Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

Razvoj društva i uspon civilizacija istočnog

Mediterana

Kikladska civilizacija: povijest,

poljoprivreda, trgovina i umjetnost Seminarski rad

Kandidat: Lora Đurašin

Mentor: dr. sc. Eva Katarina Glazer

Zagreb, listopad 2014.

Sadržaj

1. Uvod…………………………………………………………………………………...2

2. Povijesni pregled….…………………………………………………………………...3

3. Poljoprivreda i trgovina………………………………………………………………..4

4. Umjetnost……………………………………………………………………………...5

5. Zaključak……………………………………………………………………………..11

6. Popis ilustracija………………………………………………………………………12

7. Popis korištene literature……………………………………………………………..13

1

2

1.Uvod

Naziv kikladi potječe od grčke riječi kyklos, što znači krug,

a kod Starih Grka referira na otoke koji okružuju svetište i

otok Delos, sjedište najvažnijeg hrama posvećenog Apolonu.1

Ovim imenom otoke prvi spominju grčki geograf Strabon (1. st.

pr. Kr.-1. st. n. Kr.) i rimski autor Plinije Stariji (1. st.

n. Kr.). Već kod tih autora može se uočiti da se radi o

skupini malih otočića u Egejskom moru.2

Slika 1. Prikaz Kikladskih otoka na karti

Dokazi o prvim doseljenicima datiraju već iz 5000. g. pr.

Kr., no arheološki nalazi govore o postojanju razvijene1 The Metropolitan Museum of Art [http://www.metmuseum.org/toah/hd/ecyc/hd_ecyc.htm], 23. 10. 2014. 2 EARLE W. Jason, Trade and Culture in the Cycladic Islands during the Late Bronze Age; New York, 2008.; 7.-10.

2

civilizacije tek u ranom brončanom dobu, između 3000. i 2000.

g. pr. Kr. Porijeklo ove civilizacije i sam njezin naziv vrlo

je sporan, a znanstvenici se najviše sukobljavaju oko njegovog

značenja kod Grka: ima li isključivo geografsku važnost ili se

može govoriti i o povezanosti kikladskog otočja u jedinstvenu

kulturnu zajednicu.3 Najstariji arheološki nalazi o

egzistenciji zajedničke kulture otoka Kiklada datiraju se u

rano Brončano doba (o. 3000.-o. 2000. g. pr. Kr.), a opstaju

kroz Rano i Srednje ( o. 2200.-o. 1700. g. pr. Kr.) brončano

doba. Od Srednjeg brončanog doba nadalje arheološki nalazi sve

više podsjećaju na minojsku kulturu, a kasniji i mikensku, dok

se karakteristike kikladske sve više gube.

2. Povijesni pregled

Earle Jason smatra da su prvi doseljenici na područja

kikladskih otoka oko 5000. g. pr. Kr. bili pripadnici

različitih etničkih skupina, došli iz različitih smjerova i

naravno u različitim vremenskim intervalima.4 Ova teorija je

mnogo plauzibilnija od one da se radilo o jednoj skupini

doseljenika. Od tih neolitičkih kultura sačuvano je ponešto od

kasne neolitičke Saliagos kulture koja obuhvaća jugoistočne

otoke Naxos, Amorgos, Mykonos i Paros. Za ove doseljenike iz

kasnog neolitika Earle smatra da su se susreli s već prije

doseljenom skupinom, i s vremenom sjedinili u jednu kulturnu

zajednicu. Arheološki podaci na sjeveroistočnim otocima Andros

i Kea su mlađi pa Earle pretpostavlja da su ti otoci

3 Isto, 2008.; 9.4 EARLE W. Jason, Trade and Culture in the Cycladic Islands during the Late Bronze Age; New York, 2008.; 11.

3

naseljavani kasnije, vjerojatno u posljednjoj fazi neolitika.5

Kao i oko problema porijekla naziva Kiklada, sporovi se vode i

oko pitanja kako je došlo do povezanosti i kontakta između

doseljenika ovih otoka. S obzirom da arheološki nalazi ukazuju

da je postojala velika povezanost otočja kroz materijalnu ali

i duhovnu kulturu (isti pogrebni običaji), na pitanje radi li

se o prevlasti jedne kulture nad ostalima, ili jednostavno o

velikoj ekonomsko-gospodarskoj povezanosti ovih prostora ne

može se sa sigurnošću odgovoriti. O specifičnoj i

distinktivnoj kikladskoj civilizaciji možemo govoriti tek

početkom ranog brončanog doba (o. 3200.-o. 2300. g. pr. Kr.):

ona se u literaturi spominje i kao Rana Kikladska Kultura, a

glavna nalazišta se nalaze na Kerosu i Syrosu. Ta se Rana

Kikladska Kultura dijeli još u dvije faze: Grotta-Pelos, Rana

Kikladska Kultura I. koja se datira otprilike od 3200. do

2700. g. pr. Kr., Keros-Syros, Rana Kikladska Kultura II.,od

otprilike 2700. do 2400/300. g. pr. Kr. i Rana Kikladska

Kultura III.6 odnosno Phylakopi kultura u trajanju od oko 2300.

do oko 2000. g. pr. Kr. Navedena nalazišta su zapravo grobna

nalazišta bogata mnoštvom ostave bez koje ne bi imali niti ove

minimalne podatke o postojanju kikladske kulture.7 Iako Kikladi

već u ranom brončanom dobu ulaze u kontakt s kretskom

minojskom kulturom, upravo je iz prva dva razdoblja sačuvano

najviše ostave i predmeta kikladske kulture. Tek u srednjem

brončanom dobu nalazi će sve više poprimati utjecaje minojske5 Isto, 2008.; 10.-11.6 Early Cycladic Settlements [http://www.cycladic.gr/frontoffice/popup.asp?cpage=RESOURCE&cresrc=139&cnode=40&clang=1&TB_iframe=true&height=560&width=640], 26.10.2014.7 The Metropolitan Museum of Art [http://www.metmuseum.org/toah/hd/ecyc/hd_ecyc.htm], 23. 10. 2014.

4

kulture s područja Krete. Period koji je nazvan Srednje

Kikladsko razdoblje obuhvaća interval od 2000. do 1550. g. pr.

Kr.: naselja se u ovom razdoblju ponovno pojavljuju na obalama

otočja: Melos, Paraos, Kea, Thera, Delos, Syros i druga. Ova

su naselja pod velikim utjecajem minojske kulture i u uskim

trgovinskim odnosima s Kretom i grčkim kopnom. Kroz Kasno

Kikladsko razdoblje nastavlja se sve jača minojska dominacija

sve do erupcije vulkana na Theri (negdje oko 1500. g. pr. Kr.)

koja će izazvati povijesni preokret na tom području. Nakon

toga će Egejsko otočje preplaviti utjecaj mikenske kulture

koja dolazi s grčkog kopna i Peloponeza.8

3. Poljoprivreda i trgovina

Arheološki nalazi ukazuju da su stanovnici otoka u

početku živjeli u kućama na obali, a kasnije su se preselili u

dubinu otoka, na brdoviti teritorij, vjerojatno u obrambene

svrhe. Kuće su bile male, sa zidovima od kamenja i blata te

krovovima od drveta, gline i trske. Neke su kuće ponekad imale

i podove od kamenih ploča. Zimi se stanovništvo grijalo nad

ognjištima, a u kućama su se podovi prekrivali ovčjom vunom

kako bi se održalo što više topline.9 S obzirom na površinu

otoka, čiji teritorij je bio poprilično ograničen te su

prevladavali kamenjari makija i minimalne količine pitke vode,

uzgoj stoke je bio glavni uvjet za preživljavanje.10 Uz to se

obrađivala i zemlja, a najviše su se sadile žitarice (pšenica,8 Ancient Greek Thesaurus: [http://www.greek-thesaurus.gr/cycladic-civilization.html]; 26.10.2014. 9 N. P. Goulandris Foundation; Museum od Cycladic Art, Once upon a Time in the Cyclades; 6.-7. 10 EARLE W. Jason, Trade and Culture in the Cycladic Islands during the Late Bronze Age; New York, 2008.; 5.

5

ječam), sjemenje (leća, grašak), masline te orašasti plodovi.

Zanimljivo je da se po nalazištima može uočiti agrikulturna

specijalizacija stanovništva što znači da se ono usredotočilo

na uzgoj pojedine vrste. Ovakav uzgoj ne bi bio moguć da otoci

nisu međusobno održavali dobre trgovinsko-gospodarske odnose

čime su mogli osigurati da će jedni drugima kompenzirati lošu

žetvu ili manjak pojedinih zaliha.11 Osim uzgoja stoke i

poljoprivrede Kikladi su se na otočnom staništu posebno

aktivno bavili i ribarstvom, a nisu bili isključeni niti lov,

gusarstvo i sakupljanje divljih plodova. Kikladi su poznavali

i metale: najviše se koristila bronca kako indicira i naziv

razdoblja u kojem su postojali. Uz broncu pronađena je i

ostava od srebra i olova. Kao najčvršći materijal bronca se i

najviše koristila u praktične svrhe: za izradu oružja (na

primjer vršci koplja, strijela i bodeža), oruđa (kao što su

sjekire, pile i igle) ali često i nakita. Olovo je kao

mekaniji metal bilo popularno u izradi malih figurica te za

krpanje polomljenog posuđa. Na kraju srebro, ujedno i

najljepši materijal, najčešće se koristilo za izradu nakita i

ukrasa.12

Kikladski otoci su bili vrlo bogati rudnim mineralima koji su

ujedno i glavna potražnja susjednih područja, grčkog kopna i

Krete. Bakar, željezo, olovo, zlato, srebro, opsidijan i

mramor su materijali koje su Kikladi izvozili kroz trgovinu sa

svojim susjedima. Mramor s Parosa i Naxosa pogotovo se cijenio

kao najkvalitetniji u svijetu. Kikladskoj civilizaciji je, s

11Isto, 2008.; 5.-6.12 N. P. Goulandris Foundation; Museum of Cycladic Art, Once upon a Time in the Cyclades; 8.

6

druge strane, nedostajalo šuma pa je jedan od najvažnijih

uvoza bilo drvo. Uz drvo uvozila se i luksuzna hrana i

tekstilni materijali. U kontaktima s minojskom Kretom preuzeli

su s vremenom i mnoge vještine kao što je izrada posuđa pomoću

lončarskog kola, što je olakšalo njihovu izradu ali unijelo i

minojski umjetnički izraz. Earle i mnogi drugi povjesničari

smatraju da su minojski artefakti i predmeti u Kikladskoj

civilizaciji bili znak prestiža te da su ih uglavnom

posjedovale povlaštene društvene individue. Strateški položaj

kikladskih otoka u trgovinskim odnosima uzrokovao je da su se

na tom području formirali vrlo snažni trgovački centri poput

Akrotiri naselja na otoku Thera koje je poseban zamah dobilo

između 2000. i 1650. g. pr. Kr.13 Ostaci keramike na kikladksim

nalazištima poput Phylakopi (na Milosu), Aghia Irini (na Kei)

i Akrotiri (na Santoriniju) ukazuju na postojanje trgovinske

rute koja se prostirala od kontinentalne Grčke do Krete,

prolazeći ujedno preko zapadnih kikladskih otoka: velik broj

posuđa iskopanog na tom teritoriju proizvedeno je na grčkom

kontinentu i Kreti, a zatim uvezeno na te otoke. Nakon

erupcije vulkana na Theri, a zatim tragova snažnih utjecaja

mikenske kulture, počinju se sve više nazirati dokazi o

uništavanju naselja na kikaldskim otocima i napuštanju istih

naselja oko 1100. g. pr. Kr.14

5. Umjetnost

13 Ancient History Encyclopedia: [http://www.ancient.eu/thera/]; 25.10.2014.14 Ancient History Encyclopedia: [http://www.ancient.eu/timeline/Cyclades/]; 25.10.2014.

7

Grobna ostavština, koje ima u najvećem broju, ukazuje na

vjerovanja u zagrobni život preminulih ili neki oblik štovanja

predaka od strane Kikladske civilizacije. U pitanju je bilo

pokapanje netaknutog tijela u zemlju, odnosno inhumacija.

Uvijek se birao dio zemlje koji nije bio pretežno bitan za

prehranjivanje stanovništva, a time je smanjivao i mogućnost

propadanja odnosno erozije tijela. Kako je i naselje bilo

postavljano na takav teritorij da bi se što više štedjela

plodna zemlja, grobovi su bili vrlo blizu samih kuća u kojima

je obitavalo stanovništvo. Tijekom perioda ranih kikladskih

kultura I. i II. grobovi su bili jame trapezoidnog oblika. Na

rubove jama postavljanje su ploče koje su održavale okvir

jame, a na dno su postavljane kao pod. Također, u jamama se

nalazi još jedna manja ploča za koju se čini da je imala

funkciju jastuka na kojeg se naslonila glava preminulog.

Tijelo se pokapalo u skupljenom položaju tako da su koljena

dodirivala trbuh, a ruke su postavljene ispred lica

preminulog. Od ostave prevladava malo posuđe, mramorne

figurice, oštrice od opsidijana i nakit. Posuđe za svakodnevnu

kućansku upotrebu i slični predmeti su rijetko kad nađeni u

takvim grobovima, što može indicirati na to da je ostava ipak

imala simbolično značenje i da je pažljivo birana za

pojedinca. U grobovima se mogu primijetiti društvene razlike:

grobnice bogatih su bile veće i bolje izgrađene te imale i

vrjedniju ostavu, a nađene su i one vrlo male bez gotovo

ikakve ostave.15 Tragovi markiranja grobova, njihov položaj i

specifična grobna ostava ukazuju da je zagrobni život imao

15 Ipak, ne smije se isključiti mogućnost dasu grobovi bili pljačkani što jemoglo urokovati nestanak grobne ostave.

8

kultni značaj za stanovništvo i da su vjerojatno postojali i

posebni obredi u čast mrtvih.16

Slika 2. Rekonstrukcija grobnice

16 DOUMAS G. Christos, Early Cycladic Society: The Evidence from the Graves; [http://www2.ulg.ac.be/archgrec/IMG/aegeum/aegaeum1(pdf)/Doumas.pdf], 26.10.2014.

9

Prilikom izrade najčešći materijal je mramor kojim su

kikladski otoci bili i najbogatiji. U velikoj je količini među

grobnom ostavom pronađeno figurica s izraženim oblinama te se

pretpostavlja da su simbolizirale plodnost, a možda

predstavljale božanstvo i služile isključivo u kultne svrhe.

Ovo se pretpostavlja i na temelju preciznosti i pažnje koja im

je posvećena tijekom izrade te tragovima boje na očima, ustima

i glavi figurica koje indiciraju da su one bojane, a možda i

ukrašavane drugim propadljivim materijalima. Boja za

ukrašavanje figurica dobivala se iz minerala koji su se

usitnjavali do praha, a zatim miješali s tekućinom.17 Na slici

3. nalazi se primjer jedne takve mramorne figurice, a iz nje

možemo vrlo dobro vidjeti koliki je trud uložen u njezinu

simetričnost i preciznost izrade, kao i u naglašavanje

atributa plodnosti. Znanstvenici čak smatraju da se tijekom

izrade koristio kompas kojim se pažljivo mjerilo da se održi

simetričnost.18

Slika 3. Mramorna ženska figurica iz Nacionalnog ArheološkogMuzeja u Ateni17 N. P. Goulandris Foundation; Museum of Cycladic Art, Once upon a Time in the Cyclades;4.18 The Metropolitan Museum of Art [http://www.metmuseum.org/toah/hd/ecyc/hd_ecyc.htm], 23. 10. 2014.

10

Još jedan način izrade figurica koji je karakterističan

za kikladsku civilizaciju sastoji se od figurica stiliziranog

karaktera koje po obliku podsjećaju na violinu, no

ustanovljeno je da se također radi o figuricama koje

naglašavaju žensku figuru. Vjerojatno su imale istu svrhu kao

i gornje figurice, a nađene su u velikom broju kao grobna

ostava.19 Primjer takve figurice nalazi se na slici 4., a još

više stilizirana figurica je prikazana na slici 5.

Slika 4. Mramorna figurica iz groblja nalazišta Ayios Kosmas, danas se čuva u Nacionalnom Arheološkom Muzeju u Ateni

Slika 5. Vrlo stilizirana figurica žene, čuva se u Nacionalnom Arheološkom Muzeju u Ateni

Iako na nalazištima dominiraju ženske figurice, pronađeno

je mnogo onih koje predstavljaju muške osobe. No muške

figurice najčešće prikazuju neki praktični posao. Nađene su

tako figurice glazbenika, lovaca ali i muškaraca u sjedećem

položaju koji bi mogli predstavljati važne osobe. Primjer je

lovac sa slike 6.: muška figurica preko prsa nosi remenje koje19 N. P. Goulandris Foundation; Museum of Cycladic Art, Once upon a Time in the Cyclades; 3.

11

je služilo da bi se na njega nataknulo oružje, na primjer

tobolac za strijele.20

Slika 6. Figurica lovca, čuva se u Nacionalnom Arheološkom Muzeju u Ateni

Posuđe Rane Kikladske Kulture I. jednostavne je ručne

izrade, no već na njemu se mogu vidjeti izrezbareni ukrasi

koji ukazuju na umjetnički izričaj u civilizacije kikladskih

otoka. Moguće je da su takve ukrašenije posude imale i

uzvišeniju svrhu od običnih lonaca u kojima se čuvala hrana

ili u kojima se svakodnevno jelo. Primjer je keramička kutija

na slici 7., iz rane Grotta-Pelos kulture.

Slika 7. Keramička kutija valjkastog oblika s Parosa

20 N. P. Goulandris Foundation; Museum of Cycladic Art, Once upon a Time in the Cyclades; 9.

12

U drugoj fazi Keros-Syros kulture, izrada posuđa postaje

mnogo sofisticiranija i počine preuzimati obilježja mikenske

kulture. Razvijanje odnosa sa sujedima dovelo je do napretka u

svim društvenim domenama, pa tako i u umjetničkom izražaju. U

ovom se razdoblju pojavljuje bojano posuđe raznovrsnijeg

oblika, kao što je oblik tave na slici 8. i zdjelice oblika

posude za umak i vrča na slikama 9. i 10.

Slika 8. Glinena posuda u obliku tave iz Syros razdoblja

Zdjelice oblika tave su često na sebi imale prikaz broda,

a znanstvenici smatraju da to indicira na nagli razvoj

pomorstva i gradnje brodova tijekom Ranog Kikladskog Razdoblja

II. Ne zna se kako su se ovi objekti koristili u praksi, no

jedne od pretpostavki su da su služile kao ogledala, bubnjevi

tijekom rituala ili možda kao idoli.21

Slika 9. Zdjelica za umak iz Askitaria, čuva se u Nacionalnom Arheološkom Muzeju u Ateni

21 Ancient Greek Thesaurus: [http://www.greek-thesaurus.gr/cycladic-frying-pan-vessels.html]; 26.10.2014.

13

Slika 10. Zdjelica oblika kljunastog vrča sa slikom ptice iz Nacionalnog Arheološkog Muzeja u Ateni

Tijekom Ranog Kikladskog Razdoblja III., odnosno

Phylakopi Kulture utjecaji minojske kulture postali su

izričito naglašeni, a to se vidi i u dominantnoj izradi posuda

s crno obojanim geometirjskim oblicima na svjetloj površini,

što je bilo vrlo karakteristično za minojske vaze. Primjer

jedne takve ritualne posude nalazi se na slici 11.

Slika 11. Ritualna posuda iz Melosa, danasse čuva u muzeju Louvre u Parizu

Osim posuda, za ovaj kasniji period bitne su dobro

očuvane freske iskopane iz ostataka naselja Akrotiri na otoku

Thera, kao i fragmentalno očuvane slike iz Phylacopija. Teme

na slikama su uglavnom priroda i svakodnevne djelatnosti

čovjeka, a bitno su pridonijele razumijevanju kikladske

kulture. Freske iz Akrotirija mješavina su Theranskog

umjetničkog izražaja pod snažnim utjecajem minojske Krete. Na

14

primjer slika 12. objedinjuje prirodne motive s geometrijskim

karakteristikama minojske kulture:

Slika 12. Slika na zidu, Thera (Akrotiri)

Bez obzira na arheološke nalaze, informacije koje imamo o

Ranom Kikladskom Periodu III. su vrlo ograničene, vjerojatno

jer je došlo do uništenja mnogih obalnih naseljea, a tako i do

iseljavanja i ponovnog povlačenja u unutrašnjost otočja.

Moguće je da se mikenska agresivnija politika sa susjedima

odrazila i na otočna područja što je rezultiralo ugrožavanjem

društvenog statusa Kiklada.

5. Zaključak

Većina podataka o toku povijesti ove civilizacije ostaje

misterij jer nam premalen broj iskopanih nalazišta, od kojih

dominiraju grobovi, ne može mnogo reći o procesima koji su

doveli do njezinog postanka, razvitka i na kraju gašenja. Da

je povijest Kiklada upletena u mrežu odnosa sa susjednim

civilizacijama i ne može se od njih u potpunosti izolirati,

lako se može ustanoviti, ne samo na temelju izvora, već i na

temelju samog proučavanja geografskog položaja otoka na

Mediteranu. Kikladska je civilizacija imala izričitu važnost u

trgovinskim i gospodarskim odnosima na istočnom Mediteranu

tijekom ranog i srednjeg brončanog doba. Kontrola trgovačkih

puteva koju su mogli uspostaviti Kikladi bitno je utjecala na

15

njihov status u pitanju ekonomije i trgovine naprednih

civilizacija. Ipak, bili su vrsniji trgovci i ekonomisti nego

ratnici, što će možda utjecati i na njihovu propast nakon

pojave mikenske civilizacije koja će moć ishoditi puno češće

osvajačkim pothvatima.

6. Popis ilustracija

Slika 1. Prikaz Kikladskih otoka na karti. Preuzeto s web stranice:

Lonely Planet:

[http://www.lonelyplanet.com/maps/europe/greece/cyclades-

islands/], 24. listopad 2014.

Slika 2. Rekonstrukcija grobnice. Preuzeto s web stranice: Wikipedia

The Free Encyclopedia:

16

[http://en.wikipedia.org/wiki/File:Cista.jpg], 25. listopad

2014.

Slika 3. Mramorna ženska figurica iz Nacionalnog Arheološkog Muzeja u Ateni.

Preuzeto iz: N. P. Goulandris Foundation; Museum of Cycladic

Art, Once upon a Time in the Cyclades: 4.

Slika 4. Mramorna figurica iz groblja nalazišta Ayios Kosmas, danas se čuva u

Nacionalnom Arheološkom Muzeju u Ateni. Preuzeto s web stranice: Ancient

Greek Thesaurus: [http://www.greek-thesaurus.gr/images/p2/Marble

%20cycladic%20figurine.JPG], 26. listopad 2014.

Slika 5. Vrlo stilizirana figurica žene, čuva se u Nacionalnom Arheološkom

Muzeju u Ateni. Preuzeto it: N. P. Goulandris Foundation; Museum

of Cycladic Art, Once upon a Time in the Cyclades: 3.

Slika 6. Figurica lovca, čuva se u Nacionalnom Arheološkom Muzeju u Ateni.

Preuzeto iz: N. P. Goulandris Foundation; Museum of Cycladic

Art, Once upon a Time in the Cyclades: 9.

Slika 7. Keramička kutija valjkastog oblika s Parosa. Preuzeto s web

stranice: Earth Work:

[http://earthwork7.blogspot.com/2011_10_01_archive.html]; 26.

listopad 2014.

Slika 8. Glinena posuda u obliku tave iz Syros razdoblja. Preuzeto s web

stranice: Ancient Greek Thesaurus:

[http://www.greek-thesaurus.gr/images/p2/fying_pan_vessel.JPG]

; 26. listopad 2014.

Slika 9. Zdjelica za umak iz Askitaria, čuva se u Nacionalnom Arheološkom

Muzeju u Ateni; Preuzeto s web stranice: Ancient Greek Thesaurus:

[http://www.greek-thesaurus.gr/images/p2/Bronze%20age

%20vase.JPG]; 26. listopad 2014.

17

Slika 10. Zdjelica oblika kljunastog vrča sa slikom ptice iz Nacionalnog

Arheološkog Muzeja u Ateni. Preuzeto s web stranice: Ancient Greek

Thesaurus:

[http://www.greek-thesaurus.gr/images/p2/beaked_jug.JPG]; 26.

Listopad 2014.

Slika 11. Ritualna posuda iz Melosa, danas se čuva u muzeju Louvre u Parizu.

Preuzeto s web stranice: About Home:

[http://pottery.about.com/od/glazesurfaces/ig/Ancient-Greek-

Pottery-Images/Kernos.htm]; 26. listopad 2014.

Slika 12. Slika na zidu, Thera (Akrotiri). Preuzeto s web stranice: Ancient

History Encyclopedia: [http://www.ancient.eu/image/1361/]; 26.

listopad 2014.

7. Popis korištene literature

Ancient Greek Thesaurus: [http://www.greek-thesaurus.gr/cycladic-

civilization.html]

Ancient History Encyclopedia: [http://www.ancient.eu/thera/]

DOUMAS G. Christos, Early Cycladic Society: The Evidence from the Graves;

[http://www2.ulg.ac.be/archgrec/IMG/aegeum/aegaeum1(pdf)/Douma

s.pdf]

EARLE W. Jason, Trade and Culture in the Cycladic Islands during the Late

Bronze Age; New York, 2008

N. P. Goulandris Foundation; Museum od Cycladic Art, Once upon a

Time in the Cyclades

The Metropolitan Museum of Art:

[http://www.metmuseum.org/toah/hd/ecyc/hd_ecyc.htm]

18

19