Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Razvoj društva i uspon civilizacija istočnog
Mediterana
Kikladska civilizacija: povijest,
poljoprivreda, trgovina i umjetnost Seminarski rad
Kandidat: Lora Đurašin
Sadržaj
1. Uvod…………………………………………………………………………………...2
2. Povijesni pregled….…………………………………………………………………...3
3. Poljoprivreda i trgovina………………………………………………………………..4
4. Umjetnost……………………………………………………………………………...5
5. Zaključak……………………………………………………………………………..11
6. Popis ilustracija………………………………………………………………………12
7. Popis korištene literature……………………………………………………………..13
1
1.Uvod
Naziv kikladi potječe od grčke riječi kyklos, što znači krug,
a kod Starih Grka referira na otoke koji okružuju svetište i
otok Delos, sjedište najvažnijeg hrama posvećenog Apolonu.1
Ovim imenom otoke prvi spominju grčki geograf Strabon (1. st.
pr. Kr.-1. st. n. Kr.) i rimski autor Plinije Stariji (1. st.
n. Kr.). Već kod tih autora može se uočiti da se radi o
skupini malih otočića u Egejskom moru.2
Slika 1. Prikaz Kikladskih otoka na karti
Dokazi o prvim doseljenicima datiraju već iz 5000. g. pr.
Kr., no arheološki nalazi govore o postojanju razvijene1 The Metropolitan Museum of Art [http://www.metmuseum.org/toah/hd/ecyc/hd_ecyc.htm], 23. 10. 2014. 2 EARLE W. Jason, Trade and Culture in the Cycladic Islands during the Late Bronze Age; New York, 2008.; 7.-10.
2
civilizacije tek u ranom brončanom dobu, između 3000. i 2000.
g. pr. Kr. Porijeklo ove civilizacije i sam njezin naziv vrlo
je sporan, a znanstvenici se najviše sukobljavaju oko njegovog
značenja kod Grka: ima li isključivo geografsku važnost ili se
može govoriti i o povezanosti kikladskog otočja u jedinstvenu
kulturnu zajednicu.3 Najstariji arheološki nalazi o
egzistenciji zajedničke kulture otoka Kiklada datiraju se u
rano Brončano doba (o. 3000.-o. 2000. g. pr. Kr.), a opstaju
kroz Rano i Srednje ( o. 2200.-o. 1700. g. pr. Kr.) brončano
doba. Od Srednjeg brončanog doba nadalje arheološki nalazi sve
više podsjećaju na minojsku kulturu, a kasniji i mikensku, dok
se karakteristike kikladske sve više gube.
2. Povijesni pregled
Earle Jason smatra da su prvi doseljenici na područja
kikladskih otoka oko 5000. g. pr. Kr. bili pripadnici
različitih etničkih skupina, došli iz različitih smjerova i
naravno u različitim vremenskim intervalima.4 Ova teorija je
mnogo plauzibilnija od one da se radilo o jednoj skupini
doseljenika. Od tih neolitičkih kultura sačuvano je ponešto od
kasne neolitičke Saliagos kulture koja obuhvaća jugoistočne
otoke Naxos, Amorgos, Mykonos i Paros. Za ove doseljenike iz
kasnog neolitika Earle smatra da su se susreli s već prije
doseljenom skupinom, i s vremenom sjedinili u jednu kulturnu
zajednicu. Arheološki podaci na sjeveroistočnim otocima Andros
i Kea su mlađi pa Earle pretpostavlja da su ti otoci
3 Isto, 2008.; 9.4 EARLE W. Jason, Trade and Culture in the Cycladic Islands during the Late Bronze Age; New York, 2008.; 11.
3
naseljavani kasnije, vjerojatno u posljednjoj fazi neolitika.5
Kao i oko problema porijekla naziva Kiklada, sporovi se vode i
oko pitanja kako je došlo do povezanosti i kontakta između
doseljenika ovih otoka. S obzirom da arheološki nalazi ukazuju
da je postojala velika povezanost otočja kroz materijalnu ali
i duhovnu kulturu (isti pogrebni običaji), na pitanje radi li
se o prevlasti jedne kulture nad ostalima, ili jednostavno o
velikoj ekonomsko-gospodarskoj povezanosti ovih prostora ne
može se sa sigurnošću odgovoriti. O specifičnoj i
distinktivnoj kikladskoj civilizaciji možemo govoriti tek
početkom ranog brončanog doba (o. 3200.-o. 2300. g. pr. Kr.):
ona se u literaturi spominje i kao Rana Kikladska Kultura, a
glavna nalazišta se nalaze na Kerosu i Syrosu. Ta se Rana
Kikladska Kultura dijeli još u dvije faze: Grotta-Pelos, Rana
Kikladska Kultura I. koja se datira otprilike od 3200. do
2700. g. pr. Kr., Keros-Syros, Rana Kikladska Kultura II.,od
otprilike 2700. do 2400/300. g. pr. Kr. i Rana Kikladska
Kultura III.6 odnosno Phylakopi kultura u trajanju od oko 2300.
do oko 2000. g. pr. Kr. Navedena nalazišta su zapravo grobna
nalazišta bogata mnoštvom ostave bez koje ne bi imali niti ove
minimalne podatke o postojanju kikladske kulture.7 Iako Kikladi
već u ranom brončanom dobu ulaze u kontakt s kretskom
minojskom kulturom, upravo je iz prva dva razdoblja sačuvano
najviše ostave i predmeta kikladske kulture. Tek u srednjem
brončanom dobu nalazi će sve više poprimati utjecaje minojske5 Isto, 2008.; 10.-11.6 Early Cycladic Settlements [http://www.cycladic.gr/frontoffice/popup.asp?cpage=RESOURCE&cresrc=139&cnode=40&clang=1&TB_iframe=true&height=560&width=640], 26.10.2014.7 The Metropolitan Museum of Art [http://www.metmuseum.org/toah/hd/ecyc/hd_ecyc.htm], 23. 10. 2014.
4
kulture s područja Krete. Period koji je nazvan Srednje
Kikladsko razdoblje obuhvaća interval od 2000. do 1550. g. pr.
Kr.: naselja se u ovom razdoblju ponovno pojavljuju na obalama
otočja: Melos, Paraos, Kea, Thera, Delos, Syros i druga. Ova
su naselja pod velikim utjecajem minojske kulture i u uskim
trgovinskim odnosima s Kretom i grčkim kopnom. Kroz Kasno
Kikladsko razdoblje nastavlja se sve jača minojska dominacija
sve do erupcije vulkana na Theri (negdje oko 1500. g. pr. Kr.)
koja će izazvati povijesni preokret na tom području. Nakon
toga će Egejsko otočje preplaviti utjecaj mikenske kulture
koja dolazi s grčkog kopna i Peloponeza.8
3. Poljoprivreda i trgovina
Arheološki nalazi ukazuju da su stanovnici otoka u
početku živjeli u kućama na obali, a kasnije su se preselili u
dubinu otoka, na brdoviti teritorij, vjerojatno u obrambene
svrhe. Kuće su bile male, sa zidovima od kamenja i blata te
krovovima od drveta, gline i trske. Neke su kuće ponekad imale
i podove od kamenih ploča. Zimi se stanovništvo grijalo nad
ognjištima, a u kućama su se podovi prekrivali ovčjom vunom
kako bi se održalo što više topline.9 S obzirom na površinu
otoka, čiji teritorij je bio poprilično ograničen te su
prevladavali kamenjari makija i minimalne količine pitke vode,
uzgoj stoke je bio glavni uvjet za preživljavanje.10 Uz to se
obrađivala i zemlja, a najviše su se sadile žitarice (pšenica,8 Ancient Greek Thesaurus: [http://www.greek-thesaurus.gr/cycladic-civilization.html]; 26.10.2014. 9 N. P. Goulandris Foundation; Museum od Cycladic Art, Once upon a Time in the Cyclades; 6.-7. 10 EARLE W. Jason, Trade and Culture in the Cycladic Islands during the Late Bronze Age; New York, 2008.; 5.
5
ječam), sjemenje (leća, grašak), masline te orašasti plodovi.
Zanimljivo je da se po nalazištima može uočiti agrikulturna
specijalizacija stanovništva što znači da se ono usredotočilo
na uzgoj pojedine vrste. Ovakav uzgoj ne bi bio moguć da otoci
nisu međusobno održavali dobre trgovinsko-gospodarske odnose
čime su mogli osigurati da će jedni drugima kompenzirati lošu
žetvu ili manjak pojedinih zaliha.11 Osim uzgoja stoke i
poljoprivrede Kikladi su se na otočnom staništu posebno
aktivno bavili i ribarstvom, a nisu bili isključeni niti lov,
gusarstvo i sakupljanje divljih plodova. Kikladi su poznavali
i metale: najviše se koristila bronca kako indicira i naziv
razdoblja u kojem su postojali. Uz broncu pronađena je i
ostava od srebra i olova. Kao najčvršći materijal bronca se i
najviše koristila u praktične svrhe: za izradu oružja (na
primjer vršci koplja, strijela i bodeža), oruđa (kao što su
sjekire, pile i igle) ali često i nakita. Olovo je kao
mekaniji metal bilo popularno u izradi malih figurica te za
krpanje polomljenog posuđa. Na kraju srebro, ujedno i
najljepši materijal, najčešće se koristilo za izradu nakita i
ukrasa.12
Kikladski otoci su bili vrlo bogati rudnim mineralima koji su
ujedno i glavna potražnja susjednih područja, grčkog kopna i
Krete. Bakar, željezo, olovo, zlato, srebro, opsidijan i
mramor su materijali koje su Kikladi izvozili kroz trgovinu sa
svojim susjedima. Mramor s Parosa i Naxosa pogotovo se cijenio
kao najkvalitetniji u svijetu. Kikladskoj civilizaciji je, s
11Isto, 2008.; 5.-6.12 N. P. Goulandris Foundation; Museum of Cycladic Art, Once upon a Time in the Cyclades; 8.
6
druge strane, nedostajalo šuma pa je jedan od najvažnijih
uvoza bilo drvo. Uz drvo uvozila se i luksuzna hrana i
tekstilni materijali. U kontaktima s minojskom Kretom preuzeli
su s vremenom i mnoge vještine kao što je izrada posuđa pomoću
lončarskog kola, što je olakšalo njihovu izradu ali unijelo i
minojski umjetnički izraz. Earle i mnogi drugi povjesničari
smatraju da su minojski artefakti i predmeti u Kikladskoj
civilizaciji bili znak prestiža te da su ih uglavnom
posjedovale povlaštene društvene individue. Strateški položaj
kikladskih otoka u trgovinskim odnosima uzrokovao je da su se
na tom području formirali vrlo snažni trgovački centri poput
Akrotiri naselja na otoku Thera koje je poseban zamah dobilo
između 2000. i 1650. g. pr. Kr.13 Ostaci keramike na kikladksim
nalazištima poput Phylakopi (na Milosu), Aghia Irini (na Kei)
i Akrotiri (na Santoriniju) ukazuju na postojanje trgovinske
rute koja se prostirala od kontinentalne Grčke do Krete,
prolazeći ujedno preko zapadnih kikladskih otoka: velik broj
posuđa iskopanog na tom teritoriju proizvedeno je na grčkom
kontinentu i Kreti, a zatim uvezeno na te otoke. Nakon
erupcije vulkana na Theri, a zatim tragova snažnih utjecaja
mikenske kulture, počinju se sve više nazirati dokazi o
uništavanju naselja na kikaldskim otocima i napuštanju istih
naselja oko 1100. g. pr. Kr.14
5. Umjetnost
13 Ancient History Encyclopedia: [http://www.ancient.eu/thera/]; 25.10.2014.14 Ancient History Encyclopedia: [http://www.ancient.eu/timeline/Cyclades/]; 25.10.2014.
7
Grobna ostavština, koje ima u najvećem broju, ukazuje na
vjerovanja u zagrobni život preminulih ili neki oblik štovanja
predaka od strane Kikladske civilizacije. U pitanju je bilo
pokapanje netaknutog tijela u zemlju, odnosno inhumacija.
Uvijek se birao dio zemlje koji nije bio pretežno bitan za
prehranjivanje stanovništva, a time je smanjivao i mogućnost
propadanja odnosno erozije tijela. Kako je i naselje bilo
postavljano na takav teritorij da bi se što više štedjela
plodna zemlja, grobovi su bili vrlo blizu samih kuća u kojima
je obitavalo stanovništvo. Tijekom perioda ranih kikladskih
kultura I. i II. grobovi su bili jame trapezoidnog oblika. Na
rubove jama postavljanje su ploče koje su održavale okvir
jame, a na dno su postavljane kao pod. Također, u jamama se
nalazi još jedna manja ploča za koju se čini da je imala
funkciju jastuka na kojeg se naslonila glava preminulog.
Tijelo se pokapalo u skupljenom položaju tako da su koljena
dodirivala trbuh, a ruke su postavljene ispred lica
preminulog. Od ostave prevladava malo posuđe, mramorne
figurice, oštrice od opsidijana i nakit. Posuđe za svakodnevnu
kućansku upotrebu i slični predmeti su rijetko kad nađeni u
takvim grobovima, što može indicirati na to da je ostava ipak
imala simbolično značenje i da je pažljivo birana za
pojedinca. U grobovima se mogu primijetiti društvene razlike:
grobnice bogatih su bile veće i bolje izgrađene te imale i
vrjedniju ostavu, a nađene su i one vrlo male bez gotovo
ikakve ostave.15 Tragovi markiranja grobova, njihov položaj i
specifična grobna ostava ukazuju da je zagrobni život imao
15 Ipak, ne smije se isključiti mogućnost dasu grobovi bili pljačkani što jemoglo urokovati nestanak grobne ostave.
8
kultni značaj za stanovništvo i da su vjerojatno postojali i
posebni obredi u čast mrtvih.16
Slika 2. Rekonstrukcija grobnice
16 DOUMAS G. Christos, Early Cycladic Society: The Evidence from the Graves; [http://www2.ulg.ac.be/archgrec/IMG/aegeum/aegaeum1(pdf)/Doumas.pdf], 26.10.2014.
9
Prilikom izrade najčešći materijal je mramor kojim su
kikladski otoci bili i najbogatiji. U velikoj je količini među
grobnom ostavom pronađeno figurica s izraženim oblinama te se
pretpostavlja da su simbolizirale plodnost, a možda
predstavljale božanstvo i služile isključivo u kultne svrhe.
Ovo se pretpostavlja i na temelju preciznosti i pažnje koja im
je posvećena tijekom izrade te tragovima boje na očima, ustima
i glavi figurica koje indiciraju da su one bojane, a možda i
ukrašavane drugim propadljivim materijalima. Boja za
ukrašavanje figurica dobivala se iz minerala koji su se
usitnjavali do praha, a zatim miješali s tekućinom.17 Na slici
3. nalazi se primjer jedne takve mramorne figurice, a iz nje
možemo vrlo dobro vidjeti koliki je trud uložen u njezinu
simetričnost i preciznost izrade, kao i u naglašavanje
atributa plodnosti. Znanstvenici čak smatraju da se tijekom
izrade koristio kompas kojim se pažljivo mjerilo da se održi
simetričnost.18
Slika 3. Mramorna ženska figurica iz Nacionalnog ArheološkogMuzeja u Ateni17 N. P. Goulandris Foundation; Museum of Cycladic Art, Once upon a Time in the Cyclades;4.18 The Metropolitan Museum of Art [http://www.metmuseum.org/toah/hd/ecyc/hd_ecyc.htm], 23. 10. 2014.
10
Još jedan način izrade figurica koji je karakterističan
za kikladsku civilizaciju sastoji se od figurica stiliziranog
karaktera koje po obliku podsjećaju na violinu, no
ustanovljeno je da se također radi o figuricama koje
naglašavaju žensku figuru. Vjerojatno su imale istu svrhu kao
i gornje figurice, a nađene su u velikom broju kao grobna
ostava.19 Primjer takve figurice nalazi se na slici 4., a još
više stilizirana figurica je prikazana na slici 5.
Slika 4. Mramorna figurica iz groblja nalazišta Ayios Kosmas, danas se čuva u Nacionalnom Arheološkom Muzeju u Ateni
Slika 5. Vrlo stilizirana figurica žene, čuva se u Nacionalnom Arheološkom Muzeju u Ateni
Iako na nalazištima dominiraju ženske figurice, pronađeno
je mnogo onih koje predstavljaju muške osobe. No muške
figurice najčešće prikazuju neki praktični posao. Nađene su
tako figurice glazbenika, lovaca ali i muškaraca u sjedećem
položaju koji bi mogli predstavljati važne osobe. Primjer je
lovac sa slike 6.: muška figurica preko prsa nosi remenje koje19 N. P. Goulandris Foundation; Museum of Cycladic Art, Once upon a Time in the Cyclades; 3.
11
je služilo da bi se na njega nataknulo oružje, na primjer
tobolac za strijele.20
Slika 6. Figurica lovca, čuva se u Nacionalnom Arheološkom Muzeju u Ateni
Posuđe Rane Kikladske Kulture I. jednostavne je ručne
izrade, no već na njemu se mogu vidjeti izrezbareni ukrasi
koji ukazuju na umjetnički izričaj u civilizacije kikladskih
otoka. Moguće je da su takve ukrašenije posude imale i
uzvišeniju svrhu od običnih lonaca u kojima se čuvala hrana
ili u kojima se svakodnevno jelo. Primjer je keramička kutija
na slici 7., iz rane Grotta-Pelos kulture.
Slika 7. Keramička kutija valjkastog oblika s Parosa
20 N. P. Goulandris Foundation; Museum of Cycladic Art, Once upon a Time in the Cyclades; 9.
12
U drugoj fazi Keros-Syros kulture, izrada posuđa postaje
mnogo sofisticiranija i počine preuzimati obilježja mikenske
kulture. Razvijanje odnosa sa sujedima dovelo je do napretka u
svim društvenim domenama, pa tako i u umjetničkom izražaju. U
ovom se razdoblju pojavljuje bojano posuđe raznovrsnijeg
oblika, kao što je oblik tave na slici 8. i zdjelice oblika
posude za umak i vrča na slikama 9. i 10.
Slika 8. Glinena posuda u obliku tave iz Syros razdoblja
Zdjelice oblika tave su često na sebi imale prikaz broda,
a znanstvenici smatraju da to indicira na nagli razvoj
pomorstva i gradnje brodova tijekom Ranog Kikladskog Razdoblja
II. Ne zna se kako su se ovi objekti koristili u praksi, no
jedne od pretpostavki su da su služile kao ogledala, bubnjevi
tijekom rituala ili možda kao idoli.21
Slika 9. Zdjelica za umak iz Askitaria, čuva se u Nacionalnom Arheološkom Muzeju u Ateni
21 Ancient Greek Thesaurus: [http://www.greek-thesaurus.gr/cycladic-frying-pan-vessels.html]; 26.10.2014.
13
Slika 10. Zdjelica oblika kljunastog vrča sa slikom ptice iz Nacionalnog Arheološkog Muzeja u Ateni
Tijekom Ranog Kikladskog Razdoblja III., odnosno
Phylakopi Kulture utjecaji minojske kulture postali su
izričito naglašeni, a to se vidi i u dominantnoj izradi posuda
s crno obojanim geometirjskim oblicima na svjetloj površini,
što je bilo vrlo karakteristično za minojske vaze. Primjer
jedne takve ritualne posude nalazi se na slici 11.
Slika 11. Ritualna posuda iz Melosa, danasse čuva u muzeju Louvre u Parizu
Osim posuda, za ovaj kasniji period bitne su dobro
očuvane freske iskopane iz ostataka naselja Akrotiri na otoku
Thera, kao i fragmentalno očuvane slike iz Phylacopija. Teme
na slikama su uglavnom priroda i svakodnevne djelatnosti
čovjeka, a bitno su pridonijele razumijevanju kikladske
kulture. Freske iz Akrotirija mješavina su Theranskog
umjetničkog izražaja pod snažnim utjecajem minojske Krete. Na
14
primjer slika 12. objedinjuje prirodne motive s geometrijskim
karakteristikama minojske kulture:
Slika 12. Slika na zidu, Thera (Akrotiri)
Bez obzira na arheološke nalaze, informacije koje imamo o
Ranom Kikladskom Periodu III. su vrlo ograničene, vjerojatno
jer je došlo do uništenja mnogih obalnih naseljea, a tako i do
iseljavanja i ponovnog povlačenja u unutrašnjost otočja.
Moguće je da se mikenska agresivnija politika sa susjedima
odrazila i na otočna područja što je rezultiralo ugrožavanjem
društvenog statusa Kiklada.
5. Zaključak
Većina podataka o toku povijesti ove civilizacije ostaje
misterij jer nam premalen broj iskopanih nalazišta, od kojih
dominiraju grobovi, ne može mnogo reći o procesima koji su
doveli do njezinog postanka, razvitka i na kraju gašenja. Da
je povijest Kiklada upletena u mrežu odnosa sa susjednim
civilizacijama i ne može se od njih u potpunosti izolirati,
lako se može ustanoviti, ne samo na temelju izvora, već i na
temelju samog proučavanja geografskog položaja otoka na
Mediteranu. Kikladska je civilizacija imala izričitu važnost u
trgovinskim i gospodarskim odnosima na istočnom Mediteranu
tijekom ranog i srednjeg brončanog doba. Kontrola trgovačkih
puteva koju su mogli uspostaviti Kikladi bitno je utjecala na
15
njihov status u pitanju ekonomije i trgovine naprednih
civilizacija. Ipak, bili su vrsniji trgovci i ekonomisti nego
ratnici, što će možda utjecati i na njihovu propast nakon
pojave mikenske civilizacije koja će moć ishoditi puno češće
osvajačkim pothvatima.
6. Popis ilustracija
Slika 1. Prikaz Kikladskih otoka na karti. Preuzeto s web stranice:
Lonely Planet:
[http://www.lonelyplanet.com/maps/europe/greece/cyclades-
islands/], 24. listopad 2014.
Slika 2. Rekonstrukcija grobnice. Preuzeto s web stranice: Wikipedia
The Free Encyclopedia:
16
[http://en.wikipedia.org/wiki/File:Cista.jpg], 25. listopad
2014.
Slika 3. Mramorna ženska figurica iz Nacionalnog Arheološkog Muzeja u Ateni.
Preuzeto iz: N. P. Goulandris Foundation; Museum of Cycladic
Art, Once upon a Time in the Cyclades: 4.
Slika 4. Mramorna figurica iz groblja nalazišta Ayios Kosmas, danas se čuva u
Nacionalnom Arheološkom Muzeju u Ateni. Preuzeto s web stranice: Ancient
Greek Thesaurus: [http://www.greek-thesaurus.gr/images/p2/Marble
%20cycladic%20figurine.JPG], 26. listopad 2014.
Slika 5. Vrlo stilizirana figurica žene, čuva se u Nacionalnom Arheološkom
Muzeju u Ateni. Preuzeto it: N. P. Goulandris Foundation; Museum
of Cycladic Art, Once upon a Time in the Cyclades: 3.
Slika 6. Figurica lovca, čuva se u Nacionalnom Arheološkom Muzeju u Ateni.
Preuzeto iz: N. P. Goulandris Foundation; Museum of Cycladic
Art, Once upon a Time in the Cyclades: 9.
Slika 7. Keramička kutija valjkastog oblika s Parosa. Preuzeto s web
stranice: Earth Work:
[http://earthwork7.blogspot.com/2011_10_01_archive.html]; 26.
listopad 2014.
Slika 8. Glinena posuda u obliku tave iz Syros razdoblja. Preuzeto s web
stranice: Ancient Greek Thesaurus:
[http://www.greek-thesaurus.gr/images/p2/fying_pan_vessel.JPG]
; 26. listopad 2014.
Slika 9. Zdjelica za umak iz Askitaria, čuva se u Nacionalnom Arheološkom
Muzeju u Ateni; Preuzeto s web stranice: Ancient Greek Thesaurus:
[http://www.greek-thesaurus.gr/images/p2/Bronze%20age
%20vase.JPG]; 26. listopad 2014.
17
Slika 10. Zdjelica oblika kljunastog vrča sa slikom ptice iz Nacionalnog
Arheološkog Muzeja u Ateni. Preuzeto s web stranice: Ancient Greek
Thesaurus:
[http://www.greek-thesaurus.gr/images/p2/beaked_jug.JPG]; 26.
Listopad 2014.
Slika 11. Ritualna posuda iz Melosa, danas se čuva u muzeju Louvre u Parizu.
Preuzeto s web stranice: About Home:
[http://pottery.about.com/od/glazesurfaces/ig/Ancient-Greek-
Pottery-Images/Kernos.htm]; 26. listopad 2014.
Slika 12. Slika na zidu, Thera (Akrotiri). Preuzeto s web stranice: Ancient
History Encyclopedia: [http://www.ancient.eu/image/1361/]; 26.
listopad 2014.
7. Popis korištene literature
Ancient Greek Thesaurus: [http://www.greek-thesaurus.gr/cycladic-
civilization.html]
Ancient History Encyclopedia: [http://www.ancient.eu/thera/]
DOUMAS G. Christos, Early Cycladic Society: The Evidence from the Graves;
[http://www2.ulg.ac.be/archgrec/IMG/aegeum/aegaeum1(pdf)/Douma
s.pdf]
EARLE W. Jason, Trade and Culture in the Cycladic Islands during the Late
Bronze Age; New York, 2008
N. P. Goulandris Foundation; Museum od Cycladic Art, Once upon a
Time in the Cyclades
The Metropolitan Museum of Art:
[http://www.metmuseum.org/toah/hd/ecyc/hd_ecyc.htm]
18