Broj 2/2019. - HEP VJESNIK

HEP VJESNIK 2/2019.

ELEKTROMOBILNOST

ELEN PUNIONICE NA AUTOCESTAMA

SUNČANE ELEKTRANE

ZAPOČELA IZGRADNJA SE VIS

UPRAVLJANJE

INTEGRACIJA PROCESNIH SUSTAVA U ODS-u

HEPVJESNIK Broj 2/2019.

Godina XXXIII

GlasiloHEP grupe

2 HEP VJESNIK 2/2019.U ovom broju

21 Dispečerski centri u distribucijskim područjima u projektu integracije procesnih sustava

28 Hidroelektrana Gojak revitalizirana dočekala šezdeseti rođendan

52-53 Tim za donošenje politike raznolikosti - zaposlenice Sektora za ljudske potencijale

29 Reverzibilna hidroelektrana Velebit navršila 35 godina rada

3HEP VJESNIK 2/2019.

Broj 2/2019.

Smanjenje emisija CO2 iz energetskog sektora jedan je od pet glavnih stupova energetskog razvoja EU, s

čime je usklađena i Strategija energet-skog razvoja Republike Hrvatske, o čijem je konačnom prijedlogu krajem lipnja završena javna rasprava.

Strategija se temelji na scenarijima ubrzane i umjerene energetske tranzi-cije, koji se ponajprije razlikuju prema brzini očekivanih promjena, odnosno u različitoj dinamici dostizanja pojedinog cilja u pogledu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energi-je, obnove zgrada i dostizanja ciljeva energetske učinkovitosti, kao i upotrebe alternativnih oblika energije u prometu, koji u konačnici utječu na smanjenje emi-sija. Za kreiranje energetske politike RH do 2030. godine, s pogledom do 2050. godine, referentni je scenarij umjerene energetske tranzicije.

Energetskom strategijom, u oba navedena scenarija predviđeno je po-većanje udjela obnovljivih izvora, s 27,3

posto u 2017. na 37 posto u 2030. godini. To je posljedica stalnog povećanja udjela potrošnje električne energije u ukupnoj potrošnji, povećanja proizvodnje elek-trične energije OIE i, općenito, smanjenja ukupne potrošnje energije. Među elek-tranama na OIE će, kako se očekuje, biti najviše vjetroelektrana i fotonaponskih elektrana, a pretpostavlja se i poveća-nje udjela vozila na alternativni pogon, poglavito električnih.

S ovim je projekcijama usklađen i obnovljivi scenarij razvoja HEP grupe do 2030. godine, koji se već realizira kroz niz projekata. Nedavno postavljanje prvih ELEN punionica za električna vozila na autocestama i početak izgradnje Sunča-ne elektrane Vis - konkretni su pokaza-telji energetske tranzicije u Hrvatskoj elektroprivredi.

Tatjana Jalušić,glavna urednica HEP Vjesnika

Iz sadržaja:04 Energetska tranzicija

Puštaju se u pogon ELEN punionice na autocestamaU sklopu projekta EAST-E, HEP je pustio u pogon 14 brzih punionica za električna vozila, od kojih su tri lokacije na odmorištima uz autocestu.

06 Energetska tranzicijaVeliki investicijski ciklus u sunčane elektranePrve četiri sunčane elektrane u investicijom ciklusu u kojem ćemo do 2023. uložiti 750 milijuna kuna jesu elektrane Kaštelir, Cres, Vis i Vrlika Jug, ukupne snage 11,6 MW.

08 Summit energetske demokracijeEnergetski sektor - motor investicijskog razvoja Hrvatske Energetika mora dati odgovor na globalna pitanja dostupnosti resursa te na klimatske promjene, a proces tranzicije doprinijeti razvoju gospodarstva.

15 PriznanjaHEP Proizvodnji dodijeljena Zlatna bilancaPripala joj je Finina nagrada za ostvarene financijske rezultate u djelatnosti opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija.

18 PoslovanjePovećani prihodi, dobit i prodaja električne energijeHEP grupa je i u 2018. bila jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, s ulaganjima od 2,4 mlrd kuna.

21 UpravljanjeIntegracija procesnih sustava u HEP ODS-uPostojeći sustavi povezat će se u jednu informacijski i komunikacijski integriranu tehnološku cjelinu.

48 ObrazovanjeHEP Akademija - interni trening centar HEP grupeZnanje se nastoji dugoročno očuvati te osigurati da bude dostupno svim radnicima.

58 Naši izvan HEP-aObični trenuci na neobičan načinFoto-amaterki Ivani Alerić u fokusu je obiteljska dokufotografija, kojoj su je usmjerila ponajprije vlastita djeca.

ImpressumIzdavač:Hrvatska elektroprivreda d.d.Sektor za korporativne komunikacijeUlica grada Vukovara 37, 10 000 Zagreb

Direktor Sektora:Ivica Žigić[email protected]

Glavna urednica:Tatjana Jalušić (01 63 22 106)[email protected]

Novinari:Lucija Migles, Zagreb (01 63 22 264)Andrea Lovrinčević, Zagreb (01 63 22 224)

Administrator:Ankica Keleš (01 63 22 819)

Grafičko oblikovanje:Fokus komunikacije d.o.o.

Tisak:Cerovski, Zagreb

U ovom broju

4 HEP VJESNIK 2/2019.

Puštaju se u pogon ELEN punionice na autocestamaU sklopu projekta EAST-E, koji se sufinancira sredstvima Europske unije, Hrvatska elektroprivreda pustila je u pogon 14 brzih ELEN punionica za električna vozila, od kojih su tri lokacije na odmorištima uz autocestu.

Kroz projekt EAST-E HEP-u je odo-breno sufinanciranje postavljanja 27 multistandardnih punionica za

električna vozila, snage 50 kW (AC/DC multistandard), na autocestama Gori-čan-Zagreb-Rijeka te Bregana-Zagreb. Realizacija projekta EAST-E, koji će trajati do 30. lipnja 2020. godine, omogućit će po prvi put i uključivanje hrvatskih auto-cesta na europske prometne pravce na

kojima već postoji infrastruktura za pu-njenje električnih vozila. Hrvatska će tako postati dio mreže 11 europskih zemalja kroz koje će biti moguće neprekinuto prekogranično putovanje električnim vozilima.

U sklopu ovog projekta Hrvatska elektroprivreda do sada je u pogon pusti-la 14 ELEN punionica, i to na lokacijama Ljubešćica, Vrbovsko, Čavle, Delnice,

Fužine, Vukova Gorica, Karlovac-Ilovac, Lepenica sjever, Sesvetski Kraljevac i Goričan, od kojih su tri lokacije na odmo-rištima uz autocestu (Ljubešćica, Vukova Gorica i Lepenica sjever).

HEP aktivno sudjeluje i u projek-tu NEXT-E, koji će omogućiti izgradnju mreže od čak 252 punionice za električna vozila u Češkoj Republici, Slovačkoj, Ma-đarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj, odno-

Hrvatska elektroprivreda do sada je u pogon pustila punionice u sklopu projekta EAST-E na lokacijama Ljubešćica, Vrbov-sko, Čavle, Delnice, Fužine, Vukova Gorica, Karlovac-Ilovac, Lepenica sjever, Sesvetski Kraljevac i Goričan od kojih su lokacije na odmorištima uz autocestu: Ljubešćica, Vukova Gorica i Lepenica.

Energetska tranzicija


sno 222 multistandardne brze punionice (50kW) te 30 ultrabrzih punionica (150 - 350 kW) duž središnjih TEN-T koridora i središnje mreže. Na taj način će, po prvi put u potpunosti, biti moguće vozilom na električni pogon prijeći velike uda-ljenosti duž šest kohezijskih država. U okviru projekta koji traje do 31. prosinca 2020. godine, HEP će postaviti 30 novih punionica - 26 brzih i četiri ultrabrze punionice najnovije tehnologije (snage

od 150 kW) na autocestama Goričan-Rije-ka, Zagreb-Split te Bregana-Lipovac. Sve će biti multistandardne te će se na njima moći puniti svi postojeći, kao i nadolazeći modeli električnih vozila. Punjenje na ELEN punionicama tijekom razvojne faze projekta je besplatno, a komercijalizacija usluge očekuje se do kraja godine. U sklopu projekta NEXT-E, HEP je do sada u pogon pustio tri ELEN punionice, dvije na lokaciji Brinje i jednu na lokaciji Lepenica sjever.

Kad se zbroje punionice iz oba projekta, do sada je HEP u pogon pustio deset brzih ELEN punionica za električna vozila na odmorištima uz autocestu (Lju-bešćica, Vukova Gorica, Brinje i Lepenica sjever) i sedam na lokacijama u pojasu izlaza s autocesta (Čavle, Vrbovsko, Del-nice, Fužine, Karlovac, Goričan i Sesvetski Kraljevac). Punionice su multistandardne s tri priključka (Mode3 Type 2 za AC punjenje te CCS i ChaDeMo za DC punje-nje), a na svima je moguće istovremeno punjenje dva vozila.

HEP intenzivno radi i na operacio-nalizaciji trećeg projekta razvoja e-mobil-nosti uz sufinanciranje Europske unije. Riječ je o Projektu IT rješenja analitike velikih skupova podataka e-mobilnosti (bigEVdata), u sklopu kojeg će HEP razviti inovativno cjelovito i informatičko rješe-nje za integraciju big-data modeliranja ponašanja i navika korisnika infrastruk-ture punionica, kako bi se omogućila efikasnija uporaba i upravljanje mrežom punionica za električna vozila.

Uz razvoj informatičkog rješenja (softvera), HEP će u sklopu projekta diljem Republike Hrvatske postaviti i nove 42 punionice za električna vozi-la: 12 rapidnih (snage 50 kW), 10 brzih (snage 22 kW), 10 bežičnih i 10 wallbox punionica. Uz Hrvatsku elektroprivredu, kao nositelja, na projektu sudjeluju kao partneri Fakultet elektrotehnike i raču-narstva u Zagrebu te ICT tvrtka NEOS. Rezultati projekta prezentirat će se široj zajednici putem web stranice projekta, diseminacijske radionice, prezentacije projekta i priloge te kroz znanstvene radove. Predviđena je i zaštita žiga proi-zvoda bigVdata.

Planiranom realizacijom u ovom trenutku aktivnih projekata, HEP-ova mreža će se sastojati od više od 100 punionica različitih snaga, optimalno razmještenih po cijeloj Hrvatskoj.

Andrea Lovrinčević

Hrvatska će postati dio mreže jedanaest europskih zemalja kroz koje će biti moguće neprekinuto prekogranično putovanje električnim vozilima

Vukova Gorica je zbog svog geografskog položaja, kao i prometnog značaja, izuzetno atraktivna lokacija, na kojoj je HEP 7. lipnja 2019. postavio četiri brze ELEN punionice, a uskoro planira postaviti i jednu ultra brzu punionicu te baterijski sustav


6 HEP VJESNIK 2/2019.Energetska tranzicija

Veliki investicijski ciklus u sunčane elektrane

Započela je izgradnja SE Vis, instali-rane snage 2,2 MW i očekivane go-dišnje proizvodnje 3,1 milijun kWh,

čime se mogu podmiriti potrebe oko 1.000 kućanstava. U skladu s polazištima nove energetske strategije Republike Hrvatske i smjernica energetsko-klimat-ske politike Europske unije, Hrvatska elektroprivreda se u svojoj razvojnoj strategiji do 2030. godine opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja. U okviru tog scenarija planira obnoviti, izgraditi ili preuzeti hidroelektrane, visokoučinko-vite kogeneracijske elektrane, sunčane elektrane, vjetroelektrane i elektrane na ostale obnovljive izvore energije. Od ukupne nove snage od oko 1.500 MW 350 MW odnosi se na sunčane elektrane. Prve četiri sunčane elektrane u velikom investicijom ciklusu u kojem će do 2023. godine uložiti 750 milijuna kuna jesu sun-čane elektrane Kaštelir, Cres, Vis i Vrlika Jug, ukupne snage 11,6 MW i vrijednosti 80 milijuna kuna.

U travnju 2019. HEP je sklopio ugovor o kupoprodaji Sunčane elektrane Sabadin (SE Kaštelir) te ugovor o izgrad-nji Sunčane elektrane Cres. U prosincu 2018. godine je od tvrtke Končar OIE preuzeo projekt Sunčane elektrane Vis te započeo njezinu izgradnju u proljeće ove godine. Izgradnja Sunčane elektrane Vrlika Jug planirana je za drugu polovicu 2019.

Sunčane elektrane na Cresu i Visu doprinijet će jačanju infrastrukture u funkciji razvoja turizma, jer će električnu energiju najviše proizvoditi onda kad je najpotrebnija, u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone. Elektrane Vrlika Jug, Cres i Vis će elek-tričnu energiju proizvoditi bez ugovora s HROTE-om o otkupu po poticajnoj cijeni. Sva četiri projekta elektrana nastala su u suradnji HEP-a s partnerima - jedinicama lokalne i regionalne samouprave i tvrtka-ma. Sudjelovanje domaćih proizvođača opreme, poput Končara i Solvisa, omo-gućuje daljnji razvoj hrvatske industrije u sektoru obnovljivih izvora energije.

U tijeku je HEP-ov javni poziv zainte-resiranim partnerima za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije, koji je otvoren do 31. prosinca i u sklopu kojeg je HEP spreman realizirati sve financijski isplative projekte koji će zado-voljiti energetske, ekonomske i okolišne kriterije. Riječ je o nastavku aktivnosti širenja korištenja obnovljivih izvora ener-gije, kroz integraciju u vlastiti proizvodni portfelj onih projekata obnovljivih izvora koji su već završeni, ili su u visokom stupnju razvoja.

Uz izgradnju velikih sunčanih elek-trana (snage između 2 MW do 6,5 MW) HEP je u skladu s Nacionalnim akcijskim planom za obnovljive izvore energije, koji stimulira i gradnju malih sunčanih elektrana, pokrenuo i izgradnju sunčanih elektrana snage od 10 do 500 kW, na kro-vovima vlastitih poslovnih i proizvodnih zgrada. Izgrađene prema modelu kupca s vlastitom proizvodnjom, omogućuju znatno smanjenje troškova za potrošnju električne energije u HEP-ovim pogonima i poslovnim objektima.

Ur.

Elektrane na Visu i Cresu doprinijet će jačanju infrastrukture u funkciji razvoja turizma

SE Vis smještena je na brdu Grizova gla-vica, u blizini naselja Žena Glava, oko 3,6 kilometra jugozapadno od grada Visa te oko 4,8 kilometara istočno od Komiže.

Prve četiri sunčane elektrane u investicijom ciklusu u kojem će HEP do 2023. uložiti 750 milijuna kuna jesu elektrane Kaštelir, Cres, Vis i Vrlika Jug, ukupne snage 11,6 MW. Svi projekti nastali su u suradnji s partnerima - jedinicama lokalne i regionalne samouprave te s tvrtkama.


Ciljevi Energetske strategije: niskougljično gospodarstvo, neovisnost i učinkovitost

Tijekom lipnja 2019. trajala je javna ra-sprava o Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske. Na konferenciji „Nova energetska strategija i održivo financiranje“, koju je 14. lipnja organi-zirala Hrvatska gospodarska komora, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić je istaknuo da je Hrvatska usmjerena ka nisko-ugljičnom gospodarstvu. Također je poručio:

- Provedbom nove energetske strategije Hrvatska će, uz ostalo, postati i energetski neovisnija, čišća i učinko-vitija, a energetski razvoj utjecat će na gospodarstvo u cjelini.

Barbara Dorić, operativna direk-torica izrade nacrta prijedloga Stra-tegije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. naglasila je da je energetska tranzicija proces u kojemu se mijenja struktura proizvodnje, prijenosa, distribucije i potrošnje energije. Pri pisanju strategije razmatrala su se tri scenarija: S0 - koji je predviđao energetski razvoj države uz primjene postojećih mjera, S1 - scenarij ubrzane energetske tranzicije te S2 - scenarij umjerene energetske tranzicije. Kako je rekla, za kreiranje strategije će se uzimati u obzir referentni scenarij umjerene tranzicije pri praćenju ostva-renja pojedinih ciljeva. Dotaknuvši se glavnih ciljeva, ponovila je da scenarij S2 predviđa smanjenje emisije stakleničkih plinova za 35 posto do 2030., odnosno za 64 posto do 2050. u odnosu na 1990. godinu, a S1 za 38, odnosno za 74 posto.

Ukupna potrošnja energije će se smanjivati, naglasila je Barbara Dorić

pa bi u odnosu na razinu iz 2017. ona u 2030. bila manja za jedan posto u scenariju S2, a za pet posto u S1, dok bi u 2050. bila manja za 17 posto u S2, odnosno za 26 posto u S1. U strukturi oblika energije, smanjio bi se udio teku-ćih goriva - s 39,2 posto u 2017. smanjio bi se u S2 na 35,8 posto u 2030. i na 24,2 posto u 2050. godini, a u S1 na 36,6 posto, odnosno 20,6 posto. Procjenjuje se da bi padao i udio prirodnog plina - s 28,1 posto na 26,4 posto do 2030., da bi zatim blago porastao na 28,7 posto u 2050. godini u scenariju S2, a u scenariju S1 bi pao na 25,8 posto u 2030. i na 22,3 posto u 2050.

Najveća promjena se očekuje kod obnovljivih izvora, čiji bi udio u ukupnoj potrošnji rastao s 21,4 posto u 2017. na 31,5 posto u 2030. i na 46,3 posto u 2050. u scenariju umjerene (S2) te na 31,5 posto odnosno 56,2 posto u scenariju ubrzane tranzicije (S1). Planira se i prosječna godišnja izgradnja oko 170 MW novih elektrana u scenariju umjere-ne, odnosno 250 MW novih u scenariju ubrzane tranzicije, uz predviđanje izgrad-nja velikog broja elektrana na OIE, po-najviše vjetro i fotonaponskih elektrana. Upravo to je istaknuo Ivan Andročec iz Sektora za strategiju i razvoj HEP-a d.d., koji je naglasio da HEP mora očuvati svoj portfelj proizvodnje u hidroelektranama,

koje su i okosnica HEP-ovog sustava, na nekima i povećati kapacitete te tako dobiti do 160 MW dodatne snage.

- Ostatak potreba obnovljive ener-gije moramo osigurati kroz izgradnju novih solarnih, hidro i vjetroelektrana. Važno je napomenuti da nam je trenutno aktualan projekt izgradnje plinskog kom-bi-kogeneracijskog bloka u Elektrani to-plani Zagreb, koji ima učinkovitost veću od 90 posto. Do 2030. planiramo ukupno osigurati novih 1500 MW električne ener-gije, rekao je Ivan Andročec, osvrnuvši se i na HEP-ov projekt elektromobilnosti, u okviru kojeg je postavljeno više od 70 ELEN punionica za električna vozila na benzinskim postajama diljem Hrvatske.

Naglasak je strategije i na energet-skoj učinkovitosti pa se, primjerice, pred-viđa energetska obnova fonda zgrada po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,6 posto u scenariju umjerene, odnosno 3 posto u scenariju ubrzane tranzicije te povećanje udjela električnih i hibridnih vozila u cestovnom prometu. Prema scenariju umjerene tranzicije, ukupna ulaganja u razdoblju 2021. do 2050. procjenjuju se na 378,9 milijardi kuna, ili u prosjeku 12,6 milijardi kuna godišnje, dok se u scenariju ubrzane tranzicije procjenjuju na 461,7 milijardi kuna, ili 15,4 milijardi kuna godišnje.


Najveća promjena se očekuje kod obnovljivih izvora energije, čiji bi udio u ukupnoj potrošnji rastao s 21,4 posto u 2017. na 31,5 posto u 2030. i na 46,3 posto u 2050. u scenariju umjerene te na 31,5 posto, odnosno 56,2 posto u scenariju ubrzane tranzicije.

Planira se prosječna godišnja izgradnja oko 170 MW novih elektrana u scenariju umjerene, odnosno 250 MW u scenariju ubrzane tranzicije


8 HEP VJESNIK 2/2019.SED 2019. - Summit energetske demokracije

Energetski sektor - motor investicijskog razvoja Hrvatske Energetika mora dati odgovor na globalna pitanja dostupnosti resursa te klimatske promjene, a proces tranzicije doprinijeti razvoju gospodarstva, odnosno domaćoj industriji. Doprinos tehnološkom i niskougljičnom razvoju trebale bi dati ne samo javne tvrtke, nego i privatni sektor. Cijena emisija CO2 će u budućnosti odrediti dinamiku i ekonomiju svih procesa.

Vrhunski domaći i međunarodni stručnjaci iz područja energetike obradili su ključne teme vezane uz

najširi pojam energetike tijekom trodnev-nog Summita energetske demokracije, koji je okupio više od 300 sudionika. Po-kretanje gospodarskog rasta, promocija naprednih energetskih mreža i digitalnog društva te energetska tranzicija koja značajno povećava broj aktivnih dionika u trgovanju energijom - bile su glavne teme ove konferencije koja je održana u Puli od 10. do 12. travnja. Otvorio ju je predsjednik SED-a 2019. dr. sc. Goran Granić, koji je svoje izlaganje posvetio energetskoj tranziciji.

- Klimatska i energetska politika je jedna politika. Cijena emisija CO2 je ta koja će u budućnosti odrediti dinamiku i

ekonomiju svih procesa. Smanjenje emi-sija za oko 80 posto do 2050. godine iza-zov je na koji moramo biti spremni dati rješenja. Zadatak države jest da upravlja procesom energetskog sektora i porezne politike u korist kupaca i gospodarstva. Proces tranzicije mora doprinijeti razvoju gospodarstva, odnosno sektora domaće industrije, istaknuo je Goran Granić te dodao kako je SED po svojoj komplek-snosti prvi takav skup u Hrvatskoj, čiji su sadržaj kreirali stručnjaci za stručnjake.

Direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac Domac je naglasila kako se od energetskog sektora očekuje da bude glavni motor investicijskog razvoja Hrvatske, s nizom projekata koji

Investicije u elektroenergetske objekte se u najvećem broju slučajeva odnose na obnovljive izvore, koji su u najvećem fokusu, uz energetsku učinkovitost i elektromobilnost

Smanjenje emisija za oko 80 posto do 2050. - izazov je na koji moramo biti spremni dati rješenja - istaknuo je dr. sc. Goran Granić

Piše: Lucija Migles

9HEP VJESNIK 2/2019. SED 2019. - Summit energetske demokracije

će dolaziti ne samo iz javnih tvrtki, nego i iz privatnog sektora.

- HGK vidi priliku u kojoj poduzet-nici i obrtnici mogu dati svoj doprinos tehnološkom i niskougljičnom razvoju Hrvatske. Stoga je od velike važnosti imati kvalitetnu energetsku strategiju, koju će pratiti u svom napretku, zaključila je Marija Šćulac Domac.

Uz predsjednika Franu Barbarića i članove Uprave HEP-a, skupu su nazočili brojni predstavnici Hrvatske elektropri-vrede. Kao sudionik panela Energetska politika - pogled energetskih tvrtki, član Uprave HEP-a Marko Ćosić je naglasio kako cjelokupna energetika, a tako i sek-tor električne energije, mora odgovoriti na globalne trendove, kao što su dostu-

pnost resursa, ponajprije fosilnih izvora te klimatske promjene.

- Svjedoci smo toga da se izvori energije mijenjaju. Investicije u elek-troenergetske objekte se u 80 posto slučajeva odnose na obnovljive izvore, a tek u 20 posto na konvencionalne izvore, s time da je glavni energent u tranziciji plin. Mi smo ti koji projektiramo elektro-energetski sustav 2050. godine. Moramo se prema tome mijenjati i prilagoditi te fokus staviti na obnovljive izvore, ener-getsku učinkovitost i elektromobilnost, istaknuo je Marko Ćosić, uz kojeg su na spomenutom panelu, koji je moderirao Goran Slipac, savjetnik Uprave HEP-a, sudjelovali i Sandor Fasimon, predsjed-

nik Uprave INA-e te Pavle Vujnovac, predsjednik ENNA-e.

Među sudionicima velikog broja od 21 održanog panela bili su i ostali predstavnici HEP-a. Predstavnici HEP ODS-a, Zdravko Lipošćak, direktor Sektora za mjerenje i podršku tržištu, Krešimir Ugarković, direktor Sektora za upravljanje imovinom te Ivan Majdan-džić, direktor Sektora za održavanje, razvoj i upravljanje kvalitetom HEP Toplinarstva, raspravljali su na panelu Napredne mreže - pametna ener-getika, kojim je moderirao Ivan Periša, direktor Sektora za vođenje sustava HEP ODS-a. Na panelu posvećenom pro-metu, novim tehnologijama i elektromo-bilnosti sudionik je bio voditelj HEP-ovog tima za e-mobilnost Domagoj Puzak. Posebnu pozornost privukao je panel Mediji u razvoju energetske demokracije i nedostatak resornih novinara, na kojem je sudjelovao Ivica Žigić, direktor Sektora za korporativne komunikacije HEP-a d.d. Direktor HEP Toplinarstva Zdravko Zajec bio je sudionik panela Toplinarstvo, a pomoćnica direktora HEP ESCO-a Vlasta Zanki panela Politika i mjere - sustavi obveza energetske učinkovitosti.

Zadaća države je upravljati procesom energetskog sektora i porezne politike u korist kupaca i gospodarstva

Radni posjet Elektroistri Pula

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić i članovi Uprave Tomislav Šambić i Petar Sprčić sa suradnicima posjetili su tijekom održavanja Summita sjedište Distribucijskog područja Elektroistra Pula.

- Naša najznačajnija ovogodišnja ulaganja odnose se na razvoj srednjonaponske mreže, kao i na prelazak na 20 kV naponsku razinu. Planiramo pustiti u rad 35 milijuna kuna vrijednu investiciju izgradnje TS 110/10(20) kV Medulin te na-praviti cjelokupnu pripremu za prelazak juga Istre na 20 kV na-ponsku razinu, istaknuo je direktor Elektroistre Zvonko Liović te nazočne upoznao s izazovima u tom distribucijskom području, kao što su zahtjevi za priključenjem, kojih je na godišnjoj razini približno četiri tisuće te na značajan nedostatak radne snage na tržištu rada.

- Svjestan sam da u određenim područjima Hrvatske nema strukovnih škola koje obrazuju elektromontere, stoga ćemo inicirati suradnju s Ministarstvom znanosti i obrazova-nja kako bismo nešto zajednički poduzeli u pogledu te struke, koja je u HEP ODS-u temeljna, istaknuo je predsjednik Uprave HEP-a.

Domaćini su upoznati s planovima razvoja projekata ob-novljivih izvora energije, prije svega integriranih i neintegriranih sunčanih elektrana na njihovom području.

Sudionici panela Energetska politika - pogled energetskih tvrtki: Marko Ćosić, Sandor Fasimon i Pavao Vujnovac

Direktor DP Elektroistra Pula Zvonko Liović upoznao je rukovodstvo HEP-a s najvažnijim investicijama i proble-matikom tog distribucijskog područja


Sve veća ulaganja u obnovljive izvore energije

Države članice Europske unije pre-poznale su potencijale obnovljivih izvora energije i sve više potiču

ulaganja u proizvodnju čiste, obnovljive energije. Iako je Republika Hrvatska iznad prosjeka Europske unije, Energet-skom strategijom predviđeno je daljnje povećanje udjela obnovljivih izvora do 2030. godine.

Tome će doprinijeti i investicije Hrvatske elektroprivrede, koja planira samo do 2023. godine u obnovljive izvore uložiti oko 750 milijuna kuna. Iz-mjenama zakona o obnovljivim izvorima energije te pratećim uredbama se, pak, potiče uključivanje energije proizvedene iz obnovljivih izvora na tržište električne energije.

Od 1. siječnja ove godine formira-na je, naime, EKO bilančna grupa, koja sadržava 30 posto proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora koji su u sustavu poticaja i čiji je voditelj HROTE. EKO bilančna grupa danas je najveći prodavatelj električne energije kojom se trguje na CROPEX-u - rečeno je na panelu Obnovljivi izvori energije, na kojem je su-djelovao i Marin Cerjan, direktor Sektora za srednjoročno upravljanje portfeljem HEP Trgovine.

Podsjetio je da društvo HEP Trgovi-na upravlja proizvodnim portfeljem HEP grupe, zastupa HEP d.d. na energetskim tržištima, optimizira ukupno raspoloživu energiju HEP grupe i upravlja bilančnom grupom HEP-a. U toj se grupi uz HEP d.d. nalaze društva HEP grupe: HEP Proizvod-nja, HEP Opskrba, HEP Elektra i pro-izvođači s kojima je potpisan ugovor o ot-kupu. Marin Cerjan je naglasio kako HEP Trgovina nudi ugovor za otkup električne energije svim zainteresiranim proizvođa-čima prema propisanoj metodologiji.

- Samo naša bilančna grupa već ima osam članova. Što se tiče njihovih odstupanja, za svakog člana dobivamo mjesečne podatke. Napravili smo me-todologiju kojom utvrđujemo troškove svakog člana bilančne grupe, prema kojoj se raspoređuju troškovi, ovisno kako koji sudionik bilančne grupe jedan drugom pomaže. I troškovi uravnoteženja, penali-

zacija se tako onda raspoređuje, ovisno o udjelu svakog pojedinog člana. Na sreću, negativna cijena se događa iznimno rijet-ko, istaknuo je predstavnik HEP Trgovine.

Zoran Obradović, član Uprave društva WPD Adria, tvrtke koja je u Hrvatskoj uspješno realizirala projekte vjetroelektrana Trtar Krtolin, Orlice, Katuni i Ponikve, izrazio je zadovoljstvo suradnjom s HEP Trgovinom, s kojom su sklopili ugovor za VE Trtar Krtolin.

-Trtar Krtolin je izišla iz sustava poticaja, a uskoro će izaći i naša druga vjetroelektrana Orlice. Ono zbog čega smo mi u komfornoj zoni je činjenica da je Trtar Krtolin sebe isplatila i slobodna je od troška daljnjeg financiranja, istaknuo je Obradović.

Kristina Čelić, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije Uprave za energetiku ocjenjuje kako se u hrvatski elektroener-getski sustav može priključiti značajno više instalirane snage iz obnovljivih izvora energije nego je to danas slučaj. Iz obnovljivih izvora koji su u feed-in, odnosno poticajnom, tarifnom sustavu, trenutno je priključeno približno 850 MW instalirane snage.

- Taj broj svakim danom sve više ra-ste i u narednih godinu dana očekujemo da će prijeći 1.000 MW instalirane snage. U Ministarstvu zaštite okoliša i energeti-ke pripremamo daljnji set zakona vezan

Izmjenama zakona o obnovljivim izvorima energije te pratećim uredbama potiče se uključivanje energije proizvedene iz obnovljivih izvora na tržište električne energije

EKO bilančna grupa je jedan od najvećih prodavatelja na Hrvatskoj burzi električne energije te je, uz povezivanje na jedinstveno europsko tržište, doprinijela njenoj likvidnosti

Sudionici Summita energetske demokracije održanog u Puli


Povećana integracija obnovljivih izvora na tržište električne energije zahtijeva njegovo likvidno organiziranje, jasno definiranu odgovornost za odstupanja te razvijanje transparentnog tržišta uravnoteženja

Negativna cijena električne energije Negativna cijena električne energije sastavni je dio tržišta i odražava prezasićenost pri stvaranju ravnoteže izme-đu ponude i potražnje, kada su prodavatelji električne energije spremni platiti za preuzimanje energije. Javlja se u trenutku velike nefleksibilne proizvodnje te niske potra-žnje, pretežito noću, vikendima ili blagdanima. U praksi to znači da prodavatelji električne energije plaćaju isporuku svoje električne energije, odnosno da su kupci koji ju preuzimaju za to plaćeni. Negativne cijene su se prvi puta pojavile na njemačko-austrijskom dan-unaprijed tržištu električne energije 2007. godine. Na dražbi Hrvatske bur-ze električne energije (CROPEX), održanoj 21. veljače 2016. za isporuku električne energije 22. veljače, prvi put je na dan-unaprijed tržištu ostvarena negativna cijena.

U prošloj godini na CROPEX-u su zabilježena 23 sata s negativnom cijenom, dok je u prvom kvartalu 2019. zabilježeno 20 sati, iz čega bi se moglo zaključiti da je ta pojava učestalija nakon dolaska EKO bilančne grupe. No, analizirajući ostale burze u regiji uočeno je da su ove godine negativne cijene učestalije i na tim burzama te da je to, zapravo, posljedica cjelokupne situacije u Europi, odnosno toplije zime, kao i veće proizvodnje vjetroelek-trana. Stoga se pretpostavlja da bi se i bez početka rada EKO bilančne grupe ove godine negativne cijene elek-trične energije na CROPEX-u pojavile u jednakoj količini, zbog načina rada povezanog dan-unaprijed europskog tržišta.

uz jamstvo podrijetla, a radimo i na donošenju uredbe o kvotama, poručila je predstavnica Ministarstva.

Martina Vajdić iz CROPEX-a je nagla-sila da je EKO bilančna grupa - kao jedan od najvećih prodavatelja električne ener-gije na Hrvatskoj burzi električne energije - doprinijela likvidnosti same burze, no da se značajno povećanje dogodilo već povezivanjem hrvatskog tržišta na jedinstveno dan-unaprijed europsko tržište preko hrvatsko-slovenske granice u lipnju 2018., nakon čega se volumen na CROPEX dan-unaprijed tržištu povećao 20 do 30 puta. Pod likvidnošću se podra-zumijeva kako u svakom trenutku postoji dovoljno kupaca i prodavatelja od kojih je moguće kupiti ili prodati električnu energiju u većoj količini, bez znatnijeg utjecaja na njezinu cijenu. EKO bilančna grupa dovela je i do toga da se volumen povećao za nekih deset posto, na što su utjecala i njena dva nova člana.

Govoreći o tome što utječe na po-javu negativnih cijena, sudionici panela su se složili kako se ona obično događa u uvjetima niske potrošnje, uglavnom vikendima ili praznicima, a drugi predu-vjet je visoka nefleksibilna proizvodnja iz obnovljivih izvora. Zaključili kako je zbog povećane integracije obnovljivih izvora na tržište električne energije nužno njegovo likvidno organiziranje, jasno definiranje odgovornosti za odstupa-nja te razvijanje transparentnog tržišta uravnoteženja.

HEP Trgovina nudi ugovor za otkup električne energije svim zainteresiranim proizvođačima prema propisanoj metodologiji, naveo je Marin Cerjan


Sigurnost opskrbe je ponajprije ekonomsko pitanje

Energetska politika Europske unije prepoznaje sigurnost opskrbe ener-gijom kao posebno važno pitanje. U

postupku je prihvaćanje Uredbe Europ-skog parlamenta i Vijeća o pripravnosti na rizike u sektoru električne energije, kojom se izvan snage stavlja Direktiva 2005/89/EZ. Kako je ocijenio Goran Slipac iz HEP-a d.d., sudjelujući na SED-u 2019. na panelu Sigurnost opskrbe električnom energijom, najzanimljivija je definicija kriznog stanja u opskrbi energijom. U preambuli Uredbe je navedeno: „Dobro funkcioniranje tržišta (energije) i sustava, s adekvatnim interkonektivnim kapaci-tetima, najbolje su jamstvo sigurnosti opskrbe električnom energijom. Me-đutim, čak i kada tržišta i sustavi dobro funkcioniraju i međusobno su povezani, nije moguće isključiti rizik od pojave elek-troenergetske krize, koja može nastupiti kao rezultat prirodnih katastrofa, poput

ekstremnih vremenskih uvjeta, kibernet-skog napada ili nestašice goriva.“

Kako tumači Goran Slipac, Uredba se ne odnosi na rješavanje manjka proi-zvodnih kapaciteta pojedine zemlje člani-ce, zato što je bilanca električne energije predmet analize i energetske politike pojedine zemlje članice u okviru koje se očekuje optimalno korištenje resursa, ne samo u pojedinoj zemlji, nego u čitavoj Europskoj uniji.

- Naša akademska i šira javnost pod pojmom 'sigurnost opskrbe' podrazu-mijeva samodovoljnost proizvodnih kapaciteta za proizvodnju električne energije, odnosno čim manju ovisnost o uvozu. To se, međutim, ne podudara s tezama na kojima počiva energetska politika EU. Njena je temeljna teza da samodovoljnost energetskog sustava pojedine zemlje članice nije cilj razvitka energetskog sustava. Cilj je razviti i primi-jeniti takav model paneuropskog tržišta

Siguran i pouzdan elektroenergetski sustav se može održati jedino ako postoje dovoljne rezerve u proizvodnim postrojenjima. Razvijenija društva s višom razinom BDP-a imaju višu razinu rezerve u EES-u, što značajno utječe na sigurnost opskrbe u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Prema energetskoj politici EU, cilj razvitka energetskog sustava pojedine zemlje nije njegova samodovoljnost, već je to primjena takvog modela paneuropskog tržišta koji će jamčiti sigurnu opskrbu uz jednake uvjete

Među sudionicima panela posvećenog sigurnosti opskrbe bio je Goran Slipac iz HEP-a d.d.


Ciljevima energetske politike EU treba doprinijeti i HOPS, koji će voditi EES uz vrlo visoku razinu pouzdanosti i HEP, koji će uspješno integrirati nove tehnologije za proizvodnju električne energijeenergije, odnosno električne energije, koji će jamčiti sigurnu opskrbu energi-jom, odnosno električnom energijom, uz jednake uvjete te zadovoljenje nekih drugih zahtjeva, primjerice, optimalnog korištenja resursa na paneuropskom tržištu, smanjenja emisije stakleničkih plinova te prihvatljivih cijena energije, naglasio je Goran Slipac.

S druge strane, energetska politika zemlje članice odgovorna je za uspostavu takve gospodarske klime koja će investi-torima omogućiti izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije. Ona se treba temeljiti na opredjeljenjima su-blimiranim u energetskoj strategiji, koja trebaju biti usuglašena s energetskom strategijom EU. Prema tomu, razina

proizvodnje električne energije u nekoj zemlji ovisi o više različitih uvjeta, kao što su raspoloživost resursa i tehnologija za proizvodnju električne energije, stupnja razvijenosti gospodarstva, kao i političkih opredjeljenja.

Središnji tehnološki dio elektroe-nergetskog sustava je operator prijeno-snog sustava, koji razinom tehnološke razvijenosti, međusobne povezanosti i vođenjem EES-a jamči sigurnost opskrbe. Hrvatski operator prijenosnog sustava odgovara zadanim visokim standardi-ma i ispunjava svoju zadaću u realnom vremenu, istaknuto je na spomenutom panelu. U zadnjih desetak godina HOPS je uspješno obavio zadaću integriranja tehnologija za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, od kojih su najznačajnije vjetroelektrane i sunčane elektrane, održavajući hrvatski sustav iznimno pouzdanim i stabilnim. Isto-dobno je omogućio trgovanje električne energije unutar Hrvatske, kao i na regio-nalnom tržištu, u skladu s pravilima o tr-govanju na unutarnjem tržištu EU. Bio je jedan od najvažnijih jamaca pouzdanog i sigurnog elektroenergetskog sustava, o čemu svjedoče i podaci o neplaniranim prekidima u opskrbi, koji se mjere u vrlo malim dijelovima promila u odnosu na prenesenu električnu energiju.

Kako se moglo čuti na ovom panelu, siguran i pouzdan EES može se održati tek ako postoje određene i dovoljne rezerve u proizvodnim postroje-njima. Istraživanja pokazuju da je sustav

to sigurniji što su razine tih rezervi više, a vrijedi i obratno. Dugoročno gledano, si-gurnost opskrbe je, prije svega, ekonom-sko pitanje: razvijenija društva s višom razinom BDP-a imaju, ili si barem mogu priuštiti, višu razinu rezerve u elektroe-nergetskom sustavu, što značajno utječe na sigurnost opskrbe, naročito u srednjo-ročnom i dugoročnom razdoblju.

Hrvatska se u Energetskoj strate-giji orijentirala prema niskougljičnim tehnologijama, prije svega izgradnji vjetroelektrana i sunčanih elektrana, a u tranzicijskom razdoblju prema tehnologi-jama koje koriste prirodni plin, u skladu s energetskom politikom EU, kao i opre-djeljenjima važnim za razvoj hrvatskog društva i gospodarstva. U ovom trenutku je uvoznik električne energije, a u Ener-getskoj strategiji su opisani scenariji u kojima se očekuje korištenje raspoloživih resursa za proizvodnju električne energi-je, ponajprije vjetra i Sunca.

- Nema sumnje da će u tranzicij-skom razdoblju, koje može potrajati i više godina, HOPS voditi elektroenerget-ski sustav uz vrlo visoku razinu pouzda-nosti. Istodobno je realno očekivati da će Hrvatska elektroprivreda uspješno integrirati nove tehnologije za proizvod-nju električne energije, čime će dati najznačajniji doprinos očekivanjima gra-đana Hrvatske, a samim time i ispunjenju ciljeva energetske politike Europske unije, zaključio je Goran Slipac.

14 HEP VJESNIK 2/2019.Vijesti

Izmjene Uredbe o jamstvima podrijetla električne energije

Na temelju Zakona o energiji, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 30. svibnja 2019. doni-jela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o uspo-stavi sustava jamstva podrijetla električne energije.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnov-ljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (Narodne novine 111/18) propisuje obvezu uspostave dražbi jamstava podrijetla koja proizlaze iz proizvede-ne električne energije u sustavu poticanja i korištenje novčanog prihoda od prodaje jamstava podrijetla na dražbama u korist i svrhu fonda sustava poticanja.

Prelaskom na tržišnu prodaju električne energije povlaštenih proizvođača u sustavu poticanja od strane HROTE-a kao voditelja EKO bilančne grupe, nužno je uspostaviti sustav prodaje jamstava podrijetla električne energije na tržišnim osnovama. Naime, u skladu s ukidanjem obveze opskrbljivača za preuzima-nje ukupne količine električne energije od povlaštenih proizvođača iz sustava poticanja, jamstva podrijetla za proizvodnju električne energije u sustavu poticanja, u dijelu koji HROTE prodaje slobodno na tržištu, HROTE će ponuditi zainteresiranim sudionicima na tržištu električne energije prema tržišnim načelima, odnosno putem dražbe jamstva podrijetla.

Jamstva podrijetla električne energije proizvede-ne od proizvođača u sustavu poticanja bi se od strane tržišnih sudionika kupovala na dobrovoljnim i tržišnim osnovama, dok će ostvarene novčane prihode s ovoga naslova HROTE proslijediti na račun s kojeg se ispla-ćuju poticaji povlaštenim proizvođačima iz sustava poticanja.

U tehničkom smislu, predmetna jamstva podrije-tla električne energije prodavala bi se na tržištu putem dražbi, koje bi organizirala Hrvatska burza električne energije i to putem IT trgovačke platforme za održa-vanje dražbi. Organizirale bi se minimalno šest puta godišnje, prema unaprijed poznatom rasporedu, kojeg bi određivao HROTE. Uredbom se također uređuju uvjeti za priznanje jamstva podrijetla električne energi-je koja je izdala treća država, odnosno država koja nije članica EU.

Jamstvo je, podsjetimo, elektronička isprava, kojom se krajnjim kupcima električne energije jamči podrijetlo te energije iz određenog primarnog izvora, odnosno iz postrojenja koje koristi obnovljive izvore. Izdaje se za svaki MWh proizvedene električne energije koja se isporuči u elektroenergetski sustav. Registar jamstava podrijetla električne energije uspostavljen je u veljači 2015. i te su godine u njega upisani prvi korisnici i to opskrbljivači. Prvi upisani proizvođač električne energije bila je HEP Proizvodnja, a do sada je u Registar upisano njenih 14 hidroelektrana: Lešće, Varaždin, Dubrava, Orlovac, Čakovec, Dubrovnik, Gojak, Senj, Rijeka, Vinodol, Golubić, Velebit, Miljacka i Zakučac.

Ur.

Dr. sc. Goran Slipac - novi predsjednik HRO CIGRÉ

Dr. sc. Goran Slipac savjetnik je u Uredu Upra-ve HEP-a d.d. i glavni urednik znanstveno-stručnog časopisa Journal of Energy (Energija) koji zajednički izdaju HRO CIGRÉ i Hrvatska elektroprivreda. Aktivno je uključen u rad HRO CIGRÉ dugi niz godina. Član je Studijskog odbora C1 HRO CIGRÉ od osnutka, a bio je tajnik i predsjednik SO C1 u dva mandata. Predsjed-nikom Hrvatskog ogranka CIGRÉ imenovan je 1. lipnja 2019.

CIGRÉ (skraćenica od Conseil International des Grands Réseaux Électriques, odnosno Međunarodno vijeće za velike elektroenergetske sustave) globalna je stručna organizacija sa sjedištem u Parizu te s članstvom na svih pet kontinenata. Njeno djelovanje obuhvaća problematiku elektroenergetskih sustava i komponenti, odnosno razvoj, izgradnju, pogon i održavanje elektroenergetskih postrojenja i njihovih sastavnica. Djeluje kroz nacionalne ogranke, studijske odbore, stručne skupove, tehničke zbornike, kolokvije i drugo. Danas ima 60 članica - nacionalnih ograna-ka te okuplja znanstvenike, akademike, inženjere, tehničare i dobavljače u više od 90 zemalja. Hrvatski ogranak Međunarodnog vijeća za velike elektroener-getske sustave, HRO CIGRÉ, član je CIGRÉ od 1951. kao slijednik JUKO CIGRÉ, a status samostalnog člana dobio je 1992.

Dr. sc. Goran Slipac aktivno je uključen u rad HRO CIGRÉ dugi niz godina

15HEP VJESNIK 2/2019. Priznanja

HEP Proizvodnji dodijeljena Zlatna bilanca

Fina je nagradila najuspješnije poduzet-nike u 11 kategorija, i to temeljem obra-đenih godišnjih financijskih izvještaja za 2018. godinu. Nagrada Zlatna bilanca dodjeljuje se već jedanaestu godinu najuspješnijim poduzetnicima u pojedi-nim djelatnostima prema pokazateljima profitabilnosti, likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i ekonomičnosti.

Zlatna bilanca za najuspješnije poduzeće u 2018. godini u djelatnosti opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija dodijeljena je HEP Proizvodnji d.o.o. Nagradu je preu-zeo direktor Robert Krklec, koji je zahvalio zaposlenicima i istaknuo kako bez njih ne bi bilo ovako pozitivnih rezultata društva.

Osim u 11 kategorija, Zlatna bilanca je dodijeljena ukupnom pobjedniku, tvrt-

ki HS Produkt d.o.o. iz Karlovca, koja uz ispunjavanje ostalih kriterija ima i najvišu ocjenu financijskog rejtinga u 2018. godi-ni, a ujedno je i dobitnik Zlatne bilance za najuspješnijeg poduzetnika u djelatnosti Prerađivačka industrija.

Na događaju dodjele nagrade održanoj 11. lipnja u Zagrebu nazočnima su se obratili ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat te predsjednik Uprave Fine Dražen Čović.

Darko Horvat je istaknuo kako su svi dobitnici nagradu osvojili u uvjetima u kojima nema improvizacije, odnosno samo na temelju činjenica i brojki koje se odnose na prošlu godinu, u kojoj je gospodarstvo raslo 2,6 posto.

- Uspijemo li i ustrajemo li na Naci-onalnom planu reformi, povučemo li do kraja sljedeće godine svih 10,7 milijardi eura alociranih sredstava iz strukturnih fondova EU, 2020. godinu ćemo završiti s gospodarskim rastom od pet posto, procijenio je ministar Horvat.

Dražen Čović se zahvalio na pokro-viteljstvu Vlade Republike Hrvatske, ali i poduzetnicima, zbog kojih je ova nagra-da utemeljena te je poručio:

- Ovu nagradu dodjeljujemo kako bi pokazali koji su najbolji među hrvat-skim poduzetnicima te kako bi oni bili poticaj svima ostalima da unaprijede svoje poslovanje. Fina ima dugogodišnju tradiciju prikupljanja i obrade financijskih

podataka i izrade analiza, a zahvaljujem svim našim zaposlenicima koji su u vrlo kratkom vremenu obradili više od 131 tisuće godišnjih financijskih izvješća.

Analizu financijskih rezultata poslo-vanja hrvatskog gospodarstva u 2018. godini, prema prikupljenim i obrađenim podacima Fine, prezentirao je ekonom-ski analitičar Velimir Šonje.

- Za prošlu je godinu financijska izvješća predalo 131 tisuća poduzetnika, za razliku od godine ranije, kada je taj broj bio 120 tisuća. Broj zaposlenih kod poduzetnika povećan je za 5,2 posto, na 940 tisuća, a dvije trećine rasta ostva-reno je u segmentu mikro poduzeća, naglasio je Velimir Šonje, rekavši da su upravo mikro poduzeća u velikoj ekspan-ziji, dok je broj i udjel velikih poduzeća i dalje nepromijenjen.

U izboru za Zlatnu bilancu za 2018. godinu, od 131.117 poduzetnika obveznika poreza na dobit - trgovačkih društava bez banaka i osiguravajućih društava, ušlo je 3.930 poduzetnika, od toga 208 mikro, 2.527 malih, 978 srednjih i 217 velikih poduzetnika prema kriteriju veličine iz Zakona o računovod-stvu, koji su ostvarili odlične poslovne rezultate te zadovoljili ekonomske i financijske kriterije za ulazak među 11 najboljih tvrtki, koje je definirala Fina.

Lucija Migles

HEP Proizvodnji pripala je Finina nagrada za ostvarene financijske rezultate najboljim poduzetnicima u 2018. za djelatnost opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija.

Nagrada se dodjeljuje poduzetnicima prema pokazateljima profitabilnosti, likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i ekonomičnosti

Najuspješnija poduzeća u 2018. godini - dobitnici nagrade


Obnovljivi scenarij razvoja: 1.500 megavata nove snage do 2030. godinePolovica planirane snage odnosi se na sunčane elektrane i vjetroelektrane. Do kraja 2023. godine HEP planira u sunčane elektrane uložiti 750 milijuna kuna, što omogućava izgradnju prosječno 20 MW godišnje. U idućem razdoblju, od 2024. do 2030., novoinstalirana snaga sunčanih elektrana planira se udvostručiti.

Energetska budućnost se može opisati kroz tri pojma: dekarboniza-cija, digitalizacija i decentralizacija

- ocijenjeno je na Liderovoj konferenciji Energetska budućnost Hrvatske: Kako se uključiti u energetski razvoj Hrvatske, održanoj krajem svibnja u Zagrebu.

U uvodnom izlaganju na temu Ob-novljivi scenarij razvoja HEP grupe, pred-sjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić je istaknuo da se Strategija obnovljivog

scenarija razvoja HEP-a do 2030. godine temelji na četiri segmenta. Prvi je nasta-vak ciklusa razvoja hidroelektrana, koje će HEP-u ostati najvažniji obnovljivi izvor. U revitalizaciju ovih izvora HEP planira do 2028. godine uložiti 3,6 milijardi kuna, od čega je do danas, kako je napome-nuo Frane Barbarić, uloženo nešto više od trećine. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će dodatnih 160 megavata nove snage u hidroelektranama. Drugi je

Realizacija obnovljivog scenarija razvoja HEP grupe rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora za 50 posto, naglasio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić

Poruke

Prema HEP-ovoj razvojnoj strategiji, proizvodnja iz obnovljivih izvora bi se trebala povećati za šest do devet milijardi kilovatsati godišnje


segment izgradnja novih hidroelektrana, pri čemu se razmatra nekoliko lokacija za izgradnju malih hidroelektrana. Treći je izgradnja i preuzimanje projekata vje-troelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije.

Četvrti stup je izgradnja visoko-učinkovitih kogeneracija, ponajprije na postojećim lokacijama u Zagrebu i Osijeku. Među njima je novi plinski blok u Elektrani toplani Zagreb, 150 MW elek-trične i 114 MW toplinske snage, čija je izgradnja u pripremi. Ukupni koeficijent iskoristivosti goriva u spojnom procesu proizvodnje električne energije i topline bit će 90 posto, a ušteda primarne energije energenta veća od 20 posto. Iako je riječ o fosilnom gorivu, dokumenti Europske unije, a jednako tako i prijedlog nove Energetske strategije Republike Hrvatske, efikasno korištenje plina pre-poznaju kao važan element energetske tranzicije.

- Ukupno u svim spomenutim teh-nologijama do 2030. godine planiramo dobiti 1.500 megavata nove snage. Od toga se pola odnosi na sunčane elektra-ne i vjetroelektrane. Do kraja 2023. godi-ne u sunčane elektrane planiramo uložiti 750 milijuna kuna, što nam omogućava izgradnju prosječno 20 MW godišnje. Novoinstaliranu snagu sunčanih elek-trana planiramo udvostručiti u idućem razdoblju, od 2024. do 2030. godine.

Tome treba dodati i veći broj puni-onica za električna vozila koje planiramo instalirati, naglasio je predsjednik Uprave HEP-a, dodavši da će realizacija obnovlji-vog scenarija naše kompanije rezultirati povećanjem udjela obnovljivih izvora energije za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora za 6 do 9 milijardi kWh godišnje.

Ministar zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske Tomislav Ćorić je istaknuo da je energetska budućnost Hrvatske dobra, ali da trebamo bolje iskoristiti naš energetski potencijal i do-

bro se pripremiti za tranziciju ka čišćim energentima.

- Hrvatska se u svojoj Strategiji energetskog razvoja prije svega opredi-jelila za afirmaciju domaćih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, a pored toga i na diversifikaciju dobav-nih pravaca električne energije i plina. Težimo smanjiti energetsku ovisnost, naglasio je ministar zaštite okoliša i ener-getike. Energetski sektor smatra ključnim za gospodarski razvoj te ocjenjuje da hrvatski energetski kapaciteti nisu u potpunosti iskorišteni, podsjećajući da Hrvatska uvozi 40 posto električne energije, 60 posto plina te 80 posto nafte i naftnih derivata.

- Strategija energetskog razvoja afir-mira veću proizvodnju svih energenata, manju ovisnost o uvozu, diversifikaciju dobavnih pravaca i povećanje skladišnih kapaciteta, poručio je Tomislav Ćorić te dodao da će se u velikoj mjeri voditi računa o obnovljivim izvorima energije.


Strategija energetskog razvoja Hrvatske afirmira veću proizvodnju svih energenata, manju ovisnost o uvozu, diversifikaciju dobavnih pravaca i povećanje skladišnih kapaciteta

Poruke

Prvi rezultati Strategije HEP2030 Odgovarajući na pitanje o HEP-ovom iskorištavanju

punog potencijala obnovljivih izvora energije, Ivan Andro-čec iz Sektora za strategiju i razvoj HEP-a d.d. je rekao:

- Prije tri godine napravili smo Strategiju HEP2030 i sada se već vide prvi rezultati kroz projekte koje smo započeli, a imamo ih još u planu. U početnim godinama očekujemo postupni porast megavata nove snage, a u drugom razdoblju od 2025. do 2030. godišnje bi se oni udvostručili, kako je i predviđeno prema Energetskoj strategiji. Očekuje nas implementacija Čistog energetskog paketa, u čemu vidimo priliku da uredimo regulatorni

sustav, a za to imamo 18 mjeseci. Ostvarujemo zacrtane ciljeve, za sada sve ide svojim tokom, a nadamo se da ćemo u ih u budućnosti i premašiti.

Na konferenciji je navedeno da je Hrvatska elek-troprivreda u prošloj godini u Hrvatskoj i inozemstvu prodala 17,5 TWh električne energije, od čega na kupce HEP Opskrbe otpada 8,3 TWh. Kad je riječ o udjelu zelene energije, navedeno je da iz naših hidroelektrana dolazi 42 posto, a 17 posto je dodatne kupljene električne energije iz obnovljivih izvora, što pokazuje da je skoro 60 posto portfelja HEP-a iz obnovljivih izvora energije.

Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić u društvu ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića, glavnog urednika Lidera Mislava Šajatovića i predsjednika Uprave INA-e Sandora Fasimona

18 HEP VJESNIK 2/2019.Poslovanje

Povećani prihodi, dobit i prodaja električne energije

HEP grupa je u 2018. godini ispunila svoju misiju sigurne, kvalitetne i pouzdane opskrbe energijom ku-

paca te je prema revidiranim financijskim izvješćima ostvarena konsolidirana neto dobit HEP grupe (Hrvatska elektroprivre-da d. d. zajedno s ovisnim društvima) od 1.364,8 milijuna kuna.

Rast gospodarskih aktivnosti utje-cao je na povećanje potrošnje električne energije domaćih kupaca kategorije poduzetništvo za 3,3 posto u odnosu na 2017., pri čemu su toj kategoriji HEP Opskrba i HEP Elektra povećale prodaju za 12,9 posto. HEP-ova prodaja električne energije kategoriji kućan-stvo smanjena je za 2,5 posto uslijed umjerenijih zimskih i ljetnih vremenskih okolnosti u odnosu na 2017. U 2018. povećan je ukupan tržišni udjel u opskrbi domaćih kupaca električnom energijom s 84,7 posto u 2017. godini na 89,1 posto. Zbog toplijeg vremena u većem dijelu ogrjevne sezone, smanjena je prodaja toplinske energije i plina u maloprodaji, unatoč povećanju prodaje plina kupcima poduzetništva izvan područja koje HEP Plin pokriva distribucijskom mrežom u istočnoj Slavoniji.

Poslovnu 2018. godinu obilježile su povoljne hidrološke okolnosti te je u hidroelektranama proizvedeno 6,9 TWh električne energije, što je u odnosu na 2017. više za 1,9 TWh (38,7 posto). U termoelektranama je proizvodnja sma-

njena za 838 GWh (20,7 posto). Nabava električne energije na tržištu, uključujući otkup iz obnovljivih izvora i kogeneracija, ukupno je manja za 863 GWh (11 posto). Nuklearna elektrana Krško je proizvela 2.745 GWh električne energije.

Poslovni prihodi ostvareni su u iznosu od 15.198,3 milijuna kuna, a veći su za 229,0 milijuna kuna (1,5 posto) u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi od prodaje električne energije iznose 11.650,3 milijuna kuna i veći su 156,7 milijuna kuna (1,4 posto). U 2018. ostvareni su poslovni rashodi u iznosu od 13.539,8 milijuna kuna i veći su za 865,4 milijuna kuna (6,8 posto).

Zbog manje utrošenih količina prirodnog plina i ugljena, a uslijed manje proizvodnje termoelektrana, troškovi energetskog goriva smanjeni su za 207,8 milijuna kuna (10,9 posto). Troš-kovi nabave električne energije, u iznosu od 2.831,2 milijuna kuna, povećani su za 44,7 milijuna kuna (1,6 posto). U strukturi ukupnih troškova nabave smanjeni su troškovi uvoza zbog manje uvezene elek-trične energije, dok je trošak otkupa iz obnovljivih izvora i kogeneracija povećan, uslijed većih preuzetih količina električne energije od HROTE-a. Neto zaduženost HEP-a s 31. prosincem 2018. iznosi 941 milijun kuna te je smanjena za 1,3 milijarde kuna, uslijed povećanja stanja novca i izvršenih otplata po kreditima.

HEP grupa je i u 2018. bila jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, s ulaganjima od 2,4 milijardi kuna. Investicije su financirane vlastitim sredstvima zahvaljujući dobroj likvidnosti kao rezultatu dobre poslovne godine.

12,9 TWh Proizvodnja električne energije

17,5 TWh Prodaja električne energije na domaćem i inozemnom

tržištu

1,8 TWh Prodaja

toplinske energije

19HEP VJESNIK 2/2019. Poslovanje

HEP grupa je i u 2018. bila jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, s ulaganjima u iznosu od 2,4 milijardi kuna. Investicije su financirane vlastitim sredstvima, zahvaljujući dobroj likvidnos-ti kao rezultatu dobre poslovne godine. Za financiranje izgradnje visokoučinko-vitog kombi-kogeneracijskog Bloka L u EL-TO Zagreb, u srpnju 2018. ugovoren je kredit s razvojnim bankama European Bank for Reconstruction and Develop-ment i European Investment Bank te je potpisan ugovor o izgradnji i ugovor o dugoročnom održavanju s tvrtkom FATA S.p.A.

U 2018. su s komercijalnim radom započele kogeneracijske bioelektrane na

šumsku biomasu, BE-TO Osijek i BE-TO Sisak. Stvoreni su preduvjeti za izgradnju prvih neintegriranih sunčanih elektrana u 2019. godini te je nastavljen razvoj još nekoliko projekata obnovljivih izvora energije. Kontinuirano su obav-ljane zamjene opreme, rekonstrukcije i revitalizacije postojećih proizvodnih obje-kata te prijenosne i distribucijske mreže. Osim toga, ulagalo se u energetske sustave toplinarstva i distribucije plina te u nadogradnju informatičke i telekomu-nikacijske infrastrukture, kao i u razvoj i širenje mreže javne infrastrukture za punjenje električnih automobila u grado-vima te na autocestama u Hrvatskoj.

Povećan je ukupan tržišni udjel u opskrbi kupaca električnom energijom, s 84,7 posto u 2017. na 89,1 posto u 2018. godini.

Nadzorni odbor HEP-a d.d. je prihvatio, a Glavna skupština razmotrila godišnja i financijska izvješća poslovodstva za HEP d. d. i ovisna društva

1,4 TWh Maloprodaja plina

5,9 TWh Veleprodaja plina


Agencija Moody's potvrdila je 30. travnja 2019. godine dugoročni kreditni rejting Hrvatske elektroprivrede (Ba2) te povećala izglede kretanja ocjene rejtinga sa stabilnih na pozitivne.

Zbog metodologije i kriterija koje Moody's koristi pri ocjenjivanju HEP-a, povećanje je uslijedilo nakon rasta izgleda rejtinga za Republiku Hrvatsku, prema mišljenju Moody's-a - zahvaljujući poboljšanoj fiskalnoj metrici i procjeni agencije o poboljšanim izgledima za rast hrvatskog gospodarstva, zahvaljujući reformama koje su provedene u zadnje vrijeme.

U objavljenom izvješću agencije Mo-ody's navodi se da će HEP i u budućim razdobljima zadržati snažan financijski profil. Također se navodi da bi, sukladno

trenutnoj ocjeni, u slučaju povećanja ocjene kreditnog rejtinga za Republiku Hrvatsku vjerojatno bila povećana ocjena kreditnog rejtinga HEP-a.

- Iznimno smo zadovoljni poveća-njem izgleda kretanja ocjene rejtinga sa stabilnih na pozitivne te potvrdom dugoročnog kreditnog rejtinga HEP-a od strane agencije Moody's. U tom smislu i dalje ćemo nastaviti s aktivnim upravlja-njem financijskim položajem i ukupnim poslovanjem HEP grupe, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.

Podsjećamo, prethodno je, krajem ožujka 2019. agencija Standard & Poor's povećala rejting HEP-a na BB+ uz stabil-ne izglede kretanja.

Poslovanje

Agencija Moody's povećala izglede kretanja ocjene rejtinga HEP-a iz stabilnih u pozitivne

U objavljenom izvješću agencije Moody's navodi se da će HEP i u budućim razdobljima zadržati snažan financijski profil

2,4 mlrd kn Ostvarene investicije

15,1 mlrd kn Poslovni prihodi

1,3 mlrd kn Dobit


Vođenje distribucijskog sustava danas je nezamislivo bez napred-nih informacijsko-komunikacijskih

tehnologija. Jednako tako, pomak u budućnost - u smislu transformacije operatora distribucijskog sustava u ope-ratora koji će moći odgovoriti na izazove razvoja temeljne djelatnosti i poslovnog okruženja - neizvediv je bez tehnološki naprednih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Ključne promjene u poslova-nju HEP ODS-a, a time i njegovog Sektora za vođenje sustava, u skoroj budućnosti odnosit će se na tehnološke, organiza-cijske i regulatorne izazove, posebno u kontekstu stvaranja uvjeta za razvoj tržišta električne energije, s naglaskom na fleksibilnost i pomoćne usluge.

Nakon reorganizacije funkcije vođenja distribucijske mreže u procesu restrukturiranja, HEP ODS je, kao jednu od ključnih aktivnosti, pokrenuo projekt integracije i unaprjeđenja procesnih sustava.

- S obzirom na ograničenja u postojećim licencama na veličine baza podataka pojedinih SCADA sustava i broj dispečerskih radnih stanica, kao i na sam obim posla, projekt integracije provodi se u fazama. To je, u osnovi, optimalan način tranzicije postojećih upravljačko- informacijskih SCADA sustava u budući koncept, koji će biti informacijski i komu-nikacijski integriran u jednu tehnološku cjelinu te će omogućiti kvalitetnu platfor-mu za daljnji razvoj funkcije vođenja u našem društvu, pojašnjava Ivan Periša, direktor Sektora za vođenje sustava u HEP ODS-u, u kojemu trenutno postoji

21 odvojen upravljačko-informacijski SCADA sustav.

U prvoj fazi integracije procesnih sustava, koja je u tijeku, započinje proces optimizacije broja SCADA sustava, provo-di se standardizacija tipova podataka iz postrojenja, unifikacija nazivlja i načina njihove obrade u sustavu te se stvaraju tehnički preduvjeti za napredne funkcije nadzora i upravljanja distribucijskom mrežom.

- Jedan od većih izazova tijekom projekta integracije predstavlja unifi-kacija nazivlja, kao i definiranje tipičnih

podskupova informacija koje se prenose iz postrojenja s razine cijelog ODS-a. To će osigurati jednostavnije korištenje, održavanje i, u konačnici, povezivanje s ostalim IT sustavima u okruženju, napo-minje Ivan Periša.

U sklopu prve faze integracije je s tvrtkom Končar-Inženjering za energetiku i transport ugovoren projekt integracije dispečerskih upravljačkih centara (DUC) u nadređene distribucijske dispečerske centre (DDC), koji se planira dovršiti do konca 2020. godine.

Ur.

Integracija procesnih sustava u HEP ODS-u

Postojeći sustavi povezat će se u jednu informacijski i komunikacijski integriranu tehnološku cjelinu. U prvoj fazi će se optimizirati broj sustava, standardizirati tipovi podataka iz postrojenja, unificirati nazivlja i načini njihove obrade te stvoriti tehnički preduvjeti za napredne funkcije nadzora i upravljanja mrežom.

Projekt integracije dispečerskih upravljačkih centara u nadređene distribucijske dispečerske centre planira se završiti krajem 2020.

Upravljanje

Distribucijski dispečerski centar - Sektor za vođenje sustava, Odjel za uprav-ljanje mrežom Istok u Osijeku

22 HEP VJESNIK 2/2019.Toplinarstvo

Nakon ogrjevne sezone 2018./2019., koja je završila krajem svibnja, HEP Toplinarstvo planira provesti

revitalizaciju približno 5 km postojeće distribucijske toplinske trase te izgrad-nju 2,8 km nove trase. Cilj je povećati sigurnost i kvalitetu isporuke toplinske energije, koju HEP Toplinarstvo obavlja u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću.

- Sezona grijanja 2018./2019. protekla je uspješno. Isporuka toplinske energije za približno 126.000 krajnjih kupaca odvijala se kontinuirano i bez većih prekida, izjavio je direktor HEP Toplinarstva Zdravko Zajec.

U Zagrebu će se u razdoblju izvan sezone grijanja revitalizirati oko 2,3 km postojeće toplinske trase te izgraditi oko 2,6 kilometara nove. Obavit će se revita-lizacija vrelovodnih ogranaka i priključa-ka u Gajnicama, izgradnja vrelovodnog priključka na Trešnjevci, izgradnja vrelovoda u Španskom, revitalizacija vrelovodne magistrale na Vrbanima te polaganje zaštitnih cijevi u blizini rotora Remetinec.

Osim toga, nastavit će se provođe-nje projekta spajanja naselja Dubrava na Centralni toplinski sustav grada Zagre-ba,. Ovim projektom, koji je zbog veličine podijeljen na šest dionica, omogućuje se zamjena proizvodnje topline iz goriva blokovskih i kućnih kotlovnica jeftinijom toplinom iz kogeneracijskih jedinica Termoelektrane toplane Zagreb. Širenje

CTS-a podržava i Zakon o tržištu toplin-ske energije, koji daje prednost energiji proizvedenoj u kogeneracijskom pro-cesu u centralnom toplinskom sustavu pred svim ostalim načinima proizvodnje energije. Uz to, u sklopu ovog projekta rekonstruira se i postojeći parovod, što će rezultirati smanjivanjem distribucij-skih gubitaka istočne parovodne mreže, iskorištenjem kapaciteta parovoda, a neizravno i smanjivanjem emisija štetnih tvari u okoliš.

U Velikoj Gorici će se provesti revi-talizacija približno 300 metara postojeće trase, dok će se u Samoboru revitalizi-rati oko 400 metara postojeće trase te izgraditi oko 200 metara nove. U Osijeku će se revitalizirati oko 1,6 kilometara postojeće vrelovodne i parovodne trase, a u Sisku će se revitalizirati približno 400 metara vrelovodnog razvoda u nase-lju Brzaj. Radovi će uzrokovati kratke prekide isporuke potrošne tople vode,

o čemu će krajnji kupci biti pravodobno obaviješteni.

Krajnji kupci trebaju sve planirane radove na unutarnjim instalacijama grijanja u svojim stanovima i poslovnim prostorima završiti do početka rujna 2019., kada sustav grijanja mora biti spreman za početak nove ogrjevne sezone. Radovi na unutarnjim instalaci-jama grijanja smiju se izvoditi tek nakon što radnici HEP Toplinarstva, na pisani zahtjev predstavnika suvlasnika ili upra-vitelja zgrade, isprazne pogonsku vodu iz sustava grijanja zgrade. Suvlasnicima zgrada se savjetuje da se dogovore o zajedničkom terminu izvođenja radova, kako bi se izbjeglo višestruko pražnjenje i punjenje instalacija pogonskom vodom. Ogrjevna sezona 2019./2020. započet će najranije 15. rujna 2019. godine, u skladu s vremenskim uvjetima.

Ur.

Nakon završetka ogrjevne sezone slijedi revitalizacija i izgradnja mreže

Nastavlja se spajanje Dubrave na Centralni toplinski sustav grada Zagreba, što će omogućiti zamjenu proizvodnje topline iz goriva blokovskih i kućnih kotlovnica jeftinijom toplinom iz kogeneracijskih jedinica TE-TO-a Zagreb. Rekonstrukcijom postojećeg parovoda smanjit će se distribucijski gubici istočne parovodne mreže.

U Zagrebu će se revitalizirati oko 2,3 kilometara postojeće te izgraditi oko 2,6 kilometara nove toplinske trase. Revitalizacija će se provesti i u Velikoj Gorici, Samoboru, Osijeku i Sisku.


U obnovu elektroenergetske infrastrukture Grada Vukovara planira se uložiti više od 50 milijuna kuna

Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici održanoj početkom svib-nja Program obnove komunalne i

elektroenergetske infrastrukture Grada Vukovara za razdoblje od 2019. do 2022. godine, u koji je uključeno ulaganje HEP ODS-a u elektroenergetsku infra-strukturu na području Grada Vukovara, odnosno prijelaz mreže srednjeg napona s 10 kV na 20 kV pogonski napon.

Kroz program „Razvoj primarne distribucijske opreme i prijelaz na 20 kV napon Grada Vukovara“, HEP ODS planira u elektroenergetsku infrastrukturu Vuko-vara uložiti ukupno 50.500.000 kn, a kroz redovno održavanje još 2.096.000 kn. Ob-nova vukovarske elektroenergetske infra-strukture provodi se u skladu s razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede.

Prijelaz mreže srednjeg napona s 10 kV na 20 kV pogonski napon strateški je projekt HEP ODS-a, koji se različitim intenzitetom već nekoliko desetljeća pro-vodi u pojedinim dijelovima distribucijske mreže, ovisno o raspoloživim sredstvima i ocjeni njenog stanja. Na području Grada Vukovara, koji potpada pod DP Elektre Vinkovci, ovaj projekt obuhvaća pripremu za prijelaz na 20 kV, zamjenu oko 40 km trase 10 kV kabela, oštećenih za vrijeme Domovinskog rata, zamjenu 55 tran-sformatora 10/0,4 kV i 25 starih srednjo-naponskih postrojenja te građevinsko uređenje 40 transformatorskih stanica.

Izgradnja elektroenergetskih gra-đevina navedenih u Programu obnove komunalne i elektroenergetske infra-strukture Grada Vukovara za razdoblje 2019.-2022. financirat će se iz vlastitih sredstava HEP-a d.d. i HEP ODS-a d.o.o. HEP Operator distribucijskog sustava

će sudjelovati i u koordinaciji aktivnosti vezanih za razvoj i održavanje distribu-cijske elektroenergetske mreže koje su povezane s gradskom javnom rasvjetom, u pogledu utvrđivanja optimalnih teh-ničkih rješenja, odnosno minimalizacije troškova izgradnje i održavanja mreže i javne rasvjete.

U obnovu komunalne i elektroener-getske infrastrukture u Vukovaru uklju-čeni su: Ministarstvo graditeljstva i pro-stornoga uređenja, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo državne imovine, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Mini-starstvo mora, prometa i infrastrukture, državna javna poduzeća (Hrvatske ceste,

Hrvatske vode, Hrvatska elektroprivreda i HŽ Infrastruktura) i Grad Vukovar.


HEP ODS će sudjelovati u koordinaciji aktivnosti razvoja i održavanja distribucijske mreže, koje su vezane za gradsku javnu rasvjetu

Ulaganja

Prijelaz srednjonaponske mreže s 10 kV na 20 kV napon, što je i strateški projekt HEP ODS-a, obuhvatit će na vukovarskom području zamjenu oko četrdeset kilometara trase 10 kV kabela te 55 transformatora 10/0,4 kV i 25 starih srednjonaponskih postrojenja, kao i građevinsko uređenje četrdeset transformatorskih stanica.

Jedan od elektroenergetskih objekata predviđenih za obnovu u DP Elektra Vinkovci

Okvirnim planom obnove primarne distribucijske mreže srednjeg napona DP Elektre Vinkovci na području Grada Vukovara obuhvaćeni su:

• postrojenje 35 kV i 10 kV u TS 35/10 kV Vukovar 1• postrojenje 35 kV i 10 kV u TS 35/10 kV Vukovar 3• postrojenje 35 kV i 10 kV u TS 35/10 kV Borovo Naselje

• zamjena transformatora 4 MVA u TS 35/10 kV Vukovar 3 (s 8 MVA)

• zamjena transformatora 8 MVA u TS 35/10 kV Vukovar 1• zamjena transformatora 8 MVA u TS 35/10 kV Borovo

Naselje• kabel 35 kV Vukovar 2 - Vukovar 3 (7,1 km)• kabel 35 kV Vukovar 2 - Borovo Naselje (2 km)

24 HEP VJESNIK 2/2019.Ulaganja

Od 2018. do 2020. u podmorske kabele uložit će se 43 milijuna kuna

U proteklom desetogodišnjem razdoblju HEP ODS je u Jadranu položio 29,2 kilometara podmor-

skih kabela, najvećim dijelom s ciljem re-vitalizacije dotrajalih podmorskih kabela, a manjim dijelom radi nove elektrifikaci-je jadranskih otoka.

Stručni tim za podmorske kabele HEP Operatora distribucijskog sustava osnovan je 2014. godine. Voditelj Tima je direktor Sektora za upravljanje imovi-nom HEP ODS-a Krešimir Ugarković, a zamjenik Anđelko Tunjić, dok su članovi: Ivan Orišak, Miroslav Pavelić (svi iz Sektora za upravljanje imovinom HEP ODS-a), Vojko Sirotnjak (Elektropri-morje Rijeka), Hrvoje Jelić (Elektrodalma-cija Split), Branko Burčul (Elektra Zadar), Stipe Klarić (Elektra Šibenik), Zvonimir Mataga (Elektrojug Dubrovnik) i Danilo Gambaletta (Elektroistra Pula). Njegove su glavne zadaće bile definiranje progra-ma i investicijskog okvira, kako bi se na optimalan način raspolagalo s financij-skim sredstvima i kvalitetno utvrdili prio-riteti u aktivnostima zamjene dotrajalih i izgradnje novih podmorskih kabela.

Tijekom 2016. i 2017. započelo se s izradom hidrografske snimke podmorja. Snimljena je podmorska trasa za revita-lizaciju 133,5 km podmorskih kabela, od čega su 33,5 km kabela 35 kV napon-ske razine, a 100 km kabela 10(20) kV naponske razine. To je ujedno i podloga za novi desetogodišnji investicijski ciklus, koji je počeo 2018. godine. U početnom trogodišnjem razdoblju (2018. - 2020.) planira se položiti 32,92 km podmorskih

kabela, što se gotovo u potpunosti odno-si na revitalizaciju starih kabela.

Prosječna cijena trase podmorskog kabela, uz polaganje u vlastitoj izvedbi, što obavlja DP Elektrodalmacija Split, iznosi oko 1,3 milijuna kuna po kilome-tru pa se procjenjuje da će se u tu svrhu u razdoblju 2018. - 2020. uložiti oko 43 milijuna kuna. U narednom razdoblju (2021. - 2026.) je, prema planu revitali-zacije, potrebno položiti dodatnih 123,9 km podmorskih kabela (20 podmor-skih kabelskih dionica), čiji investicijski potencijal - također uz znatno jeftinije polaganje u vlastitoj režiji - iznosi oko 180 milijuna kuna.

- Jedini koji u ovom dijelu Jadrana imaju iskustvo i opremu potrebnu za ovako složene radove te u HEP ODS-u polažu sve energetske podmorske kabele jesu radnici Terenske jedinice 4, Distribucijskog područja Elektrodalmaci-ja Split. Za njih je polaganje 20 kV i 35 kV kabela na dionicama uobičajene dužine od nekoliko kilometara već postala ,,ruti-na“, navodi direktor Sektora za uprav-ljanje imovinom HEP ODS-a Krešimir Ugarković.

Zahtjevan posao polaganja podmorskih kabela iziskuje detaljnu pri-premu građevinskih i elektromontažnih radova. Kod projektiranja treba uvažiti sve relevantne čimbenike, kako bi ga op-timizirali u pogledu zahtjevnosti i cijene. Energetske kabele treba u priobalju za-štititi od erozivnih i razornih djelovanja

sile, uzrokovane valovitošću mora, kao i od potencijalnih uzročnika oštećenja, kao što su, primjerice, kobilice plovila ili ljudski nemar. Za njihovu mehaničku zaštitu na prijelazu kopno - more služi tzv. priobalna zaštita, građevinski objekt čiji je vijek trajanja definiran vijekom trajanja kabela, odnosno najmanje 50 godina. Postavlja se strojem za horizon-talno bušenje s navođenjem, ne nagrđu-je okoliš i odlično ispunjava svoju svrhu.

Kod polaganja kabela u more, vo-ditelj radova treba izraditi precizan plan koji utvrđuje vremenski plan, razmještaj ljudi i brodova, način sidrenja broda u početnoj točki te način izvlačenja krajeva kabela na obalu. Dan prije polaganja, kabelska trasa se detaljno obilježava plutačama na karakterističnim mjesti-ma (lomne točke duž podmorske trase, krajevi priobalnih zaštita u moru). Nakon polaganja, potrebno je preroniti prio-balne dijelove trase, ili cijelu trasu ako dubine mora to dopuštaju te izmjestiti kabel s neravnina gdje je moguće nje-govo oštećenje. Polaganje podmorskog kabela završava završnim naponskim ispitivanjem izolacije i vanjskog plašta kabela.

Koordinator terenskih jedinica Elektrodalmacije Split Hrvoje Jelić kaže da je za realizaciju polaganja podmor-skih kabela bitan odabir godišnjeg doba prikladnog za rad na moru, kao i preci-zna prognoza vremena.

U početnom trogodišnjem razdoblju novog investicijskog ciklusa, HEP ODS planira položiti 32,92 km podmorskih kabela, što se uglavnom odnosi na revitalizaciju starih. U narednom razdoblju (2021. - 2026.) potrebno je, prema planu revitalizacije, u more položiti dodatnih 123,9 km kabela.

Sve energetske podmorske kabele polažu radnici Elektrodalmacije, koji jedini u ovom dijelu Jadrana imaju iskustvo i opremu potrebnu za taj zahtjevan posao

Priprema za polaganje na trasi Dugi otok - otok Rava


- Kod ovakvih radova treba izbjega-vati žurbu pa prolongiranje dana polaga-nja radi iznenadnih promjena vremena nije neuobičajena praksa, objašnjava Hrvoje Jelić.

Ekipa Terenske jedinice 4 Elek-trodalmacije Split ovoga je proljeća položila podmorski kabel na trasi Dugi

otok - otok Rava. Kao i njihove ostale dosadašnje aktivnosti, i ova je uspješno obavljena u cilju osiguranja napajanja naših otoka električnom energijom, što osigurava uvjete za nove investicije i pridonosi razvoju hrvatskog turizma.


Ulaganja

Hidrografskom snimkom podmorja snimljena je trasa za revitalizaciju 133,5 km podmorskih kabela

Izvlačenje kabela za TS Školjić u kanalu Sv. Ante kod Šibenika

Kabeli su spremni za stavljanje u more Cijev priobalne zaštite u Martinskoj na šibenskom području

26 HEP VJESNIK 2/2019.Priznanja

Hrvatska elektroprivreda je prema ocjeni stručnog žirija Nagrade Green Frog, među hrvatskim tvrtkama ostvarila najveći napredak u nefinancijskom izvje-štavanju u 2018. Nagradu za napredak iskazan u Izvješću o održivosti HEP grupe za 2017., HEP je dobio na konferenciji Ulaganje u održivost održanoj u Zagrebu u organizaciji tvrtke Deloitte Hrvatska i u suradnji s Hrvatskom udrugom posloda-vaca i Global Compact mrežom Hrvatske, u sklopu koje je održana i dodjela nagra-de za najbolje nefinancijsko izvješće u Srednjoj Europi.

Izvješće o održivosti sastavljeno je prema GRI Standardu, a na njego-voj pripremi radila je radna skupina sastavljena od više od 30 članova iz svih dijelova HEP grupe. On-line upitnikom uključeni su i dionici HEP grupe, njih 71 različitog profila, od državne uprave i organizacija, kupaca i korisnika, znan-stvenih i obrazovnih institucija, dobavlja-ča, medija, lokalne i regionalne samou-prave i uprave, nevladinih organizacija, strukovnih udruženja te ovlaštenika u pitanjima zaštite okoliša. Oni su se, kao i članovi HEP-ove radne skupine, izjasnili o izboru materijalnih pitanja te o procjeni potencijala doprinosa HEP grupe ostva-renju pojedinih globalnih ciljeva održivog razvoja, koji su sve više u fokusu politike i poslovnog sektora.

- Veličina i značaj HEP grupe te širo-ki raspon ekonomskih, okolišnih i druš-tvenih utjecaja, učvrstili su nas u odluci da izvještavanju o održivosti pristupimo odgovorno i angažirano, nastojeći pratiti

najbolju postojeću praksu. Nagrada je po-tvrda da smo na pravom putu kad je riječ o kvalitetnoj, sveobuhvatnoj i transpa-rentnoj komunikaciji s našim dionicima, izjavio je preuzimajući nagradu član Uprave HEP-a Marko Ćosić. Kao sudionik panela Ulaganje u održivost, predstavio je poslovne aktivnosti i planove HEP grupe koji oslikavaju predanost HEP-a održi-vom razvoju, a odnose se prije svega na obnovljivi smjer razvoja tvrtke.

Nacionalnu nagradu za najbolje izvješće o održivosti dobila je INA d.d., a nagrade u regijama srednje Europe i Zajednice neovisnih zemalja (CIS) osvojili su Orange Poljska, Nornickel i Plzensky Prazdroj. Regionalna dodjela nagrade po prvi je puta održana u Hrvatskoj. Nagra-du Green Frog pokrenula je Mađarska 2000. godine, a postupno prihvatile i ostale države srednje Europe. Ove je godine organizator zaprimio i ocijenio ukupno 112 izvješća, najviše do sada.

Uz potporu savjetnika, tvrtke Hauska i partner, nositelj aktivnosti pripreme i izdavanja Izvješća o održivosti je Sektor za strategiju i razvoj. Urednici su Tamara Tarnik, voditeljica Službe za zaštitu okoliša i održivi razvoj u spo-menutom sektoru, ujedno i voditeljica Radne skupine te Darko Alfirev, pomoć-nik direktora Sektora za korporativne komunikacije. Nagrada je priznanje svim članovima Radne skupine koji su sudje-lovali na radionicama, u prikupljanju podataka i procesu kreiranja sadržaja te bez kojih ne bi bilo moguće izraditi ovako zahtjevno i opsežno izvješće u zadanim rokovima. Ne manje važan doprinos je bio direktorica i direktora sektora HEP-a d.d. i društava HEP grupe, posebno u fazi potvrđivanja sadržaja Izvješća te Uprave HEP-a, koja je iskazala visoko razumijeva-nje važnosti nefinancijskog izvještavanja.

Ur.

Nagrada Green Frog za HEP-ovo Izvješće o održivosti

Nacionalnu nagradu za najbolje izvješće o održivosti dobila je INA d.d., a nagrade u regijama srednje Europe i Zajednice neovisnih zemalja (CIS) osvojili su Orange Poljska, Nornickel i Plzensky Prazdroj. Regionalna dodjela nagrade po prvi je puta održana u Hrvatskoj.

Globalni ciljevi održivog razvoja sve više su u fokusu politike i poslovnog sektora, a njihovom ostvarenju doprinosi i HEP grupa

Nagradu je preuzeo član Uprave HEP-a Marko Ćosić

27HEP VJESNIK 2/2019. Priznanja

Velebitsku degeniju - godišnju nagradu za najbolje novinarske rado-ve s područja prirode i zaštite okoliša pokrenuli su 1998. godine Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva i tvrtka APO, koju je 2016. kao partnera nagrade naslijedila druga članica HEP grupe - HEP Opskrba. Njena ovogo-dišnja, dvadeset i prva po redu dodjela održana je 22. svibnja, na Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, u Novinar-skom domu u Zagrebu.

U kategoriji radova objavljenih u tisku i na Internetu, dobitnik novčane nagrade i plakete Velebitske degenije je Željko Bukša za tekst „Što manje emisija troškovi su niži“, objavljen u stručnom časopisu EGE. Dobitnica u kategoriji televizijskih radova je Jagoda Bastalić za seriju reportaža o nepropisnom odlaganju otpadnog grita u Zatonu Obrovačkom, emitiranih u HRT-ovoj emisiji Labirint. Goran Šafarek nagrađen je u kategoriji fotografija-fotoreportaža za seriju fotografija Drave u fotoreportaži „Drava, rijeka na prekretnici“, objavljenu u časopisu Meridijani. U kategoriji radij-skih priloga za reportažu o onečišćenju

mazutom luke Bršica u Raškom zaljevu nagrađena je Mirjana Žugec Pavičić s Hrvatskog radija. Velebitska degenija je dodijeljena za razdoblje od 1. ožujka 2018. do 28. veljače 2019. godine, a od-luku o dobitnicima donio je Ocjenjivački odbor, kojeg je imenovao Zbor novinara za zaštitu okoliša HND-a.

Član Uprave HEP-a Petar Sprčić u svom je obraćanju poručio da HEP do 2030. godine u vjetroelektranama i sunčanim elektranama planira imati 700 MW, što odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško, čime će dati doprinos ispunjenju međunarodnih obveza Hrvat-ske i globalnih ciljeva održivog razvoja te osigurati vodeću ulogu u energetskoj tranziciji države. Uz Petra Sprčića, nagra-de novinarima dodijelili su Igor Čižmek, pomoćnik ministra za klimatske aktivno-sti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i od svjetlosnog onečišćenja u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, Lidija Komes, predsjednica Zbora novinara za okoliš i predsjednica Ocjenjivačkog odbora nagrade i Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.

- Vi ste ti koji doprinosite podizanju razine svijesti u javnosti i promjena-

ma dosadašnjeg obrasca ponašanja. Čestitam svim novinarima koji prate ovaj sektor na njihovom angažmanu, a posebno dobitnicima nagrada, istaknuo je Igor Čižmek. Nazočnima se obratio i Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane. Čestitao je HEP-u na tome što je prepoznao ovu nagradu kao poticaj novinarima koji prate područje prirode i zaštite okoliša, a njihovu ustrajnost usporedio sa Velebitskom degenijom, zaštićenom i rijetkom biljnom vrstom, koja uspijeva jedino na oporom staništu Velebita te je simbol snage, izdržljivosti i opstanka.

Svečanost dodjele nagrada oboga-tio je nastup harfistice prof. Marije Mli-nar, kao i igrokaz Dječjeg vrtića Markuše-vec. Ove je godine dodjela oplemenjena i humanitarnom dimenzijom: prostor HND-a opremljen je doniranim slikama, čiji je prihod od prodaje namijenjen Odjelu palijativne skrbi Bolnice dr. Ivo Pedišić u Sisku.

Lucija Migles

Nagrađeni najbolji novinarski radovi s područja zaštite okoliša i prirode

Ovogodišnji dobitnici Velebitske degenije, čiji je partner HEP Opskrba, su novinari Jagoda Bastalić, Mirjana Žugec Pavičić, Željko Bukša i Goran Šafarek

Nagrađeni novinari i predsjednica Zbora novinara za okoliš Lidija KomesSnimila: Andrea Lovrinčević

28 HEP VJESNIK 2/2019.Obljetnice

60 godina Hidroelektrane Gojak: obnovom postrojenja spremna za novih 40 Hidroelektrana Gojak navršila je 24. svib-nja 60 godina, tijekom kojih je bila uvijek raspoloživa sustavu, pogonski spremna te bez većih zastoja. Puštena u pogon nakon četverogodišnje izgradnje 1959. godine, bila je drugi veći hidroenergetski objekt u tadašnjoj Narodnoj Republici Hrvatskoj (nakon HE Vinodol), izgrađen isključivo za potrebe elektroenerget-skog sustava. Smještena u središnjem području 110 kV mreže između Vinodola i Zagreba te između dva važna potrošač-ka središta zapadne Hrvatske, Zagreba i Rijeke, sa snagom od 48 MW i akumula-cijom vode za tjedno izravnavanje, imala je važnu ulogu u EES-u, u to vrijeme manjkajuće snage u izvorima. Posebno je bila važna jer se veći dio njenih 200 GWh proizvodio u vrijeme smanjene proizvod-nje hidroelektrana s alpskim hidrološkim obilježjima, odnosno s iznimno malom zimskom proizvodnjom električne energije.

HE Gojak je prigodom velikih voda bila snažan izvor energije, a prigodom malih imala važnu zadaću pri kompen-zaciji jalove snage, smanjenju gubitaka u prijenosu električne energije i u pobolj-šanju naponskih okolnosti. Kako je blizu Zagreba, u slučaju raspada prijenosne 110 kV mreže mogla je odmah, prije uspostavljanja cjelokupnog sustava, pre-

uzeti osnovno opterećenje zagrebačkog područja, na koje je bila izravno poveza-na preko TS Rakitje.

Pretežito je proizvodila kao protoč-na, ali HE Gojak je i derivacijska hidroe-lektrana. Koristi vodu dviju ponornica: Zagorske Mrežnice i Gornje Dobre. Dok je Zagorska Mrežnica krški i većim dijelom podzemni vodotok s ujedna-čenim protocima, Ogulinska Dobra je bujična, s ekstremnim vrijednostima dotoka. Istražene geološke i topografske značajke užeg područja oko Ogulina u vrijeme stvaranja hidroenergetskog sustava Gojak dopuštale su izgradnju manjih brana s malim korisnim volume-nima akumulacijskih jezera. Zagorska Mrežnica je branom pregrađena kod sela Sabljaki, stvarajući istoimeno jezero, a Gornja Dobra kod Vučić Sela, stvarajući jezero Bukovnik. Zahvaćene vode Zagor-ske Mrežnice vode se iz jezera Sabljaki do vodne komore dovodnim tunelom, koji prolazi ispod praga zatvarača brane Bukovnik, gdje se vode Gornje Dobre u njega uvode kratkim tunelom. Od vodne komore, vode obje rijeke odvode se tlačnim cjevovodom na turbine HE Gojak, koja je smještena na lijevoj obali Donje Dobre, neposredno nizvodno od vrela Gojak.

Zahvaljujući pravodobnom i kvali-tetnom održavanju, u radu elektrane nije bilo havarija niti većih kvarova. Zahvalju-jući gojačkom modelu revitalizacije, je-dinstvenom i drugima primjenjivom, koji se provodi od 1992., obnovom osnovne opreme snaga HE Gojak povećat će se za devet megavata, a godišnja proizvodnja za približno 15 posto! Uz potporu ruko-vodstva HEP-a, HEP Proizvodnje i njenog Sektora za hidroelektrane te Proizvod-nog područja Zapad, vodstvo HE Gojak: direktor Milan Sabljak sa suradnicima: Marijanom Salopek (nakon umirovljenja naslijedio ju je Jurica Puškarić), Odetom Popović i Bosiljkom Dolušić (nakon umi-rovljenja zamijenila ju je Dinka Tonković), ostvaruje cilj - produljenje životnog vijeka elektrane za daljnjih 40 godina! Naravno, zahvaljujući predanim zaposlenicima, koji su poslove revitalizacije obavljali usporedo s redovnim zadaćama, dajući svoj veliki doprinos dosizanju toga cilja.

Đurđa Sušec

Revitalizacijom osnovne opreme, snaga joj se povećava za devet megavata, a godišnja proizvodnja za približno 15 posto

HE Gojak se nalazi na lijevoj obali Donje Dobre, a koristi vodu dviju ponornica, Zagorske Mrežnice i Gornje Dobre

Iskop 9,4 km dugog dovodnog tunela, „ključa“ proizvodnje HE Gojak, bio je najteži, najopsež-niji i najdelikatniji dio izgradnje hidroenergetskog sustava Gojak

29HEP VJESNIK 2/2019. Obljetnica

Prije 35 godina, 17. svibnja 1984., pušten je u pogon prvi agregat u RHE Velebit, tada pod imenom

Reverzibilne hidroelektrane Obrovac. U vrijeme kada je počela s radom, bila je jedna od najvećih reverzibilnih hidro-elektrana u Europi. Njena je izgradnja predstavljala golemi tehničko-tehnološki izazov, kako za Hrvatsku elektroprivredu, tako i za domaću industriju - izvoditelje radova i isporučitelje opreme.

Organizacijski u sastavu Proizvod-nog područja HE Jug, odnosno Sektora za hidroelektrane HEP Proizvodnje, RHE Velebit je reverzibilno postrojenje koje za proizvodnju električne energije koristi vode vodotoka Ričica, Opsenica, Otuča i Krivak s Gračačke visoravni, smještene na nadmorskoj visini od 550 do 700 m.n.m. Voda se iz akumulacijskog jezera Štikada dovodi do turbina tlačnim tunelom probijenim kroz planinu Velebit, duljine 8.191 m i promjera 4,60 m te čeličnim tlačnim cjevovodom, duljine 2.108 m i promjera 3,9 - 3,0 m.

Ovaj iznimno složen hidroenerget-ski objekt poseban je zbog mogućnosti rada agregata u četiri režima (turbinski, kompenzacijsko-turbinski, crpni i kom-penzacijsko-crpni) i mogućnosti vrtnje u oba smjera. U strojarnici bunarskog tipa, dubine 60 m i promjera 27 m, smještenoj na koti 11 m.n.m uz rijeku Zrmanju, ugra-đene su dvije crpke - turbine tipa Francis, s vertikalnom osovinom, instaliranog protoka 2 x 30 m3/s (turbinski rad), koje pokreću motor-generatore, instalirane snage u crpnom radu 2 x 120 MW, odno-sno u turbinskom radu 2 x 138 MW. Uz plato strojarnice formirano je akumula-cijsko jezero Razovac, nastalo pregrađi-vanjem rijeke Zrmanje nasutom branom, koje služi kao akumulacijski prostor za crpni rad elektrane.

U 2019. u tijeku je zamjena posto-jećeg sustava frekventnog pokretanja s novim srednjonaponskim frekventnim pretvaračem, snage 8,5 MW, jedinstve-nim u Hrvatskoj, koji služi za pokretanje agregata u crpni režim rada.

RHE Velebit je do sada je proizvela ukupno 13.678.352,48 MWh. Ostvarila je to uz 118.597,72 sati rada agregata 1 i 103.477,45 sati rada agregata 2, što prosječno za cijelu elektranu iznosi 111.037,59 sati. Vrlo je impozantan i uku-pan broj pokretanja agregata: 18.994, odnosno prosječno 1,5 pokretanja po danu, od čega je čak 5.785 pokretanja u crpnom i kompenzacijsko-crpnom radu.

Osim što proizvodi električnu energiju, RHE Velebit je značajna zbog mogućnosti crpnog režima rada, odnosno „spremanja“ (akumuliranja) viška elek-trične energije proizvedene iz klasičnih elektrana na fosilna goriva, protočnih hidroelektrana, vjetroelektrana i drugih obnovljivih izvora. U stvari, služi kao velika "baterija" za pohranu električne energije u vidu iscrpljene vode u akumu-laciju Štikada, koja se potom plasira u sustav kada je to najpotrebnije. Nadalje, kao pomoćna usluga HOPS-u, RHE Velebit radom u kompenzacijskim režimima regulira napon mreže na 400 kV i 110 kV razini. Akumulacijska jezera ove elektra-ne koriste se i za sportsko-rekreacijske aktivnosti te za protupožarnu zaštitu, a ti-jekom njene gradnje izgrađeni su i objekti za vodoopskrbu većeg dijela sjeverne Dalmacije te općina Lovinac i Gračac.

mr. sc. Nikša Vrkić

Trideset i pet godina Reverzibilne hidroelektrane VelebitOsim proizvodnje, ima mogućnost crpnog režima rada, odnosno „spremanja“ viška električne energije iz elektrana na fosilna goriva, protočnih hidroelektrana, vjetroelektrana i drugih obnovljivih izvora te služi kao velika "baterija" za pohranu električne energije, koja se u sustav plasira kada je najpotrebnije.

Akumulacijska jezera elektrane koriste se i za vodoopskrbu većeg dijela sjeverne Dalmacije te za sportsko-rekreacijske aktivnosti

„Kao 20-katni neboder…“ - opisana je strojarnica RHE Velebit u listopa-du 1980. u dnevnim novinama

30 HEP VJESNIK 2/2019.Sustav

Osnovni pokazatelj kvalitete pogona elektroenergetskog sustava je stabilnost frekvencije. Neovisno o tome je li elektroenergetski sustav pojedine zemlje umrežen sa susjednim sustavima, kao što je to kontinentalni dio EU, ili je izoliran poput otočnih država, stabilnost frekvencije (koja u Europi iznosi 50 Hz, a u SAD-u 60 Hz), nužno je održavati. To podrazumijeva poduzimanje operativnih, u pravilu automatiziranih mjera, s ciljem da proizvodnja i razmjena električne energije pojedinog EES-a u svakom trenutku bude jednaka potrebama potrošnje.

Raspoloživa snaga za podizanje (+MW) ili spuštanje (-MW) proizvodnje u elektranama predstavlja regulacijski opseg, a električna energija proizvedena unutar regulacijskog opsega je regulacij-ska energija (MWh). U uredno vođenom pogonu EES-a iznos aktivirane regulacij-ske energije jednak je energiji uravnote-ženja. To je dodatna količina električne energije koja je aktivirana da bi uravno-težila razliku između stvarnih potreba potrošnje i dosadašnje proizvodnje, uključujući i saldo razmjene električne energije.

Razmjenom sve većih količina električne energije s inozemstvom rasla je potreba za energijom uravnoteženja radi promjenjivosti potrošnje, a dodatne potrebe za regulacijom EES-a, odnosno energijom uravnoteženja, značajno se povećavaju početkom 21. stoljeća povećanjem udjela obnovljivih izvora energije. Težnja ka ostvarenju niskoug-

ljične strategije je novi, snažni izazov za daljnju primjenu kako postojećih, tako i novih tehnoloških rješenja u području regulacije EES-a, odnosno planiranju, aktivaciji i obračunu električne energije uravnoteženja.

Sva navedena pitanja bila su povod održavanja iznimno posjećenog okruglog stola na temu Model obračuna električ-ne energije uravnoteženja, održanog sredinom travnja u HAZU u Zagrebu, u organizaciji Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku HAZU-a i HRO CIGRÉ, Hrvatskog ogranka Međunarodnog vijeća za velike elektroe-nergetske sustave.

Jedinstvena i dvostruka cijena odstupanja

U Hrvatskoj je od 1. rujna 2016. na snazi Metodologija za određivanje cijena za obračun električne energije uravno-teženja, prema kojoj se određuje način izračuna jediničnih cijena za obračun električne energije uravnoteženja svim

bilančnim grupama kao subjektima odgovornim za odstupanje. Krajem 2017. Europska unija objavila je Uredbu komisije o uspostavljanju smjernica za električnu energiju uravnoteženja (Ured-ba EBGL), čija je bitna odredba uvođenje obveze državama članicama EU da obra-čunati troškovi energije uravnoteženja voditeljima bilančnih grupa odgovaraju troškovima aktivirane energije uravno-teženja od strane operatora prijenosnog sustava. Smjernice za uravnoteženje imaju dva sustava izračuna cijene za odstupanje: jedinstvenu i dvostruku cije-nu odstupanja, pri čemu se u Hrvatskoj preferira primjena sustava jedinstvene cijene za sva odstupanja bilančnih grupa.

O iskustvima u primjeni trenutnog modela obračuna električne energije uravnoteženja, na okruglom stolu je govorio Tomislav Robina iz HEP Proizvod-nje. On navodi kako su dobrim svakod-nevnim planiranjem i replaniranjem HEP-ovog proizvodnog portfelja uspjeli postići minimalna odstupanja između plana i ostvarenja, čime se posljedično

Model obračuna električne energije uravnoteženja

Razmjenom sve većih količina električne energije s inozemstvom rasla je potreba za energijom uravnoteženja, radi promjenjivosti potrošnje. Dodatne potrebe za regulacijom EES-a, odnosno za energijom uravnoteženja, značajno rastu povećanjem udjela obnovljivih izvora.

Pokazatelj kvalitete pogona EES-a je stabilnost frekvencije, koju je nužno održavati poduzimanjem automatiziranih mjera

Tomislav Robina iz Službe za mjerenje, analizu i obračun Sektora proizvodnje HEP Proizvodnje na okruglom stolu HRO CIGRÉ


smanjuje potreba za aktivacijom energije uravnoteženja.

U trenutno važećem modelu obra-čuna električne energije uravnoteženja, HEP Proizvodnja ima tri različite uloge. Prva i najvažnija je njena uloga dominan-tnog pružatelja pomoćnih usluga, kroz koju pruža pomoćne usluge Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava. Druga je vezana za ulogu subjekta odgovornog za odstupanje unutar HEP-ove bilančne grupe, gdje se HEP Proizvodnja promatra kao svaki drugi subjekt odgovoran za od-stupanje koji sudjeluje na veleprodajnom tržištu električne energije. Za potrebe obračuna odstupanja izračunava se razlika između planiranih i stvarno proi-zvedenih količina električne energije na satnoj razini, a odstupanje se naplaćuje sukladno važećoj metodologiji. Obračun odstupanja provodi Hrvatski operator tržišta energije (HROTE). Posljednja, treća uloga odnosi se na članstvo HEP Proizvodnje u EKO bilančnoj grupi, čiji je voditelj HROTE, a koja obuhvaća proizvodna postrojenja obnovljivih izvora i visokoučinkovite kogeneracije u sustavu poticaja.

15 postrojenja HEP Proizvodnje u EKO bilančnoj grupi

Trenutno je ukupno 15 proizvodnih postrojenja HEP Proizvodnje unutar EKO bilančne grupe: Blok L TE-TO Zagreb, BE-TO Osijek, BE-TO Sisak, MHE Prančevi-ći, ABM HE Lešće, MHE ABM HE Varaždin, kao i devet fotonaponskih elektrana koje su postavljene na krovovima HEP-ovih objekata. Planove proizvodnje za male hidroelektrane, vjetroelektrane i sunčane elektrane (fotonaponske elektrane) izra-đuje HROTE, a za tri postrojenja (Blok L u TE-TO Zagreb, BE-TO Osijek i BE-TO Sisak) svakodnevne planove

HROTE-u iz HEP Proizvodnje dostavlja Sektor proizvodnje.

S obzirom da, prema sadašnjoj regulativi, sudionik EKO bilančne grupe plaća naknadu uravnoteženja prema količini proizvedene električne energije, a ne prema posljedičnim odstupanjima, upitna je motiviranost sudionika za kvalitetu planiranja unutar EKO bilančne grupe.

- Za bolju motivaciju svih energet-skih subjekata za proizvodnju električne energije, troškovi uravnoteženja trebali bi biti ujednačeni. To podrazumijeva jednakost obračunatih troškova energije uravnoteženja voditeljima bilančnih grupa, s jedne strane i troškova opera-tora prijenosnog sustava uzrokovanih ak-tivacijom energije uravnoteženja, s druge strane, istaknuo je Robina. Naveo je kako HEP Proizvodnja nije u cijelosti prepozna-ta u regulativi RH kao energetski subjekt za proizvodnju električne energije, s obzirom da je proizvodnja elektrana u svakom 15-minutnom obračunskom intervalu veća od njihove potrošnje.

Ukazano je i na problem naplate vršne snage u razdoblju više tarife za reverzibilne elektrane, čime se posljedič-no smanjuje portfelj za pružanje usluge uravnoteženja te smanjuje konkuren-tnost reverzibilnih elektrana u Hrvatskoj, s obzirom na njihov status u okruženju.

Uz Tomislava Robinu, predavači na okruglom stolu bili su i dr. sc. Lahorko Wagmann iz HERA-e, mr. sc. Boris Marko-ta iz HOPS-a i Danijel Beljan iz HROTE-a. Boris Markota prikazao je stanje razvoja platformi za buduće EU tržište regulacij-skih usluga s ciljem smanjenja troškova uravnoteženja te naglasio kako je ovo izrazito složen optimizacijski sustav u kojem troškovi uspostave mogu biti značajni.

- Svima nam je u cilju smanjenje troškova, jednostavnost procesa i tran-sparentnost, istaknuo je Markota.

Sudionici skupa složni su kako je postojeću Metodologiju za određivanje cijena za obračun električne energije potrebno mijenjati, ali pritom treba procijeniti koji model određivanja cijena odstupanja optimalno alocira troškove uravnoteženja na bilančne grupe, a da pritom ne ugrožava tržište električne energije, niti ne postavlja jednu bilančnu grupu u povoljniji položaj u odnosu na druge bilančne grupe.

Direktor Sektora proizvodnje iz HEP Proizvodnje Nenad Švarc je u raspravi istaknuo nužnost nastavaka automatizacije regulacijskih usluga iz preostalih HEP-ovih hidroelektrana, radi konkurentnosti pružanja usluga na bu-dućem regionalnom, odnosno integrira-nom EU tržištu energije uravnoteženja.

Lucija Migles

Sustav

HEP Proizvodnja ima trostruku ulogu: dominantan je pružatelj pomoćnih usluga prema HOPS-u, subjekt odgovoran za odstupanje unutar HEP-ove bilančne grupe te član EKO bilančne grupe čiji je voditelj HROTE

HEP planira primjenu regulacije snage kod izgradnje novih elektrana te kod revitalizacije postojećih hidroelek-trana, u kojima se, u pravilu, povećava instalirana snaga agregata te povećava regulacijski opseg, instaliranjem uređaja za uključenje u sustav automatske sekundarne regulacije.

S obzirom na značajan portfelj mogućnosti regula-cijskih usluga iz HEP-ovih hidroelektrana, budući prijelaz s nacionalnih tržišta na regionalna tržišta i, u konačnici, inte-grirano tržište energije uravnoteženja na EU razini, otvara se mogućnost jačeg pozicioniranja HEP-a na otvorenom tržištu energije uravnoteženja.

Instalirana snaga i ostvarena proi-zvodnja vjetroelektrana

Inst

alir

ana

snag

a VE

(MW

)

Ost

vare

na p

roiz

vodn

ja V

E (G

wh)

600,0

500,0

400,0

300,0

200,0

100,0

0,0

1400

1200

1000

800

600

400

200

0,0 Series 1 Series 22010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

118

206

69,8 131,2

329

179,6

518

260,8

730

346,5

788

428,2

1013

483,1

1204

527,2

32 HEP VJESNIK 2/2019.Vijesti

Nove web stranice HEP Proizvodnje

HEP Proizvodnja redizajnirala je svoje web stranice (www.hep.hr/proizvodnja). Dizajnom i funkcio-

nalnošću, uklapaju se u prethodno redi-zajnirane korporativne stranice ostalih društava: HEP-a d.d., HEP Operatora distribucijskog sustava, HEP Opskrbe, HEP Elektre, HEP Plina, HEP ESCO-a, HEP Toplinarstva i HEP NOC-a.

Kao i njihova web sjedišta, i stra-nice HEP Proizvodnje dijele zajedničke funkcije odnosa s investitorima, nabavu, pristup informacijama, kutak za medije, objave vezane uz ljudske potencijale, zaštitu podataka te zajedničke kontakte HEP grupe. Sadržajno, namijenjene su različitoj javnosti, od regulatora, institu-cija, preko investitora, lokalnih zajednica, civilnog sektora (udruge za zaštitu potro-šača, za zaštitu okoliša i dr.), studenata i medija, do dobavljača i ostalih poslovnih partnera.

U vizualnom prikazu elektrana u portfelju HEP Proizvodnje napravljen je iskorak - proizvodna postrojenja prika-

zana su prospektno, na način da svaka elektrana ima svoju web stranicu. Foto-grafije elektrana načinjene su isključivo u samostalnoj produkciji, i to pomoću drona. Zadatak redizajniranog weba

je predstaviti tvrtku sadržajima koje zanimaju posjetitelje, ne prateći strogo hijerarhijsku strukturu organizacije, već interese posjetitelja.

Ur.

Nova Uprava HOPS-aU travnju 2019. godine došlo

je do promjene u Upravi Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o. Za predsjednika Uprave HOPS-a ime-novan je Tomislav Plavšić, a za članove Dejan Liović i Zlatko Visković.

Tomislav Plavšić, predsjednik Uprave HOPS-a, diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računar-stva, Sveučilišta u Zagrebu, smjer elektrotehnika, gdje je 2008. stekao titulu doktora znanosti. U HOPS-u radi

15 godina u različitim aktivnostima tržišne integracije na europskoj razini, međunarodnim projektima i studij-skim grupama, kako u području rada sustava, tako i na tržištima. U dva je navrata bio direktor Sektora za vođenje elektroenergetskog susta-va i tržišta. Član je Upravnog odbora projekta CROSSBOW, projekta EU Horizon 2020, koji pokazuje mo-gućnosti za opsežnu integraciju OIE u jugoistočnoj Europi.

Dejan Liović, član Uprave HOPS-a, diplomirao je na Ekonom-skom fakultetu u Osijeku, gdje tre-nutno pohađa poslijediplomski studij

doktorskog smjera management. Radno iskustvo stekao je radom u privatnom poduzetništvu, posebno u području IT sektora.

Zlatko Visković, član Uprave HOPS-a, diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodo-gradnje u Splitu, smjer elektroener-getika. U HOPS-u radi 30 godina, na različitim poslovima - inženjera u po-gonu, rukovoditelja tehničkog ureda, koordinatora i rukovoditelja Odjela vođenja, a od 2012. do 2017. bio je direktor Prijenosnog područja Split.

Ur.

Tomislav Plavšić, predsjednik Uprave HOPS-a

Dejan Liović, član Uprave HOPS-a

Zlatko Visković, član Uprave HOPS-a

U vizualnom prikazu elektrana napravljen je iskorak - proizvodna postrojenja prikazana su prospektno, tako da svaka elektrana ima svoju web stranicu.

33HEP VJESNIK 2/2019. Trendovi

Energetsku tranziciju obilježavaju četiri fenomena, pod nazivom 4D: dekarbo-nizacija (prelazak na niskougljičnu proi-zvodnju i potrošnju), digitalizacija (tehno-loško-informatička tranzicija, temeljena na brzom uzletu pametnih tehnologija), demokratizacija (sve više kupaca postaju i proizvođači) i decentralizacija (energija se proizvodi bliže mjestu njene potroš-nje). Promjene koje donose dekarboni-zacija energetskog sektora, obnovljivi izvori energije i sustavno gospodarenje energijom - bili su u fokusu ovogodišnjeg Dana otvorenih vrata HEP ESCO-a, odr-žanog sredinom svibnja 2019. u sklopu Zagrebačkog energetskog tjedna.

- Strateška odluka Europske unije o prijelazu na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora električnu energiju po-zicionira kao 'gorivo' budućnosti. Podaci i analitika mogu poboljšati performanse i omogućiti uštede, ali bez povezivanja se ne mijenja temeljno funkcioniranje elektroenergetskog sektora. Povezanost, 'big data management', elektrifikacija i decentralizacija stvaraju visoku razinu međupovezanosti sustava te tako mije-njaju način na koji se električna energija proizvodi, isporučuje i troši, naglasila je Sandra Magajne iz HEP ESCO-a.

Kako se moglo čuti na Danu otvorenih vrata, velike energetske tvrtke ubrzano se prilagođavaju energetskoj tranziciji. Jedan od načina na koji HEP grupa prati taj trend je provedba

Programa pogodnosti za kupce HEP Opskrbe prema načelu one-stop-shop, koji objedinjuje opskrbu električ-nom energijom i više energetskih usluga na jednom mjestu. Razvojno-istraživački i prekogranični projekti sufinancirani iz EU fondova koje provodi HEP ESCO (3Smart, TEESCHOOLS, FEEDSCHOOLS i TOUREST) - potpora su razvoju novih teh-nologija, usluga i poslovnih modela, koje HEP grupa kao velika energetska tvrtka može ponuditi u dinamičnom tržišnom okruženju.

Na Danu otvorenih vrata pred-stavljeni su i novi programi investicija u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore prema ESCO modelu. HEP ESCO za tržište nudi izgradnju sunčanih elektrana po načelu 'ključ u ruke' i to za javne i komercijalne zgrade kroz program HEP EE solar plus te za kućanstva, kupce HEP grupe, kroz program u pripremi, pod nazivom HEPI SOLAR. Kao predvod-nik primjene zelene tehnologije, HEP grupa planira tijekom 2019. kroz HEP PV program izgraditi 44 sunčane elektrane za vlastitu potrošnju na poslov-nim zgradama HEP-a, ukupne snage 1,54 MW, čija godišnja proizvodnja iznosi oko 1730 MWh električne energije. Za suvlasnike višestambenih zgrada pripre-mljen je Program obnove plinskih kotlov-nica, kod kojeg su uštede vidljive odmah na računima za grijanje, a otplata ide kroz stambenu pričuvu na rok do deset

godina. U projekte javne rasvjete prema novom ESCO/EPC modelu HEP ESCO se vratio 2018. te je nedavno potpisao ugovor za modernizaciju javne rasvjete u gradu Zaprešiću i općini Stupnik. Pro-jektima je predviđena ušteda u potrošnji električne energije veća od 80 posto.

HEP ESCO kroz HEP SGE II program mjeri i analizira potrošnju te provodi mjere povećanja energetske učinkovi-tosti u poslovnim zgradama HEP grupe. Predstavljene su i energetske usluge, uspostava sustava daljinskog očitanja i ESCO Monitor® sustav za gospodare-nje energijom te projekti optimizacije potrošnje, koji zahtijevaju visoku razinu stručnosti i povezanosti s korisnikom, ali omogućuju uštede u energiji koje ne za-htijevaju velike investicije. Predstavljeni je i projekt korištenja biosenzora u cilju istraživanja toplinske ugodnosti, koji se provodi s FESB-om.

Damir Šarec

Ubrzana prilagodba energetskoj tranziciji

U fokusu Dana otvorenih vrata HEP ESCO-a bile su promjene koje donose dekarbonizacija energetskog sektora, obnovljivi izvori energije i sustavno gospodarenje energijom

Željko Jelačić, direktor i San-dra Magajne iz HEP ESCO-a na Danu otvorenih vrata u sjedištu HEP-a u Zagrebu

34 HEP VJESNIK 2/2019.Upravljanje imovinom u HEP ODS-u (2)

Suvremene tvrtke kojima je za pruža-nje usluga nužna vrijedna imovina nastoje u svoje poslovanje uvesti

Sustav upravljanja imovinom. Jedna od većih promjena u sklopu restrukturira-nja HEP ODS-a u 2017. godini bila je i

organizacijska prilagodba društva radi potpune primjene koncepta Upravljanja imovinom.

U ovom, drugom dijelu serijala predstavljamo osnovne odrednice koncepta Upravljanja imovinom prema

normama serije 55000 i PAS 55, kao i planirane korake HEP ODS-a. Konačne izlazne rezultate projekta Implementacija AIM/CBRM metodologije u HEP ODS-u donosimo u zadnjem, trećem dijelu serijala.

Implementiranje AIM/CBRM metodologije - važan korak u ostvarenju koncepta upravljanja imovinom Koncept se provodi prema normama ISO 55000 i PAS 55, a njegova učinkovita primjena omogućuje maksimalno povećanje vrijednosti i realizaciju strateških ciljeva tvrtke te je i glavna pretpostavka za uspješno ostvarenje poslovnih ciljeva HEP ODS-a.

Slika 1. Fokus i poslovni kontekst Specifikacije s gledišta pojedinih kategorija imovine

35HEP VJESNIK 2/2019. Upravljanje imovinom u HEP ODS-u (2)

Slika 2. Razine složenosti imovine i Sustav upravljanja imovinom

Definicija i pristup upravljanju imovinom prema normama ISO 55000 i Specifikaciji PAS 55-1:2008 Asset Management

Ključni pojmovi

• ImovinaObuhvaća postrojenja, stroje-

ve, nekretnine, zgrade, vozila i druge stvari koje imaju posebnu vrijednost za organizaciju ili tvrtku. Uključuje također bilo koji softver koji je ključan za funkcije pojedine imovine.

Specifikacija razlikuje pet kategorija imovine (Slika 1), dok se u pogledu utje-caja na poslovanje i složenosti razlikuju: pojedinačna imovina, sustavi imovine i ukupni imovinski portfelj (Slika 2).

Upravljanje materijalnom imo-vinom i njenim cjelinama neraskidivo je povezano s drugim kategorijama

imovine. U Specifikaciji su, međutim, druge kategorije razmatrane samo ako imaju izravan utjecaj na optimirano upravljanje materijalnom imovinom. Na Slici 1 prikazan je opseg Specifikacije s gledišta pojedinih kategorija. Iako ljudski potencijali u Specifikaciji nisu izravno raz-matrani, potrebno je uzeti u obzir da su oni, kao jedna od pet kategorija imovine (vodstvo, motivacijska kultura i dr.), ključ-ni za uspješno ostvarenje optimiranog i održivog upravljanja imovinom te stoga zahtijevaju dužnu pozornost.

S gledišta složenosti, postoje različite razine na kojima se imovina može identificirati i upravljati - od njenih zasebnih elemenata (komponenata), do kompleksnih funkcionalnih sustava, mreže, postrojenja, elektrana te ukupnih portfelja (Slika 2).

Ova hijerarhija imovine donosi izazove i mogućnosti na svakoj od razina složenosti. Na primjer, zasebni dio opreme ili komponenta može imati pre-poznatljiv pojedinačan životni vijek te se njena uporaba može zasebno optimizi-rati, dok sustavi ili cjeline imovine mogu imati neograničeno razdoblje korištenja. Veća organizacija također može imati raznolik portfelj imovine, pri čemu svaka cjelina zasebno doprinosi ostvarenju ukupnih ciljeva organizacije, ali i traži raznolika ulaganja.

• Informacije koje se odnose na upravljanje imovinom

Značajni, suvisli podaci koji se od-nose na imovinu i upravljanje imovinom. Primjer informacija su: registar imovi-ne (popis osnovnih sredstava), crteži, ugovori, dozvole, regulatorni i zakonski dokumenti, politike, standardi, navođe-nja, bilješke, tehničke upute, procedure, operativni kriteriji u svezi s imovinom, performanse i stanje podataka te svi zapisi u vezi upravljanja imovinom.

• Ciljevi upravljanja imovinom• konkretan i mjerljiv rezultat ili

postignuće ostvareno uporabom imovine (ili dijela - jedne kategorije imovine), u cilju provođenja defini-rane politike i strategije upravljanja imovinom

• detaljna i mjerljiva razina svojstava ili zahtijevanog stanja imovine

• konkretan i mjerljiv rezultat i uspjeh koji se traži od Sustava za upravljanje imovinom.

• Plan upravljanja imovinomPlan je dokument u kojem se speci-

ficiraju aktivnosti i resursi, odgovornosti i vremenski rokovi za provedbu strategije i ostvarenje ciljeva upravljanja imovinom.

• Politika upravljanja imovinomNačela i zahtjevi koji proizlaze i u

skladu su sa Strateškim planom orga-nizacije, a pružaju okvir za razvoj i pro-vedbu strategije te postavljanje ciljeva upravljanja imovinom.

• Strategija upravljanja imovinom

Za uspješno optimirano i održivo upravljanje imovinom ključni su ljudski potencijali, kao jedna od njenih pet kategorija

36 HEP VJESNIK 2/2019.Upravljanje imovinom u HEP ODS-u (2)

Dugoročno optimiziran pristup upravljanju imovinom, izveden i uskla-đen sa Strateškim planom organizacije i politikom upravljanja imovinom.

• Sustav upravljanja imovinomČine ga politika, strategija, ciljevi,

plan i aktivnosti upravljanja imovinom, procesi i strukture organizacije, koji su potrebni za razvoj, implementaciju i kontinuirano poboljšanje (Slika 3).

Koristi i implementacija Sustava

Temeljne koristi sustavnog optimi-ziranog upravljanja imovinom tijekom njenog životnog ciklusa su:

• povećano zadovoljstvo kupca zbog poboljšanih svojstava i kontrole pro-izvoda i/ili pružanja usluga, sukladno zahtijevanim normama

• pozitivan utjecaj na sigurnost i okoliš • optimiziran povrat (dobit) na investi-

cije i/ili rast • dugoročno planiranje • osiguranje održivosti pozitivnog

povjerenja i svojstava • sposobnost pružanja najveće vri-

jednosti za uložena sredstva unutar zadanog financijskog okvira

• dokažljivost usklađenosti sa zako-nima i regulatornim okvirom, jer su procesi kontrolirani i sustavni

• poboljšano upravljanje rizicima, kor-porativno upravljanje i jasne revizije.Učinkovita implementacija Uprav-

ljanja imovinom zahtijeva discipliniran pristup, koji organizaciji ili tvrtki omo-gućuje maksimalno povećanje vrijed-nosti i realizaciju strateških ciljeva kroz upravljanje imovinom tijekom njenog cijelog životnog ciklusa. To, pak, uključuje određivanje - koju je imovinu nužno steći ili izgraditi, kako njome na najbolji način upravljati i održavati je te kako ju na optimalan način obnoviti ili zbrinuti.

Preduvjeti uspješne implementacije Sustava za upravljanje imovinom su:

• organizacijska struktura koja omo-gućuje provedbu s jasnim smjerom i vodstvom

• svjesnost radnika o nužnosti i svrsi uvođenja sustavnog upravljanja imovinom

• sposobnosti, predanost i funkcional-ne koordinacije

• odgovarajuće informacije i znanje o imovini, značajke, rizici i troškovi te međusobni odnosi između njih.

Implementacija koncepta Uprav-ljanja imovinom u HEP ODS-u

Povećanje učinkovitosti u pružanju usluga kupcima stalni je izazov

HEP Operatora distribucijskog sustava. Uzimajući u obzir činjenicu da HEP ODS ima ključnu ulogu u podupiranju daljnjeg razvoja tržišta električnom energijom, bitnu ulogu u ostvarenju EU 3x20% ciljeva te u implementaciji koncepta naprednih mreža, unaprjeđenje uprav-ljanja imovinom ključna je pretpostavka uspješnog ostvarenja spomenutih ciljeva.

U skladu s opisanim općim koncep-tom (Norma PAS 55-1), ključni koraci za učinkovito upravljanje imovinom u HEP ODS-u su:

• definiranost i sustavnost revidira-nja globalnih - strateških ciljeva i smjernica

• sustavnost i organiziranost utvrđiva-nja stanja imovine

• sustav planiranja i sustavnost izrade višegodišnjih i godišnjih planskih dokumenata

• definiranost i sustavnost primjene kriterija za aktivnosti održavanja i investicijske aktivnosti

• sustavna provedba ocjene realizacije planiranih aktivnosti s aspekta utje-caja na globalne strateške ciljeve.

Pripremio: Anđelko Tunjić s članovima Tima za realizaciju

projekta implementacije AIM/CBRM metodologije u HEP ODS

Slika 3. Pregled Sustava za upravljanje imovinom, veza sa Strateškim planom organizacije i očekivanjima interesnih skupina

37HEP VJESNIK 2/2019. Mreža

Prijatelji i zaštitnici bijelih roda

Doprinos HEP ODS-a zaštiti bijelih roda u Hrvatskoj jedan je od ponosa cijele HEP grupe. Često

rado ističemo kako električni stupovi HEP ODS-a pružaju siguran dom većini bijelih roda koje se gnijezde na području kontinentalne Hrvatske, a trenutno ih brojimo nešto više od tisuću. Međutim, u pojedinim slučajevima opasna stupna mjesta mogu za ptice predstavljati i ugrozu, pogotovo kada se radi o mladim rodama koje još uvijek nisu tako spretne letačice.

Park prirode Lonjsko polje, zbog netaknute prirode i velikog broja mo-čvarnih i vodenih staništa, jedno je od žarišta bioraznolikosti ptica u Hrvatskoj. Kao takav, prepoznat je i na međuna-rodnoj razini te je zaštićen i Ramsar-skom konvencijom. Jedno od njegovih temeljnih fenomena je i prvo europsko selo roda Čigoč, gdje je 2016. godine potpisan sporazum za zaštitu bijelih roda između HEP ODS-a, Ministarstva zaštite okoliša i energetike te 14 javnih ustanova za zaštićena područja.

Upravo iz tog razloga, u sjedištu HEP ODS-a održan je u svibnju 2019. radni sastanak o zaštiti bijelih roda i drugih strogo zaštićenih vrsta ptica unu-tar PP Lonjsko polje. Uz ravnatelja Parka prirode te predstavnika Ministarstva zaštite okoliša i energetike, na njemu su sudjelovali i stručnjaci za zaštitu ptica te inženjeri iz Elektre Sisak i Elektre Križ, koji upravljaju elektroenergetskom infrastrukturom unutar granica Parka.

Predstavnici „zelenih“ i naši elektro-inženjeri brzo su i lako našli zajednički jezik. Donesen je plan da HEP ODS do kraja 2020. godine unutar Parka prirode Lonjsko polje provede mjere zaštite svih potencijalno rizičnih stupnih mjesta za stradavanje ptica od strujnog udara. Provedba tih mjera značajan je doprinos zaštiti ptica unutar Parka, a HEP ODS je još jednom potvrdio da je veliki prijatelj i zaštitnik bijelih roda u Hrvatskoj. Osim toga, na sastanku je utvrđena i surad-nja u narednim godinama te jačanje komunikacije i afirmacija društveno odgovornog poslovanja HEP ODS-a kroz uključivanje u PR kampanju Parka priro-de Lonjsko polje povodom 35 godina od njegovog osnutka.

Marta Malenica

HEP ODS će unutar Parka prirode Lonjsko polje do kraja 2020. godine provesti mjere zaštite svih potencijalno rizičnih stupnih mjesta za stradavanje ptica od strujnog udara, što će značajno doprinijeti njihovoj zaštiti.

Transformatorska stanica s ugrađenim mjerama zaštite od elektrokucije

Ekipe Elektre Zagreb sanirale kvarove nakon olujnog nevremena na zagrebačkom području

Zbog olujnog vjetra i jake kiše, na području DP Elektra Zagreb je u noćnim satima s 12. na 13. svibnja 2019. došlo do većeg broja manjih kvarova na srednjonaponskim zračnim vodovima i mrežama niskog napona.

Na području terenskih jedinica Elektre Zagreb: Sveti Ivan Zelina, Grad Zagreb, Samobor, Dugo Selo i Velika Gorica, vrijedne ekipe hepovaca otklanjale su kvarove na mreži tijekom cijelog idućeg dana, kako bi stanovnicima što prije osigurali napajanje električnom energijom.


38 HEP VJESNIK 2/2019.Struka

(Kroz nekoliko nastavaka donosimo izvje-šća studijskih odbora Hrvatskog ogranka Međunarodne elektrodistribucijske konfe-rencije, sa 6. (12.) savjetovanja HO CIRED-a, održanog u Opatiji u svibnju 2018.)

Rad Studijskog odbora 3 HO CIRED-a: „Vođenje, zaštita, procesna infor-matika i telekomunikacije“ odvijao

se kroz sljedeće preporučene teme: Vođenje pogona distribucijskog susta-va; Zaštita u distribucijskom sustavu; Automatizacija u pogonu distribucijskog sustava; Zahtjevi pred informatičkom i komunikacijskom tehnologijom te Stan-dard IEC 61850 u naprednoj primjeni. Za temu Zaštita i sigurnost procesnih i mjernih podataka nije bilo pristiglih radova.

Vođenje pogona distribucijskog sustava

U ovoj temi prihvaćeno je sedam referata. Izlaganja i rasprave vodio je Damir Karavidović, zamjenik je bio Boris Krstulja, a izvjestitelj Ivan Periša. Prepo-znaju se vrijedni referati s praktičnim primjerima vođenja pogona distribucij-skog sustava: u uvjetima poremećaja i kvarova, u funkciji potpore kakvoći napona, za ostvarenje učinkovitosti po-gona smanjenjem gubitaka i za pružanja pomoćne usluge EES-u iz distribucijskog sustava. Ističemo referat “Koordinacija

pothvata vođenja mrežnog centra i distri-bucijskog upravljačkog centra kod pore-mećaja u područnim dijelovima elektro-energetskog sustava”, autora M. Zadra, D. Lovrekovića, M. Perišića i D. Budiše, koji obrađuje stvarnost EES-a, pogonske događaje u kojima sudjeluje priroda, tehnologija te čovjek sa svojim znanjima i vještinama. Cilj nije bio puko rasvjet-ljavanje proteklih pogonskih događaja, već učenje iz njih kako bi se ovladalo, zauzdalo negativne sastavnice stvarnosti budućih istih ili sličnih događaja.

Temu dobro podupire i referat “Optimalna rekonfiguracija distribucijskih

„Vođenje, zaštita, procesna informatika i telekomunikacije“

IZVJEŠĆE STUDIJSKOG ODBORA 3 HO CIRED-a:

Preporučeno je da HEP ODS zajedno s HOPS-om izradi sveobuhvatnu studiju o sigurnosti i pouzdanosti pogona EES-a u uvjetima velikog udjela OIE kolebljive primarne snage u distribucijskom sustavu, kao i osmišljavanje pomoćnih usluga u tom sustavu za korisnike i za elektroenergetski sustav.

Značajan je svaki doprinos smanjenju neprihvatljive razine trajanja prekida opskrbe, po važnosti i top tema Savjetovanja, a predložen je „rollout indikatora kvara“ u SN mreži

Zasjedanje Studijskog odbora 3 HO CIRED-a

39HEP VJESNIK 2/2019. Struka

mreža bazirana na mješovitom cjelobroj-nom programiranju uz aproksimaciju stošcem drugog reda”, autora D. Jakusa, R. Čađenovića, P. Sarajčeva i J. Vasilja, s razmatranjima pitanja vođenja pogona kroz preoblikovanje mreže u funkciji ponovne uspostave napajanja nakon na-stanka poremećaja (kvara) u mreži, kao i poboljšanje pogonskih svojstava mreže u normalnom pogonskom stanju.

Referati “Regulacija napona 35 kV mreže koristeći spoj obrnute transforma-cije 110/35 kV transformatora na primje-ru radijalnog napajanja otoka”, autora A. Jurasića i B. Krstulje i “Smanjenje tehničkih gubitaka promjenom uklopnog stanja za napajanje TS 35/10 kV Pleterni-ca”, autora T. Ivanovića i J. Larve, primjeri su inovativnih rješenja inženjera HEP ODS-a, utemeljenih na vlastitom promišljanju o načinu unaprjeđenja pogona mreže u korist ostvarenja zadaća i odgovornosti operatora te korisnika mreže.

Referat D. Karavidovića “Dopri-nos distribucijskog sustava stabilnosti elektroenergetskog sustava = doprinos ponosu jedne elektroprivredne djelatno-sti” istražuje nove značajke pogona EES-a s velikim udjelom obnovljivih izvora ener-gije u distribucijskom sustavu i sposob-nošću operatora distribucijskog sustava da uporabom prilagodljivosti proizvodnje distribuiranih izvora i potrošnje pruža pomoćne usluge u funkciji stabilnosti i sigurnosti pogona EES-a i sigurnosti opskrbe. Referat preporuča HEP ODS-u izradu sveobuhvatne studije, zajedno s HOPS-om, na temu sigurnosti i pouzda-nosti pogona EES-a u uvjetima velikog udjela OIE kolebljive primarne snage u distribucijskom sustavu, kao i osmišlja-vanje pomoćnih usluga u distribucijskom sustavu za korisnike i za elektroenerget-ski sustav.

Zaštita u distribucijskom sustavu

U ovoj temi prihvaćeno je osam referata, što je za nju primjeren broj, pri čemu su svi s vrlo zanimljivim doprinosi-ma znanju. Izlaganja i rasprave vodio je Marijan Lukač, zamjenik je bio mr. sc. Ni-kica Mikulandra, a izvjestitelj Igor Volarić. Nastavlja se bavljenje stručnjaka proble-matikom otočnog pogona distribuiranih izvora s dijelom distribucijske mreže i to s teoretskih i praktičnih motrišta (referati “Primjena ROCOF zaštitne funkcije u distribucijskoj mreži”, autora M. Lukača i Z. Matišića, i “Parametriranje zaštite prema zaštiti od otočnog pogona na elektrani bioplinsko postrojenje Slatina 2 MW”, autora Z. Petrovića i T. Pavokovića). Autorska stanovišta o potrebi pouzdanog i brzog utvrđivanja otočnog pogona dis-tribuiranih izvora s dijelom mreže u svim zatečenim odnosima raspoložive snage izvora i stanja potrošnje pa i u stanju ravnoteže su sukladna.

Referat “Adaptivna zaštita u samoobnavljajućoj distribucijskoj mreži

Elektre Koprivnica korištenjem protokola IEC 61850”, autora J. Tošića, V. Gagića, T. Sinjerija i Z. Matišića, povezuje ciljeve naprednih mreža u području vođenja samoobnavljajuće mreže s ciljevima prilagodbe rada njene zaštite svim novonastalim pogonskim uvjetima. Projekt samoobnavljajuće mreže Elektre Koprivnica predstavlja primjenu jednog od najmodernijih rješenja na području naprednih mreža. Koristi model statičke adaptivne zaštite u decentraliziranom sustavu upravljanja, temeljenom na protokolu IEC61850. Kao prijedlog daljnjeg istraživanja, predlaže se razvoj i testiranje algoritma dinamičke adaptivne zaštite te primjena novih komunikacij-skih rješenja.

Kako novija praksa distribucijskih mreža nastavlja s uvođenjem Peterseno-ve prigušnice u način uzemljenja neutral-ne točke mreže, pojavljuje se i sve više referata u svezi zaštite u tim uvjetima. U prijenosu znanja i iskustva po prvi put je sudjelovao strani autor referata.

Automatizacija u pogonu distribu-cijskog sustava

U ovoj temi prihvaćeno je sedam referata, više nego li prethodnih godina. Ovaj put je određivanje mjesta kvara, ili dijela mreže u kvaru, nadjačalo ostale podskupine tema. Izlaganja i rasprave vodio je Boris Krstulja, zamjenik je bio Krunomir Petric, a izvjestitelj Damir Karavidović.

Iako se tri referata (“Metoda detek-cije lokacija višepolnih kratkih spojeva u razdjelnoj mreži pomoću struje kvara”, autora Z. Matišića, M. Bolfeka i G. Paka-sina, “Određivanje mjesta kvara pomoću numeričkog releja”, autora B. Buble, K. Petrica i A. Mamića, i “Ugradnja, ispitivanje i iskustva s Nortroll R400D indikatorima kvara na 10(20) kV zrač-nim vodovima s mogućnošću daljinske dojave”, autora J. Larve i T. Martinčića) bave „određivanjem mjesta kvara“, svaki to radi drugim postupkom (struja kvara, numerička zaštita i pokazivači dijela mreže u kvaru). S obzirom na trenutno neprihvatljivu razinu trajanja prekida op-skrbe korisnika mreže HEP ODS-a, zbog kvarova i planiranih radova (koeficijent SAIDI približno 500 min./kupcu/god.), ovo je za HEP ODS po važnosti „top tema“

pa i mali doprinos smanjenju trajanja prekida ima veliki značaj. Doprinos kroz inovativnu primjenu poznatih rješenja, kao što je primjena Nortroll R400D indikatora kvara na 10(20) kV zračnim vo-dovima s mogućnošću daljinske dojave je obećavajući i posebno raduje, ali mora se poduzeti „rollout indikatora kvara“ u SN mreži HEP ODS-a.

U funkciji kvalitete opskrbe, na na-čin da količina prekida u mreži bude što manja, a vremena trajanja prekida što kraća, kroz uporabu samoobnavljajuće mreže, nije samo prilagodljiva zaštita, već i upravljanje, što opisuje referat „Samo-obnavljajuća distribucijska mreža Elektre Koprivnica”, autora T. Sinjerija, J. Tošića, V. Gagića i V. Cazina. Primjenom prila-godljive zaštite i upravljanja ostvaruje se tehnologija samoobnavljajuće mreže, s kojom se značajno smanjuje vrijeme tra-janja prekida u odnosu na konvencional-ne metode vođenja mreže. Ovaj i referat iz druge preporučene teme “Adaptivna zaštita u samoobnavljajućoj distribucij-skoj mreži Elektre Koprivnica korištenjem protokola IEC 61850” se dopunjuju.

Referat „Optimizacija naponske regulacije ograničavanjem radne snage fotonaponskih elektrana u niskona-ponskim mrežama metodom umjetnih kolonija pčela”, autora T. Alinjaka, I. Pavića, M. Stojkova i K. Trupinića, prika-zuje originalnu ideju optimizacije izlaznih snaga sunčanih elektrana metodom kojom se u određenom trenutku računa maksimalna snaga koju pojedina sun-čana elektrana može predati u mrežu, a da naponi ne prijeđu zadanu gornju granicu. Naime, kod mreža s velikim udjelom sunčanih elektrana najveći iza-zov je naponska regulacija, jer povećana proizvodnja uzrokuje povećanje napona, dok u trenucima kad nema proizvodnje mreža mora zadovoljiti uvjete propisa-nih padova napona. Takvi uvjeti uvelike smanjuju kapacitet mreže za priključenje novih sunčanih elektrana. Originalan rad s velikim praktičnim koristima.

Koliko je utjecaj automatizacije po dubini mreže pozitivnog učinka na koeficijente koji iskazuju mjerilo za sigurnost opskrbe (SAIFI i SADI) pokazuje u primjeru mreže Elektroprimorja referat “Pregled automatizacije po dubini sred-njonaponske mreže u Elektroprimorju Rijeka”, I. Volarića i D. Buršića. Razvoj automatizacije u DP-u tokom godina pratio je trendove u tehnologiji, a i ubuduće će se kroz investicijske projekte ulagati u automatizaciju mreže, pri čemu će se pokušati dodatno osnažiti se-gment upravljivih čvorišta u nadzemnim mrežama te proširiti korištena rješenja u indikaciji kvarova.

Obrada problematike odvajanja distribuiranog izvora od SN mreže kod djelovanja zaštite i APU-a, ispitivanje po-uzdanosti odvajanja, bila je tema i ovog savjetovanja.

Radovi su se bavili i problematikom otočnog pogona distribuiranih izvora s dijelom distribucijske mreže

40 HEP VJESNIK 2/2019.Struka

Zahtjevi pred informatičkom i komunikacijskom tehnologijom

U ovoj temi prihvaćeno je devet referata. Izlaganja i rasprave vodio je Ivan Periša, zamjenik je bio Krunoslav Slivarić, a izvjestitelj Dubravko Balaško. Razvidno je, a istodobno ohrabruje, kako se SCADA sustavi u centrima vođenja obogaćuju aplikacijama za nove funkcije (izvješća o poremećaju pogona, na-predne DMS funkcije,…), što bi trebalo doprinijeti sigurnosti pogona i kakvoći opskrbe u distribucijskom sustavu. To je bila i problematika pet referata: “Novosti u aplikacijama SCADAinfo”, autora B. Gabrića, T. Živkovića i M. Penzara, “WEB aplikacija za otkrivanje ''zamrznu-tih'' mjerenja u SCADA sustavu”, autora K.-F. Ćavara i B. Gabrića, “SCADA/DMS/OMS sustav za nadzor i upravljanje distribucijskom mrežom u nadležnosti JP EP HZHB Mostar”, autora T. Stupića, B. Brestovca, N. Tokića i B. Jovanovića, “Migracija PROZA R/F SCADA sustava na PROZA NET SCADA sustav”, autora T. Šiptara, V. Šiptara i I. Brstila te “Primjena baze za pohranu vremenskih serija u procesnim sustavima”, autora B. Gabrića i M. Penzara. Aktivni kreatori bili su mladi stručnjaci HEP ODS-a.

Kao i do sada, ovoj temi vrlo kori-stan doprinos daju referati stručnjaka KONČAR - Inženjeringa za energetiku i transport, neovisno za koji elektropri-vredni sustav su ostvareni. Referat “Revitalizacija sustava za obradu ispada i planiranih radova u SN distribucijskoj mreži”, autora Tene Bego i M. Petričeca, prikazuje sustav za praćenje ispada i pla-

niranih radova te generiranje izvještaja o ispadima. Osim izvještaja na kojima su prikazani podaci o pojedinačnim ispa-dima, mogu se generirati i složeni izvje-štaji, na kojima su prikazani pokazatelji kvalitete opskrbe električnom energijom i statistika događaja (jedna od funkcio-nalnosti Outage Management System). Komunikacijska tehnologija je poveznica različitih procesnih i poslovnih funkcija, a kako su nositelji ove tehnologije brojni mediji, zanimljivo ih je usporediti kako bi im se bolje iskoristile prednosti. Upravo to pruža referat “Komunikacijsko povezi-vanje SN objekata - primjeri na području Elektre Vinkovci”, autora D. Štekovića i J. Jozinovića.

Standard IEC 61850 u naprednoj primjeni

Međunarodni standard IEC 61850, kako u referatima savjetovanja HO CIRED-a, tako i u primjeni u vođenju distribucijskog sustava, dobiva sve veći značaj. I dok se njegova prva inačica ponajprije primjenjuje za upravljanje i nadzor transformatorskih stanica, njegov razvoj u drugu inačicu i stalno proširenje funkcija omogućuje primjenu za automa-tizaciju različitih podsustava napredne elektroenergetske mreže. Izlaganje i raspravu vodio je Ivan Periša, zamjenik je bio Krunoslav Slivarić, a izvjestitelj mr. sc. Dubravko Balaško.

U jedinom referatu za ovu temu: “Standard IEC 61850 - primjer primjene u sekundarnom sustavu TS 35/10(20) kV Županja 1”, autora D. Štekovića,

J. Jozinovića i M. Babića, prikazane su bitne odrednice i doprinos spomenutog standarda u automatizaciji elektroener-getskog postrojenja te njegova poveza-nost na komunikacijsku mrežu i sustave unutar trafostanice. Prikazan je praktičan primjer primjene standarda IEC 61850 u revitalizaciji 10(20) kV postrojenja, uz opis prednosti korištenja GOOSE poruka, kao jedne od najvažnijih koristi tog standarda.

Podsjetimo i na domaćeg kreatora SCADA, Končar-KET, koji je uspješno proveo proces certifikacije PROZA NET SCADA sustava i time ušao u uzak krug svjetskih SCADA sustava koji nude mo-gućnost komunikacije prema IEC 61850 standardu, u skladu s njegovim drugim izdanjem.

Za međunarodno savjetovanje CIRED-a koje se u 2019. održava u Madri-du, Studijski odbor 3 HO CIRED-a predlo-žio je, temeljem problemske aktualnosti i rasprave na Savjetovanju održanom u Opatiji, osam referata.

Damir Karavidović

Prikazana je originalna ideja optimizacije izlaznih snaga sunčanih elektrana metodom umjetnih kolonija pčela

41HEP VJESNIK 2/2019. Sigurnost

Održana prezentacija opreme za rad na visini i spašavanje

Na temelju Radne upute za rad na siguran način kod penjanja na metal-no - rešetkaste stupove mreže niskog i srednjeg napona, do uključujući 35 kV, u Elektroslavoniji Osijek nabavljena je nova zaštitna oprema i naprave.

Za radnike Elektroslavonije Osijek i Elektre Vinkovci održana je prezentacija opreme za zaštitu od pada i spašavanje. Voditelj Odjela za nadzemne mreže Elektroslavonije Osijek Krunoslav Baćani napominje:

- U suradnji s dobavljačem, tvrtkom ELOB, organizirali smo za naše radnike prezentaciju opreme, kako bi njome lakše naučili rukovati te kako bi se što bolje upoznali s mogućnostima koje ona pruža.

Održana je u svibnju u Osijeku, a vodio ju je predstavnik proizvođača, Honeywell-Millera. U teoretskom dijelu, radnici su se upoznali s opremom te s njenom funkcionalnošću. Predstavljeni su im zaustavljač pada, opasač s narame-

nicama, uže za pozicioniranje, ublaživač pada i druga protupadna oprema. Tako-đer su sudjelovali u raspravi i predavaču postavljali pitanja, a između ostalog ih je zanimao životni vijek opreme, njena ot-pornost na vremenske uvjete i oštećenja, udobnost i podesivost.

Praktični dio prezentacije odvijao se u blizini Transformatorske stanice 110/35 kV Osijek 1 u Brijestu. Pod nad-zorom predstavnika tvrtke proizvođača, radnici Jožef Kišurek i Marin Miličić, po-peli su se - s prethodno prezentiranom opremom - na odabran čelično - rešetka-sti stup te su održali vježbu spašavanja.

Za simulaciju spašavanja unesre-ćenog radnika sa stupa korištena je na-prava, tipa SafeEscape ELITE, Honeywell, specijalno dizajnirana za ovakve situacije. Naprava je izrađena od aluminija visoke kvalitete, s centrifugalnom kočnicom za kontrolirano spuštanje i smanjenje vi-bracija te ručnim kotačem za otpuštanje užeta. Težina tereta za spuštanje je od

30 do 250 kg, odnosno u slučaju potrebe za dvije osobe, a duljina užeta je od 30 do 500 metara.

Tomislav Kujundžija

Radnici Elektroslavonije Osijek i Elektre Vinkovci upoznali su se s opremom koja omogućava siguran rad pri penjanju na metalno - rešetkaste stupove mreže niskog i srednjeg napona.

Jožef Kišurek i Marin Miličić primaju posljednje upute prije početka vježbe spašavanja

Praktični dio prezentacije održan je u blizini TS 110/35 kV Osijek 1 u Brijestu

42 HEP VJESNIK 2/2019.Elektromobilnost

U HEP Vjesniku 3/2018. prikazao sam putovanje e-Golfom od Zagreba do Splita, odnosno od Hidroelektrane Zakučac i nazad. Trajalo je 21 sat, s ob-zirom da na toj relaciji nije bilo brzih DC punionica, već AC punionice (2x22 kW), na kojima se baterija našeg vozila punila četiri do pet pa i šest sati. Međutim, HEP je u međuvremenu u okviru programa NEXT-E koji se većim dijelom financira iz EU fondova postavio veći broj brzih DC e-punionica, kojima je znatno ubrzan promet elektroautomobila između hrvat-skih gradova.

Tako ove godine imamo naše brze e-punionice na autocestama i to na relaciji Zagreb - Varaždin, kod odmorišta Ljubeščica te na autocesti Zagreb - Split, kod odmorišta Brinje. Uz punionicu koje je postavio u Koprivnici 2016. godine te DC e-punioce na Trgu Stjepana Radića u Zagrebu, HEP je u posljednjih godinu dana - osim na autocestama - postavio i brze DC punionice u Vrbovskom, Delnica-ma, Fužinama, Čavlima i Osijeku. Slijede nove brze punionice na važnim promet-nim pravcima prema moru. One upravo otvorene na relaciji Zagreb - Rijeka bile

su povod da se elektrovozilom odvažimo otputovati u Termoelektranu Plomin kraj Labina, čije je vodstvo rado prihvatilo ideju da na taj način, u sklopu sastanka HEP Proizvodnje i HEP Opskrbe, promo-viramo elektromobilnost u našoj tvrtki.

Cilj nam je bio u što kraćem vremenu stići iz Zagreba do TE Plomin. Klasičnim automobilom potrebna su dva i pol sata, a nama su trebala tri sata i 20 minuta, uključujući 35-minutno punje-nje u Vrbovskom. Krenuli smo u 6.30 s brze punionice na Trgu Stjepana Radića. E-Golf je napunjen za vožnju 140 km u normalnom modu, što smo smatrali dovoljnim da dosegnemo punionicu u Vr-bovskom (93 km) pa i u Delnicama (120 km). Do Vrbovskog nam je trebalo sat i pol, s preostalim kapacitetom baterije od 20%. Od 20% do 98% trebalo nam je 35 min, što smo iskoristili kao stanku za kavu. S napunjenim realnim dosegom (normalni režim vožnje) od 140 km, odlučili smo doći do TE Plomin (124 km), što smo uspjeli vožnjom od sat i 15 min s još 22 km ostatka. Kako bismo iz Plo-mina mogli stići do HEP-ove punionice u Labinu (2x22 kW), smještene u starom gradu na vrhu brda (13 km), bateriju smo nadopunili na šuko-utičnici. Dok se vozilo punilo tri i pol sata, obišli smo pogon TE Plomin te održali radni sastanak.

U Labinu smo napunili doseg do 80 km u eco+ modu, što nam je bilo do-voljno da na povratku za Zagreb dođemo do najbliže ELEN brze DC punionice u Čavlima (71 km), gdje smo vozilo punili 20 min (od 15% na 80%), jer smo na putu prema Zagrebu namjeravali obići još dvije brze punionice, u Fužinama i Delni-cama. U Delnicama smo ga napunili do 98%, doseg 140 km u normalnom modu, što nam je trebalo biti dostatno do Zagreba (120 km) uz ekonomičnu vožnju. U Zagreb smo stigli u 20 sati, s ostatkom dosega od 45 km, putujući od Labina ukupno četiri sata, s time da smo na toj trasi obišli tri brze punionice. Da smo u Labinu uspjeli napuniti bateriju do vrha, trebala bi nam samo jedna, ili najviše dvije, no željeli smo isprobati svaku novu brzu punionicu na relaciji Zagreb - Rijeka.

U usporedbi s prošlom godinom, vidljiv je značajan napredak u HEP-ovoj e-mobilnoj infrastrukturi, a sve punionice izvrsno su funkcionirale. Sljedeći nam je cilj brzom elektromobilnom vezom po-vezati Zagreb i RHE Velebit, budući da to omogućuju izgrađene brze ELEN punioni-ce u Brinju i ostale na tom pravcu.

Velimir Jalšovec

Elektrovozilom u našim elektranama: od Zagreba do Termoelektrane Plomin

Sljedeći nam jecilj brzom elektromobilnom vezom povezatiZagreb i RHE Velebit

Punjenje na brzoj ELEN punionici u Vrbovskom, pod nadzorom Ane Androjić i Josipa Krajnika iz HEP ProizvodnjeDo TE Plomin su nam trebala tri sata i 20 minuta, uključujući 35-minutno punjenje u Vrbovskom

43HEP VJESNIK 2/2019. Susreti

Održan vodeći međunarodni skup plinske struke u jugoistočnoj Europi

U organizaciji Hrvatske stručne udru-ge za plin i Centra za plin Hrvatske, u Opatiji je od 8. do 10. svibnja

održan 34. međunarodni znanstve-no-stručni susret stručnjaka za plin. Naj-veća plinska konferencija u jugoistočnoj Europi okupila je više od 600 sudionika, predstavnika tvrtki, brojnih predavača i izlagača te kroz deset tematskih cjelina i pet panel rasprava obuhvatila cijeli lanac prirodnog plina, primjenu novih tehno-logija, kao i izazove razvoja tržišta plina. Skup je pozdravio ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić, koji je poručio:

- Energetska strategija neće dovesti u pitanje niti jedan energent pa tako ni plin. Plinski sektor u Hrvatskoj ima svjetlu budućnost, no potrebno je povećati domaću proizvodnju i sigurnost energetske opskrbe Hrvatske. S obzirom na veliki uvoz energenata, postoji prostor da se to promijeni.

Navodeći da je potrošnja plina u svijetu od 2006. do 2016. porasla za 23,5 posto te da se snažan rast očekuje i sljedećih desetljeća, predsjednik HSUP-a Dalibor Pudić je ocijenio da Hrvatska tre-ba ići prema niskougljičnoj budućnosti, ali da valja voditi računa o konkurentno-sti energenata, budući da o tome ovisi i konkurentnost gospodarstva. Pred-sjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić je podsjetio da HEP ima skoro pola stoljeća dugu tradiciju plinskog poslovanja, ponajprije u istočnoj Hrvatskoj gdje se bavi distribucijom i opskrbom prirodnim plinom.

- Liberalizacijom tržišta, opskrbu poslovnih korisnika proširili smo na čitavu Hrvatsku, a uključili smo se i u proces okrupnjavanja plinskih subjekata na tržištu. Početkom travnja preuzeli

smo virovitički Vtc Plin, a razmatramo preuzimanja i nekih drugih društava za distribuciju i opskrbu plinom. Držimo oko 15 posto maloprodaje plina u Hrvatskoj, a u veleprodaji gotovo 50 posto. Pet godina uspješno obavljamo ulogu opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina, koju nam je 2014. povjerila Vlada, a kasnije odredila HERA, rekao je Frane Barbarić te najvažnijim događajem za HEP-ovo plinsko poslovanje između dva Susreta plinskih stručnjaka, osim prve akvizicije na tržištu, izdvojio ključne odluke u vezi realizacije projekta LNG terminala na Krku, koje je Vlada donijela u veljači 2019.

Jedna od strateških odrednica HEP-ova obnovljivog scenarija razvoja je izgradnja visokoučinkovitih kogene-racijskih postrojenja na prirodni plin, naveo je član Uprave HEP-a Petar Sprčić. Govoreći o budućnosti plinskog poslo-vanja HEP grupe, rekao je da će se ona razvijati u skladu s nacrtom Energetske strategije, u kojem je prirodni plin neza-obilazni energent u razdoblju prelaska

na niskougljičnu energetiku do 2050., a za HEP je važno da u tom razdoblju ima konkurentnu i sigurnu dobavu prirodnog plina, čemu će doprinijeti i terminal za LNG.

Član Upravnog vijeća HERA-e Nikola Vištica je podsjetio da je hrvatsko tržište plina potpuno otvoreno od 2008. te da svaki kupac može birati opskrbljivača. Dodao je da se sve cijene određuju tržišno, osim reguliranih za kućanstva, na što otpada oko 25 posto potrošnje. Kako bi kupcima olakšali informiranje o izboru opskrbljivača, planiraju izradu aplikacije za usporedbu cijena plina.

Napominjući da će, ovisno o odluci Vlade, HEP-ova uloga opskrbljivača na veleprodajnom tržištu završiti 2020. ili 2021. godine, Marko Blažević iz HEP Trgovine je poručio da se HEP priprema za liberalizaciju i deregulaciju cijena plina za kućanstva te da potrošači-ma planira ponuditi zajedničku isporuku električne energije i plina, kao i drugih usluga.

Tatjana Jalušić

Očekuje se da će se budućnost plinskog poslovanja HEP grupe razvijati u skladu s nacrtom Energetske strategije, u kojem je prirodni plin prepoznat kao nezaobilazni energent u tranzicijskom razdoblju prelaska na niskougljičnu energetiku do 2050. godine.

„Energetska strategija neće dovesti u pitanje nijedan energent pa tako niti plin“, izjavio je ministar Ćorić

Opskrbu poslovnih korisnika proširili smo na čitavu Hrvatsku, a uključili smo se i u proces okrupnjavanja plinskih subjekata na tržištu - istaknuo je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić

44 HEP VJESNIK 2/2019.Susreti

34. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin:

„SINERGIJA REGULACIJE PLINSKOG I ELEKTRO-ENERGETSKOG SUSTAVA“HEP Proizvodnja je sa svojim proizvodnim portfeljem jaka poveznica plinskog i elektroenergetskog sustava te im može pružati usluge uravnoteženja, smanjenjem ili povećanjem proizvodnje iz određenih jedinica.

Na 34. međunarodnom znanstve-no-stručnom susretu stručnjaka za plin održanom u Opatiji, u bloku

„Efikasne tehnologije i uporaba plina u budućnosti s obnovljivim izvorima“, Daniel Štimac iz HEP Proizvodnje održao je izlaganje „Sinergija regulacije plinskog i elektroenergetskog sektora“, kojemu je autor, uz kolege Tomislava Robinu, Helenu Benković i Nenada Švarca iz HEP Proizvodnje, iz kojeg donosimo najvažnije naglaske:

Dok plinski sustav Republike Hrvat-ske karakterizira nedostatak skladišnih kapaciteta, pad domicilne proizvodnje, posljedična ovisnost o uvozu i o skla-dišnim prekograničnim kapacitetima, elektroenergetski sustav RH karakteri-

zira povećanje udjela intermitirajućih obnovljivih izvora električne energije te kombi-kogeneracijska postrojenja termo-elektrana-toplana, čiji toplinski konzum ima veliku temperaturnu ovisnost. Nave-deno utječe na sve veću potrebnu snagu i količinu energije uravnoteženja u oba sustava, stvarajući između njih ovisnost.

Iako su plinski i elektroenergetski sustavi usko povezani i međuovisni, nji-hova regulacija i uravnoteženja odvijaju se neovisno. Radnje uravnoteženja koje operator transportnog sustava (OTS) provodi prema potrebi su upotreba raspoloživih proizvoda na trgovinskoj platformi operatora tržišta plina, kao pozitivne ili negativne energije uravnote-

ženja te upotreba energije uravnoteženja za uslugu uravnoteženja.

U vidu pružanja pomoćnih usluga, operator prijenosnog sustava (OPS) koor-dinira djelovanje primarne, sekundarne i tercijarne regulacije frekvencije i snage razmjene u elektroenergetskom sustavu te nabavlja energiju uravnoteženja.

Sinergija u raznim scenarijima

Za mogućnost sinergije proma-trana je nabava energije uravnoteženja plinskog sustava na trgovinskoj platformi te tercijarna regulacija za uravnoteženje sustava u EES-u zbog ručne aktivacije.

Sinergija oba energetska sustava dolazi do izražaja u slučajevima suprot-

45HEP VJESNIK 2/2019. Susreti

nih potreba sustava. U trenucima pove-ćane potrošnje prirodnog plina, odnosno manjka plina i pada tlaka u plinskom transportnom sustavu, uz istodobni višak električne energije u elektroenergetskom sustavu, moguće je plinskim termoelek-tranama sudjelovati u regulaciji oba su-stava - smanjenjem proizvodnje električ-ne energije te, posljedično, smanjenjem potrošnje prirodnog plina. Isto tako, u slučajevima viška plina u plinskom transportnom sustavu (uz posljedično povećanje tlaka) te manjka električne energije u EES-u, plinske termoelektrane mogu povećanjem proizvodnje električne energije pružati usluge regulacije za oba sustava istodobno.

Osim u opisanim slučajevima, kada se potrebe oba sustava vremenski pokla-paju, sinergija je moguća i u ostalim si-tuacijama. Naime, u slučaju viška plina u plinskom transportnom sustavu, moguće je replanom ugovornog voznog reda elektrana povećati proizvodnju iz plinskih termoelektrana te istodobno u jednakom iznosu smanjiti proizvodnju iz određenih akumulacijskih hidroelektrana. Ovime se pruža usluga regulacije potrebna OTS-u,

a ujedno se čuva akumulacija hidroe-lektrana za buduće potrebe regulacije EES-a i proizvodnje električne energije u povoljnijim trenucima. U trenucima jutarnjih i popodnevnih većih potreba za toplinskom energijom, a kada se želi smanjiti proizvodnja iz velikih jedinica plinskih termoelektrana i/ili termoelek-trana-toplana, potrebe toplinskog konzu-ma mogu se podmiriti upotrebom vršnih kotlova ili akumulatora topline.

Poveznica oba energetska sustava

U dostizanju sinergije HEP Proizvod-nja se sa svojim proizvodnim portfeljem postavlja kao jaka poveznica plinskog i elektroenergetskog sustava. Naime, HEP Proizvodnja je jedini sudionik oba sustava koji ima mogućnosti jednom radnjom (smanjenjem ili povećanjem proizvodnje iz određenih proizvodnih jedinica) pružati usluge uravnoteženja objema sustavima.

Promatra li se razdoblje od početka siječnja 2018. do kraja veljače 2019., energija uravnoteženja plinskog transportnog sustava aktivirana je u

164 dana. Od toga je čak 120 dana bila aktivirana i tercijarna regulacija EES-a od-govarajućeg smjera. Tako za promatrano razdoblje 73 posto dana s aktiviranom energijom uravnoteženja u plinskom su-stavu ima istodobnu aktivaciju tercijarne regulacije odgovarajućeg smjera u EES-u. To pokazuje veliku mogućnost sinergije regulacije kroz istodobno sudjelovanje u uravnoteženju obaju sustava te ostva-renje potencijalnog dodatnog profita za HEP Proizvodnju.

Činjenica je da skromni skladišni kapaciteti prirodnog plina u Republici Hrvatskoj i značajan proizvodni i skladiš-ni udio akumulacijskih hidroelektrana, kao i zakonski revidiran status crpnih hidroelektrana, omogućuju konkretno pozicioniranje proizvodnog portfelja HEP Proizvodnje uz veliku financijsku korist, ali i doprinos razigravanju regio-nalnog i domicilnog tržišta regulacijskih usluga. Također, nezanemariva je i prednost za krajnje kupce u oba sustava, jer se sinergijom regulacijskog djelovanja smanjuje stvarni trošak regulacijskih usluga.

U slučaju viška plina u plinskom transportnom sustavu, može se povećati proizvodnja iz plinskih termoelektrana te istodobno u jednakom iznosu smanjiti proizvodnja iz određenih akumulacijskih hidroelektrana

Analiza mogućnosti sinergije regulacije oba sustava provedena je na primjeru kombi-kogeneracijskog Bloka C Termoelektrane toplane Sisak. Promatrani su dani kad je bila istodobna aktivacija pozitivne energije uravnote-ženja u plinskom i negativne energije uravnoteženja u EES-u (manjak plina u plinskom sustavu i višak električne energije u EES-u). Postavljen je uvjet rada Bloka C na snazi iznad 160 MWe, kako bi mogao pružiti uslugu regulacije smanjenjem snage za 30 MWe, što u plinskom sustavu odgovara 48 MWh plina. Kroz promatrano razdoblje, s ostvarenim voznim redom Bloka C uvjeti su zadovoljeni u osam dana, tijekom kojih je HEP Proizvodnja mogla pružiti usluge regulacije obama sustavima te ostvariti dodatni prihod od više od 490.000 kn.

Provedena je i dodatna analiza, gdje je učinjena korekcija voznog reda Bloka C. Cilj je bio povećati mogućnost siner-gije, uz preduvjet da je Blok C kroz promatrano razdoblje bio u pogonu tijekom dana s aktiviranom odgovaraju-ćom energijom uravnoteženja u oba sustava. Rezultat je povećanje s osam na 21 dan, koji zadovoljava postavljene uvjete te dolazi do dodatnog povećanja potencijalnog prihoda za HEP Proizvodnju na gotovo 2 milijuna kuna. Uzimajući u obzir i ostale slučajeve (višak plina u tran-sportnom sustavu te potrebno povećanje potrošnje plina i proizvodnje električne energije), HEP Proizvodnja može istodobnim pružanjem usluga regulacije oba sustava mak-simizirati profit.

Izlaganje je održao Daniel Štimac iz HEP Proizvodnje

46 HEP VJESNIK 2/2019.Suradnja

Sedamdeset godina Elektroprojekta, projektanta hidroelektrana i termoelektrana na četiri kontinenta

Tijekom proteklih 70 godina njenog postojanja, stručnjaci zagrebačke tvrtke Elektroprojekt izradili su na

tisuće projekata, i to na četiri kontinenta, u 28 država - od SAD-a, preko sjeverne Afrike, do Nove Gvineje. Projektirali su gotovo sve hidroelektrane i termoelek-trane u Hrvatskoj, a sudjelovali su i pri izgradnji nuklearnih elektrana.

Tvrtka Elektroprojekt, koja je ute-meljena 1. travnja 1949. godine za pro-jektiranje hidroelektrana i termoelektra-na, izrasla je po opsegu svojih djelatnosti u jedinstvenu tvrtku u okruženju. Njezina jedinstvena arhiva, koja sadrži više od 23 tisuće knjiga projekata, među kojima su oni većine hidroelektrana i termo-elektrana te raznih drugih objekata izgrađenih u Hrvatskoj, dovoljno govori o bogatom iskustvu i rezultatima rada ostvarenih u Elektroprojektu.

Počeci djelatnosti Elektroprojekta vezani su uz projekt Hidroelektrane Vi-nodol, koji je inače bio započet još 1938., a uz izmijenjenu koncepciju rješenja nastavljen 1945. godine. Drugu skupi-nu njegovih stručnjaka, koji su stvarali temelje razvoja energetike, predstavljaju inženjeri za područje termoelektrana te

distribucijskih i prijenosnih sustava. Godine 1954., radom na Hidroelek-

trani Zawgyi u Burmi, u Elektroprojektu su učinili prve korake u svojoj djelatnosti u inozemstvu, koje se neprekidno, s većim ili manjim intenzitetom, odvijaju do danas. Svoju djelatnost 1957. godine proširuju na sve vrste vodnih građevi-na i na studije iskorištenja nuklearne energije.

Nakon sudjelovanja u izgradnji i pu-štanju u rad Nuklearne elektrane Krško, njegovi stručnjaci radili su na održavanju i sudjelovali u mnogim modifikacijama postrojenja nuklearke, za što je u Slove-niji nadležna ispostava Elektroprojekta, tvrtka NUKEL d.o.o.

Danas je Elektroprojekt pružatelj usluge u svim fazama građenja i rada objekata na području energetike, vodnog gospodarstva, zaštite okoliša, komunalne infrastrukture, javnih objekata i teleko-munikacija. Njegovi su projektanti svojim

ostvarenjima pridonijeli svjetskim isku-stvima i praksi te stekli veliko iskustvo u vođenju, osmišljavanju i vrednovanju složenih višenamjenskih infrastruktur-nih sustava. Za objekte koji se koriste izrađuju dokumentaciju za održavanje, popravke i rekonstrukcije, kao i pro-grame te provode tehnička mjerenja i promatranja.

- Radimo projekte za najsloženije građevine, a među najkompleksnijima su svakako hidroelektrane i termoelektrane, na čijoj izgradnji sudjeluju naši inženjeri svih struka i specijalnosti. Podsjećam da realizacija svake građevine započinje i završava s aktivnošću projektanta - zapo-činje idejnim rješenjem, a završava doku-mentacijom izvedenog stanja i tehničkim pregledom. Na našim inženjerima je veli-ka odgovornost, a u njihovo obrazovanje konstantno ulažemo. Svaki novi projekt ima, prije svega zbog novih tehnologija i opreme, neke svoje specifičnosti koje se ne mogu naći u literaturi i ne mogu se

Elektroprojekt ostvaruje iznimna rješenja u projektiranju, konzaltingu i inženjeringu, na područjima energetike, vodnoga gospodarstva, zaštite prirode, komunalne infrastrukture, javnih objekata i telekomunikacija. Osnovna težnja je očuvati hrvatsko projektiranje, uz visoki stupanj kvalitete radova i primijenjenih mjera zaštite okoliša i prirode.

Doprinos svjetskoj praksi predstavljaju prva akumulacija na kraškim terenima - HE Peruća s injekcijskim zavjesom, bunarska izvedba strojarnice RHE Velebit, kao i prve akumulacije u aluvijalnim naslagama - na elektranama na rijeci Dravi

Davor Paradžik, direktor Elektroprojekta

47HEP VJESNIK 2/2019. Suradnja

Projektiranje HEP-ovih termoelektrana traje od prve izgrađene TE Jertovec, do posljednjeg izgrađenog Bloka C u TE -TO Sisak; obuhvaća i odsumporavanje TE Plomin te uvođenje toplinarstva u Zagrebu

raditi po nekoj „špranci“, navodi direktor Elektroprojekta Davor Paradžik.

Kao najveću vrijednost Elektropro-jekta ističe njegove zaposlenike. Više od 70 posto njih ima fakultetsko obrazo-vanje, a tu su i četiri doktora znanosti s mnogim različitim znanjima. Od stotinjak zaposlenika različitih specijalnosti, među devedeset posto inženjera polovica ih je ovlaštenih, odnosno s ovlastima za izradu i nostrifikaciju projekata na svim područjima projektiranja u graditeljstvu.

- Svima nama je osnovna težnja očuvati hrvatsko projektiranje. Posebnu pozornost posvećujemo i ISO standar-dizaciji, kojom jamčimo da izrađena dokumentacija zadovoljava najviše krite-rije kvalitete i zaštite okoliša, naglašava direktor Davor Paradžik.

Od projekata koje su radili za HEP, Davor Paradžik izdvaja Hidroelektranu Vinodol, kao elektranu s najvećim padom ostvarenim u bivšoj SFRJ, nadalje i prvu veliku akumulaciju na kraškim tereni-ma - HE Peruća, s injekcijskim zavjesom, potom bunarsku izvedbu strojarnice RHE Velebit, kao i prve akumulacije u aluvijalnim naslagama, na elektranama na rijeci Dravi: HE Varaždin, prvoj pot-puno automatiziranoj hidroelektrani, HE Čakovec, s primjenom cijevnih turbina i HE Dubrava.

Osim toga izdvaja i prvu primje-nu rasklopnog postrojenja s cijevnim sabirnicama u HE Senj te sanaciju brane Peruća nakon njenog miniranja i ošteće-nja u Domovinskom ratu.

- Jednako tako, važno je istaknuti i termoelektrane koje smo projektirali za HEP, od prve izgrađene TE Jertovec, do posljednjeg izgrađenog Bloka C u Termoelektrani toplani Sisak. Tu je i projekt odsumporavanja TE Plomin, kao i projekti uvođenja toplinarstva u Zagrebu, navodi Davor Paradžik.

Napominje da su posljednjih petnaestak godina najviše bili angažirani u Bosni i Hercegovini, gdje su izradili projektnu dokumentaciju na temelju koje su izgrađene hidroelektrane, HE Peć Mli-ni i HE Mostarsko Blato. U Hrvatskoj su trenutno angažirani na projektima Žičare Sljeme, tramvajskoj trasi Kvaternikov trg - Kosnica i zaštiti od poplava grada Karlovca. Suradnja s Hrvatskom elek-troprivredom, koja je započela u prošlom stoljeću na Hidroelektrani Vinodol, odvija se i danas, a među najznačajnijim aktualnim projektima Elektroprojekta je novi kombi kogeneracijski plinski blok u Elektrani toplani Zagreb i rekonstrukcija Hidroelektrane Varaždin.

Lucija Migles

…a suradnja se nastavlja i danas, u projektiranju novog plinskog bloka u Elektrani toplani Zagreb

Počeci djelatnosti Elektroprojekta vezani su uz projekt naše Hidroelektrane Vinodol…


HEP AKADEMIJA - interni trening centar HEP grupeGlavni cilj projekta je stvoriti novi pristup upravljanju znanjem i osposobljavanju ljudskih potencijala te radnicima omogućiti kontinuirano stjecanje novih vještina i znanja, odnosno cjeloživotno obrazovanje. Znanje se nastoji dugoročno očuvati te osigurati da bude dostupno svim radnicima.

Obrazovanje

Uzimajući u obzir dugogodišnju tradiciju HEP grupe, tijekom koje je akumulirano specifično znanje - u propisima, procedu-rama, projektima te u pojedincima koje je teško pronaći na tržištu rada - Sektor za ljudske potencijale HEP-a d.d. prepoznao je potrebu za organiziranim upravljanjem i dijeljenjem postojećeg znanja unutar kompanije.

U skladu s tim, Sektor je u Dugoroč-nu strategiju razvoja ljudskih potencijala HEP grupe za razdoblje 2017. - 2030. go-dine uključio i projekt uspostave internog trening centra - HEP Akademije. Za pri-premu i provedbu projekta iz te strategije, Uprava HEP-a d.d. osnovala je u srpnju 2017. godine Tim za vođenje projekta

uspostave Centra za edukaciju radnika HEP grupe, čiji je voditelj Petra Subašić. Glavni je cilj projekta kroz interni trening centar stvoriti novi pristup upravljanju znanjem i osposobljavanju ljudskih poten-cijala te radnicima omogućiti kontinuirano stjecanje novih vještina i znanja, odnosno cjeloživotno obrazovanje.

Interni treneri za prijenos znanja

Tim je analizirao trenutno stanje u području profesionalnog razvoja, istražio interne edukacijske potrebe, proveo benchmark analize s ciljem praćenja globalnih trendova te izradio opis ključnih elemenata internog trening centra. Istraži-vanja (Workplace Learning Report, 2019.) ukazuju na to da bi 94% radnika ostalo u organizaciji koja ulaže u njihovo obrazova-nje, a 75% radnika bi se educiralo da im to nadređeni predloži.

- Interne edukacije s internim ili vanjskim trenerima, koje organiziramo kroz HEP Akademiju, nisu novost u HEP grupi. Dapače, njihova je vrijednost prepoznata kao poželjan oblik prenošenja i stjecanja novih znanja unutar organizaci-je, ističe Petra Subašić te dodaje:

- Edukacije koje su radnici prepozna-li kao najpotrebnije i sada se nastavljaju

organizirati kroz HEP Akademiju. Tako i u ovoj godini provodimo edukacije kolegice Ane Ilić na temu „Komunikacijske vještine i poslovni bonton“ te Sanje Petrinec na temu „Poslovno dopisivanje“ za nove rad-nike. Važno je napomenuti da su Ana-Ma-ria Lisinski i Ana Ilić održale edukaciju koja se pokazala kao najpotrebnija, a to je „Učinkovita komunikacija s kupcima“ za radnike HEP ELEKTRE, posebno uzimajući u obzir da je fokus Uprave i HEP grupe u cjelini usmjeren na krajnjeg kupca, odno-sno korisnika mreže – strateški cilj.

Za vrijeme provođenja projekta HEP Akademije, 25 radnika završilo je edukaciju Trening trenera, u kojoj su usa-vršili svoje vještine prijenosa znanja.

Prednosti e-učenja

Kako bi HEP Akademija osigurala da znanje ostane dugoročno očuvano, odnosno dostupno svim radnicima, koristi se sustav za e-učenje Moodle. Naime, istraživanja pokazuju da sustavi obrazova-nja odraslih također prolaze preobrazbu, odnosno da veće organizacije ravnomjer-no provode educiranje radnika: putem su-stava za e-učenje te kroz klasično učenje.

Primjena novih sustava za obrazova-nje radnika trenutno je najbrže rastući se-

Primjena novih sustava za obrazovanje radnika trenutno je najbrže rastući segment u tehnologiji upravljanja ljudskim potencijalima

49HEP VJESNIK 2/2019. Obrazovanje

gment u tehnologiji upravljanja ljudskim potencijalima. Važno je uzeti u obzir i nove generacije koje ulaze na tržište rada te im prilagoditi kulturu učenja koristeći suvremene tehnologije. Tradicionalne sustave upravljanja učenjem nadopunja-va i zamjenjuje e-učenje, odnosno široki raspon novih tehnologija za stvaranje i podjelu sadržaja, video-distribuciju te mobilno korištenje.

Metoda e-učenja, kao nadopuna klasičnom učenju, donosi brojne pred-nosti. Za organizacije znači efikasniji, automatiziran i često povoljniji način razvoja zaposlenika, dok radnicima omo-gućuje savladavanje materijala vlastitim tempom, na mjestu i u vrijeme koje im najviše odgovara. Sustav e-učenja u HEP-u, postavljen na Moodle platformi, dostupan je na Intranetu, na mrežnom mjestu http://sst01moodle01/mood-le/?redirect=0.

- Želimo da HEP Akademija pred-stavlja energiju znanja, s kojom će naši

radnici, njihova znanja i vještine te kon-tinuirani razvoj, biti ključ našeg uspjeha. HEP Akademija je radnicima na usluzi. Njihova mišljenja, iskustva, komentari te prijedlozi i pohvale omogućuju nam da se razvijamo i bolje prepoznajemo njihove edukacijske potrebe, poručila je voditelji-ca Tima Petra Subašić.

Uz Petru Subašić na ovom su projektu najviše surađivale njene kolegice Ana-Maria Lisinski i Renata Ćurić, kao zamjenica voditeljice projekta. U osmi-šljavanju loga i naziva internog trening centra te vizualnog oblikovanja Moodla za potrebe HEP-a najvećim dijelom surađiva-li su s Petrom Ružman Puntarić iz Sektora za tržišnu i marketinšku strategiju. Sustav Moodle je za potrebe projekta u sustav HEP grupe implementiran uz potporu Ve-sne Lukšić i Damira Radana iz Sektora za informacijsko-komunikacijske tehnologije.

Tatjana Jalušić

Prezentacija za nove radnikeNa jednoj od prvih edukacija u okviru HEP Akademije, održanoj početkom travnja 2019. u sjedištu HEP-a u Zagrebu, održana je prezentacija „Proizvodnja energi-je u proizvodnim postrojenjima HEP-a'', namijenjena novim, ali i ostalim zainteresiranima radnicima svih struka. Održao ju je Dubravko Lukačević, savjetnik u HEP Proizvodnji, koji svoje znanje i dugogodišnje radno iskustvo u elektroenergetskom sustavu rado dijeli s kolegama i mlađim naraštajima. U svom je radnom stažu i sam svjedočio brojnim pro-mjenama - od pojave prvih mini i mikroračunala te primjene različitih tehnologija, od analognih elektro-ničkih uređaja do potpuno informatiziranih IT sustava u energetici. Dubravko Lukačević ističe da su prijenos znanja i obrazovanje važni kao trajna aktivnost koja nema alternativu, niti trpi zastoje, a to se posebice odnosi na kompanije poput Hrvatske elektroprivrede.

Četiri centra HEP AkademijeU cilju pokrivanja svih ključnih se-gmenata poslovanja, HEP Akademija je podijeljena na sljedeće centre:

• LIDER - Centar voditeljskih vještina i kompetencija U njegovom okviru će se orga-nizirati programi usmjereni ka razvoju voditeljskih kompeten-cija te je ponajprije namijenjen voditeljskim i menadžerskim pozicijama.

• BIZ - Centar poslovnih vještina i kompetencija Usmjeren je ka razvoju poslov-nih vještina i kompetencija te je namijenjen svim radnicima HEP grupe. Ovisno o potreba-ma, radnici će pohađati eduka-cije mekih i tvrdih vještina.

• EKSPERT - Centar specijalistič-kih vještina Usmjeren je ka razvoju speci-jalističkih tehničkih znanja, a namijenjen je radnicima svih ključnih segmenata djelova-nja HEP grupe. Predstavlja izvrsnost i inovaciju u području energetike.

• START - Centar internih znanja Organizira osnovno znanje potrebno svim radnicima HEP grupe, kako bi lakše razu-mjeli funkcioniranje sustava.

50 HEP VJESNIK 2/2019.Podrška

Projekt integracije Service Deska HEP grupe

Projektom integracije Service Desk sustava HEP grupe gotovo je u potpunosti objedinjen i opti-miziran sustav ICT podrške na razini cijele HEP grupe, čime se značajno povećava razina učinkovitosti i transparentnosti postupka. Od trenutka kad je sustav pušten u rad, uspješno je riješeno više od 20.000 zahtjeva za podršku, za ukupno 7.000 korisnika ICT sustava HEP grupe.

Završna prezentacija projekta održana je u sjedištu HEP-a u Zagrebu krajem svibnja 2019. Voditelj Odjela za upravljanje projektima Sektora za informacij-sko-komunikacijske tehnologije Josip Ostojić predstav-nicima sektora HEP-a d.d. i ovisnih društava prikazao je tijek projekta, ali i naglasio mogućnosti daljnjeg razvoja u ostalim sektorima.

- Od početka produkcije sustava, 80 posto svih zahtjeva riješeno je za manje od jednog dana, a status svakog predmeta je uvijek poznat. Možemo identifi-cirati zastoje, izraditi analitiku procesa te konstantno raditi na poboljšanju procedura, kako bismo korisnici-ma pružili što bolju uslugu. Sektor za informacijsko-ko-munikacijske tehnologije je kroz ovaj projekt stekao značajno iskustvo u implementaciji IT alata u poslovne procese te smo spremni to iskustvo prenijeti svim sastavnicama grupe koje identificiraju takvu potrebu, istaknuo je Josip Ostojić.

Iako je priprema započela još od 2016. godine, projekt integracije Service Deska HEP grupe službeno je pokrenut Odlukom Uprave Hrvatske elektroprivrede iz 2017. Kao ciljevi se navode implementacija različitih usluga u sustav Service Deska, pojednostavljenje i ubrzanje poslovnih procesa vezanih uz funkcioniranje ICT sustava na razini HEP grupe te povećanje transpa-rentnosti poslovnih procesa i učinka radnika.

Za organizaciju i provođenje projekta bio je nadležan Sektor za informacijsko-komunikacijske tehnologije, a osim stručnjaka iz navedenog sektora u projektni su tim bili uključeni i stručnjaci iz HEP ODS-a, HEP Proizvodnje te HEP Toplinarstva.

Ur.

Na razini cijele HEP grupe objedinjen je i optimiziran sustav ICT podrške. Kroz novi ustroj Service Deska uspješno je riješeno više od 20.000 zahtjeva za podršku, a on-line obrazac postao je dominantan kanal komunikacije s korisnicima.

Izglasana Direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika

Europski parlament je 4. travnja 2019. izglasao novu Direktivu o ravnoteži poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika. Između ostaloga, ona donosi novosti u vidu korištenja očinskog dopusta i nepre-nosivom roditeljskom dopustu, da bi se potaknulo veće zapošljavanje žena i osnažila uloga oca ili drugog roditelja u obitelji.

Sve države članice Europske unije morat će osigurati fleksibilnije radno vrijeme, način rada te pla-ćene dopuste za očeve i druge skrbnike, kako bi bolje uskladili poslovni i obiteljski život te ženama omogućili više prilika za plaćeni rad.

Direktiva nalaže da se na razini država članica propiše očinski dopust - pravo na dopust koji će moći koristiti kao plaćeni dopust oko datuma rođenja, odnosno posvojenja djeteta, u trajanju od najmanje deset radnih dana. Također je predviđeno i uvođenje novog prava radnika - skrbnički dopust, prema kojem će zaposleni imati pravo na pet radnih dana plaćenog dopusta godišnje za skrb o bližim srodnicima kojima je potrebna pomoć zbog zdravstvenih razloga.

Ona predviđa niz mjera i mogućnosti fleksibili-zacije rada, a uvodi se i mogućnost korištenja mjera, uključujući i plaćenog roditeljskog dopusta (4+4 po roditelju, od čega su dva neprenosiva) do djetetove navršene 12. godine života. Direktiva se nadopunjuje mjerama politike i financiranja, kako bi se državama pružila potpora u provedbi postojećeg zakonodavstva o zaštiti od otpuštanja, razvoju usluga formalne skrbi i uklanjanju ekonomskih prepreka koje sprječavaju rad primatelja drugog dohotka u kućanstvu.

Direktivom se dodatno potiču jednake moguć-nosti žena i muškaraca na tržištu rada, što je i ključni cilj MAMFORCE COMPANY Standarda koji HEP d.d., kao društveno odgovoran poslodavac, posjeduje od 2017. godine. Više o tome što nova pravila znače za buduće roditelje, zaposlenici HEP-a mogu pročitati na MAMFORCE blogu na Infohepu.

Ur.

Dodatno se potiču jednake mogućnosti žena i muškaraca na tržištu rada, što je i ključni cilj MAMFORCE COMPANY Standarda, koji HEP d.d. kao društveno odgovoran poslodavac posjeduje od 2017.

51HEP VJESNIK 2/2019. Ljudski potencijali

HEP među deset najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj

Prema istraživanju tijekom 2018. i 2019. godine koje je proveo Moj-Posao, u kojem je sudjelovalo 20

tisuća ispitanika, najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj je DM, dok se HEP nalazi na šestom mjestu.

Prema mišljenju većine ispitanika, desetu godinu za redom istraživanje 'Poslodavac prvog izbora' pokazalo je da je najpoželjniji poslodavac u Hrvat-skoj tvrtka dm-drogerie markt s visokih 14,78% bodova. Na drugom mjestu se i ove godine našao LIDL Hrvatska s 4,27% bodova, a na trećem MÜLLER TRGOVINA

ZAGREB s 4,12% bodova. Prvi domaći po-slodavac na listi je Rimac Automobili, koji je zauzeo četvrto mjesto. Peta je Atlantic Grupa s 2,11% bodova, dok je šesti HEP s 1,92%.

Kao presudne čimbenike atraktiv-nosti određenog poslodavca, ispitanici su u najvećem postotku isticali harmonične odnose na radnom mjestu (31%) i sigur-nost radnog mjesta (30%). Na trećem mjestu nalazi se socijalna odgovornost poslodavca, koju je 30% ispitanika ocije-nilo presudnim faktorom, a na četvrtom mjestu tvrtkin imidž u poslovnom svijetu

(20%). Najmanje ispitanika je, kao i prošle godine, kao presudan faktor atraktivnosti navelo priliku za hijerarhijskim napredo-vanjem (15%).

Od ispitanika koji rade kod svog poslodavca prvog izbora, svega 13% ih često razmišlja o promjeni poslodavca, dok njih čak 43% uopće ne razmišlja o odlasku. Za razliku od njih, 58% ispita-nika koji ne rade kod svog poslodavca prvog izbora često razmišlja o promjeni poslodavca, dok ih svega 9% uopće ne razmišlja o promjeni.

Ur.

Kao presudni čimbenici atraktivnosti određenog poslodavca u najvećem su postotku istaknuti harmonični odnosi na radnom mjestu i sigurnost radnog mjesta

Sudjelovali smo na sajmu poslova na zagrebačkom FER-u

Imidž poželjnog i društveno odgovornog poslodavca, što je i jedan od strateških ciljeva Sektora za ljudske potencijale HEP-a d.d., nastoji se, između ostalog, razvijati sudjelovanjem na sajmovima ka-rijera. U skladu s tom orijentacijom, HEP je sudjelovao na najvećem sajmu poslova u Hrvatskoj - Job Fairu, održanom na za-grebačkom FER-u, kojemu je cilj upoznati studente s mogućnostima zapošljavanja i razvojem karijere te poslodavce povezati s najboljim studentima.

Kako bi predstavili trenutne i buduće projekte, poslove i mogućnosti prakse u HEP-u, predstavnici Sektora za ljudske potencijale HEP-a d.d. su na svom štandu na Job Fairu razgovarali s više od 150 studenata FER-a i srodnih tehničkih fakulteta.

U potrazi za budućim radnicima na ovogodišnjem se sajmu, održanom 15. i 16. svibnja, predstavilo čak 115 vodećih tvrtki u Hrvatskoj, među kojima su bili In-fobip, Rimac Automobili, HT, King ICT, Fa-cebook i Microsoft. Održan je u organiza-ciji Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Centra karijera FER-a, Saveza studenata FER-a i Kluba studenata elektrotehnike, a o njegovoj važnosti govori i činjenica da su ga, između ostalih, posjetili ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak te rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras.

Ur.

Predstavnici Sektora za ljudske potencijale razgovarali su na Job Fairu s više od 150 studenata tehničkih fakulteta, predstavljajući im trenutne i buduće projekte, poslove i mogućnosti prakse u HEP-u

52 HEP VJESNIK 2/2019.Poslovna kultura

HEP GRUPA DONIJELA POLITIKU RAZNOLIKOSTI I NEDISKRIMINACIJE

Raznolikost je jedna od temeljnih vrijednosti suvremenog društva. U svjetlu globalizacije i društvenih

promjena, sposobnost prihvaćanja i razumijevanja raznolikosti predstavlja va-žan preduvjet za razumijevanje klijenata i poslovnih partnera.

Isto tako, postalo je jasnije da zapo-slenice i zaposlenici, u svojoj raznolikosti, sa svojim vještinama, kreativnosti i inova-tivnosti, predstavljaju ključ dugoročnog uspjeha svake poslovne organizacije. Uvažavanje raznolikosti omogućuje ostvarivanje punog potencijala svake osobe, a politika raznolikosti i jednakih mogućnosti na radnom mjestu preduvjet je razvoja individualnih talenata.

Raznolikost i jednake mogućnosti nalaze se među prioritetima Europske unije pa je na inicijativu 16 europskih zemalja Europska komisija 2010. godine lansirala Europsku platformu Povelja o raznolikosti. Platforma okuplja više od 7100 potpisnika iz 18 zemalja članica, koje su prihvatile načela Povelje na naci-onalnoj razini. Na taj način više od 14 milijuna zaposlenika različitih kom-panija i institucija, koje su potpisnice Povelje, može imati koristi od dobrovolj-ne posvećenosti njihovih poslodavaca načelima prihvaćanja raznolikosti i nediskriminacije

Nositelj inicijative za promicanje Povelje o raznolikosti u poslovnom sek-toru u Hrvatskoj bio je Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, a 2017. godine Povelji je pristupila i Hrvatska elek-troprivreda. U dvogodišnjem razdoblju, tijekom 2017. i 2018. godine, Povelju su prihvatile 34 tvrtke i organizacije. Svi nje-ni potpisnici obvezali su se izraditi politi-ku raznolikosti i nediskriminacije, akcijski

plan s mjerljivim pokazateljima i izvijestiti o napretku barem jednom godišnje.

HEP grupa se, kao potpisnica Pove-lje o raznolikosti, obvezala promovirati raznolikost, nediskriminaciju, uključi-vost i jednake mogućnosti na radnom mjestu kroz različite aktivnosti, za koje je zadužen Sektor za ljudske potencijale u suradnji s drugim stručnim sektorima HEP-a d.d. (Sektor za korporativne komu-nikacije, Sektor za tržišnu i marketinšku strategiju, Sektor za informacijsko-komu-nikacijske tehnologije).

Proces donošenja Politike raznoli-kosti i nediskriminacije HEP grupe zapo-čeo je formiranjem Tima za donošenje Politike raznolikosti i nediskriminacije HEP grupe. Čine ga zaposlenice Sektora za ljudske potencijale: voditeljica Tima Nataša Lukač Bulić i članice: Gorjana Čogurić Babić, Maja Trut, Narcisa Sklepić, Marija Butirić, Danijela Marić, Karla Mile-voj i Ana-Maria Lisinski.

Prvi korak bio je analiza trenutač-nog stanja u HEP grupi, koje se dotiče pojmova raznolikost, nediskriminacija,

jednake mogućnosti i uključivost. Na taj je način napravljen dokument „Pregled aktualnog stanja pitanja raznolikosti u društvima HEP grupe“. Ujedno on daje i odgovor na pitanje kako HEP grupa potiče, odnosno promovira raznolikost, nediskriminaciju, uključivost i jednake mogućnosti na radnome mjestu. Na temelju tog dokumenta donesena je Politika raznolikosti i nediskriminacije koju, pak, prati Akcijski plan za provedbu politike.

Politika raznolikosti i nediskrimina-cije HEP grupe je skup smjernica i obveza koje poslodavac preuzima s ciljem stva-ranja kvalitetnije organizacijske kultu-re. Cilj te politike je osigurati jednake mogućnosti svim radnicima prilikom zapošljavanja i profesionalnog razvoja te onemogućiti bilo koji oblik diskriminacije.

Na taj način HEP grupa želi postati reprezentativan primjer zastupljenosti svih društvenih skupina koje uživaju jed-nako poštovanje, temeljene na njihovim vlastitim kompetencijama i učinku te graditi kulturu koja ohrabruje dijalog, u

Cilj je osigurati jednake mogućnosti svim radnicima prilikom zapošljavanja i profesionalnog razvoja te onemogućiti bilo koji oblik diskriminacije. HEP grupa se obvezala promovirati raznolikost, nediskriminaciju, uključivost i jednake mogućnosti kroz različite aktivnosti za koje je zadužen Sektor za ljudske potencijale.

Tvrtke koje potiču uključivost ostvaruju bolju timsku suradnju, višu razinu inovativnosti i do dva puta veću angažiranost radnika

Zaposlenice Sektora za ljudske potencijale - članice Tima za donošenje Politike raznolikosti i nediskriminacije HEP grupe

53HEP VJESNIK 2/2019. Poslovna kultura

kojoj svi radnici imaju jednake mogućno-sti i uvažavaju se radnici svih društvenih kategorija.

Kako bi se o aktivnostima i mje-rama za promociju i provedbu načela Politike raznolikosti i nediskriminacije informirali radnici HEP grupe, predviđe-ne su edukacije o raznolikosti i nediskri-minaciji za zaposlenike i za menadžment, provedba ankete o diskriminaciji među zaposlenicima i njihovo upoznavanje s postojećim alatima za suzbijanje diskri-minacije.

Prva u nizu predviđenih aktivnosti bila je organizacija edukacije na temu

raznolikosti i nediskriminacije, koju je u svibnju 2019. organizirala HEP Akade-mija, projekt Sektora za ljudske poten-cijale HEP-a d.d., s ciljem upoznavanja zaposlenika s pojmovima kao što su raznolikost, uključivost, nediskriminacija i jednake mogućnosti na radnome mjestu te beneficijama potpisivanja Povelje o raznolikosti i primjene njezinih načela.

Predavanje u formi interaktivne radionice za zaposlenike HEP-a održa-la je Marina Cvirn Jurčec iz Poslovne akademije, Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. Ona je, uz ostalo, navela i određene 'mjerljive' pokazatelje koji su,

prema rezultatima istraživanja Delloi-te-a i McKinseya iskazale tvrtke koje su prihvatile načela upravljanja uvažavajući koncept raznolikosti i nediskriminacije. Pokazalo se da su takve tvrtke za 15 posto uspješnije od drugih usporedi-vih kompanija, a za 35 posto im je veća vjerojatnost za financijsku uspješnost. Uz veću uključenost zaposlenika, 1,8 puta veća je inovativnost, a 1,4 puta bolja su-radnja u raznolikim timovima, budući da uključivanje razbija takozvane 'silose', što rezultira, kako pokazuju istraživanja, do dva puta većom angažiranošću radnika.

Članica Tima za donošenje Politike raznolikosti i nediskriminacije Narcisa Sklepić predstavila je tom prigodom interne dokumente: Politiku raznolikosti i nediskriminacije HEP grupe i Pregled aktualnog stanja pitanja raznolikosti u društvima HEP grupe.

Ur.

Članica Tima Narcisa Sklepić predstavila je relevantne interne dokumente

Nositelj inicijative za promicanje Povelje o raznolikosti u poslovnom sektoru u Hrvatskoj bio je Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj

Politikom raznolikosti i nediskriminacije HEP grupa se obvezala: 1. Razvijati organizacijsku kulturu u kojoj se priznaju i vrednuju individualne razlike i doprinosi svakog radnika2. Poticati suradnju, zajedništvo i ostvarivanje među-ljudskih odnosa temeljenih na uzajamnom poštovanju i uvažavanju3. Promicati vrijednosti raznolikosti, ravnopravnosti i nediskriminacije kod menadžmenta, radnika i ostalih dionika

4. Osigurati radno okruženje koje će omogućiti inovativno razmišljanje i kreativni razvoj svakog radnika5. Osigurati jednake mogućnosti profesionalnog i osob-nog razvoja svim radnicima6. Stvarati radnu atmosferu bez nasilničkog ponašanja, uznemiravanja, viktimizacije i diskriminacije te osnažiti radnike za korištenje postojećih mehanizama sprječava-nja diskriminacije

54 HEP VJESNIK 2/2019.Branitelji

Sportski susreti ROSH-a - najbrojniji do sada

Dvadeseti Sportski susreti Regional-nog odbora za središnju Hrvatsku „Marijan Celjak“, koji su održani u

Rovinju od 17. do 19. svibnja, okupili su ove godine 270 branitelja iz svih dijelova središnje Hrvatske, što ih čini najbrojni-jim do sada.

Uz himnu Republike Hrvatske i mi-nutom šutnje, prisutni su dostojanstveno odali počast svim poginulim i umrlim hr-vatskim braniteljima. U sportski događaj okupljene je uveo tajnik ROSH-a Dario Lisinski, a uvodnu riječ dao je predsjed-nik ROSH-a Vinko Sesar, pozdravivši nazočne branitelje te goste iz središnjice i svih regionalnih odbora Udruge hrvat-skih branitelja HEP-a 1990.-95. Istaknuo je zadovoljstvo što je duh zajedništva - unatoč godinama koje branitelji nose na leđima - i dalje prisutan, čemu u prilog govori i spomenuta činjenica da su se okupili u najvećem broju dosad.

Nazočnima su se također obratili: predsjednik ROJH-a Ivica Brakus, pred-

sjednik ROIH-a Anđelko Radić, predsjed-nik ROZH-a Mladen Zuzić te glavni tajnik Udruge hrvatskih branitelja HEP-a Igor Kalac, koji je sportske susrete proglasio otvorenima.

U sportskom dijelu programa brani-telji su pokazali svoje vještine u stolnom tenisu, šahu, streljaštvu, ribolovu, kugla-nju, tenisu, boćanju, pikadu, visećoj ku-glani i beli. Revijalni sportovi bez bodova-nja bili su košarka, nogomet i badminton. Na završnoj svečanosti najuspješnijima u pojedinačnim sportovima dodijeljene su medalje. Ukupni pobjednik 20. sportskih

igara „Marijan Celjak“ je ekipa Bjelovara s 35 bodova, drugoplasirana je ekipa Zagreba s 34 boda, dok je treće mjesto zauzeo Karlovac s 31 bodom.

Sportske susrete zatvorio je predsjednik Udruge hrvatskih branite-lja HEP-a 1990.-95. Davor Tomljanović. Protekli su u korektnom natjecanju, kao i u druženjima izvan terena, uz šetnje, razgovore, pjesmu i sjećanje na dane slave i ponosa te na prijatelje koji više nisu s nama.

Ivica Huzjak

Unatoč godinama koje nose na leđima, duh zajedništva među braniteljima je i dalje prisutan, čemu u prilog govori i činjenica da su se ove godine okupili u najvećem broju.

Ukupni pobjednik 20. sportskih susreta „Marijan Celjak“ je ekipa Bjelovara, drugoplasirana je ekipa Zagreba, dok je treće mjesto zauzela karlovačka ekipa

Svečano otvaranje susreta održanih u Rovinju

Natjecanja na nogometnom terenu Predsjednik Udruge Davor Tomljanović uručio je prijela-zni pehar Danijelu Vincetiću, predstavniku pobjedničke ekipe Bjelovara

55HEP VJESNIK 2/2019. Branitelji

DVADESETI SPORTSKI SUSRETI ROJH-a

Dvadeseti sportski susreti Regional-nog odbora južne Hrvatske Udruge hrvatskih branitelja HEP-a 1990.-

1995. održani su od 10. do 12. svibnja u Tučepima. Svečano otvaranje započelo je hrvatskom himnom, koju je otpjevao proslavljeni bariton, prvak opere HNK iz Splita Ratomir Kliškić, otac junaka Domovinskog rata Gorana Kliškića. Minu-tom šutnje odana je dužna počast svim poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima.

U ime organizatora, nazočne članove i goste pozdravio je glasnogo-vornik Udruge hrvatskih branitelja HEP-a Tihomir Lasić. Posebno je pozdravio sve goste, članove Udruge iz središnjice i svih regionalnih odbora, predsjednika Udruge hrvatskih branitelja HEP-a Davora To-mljanovića, glavnog tajnika Udruge Igora Kalca, predsjednika ROSH-a Vinka Sesa-ra, predsjednika ROIH-a Anđelka Radića, Vladimira Čalu, Ivicu Huzjaka, kao i sve članove Predsjedništva i Izvršnog odbora ROJH-a, na čelu s predsjednikom Ivicom Brakusom i tajnikom Ikom Gudeljom.

Svečanom otvaranju susreta na-zočili su i direktor Elektrodalmacije Split Saša Kraljević i pomoćnik direktora Josip Letica, direktor Hidroelektrane Zaku-čac Ivica Marušić i upravitelj Terenske jedinice Makarska Pere Vrkaš. Posebno i s puno emocija svi nazočni pozdravili su obitelj Ivice Zvrke, našeg tragično stradalog kolege i člana Udruge iz HE Dubrovnik.

U ime domaćina, nazočne je po-zdravio predsjednik ROJH-a Ivica Brakus. Natjecateljima je zaželio puno uspjeha u fer i sportskom nadmetanju, a prije sve-ga ugodan boravak i zajedničko druženje u ugodnom ambijentu Tučepa i Makar-skog primorja. Direktor DP Elektrodalma-cija Split Saša Kraljević je svim sudionici-ma zaželio puno uspjeha na sportskim borilištima te izrazio spremnost i želju

za daljnjom uspješnom suradnjom s vodstvom Udruge.

Predsjednik Udruge hrvatskih branitelja HEP-a Davor Tomljanović je kao najveću snagu Udruge istaknuo zajedništvo i iskreno prijateljstvo svih njenih članova, a upravo ovakvi susreti mjesto su gdje ta odlika najviše dolazi do izražaja. Pohvalio je inicijativu pred-sjedništva ROJH-a, u koju su se uključili i ostali regionalni odbori Udruge, da se organizira financijska pomoć za obitelj pokojnog kolege Ivice Zvrke.

Ivica Huzjak

Predsjednik Udruge hrvatskih branitelja HEP-a Davor Tomljanović je kao najveću snagu Udruge istaknuo zajedništvo i iskreno prijateljstvo svih njenih članova, a ovakve susrete kao mjesto gdje ta odlika najviše dolazi do izražaja.

Pobjednici po sportovima Nogomet:1. Elektrodalmacija Split, 2. Elektra Šibenik, 3. Elektrojug Dubrovnik

Košarka: 1. Elektra Šibenik, 2. Elektra Zadar, 3. Elektrojug Dubrovnik

Stolni tenis: 1. Dragan Štrelov - HOPS-PrP Split, 2. Branko Levarda - Elektra Šibenik, 3. Mirko Grbavac - Elektrojug Dubrovnik

Tenis: 1. Miro Vlajić -Elektra Šibenik, 2. Toma Tomaš - TJ Trogir, 3. Zoran Perica - Elektra Šibenik

Streljaštvo: 1. Ivan Balić - Elektrodalmacija Split, 2. Ivica Miljković - HOPS-PrP Split, 3. Pavao Jenjić - HE Peruća

Ribolov: 1. Drago Dragošević - TJ Omiš, 2. Mladen Pulišelić - Elektrodalmacija Split, 3. Ivica Poljak - TJ Sinj

Pikado: 1. Željko Meić Sidić - Elektra Šibenik, 2. Ivan Rakić - HOPS-PrP Split, 3. Mile Kabić - HE Miljacka

Boćanje: 1. Elektra Zadar, 2. TJ Drniš, 3. TJ Omiš 2

Šah: 1. Miro Vlaić - Elektra Šibenik, 2. Branko Levarda - Elektra Šibenik, 3. Ivo Šuman - TJ Ploče

Briškula i trešeta: 1. HE Miljacka 1, 2. HE Zakučac 2, 3. Elektrojug 2

Prvo mjesto u košarci osvojila je Elektra Šibenik

I nogometaši su pokazali srčanost na sportskom terenu

56 HEP VJESNIK 2/2019.Branitelji

Sport i druženje na 19. sportskim susretima Regionalnog odbora za istočnu Hrvatsku

Uz sudjelovanje dvjestotinjak hrvatskih branitelja, u Umagu su od 24. do 26. svibnja 2019. održani

19. sportski susreti Regionalnog odbora za istočnu Hrvatsku Udruge hrvatskih branitelja HEP-a.

Svečano otvaranje započelo je intoniranjem hrvatske himne i oda-vanjem počasti minutom šutnje svim poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima. Nazočne branitelje te goste iz drugih regionalnih odbora pozdravio je predsjednik ROIH-a Anđelko Radić, koji je istaknuo zadovoljstvo odzivom branitelja te zaželio da igre prođu u korektnom natjecanju.

Pozdravne riječi uputili su: glavni tajnik UHB HEP-a Igor Kalac, predsjednik ROJH-a Ivica Brakus, predsjednik ROZH-a Mladen Zuzić i predsjednik ROSH-a Vinko Sesar. Govornici su svim natjecateljima poželjeli puno uspjeha na sportskim terenima te ugodno druženje izvan njih.

Natjecanja su održana u deset sportskih disciplina, po lijepom vremenu i u ugodnom ambijentu te su i ovogo-dišnji sportski susreti ROIH-a protekli u korektnom nadmetanju. Na završnoj sve-čanosti najuspješnijim sportašima dodi-jeljene su zaslužene nagrade, uz čestitke predsjednika Udruge hrvatskih branitelja HEP-a 1990.-95. Davora Tomljanovića.

Ivica Huzjak

Veteranski turnir u malom nogometu u čast Damira Tomljanovića-Gavrana

U povodu 25. godišnjice pogibije hrvatskog heroja Domovinskog rata, zapovjednika 1. sektora IZM Zadar, ZP Split 1. gardijske brigade, stožernog brigadira Damira Tomljanovića - Gavrana, u Starigradu - Paklenici održan je 11. svibnja 2019. godine 25. memorijalni veteranski malonogometni turnir „Damir Tomljanović - Gavran“.

Pozivu organizatora, Udruge branitelja 1. gardijske briga-de, kao i prijašnjih godina odazvala se i ekipa Udruge hrvatskih branitelja HEP-a 1990.-1995. Treba istaknuti da je Udruga hrvatskih branitelja HEP-a jedina udruga branitelja iz Domovin-skog rata koja nije proistekla iz gardijskih i policijskih postrojbi, a koja već godinama ima čast sudjelovati na tom uglednom malonogometnom turniru i susretu hrvatskih branitelja iz proslavljenih, najboljih gardijskih brigada i postrojbi specijalne policije MUP-a.

Pukovnik Damir Tomljanović - Gavran bio je prvi hrvatski redarstvenik, dragovoljac Domovinskog rata, od prvih dana uspostave Republike Hrvatske pripadnik jedinice specijalne policije u Rakitju, a poslije, od njenog osnutka, pripadnik

1. gardijske brigade Tigrovi. Poginuo je 17. veljače 1994. na Velebitu, na predjelu Tulovih Greda, blizu ceste koja preko prijevoja Mali Alan spaja Dalmaciju i Liku, na kojoj je 18. travnja 1999. u njegovu čast blagoslovljena kapelica Blaženog Alojzija Stepinca, ispod kote 856.

Turnir je otvorio ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je i sam bio Tomljanovićev suborac od prvih dana Domovinskog rata. Prije svečanog otvaranja turnira, u crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Selinama za pokojnog Damira Tomljanovića i za sve poginule hrvatske branitelje u Domovin-skom ratu održana je misa zadušnica.

Iako rezultat nije bio u prvom planu, malonogometna eki-pa UHB HEP-a, uz svu srčanost koju je iskazala, nije uspjela doći u finale. Nakon završetka sportskog dijela turnira, druženje svih sudionika nastavljeno je uz tradicionalni vojnički grah na igrali-štu u Selinama, a navečer svečanom večerom te proglašenjem pobjednika u Starigradu-Paklenici.

Ivica Huzjak

Postrojavanje po ograncima ROIH-a

Pobjednici po sportovima • mali nogomet: ekipa Osijek• košarka: ekipa Ogranka Plin • tenis: Božo Dinješ iz Ogranka

Prijenos • stolni tenis: ekipa Pogon

Osijek-Izgradnja• šah: Ivan Rupčić iz Ogranka

Vukovar

• streljaštvo: ekipa Ogranaka To-plana - Pogon Osijek - Izgradnja

• boćanje: ekipa Ogranka Našice• kuglanje: ekipa Ogranaka

Prijenos - HEP Plin - Izgradnja • pikado: ekipa Ogranka Prijenos • bela: par Benić - Zeljko iz

Ogranka Požega

57HEP VJESNIK 2/2019. Naši izvan HEP-a

ODLIČAN NASTUP NAŠIH ZAPOSLENIKA NA PRVE DVIJE OVOGODIŠNJE HT B2RUN UTRKE

Održane su dvije od četiri ovogodiš-nje HT B2Run utrke na 5 kilome-tara. Prva stanica bio je Split, gdje

je 25. travnja trčalo 740 natjecatelja iz 54 tvrtke. Druga stanica bila je Rijeka, gdje se 25. svibnja broj trkača u odnosu na Split udvostručio te ih je nastupilo 1442 iz čak 98 tvrtki.

HEP je u Splitu predstavljalo 15 zaposlenika, a u konkurenciji velikih tvrtki ženska ekipa (Antonija Bešlić, Klara Pavičić i Barbara Tolić) osvojila je srebrno odličje. Antonija Bešlić iz HEP Proizvod-nje imala je 5. vrijeme, Klara Pavičić iz Elektrodalmacije Split odmah iza nje, dok je Barbara Tolić iz HEP Trgovine završila na 13. mjestu. Prva je bila Atlantic Grupa d.d., dok je treće mjesto osvojio AD Plastik d.d. U muškoj konkurenciji za-poslenici HEP-a osvojili su šesto mjesto.

Druga stanica bila je Rijeka, a 25. svibnja broj trkača u odnosu na Split se udvostručio - nastupilo ih je 1442 iz čak 98 tvrtki. Odličan nastup imali su zaposlenici HEP-a, njih 21. U konkurenciji velikih tvrtki naši zaposlenici osvojili su srebro, a broncu u ukupnom poretku i muškoj konkurenciji. HEP je u konkuren-ciji velikih tvrtki osvojio drugo mjesto, iza Centra za vozila Hrvatske, dok je bronca pripala Zvijezdi plus. U ukupnom poretku u konkurenciji 98 tvrtki, HEP je osvojio treće mjesto, prvi je bio CROZ , dok je srebro pripalo Centru za vozila Hrvatske.

U konkurenciji najbolja muška troj-ka naši zaposlenici osvojili su još jednu broncu, Ivan Stanić iz TE Plomin imao je 17. vrijeme, Ivan Kutleša iz HEP ODS-a bio je 30., dok je Ivan Bančić iz HEP Proizvodnje bio 31.

Zlato i srebro je kao i u ukupnom poretku pripalo CROZ-u i Centru za vozila Hrvatske. U konkurenciji najbolja ženska

trojka, naše zaposlenice osvojile su šesto mjesto. U Rijeci je nastupio i direktor Elektre Bjelovar Mladen Modrovčić i tako postao prvi direktor u HEP-u koji je nastupio na nekoj HT B2Run utrci.

- Sudjelovao sam umjesto kolege koji zbog ozljede nije mogao nastupiti, stoga i ovom prilikom zahvala kolegi Zdravku Jadrijevu koji me uspio „ubaciti“ u ekipu samo dan prije trke. Za mene koji sam u dobi 50 plus, rezultat nije primarni cilj. Istinski sam zagovornik fizičke aktivnosti na otvorenom i trčanje mi je posljednjih nekoliko godina postalo neizostavna cjelogodišnja aktivnost.

Prema njegovim riječima, utrka u Rijeci bila je izvrsno organizirana, a ma-

sovnost u odazivu natjecatelja pokazuje koliko je trčanje privlačno u poslovnom svijetu.

- U potpunosti dijelim mišljenje s organizatorom HT B2Run utrka, koja se šalje u vidu poruke „širenja granica poznatog, poticanje korporativnog sport-skog duha, od zdravog načina života do izmjene iskustava i širenja mreže poslov-nih kontakata - aktivni zajedno“, zaključio je Mladen Modrovčić.

Sljedeća stanica utrke je Osijek, 12. lipnja, dok se završnica trči u Zagrebu 3. listopada 2019. godine.


Na utrci u Rijeci, gdje se broj trkača u odnosu na Split udvostručio, hepovci su u konkurenciji velikih tvrtki osvojili srebro, a u ukupnom poretku i muškoj konkurenciji broncu.

„Utrka je bila izvrsno organizirana, a masovnost odaziva pokazuje koliko je trčanje privlačno u poslovnom svijetu“, rekao je direktor Elektre Bjelovar Mladen Modrovčić

Start utrke na riječkoj obaliNaši zaposlenici su osvojili 2. mjesto u konkurenciji velikih tvrtki

58 HEP VJESNIK 2/2019.Naši izvan HEP-a

OBIČNI TRENUCI NA NEOBIČAN NAČIN

Mnogi hepovci imaju skrivene ta-lente i hobije, a među njima smo do sada u našem glasilu zabilježili

veći broj foto-amatera i njihovih zapa-ženih radova. Nedavno smo u tom ho-bističkom krugu otkrili i inženjerku Ivanu Alerić iz Zagreba, zaposlenicu Sektora za EU i regulatorne poslove HEP-a d.d. Iva-na se također pronašla u fotografiji, ali ne u 'običnoj', već u dokufotografiji, koja je relativno novi žanr u tom području.

- Fotografija je uvijek bila u područ-ju mog interesa, nekad manje, nekad više. Još kao mala molila sam roditelje da mi kupuju foto-aparate, a kad sam se financijski osamostalila nastavila sam dalje tim putem. No, ozbiljnije se njome bavim posljednje četiri godine. U tom sam razdoblju i o sebi puno naučila, otvorila si vidike, završila niz edukacija u području fotografije, kao i odnosa s ljudima, marketinga, vođenja biznisa... Uživam u svakodnevnom učenju, u svim životnim usponima i padovima, ističe naša kolegica.

Uvijek joj je bilo interesantno fotografirati ljude, no sve dok nije dobila vlastitu djecu nije, kako kaže, imala „izoštrenu sliku“ u kojem točno smjeru želi ići. Danas joj je u fokusu obiteljska dokufotografija, a kako Ivana pojašnjava, riječ je o iskrenoj obiteljskog fotografiji, koja obične trenutke bilježi na neobičan način.

- U obiteljskoj fotografiji sam našla potpuni smisao, našla sam svoje zašto. Dokufotografija ide puno dalje od fotografije: priča jedinstvenu priču svake obitelji, slavi pravi život, daje počast roditeljima, vidi djecu, stvara obiteljsko naslijeđe. To je dugoročno ulaganje, čija prava vrijednost dolazi do izražaja tek „sutra“, za nas starije, a i za sve one koji dolaze nakon nas.

Fotografira obitelji u njihovom pri-rodnom okruženju, ne govoreći im što da rade, kako da se namjeste, gdje da gleda-ju… Jednostavno ih promatra, osluškuje njihov ritam i pušta da se njihova priča raspetlja.

- Obiteljski život je divlji, kaotičan, zaprljan, težak, smiješan, tužan, bogat i divan. Savršena mješavina nesavrše-nosti. Kroz svoje fotografije roditeljima nastojim ukazati da je ljepota svuda oko nas i poručiti im da u svakodnevici uživaju punim srcem. Nastojim ljudima otvoriti oči, zaustaviti ih na trenutak i dati im do znanja da je jako malo potrebno za sreću, da budemo zahvalni za ono što imamo, za sav kaos oko nas, za smijeh, za sve naše borbe i nadmudrivanja, jer je to ono temeljno što i čini naš život, kaže Ivana.

Do sada je izlagala na nekoliko sku-pnih izložbi, a uskoro će imati i samostal-nu izložbu, kojoj se posebno veseli. Svoje

radove bi voljela vidjeti i u izložbenom prostoru u sjedištu HEP-a, uvjerena da bi dječja energija koja iz njih zrači na svakog pozitivno utjecala.

Ivana Alerić u HEP-u radi od 2007. godine, kada se zaposlila u društvu HEP Obnovljivi izvori energije te je nakon nekoliko godina prešla u Sektor za EU i regulatorne poslove HEP-a d.d.. Osim fotografije, kao jedan od najdražih ispušnih ventila izdvaja pisanje. Blogove objavljuje na svojoj web stranici (www.ma-magare.com), gdje iznosi svakodnev-na razmišljanja o životu s djecom, a tu se mogu razgledati i njezini foto-radovi.


Ivani Alerić oduvijek je bilo interesantno fotografirati ljude, no sve dok nije dobila vlastitu djecu nije znala u kojem točno smjeru želi ići. Danas joj je u fokusu obiteljska dokufotografija, koja priča jedinstvenu priču svake obitelji. Osim fotografiranja, jedan od najdražih hobija joj je i pisanje.

„Nastojim ukazati roditeljima da je ljepota svuda oko nas i da uživaju u svojoj svakodnevici“

Samo svoj - briga me što drugi misle

59HEP VJESNIK 2/2019. Naši izvan HEP-a

Ušuljajmo se u neki novi svijet, tiho i neprimjetnoIvana Alerić, zaposlenica HEP-a d.d.ZrcaljenjeOni su mali, ali su veliki

Život je lijep!


HES-ova podružnica Elektroslavonija Osijek na izletu u Hrvatsko zagorje

U organizaciji Hrvatskog elektrogos-podarskog sindikata, Podružnice Elektroslavonija Osijek, iz Sla-

vonije je sredinom svibnja u Hrvatsko zagorje doputovalo osamdesetak čla-nova HES-a, kako bi uživali u prirodnim ljepotama i bogatoj kulturnoj baštini tog kraja.

Posebno ih je oduševilo razgle-davanje dvorca Trakošćan, njegovog perivoja i jezera uz stručno vodstvo vodiča. Dvorac je danas jedan od rijet-kih objekata u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom, povijesno usko vezanom uz arhitektonski okvir i život njegovih vlasnika.

Nakon što su upoznali život obitelji Drašković, koja je nad dvorcem Trako-šćan imala skoro 400-godišnje nepre-kinuto vlasništvo, članovi HES-a uputili su se u Tuheljske Toplice, gdje im se na svečanoj večeri pridružio i predsjednik HES-a Tomislav Kovačević.

Drugoga dana posjetili su doj-mljiv Muzej krapinskih neandertalaca te zatim u Gornjoj Stubici razgledali Muzej seljačkih buna, koji je smješten u baroknom dvorcu obitelji Oršić. Tako su uspjeli sagledati cjelovitu sliku feudalnog Zagorja, čiji je središnji događaj Seljač-ka buna iz 1573. godine. No, feudalno društvo ne prikazuje se samo kroz sukob

staleža, već i kroz slojevite promjene od kasnog srednjeg vijeka, sve do njegova službenog ukinuća 1848. godine. Upo-znavanje povijesnog i kulturnog nasljeđa Hrvatskog zagorja bilo je upotpunjeno i ljepotama koje pružaju njegovi slikoviti predjeli te će gostima iz Slavonije i ovaj izlet ostati u lijepom sjećanju.

Monika Ećimović

Dvorac Trakošćan, Tuheljske Toplice, Muzej krapinskih neandertalaca i Muzej seljačkih buna - dio je kulturnih znamenitosti Hrvatskog zagorja, koje su, zajedno s njegovim prirodnim ljepotama, oduševili goste iz Slavonije.

Turnir sektora: Ognjen Kuharić prvi u stolnom tenisu, HOPS u malom nogometu

S ciljem promicanja sporta, zdravog življenja te razvijanja natjecateljskog i timskog duha među zaposlenicima, Sportsko društvo HEP Proizvodnje (koje je nedavno promijenilo ime u Sportsko društvo Energija) organiziralo je četvrtu godinu za redom sportsko-rekreacijsku manifestaciju Turnir sektora. U završnici u Zagrebu održana su 28. svibnja 2019. natjecanja u malom nogometu, stolnom tenisu i kartanju, dok se u revijalnom dijelu igrala odbojka i balote/buće. U natjecateljskom dijelu sudjelovalo je više od 150 zaposlenika HEP-a i HOPS-a.

Na malonogometnom turniru natjecalo se 12 ekipa, a najbolje četiri osigurale su nastup u završnici. Prvo mjesto osvojio je HOPS, drugi je bio HEP d.d., treći PP HE Sjever, a četvrti EL-TO Zagreb. Za najboljeg vratara proglašen je Tomislav Galović iz HOPS-a, dok je najbo-lji strijelac bio Trpimir Tkalec (EL-TO Za-greb). Stolnoteniski turnir, u konkurenciji 16 natjecatelja, osvojio je Ognjen Kuharić iz EL-TO-a Zagreb, drugi je bio Vedran

Salopek iz HEP Trgovine, a treći Darko Petrinec iz HEP Proizvodnje. Na natjeca-nju u beli sudjelovalo je 12 parova; prvo mjesto osvojio je par Salopek/Medved (HE Gojak), drugi su bili Salopek/Porubić (HE Gojak), a treći Rendulić/Arić (HEP

Trgovina). U trešeti i briškuli natjecala su se četiri para; prvo mjesto pripalo je paru Ban/Belička Capan (HEP Elektra), drugi su bili Crnjak/Mikelić (HEP Proizvodnja), a treći Sapunar/Kraljević(HEP Proizvodnja).


Naši izvan HEP-a

Na malonogometnom turniru prvo mjesto osvojio je HOPS, drugi je bio HEP d.d., treći PP HE Sjever, a četvrti EL-TO Zagreb

61HEP VJESNIK 2/2019. Umirovljenici

Izborna sjednica Zajednice umirovljeničkih udruga HEP-a

Izborna sjednica Skupštine Zajednice umirovljeničkih udruga HEP-a održana je krajem ožujka u Zagrebu. Predsjed-

nica Zajednice Blanka Sunara predsta-vila je gošću, novu predsjednicu Matice umirovljenika Hrvatske Višnju Fortunu, koja je iznijela svoju viziju rada MUH-a.

Nakon glasanja, za predsjednicu Zajednice i Skupštine umirovljenič-kih udruga HEP-a izabrana je Blanka Sunara iz Udruge umirovljenika HEP-a Zagreb, dok je za zamjenika izabran Josip Antić iz Udruge umirovljenika HEP-a Rijeka.

Članovi Predsjedništva Zajednice su: Ivo Duhović (Udruga Split), Ljubica Miletić (Udruga Rijeka), Jovo Budmir (Udruga Osijek), Željko Radić (Udruga Pula), Ivan Dolenac (NE Krško) i Željko Korša (Udruga Zagreb).

Za članove Skupštine izabrani su: Josip Antić, Velimir Bačić, Ringo Božić, Jovo Budmir, Ivan Dolenac, Lovro Dorer, Katarina Gorupec, Zlatko Grabovac, Jo-sip Jerkić, Zdenko Maurus, Joško Mehić, Ljubica Miletić, Željko Radić, Gordana Radica Stevanović i Franjo Vidaković.

Nadzorni odbor imenovan je u sastavu: Ljerka Okanović, koja je izabrana za predsjednicu NO-a, Vladimir Mihajlović i Irena Kolar.

Izvještaj o radu Zajednice u raz-doblju od 2017. do 2019. godine podni-jela je predsjednica Blanka Sunara, koja je istaknula da je krajem veljače 2019. odobrena HEP-ova donacija, u skladu s kojom je napravljen financijski plan za ovu godinu. Predsjednica Zajednice podnijela je Program rada Zajednice umirovljeničkih udruga HEP-a za sljede-će razdoblje. Utvrdila je da sudjelovanje u Koordinaciji umirovljeničkih udruga i Zajednica javnih poduzeća u RH i Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe pri Vladi RH nije aktivno u posljednjih nekoliko godina te da je 18. ožujka održan sastanak i na tu temu. Na kraju je podnesen raspored sredstava Udruge, koji je jednogla-sno prihvaćen. Mandat tajnice Marice Posavec produžen je na sljedeće četiri godine.


Za predsjednicu Zajednice izabrana je Blanka Sunara iz Udruge umirovljenika Zagreb, a za zamjenika Josip Antić iz Udruge umirovljenika Rijeka.

Podružnica Direkcija i stručne službe Udruge umirovljenika Zagreb održala izbornu skupštinuIzborna skupština Udruge umirovljenika HEP-a Zagreb, Podruž-nice Direkcija i stručne službe, održana je sredinom travnja 2019.

Nakon što je prihvaćen dnevni red, predsjednica Blanka Sunara podnijela je izvještaj o radu Podružnice u razdoblju od 2017. do 2019., kao i o zaključcima prihvaćenima na Skupštini Zajednice umirovljeničkih udruga HEP-a, koja je održana krajem ožujka te na Skupštini Udruge umirovljenika iz HEP-a Zagreb, održanoj početkom travnja 2019. Također se zahvalila dosadaš-njim članovima Upravnog i Nadzornog odbora te blagajnici na njihovom predanom radu.

Za novi mandat Podružnice Direkcija i stručne službe predloženi su i izabrani: predsjednica - Blanka Sunara, dopred-sjednik - Željko Korša, tajnik - Zlatko Grabovac i blagajnica Irena Kolar.

Upravni odbor radit će u sastavu: Drago Gočan, Katica Ivček, Vladimir Tomi i Veljko Ognjenović i Slavica Vladić. Novi predsjednik Nadzornog odbora je Glišo Jelić (umjesto Biserke Stilinović), a članovi Ante Fabijančić i Darinka Rundek.

Blanka Sunara ovom je prigodom poručila da će se za umirovljenike ponovno organizirati mini zdravstveni sistemat-ski pregled, koji obuhvaća EKG te mjerenje tlaka, šećera u krvi, kolesterola i mišićne mase.


Blanka Sunara

62 HEP VJESNIK 2/2019.Društveno odgovorno poslovanje

Pet godina zaredom zaposlenici HEP Opskrbe i kupci ZelEna uređivali su okoliš i sadili stabla oko HEP-ovih hidroelektrana, Ozalj, Kraljevac, Čakovec, Zakučac i Vinodol, s ciljem povećanja svijesti o odgovornom poslovanju prema prirodi i okolišu u kojem žive i djeluju. Akcija „100 zelenih stabala" rezultira-la je znatno većim brojem posađenih stabala od planiranih pa je ove godine HEP Opskrba pokrenula novu akciju, pod nazivom „Naša ZelEn priča“.

U suradnji s udrugom Argonauta, koja se bavi zaštitom prirode i okoliša te promicanjem održivog razvoja, ponajpri-je na otoku Murteru, murterskom kraju i Kornatskom otočju, HEP Opskrba je organizirala čišćenje teško dostupnog

sjevernog dijela obalnog područja otoka Murter.

- Iznimno nam je drago da sudje-lovanjem u ovakvim zelenim akcijama sami stvaramo zajednicu u kojoj želimo živjeti. Na tom konceptu nastao je i naš proizvod ZelEn - električna energija iz ob-novljivih izvora, koji je prepoznalo više od sto vodećih hrvatskih tvrtki koje njeguju iste vrijednosti, društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj. Posebno smo ponosni što se sredstva od prodaje proi-zvoda ZelEn prikupljaju u fond iz kojeg se realiziraju projekti iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti i to za potrebe ustanova koje skrbe za socijalno osjetljive kategorije stanovniš-tva.

Iz Fonda ZelEn je do sada reali-zirano devet projekata, u vrijednosti gotovo 2,4 milijuna kuna, a u tijeku je i javni poziv za dodjelu novih sredstava u iznosu od milijun kuna. Svojim primje-rom šaljemo poruku i drugim organiza-cijama da se uključe u slične projekte, kojima povećavamo svijest o odgovor-nom poslovanju prema prirodi i okolišu u kojem živimo i djelujemo, istaknula je direktorica marketinga HEP Opskrbe Nada Podnar.

Uz zaposlenike HEP Opskrbe, akciji čišćenja obale od uvale Jersane do uvale Jamina, održanoj 31. svibnja, pomogli su i zaposlenici Murtele, komunalnog poduzeća Općine Murter - Kornati te EVS volonteri. Lokacija je odabrana jer je teško dostupna pa je za razliku od većine uvala i obale na otoku dosta onečišćena otpadom kojeg su nanijeli more i valovi.

- Provedbom ove akcije i volonter-skim angažmanom zaposlenika HEP Opskrbe pridonosi se osvještavanju lokalnog stanovništva i posjetitelja otoka Murtera o problemu onečišćenja mora i obale, nužnosti pravilnog odlaganja ot-pada, kao i važnosti smanjenja korištenja plastične i, općenito, jednokratne am-balaže. Potičemo volonterski angažman tvrtki jer doprinosi povećanju vrijednosti volonterskog rada u lokalnoj zajedni-ci. Vjerujemo da će pozitivan primjer HEP Opskrbe potaknuti i druge velike organizacije u Hrvatskoj na volontiranje i aktivno sudjelovanje u zajednici, izjavila je Ivana Marin, voditeljica programa za zaštitu prirodne baštine i okoliša pri udruzi Argonauta.

Ur.

„Naša ZelEn priča“: zaposlenici HEP Opskrbe pomogli u čišćenju teško dostupne obale otoka Murtera

Akciji su pomogli i zaposlenici Murtele, komunalnog poduzeća Općine Murter - Kornati te EVS volonteri

HEPVJESNIK

ISSN 1332-5310www.hep.hr

HEP Vjesnik dostupan je i online na www.hep.hr/publikacije/hep-vjesnik/61

Broj 2/2019. - HEP VJESNIK

Documents

Transcript of Broj 2/2019. - HEP VJESNIK