Post on 23-Jan-2023
Međunarodni naučni skup: Šefik Bešlagić i stećci Filozofski fakultet u Sarajevu petak-subota, 9-10. maja 2014. godine Raspored rada i sažeci izlaganja
Organizacioni odbor Dubravko Lovrenović
Esad Kurtović Emir O. Filipović
Međunarodni naučni skup Šefik Bešlagić i stećci
potpomognut je sredstvima Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo Grada Sarajeva
Društvo za proučavanje
srednjovjekovne bosanske historije -
Stanak
Međunarodni naučni skup “Šefik Bešlagić i stećci”
RASPORED RADA I SAŽECI IZLAGANJA
Filozofski fakultet u Sarajevu, Mali amfiteatar 9-10. maj 2014. godine
1
R A S P O R E D R A D A
Petak, 9. maj 2014. Filozofski fakultet u Sarajevu, Veliki amfiteatar
9.00 – 10.00
Svečano otvaranje
Međunarodnog naučnog skupa “Šefik Bešlagić i stećci”
Pozdravni govor dekana Filozofskog fakulteta u Sarajevu
Riječ organizatora
Uvodno izlaganje akademika DUBRAVKA LOVRENOVIĆA:
Pravci budućih istraživanja stećaka
MIRELA MULALIĆ-HANDAN – MIRZAH FOČO Serijska nominacija “Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici”
za upis na Listu svjetske baštine UNESCO Projekcija filma “Stećci – okamenjeni svjedoci vremena” autora Ferida Sokolovića
(produkcija U.K.N. ART-SEF Visoko)
Kraća pauza
2
10.15 – 11.45
Šefik Bešlagić: Lik i djelo
10.15 – 10.30 EDIN ŠAKOVIĆ Gračanička epizoda u životu Šefika Bešlagića (1931.-1935.) 10.30 – 10.45 IRMA SKENDER Djelatnost Šefika Bešlagića u Zavodu za zaštitu spomenika SR BiH 10.45 – 11.00 AMAR KARAPUŠ Suradnja Šefika Bešlagića i Marian Wenzel 11.00 – 11.15 ELDIN BALJEVIĆ Šefik Bešlagić – Kameni nišani XV i XVI vijeka u Bosni i Hercegovini 11.15 – 11.30 GORAN KOMAR Šefik Bešlagić nad ćiriličnim natpisima istočne Hercegovine
11.30 – 11.45
PAUZA
11.45 – 13.15
Historiografija o stećcima
11.45 – 12.00 NARCISA SEMIĆ Historiografija o stećcima (1878-1991)
3
12.00 – 12.15 DEJAN ZADRO Felix von Luschan (1854–1924) – Prvi znanstveni istraživač srednjovjekovnih nekropola i stećaka u Bosni 12.15 – 12.30 DŽENAN DAUTOVIĆ Stećci u naučnom opusu Vida Vuletića Vukasovića 12.30 – 12.45 ENES DEDIĆ “Naše starine” i stećci
12.45 – 13.00
DISKUSIJA
13.00 – 14.00
RUČAK
14.00 – 15.15
Kontekstualizacija stećaka
14.00 – 14.15 ESAD KURTOVIĆ Historijska kontekstualizacija stećaka 14.15 – 14.30 IVAN ALDUK Stećci u kontekstu srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika: primjeri iz Vrgorca 14.30 – 14.45 NEDIM RABIĆ Prvi popis stećaka
4
14.45 – 15.00 HARIZ HALILOVIĆ Mramorna sjećanja: Stećci u zavičajnom kontekstu poslijeratnog Podrinja
15.00 – 15.15
PAUZA
15.15 – 16.30
Nove spoznaje o stećcima
15.15 – 15.30 RUSMIR DJEDOVIĆ – EDIN MUTAPČIĆ Novootkriveni stećci sjeveroistočne Bosne, sa kartografskim prikazom 15.30 – 15.45 MIDHAT SPAHIĆ – EKREM SAKIĆ Stećci na području Kikača i okoline (općina Kalesija) 15.45 – 16.00 BOJAN TURANJANIN Novootkriveno mramorje bančićke površi 16.00 – 16.15 DOMAGOJ PERKIĆ Stećci na području Dubrovačkog primorja – Nove spoznaje
16.15 – 16.30
DISKUSIJA
5
Subota, 10. maj 2014.
9.00 – 10.15
Ukrasni motivi na stećcima
9.00 – 9.15 EMA MAZRAK Iluminirani rukopisi srednjovjekovne Bosne – likovni poticaji i osobenost sačuvanog korpusa 9.15 – 9.30 EMIR O. FILIPOVIĆ Viteški motivi na stećcima 9.30 – 9.45 MIROSLAV PALAMETA Predstave kola na kasnosrednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima 9.45 – 10.00 IRFAN TESKEREDŽIĆ Motiv lova na stećcima
10.00 – 10.15
PAUZA
10.15 – 11.15
Nekropole stećaka
10.15 – 10.30 ZIJAD HALILOVIĆ Nekropole sa stećcima i nišanima na lokalitetima Bor, Borjanice – Marevska kosa i
Crljanke, općina Foča
6
10.30 – 10.45 EDIN BUJAK Stećci Jajca i Zenice: novi rezultati proučavanja/evidentiranja nekropola stećaka 10.45 – 11.00 MARJAN DRMAČ Stećci sa područja srednjovjekovne župe Lepenice 11.00 – 11.15 DERVIŠ JASIKA Stećci općine Hadžići
11.15 – 11.30
PAUZA
11.30 – 13.00
Natpisi na stećcima
11.30 – 11.45 LEJLA NAKAŠ Pismo natpisa stećaka 11.45 – 12.00 AMIRA TURBIĆ-HADŽAGIĆ – BERNES ALJUKIĆ Staroslavenizmi i starobosnizmi bosansko-humskih natpisa od 12. do 15. stoljeća 12.00 – 12.15 ARANĐEL SMILJANIĆ Ispravke i dopune u datiranju tri natpisa na stećcima iz ranijih izdanja 12.15 – 12.30 SAMRA TERZIĆ Neki aspekti “personalizacije stećaka”
7
12.30 – 13.00
DISKUSIJA
13.00 – 14.00
RUČAK
14.00 – 15.15
Arheologija i umjetnost stećaka
14.00 – 14.15 LIDIJA FEKEŽA MARTINOVIĆ Nova iskopavanja i nalazi srednjovjekovnih grobova u okolini Travnika i Kaknja 14.15 – 14.30 MIDHAT DIZDAREVIĆ Pregled arheoloških istraživanja srednjovjekovnih porodičnih nekropola na prostoru današnje Bosne i Hercegovine 14.30 – 14.45 GORČIN DIZDAR Nekoliko teza o umjetnosti stećaka 14.45 – 15.00 ADIS FEJZIĆ Umjetnost stećaka kao bezvremeni potencijal kamene skulpture
15.00 – 15.15
PAUZA
8
15.15 – 16.00
Stećci u Hercegovini
15.15 – 15.30 ADIS ZILIĆ Stećci Podveležja 15.30 – 15.45 EDITA VUČIĆ Nekropole stećaka općine Široki Brijeg 15.45 – 16.00 IVANA KREŠIĆ Jezik i grafija natpisa sa stećaka iz neumske okolice
16.00 – 16.15
DISKUSIJA
16.15 – 16.30
Zatvaranje skupa
19
također, upravo Felix von Luschan jednim kasnijim tekstom iz 1924. godine
navodno pokušao odvratiti pozornost od tog groba lažiranjem dokaza o njemu u
nekropoli koju je još 1879. godine arheološki istražio u selu Ravna Trešnja kod
Tuzle.
Nasuprot tako izrazito negativnim ocjenama, na ovom mjestu htio bih
prezentirati potpuno drugačije rezultate vlastitih istraživanja o tom svestranom
znanstveniku čiji je rad zapravo predstavljao prvi ozbiljan doprinos proučavanju
bosanskih srednjovjekovnih nekropola i stećaka. Stoga ću nakon kratke biografije
Felixa von Luschana sa upućivanjem na relevantnu literaturu, iscrpno prikazati
njegove aktivnosti u Bosni i tekstove koje je o tome napisao. Ujedno želim pokazati
i to da je ga Wenzel na temelju cijelog niza nesporazuma i neozbiljnih domišljanja
sasvim neopravdano optužila za manipulacije s nalazima iz Ravne Trešnje i
Arnautovića. Sve to upućivalo bi na zaključak da je ona tu bila prvenstveno vođena
željom za senzacijama, a ne znanstveno korektnom utvrđivanju povijesnih činjenica.
DŽENAN DAUTOVIĆ
Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije, Travnik
STEĆCI U NAUČNOM OPUSU VIDA VULETIĆA VUKASOVIĆA
Prva generacija istraživača srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika –
stećaka, imala je pred sobom pravi pionirski poduhvat. Nakon višestoljetnog
izbivanja stećaka, ne samo iz naučno-kulturnog života, nego i iz svijesti običnog
naroda, nije postojalo nikakvo kritičko znanje na koje bi mogli postaviti vlastita
izučavanja ovih ostataka bosanskog srednjovjekovlja. Koliko god je to bio
20
mukotrpan posao, prepun različitih stranputica i zamki, uvjetovanih kako rečenom
neistraženosti tako i nametanom politikom aktualne vlasti, ujedno je on sadržavao i
brojne skrivene nagrade. Čak je i za vrijeme druge polovine 19. stoljeća šansa da se
istražuje do tada potpuno neispitano područje neke nauke bila izvanredna šansa da
se svoje ime ukleše u historiografske anale. Ovaj esej bit će posvećen upravo jednom
od tih pionira – Vidu Vuletiću Vukasoviću, prvom ekspertu za proučavanje epitafa
na stećcima. Vuletić Vukasović, porijeklom Hercegovac, po rođenju Dubrovčanin,
kasnije dopisni član Srpske kraljevske akademije, imao je veoma raznoliko polje
interesovanja. Njegov naučni opus jako je bogat etnološkim bilješkama, književnim
ekskursima, arhivskim i historijskim bilješkama. Mi ćemo se fokusirati na
Vuletićevo izučavanje stećaka općenito, s posebnim fokusom na proučavanje
natpisa na njima. Stručnost koju je ovaj svestrani naučnik dostigao na ovom polju
najbolje potvrđuje pozivnica tada tek osnovanog Zemaljskog muzeja u Sarajevu, da
im pomogne u nizu istraživanja na terenu i u obučavanju mladog kadra. Rad će se
bazirati na brojnim radovima Vuletić Vukasovića, objavljenim u uglednim
časopisima kao što su Glasnik Zemaljskog muzeja, Viestnik hrvatskoga arkeologičkoga
društva, Starinar, Slovinac, Starohrvatska prosvjeta itd, zatim na njegovoj ostavštini
sačuvanoj u Zavodu za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
u Dubrovniku, te korespondenciji sačuvanoj u ostavštinama drugih uglednih
naučnika njegovog doba. Osnovni cilj ovog priloga jeste identifikacija doprinosa
Vuletića Vukasovića u ukupnom razvoju historiografije o stećcima, utvrđivanje
tačnosti njegovog čitanja epitafa i značaj istoga za kasnija istraživanja. Na samom
kraju rada, ponudit ćemo i bibliografiju svih radova Vida Vuletića-Vukasovića
vezanih za bosansko srednjovjekovlje.