
jke i ~etiri momka, studenta, |aka
ili radnika, sve novo, odvojen ulaz,
cijena po dogovoru, ul. Jasimira
Mal~i}a, tel. 051/463-898; 063/
819-288.
Izdajem jednosoban namje{ten stan,
tel. 051/316-696.
Izdajem trosoban namje{ten ili ne-
namje{ten stan i poslovni prostor
u istoj ku}i, tel. 065/791-287.
Izdajem sobe apartmanskog tipa ili
cijeli stan na obali mora u H. Novom,
tel. 065/549-294; 0038169221061.
Izdajem dvosoban namje{ten stan u
strogom centru grada, parno grijawe
i alternativno grijawe na du`i pe-
riod, tel. 065/512-207.
Iznajmqujem djevojkama dvije sobe u
centru grada, tel. 065/464-376.
Izdajem bra~nom paru ili samcu
namje{ten jednosoban stan, ul. Ste-
pe Stepanovi}a, povoqno, tel.
464-991.
Najpovoqnije qetovawe Biograd na
moru, sedam dana 100 evra, obezbi-
je|en prevoz i smje{taj - blizu mo-
ra, tel. 065/837-805.
Izdajem garsoweru u strogom cen-
tru grada, prizemqe, poseban ulaz,
centralno grijawe, mo`e i kance-
larija, tel. 051/219-921; 051/219-051.
Povoqno izdajem sobe blizu mora u
\enovi}ima, tel. 0038167 390-835.
Izdajem dowi sprat ku}e u Kla{-
nicama, namje{teno, tel. 065/
432-365.
Izdajem prazan jednosoban stan u
zgradi na Lau{u, tel. 065/846-494.
Izdajem prazan dvosoban stan sa dva
balkona na du`i period, 67 mŸ, dru-
gi sprat (Borik), ul. Rade Vra-
we{evi} br. 16, Bawa Luka, tel.
438-673.
Izdajem apartmane, III/43 a, Vodice,
tel. 00385(0)22441 230; 00385(0)98 832
904 E-mail: [email protected] mladom bra~nom paru ili
dvjema studentkiwama ku}u u cen-
tru Bawe Luke sa novim namje{-
tajem, tel. 065/510-196, 051/429-608.
Izdajem jednoj studentkiwi sobu sa
centralnim grijawem, ul. Josifa
Pan~i}a br. 6, Star~evica, tel.
436-076.
Izdajem dvosoban namje{ten stan
studentkiwama, tel. 051/463-950;
065/447-070.
Izdajem renoviran dvosoban stan,
II sprat, namje{ten, centar grada na
du`i period, tel. 065/281-344.
Izdajem namje{tenu sobu u stanu za
djevojku, stan u zgradi, Obili}evo,
tel. 065/297-651; 051/469-024
Izdajem jednokrevetnu i dvokrevet-
nu sobu bez gazda sa upotrebom kuhi-
we i kupatila, sa centralnim gri-
jawem, u Bawoj Luci, u nasequ Sun-
ca, tel. 065/523-768.
Izdajem sobe u Zeleniki kod H.
Novog, sa kupatilom i upotrebom
kuhiwe, blizu pla`e, tel. 00381-88
678-251.
U ulici Koste Jari}a izdajem povo-
qno jednosoban stan sa centralnim
grijawem i posebnim ulazom, tel.
065/679-057.
Izdajem namje{ten dvosoban stan sa
gara`om u nasequ Lazarevo II, tel.
051/225-360; 065/948-698; 065/587-304.
Izdajem stan u Boriku sa central-
nim grijawem, poseban ulaz, tel.
051/304-171.
Izdajem dvosoban namje{ten stan u
centru grada, tel. 065/656-377;
065/241-551.
Izdajem `enskim osobama ili
mla|em bra~nom paru namje{ten
dvosoban stan kod naseqa Sunce, tel.
051/207-711.
Izdajem jednosoban namje{ten stan
sa centralnim grijawem, ulaz pose-
ban, Nova varo{, tel. 065/525-010.
Izdajem dvosoban namje{ten stan,
tel. 051/351-681.
Izdajem jednosoban namje{ten stan
u Obili}evu, tel. 051/218-959;
065/644-931.
Izdajem garsoweru u strogom cen-
tru grada, prizemqe, poseban ulaz,
centralno grijawe, mo`e i kance-
larija, tel. 051/219-91; 051/219-051.
Izdajem sredwo{kolcima dvo-
krevetnu sobu u Boriku, tel.
315-420.
Izdajem stan u centru Lakta{a, nam-
je{ten 52 mŸ, sa grijawem, tel. 533-
531; 065/765-066.
Izdajem poslovnim qudima i
strancima trosoban komforno nam-
je{ten stan u centru B. Luke, tel.
065/618-241.
Bao{i}i kod Herceg Novog, izu-
zetno povoqno izdajem sobe i apart-
mane, 100 m od mora, tel. 033/641-793;
00381 88 671 134.
U ul. Jasmira Mal~i}a br. 11 izda-
je se namje{tena garsowera, tel.
065/519-100.
Izdajem namje{ten jednosoban stan
tel. 439-117
Izdajem garsoweru u ul. St. Ste-
panovi}a 133 kod Studentskog doma,
tel. 065/919-636.
Izdajem garsoweru na spratu ku}e sa
centralnim grijawem, poseban ulaz,
namje{teno, tel. 051/362-794.
Izdajem dvosoban stan zavr{etak
Kara|or|eve, zvati na tel. 272-195.
Izdajem jednosoban i dvosoban stan,
ul. Bo`idara Axije 12, tel. 051/
281-491.
Izdajem mu{karcu sobu, sa posebn-
im ulazom, kupatilom, centralnim
grijawem, pored Gradskog mosta, tel.
051/462-986 i 065/558-197.
Izdajem sobu dvjema djevojkama, ima-
ju sve {to im treba, zvati od 8 do 23
~asa B. Luka, Borik, Beogradska 2,
tel. 300-587.
Izdajem garsoweru sa centralnim
grijawem, ul. S. Stepanovi}a 220,
tel. 051/429-694
Mijewam dvosoban stan, 63 mŸ, u ul.
\ure \akovi}a u Bawoj Luci za
odgovaraju}i na Hrvatskom pri-
morju, tel. 004917625573776
Mijewam stan 47 mŸ, ulica Radoja
Dominovi}a za mawi (25-30 mŸ), tel.
464-176
Mijewam komforan dvosoban stan
III sp., 60 mŸ, sa balkonom, novija
gradwa u centru ^elinca, za jed-
nosoban u B. Luci, bez doplate, tel.
065/946-958; 051/305-504
Mijewam trosoban stan u Gradi{ci
82,50 mŸ, za stan u Biha}u, tel.
051/831-232; 065/663-787
Mijewam dvosoban stan, 64 mŸ, u
Boriku za jednosoban na 1. spratu
ili prizemqu po dogovoru, tel.
051/305-307
Mijewam trosoban stan u Novoj
varo{i, Bawa Luka, 78 mŸ, za jed-
nosoban uz doplatu, tel. 065/519-628.
Mijewam trosoban ure|en stan, 76 mŸ,
III sprat, sre|en, Borik, za dvosoban
do tre}eg sprata u nasequ Ante Ja-
ki}a i bli`oj okolini, tel. 065/696-
347; 065/696-422.
Mijewam jednosoban stan u Boriku,
39 mŸ, za dvosoban uz doplatu, tel.
065/538-109.
Mijewam garsoweru u prizemqu 22
mŸ - [argovac, pogodno za poslovni
prostor za jednosoban stan, tel.
065/450-308, 065/209/743.
U strogom centru Gradi{ke proda-
jem poslovni prostor od 230 mŸ, tel.
065/861/770
Prodajem ili iznajmqujem lokale u
novoizgra|enom objektu kod
restorana "Sirano# povr{ine 70,
60 i 30 mŸ, tel. 213-072; 213-700
Prodajem poslovni prostor u centru
kod Karingtonke 22 mŸ, odmah use-
qiv, tel. 051/215-656
Prodajem poslovni prostor u Ro-
suqama, tel. 051/217-448; 065/537-348
Prodajem motel u izgradwi, nalazi
se na autoputu u Trnu, tel. 065/
512-677
Prodajem poslovni prostor u Gra-
di{ci, zanatski centar, autobuska
stanica, dimenzija 4,70 h 3,60 m, sa
dobrim podrumom u kojem je sm-
je{ten i sanitarni ~vor, tel.
051/831-232; 065/642-028
Prodajem ili mijewam lokal u Gra-
di{ci za odgovaraju}i u Bawoj Lu-
ci, 55 mŸ, nov, useqiv, pogodno za
slasti~arnu ili sli~no, tel. 065/
526-426.
Prodajem u Rogatici stambeno-
poslovni objekat povr{ine 250 mŸ,
na parceli od 5.000 mŸ, u blizini ri-
jeka, potok i put, cijena 135.000 KM,
tel. 065/678-505.
Prodajem poslovni prostor, 410 mŸ,
na povr{ini zemqi{ta, 6.000 mŸ, u
Drago~aju, tel. 065/512-893.
Prodajem ugostiteqsko-monta`ni
objekat preko puta osnovne {kole
u Bawoj Luci - brza hrana, tel.
065/900-125.
Prodajem poslovni prostor 36,50 m,
ul. Bra}e Ma`ar i majke Marije br.
18, tel. 065/681-347.
Prodaje se ili izdaje poslovni pros-
tor 32 mŸ, Pe}ani C-3, Prijedor, tel.
052/214-616; 065/907-827.
Prodajem ili mijewam lokal u Gra-
di{ci 55 mŸ, nov, sa gara`om za stan
ili lokal u Bawoj Luci, useqiv 1/1,
tel. 065/524-646.
Povoqno prodajem lokal u Gra-
di{ci 32 mŸ, nova gradwa; 065/
220-528.
Ustupam - prodajem lokal, brza hrana
- tr`ni centar "^ajavec Zenit#, tel.
065/520-193.
Prodajem u centru grada kod zgrade
Vlade poslovni prostor 235 mŸ, 24 mŸ
i 28 mŸ, 2.200 KM/mŸ - 3.650 KM/mŸ, tel.
051/310-994.
Prodajem poslovni prostor 36,50 mŸ,
ul. Bra}e Ma`ar i majke Marije,
Hani{te, tel. 065/681-347.
Izdajem namje{ten poslovni pros-
tor od 70 mŸ, u ulici Stepe Ste-
panovi}a za trgovinu ili pred-
stavni{tvo, tel. 051/316-433; 065/
707-190
Izdajem poslovni prostor 40 mŸ, na
Malti, tel. 065/607-942
Izdajem novoure|eni poslovni pros-
tor od 36 mŸ, za sve djelatnosti, kom-
pletna infrastruktura rije{ena,
Jaseniko BB 76230 [amac, tel.
065/524-003; 065/532-430
Prodajem i izdajem pod zakup 700 mŸ,
pod krovom, na ogra|enom skla-
di{nom prostoru, od 4000 mŸ, kom-
pletna infrastruktura rije{ena -
[amac - Sarajevo, tel. 065/524-003;
065/532-430
Izdajem poslovni prostor u Gra-
di{ci, 30 mŸ, regulisana upotrebna
dozvola, zvati na broj tel. 051/
830-688
Izdajem poslovni prostor 35 mŸ, cen-
tar, preko puta Medicinskog fakul-
teta, ul. Save Mrkaqa 13, tel.
242-350 od 8 do 16, tel. 051/242-350
Tra`imo poslovni prostor do 70 mŸ,
u Gospodskoj ili u`i dio Gospodske,
tel. 063/496-900.
Izdajem poslovni prostor u "Zeni-
tu#, tel. 065/518-910.
Izdaje se poslovni prostor u Lak-
ta{ima, ul. Kara|or|eva 112, uz
glavni put, a mo`e i za kancelari-
ju, tel. 065/537-210; 051/530-416.
Izdaje se poslovni prostor u B. Lu-
ci, ul. Frawe Supila 12, 28 mŸ, mo`e
i sa kancelariju, cijena po dogov-
oru, tel. 065/537-210; 051/530-416.
Izdajem poslovni prostor u ul. Vo-
jvode @ivojina Mi{i}a bb, tel.
065/542-621.
Iznajmqujem frizerski salon sa in-
ventarom i opremom, tel. 051/
315-827.
Iznajmqujemo poslovne prostore u
ul. V. Masle{e 3, ekskluzivni pros-
tor za trgovinu, vel. 220 mŸ, kance-
larijski prostor 100 mŸ, opremqeno,
i 50 mŸ i 100 mŸ, prazan prostor -
prostori su klimatizovani, imaju
obezbje|ewe i odr`avawe, tel.
065/522-802; 051/216-384.
Izdajem poslovni prostor od 40 mŸ,
preko puta "Karingtonke#, vi{e-
namjenske svrhe, tel. 051/363-314;
065/494-157.
Prodajem limenu gara`u, u ul. Cara
Lazara 14, tel. 051/463-569; 065/
317-411
Izdajem novu zidanu gara`u u
Obili}evu, preko puta male pijace,
tel. 051/463-641
Prodajem ili izdajem zidanu gara`u
u centru grada, kod kwi`are "Kul-
tura# i robne ku}e "Adrija#, tel.
215-183.
Hitno prodajem razmontiranu met-
alnu gara`u u B. Luci, ul. Starine
Novaka 12/II - Obili}evo, dimenzi-
je 5,40 h 40 sa krovom i vratima, ci-
jena 200 KM, tel. 065/668-946.
Izdajem gara`u u ul. Du{ka Ko{-
~ice br. 2, tel. 218-028; zvati od 14
do 19 ~asova.
Prodajem gara`u u ulici Tarasa
[ev~enka, Nova varo{, izme|u
zgrade br. 4 i br. 6; tel. 065/526-343,
065/612-674.
Prodajem zidanu gara`u sa kanalom,
16 mŸ, Star~evica, Srpskih do-
brovoqaca 20, tel. 051/302-210.
Prodajem zidanu gara`u, 16 mŸ, kod
Ekonomske {kole, tel. 065/620-463.
Izdajem zidanu gara`u, Jevrejska
103, cijena povoqna, tel. 310-758.
Kupujem gara`u na ^airama, tel.
065/241-618.
Hitno prodajem limenu gara`u, tel.
065/516-069.
Prodajem razmontiranu metalnu
gara`u 5,40 h 2,40 sa krovom i vra-
tima, ul. Starina Novaka 12-2,
Obili}evo, tel. 065/668-946.
Prodajem gara`u u centru grada, tel.
065/973-116.
Potreban kuvar ili kuvarica u
klasi~nom restoranu sa iskustvom,
smje{taj i hrana osigurani, tel.
00381-69041054 u Herceg Novom, Cr-
na Gora
Zapo{qavamo vrijedne i odgovorne
radnike tel. 051/466-701; 061/834-506;
Ako ste mlada i ambiciozna osoba,
`elite zaradu minimalno 600 KM,
mogu}nost predavawa u sklopu posla,
mi imamo rje{ewe za vas. "Connectcompany# DOO zapo{qava 5 rad-
nika, tel. 051/466-701; 061/834-506
Dajem ~asove engleskog jezika, zvati
ujutro, tel. 051/462-086
Nadogradwa prave kose, tel. 065/
983-553
Kucam sve vrste tekstova, tel.
065/224-551
Dajem instrukcije iz matematike,
povoqno, profesor dipl. in`. elek-
trotehnike, tel. 051/218-568; 065/
632-890
Povoqno, brzo i kvalitetno pos-
tavqawe laminata i ostalih pod-
nih i zidnih obloga, tel. 065/
220-868
Kvalitetno i brzo postavqawe kera-
mi~kih plo~ica, tel. 065/220-868
Izrada ormara, plakara, cipelara,
kompjuterskih stolova i ostalog
namje{taja po va{oj `eqi, tel.
065/220-868
Predstavni{tvu internacionalne
kompanije u formirawu u Bawoj Lu-
ci potrebno vi{e saradnika na ra-
zli~itim pozicijama: uslovi mini-
mum SSS, posjedovawe vlastitog au-
tomobila, komunikativnost, starost
od 23 do 45 godina, pozvati radnim
danom od 8 - 16 ~asova, tel. 065/
623-683
Instrukcije iz hemije, pripreme za
popravne, tel. 065/833-345
Usluge hemijskog dubinskog
~i{}ewa automobilskih sjedi{ta,
tapaciring namje{taja, tepiha i
sli~nih podnih obloga, prawe i
polirawe automobila, Bawa Luka,
tel. 065/581-791; 065/641-010; 063/
844-644
Logos Lambada d. o. o., servis
ra~unara, {tampa~a, kopir apara-
ta, puwewe, reparacija i zamjena
ketrixa, tel. 051/228-941; 051/
228-951
Logos Lambada d. o. o. prodaja
ra~unara, {tampa~a i ostale
ra~unarske opreme, tel. 051/228-941;
051/228-951
Brusim i lakiram parket brodski
pod, tel. 051/428-070, 065/545943;
065/785-769
Gra|evinsko preduze}e u Bawoj Lu-
ci prima radnike - tesare, zidare,
kerami~are, molere, bravare i po-
mo}ne radnike, prijave na tel. 213-
700; 213-702; 211-072.
Sudski tuma~ za wema~ki jezik, br-
zo i kvalitetno, kompjuterska obra-
da, li~na dostava dokumenata, tel.
051/385-957; 065/669-417.
Autoelektri~ar s radnim iskustvom
tra`i posao, u obzir dolazi i posao
voza~a "B# kategorije, tel. 065/
666-197.
Instrukcije iz engleskog jezika za
osnovce - sat - 5 KM, tel. 051/211-057.
^uvala bih dijete uzrasta od dvije
do ~etiri godine, stan u zgradi, tel.
065/432-365.
Instrukcije - {panski i francus-
ki jezik - povoqno, tel. 062179-947
(Bawa Luka).
Kucam sve vrste tekstova, cijena 0,80
KM/A-4, mogu}nost narezivawa na
CD ili lasersko {tampawe, tel.
065/518-124.
Dipl. in`. elektrotehnike daje in-
strukcije iz matematike i elek-
trotehnike, povoqno, tel. 051/218-
568; 065/632-890.
Pru`am kwigovodstvene usluge
kvalitetno i povoqno - licenca,
tel. 065/914-766.
Dipl. in`. elektrotehnike daje in-
strukcije iz matematike i elek-
trotehnike, povoqno, tel. 051/218-
568; 065/632-890.
Vo|ewe poslovnih kwiga, iskustvo,
licenca, tel. 065/300-306.
Profesorka matematike daje ~asove
iz matematike, finansijske matem-
atike i statistike za sve sredwe
{kole i fakultete, tel. 051/387-456.
Potrebna `ena za pomo} pri
~uvawu starije `enske osobe,
plata po dogovoru, plus mo-
gu}nost stanovawa, privatna
ku}a u Rosuqama kod "D# mar-
keta, tel. 065/611-616; 000038 G
STR "KOMPO# Bawa Luka,
vl. Nenad Popovi},
- distribucija plina,
- dostava na ku}nu adresu,
- garantovano:
- 10 kg plina u boci
- kvalitetan plin
- atestirane boce
Tel. (051) 301-983; 065/611-617
Radno vrijeme od 8 do 20 ~asova
000015 G
AMERIKA, KARIBI, EVROPA
Za rad na luksuznim brodovi-
ma zapo{qavamo: pomo}ne
radnike, sobarice, konoba-
rice, administratore, recep-
cionare, fotografe, bebi-
sitere. Uslovi: poznavawe en-
gleskog jezika, starosna grani-
ca od 20 do 33 godine.
BEZ TRO[KOVA
UNAPRIJED.
EMPLOYMENT POWER
Bawa Luka,
mob: 065/658-730; 051/222-182
E-mail: [email protected]
001551 S.G.
U S L U G E
POSAO
GARA@E
Izdajem 72 mŸ poslovnog pros-
tora (4 kancelarije), u J. Du~i}a
55, sa upotrebnom dozvolom, tel.
065/286-621 i 065/228-870
(000003 G)
Izdajem u zakup pet kancelari-
ja, ul. [o{e Ma`ara 52, strogi
centar, tel. 218-345 (000014 G)
I Z N A J M Q I V A W E
P R O D A J A
POSLOVNI
PROSTORI
Z A M J E N A
M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I
22. i 23. jul 2006.OGLASI
14
Svetog Save bb
tel. 056/410-178
faks: 056/410-177
e-mail: [email protected]
OBAVJE[TEWE
Besplatne male oglase,
komercijalne oglase, reklamne poruke,
obavje{tewa i ~ituqe u Bratuncu
mo`ete predati svakim radnim danom
od 8 do 16 ~asova.
UU BB RR AA TT UU NN CC UU
Radim metalne ograde, kapije, tende,
kioske i zatvaram balkone, tel.
051/467-806.
Potrebna konobarica, stan i hrana
obezbije|eni i prijava penzionog i
socijalnog, tel. 065/954-706.
Sudski ovla{}eni vje{tak proc-
jeniteq za oblast ma{instva,
ma{ine, motori - motorna vozila,
radi procjene vrijednosti kapitala,
tel. 065/337-840.
Povoqno i brzo prevodim sa en-
gleskog na srpski i obrnuto, kom-
pjuterska obrada tel. 065/626-381 e-mail olja [email protected] sve vrste tekstova - semi-
narski, diplomski, ugovore, kwige
i sl. tel. 065/224-551.
Vo|ewe poslovnih kwiga, licenca,
iskqu~ivo, tel. 065/300-306.
Povoqno izvodimo molerske radove,
tel. 051/218-228.
Prodajem {ator sa tendom, tel.
065/224-642.
Prodajem se}iju za kafi} du`ine
3,40 m, dva okrugla mermerna stola
i mlin za kafu, cijena 1.000,00 KM,
065/720-390.
Prodajem {ank, zidanu stela`u i
mlin za kafu, cijena 800,00 KM, tel.
065/720-390.
Prodajem nosa~e stakla (kracne) za
stakloresce, tri kom., tel. 051/
353-143.
Djevojka, 27 godina, tra`i posao, os-
im kafi}a, samo ozbiqne ponude -
pekara, benzinska itd. tel. 062/
245-540.
Dipl. in`. elektrotehnike daje in-
strukcije iz matematike i elek-
trotehnike, povoqno, tel. 051/
218-568; 065/632-890.
Usluge hemijskog dubinskog ~i{-
}ewa automobilskih sjedi{ta,
tapaciranog namje{taja, tepiha i
sli~nih podnih obloga, prawe i
polirawe automobila, Bawa Luka,
tel. 065/531-791; 065/641-010; 063/
844-644
Dajem ~asove engleskog, zvati ujutro,
tel. 051/462-086.
Ku}ni majstor radi popravke: voda,
struja, moleraj, pro~i{}avawe ci-
jevi i ostalo, tel. 051/438-116;
065/882-511.
Povoqno, sigurno i na vrijeme
vr{im autoprevozni~ke usluge do 5
t, u obzir dolaze i usluge u inos-
transtvu, tel. 065/416-882.
Radim sve poslove u ku}i, kao i po-
mo} starim licima, lokacija nije
bitna, u obzir dolaze samo ozbiqne
ponude, tel. 065/670-159.
Dimwa~ar, ~istim dimwake, pe}i
za centralno grijawe i kotlove, tel.
065/670-639; 051/483-144.
Zaradite u vlastitom domu, paku-
ju}i koverte, tel. 065/801-652
Dajem instrukcije iz wema~kog jezi-
ka, 5 KM/sat, prevodim tekstove,
dokumenta, rje{avam sve probleme
vezane za penzije iz Wema~ke, Aus-
trije i [vajcarske, tel. 065/282-750.
Momak, 28, ozbiqan, vrijedan, per-
fektno znawe wema~kog i engleskog
jezika, SSS, poznavawe rada na
ra~unaru, tra`i posao, tel. 065/
282-750.
Ozbiqna gospo|a ~istila bi
poslovne prostore, ordinacije,
stanove, peglala ve{ i ostalo, tel.
065/305-892.
Djevojka, medicinska sestra, po-
lo`en dr`avni ispit, hr. paso{,
tra`i posao, tel. 065/305-892.
VK automehani~ar i autolimar
kvalitetno obavqa sve poslove uz
garanciju, tel. 065/577-115.
[kola ra~unara GigaComputersizvodi sqede}e kurseve: Windows,Word, Exel, kwigovodstveni kurs,
internet, Autocad, Corel Draw i Pho-toshop i ostale kurseve po potrebi,
tel. 051/213-088; 065/520-223.
Zaradite pakuju}i koverte u va{em
domu, primawa od 150 do 200 nedje-
qno, tel. 065/386-293.
Radimo sve vrste aran`mana za svad-
bu pravqewe cvjetova bidermajera
i ostalo, tel. 065/311-845; 065/
972-522.
Dajem instrukcije iz hemije |aci-
ma, studentima, pripremam za pri-
jemne ispite, tel. 065/833-345.
Dajem instrukcije iz engleskog jezi-
ka, cijena 5 KM sat, tel. 065/387-656.
Sastavqam tu`be, ugovore, `albe,
zahtjeve, prijedloge, molbe puno-
mo}ja i registracije preduze}a
DOO, tel. 065/518-079.
Povoqno pravim kuhiwe, ormare,
regale, kompjuterske stolove,
ameri~ke plakare i ostali plo~asti
namje{taj, tel. 065/662-219.
Ku}ni majstor radi moleraj, laki-
rawa, zatvarawe balkona, popravke
voda - struja, pro~i{}avawe, kanal-
izacije i ostalog, tel. 065/882-511;
438-116.
Salivam stravu, skidam crnu magi-
ju, bolovi glave, gu{ewe u prsima,
tel. 065/303-860.
Kucam maturske, seminarske, di-
plomske radove, kori~ewe radova
po dogovoru, tel. 065/603-179.
Svaki dan se mo`ete informisati
i upisati u {kolu ra~unara Giga-Computers na neki od sqede}ih kur-
seva: windows, word, internet, excel,kwigovodstveni kurs, corel, photo-shop, autocad i drugo, tel. 051/213-
088; 065/520-223.
Izrada web stranice va{e firme,
instalacije OS i ostalog softwera,
instrukcije (windows, word, excel...),dolazak na va{u adresu, tel. 065/
488-034.
Izvodimo sve vrste molersko-far-
barskih radova, kre~ewe 00,60
KM/mŸ, gletovawe, dekorativne
tehnike, fasadni program, 1 mŸ demit
fasade ko{ta 25 KM (posjedujemo
sopstvenu skelu), popust pen-
zionerima, tel. 065/935-412.
Brzo i povoqno postavqam kera-
mi~ke plo~ice, tel. 065/775-837;
051/352-416.
Instalacija WindoWs-a i dodatnog
softvera. Rje{avawe problema sa
konekcijom, zvukom i slikom na
ra~unaru [email protected],tel. 065/497-141.
Popravqam i rje{avam probleme sa
ra~unarima. Instalacija i rein-
stalacija Windows-a. Instaliram
dodatni hardver i softver po ̀ eqi
besplatan dolazak [email protected], tel. 065/497-141.
Puwewe tonera sa dolaskom na va{u
adresu. [email protected]/497-141.
Problem sa kompjuterom. Sa pro-
gramima ili ure|ajima.
Brusim i lakiram parket i brods-
ki pod, tel. 051/428-070; 065/545-943.
VKV zidar - jeftino i kvalitetno
malterisawe samo 3 KM/mŸ, tel.
065/617-177.
Stolarske usluge i ugra|ivawe
plakara, tel. 051/351-345.
Popravke u stanu, mawe i ve}e, vo-
da, struja, aparati pro~i{}ewe, os-
talo, tel. 314-671; 065/882-511.
Pakovawe koverti, sklapawe
bi`uterije, rad u vlastitom domu,
tel. 051/663-531.
Spremawe stana, dubinsko usisa-
vawe ku}ne pra{ine, potpuno
uni{tewe griwa, prawe i usisavawe
tepiha, itisona, auto-siceva - povo-
qno tel. 065/575-254.
Popravqam okvire nao~ara svih vrs-
ta brzo i kvalitetno, Aleja svetog
Save br. 16, tel. 051/318-227.
Prevodim sve vrte tekstova sa en-
gleskog na srpski i sa srpskog na
engleski A-4 = 5 KM, tel. 065/
954-351.
Dajem ~asove na harmonici i sin-
tisajzeru, na programu su narodne
pjesme i kola, cijena povoqna, tel.
303-011, Bawa Luka.
Obuka: word, excel, access, photoshop,izrada web... Dolazak na adresu,
e-mail: [email protected]; web: www.risboweb.comPomo} za probleme sa ra~unarom,
virusi, instalacija OS, hardware isoftware. Dolazak na adresu! Tel.
065/360-813; 051/300-848;
email: [email protected]; web: www.risboweb.comIzrada internet prezentacije va{e
firme, ponude, usluge, oglasa, izra-
da digitalnih slika, brzo i povo-
qno, tel. 065/360-813;051/300-848:
e-mail:[email protected];web: www.risboweb.comMjerim prijem TV signala i
postavqam zemaqske i satelitske
antene, tel. 065/832-122.
Popravqam sve vrste fotoaparata
- Miki, tel. 065/573-349.
Prodajem parcelu na grobqu "Sv.
Pantelija# u Boriku, cijena po do-
govoru, tel. 065/519-925
Prodajem grobnicu "6# ({esticu) u
pravoslavnom grobqu "Borik#, tel.
065/239-129
Prodajem automatski digitalni
aparat za mjerewe krvnog pritiska
ili mijewam za mobilni telefon,
tel. 065/696-734
Povoqno prodajem farmu ~in~ila
12 - linija, mladih - 100 kom., kavezi
za odgoj mladih - 92 kom., tel. 065/420-
169; 065/536-042.
Prodajem nove ma{ine, mrvilicu,
{rotilicu, kombinovanu, stolarsku
ma{inu "mio Osijek# 89, hoblaricu
sa cirkularom, bu{ilicom i brusil-
icom za ̀ eqezo, korpu za traktor i
auto-prikolicu, tel. 051/532-426.
Prodajem povoqno vezene pe{kire,
051/896-073
Prodajem novu pe} na drva, grije
vi{e prostorija, ne tro{i mnogo i
lijepo izgleda, tel. 051/308-217
Prodajem dva grobna mjesta dubins-
ka za ~etiri osobe. Novo grobqe
pravoslavno, tel. 065/697037
Kupujem polovan cijep do 3.000 kom,
tel. 300-238
Prodajem prikolicu, nova, no-
sivosti 150 kg, tel. 214-470
Povoqno prozori postakqeni,
balkonska vrata, tel. 436-505;
065/920-406
Prodajem ugaonu garnituru i {ator,
tel. 065/224-551
Prodajem registar kasu QyorionNCR 30 T2 wema~ke proizvodwe sa
programom, tel. 065/707-190; 051/
316-433
Prodajem grobnicu tricu u Perdu-
vima, tel. 051/317-719
Prodajem u komadu 1000 kg robe iz
uvoza za second hand shop, kao i
cjelokupan inventar (lutke, ofin-
geri, nosa~i), tel. 065/601-444;
051/208-755.
Veliki qetni popust za sva izdawa
"Glasa crkve# Vaqevo, kao i za kom-
plete Vladike Nikolaja Vele-
mirovi}a, kod na{eg zastupnika u B.
Luci na tel. 465-603, posle 17,00
~asova
Prodajem ma{inu za {ivawe i
ma{inu za mqevewe vo}a, tel.
429-307
Prodajem original sef velike
te`ine, zakqu~avawe {ifre - kqu~,
siguran za ~uvawe vrijednosti, tel.
065/400-406
Prodajem dobru i pravu rakiju
{qivovicu, iz Potkozarja, tel.
390-017
Prodajem povoqno o~uvan trosjed,
dvosjed i fotequ, tel. 051/468-834;
065/932-592
Prodaje industrijski sto za peglawe
sa kotlom i peglom, tel. 065/723-032
Prodajem veoma uspje{an biqni
preparat protiv masno}e u krvi, (ho-
lesterol), 065/648-490; 051/481-733
Hitno prodajem traktor "ferguson
565# u dobrom stawu, nove gume, ci-
jena povoqna, tel. 065/610-109.
Prodajem zamrziva~ "bo{# - la-
di~ar, fri`idere kombinovane i
obi~ne, kao i solarijume, tel.
065/644-500.
Prodajem vise}u kuhiwu, tri ele-
menta i sudoper - jeftino, tel.
051/314-452
Prodajem traktor "ferguson 539#, sa
kabinom i kompresorom u odli~nom
stawu, 1450 radnih sati, tel. 051/
811-174.
Prodajem hrastove hranilice za svi-
we sa ko{em za hranu; 051/811-174.
Prodajem motokultivator dizel, 14
KS, tel. 065/379-676.
Prodajem sef velike te`ine, visi-
na 1 m, unikatan, proizvodwa Wien,
tel. 051/811-174.
Elan gliser sa prikolicom, dobro
o~uvan, povoqno prodajem, tel.
051/218-220.
Prodajem dobro o~uvan fri`ider
marke "luks# - 55+240 zapremine -
visina 140 h 60 cm, tel. 051/370-711;
065/206-060.
Prodajem pr`ionicu kafe kombi-
novana struja-gas "Bra}a Milo-
{evi}#, sa kamenim mlinom, nova,
povoqno, tel. 065/525-010.
Prodajem ve{-ma{inu "gorewe#,
povoqno, tel. 051/303-212.
Prodajem traktor "ferguson 539# u
odli~nom stawu, 1.463 radnih sati,
tel. 065/841-258.
Prodajem IMT 540 u dobrom stawu,
zvati poslije 14 ~asova na tel.
051/814-054.
Prodajem skuter "pe`o# spid diht
2, registrovan trajno od 2004. go-
dine, cijena 1.600 KM, tel. 065/
519-918.
Prodajem univerzalni mlin UM-11
"standard Osijek# sa {est operacija
za drvo, nov, vrlo povoqno, tel.
051/308-686. zvati od 19 do 23 ~asa
svaki dan.
Prodajem dva grobna mjesta na
Novom grobqu (Gradsko grobqe),
tel. 065/294-053.
Prodajem traktor "vladimirac# sa
kosilicom g.p. 1981, cijena 3000 KM,
tel. 065/672-784.
Prodajem auto-prikolicu, fabri~ka
izrada 170 h 110 h 40 cm, skoro no-
va, povoqno, tel. 051/308-686, zvati
od 19 do 23 ~asa svaki dan.
Prodajem staklenu ciglu - prizem-
nu, cijena po komadu 3,00 KM, ul.
Lazari~ka 24, B. Luka, tel. 061/340-
747; 065/375-808.
Prodajem 200 komada novog crijepa
"mediteran#, wema~ki rubin, cije-
na po dogovoru, tel. 051/380-046.
Prodajem puwa~ akumulatora "poko
5#, specijalnu limenu kantu za ben-
zin 20 l, cijena povoqna, tel. 302-151.
Prodajem akusti~nu gitaru "fend-
er# (kopija) crne boje sa futrolom,
nova, tel. 065/679-416.
Prodajem kori{}en namje{taj za
dnevnu sobu i kuhiwu, tel. 065/
687-541.
Prodajem veliki akvarijum 240 l,
dimenzija 100 h 55 h 45 cm, tel.
065/780-565.
Prodajem ve{-ma{inu "gorewe# u
ispravnom stawu - dobro o~uvana,
tel. 314-257; 065/595-412.
Prodajem povoqno vezene pe{kire,
tel. 051/896-073.
Prodajem 500 litara garantovano
~iste prepe~enice ({qiva) ja~ine
19 gradi, cijena po dogovoru, tel.
065/718-340.
Povoqno prodajem romanijsku
no{wu, mo`e u dijelovima, tel.
063/411-698.
Prodajem bagremovo koqe za ograde,
vinovu lozu, pulceve za gra|evinare
i 10 m bagremovih drva, iscijepana
za {poret prodajem novu harmoniku,
60 basova 3 registra i polovnu 80
basova 8 registara, prodajem TV
"simens# sa daqinskim, ekran 66 cm
odli~an, ispravan, tel. 051/370-711;
065/206-060.
Prodajem nova klizna vrata dimen-
zija: visina 260 cm, du`ina 280 cm,
tel. 065/684-028.
Prodajem trofazni mlin, tel.
525-200.
Prodajem nov PVC prozor dvokril-
ni, du`ina 130 - {irina 120 cm, tel.
065/900-365.
Prodajem monta`ne police za pro-
davnicu ili sli~nu djelatnost, tel.
065/347-247.
Tra`im ukradeni "audi A 4# we-
ma~ke registracije, slijedi nagrada,
tel. 065/517-884
Povoqno "lada samara#, tel. 065/685-
779; 065/371-260
Prodajem clio 1,2, 2001. g. p., meta-
lik, pre{ao 28.000 km, prvi vlas-
nik, kao nov, cijena 11.000 KM, tel.
065/354-911
Kupujem "mercedes 207-307#, sa cer-
adom ili "tami}a 75#, kratki, tel.
051/280-717; 065/575-157
Prodajem "fijat punto# g. pr. 1999.
registrovan do 16.6.2007. godine, ci-
jena po dogovoru, tel. 065/565-209.
Prodajem "ladu nivu# 1,7 + 4 h 4, kraj
2004. godine, tel. 051/380-964.
Prodajem novi "reno megan#, crveni
(sedan), tel. 065/523-765.
Kupujem "jugo# ne stariji od '89. g.
do 1.200 KM, tel. 065/799-330.
Prodajem "zastavu 101 skala#, u
odli~nom stawu, g. pr. 1990, crvena
boja, tel. 065/712-334.
Prodajem "audi 80# sa skoro novim
dizel motorom 1,6 l, godina
proizvodwe 1980, cijena 1.250 KM,
tel. 065/611-872.
Prodajem "mercedes# 190, dizel, '85.
godi{te, registrovan, 5.500 KM, tel.
065/561-423.
Prodajem "golf# III GTD - dizel,
god. pr. 1993, u odli~nom stawu, reg-
istrovan do kraja godine, tel.
065/523-768.
Prodajem "ford orion# u voznom
stawu, tel. 051/271-193.
Prodajem "golf# II, dizel 84, g. pr.
u dobrom stawu, registrovan, Bawa
Luka, tel 065/634-899.
Prodajem "jugo 55# A, 1987, reg-
istrovan u martu, tel. 065/541-147.
Prodajem "ford orion# 1,3 benzin,
god. pr. 86, registrovan do 3. mjese-
ca 2007, hitno, tel. 065/472-389.
Prodajem dijelove za "{iroko#, tel.
211-892.
Prodajem motor za "jugo# 55, tel.
065/966-210.
Prodajem "tojotu tercel# 1.3 ben-
zin 1983, u dobrom stawu povoqno,
tel. 065/966-210.
Prodajem trabant i TAM, u is-
pravnom stawu i slovena~ku si-
ja~icu za krompir, tel. 581-202.
Prodajem "reno# furgon F-40, dizel,
proizveden 1991. godine 1500 kubi-
ka, 40 kilovata u dobrom stawu, tel.
051/813-525; 065/642-028.
Prodajem trabant i kamion TAM,
tel. 525-200.
Prodajem kamion "mercedes 1213#,
'89. god. pr., u odli~nom stawu, tel.
065/528-882, 051/309-099.
Prodajem kombi teretni, dizel 1987.
god. ispravan, povoqno, tel. 065/
387-006.
Prodajem "audi# 80, 1982. god.
proizvodwe, benzinac 1.600 ccm, reg-
istrovan do novembra 2006, cijena
1.100 KM tel. 065/222-940.
Prodajem trabant, TAM i traktor,
tel. 581-202.
Prodajem TAM 2001. generalno
ura|en, o~uvan, tel. 051/586-261;
065/791-259.
Prodajem "alfa romeo 145#, u
odli~nom stawu, 8.500 KM, tel.
065/528-320.
Prodajem "hjundai galoper# 2,5 dizel
97, prva registracija do 12.1998, kli-
ma, u odli~nom stawu, prvi vlasnik,
tel. 065/513-968.
Prodajem kombi "reno trafik#, god.
pr. 86., generalno ura|en, istekla
registracija, cijena fiksna 1.800
KM, tel. 065/510-766.
Sve vrste retrovizora za autobuse,
kamione i kombi vozila, xipove, te
kriva i rezana ogledala sa ugrad-
wom za putni~ka kola, farovi za
"golf# i "mercedes# - majstor min-
uta, tel. 065/538-048.
Slobodan mu{karac `eli da upoz-
na `enu iz Bawe Luke ili okoline
radi ozbiqne veze, povremeno
dolazi u B. L., SMS na tel.
0031612380178
Tra`im slobodnu `enu do 40 godi-
na radi braka, `ivjela bih u
Norve{koj tel. 004747365186
Ako ste jedna od onih zgodnih i
qepu{kastih Bawolu~anki od 28 do
36 godina, a ̀ eqele biste da probate
`ivjeti i raditi u SAD, javite se
mu{karcu, 46/165/62, radi sklapawa
formalnog braka. Ko zna, mo`da
postanemo i vi{e od cimera. Poz-
navawe engleskog po`eqno, tel.
065/709-526.
Odgajiva~ica wema~kih ov~ara
"SERVICIJUM# FCI 7/05; prodaje
{tenad profesionalnog odgaja iz
dva legla, od vrhunskih roditeqa,
tel. +387 51 830 053; +38765716802;
tel./faks. + 38751 830-192
Odgajiva~ica wufaundlendskih pasa
"darius land# prodaje {tenad iz-
lo`benog kvaliteta od roditeqa
{ampiona, tel. 065/646-284
Prodajem {tenadzlatnog retrivera
vrhunskog kvaliteta, tel. 065/
624-611
KU]NI
QUBIMCI
LI^NI OGLASI
"Nisan almera#, 98. godina
proizvodwe 2.00 dizel, ful.
oprema, registrovana, malo
o{te}ena, cijena 3.500 evra, tel.
065/976-359 000008 G
AUTOMOBILIRAZNO
Perspektivan i mlad gra|evin-
ski in`ewer iz Bawe Luke
tra`i posao u visokogradwi,
tel. 065/439-900; 000006 G
M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I
22. i 23. jul 2006. OGLASI
15
OGLAS U OKVIRU 3 KM
OGLAS U NEGATIVU 5 KM
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima),
putem po{te na adresu: #
Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka
ili e-mail adresu: [email protected]
Tekst: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
K U P O N ZA BESPLATNE MALE OGLASE
OSNOVNI SUD U SOKOCU
ODJEQEWE U ISTO^NOM SARAJEVU
Broj P-360/04
I. Sarajevo, 7.7.2006. godine
OGLAS
Kod ovog suda u toku je parni~ni postupak tu`iteqa Grad Isto~no Sarajevo za-
stupano po RJP Sjedi{te
zamjenika Pale, protiv tu`enog [oja Slobodana, Dowe Mladice b. b.,
I. Sarajevo, radi naplate duga, v.s. 1.166,84 KM
POZIV
Za: [OJA SLOBODANA IZ I. SARAJEVA, Dowe Mladice b. b., pozivate se
kao stranka na PRIPREMNO RO^I[TE za dan UTORAK, 19.9.2006. godine u
9.30 ~asova, pred ovaj sud u sobu broj 2.
SUDIJA
AIDA [AIN
FK OMLADINAC
Sve te`i
uslovi
za rad
"
GRADI[KA 2006"
Turnir
test pred
prvenstvo
FUDBAL
Strana 4.Strana 2.
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMABranimir
Tuli}
Havijer
Klemente
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMAStrana 2.
Bor~e
Sredojevi}
Klemente
preuzeo
kormilo
LAKTA[I - Da je ko{arka
u Lakta{ima sport broj jedan
potvrdio je i ~etvrti Street ball
turnir, koji je u ~etvrtak nave-
~e sve~ano otvoren na central-
nom trgu u okviru manifestaci-
je "Lakta{ke qetne igre#.
Otvarawu turnira prisu-
stvovali su i premijer Republi-
ke Srpske Milorad Dodik, pred-
sjednik Narodne skup{tine Ig-
or Radoji~i}, direktor "Glasa
Srpske# Rajko Radovanovi}, kao
i brojni drugi gosti.
Ovaj, jedan od najve}ih turni-
ra ovakvog karaktera u BiH, oku-
pio je 60 ekipa iz Isto~ne Ili-
xe, Bijeqine, Gradi{ke, Bawe
Luke, Srpca, ^elinca, Bile}e,
Doboja, Kotor Varo{a, Slatine
i Lakta{a. Narednih {est dana,
sve do finalnih me~eva, koji }e
se odigrati u srijedu, 26. jula,
snage }e na improvizovanom ko-
{arka{kom igrali{tu odmjeri-
ti 36 seniorskih, 12 juniorskih
i 12 pionirskih ekipa.
Na po~etku manifestacije
na~elnik op{tine Lakta{i Mi-
lovan Topolovi} obe}ao je sugra-
|anima brzo otvarawe sportskih
terena u prekrasnom ambijentu
auto-kampa "Bawe Lakta{i#, na-
javquju}i da bi se ve} naredne go-
dine moglo po~eti sa radovima
gradwe Sportske dvorane.
Sam po~etka Street ball turni-
ra bio je revijalnog karaktera.
Prvo je odigrana utakmica izme-
|u dvije ekipe polaznika [kole
ko{arke GLS, koju vode prosla-
vqeni ko{arka{i Miroslav Pa-
spaq, Milo{ Vujni} i Predrag
Vrawe{. Budu}e nade doma}e ko-
{arke \or|e Kele~evi}, Marko
Blaz, Du{ko Miqevi}, Dejan Ke-
le~evi}, Marko Topolovi}, Bo-
jan Gvozderac, Vawa Petkovi},
Luka Kova~, sa dvanaestogodi-
{wim Draganom Jovani}em na ~e-
lu, koji je progla{en za najper-
spektivnijeg igra~a na ko{arka-
{kom kampu "Go~# u Kraqevu,
pokazali su da {to se ti~e teh-
nike mogu biti ozbiqan rival i
daleko starijim ko{arka{ima
od sebe. Utakmica ve~eri, svaka-
ko, bila je ona izme|u ekipe kan-
didata SNSD-a za Narodnu skup-
{tinu Republike Srpske u sasta-
vu: Nikola Ba{tinac (Lakta{i),
Petar Mi~i} (Pelagi}evo), Pe-
rica Raji~evi} (Trebiwe) i Si-
ni{a Dodik (Isto~na Ilixa),
protiv tima Udru`ewa mladih
novinara za koji su igrali: Aco
Macanovi} (Srna), Perica Pe}a-
nac ("Glas Srpske#), Branimir
\uri~i} (RT RS) i Sr|an Mi-
{qenovi} (Balkan radio). Boqi
su bili novinari, koji su pobije-
dili rezultatom 7:6.
Me|u favorite turnira spa-
daju pobjednici prvog Street ball
u Lakta{ima ekipa MSD Kotor
Varo{, najboqi tim drugog tur-
nira "Bez pardona# te pobjedni-
ci tre}eg takmi~ewa, ekipa Teh-
nosinta.
Na po~etku Street ball turni-
ra posjetioce na lakta{kog glav-
nom trgu zabavqali su i bawo-
lu~ki pjeva~ Boris Re`ak i ple-
sna grupa "Gema#.
¥ D. DAVIDOVI]
Nikola Grube{i} sa bakom Slavicom: Jedan
od najmla|ih posjetilaca Street ball turnira
^lanovi
"
Geme": Smotra po~ela plesnim koracimaMilovan Topolovi} i Rajko Radovanovi}:
Sport okupqa prijateqe
Milorad Dodik u dru{tvu Igora Radoji~i}a
i wegove djece
Predrag Vrawe{, Dragan Jovani} i Nikola
Ba{tinac: Mladi na prvom mjestu
Boris Re`ak zabavqao publiku
LAKTA[I U ZNAKU KO[ARKENarednih {est dana, sve do finalnih me~eva, koji }e
se odigrati 26. jula, snage }e odmjeriti 36 seniorskih,
12 juniorskih i 12 pionirskih ekipa
ORGANIZACIJA
Turnir je finansijski po-
mogao i impozantan spisak od
blizu 40 sponzora me|u kojima
su najve}i "Kaldera kompani#,
"Grafomark#, "Unikop trejd#
i "Primat invest#.
Tehni~ki direktor turni-
ra je selektor reprezentacije
Srbije i Crne Gore u sjede}oj
odbojci Dra{ko Maxar, dok je
komesar takmi~ewa biv{i
igra~ Igokee Milo{ Vujni}.
Sudije na turniru bi}e Bojan
Mileki}, \or|e Mitrovi} i
Pavle We`i}.
Polaznici [kole ko{arke GLS odigrali
revijalnu utakmicu
Takmi~ewe u Lakta{ima iz godine u godinu privla~i sve ve}u pa`wu
publike (Snimio M. [UKALO)
REVIJALNIM UTAKMICAMA PO^EO ^ETVRTI STREET BALL TURNIR
Sve je tako prolazno, a qeto opet pro|e najbr`e. Samo su `eqe za plavim vodama
i suncem vje~ne i nepromijewene. Ali qeto, pored mnogih izazova, opet nije
svima isto. Jedino sunce dopire na sve strane. Kako ~ovjek bez para da stigne
na ve} znana i `eqena turisti~ka mjesta. Ako kao laste u proqe}e ve} nisu
odletjeli na svoja ve} poznata odredi{ta, mladi su zajedno u grupama na obali
najbli`e rijeke, Vrbasa, Une, Sane, Ukrine... Svi kao pod pi{taqku - pod jednu
~esmu uz pjesme sa istog najbli`eg radija... I minu}e qeto sa ne{to mawe bakarne
boje. Sti}i }e, vaqda, odnekud i od nekoga koja razglednica. Pa sa rijeke gledaju}i
na more opet }e izgledati kao da smo qetovali, kao da smo bili negdje daleko.
I kao da }e se jesen zabaviti negdje kao da nije blizu
(Snimio Milenko [UKALO)
OD AVLIJE
NE VIDE SELO
KAKVA
PRAVA,
KAKVI
BAKRA^I!
"
GLAS SRPSKE" 31. JULA 2006. GODINE
OBIQE@AVA 63. RO\ENDAN
Po{to je
promijenio
ime u
"
Bawa-
lu~ke novine",
a potom se
"
korigovao"
u
"
Kraji{ke
novine", {ezdesetih godina list
vra}a ratno ime - "Glas"
@EQKO JOKSIMOVI], POP PJEVA^
INTERVJU
"
GLASA PLUS"
Strana 2.
ME\UNARODNA KRIZNA GRUPA I WEN
UTICAJ U BOSNI I HERCEGOVINI (1)
ZULUM KALAJEVIH
\AKA
Nau~na istina
ka`e da je hrvatski
kwi`evni jezik,
jezik vukovskog
tipa. To je jezik
koji je kodifikovao,
za Srbe Vuk
Karaxi}, a koji su
Hrvati preuzeli
u 19. vijeku
Strana 3.
SRPSKI JEZIK IZME\U POLITIKE
I NAUKE
KULTURA
ZANIMQIVOSTI
HUMOR I SATIRA
ENIGMATIKAStrana 15.
Strana 12.
Strana 11.
Strane 8. i 9.
Strana 6.
Radomir D.
Mitri}: Samo da
nije kao srpsko
Strana 4.
Strana 6.
NESRE]AN JE ONAJ
KOJI SNOVA NEMA
SRBI U SLOVENIJI, NAJBROJNIJA
NEPRIZNATA MAWINA
@eqa Xejmsa Lajona
je da jednog dana neko
ka`e:
"
Ja sam
predsjednik svih
Bosanaca, bez obzira
na vjeroispovijest"
Milenko
Vakawac
POVRATAK IMENU
I TRADICIJI
22. i 23. jul 2006.INTERVJU
2
Bawolu~ka tvr|ava Kastel
nedavno je bila "popri-
{te# koncerta jedne od
najve}ih zvijezda sa prostora
biv{e Jugoslavije, @eqka Jok-
simovi}a. Vi{e od ~etiri hi-
qade qudi tiskalo se, ali i
u`ivalo puna dva i po ~asa u
vrhunskoj pop muzici.
Zasigurno jedan od rijetkih
pjeva~a koji gotovo da je dosti-
gao slavu Zdravka ^oli}a, Jok-
simovi} se istovremeno poka-
zao i kao izuzetan profesio-
nalac, veoma srda~na i prijat-
na osoba, realan, "na zemqi#,
uvjeren u sebe i uporan u svom
poslu.
U razgovoru za "Glas Srp-
ske# @eqko je govorio o kari-
jeri, tabloidima i o tome kakva
treba da bude ̀ ena kojoj }e pri-
pasti wegovo srce.
?Sada je vrijeme festivala.
Kakav je Va{ stav o mani-
festacijama toga tipa i
koliko su ovakva takmi~ewa,
po Va{em mi{qewu, vjerodo-
stojna?
- Festivali moraju da po-
stoje da bi se mladi qudi afir-
misali, dru`ili, videli kako
izgleda estradno nebo. Zapra-
vo, bez festivala ne bi mogla
da funkcioni{e muzi~ka sce-
na. Sama vokacija festivala
govori da je u pitawu velika i
presti`na manifestacija.
Ipak, to, na`alost, nije tako.
Niko ni{ta ne ~ini da se sli-
ka o festivalima popravi. Iz-
gleda da je samo bitno da se ta-
kva manifestacija zove festi-
val. Da li }e tu biti kvalite-
ta - to je ve} drugi "par opana-
ka#. Ove godine nisam bio na
festivalu "Budva 2006#, ali
~uo sam lo{e pri~e. [to je, sa-
mo po sebi, i dovoqan odgovor
na ovo pitawe...
?S obzirom na to da dugo ni-
ste gostovali u Bawoj Lu-
ci, kako ocjewujete kon-
cert na Kastelu i reakciju ba-
wolu~ke publike?
- Mogu slobodno re}i da je
koncert bio izvanredan i da su
moji utisci i vi{e nego pozi-
tivni. Sve {to se desilo na Ka-
stelu ravno je kakvoj bajci. Si-
lina zanosa koji me poneo je
neopisiva. Za Bawu Luku me ve-
`u lepe uspomene.
Ipak, svaki moj nastup u
ovom gradu je bio druga~iji i
to je ono {to me neprestano iz-
nena|uje, ali i odu{evqava.
Iskreno, nisam o~ekivao
ovakvu euforiju, jer publika
grada na Vrbasu va`i za veoma
te{ku. Kod wih nema {ale! Ili
te prihvate i zavole, ili te sa-
svim odbace.
?Posqedwih godina ste ra-
dili sa mnogim velikim mu-
zi~kim imenima. Postoji
li razlika u na~inu pravqewa
numere za sebe i za nekog dru-
gog?
- Ne, to su prosto uvek mo-
ji ose}aji. Nisam cicija. Nika-
da nisam napravio dobru pesmu
nekome drugom i potom rekao:
"E, ovo je dobro za mene.# Na-
pisao sam za Harija pesmu "Lej-
la#, koja je postila evropski
uspeh, a tu sam pesmu mogao pe-
vati ja. Jednostavno - kada pi-
{em neku pesmu, vodim se samo
i samo ose}awima.
?Va{ posqed-
wi album po-
stigao je iz-
uzetan uspjeh. U
~emu je wegova
najve}a snaga?
- Napravio
sam intiman al-
bum. Na prvom
mestu sam bio
iskren prema sa-
mom sebi. Ove
pesme su za "du-
{u#... Nadam se
da }e biti dugo-
ve~nije od nekim
d o s a d a { w i h
kompozicija.
?Va{e ime se
~esto poja-
vquje u ta-
bloidima. Ugla-
vnom je rije~ o
pri~ama da ste
"ovakav ili ona-
kav#, da ste u ve-
zi sa ovom ili
onom djevojkom.
Kako reagujete
na te pri~e, od
kojih ve}ina,
kao {to svi u
svijetu estrade
dobro znaju, ni-
je istina?
- [ta da ka-
`em? Takvi qu-
di mogu prodati
novine samo na
taj na~in. Nika-
da nisam deman-
tovao takve pri-
~e, jer je to be-
smisleno. Kao
kada sa "Beogra-
|anke# prospe{
pun xak perja, pa onda ide{ da
pokupi{ to isto perje.
?[ta smatrate svojim naj-
ve}im uspjehom do sada i da
li imate neki san koji jo{
niste ostvarili?
- Nesre}an je onaj koji sno-
va nema. Uvek mora{ imati neku
novu energiju i novu viziju. Po-
trebno je uvek i}i daqe. Iza me-
ne je mnogo uspeha, ali nadam se
da }e ih biti jo{. Izme|u nagra-
da, izdvojio bih nastup na "Evro-
viziji#, ali je mno{tvo i nekih
drugih nagrada koje su mi drage.
?Mo`ete li ukratko povu-
}i paralelu izme|u doma-
}e i strane muzi~ke scene?
- To je vrlo jednostavno: oni
imaju mnogo vi{e novca i boqe
opremqene studijske ku}e. Ne-
davno sam kupio vrlo dobar stu-
dio, koji, iako je tek po~eo sa
radom, mnogo obe}ava. Spreman
sam da pomognem svima koji bi
po`eleli da svoje albume i pe-
sme snimaju upravo tu. Dobar
studio je osnova svega. Tu su,
naravno, i problemi autor-
skih prava, piraterije i broj-
ni drugi.
?Va{a muzika nije kratkog
daha. [ta je potrebno da bi
pjesma imala te`inu i na-
{la pravi put do publike?
- Moj album je komercija-
lan. To govori podatak da je
prodat u 250 hiqada primjera-
ka. Qudi sa prostora biv{e Ju-
goslavije znaju da prepoznaju
umetni~ki kvalitet i wih ni-
je lako prevariti. Nacije sa
ovih podnebqa su veoma talen-
tovane. Qudi znaju da ocene pra-
ve vrednosti i iskrenost kada
je re~ o muzici. Ipak, najbitni-
ja je koli~ina emocija koja se
unese u pesmu, jer ukoliko pe-
sma nema iskrena ose}awa - sve
pada u vodu. Nedavno sam bio na
koncertu Erosa Ramacotija u
Sarajevu. [okantno je koliko
je on iskren i koliko mo`e pro-
govoriti kroz emocije.
?^esto su Vas vezivali za
poznate dame, a nas intere-
suje kakva treba da bude ̀ e-
na koja }e osvojiti srce @eq-
ka Joksimovi}a?
- Treba da bude iskrena, ta-
lentovana, da ima mnogo ideja,
da gura svog mu{karca i da bu-
de prijatne spoqa{wosti.
?Poznato je da slava uveli-
ko uti~e na privatni `i-
vot i izmijeni ~ovjeka kao
li~nost. Kako se popularnost
na Vas odrazila?
- Privatni `ivot mi je do-
sta promewen i iz tog razloga
ga qubomorno ~uvam za sebe.
Uprkos tome - mislim da se ni-
sam promenio. Meni uspeh u
svetu muzike nije novost.
?[ta biste savjetovali mla-
dim muzi~arima koji su tek
"zagazili# u estradne vode?
- Da budu iskreni, uporni.
Da vole muziku i da veruju u to
{to rade.
?Veoma mladi ste stupili u
brak, koji se brzo zavr{io.
Va{a k}erka Mina `ivi sa
majkom. Kako izgleda vrijeme
koje provodite s wom?
- ^esto sa wom ve`bam kla-
vir. Sada je ve} posmatram kao
koleginicu s mawe iskustva i
ne me{am se u wen repertoar.
Kad "skine#, recimo, "Lane mo-
je#, ne ka`em joj: "Bravo, si-
ne!#, ve}: "Ne iz tog tonalite-
ta!# Kada sednem za klavir da
odsviram neke, sad ve} veoma
te{ke kompozicije, koje ona
svira u {koli, o~ekujem wene
kritike.
Mirno mi ka`e da sam po-
gre{io, a potom mi poka`e i
note. Onda moram da se vadim.
Potpuno normalno posmatram
weno odrastawe kao mladog
umetnika. Mada, u sebi, mi-
slim: "Ej, to je moja k}erka...
Bila je tako maju{na kad sam
je izneo iz bolnice, a sad mi je
do ramena i sve ovo ve} zna!#
Ali, }utim, jer se uvek setim
one divne re~enice Du{ka Ra-
dovi}a: "Kad deca po~nu da li-
~e na roditeqe, tek onda ih tu-
cite.#
?Koliko
~esto se
vi|ate?
- Vi|amo se svakodnevno,
osim kad sam na putu. Vodim
ra~una kako raste. Va`no je da
dete ima posve}enost oba ro-
diteqa, a isto tako volim da
bude pod mojom kontrolom. Vo-
lim da znam sve {to joj se do-
ga|a.
Bio sam taj koji je ustajao
no}u da je hrani, i dok je bila
beba, bio sam joj silno posve-
}en. Ja sam veoma osetqiv ta-
ta. Voleo sam da je kupam, da je
teto{im. To je bilo predivno.
Jako mlad sam postao otac, sa
23 godine, a moja supruga Vesna
je imala 22. To je dobro, jer
smo sada s na{om k}erkom od-
li~ni drugari.
¥ Milana KUKAVICA
Snimio M. ZUBOVI]
@EQKO JOKSIMOVI], POP PJEVA^
NESRE]AN JE ONAJ KOJI SNOVA NEMANapravio sam intiman album. Na prvom mestu sam bio
iskren prema samom sebi. Ove pesme su za
"
du{u"...
Nadam se da }e biti dugove~nije od nekih dosada{wih
kompozicija, ka`e @eqko o svom posqedwem albumu
@eqko Joksimovi} se na-
{ao u samom vrhu evropske mu-
zi~ke scene kada je 2004. godi-
ne, kao autor i izvo|a~ kom-
pozicije "Lane moje#, pred-
stavqao Srbiju i Crnu Goru
na "Evrosongu#.
Ovaj pjeva~ je ro|en 20.
aprila 1972. godine u Beogra-
du. Muzikom je po~eo da se ba-
vi u djetiwstvu i ve} u dvana-
estoj godini je zabiqe`io pr-
vi zna~ajan me|unarodni usp-
jeh, osvajawem titule "Prva
harmonika Evrope# u Parizu.
Danas je @eqko jedan od
rijetkih muzi~ara koji mo`e
da se pohvali poznavawem teh-
nike svirawa na jedanaest in-
strumenata. Od kada je 2000.
godine objavio svoj prvi al-
bum, nalazi se u samom vrhu
popularnosti u cijelom re-
gionu.
Godina 2001. za @eqka Jok-
simovi}a ne zna~i samo po~e-
tak novog milenijuma, ve} i
godinu presudnu za nastavak
karijere, koju je tako uspje-
{no zapo~eo izdavawem svog
diskografskog prvenca u "Si-
ti rekordsu#, 2000. godine.
Ne mo`emo re}i da je us-
pjeh prvog albuma @eqka Jok-
simovi}a bio neo~ekivan. We-
mu su prethodile dvije izuzet-
no va`ne internacionalne na-
grade tokom 1999. godine -
"Gran pri# u Mogiqovu (Bje-
lorusija) i "Gran pri# u Vi-
tjebsku (Bjelorusija), za in-
terpretaciju numere "Pesme
sirena#, sa kojom je 1998. go-
dine osvojio nagrade FI-
DOF-a i SOKOJ-a na festi-
valu "Pjesme Mediterana# u
Budvi.
NAGRADE
@ANROVI
Kao kompozitor, @eqko
je poznat festivalskoj publi-
ci niz godina. Wegove kompo-
zicije nagra|ivane su na "Be-
ogradskom prole}u# 1993,
1996. i 1997. godine. Pored za-
bavne muzike, @eqko Joksi-
movi} se oprobao i u ostalim
`anrovima: narodnoj, staro-
gradskoj, kao i primijewenoj
muzici. Wegova kompozicija
"Zvone tambure# osvojila je
prvu nagradu festivala "Zla-
tna tamburica# u Novom Sa-
du 2000. godine.
Sa nedavnog koncerta u Bawoj Luci
\@eqko Joksimovi} u razgovoru sa na{im
novinarom
22. i 23. jul 2006. TEMA
3
Iz jednog jajeta izlegla
su se tri pileta. Od
jednog nau~no i lingvi-
sti~ki utemeqenog - srpskog
- nastala su jo{ dva nova jezi-
ka - hrvatski i bo{wa~ki.
Stvarawe ovih jezika (a u pro-
ces stvarawa novih jezika tre-
ba uvesti i pojavu "crnogor-
skog materweg# jezika) rezul-
tat je dugogodi{we politi~-
ke borbe i me|usobnih trvewa
lingvista, koji su se u svojim
nau~nim radovima vi{e bavi-
li politikom, a mawe naukom.
Prate}i srpsku nacional-
nu filolo{ku misao, koju je
kodifikovao Vuk Stefano-
vi} Karaxi}, pjesnik Rado-
mir D. Mitri} je nedavno, na
bawolu~kom Filozofskom
fakultetu, odbranio diplom-
ski rad pod nazivom "Srpski
jezik izme|u politike i lin-
gvistike - jezi~ka problema-
tika u Bosni i Hercegovini#.
On je u svom radu sagledao go-
tovo sve aspekte ovog slo`e-
nog lingvisti~kog i politi~-
kog problema, ostavqaju}i
mnogo prostora za mogu}e od-
govore na, jo{ uvijek, zaku-
kuqena i veoma zamr{ena pi-
tawa.
- Srpska nacionalna fi-
lologija je predstavqala stan-
dardnojezi~ki model za sve
Srbe. Nije bilo bitno kojoj
su vjeri pripadali. Sam Vuk
Stefanovi} Karaxi} govorio
je o Srbima "tri zakona#, ko-
ji su djelovali u wenim okvi-
rima. Problem je nastao onda
kada su se Srbi koji nisu osta-
li u okriqu Srpske pravo-
slavne crkve raslojili u dru-
ge nacionalne korpuse, a iz-
dvajawe po regionalnoj osno-
vi tako|e dodatno raslojava
Srbe. Ti drugi nacionalni
korpusi su model srpskog
standardnojezi~kog izraza
preimenovali u svoj sopstve-
ni standardnojezi~ki izraz,
{to ne odgovara nau~noj isti-
ni, niti lingvisti~kim fak-
tima po kojima je takav model
jasno, genetski i strukturno
srpski - isti~e Mitri}.
U vrijeme kodifikacije
srbistike, kao filolo{ke na-
uke o srpskom jeziku i srpskoj
kwi`evnosti, svi vode}i lin-
gvisti toga doba - Dobrovski,
[afarik, Kopitar, Miklo-
{i~, i naro~ito Vuk - kada go-
vore o {tokavskom narje~ju,
govore kao o iskqu~ivo srp-
skom narje~ju. Vremenom }e
nastati nove nacije na pod-
ru~ju na kojem se govori {to-
kavski i Srbi koji su vijeko-
vima i genetski vezani za srp-
ski jezi~ki kod, po~iwu da se
odvajaju ne po jezi~kom ve} po
konfesionalnom i regional-
nom karakteru, i po svom na-
cionalnom osje}awu vi{e se
ne osje}aju Srbima. U takvoj
podjeli su predwa~ili dana-
{wi Bo{waci i Crnogorci.
Osnovni problem nastao
je tada kad su te novoprokla-
movane nacije odlu~ile da
standardizuju svoje "sopstve-
ne# jezike na istoj osnovi na
kojoj je svoj jezik standardizo-
vala nacija kojoj su oni dosko-
ra pripadali. Dakle, narje~-
je koje je istorijski bilo pre-
dominantno srpsko, sada se
progla{ava i kao hrvatsko,
bo{wa~ko, crnogorsko.
- To {to su se vremenom
izdvojile nove nacije na tlu
na kojem se govori {tokavski,
ne zna~i da nastanak neke no-
ve nacije mora da prati i na-
stanak novog jezika, ili je to
samo balkanska jezi~ka prak-
sa, prouzrokovana kao premo}
politi~kih, nad lingvisti~-
kim ~iwenicama - ka`e Rado-
mir Mitri}.
Tako se zarad politi~kog
sekularizma ostvaruje i jezi~-
ki "sekularizam#, bar kada je
rije~ o (pseudo) imenovawu
novih jezika na Balkanu. U
Bosni i Hercegovini, kroz
istoriju, to je ~iweno nizom
politi~kih pritisaka od
strane kolonizatorske Au-
strougarske, pomagano od stra-
ne hrvatskih lingvista, gdje
se nametao tzv. "bosanski# je-
zik kao zemaqski. To, dakle,
nije bio jezik nekog naroda,
ve} je nastao kao jezik neke
teritorije, dok se u periodu
Nezavisne dr`ave Hrvatske
na teritoriji Bosne i Herce-
govine kao jezik name}e - hr-
vatski.
Nau~na istina je, pak, dru-
ga~ija. Hrvatski kwi`evni je-
zik je jezik vukovskog tipa.
To je jezik koji je kodifiko-
vao, za Srbe i srpski narod,
Vuk Stefanovi} Karaxi}, a
koji su Hrvati preuzeli pred
kraj 19. vijeka, u doba ilir-
skog pokreta.
- Dakle, osnovni problem
je u tome {to Hrvatima, Bo-
{wacima i Crnogorcima
kwi`evnojezi~ki izraz pro-
izlazi iz vukovskog modela
srpskog standardnog i kwi-
`evnog jezika, wemu korespon-
dira, i kao takav on se ne na-
ziva imenom koji mu daje ge-
netske i strukturne osobine
- kategori~an je Mitri}.
Ako se sjetimo, dodaje on,
kako je te{ko Katoli~ka cr-
kva pristala da prizna teolo-
{ki i teozofski karakter
staroslovenskom jeziku, onda
istorijat jezika na balkan-
skom tlu treba i tretirati
kao predmet koji je vremenom
dobijao politi~ku te`inu.
Instrumenti odre|enih cr-
kvenih krugova Katoli~ke cr-
kve i krugova koji su bili u
direktnoj vezi s wima, odgo-
vorni su za proces rasrbqava-
wa srpskog jezika i razbija-
we srpskog jezi~kog bi}a.
Srpski standardni i kwi-
`evni jezik dobija svoju "klo-
niranu# bra}u u "jezicima# -
bo{wa~kom i hrvatskom - ko-
ji dobijaju druk~ija imena, ali
ne gube srpski jezi~ki vokabu-
lar i leksi~ki i leksikolo-
{ki fundus, kao i na~in na
koji funkcioni{e srpska gra-
matika u wima, kojima je u
konkretnim primjerima pri-
dodata pokoja dijalektolo{ka
razlika, kakva br`e-boqe sko-
vana rije~, rije~ posu|ena iz
stranog jezika, ili pak, rije~
koju su Srbi zaboravili u
svom jezi~kom osje}awu.
- Bo{wa~ki jezik je poku-
{an da se uspostavi nizom po-
liti~kih represalija. Isti-
na, i prije je bilo pomena "bo-
sanskog# jezika, koji je bio
jedno vrijeme i jedan od jezi-
ka turske Porte, ali ono {to
mora da bude jasno bo{wa~-
kim lingvistima jeste to da
svaki pomen takvog "bosan-
skog# jezika, kada je rije~ o
pomiwawu pisaca koji "pi{u#
na wemu, zna~i da je to samo
regionalna odrednica, regi-
onalni kvalifikativ za srp-
ski jezik, i to u svim slu~aje-
vima, jer taj i takav jezik ima
srpsku leksiku, sa mawim di-
jelom posudbi iz arapskog,
persijskog, turskog, ali rije-
~i koje gramati~ki funkcio-
ni{u onako kako funkcioni-
{u rije~i po srpskoj grama-
tici - isti~e Mitri}.
Potporom hrvatskih lin-
gvista, prete`no Vatroslava
Jagi}a, podr`avana je ideja o
"bosanskom# jeziku, koji se da-
nas ponekad naziva i kao "bo-
sanskohercegova~ki#, a sli~-
na ideja poti~e iz brozovskog
komunisti~kog politi~kog si-
stema po kojem je izdvojena i
crnogorska nacija i dana{wi
tzv. "crnogorski# jezik je sli-
jed takvih ideja kojima je par-
~an srpski jezi~ki korpus i
srpsko bi}e.
- Ono {to je svakako neo-
sporno, kad je rije~ o jezi~koj
tradiciji koja je nastajala na
teritoriji Bosne i Hercego-
vine, jeste to da je ta tradi-
cija, {to se ti~e po~etaka pi-
smenosti na ovom tlu, imala
slovenski i srpski karakter,
koji }e vremenom dopuniti
djelovawe katoli~kih i mu-
slimanskih kulturnih prega-
laca, od kojih je ve}ina po
svom genetskom porijeklu bi-
la srpskog porijekla - pri~a
Mitri}.
Bosanska jezi~ka tradici-
ja je }irilska. Pismo kojima
su pisani naj-
stariji pozna-
ti jezi~ki sp-
omenici jeste
}irilsko, is-
to ono pismo
kojima su pi-
sani i spome-
nici svuda gd-
je su se nala-
zili i gdje su
`ivjeli Srbi.
Najstarija
bosanska po-
veqa, Poveqa
bana Kulina
iz 1189. godi-
ne, najstariji
je spomenik
pisan na srp-
skom narod-
nom jeziku, i
samo zato {to
je pisana na
teritoriji Bo-
sne i Hercego-
vine, ona se pro-
gla{ava dijelom bo{wa~kog
i bosanskog kulturnog miqea,
{to ne odgovara istorijskoj
i nau~noj istini. Pisar koji
ju pisao svakako je bio Srbin,
dok su u tekstu date odlike
srpskog narodnog govora, a u
kratkoj arengi zaziva se troj-
stvenost Bo`ije prirode, za
svjedo~anstvo da }e se odr`a-
ti rije~ obe}ana u poveqi. To
zazivawe bo`anske troji~no-
sti je odlika ve}ine srpskih
poveqa koje su nastajale na
razli~itim mjestima, od Ma-
kedonije do Bosne.
Period koji ozna~ava do-
ba austrougarske okupacije
Bosne i Hercegovine naj~e-
{}e se spomiwe kao Kalajev
re`im, zahvaquju}i krupnim
politi~kim odlukama ovog
ministra finansija i mini-
stra za Bosnu i Hercegovinu
u Be~u. U tom periodu, koji
traje od 1878. do 1918. godine,
desilo se nekoliko nevjero-
vatnih poli-
ti~kih odlu-
ka, a sve na
{tetu lin-
g v i s t i k e .
Prvo je kao
slu`beni je-
zik, uz we-
ma~ki svaka-
ko, nametan
tzv. hrvats-
ki jezik, ko-
ji tada nije
bio ni stan-
dardizovan,
jer je posto-
jao samo srp-
ski standa-
rdnojezi~ki
model koji
je kodifiko-
vao Vuk, a ko-
ji Hrvati pre-
uzimaju i imenuju kao svoj.
- U drugoj fazi, "svemogu-
}i# jezikoustrojiteq Bewa-
min Kalaj nudi nam "zemaq-
ski# jezik, imenovan tako na
isti na~in kako je imenovana
i tada{wa bosanska vlada -
Zemaqska, ili po govoru ne-
ke imaginarne zemqe, mo`da,
Bosne? Ubrzo, Kalaj odlu~i
da jezik nazove bosanskim ze-
maqskim jezikom, i odlu~i da
poku{a stvoriti tzv. bosan-
sku naciju, kao protivte`u i
oponirawe srpskom jeziku, i
kao protivte`u i oponirawe
Srpstvu i Hrvatstvu, kako bi
to dodatno oslabilo te naci-
je i kako bi se {to kasnije po-
liti~ki osvijestile i osamo-
stalile, {to bi godilo osva-
ja~koj politici austrougar-
skoj - dodaje Mitri}.
Vladavina Nezavisne dr-
`ave Hrvatske donijela je ot-
klon prema svemu {to je srp-
sko. To je bilo vrijeme geno-
cida nad Srbima, ali i pravog
nasiqa nad lingvistikom i
srpskim jezikom. Sistematski
se uklawala svaka mogu}a je-
zi~ka veza sa Srbima, brisa-
ne su rije~i koje su progla{a-
vane za permanentno srpske,
nastojala se stvoriti neka di-
ferencijacija u odnosu na Sr-
be i srpski jezik. Ali, ~ak je
i u imenu ove zlo~ina~ki or-
ganizovane dr`ave ostao trag
srpskog jezi~kog vokabulara,
pa bi ispravno imenovawe ove
tzv. dr`ave, bilo ne "Nezavi-
sna dr`ava Hrvatska# ve}
"Neovisna dr`ava Hrvatska#,
no to je Paveli}evim jeziko-
slovcima ostalo izvan dome-
ta "wihova jezi~nog ~istuwa-
{tva#.
Period druge Jugoslavije,
koji je trajao od 1945. do 1990.
godine, donio je mnoga previ-
rawa na poqu jezika. U tom je
periodu va`nu ulogu odigrao
Novosadski dogovor o kwi-
`evnom jeziku, koji je postig-
nut 10. decembra 1954. godine.
Taj dogovor je poku{ao da us-
postavi, opet, jezi~ko jedin-
stvo Srba i Hrvata, koje je bi-
lo prekinuto ratom. Najva-
`nija premisa ovog dogovora
bila je ta da je "narodni je-
zik Srba, Hrvata i Crnogo-
raca jedan jezik#.
- I tako, na u{trb brat-
skih odnosa i brutovskog
bratstva i jedinstva brozov-
ske Jugoslavije, Srbi kao i u
19. vijeku, bivaju uvu~eni u je-
zi~ki savez sa "bra}om# Hrva-
tima. Preko komunisti~ke
ideologije, ponovo se prokla-
muje srpskohrvatski, a da bi se
Jugoslavija, kao dr`avna za-
jednica nekoliko naroda, dr-
`ala na okupu, neophodno je
bilo dodatno povezati Srbe
i Hrvate, opet preko jezika,
koji je u tom dobu ostvarivao
politi~ki ciq ujediwewa. Ni
tada ne trijumfuje nau~na
istina o jeziku. Opet se Hrva-
tima dopu{ta da prisvajaju
{tokavicu, nisu im ~ak ni od-
uzete neke teritorije nakon
rata, kako je to obi~no bila
praksa poslije ratova, ve} su
nagra|eni ~ak i srpskom {to-
kavicom - veli Radomir Mi-
tri}.
Zavr{na faza ovog pro-
blema odvija se u periodu de-
vedesetih godina, u kojem je
prostorom Bosne i Hercego-
vine zavladao ratni vihor. To
je doba nasilnog nacionalnog
i vjerskog (prije nego gra|an-
skog) razdvajawa, doba stvara-
wa novih nacija (Bo{waci) i
doba za`ivqavawa nacional-
nih standardnojezi~kih izra-
za u BiH, od kojih dva nemaju
svoje lingvisti~ko utemeqe-
we, a to su bosanski i hrvat-
ski, ne samo u BiH, nego i na
teritoriji Hrvatske, ili pak,
u Sanxaku i u Crnoj Gori. U
pitawu su politi~ki, a ne
lingvisti~ki jezici.
- Ovaj period najboqe
oslikava stav jednog novobo-
{wa~kog lingviste, Xevada
Jahi}a (iz kwige "Bosanski
jezik u 100 pitawa i 100 odgo-
vora#), koji glasi: "... u na{im
balkanskim prilikama jezik
da bi bio jezik ne mora se oba-
vezno razlikovati od drugog,
jer taj razlikovni princip ni-
je mjerilo postojawa, odnosno
nepostojawa nacionalnih je-
zika.# Za ovaj famozni stav
koji nema nikakve veze sa lin-
gvisti~kim zakonima, koji va-
`e kada su u pitawu nomina-
cije odre|enih jezika, nije po-
treban neki ve}i komentar,
od ovog da na Balkanu vrijede
zakoni samo neke "imaginar-
ne balkanske lingvistike#, po
kojoj takvi vajni balkanski
lingvisti ne vide daqe od svo-
je sopstvene avlije - zakqu~io
je Radomir D. Mitri}.
¥ Goran DAKI]
SRPSKI JEZIK IZME\U POLITIKE I NAUKE
Radomir D. Mitri}: Samo da nije
kao srpsko
Vuk Stefanovi} Karaxi}: Utemeqio
srpsku filolo{ku misao
OD AVLIJE NE VIDE SELONau~na istina ka`e da je hrvatski kwi`evni jezik,
jezik vukovskog tipa. To je jezik koji je kodifikovao,
za Srbe i srpski narod, Vuk Stefanovi} Karaxi},
a koji su Hrvati preuzeli u drugoj polovini 19. vijeka,
u doba ilirskog pokreta
Srbi svoj jezik danas u
BiH zovu srpskim, Hrvati hr-
vatskim, a Bo{waci bosan-
skim. Od ova tri naroda naj-
mawe treba da brinu Srbi,
prvi su normirali svoj jezik,
ne ogra|uju se i ne separati-
{u ni od koga, Hrvati su pre-
uzeli srpski model i imaju
te{ke muke da izdiferenci-
raju "hrvatski jezi~ni pro-
stor# u odnosu na srpski, pre-
ko kalkova, dijalektizama,
arhaizama, rije~i koje su Sr-
bi zaboravili u svom jezi~-
kom osje}awu ( poput rije~i
"ban#, "`upan#, "tisu}a#,
"op}ina#, "nazo~an# ), a Bo-
{waci, kao nova nacija (ne
zna se da li slovenska), svoj
jezik i sveukupni identitet
poku{avaju da ve`u za pro-
stor dr`ave u kojoj `ive i
svoj jezik nazivaju bosanskim,
nepravedno, prizivaju}i ave-
ti pro{losti iz vremena ko-
lonizacije BiH, i protivno
svim lingvisti~kim fakti-
ma poku{avaju da se, kao i Hr-
vati, diferenciraju od srp-
skog jezika, kroatizacijom
svoga standardnojezi~koga iz-
raza, posudbama iz arapskog,
persijskog i turskog, neeti-
molo{kom i etimolo{kom
upotrebom glasa "h#, u odre-
|enim rije~ima, koji se, budu-
}i da je bezvu~an glas i da ne-
ma svog parwaka u fono paro-
vima, u srpskom jeziku gubi u
pojedinim situacijama, {to
je prirodan slijed doga|aja
jezi~kog upro{}avawa jednog
jezika, u ovom slu~aju, srp-
skog, dok se u bo{wa~kom
standardnojezi~kom izrazu
taj glas "h# pojavquje svuda,
pa ~ak i u rogobatnim slu~a-
jevima, u rije~ima kakve su
"hlopta# ili "nahivan#. Ali,
bitno je samo da nije onako
kako je u srpskom.
PITAWA
[ta bi se desilo ukoli-
ko bi se princip deobe na
osnovu vere primenio i kod
drugih naroda, recimo: Ne-
maca, Poqaka, Ma|ara, Slo-
vaka, [iptara? Zatim: {ta
bi se desilo ukoliko bi se,
na verskom principu, po~e-
li deliti jezici raznih
evropskih naroda? [ta bi
se desilo ako bi se i kod
drugih jezika primenio
princip da varijante sva-
kog jezika dobiju posebna
imena po nacijama koje se
wime slu`e? Da li se i u
nauci mo`e tolerisati ono
{to se toleri{e u politi-
ci: da se u jednim slu~ajevi-
ma primewuju jedni princi-
pi, a u drugima drugi - pi-
tawa su koja je u pogovoru
kwige Laze M. Kosti}a
"Kra|a srpskog jezika# po-
stavio poznati profesor
Petar Milosavqevi}.
IZVADAK
Dokument iz perioda Ne-
zavisne dr`ave Hrvatske
"Izvadak iz jedne strogo po-
vjerqive okru`nice Hrvat-
skog narodnog pokreta# naj-
boqe svjedo~i o tada{wem
stawu u politi~koj, ali i
kulturnoj i jezi~koj stvar-
nosti. U tom dokumentu se,
izme|u ostalog, ka`e:
Ta~ka X
"Treba sistematski uklo-
niti sve rije~i, sve nazive i
sve oznake, do sada upotre-
bqavane po srpskom na~inu.
Za to treba uspostaviti i
opet uvesti hrvatske nazive
~inovnika. Uputiti treba
{tampu da se kloni srpskih
navoda uop}e. Na{e novine
trebaju donositi vijesti iz
hrvatskih krajeva odjelito
od vijesti iz ostalih dijelo-
va dr`avne zajednice. Sve te
vijesti treba pak unositi
skupa s vijestima iz ino-
stranstva#.
JEZICI
22. i 23. jul 2006.U FOKUSU
4
Na politi~koj pozornici
BiH i danas se igra pred-
stava po tekstu Me|una-
rodne krizne grupe.
U glavnim ulogama su Haris
Silajxi}, Safet Halilovi},
Sejfudin Toki}, Mirnes Ajano-
vi}... To {to u sada{woj podje-
li rola Sulejman Tihi} i Zlat-
ko Lagumxija nisu u prvom pla-
nu, ne zna~i da scenario Me|u-
narodne krizne grupe - a mogao
bi se nazvati "Kako sru{iti
Dejtonski sporazum i centrali-
zovati BiH# - nije po wihovoj
mjeri.
Me|unarodna krizna grupa
osnovana je 1995. godine. Sve je
po~elo tokom razgovora koji su
1993. u avionu, iznad Sarajeva,
vodili Morton Abramovi~ i
Mark Braun. [ef osobqa ove
nevladine organizacije u Va-
{ingtonu Xon Noris o tome je
rekao:
- Abramovi~ i Braun su od-
lu~ili da osnuju jednu novu or-
ganizaciju, koja }e svjetsku pa-
`wu skrenuti na sukob koji se
de{avao na podru~ju biv{e Ju-
goslavije i do}i do rje{ewa ko-
ja mo`e iskoristiti me|unarod-
na zajednica.
Pro{le godine, Me|unarod-
na krizna grupa je zatvorila
kancelariju u Sarajevu, ali to
ne zna~i da je digla ruke od
BiH.
- BiH dr`imo na oku, jer je
to o~igledno jedno mjesto koje
nam je drago - objasnio je Xon
Noris, dodav{i da su programi
Me|unarodne krizne grupe "po-
~eli uslovqavati promjene u
BiH#.
O kakvim programima je ri-
je~, najboqe se vidi iz stavova
Me|unarodne krizne grupe i we-
nih vode}ih qudi. Na-
ve{}emo nekoliko pri-
mjera koji odra`avaju
su{tinu wenih stavova.
Direktor Me|una-
rodne krizne grupe u
Sarajevu, a potom u Be-
ogradu, Xejms Lajon je -
govore}i o budu}nosti
BiH - u februaru 2000.
kazao:
- Ja se nadam da }e
jednog dana na vlasti biti qu-
di koji nisu pripadnici nacio-
nalne grupe ve} neke multiet-
ni~ke stranke, koji }e re}i: "Ja
sam predsjednik svih Bosanaca,
bez obzira na vjeroi-
spovijest.#
I to mu je bilo ma-
lo, pa je, ogoqavaju}i
samog sebe, rekao da je
"konstitutivnost na-
roda glupa ideja#.
Izme|u ovih Lajo-
novih rije~i i stava
usvojenog na ^etvrtom
kongresu Stranke de-
mokratske akcije - "ra-
di}emo na afirmaciji
bosanskog identiteta kao
zajedni~ke odrednice
svih gra|ana BiH# - nema razli-
ke. ^ak ni u nijansama. Pogoto-
vo kada se znaju jo{ dvije ~iwe-
nice. Prva - Lajon je bio i za-
govornik "nacionalne vojske
BiH#. Druga - Stranka demo-
kratske akcije zala`e se "za Re-
publiku BiH kao gra|ansku dr-
`avu...#
- Prema mom mi{qewu, Re-
publika Srpska je veoma vje-
{ta~ka tvorevina i mogu vam
re}i, bi}e jako kratkotrajna,
jer ne postoje objektivni i isto-
rijski razlozi za weno postoja-
we. Ono {to prvo vidimo je da
su wene geografske granice smi-
je{ne i uop{te ne predstavqa-
ju okvir za budu}i razvoj. Dru-
go, ideja entiteta u jednoj dr`a-
vi je tako|e jako smije{na i to-
ga nema nigdje u svijetu... Ide-
alno rje{ewe za BiH bi bilo
kad bi do{lo do ukidawa enti-
teta i kantonizacije cijele ze-
mqe. Postoje neki modeli kako
bi to izgledalo. Jedan od wih je
takozvani Vens-Ovenov plan i
jo{ neki drugi... - govorio je
prije {est i po godina Xejms
Lajon.
Guraju}i, {to dubqe, prst u
oko srpskom narodu i Republi-
ci Srpskoj, Xejms Lajon je po-
tegao Vens-Ovenov plan kao
mogu}i model budu}eg unutra-
{weg ure|ewa BiH. Onaj isti
plan koji je srpska strana od-
bacila u proqe}e ratne 1993.
godine.
Zajedni~ki imenilac Me|u-
narodne krizne grupe, s jedne, i
bo{wa~kih politi~ara s druge
strane jeste "ukidawe entite-
ta#. Na tu stranu "nagiwe# i dio
hrvatskih politi~kih prvaka.
Istini za voqu, dok je "ideja
entiteta u jednoj dr`avi# za La-
jona samo "jako smije{na#, dotle
je za bo{wa~ke politi~are i na-
rod koji predstavqaju Republi-
ka Srpska ne{to mnogo crwe:
"genocidna tvorevina#.
I po pitawu "idealnog rje-
{ewa#, {to }e re}i kantoniza-
cije BiH, izme|u Me|unarodne
krizne grupe i Bo{waka, a dje-
limi~no i Hrvata, postoji viso-
kog stepen saglasnosti. Za Bo-
{wake i Hrvate, osim kantoni-
zacije, po`eqna je i regionali-
zacija. Razlika je u tome {to
Hrvati ne pristaju da regioni,
u su{tini, budu "prazne quske#.
Dakle, da nemaju zakonodavnu,
sudsku i izvr{nu vlast.
Sagledavaju}i rad Me|una-
rodne krizne grupe, kako u Re-
publici Srpskoj tako i u Srbi-
ji, politi~ki analiti~ar iz Be-
ograda Milan Nikoli} kratko
je ocijenio:
- Me|unarodna krizna grupa
je vi{e lobi nego ekspertska
grupa. Ona se, uglavnom, speci-
jalizovala za negativno mi{qe-
we o Srbima.
Zbog toga je i normalno {to
je Me|unarodna krizna grupa u
Republici Srpskoj ozna~ena kao
grupa za izazivawe i produbqi-
vawe, a nikako rje{avawe kriza.
(Nastavi}e se)
¥ Boro MARI]
Da su komplimenti pre~ica do `enskog sr-
ca, znaju ve} i oni koji nikad nisu uspjeli
da ih smisle, a ako bi im se kadgod i oma-
klo ne{to {to makar li~i na to - obi~no nisu
imali hrabrosti da ih izgovore.
Kao i u svakoj drugoj qudskoj djelatnosti, ta-
ko i u davawu komplimenata, svaka dobra, boqa,
pa i najboqa ideja, ako se ne ostvari, ostaje da
~eka novog sre}nika kojem }e se javiti, novog
stvaraoca koga }e ozariti milo{}u otkri}a i na-
dom u radost ostvarewa. Hrabrost ili tek dr-
skost postali su tako dio igre, a vje{ti, vje{ti-
ji, najvje{tiji majstori vremenom su i ovu ak-
tivnost uzdigli do nivoa umjetnosti. ^iwenica
da svaka `ena zaslu`uje kompliment se podrazu-
mijevala i podrazumijeva se, bez obzira na osva-
ja~ke ili samo umjetni~ke namjere autorove, pa
je daqe sve postalo (i ostalo) samo pitawe na-
dahnu}a i umjetni~ke artikulacije, {to uvijek,
ali ba{ uvijek, i autoru i onoj kojoj se daje do-
nosi su{tinsku radost. Kad se sve to poprska
jo{ i mirisom razbaru{ene duhovitosti, posta-
je neodoqivo. Svjedo~im o dva slu~aja.
Osamdesetih godina putujemo na otvarawe ne-
ke izlo`be u Var{avi i Nikola Rudi}, slikar,
vidi kako je stjuardesa lijepa, prelijepa, sa~eka
da nam pri|e toliko da ga ~uje, pa me pita:
- Petrovi}u, na kojoj visini letimo?
- Oko devet hiqada.
- Zar je to tako visoko, da nam an|eli kroz
avion prolaze!?
Devedesetih godina okupqamo se u Beogradu
oko nekih projekata i na jedan dogovor u "Mawe-
`u# jedna lijepa Nada dolazi u "kompleti}u# ko-
ji tako uspjelo nagla{ava wene dra`i, da je pro-
fesor Popovi} prosto prinu|en da je "posavje-
tuje#:
- Ako i ve~eras bude{ u tome, ima da pobuda-
limo i mi i publika!
Ponekad i ne{to {to je kazano s nekom dru-
gom namjerom ili i bez we, ~ak brane}i se od ne-
~eg, izbjegavaju}i ne{to, pa i u o~aju ili krajwoj
nemo}i, zna da zazvu~i kao kompliment i obi~no
ga svi drugi primijete prije nego kaziva~. Imao
sam sre}u da budem u takvoj prilici.
Prije deset godina, isto ovako pred izbore,
bio sam doma}in grupi slobodnih francuskih
intelektualaca; vodio sam ih kroz Republiku
Srpsku - ovamo i onako kako su osmislili i za-
crtali ozbiqni organizatori (od Svjetskog sa-
bora Srba iz Pariza do Udru`ewa kwi`evni-
ka Srbije), dok su sve to na opu{teno, nasmija-
no, pa i razdragano okretali uglavnom kwi`ev-
nici Patrik Beson, Frederik Ditur, Alen Po-
kar, Iv Egal i Tieri Se{an, a nekom zgodnom
anegdotom oglasili bi se i preodoma}eni Da-
niel [ifer i prekaqeni Iv Bataj (srpski ze-
tovi), pa i Moris Liverno, Patrik Bario i Pol
Mari de la Gors. Svemu tome su francuske da-
me: Ev Krepen, Anik Bastar, @ozet Liverno,
Bri`it Kavana{ i na{e: Mila, Danijela i Di-
jana umjele da daju zna~aj uspje{nog, tj. ba{ su
znale da se odu{eve. Danas, kad je vjetar vreme-
na oduvao ili samo ogolio mnogo {ta {to je ta-
da izgledalo ve}e od mnogo ~ega, opstalo mi je
u pam}ewu uglavnom samo ono {to se doga|alo
u tim srda~nim pauzama izme|u (pre)ozbiqnih
posjeta li~nostima i institucijama. U jednoj
takvoj pauzi, u jednom bawolu~kom restoranu,
jedna na{a prsata a dekoltirana dama (ina~e, vr-
lo pametna i obavije{tena cura) sjedi s nama i
pri~a o ]opi}u i to ba{ ne{to {to prvi put
~ujem, pa sam se sav u uvo pretvorio, a pritom
ne uspijevam o~i da umirim, te u nemo}i silnoj
viknem:
- Ili pokrij sise, ili mijewaj temu! Ja oboje
ne mogu da pratim!
Nasmijane Francuskiwe su poslije dugo pri-
~ale i prepri~avale kako Srbi imaju ~udan na-
~in davawa komplimenata i ni tad, ni kasnije u
wihovoj zemqi, nisam uspio da ih ubijedim da je
to bilo bez namjere, da sam to kazao u nu`nijoj
odbrani od o~aja, raspet izme|u nauke i pohote.
Sve ovo zapisujem zapitan ~iwenicom da po-
liti~ke stranke mnogo (pa sve vi{e) li~e na li-
jepe `ene, koje uvijek (pa sve ~e{}e) o~ekuju ka-
kav kompliment, kakvu lijepu rije~, ako ne i iz-
raze divqewa, a malo je koja zaslu`ila i da joj
i iole pristojni budemo - poslije svih pogrda i
psovki (u primitivnijim sredinama i kletvi)
kojima ih obasipamo dok slu{amo i gledamo {ta
nam na TV pri~aju, a {ta i kako u `ivotu trpi-
mo i stewemo..
Ma koliko se stranke i partije, pokreti i
koalicije, gizdale i dotjerivale, frizirale i
{minkale pred izbore, ma koliko se trudile da
nam zali~e na lijepu, prelijepu `enu - ni jedan
jedini kompliment izmamiti ne mogu; ni namje-
ran, ni slu~ajan.
A i to pore|ewe, Srbine, sve mi je sumwivi-
je, jer: nema ru`nih `ena, a ru`nih politika - ne
pitaj!
¥ Du{ko M. PETROVI]
IZME\U NAUKE
I POHOTE
IZ O[TROG UGLA
Xejms Lajon je prvi rekao da je
"
Republika Srpska
vje{ta~ka tvorevina". Wegova `eqa je da jednog dana
neko ka`e:
"
Ja sam predsjednik svih Bosanaca,
bez obzira na vjeroispovijest." Konstitutivnost naroda
je za nekada{weg direktora Me|unarodne krizne grupe
u BiH
"
glupa ideja". Lajonove stavove dosqedno
ponavqaju i razra|uju bo{wa~ki politi~ari
Idejni tvorac Me|unarod-
ne krizne grupe Morton Abra-
movi~ bio je na ~elu obavje-
{tajne slu`be Stejt depart-
menta (Slu`ba za istra`iva-
we i dokumentaciju). Obavqao
je du`nost pomo}nika dr`av-
nog sekretara Amerike, zamje-
nika pomo}nika ministra od-
brane, ambasadora...
Abramovi~ va`i za
"sivu eminenciju# nove
politike NATO-a, po-
znate kao "humanitarne
intervencije#.
Na primjedbu da je
prihvataju}i ulogu sa-
vjetnika kosmetskih
Albanaca na pregovo-
rima u Rambujeu izgu-
bio pravo da se pred-
stavqa kao nezavisan,
Abramovi~ je uzvratio:
- U kom smislu ne-
zavisan? Ukoliko neza-
visnost podrazumijeva
da smatrate da su obje
strane jednake, onda ja nisam
za takvu vrstu nezavisnosti i
ne vjerujem da je ona korisna.
Osim Mortona Abramovi-
~a, kroz Upravni odbor Me|u-
narodne krizne grupe pro{la
su i druga zvu~na imena svjet-
ske politike: biv{i finski
premijer Marti Ahtisari, mi-
lijarder Xorx Soro{, penzi-
onisani general Vesli Klark,
biv{i glavni tu`ilac Ha-
{kog suda Luiz Arbur, nekada-
{wi savjetnik za spoqnu po-
litiku ameri~kog predsjedni-
ka Zbigwev B`e`inski, ne-
gda{wi predsjednik Komite-
ta wema~kog Bundestaga za
razoru`awe Uta Zapf...
Zbog svog sastava i odli~-
nih veza u zapadnim vladama,
upozorio je analiti~ar iz Be-
ograda dr Milan Tepavac,
olako prela`ewe preko sta-
vova Me|unarodne krizne gru-
pe svakome se mo`e obiti o
glavu.
DRU@INA MORTONA ABRAMOVI^A
Direktor Me|unarodne
krizne grupe u BiH, a zatim i
Srbiji, Xejms Lajon, popri-
li~no podsje}a na nekada{weg
austrougarskog upravnika
BiH Bewamina Kalaja. Prije
nego {to je do{ao na slu`bu
u BiH, Kalaj je napisao isto-
riju Srba. A onda je okrenuo
"}urak naopako# i odrekao se
svog sasvim korektnog nau~-
nog rada.
Kalaj se, kao i Lajon dok je
bio direktor Me|unarodne
krizne grupe, upiwao da otvo-
ri vrata stvarawu bo{wa~ke
ili bosanske nacije. Iz Ka-
lajevog iskustva wegovi |aci
o~igledno nisu izvukli pou-
ku, pa, cijeli vijek poslije
svog u~iteqa, ponovo o`ivqa-
vaju wegov zulum - zatirawe
srpskog, ali i hrvatskog, naci-
onalnog bi}a.
Istori~ar dr Slavenko
Terzi} ka`e da je Xejmsa La-
jona znao kao istra`iva~a
balkanskih ratova i kao u~e-
snika Me|unarodne konferen-
cije "Evropa i Srbi#, odr`a-
ne 1995. u Beogradu.
- Sada ga vidim u sasvim
drugoj ulozi i ~ini mi se kao
da sawam ru`an san. Li~i mi
na nadmenog okupacionog gu-
bernatora, bez uniforme, ko-
ji je odbacio sva istorijska
znawa o Balkanu i sve norme
me|unarodnog prava i bora-
ve}i u na{oj dr`avi, mimo
dobrog reda, kr~mi na{u ze-
mqu i pravi veliku Albani-
ju. Wegovo dr`awe dovodi u
pitawe ne samo wegovo li~no
stru~no opredjeqewe, nego i
kredibilitet organizacije
koju predstavqa. To je, samo
po sebi, `alosna ~iwenica
koja najubjedqivije svedo~i
o duhu vremena u kojem `ivi-
mo - rije~i su dr Slavenka
Terzi}a.
KR^ME TU\U ZEMQU
"
EKONOMIST"
Londonski "Ekonomist#
objavio je tekst "Grijesi se-
kularnih misionara#, u ko-
jem se bavio radom nevladi-
nih organizacija. Poimeni~-
no, u tekstu je pomenuta i Me-
|unarodna krizna grupa.
Ugledni britanski ~aso-
pis je, izme|u ostalog, naveo
da se nevladine organizaci-
je "sve vi{e ukqu~uju u me|u-
narodne poslove#.
- Ali, one su ~esto dale-
ko od toga da su "nevladine#,
kao {to tvrde. A nisu uvijek
ni upu}ene na to da ~ine do-
bra djela.
Vlade su, upozorava "Eko-
nomist#, otkrile da nevla-
dine organizacije nisu dobre
samo za raspodjelu hrane i
}ebadi. Neke od wih mogu da
prikupqaju zna~ajne infor-
macije, navode}i kao jednu od
takvih i Me|unarodnu kri-
znu grupu. Ona je u BiH, pod-
sjetimo, objavila i izvje{taj
"Ko su qudi iz va{eg kom-
{iluka#, u kojem je poime-
ni~no navedeno 76 Srba koje
je ova organizacija ozna~i-
la kao osumwi~ene za ratne
zlo~ine.
Xorx Soro{: Pro{ao kroz
Me|unarodnu kriznu grupu
Xejms Lajon: Podsje}a
na Kalaja
ME\UNARODNA KRIZNA GRUPA I WEN UTICAJ U BiH (1)
ZULUM KALAJEVIH \AKA
22. i 23. jul 2006. VREMEPLOV
5
Ni u Bawoj Luci, u oslobo-
|enom gradu, redakcija i
{tamparija nikako da
ostanu na jednom mjestu. "Glas#
nastavqa svoje seqakawe, tra-
`e}i trajna i najboqa rje{ewa.
Najprije se smje{ta u jednu re-
kviriranu ku}u na uglu ulica
Qudevita Gaja i Lole Ribara, a
odatle se seli u prostorije iz-
nad "Bate# odnosno znanog "Bo-
rova# u tada{woj Bawoj Luci.
Tu je tragao i nastojao da ostva-
ri taj svoj ratni kontinuitet,
ali ko zna zbog ~ega, nekome je
palo na pamet i "Glas# se na ne-
ko vrijeme nije pojavqivao. Ali,
{tamparija "Glasa# je radila i
opstala mu je tradicija.
- Po{to je neko vrijeme grad
ostao bez novina, mi smo se "ras-
poredili# da svako ponegdje ogla-
{ava grad u novinama u Sarajevu,
Beogradu, Zagrebu i drugim cen-
trima. Uveliko su za`ivqavale
radio-stanice, pa smo se i tamo
ogla{avali, ali nastajali su mno-
gi listovi i na{e je prisustvo bi-
lo o~ito. Svih nas koji smo u pr-
vim poslijeratnim godinama radi-
li u "Glasu#, a najagilniji su bi-
li Vlado Kozomara, Jaro Kole-
{ka, pa, ako ho}ete i ja, po{to
sam sve ~e{}i bio u humoristi~-
kim novinama i tim emisijama na
radiju - svjedo~io je o tom vreme-
nu kolega Vlado Dijak.
A o vremenu ukidawa novi-
na i pokretawu novih, istra`i-
va~ki se osvrnuo pokojni Limun
Papi}, koji ka`e:
"Daleko bi nas odvelo ako
bismo danas, u vrijeme jubileja,
tragali, istra`ivali i pisali
da li je u maju 1951. godine bilo
mudro donijeti i provesti u dje-
lo odluku o prestanku izla`e-
wa 'Glasa', prvog lista koji se na
tlu Bosne i Hercegovine poja-
vio u vihoru rata. Ne pada mi na
pamet preispitivati vaqanost
te pogubne odluke koju je treba-
lo donositi uz onu znanu narod-
nu: 'Dva puta mjeri, jednom sije-
ci', pa tek onda izricati presu-
du listu, kakav je bio 'Glas'.#
Na sre}u, to }e vrijeme bi-
ti brzo prevazi|eno i ve} s pro-
qe}a 1953. otpo~iwe rad na po-
kretawu novina ~iji }e prvi
broj iza}i iz {tampe u septem-
bru te godine i pod nazivom "Ba-
walu~ke novine#. Redakcija no-
vina bila je smje{tena u Domu
kulture, a radilo je svega ~etvo-
ro profesionalaca - urednik,
dva novinara i fotoreporter.
Nastavqaju}i tradiciju "Gla-
sa#, nove "Bawalu~ke novine#
ostvaruju se ne samo kao glasi-
lo grada ili sreza, nego se in-
formativno "prote`u# na ^e-
linac, Kotor Varo{, Prijedor,
Sanski Most i druga mjesta. Ti-
ra` im raste, a sve je vi{e onih
koji `ele da ostvare saradwu sa
novinama.
- Zatekao sam u redakciji {ar-
mantnu Nedu Erceg, zatim ratnog
novinara \or|a ^i~u, tihog, ali
studioznog poslanika novinar-
stva, i Du{ka Mom~ilovi}a, mom-
ka ̀ eqnog znawa i uzleta, i - jed-
nu staru, dobru pisa}u ma{inu.
^ini mi se da to bija{e neuni-
{tiva "adlerica#. Svi smo se o wu
otimali, jer nikada nikog nije iz-
nevjerila. Bila je ~ast u tom sa-
stavu, i jo{ sa fotoreporterom -
da ga ne zaboravim, \okom Pete-
kom - zapo~eti novinarsku
karijeru u novopokrenu-
tim novinama koje nasta-
vqaju tradiciju slavnog
"Glasa# - zabiqe`io je u
svojim sje}awima pokojni
Limun Papi}, jedan od
prvih novinara "Glasa# u
poratnim godinama.
Novine su izlazile
najprije petnaestodnevno,
pa sedmi~no, a okupqale su
onovremene bawolu~ke i
kraji{ke intelektualce,
~ine}i sve da odraze duh
ovog kraja i sredine. Sko-
ro tiho, ne~ujno, te "Bawa-
lu~ke novine# }e prerasti
u "Kraji{ke novine#, a pr-
vi broj novih starih novi-
na iza{ao je u ponedjeqak,
28. novembra, kao sve~ani
broj za novembarske prazni-
ke. Redakcija je, da i to ka-
`emo, ostala smje{tena u Domu
kulture, a dobijene su, umjesto dvi-
je - tri sobe i nastavilo se sa is-
tim elanom kakav je trajao i u "Ba-
walu~kim novinama#.
- I grad se sve vidnije {i-
rio, a tih pedesetpetih godina
Bawa Luka je imala ~ak troje
novina, odli~an ~asopis i ve}
osmi{qenu izdava~ku djelat-
nost, {to se, uglavnom, kretalo
oko "Kraji{kih novina# i
{tamparije "Glasa#. Mora se re-
}i da je to, u odnosu na one u~ma-
le godine kada nismo ima-
li ni{ta od novina, ogroman
skok i on }e, posigurno, teme-
qiti na{e dana{we rezultate
- svjedo~io je prije koju godinu
pokojni Drago Radovanovi}.
Izlazili su, pored "Kraji-
{kih novina#, jo{ "Mladi Kra-
ji{nik# i "Novi sredwo{ko-
lac#, a temeqio se odli~an kwi-
`evni ~asopis "Korijen# i iz-
dava~ka djelatnost u wegovom
sklopu u biblioteci "Izvor#,
koju }e netom preuzeti izdava~-
ka djelatnost novog "Glasa#.
- Sve do jula 1963. godine iz-
lazile su "Kraji{ke novine#,
dr`e}i kontinuitet ratnog
"Glasa#, kome se upravo tada, za
wegovu godi{wicu, vra}a sta-
ro, ratno ime "Glas#. Selimo u
nove prostorije u ulici Mo{e
Pijade broj 9, a nas devetoro -
Savka Basta, Meho Vi`lin, Ha-
re Beganovi}, Besim Karabego-
vi}, Du{ko Mom~ilovi}, Dragi-
{a Spremo, Hamis Husexinovi},
sekretarica Slobodanka Nana
\or|evi}, kasnije Pletikosa, i
ja - ostvarili smo nove temeqe
u kontinuitetu velikog "Gla-
sa#. Ovo je jedan od najqep-
{ih i vrlo zna~ajnih perioda,
koji }e prekinuti zemqotres u
oktobru 1969. godine i po svemu
preokrenuti na{u orijentaciju
ka budu}nosti - svjedo~io je po-
kojni Limun Papi}.
Naravno da je zemqotres, ko-
ji je ostavio ogromne posqedice
u cijeloj Bosanskoj Krajini, za-
ustavio intenzivan razvoj veli-
kog i ve} znanog kolektiva "Gla-
sa# u Bawoj Luci, ali je to bilo
vrijeme kada, ponavqaju}i neke
~ak ratnim situacijama sli~ne
doga|aje, list ostvaruje svoj kon-
tinuitet i ~ini napore da se to
vrijeme {to je mogu}e doslovni-
jim i danas prepoznaje.
- U zemqotresnom i vremeni-
ma poslijezemqotresne izgradwe
novo je osvjedo~avawe i potvr|i-
vawe "Glasa#. Osta}e to vremena
za istoriju, za vje~nost, a ve} ko-
ju godinu potom "Glas# kao pred-
uze}e se konstitui{e i izrasta u
veliko preduze}e. Istina, treba-
lo je korak po korak, ali to su svi
zaposleni tamo znali - napisao je
Besim Karabegovi}, jedan od dugo-
godi{wih urednika ovog lista.
Ne{to kasnije, ba{ zbog
zemqotresa, ostvari}e se davno
sawani san svih "glasovaca# i we-
govih po{tovalaca: od 8. febru-
ara 1983. godine list izlazi sva-
kodnevno, osim nedjeqe. Ovo je,
bez sumwe, wegova velika pobjeda,
a tada se u okviru preduze}a
"Glas# ostvaruje izuzetno `iva
izdava~ka djelatnost, pa grafi-
ka, izvrsna trgovina sa brojnim
prodajnim mjestima, raste marke-
ting i temeqi veliki kolektiv.
Ali, nova tragedija kao da sti-
`e po starom: otaxbinski rat pre-
kida mnoge aktivnosti i akcije
lista i preduze}a "Glas#, a list
stavqa u nove izazove. U me|uvre-
menu, list "Glas srpski#, prera-
sta u dana{wi dnevnik vidnog
profila, dobre ~itanosti, u na{
"Glas Srpske#.
(Nastavi}e se)
¥ ¥ Pantelija MATAVUQ
Ranko PRERADOVI]
"
GLAS SRPSKE" 31. JULA 2006. GODINE OBIQE@AVA 63. RO\ENDAN (2)
POVRATAK IMENU I TRADICIJI Po{to je najprije promijenio ime u
"
Bawalu~ke novine",
a potom se
"
korigovao" u ~uvene
"
Kraji{ke novine",
{ezdesetih godina list vra}a ratno ime -
"
Glas".
Zemqotresni i ratni sjaj velikih novina koje se bore za
{to ve}i broj ~italaca i potpuni informativni uticaj
Gdje je {kola, tu je i kwi-
ga. Gdje je {kola i kwiga,
tu su i |aci. A gdje su |a-
ci, tu su i u~iteqi i nastavni-
ci. Gdje su |aci, u~iteqi i na-
stavnici, tu je i qubav prema
znawu i kwizi. A gdje je qubav
prema znawu i kwizi, tu je i li-
ce okrenuto kwizi. Licem pre-
ma kwizi! Tako godinama, de-
cenijama, u mnogim mjestima, i
u Hrva}anima. Od jutra do mra-
ka, od A do [, od uspravne de-
bele do kose tanke, od prvog do
osmog (sada i devetog) razreda...
Sedamdeset i pet godina
osnovnog {kolstva u Hrva}a-
nima nije malo razdobqe. Puno
se toga dogodilo za to vrijeme,
o mnogo ~emu je trebalo pisati.
Pet decenija je osmogodi{we
{kole i ta godi{wica treba
da se istakne i obiqe`i.
Nekoliko sagovornika, biv-
{ih u~enika hrva}anske {ko-
le, rije~ima sje}awa o`ivjeli
su u Monografiji o {koli us-
pomene na |a~ke dane i `ivot
{kole u prvih deset godina po-
stojawa. To je bio period od
1930. do 23. novembra 1941. go-
dine, kada su ustanici zapali-
li {kolu. Jedan od najstarijih
u~enika, Radovan Kova~evi},
ro|en je 1919. godine u Hrva}a-
nima.
- Kad je {kola otvorena,
pre{ao sam iz Poto~ana u Hr-
va}ane i tu zavr{io tre}i i ~e-
tvrti razred. Sje}am se da se
u~iteqica zvala Maucka Me-
di}, a u~iteq Milenko Blago-
jevi}. Sa mnom je i{lo ~etiri-
pet |aka razli~itih godi{ta.
Svi smo i{li zajedno.
Bio je i Sokolski dom bli-
zu {kole, koji je zapaqen kad i
{kola. [kola je imala dvije
velike sale, a u sredini je bio
hodnik, na jednoj strani u~ili
su tre}i i ~etvrti, a na drugoj
prvi i drugi razred. U {koli se
ostajalo cijeli dan. Donese{
sebi ru~ak. Oko podne sat odmo-
ra, ru~a se i malo odmara, pa
ponovo u klupe do nave~e. Bi-
le obi~ne, drvene klupe. Sa
mnom su i{li |aci iz nekoli-
ko sela: Hrva}ana, Drugovi}a,
Devetine... Djece bilo dosta.
@enske su sjedile naprijed, u
klupama, a mu{ki pozadi. Bilo
je i batina.
Borislav [uman ovako pri-
~a o svojim {kolskim danima:
- I{ao sam u {kolu od 1937.
do 1941. godine. U~iteqi su bi-
li Adela Hofner i Ozrenka Ra-
ja~i}. Ozrenka je u~ila prvi i
drugi razred, a Adela tre}i i
~etvrti.
U~iteqica Ozrenka je bila
pravoslavka. Imala je mu`a ka-
petana koji je slu`bovao u Ba-
woj Luci. Svakog petka i{la je
wemu. Dok ~eka autobus, sjedi-
la je na stolici. Kad autobus
ode, djeca vrate stolicu. Bila
je i tada gospoda, ve}a nego da-
nas. Vjeronauku je predavao sve-
{tenik \oko, i to petkom. Dje-
ca nisu znala sastaviti tri pr-
sta, pa pop po{aqe dijete u du-
}an da kupi deset "deka# ekse-
ra sitnih. Ka`e, trebaju mu da
zakuca prste djeci koja ih nisu
znala sastaviti.
Ru`a \uri}, ro|ena Ivan~e-
vi}, zavr{ila je ~etiri razreda
i doma}i~ki te~aj u rodnom mje-
stu Hrva}ani. Ona je sa~uvala
sliku prve hrva}anske {kole.
- Zavr{ila sam ~etiri razre-
da u {koli koja je bila ku}a Ste-
ve Kancera iz Bawe Luke. Tu su
stanovali `andari. Moj otac,
Stanko Ivan~evi}, bio je pred-
sjednik {kolskog odbora i bla-
gajnik. U~ila me Maucka Medi},
koja je do{la iz Osijeka, i Qu-
bica Pave{i}. One su bile prve
u~iteqice u toj {koli. Maucka
se udala za Roberta, koji je radio
u Poto~anima. Onda su do{li
Milenko i Nada Blagojevi}. Ja
sam kod wih dovr{ila ~etiri
razreda. Imala sam dva svjedo-
~anstva: o zavr{enoj osnovnoj
{koli i doma}i~kom te~aju, ko-
ji je trajao {est mjeseci. Ro|ena
sam 1921. godine. U moje vrijeme
su branili da `enska djeca idu u
{kolu, ali mene je tata upisao
prvu, sje}a se Ru`a.
(Nastavi}e se)
¥ @ivko VUJI]
OSNOVNA [KOLA U HRVA]ANIMA (PRWAVOR) - 75 GODINA POSTOJAWA I POLA VIJEKA OSMOQETKE (1)
DJE^IJE O^I NAD BUKVAROM
Osnovna {kola u Hrva}anima kod Prwavora 5. i 6.
avgusta 2006. proslavi}e 75 godina postojawa
i 50 godina osmogodi{we {kole. O ovim godinama
govore nekada{wi u~enici. Za jubilej monografija {kole
GENERACIJE
Obrad Roguqi} i Perica [uman pamte da su s wima i{li
u osnovnu {kolu od 1931. do 1934. godine:
Dubravac (Pejo) Nedeqko, Dubravac (Pejo) Mladen, Ivan-
kovi} Drago, Rogi} Petar, Deberni Anton, Ivan~evi} (Stan-
ko) Ne|o, Ivan~evi} (Stanko) Ru`a, Kova~evi} (Vida) Dani-
ca, Te{i} (Ante) Obrad, Todori} (\uro) Mirko, Roguqi}
(Ostoja) Slavko, Roguqi} (Stanko) Ne|o, Rogi} (Milan) Pe-
ro, [uman (Savo) Ne|o, Iqaro [tefan, Zahorodni (Stevan)
Petar, Stegi} (Marko) Qubica, Stegi} (Vid) Pera, ]u}un
(Ostoja) Rade, [uman (Teodor) Gospa, Glavacki Marija, Bezu-
{ka Anka, [uman (Mla}an) Lazo, Fiqa Jozo, Fiqa Pavle, Ra-
danovi} Vasiqka, Raji} (Mla|an) Perka.
Pantelija Dragojevi} je i{ao u {kolu od 1934. do 1938. go-
dine. Sje}a se da je {kola bila zidana i da je kasnije izgorje-
la. S wim su u {kolu i{li: Radowi} Rade (1927), Razulevi}
Du{an (1927), Savi} Petar (1927), Rogi} Stojan (1927), Vido-
vi} Svetko (1927), Dragojevi} Jovanka (1926), Rogi} (Radowi})
Stojanka (1926), \umi} Simeun (1927), Radowi} Pantelija
(1927), Radanovi} @ivka (1927), Radanovi} Vida (1927), Kova-
~evi} Vladimir (1926) i Vasili} Petar (1926).
Kolektiv {kole 1960/61: Godine entuzijazma
Limun Papi}: Sje}awe na
prvu pisa}u ma{inu
Istorija: Prva {kola u Hrva}anima
"
Kraji{ke novine": Vrijeme informativnog zamaha
22. i 23. jul 2006.REPORTA@A
6
Srbi u Sloveniji verovatno
}e ostati moja do`ivotna,
neodgovorena tema odnosno
ne{to {to je nemogu}e obuhva-
titi, bilo jezikom politi~ke pa-
tetike, ideolo{ke iskqu~ivo-
sti, stru~ne indiferentnosti
ili narodske mudrosti, ka`e pro-
fesor Milenko Vakawac, aktu-
elni predsjednik Srpskog kultu-
rnog kluba Slovenije i doskora-
{wi predsjednik Saveza Srba
Slovenije.
Za "Glas Srpske# govori o
asimilaciji Srba i rje{avawu
wihovog pitawa u Sloveniji, od-
nosno o budu}nosti, kako ka`e,
"najbrojnije nepriznate etni~ke
mawine u Sloveniji#.
- Re{avawe srpskog nacio-
nalnog pitawa u 21. veku, barem
na prvi pogled je totalni anahro-
nizam. Evropa i svet se danas ba-
ve drugim pitawima, recimo glo-
balnom ekonomijom, i profitom
koji i{ta donosi. Nere{enim na-
cionalnim pitawima bavi se
svetska sirotiwa koja ni{ta dru-
go i nema, po{to su joj vrata u
svet odlu~ivawa o globalnim pi-
tawima, zatvorena. Na`alost,
Srbija danas, to je sirotiwska
pri~a, koju je barem delimi~no
skrivila, i srpska politi~ka eli-
ta, kako u 19. tako pogotovo i naj-
vi{e, u 20. veku.Uprkos, nere{e-
nom srpskom nacionalnom pita-
wu, postoji ne{to {to bi se mo-
glo nazvati jedinstven srpski et-
ni~ki korpus, najzna~ajniju ulo-
gu u tom jedinstvenom srpskom et-
ni~kom korpusu igraju, naravno
sem dr`ave Srbije, Republika
Srpska i dijaspora. Pla{im se da
dana{wa srpska politi~ka eli-
ta, o tome razmi{qa, i naivno, i
lakomisleno, ne shvataju}i, ako
nestane Republika Srpska, i ako
budemo polako nestajali mi u di-
jaspori, da }e jednog dana verovat-
no nestati i dr`ava Srbija - tvr-
di Vakawac. Kako se i da li uop-
{te mo`e govoriti o nekakvom
obliku asimilacije Srba u wiho-
vu novu dr`avu? Kako, zapravo,
`ive Srbi u Sloveniji?
Vakawac isti~e da "asimila-
cija Srba u Sloveniji, nije od
prekju~e, po{to je ona celo vre-
me bila prisutna i u pre|a{woj
dr`avi#.
- Naravno da se o tome nije
javno govorilo ili ne daj Bo`e
raspravqalo u stru~nim krugo-
vima, ali asimilacija je tekla
dosta organizovano, kroz {kol-
ski sistem, kroz sitne upravno-
birokratske smicalice i podva-
le, i ne na kraju kroz sistem vred-
nost okru`ewa. Raspadom neka-
da{we dr`ave, sve je to iza{lo
na videlo, po{to nije vi{e posto-
jala nikakva, ni ideolo{ka pre-
preka, ni formalno-pravna, ni
bilo kakva druga, koja bi barem
"ometala# proces asimilacije.
"Podr{ka# koju Srbima u Slove-
niji pru`a matica ne bi li se
ipak nekako spre~io ubrzani tok
asimilacije, je simboli~ka, ~e-
sto nedovoqno promi{qena, naj-
~e{}e formalna i bez vidqivog
koncepta. Srbi u Sloveniji `i-
ve, bez ozbiqnih istra`ivawa to
je te{ko ustanoviti, otprilike
isto kao i Slovenci. Zavisno od
toga kakvom socijalnom stratumu
pripadaju. Ipak, mislim, da su
Srbi koji su prihvatili "pravi-
la pona{awa# koja slede posle
asimilacije, `ive boqe, od onih
koji ta pravila jo{ uvek ne pri-
hvataju. Kako asimilirani Srbi
izlaze na kraj sa svojim sopstve-
nim identitetom, {to je intima
svakog pojedinca, na to pitawe
ne bih znao odgovoriti. Me|u-
tim, prema nekim saznawima ko-
ja mo`da nisu "nau~no provere-
na#, proces asimilacije, upravo
u sferi identiteta pojedinca, do-
`ivqava totalni fijasko, poja-
{wava profesor Vakawac.
Ovo posledwe, tvrdi on,
"najboqe se vidi i prime}uje kod
druge, a pomalo ve} i kod tre}e
generacije dece Srba koji `ive
u Sloveniji. Kod ve}ine wih,
barem na prvi pogled, proces
asimilacije funkcioni{e bes-
prekorno.
- Ta deca, ~ak i u
ku}i, po{to tu rodi-
teqi ~ak i ne poku{a-
vaju "intervenisati#,
govore slovena~ki. Ro-
diteqi, prihvataju to
sa opravdawem. Toliko
su svikli na slovena~-
ke prilike da su u sve-
mu isti kao Slovenci!
^ak i tamo gde ne bi
trebalo da budu, odno-
sno to niko od wih eks-
plicitno ne zahteva.
Na{ svet je savitqiv,
prilagodqiv, nema ne-
voqe kojoj ne ume do-
sko~iti. Me|utim, kod
druge i tre}e genera-
cije, unato~ savr{eno
izvedenoj asimilaciji,
to mislim doslovce, ja-
vqa se neka vrsta pobu-
ne koja ide kroz svoje-
vrstan srpski jezik, od-
nosno ne{to sli~no
srpskom, zatim kroz rok i osta-
le vrste muzike, i kao "najrazor-
niji# vid pobune, apsolutno pri-
hvatawe srpske turbo folk muzi-
ke. To se, u ogromnom delu mlade
generacije prenelo i na slove-
na~ku omladinu - poja{wava Va-
kawac.
U Sloveniji se, veli on, da-
nas nikako ne "pika# glas Srba.
Wih se "na uvijen i skroz zaka-
mufliran na~in sete slovena~ke
politi~ke stranke, pre izbora,
i to u stilu - "obe}awe ludom ra-
dovawe!#. - Najpoganije su poli-
ti~ke stranke takozvane leve
proviniencije. Oni, pred Srbe-
bira~e, jo{ uvek izlaze sa istom
matricom {arene la`e koju smo
iskusili dobrih pedesetak godi-
na i kusur. Desni~ari su otvore-
ni i direktni. Najvi{e bi vole-
li da nas nema, a kada smo ve} u
Sloveniji, onda nas treba asimi-
lirati i ta~ka.
Kakva prava, kakvi bakra~i,
sve su to pri~e za delegacije ko-
je dolaze iz Evrope, kada odu, sve
je po starom. Realno gledaju}i,
budu}nost Srba u Sloveniji je
tmurna i nikakva. Nekolicina
nas poku{ava ne{to promeniti
ali rezultati nisu ba{ sjajni.
Me|utim, to ne zna~i da treba
odustati ili prestati sa time
{ta radimo. Svesni smo da i da-
qe treba istrajati, bez obzira na
sve {ta nas je sna{lo - uvjerava
Vakawac.
U Sloveniji je danas, a to su
rezultati popisa iz pro{le go-
dine, oko trideset i osam hiqa-
da Srba. Srbi su, ka`e Vakawac,
"najbrojnija nepriznata etni~ka
mawina u Sloveniji#.
- Uprkos svemu, razumevawe
slovena~kih zvani~nika za nas
Srbe je - nikakvo. ^ak i za repu-
bli~kog ombudsmana... Dobro bi
bilo, kada bi srpski politi~a-
ri, privrednici, kulturtregeri,
birokrate, i svi ostali, prili-
kom dolaska u Sloveniju, bili
barem toliko vaspitani da nas
obi|u, i sete se da postojimo. ̂ a-
stan, ali jedini izuzetak, u celoj
toj plejadi srpskih zvani~nika
koja je pohodila Sloveniju je go-
spodin Mladen Ivani}, a Gorana
Svilanovi}a ili Vuka Dra{ko-
vi}a, i susreta sa wima, vrlo se
nerado se}am - na kraju }e Mi-
lenko Vakawac.
¥ Slavi{a SABQI]
SRBI U SLOVENIJI, NAJBROJNIJA NEPRIZNATA MAWINA
KAKVA PRAVA, KAKVI BAKRA^I! U Sloveniji se danas nikako ne
"
pika" glas Srba. Wih se
na uvijen i skroz zakamufliran na~in sete slovena~ke
politi~ke stranke, pre izbora, ka`e Milenko Vakawac
\ Milenko Vakawac: [arene
la`e politi~kih stranaka
Ubawolu~koj Ko~i}evoj ulici na
broju 91 poznata je ro{tiqnica
"Kod Bate#, ispuwena slikama u
uqu, naj~e{}e pejza`ima, odnosno ikona-
ma u duborezu.
Oko wenog vlasnika, svestranog
Bratislava Bate Kolxi}a, uvijek pri-
jateqi, poznanici, poslovni saradni-
ci. Sjedi se, pri~a, dru`i da se lak{e
pre`ivi.
- Ne znam kako, ali gdje god sam `i-
vio, a bilo je dosta sredina, ostvarivao
sam tu dru`equbivost i tako pomagao i
sebi i drugima. Ovdje sam nai{ao na za-
ista mnogo onih koji shvataju tu potre-
bu i kad god mo`emo mi se dru`imo, bi-
lo kod mene, bilo po ku}ama ili viken-
dicama prijateqa. To, na neki na~in, svi-
ma dobro do|e da se izbjegava samo}a i
otu|enost {to je osobina ovog zaista te-
{kog vremena - veli Bratislav.
- Ma gdje da sam bio i `ivio, nasto-
jao sam da s prijateqima i poznanicima
dijelim dobro i zlo, tako savladavamo,
zajedni~ki i najte`e prepreke. Dodu{e,
neka moja interesovawa kao {to su sport,
slikarstvo, novinarstvo, pa i ugostiteq-
stvo, ~ime se profesionalno bavim, pod-
razumijevaju tu bliskost s qudima, dru-
`equbivost koja, naprosto, poma`e da
se lak{e ostvarujem - dodaje Bato Kol-
xi}.
Roditeqi Milivoje i Olga imaju tro-
je djece: pored wega, najstarijeg, tu su jo{
i sestra i brat, Qiqana i Milorad.
Osnovnu i sredwu {kolu zavr{io je u
Gracu i Pqevqima, a studije medicine
upisao i Vi{u medicinsku {kolu zavr-
{io u Sarajevu.
- U sredwoj {koli sam osjetio potre-
bu za slikawe, a ve} sam se uveliko ba-
vio sportom, prvenstveno fudbalom, ma-
da mi je ko{arka pri srcu. Dolaskom u
Sarajevo, izme|u ostalog, po~iwe inte-
resovawe za novinarstvo i tu sam se naj-
prije ogledao u poznatoj "202# Radio-Sa-
rajeva, da bih kasnije do{ao u "Ve~erwe
novine#, gdje sam pisao o svemu i sva~e-
mu, ali objavqivao u karikature. Taj ̀ a-
nr me je, ina~e, dugo dr`ao, ~ak i sada,
kad imam vremena, pone{to uradim na
tom planu - nagla{ava Bratislav Kolxi}.
Samo je dvadeset mjeseci radio kao
medicinar u ambulanti Zimskih olimpij-
skih igara 1984. godine, a onda je, po slu-
`ewu vojnog roka, neko vrijeme radio
kao trgova~ki putnik, da bi se od 1987.
godine posve opredijelio za ugostiteq-
stvo.
- Rat me je zatekao u Sarajevu iz ko-
ga sam morao pobje}i, pa sam u Pqevqi-
ma organizovao razli~ite oblike pomo-
}i na{oj vojsci i narodu. Snalazilo se
kako se znalo i umjelo, a poslije rata po-
novo sam htio poku{ati u Sarajevu, ali
nije i{lo jer to vi{e ni izbliza nije ovaj
grad. Morao sam opet bje`ati i, evo, osta-
nio sam se ovdje gdje mi je, vjerujte, do-
sta lijepo i dobro - dodaje Kolxi}.
Iako je intenzivno slikao, a i sada
dosta radi, jo{ nije imao mogu}nost or-
ganizovati sopstvenu, samostalnu izlo-
`bu. Upravo na tome radi, ostvaruju}i se-
riju ikona u duborezu, {to ga u posqed-
we vrijeme opsjeda.
- U Sarajevu sam izlagao kolektivno,
sa kolegama, me|u kojima je bila i Ja-
dranka Stojakovi}, neka vrsta mog u~i-
teqa, koja mi je mnogo pri~ala o ovim va-
{im kraji{kim krajevima, pa je to mo-
`da razlog vi{e da sam do{ao ovamo ̀ i-
vjeti. Ne da se nisam pokajao, nego mi je
izuzetno drago da sam tu i sa ovim div-
nim qudima, mojim prijateqima i pozna-
nicima, sa kojim se svakodnevno dru`im
- nagla{ava Bato Kolxi}.
Sada ovdje ̀ ive iz prvog braka k}er-
ka Dragica, me|u najboqim studentima
kriminalistike i sin \or|e. Tamo su
mu, veli, ostali i mnogi mladala~ki ne-
miri.
- Sport, novinarstvo, slikarstvo, ka-
rikatura, medicina i ugostiteqstvo su
upravo temeqeni u Sarajevu, gdje je po-
ne{to od goga, prvenstveno sport i me-
dicina, potpuno otpalo, jer nema se ni mo-
gu}nosti ni vremena `ivjeti vi{esloj-
no. Mora se opredjeqivati za ono naj-
bli`e, a sada je to ugostiteqstvo ko pro-
fesija i slikarstvo kao najve}a qubav
uz dru`equbqe - pri~a Bato Kolxi}.
Duborezi u jasenovom drvetu su
istinska remek-djela. Upravo pokazuje
Bogorodicu sa Isusom u naru~ju, dubo-
rez koji je ba{ zapo~eo, nevelikog for-
mata, ali sa naznakama istinske umjet-
nine.
- Drvo ima du{u, ono di{e, nekako
se druga~ije od ostalog ostvaruje i ja
dok ga obra|ujem, kao da te du{e stapa-
mo u jednu. @eqa mi je da izla`em sa-
mostalno, radi}u na tome, ali slike i
duboreze poklawam, rijetko prodajem,
pa ~im {ta naslikam ili izduborezim,
odmah to neko od prijateqa dobije za
uspomenu i tako ostajem bez svojih ostva-
rewa. Ali, za potrebe samostalne izlo-
`be lako bih pokupio te poklone za-
kratko, dok izlo`ba traje. Jer, volim
vi{e da to {to naslikam i uradim kod
nekoga krasi zidove negoli da stoji u
nekim mojim depoima - nagla{ava Bra-
tislava Bato Kolxi}.
Pored tolikih, slikarstvo mu je sa-
da qubav koja ga potpuno ispuwava. Ma-
da je, veli, presre}an u krugu porodice ili
prijateqa, ipak kada se na|e nad drvetom
i duborezom ili pred platnom sa bojama,
osje}a se svoj na svome. Qudi ga razumi-
ju i kad znaju da slika ili radi svoje du-
boreze, ne diraju ga. A on, ~im ima vre-
mena, u zadwe vrijeme sve vi{e radi te
umjetnine. I, naravno, pokoju karikatu-
ru kad dospije. A najvi{e vremena pro-
vodi u dru`ewu s prijateqima, poznani-
cima i saradnicima. Hvali se, ina~e, go-
stima i sada ga mnogi zovu jednostavno
Bato, nema vi{e ni imena, ni prezimena,
niti onog - gazda. Kod Bate je uvijek ve-
selo, lijepo i dru`equbivo, zar ne.
¥ Ranko PRERADOVI]
QUDI U ME\UVREMENU
I DRVO IMA DU[U
Petar Predragovi} (75), rodom
iz sela Milosavci kod Bawe Lu-
ke, sa kova~kim ~eki}em drugu-
je pola vijeka i kusur. Zapravo, jo{ kao
petnaestogodi{wak u~io je zanat ko-
va~a u Srpcu. Prakti~nu obuku, {egr-
tovawe, {to bi se reklo, imao je kod
strica Veqka Predragovi}a.
- Tri godine sam pekao zanat kod
strica, rade}i sve i sva{ta. Ja sam pr-
vi dolazio u kova~nicu, pospremao
alat, sve je moralo da bude cakum-pakum.
Znao sam boqe gdje {ta stoji u kova~-
nici, nego gdje su mi bile kwige u so-
bi. Moj stric Veqko je bio ~uven po ko-
va~kom majstorluku. Nije tada bilo za-
variva~a i elektroaparata za varewe.
U gradu, ali i na selu, sve je bilo u ru-
kama kova~a. I varilo se na kova~ki na-
~in. Nikada se nije desilo da sam neku
alatku: kramp, motiku, ~engele, bilo
{ta prekovao u svojoj kova~nici pa da
je puklo po varu. Garancija je bila sto-
postotna. Ne bih bio iskren, lagao bih,
kada bih tvrdio da su moji kova~ki va-
rovi bili kvalitetniji od dana{wih
elektrovarova. Samo danas mo`e i la-
ik ukqu~iti elektroaparat za varewe
i zavariti ne{to, a ko-
va~ko varewe, maj~in si-
ne, neka uradi laik, ka`e
Petar, koji je napunio 75
godina, a jo{ uvijek pone-
{to otkuje u kova~nici.
- Bogami, godine pri-
ti{}u, pa mi je onaj ~e-
ki} od pet kilograma, ko-
jim sam se nekada poigra-
vao, mlate}i po otkovu
po vascijeli dan, sada du-
plo, trostruko te`i.
Ali, ~i~a zapali vatru,
pa poklep}em motiku,
a{ov, ne{to i otkujem.
Vidite ovaj rakijski ko-
tao, tom sam se sav predao,
jer je kotlaxijski zanat ri-
jedak. Pravim kotlove u Ba-
woj Luci i vi{e niko. Ima dobar maj-
stor u Kostajnici, a najboqe kotlaxi-
je su tamo u Novom Sadu i okolini - pri-
~a majstor Petar.
Petar je odmah po zavr{etku zana-
ta i {egrtovawa dobio posao u Poqo-
privrednoj {koli. Tu je, veli, ispekao
zanat, postao pravi majstor.
- Koliko li sam samo kowskih pot-
kovica iskovao i kowa potkovao. Je-
dan dorat, |avo od kowa, zadavao nam je
veliku glavoboqu. Nije se dao potki-
vati. Nas petorica smo ga morali ve-
zati konopcima pa oboriti na zemqu
i tako ga potkivati. Vi{e sam masni-
ca imao od kowskih kopita, nego od ~e-
ki}a po tijelu, ali se sve izdr`alo.
Niko sre}niji na svijetu od mene kada
sam iz Poqoprivredne {kole pre{ao
u "Univerzal#. Radio sam godinama, sve
do penzionisawa, na radnom mjestu ter-
mi~ka obrada i kova~. Dobio sam i di-
plomu Udru`ewa inovatora i pronala-
za~a Bawe Luke. Postojao je "rokvel#
aparat za mjerewe tvrdo}e kaqenog ~e-
lika. ^elik sam termi~ki obra|ivao
i kali u uqu, a `eqezo u vodi. Godina-
ma rade}i ovaj posao znao sam turpijom
malo nanijeti i re}i {efu:
"Provjeri, mora biti toliko i to-
liko rokvela#, podsje}a Petar na te
dane.
To ti je, ka`e, isto kada godinama
pe~e{ rakiju pa proba{. Ne treba ti
grad, mo`e kotlaxija u boci da ocije-
ni ja~inu rakije pa tako i ja tvrdo}u
okaqenog ~elika ili `eqeza.
¥ Stevan RISOVI]
\Petar u radionici: Jo{ se ne{to
potkuje
PETAR PREDRAGOVI] NE ISPU[TA
KOVA^KI ^EKI]
TIWA STARI @AR
ETNI^KA "SITUACIJA"
- Znam mnogo qudi koji su, i vi{e nego evidentno, Srbi. Me-
|utim, u slovena~koj javnosti oni se nikada nisu deklarisali kao
Srbi. Da taj svoj stav i potkrepim. Zoran Jankovi}, biv{i direk-
tor "Merkatora#, Dra{ko Veselinovi}, biv{i direktor "Qu-
bqanske berze#, jedan od najprodornijih preduzetnika u Sloveni-
ji gospodin Akrapovi}, rediteq Du{an Jovanovi}, poznati eko-
nomski stru~wak i pisac tekstova dr Mi}o Mrkai}, ima mnogo me-
naxera, gomila vrhunskih sportista - Ra{o Nesterovi}, Sa{a Vu-
ja~i}, Sara Isakovi}, Dalibor Stevanovi}, Milenko
A}imovi}... A da i ne govorim, o onima gde je etni~ka situacija
pola-pola - isti~e Milenko Vakawac.
UNUCI
Poku{avao je Petar vje{tinu
kova~kog zanata prenijeti na sino-
ve Miroslava i Milo{a, ali nije-
dan od wih nije mario za kova~ku
vatru.
- Ne bih ̀ alio brdo para da mi
jedan od unuka bude kova~, makar
onako za svoju du{u, samo da se va-
tra ova ne ugasi - ka`e Petar.
U vrijeme op{te qudske otu|enosti i samo}e
dru`equbivost do|e kao lijek,
ka`e Bratislav Bato Kolxi}. Ugostiteqstvo
profesija, a slikarstvo najve}a qubav
TROME\A
Bratislav Kolxi} je ro|en 1957.
godine u Krwa~i kod Priboja, nekoj
vrsti trome|e Srbije, Crne Gore i
Bosne i Hercegovine gdje se, ina~e,
odvajkada `ivjelo u dru`equbivosti.
Odatle, vjerovatno, korijeni te wegove
opredijeqenosti, koja ga odlikuje i po
~emu je, vi{e od ostalog, nadaleko poz-
nat.
22. i 23. jul 2006. REPORTA@A
7
Ja sam ̂ edo An|eli}, od oca
\or|a, |eda \oka, pra|eda
Jefta, ~ukun|eda Stevana
i tako do devet koqena...
Ovako svoju `ivotnu pri~u
mo`e da zapo~ne skoro svaki
Hercegovac, gdje se o porijeklu
porodice pri~a i dopri~ava.
Ali, neobi~no je {to tako zbo-
ri svjetski putnik koji vi{e od
~etiri decenije izbiva od rod-
nog kraja, stanovnik Brizbejna
u Australiji, koji je tri puta
obi{ao svijet, pro{ao oko sto-
tinu zemaqa i usput nau~io de-
set svjetskih jezika, izme|u
ostalih, i kineski i japanski!
Sreo sam ga u hercegova~koj
Gra~anici na Crkvini, nastavi-
li susrete kod manastira Do-
bri}evo za Troj~indan, a na fe-
stivalu guslara, odr`anom ne-
davno u Trebiwu, ve} smo po-
stali prijateqi.
Veliki poznavalac i po{to-
valac srpske kulture, duhovno-
sti i ~uvar jezika i obi~aja, ko-
ji je na Vidovdan u rodnom Vrb-
nu iznad Trebiwa priredio
bratsveni~ko okupqawe poto-
maka kneza Jefta An|eli}a uz
guslare i izvorne grupe.
- Knez Jefto, ~ija kamena
ku}a i sad ponosno stoji u rod-
nom selu, imao je pet sinova i
pet k}eri i pedeset i osmoro
unu~adi. Sa dvije carevine se
borio i napravio kulu od ka-
mena i napunio je qudskim
plemenom - veli ^edo za koga
bi, odoka, rekli da ima pede-
set, a u iskustvu nosi punih 76
godina.
On pri~a da samo u Brizbej-
nu u Australiji, gdje `ivi po-
sqedwih decenija, ima pet srp-
skih crkava i mno{tvo udru`e-
wa, ~asopis "Srpski glas#, me-
diji na srpskom jeziku.
- Ipak, srpska dijaspora je
suvi{e usitwena i razjediwena.
Kako i ne}e, kad nemamo jedin-
stvene nacionalne politike,
niti ideje, nedostaje nam zajed-
ni~ki program i zato smo nedo-
voqno povezani sa maticom -
`ali se ovaj patriota, koji se
kao {kolovani Hercegovac, po
struci ekonomista, 1964. godi-
ne otisnuo u svijet. Nije to bio
odlazak "trbuhom za kruhom#
nego izazov.
- Hercegovinu volim i u sr-
cu nosim, ali sam oduvijek vo-
lio da vidim i {ta je to i "iza
druge strane brijega# i zato sam
obi{ao tri puta zemqin {ar ,
vidio to ~udesno Bo`ije zdawe
i davawe i nije mi `ao - dodaje
^edo, koji je za svoj predani na-
cionalni i patriotski rad za-
slu`io mnoge diplome i prizna-
wa. Tek u svijetu je, ka`e, shva-
tio da smo jedan mali, iako po-
nosan i hrabar narod i da jaku di-
jasporu imaju i Italijani Grci,
Jevreji i mnogi drugi narodi.
Zato je bio jedan od inici-
jatora formirawa Saveza kul-
turnih zajednica i dru{tava u
Australiji, koji okupqa etni~-
ke zajednice da slobodno izra-
`avaju svoje kulturne tekovine
i potrebe.
Na osnovu svojih putovawa,
koja ga ~esto i u zavi~aj dovode
i rada na porodi~nom stablu,
veli da je najvi{e An|eli}a u
Americi gdje sti`u ve} od 1882.
godine.
Tada tri o~eva strica, bje-
`e}i od regrutacije u austrou-
garsku vojsku, sti`u u rudnike
Nevade i Kalifornije. Oni su,
dodaje, izgradili i nekoliko
crkava i bili veliki zadu`bi-
nari i formirali jaku srpsku
zajednicu preko okeana, sa ko-
jom mo`emo da budemo ponosni.
Svaki put kad do|e u stari
kraj, ^edo An|eli} posje}uje
srpske manastire od Tvrdo{a
do Savine u primorju i druga
duhovna ogwi{ta, kao i grob
svog pretka Sava An|eli}a, ~e-
toba{e i vojvode iz vremena
mleta~ko-turskih ratova za
Herceg Novi i primorje.
¥ Milivoje BE[TI]
^EDO AN\ELI] VI[E OD 40 GODINA U BIJELOM SVIJETU
HERCEGOVINA U SRCU
Stanovnik Brizbejna u Australiji ^edo An|eli} je tri
puta obi{ao svijet, pro{ao oko stotinu zemaqa i usput
nau~io deset svjetskih jezika, izme|u ostalih, i kineski
i japanski
Profesionalni i umjetni~-
ki fotograf Rajko Kari-
{i} iz Vrbasa, nadomak
Novog Sada, bavi se ovim poslom
du`e od tri decenije.
Ono {to ga, svakako, ~ini po-
sebnim me|u majstorima s one
strane objektiva su foto-mono-
grafije Etno-muzeja "Staro se-
lo# u Sirogojnu i manastiru Hi-
landar.
Do sada je priredio ~etrde-
set samostalnih izlo`bi, a za svo-
je stvarala{tvo dobio je bezbroj
presti`nih nagrada i priznawa,
kako u Srbiji, tako i izvan wenih
granica.
- Umjetni~ka fotografija je
moja opsesija i pro{ao sam sve
faze, od takozvanih `ivih moti-
va, pa sve do tematskih ciklusa -
ka`e nam Rajko Kari{i}, kojeg
smo zatekli na paqanskoj Likov-
noj koloniji me|u umjetnicima,
gdje mu je, uostalom i mjesto, jer
u modernom svijetu umjetni~ku
fotografiju ve} odavno svrstava-
ju u istu ravan sa slikarstvom, va-
jarstvom...
Govore}i o svojim foto-mono-
grafijama "Starog sela# u Siro-
gojnu, Kari{i} isti~e da je prva
kwiga dva puta nagra|ivana, dok
za predstavqawe druge koristi
rije~i istaknutog istori~ara
umjetnosti i likovnog kriti~ara
Save Stepanova koji ju je okarak-
terisao kao "jedinstvenu antolo-
giju savremenog srpskog slikar-
stva na zadatu temu#.
- Druga foto-monografija
"Starog sela# nastala je kao plod
ideje da moje fotografije iz pr-
ve kwige budu ponu|ene slikari-
ma, pa da oni, po sopstvenom iz-
boru, urade uqa na platnu po tim
motivima. Slikari su, prakti~-
no, dobili zadatak, a poznato je da
ne vole doma}u zada}u, ali su iz
prijateqstva i ~iwenice da je u
pitawu jedinstvena ideja na na-
{im prostorima, uzeli stvar u
svoje ruke i uradili, vjerovali
ili ne, ~ak 128 izuzetnih radova,
koje sam poslije reprodukovao i
dizajnirao novu foto-monogra-
fiju - pri~a nam Kari{i}, pod-
sje}aju}i da je u cijelom poduhva-
tu u~estvovala "prva liga srp-
skog slikarstva#, od Aleksandra
Lukovi}a - Lukijana i Mome An-
tonovi}a, preko Danice Masniko-
vi}, Zdravka Mandi}a i Jano{a
Mesaro{a, pa sve do Save Stojko-
va, Branka Nikitovi}a, Radisla-
va Trkuqe, Dragana Bartule...
Kari~i} dodaje da je u pri-
premi i tre}a kwiga o Etno-mu-
zeju u Sirogojnu, koja }e, pored
autorskih fotografija, biti
oplemewena i tekstom Zorice
Zlati}-Ivkovi}.
- Potrudi}emo se da to {ti-
vo protkano umjetni~kim foto-
grafijama prevedemo i na engle-
ski jezik i u~inimo ga do-
stupnim cijelom svijetu.
Imamo, {to je najva`ni-
je, {ta da poka`emo, jer
je "Staro selo# jedin-
stven muzej na prostori-
ma biv{e Jugoslavije i
mjesto koje predstavqa
umije}e na{ih starih ne-
imara, na{u tradiciju,
kulturu ̀ ivqewa na tim
prostorima... - ka`e on.
Neizbje`an, a slo-
bodno se mo`e re}i i naj-
prepoznatqiviji segment
u radu ovog umjetnika
predstavqaju wegove fo-
to-monografije o mana-
stiru Hilandar, koje su
nastale kao plod prija-
teqstva i razgovora sa vla-
dikama, mitropolitima i
episkopima Srpske pravo-
slavne crkve, s kojima Kari{i}
odr`ava redovne kontakte.
- O Hilandaru su pisane broj-
ne kwige, ali u wima je najve}i
dio zauzimao tekst propra}en sa
veoma malim brojem fotografi-
ja. Rije{io sam da obrnem taj re-
doslijed i napravim kwigu u ko-
joj bi tekst bio u funkciji foto-
grafije. Uspio sam u prvoj kwi-
zi, ura|enoj sa blagoslovom igu-
mana arhimandrita Mojsija, da na
vi{e od 250 strana donesem pre-
ko 400 fotografija i imao sam
tu sre}u da foto-monografija
ugleda svjetlo dana mjesec i po
prije katastrofalnog po`ara u
manastirskom kompleksu - ka`e
Kari{i}, s pono-
som isti~u}i ~iwe-
nicu da ona, s obzi-
rom na to da donosi
mno{tvo detaqnih fotografi-
ja fasada, ina~e enterijera i eks-
terijera, snimqenih na nesvaki-
da{wi na~in, iz brojnih uglo-
va, uz odgovaraju}u svjetlost,
predstavqa osnov za rekonstruk-
ciju manastira.
Ka`e da je na osnovu tog ma-
terijala sa~iwena i trodimen-
zionalna animacija manastira
te isti~e da su mu vo|e projek-
ta i sami crkveni velikodostoj-
nici kazali da wegove fotogra-
fije predstavqaju izuzetnu osno-
vu za rekonstrukci-
ju i obnovu.
Ono {to je Kari-
{i} ovjekovje~io
objektivom, a {to ni
u snu ne bi po`elio
da radi, jeste upravo
po`ar u manastir-
skom kompleksu.
- Odmah po sazna-
wu da manastir gori,
iz Patrijar{ije su
me pozvali i dali mi
blagoslov da odem na
Hilandar i napra-
vim fotografije.
Fotografisao sam gr~ke vatro-
gasce koji su se trudili da lo-
kalizuju po`ar, napravio snim-
ke na kojima se vidi vatra i ku-
qaju}i dim iz zidina. Ovjeko-
vje~io sam tu stravi~nu real-
nost, onako kako to samo objek-
tiv mo`e da zabiqe`i - govori
Kari{i}, isti~u}i kako vjeru-
je da }e za nekoliko godina, uz
pomo} Svevi{weg, manastir bi-
ti obnovqen te da }e ponovo bi-
ti u prilici da fotografi{e
svjetliju realnost.
Na kraju veli da }e to {to
je snimio u trenucima kada je
Hilandar zadesio posqedwi po-
`ar biti objavqeno u predsto-
je}oj monografiji, koja }e biti
{tampana uz blagoslov mana-
stirskog bratstva.
- U me|uvremenu sam napra-
vio mawu foto-monografiju, u
kojoj sam u crno-bijeloj tehni-
ci predstavio sjaj Hilandara
prije posqedweg po`ara, ali i
zgari{ta koja je vatra prouzro-
kovala, dok }e ova sqede}a bi-
ti prire|ena uz pomo} kustosa
"Muzeja primewene umetnosti#
iz Beograda Du{ana Milovano-
vi}a, velikog poznavaoca mana-
stira i autora poznate emisije
"Hilandarske pri~e#, koja se
prikazuje na Radio-televiziji
Srbije - ka`e Kari{i}, isti-
~u}i da }e ta kwiga biti preve-
dena na ~etiri jezika i tako do-
stupna i razumqiva na svim
svjetskim meridijanima.
- To }e biti prilika da svi
spoznaju {ta je manastir Hilan-
dar i {ta zna~i za svakog Srbi-
na i pravoslavca uop{te - za-
kqu~io je Rajko Kari{i}.
¥ Sr|an [EKARA
RAJKO KARI[I], UMJETNI^KI FOTOGRAF I SVJEDOK VREMENA
VIJEKOVI KAO TREN Odmah po saznawu da Hilandar gori, iz Patrijar{ije
su me pozvali i dali mi blagoslov da odem
i napravim fotografije. Ovjekovje~io sam
tu stravi~nu realnost, onako kako to samo objektiv
mo`e da zabiqe`i, ka`e Kari{i}
^edo An|eli}: Odmor u Trebiwu
Rajko Kari{i}: Tri
decenije sa foto-aparatom
Hilandar: Prije i poslije
katastrofalnog po`ara
KORIJENI
Kada sam radio u Sirogoj-
nu, svi su me pitali odakle
interesovawe jednog ravni~a-
ra iz Vojvodine za planinske
obronke Zlatibora. Odgova-
rao sam da moji korijeni vu-
ku iz sela Hre{a nadomak Sa-
rajeva, gdje sam provodio naj-
qep{e dane u djetiwstvu.
Pri prvom susretu sa
"Starim selom# u djeli}u se-
kunde mi se vratilo ba{ to
bezbri`no djetiwstvo, deda i
baba, moji ro|aci i odlu~io
sam da tu pri~u ispri~am na
svoj na~in - ka`e Kari{i},
obja{wavaju}i da su foto-mo-
nografije iz Sirogojna, na ne-
ki na~in `eqa da otrgne od
zaborava detaqe iz svog dje-
tiwstva, jer su i oni puni sje-
}awa na tradiciju obi~aje i
kulturu `ivqewa Srba, ma
gdje se nalazili.
KONDOLIZA RAJS
Zanimqivo je da je "Isto-
riju An|eli}a# na engleskom
jeziku napisao profesor dr
Vojin Vu~ini}, porijeklom
Hercegovac, istaknuti isto-
ri~ar u SAD.
Me|u wegovim studenti-
ma bila je i Kondoliza Rajs,
dana{wi dr`avni sekretar
SAD, koja se o~igledno, ka`e,
ne pridr`ava wegove nauke.
Ovu kwigu ^edo An|eli}
je preveo na srpski jezik.
Zahvaquju}i poznanstvima
koja weguje godinama, Rajko
Kari{i} je imao sre}u, ~ast
ali i privilegiju da bude jedan
od rijetkih fotografa Wego-
ve svetosti patrijarha srpskog
gospodina Pavla.
- Bio sam jedan od rijetkih,
ako ne i jedini fotograf ko-
jem je patrijarh Pavle, posli-
je dvanaestogodi{we pauze,
pristao da pozira. Rade}i taj
i portrete svih ~lanova Svetog
arhijerejskog sabora i Sinoda
Srpske pravoslavne crkve u Be-
ogradu, upoznao sam divne qu-
de. Iz tog poznanstva rodila
se i mogu}nost da fotografi-
{em u manastiru Hilandar ~e-
{}e i vi{e od drugih kolega -
ka`e Kari{i}, koji dogodine
sti~e uslove za najvi{e zvawe
u oblasti kojom se bavi - maj-
stora fotografije.
PATRIJARH PAVLE
"Znano budi na svakome su-
du i pravdi kako su se dva ple-
mena zavadila me|u se. Zavo|a-
ni i Bawani, ku}a Pejovi}a i
ku}a An|eli}a, jo{ prije mno-
go godina za wihovijeh |edova
i mnogo krvi palo me|u wima i
tamo i amo mnogo zla bilo.
Potom se danas sasta{e na-
rod i mnoga plemena. 1830. go-
da, mjeseca maja, 25. dana na Troj-
~in dan, na istome mjestu gdje su
se zavadili i zakrvili i dobri
qudi na}era{e wih da se pomi-
re i izabra{e izme|u se od ob-
je strane dobrije qudi dvade-
set ~etiri...
I ovi vi{e re~eni dobri
qudi pomiri{e ku}u Pejovi}a
i An|eli}a i reko{e da daju
Pejovi}i An|eli}ima 12 kum-
stava i An|eli}i Pejovi}ima
12 kumstava. I tako se pomiri-
{e i poqubi{e i dukat presje-
ko{e. I {to je god bilo krvi
me|u wima i tamo i amo, da ne-
ma niko pore}i ni pogovori-
ti... I o}era{e od sebe prokle-
tog |avola i zlu jeres, a primi-
{e mirnoga i blagoga an|ela i
dobru narav. I ko bi porek'o i
pohulio od sada do Stra{noga
suda, da jest proklet od Gospo-
da Boga i svih 324 Bogonosnije
svetih otaca i od Crkve Dobri-
}evske i Kosijerevske“...#
Prepis ovog dokumenta na
staroslovenskom jeziku iz arhi-
va manastira Dobri}evo u Her-
cegovini ~uva ^edo An|eli}.
KUMSTVA
22. i 23. jul 2006.KULTURA
8
- Idem u Be~, po srce cara
Leopolda Prvog - rekao je ~o-
vek u izbledelom bolni~kom
ogrta~u, bosonog, sa david-
{trp~evim zave`qajem na le-
|ima, ali bez bosanskog jazav-
ca, kad ga je u krugu ni{ke du-
{evne bolnice presrela mla-
da sta`istkiwa dr Morena La-
stavica.
Kad je svojoj starijoj kole-
ginici, doktorici Drini Ra-
stavi}, ispri~ala kuda je opet
po{ao pacijent iz trinaesti-
ce, ova se duboko zamislila. To
wegovo pute{estvije de{ava se
ve} peti put, kazala je. Kod ku-
}e je prelistala neke svoje sta-
re i nove kwige, konsultovala
i kolege, ponajboqe u struci,
ali nije otkrila kuda bi vodi-
le i na {to asocirale ove neo-
bi~ne pacijentove re~i. Slu-
tila je da se u wima mo`da kri-
je simboli~ki kqu~ za mogu}e
razre{ewe, ili makar boqe ra-
svetqewe uzroka bolesti we-
nog {ti}enika, prema kome je
imala posebno sa`aqewe. Mo-
`da zato {to je pomalo li~io
na wenog oca koji je skon~ao u
jednoj drugoj du{evnoj bolni-
ci, i {to su se kod wega ci-
kli~no smewivale faze pore-
me}aja i normalnosti koje su
znale potrajati i du`e vreme,
i taj fenomen ju je mu~io. We-
gov izlaz je, mo`da, u putu za
Be~, a posedovawe srca cara
Leopolda Prvog (nije znala o
kome je caru re~, i za{to je ba{
ovaj car posredi) jeste alter-
nativna mogu}nost osvajawa
biv{e celine i jedinstva, smi-
sla i mo}i, razmi{qala je.
Onda se latila nekih pri-
ru~nika iz kulturne antropo-
logije, poglavqa o okultizmu
i mistici, o paganskim obi-
~ajima, o kultu prema mrtvi-
ma i kultu sahrawivawa. I da,
to je to: Habzburgovci su ima-
li obi~aj da u crkvi augusti-
naca u Be~u sahrawuju, u poseb-
nim kriptama, srca svojih di-
nasta. Telo je sahrawivano na
jednom mestu, a srce i utroba
na drugom. Tu se nalazi i ur-
na Marije Terezije. Za{to ne
ide po urnu ove carice, koja je
bila poznatija od pomenutog
cara, pitala se? Opet joj ni-
{ta nije bilo jasno. Za{to bi
jedan pravoslavni hri{}anin,
pa bio i du{evno bolestan,
po`eleo da poseduje srce ca-
ra Leopolda Prvog?! Zagonet-
ka je postala jo{ ve}a.
Toga dana do{ao sam da po-
setim svoga obolelog prijate-
qa, profesora Kostu Masla~-
ka. Tro{io sam svoj gre{ni
kalendar u Kolateralnom cen-
tru, u hali biv{eg poqopri-
vrednog dobra, u negda{woj
carskoj prestonici, gde sam
~uo o Kostinoj sudbini. A ~uo
sam da ni wega nije mimoi{la
golgota koja je bila pripre-
mqena jo{ onog prvog golgot-
skog ~asa. Unuka su mu na svi-
rep na~in ubili pred wego-
vim o~ima, sinu mu se i snahi
izgubio svaki trag u ratnom
vihoru, a on biva zarobqen, i
stope mu zavr{avaju u bolni-
ci za poreme}aj li~nosti.
Jednog su dana ubojnici, s
druge strane linije, iza pla-
nine [a{ave, upali u wegovo
selo. Zatekli su ga u dvori-
{tu sa petogodi{wim unukom
Petrom.
Be{e drugi dan Mihoq-
skog leta, sun~an i blag. Na-
meravao je da izbetonira ulaz
ispred kapije koji su leto{wi
olujni pquskovi opet izloka-
li. Pesak, voda, cement - sve je
stajalo pored me{alice.
Petorica uniformisanih,
naoru`anih spodoba, s maskama
na licu i u crnim kombinezoni-
ma na kojima je bilo krupno na-
pisano dvadeset i sedmo slovo
abecede, banuli su iznenada i
bahato, s uperenim pu{kama.
Dvojica su utr~ala u ku}u, oda-
kle se posle nekog vremena za-
~uo vrisak i zapomagawe wego-
ve snahe Gor~ike. Jedan je stao
na kapiju, jedan ispred Koste, a
tre}i je oprezno pretra`ivao
dvori{te.
Mali Petar je zavri{tao
i poku{ao da pobegne majci,
odakle je s vrata bio izba-
~en, kao lopta, nogom jednog
od dvojice onih vojnika. Ko-
sta je pritr~ao unuku ~ije je
onesve{}eno telo le`alo
nasred dvori{ta, ali ga on-
aj koji je stajao ispred wega
pokosi kundakom.
- Gdje ti je sin, stari?
Borio se na zemqi s vazdu-
{nom om~om koja se smicala i
namicala na vrat, previjaju}i
se od bola.
Ubojnik je ponovio pitawe
i udarac u cevanicu leve no-
ge.
- Zarobqen je, ne znam...
- Aha, jesi li ~uo, Rober-
te - obratio se onome na kapi-
ji - vojvoda sa ̂ avi}a brda, iz-
gleda, dolijao! Bilo je i vri-
jeme!
- A ko ga je zarobio?
- Va{i.
- A zna{ li ti ko smo mi,
stari?
Kosta je }utao. Znao je do-
bro ko su, ali je ocenio da je
najboqe da }uti. Po glasu i
polumaskiranom licu u~ini-
lo mu se da je jedan od ove dvo-
jice vojnika - ovaj {to ga is-
pituje ili onaj na kapiji - je-
dan od wegovih biv{ih u~eni-
ka iz susednog sela. Uvek je
dobro pamtio lica i glasove,
kao i datume i doga|aje.
Ona dvojica ubojnika iz-
vuko{e iz ku}e Gor~iku, poce-
pane bluze, polugolu i ra{-
~upanu.
- [ta }emo s wom? - upita
jedan.
- Povedi ku~ku, treba}e
de~kima za kondiciju!
- A ovaj mali poganac? -
pokazao je nogom na dete.
- U mje{alicu s wim, pa u
beton! Gazda je sve pripremio,
vidi{... A starog }emo u raz-
mjenu za na{e - govorio je on-
aj {to je ispitivao i udarao
starog doma}ina.
- Vodite mene sobom,
ostavite wih dvoje! - zava-
pio je Kosta, koji je poku-
{ao da se pridigne i za{ti-
ti unuka, ali udarac kunda-
ka opet smrsi onu om~u oko
vrata.
Sedim u bolni~kom parku,
po danu blagom i svetlom kao
vo{tana suza, i ~ekam da mi
dovedu profesora Kostu. Ne-
dostaje mi samo bolni~ki ogr-
ta~, a to je bar lako dobiti, pa
da budem jedan od stanovnika
ovog ostrva. Dijagnoza bi se
ve} na{la. Anamnezu su mi na-
pravili ranije, i dopisuju je
iz ~asa u ~as. Gde je boqe bi-
ti - ovde ili tamo - na kopnu?
Na kopnu sam bio, bio je i Ko-
sta; on je sad u ludnici, ja u
izbegli{tvu, siva numera me-
|u nemim brojevima.
Prebirem po se}awu, vas-
krsavam sredwo{kolske dane
i ~asove istorije koje nisam
voleo, be`ao sam sa wih. Se-
}am se kako je profesor Kosta
govorio da istoriju u~imo za-
to da bismo saznali {ta je bi-
lo i {ta bi opet moglo biti.
Nisam tada razumeo kako bi
ono {to je ve} bilo - opet mo-
glo biti. Opet da ja{u Alek-
sandar Veliki i Napoleon, or-
gijaju austrijski i nema~ki
Ferdinandi i feldmar{ali.
Hitler i hrvatski saveznik
mu Paveli}. Istorija udara
na ku}e pored puteva i reka,
govorio je profesor. I wego-
va je ku}a bila na samoj obali
re~ice Gline. Sad mi je sve ja-
sno.
Posledwi put profesora
sam video na velikom narod-
nom saboru, na osve{tewu spo-
meni~kog kompleksa Dveri, na
mestu poznatog gubili{ta ̀ r-
tvenog naroda.
Bio je zami{qen, odsutan
i rasejan, kao da ga ni{ta nije
zanimalo, jo{ mawe radovalo.
Bi li opet moglo biti {to je
ve} bilo, za~ela se u meni mi-
sao, koju nisam smeo sam sebi da
priznam, a kamoli da je izgovo-
rim. Od tada je pro{lo jedana-
est godina.
Mlada doktorica i bol-
ni~arka uskoro dovode preda
me ~oveka koga su napustile
gravitacijske sile zemqe;
tanki bolni~ki ogrta~ u ko-
ji je prepovijeno wegovo is-
kopnelo telo, jo{ nekako odo-
leva nebeskim silama te`e.
Dok kora~a, kao da se zemqa
i nebo, istovremeno, otimaju
o wegov nestvarni krok. Ne-
bo taman zine, a zemqica spu-
sti svoj uteg.
Onda zemqica otvori ~e-
qusti, a nebe{ce podupre an-
|eoskim krilima ovog polu-
telesnog stvora.
Po ispijenom licu boje
vin~anske plo~e, i praznim,
uga{enim o~ima, videlo se da
je iz ~oveka koji stoji preda
mnom du{a iscurela kao boja
iz slikareve tube. Da li bi se
jo{ koja kapqa mogla iscedi-
ti, Bo`e?
- Pjer Kri`ani} - pred-
stavi se.
- Mewa identitet - obja-
sni doktorica. - ^as je Kosta,
~as Krste. Jednom Konstantin
Veliki, drugi put Karlo [e-
sti, tre}i put Pjer...
Nije me prepoznao. Gledao
je u neku ta~ku ispred sebe iz ko-
je su ishodile i u koju su se sti-
cale sve ta~ke wegovog sveta, a
koji se skru`io u su{tu ta~ku,
koja je na po~etku i na kraju.
Poku{ao sam da pri~am s wim,
i ~inilo mi se da me je slu-
{ao i razumeo, ali je }utao.
Odjednom ~u~nu ispred klupe
i uperiv suvowavi prst, sasu-
{en vrbov pruti}, u pra{ina-
stu povr{inu, re~e:
- Ja sam Pjer Robespjer, i
napravi}u od vas ru`nu rugo-
bu! - i stade da povla~i neka-
kve linije.
- Ko je taj Kri`ani} Pjer?
- upita doktorica.
- Karikaturista, wegov ze-
mqak.
- A, tako... A car Leopold?
- Davalac za{titnih garan-
cija `iteqima sa Vojne Grani-
ce. Srbima. Smatra se da je bio
dobrotvor. Iz interesa, naravno.
- [teta {to doktorica
Drina nije danas ovde, mo`da
bi joj pomogao ovaj podatak.
- Statuta Valachorum! - re-
koh. Doktorica me upitno po-
gleda, i pade u sa`aqevawe mo-
ga obolelog prijateqa:
- Saznali smo da je u logo-
rima proveo sedam godina i tri
meseca! Zamislite, ~ove~e, dve
hiqade, {est stotina i ~etrde-
set sedam dana! Da je u rajskom
vrtu visibabe zalevao, bilo bi
previ{e! Rat be{e odavno za-
vr{io, dr`ave su uveliko trgo-
vale, a on je jo{ ~amio u vara-
`dinskom logoru, te{ko bole-
stan. Zamislite, oslobo|en je
kao izbeglica, a ne kao su`aw!
- Uvek }e biti putnika za Be~
- rekoh i naglo ustadoh, `urno
se udaqavaju}i, da ne briznem
u pla~.
Svoju suznu porciju okajao
sam no}u, u onoj {tali negda-
weg carskog grada. ¥
^OVEK KOJI JE PUTOVAO U BE^
PO SRCE CARA LEOPOLDA PRVOGAn|elko ANU[I]
PRI^A "GLASA SRPSKE"
An|elko Anu{i} ro|en
je 1953. godine u Gradini, na
Suvoj Me|i. @ivi u Bawoj
Luci, gdje je urednik u izda-
va~koj djelatnosti "Glasa
srpskog - Grafike#.
Pi{e poeziju, pripovi-
jetke, romane i eseje. Bavi
se kwi`evnom kritikom i
publicistikom. Pored dese-
tak zbirki pjesama, romana
"Silazak Sina u san#, vi{e
esejisti~kih i publicisti~-
kih kwiga, te dvije antolo-
gije, objavio je i kwige kra-
}ih proza "Hrist sa Drine#,
"Pri~e sa margine#, "Odble-
sci# i "Uspomene iz pakla#.
Prevo|en je, zastupqen
u lektiri i antologijama.
Dobitnik je vi{e zna~ajnih
kwi`evnih nagrada.
\ Ilustracija Goran DUJAKOVI]
22. i 23. jul 2006. KULTURA
9
Evo jo{ jednog Miqkovi}a
u srpskoj poeziji! (Istina,
TO mu je samo prezime - ko-
je, ipak, obavezuje - ali i poezi-
ja koju je "ponudio# u svojoj prvoj
objavqenoj zbirci najavquje sna-
`an pjesni~ki glas, pred kojim je
lijepa budu}nost.) Iz neobi~ne
i li~no intonirane autobiograf-
ske biqe{ke (Po{tovani ~ita-
o~e, veli izme|u ostalog Miq-
kovi}, o putovawu kroz Samsaru
nisam rekao sve, jer moje putova-
we jo{ uvek traje. Ovo je tek po-
~etak) saznajemo da je Pjesnik ro-
|en 23. jula 1988. u Majdanpeku
(Srbija), gdje je zavr{io tre}i
razred Gimnazije, a ve} je stigao
da dobije nekoliko pjesni~kih na-
grada, me|u kojima je i Zlatni ve-
snik qubavi (objavqivawe kwi-
ge koju prikazujemo je nagrada ko-
ja nosi ime Spasoje-Pejo Blago-
jevi}, 2005), u Zaje~aru, Vrbasu,
Kwa`evcu... dobitnik republi~-
kih "odli~ja# za talente (oblast
kwi`evnost) i osvojenih prizna-
wa na "takmi~ewima# znawa iz
kwi`evnosti (dva puta) kao i za
znawa iz srpskog jezika (2004. i
2005) u Tr{i}u.
Samsara je (tako ka`u rje~ni-
ci stranih jezika) izraz iz budi-
sti~ke filozofije koji simboli-
zuje vje~no kretawe. A naslovna
korica kwige Putovawe kroz
Samsaru ilustruje kretawe iz-
me|u smrti i `ivota, i - mada
pomalo mladala~ki pretencio-
zno pregusto naseqena simboli-
ma - pokazuje koliko je autor
komplementarno "promi{qao#
Kwigu kao ukupan izraz one du-
hovne poruke {to je dubinski
"skrivena# ne samo u {tampanim
stihovima: sve je ovdje promi-
{qeno i stavqeno u funkciju,
izgled i tip slova, vlastoru~ni
crte`i, grafi~ki izgled...
Iznena|uje (i odu{evqava!)
autorova ZRELOST ([ekspir,
"Hamlet#: Zrelost je sve); pone-
kad iskazana nadu{ak, do oporo-
sti, kao da iza stihova pjesama
stoji nepregledno `ivotno is-
kustvo: Ose}am da se nemiri sti-
{avaju,/ a pu~ina sluti buru, u
senci zaborava/ ima ne{to {to
je moje (str. 90). Dar za detaq i
za sveobuhvatno opa`awe, iska-
zano preciznom i punom slikom,
i kad je izvedena kratkim pote-
zima (Soba - buvqak!); str. 84),
neposredna "vi|ewa# odlomaka
stvarnosti koji postaju simboli
(oru|a metafori~kog kazivawa,
kao osnovna odlika jezika poezi-
je), svjedo~e MLADOG Vawu
Miqkovi}a kao zrelog i ve} ob-
likovanog Pjesnika. Izvitopere-
wa pojava stvarnosti, ~iji ele-
menti se uzdi`u iznad realnog
prisustva, pomjeraju duhovno-
idejni sloj Samsare skoro do gro-
teske (tako na str. 58. "o`ivqa-
va# i ka{ika koja ubija!): iza ka-
ravana koji putuje pustiwom/ dok
vreme isti~e/ ne ostaje ni{ta/
sem pra{ine/ iz koje nastaje i
sam/ univerzum (str. 56).
U ovoj poeziji ~esti su misa-
oni preokreti (skoro logi~ki
paradoks): Da nema ogledala/ u
ovoj sjajnoj sobi,/ ne bi bilo ni
tebe (str. 68), ali su weni osnov-
ni kvaliteti zvukovna i "likov-
na# komponenta (tirkizno more
mraka, str. 39). Sve ovo nas utvr-
|uje u uvjerewu kako su Miqko-
vi}evi stihovi smisaono i izra-
`ajno polivalentni, "nabijeni#
dodatnim zna~ewima koja prela-
ze granice grafi~kog iskaza,
skoro multimedijalni. I novi.
Osobeni. Samosvojni. Ve} na sa-
mim po~ecima kwi`evnog puto-
vawa Pjesnik se prepoznaje au-
tenti~no{}u svoga GLASA,
predstavqaju}i pravi (svake pa-
`we vrijedan) primjer savreme-
ne srpske poezije. Nije, dakle,
nimalo slu~ajno (ni po babu, ni
po stri~evima) ovaj "juno{a# ve}
osvojio priznawa stru~nih `i-
rija, ali i srca ~italaca na sve
strane...
^ovek je putnik koji razume
svoju pro{losti i nosi je na
dlanu,
u oku ~uva jutra, ma kakva bila,
nikad ne bri{e iz ogledala
odraze
Vawa Miqkovi} je novo
IME u na{oj poeziji koje vaqa
(po dobru) dobro upamtiti!
¥ Branko BR\ANIN
(Vawa Miqkovi}, Putovawe kroz Samsaru,
poezija, }irilica, 90 stranica,
bro{irano, tira` 300,
"
Centar
za kulturu", Plu`ine, 2006)
Postoje neka op{tepri-
hva}ena, tipi~na po-
re|ewa: bijel kao sni-
jeg, zelen kao trava, plav kao
nebo, crven kao krv... Krv je
crvena kod svih qudi na svi-
jetu, bez obzira na wihovu bo-
ju ko`e. Crvena je jer se sa-
stoji, pored ostalog, od crve-
nih krvnih zrnaca; ne posto-
je, dakle, plava krvna zrnca,
pa niti plava krv.
Kako je i gdje nastao fra-
zem plava krv?
Kolijevka plave krvi je
[panija. O nastavku ovog
frazema pisao je dr Miklan
[ipka citiraju}i Xejmsa Ro-
xersa: "Tokom vijekova, kada
su tamnoputi Maori vladali
[panijom, ~lanovi starih ka-
stiqanskih porodica govori-
li su s ponosom kako wihovu
krv nisu zagadili Maori ili
neke druge strane primjese.
Izraz koji su upotrebqava-
li, sangre azul ("slava krv#),
poti~e, vjerovatno, otuda {to
su vene na wihovoj svijetloj
ko`i bile uo~qivo plave#.
Da podsjetimo, Maori su
muslimanska plemena Al`i-
ra, Tunisa i Maroka, koja su
nekoliko vijekova vladala
[panijom. Bjeloputi {pan-
ski aristokrati, za razliku
od ostalih stanovnika [pa-
nije izmije{anim sa Arapi-
ma, ponosili su se plavim ve-
nama na svojim rukama. Tako
je nastao izraz plava krv. Ka-
snije su se svi plemi}i i ~la-
novi plemi}kih porodica (a
wih u [paniji ima vi{e ne-
go igdje u Evropi - grofovi,
baroni, markizi, prin~evi,
kne`evi, baronice, grofice,
markize, princeze, vojvode,
kontese itd.) - kako oni bje-
loputi tako i tamnoputi - na-
zivani qudima plave krvi.
Novije politi~ke promje-
ne i kod nas su aktuelizova-
li "plavu krv#. Princ Alek-
sandar Kara|or|evi} i prin-
ceza Jelisaveta vratili su se,
nakon poluvjekovnog stran-
stvovawa, u svoju otaxbinu i
nastanili se u Belom dvoru.
Princeza Jelisaveta se u po-
sqedwoj deceniji zaista doka-
zala u pomagawu svojim suna-
rodnicima.
"Plava krv# nosi sa so-
bom brojne prednosti, ali zna
katkad da priredi i velike
nevoqe. Poznato je, naime, da
se qudi "plave krvi# ne smi-
ju mije{ati s onima koji ne
pripadaju wihovom sloju. A
qubav nije voda!
Stariji pamte - bilo je to
prije ta~no 70 godina, kada je
britanski kraq Edvard VIII
samo godinu dana nakon usto-
li~ewa morao ostati bez kru-
ne velike imperije zbog veli-
ke qubavi prema gospo|i
Simpson, zavodqivoj Ameri-
kanki gra|anskog porijekla.
Jo{ gore je pro{la 18-go-
di{wa princeza Hama, iz
prin~evske porodice Sauda
koja se zaqubila u mladi}a u
~ijim `ilama te~e obi~na,
crvena krv. Prije tridesetak
godina mladi su - uprkos stro-
gim zabranama svake veze na
nejednakom dru{tvenom ni-
vou - poku{ali da postanu
mu` i `ena.
Ta qubavna veza zavr{e-
na je tragi~no: na glavnom
gradskom trgu ona je javno
strijeqana, a wemu je odru-
bqena glava!
Lijepa crvena krv!
¥ Milorad TELEBAK
ZA[TO SE KA@E
PLAVA KRVMaori su muslimanska plemena Al`ira, Tunisa
i Maroka, koja su nekoliko vijekova vladala [panijom.
Bjeloputi {panski aristokrati, za razliku od ostalih
stanovnika [panije izmije{anih sa Arapima,
ponosili su se plavim venama na svojim rukama
Suptilno svrstavawe kw-
i`evnika se kao delta
rijeke ra~va u bezbroj
rukavaca svakojake pripadno-
sti. A jedan od wih pisca no-
si onom tihom ali mo}nom bu-
jicom, pod ~ijom snagom pi-
sac prestaje da bude samo to,
talentovani opa`a~-regi-
strator, ve} u kriti~nom ~a-
su prerasta u borca za pobje-
du istine.
Koliko je pisana rije~
(bila) premo}nija od oru`ja
sile, terora, straha i srama?
Tri pisca - Tomas Vulf,
Lilijen Helmen i Eli Vizel,
svi Jevreji, kwi`evno razli-
~iti, ali s ciqem isti - svo-
jim djelom podigli su spome-
nik protiv nacizma, ne `ale-
}i da `rtvuju i `ivot.
Tomas Vulf je bio na ~e-
lu ove slavne trojke - rani
prorok kojeg niko, ni Evropa,
ni Amerika, nisu htjeli da
slu{aju. U vrijeme uspona na-
cista, Vulf je u ulozi novi-
nara boravio u osiwaku Raj-
ha. Vulf je bio zaqubqen u
Wemicu, ali i u Wema~ku, u
drevnu wema~ku tradiciju i
kulturu. Ali {ta je tada i ta-
mo zatekao? Gorko razo~are-
we. "Oktoberfest# minhen-
ske pijanke, paqewe kwiga,
lupawe izloga i batine po
onima koje su "arijevci# zva-
li "jude# (Jevreji).
Svjedok strave Vulf o to-
me je pisao op{irno i anga-
`ovao. A kada se
1938. godine vra-
tio u Ameriku,
prona{li su ga i
ubili ameri~ki
nacisti.
Lilijan Hel-
men (1905-1984) je
bila autor roma-
na, drama i film-
skih scenarija sa
antifa{isti~kom
porukom - "Male
lisice#, "Stra`a
na Rajni#, "Tamni
an|eo#, "Xulija#.
Ameri~ka Jevrej-
ka, sa novinarskim
a k r e d i t i v i m a ,
Helmen je 1940. go-
dine oti{la u
Berlin - na tajnom
zadatku. Da iz ra-
qa Rajha izbavi Xuli-
ju, prijateqicu iz dje-
tiwstva, pripadnicu
pokreta otpora. Zadatak ko-
liko te`ak, toliko i nemo-
gu}. Helmen je Rajh napusti-
la u modricama, a Xulija je
bila "provaqena#, pa su je li-
kvidirali omladinski naci-
sti~ki SA odredi.
Eli Vizel (1928) je 1944. go-
dine iz rumunskog grada Sige-
ta dospio u Au{vic. U tom lo-
goru i u Behenvaldu nestala mu
je cijela porodica. Zato se Vi-
zel, posqedi~no, preto~io u
jednog od svjetskih duhovnih vo-
|a protiv nacizma. We-
govih trideset romana,
drama i eseja u temat-
skim su analizama holo-
kausta Jevreja, ali i
pretresawa savjesti po-
bjednika poslije rata.
"Istina je prete-
{ka i malo ko mo`e da
je podnese, jer misteri-
ja zla je ja~a od sile do-
bra. Suprotnost `ivo-
tu nije genocid, ve} rav-
nodu{nost civilizova-
ne Evrope dvadesetog
vijeka - dozvoliti da
milion nevinih qudi
umru prije smrti. Ne
~initi ni{ta - to je naj-
te`i zlo~in#.
Eli Vizel je 1986.
godine dobio Nobelo-
vu nagradu za mir. Pri-
znawe ~ovjeku ~iji je
humanisti~ki doprinos
borbi mo`da i prete-
`niji od onog kwi`evnog.
¥ Velimir BOJKO
O HOLOKAUSTU KROZ DJELA VULFA, HELMEN I VIZELA
PISCI PROTIV NACISTA
Pismeno raznoliki, a tematski isti, istinom su zadu`ili
pokoqewa - istinom o ratnom holokaustu Jevreja
AZBUKOVNIK
JO[ JEDAN IZDANAK MIQKOVI]A
Kwiga Tomasa Vulfa:
Prorok koga niko
nije slu{ao
Eli Vizel: Ne sprije~iti
zlo najte`i je zlo~in
KRATKA JE NO]
Tomas Vulf (1900-1938)
je svojim romanima "Pogle-
daj dom svoj, an|ele#, "Nema
povratka#, "Vrijeme i rije-
ka# bio jedan od najop{ir-
nijih pisaca dvadesetog vi-
jeka. Ka`u da je Vulf svoje
rukopise izdava~ima dono-
sio u sanducima, a oni su ih
skra}ivali - lopatom.
Vizel je druga~iji. Svoj
slavni roman "No}#, o u`a-
sima Au{vica, Vizel je 1958.
godine sa 800 stranica
"sveo# na svega stotinu -
prozni biser.
Princ Aleksandar Kara|or|evi}: Plava krv
22. i 23. jul 2006.GLOBUS
Na atlantskom ostrvu Te-
nerife, jednom od {pan-
skih Kanarskih ostrva, u
nedjequ, 27. marta 1977. godine,
bio je najprometniji dan u San-
ta Kruzu, uop{te, pa i u avion-
skom saobra}aju. Toga dana je bi-
lo planirano, ni{ta mawe, ne-
go - 180 slijetawa i polijetawa.
Dan je bio maglovit, {to i nije
obi~no za Tenerife, a jo{ je tog
dana bilo i nekog poreme}aja,
dodatnih, dakle neplaniranih
letova aviona... Terorizam je
"cvjetao# i prijetio na svakom
koraku ~ovje~anstva, pa i u tom,
ne bez razloga, kriti~nom pod-
ru~ju. Sna`no i prijete}e je dje-
lovao pokret za oslobo|ewe Ka-
narskih ostrva! U prodavnici,
na aerodromu Las Palmas, eks-
plodirala je podmetnuta bomba
na ostrvu Gran Kanarija, pa su
svi avioni sa tog aerodroma upu-
}ivani na aerodrom Sana Kruz.
Me|u tim avionima su bila i dva
"xambo-xeta# tipa "boing - 747#,
holandske kompanije "KLM 4805#
iz Amsterdama i avion kompa-
nije "Pan Amerikan#, 1736. iz
Los An|elesa i Wujorka.
Tog, kobnog popodneva, ae-
rodrom Santa Kruz je bio pre-
malen, pretijesan da primi sve,
planirano i neplanirano, pre-
komjerno i za takav aerodrom.
Na zemqi je bilo 11 aviona ko-
ji su ~ekali dozvolu za polije-
tawe, a trojica kontrolora le-
tewa su bila na du`nosti, s mu-
kom nastoje}i da ra{~iste i ri-
je{e sve vrlo komplikovane
probleme letewa u tako slo`e-
nim meteorolo{kim uslovima
- magla koja je bivala iz ~asa u
~as sve gu{}a, a svjetla glavne
piste nisu funkcionisala i jo{
u takvim uslovima prekobroj-
ni letovi! Da bude problema
vi{e, do{lo je i do prekida ra-
dio-veza: dvije od ukupno tri
radio-frekvencije su prestale
da rade. Svi "uslovi# za nesre-
}u bili su "ispuweni#.
U avionu "Pan Ameriken#
370 ameri~kih putnika je nestr-
pqivo ~ekalo polijetawe. Pla-
tili su po 2.000 dolara za krsta-
rewe koje je po~iwalo iz Las
Palamasa, gdje ih je ~ekao brod.
Vijest o eksploziji bombe za-
stra{uju}e je primqena, a wi-
hov avion je morao skrenuti u
Santa Kruz. Nestrpqewe je tra-
jalo dva sata, dok su sjedili u
avionu. Ni{ta mawe nije bilo i
nestrpqewe 229 holandskih put-
nika u avionu kompanije "KLM-
4805#. I oni su bili na putu za
Las Palmas, prije nego {to je
avion morao skrenuti, odnosno
prije nego je skrenuo. Pilot avi-
ona "KLM#, kapetan Van Kan-
ten, bio je vrlo poznata li~nost,
~esto vi|en u propagandnim ma-
terijalima na TV, populari{u-
}i tako vrhunski kvalitet rada
osobqa kompanije "KLM# i bez-
bjednost aviona kompanije. I za-
ista je to bio iskusan i vrlo ci-
jewen pilot, koji je u "KLM# le-
tio ve} punih 27 godina, jedan od
trojice najiskusnijih pilota.
Ameri~kim avionom je upravqao
kapetan Viktor Grabs, ~ovjek pe-
desetogodi{wak, veteran iz Dru-
gog svjetskog rata. Bio je u redu
za gorivo iza holandskog aviona
i dosta nestrpqiv, pa je malo za-
bavqao putnike, pozivaju}i ih
da razgledaju rasko{nu unutra-
{wost kabine aviona...
Do tada se vidqivost znat-
no smawila, ~ak na 500 metara.
To je vrlo malo, ali - jo{ uvi-
jek u dozvoqenim granicama za
polijetawe. Magla je, me|utim,
postojala sve gu{}a. ̂ ekati na
boqe uslove za let nije niko
htio, nego su svi rado ~ekali
polijetawe ka Las Palmasu, oba
aviona. Glavna pista u Santa
Kruzu duga je 3.500 metara i na-
lazi se iznad nivoa mora 700
metara. Pru`a se u pravcu is-
tok-zapad, a s wom uporedo je
druga pista, pomo}na, koju pi-
loti koriste uglavnom za rula-
we aviona do aerodromske zgra-
de i obratno.
Bilo je vrlo ugodno, za oba
pilota, ameri~kog i holandskog,
obavje{tewe sa kontrolnog tor-
wa da se spreme za polijetawe.
Oba aviona su dogurana na is-
to~ni kraj glavne piste, a onda
su im sa kontrolnog torwa sa-
op{tavali da krenu ka zapadu,
do mjesta za polijetawe, na samom
kraju piste. Prvi je bio avion
"KLM#, a za wim "Pan Ameri-
ken#. Kretali su se sporo, ali
kontrolori ih nisu mogli pra-
titi, jer radarski sistemi nisu
funkcionisali, pa su tako mane-
vri dva aviona bili nekontroli-
sani. Sve gu{}a magla je sve vi-
{e prekrivala aerodrom. Sa
kontrolnog torwa je javqano pi-
lotu aviona "KLM-4805#: "Kre-
}ite se pravo naprijed, do kraja
piste...# Sna`ni mla`wak kape-
tana Van Cantena se dosta tro-
mo, lagano kretao pistom, vaq-
da i zato {to su bili takvi me-
teorolo{ki uslovi. Onda je ka-
petan ameri~kog aviona, Grabs,
dobio sa torwa nare|ewe da se
kre}e naprijed i da napusti pi-
stu, da skrene lijevo, na pomo}-
nu pistu... Kapetan Van Canten
je okon~ao svoj manevar i usmje-
rio se ka sve gu{}oj magli, tri
kilometra piste ispred wega,
ali: ispred wega, u toj gustoj ma-
gli, nalazio se avion "Pan Ame-
rikena# i kretao se jo{ uvijek -
prema holandskom avionu kape-
tana Van Cantena, no, on se od
magle uop{te nije mogao vidje-
ti! Drama, tragedija je ve} na po-
molu, a ̀ rtve sve to tada jo{ ni-
su ni shvatile...!!!
Avion "Pan-AM# je pre{ao
na stazu S-3 i pribli`avao se
mjestu gdje se skre}e na stazu S-
4. Istovremeno je kopilot kape-
tana Van Centena slao kontrol-
nom torwu poruku: "KLM 4805#
je spreman za polijetawe...# Sa
torwa su pitali "Pan-Am# da li
je oslobodio pistu. Odgovor je
bio negativan! Drugom pilotu je
re~eno da javi torwu ~im pista
bude slobodna. Ali, samo trenu-
tak kasnije avion "KLM# je po-
~eo da rula...
"Boing - 747# je te`ak 240
tona, raspon krila 60 metara, a
wegov horizontalni stabiliza-
tor je dug 73 metra, te visok kao
sedmospratnica zgrada (!)
Tragi~ne nedjeqe, u 17 ~aso-
va i 7 minuta, dva takva vazduho-
plovna xina krenula su - jedan
prema drugom, jedan vrlo sporo,
a drugi brzinom 240 km/~as! Dru-
gi pilot ameri~kog aviona Ro-
bert Breg je prvi primijetio ho-
landski avion, "xambo-xet#. Re-
kao je: "Vidio sam kroz maglu
svjetla ispred sebe, ispred nas.
Prvo sam mislio da to pilot
"KLM# stoji na kraju piste, ali
sam odmah shvatio da se svjetla
nama pribli`avaju...# Breg je po-
vikao: "Sklawajte se! Sklawaj-
te se!# Kapetan Grabs je vikao:
"Mi smo na pisti! Mi smo na pi-
sti!#, a onda je skrenuo avionom
za 30 stepeni, da bi napravio
prolaz avionu koji se pribli-
`avao. Ali - bilo je kasno! Avi-
on "KLM# je i{ao suvi{e brzo.
Nije mogao da se zaustavi, niti
da skrene toliko potrebno da bi
izbjegao tragediju. Pre{ao je
ta~ku odakle nema povratka. U
posqedwem trenutku kapetan
Van Canten je podigao kqun svo-
ga aviona - poku{ao je da pre-
sko~i ameri~ki mla`wak, ali -
nije uspio! Dvije sekunde posli-
je gr~evitog poku{aja uzdizawa,
holandski avion je - tresnuo u
ameri~ki "xambo xet# brzinom
od 250 km/~as! Kqunom je "KLM#
mla`wak udario u gorwi dio
drugog aviona i raznio krov pi-
lotske kabine i prve klase avi-
ona. Lijevi motor se zario u zad-
wu kabinu i - skoro svi putnici
u woj su odmah izginuli!... "Bo-
ing KLM je nastavio jezivo "pu-
tovawe# po krovu "Pan Ameri-
kena#, a onda pistom, da bi ubr-
zo - eksplodirao! Razletio se u
hiqadu komada i komadi}a!!! Ni
jedan ~ovjek u holandskom avio-
nu nije pre`ivio udes, a svi pre-
`ivjeli u ameri~kom avionu su
izbezumqeni sjedili u predwem
dijelu ili na lijevoj strani, da-
leko od mjesta udara. Putnici
su kroz veliki otvor o{te}ene
lijeve strane aviona spasonosno
iskakali napoqe.
¥ Mitar PEJI]
NAJVE]E SVJETSKE GRE[KE - NAJTE@I SUDAR AVIONA U SVIJETU
\ Najve}i avioni: Koliko je siguran vazdu{ni saobra}aj
Tragi~an bilans: od 370
putnika i 16 ~lanova posade
aviona "Pan-Am# poginulo je
vi{e od 300 qudi, u sudaru i
poslije wega, a vi{e od 60 ih
je te`e ili lak{e povrije|e-
no. U ameri~kom avionu je ma-
li broj qudi pre`ivio, a u
"boingu# "KLM# - svih 229
putnika i cijela posada (15
~lanova), nastradali su!
Ovaj stravi~an avio-udes
je posqedica lo{e organiza-
cije aerodromske slu`be, kon-
trole letewa, ali i posqedi-
ca, jo{ tada, bezdu{nog tero-
rizma. Jer, rekli smo, uzrok
op{teg poreme}aja na aero-
dromu je teroristi~ki akt,
podmetawe bombe u Las Pal-
masu, blizu aerodroma na
ostrvu Tenerife.
BILANS TRAGEDIJE
Dogodilo se 27. marta 1977. godine: U sudaru dva
"
xambo-xeta" izgubqeno je vi{e od 500 `ivota! Koliko
je poznato, a koliko je zaboravqeno mnogo ~ega {to se
u svijetu dogodilo, a spada u najve}e svjetske gre{ke
katastrofalnih razmjera i istorijskog karaktera
Ovog qeta vrijeme i vre-
menske prilike na svim
dijelovima zemaqske ku-
gle pronalaze mjesto na prvim
stranicama novina, kao i u udar-
nom dijelu radio i TV vijesti.
Nezapam}ene vru}ine u Velikoj
Britaniji i Francuskoj, cuna-
mi u Indoneziji, najhladnija zi-
ma u Novom Zelandu i Austra-
liji, velike vru}ine u SAD,
tropska oluja Bilis i poplave
u Kini, qetni po`ari na Jadra-
nu... Globalno otopqewe se na-
stavqa, a klimatske promjene se
svakim danom potvr|uju. Tako je
Ameri~ka nacionalna uprava za
okeane i atmosferu (NOAA) ob-
javila najnovije podatke o kli-
matskim trendovima za na{u
planetu:
Protekli mjesec jun je bio
drugi najtopliji od 1880. godine
(otkad postoje podaci), ukoliko
se gleda prosje~na temperatura
kopna i mora, a bila je iznad pro-
sjeka. Topliji je bio samo pro-
{logodi{wi jun. Prva polovi-
na godine je {esta najtoplija za
na{u planetu Zemqu. Tempera-
tura je vi{a od prosjeka. Najto-
plija prva polovina godine osta-
je iz 1998. godine. U Sjevernoj
Americi, zapadnoj Evropi i Ki-
ni temperature su bile znatno
iznad prosjeka, dok je hladnije od
prosjeka bilo u isto~noj Evropi
i dijelovima Rusije. Natprosje~-
na koli~ina padavina zabiqe`e-
na je na sjeveroistoku Sjediwenih
Ameri~kih Dr`ava (rekordne po-
plave), ^ileu, Indoneziji i Taj-
vanu, dok je su{a registrovana na
jugozapadu Sjediwenih Ameri~-
kih Dr`ava, podru~ju Amazona i
zapadnoj Australiji. Za podru~-
je kontinentalnog dijela SAD
ovogodi{wa prva polovina go-
dine bila je najtoplija u regi-
strovanoj klimatolo{koj stati-
stici (od 1885. godine) sa tempe-
raturom koja je vi{a od prosjeka.
Sam mjesec jun je drugi najtopli-
ji u poznatoj statistici.
Sa `eqom da vam na{a ko-
lumna osvje`i qetne dane, pri-
premili smo neke, nadamo se, za-
nimqive podatke:
- Tokom monsunske sezone
1861. u ^erapuwi, na sjeveru In-
dije, palo je ukupno 22.000 mm (li-
tara po kvadratnom metru) pada-
vina.
- Pustiwa Atakama u sjever-
nom dijelu ^ilea najsu{nije je
podru~je na svijetu. Grad Arika
imao je u periodu izme|u 1903. i
1917. ~ak 5.206 uzastopnih dana
bez kapi ki{e.
- Grad Juma u Arizoni, SAD,
najsun~anije je mjesto na svijetu,
sa prosje~no 4.127 sun~anih sati
na godinu.
- Topla klima nije garancija
za konstantno blage zime. U janu-
aru 1932. u centralnom dijelu Los
An|elesa izmjereno je pet cm sni-
jega. U ju`nom dijelu Portugali-
je zabiqe`ena je najvi{a evrop-
ska temperatura (50,5 stepeni
Celzijusa).
- U Sredozemqu ima vi{e od
30 mjesnih (lokalnih) vjetrova sa
posebnim nazivima.
Najni`a temperatura na sje-
vernoj polulopti zemaqske ku-
gle iznosi - 71 stepeni Celziju-
sa, a izmjerena je u Ojmjakonu, u
Sibiru. Najvi{a temperatura
unutar polarnog kruga registro-
vana je u Fort Jukonu, Aqaska
1915. i iznosila je 37,8 stepeni.
Najvi{a temperatura na Antark-
tiku zabiqe`ena je 1958. i izno-
sila 14,4 stepeni Celzijusa.
¥ Neboj{a KU[TRINOVI]
\ London: Klima se mijewa
10
MARTOVSKA APOKALIPSAMARTOVSKA APOKALIPSAMARTOVSKA APOKALIPSAMARTOVSKA APOKALIPSAMARTOVSKA APOKALIPSAMARTOVSKA APOKALIPSAMARTOVSKA APOKALIPSAMARTOVSKA APOKALIPSAMARTOVSKA APOKALIPSA
\ Santa Kruz: Gu`va i na nebu i na zemqi
BRITANSKO AFRI^KO QETO
METEOROLO[KI PARADOKSI - NEZAPAM]ENE VRU]INE U VELIKOJ BRITANIJI, CUNAMI U INDONEZIJI (1)
\ Indonezija: Cunami hara ostrvima
Globalno otopqewe se nastavqa, a klimatske promjene
svakim danom to potvr|uju
MARTOVSKA APOKALIPSA
22. i 23. jul 2006. ZANIMQIVOSTI
11
Hajdi Tamara Bunke Bil-
der je ro|ena sredinom
novembra 1937. godine u
glavnom gradu Argentine Bue-
nos Ajresu. Weni roditeqi, Na-
|a i Erih Bunke, wema~ki Je-
vreji i komunisti, tamo su se
sakrili od Hitlerovih progo-
na. Prije bijega iz otaxbine
oboje su radili kao nastavni-
ci, Na|a je predavala ruski je-
zik, a Erih fizi~ku kulturu.
Pod sre}nim okolnostima,
Tamara je rasla u~e}i vi{e je-
zika odjednom.
U {koli je u~ila engleski i
{panski, roditeqi, koji su na-
mjeravali da se vrate u otaxbinu,
u~ili su je wema~ki, a majka ju je
podu~avala i ruski, nadaju}i se da
}e Tamara mo}i ~itati ruske ko-
munisti~ke pisce u originalu.
1951. godine porodica Bun-
ke se vratila u Wema~ku. Wi-
hova otaxbina bila je potpuno
druga~ija od one koju su ostavi-
li i bila je podijeqena na ka-
pitalisti~ku Zapadnu i komu-
nisti~ku Isto~nu Wema~ku.
Prirodno, Bunkeovi su oti{li
u Isto~nu Wema~ku, gdje su
uskoro dobili zaposlewe u {ko-
li. Tamara je u, za wu novoj otax-
bini, zavr{ila sredwu {kolu i
sa roditeqima radila sa omla-
dinom u sportskim organizaci-
jama. Postala je veoma dobar
strijelac i osvojila je i neko-
liko nagrada. Uz o~evu pomo},
upisala se na Humbolt univer-
zitet i tokom studirawa po~e-
la obuku za KGB {pijuna. Za
vrijeme obuke, KGB je vi{e pu-
ta od we tra`io da spava sa bo-
gatim zapadnowema~kim bizni-
smenima, od kojih je dobijala
dragocjene informacije, kojim
su ih kasnije ucjewivali.
1956. godine Tamara je i zva-
ni~no postala prevodilac
{panskog jezika i ~etiri godi-
ne kasnije, za vrijeme slu`be-
ne posjete, upoznala je velikog
kubanskog revolucionara ^e
Gevaru. Bila je tako odu{evqe-
na ovim ~ovjekom da je odlu~i-
la posjetiti Kubu ~im joj se pru-
`i prilika. Godinu dana kasni-
je, prevodila je za kubanski Na-
cionalni balet, tokom wihove
turneje po Isto~noj Wema~koj.
Zajedno sa wima je oti{la na
Kubu, a nakon nekoliko mjese-
ci od KGB-a je dobila zadatak
da se {to vi{e pribli`i re-
volucionarima, posebno ̂ e Ge-
vari, kako bi ga dr`ala {to da-
qe od kineskog modela komuni-
zma i kako bi Kuba postala so-
vjetski saveznik.
Iako su kubanski lideri bi-
li oprezni prema strancima ko-
ji se prikqu~uju revoluciji,
bio im je potreban prevodilac,
pa je Tamara dobijala sve vi{e
zadataka. U po~etku je radila u
Ministarstvu obrazovawa,
a zatim su je zaposlili na
radiju. Od 1963. godine `i-
vjela je u Havani i postala
je nezamjenqiva na poslo-
vima organizacije. Bili su
joj povjereni tako va`ni za-
daci da je dobila i tajno
ime. Postala je "Tawa#. Ia-
ko se, kada je tek do{la na
Kubu, zaklela da se ne}e
udavati do pobjede revolu-
cije, 1964. godine je prona-
{la ~ovjeka za kojeg je sma-
trala da }e biti dobar su-
prug. U aprilu iste godine,
napisala je pismo rodite-
qima u kojem im govori o
tom ~ovjeku, ali i napomi-
we da se ne udaje za wega.
Wegovo ime nije spomenu-
la, pa je Tawin nesu|eni qubav-
nik ostao tajna.
Mjesec dana kasnije, ^e Ge-
vara je pozvao Tawu na sastanak
i predlo`io joj da postane ku-
banski {pijun. Iako je vi{e
`eqela da se ukqu~i u oru`a-
nu borbu, pristala je i posla-
ta je na obuku u Evropu. Nakon
u~ewa o metodama i {iframa
kubanske tajne slu`be, Tawa se
sa novoste~enim znawem ita-
lijanskog i francuskog jezika
vratila u Havanu, odakle je od-
mah poslata na zadatak u Boli-
viju. Kubanci su joj obezbije-
dili la`na dokumenta na ime
Laura Gutijerez, argentinski
antropolog i proputovala je
cijelu zemqu skupqaju}i in-
formacije. Wenom {armu nisu
mogli da odole mnogi diploma-
ti i politi~ari, pa su Kuban-
ci shvatili da za wih radi jed-
na od najtalentovanijih {piju-
ni jo{ od vremena Mate Hari.
Tawa je uskoro uspjela da se
uvu~e u bolivijsko Ministar-
stvo obrazovawa, gdje je radila
kao volonter.
Odnos Tawe i ^ea nikada
nije do potpunosti razja{wen.
Prema nekim izvorima, bilo
je to vi{e nego revolucionar-
no dru`ewe, dok drugi tvrde
da su oboje toliko bili odani
ideji komunizma u Ju`noj Ame-
rici da su zaboravqali na sve
ostale osje}aje. Ipak, kada je
^e stigao u Boliviju, Tawa je
po`urila da ga na|e u wegovom
logoru u xungli. Insistira-
la je da se, zajedno sa wim i
ostalim vojnicima revoluci-
je, oru`jem bori za svoje ide-
je. ^e je odbio i objasnio joj
da je wen posao u obavje{taj-
noj slu`bi daleko va`niji od
jo{ jedne pu{ke u borbi.
Tawa je krenula nazad u
grad, ali je usput primijeti-
la vladine trupe kako se pri-
bli`avaju ̂ eovom logoru. Br-
zo se vratila i upozorila ga
na opasnost, pa su gerilci ima-
li vremena da se pripreme za
bitku. Tawi se ispunila `eqa
da se oru`jem bori za revoluci-
ju. Pratila je ^ea u borbama i
na sastancima sa lokalnim ple-
menskim vo|ama, wegovala ra-
wene i lije~ila bolesne geril-
ce. Nije se zaustavqala ni ka-
da je i sama bila bolesna.
Posqedweg dana avgusta
1967. godine, kada su gerilci
prelazili rijeku blizu Puer-
to Marika, bolivijska vojska
je iz zasjede otvorila vatru.
Tawa je bila nasred rijeke i
metak joj je probio lijevo plu}-
no krilo. Tijelo su joj na{li
nakon nekoliko dana. Otkri-
veno je da je bila u ~etvrtom
mjesecu trudno}e.
¥ Pripremio
Mladen DRAGOJLOVI]
HEROJ
Tamara Bunke "Tawa# jo{
uvijek `ivi u sje}awima ku-
banskog naroda i o woj su na-
pisane mnoge pjesme. Nalazi se
me|u onim koje Kubanci sla-
ve kao komunisti~ke heroje
koji su imali va`nu ulogu u
borbi za kubansku nezavisnost
i naciju. Na umjetni~kim sli-
kama Tawa se ~esto nalazi po-
red ̂ e Gevare. KGB nikada ni-
je priznao bilo kakvu vezu sa
wom, iako se smatra jednim od
najboqih sovjetskih {pijuna
u istoriji.
Kuba: Ostrvo revolucije
Tamara Bunke Bilder:
^uvena {pijunka
Zakon nije zakon, uko-
liko ga ne podupre
praksa. Solon, Peri-
kle i Platon su bili pravi
pravnici, ali oni su vi{e
od svega bili filozofi, sa
svojim qupkim i dan-danas
zanimqivim, a nikada pre-
vazi|enim idejama. Ni{ta
nije jednostavnije, ali i ni-
{ta te`e - neka dr`ava i
grad budu po mjeri ~ovjeka.
Ali oni koji su "donosi-
li# ovakve zakone, izgleda
da su vi{e bili talenti od
sluha za humor nego za osje-
}aj prava: p~ele, kao i roga-
ta stoka, moraju da budu `i-
gosane. I jo{: zabraweno je
borovnice brati nogom.
(Biv{i zakoni u ameri~koj
saveznoj dr`avi Wu Xerzi).
U dr`avi Ajdaho ima gra-
di} Moskau (Moscow), a u toj
ameri~koj Moskvi bio je na
snazi strog propis: trici-
klom ne smije da se vozi tro-
toarom, ali zaprege i auto-
mobili mogu trotoarom, jer
to "moskovske# vlasti nisu
sankcionisale.
U dr`avi Va{ington, na
dalekom sjeverozapadu, svi
mu{karci su morali da "pu-
ste# bradu, a u Los An|ele-
su, hiqadu kilometara ju`no,
bili su obavezni da imaju i
brkove.
Ki Vest, jug Floride. Kad
~asovnik na gradskom trgu
ujutro po~ne da otkucava
{est ~asova, svaki pje{ak
ima da stane. Ako sa nekim
razgovara, treba da u}uti, a
ako radi, rad da prekine i
skine {e{ir. Po{tovawe
prije svega.
Opet Los An|eles: Gra-
|ani, dozvoqeno vam je da ra-
stete koliko `elite! A
Spingfild u Ohaju: nije do-
zvoqeno ~i{}ewe sjedi{ta i
podova u automobilima dok
su oni u pokretu. U gradu
Glendejl (Arizona) bi}e ka-
`wen voza~ koji gradskim
ulicama vozi u "rikvers#
("rikverc#).
Oblast Medison, dr`ava
Viskonzin: bi}e ka`wen vla-
snik psa, koji je sklon da se
glo`i sa vjevericama u grad-
skim parkovima. U Ohaju, ko
za vrijeme praznika igra kri-
ket, a u blizini neko dr`i
politi~ki govor,
"kriketa{# ima
da plati globu od
25 dolara. Grad
Ixipt (Egipat) u
dr`avi Minesota:
javni i privatni
~asovnici ne smi-
ju da kasne ni da
"idu# unaprijed. U
Kanzas Sitiju, u
Mizuriju, ru` na
usne su smjele da
stavqaju samo uda-
te ̀ ene i djevojke
starije od sedam-
naest godina.
Puritanski
grad Boston u dr-
`avi Masa~usets,
odakle su svi ovi
zakoni i potekli:
nije dozvoqeno
svirati na violini i imati
psa koji je vi{i od trideset
centimetara. Ali u tom is-
tom Bostonu, u periodu 1962
- 1964. godine, "operisao# je
daviteq, {izofrenik-para-
noik, Albert de Salvo. Uda-
vio je dvanaest starica i dje-
vojaka (trinaesta je premi-
nula od infarkta pri "bli-
skom susretu#). Tada je u Bo-
stonu, s ciqu samoza{tite,
svaki pas bio dobrodo{ao -
~ak i onaj ni`i od trideset
centimetara.
Federalni zakoni, za-
koni saveznih dr`ava, ob-
lasni i gradski zakoni i
propisi iz pro{losti.
Istorija i praksa su se
udru`ile pa su ih smjesti-
le u Riplijevu rubriku.
¥ Velimir BOJKO
^ASOVNIK IDE PO ZAKONU
Bi}ete ka`weni ako se va{ pas sva|a sa vjevericom
u gradskom parku. Samoza{tita gra|ana
Bostona - svaki pas je dobrodo{ao, kad je
na zadatku daviteq manijak Albert de Salvo.
Zakoni daleko od prakse
Pedesetih godina ^e Gevara je pozvao Tawu (Tamaru
Bunke) na sastanak i predlo`io joj da postane kubanski
{pijun. Iako je vi{e `eqela da se ukqu~i u oru`anu
borbu, pristala je i poslata na obuku u Evropu
POREZ ZA NE@EWE
Ovo je bio prijedlog
zakona u dr`avi Mejn, ko-
ji nije stupio na snagu. Po
tom zakonu, starije neuda-
te djevojke treba da dobi-
ju penziju (apana`u) iz po-
reza na ne`ewe. Poreza }e
biti oslobo|en ne`ewa
koji je tri puta zaprosio
tri iste djevojke i od wih
tri puta dobio "korpu#,
kao i onaj kojeg je ista dje-
vojka tri puta odbila.
O QUBAVI, [PIJUNA@I I REVOLUCIJI
KA@U DA JE ISTINA
NEOBI^NI ZAKONI AMERI^KIH SAVEZNIH DR@AVA - (2)
Pokraj puta Tesli}a - selo ^e~a-
va izvire qekovita voda. Mawe
poznati od bawskih ali, po ri-
je~ima mje{tana Kiseqaka, ni{ta ma-
we dobri izvori mineralne vode nala-
ze se u ovom zaseoku. Tu proti~e i ri-
jeka Ukrina u ^e~avi, pored lokalnog
puta prema Planama. Mjesno stanovni-
{tvo godinama koristi za pi}e vodu sa
izvori{ta u Kiseqaku.
Ispitivawa o kvalitetu mineral-
ne vode u Kiseqaku prije rata vr{ena
su u Sarajevu i tada je potvr|eno ono
{to su ovda{wi stanovnici znali, da
je Kiseqak dobar i qekovit i da se,
kako tvrde, po tom svojstvu slobodno
mo`e uporediti sa bawskim i te{aw-
skim.
- Sedamdesetih godina dolazili su
qudi iz Slovenije i tra`ili da ovdje
naprave jedno turisti~ko mjesto, {to
bi doprinijelo da Kiseqak postane po-
znat daqe od Tesli}a. Zahtjev koji je
stigao iz Slovenije nije prihvatila
tada{wa vlast, a mi ni danas ne znamo
iz kojih razloga. Poslije toga niko ni-
je pokazao ve}e interesovawe za ovo
mjesto - govori predsjednik Ekolo{ke
sekcije Kiseqak Milovan Gogi}.
Brigu o Kiseqaku, {to podrazumi-
jeva izvor mineralne vode i prelijepi
prirodni ambijent smje{ten u borovoj
{umi sa terenima za mali fudbal, od-
bojku i za zabavu djece, vodi Ekolo{ka
sekcija uglavnom mje{tanina. Sva sred-
stva ulo`ena u stvarawe pitomog izgle-
da Kiseqaka su ulo`ili li~no qudi
odavde. Milovan Gogi} napomiwe da
bi u sekciji bili presre}ni ako bi jo{
neko `elio da im pomogne.
- Potra`i}emo pomo} od op{tine
i ako bismo dobili novac, prioritet
bi nam bio da napravimo prilazni put
do izvora, koji je od regionalnog uda-
qen samo 800 metara. Zatim bismo pri-
stupili izgradwi objekta za odmor i za
dru`ewe - planira Gogi}.
Jedan od aktivista Ekolo{ke sek-
cije je Neboj{a \uki}. On smatra da
je na ovom mjestu potrebno {to pri-
je napraviti turisti~ko izleti{te,
koje bi privla~ilo qude iz drugih
op{tina.
- Ovo je jedno od rijetkih mjesta
gdje je priroda ostala netaknuta. Po-
sqedwih pedesetak godina nema sje~e
{ume, a na jednom mjestu, u neposrednoj
blizini, nalaze se i izvori mineral-
ne i ~iste vode i ~etiri vodenice - ve-
li Miroslav Gogi}.
¥ Marija SIMI]
Dr`ava Minesota: ^asovnici nisu smjeli
da kasne
Na izvoru Kiseqaka: Vrelo ~eka goste
Platon: Pravnik i filozof
MAWE POZNATA PRIRODA
Ispitivawa o kvalitetu mineralne vode
u Kiseqaku kod Tesli}a vr{ena su prije
rata i tada je potvr|eno da je Kiseqak
kvaliteta kao i oni najpoznatiji
TESLI]KI KISEQAK
22. i 23. jul 2006.HUMOR I SATIRA
(Karikatura Damien GLEZ)
(Karikatura Nikola ANGELKOSKI)
GLAVOSE^A
Jednog jutra predsednik dr-
`ave do|e na posao. Namr-
go|en. Kako ve} dolikuje
{efu {efova. Nadrndan vi{e
nego ina~e. Zbog `ene. Ne{to
je zvocala. A {ef to ne voli.
Ni saradnici. Tad oni na-
grabuse.
Sedne ti {ef za radni sto.
Dostojanstveno. Zapali ciga-
retu. Elegantno. Srkne kaficu.
Dr`avni~ki. Zamisli se.
Va`no. Ponovo otpije gutqaj
kafe. Non{alantno. Pa se opet
zamisli. Duboko.
Uobi~ajeni jutrawi ritual
zavr{io je telefonira- wem.
Pozvao je prvog sekretara.
Sekretarica mu je slu`ila za
sedewe u krilu. Kao i za neke
ugodne polufizi~ke aktiv-
nosti.
Glasom velikog gazde, bla-
go nadrndanog, saop{ti sekre-
taru da se u dr`avi mora ra-
diti mnogo vi{e. Duplo vi{e.
Najmawe. Neka se to zapi{e i
saop{ti vaskolikoj javnosti.
Raport za nedequ dana. Kraj.
Ende. Fine. Kowec. The end. Na brzinu se sastanu min-
istri. Podminstri. Pomo}-
nikovi pomo}nici. Bulumen-
ta savetnika. Sekretara i pod-
sekretara. I ostalog dr`av-
nog sveta [akajade.
Ve}ali su. Analizirali.
Ra~unali. Na kraju im je sinu-
lo: najmawe radi dr`avni xe-
lat! Izle`ava se. A redovno
prima platu. Ve} mesec dana
nikoga nije skratio za glavu.
Oforme jednu komisiju. Dve
potkomisije. Pozovu xelata.
Saop{te mu da mora pove}ati
produktivnost. Na- redba je
stigla sa samog vrha.
Xelat pusti suzu pokajnicu.
Sve~ano obe}a da }e ubudu}e
raditi mnogo vi{e. Zatim ode
u kabinet. Da sa- ~ini plan ra-
da za naredni period. Dr`avni
poslovi ne smeju da ~ekaju.
Kroz dva dana isto uva-
`eno dr`avno dru{tvo se pono-
vo sastane. Xelat iznese ek-
spoze. Ka`e, va`no gledaju}i
okolo, da svoj rad i svojih po-
mo}nika mo`e pove}ati za
hiqadu posto! Samo, veli, nema
materijala. Potrebni su mu qu-
di sa glavom. Onih bez glave je
previ{e.
Saradnici, vidno zadovo-
qni, saop{te to {efu dr- ̀ ave.
On naredi policiji da pove}a
obim posla. Isto na- re|ewe
dobili su sudovi i su- dije.
I dr`avna stvar krene. Or-
ganizovano. Ta~no. Po planu.
Efikasnost slu`bi sko~ila je
na zavidan nivo. Policija je
svakodnevno hapsila plani-
ranih hiqadu qudi. Bez naloga.
Zbog brzine. Sudovi su ih istog
dana osu- |ivali na smrt. Bez
dokaza. Zarad efikasnosti. Xe-
lat je no}u odrubqivao glave.
[ef dr`ave je bio veoma
zadovoqan. [efovi slu`bi,
tako|e. Radi se punom parom.
Jedino }e uskoro ponestati
gra|ana. Tad }e se morati
pribe}i uvozu.
Nema druge!
¥ Mi}a M. TUMARI]
- Ne cepidla~i ho}e li biti akademik ili politi~ar.
Dovoqno je da to bude do`ivotno.
- Bio je niko i ni{ta. A onda je postao prevejani lopov.
- Malo mu je {to ima pesni~ku slobodu.
Tra`i jo{ i pravo ~oveka.
- Sva dobra }e se privatizovati.
Samo }e `alost ostati narodna.
- Kupqen je narodni poslanik.
Za wega se makar zna kome slu`i.
- Policija se osavremenila. Dou{nici su joj postali insajderi.
- Nad grobom su mu se zakleli na ve~no pam}ewe.
A onda su ga br`e boqe zakopali.
¥ Miroslav SREDANOVI]
***
- Nema radikalnih promena bez pomena.
- Xelatu nije bitna veli~ina glave ve} debqina vrata.
- Inostranstvu dugujemo mnogo. Zemqi sebe.
- Neka zadu`eni misle.
- R|u od ~oveka niko ne {mirgla.
- Levo, desno, gore - DOLE.
- ^ist pederizam. Sve vi{e qudi ima svog ~oveka.
- Vrh mora da bude tup. Ko bi ina~e sedeo na wemu?
- Poja~ali su slabu ta~ku. Sada se boqe vidi.
- U govnima smo do gu{e. Imamo dobru stolicu.
- Foteqa je mek{a stolica.
¥ Danica MA[I]
***
- Srbija je jedina zemqa koja radnicima
daje vi{egodi{wi odmor.
- U Evropu najlak{e ulaze okrivqeni.
- Bira~ko telo je na dijeti. Stalno kalira.
- Ako uzmemo DNK iz izmeta politi~ara sazna}emo ko pravi
ovolika srawa.
- Dostojevski se proslavio romanom "Zlo~in i kazna"
a mi }emo zlo~inom bez kazne.
- Mi smo za budu}nost generacijama
obezbedili pro{lost.
- Vlast i mafija su kao bliski rod:
po{tuju se, paze i poma`u.
- Reformisali smo obrazovawe.
U sredwim {kolama uvedena je veronauka a u visokim
MITO-LOGIJA.
¥ Vladimir KUSOVAC
***
- ^im smo mu dali odrije{ene ruke sve nas je vezao.
- Zna se da je prodata bawalu~ka pivara ali se ne zna ko je sve
pokupio NEKTAR.
- Srbija i Crna Gora su zajedno bile osamdeset osam godina tako da
je normalno da vi{e nemaju odnos.
- Ako se ve} prona|e ta piramida, ispostavi}e se da muslimani u
Bosni nisu potomci bogumila nego faraona.
¥ Miladin BERI]
A f o r i z m i
Pripremio Goran KQAJI]
BEBA
Svetio pop vodicu u jednom
zaseoku, zamrknuo je kod
jednog doma}ina i zamoli
ga za preno}i{te. Po{to je do-
ma}in imao mnogo ~eqadi, on
mu ponudi da spava sa bebom,
ili da ide na sijeno na tavanu.
Pop skonta da bi beba mogla
plakati, pa se odlu~i da spava
na sijenu.
Po obi~aju u selima, kad pop
do|e ku}i, ̀ enska osoba mu poli-
je da opere ruke ili da se umije.
I u ovom slu~aju mlada lijepa
djevojka je poranila i sa vodom
i sa ru~nikom preko ramena,
do~ekala popa da mu polije.
"Dobro jutro pope, ja sam
Beba."
Pop tek onda shvati svo-
ju gre{ku, po~e se pqus- kati
vodom i govoriti: "Ja sam mag-
arac, ja sam magarac..."
¥
BUDALA
I BRA[NO
Stara izreka, "budala i
bra{na nikad ne}e nes-
tati"
. Me|utim, danas je
budala sve vi{e, a bogami
bra{na sve mawe, mogu}e je i
da ga nestane.
¥ Bojin GLIGORI]
12
REBRO
Nije znao {ta mu to smeta. Nije bio na~isto ni da li to
treba da bude ba{ tako, sa smetwom, jer je bio savr{en,
napravqen po Wegovom liku. Ali, stalno mu je smeta-
lo. Probadalo ga je kod disawa, `uqalo kad le- gne, zatezalo
kad se zaduva jure}i kroz Vrt. Nije mogao da spava na toj
strani, a boqe nije bilo ni na drugoj. Kad se sagiwao, savi-
jao, osvrtao, ~ak ga je i boluckalo.
To rebro vi{ka.
On je to, naravno, video, i znao je {ta treba da uradi.
Mo`da je i od po~etka ugradio Adamu to rebro vi{ka, jer je
imao Evu u planu. Namere su mu uvek nedoku~ive.
I jednom, dok je Adam spavao, On mu izvu~e to nesimetri~no
rebro i napravi Evu.
Adam nije ni{ta osetio, samo se probudio sre}an; malo zbog
Eve, a malo vi{e zbog toga {to je prestalo to ne- {to da mu
smeta.
Vi{e ga ni{ta nije `uqalo.
Osim Eve...
¥ Ninoslav [IBALI]
DU[KO RADOVI]:
O PLAKAWU
*
pla~em i smejem se
ne znam ~emu se vi{e
~udim
pla~u ili smehu
*
pla~u
oni koje niko ne voli
niko ne voli one koji
pla~u
*
neki pevaju
zato {to drugi pla~u
*
pla~u
nije im `ao
qudi
ve} nesre}e
*
nema qudi
isplakali smo ih
*
najvi{e bi plakali
oni koji ne mogu
*
pla~u i oni
zbog kojih su mnogi
plakali
kad na wih do|e red
*
jo{ ne znaju {ta je pla~
pla~u samo kad ih ne{to
boli
*
veruj o~ima
ne veruj suzama
*
pla~e
~ovek
sam
na svetu
nikoga
ne mo`e
dozvati
*
uvek
kad su jedni u pravu
drugi pla~u
*
*
deca pla~u
mnogo ho}e
malo mogu
*
ne pla~ite pred decom
ne u~ite ih plakawu
neka pla~u sama
*
deca pla~u bez razloga
nemaju zbog ~ega drugog
plakati
*
deca pla~u uvek kad su
roditeqi u pravu
*
pla~emo
ne vole nas oni
koje volimo
*
te{ko je `iveti
lak{e je plakati
*
pla~emo
mirimo se sa sudbinom
*
pla~emo
ne umemo druk~ije
`aliti
*
`ivot je za plakawe
*
pla~emo
kao da pi{emo pesme
*
to je posledwe
{to za nekoga
mo`emo u~initi
*
pla~em
nad onim {to smem
za onim {to ne smem
*
setio sam se sebe
pla~em
*
mislio sam da sam jak
plakao sam i priznao
*
- Hteli su da nas ubiju
u pojam ali nisu uspeli
jer je glupost neuni{tiva.
- Ja sam izdajnik!
Jedem kilo 'leba dnevno!
- Edip je qubomoran
kad mu psujete majku!
- Imao sam stoprocentnu
podr{ku svojih roditeqa
da se rodim!
- Qubavni ~in traje
u zavisnosti
od veli~ine komada!
¥ Igor @Igor @IVKOVI]IVKOVI]
22. i 23. jul 2006. KOLA@
13
1. Najve}e jezero na
Balkanu je:
a) \erdapsko
b) Dojransko
v) Skadarsko
2. Ko u u`em smislu
ne pripada
Skandinaviji:
a) Norve{ka
b) Finska
v) [vedska
3. Sumwa, dvoumqewe
ili
a) skepsa
b) sepsa
v) sofizam
4. Skila i Haribda su:
a) moreuzi
u Balti~kom moru
b) mitolo{ke morske
nemani
v) ostrva u Gr~koj
5. Simbol vladala~ke
mo}i je:
a) skikgda
b) skider
v) skiptar
6. Skig je:
a) sportski ~amac
b) loptica u bezbolu
v) laki sportski
avion
7. Bo~na
iskrivqenost
ki~me je:
a) skolioza
b) serioza
v) skifoza
8. Roman "Ajvanho#
napisao je:
a) Viktor Igo
b) Skot Volter
v) @il Vern
9. Skuter je vrsta:
a) motocikla
b) ~amca
v) bicikla
10. Slijepo ku~e
pripada
porodici:
a) pasa
b) glodara
v) ma~aka
11. Prvi pe}ki
patrijarh
Makarije
bio je brat:
a) Omer - pa{e
Latasa
b) Mehmed - pa{e
Sokolovi}a
v) \ur|a Kastriota
Skenderbega
12. "Arhipelag
Gulag# napisao je:
a) Majakovski
b) Dostojevski
v) Sol`ewicin
13. Kada neko pri~a
sam sa sobom to je:
a) monolokvijum
b) solilokvijum
v) kolokvijum
14. Najve}i grad
Termajskog zaliva
je:
a) Patra
b) Atina
v) Solun
15. Skorbut je
nedostatak
vitamin:
a) A
b) B
v) C
16. Nauka o op{tim
osobinama
~ove~ijeg
tijela je:
a) fiziologija
b) anatomija
v) somatologija
17. Hodawe u snu,
mjese~arewe, je:
a) somnolencija
b) somnambulizam
v) somatoliza
18. Manastir kod
Novog Pazara je:
a) Mo{tanica
b) Sopo}ani
v) Lazarica
19. Najvi{i `enski
glas je:
a) mecosopran
b) alt
v) sopran
20. "Antigonu#
je napisao:
a) Sofokle
b) Sokrat
v) Sizif
Odgovori:
1-v , 2-b , 3-a , 4-b , 5-v , 6-a , 7-a , 8-b , 9-a , 10-b , 11-v , 12-v , 13-b , 14-v , 15-v , 16-v , 17-b , 18-b , 19-v , 20-a
Provjerite
svoje znawe
Rajko PU[I]
Ovan (21.3 - 20.4)
U optimisti~koj ste fazi. Iskreno
vjerujete da }e se ono u {ta ste dugo
ulagali vi{estruko isplatiti. I
ho}e, ne brinite.
Posao: Mnogi Ovnovi }e imati javne nastupe u
kojima }e wihov jedinstven talenat do}i do
izra`aja. Uspje{ni poslovni poduhvati.
Zdravqe: Uglavnom dobro. Kad ste sre}ni i
zadovoqni - zdravi ste. Po ko zna koji put se
uvjeravate u to da sve va{e bolesti idu iz glave.
Qubav: Lav i Strijelac vas do te mjere fascini-
raju da ne znate za koga da se opredijelite. Ide-
alna varijanta su oba znaka.
Bik (21.4 - 20.5)
Sqede}ih dana }ete u`ivati u
konkretnim stvarima i ~ulnim
zadovoqstvima. Pravi je trenutak da
se bacite na provod i nadoknadite
propu{teno.
Posao: Kreativniji ste nego ina~e, {to zna~i da
}ete imati uspjeha u svim poslovima vezanim za
umjetnost. Bi}e i onog do ~ega najvi{e dr`ite -
para.
Zdravqe: Bolesti mogu i ne moraju da se ispoqe.
Ukoliko ne budete pretjerivali sa slatki{ima
i drugim opasnostima, ne}e biti problema.
Qubav: Mnogi pripadnici znaka su izgubili glavu
i pomi{qaju na brak. Sa partnerom }ete biti na
skupu na kojem vas o~ekuje iznena|ewe.
Blizanci (21.5 - 20.6)
Preosjetqivi ste i razma`eni. Eto
kako se mo`e protuma~iti va{e
trenutno stawe.
Posao: Niste zadovoqni poslom, pa
razmi{qate o dodatnom radu. Para trenutno ne-
ma na vidiku, ali ih mo`ete o~ekivati; od wih
se, me|utim, te{ko rastajete.
Zdravqe: Mogu}i su problemi sa bubrezima ili
mentalna konfuzija. I jedno i drugo zahtijeva
ozbiqniji tretman.
Qubav: Sa Vagom ste u totalnom raskoraku. Ona
ho}e da izlazi i da tro{i, a vi biste da sjedite
u ~etiri zida i brojite pare. Sva|a je posqedi-
ca razli~itih pogleda.
Rak (21.6 - 20.7)
Svjesni ste da morate da mijewate
stari na~in `ivota, jer to zahtije-
vaju okolnosti. Po{to se stvaraju
prilike za napredovawe, ima}ete
sre}e.
Posao: Uspjeh mo`ete o~ekivati samo u oblastima
koje su vezane za psihologiju, analizu i duhovni
rad. Na materijalnom planu - ne cvjeta cvije}e.
Zdravqe: Mogu}i su problemi s urinarnim trak-
tom u vidu infekcije. Ni{ta ozbiqno, ali morate
biti uporni ako `elite da sanirate stawe.
Qubav: Sa [korpijom mo`e i ne mora do}i do
ozbiqnije veze. Strasti su nagla{ene, pa se
mo`ete nadati vezi pra}enoj burnim seksom.
Lav (21.7 - 21.8)
Razmi{qate o putovawu ili o ko-
risti koja vas o~ekuje, a koja je
vezana za inostranstvo. Jo{ uvijek
se ne zna na ~emu ste.
Posao: Promjena stawa, i to naboqe. Taman ste
digli ruke od jednog poduhvata, kad shvatate da
}e on biti uspje{an. Zakasweli finansijski do-
bitak.
Zdravqe: Stoma~ni problemi vezani za `u~nu
kesu. Ukoliko ste sportista, mogu}i su bolovi u
koqenu, nastali kao posqedica istegnutih lig-
amenata.
Qubav: Ve} du`e vrijeme ste sa Jarcem na istim
talasnim du`inama. Iako iz te veze niko ne}e
profitirati, bi}e kratko, ali slatko zadovo-
qstvo. Ludo i nezaboravno!
Djevica (22.8 - 22.9)
Odluka koju donesete ovih dana bi}e
od izuzetne va`nosti i u mnogome }e
uticati na daqi razvoj doga|aja.
Iskoristite svoju analiti~nost i
povucite pravi potez.
Posao: Mnoge stvari }ete rije{iti kao od {ale.
Zvijezde su vam naklowene, a i vi umijete da ih
{armirate. Razum u kombinaciji sa radom ~ini
~uda.
Zdravqe: Mogu}e su psihosomatske bolesti,
nastale kao posqedica konfliktnih me|uqud-
skih odnosa. Budite oprezni u saobra}aju i drugim
vidovima komunikacije.
Qubav: Sve se okomilo na vas. Spoqa{we okol-
nosti naru{avaju vezu sa osobom do koje vam je sta-
lo. Roditeqi se mje{aju. Odolite uplivima sa
strane.
Vaga (23.9 - 22.10)
Narednih dana okon~avate stvari
koje zahtijevaju puno truda. Po{to
se ne pla{ite odgovornosti i rada,
sve }e se de{avati po planu.
Posao: Potrebno je puno diplomati~nosti,
upornosti i odmjerenosti, {to vam nije strano.
Zovete se Vaga jer stalno ne{to odmjeravate.
Kolebqivost je u va{oj prirodi.
Zdravqe: Zdravstvena situacija se popravqa i po-
lako se sti{avate. Morate da promijenite prist-
up problemima i izbjegavati nervirawe zbog glu-
posti.
Qubav: Mirewe sa partnerom ~ini vas zadovo-
qnim. Ukoliko ste slobodni, kolebate se izme|u
dvije simpatije. Ovan je u prednosti. Prepu{tate
se wegovim ~arima.
[korpija (23.10 - 22.11)
Prednost dajete u`ivawu u svim
ovozemaqskim stvarima. Umjet-
ni~ki ste orijentisani sa nag-
la{enom boemskom crtom.
Posao: Te{ko vam je da po~nete da radite, ali kad
vi ne{to odlu~ite, nema te sile koja vas mo`e
zaustaviti. Tvrdoglavi ste, ali i uspje{ni.
Zdravqe: Sve bolesti vezane za pretjerivawa.
Ukoliko se budete vi{e odmarali i pravilnije
hranili, ne}e biti problema.
Qubav: Na `ivot gledate kao na gozbu, a na part-
nera kao na dobar zalogaj. Pazite se da ga ne po-
jedete. I pored svega evidentni su qubomora i
posesivnost.
Strijelac (23.11 - 20.12)
Ma{tate o putovawu u tople kra-
jeve i egzoti~ne predjele. Samo da je
vi{e para, to biste sproveli u dje-
lo ve} sutra.
Posao: Uspje{an period u svakom pogledu. Poseb-
no se treba fokusirati na obiqe umjetni~kog
talenta i ne dozvoliti da on uludo propada.
Pi{ite.
Zdravqe: Oporavqate se od bolesti. Stawe se u
svakom pogledu popravqa. Di{ete punim plu}ima,
sre}ni, zadovoqni i zdravi.
Qubav: Sa partnerom {apu}ete na jastuku. Lije-
po je biti voqen kao {to ste vi. Lav vas napros-
to obo`ava, a Djevica razumije. Kad ih udru`ite...
Jarac (21.12 - 19.1)
Skloni ste snivawima na javi i zat-
varawu u svoj fiktivni svijet. Bez
konkretne akcije nemate {anse da
uspijete u ovoj surovoj stvarnosti.
Posao: Na poslu ste pasivni, osjetqivi, skloni
da svoje probleme prebacite na druge. U tom kon-
tekstu izmi{qate sitne la`i.
Zdravqe: Sve psihosomatske bolesti su posqedice
nerealizovanih ma{tawa. Tu spadaju astma,
alergije, artritis i tome sli~no.
Qubav: O qubavi ma{tate, a osobu pored vas ide-
alizujete. Nikako vam ne polazi za rukom da
u`ivate sad i odmah u zagrqaju voqenog bi}a,
ali bi}e i toga.
Vodolija (20.1 - 18.2)
Strpqivo pru`ate pomo} prijate-
qu u nevoqi. Prava ste Vodolija, ne-
sebi~ni i odgovorni u ozbiqnim
situacijama.
Posao: Poslovno-finansijski kolaps ve} je za
vama, a taman vam je i ponestalo snage da se borite
sa preprekama.
Zdravqe: Prehlade, bronhitis i akutne bolesti
mogu brzo da se pojave, ali da se na isti na~in i
povuku.
Qubav: Sa partnerom, umjesto {to se sva|ate,
poku{ajte da se mazite. U te{koj ste dilemi, jer
je on, po va{em mi{qewu, rasipnik. ^uvajte se
skandala i tra~eva.
Ribe (19.2 - 20.3)
Napokon ste shvatili kako se vaqa
pona{ati narednih dana. Postali
ste samouvjereni, energi~ni i sig-
urni u samog sebe. Bravo!
Posao: Iako niste trenutno zadovoqni onim
~ime se bavite, uskoro dolaze nove poslovne
mogu}nosti. Budite spremni za rad kad drugi idu
na odmor.
Zdravqe: Snagom voqe ste prebrodili krizu.
Zdravqe je uglavnom dobro, izuzev slabe ta~ke Ri-
ba - psihosomatskih bolesti. Sa wima ste se
sa`ivjeli.
Qubav: Slijepa zaqubqenost u Lava nikako da vas
ubijedi u to da je on pogre{na osoba. Od wega za-
visite samo seksualno. Op~iwavate ga snagom
strasti, ali nakratko. ¥
NEDJEQNI HOROSKOP
Naredna informacija ob-
radova}e sve one kojima
je budilnik smrtni ne-
prijateq, ali je jo{ va`nija za
qude koji san tretiraju kao nu-
`no zlo i nepotrebno gubqewe
vremena.
Jedna nova nau~na studija po-
kazuje da du`i san mo`e da popra-
vi na{e pam}ewe.
Prosje~na osoba spava svega
{est ~asova u toku no}i. Me|u-
tim, novo istra`ivawe pokazuje
da bi du`i san mogao da bude kqu~
za boqe pam}ewe. Istra`iva~i
sa medicinskih fakulteta Uni-
verziteta Harvard i Pensilvani-
ja proveli su godinu i po dana
prou~avaju}i uticaj sna na memo-
riju. Wihovi rezultati?
- San zapravo aktivno uti~e
na memoriju i ja~a je - ka`u is-
tra`iva~i. Od 60 u~esnika u stu-
diji, oni kojima je
dozvoqeno da spa-
vaju prije testa me-
morije postigli su
boqe rezultate od
onih koji nisu spa-
vali.
- Dobar san u
toku no}i oja~ao je
i stabilizovao pa-
m}ewe - ka`e dok-
tor Elenbogen.
Studija se po-
sebno koncentri-
sala na takozvano
deklarativno pam-
}ewe, dio na{e me-
morije koji se odnosi na doga|a-
je i ~iwenice. Ispostavilo se da
san poma`e u o~uvawu tih uspo-
mena, pa ~ak ih i oja~ava.
- Za zdravqe i dobrobit or-
ganizma ukqu~uju}i i dobro pam-
}ewe bitno je da qudi redovno i
dobro spavaju - isti~e doktor
Elenbogen.
Dakle, bez gri`we savesti
odspavajte svojih osam ~asova
dnevno! ¥
ISTRA@IVAWE AMERI^KIH NAU^NIKA
DU@I SAN, BOQE PAM]EWE
Zabrinute da }e grudi wiho-
ve k}erke izlo`iti rizi-
ku od seksualnog zlosta-
vqawa i silovawa, kamerunske
majke sve se vi{e opredjequju
za takozvano "peglawe grudi#
u`arenim kamenom. Pet hiqada
djevoj~ica u Kamerunu i oko ~e-
tiri miliona wih {irom Afri-
ke pro{lo je mu~an proces pe-
glawa gru-
di, sve ka-
ko bi se za-
{titile od
p o t e n c i -
jalnih na-
p a s n i k a .
"Peglawe
grudi# sta-
ra je prak-
sa u Kame-
runu, kao i
u mnogim
drugim ze-
mqama u
zapadnoj i
centralnoj
A f r i c i ,
ali danas
se ona vr-
{i samo u ruralnim dijelovi-
ma, jer su u gradovima djevoj~i-
ce za{ti}enije.
- Napravila sam to svojim
dvjema k}erkama kad su imale os-
am godina. Uzela sam kamen, za-
grijala ga na vatri i ~vrsto ga
pritisnula na wihove grudi - ob-
jasnila je jedna od majki. Plaka-
le su, ka`e ona, i govorile kako
je bolno, ali ih je majka ubijedi-
la da je to za wihovo dobro.
- Za{to sam to napravila?
Kad sam ja odrastala, moja je maj-
ka to i meni uradila, poput svih
ostalih majki. Mislila sam da
je jednako dobro da i ja na taj
na~in za{titim svoju djecu -
ka`e. Masa`a grudi s u`arenim
kamewem, ne samo da je vrlo bol-
na, ve} mo`e u potpunosti uni-
{titi dojke. Neke djevojke osta-
nu traumatizovane tokom ~ita-
vog `ivota i pate od poreme}a-
ja seksualnog pona{awa. ¥
BIZARNA ZA[TITA OD SILOVAWA U KAMERUNU
Grudi
"
pegla" u`areni kamen!
Nedavni izvje{taj obja-
vqen u ~asopisu Ame-
ri~kog dru{tva za srce
preporu~uje novu dijetu i `i-
votni stil za du`i i zdraviji
`ivot. Sr~ana oboqewa su na
prvom mjestu uzroka smrti mu-
{karaca i `ena u Sjediwenim
Ameri~kim Dr`avama. I po-
{to gojaznost postaje svjetski
problem, sr~ana oboqewa i dru-
ge bolesti koje su povezane sa
gojazno{}u tako|e postaju glo-
balna zabrinutost. Doktor
Alis Lihten{tajn sa Taft uni-
verziteta predsjedava Odborom
za hrawive vrijed-
nosti Dru{tva za
srce.
- Ono na {ta su
prijedlozi za dijetu
i `ivotni stil
stvarno usmjereni
su, na duge staze,
trajne promjene u na-
~inu na koji jedemo i na~inu na
koji pomjeramo na{e tijelo - ka-
`e ona. Doktor Lihten{tajn ka-
`e da mnogo qudi razmi{qa o
dijeti kao o li{avawu sebe hra-
ne u kojoj u`ivaju. Ali sa ovim
novim preporukama ona ka`e da
to nije istina. Glavne preporu-
ke u novim pravilima ukqu~uju
dijetu bogatu vo}em i povr}em,
`itaricama i celulozom. Mno-
gi qudi na pijaci zdrave hrane
u Los An|elesu ve} prate ove
nove preporuke. ¥
KVIZ
PO ZDRAVQE NA PIJACU PO ZDRAVQE NA PIJACU PO ZDRAVQE NA PIJACU PO ZDRAVQE NA PIJACU PO ZDRAVQE NA PIJACU PO ZDRAVQE NA PIJACU PO ZDRAVQE NA PIJACU PO ZDRAVQE NA PIJACU PO ZDRAVQE NA PIJACU
DIJETA I DU@I @IVOT
PO ZDRAVQE NA PIJACU
Elegantan par pribli-
`ava se ulazu poznatog
restorana. On je qubaz-
no otvorio vrata, stao u stra-
nu i wu prvo propustio u lo-
kal. Ona je graciozno u{la u
prepun restoran, dok je on
i{ao za wom na umjerenom
odstojawu.
Negdje u sredini restora-
na ona je zastala, pogledala
na sve strane i svojim ki{o-
branom pokazala prema slo-
bodnom stolu. Uto je pri{ao
{ef sale, lako se naklonio,
po{ao ispred wih i doveo ih
do stola. Tu se ve} na{ao ko-
nobar i dok joj je pomagao da
skine kaput, {ef sale na{ao
se pri ruci da pridr`i i pre-
da kaput garderoberki.
Zatim su on i ona istovre-
meno sjeli i po~eli da pre-
gledaju jelovnik, koji je ko-
nobar u me|uvremenu stavio
pred wih.Ona se brzo odlu~i-
la, odlo`ila jelovnik i pri-
hvatila vinsku kartu.
U me|uvremenu, konobar
se vratio da primi naruxbu.
Ona je nabrojala svoje `eqe,
a zatim i on svoje. Kada je ko-
nobar zapitao {ta }e donije-
ti za pi}e, ona je odmah odgo-
vorila: "Bocu rizlinga.#
^ekaju}i poslu`ewe, iz
torbe je izvukla kutiju s pu-
derom i napudrala svoj nosi}.
Zatim je ru`em popravqala
na{minkane usne, izvadila
kutiju cigareta, ponudila
svog pratioca, pripalila mu
svojim upaqa~em, a zatim pri-
palila i svoju cigaretu.
Nekoliko minuta kasnije
konobar je poslu`io supu. I
dok je ona razmotavala svoju
salvetu, on je po~eo da jede.
Ona ga je slijedila.
Zatim, dolazi glavno je-
lo. Konobar je dio jela sta-
vio na tawire, a ne{to kasni-
je pojavio se da poslu`i i
ostatak jela. Ona je precije-
nila svoju glad, prestala je da
jede i no` i viqu{ku stavi-
la jedno preko drugog.
Kada je konobar jo{ jed-
nom poku{ao da je poslu`i
jelom, iznena|eno se zahva-
lila i za~u|eno pogledala
u konobara. Wemu se, me|u-
tim, jo{ jelo, i to je stavio
do znawa konobaru polo-
`iv{i vr{ak no`a i viqu{-
ke s lijeve i desne strane ru-
ba tawira. Konobar je znao
{ta to zna~i - poslu`io ga je
i drugi put.
Nakon jela naru~ili su ka-
fu, a zatim se ona digla i oti-
{la u toalet, dok je on uzeo
novine. U me|uvremenu sti-
gla je kafa, stigla je i ona, i
on je preko novina, dok je ona
sjedala, sa zadovoqstvom pri-
mijetio nove kozmeti~ke po-
teze na wenom licu.
Poslije cigarete, dovik-
nu konobaru: "Platiti!# Za-
tim je konobar napisao ra~un
i stavio na sto. Dok je zagle-
dala pojedine stavke, ona je
zavirivala u ra~un i glasno
komentarisala da su cijene
"paprene#.
On je onda platio, kono-
bar je dodao kaput i {e{ir,
a woj prisko~io i pomogao da
se obu~e. Nakon toga on je po-
{ao naprijed.
Tu se zavr{ava ova {tura
i dosadna pri~a. Poku{ajte
da odgonetnete koje su gre{ke
u "lijepom pona{awu# ~ini-
le ove dvije li~nosti. ¥¥
Lako je bilo Rimqanima! Narod koji u isto-
riju nije u{ao samo po svojim osvajawima,
dr`avnoj organizaciji, pravu, umjetnosti
i kulturi, nego i po svom gastronomskom umije-
}u i gurmanskim sklonostima; nije imao proble-
me kakvom }e tehnikom da ostvaruje svoje gastro-
nomske `eqe - slu`ewem no`em i viqu{kom.
Ali, isto tako je poznato da je, na primjer Hen-
rik Osmi na svojim dvorskim banketima sa sla-
{}u kidao prstima komade butine divqeg vepra,
kao {to su i francuski Lujevi rukom ~ere~ili
pe~ene jarebice ili fazane. Danas oni ne bi bez
prezrivih pogleda pro{li ni u nekom tre}era-
zrednom restoranu.
Nema priru~nika o lijepom pona{awu u ko-
jem nije ispri~an slu~aj dobro vaspitanog lor-
da, kao najvi{i domet lijepog pona{awa i pri-
mjene bontona pri jelu u svim `ivotnim prili-
kama. Lord je putovao brodom i upravo bio za ve-
~erom kada je brod po~eo da tone. Zajedno sa svim
gostima brodskog restorana, s viqu{kom i no-
`em u rukama, na{ao se u morskim talasima.
Prijateq ugleda kao mu prijeti smrtna opasnost.
"Morski pas, sire, probodite ga, probodi-
te!#, vikao je prijateq, misle}i na no` koji je
jo{ uvijek bio u lordovoj ruci.
"Ali, gospodine, ribu no`em?#, odvrati lord.
"Nikad!#
Zabrana doticawa ribe no`em samo je jedan
od strogih propisa koji zagor~avaju `ivot i
raspolo`ewe pri sve~anim ru~kovima ili ve~e-
rama, pa i u mawe sve~anim prilikama. A takvih
i sli~nih zabrana, koje ograni~avaju slobodu ak-
cije za stolom, ima na pretek. Po rasporedu pri-
bora za jelo na stolu mo`ete da pretpostavite
redoslijed, pa ~ak i vrstu jela koja vas o~ekuju,
po ~a{ama pi}a koja vam slijede, a po polo`aju
pribora na va{em tawiru konobar }e ta~no zna-
ti jeste li siti ili `elite da nastavite sa je-
lom. To su prakti~ne strane bontona. Lijepo
pona{awe po~iwe od sitnica i nastavqa se sit-
nicama. ¥
KORISNI SAVJETI1. U svaki lokal mu{karac
ulazi prvi i kre}e se ispred
`ene.
2. Izbor stola u lokalu du-
`nost je mu{karca. Ako tra-
`i mjesto za dvije osobe, ne}e
zauzimati sto za {est osoba i,
uop{te, bira}e mjesto prema
veli~ini dru{tva. Ako slo-
bodnih mjesta nema, pravila
pristojnosti ne iskqu~uju
sjedawe za tu|i sto sa slobod-
nim mjestima. Tada se najpri-
je pita ima li toliko i toli-
ko slobodnih mjesta, pa, ako je
odgovor potvrdan, sjeda se za
sto, uz pozdrav "Dobar dan#
ili "Dobro ve~e#.
3. Pri svla~ewu ili obla-
~ewu kaputa ̀ eni mo`e poma-
gati jedino mu{karac koji je
s wom u dru{tvu. Sa {e{irom
i kapom ne mogu se javiti ti
problemi, jer `ena u lokalu
ne skida {e{ir.
4. Pri zauzimawu mjesta
pogodnije i udobnije pripada
`eni. Mu{karac ne}e sjesti
dok `ena nije sjela; ~ak joj
izvla~ewem stolice poma`e
da sjedne.
5. Pri izboru jela `ena
ima prednost. S konobarom
razgovara i naru~uje iskqu-
~ivo mu{karac.
6. Prema osobqu lokala
budite odmjereni i pristoj-
ni. Ne vi~ite: "Konobar, pi-
}e!#, ili "Platiti!#, tako da
se cijeli lokal ori. Dovoqan
je diskretan pokret rukom da
konobar do|e i da mu tiho i
odmjereno saop{tite `equ.
Ne upu{tajte se u gruba ob-
ja{wewa i diskusije s kono-
barom o nedostacima usluge
ili jela. Primjedbe o nedo-
stacima na stolu saop{tava-
te konobaru na miran na~in,
a {to se kvaliteta ti~e, ko-
nobar nije i ne mo`e da bude
odgovoran za rad kuhiwskog
osobqa. O tome razgovarajte
sa {efom sale.
7. Pi}e bira mu{karac, uz
prethodno dogovarawe sa `e-
nom. Jedino on to~i u ~a{e i
brine da budu pune, pune}i pr-
vo tu|e ~a{e za stolom, a svo-
ju na kraju.
8. Svako uqep{avawe,
~i{}ewe, dotjerivawe garde-
robe u lokalu nije dozvoqeno.
Ogledala na zidovima lokala
slu`e kao ukras i nisu pred-
vi|ena za dotjerivawe frizu-
re, pudrawe, {minkawe ili
popravqawe kravate.
9. Za stolom sa jelom pr-
vo po~iwe `ena ili starija
osoba.
10. Novine se u restoranu,
ni za vrijeme jela ni poslije
u dru{tvu, ne ~itaju.
11. Razgovor se vodi tiho i
odmjereno.
12. Na sastancima, koje ugo-
varate u restoranu ili kafa-
ni, budite ta~ni.
13. Svaki boqi ugostite-
qski objekat `ene mogu i sa-
me da posje}uju. Ako ne na|u
slobodan sto, treba da potra-
`e mjesto za stolom gdje ve}
sjedi `ena ili bra~ni par i,
ako im nije stalo do avantura,
neka ne sjedaju za sto gdje ve}
sjedi sam mu{karac.
14. Poznanike koji se ve}
nalaze u lokalu, pozdravqamo
samo u prolazu. Bilo bi ne-
takti~no pri}i stolu, ~ak ako
je rije~ o dobrim poznanici-
ma i prijateqima, jer mo`e-
mo smetati ako su prisutne
tre}e osobe.
15. Ako posje}ujete lokal
s ve}im dru{tvom, dobro je da
sto unaprijed rezervi{ete.
16. Pla}awe je u osnovi du-
`nost mu{karca. Mogu}a su,
naravno, odstupawa od ovog
prihva}enog pravila i `ena
mo`e ravnopravno da u~estvu-
je u pla}awu. U tom slu~aju,
me|utim, radi olak{awa i po-
jednostavqewa ceremonijala
pla}awa, uputno je da mu{ka-
rac plati ra~un, a da se posli-
je, ali ne u lokalu, tro{ak po-
dijeli.
17. Pri napu{tawu lokala
`ena ide naprijed, a mu{ka-
rac za wom. ¥
22. i 23. jul 2006.HOREKA
14
NAU^ITE KAKO DA SE PONA[ATE ZA STOLOM I U DRU[TVU
NOVI BROJ
U S K O R O
NOVI BROJ
U S K O R OInfo
Na obostrano zadovoqstvo, saradwa
#
Glasa Srpske# sa magazinom CAFE MEDIA,donosi ~itaocima najnovije i najpikantni-
je vijesti i informacije iz svijeta ugos-
titeqstva, kako iz na{e zemqe tako i inos-
transtva.
^itaoci
#
Glasa Srpske# }e svake subote
biti u prilici da pro~itaju ~lanke iz novog
broja magazina CAFE MEDIA.INFOTEL: +387 51 349 360
Kako da se pretplatite na magazin CAFE MEDIA?
Pozovite 051 349 360, na{ telefon je uvijek otvoren za Vas.
Naru~ite svoj primjerak magazina CAFE MEDIA.
Kako da se pretplatite na magazin CAFE MEDIA?
Pozovite 051 349 360, na{ telefon je uvijek otvoren za Vas.
Naru~ite svoj primjerak magazina CAFE MEDIA.
H O R E C A M A G A Z I N
Izbor stola u lokalu du`nost je mu{karca. Ako tra`i
mjesto, bira}e ono prema veli~ini dru{tva. Ako slobodnih
mjesta nema, pravila pristojnosti ne iskqu~uju sjedawe
za tu|i sto sa slobodnim mjestima
BONTON - GRE[KE U RESTORANU
U ZNAKU NO@A, KA[IKE I VIQU[KE
22. i 23. jul 2006. ENIGMATIKA
ASOCIJACIJE
1
GRAD NA
SJEVERO-
ZAPADU
[PANIJE
POPIS
IMENA
DO TOG
VREMENA
"GLAS
SRPSKE#
POMICAWE
NAGORE
^ETVRTI
VOKAL
INDONE-
@ANSKO
OSTRVO
GRAD U
UKRAJINI
ONAJ KOJI
JAM^I ZA
DRUGOG 2
FILMSKI
RE@ISER
PAPI]
JEDINICA
MJERE ZA
TE^NOST
NAJSTARI-
JI PREVOD
BIBLIJE NA
LATIN.
JEZIK
NASLAGE
NAPLAV-
QENOG
MATERI-
JALA
TRE]I
VOKAL
AMERI^KA
GLUMICA
FELDMAN
AMERI^KI
POLITI-
^AR
HOFMAN
"GLAS
SRPSKE#
GROTLO
VULKANA
GRAD U R.
SRPSKOJ KALIJUM
?
KINESKI
GLUMAC
\ANG
?
NA ONAJ
NA^IN
RIJE^NO
OSTRVO TOR DIO
KOWSKE
OPREME
(MN.)
RUKOME-
TA[
TOSKI]
KRPA,
DROWAK
BIQKA
[TITARKA
PO
BIBLIJI
NAJSTARI-
JI ^OVJEK
(969 GOD.)
KIRIJA
[AHISTK.
MARI] ASTATIN
LI^ANA
ZAMJENI-
CA
ALEN
DELON
KUPONI
KOD VRIJ-
EDNOSNIH
PAPIRA
(FR.)
OSKAR
DAVI^O
MJERA ZA
TE@INU
(MN.)
PLAKAWE
NEZADR-
@IVIM
PLA^EM
AKTINI-
JUM
VRSTA
VO]A
ITALIJA
STAROGR^.
HEROJ
(EPONIM)
KOMPOZI-
TOR BAJI]
3
VRSTA
^ETINAR-
SKOG
DRVETA
(MN.)
KOW
ARAPSKE
PASMINE
BOGUMILI
RIJEKA U
AUSTRIJI
(510 KM)
UGQENIK
FILMSKI
RE@ISER
KENOVI]
Ukoliko ispravno rije{ite ukr{tenice,
pojmovi u ozna~enim poqima }e vas
asocirati na kona~no rje{ewe:
AUTOR:
JAGLIKA
AMERI^KI
PLESA^
FRED
VRSTA
JU@NOG
VO]A
"GLAS
SRPSKE#
KEROVI TKAWEM
UMETNUTI TONA
ISTI
VOKALI
DRUM,
CESTA PRIMAQA,
AKU[ERKA
PRISVAJA-
WE TU\E
IMOVINE
NAVOD
(LAT.)
KOWI
(TUR.) 4
AFRI^KA
@IVOTI-
WA SLI^NA
@IRAFI
OSJE]AWE
SOPSTVE-
NE VRI-
JEDNOSTI BOLEST,
SIPWA
ZEMQO-
RADNICI
DUBRAVKA
ODMILA GRAD I
LUKA U
AL@IRU
ISPAQI-
VAWA
METAKA
?
OBLAST U
SAUDIJ-
SKOJ
ARABIJI
PRIPADNIK
MALOAZ.
NARODA
OSTRVO
U
JADRANU
K]ERKIN
MU@
DR@AVA U
SREDWOJ
AMERICI
ARSEN OBUHVA-
TATI
RUKAMA
VOD ZA
SLAWE
ELEKTRO-
MAGNET.
TALASA
ISIDORA
BJELICA
?
ITALIJA U^INITI
MRA^NIM
RAZDRA-
@IVATI,
UZNEMI-
RAVATI
(LAT.)
ANTI^KO
IME
OSTRVA
VISA
OBLAST
U
RUSIJI
2
GRAD
SA
SLIKE
UMIJE]E
UKRA[AVA-
WA KWIGA
PISANIH
RUKOM (LAT.)
UPALA
RETINE
GUBITI
ZNAKE
@IVOTA
VRSTA
MESARSKE
SJEKIRE
(MN. TUR.)
PRKOSITI AUTOR:
JAGLIKA
POSTAJATI
JA^I
FRANCUSKI
PISAC
ALBER
^ETVRTI
VOKAL
ORGAN ^ULA
VIDA UZRO^NICI
ZARAZNIH
BOLESTI
(LAT.)
ITALIJA
NEKADA[-
WE
WEMA^KO
VOJVOD-
STVO
([VAPSKA)
PORTUGAL-
SKI FUD-
BALSKI
KLUB
KOJA
ODRA@AVA
QUTWU,
GWEVNA
UZVIK
NESTRP-
QEWA
NETOM,
TEK [TO PODRU^JE
VLASTI
EMIRA
JAPAN
PRODAVNI-
CA VINA AMPER
BELGIJA
LANENO UQE
(MA\.)
VOJNA
JEDINICA
GRAD U
FRANCU-
SKOJ
GRAD U ^ADU MAKAR MALO SPOSOB-
NOST
PLA]AWA
(FR. BANK.) ZA[TITITI
GL. GRAD
JU@NOAFR.
REPUBLIKE
NASTOJNIK
NAD LOV.
PSIMA
MU[KI
RODITEQI,
O^EVI
AUSTRALIJ.
TOBOL^AR
[UTQIVOST
U POGLEDU
TU\IH TAJ-
NI (LAT.)
JAPANSKI
PISAC
KENZABURO BOJAN
JANI]
GL. GRAD
MALIJA
GLAVNI
GRAD
MAROKA
TELEFON-
SKI POZIV
AUSTRIJA
AMERI^KI
GLUMAC
FLIN
NEBRIGA,
NEPA@WA
TRE]I
VOKAL IRSKA
REPUBLI-
KANSKA
ARMIJA
AVENIJA
GRAD U
MA\ARSKOJ
(VINO)
PRITOKA
LOWE
(87 KM)
BELGIJA
1
KWI@EV-
NIK SA
SLIKE
VRSTA
HIRUR-
[KOG
ZAHVATA
VRSTA
KOBASICE
(MN.)
STANOVNI-
CA GRADA
U SRBIJI
NAROD
TURSKOG
PORIJEKLA
ANTI^KA
OBLAST
U MALOJ
AZIJI
VOLT ISIDORA
SEKULI]
MA[TAWE,
ROMANTI^-
NOST
VRTLOG
DOLITI SISAWEM
IZVU]I
IZ ^EGA
SOMBOR
UO^AVATI,
PRIMJE]I-
VATI
PJEVA^ICA
LENOKS
VR[ITI
SEOBU
METAR
STANOVNIK
AZIJSKE
DR@AVE
PRVI VOKAL
ZIMZELENO
DRVO (MN.) NORVE[KA
DESET
GODINA
RIMSKI BOG
QUBAVI
KOW
(TUR.)
OLIVER
ODMIQA
DINAR KALIJUM DIO MOLE-
KULA (MN.)
NAROD
U KINI
MU@JAK
SVIWE
JEDNOCIF-
RENI BROJ
GRADI] U
HRVATSKOJ
NA DUNAVU
ONAJ
KOJI
OJKA
PION
NARODNA
PJESMA,
EPOS LUKA U
CRNOJ GORI
MALOKRV-
NOST (GR^.)
RIMSKA
BOGIWA
SRXBE I
BIJESA
POBJEDA U
[AHOVSKOJ
PARTIJI
RADIJUS
PREVOZNO
SREDSTVO
STUPE,
MU@ARI
LU^KI
RADNIK U
DOKOVIMA
LI^NA ZA-
MJENICA OSIGURA-
VAJU]I
ZAVOD
[EKSPI-
ROV KRAQ
AMERI^KI
KANTRI
PJEVA^
NELSON
VRSTA
PER[UNA
SRPSKI
POLITI^AR
GARA[ANIN
SLIJEPI
METAK
15
NA julskoj rejting listi,
koja se pojavila ovih dana, pr-
vo mjesto, ovaj put izrazito ubje-
dqivo, dr`i svjetski {ampion
u verziji FIDE Bugarin Vese-
lin Topalov sa 2.813 poena, {to
je wegov najve}i zabiqe`en rej-
ting. Svjetski {ampion svakim
danom igra sve sigurnije i danas
je jedini aktivni igra~ koji se
nalazi iza granice snova od
2.800 poena. Drugi igra~ svije-
ta, ponovo, je Indijac Vi{vana-
tan Anand (2.779), ali sada, za
razliku od aprila, kada je raz-
lika bila samo jedan poen, sa
velikim zaostatkom od 34 poe-
na. Naime, u posqedwa tri mje-
seca Topalov je dobio 9, a Anand
izgubio 24 poena, {to opet naj-
boqe govori kako je ko igrao u
tom periodu.
Lista onih koji imaju pre-
ko 2.700 poena je mnogo du`a i
po~iwe sa ve} pomenutim Anan-
dom, a zavr{ava sa Francuzom
Etjenom Bakroom, koji je sa
2.707 poena devetnaesti. Izme-
|u wih dvojice se nalaze: Levon
Aronjan (2.761, Jermenija), Vla-
dimir Kramnik (2.743, Rusija),
Peter Svidler (2.742, Rusija),
Peter Leko (2.738, Ma|arska),
Vasilij Ivan~uk (2.734, Ukraji-
na), Majkl Adams (2.732, Engle-
ska), Aleksandar Morozevi~
(2.731, Rusija), Boris Geqfand
(2.729, Izrael), Tejmur Ra|abov
(2.728, Azerbejxan), [akrijar
Memedjarov (2.722, Azerbejxan),
Ruslan Ponomarjov (2.721, Ukra-
jina), David Navara (2.719, ^e-
{ka), Aleksej [irov (2.716,
[panija), Vladimir Akopjan
(2.713, Jermenija), Judit Polgar
(2.710, Ma|arska) i Aleksandar
Gri{~uk (2.709, Rusija).
Svjetski prvak u verziji
Profesionalne {ahovske or-
ganizacije Vladimir Kramnik
je poslije dugo vremena uspio
da zaustavi svoj strmoglavi pad.
U prethodnom periodu je ~ak us-
pio da osvoji 14 poena, {to zna-
~i da lagano ulazi u formu ko-
ja }e mu biti neophodna u me~u
za ujediwewe titule sa Topalo-
vom. Najve}i dobitnik u posqed-
wa tri mje-
seca je ^eh
David Na-
vara (ro|en
1985. godi-
ne), koji je
sa rekordno
osvojenim
61 poenom
n a p r a v i o
fantasti~an skok od 36 mjesta.
Me|u prvih sto nalazi se i troj-
ka iz biv{ih jugoslovenskih re-
publika: 85. Predrag Nikoli}
(2.626, BiH), 86. Aleksandar Be-
qavski (2.625, Slovenija) i 87.
Branko Damqanovi} (2.625, Sr-
bija i Crna Gora).
@ensku rejting listu, po
obi~aju, predvodi Ma|arica Ju-
dit Polgar, a sa ~ak 165 poena
zaostatka prati je Indijka Ham-
pi Koneru (2.545). Preko 2.500
poena ima jo{ samo pet igra~i-
ca i to: Aleksandra Kostewuk
(2.534, Rusija), Pia Kramling
(2.521, [vedska), Antoaneta
Stefanova (2.520, Bugarska),
svjetska {ampionka Ksu Juhua
(2.517, Kina) i Maja ^iburda-
nidze (2.504, Gruzija). Me|u pr-
vih pedeset poslije du`eg vre-
mena nema Srpkiwe
Alise Mari}.
Na juniorskoj li-
sti prvi je Tejmur Ra-
|abov, a prati ga sa za-
ostatkom od 46 poena
Indijac Pentala Ha-
rikri{na (2.682) te dva
najve}a talenta svjet-
skog {aha, {esnaesto-
godi{waci: Sergej
Karjakin (2.679, Ukra-
jina) i Magnus Karlsen
(2.675, Norve{ka). Na
uvijek zanimqivoj rej-
ting listi reprezenta-
cija (prosje~an rejting
deset najboqe rangira-
nih igra~a) prvo mje-
sto zauzima Rusija sa
rejtingom 2.713 poena,
a zatim slijede Ukra-
jina (2.661) i Jermeni-
ja (2.627). Reprezenta-
cija Srbije i Crne Go-
re (savezi jo{ nisu raz-
dru`eni) je 17.(2.568), Hrvatska
21 (2.549), a BiH 39 (2.492).
Na listi Srbije i Crne Go-
re niko sem Branka Damqano-
vi}a nema 2.600 poena. Najbli-
`i tom ostvarewu su Ivan Iva-
ni{evi} (2.596), Robert Mar-
ku{ (2.586) i Igor Miladino-
vi} (2.584). Vi{e od 2.550 poe-
na imaju jo{ samo trojica igra-
~a: Dragan [olak (2.564), Alek-
sandar Kova~evi} (2.552) i le-
gendarni Qubomir Qubojevi}
(2.551). Na rejting listi BiH
iza Predraga Nikoli}a se na-
laze: mladi Tesli}anin Borki
Predojevi} (2.569) i veteran
Bojan Kurajica (2.562), kojem je
ovo zadwe pojavqivawe na li-
sti BiH, po{to je me|uvreme-
nu, zajedno sa Emirom Dizdare-
vi}em pre{ao na hrvatsku rej-
ting listu, koju ina~e predvo-
di novi evropski prvak Zdenko
Ko`ul (2.593), a prate ga Mla-
den Palac (2.584) i Robert Zel-
~i} (2.563). ¥
BUGARSKI VELEMAJSTOR I DAQE PRVI NA REJTING LISTI FIDE
TOPALOV SVE UBJEDQIVIJI
SVJETSVJETSKI [AHOVSKI PRVACI: OD VIQEMA [TAJNICA DO GARIJA KASPAROVA (49)
KAO {to duga ponekad mo`e da
pove`e ono {to se jedino povezuje mi-
slima, tako i `ivot, dodu{e u sprezi
s talentom, zna ponekad da ispreple-
te neo~ekivane niti, {to opet ima za
rezultat da onaj koji odjednom kopa
tri tunela slave, obi~no mawe iskopa
od onog koji je kopao samo jedan jedi-
ni, jer... jer energija nije beskona~na,
kao {to ni talenat nije jedino dovo-
qan.
U vremena davna, kada su igre bi-
le, zaista, igre i kada je u wima jo{ uvi-
jek bilo qepote, moglo se desiti i to
da neko kome je Bog dao ne{to, jedno-
stavno na trenutak pre|e iz jednog u
drugo i da mu to drugo jo{ boqe kre-
ne od ruke nego ono prvo. Tako je to kad
te "krene# na dvije strane, a izme|u
wih nema me|ustrane. Naravno, jo{ je
gore kada u neizvjesnoj daqini posto-
ji trougao slave, a u blizini nema mu-
draca koji }e u staklenoj kugli ili ne-
~emu drugom vidjeti koji je ugao zai-
sta tvoj, a jedan obi~no jeste. A ba{ taj
trougao slave se isprije~io ispred En-
gleza Xorxa Alena Tomasa.
Ono {to povezuje "crno-bijeli# i
bijeli sport je igra glavom i igra ru-
kom. S tim da je {ah uglavnom igra
glavom, a tenis igra rukom. Zalud ti u
"igri mudraca# ruka, ako zaka`e gla-
va, kao {to je i zalud u "igri gospode#
glava, ako zaka`e ruka, mada je sve to
povezano da ne mo`e biti povezanije.
Ali trebalo je to naoko povezano i
povezati. Onaj koji je uspio sve to, a
uz sve to jo{ i badminton, zvao se, kao
{to smo ve} rekli, Xorx Alen Tomas
(1881-1972) i to je jasno, ali }e ostati
nejasno da li je bio boqi {ahista, bad-
mintona{ ili teniser. Naime 1923.
godine je pomenuti Tomas bio {ampi-
on Britanije i u {ahu i u badmintonu.
Na ostrvu, dodu{e, u badmintonu nije
bilo boqeg u ~itavom periodu izme|u
1920 i 1923. godine, {to bi iz ove per-
spektive mo`da moglo da zna~i da mu
je to ipak bio prvi sport, ali...
Ali je mo`da za nekog ve}i uspjeh
biti ~etvrtfinalista Vimbldona u
singlu i {ampion u dublu (1919. godi-
ne), jer to donosi ve}i komadi} slave,
ako je slava, a jeste, bila pokreta~ki
motor nekada{wih {ampiona. A i te-
nis je tenis, re}i }e Xorx Alen. No
vratimo se {ahu. Za drevnu igru je ju-
nak na{e sjene nezaborava pored ta-
lenta imao i gen. Naime, wegova maj-
ka je bila pobjednik prvog `enskog
{ampionata Engleske igranog u Ha-
stingsu u sumrak devetnaestog vijeka,
1895. godine. Wen sin }e svoj najve}i
{ahovski uspjeh tako|e posti}i u tom
istom gradu 1934. godine, dijele}i pr-
vo mjesto sa biv{im svjetskim prva-
kom Maksom Eveom i jednim iz pleja-
de vje~ito drugih, Saloom Florom. We-
gov uspjeh }e biti ve}i {to }e iza we-
ga ostati i takvi velikani kao {to su
Hoze Raul Kapablanka i Mihail Bo-
tvinik. Tomasu }e tada u le|a gledati
i danas najstariji `ivi velemajstor
Andor Liliental, te prva svjetska
{ampionka Vera Men~ik, {to opet
mo`da najboqe govori da mu je {ah
bio, ipak, najva`niji ugao trougla.
Xorx Alen Tomas }e te godine u
Hastingsu pobijediti i Kapablanku i
Botvinika, a nekih drugih godina i
Tartakovera i Rubin{tajna..., jedino
nikada nije uspio da pobijedi velikog
maestra Aqehina, mada je ~ak trina-
est puta poku{avao da osvoji i tu tvr-
|avu, koja na wegovu `alost nije igra-
la ni tenis ni badminton. Ili mo`da,
ipak, na sre}u... ¥
SJENE NEZABORAVA
Igra mudraca i igra gospode
ONO {to nisu uspjeli svi
oni kojima {ah zna~i mnogo vi{e
od obi~ne igre, uspjela je jedna
`ena. Ma|arica Zita Raj~awi. Na
taj na~in je osamnaestogodi{wa
djevojka, uspjev{i vratiti Bobi-
ja `ivotu (za Fi{era je {ah bio
`ivot), jo{ jednom dokazala onu
staru [ekspirovu misao:
- Slabosti, ime ti je `ena.
Naime, zakasweli qubavni
zov, koji je biv{eg svjetskog {am-
piona drmnuo poput strujnog uda-
ra u godinama koje su mawe za qu-
bav, a vi{e za {ah, plus hroni~-
na besparica, koja ga je poput sjen-
ke pratila, u osvit devedesetih
za vrijeme lutawa po Ma|arskoj,
plus vrlo izda{na nov~ana ponu-
da srpskog bankara Jezdimira Va-
siqevi}a, zvanog gazda Jezda, do-
vela je Fi{era na Sveti Stefan.
Protivnik je bio sre}no izabran,
onaj isti iz Rejkjavika sa kojim se
sve i zavr{ilo i koji se zvao Bo-
ris Vasiqevi~. Zemqa je tako|e
bila sre}no izabrana, jer te{ko
da je Bobi bilo gdje na zemaqskoj
kugli imao vi{e navija~a. Ali
vrijeme, vrijeme nije bilo sre}-
no izabrano. Te 1992. godine Jugo-
slavija je, zbog rata koji nije vo-
dila, bila pod sankcijama, {to }e
opet imati za posqedicu da }e
Amerika, ~iji je Bobi tada bio
dr`avqanin, uputiti svojevrsni
veto na me~ Fi{er - Spaski. Pri-
stiglo rje{ewe Ministarstva fi-
nansija SAD, po kojem mu u slu~a-
ju igre u Jugoslaviji prijete i nov-
~anom i zatvorskom kaznom, Bo-
bi je pred prisutnim novinarima
prvo daqinski preciznim pogot-
kom ovla`io pquva~kom, a zatim
i pocijepao, {to }e na kraju ima-
ti za rezultat nevoqu.
Takvo wegovo pona{awe }e u
Bijeloj ku}i biti protuma~eno
kao skandalozno te }e imati za
posqedicu izdavawe potjernice,
potpisane od strane tada{weg dr-
`avnog tu`ioca Patrika Ateri-
xa, u kojoj je izme|u ostalog pisa-
lo: "da se bez oklijevawa uhapsi
Robert Xejms Fi{er ~im stupi
na teritoriju SAD!# Na taj na-
~in je {ahovski Don Kihot zauvi-
jek ostao zato~en u svojoj tvr|a-
vi, osu|en da se bori sa svojim i
tu|im vjetrewa~ama... i da luta
po, uglavnom, neprijateqski ras-
polo`enom svijetu!
Tako je poslije mnogo peri-
petija po~eo revan{ me~. Izgle-
dalo je kao da se ni{ta nije dogo-
dilo izme|u 1972. u Rejkjaviku i
1992. na Svetom Stefanu! Ili su
tih dvadeset godina, kao {to re-
~e Peki}, jednostavno pojeli ska-
kavci. Gazda Jezda je ispunio sve
Bobijeve zahtjeve, pa ~ak i one
koji su u po~etku izgledali kao ne-
ispuwivi. Da bi sve bilo kao i na
Islandu, anga`ovan je i isti su-
dija - Lotar [mit. Tu se dodu{e
pojavio i mali problem, jer we-
ma~ko ministarstvo spoqnih po-
slova nije dozvolilo [mitu da se
dugo zadr`ava u Jugoslaviji (na-
vodno zbog bezbjednosnih proble-
ma). Na kraju je na|eno solomon-
sko rje{ewe koje se sastojalo u
tome da on ostane prvih nekoli-
ko kola, a da kasnije su|ewe pre-
uzme neko drugi od Bobijevog po-
vjerewa, te da se ponovo vrati
pred sam zavr{etak me~a, {to bi
stvorilo iluziju o kontinuitetu
onog prvog duela.
Sam me~ se igrao na deset do-
bijenih partija (jedan od uslova
koji FIDA Fi{eru nije ispuni-
la uo~i neodigranog me~a za ti-
tulu sa Karpovom) i trajao je pre-
ko dva mjeseca. Wegov po~etak je
na trenutak bacio u sjenu sve one
ratove koji su se u tom trenutku
vodili na tlu biv{e Jugoslavije.
Tih dana je na Svetom Stefanu
bilo akreditovano nekoliko sto-
tina novinara najpoznatijih svjet-
skih agencija, koji su ponovo uve-
li {ah na prve stranice svjetske
{tampe.
Prema potpisanom ugovoru,
Bobi je bio obavezan da odr`ava
konferencije za {tampu, ali i da
dozvoli slikawe tri minuta pri-
je po~etka partije, {to je svaka-
ko izdejstvovano uticajem Zite
Raj~awi. Zanimqivo je tako|e da
se Fi{er nije striktno dr`ao
ove minuta`e, {to je u nekim we-
govim ranijim godinama bilo pro-
sto nezamislivo. Tokom samog me-
~a }e se vidjeti da je Fi{er tek
sjenka onog Fi{era koji je u jed-
nom periodu {ahovske istorije
bacio ~itav svijet pod noge. Ia-
ko je ovaj susret izme|u wega i
Spaskog bio ponovo reklamiran
kao "me~ stoqe}a#, istina je da je
Spaski u tom trenutku bio rangi-
ran tek kao devedeset deveti na
rang-listi FIDE, dok Fi{er
zbog dugog odsustva, na woj nije
ni postojao. Taj me~ od ta~no tri-
deset partija koji je Bobi dobio
rezultatom 10:5 uz 15 remija nije
donio ni{ta novo sem {to je dje-
limi~no razo~arao sve one koji su
vjerovali da bi i dan danas Fi{er
naprosto oduvao vrhunsku {ahov-
sku elitu. Tek u rijetkim trenu-
cima Bobi je li~io na onog sta-
rog, pogotovo na pres-konferen-
cijama, na kojima je uglavnom ne-
biranim rije~ima napadao Ameri-
ku, boq{evike i sveukupnu jevrej-
sku zavjeru. Svojevrsni ameri~ki
ultimatum uop{te nije bio pret-
wa odr`avawu me~a, ali neke sit-
nice jesu. Fi{eru je, kao i u pro-
{lim vremenima, bez obzira na
ogroman novac u igri, bilo do-
voqno ne{to {to drugi ne bi ni
pomenuli. Posebno
je te{ko bilo tjelo-
hraniteqima, jer je
trebalo u}i u na~in
Bobijevog razmi-
{qawa, za {ta su
tjelohraniteqi naj-
~e{}e, poznato je,
nesposobni.
Jedna kratka cr-
tica mo`da najboqe
govori s ~ime su se
sve organizatori
morali boriti. Bo-
bi Fi{er je uvijek
uz sebe imao nekakav
ka~ket, odnosno vi-
{e {titnik za sun-
ce, od kojeg se iz ne-
kog razloga, za koji
vjerovatno ni sam
Bobi nije znao koji
je, nije odvajao ni po
suncu ni po mjesecu...
I onda se desilo naj-
gore. [titnik za
o~i je nestao, {to je
u trenutku izazvalo
pravu paniku, koja }e
se ubrzo pretvoriti u pravu prav-
catu potjeru!? I, dok su svi "ju-
rili {titnik#, Zita Raj~awi je
bezazleno sko~ila u more po~ev-
{i da se udaqava prema pu~ini,
{to je dodatno uznemirilo Bobi-
ja. Jedan od tjelohraniteqa je hi-
tro sko~io obu~en u vodu, da bi
vratio "odbjeglu# Zitu i odobro-
voqio Bobija. To je malo smiri-
lo Fi{era, koji je zatim nasta-
vio da optu`uje mnoge za plane-
tarnu zavjeru, koja je kulminira-
la kra|om wegov {titnika za
o~i. Kada je zaprijetio prekidom
me~a, sve raspolo`ive snage su
se dale u potragu, {to je imalo
za rezultat da je gre{ni {tit-
nik prona|en u dubokom snu is-
pod neke stolice na terasi. Ta-
ko je po ko zna koji put me~ bio
spa{en.
Poslije me~a na Svetom Ste-
fanu u re`iji gazda Jezde svako je
odjezdio na svoju stranu. Boris
Spaski, na trenutak vra}en iz za-
borava, je odjezdio u Francusku,
duboko zahvalan Fi{eru za jo{ je-
dan trenutak slave. Gazda Jezda je
odjezdio u nepoznato i za wim i
danas jezde pravosudni organi Sr-
bije. Odjezdila je i mlada Zita
Raj~awi, kojoj }e godina sa geni-
jalno ludim Bobijem u nekim ka-
snijim vremenima zna~iti mnogo
vi{e nego danas. Odjezdio je i Bo-
bi, pokupiv{i usput i sve obe}a-
ne Jezdine bobe u visini od 3,5
miliona dolara i to put Dalekog
istoka, gdje }e nedavno biti uhap-
{en na osnovu gore pomenute po-
tjernice. Ali, ali to je ve} dru-
ga pri~a.
¥ PRIPREMIO
Miladin BERI]
A. LEBEDOV, 1930.
MAT U DVA POTEZA
PROBLEM BROJ 297
1.e4 e5 2.Sf3 f5 3.Se5 Df6 4.d4 d6
5.Sc4 fe4 6.Sc3 Dg6 7.Lf4 Sf6 8.Se3
Le7 9.Lc4 c6 10.d5 b5 11.Le2 b4 12.Sa4
Ld7 13.a3 ba3 14.Ta3 0–0 15.Sb6 ab6
16.Ta8 Sd5 17.Sd5 cd5 18.Lg3 Lc6
19.Ta7 Ld8 20.0–0 Sd7 21.Lb5 Lb5
22.Dd5+ Kh8 23.Db5 Sc5 24.b4 Se6
25.Ld6 Sd4 26.Dd5 Se2+ 27.Kh1 Sc3
28.Dd2 Tg8 29.Le5 Sb5 30.Tg7 1–0
X. A TOMAS
- S. TARTAKOVER
R. FI[ER - B. SPASKI
SVETI STEFAN (11), 1992.
1.e4 c5 2.Sf3 Sc6 3.Lb5 g6 4.Lc6 bc6 5.0–0
Lg7 6.Te1 e5 7.b4!?N cb4 8.a3 c5 9.ab4 cb4 10.d4
ed4 11.Lb2 d6 12.Sd4! Dd7?! 13.Sd2 Lb7 14.Sc4
Sh6 15.Sf5!
Lb2 16.Scd6+ Kf8 17.Sh6 f6 18.Sdf7! Dd1
19.Tad1 KKe7 20.Sh8 Th8 21.Sf5+! gf5 22.ef5+
Le5 23.f4 Tc8 24.fe5 Tc2 25.e6 Lc6 26.Tc1! Tc1
27.Tc1 Kd6 28.Td1++ Ke5 29.e7 a5 30.Tc1! Ld7
31.Tc5+ Kd4 32.Ta5 b3 33.Ta7 Le8 34.Tb7 Kc3
35.Kf2 b2 36.Ke3 Lf7 37.g4! Kcc2 38.Kd4 b1D
39.Tb1 Kb1 40.Kc5 Kc2 41.Kd6 1–0
[AHORIZMI
¹ Svi na{i politi~ari povuku prvi, ali
nikad pravi potez. ¥ @ivko VUJI]
¹ ¹ ¹
¹ Novi potez? Danas neko te{ko mo`e
dokazati da je odigrao novi potez, jer }e
prije ili kasnije neko do}i i pokazati da
je taj potez odigrao deceniju prije na ne-
kom turniru C kategorije ili u nekoj ka-
fanskoj partiji. A mnogi odli~ni potezi
su potpuno zaboravqeni.
¥ Aleksandar AQEHIN
¹ ¹ ¹
¹ Matirao sam Garija lovcem. Klasi~-
na lova~ka pri~a. ¥ Miladin BERI]
SLABOSTI, IME TI JE @ENA
Svjetski prvak u verziji FIDE jedini imao preko
2.800 poena, a u ovom trenutku najbli`em pratiocu
bje`i ~ak 34 poena
Najvi{e zahvaquju}i mladoj Ma|arici Ziti Raj~awi, u koju
je bio zaqubqen, Robert Fi{er pristao na jo{ jedan me~
sa Spaskim, a on je odigran 1992. godine na Svetom Stefanu
\Xorx Alen Tomas:
Svestrani sportista
\ Boris Spaski i Robert Fi{er: Susret
poslije dvije decenije
David Navara: Najve}i
napredak
Rje{ewe iz pro{log broja
1.Db8 Lb7 2.De8#
(1...Le3 2.Dd6#);
. . .
Top Related