PROMETNA GEOGRAFIJA

Malić, Adolf: Geoprometna obilježja svijeta, Zagreb, 1998.

Priprema za prozirnice

(priredio i preradio V. Prostran, prof., 2010. god.)

Pojava i razvojni počeci prometa

promet je jedna od bitnih ljudskih funkcija

promet u užem smislu kao djelatnost ima funkciju prijevoza

ljudi i dobara, te komuniciranje među ljudima u prostoru

promet je jednako star koliko i ljudski rod, tj. onoliko

vremena koliko postoji komunikacija među ljudima

za nastanak prometa je važna činjenica da je on prije

svega proizvod ljudskog uma

u tom pogledu potrebno je okvalificirati promet kao

ljudsku djelatnost u okviru drugih djelatnosti čovjeka

po svojoj gospodarskoj funkciji promet je proizvodna

djelatnost

promet sudjeluje u stvaranju nove vrijednosti proizvoda

premještanjem proizvoda s mjesta proizvodnje na mjesto

potrošnje istoga

promet je dakle samostalna proizvodna ljudska djelatnost

koja ima svoja proizvodna (prometna) sredstva s pomoću

kojih prometni djelatnici ostvaruju transportni rad, čijom

vrijednošću učestvuju u raspodjeli novostvorenih

vrijednosti na tržištu

1

prvim pojavnim prometnim sredstvima u Europi u fazi

divljaštva smatraju se splavi, a zatim čunovi (čamci) u

fazi bronce

u fazi barbarstva dolazi do pripitomljavanja divljih

životinja, koja se počinje upotrebljavati kao transportna

sredstva, kao tovarna stoka ili kao vučna snaga

u vremenskoj razvojnoj fazi helenske Ilijade, javlja se

obrt i trgovinska razmjena različitih proizvoda

pojavom trgovinske razmjene javlja se nužnost oblikovanja

nove djelatnosti koja ima svojstvo prostornog premještanja

proizvoda, ta je djelatnost promet

RAZVOJ PROMETA U STAROM VIJEKU

o povijesti prometa vrlo malo se zna, jer se pri opisu

nekadašnjih oblika prometa barata najviše pretpostavkama

od velikog broja civilizacija spomenut ćemo šest u kojima

je promet ostavio pečat u prometu svijeta

egipatska, babilonska, perzijska, fenička, helenska i

rimska civilizacija

egipatska civilizacija , kako danas, tako i u starom vijeku

težište života ima na Nilu

2

rijeka plodnosti, života, prvi oblici prometa nastaju na

njoj i uz nju

riječni promet dobro razvijen, plovila od trske papirusa

cestovni promet, arheološki nalazi zaprežnih vozila -

dvokolica

doprema monolitnih kamenih blokova na udaljenosti tisuće

kilometara kombiniranim vodeno – kopnenim putem

babilonska civilizacija , područje Mezopotamije, donji tok

rijeka Eufrat i Tigris

pojava prvih cesta, popločanih putova za karavane i

zaprežna vozila

starovijeka perzijska civilizacija, razvoj cestovnog

prometa, pojava poštanskog prometa

tri cestovne komunikacije: Kraljeva cesta( Shat el Arab do

Efeza) , Cyrusova cesta (Perzija – Egipat) i Svileni put (

Kina, Indija – Europa)

vrlo vrijedna roba: nakit, biseri, dragulji, čajevi,

začini i svila

fenička civilizacija (Antiohija) prostor Levanta, obale

današnje Sirije, Libanona i Izraela

feničani, tvorci svjetskog pomorstva, trgovina između

istoka i zapada

na obalama Levanta završavali su karavanski putovi s

istoka, uz trgovina otkrivaju se nepoznata područja Europe

i Afrike

gradnja brodova, od cedra, umijeće navigacije

Heleni (Grci) nastavljaju daljnju pomorsku kolonizaciju

Sredozemlja

3

brojni toponimi na hrvatskoj obali imaju helensko

podrijetlo (Korčula, Vis, Hvar…)

rimska imperija, razvoj cestovnog, pomorskog i poštanskog

prometa

rimljani vrsni graditelji cesta, mreža oko 400 000 km

ceste su pošljunčane, popločane, širina do 7 metara, na

svakih 30 km odmorište za putnike

naziv pošta od rimskih cestovnih postaja „posita statio“

dio današnjih cesta većim dijelom trase prati nekadašnje

rimske ceste

Rimljani razvijaju pomorstvo potiskujući Feničane,

razaranje Kartage

Sudbinu Kartage doživljava i Rim (476. g.), a Istočno

rimsko carstvo (Bizant) opstaje do pada Carigrada (1453.

g.) pod Turke

4

PROMET SREDNJEG VIJEKA

opće pogoršanje uvjeta razvoja prometa, vezano uz

propast robovlasničkog društva

srednji vijek karakterizira feudalni poredak, razvoj

kršćanstva – crkve

propagira ukidanje ropstva, ali postaje kočnica razvoja

odnosa u društvu, gospodarstvu, znanosti i prometu

male državice sastavljene od jednog zamka, feudalac

vrhovni gospodar

prva polovina srednjeg vijeka vrlo nesigurna za život

i odvijanje prometa

promet zamire , odvija se na male udaljenosti

putovanje Marka Pola u Kinu5

stagnira pomorstvo, tek nakon 600 godina pomorstvo

dobiva značaj kao u starom vijeku

razvija se gusarstvo, trgovina zamire, glavni putovi

postaju karavanski

zapuštaju se rimske ceste, karavanski putovi prolaze

sigurnijim, preglednim planinskim prostorima

izbjegavajući doline rijeka i nizine

europska civilizacija postupno ulazi u razvojne faze

humanizma i renesanse, čovječanstvo se postupno

oslobađa crkvene tame

uspostavlja se pod cijenu života razvoj znanosti preko

niza genijalnih mislilaca, na antičkim izvorima

feudalizam se stabilizira, nastaju snažnije države

(Španjolska, Portugal, Francuska, Engleska i dr.),

sigurnost raste za razvoj prometa

od kraja XV. stoljeća era velikih geografskih otkrića ,

stvaraju se kolonijalna carstva Španjolske, Portugala,

Francuske, Nizozemske, Belgije i Velike Britanije

Europa se krajem XV. stoljeća nalazi u okruženju

otomanskog polumjeseca

Osmanlije u ratu sa kršćanima sprečavaju dopremu roba

sa Istoka tradicionalnim koridorom: Put svile – Levant

– Sredozemlje

blokadu pokušavaju savladati Dubrovčani i Mlečani,

trgovačko – pomorske sile

traži se alternativni put prema Istoku, pretpostavka o

sfernosti Zemlje

6

Kolumbo 1492. godine predvodi ekspediciju za otkrivanje

zapadnog puta u Indiju

otkrivaju se novi kontinenti, Magellanova ekspedicija u

XVI. stoljeću oko svijeta, dokaz da je planeta kugla,

dokaz vrtnje oko osi

svjetski promet i trgovina dobivaju veliki zamah

izlaskom pomorskog prometa na oceane

RAZVOJ PROMETA U NOVOM VIJEKU I PROMET BUDUĆNOSTI

promet se oslobađa srednjovjekovnih stega

pojava novih oblika prometa, na i u vodi, u zraku, u

gradu, u proizvodnji, u komunikacijama i drugdje

značajan utjecaj na razvoj prometa odigrala je

industrijska revolucija

Prometne revolucije

I prometna revolucija

Parni stroj

Fultonov parobrod Clarmont na rijeci Hudson, S.A.D. 1807.

godine

Parobrodi su uzrokovali prestanak uporabe jedrenjaka-

klipera; nakon otvaranja Sueskog kanala parobrodi su

prolazili kroz kanal, a jedrenjaci su morali obilaziti oko

Afrike jer u kanalu nije bilo vjetra

Željeznica

Lokomotiva G. Stephensona 1825. godine

7

Druga faza – motorno vozilo

Prvi automobili Karl Benz i Gotlieb Daimmler

II prometna revolucija

Zrakoplov – potpuna isotropija (mogućnost kretanja u svim

pravcima)

Braća Wright prvi uspješni let avionom 1903. godine

Savladavanje sila koje ograničavaju ljudsko kretanje

prostorom u kojem vladaju zakoni fizike

III prometna revolucija

1960-ih – “svemirska era”

Prvi umjetni Zemljin satelit Vostok I, SSSR, 4.10.1957.

Letjelica sa čovjekom – Jurij Gagarin, 12.6.1961.

Projekt Apolo u SAD

Prva svemirska brzina – 28 440 km/h

Druga svemirska brzina – 40 320 km/h

Za izlazak iz Sunčeva sistema potrebno je dostići treću

svemirsku brzinu, a to je više od 60 120 km/h

Predindustrijski (starovjeki i srednjovjeki) i

industrijski (suvremeni) promet se bitno razlikuju

Predindustrijski promet:

- Pojedinačan

- Povremen

- Lokalan

Industrijski promet:

- Masovan

- Stalan

- Globalan

Suvremene razvojne koncepcije idu u nekoliko pravaca

8

Prvi pravac, povećanje brzine (Concorde)

Gradski promet, gradnja brzih gradskih i prigradskih

prometnih sustava na tračnicama (podzemne, nadzemne i

viseće željeznice)

Daleko brži, automatiziraniji promet je promet budućnosti

GEOPROMETNI ČIMBENICI

Na pojavu, razvoj i svakodnevno odvijanje prometa djeluju

mnogobrojni faktori

Geoprometni čimbenici su pojave, procesi i obilježja u

prostoru koji utječu na promet u svakom njegovom obliku

Razlikujemo:

9

- Opći geoprometni faktori

- Prirodne predispozicije

- Društveni čimbenici

Utjecajniji geoprometni čimbenici:

1) Geoprometni položaj

2) Veličina, oblik i granice prostora

3) Vremenske zone

1. GEOPROMETNI POLOŽAJ

Ovisi o:

Položaju između različitih proizvodnih i potrošačkih

regija

Stupnju trgovinske razmjene

Razvijenosti prometnog sustava

Razvijenosti društvene nadogradnje (tercijarni i kvartarni

sektor)

Povoljnost geoprometnog položaja:

Centralnost ; najpovoljniji položaj ima onaj prostor u

kojem se nalaze točke ukrštavanja različitih prirodno

povoljnih putova, vodenih, kopnenih i zračnih

Tranzitni – manje povoljan položaj, ali je značajan

stupanj prolaznosti

Perifernost – slabije povoljan položaj

Izoliranost – najnepovoljniji položaj; odvojenost od

prometnih sustava

2. VELIČINA, OBLIK I GRANICE PROSTORA

10

Lokalni, mali, zatvoreni prostori pružaju male mogućnosti

za razvoj prometa

Lokalnost, pojedinačnost –predindustrijsko doba

S obzirom na oblik prostora formira se i oblik prometne

mreže

Granice – prepreka odvijanju prometa; EU

3. VREMENSKE ZONE

Najvažnije za odvijanje zračnog prometa

Telekomunikacije

Najmanje do izražaja dolaze kod cestovnog i željezničkog

prometa

Ubrzana promjena više zonskih vremena izaziva znatne

psihofizičke napore

11

Prirodni čimbenici koji utječu na razvoj prometa

Pažnju treba obratiti na sljedeće prirodne elemente i

obilježja kao činilac u razvoju i odvijanju prometa:

1) Vode

2) Reljef

3) Klima i vrijeme

4) Tlo i vegetacija

5) Rudna bogatstva

VODE

• Najprostraniji prirodni faktor za razvoj prometa

• More: najznačajnija su otvorena mora i oceani u tropskim i

umjerenim geografskim širinama

12

• Mora u polarnim krajevima – zaleđenost

• Oceani – do 1987. dominira plovidba Atlantikom

• Od 1987. - Tihi ocean

• Prolazi: Gibraltar, Bospor, Magellanov, Bab el Mandeb,

Kagerrat i Skategat, itd.

• Umjetni:Suez (1869.), Panamski (1914.), Kielski, Korintski

• Rijeke

• Jezera – Superior, Michigan, Huron, Erie i Ontario,

spojena s Atlantskim oceanom

RELJEF

• Više nadmorske visine – manja gustoća prometne mreže

• Najpogodniji reljefni oblici – nizine s brežuljcima do

400m/nv

• Kopneni- cestovni i željeznički promet koristi se nizinama

(nizine Sj.Amerike:S-J; Europe:doline Rajne, Rhone,

Njemačko-poljska nizina; istok Azije)

• 400 – 800 m/nv – ne predstavljaju značajniju zapreku u

izgradnji prometnica

• Planinski krajevi iznad 800m/nv- slabija iskorištenost

(Himalaja, Alpe, Ande, Stjenjak)

• Nagibi otežavaju izgradnju prometnica u planinama

• Automobili 30% nagiba

13

• Željeznica: 25-30%, zupčasta – do 90%

• Tuneli – svladavanje reljefnih prepreka

Dvije faze razvoja:

1. do 1905.g. – željeznica se penje do max.visine i ulazi u

tunel

2. od 1905 – bazni tunel – gradi se u podnožju planine

• utjecaj reljefa na pomorski promet

• lokacije luka:estuarijske, fjordovske, itd.

KLIMA

• Temperature, vjetar, padaline

• Tropi: stalne kiše i vlaga, visoke temperature – razaranje

materijala

• Pustinje – vjetar zatrpava ceste, potkopava pruge

TLO i VEGETACIJA

• Pogodne – tvrde i stabilne podloge (granit, škriljac)

• Nepogodne: pješČana, močvarna tla

RUDNO BOGATSTVO

• Na promet djeluju ona rudna bogatstva koja je čovjek

otkrio, upoznao njihovu vrijednost i počeo ih

eksploatirati

14

Vjetrovi mogu izazivati velike probleme u prometu (oluje,

orkani, cikloni)

Apsolutne i relativne barijere

• Apsolutne zapreke u potpunosti zaustavljaju kretanje. Da

bi ih se zaobišlo potrebno je izgraditi infrastrukturu;

rijeka – tunel ili most, more – gradnja luka, brodova,

kopno- apsolutna barijera u slučaju pomorskog prometa

(kanali)

• Relativne zapreke – uzrokuju frikciju pokreta; dolazi do

promjene moguće rute između dvije točke u prostoru.

Klasičan primjer relativne zapreke je topografija. Na

primjeru pomorskog prometa relativne zapreke su npr.

kanali ili led

15

Društveni činitelji u prometu

• Ekonomski

• Povijesni

• Društveno-politički

• Znanstveno-tehnološki

• Vojni

• Demografski

• Naselja kao geoprometni činitelj

Ekonomski faktori

Stupanj gospodarske i prometne razvijenosti u svijetu su

proporcionalni

Niski stupanj privredne razvijenosti određene zemlje ima

niži stupanj razvijenosti prometa

16

Promet je ukomponiran u proizvodni proces pa je normalno

da proizvodnja vrlo značajno utječe na razvoj prometa

Poljoprivredna proizvodnja vršila je vrlo slab utjecaj na

promet

Moderna poljoprivreda je industrijski način proizvodnje,

pa se ponaša prema prometu kao industrijska djelatnost

Rudarska djelatnost, rudarski lokaliteti utječu na

organizaciju prometa zbog otpreme rudače

Prijevoz nafte pomorskim putem i cjevovodima

Indirektni utjecaj na promet imaju sve industrije

(građevinskog materijala, crna i obojena metalurgija,

industrija stakla)

Snažna je veza između građevinarstva i dostignuća u

prometu (gradnja cesta, pristaništa , zračnih luka)

Zanatska djelatnost, usluge, servisi i popravak vozila

Trgovačka i uslužno – turistička djelatnost su usko

povezani sa prometom

Društveno-politički faktori

Država je organizator i najveći financijer u izgradnji

prometnica

Centralistička država teži organizaciji prometa koji se

podređuje vodećem društveno – političkom centru

(Francuska, Mađarska, Rusija, Rumunjska)

Decentralističko društveno uređenje ima

decentraliziranu mrežu prometnica (S.A.D., Švicarska)

Osobito se negativno odražava društveno – politički

faktor u onom slučaju kad postoji dominacija određene

države nad tuđim teritorijem17

Znanstveno-tehnološki

Korelacija je dokazana između stupnja razvijenosti prometa

znanstveno – tehnološkog spoznajnog nivoa

Vojne potrebe i promet

Poznato je od daleke prošlosti da su se ceste u starom

Rimu gradile zbog potrebe brzog prebacivanja vojske

Utvrđena je veza između vojske i najnovijih dostignuća u

prometnoj tehnici, od gradnje komunikacija do vozila

Stanovništvo ili demografski faktori u prometu

Stanovništvo je subjekt, nositelj prometa kao djelatnosti

i objektu prometu, preko ukupnog broja i prostornog

rasporeda populacije, migracije i turistički pokreti

Između broja stanovnika i obima prometa postoji

korelacija, u prostorima veće koncentracije stanovništva

imamo i razvijeniji promet: Zapadna obala Europe, istočne

obale Azije i istočne obale Sjeverne Amerike

Naselja kao geoprometni činitelj

Pod naseljem se podrazumijeva svaka nastamba u kojoj

boravi čovjek

Seoska naselja su obično manja brojem stanovnika i

nastambi od gradova

S obzirom na izgled razlikujemo grupirana i disperzna

(raštrkana) seoska naselja

Gradovi su obično veća naselja s pretežno

nepoljoprivrednim stanovništvom

18

Značajan utjecaj na promet vrši konurbacija, veći broj

naselja spojenih u jednu cjelinu (Great London, Bowash)

GEOPROMETNA OBILJEŽJA SUVREMENOG SVIJETA

Promet Novog vijeka karakterizira eksplozivan razvoj uz

istovremeno različito učešće pojedinih dijelova svijeta u

tom eksplozivnom razvoju prometa

Eksplozivni razvoj suvremenog prometa dolazi do izražaja

kroz ukupne mogućnosti prijevoza (ukupni kapacitet

prometa), povećanje brzine prijevoza i komunikacije, te

povećanje kapaciteta prijevoza i prijenosa pojedinih

prijevoznih sredstava

Nikada promet nije ljudskom rodu davao takve mogućnosti

prijevoza, prijenosa i komuniciranja kao danas

Tablica 1. Kapaciteti suvremenog prometa svijeta

Vrsta prometa Broj GodinaŽeljeznički (broj

vozila)

5 250 000 1990.

Cestovni 591 566 000 1991.Avionski 855 000 1990.Telekomunikacijski

(broj telefonskih

priključaka)

521 104 000 1990.

Telekomunikacijski 1 350 000 1990.

19

(broj teleks

priključaka)Pomorski (brodovi u

BRT)

445 169 000 1992.

Izvor: Statistical Yearbook, 1992., str. 76 i 77

Telekomunikacijski promet, prelazak od komuniciranja

brzinom zvuka na komuniciranje brzinom svjetlosti

Postignuća brzine kod pojedinih vidova prometa su više

nego spektakularna

Brzina prijevoza, prijenosa i komuniciranja je prometu

svojstveno obilježje , promet je “zarobljenik“ tog

obilježja

Povećanja jediničnih kapaciteta pojedinih prometnih

sredstava igraju važnu ulogu u fazi eksplozivnog razvoja

prometa

Najuočljivija su ta povećanja u stogodišnjem trendu kod

zračnog prometa, od 1 do 500 putnika, te pomorskom prometu

od 5000 do 500 000 BRT

Povećanje prijenosnog kapaciteta svjetlovoda u odnosu na

klasični metalni kabel je gotovo nezamislivo, iznosi

nekoliko tisuća puta

Nejednoliko učešće različitih prostora u trendu razvoja

prometa

Razvijenost prometa „privilegija“ najrazvijenijih zemalja,34 svjetskog prometa

ČIMBENICI DIFERENCIRANOG RAZVOJA PROMETA

1) Litoralizacija

20

2) Koncentracija svjetskog stanovništva

3) Nejednolika gospodarska razvijenost svijeta

4) Robno-prometnih tokovi

Faktori razvoja prometa

1. Litoralizacija – koncentracija industrije i stanovništva

uz obale

2. Koncentracija svjetskog stanovništva – odnos Sjever – Jug,

primorja – unutrašnjost, tri pola naseljenosti

3. Nejednolika gospodarska razvijenost svijeta – u 20

najrazvijenijih zemlja svijeta živi oko 14% svjetskog

stanovništva

4. Formiranje glavnih robno-prometnih tokova

• Različiti odnosi stanovništva i zarade formirali su i

glavne robno-prometne činitelje: izvorište, odredište,

intenzitet

• Na formiranje tokova utječe: položaj potrošačkih i

proizvođačkih područja robe, politički činitelji,

gospodarski stupanj razvoja, ekonomske grupacije

• Tri osnovna toka – tok hrane, sirovina, industrijskih

proizvoda

21

KONCENTRACIJE SVJETSKOG PROMETA

“Tko je gospodar mora gospodar je trgovine; tko gospodari svjetskom

trgovinom gospodari bogatstvima svijeta te cijelim svijetom.” (Sir

Walter Raliegh)

Infrastruktura vezana uz međunarodni promet tijekom povijesti

uvijek je ovisila o geopolitičkoj situaciji. Geostrategiju

međunarodnog prometa moguće je promatrati sa 4 stajališta:

OSVAJANJE – prometna tehnologija prvenstveno je imala za

cilj steći i osvojiti oceane, teritorije i prirodna

bogatstva. Europljani su prvi poboljšali brzinu kretanja

te mogućnost obrane/napada te su stoga s lakoćom

uspostavili pomorske rute i kolonije diljem svijeta. Uz

pomorske rute važnu ulogu u širenju njihove moći odigrala

je i željeznica (Indija - kolonijalizam, Sjeverna Amerika

– izgradnja nacije).

NATJECANJE – međunarodni promet je način natjecanja na

polju globalne ekonomije. Natjecanje oblikuje moderne

prometne sisteme. Zastave pogodnosti.

SURADNJA – standardna širina kolosijeka u Europi – 1.435 m

22

KONTROLA – što su SAD ovisnije o vanjskoj trgovini naftom,

sve više pažnje poklanjaju situaciji na Bliskom Istoku

Vodeće svjetske koncentracije prometa:

1) Sjeveroistok Sjeverne Amerike

2) Zapadna Europa

3) Istočna Azija

6 osnovnih točaka pomorskog prometa

Dvije najvažnije: Hormuz i Malacca – pristup naftnim

poljima na Bliskom Istoku kroz Perzijski zaljev

Malacca – promet između Indijskog i Tihog oceana

Iz Perzijskog zaljeva dvije osnovne osi cirkulacije nafte

uslužuju Zapadnu Europu i SAD te Istočnu Aziju

Panamski kanal

Sueski kanal

Bospor i Dardaneli

Gibraltar, britanski posjed od početka 19. st., poluotok

na istočnom ulazu u Gibraltarska vrata

Prolaz Malacca, razvoj Singapura

23

PROMET KAO RAZVOJNI ČIMBENIK

• Važna dimenzija prometa je njegova komercijalizacija

• Slobodna trgovina, ubrzan razvoj tehnologije, industrijske

i geopolitičke promjene, urbanizacija, dinamičan ekonomski

rast – transformacija pokreta robe, ljudi i informacija u

prostoru

24

• Spoznaja prometne mreže u samoj je biti procesa

globalizacije

Prometni sustav , dinamički prostorni sustav s velikim

brojem elemenata unutrašnje strukture

Promet nije prirodan već umjetno od „ljudske ruke“ stvoren

sklop djelatnosti

U svojim začecima nije funkcionirao kao sustav, tako je i

danas u nerazvijenim dijelovima svijeta

Prometne mreže

Osnovni strukturni elementi prometnog sistema su prometne

veze i čvorovi

Prometna mreža – prostorno-fizionomski – rasprostiranje

prometnica u prostoru između različitih naselja; one služe

za obavljanje određene vrste prometa

Prometnice + prometna čvorišta

Gustoća prometne mreže – duljina odgovarajućih prometnica

u km na 100 km2; pokazatelj stupnja razvijenosti prometa

P = D×100/P; D – duljina prometnica, P – površina prostora

Teritorijalna struktura bilo koje regije odgovara mreži

Pod prometnom mrežom u prostorno-fizionomskom smislu možemo podrazumijevati rasprostiranje prometnica u prostoru između različitih naselja. One služe za obavljanje određene vrste prometa.

Prometna mreža se u osnovi sastoji od prometnica i prometnih čvorišta.

Izgrađene prometnice na nekom prostoru mogu biti: vidljive(cestovne i željezničke) ili nevidljive (radio i telegrafske mreže)

Prirodne (npr. rijeke) i umjetne

25

Početne i završne točke prometnih mreža – luke i terminali

Prometno čvorište – mjesto na kojem se sastaju prometni pravci iz 3 ili više smjerova, tu se promet sabire i distribuira na nove destinacije

Veze i čvorovi – osnovni elementi transportnog sistema

Prometni terminali

Bilo koji objekt na kojem dolazi do skupljanja ili razilaženja robe i putnika; točno određen, u pravilu otvoreni prostori s pripadajućim objektima i uređajima (tj. transportnom i prometnom infrastrukturom i suprastrukturom) lociranim u prometnim čvorištima ili u njihovoj blizini (npr. morskim lukama, riječnim pristaništima, zračnim lukama – aerodromima,....) koji služe za skladištenje, privremeno čuvanje, rukovanje, razvoz, provoz,... Tereta, putnika, živih životinja...

Putnički terminali – relativno mali specifične opreme, putnici sami dolaze do autobusnih stanica, trajektnih luka

Sigurnost, usluga, sklonište, hrana, piće

Putnici na terminalima provode kratko vrijeme, raspored dolazaka i odlazaka

Najsloženiji su zračni terminali

Bilježi se broj putnika, broj dolazaka i odlazaka

Broj zrakoplova, ne uzima se u obzir kapacitet zrakoplova

Funkcija prometnih terminala

Prije industrijske revolucije brodovi su bili najučinkovitije sredstvo prijevoza, London na Themsi, Montreal na rijeci St. Lawrence, problem plime i oseke (zatvoreni dokovi, vrata), velik broj dokova jer su brodovi provodili velik broj dana u luci

26

Nakon Drugog svjetskog rata – specijalizacija brodova, novi zahtjevi prilikom konstrukcije luka

Prometni objekti , dijelovi prometne infrastrukture koji imaju manju jediničnu prometnu funkciju i zauzimaju manju površinu

Stanice, raskrsnice, mostovi i vijadukti, nadvožnjaci i podvožnjaci, tuneli, ustave i prevodnice

PROMET I EKOLOGIJA

Promet i ekologija Okoliš

27

Promet – konstantno i intenzivno ugrožava geografski prostor

Onečišćenja nastaju tijekom: faze proizvodnje prometnih sredstava faze funkcioniranja prometa faze eksploatacije energetskih izvora prostorno onečišćenja se koncentrično šire –od lokalne

razine (tvornica) do globalne ( ozonski omotač) gospodarski razvijenija zajednica – razvijeniji potrošački

mentalitet – intenzivnije onečišćenje Porast broja vozila od svega nekoliko milijuna početkom

20. st. na više od 600 milijuna 1995. 2010. – više od milijarda automobila 98% komunalnih troškova otpada na promet – prometne

nesreće, prometni konflikti i zakrčenja, buka, onečišćenjezraka, zagađenje vode, uništenja šuma, klimatske promjene – 2,5% domaćeg bruto proizvoda zemalja EU

Emisija CO2

Komisija Europske unije, 1993. – 80% ugljičnog monoksida (cestovni promet, od toga 55,4% osobni automobili), 10,9%,zračni promet, 3,9% željeznički promet, 0,7% unutarnja plovidba, 4,8%, ostalo

Utjecaj prometa na okoliš: Direktan – trenutačne posljedice transportnih aktivnosti,

uzroci i učinci su jasni Indirektan – sekundarni ili tercijarni učinci transportnih

aktivnosti, imaju veće posljedice nego direktni učinci, ali je teško točno odrediti uzročno-posljedične veze

Kumulativni učinci – dodatne posljedice transportnih aktivnosti, uzimaju u obzir razne učinke direktnih i indirektnih utjecaja (često nepredvidljivih)na ekološki sistem

Odnos prometa i okoliša je multidimenzionalan Utjecaj ugljičnog dioksida na stvaranje efekta staklenika Geografski smještaj, položaj, geološka struktura, klima,

hidrologija, tlo, biljni i životinjski svijet Promet je promijenio izgled reljefa

28

Uslijed ovisnosti o naftnim derivatima promet je odgovoranza 22% globalne emisije CO2 kao posljedica izgaranja goriva i gotovo 12% ukupne emisije stakleničkih plinova

Cestovni promet – 75% Buka 50 dB – prekida san 65 dB - poremećaji vegetativnog sustava- suženje krvnih

žila, rast krvnog tlaka 75 – 80 dB – povećan broj eritrocita u krvi, rast šećera u

krvi, oboljenja srca >90 dB – oštećenje sluha >120 dB –akutno oštećenje sluha cestovna vozila predstavljaju jedan od glavnih izvora

buke; dodir kotača i kolnika, pogon, strujanje ispušnih plinova

Intenzitet buke ovisi o – brzini vožnje, nagibu kolnika, konstrukciji guma, gustoći prometa, udjelu teretnih vozila

osobno vozila – 70 dB kamioni – 85-90 dB vlakovi, tramvaji –90 dB avioni – 110-140 dB zaštita – redukcija buke na izvoru (konstrukcija vozila,

upravljanje prometom, gradnja tunela)

Emisije štetnih plinova

Prijevoz opasnih tvari u Hrvatskoj: 120 000 do 220 000 t zapaljivih tvari i plinova 50 000 do 120 000 t otrovnih, štetnih za zdravlje 20 do 50 t radioaktivnih tvari Prolijevanje, rasipanje ili isparavanje opasnih tvari Onečišćenje tla, nadzemnih i podzemnih voda, atmosfere U Europi se željeznicom preveze oko 10 milijuna opasnih

tvari bez ozbiljnih incidenata Morske luke – izljev fekalija, otrovnih tereta, izljev

gradskih i industrijskih otpadnih voda, marine, turističkiplovni objekti, balastne vode

29

Zrakoplovne luke i zračni promet – zagađenje okoliša, opasnost od nesreća, zauzimanje velikih površina, izvor buke i vibracija

80% buke što ju stvaraju komunalni izvori otpada na prijevozna sredstva – 18% tračnička vozila, 50% cestovna vozila, 13% zrakoplovi

Oštećenje sluha, neurotske smetnje, poremećaji u audiokomunikaciji, spavanju, odmoru i rekreaciji

Prostorni i vremenski utjecaji na okoliš U razvijenim zemljama na promet se odnosi između 20-25%

potrošene energije Mnoge aktivnosti vezane uz promet uzrokuju potrošnju

energije Na promet se odnosi više od 55% potrošene nafte Cestovni promet – oko 85% ukupne energije Pomorski promet – 70% ukupnog prevezenog tereta, 96%

svjetske trgovine, najučinkovitiji u potrošnji energije, od 3 do 5% ukupno potrošene energije

Zračni promet – 5% ukupno potrošene energije, prevozi 0,5%svih putnika/km

SAD – 773 osobna automobila na 1000 stanovnika, 1997. – direktan pokazatelj potrošnje energije u prometnom sektoru

Samo 12% goriva potrošenog za kretanje automobila omogućuje kretanje automobila

Količina energije potrošene unutar prometnog sistema Evolucija izvora energije Potrošnja energije u svijetu u razdoblju od 1990. do 2020

godine

Utjecaj prometa na ljude

Prva prometna nesreća s smrtnim ishodom u SAD dogodila se krajem 1890-ih

To je bila prva od milijun nesreća koje će uslijediti Razlozi većeg ili manjeg broja prometnih nesreća u SAD:

Velika depresija 1930-ih, ograničena prodaja nafte tijekomDrugog svjetskog rata, recesija 1950-ih, prvi naftni šok

30

1973.-1974., drugi naftni šok 1979.-1980., povećana uporaba pojasa za vezivanje (“Buckle up America”), ostali pomaci u sigurnosti

Procjena – 300 000 prometnih nesreća s smrtnim ishodom i od 10 do 15 milijuna ozlijeđenih (Transport and Road Research Laboratory in Britain)

2020. – milijun smrtnih slučajeva i od 20 do 30 milijuna ozlijeđenih – PROCJENA

Nesreće se događaju uslijed tri razloga: ljudska pogreška,pogreške u dizajnu ili tehnologiji proizvodnje automobila,uvjeti u okolišu.

Exxon Valdez (nasukani brod, izljev nafte)

RAZVOJ PROMETNIH GRANA

• Način na koji se prevozi roba i ljudi

• Tri osnovna tipa; ovisno o podlozi preko koje se odvijaju

– zemlja, voda i zrak

31

• Tehničke, operacionalne i komercijalne karakteristike

• Cestovni – zauzima najveću površinu sa najnižim stupnjem

fizičkih zapreka; utjecaj na okoliš; prosječna

fleksibilnost djelovanja (vozila se ne mogu kretati van

prometnica); visoki troškovi održavanja

• Željeznički – prosječan stupanj fizičkih zapreka u odnosu

na tip lokomotiva i stupanj nagiba terena;

kontejnerizacija

• Morski – Atlantski ocean, 78% svjetske trgovine, 68%

vrijednosti, 75% svog morskog prometa; kanali, rijeke,

jezera, obale; visoki troškovi gradnje infrastrukture;

teška industrija

• Zračni – neograničen, duljina piste (3,300m), klima,

zračna strujanja, tercijarni i kvartarni sektor

• Cjevovodi – od Alberte do Sarnie (plin, Kanada), 2,911 km;

Transsibirski (nafta, od Zapadne Europe do istočnog

Sibira), 9,344 km

• Telekomunikacije – neograničene, bez zapreka, trenutačan

prijenos podataka, visok trošak izgradnje mreže, kasnije

niski troškovi, ograničavaju potrebu za kretanjem

Cestovni promet

• Cestovni promet – vid prometa kojim se ljudi i roba s

jednog na drugo mjesto prebacuju cestovnim komunikacijama,

pomoću cestovnih vozila

32

• Cesta je dio prostora, jasno omeđen i građevinskim

zahvatima prilagođen za kretanje cestovnih vozila

• Prve ceste –Babilon – prije oko 5 000 godina

• Rimljani

• Srednji vijek – razdoblje stagnacije u izgradnji

• Najstarije ceste – kamena podloga

• 1794. početak modernog cestovnog prometa – prva poštanska

kočija između Londona i Bristola, imala je točno određen

vozni red

• XIX. st. – “drvene ceste” – cesta kod Sirakuze 1837.

• Pojava automobila – beton, asfalt

• Prva autocesta – kraj Berlina, 1921., 10 km

• Tri faze cestogradnje:

- Modernizacija postojećih cesta

- Rekonstrukcija cesta

- Izgradnja novih modernih cestovnih pravaca

• Automobil je prijevozno sredstvo koje se pokreće vlastitim

motorom, a služi prijevozu ljudi i dobara

• R. Bacon 1250. predviđa pojavu prometala s vlastitim

pogonom

• L. Da Vinci 1500. – izrađuje prve nacrte za samohodna kola

33

• 1769. Francuz Cugnot konstruirao je prvi automobil na

parni pogon

• Motor s unutrašnjim sagorijevanjem – dvotaktni je 1860.

konstruirao Lenoir, a N. A. Otto je 1867. konstruirao

četverotaktni

• G. Daimler, K. Benz, Ford, Maybach, Diesel i mnogi drugi

• Kraj Prvog svjetskog rata – 10,5 milijuna automobila

• AUTOMOBILIZACIJA – pojava i primjena automobila u prometu,

vezano uz proizvodnju, kupnju i uporabu automobila u

svakodnevnom životu; izražava se brojem automobila na 100

stanovnika neke države

• Rimska cesta, izgrađena oko 312 godine prije Krista

• Put svile

Ceste sa naplatom cestarine, Velika Britanija

• Gradnja makadama, Maryland, 1823.

Prema Zakonu o javnim cestama sve ceste u Republici

Hrvatskoj dijele se na državne, županijske i lokalne.

• Državne ceste povezuju cjelokupan prostor Republike

Hrvatske uključujući ga u europsku cestovnu mrežu.

• Županijske ceste povezuju naselja unutar županije te

povezuju prostor županije s mrežom državnih cesta

Republike Hrvatske.

• Općinske ceste povezuju mjesta unutar općine povezujući ga

dalje sa županijskim i državnim cestama. 34

• Kao posebna kategorija izdvajaju se ostale ceste na kojima

se ne odvija javni prostor već ih isključivo koristi

privatna osoba ili određena gospodarska djelatnost u čijoj

je nadležnosti i gospodarenje tim cestama (šumske,

vodoprivredne, vojne i privatne).

• Autocesta – široka prometnica namIjenjena isključivo

motornom prometu s određenom najmanjom brzinom i

dopuštenim velikim brzinama; ima dva kolnika od kojih

svaki služi samo za jedan smjer vožnje, a svaki kolnik ima

najmanje dva traka za vožnju (jedan za vožnju, a drugi za

pretjecanje), uz koje je s vanjske strane trak za

zaustavljanje s bankinom (bočni trak) i međusobno su

odvojeni zelenim pojasom

• Trasa autoceste nalazi se izvan naselja, nema raskrižja u

razini, nema velikih uspona ni padova; ulazak i izlazak na

autocestu omogućuju putovi u obliku petlje; uz autoceste

podignute su pumpne postaje, moteli, restauracije, servisi

i drt.

Željeznički promet

35

Promet koji se odvija kopnom određenim linijama

Elementi : tračnice i željeznička vozila

Prve tračnice – 17. i 18. st. – izvlačenje ugljena

Pojava željeznice : početak 19.st. – Velika Britanija –

Stephenson 1825.g.- pruga Stockton – Darlington

Širenje željeznice na europsko kopno:

1827. – Francuska

1829. – Habsburška monarhija,

1832. – Belgija

1835. – Njemačka

1838. – Rusija

važnost transkontinentalnih pruga (Kanada – stvaranje

jedinstvene nacije, Australija - Brisbaine – Melbourne –

Adelaide - Perth; Adelaide – Alice Springs – stočna

pruga)

1869. – atlantska – pacifička obala SAD-a

1892. – 1905. – Transsibirska (9 337 km)

Prostor – nizak stupanj uporabe prostora duž pruga, visok

unutar urbanih prostora gdje se grade željeznički

terminali – povećanje troškova

“piggy back”, prikolica se direktno ukrca na platformu

željezničkog vagona

36

Ukrcaj i ukrcaj – samo na specijaliziranim terminalima

Točno utvrđene rute

Kina, Indija, Japan – putnici – gradski i prigradski

promet

Europa – pretežno prijevoz putnika, posljednjih godina

dolazi do pada; brzi vlakovi

Sjeverna Amerika – teret

Elektifikacija i automatizacija

TGV – Tres Grande Vitesse – 515 km/h

Tunel Seikan (Honshu i Hokaido) – 53,8 km

Channel (Francuska i Velika Britanija) – 50,5 km

Zatvaranje neprofitnih linija

Smanjenje broja zaposlenih (sa 4-3 na 2)

Smanjenje potrošnje goriva za 40%

Općenito većina zemalja EU bilježi smanjenje duljine

željezničkih pruga u razdoblju od 1995. do 2002.

Najznačajniji pad bilježi Njemačka od 14,17% te Poljska od

12,14%. Porast ukupne duljine željezničkih pruga bilježe

Švedska, Belgija, Češka, Danska te Slovenija.

Prosječna gustoća željezničke mreže u Europskoj uniji

iznosi 5,13 km/km2

37

Gustoća željezničke meže se znatno razlikuje između

država. Najveću gustoću imaju Češka, Belgija i Luksemburg

a najmanju Finska, Grča i Estonija.

Posebnost među zemljama Europske unije su Cipar i Malta u

kojima nema izgrađene željezničke mreže.

Najveću duljinu željezničke pruge ima Njemačka.

Cjevovodni promet

Vid prometa koji se obavlja cijevima različitog promjera,

tekuća i plinovita roba

Mlad promet, izuzev vodovoda javlja se tek u XIX. stoljeću

Prvi cjevovodi prijevoz nafte od izvora do rafinerije,

1865. godine S.A.D.

SAD 1892. cjevovoda 5000 km, 1910. 61000 km, a danas 607

000 km

SSSR je 1969. imao 100 000 km plinovoda i naftovoda

Glavnina cjevovoda vodi od većih nalazišta ka velikim

potrošačima

38

Glavnina naftovoda u SAD vodi od zapadnog Teksasa i

Meksičkog zaljeva do područja prerade

Kanada, oko 3000 km naftovoda između Edmontona i Toronta

Venezuela, Meksiko, Kolumbija, Bolivija i Argentina

Europa nema značajnih cjevovoda, jer nema velikih izvora

nafte

Rusija, dominiraju plinovodi

Bliski istok, naftom najbogatije područje svijeta

Jordan, Sirija i Libanon nemaju nafte, ali su tranzitne

zemlje za cjevovode

Iran ima impresivnu mrežu naftovoda

Sjeverna Afrika, Libija i Alžir, luke na Mediteranu

Indonezija

Pomorski promet

39

Jedan od:

• Najznačajnijih vidova prometa

• Najstarijih oblika prometa

Prvi značajniji oblici organiziranog pomorskog prometa

• Feničani – posrednici u trgovini Mezopotamije i Egipta,

trgovali su cedrovinom od koje su se izgrađivali brodovi,

crvenom tkaninom

• Plovidba je ograničena na obale istočnog Sredozemlja –

poteškoće, praznovjerje, ...

• Brodovi na vesla

• Srednji vijek – otkrivaju se obale Sredozemlja i

Atlantika, mijenjaju se tipovi brodova (galije)

• JEDRO

• Renesansa i humanizam – Turci osvajaju područja Male Azije

čime prekidaju put mirodija, začina i svile iz Indije i

Kine

• Columbo

• I industrijska revolucija – 1807. Fulton gradi parobrod

“Clermonte” na rijeci Hudson

• II industrijska revolucija – dizel-motor

• Nakon 2. svjetskog rata – atomski pogon za podmornice i

ledolomce

• 25 000 milijuna t tereta – pomorski promet (71%)

40

• 7 000 željeznički; 3 000 milijuna t cestovni

Do povećanja prijevoza tereta dolazi uslijed:

• Povećane potražnje za sirovinama od strane razvijenih

zemalja Sjeverne Amerike, Europe i Japana, također i mnoge

zemlje u razvoju poput Kine sve više uvoze sirovine

• Globalizacije koja se odvija usporedo sa međunarodnom

podjelom proizvodnje i liberalizacije trgovine

• Tehničkih dostignuća

• Kontejnerizacija je omogućila zadržavanje niskih troškova

transporta

Plovidbu dijelimo na:

• Plovidbu otvorenim morem – međunarodno more, slobodno za

plovidbu brodova svih država, 1609. – Hugo Grocius;

prijedlog zakona da sve zemlje imaju jednako pravo

korištenja morskom pučinom pod uvjetom da ne ugrožavaju

prava drugih zemalja, jedino ograničenje toj plovidbi bilo

je da se ne krše prava drugih i da svaka država s izlaskom

na more pridržava pravo svoje nadležnosti nad obalnim

područjem od 3 nautičke milje (5,4 km); domet topova u to

vrijeme

• Plovidbu obalnim morem – dio države

Nova pitanja – tko ima pravo ploviti morskim tjesnacima,

tko ima pravo na ribolov, tko je odgovoran za eventualna

zagađenja,....

41

S obzirom na prostorno kretanje brodova, prikladnost

pojedinih vrsta brodova i stručnu spremu kapetana i posade

plovidba može biti:

• Obalna (mala obalna plovidba – kabotaža i velika obalna

plovidba)

• Duga ili oceanska

Hrvatska – mala obalna plovidba – Jadransko i dio Jonskog

mora

- Velika obalna plovidba – mora između Gibraltara na

Zapadu i Bab el Mendeba na Istoku

S obzirom na ekonomske uvjete:

• Linijska – pridržava se točno određene rute, relativno

skupa, brodovi se kreću neovisno o broju putnika ili

količini tereta, često država potpomaže ovakav tip

plovidbe

• Slobodna – brodovi prevoze sezonsku robu, niža cijena

prijevoza, ne postoje točno utvrđene linije, izbjegava se

da brod u jednom pravcu plovi prazan, kružno putovanje;

• Tankerska – dva pravca razvoja

- 1. Nagli porast tonaže

- 2. Nagli porast veličine brodova

- Vezana za zemlje uvoznice i izvoznice nafte, najsličnija

linijskoj plovidbi

42

• DWT (eng. deadweight ton), mjerna je jedinica kojom se

označava ukupna nosivost broda, razlikuje se od primjerice

registarske tone (RT) koja je oznaka za zapreminu brodskog

teretnog prostora i iznosi 100 kubičnih stopa ili 2,83 m3

• BRT – Brutto Register Ton ili GRT – Gross Register Ton –

obujam, a ne težina cjelokupne unutrašnjosti brodskog

trupa do gornje palube svih čvrstih i zatvorenih nadgrađa,

bez obzira da li su ti prostori korisni i upotrebljivi za

trgovačke operacije

• NRT – Netto Register Ton – netto registarska tona,

označava obujam samo onih prostorija koje služe za

prijevoz robe

• 1 nautička milja – 1 852 m

• 1 metrička tona – 1 000 kg

Tehnološke inovacije u 20. st.:

• VELIČINA – veličina2 – kapacitet3

• BRZINA – 15 čvorova – 1 čvor = 1 morska milja = 1 835 m –

28 km/h, 575 km/dan

• SPECIJALIZACIJA BRODOVA – brodovi za generalni teret, RO-

RO brodovi, kontejnerski, brodovi za rasuti teret

• IZRADA BRODOVA – drvo – čelična armatura – čelik –

aluminij; grade se od 4 mjeseca do 1 godine

• AUTOMATIZACIJA – GPS, smanjenje posade

• Financiranje: javno i privatno

43

• Putnička era redovitim prekooceanskim linijama trajala je

oko 100 godina – od sredine 19. st. do sredine 20. st.

• Parobrod Great Western – jedan od prvih linijskih brodova

koji je prelazio Atlantik za 15,5 dana, 1838.

• 1907. – Mauritania – 4,5 dana, taj rekord se nije mijenjao

sljedećih 30 godina

• Queen Mary – 4 dana

• Danas – krstarenja, trajekti, manji brodovi koji plove

zemljama čiji teritorij se nalazi na više otoka

(Indonezija, Karibi, Filipini)

Promjene u pomorskom prometu:

• Veličina - određuje tip i kapacitet broda; minimalna

veličina broda za prijevoz rasutog tereta je oko 1 000 dwt

; najveći tankeri (ULCC) – oko 500 000 dwt; suhi rasuti

teret – oko 250 000 dwt

44

• Luka je prirodno ili umjetno zaštićen morski, riječni ili

jezerski bazen, gdje brodovi nalaze zaklon od valova,

struja, morskih mijena i leda, gdje mogu brzo iskrcati,

ukrcati ili prekrcati teret, gdje mogu krcati gorivo, vodu

i hranu, obaviti popravke i gdje se posade mogu odmoriti

Tablica 2. Promet kroz najveće svjetske luke (mil t.)

Luke 1998. 2000. 2002.

Rotterdam 313.7 322.4 322.1

Singapur 241.1 251.6 258.1

Shanghai 163.9 187.0 230.0

Hong Kong 167.2 168.8 192.5

Nagoya 116.5 115.7 134.1

Antwerpen 119.8 115.7 131.6

Kaohsiung 98.2 110.7 129.4

Pusan 77.1 86.2 114.8

Yokohama 95.4 92.7 95.7

Hamburg 75.8 81.0 97.6

45

HRVATSKE LUKE

• Rijeka, Ploče, Split, Zadar, Dubrovnik, Šibenik, Pula• Problemi: loše prometne veze sa zaleđem, neadekvatna

prometna sredstva (željeznica), manjak suvremenetehnologije, nelojalna konkurencija, višak kapaciteta

Promet na unutrašnjim vodama (riječni, jezerski i kanalskipromet)

§ Odvija se pomoću plovila na rijekama, umjetno prokopanimkanalima, na jezerima, najjeftinija vrsta prometa

§ Vrlo star vid prometa, rijeke i jezera bile su prvepovoljne komunikacije

§ Ovaj oblik prometa ima niz prednosti, masovni i jeftiniprijevoz

§ Nedostatak prometa na unutrašnjim vodama je skučenostplovnih putova

§ Nedostatak riječnog prometa je ovisnost o vodostaju,utjecaj klime osobito zimi (led)

§ Po dužini plovnih putova i tonaži prebačenih tereta prometje najrazvijeniji u SAD – u, Kini, Zapadnoj Europi ibivšem SSSR – u

§ Rijeke Mississippi, sa pritocima Missouri Ohio, jedna odnajvećih plovnih mreža

46

§ Velika američka jezera§ Europa, rijeke Volga, Rajna, Dunav, Majna, Laba, Don,

Moskva, Neva, te jezera u Rusiji§ Azija, rijeke Yangtze, Huang i mreža kanala, Indokina

rijeka Mekong

Zračni promet

• Prve ideje – antika Dedal i Ikar

• Roger Bacon – 1250.g. – rasprava o letjelicama

47

• Da Vinci – konstruira prve letjelice sa krilima

• Brazilac Gusmao – 1709.g. (8.VIII) – prvi je letio balonomnapunjenim toplim zrakom

• Koriste se u gospodarske i ratne svrhe

• Eliptični baloni – Zepellin (prvi konstruktor SlavoljubPenkala) – 1935.g. – 248 m dug, let > 10 000 km bezslijetanja

• Početak 20.st – novi tip letjelice – dinamički letećistroj teži od zraka – avion

• Prvi konstruktori: Ader – 1897.g., Landley – 1903. braćaWright – 1903.g.

• Bleirot – 1909.g. - prvi prelet preko La Mancha

• 1914.g. prvi avion za redoviti prijevoz putnika – St.Petersburg – Tampa

• 1927. – Lindberg - prvi prelet Atlantika

• Usprkos brojnim pokušajima letenja različitim napravama,izumima i "izumima", od kojih su neki bili više, nekimanje uspješni, a neki prerasli u legende, početkomzrakoplovstva smatra se ostvarenje braće Wright (Orville iWilbur) s početka 20. stoljeća.

• braća Wright u blizini Kitty Hawka (Sj. Karolina) izvelisu ukupno četiri leta od kojih je prvi trajao 12 sekundi,a letjelica je prevalila 37 metara, a posljednji čak 59sekundi s prevaljenih 260 metara

• U svojoj radionici u Daytonu (Ohio) nastavili su seksperimentima i gradnjom novih modela

• Već u rujnu 1905. izveli su let u trajanju od 38 minuta zakoje su vrijeme prevalili 40-ak kilometara

• Avion su ponudili američkoj vladi, ali nisu naišli narazumijevanje

48

• U međuvremenu i u Europi je na temelju jedriličarskogsporta i spoznaja koje su proistekle iz konstrukcijajedrilica rastao interes za gradnju "letećih strojeva".Tako je 1908., iste godine kad je sklopljen prvi ugovor sameričkom vladom, patent braće Wright prodan i u Europi

• Već slijedeće godine otvaraju se tvornice aviona uFrancuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, a uskoro i uNjemačkoj i Rusiji. Upravo je u Europi zrakoplovstvodoživjelo svoju pravu ekspanziju

• Francuska i Njemačka, uvjerene u njihov vojni potencijalpodupirale su proizvodnju aviona i kupovale ih.Procjenjuje se da je do 1914. u Francuskoj proizvedeno oko1500 vojnih aviona (i još oko 500 ostalih), u Njemačkojoko 1000, a slijedi UK. SAD, ako domovina zrakoplovstvaznatno zaostaju i u tom je razdoblju proizvedeno tekstotinjak zrakoplova.

• Nagli porast proizvodnje pokrenut je tek ulaskom SAD-a urat 1917. godine, a do kraja rata proizvedeno je blizu15000 aviona.

• Iako je nekih pokušaja koji se nisu održali bilo i prije,1919. uvedene su prve putničke zračne linije u Francuskoj,Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

• Iste godine uvedena je i prva međunarodna linija izmeđuPariza i Bruxellesa.

• Do 1924. putničke zrakoplovne linije uvedene su u 15-akeuropskih zemalja, u Africi, Australiji, Južnoj Americi,te naravno u SAD-u. Osim u putničkom prometu, koji jenaročito ubrzano rastao u drugoj polovici 1920-ih, u SAD-uje zračni promet imao veliku ulogu i u prijevozu pošte.

• Većina tvrtki koje se u to vrijeme bave zračnim prijevozomprivatne su, a Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je prva zemljakoja je osnovala državnu zrakoplovnu kompaniju (ImperialAirways 1924.).

49

• Nastavljaju se nastojanja za ostvarivanje različitihrekorda, među njima je svakako najpoznatiji Lindbergov letpreko Atlantika 1927. godine. Iako nije bio prvi koji jepreletio Atlantski ocean, bio je prvi koji je to učiniosam i bez slijetanja.

• Međuratno razdoblje, posebice 1930-te, obilježeno jebrojnim inovacijama koje su doprinijele brzini,sigurnosti, udobnosti i općenito mogućnostima zračnogprometa. Među najvažnijima su povećanje snage motora,konstrukcija efikasnijih propelera, mogućnost uvlačenjakotača, primjena kontrolnih i navigacijskih instrumenata,  uvođenje kabina pod tlakom i dr. Ti dometi, zajedno spovećanom prometnom potražnjom rezultirali su gradnjom svevećih zrakoplova.

• Najpoznatiji zrakoplovi tog razdoblja bili su Boeing 247 iDouglas DC-3.

• Uoči drugog svjetskog rata, godišnje je prevoženo 3,5 - 4milijuna putnika, od čega jedna trećina u SAD-u.

• Drugi svjetski rat značio je marginalizaciju civilnogzračnog prometa (osim u SAD-u) i zaokret zrakoplovneindustrije u vojnom smjeru.

• Prvi uspješni mlazni motor konstruiran još 1937., anjegova prva primjena bila je vojna

• Tijekom 1950-ih uvodi se mlazni pogon u putničke avione.

• To je omogućilo svladavanje velikih udaljenosti velikombrzinom. Zrakoplovi postaju sve veći pa mogu prevesti višestotina putnika i nekoliko desetaka tona tereta.

• Svijet se odjednom "smanjio", do gotovo bilo kojeg mjestamože se stići unutar 24 sata.

• pojavom aviona – ostvaruje se II prometna revolucija ipotpuna isotropija – sposobnost čovjeka da se kreće u svimsmjerovima

50

• Osnovna funkcija – prijevoz putnika preko avionskihkompanija

Razvoju zračnog prometa pridonijeli su brojni čimbenici:

• Povećanje putničkih mjesta : 2 – 500

• Povećanje nosivosti od nekoliko tona do > 100 t

• Produžen radijus letenja bez spuštanja do 9700 km (Boeing747)

• Povećanje brzine – 800 km (1910.) – 1 155 (Boeing 747) – 2208 km (Condorde) – 2863 km (Boeing 2 707 – 3 000)

• Mogućnost leta bez obzira na vremenske uvjete

• Pokušaji solarnog aviona - prvi solarni avion – 1979.g.– let od 1 126 m, 1981.g. – put preko La Mancha – 300 km(5 h 22min)

• Najmoderniji sustav aviona – AWACS – modificirani avionBoeing 707 – promatranje objekta ispod razine aviona

• Dominantnu ulogu imaju terminali – aerodromi – čvorištazračnog i ostalih oblika prometa

• Prvi aerodromi – na livadi (Zagreb – Borongaj- 1926.g.)

• Aerodrom – određena površina na kopnu ili vodi sa svimobjektima i opremom namjenjenoj za slijetanje /uzlijetanje / kretanje zrakoplova po zemlji

• Zrakoplovna luka – je aerodrom (ili dio) namjenjen zajavni zračni promet putnika, pošte, robe

• Aerodrom – širi pojam od zračne luke

• Prema statusu – civilni, vojni, mješoviti, sportsko –rekreativni

• Prema namjeni – javni, sportsko zrakoplovstvo, hidrozrakoplovi

51

• Prema vrsti prometa – međunarodni, unutarnji

• Sloboda prolaska zračnim prostorom

• Da bi preletjela teritorij druge države zrakoplovnakompanija treba dozvolu. Prije Drugog svjetskog rata tonije predstavljalo velike poteškoće jer su zrakoploviimali malen domet te su zrakoplovne kompanije bilepretežno nacionalnog karaktera.

• 1944. Međunarodna konvencija u Chicagu

• 1. pravo preleta iz zemlje vlasnika zrakoplova preko drugezemlje u neku drugu zemlju bez slijetanja; slobodatranzita

• 2. pravo leta iz zemlje iz koje zrakoplovna kompanijapotječe u drugu zemlju radi uzimanja goriva, održavanjaili u slučaju opasnosti; ne radi prijevoza putnika.Krajnja destinacija je zemlja B.

• 3. Pravo prijevoza putnika iz zemlje domaćina u druguzemlju radi pružanja komercijalnih usluga.

• 4. Pravo leta iz neke druge zemlje u zemlju domaćina radipružanja komercijalnih usluga.

• 5. Mogućnost prijevoza putnika iz zemlje domaćina u druguzemlju te zatim u treću zemlju s pravom preuzimanja novihputnika u drugoj zemlji

• 6. pravo prijevoza putnika između dvije zemlje prekoaerodroma koji se nalazi u zemlji domaćina (hubbing –London, Amsterdam)

• 7. pravo prijevoza putnika između dvije zemlje van zemljedomaćina

• 8. “kabotaža” – pravo prijevoza putnika na ruti od zemljedomaćina do zemlje u kojoj se nalazi odredište s više odjednim zaustavljanjem s ukrcajem ili iskracjem putnika

52

• 9. “puna kabotaža” ili privilegije “otvorenog neba” –pravo zemlje domaćina da prevozi putnike unutar teritorijadruge zemlje.

• Vrijeme leta od Chicaga s obzirom na vrstu motora koji sekoristi

Dometi tri osnovne kategorije zrakoplova (New York):

• Regionalni: airbus A320, sa dometom od 3 700 km, zrakoplovje dizajniran za pružanje usluga između destinacija nakontinentu. Koristi se na onim linijama na kojima jepotreban veći broj letova u jednom danu.

• Međunarodni: Boeing 777-100, sa dometom od 7 400 km, možepovezati kontinente (New York – Zapadna Europa i najvećidio Južne Amerike).

• Međukontinetalni: Boeing 747-400, sa dometom od 11 400 km,može iz New Yorka doći do bilo koje destinacije diljemsvijeta, osim Australije, Južne i Jugoistočne Azije. Japanse nalazi unutar dometa.

• 747-400 je najveći komercijalni zrakoplov trenutnodostupan na tržištu, oko 426 putnika

• Domet od 11 000 km

• Između 1970. i 1999. 747 je prevezao više od 2,2 milijunaljudi

• Rast zračnog prometa tereta i putnika i ekonomski rast,1950. – 2001.

• 1960-ih rast zračnog prometa

• 1970-ih – uvođenje 747, niže cijene, veći dometi

• 1973. – rast cijena nafte, embargo, recesija

• 1991. – zaljevski rat

• 1997. financijska kriza u Aziji

53

• 11. rujna 2001 – gubitak od 35 milijuna putnika

Faze razvoja zrakoplovne mreže

• Početna faza – tijekom 1930-ih uspostavljaju se osnovnelinijske usluge, ograničene tehničke mogućnostizrakoplova, mal domet, velik broj slijetanja; prekoPacifika – slijetanje na Hawaima, Wake, Midway, Guam iFilipinima.

• Efekt zaobilaženja – tijekom 40-ih i 50-ih, bolje tehničkekarakteristike, neke točke na kojima se prije moraloslijetati sada se zaobilaze, još uvijek linearna struktura

• Efekt blizine – tijekom 60-ih i 70-ih tehnologija dopuštadulje rute, stvara se mreža koja odražava veličinu ifunkciju tržišta, aerodromi u većim gradovima postajučvorišta

• Hubbing effect – 80-te i 90-te stvaranje hubova kojipreuzimaju najveći dio prometa, posebno međunarodnog

• Do nedavno zrakoplovnim kompanijama upravljale su vlade(zaštićene rute, zabrana stranog vlasništva)

• 1980-ih – deregulacija u SAD – dolazi do stvaranja savezazrakoplovnih kompanija do točke kada se one gotovo spajaju

• 1998. – 500 saveza između zrakoplovnih kompanija u SAD

• Posljedice takvih saveza su sljedeće:

• Zajednički sustav rezerviranja

• Optimalizacija veza – članovi iste grupe smanjuju vrijemečekanja

• Geografska specijalizacija – zrakoplovne kompanije susrećuse s brojnim poteškoćama prilikom slijetanja u stranimzemljama. Savezi omogućuju suradnju s postojećomnacionalnom mrežom te se svaki član usmjerava na što boljedjelovanje unutar svoje nacionalne mreže.

54

• Reorganizacija hubova – međusobno spajanje nekolikozračnih mreža odvija se unutar određenih hubova štopoboljšava veze. Male regionalne zrakoplovne kompanijedovoze putnike do ovih hubova.

Zračna prometna mreža Hrvatske

• Okosnicu zračne prometne mreže Hrvatske čini sedam zračnihluka, Zagreb, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Zadar iDubrovnik koje su opremljene za prihvat zrakoplova svihveličina

• U sljedeću kategoriju spadaju zračne luke Brač, Lošinj,Osijek-Čepin i Vrsar koje imaju infrastrukturu potrebnu zaprihvat manjih komercijalnih zrakoplova

• Posebnu kategoriju čini sedam aerodroma za sportskozrakoplovstvo: Lučko, Čakovec, Varaždin, Borovo, SlavonskiBrod, Grobničko polje i Sinj.

• Iako je s obzirom na površinu Hrvatska po broju zračnihluka i aerodroma među najrazvijenijim zemljama svijeta,Ministarstvo turizma, prometa i veza planira izgradnjudodatnih 12 manjih zračnih luka i aerodroma (Karlovac,Rab, Pag, Dugi Otok, Hvar, Korčula, Vis, Lastovo, Ploče,Krapina, Koprivnica i Udbina) kako bi se na teritorijuRepublike Hrvatske stvorila što učinkovitija zračnaprometna mreža.

• Mreža zračnih luka u Hrvatskoj je raspoređena tako da nepostoji mjesto koje je udaljeno više od 150 km od prvemeđunarodne ili više od 100km do prve sportske zračneluke.

• Zračna luka Zadar utemeljena je 1968. godine i od tadačini integralni dio prometnog sustava zadarske urbaneregije. Smještena osam km od Zadra na teritoriju naseljaZemunik Donji.

55

Poštansko – telekomunikacijski promet

Telekomunikacijski promet je skup telekomunikacijskihusluga, telekomunikacijskih poslovnih jedinica (koje činefunkcionalnu i autonomnu telekomunikacijsku mrežu),sredstva za rad (infrastruktura i suprastruktura),telekomunikacijskih tehnologija i ljudskih potencijala.

@ djelatnost prijenosa različitih informacija koja seobavlja trenutno i na velike udaljenosti

@ Podrazumijeva prijenos riječi, zvuka, slike i podatak uobliku elektronskih i elektromagnetskih signala iliimpulsa.

@ U užem smislu telekomunikacije obuhvaćaju telegrafski itelefonski promet, a u širem smislu uključuju i sredstvamasovne komunikacije te računalnu komunikaciju kao dioinformatičke djelatnosti.

@ Općenito, telekomunikacijski promet karakteriziranepostojanje izgrađenih putova, promet se odvijaradiosignalima i kablovima.

@ Prometni čvorovi su telefonske centrale, tornjevi i sl. @ 17. svibanj obilježava se kao Međunarodni dan

telekomunikacija

56

@ prva Međunarodna telegrafska konvencija održana17.05.1865. u Parizu na kojoj je osnovana Međunarodnatelegrafska unija (ITU)

@ Unija će 1934. promijeniti naziv u Međunarodnatelekomunikacijska unija, a 17. svibanj postat ćeMeđunarodni dan telekomunikacija

Poštanski promet

@ poštanski promet je najstariji oblik komunikacijskogprometa i samo uvjetno se može ubrojiti u telekomunikacije

@ djelatnost prijenosa pošiljki, vrijednosnih papira inovca.

@ poštanski promet postojao je još u starom Babilonu ukojemu su kuriri prenosili pisma stavljana u omotnice odsušene gline

@ osnivačem modernog poštanskog prometa u Europi smatra seFranz von Taxis koji je 1490. uspostavio kurirsku službu

@ njegovi nasljednici do sredine 16. st. proširili su posaona prostor čitave Zapadne Europe

@ 1837. ravnatelj škole u Velikoj Britaniji Rowland Hillizumio je prvu poštansku marku; uveo je praksuklasifikacije pošte i određivanja tarifa ovisno o težinipaketa ili pisma

@ Sve do početka 20. st. slobodna dostava pošte do primateljpostojala je samo u većim američkim gradovima

@ u manjim ruralnim naseljima pošta je ostavljana u uredimate su primatelji morali sami dolaziti po nju

@ Usprkos velikoj konkurenciji poštanski promet je i danasraširen oblik promet, a najčešće se izražava brojem pisamapo stanovniku. No u usporedbi između pojedinih državatreba uzeti u obzir specifičnosti poštanskih uslugapojedinih država. Tako npr. SAD ima čak 728 pisama postanovniku dok Nizozemska koja je na drugom mjestu imasvega 460 pisama po stanovniku; u SAD-u veliki diofinancijskih djelatnosti (dostava čekova) dostavljapoštom.

57

@ B2C pošte (Business to consumer) - obuhvaća dostavuprodajnih i reklamnih kataloga

@ narudžbu putem kataloga osmislio je još 1872. AaronMontgomery Ward, a takav oblik prodaje prvo će se raširitiu udaljenim ruralnim područjima

@ prva zračna pošta prevezena je u Indiji;prikupljanjesredstava za izgradnju misionarskog centra

@ Kapetan Walter George Windham odlučio je organiziratizračni prijevoz pošte preko Gangesa iz Allahabada u Nainite prodajom maraka prikupiti sredstva; prvi let odvezen je18.02.1911., trajao je 27 minuta te je prevezeno 6 000pisama.

Telefonsko – telegrafski promet

@ Izum elekromagneta Williama Sturgeona 1825. te nadopunaizuma Josepha Henrya 1830. označili su temelj za razvojelektronskih komunikacija

@ 1835. godine Samuel Finley Breese Morse doradio jedostignuće Josepha Henrya te je koristeći izvor strujepolarizirao elektromagnet koji je pokretao iglu koja jevršila kodne zapise na papirnatoj podlozi

@ Morseov stroj nazvan je telegraf a kodni zapisisastavljeni od točkica i crtica nazvani su Morseovomabecedom

@ Prvu poruku Morse je uputio 02.09.1837. @ prvi telegraf pušten je u promet tek 24.05.1844. između

Washingtona i Baltimorea@ Ubrzo je započelo širenje telegrafske mreže, no javio se i

problem zagušenja mreže@ 1914. uveden je sustav automatskog prijenosa koji je

mogao poslati više od 100 riječi u minuti te koristećisamo jedan kabel istovremeno poslati veći broj poruka

@ 1925. godine izumljen je teleprinter@ 1938. Western Union uvodi prvi automatski telefaks@ S vremenom su se uz Morseov telegraf javili i drugi

dorađeniji oblici poput Cook – Wheatstoneovog telegrafa s

58

6 žica ili kasnije dvoigličnog i jednoigličnog telegrafakoji je bio znatno jeftiniji za korištenje

@ 1845. postavljen je prvi kabel preko Hudsonovog zaljeva,no kablovi nisu bili dovoljno kvalitetni i otporni navremenske prilike

@ Nakon neuspješnog pokušaja postavljanja kablova ispodAtlantskog oceana 1858., prva telegrafska veza prekooceana uspostavljena je 1886.

@ Veliki problem u Europi predstavljala je činjenica da jesvaka država imala svoju nacionalnu mrežu koje nisu bilemeđusobno kompatibilne. Zbog velike sporosti dekodiranjate ponovnog unošenja poruka u svakoj državi, javila seideja o sklapanju ugovora te razvijanju zajedničkogsustava

@ 17.05.1865. održana prva Međunarodna telegrafskakonvencija u Parizu na kojoj je dogovoren okvirmeđunarodne suradnje te je postignut dogovor ostandardizaciji opreme koja je trebala omogućitipovezivanje mreža i uspostavu jedinstvenih tarifa

@ Iako je telegraf danas u nazadovanju radiotelegrafija kaospoj radijske i telegrafske tehnologije i dalje se koristiu pomorstvu u komunikaciji između brodova te brodova ikopna Telefon

@ 1870-ih razvoj telefona započela su odvojeno dvaznanstvenika Elisha Gray i Alexander Graham Bell

@ prvi je patent dobio Bell, a prvi telefon upotrebljen je10.03.1876.

@ ubrzo započinje izgradnja telefonskih kablova te rastbroja telefonskih priključaka

@ prvo tonsko biranje uvedeno je 1941. u Baltimoreu@ veliki pomak u razvoju telefonije uveden je primjenom

optičkih kablova, zbog velike brzine i velikog kapacitetaprijenosa informacija

@ do kraja 1880. u SAD-u je bilo 47900 telefonskihpriključaka

59

@ Broj telefonskih pretplatnika na 100 stanovnika 2003.godine

@ Prosječno u Svijetu danas ima 41,41 telefonskihpretplatnika na 100 stanovnika

@ najmanji broj pretplatnika imaju Niger s 0,33 iSrednjoafrička Republika s 0,55 pretplatnika na 100stanovnika.

Mobilna telefonija

@ Mobilna ili celularna telefonija oblik je bežičnetelekomunikacije

@ Naziv celularni telefon proizlazi iz načina funkcioniranjasustava koji koristi niz baznih stanica kojim dijeliprostor na više stanica (cell). Poziv se prebacuje izjedna bazne stanice u drugu te se na taj način ostvarujeveza. Tvrtka AT&T Bell System osmislila je prvi moilni telefon,no taj izum nisu nikada ekonomski iskoristili.

@ Prvi komercijalni mobilni operater počeo je s radom tek1979. godine u Japanu (Nippon), no projekt je ubrzopropao.

@ Prvu uspješnu uslugu pokrenuli su zajednički Danska,Finska, Island, Norveška i Švedska 1981. pod nazivom NMT(Nordic Mobile Telephone).

@ Nakon toga uslijedio je brzi razvoj te pojava novihtehnologija. Prva generacija mreža bila je analogna, drugageneracija digitalna.

@ Analogni mobilni telefoni radili su po principu radioprijemnika, dok digitalni prijenos podrazumijeva kodiranjeinformacija koristeći binarne kodove 0 i 1. Većinamobilnih telefona danas radi na principu digitalnetehnologije. No i u sklopu digitalnog prijenosa postojerazličite tehnologije među kojima je danas najznačajnijaGSM tehnologija ili Global System for MobileCommunications. Od 1987. GSM je usvojen kao standard zaEuropu.

60

@ Broj korisnika mobilnih telefona 2003.

Internet

@ Razvoj Interneta započeo je 1969. razvojem ARPAneta,preteće današnjeg Interneta

@ ARPAnet je razvijen za vojne potrebe kako bi omogućiostvaranje mreže računala koja su mogla međusobnorazmijenjivati podatke putem NCP-a ili Network ControlProtocola.

@ Oznaka ARPA bila je skračenica za Advanced ResearchProject Agency, ogranak vojske zadužen za razvoj sustava ioružja u razdoblju Hladnog rata. U originalnu mrežu upočetku su bila povezana svega 4 računala. U sklopuARPAneta javile su se mogućnosti korištenja usluga popute-maila (elektroničke pošte).

@ 1986. nastaje NSFnet (National Science FoundationNetwork). NSFnet predstavlja okosnicu današnjeg Interneta.Započinje širenje broja korisnika, uvedena je prvaakademska mreža, javljaju se privatni Internet provideri.

@ 1987. osnovana je prva komercijalna interent kompanijaUUNET.

@ 1990. razvijen je prvi pretraživač. @ 1991. u rad je pušten World Wide Web (www). WWW je mreža

stranica koje je moguće otvoriti koristeći protokol poznatkao HTTP ili Hypertext Transfer Protocol. Protokolpojednostavljuje pisanje adresa te automatski pretražujeInternet.

@ Koncept www-a osmislio je 1989. Time Berners-Lee. @ Prosječno, stupanj internetizacije u Svijetu iznosi

1133,79 korisnika Interneta na 10000 stanovnika. @ Najviši stupanj internetizacije imaju Australija i

Oceanija s 4301,93 korisnika Interneta na 10000 stanovnikadok taj udio u Africi iznosi svega 156,18 internetkorisnika na 10000 stanovnika.

Televizija

61

@ Preduvjet za razvoj televizora ostvaren je otkrićemelektromagnetizma, no bit će potreban dugi niz godina iveliki broj istraživača do stvaranja prvog televizora.

@ 1862. Abbe Giovanna Caselli prvi je pantelegrafom poslaoslikovnu poruku putem kablova.

@ 1884. Paul Nipkow poslao je sliku putem kablova koristećirotirajući metalni disk koji je nazvao električnimteleskopom.

@ Termin televizor prvi je upotrijebio Constantin Perskyi1900. na Svjetskoj izložbi u Parizu.

@ Nakon toga razvoj je krenuo u dva pravca. Prvi je biorazvoj mehaničkog televizora temeljen na rotirajućemdisku, a drugi je bio razvoj elektroničkog televizorabaziran na katodnim cijevima na kojima su paralelno radiliengleski izumitelj A.A. Campbell – Swinton i ruskiznanstvenik Boris Rosing.

@ 1906. godine Boris Rosing izradio prvi mehanički TVsustav.

@ 1923. Vladimir Zworkin patentirao je svoj uređaj koji jenazvao „električno oko“, a koji je postao preteča kasnijihtelevizora.

@ 1946. godine Peter Goldmark iz CBS-a predstavio je prvitelevizor u boji.

@ Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskojje 2003. godine 92.8% kućanstava imalo TV što predstavljaporast od 2.6% u odnosu na 2001. godinu.

@ Fraza „uživo putem satelita“ danas je uobičajena. @ Komunikacijski sateliti pridonijeli su bržem povezivanju

svijeta te sniženju troškova prijenosa. @ Potencijal korištenja satelita u emitiranju prvi puta je

demonstriran 1960. lansiranjem komunikacijskih satelitaEcho I i Echo II. Ti sateliti omogućavali su prijenosradio signala preko Atlantika.

@ Dvije godine kasnije lansiran je Telestar I koji jeomogućavao emitiranje slike u boji, a 1963. lansiran je uorbitu komunikacijski satelit Syncom I.

62

@ Zbog sve većih potreba za povezivanjem američki Kongres je1962. godine dionio Akt o komunikacijskim satelitima kojimje odlučeno uspostavljanje Comsata, globalnog sustavakomunikacijskih satelita.

@ Prvi takav komercijalni komunikacijski satelit bio jeEarly Bird ili Intelsat I lansiran 1965 i postavljen uorbitu Zemlje na visini od oko 36000 km.

@ Radio@ 1860. škotski fizičar James Clerk Maxwell pretpostavio je

postojanje radio valova a njihovo postojanje dokazao je1886. Heinrich Rudolph Hertz.

@ 1895. Guglielmo i Alfonso Marconi prvi su emitirali radiosignal. Svoj su izum ponudili britanskoj mornarici 1902.poslan je prvi radio signal preko Atlantskog oceana izmeđuPoldhua u Engleskoj i St. Johna u Kanadi.

@ Uz Marconia kao izumitelj radia često se spominje i NikolaTesla..

@ Osnovu današnjeg emitiranja označili su izumi dioda (J.Ambrose Fleming) i pojačala (Lee DeForest) 1904. i 1906.godine.

@ Datum prvog emitiranja ljudskog glasa putem radija nijesigurno utvrđen.

@ Nakon pojedinačnih pokušaja, 1906 emitiran je prvieksperimentalni zabavni program u Brant RockuMassachusetts, SAD. Zlatno doba radia trajalo je 1930-ih udoba velike gospodarske krize.

@ Radio je bio sredstvo prenošenja informacija ali isredstvo za provođenje slobodnog vremena, prisutno u svevećem broju kućanstava.

@ Upotreba radio prijenosnika je bila ograničena nafrekvencije of 1,6 do 3 MHz što je zahtjevalo visokeantene te je često bilo podložno smetnjama. Dometpojedinih stanica je bio relativno mali.

Rimska poštanska organizacija na tlu Hrvatske

63

@ Početci poštanskog prometa na hrvatskom tlu javljaju se srimskim osvajanjem Ilirika i Balkanskog poluotoka

@ Poštanska organizacija koja je nastala dolaskom na vlastcara Augusta (30. g. pr. Krista - 14. g. pr. Krista)poznata je pod nazivom Cursus Publicus

@ u službi države; služila je za prenošenje službenekorespodencije i prijevoz službenih osoba državne civilnei vojne uprave te ponekad i vojnih jedinica

@ izrasla je u golemu i razgranatu tansportnu organizacijukoja je obuhvaćala čitavo Carstvo

@ održavanje - stanovništvo određene provincije moralo jeosigurati besplatnu zapregu, kola, hranu za putnike iživotinje te održavati ceste i graditi poštanske postaje

@ postojalo je 20-tak vrsta kola građenih po određenimpropisima, kako bi svaki tip bio prilagođen namjeni ipotrebama prometa, dok su za prekomorske veze korišteni susvi tipovi brodova

@ tu transportnu organizaciju nisu mogli koristiti građaniza prijenos svoje korespondencije, pa je ne možemosmatrati poštom u današnjem smislu riječi, jer nije imalaelement javnosti

@ državna kurirska institucija kakve su se zadržale sve dopočetka 16. st. kada se počinju organizirati prve pošte udanašnjem smislu riječi

@ Ostatak rimske ceste u kamenjaru oko Zadra @ Tabula Peutingeriana - najstariji prikaz rimskih cesta na

kojoj su ucrtane poštanske stanice i u našim krajevima tenjihove udaljenosti

@ Poštanska kola rheda - najčešći tip poštanskih kola. @ Gipsani odljev izrađen 1954. god. @ d: 132 cm, v: 126 cm, š: 14 cm @ reljef nađen na rimskoj cesti koja je od Srijemske

Mitrovice išla za Carigrad (original je u Arheološkommuzeju u Beogradu).

@ Voštane pločice (poliptih) sa stilusom, nađene u Ninu(original je u Arheološkom muzeju u Zadru); odljev

64

SREDNJOVJEKOVNA GLASNIČKA SLUŽBA

@ Propašću Zapadnorimskog carstva u 5. st. nestao je iCursus Publicus.

@ Prijenos pisama, vijesti i knjiga organiziraju kraljevi,feudalci, sveučilišta, crkveni i samostanski redovi,slobodni gradovi, obrtnici i trgovci za vlastite potrebe.Prijenos su obavljali glasnici - kuriri, pješice ili nakonju.

@ glasnici, glasonoše, brzoteče, skoroteče, listari,listonoše, tabelariji, knjigonoše

@ Posebnost organizacije prijenosa pošte u srednjem vijekunalazimo u Dubrovniku, gradu - republici. U održavanju tihveza veliku su ulogu imali dubrovački glasnici -pismonoše, čija se služba pojavila i razvijala uporedno sjačenjem grada, te postala poznata diljem Europe. Tadašnjevelesile Francuska, Španjolska i Austrija koristile su ihza prijenos svoje korespodencije na Levant.

@ Dubrovačka glasnička služba funkcionirala je unepromijenjenom obliku sve do propasti DubrovačkeRepublike 1808. god.

@ U Hrvatskoj se prvi organizirani prijenos vijesti javljapočetkom 16. stoljeća u doba pojačanih prodora Turakaprema Zapadu.

@ Prvi vojno - kurirski poštohod iz 1525. god. išao je odGraza preko Celja do Jastrebarskog, a 1529. god.uspostavljen je poštohod Beč - Zagreb.

Novi vijek - organizirani prijenos vijesti

@ Otkrićem novih zemalja krajem 15. st., napretkom znanostii umjetnosti, razvija se robno-novčana privreda te javljapotreba za brzim i organiziranim prijenosom vijesti iprijevozom robe i putnika.

@ Prvu poštansku organizaciju u Europi ustrojila je plemićkaobitelj Thurn-Taxis za potrebe njemačkih careva.

65

@ Uspostavljaju se redovne poštanske veze, utvrđuju cijeneprijevoza pošiljaka i putnika, uvode putne isprave,službena odjeća i poštanski znak - rog.

@ Od 1722. god. privatna poštanska organizacija Thurn-Taxispostaje državnim vlasništvom, čime pošta postaje javnopoduzeće. Poštari postaju javni službenici s obvezompolaganja zakletve lojalnosti.

@ Za položaj poštanskog majstora (upravitelja) natjecao se ivelik dio hrvatskog plemstva: Oršići, Patačići, Keglevići,Kukuljevići, Ožegovići, Oreškovići, Baćani, Josipovići,Pejačevići, Draškovići.

@ Hrvatski plemići koji su imali poštanske urede obiteljskimsu grbovima dodavali i poštanski znak - rog.

@ U Hrvatskoj se upravljalo iz tri poštanska centra:Varaždina, Osijeka i Karlovca kao centra vojnih pošta.

@ Prva nacionalna poštanska uprava u Hrvatskoj formirana jeza vrijeme bana Josipa Jelačića, 1848. god., kada jeuspostavljeno Vrhovno upraviteljstvo pošta u Zagrebu.

@ Prijevoz poštanskih pošiljaka i putnika obavljali suvlasnici pošta, Postmajstori.

@ Nakon podržavljenja pošte 1722. god. država je počelaorganizirati prijevoz pošte i putnika.

@ Prva kola za prijevoz putnika tzv. diližansa proradila jeu Beču 1749. god. U Hrvatskoj diližanse počinjuprometovati poč. 19. st. kada su izgrađene boljeprometnice.

@ Prva cesta koja se počela graditi 1726. god. bila jeKarolinška cesta (Karlovac - Rijeka) koja je spajalaunutrašnjost Hrvatske s morem. Ta se cesta zvala iPoštanska cesta.

@ Drugi cestovni pravac prema moru, Jozefinska cestaKarlovac - Senj, počinje se graditi 1744. god. Diližansepočinju prometovati na relaciji Čakovec - Varaždin -Zagreb - Karlovac i dalje prema moru 1804. god. Drugarelacija bila je Osijek - Zemun, pokrenuta 1805. god.

@ Godine 1868. u Hrvatskoj je postojao 101 poštanski pravacu ukupnoj dužini od 3.732 km. Nakon ukidanja Vojne krajine

66

1871. god. njezine se pošte, s ukupno 85 poštanskihpravaca u ukupnoj dužini od 3.074 km pripajaju poštanskojupravi civilne Hrvatske.

@ Putnici koji su putovali poštanskom kočijom morali suimati putovnicu.

Kombinirani promet

Intermodalni transport

1956. prijevoznička tvrtka McLean počela je

eksperimentirati sa standardiziranim kutijama

SAD – prvi transatlantski kontejnerski prijevoznici

sredinom 1960-ih - Europa

Prijevoz robe kombinacijom barem dviju vrsta prometa

unutar istog prijevoznog procesa, tijekom kojeg se

kontejner većinu puta prevozi željeznicom, rijekama i

morem, ali u početnoj i završnoj fazi prevozi se kopnenim

67

putem, i to najkraćim mogućim (http://www.cnc-

transports.com/anglais/intemodal.html )

Prijevoz robe kao jedinstvene tovarne jedinice ili

cestovnog vozila, uzastopnim korištenjem dvaju ili više

vrsta prometa bez premještanja robe prilikom mijenjanja

prometnog sredstva. Omogućava pakiranje tereta u veće

tovarne jedinice (npr. kontejnere) i njihov brži pretovar

uz minimalan rad da bi se povećala logistička

fleksibilnost, smanjilo vrijeme isporuke i troškovi

prijevoza (http://people.hofstra.edu/ geotrans / )

Kontejner je tovarna jedinica koja se koristi u nekoliko

vrsta prometa – pomorskom, željezničkom, zračnom i

cestovnom

Pravokutni oblik, struktura i veličina omogućuju

standardizaciju tereta te lakši prekrcaj i rukovanje

teretom

Multimodalni transportni sustav

Pružanje kompletne usluge s jednom kartom (za putnike) ili

jednim teretnim listom (za teret)

Posjedovanje i korištenje informacija te distributivni

sustav koji omogućava sigurnu, pouzdanu i ekonomski

isplativu kontrolu prijevoza tereta i putnika koji se

prevoze različitim vrstama prometa

Nastaje u pomorskom prometu razvojem kontejnerizacije

krajem 1960-ih

68

Deregulacijom i privatizacijom proširio se i na kopneni

prijevoz

U sebi integrira različite geografske razine, od globalne

do lokalne

Urbane regije imaju veću dostupnost međunarodnom tržištu

Regulacija koridora unutar multimodalnog prijevoznog

sredstva koji se sastoji od nekoliko konkurentnih velikih

prometnih centara (hubs) u kojima se sastaju regionalne i

lokalne prometne mreže

Gradski promet

Stari antički gradovi – razvijen individualni gradski

promet

Rim, Aleksandrija

Srednji vijek – mali gradovi, slabo razvijen promet

Industrijska revolucija – promet između četvrti

Unutar gradski promet kočijama u Parizu 1819. godine,

1831. u New Yorku

Konjski tramvaj – tračna vozila sa konjskom zapregom

Električni tramvaj

Tramvaj – najpovoljnije prijevozno sredstvo za srednje

velike gradove (oko 500 000 stanovnika)

Kraj 19. st. – podzemna željeznica, Boston, 1897.

Prigradska naselja – željeznica

69

Parni autobus – 1827. godine, najpovoljniji u manjim

gradovima (do 100 000 stanovnika)

Gradski promet – najfrekventniji oblik prometa

Javni gradski promet

Individualni i taksi promet

Gradski promet je organiziran unutar tri kategorije:

zajednički (kolektivni); javni prijevoz – pruža uslugu

prijevoza određenim dijelovima grada, moguć je prijevoz

većeg broja ljudi, tramvaji, autobusi, željeznica,

podzemna željeznica, trajekti

Pojedinačni; automobili, pješačenje, vožnja biciklom (88%

stanovnika Tokya u gradskoj jezgri pješači dok je u Los

Angelesu udio onih koji pješače svega 3%)

prijevoz tereta; dostavni kamioni, kombiji.

Gusto izgrađene urbane jezgre europskih, japanskih i

kineskih gradova potiču pješačenje, dok raspršena urbana

fizionomija australskih, kanadskih i američkih gradova

potiče ovisnost o automobilima.

Centralizirane europske metropole (Madrid, Pariz, London)

– ubrzano industrijalizirane metropole (Buenos Aires,

Shanghai) – nekontroliran rast (Bombay, Lagos).

Vrste gradskog transporta i prometa

70

Cestovni – ceste i putovi, ali i izvan njih, raznim

vrstama cestovnih vozila: motornim, električnim i

zaprežnim vozilima, biciklima i pješice; javni i osobni

Željeznički – posebno umjetno izgrađen put, željeznički

kolosijek ili tračnice s posebno izgrađenim vučnim i

vučenim vozilima koja prometuju samo na željezničkoj

mreži, nadzemne i podzemne željeznice

Pomorski – po moru, zahtjeva izgrađene početne i završne

točke; pristaništa

Riječni

Jezerski

Kanalski – umjetno prokopanim kanalima raznim vrstama

plovila

Kako smanjiti gradsku gužvu?

Jednosmjerne ulice, ograničeno parkiranje uz rub i njegovo

premještanje izvan kolnika, uvođenje posebne signalizacije

i sl.

Privilegiranje javnog prometa i potpuna zabrana ili

ograničenje pristupa osobnim automobilima (“park and

ride”)

Ograničenje uporabe provodi se: propisima, uvođenjem

taksija, kontrolom parkiranja

Izgradnja vanjskih, srednjih i unutrašnjih kružnih cesta

koje odvraćaju tranzitni promet od centra grada

71

72