Međunarodni naučni skup: Šefik Bešlagić i stećci Filozofski fakultet u Sarajevu petak-subota, 9-10. maja 2014. godine Raspored rada i sažeci izlaganja

Organizacioni odbor Dubravko Lovrenović

Esad Kurtović Emir O. Filipović

Međunarodni naučni skup Šefik Bešlagić i stećci

potpomognut je sredstvima Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo Grada Sarajeva

Društvo za proučavanje

srednjovjekovne bosanske historije -

Stanak

Međunarodni naučni skup “Šefik Bešlagić i stećci”

RASPORED RADA I SAŽECI IZLAGANJA

Filozofski fakultet u Sarajevu, Mali amfiteatar 9-10. maj 2014. godine

1

R A S P O R E D R A D A

Petak, 9. maj 2014. Filozofski fakultet u Sarajevu, Veliki amfiteatar

9.00 – 10.00

Svečano otvaranje

Međunarodnog naučnog skupa “Šefik Bešlagić i stećci”

Pozdravni govor dekana Filozofskog fakulteta u Sarajevu

Riječ organizatora

Uvodno izlaganje akademika DUBRAVKA LOVRENOVIĆA:

Pravci budućih istraživanja stećaka

MIRELA MULALIĆ-HANDAN – MIRZAH FOČO Serijska nominacija “Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici”

za upis na Listu svjetske baštine UNESCO Projekcija filma “Stećci – okamenjeni svjedoci vremena” autora Ferida Sokolovića

(produkcija U.K.N. ART-SEF Visoko)

Kraća pauza

2

10.15 – 11.45

Šefik Bešlagić: Lik i djelo

10.15 – 10.30 EDIN ŠAKOVIĆ Gračanička epizoda u životu Šefika Bešlagića (1931.-1935.) 10.30 – 10.45 IRMA SKENDER Djelatnost Šefika Bešlagića u Zavodu za zaštitu spomenika SR BiH 10.45 – 11.00 AMAR KARAPUŠ Suradnja Šefika Bešlagića i Marian Wenzel 11.00 – 11.15 ELDIN BALJEVIĆ Šefik Bešlagić – Kameni nišani XV i XVI vijeka u Bosni i Hercegovini 11.15 – 11.30 GORAN KOMAR Šefik Bešlagić nad ćiriličnim natpisima istočne Hercegovine

11.30 – 11.45

PAUZA

11.45 – 13.15

Historiografija o stećcima

11.45 – 12.00 NARCISA SEMIĆ Historiografija o stećcima (1878-1991)

3

12.00 – 12.15 DEJAN ZADRO Felix von Luschan (1854–1924) – Prvi znanstveni istraživač srednjovjekovnih nekropola i stećaka u Bosni 12.15 – 12.30 DŽENAN DAUTOVIĆ Stećci u naučnom opusu Vida Vuletića Vukasovića 12.30 – 12.45 ENES DEDIĆ “Naše starine” i stećci

12.45 – 13.00

DISKUSIJA

13.00 – 14.00

RUČAK

14.00 – 15.15

Kontekstualizacija stećaka

14.00 – 14.15 ESAD KURTOVIĆ Historijska kontekstualizacija stećaka 14.15 – 14.30 IVAN ALDUK Stećci u kontekstu srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika: primjeri iz Vrgorca 14.30 – 14.45 NEDIM RABIĆ Prvi popis stećaka

4

14.45 – 15.00 HARIZ HALILOVIĆ Mramorna sjećanja: Stećci u zavičajnom kontekstu poslijeratnog Podrinja

15.00 – 15.15

PAUZA

15.15 – 16.30

Nove spoznaje o stećcima

15.15 – 15.30 RUSMIR DJEDOVIĆ – EDIN MUTAPČIĆ Novootkriveni stećci sjeveroistočne Bosne, sa kartografskim prikazom 15.30 – 15.45 MIDHAT SPAHIĆ – EKREM SAKIĆ Stećci na području Kikača i okoline (općina Kalesija) 15.45 – 16.00 BOJAN TURANJANIN Novootkriveno mramorje bančićke površi 16.00 – 16.15 DOMAGOJ PERKIĆ Stećci na području Dubrovačkog primorja – Nove spoznaje

16.15 – 16.30

DISKUSIJA

5

Subota, 10. maj 2014.

9.00 – 10.15

Ukrasni motivi na stećcima

9.00 – 9.15 EMA MAZRAK Iluminirani rukopisi srednjovjekovne Bosne – likovni poticaji i osobenost sačuvanog korpusa 9.15 – 9.30 EMIR O. FILIPOVIĆ Viteški motivi na stećcima 9.30 – 9.45 MIROSLAV PALAMETA Predstave kola na kasnosrednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima 9.45 – 10.00 IRFAN TESKEREDŽIĆ Motiv lova na stećcima

10.00 – 10.15

PAUZA

10.15 – 11.15

Nekropole stećaka

10.15 – 10.30 ZIJAD HALILOVIĆ Nekropole sa stećcima i nišanima na lokalitetima Bor, Borjanice – Marevska kosa i

Crljanke, općina Foča

6

10.30 – 10.45 EDIN BUJAK Stećci Jajca i Zenice: novi rezultati proučavanja/evidentiranja nekropola stećaka 10.45 – 11.00 MARJAN DRMAČ Stećci sa područja srednjovjekovne župe Lepenice 11.00 – 11.15 DERVIŠ JASIKA Stećci općine Hadžići

11.15 – 11.30

PAUZA

11.30 – 13.00

Natpisi na stećcima

11.30 – 11.45 LEJLA NAKAŠ Pismo natpisa stećaka 11.45 – 12.00 AMIRA TURBIĆ-HADŽAGIĆ – BERNES ALJUKIĆ Staroslavenizmi i starobosnizmi bosansko-humskih natpisa od 12. do 15. stoljeća 12.00 – 12.15 ARANĐEL SMILJANIĆ Ispravke i dopune u datiranju tri natpisa na stećcima iz ranijih izdanja 12.15 – 12.30 SAMRA TERZIĆ Neki aspekti “personalizacije stećaka”

7

12.30 – 13.00

DISKUSIJA

13.00 – 14.00

RUČAK

14.00 – 15.15

Arheologija i umjetnost stećaka

14.00 – 14.15 LIDIJA FEKEŽA MARTINOVIĆ Nova iskopavanja i nalazi srednjovjekovnih grobova u okolini Travnika i Kaknja 14.15 – 14.30 MIDHAT DIZDAREVIĆ Pregled arheoloških istraživanja srednjovjekovnih porodičnih nekropola na prostoru današnje Bosne i Hercegovine 14.30 – 14.45 GORČIN DIZDAR Nekoliko teza o umjetnosti stećaka 14.45 – 15.00 ADIS FEJZIĆ Umjetnost stećaka kao bezvremeni potencijal kamene skulpture

15.00 – 15.15

PAUZA

8

15.15 – 16.00

Stećci u Hercegovini

15.15 – 15.30 ADIS ZILIĆ Stećci Podveležja 15.30 – 15.45 EDITA VUČIĆ Nekropole stećaka općine Široki Brijeg 15.45 – 16.00 IVANA KREŠIĆ Jezik i grafija natpisa sa stećaka iz neumske okolice

16.00 – 16.15

DISKUSIJA

16.15 – 16.30

Zatvaranje skupa

19

također, upravo Felix von Luschan jednim kasnijim tekstom iz 1924. godine

navodno pokušao odvratiti pozornost od tog groba lažiranjem dokaza o njemu u

nekropoli koju je još 1879. godine arheološki istražio u selu Ravna Trešnja kod

Tuzle.

Nasuprot tako izrazito negativnim ocjenama, na ovom mjestu htio bih

prezentirati potpuno drugačije rezultate vlastitih istraživanja o tom svestranom

znanstveniku čiji je rad zapravo predstavljao prvi ozbiljan doprinos proučavanju

bosanskih srednjovjekovnih nekropola i stećaka. Stoga ću nakon kratke biografije

Felixa von Luschana sa upućivanjem na relevantnu literaturu, iscrpno prikazati

njegove aktivnosti u Bosni i tekstove koje je o tome napisao. Ujedno želim pokazati

i to da je ga Wenzel na temelju cijelog niza nesporazuma i neozbiljnih domišljanja

sasvim neopravdano optužila za manipulacije s nalazima iz Ravne Trešnje i

Arnautovića. Sve to upućivalo bi na zaključak da je ona tu bila prvenstveno vođena

željom za senzacijama, a ne znanstveno korektnom utvrđivanju povijesnih činjenica.

DŽENAN DAUTOVIĆ

Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije, Travnik

STEĆCI U NAUČNOM OPUSU VIDA VULETIĆA VUKASOVIĆA

Prva generacija istraživača srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika –

stećaka, imala je pred sobom pravi pionirski poduhvat. Nakon višestoljetnog

izbivanja stećaka, ne samo iz naučno-kulturnog života, nego i iz svijesti običnog

naroda, nije postojalo nikakvo kritičko znanje na koje bi mogli postaviti vlastita

izučavanja ovih ostataka bosanskog srednjovjekovlja. Koliko god je to bio

20

mukotrpan posao, prepun različitih stranputica i zamki, uvjetovanih kako rečenom

neistraženosti tako i nametanom politikom aktualne vlasti, ujedno je on sadržavao i

brojne skrivene nagrade. Čak je i za vrijeme druge polovine 19. stoljeća šansa da se

istražuje do tada potpuno neispitano područje neke nauke bila izvanredna šansa da

se svoje ime ukleše u historiografske anale. Ovaj esej bit će posvećen upravo jednom

od tih pionira – Vidu Vuletiću Vukasoviću, prvom ekspertu za proučavanje epitafa

na stećcima. Vuletić Vukasović, porijeklom Hercegovac, po rođenju Dubrovčanin,

kasnije dopisni član Srpske kraljevske akademije, imao je veoma raznoliko polje

interesovanja. Njegov naučni opus jako je bogat etnološkim bilješkama, književnim

ekskursima, arhivskim i historijskim bilješkama. Mi ćemo se fokusirati na

Vuletićevo izučavanje stećaka općenito, s posebnim fokusom na proučavanje

natpisa na njima. Stručnost koju je ovaj svestrani naučnik dostigao na ovom polju

najbolje potvrđuje pozivnica tada tek osnovanog Zemaljskog muzeja u Sarajevu, da

im pomogne u nizu istraživanja na terenu i u obučavanju mladog kadra. Rad će se

bazirati na brojnim radovima Vuletić Vukasovića, objavljenim u uglednim

časopisima kao što su Glasnik Zemaljskog muzeja, Viestnik hrvatskoga arkeologičkoga

društva, Starinar, Slovinac, Starohrvatska prosvjeta itd, zatim na njegovoj ostavštini

sačuvanoj u Zavodu za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

u Dubrovniku, te korespondenciji sačuvanoj u ostavštinama drugih uglednih

naučnika njegovog doba. Osnovni cilj ovog priloga jeste identifikacija doprinosa

Vuletića Vukasovića u ukupnom razvoju historiografije o stećcima, utvrđivanje

tačnosti njegovog čitanja epitafa i značaj istoga za kasnija istraživanja. Na samom

kraju rada, ponudit ćemo i bibliografiju svih radova Vida Vuletića-Vukasovića

vezanih za bosansko srednjovjekovlje.