ZBORNIK RADOVA PROCEEDINGS

Senj, 26. - 29. rujan 2012. godine, HrvatskaSenj, 26th - 29th September 2012, Croatia

ZBORNIK RADOVAPROCEEDINGS

16. međunarodna konferencija tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija Blaž Baromić

Knjiga sažetaka Senj, 26. - 29. rujna 2012., Hrvatska

2

FOTO: Ivana Pavlović

16th international conference on printing, design and graphic communications Blaž Baromić

Senj, 26th - 29th September 2012, Croatia Book of abstracts

3



IZDAVAČ / PUBLISHER

Hrvatsko društvo grafičara, Hrvatska / Croatian Society of Graphic Artists, Croatia

UREDNIK / EDITOR

v. pred. dr. sc. Miroslav Mikota

GRAFIČKA UREDNICA / GRAPHIC ART DIRECTOR

Ivana Pavlović, dipl. graf. ing.

TEHNIČKE UREDNICE / TECHNICAL EDITORS

Darija Ćutić, mag.ing.techn.graph. Jelena Kajganović, dipl. graf. ing.

DIZAJN KORICA / COVER DESIGN

Ivana Pavlović, Jelena Kajganović

TISAK / PRINT

AKD, Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o.

ISSN 1848-6193

Niti jedan dio ovog Zbornika ne smije se umnožavati, fotokopirati, prenositi niti na bilo koji način reproducirati bez pismenog odobrenja izdavača.



4

16th International Conference on Printing, Design and Graphic Communications

16. medunarodna konferencija tiskarstva, dizajna i grafickih komunikacija

ZBORNIK RADOVA

PROCEEDINGS

Senj, 26. - 29. rujna 2012., HrvatskaSenj, 26th - 29th September 2012, Croatia



5

ORGANIZATORI / ORGANIZERS

Sveučilište u Zagrebu, Grafički fakultet University of Zagreb, Faculty of Graphic Arts, Croatia

Ogranak Matice hrvatske Senj, Hrvatska Matrix Croatica Senj, Croatia

Hrvatsko društvo grafičara, Hrvatska Croatian Society of Graphic Artists, Croatia

Univerza v Ljubljani, Naravoslovnotehniška fakulteta, Ljubljana, Slovenija University of Ljubljana, Faculty of Natural Sciences and Engineering, Ljubljana, Slovenia

Inštitut za celulozo in papir, Ljubljana, Slovenija Pulp and paper Institute, Ljubljana, Slovenia

SUORGANIZATORI / CO-ORGANIZER’S

University of Technology, Faculty of Chemistry, Brno, Czech Republic

Veleučilište u Varaždinu, Varaždin, Hrvatska University of Applied Sciences, Varaždin, Croatia

Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloski fakultet University of Zagreb, Faculty of Textile Technology

ORGANIZACIJSKI ODBOR / ORGANIZING COMMITTEE

M. Mikota (voditelj organizacije Konferencije), M. Bilović, K. Draženović-Metelko, K. Golubović, T. Jeličić, G. Kozina, R. Krajačić, M. Milković, N. Mrvac, R. Naprta, D. Nekić, Đ. Osterman Parac, I. Pavlović, V. Rutar, A. Tomaš, D. Vusić, I. Zjakić

PROGRAMSKI I RECENZIJSKI ODBOR / PROGRAMME AND REVIEW COMMITTEE

W. Bauer (Aus), S. Bračko (Slo), M. Brozović (Cro), M. Cheppan (Sl), D. Čerepinko (Cro), P. Dzik (Ch), N. Enlund (Swe), D. Gregor-Svetec, (Slo), J.Gyorkos (Slo), A. Hladnik (Slo), C. Horvath (Hu), M. Jurković (Cro), H. Kipphan (Ger), M. Mikota (Cro), M. Milković (Cro), D. Modrić (Cro), N. Mrvac (Cro), A. Nazor (Cro), B. Neff Dostal (SAD), K. Možina (Slo), Z. Paszek (Pol.), Đ. Osterman Parac (Cro), M. Plenković (Cro), A. Politis (Gre), Z. Schauperl (Cro), K. Skala (Cro), A. Tomljenović (Cro), M. Vesely (Ch), G. Vlachos (Gre), E. Vlajki (Ca), D. Vusić (Cro), W. Walat (Pol.), M. Zlateva (Bug), I. Zjakić (Cro).

Naklada / Issue: 150



6

Uvodna riječ

Cijenjene kolegice, cijenjeni kolege,

pred Vama je Zbornik radova 16. međunarodne konferencije tiskarstva dizajna i grafičkih komunikacija Blaž Baromić koji sadrži znanstvene radove kroz koje su pokrivene teme Konferencije: povijest tiskarstva, knjige i pisma, grafičke komunikacije i mediji, grafički dizajn, fotografija, izdavaštvo, priprema za tisak, tisak, dorada, ambalaža, sustav upravljanja bojom i kolorimetrija, materijali, postojanost papira i otisaka, kontrola kvalitete, marketing, ekologija i ostale teme vezane uz tiskarstvo, dizajn i grafičke komunikacije.

Radove, koje možete pronaći u ovom zborniku, recenzirali su članovi Međunarodnog znanstvenog i recenzijskog odbora Konferencije, no za sadržaj radova i podatke iznesene u njima odgovaraju sami autori pojedinog rada.

Posebno poglavlje Zbornika čine mentorirani studentski radovi koji su u sklopu Konferencije nominirani za Nagradu za najbolji studentski rad.

Vjerujem da ćete u Zborniku pronaći zanimljive radove koji će Vas upoznati s novim znanstvenim istraživanjima i saznanjima te koji će biti poticaj daljnjem znanstvenom radu i razvoju u područjima objavljenih radova.

Svim autorima, organizatorima Konferencije, članovima Organizacijskog i Znanstvenog i recenzijskog odbora, sponzorima i donatorima te timu koji je oblikovao i realizirao ovaj zbornik zahvaljujem na suradnji, doprinosu i trudu zahvaljujući kojem je Zbornik i realiziran.

Urednik



7

Introduction Words

Dear Colleagues,

The Proceedings of the 16th International Conference on Printing, Design and Graphic Communications Blaž Baromić is in front of you. The Proceedings contents abstracts of scientific papers covering Conference topics: History of printing, book and script, Graphic communications and media, Graphic design, Photography, Publishing, Prepress, Press, Postpress, Packaging, Color management, Materials, Paper and print durability, Quality control, Marketing, Ecology and other topics related to printing, design and graphic communications.

All papers are reviewed by members of the International scientific and review committee, however the contents and date of the papers are the sole responsibility of the authors.

Special chapter of the Proceedings is the chapter with mentored students’ papers nominated for the Prize for the best student paper.

I believe that you will find interesting papers with new data about scientific researches and knowledge, which will be incentive for further scientific work and development in the area of the papers published in the Proceedings.

I thank for the participation and cooperation in the creation of the Proceedings to all authors, Conference participants, Conference organizers, members of Organizing and Scientific and Review Committees, sponsors, donators and the team which designed and realized the Proceedings!

Editor



8

SADRžAJ / CONTENTS

ZNANSTVENI RADOVI SCIENTIFIC PAPERS

INFRAREDESIGN TISKARSKA TEHNOLOGIJA KOJA OBJEDINJUJE VIZUALNI I INFRACRVENI SPEKTARINFRAREDESIGN PRINTING TECHNOLOGY WHICH COMBINES VISUAL AND INFRARED SPECTRUMIvana žiljak Stanimirović 14

INFRAREDESIGN NA AMBALAžI U FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJIINFRAREDESIGN ON PACKAGING IN PHARMACEUTICAL INDUSTRYJana žiljak Vujić, Dora Perčić 38

INVESTIGATION OF VIBRATIONS IN OFFSET PRINTING UNIT AND THEIR INFLUENCE ON THE QUALITY OF THE PRINTSJuliusz Krzyżkowski, Georgij Petriaszwili, Yuriy Pyryev 47

INDIVIDUALNI FILTER „KIŠA“ U TRANSFORMACIJI SLIKOVNOG ELEMENTAINDIVIDUALIZED FILTER „RAIN“ IN THE TRANSFORMATION OF PICTURE ELEMENTMaja Rudolf, Nikolina Stanić Loknar, Tajana Koren, Aleksandra Bernašek 57

DINAMIČKA KONVERZIJA POSTSCRIPT JEZIKA U SVG JEZIKDYNAMIC CONVERSION FROM POSTSCRIPT TO SVGRutger Pancirov Cornelisse, Klaudio Pap, Nikolina Stanić Loknar 67

THE EFFECT OF COPPER PIGMENTS ON CONSERVATION STATE OF CULTURAL HERITAGE MATERIALS HELD BY LIBRARIESDragica Krstić, Marinka Petti, Andro Šimičić 77

OPLEMENJIVANJE DENIMA - SPECIJALNI EFEKTIFINISHING OF DENIM - SPECIAL EFFECTSTanja Pušić, Tihana Dekanić, Ivo Soljačić 86

MATRICA POSLOVNE TEHNOLOGIJE KAO TEMELJ RAZVOJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA GRAFIČKO-NAKLADNIČKU DJELATNOSTBUSINESS TECHNOLOGY MATRIX AS BASIS FOR DEVELOPMENT OF IT SYSTEM IN PURPOSE OF GRAPHIC AND PUBLISHING INDUSTRYIvan Dunđer, Vedran Juričić, Ivan Pogarčić 95

PROJEKT RAZVOJA WEB KORISNIČKOG SUČELJA VELEUČILIŠTA U VARAžDINUDEVELOPMENT PROJECT OF THE WEB USER INTERFACE POLITEHNIC OF VARAžDINRobert Geček, Damir Vusić 108

THE ISSUES IN DISPLAYING FONT ON THE E-BOOK READER, PC TABLET, AND MOBILEPHONEBojan Banjanin, Uroš Nedeljković 123



9

UPOTREBA EYETRACKING TEHNOLOGIJE ZA ISTRAžIVANJE INTERAKCIJE IZMEĐU PROMATRAČA NA PODRUČJU OBLIKOVANJA MEDIJA, AMBALAžE I BOJA HRANEEYETRACKING TECHNOLOGY FOR STUDYING INTERACTION BETWEEN OBSERVER IN THE FIELD OF MEDIA DESIGN, PACKAGING AND COLOR OF FOOD Gregor Franken, Klemen Možina, Andrej Iskra 135

ULOGA ILUSTRACIJE U GRAFIČKOM DIZAJNUROLE OF ILLUSTRATIONS IN GRAPHIC DESIGNMarino Plećaš, Mario Tomiša, Robert Geček 147

UPRAVLJANJE DIGITALNIM PRAVIMA (DRM) – ZAŠTITA KNJIGA NA INTERNETUDIGITAL RIGHTS MANAGEMENT (DRM) – PROTECTION OF BOOKS ON THE INTERNETDean žvorc, Petar Miljković 162

USPOREDBA METODOLOGIJA KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKIH RADOVA NA TRI RUKOPISNA PRIJEPISA OSMANA IVANA GUNDULIĆA COMPARISON METHODOLOGY FOR CONSERVATION-RESTORATION OF THREE MANUSCRIPT COPY WRITTEN BY IVAN GUNDULIĆLucija Ašler, Martina Pavec, Vlasta Petruša 169

UTJECAJ SIMULTANOG KONTRASTA NA PERCEPCIJU OTISKATHE INFLUENCE OF SIMULTANEOUS LIGHTNESS CONTRAST ON THE PRINT PERCEPTIONAna Bevanda, Nikola Mrvac, Mile Matijević 180

NOVO DOBA INTERNET GRAFIČKIH KOMUNIKACIJA - DRUŠTVENE MREžE U TRAžENJU POSLOVANEW TIME INTERNET GRAPHIC COMMUNICATIONS - SOCIAL NETWORKS IN JOB SEARCHINGSanja Bjelovučić Kopilović, Ivor Strelar, Vlatko Kopilović 190

KVATERNIONI U 3D GRAFIČKIM APLIKACIJAMA I ROBOTICI PRIMIJENLJIVOJ U GRAFIČKOJ INDUSTRIJIQUATERNIONS IN 3D GRAPHIC APPLICATIONS AND ROBOTICS IN GRAPHIC ARTS INDUSTRYSanja Bjelovučić Kopilović, Benjamin Vuković, Vlatko Kopilović 199

ANALIZA PREZENTACIJE INFORMACIJA U HRVATSKIM I SRPSKIM TISKANIM MEDIJIMAANALISYS OF INFORMATION PRESENTATION METHODS IN CROATIAN AND SERBIAN PRINT MEDIAIvona Čulo, Mario Periša, Marin Milković 214

UTJECAJ METODOLOGIJE IMPLEMENTACIJE ERP INFORMATIČKOG SUSTAVA ZA PUNU FUNKCIONALNOST PROIZVODNOG PROCESAINFLUENCE OF IMPLEMENTATION METHODOLOGY OF ERP INFORMATION SYSTEM FOR FULL FUNCTIONALITY PRODUCTION PROCESSMarko Morić, Damir Modrić, Jelena Vlašić 224

LIKOVNA, SADRžAJNA I GRAFIČKA PRIMJERENOST STRIPA ZA DJECU OSNOVNOŠKOLSKE DOBIVISUAL ART, CONTENT AND GRAPHICAPPROPRIATION OF COMICS TO PRIMARY SCHOOL CHILDRENDanijela Mazal Ostojić, Ivana Andrić Penava, Snježana Marić 234

IMPLIKACIJE U KONTROLI KVALITETE TISKA NA PAPIRU KOJI SADRžI AGENS ZA IZBJELJIVANJEPRINTING QUALITY CONTROL IMPLICATIONS ON PAPER WITH OBAS (OPTICAL BRIGHTENING AGENTS)Roberto Pašić, Snežana Andonovska, Aleksandar Markoski 246



10

UTJECAJ KALIBRACIJSKIH KRIVULJA NA PRIRAST RASTERTONSKIH VRIJEDNOSTI U OFSETNOM TISKUINFLUENCE OF CALIBRATION CURVES ON DOT GAIN IN OFFSET PRINTINGJelena Vlašić, Marin Milković, Marko Morić 253

SMJERNICE KRUTOSTI HRPTA KNJIžNOG BLOKAPAPERBACK BLOCK SPINE STIFFNESS PROPOSITIONMarijana Petrović, Suzana Pasanec Preprotić, Igor Majnarić 262

THE EFFECTIVENESS OF SEX APPEAL IN ADVERTISING IN RELATION TO SEMIOTIC CODESIrma Puškarević, Uroš Nedeljković 273

STRATEGIJA DIGITALIZACIJE I OBRADE VIZUALNIH SADRžAJADIGITALIZATION STRATEGY AND VISUAL CONTENT PROCESSINGLana Madračević 287

EYE TRACKING USABILITY OF DIFFERENT WEB GALERIES Andrej Iskra, Klemen Možina, Franken Gregor 297

CHARACTERIZATION OF THE DETERIORATION OF A 2D CODE DUE TO COUNTERFEITINGAurore Lanneau, Lionel Chagas, Nadège Reverdy-Bruas 308

RAZVOJ GRAFIČKE TEHNOLOGIJE I UNAPREĐENJE IZDAVAČKO-TISKARSKE DJELATNOSTI HIDROGRAFSKIH ORGANIZACIJADEVELOPMENT OF GRAPHIC TECHNOLOGY AND ADVANCEMENT OF PUBLISHING-AND-PRINTING ACTIVITIES OF HYDROGRAPHIC ORGANIZATIONSTonći Jeličić, Josip Kasum, Milivoj Pogančić 319

FORMIRANJE MODERNE FOTOGRAFIJETHE FORMATION OF THE MODERN PHOTOGRAPHYIvana Pavlović, Miroslav Mikota 337

RAZVOJ NAPREDNOG KORISNIČKOG SUČELJA U WEB 2.0 OKRUžENJUDEVELOPMENT OF ADVANCED USER INTERFACE IN WEB 2.0 ENVIRONMENTMarko Čačić, Marin Milković, Mario Tomiša 348

OPTIMIZACIJA RADNIH OPERACIJA I PLANIRANJA U KNJIGOVEŠTVUOPTIMIZATION OF THE OPERATIONS AND PLANNING IN BOOKBINDING PRODUCTIONDiana Bratić 366

ANALIZA DERFORMACIJA LINIJE NA DIGITALNIM REPRODUKCIJAMA BARKODOVALINE DEFORMATION ANALYSIS IN DIGITAL REPRODUCTION BARCODESDanijela Markotić, Nikolina Puceković, Irena Bates 375

DISTRIBUIRANO RENDERIRANJE UZ UPOTREBU GRIDA U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJIDISTRIBUTED RENDERING USING GRID IN GRAPHIC TECHNOLOGYKarolj Skala, Tibor Skala, Mirsad Todorovac 386



11

METODE RUDARENJA PODATAKA ZA PREDVIĐANJE PROLAZNOSTI NA KOLEGIJUDATA MINING METHODS FOR PREDICTING COURSE PASSING RATESDamira Keček, Marin Milković, Krunoslav Hajdek 392

OBLIKOVANJE MODELA NORMIRANJA VREMENA TISKA I POTROŠNJE PAPIRA U NOVINSKOJ PROIZVODNJIESTABLISHING A NORMIZATION MODEL FOR PRINTING TIME AND PAPER CONSUMPTION IN NEWSPAPER PRINTINGAnte Tomaš, Nikola Mrvac, Zdeslav Schreiber, Karlo Emarcora 402

ANALIZA ZASTUPLJENOSTI POZICIJA I žANRA SNIMANJA FOTOGRAFIJA U VEČERNJEM I JUTARNJEM LISTU POSITION AND GENRE OF SHOOTING PHOTOGRAPHY IN „VEČERNJI LIST“ AND „JUTARNJI LIST“ ANALYSISMirta Takač, Mario Periša, Marin Milković 409

ELEKTRONIČKO IZDAVAŠTVO - BUDUĆNOST ČASOPISA?ELECTRONIC PUBLISHING – THE FUTURE OF MAGAZINES?Gorana Tomić, Nikola Mrvac, Mile Matijević, Goran Kozina 419

USSAGE OF GCC PARTICLE MODIFICATION IN PAPER COATING TECHNOLOGY K. Možina, V. Rutar 431

COLOR FASTNESS OF BLACK PRINTS ON WHITE TEXTILE SUBSTRATESAntoneta Tomljenović, Igor Zjakić, Tomislav Rolich 438

WEB SERVIS ZA POPULACIJSKU INTEGRACIJU PREMA CILJNOJ KONVERGENCIJI – CIRCLIESOCIAL WEB SERVICE FOR GROUP COLLABORATION AND COMMUNICATION – CIRCLIEMario Janković, Sven Kapuđija, Tibor Skala, Ivan Dunđer 450

UTJECAJ DODATAKA OTOPINI ZA VLAžENJE NA KOROZIJU STROJNIH DIJELOVAINFLUENCE OF ADDITIVES IN FOUNTAIN SOLUTION ON CORROSION OF MACHINE PARTSKrešimir Dragčević, Mladen Lovreček 458

UTJECAJ PRIMJENE POLARIZACIJSKOG FILTERA NA BOJE SNIMLJENE FOTOGRAFIJEIMPACTOF THE POLARIZING FILTERON THE COLORSOF SHOT PHOTOGRAPHSMiroslav Mikota, Ivana Pavlović 473

DIZAJN I TISAK SKRIVENIH PODATAKA NA KOžI SA SPOT BOJILIMA KOJE IMAJU POZNATI Z FAKTORDESIGN AND PRINT OF HIDDEN INFORMATION ONLEATHER WITH SPOT INKS THAT HAVE KNOWN Z FACTORIvana žiljak Stanimirović, Jadranka Akalović, Jana žiljak Vujić 479

ALGORITMI I IZVORNI KOD ZA MJERENJE KOLIČINE PAPIRA I PRAZNIH PROSTORA U VALOVITOM KARTONUALGORITHMS AND SOURCE CODE FOR MEASURING PAPER QUANTATIES AND IN CURROGATED BOARDDenis Jurečić, Nikolina Stanić, Vilko žiljak, Branka Lajić, Ivana žiljak Stanimirović 491



12

INFRARED TEHNOLOGIJA U FLEKSOTISKU SA SPOT BOJAMAINFRARED TECHNOLOGY IN FLEXOGRAPHIC PRINTING WITH SPOT COLORSMartina Friščić, Ivana žiljak Stanimirović, Jana žiljak Vujić 503

STRučNI IZVjEšTAj REPORT 513

PACKAGING AS A SPECIALTY, REALISING IN COLLEGETerekhova Larissa, Shcheglova Vladislava 514 STuDENTSKI RADOVI STuDENT PAPERS 518

METODOLOGIJA PREPOZNAVANJA KRIVOTVORENIH NOVČANICA NA PRIMJERU HRVATSKIH KUNATHE METHODOLOGY OF IDENTIFICATION OF COUNTERFEIT BANK NOTES IN THE EXAMPLE OF CROATIAN KUNAVedrana Peko, Jovica Opačić 519

PREDNOSTI I MANE STATIČNIH I DINAMIČNIH WEB SJEDIŠTAADVANTAGES AND DISADVANTAGES OF STATIC AND DYNAMIC WEB SITESAna Agić, Iva Sušilović 542

PSIHOFIZIČKI DOžIVLJAJ I KOLORIMETRIJA BOJA BRENDOVAPSYCHOPHYSICAL EXPERIENCE AND BRANDS COLORIMETRY Tea Car, Maja Fuček, Jelena Poljak 553

PRIMJENA ANIMIRANO-STATIČNIH (žIVOLIKIH) SLIKA U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJITHE USE OF ANIMATED-STATIC (LIFELIKE) PICTURES IN GRAPHIC TEHNOLOGYTihana Cegur 566

MREžA GRADACITY LACEMatija Čop 577

IDEJA, PROJEKT I IZRADA SLIKOVNICE “KARLINA PRVA BIBLIJA„ – STUDIJA SLUČAJACONCEPT, PROJECT AND MAKING OF PICTURE BOOK KARLA’S FIRST BIBLE„ – CASE STUDYMajda Horvat 585

U BEZDANU SIMULACIJE I NOVIH MEDIJAIN THE ABYSS OF SIMULATION AND NEW MEDIAPetra Krpan 599

UTJECAJ KONTROLIRANOG ELEKTROMAGNETSKOG ZRAČENJA NA DEGRADACIJU OPTIČKIH SVOJSTAVA PAPIRAINFLUENCE OF CONTROLLED ELECTROMAGNETIC RADIATION ON DEGRADATION OF OPTICAL PROPERTIES OF PAPERDeni Macinić, Matija Juričko, Juraj Baškarad 607



13

TERMIČKI INDUCIRANA DEGRADACIJA PAPIRATHERMALLY INDUCED DEGRADATION OF PAPERMara Modrić, Sandra Mustač, Dijana Vojvodić 620

UTJECAJ IDEJNOG RJEŠENJA POP-UP SLIKOVNICE NA REALIZACIJU VRSTE UVEZA KNJIGOVEŠKOG PROIZVODAIMPACT OF THE CONCEPTUAL DESIGN FOR POP-UP PICTURE BOOKS ON THE REALIZATION OF BOOK BINDING TYPESonja Batušić, Stela Kovačić, Tiziana Tomadin 632

KONTROLA KVALITETE POLIAMIDNIH MATERIJALA ZA SPECIFIČNU NAMJENUQUALITY CONTROLOF POLYAMIDE MATERIALS FOR SPECIFIC APPLICATIONKristina Rusak 647

LINIJA žENSKOG TIJELA U FUNKCIJI DIZAJNATHE FEMALE SILHOUETTE AS A FUNCTION OF DESIGNVedrana Šehagić 659

STUPANJ MINIMALNOG KONTRASTA IZMEĐU PODLOGE I PROČELJA QR KODA ZA OČUVANJE ČITLJIVOSTI I PRIMJENU U MARKETINŠKE SVRHEMINIMUM DEGREE OF CONTRAST BETWEEN SURFACE AND QR CODE FOR THE PRESERVATION OF READABILITY AND USAGE IN MARKETINGAleksandar Rapaić, Iva Mesić 670

INDEx 683

SPONZORI / SPONSORS DONATORI / DONATORS 688



15

ZNANSTVENI RADOVI SCIENTIFIC PAPERS

__________________________________________________________________________________

Senj, 26. –29. rujan 2012. Senj, 26th – 29th September 2012

14

Pozvano plenarno predavanje

INFRAREDESIGN TISKARSKA TEHNOLOGIJA KOJA OBJEDINJUJE VIZUALNI I INFRACRVENI SPEKTAR

INFRAREDESIGN PRINTING TECHNOLOGY THAT COMBINES THE VISUAL AND INFRARED SPECTRUM

Ivana Žiljak Stanimirović

Grafički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

E-mail: [email protected]

SAŽETAK

Pozvano plenarno predavanje zamišljeno je kao prilog tezi da tiskarstvo ima budućnost.

INFRAREDESIGN (IRD) tehnologije i znanja jedinstveni su u svijetu, a plod su višegodišnjih

znanstvenih istraživanja bojila u vidljivom i nevidljivom bliskom infracrvenom spektru,

testiranih u različitim tiskarskim tehnikama i primijenjenih na brojnim grafičkim i tekstilnim

proizvodima.

U tiskarsku industriju uvedena je CMYKIR separacija s jedinstvenim color managementom

koji spaja vizualni i infracrveni spektar.

Tehnologiju zasnovanu na INFRAREDESIGN teoriji razvili smo za mnoge vrste bojila i tiska

– od offset tiska, flexo tiska, sitotiska do digitalnih tiskarskih tehnologija.

Z separacija je nova steganografska metoda projektiranja dva i više jednaka tona spot boje u

Vizualnom spektru (RGB) sa minimalnim razlikama ΔE (ΔE<3), a s maksimalnim rasponom

ΔZ. U radu su prikazane procedure i određivanje Z faktora i ΔZ parametra za dizajniranje

dvostruke IRD slike. Područje dizajna i komunikacije, grafičke pripreme i tiska proširuje se na

blisko infracrveno (NIR) područje.

__________________________________________________________________________________


15

IRD istraživanja pronašla su mnogobrojne primjene u dizajnu, doprinijele su funkcionalnosti i

zaštiti proizvoda te otvorile novo područje djelovanja i razvoja tehnologija upravljanja bojilima

kao i sustava detekcije.

U sigurnosnom smislu primjena IRD-a postaje nezaobilazna.

Primjena IRD-a se često najbolje prezentira na ambalaži, gdje je format ograničen i

opterećen propisanim informacijama. S IRD tehnologijom na ambalažu se ugrađuju skrivene

poruke, podaci o proizvođaču, zemlji, seriji, godini i originalnosti te marketinške poruke. U

radu se prikazuje pristup novom dizajnu ambalaže s nevidljivim kodovima koji će omogućiti

potpunu automatizaciju, kontrolu originalnosti i protoka proizvoda. Ovo je najava za

budućnost i prezentacija novog rješenja komunikacije i obilježavanja proizvoda.

Brojne poruke ne remete osnovni dizajn sve do razine kada se zahtijeva skrivanje podataka

u jednom tonu. Jednotonski IRD je najteže realizirati, ali u ovom radu je dokazano izvediv.

U komunikacijskom i informacijskom smislu dvostruke skrivene poruke predstavljaju

značajno otkriće za dizajnere.

Prikazani rezultati i primjene imaju za cilj motivirati grafičke inženjere, dizajnere i

komunikologe na daljnji razvoj i oplemenjivanje grafičkih proizvoda kroz nov dizajnerski opus.

Ključne riječi: INFRAREDESIGN (IRD), CMYKIR separacija, skrivena slika, Z parametar

ABSTRACT

Invited plenary lecture is intended to be a contribution to the thesis that printing has future.

INFRAREDESIGN (IRD) technology and knowledge are unique in the world, and they are

result of many years of scientific studies of inks in the visible and the invisible near infrared

spectrum, tested in a variety of printing techniques and applied in a number of graphic and

textile products.

CMYKIR separation with unique colour management which combines visual and infrared

spectrum is introduced in the printing industry.

__________________________________________________________________________________


16

Technology-based INFRAREDESIGN theory has been developed for several types of dyes

and printing - from offset printing, flexo printing, screen printing to the digital printing

technologies.

Z separation is a new steganographic method of designing two or more equal tone of spot

colour in Visual spectrum (RGB) with minimal differences ΔE (ΔE <3), and with a maximum

range of ΔZ. This paper presents the procedures and determination of Z factor and ΔZ

parameter for designing dual IRD images. Area of design, communications, prepress and

printing extends to the near-infrared (NIR) region.

IRD studies have found numerous applications in design, they have contributed to the

functionality and protection of various products and have opened a new field of action and

the development of management technologies and dyes detection system.

In terms of security applications IRD becomes inevitable.

IRD application is most often best presented in the packaging, where the format is limited

and burdened with prescribed information. IRD technology for packaging implantes hidden

messages, information about the manufacturer, country, series, year, originality, as well

marketing messages. The paper presents approach to new packaging’s design with invisible

codes, which enables complete automatics and originality control of product flow. This paper

is the announcement for the future and the presentation of the new communications

solutions and branding of products.

Numerous messages do not disturb the basic design up to the extent where hiding of the one

tone is required. Monochromatic IRD has always been difficult to realize, but in this paper

this has been proven possible.

In terms of communication and information double hidden messages represent a significant

discovery for designers.

The presented results and applications aim to motivate graphic engineers, designers and

communication experts to the further development and refinement of graphic design products

through this new design opus.

Key words: INFRAREDESIGN (IRD), CMYKIR separation, hidden images, the Z parameter

__________________________________________________________________________________


17

1 UVOD

U ovom preglednom radu povodom pozvanog plenarnog predavanja na PDC konferenciji

Blaž Baromić 2012, predstavljen je izvoran, sažet i kritički prikaz INFRAREDESIGN®

tehnologije, u kojoj aktivno djelujem i koja postavlja nove standarde u budućnosti pametnih i

proširenih rješenja grafičke tehnologije.

INFRAREDESIGN® je zaštićeni registrirani naziv koji objedinjuje nekoliko patenata i više

različitih tehnologija: infraredesign, infraredart, infraredreproduction, infraredportrait,

infraredcode, infraredpackaging, infraredtextile i infrareduniform.

Autori INFRAREDESIGN® patenata su Vilko Žiljak, Ivana Žiljak Stanimirović, Klaudio Pap i

Jana Žiljak Vujić. Patent pod nazivom “Infracrveni tisak s procesnim bojama“1 vodi se u

Europskom patentnom zavodu pod nazivom “Infrared printing with process printing inks” s

brojem EP2165844, i prioritetnim datumom: 2008-09-22. Patenti iz porodice

INFRAREDESIGN®-a su: “ZRGB aparatura za dualnu detekciju”; P20100451A 2 i “Zaštita

reprodukcije portreta sa sigurnosnim portretom”; P20100201A23 su opisani u radu.

Teorija i otkriće upravljanja bojilima u vizualnom i infracrvenom spektru od 700 do 1100 nm

inicirana je u doktorskoj disertaciiji I. Žiljak Stanimirović "Projektiranje zaštitne grafike s

promjenjivim bojama digitalnog tiska u vidljivom i nevidljivom dijelu spektra" 2007. godine,

Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 4.

INFRAREDESIGN® je nastao razvojem znanstvenih istraživanja i projektiranja grafika u

vidljivom i nevidljivom dijelu spektra u sigurnosnom zaštitnom tisku. Proširilo se pitanje

mjerenja materije, bojila i otisaka u bliskom infracrvenom spektru (NIR). Omogućilo se

planiranje skrivenih informacija s konvencionalnim grafičkim tehnikama.

Prvi primjenjeni rezultati prikazani su 2008. godine u istoimenoj knjizi INFRAREDESIGN® 5.

Uslijedila su međunarodna priznanja renomiranih stručnjaka i profesora u grafičkoj tehnologiji

kojima smo zahvalni na otvorenom poticaju i podršci. Na promociji knjige INFRAREDESIGN®

i izložbi 2008. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Frank Romano, Professor

Emeritus, School of Print Media, Rochester Institute of Technology USA i autor čuvene

enciklopedije “The GATF Encyclopedia of Graphic Communications”, tada je izjavio: ”Bez

sumnje ova tehnologija je jedinstvena i revolucionarna i smatram da će staviti Hrvatsku na

kartu kao vodeću zemlju u tehnologiji protiv krivotvorenja."

__________________________________________________________________________________


18

Na međunarodnoj konferenciji IARIGAI - Advances in Printing and Media Technology u

Valenciji iste 2008. godine u svom uvodnom govoru doajen grafičke tehnologije Prof. Dr.-Ing.

habil. Helmut Kipphan, Heidelberger Druckmaschinen AG, autor čuvene knjige “Handbook of

Print Media”, najavio je INFRAREDESIGN® kao “novost i tehnologiju budućnosti u zaštitnom

tisku”.

Vodeći svjetski autoritet u tiskarskoj industriji PIRA International na konferenciji "The 9th

International Conference on Security Printing & Alternative Solutions in Central / Eastern

Europe and Rusia, Intertech PIRA, Vilnius, 2009. održanoj u Litvi, ocjenio je izlaganje

“Infrared Security Print: New Method Of Infrared Security Printing” kao “najveće otkriće u

grafičkoj tehnologiji zaštitnog tiska”. To je bio povod odluke da se svjetski kongres "The 10th

International Conference on Security Printing & Alternative Solutions in Central / Eastern

Europe and Rusia" održi u Hrvatskoj.

Prof.Dr. Rajendrakumar Anayath, Head, Print Media Academy, iz Indije i dobitnik svjetske

znanstvene nagrade PIA-GATF “Global Academic Excellence Award-Industry for 2011” na

predavanju u Hrvatskoj Gospodarskoj Komori u Zagrebu 2012. godine uvrstio je

INFRAREDESIGN® u pametne tehnologije budućnosti.

Iz područja INFRAREDESIGN®-a objavljene su dvije knjige 5,6 , sedam članaka A kategorije 7-

13 od kojih sedam zastupljenih u SCI Expandend i četiri u Current Content-u. Objavljeno je

28 radova7-35 objavljenih u časopisima, u zbornicima sa izlaganja na međunarodnim

znanstvenim skupovima, predavanja na međunarodnim stručnim skupovima 37-40 .

INFRAREDESIGN® je predstavljen na 37 međunarodnih izložbi inovacija te dvije samostalne

izložbe41-42 i desetak javnih izvješća na televiziji i u novinama. Na svjetskim izložbama

inovacija od SAD-a (INPEX) preko Europe (Londona, Ženeve, Moskve) do Azije, osvojio je

50 nagrada41; zlatnih, dijamantnih, grand prix nagrada, posebnih nagrada, nagrada na razini

gradova i država od kojih je najvažnije istaknuti “Državnu nagradu za znanost”. Dobivena je i

“nagrada za izvrsnost” Ministarstva znanosti RH te godišnja nagrada grada Zagreba. Sve

nagrade navedene su na web stranici www.infraredesign.net.

Podrška i razumijevanje znanstvene javnosti, te počeci konkretne primjene u gospodarstvu

bili su i ostali poticaj u razvoju te jedinstvene tehnologije.

Uslijedilo je istraživanje koje uključuje mjerenja raznovrsnih materija i bojila, eksperimente u

različitim uvijetima i tehnološkim procesima, brojna testiranja i primjene koje su opisane u

ovom radu. Pozvani rad na međunarodnoj konferenciji tiskarstva, dizajna i grafičkih

__________________________________________________________________________________


19

komunikacija Blaž Baromić 2012. ujedno je i pregled petogodišnjeg znanstvenog rada na

temu INFRAREDESIGN®.

2 TEORETSKI DIO

Tiskarska industrija je do pojave stolnog izdavaštva i računarske obrade slika, uglavnom bila

crno / bijela. Premda naše oči ne vide prirodu, slike, umjetnička djela kao crno / bijelo, nitko

se nije protivio takovoj tiskarskoj praksi. U današnju revoluciju kompjuterskog color

managementa gdje je postignuto savršenstvo u reprodukciji boja, uvodi se mogućnost

upravljanja bojilima u infracrvenom spektru sa Z parametrom, CMYKIR separacijom i

INFRAREDESIGN® reprodukcijom. U istom otisku postižemo dvije informacije, dvije slike.

Koriste se svojstva apsorpcije svjetla tiskarskih bojila u dva spektralna područja: vizualnom

(400 – 700 nm) i bliskom infracrvenom (700-1000 nm), Slika br.1.

Slika 1 Vizualni i infracrveni spektar s naglaskom na NIR, te vrijednost Z

Slika 2 Vizualna i Infracrvena stvarnost u Z vrijednosti 1000 nm

__________________________________________________________________________________


20

Bilježimo svijet u smislu proširene vizualne i infracrvene stvarnosti (slika br.2).

Snima se Z vrijednost (1000 nm) prirode, ljudi, njihove odjeće, objekata, životinja, interijera,

umjetničkih slika, dizajna, ambalaže i ostalih grafičkih proizvoda.

Slika 3 Vizualna i Infracrvena stvarnost u Z vrijednosti 1000 nm, tamburaši

Na slici br. 3 možemo vidijeti tri dječaka sa Smotre folklora u Zagrebu 2012. god, kroz

“pasivno snimanje ZRGB kamerom”. Sva tri dječaka imaju jednaku odjeću u V spektru naših

očiju: crne prsluke, crne šešire i tamburice. Z mjeranja pokazuju bogatstvo i raznolikost bojila

s kojima je narodna nošnja izvedena. Prvi dječak ima Z parametar, na 1000 nm tamno sivi

prsluk u bliskom infracrvenom spektru, s vrijednosti 70% Z, drugi ima sivi prsluk u vrijednosti

22% Z, a treći dječak ima u VS crni prsluk a u NIR 0% Z, odnosno Z-bijeli prsluk. Prvi i treći

dječak imaju šešir u NIR 60% Z, a drugi ima šešir u vrijednosti 0% Z. Hrvatska trobojnica na

šeširu svima je u NIR bijela odnosno 0% Z. Tamburice i gitare imaju također različite

vrijednosti, pa je zanimljivo da je prvome dječaku tamburica ispod ruke u NIR-u bijela

odnosno u vrijednosti 0% Z. Razlike vrijednosti u NIR stanju nazivamo ΔZ.

Kao suprotnost pasivnom promatranju svijeta u infracrvenom spektru INFRAREDESIGN®

metodom planiraju se Z vrijednosti i ugrađuju skriveni elementi u grafičkim rješenjima koji su

bogati individualiziranim podacima, porukama i kodovima što je prikazano na slici br. 4. i

detaljnije opisano u poglavlju rezultati istraživanja. “Aktivni IRD” gdje dizajner planira

dvostruku grafiku je suprotan pasivnom promatranju na gornje pokazanim primjerima (slike

2. i 3.). Takav primjer aktivnog IRD-a dizajna sa ugrađenim grafikama u NIR-u pokazan je na

slici br. 4. Nasuprot pojmu “sakrivanje” uvodimo pojam “otkrivanje”. Novi grafički dizajn je

simbioza takva dva stanja. Razvijena je ZRGB2,11 kamera s dva objektiva za dva spektralna

sustava, vizualni V i naš Z.

__________________________________________________________________________________


21

Slika 4 IRD marama u vizualnom spektru V i sa porukama u Z vrijednosti 1000 nm

3 PREGLED EKSPERIMENTALNOG RADA

U svim proračunima i programiranjima postavlja se glavno pitanje: kako za određeno bojilo i

tehniku tiska; procesne, spot boje, boje za tekstil, kožu, keramiku, umjetničke boje, i različite

vrste tiska digitalni suhi toner, ink jet, offset, sitotisak, flekso tisak; odrediti i kontrolirati

dvostruko svojstvo bojila, kako planirati i izvesti dvostruku sliku?

3.1 Rasprava o ΔE i ΔZ za integrirani vizualni i infracrveni spektar

IRD respektira dvije varijable u svim koracima izučavanja. Prva varijabla ΔE određuje

vizualnu sličnost dva bojila različitog kemijskog i fizikalnog sadržaja. Druga varijabla ΔZ

određuje različitost apsorpcije svjetla dva bojila u bliskom infracrvenom spektru na 1000 nm.

Ove kombinacije se promatraju u dva ekstremna slučaja.

Prva postavka je promatranje dva bojila s nultom vrijednosću ΔE a s velikom razlikom u ΔZ.

Druga postavka je promatranje bojila s velikim vrijednostima ΔE a s nultim vrijednostima ΔZ.

Varijablu ΔZ kreirali su autori: Vilko Žiljak; Klaudio Pap; Ivana Žiljak Stanimirović i Jana Žiljak

Vujić. Objavljena je u članku: „Managing dual color properties with the Z-parameter in the

visual and NIR spectrum“, u časopisu Infrared physics & technology, Elsevier B.V. 2012.

godine12. Poštivanje IRD teorije kao i odnosa ΔE naspram ΔZ omogućuje sakrivanje grafika

u dva svjetlosna područja (V: 400 do 700 nm i Z na 1000 nm).

__________________________________________________________________________________


22

Promatraju se bojila istog tona (ΔE = 0) i različitog tona ali za strogo definiran colorsetting

EGP2F27: Europa General Purpose 2, Coated FOGRA27, s RGB IEC61966-2.1. Diskutira

se prijelaz u procesno stanje bojila.

Prva postava (1.) u Tablici 1. su dva bojila jednakog tona a različitih CMYK sastava. Razlika

ΔZ iznosi 21.6 % /1/ počinje s nevidljivim Z. U drugoj postavi (2.) je postavljen ton boje koji

ima ΔZ jednak 21.6 kao i prva postava, ali je prvo bojilo s vrijednosti 4.8% Z. Treća postava

(3.) je isti ton boje kao i u drugoj postavi ali je ΔZ maksimalan i iznosi 29.4% Z. Četvrta

postava (4.) su bojila koja imaju jednak vizualni ton kao druga i treća postava ali imaju i

jednake Z1, Z2 i ΔZ vrijednosti kao postava prvog tona (1.). Tonovi se razlikuju od tona prve

postave. Prva (1.) i četvrta (4.) postavka omogućuju sakrivanje slike u infracrvenom spektru,

budući da imaju jednake vrijednosti Z. U vizualnom spektru su te dvije boje (prva prema

četvrtoj) različite uz održavanje Z informacije.

Tablica 1 Europa General Purpose 2, Coated FOGRA27, EGP2F27

Pos. Lab HSB RGB /1/ CMYK Z1 /2/ CMYK Z2 ΔZ1-2

1. 55, -23, 29 97,45 56 104, 143,79 67,30,80,0 0 51,0,70,36 21.6 21.6

2. 42,30,17 4,51,58 148,77,72 48,78,69,4 4.8 9,66.50,44 26.4 21.6

3. 42,30,17 4,51,58 148,77,72 50,79,70,0 0 0,64,47,49 29.4 29.4

4. 42,30,17 4,51,58 148,77,72 50,79,70,0 0 20,69,55,36 21.6 21.6

Izučavanje ΔE i ΔZ se provodi za svaku vrstu bojila prema određenoj tiskarskoj tehnologiji.

Podaci o učešću procesnih i tiskarskih komponenti razmatraju se u Tablici br. 1., 2. i 3.

Tablica 1. vrijedi samo za vlastita svojstva bojila iz color settinga EGP2F27. Druga, veoma

bliska postavka je prikazana u Tablici 2. za iste Lab vrijednosti vizualnog spektra:

Tablica 2 Japan Genral Purpose 2 / Japan Color 2001 Coated


1. 55, -23, 29 97,45 56 104, 143,79 66,35,83,0 0 50,6,70,36 21.6 21.6

__________________________________________________________________________________


23

2. 42,30,17 4,51,58 148,77,72 49,79,71,4 4.8 13,65,48,44 26.4 21.6

3. 42,30,17 4,51,58 148,77,72 50,80,72,0 0 0,62,44,49 29.4 29.4

4. 42,30,17 4,51,58 148,77,72 50,80,72,0 0 23,69,54,36 21.6 21.6

Tablica 3 SWOP (coated) za iste Vizualne i Z vrijednosti


1. 55, -23, 29 97,45 56 104, 143,79 62,32,78,0 0 40,1,64,36 21.6 21.6

2. 42,30,17 4,51,58 148,77,72 43,73,65,4 4.8 2,57,35,44 26.4 21.6

3. 42,30,17 4,51,58 148,77,72 45,75,67,0 0 0m,53,31,49 29.4 29.4

4. 42,30,17 4,51,58 148,77,72 45,75,67,0 0 14,62,42,36 21.6 21.6

IRD tehnologija zahtijeva izuzetnu preciznost, pa se za svaku kombinaciju materijala, strojne

tehnike, nanosa bojila i samih bojila mora izračunati njihov kolorni sustav.

I najmanja pogreška neće realizirati skrivenu sliku niti u vidnom niti u Z spektru. Između ovih

ekstrema ima mnogo nijansi gdje je poželjno izvjesno pojavljivanje suprotnog vizualnog

stanja.

4 REZULTATI I PRIMJENE

4.1. Z Parametar

Nakon objavljenih znanstvenih radova, patenata i knjiga, uspostavljen je standard za

INFRAREDESIGN®, Z parametar za projektiranje slike na 1000 nm, ZRGB snimanje i IRD®

reprodukciju. To je novost jer prije tog otkrića nismo mogli reinterpretirati infracrvenu grafiku.

Otvoreno je novo poglavlje u grafičkoj reprodukciji koje uključuje prošireni color management

u bliskom infracrvenom spektru, projektiranje, analizu i arhiviranje Z vrijednosti, dizajn za

bliski infracrveni prostor i infrared reprodukciju.

Primjeri su izvedeni na digitalnom tisku Xeikon, ink jet ploterima, kolor printerima, sito tisku,

offset tisku, novinskoj rotaciji, flexo tisku.

__________________________________________________________________________________


24

4.2 INFRAREDESIGN®

U grafikama izvedenim u INFRAREDESIGN® metodi spojene su dvije slike: jedna vidljiva u

dnevnom svjetlu i druga vidljiva u dijelu bliskog infracrvenog spektra (700-1000 nm). Te

nezavisne grafike mogu biti slike, tekstovi, vektorske i pixel grafike u rasponu boja i tonova

ovisno o parametru Z.

Primjeri su na dvostrukim grafikama i posterima sa dvostrukim portretima. Na jednom od

naših najpoznatijih primjera u portretu Ruđera Boškovića nalazi se Nikola Tesla. Slika je prvi

puta predstavljena na predavanju i godišnjaku u Hrvatskoj Akademji Tehničkih Znanosti

2008. godine14.

Slika 5. Monokromatska rješenja sa skrivenim portretom i dvostruki portret

Na slici br. 5 su poštanske marke otisnute u offset tisku, u tiskari “Zrinski”, Čakovec.

Skrivanje podataka u jednom tonu pokazao se kao najteži zahtijev u svim tehnikama tiska.

Na temelju opsežnog eksperimentalnog rada postignuti su tonovi koji u vizualnom spektru

imaju iste tonove boja, a različite Z vrijednosti što omogućava sakrivanje slike; vidljivo je na

svakom primjeru monokromatskog rješenja marke. Uz to postignuta su monokromatska

rješenja različitih tonova boja u vizualnom spektru a s istim Z vrijednostima u bliskom

infracrvenom spektru, prikazano na četiri različite marke; crvenoj, plavoj, zelenoj i bež. Na

marci koja je riješena s tipografskim elementima “Z FS” spojena su dva monokromatska

rješenja s kontinuiranom slikom portreta u bliskom infracrvenom području Z. Ispod nje nalazi

se primjer portreta u boji koji u sebi sadži skriven profil iste osobe. U dnevnom svjetlu vidimo

lice en face, a u infracrvenom vidimo profil. To je dio INFRAREDESIGN® patenta3 koji se

može primijeniti na svim identifikacijskim dokumentima. Novosti su da smo napravili i

kodirane slike koje se čitaju mobitelima - u njima je skriven QR kod. Kada se očita dobiju se

podaci o onome tko je na slici što je prikazano na primjerima flekso tiska.

__________________________________________________________________________________


25

U sigurnosnom zaštitnom tisku, primjena je ogromna. Za razliku od holograma IRD je

neovisan o formatu, a može se izvesti u svim tehnikama tiska, te nije uvjetovan dodavanjem

novih faza u tisku. U istom otisku ugrađuje se dogovorena sigurnosna informacija te se

postiže vrhunska individualizirana zaštita koju je nemoguće kopirati, skenirati i reproducirati.

Prolaskom kroz RGB gubi se IRD.

Primjeri i realizacije su brojne; diplome, vrijednosnice, dokumenti i dozvole sa skrivenim

tekstualnim informacijama, grafikama i slikama sa dvostrukim portretima en face – profil iste

osobe.

Detekcija dokumenata je već sada standardizirana u cijelom svijetu; na svim graničnim

prijelazima i mjestima za kontrolu gotovine nalaze se infracrvene kamere.

4.3 INFRAREDESIGN® ambalaža

INFRAREDESIGN® ambalaža sadrži čitav niz šarenih kodova ugrađenih u postojeću grafiku.

Razlozi su pohrana velikog broja individualiziranih podataka o proizvodu, zaštita od

krivotvorenja i brži prolaz kroz automatske čitaće. Skeniranjem i printanjem krivotvorine gubi

se IRD® informacija.

Slika 6 INFRAREDESIGN® ambalaža sa skrivenim podacima i individualiziranim kodovima

Na slici br. 6 prikazna je ambalaža sa kodovima na svakoj stranici, koji su svi čitljivi putem

barcode čitaća za blagajne i putem mobitela za krajnje korisnike. Sve kodove moguće je i

__________________________________________________________________________________


26

potpuno sakriti šo je kasnije prikazano na primjerima tekstila i crne torbice sa ugrađenim

skrivenim kodom (slika 10.).

4.4. INFRAREDESIGN® u flekso tisku

Bojila za fleksotisak na polipropilenu razlikuju se od bojila za ostale tehnike tiska. Nije nam

bio poznat colorsetting, stoga smo ga sami izradili kako bi se dvostruka skrivena slika našla

na prozirnom materijalu. To nam je pomoglo u diskusiji sa kritičarima i skepticima koji su

smatrali da je “skrivena druga grafika u pozadini, ispod glavnog otiska” i koji nisu vjerovali da

se radi o jedinstvenom otisku. Uspio je eksperiment s različitim dvostrukim slikama,

porukama na etiketama, vidljivim i nevidljivim kodovima na prozirnoj etiketi (slika 7. i 8.).

Slika 7 INFRAREDESIGN® zaštitni tisak na prozirnoj etiketi

Razvijen je poseban algoritam sa pripadajućim programima za obje vrste separacija:

CMYKIR (procesna bojila) te Z separacije koja uključuje spot bojila. Tema IRD u flekso tisku

na ovom kongresu zavrijeđuje posebnu pažnju jer se IRD tehnologija primjenjuje na

miljunskim nakladama u tiskari za flekso tisak Rotoplast. Budućnost vrijednosnica i

dokumenata je upravo na polipropilenskom materijalu što se može vidjeti i na primjeru novog

kanadskog dolara. Na slici br. 8 su skrivene slike u kodovima koji sadrže individualizirane

podatke.

__________________________________________________________________________________


27

Slika 8 INFRAREDESIGN® prozirni kodovi s ugrađenom grafikom na polipropilenskom

materijalu.

4.5. INFRAREDESIGN® u novinskoj rotaciji

Novinski tisak je strogo standardiziran na temelju procesnih bojila. Ta bojila imaju vlastiti

colorsetting gdje je CMY pad na K bojilo znatno veći nego kod drugih offsetnih bojila.

Razvijeni su “matematički modeli za INFRAREDESIGN® i CMYKIR separacije nakon

iscrpnih testiranja apsorpcije bojila za visokotiražni novinski tisak18,19..

4.6. INFRAREDESIGN® na tekstilu i koži

Preko pitanja sigurnosti i originalnosti razvila se zaštita na odjeći, tekstilu 8,13 i koži 22.

Obilježavanje i originalnost proizvoda INFRAREDESIGN® metodom omogućava kontrolu

proizvoda u potpunosti. Realizacije su preko cijele površine tekstila i kože, pa sve do

jednostavnih rješenja na šivanim deklaracijama. Dizajn tekstila je primjenom IRD®-a

obogaćen kroz novo područje djelovanja u dizajnerskom, komunikacijskom i sigurnosnom

smislu. Posebno zahtjevan pokazao se proces projektiranja dvostrukih slika na uniformama.

Primjeri na uniformama su prikazani i objavljeni u časopisu Informatologia20 , 2012. godine.

Kada su u pitanju uniforme komunikacija preko infracrvene kamere je standard, a putem

IRD® izuma omogućava se planiranje i kontrola grafike u infracrvenom području s obzirom na

okolinu; teren, vegetaciju, ali i dogovorene tajne kodove i standarde raspoznavanja.

__________________________________________________________________________________


28

Slika 9. Smeđi kožni IRD® remen na šarenoj svilenoj IRD® marami

Na slici br. 9 vidimo tamno smeđi kožni remen sa skrivenim INFRAREDESIGN® porukama

na svilenoj podlozi s ugrađenim IRD® tekstom. Radi se o dvije poptpuno različite tehnologije

izrade. Projektirana su bojila za dogotovu kože sa dvostrukim svojstvima refleksije i

apsorpcije NIR spektra. Za razliku od monokromatskog rješenja na koži, svilena marama

rađena je u ink jet tehnici na svili u šarenom rasponu boja i tonova sa jednakim vrijednostima

Z na 1000 nm.

Slika 10. Crna torbica sa skrivenim INFRAREDESIGN® kodom

Na slici broj 10. nalazi se primjer kodiranja na tekstilnim proizvodima. Na crnoj platnenoj

torbici nalazi se skriveni QR kod otisnut na crnom platnu sa bojama različitih vrijednosti Z

1000 nm koji je u obliku džepa zašiven na torbicu. Svaka torbica ima svoj individualizirani

kod.

4.7. INFRAREDCODE®

Bojila se različito odazivaju u infracrvenom spektru koji ima posebno mjesto u području

prepoznavanja bar kodova, posebno onih uređaja koji se nalaze na blagajnama trgovina.

Novost je da kodovi mogu biti u ugrađeni u samu sliku – grafiku, vidljivi ili potpuno nevidljivi

__________________________________________________________________________________


29

na ambalaži, na tekstilu i na uniformama. Nevidljivi IRD® barkodovi u šarenim i

monokromatskim izvedbama (Slika 6, 8 i 10) i šareni IRD® kodovi aplicirani na šarenim

podlogama i dalje su čitljivi. Vidljivi kodovi čitaju se svim barkod čitačima a danas i smart

phone uređajima s kamerom i aplikacijom za optičko čitanje (i-nigma, Neo reader i dr.), a

skriveni kodovi čitaju se preko ZRGB kamere. Orjentacija prema svojstvima bojila u

vizualnom i infracrvenom spektru je bogato područje primjenljivo u razvoju kodova. Za

barkod čitače projektirana su bojila koja se u NIR-u odazivaju samo do 720 nm. Skriveni

kodovi u Z vrijednostima čitaju se preko ZRGB kamere. Izdvajamo se od pitanja kontrasta u

vizualnom spektru jer se isti ton boje (ΔE manji od 3) može nalaziti i u pročelju i u pozadini

bar boda. To dalje vodi prema pitanjima "nevidljivih kodova" za naše oči. Bavimo se pitanjem

kako povezati kodiranje na bazi kontrasta u vizualnom spektru sa svojstvima apsorpcije

svjetla u NIR spektru. Postignuti su dobri rezultati jako šarenih kodova. Ali, takvi rezultati za

opće eksperimentiranje nisu preporučljivi bez iscrpnih mjerenja apsorpcije svjetla i zadanog

raspona ΔZ koji će omogućiti iznošenje i selektiranje informacija kreiranih softverom za bar

kodove.

4.8 INFRAREDART® i INFRAREDREPRODUKCIJA®

Slika 11 INFRAREDART® keramički tanjur, akademske slikarice Nade Žiljak

Na slici 11. vidimo spoj apstraktne umjetnosti u vizualnom spektru, te figure muškarca i akt

žene u bliskom infracrvenom spektru. Mogućnost dvostruke i skrivene informacije predstavlja

značajno otkriće za umjetnike. Nada Žiljak prva je umjetnica u svijetu koja radi

INFRAREDART® na papiru, platnu i keramici sa bojilima specifičnim za pojedine tehnike i

vlastitim umiječem miješanja bojila. Ulja na platnu u INFRAREDART® tehnici (slika br. 12)

predstavljaju otkriće u štafelajnom slikarstvu o čemu su objavljeni članci i monografije36. Na

slici možemo vidjeti portet tužnog klauna u vidljivom spektru, te njegove čežnje i snove u

NIR.

__________________________________________________________________________________


30

INFRAREDART® dio je stalne postave galerije Sv. Ivan Zelina, a svoja djela Nada Žiljak je

predstavila na međunarodnim izložbama u Londonu 2010. i Parizu 2011. godine; Be

CROative, Place du Palais Royal Louvre, Pariz.

Slika 12. INFRAREDART® ulje na platnu, akademske slikarice Nade Žiljak

Grafički dizajneri i inženjeri su pred teškim zadatkom jer će biti potrebno raditi grafičke

pripreme i reprodukcije stvarnih stanja vizualne i infracrvene stvarnosti, prirode, dizajna i

umjetničkih djela35.

4 ZRGB® KAMERA

Razvijena je nova dualna kamera s nazivom ZRGB2,11. Kamera ima dva dijela. Prvi dio se

odnosi na snimanje vizualnog stanja i zapisa u RGB bojama. Drugi dio je kamera sa

snimanjem u infracrvenom području vrijednosti Z 1000 nm. Razvojem ZRGB kamera koje

filtriraju bliski infracrveni spektar, dolazi se do smislene nove Z reprodukcije jednotonske ili

šarene površine. Skrivene INFRAREDESIGN® slike se još ne čitaju mobitelom ali predviđa

se da će u bliskoj budućnosti upravo mobiteli, tableti i infrared naočale imati prošireno

područje “dnevnog” i “noćnog” snimanja odnosno snimanje daylight - infrared stvarnosti.

5 RASPRAVA

Z separacija je nova steganografska metoda zasnovana na teoriji INFRAREDESIGN®. Za

naše oči je grafika Z nevidljiva, skrivena u reprodukciji jednog tona izvedenog

konvencionalnim procesnim tiskarskim tehnologijama.

__________________________________________________________________________________


31

Grafičko rješenje Z separacije ne smije se dorađivati poznatim softverskim alatima kao što su

posvjetljenje, kontrast i saturacija. Prijelaz u neki drugi mod, kao naprimjer u RGB stanje,

potpuno i nepovratno gubi Z informaciju. To je ujedno i zaštita od skeniranja i fotokopiranja.

Dozvoljava se promjena dimenzije, fizički rezovi, kopiranja dijelova te spajanja s drugim

rješenjima nastalim Z separacijom. Z separacija je podložna svojstvima tiskarskih bojila.

Svaki proračun je napravljen samo za ciljani colorsetting što uključuje svojstva papira,

planirana tiskarska bojila i tehniku tiska. Do danas je INFRAREDESIGN® realiziran u

različitim tehnikama tiska; digitalno, suhi toner, ink jet, sitotisak, offset, novinska rotacija,

flexo tisak.

6 ZAKLJUČAK

Ovaj pregledni rad na PDC konferenciji Blaž Baromić 2012. je presjek petogodišnjeg

znanstvenog rada u području otkrića INFRAREDESIGN®. U pet godina postignuto je pedeset

svjetskih odličja, objavljeni su brojni znanstveni radovi, knjige i tri patenta1-41. Najveće

priznanje je Godišnja nagrada za znanost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta

Republike Hrvatske.

Rad je koncipiran u obliku studije o novim INFRAREDESIGN® tehnologijama tiska, grafičke

pripreme i dizajna ugrađenih u konvencionalni grafički i tekstilni proizvod.

Grafička struka je imala silan zaokret u primjeni i integraciji web tehnologije, interneta i

informacijskog dizajna. S INFRAREDESIGN®-om je dobila nov izazov: tisak dvostrukih slika,

reprodukciju koja uključuje vizualni i infracrveni spektar i proširenje sustava upravljanja

bojilima. INFRAREDESIGN® prilazi bojilima na drugačiji način. Nov način separcije boja u

prijelazu od RGB do CMYK, nazvan CMYKIR, respektira procesne boje. Dodana je nova

varijabla svojstvima spot bojila Z. Ona je vrijednost apsorpcije svjetla na 1000 nanometara.

Z varijabla je osnova planiranja i reproduciranja slike u svrhe postizanja nevidljive, skrivene

informacije. Na osnovi priznanja Z vrijednosti nastala je Z separacija i reprodukcija koja nosi

dvostruku grafiku izvedenu s procesnim bojama i spot bojama. Vrijednost izuma je i

jednostavnost primjene koju omogućava tisak standardnim procesnim bojama. Dokaz za to

je upravo novinski tisak visokih naklada.

Kroz cijeli svoj razvojni ciklus INFRAREDESIGN® se primjenjuje u izvedbi sigurnosne

grafike, u industriji ambalaže, u tehnologijama steganograskog obilježavanja, izvedbama na

__________________________________________________________________________________


32

tekstilu, koži i u umjetnosti kao potpuno nov autorski izričaj. Otvaraju se mnoga nova

istraživanja na temu uključivanja vidljivog i bliskog infracrvenog spektra u budućnost procesa

grafičke reprodukcije. Grafička reprodukcija treba imati ista svojstva kao i original u

vizualnom i infracrvenom spektru.

7 REFERENCE

1. Patent: “Infrared printing with process colors” V. Žiljak, I. Žiljak, K. Pap, J. Žiljak-Vujić,

P20080466A (2008), Croatian State Intellectual Property Office, European Patent Office,

EP2165844, worldwide.espacenet.com

2. Patent: “Dual detection ZRGB apparatus”, V. Žiljak, I. Žiljak, K. Pap, J. Žiljak-Vujić,

P20100451A

3. Patent: “Protection of portrait’s reproduction with security portrait”, V. Žiljak, I.Žiljak, K.

Pap, J. Žiljak-Vujić P20100201A2

4. I. Žiljak, "Projektiranje zaštitne grafike s promjenjivim bojama digitalnog tiska u vidljivom i

nevidljivom dijelu spektra" (2007.), Doktorska disertacija, Grafički fakultet Sveučilišta u

Zagrebu

5. I. Žiljak, K. Pap, J. Žiljak Vujić, “INFRARED DESIGN”, knjiga (2008) FS, Zagreb, p. 117,

međunarodna recenzija, ISBN 978-953-7064-09-9

6. I. Žiljak, K. Pap, J. Žiljak Vujić, “INFRARED SECURITY GRAPHICS”, knjiga, FS, Zagreb,

(2009), p. 194, međunarodna recenzija, ISBN 978-953-7064-11-2

7. V. Žiljak, K. Pap, I. Žiljak, "CMYKIR Security Graphics Separation in the Infrared Area",

Infrared Physics and Technology, Vol. 52., No. 2-3, Elsevier B.V. (2009), pp. 62-69, ISSN

1350-4495 (CC, SCI, SCI-Expanded)

8. I. Žiljak, K. Pap, J. Žiljak Vujić, “Infrared Design on Textiles as Product Protection”,

Tekstil, Vol. 58, No. 6, (2009), pp. 239-253, ISSN 0492-5882 (SCI Expanded)

9. K. Pap, I. Žiljak, J. Žiljak Vujić, “Image Reproduction for near Infrared Spectrum and the

Infraredesign Theory”, Journal of Imaging Science and Technology, Vol. 54, No. 1, (2010),

pp. 1-9, ISSN 1062-3701 (CC, SCI, SCI-Expanded)

10. V. Žiljak, K. Pap, I. Žiljak, “Infrared Hidden CMYK Graphics“, The Imaging Science

Journal, Vol. 58, No.1, (2010), pp. 20-27, ISSN: 1368-2199 (CC, SCI Expanded)

__________________________________________________________________________________


33

11. V. Žiljak, K. Pap, I. Žiljak Stanimirović, “Development of a Prototype for ZRGB

Infraredesign Device”, Technical Gazette, Vol.18, No.2, (2011), 153-159, ISSN: 1330-3651

(SCI-Expanded, IF 0.083)

12. V. Žiljak, K. Pap, I. Žiljak-Stanimirović, J. Žiljak-Vujić, (2012.). “Managing dual color

properties with the Z-parameter in the visual and NIR spectrum”, Infrared physics &

technology, Elsevier B.V., Volume 55, Issue 4, July 2012, pp. 326-336, ISSN: 1350-4495.

(CC, SCI, SCI-Expanded)

13. V. Žiljak, J. Akalović, J. Žiljak-Vujić: “Upravljanje bojilima na koži u vizualnom i

infracrvenom spektru” (2012) Tekstil: časopis za tekstilnu tehnologiju i konfekciju, Vol. 60,

No.8; pp. 355-363, ISSN 0492-5882.

14. K. Pap, I. Žiljak, J. Žiljak-Vujić, "Process Color Management for Producing Double

Images", Annual 2008 of the Croatian Academy of engineering Book Series: Annual of the

Croatian Engineering, Zagreb, (2008); pp: 395-410, ISSN: 1332-3482 (ISI Proceeding,

CPCI-Thomson Reuters)

15. V. Žiljak, K. Pap, I. Žiljak-Stanimirović, J. Žiljak-Vujić, “Information Control in the

Infrared Area of Spectrum” , Informatologia. Vol. 42, No.1. (2009) pp: 1-9, ISSN:

1330-0067 (INSPEC; SCOPUS)

16. I. Žiljak-Stanimirović, K. Pap, V. Žiljak, “Double Separation Method for

Translation of the Infrared Information into a Visible Area”, Journal of Information and

Organizational Sciences. 33, (2009); pp: 219-225, ISSN 1846-3312 (INSPEC, LISA)

17. V. Žiljak, K. Pap, J. Žiljak Vujić, I. Žiljak, “Inferaredesign ili CMYKIR separacija”,

IPoglavlje u knjizi: “Inovacijska kultura i tehnologijski razvoj”, (ed. J. Božičević),

(2009.), pp. 169-174, Published by Hrvatsko društvo za sustave, Zagreb, Croatia,

ISBN 978-953-6065-32-5

18. M. Barišić, K. Pap, I. Žiljak-Stanimirović, V. Žiljak, „Double Image Design in

Newspaper Production“, Acta Graphica 21 (2010) pp: 27-33, ISSN 0353-4707

(INSPEC).

19. R. Anayath, V. Žiljak: “Invisible pics hit newspaper”, RIND Survey, Feb. 2011, Rs.40.00

Vol 32 - Issue 2, Chennal, India

20. J. Žiljak-Vujić,; I. Žiljak-Stanimirović; O. Međugorac; Hidden information in visual

http://www.sciencedirect.com/science/journal/13504495/55/4

__________________________________________________________________________________


34

and infrared spectrum, (2012.), Informatologia 45, 2, pp. 96 – 102, ISSN: 1330-0067

21. I. Žiljak, J. Ž. Vujić, K. Pap, "Design of Security Graphics with Infrared Colours",

International Circular of Graphic Education and Research Journal 2 (2009), pp 24-31,

Published by the International Circle of Educational Institutes for Graphic Arts,

Technology and Management, Moscow State University of Printing Arts, Moscow,

Russia, ISSN 1868-0712

22. V. Žiljak, J. Akalović, J. Žiljak-Vujić, Projektiranje svojstva lica kože u bliskom

infracrvenom spektru (2012.), Koža & obuća, br: 4-6/12; pp.28-29, ISSN 0450-8726

23. I. Žiljak, "Design of documents with visible and unvisible graphics", Proceedings

of the DESIGN 2006, 9 th International Design Conference, (2006), pp:1629-1634,

ISBN: 953-6313-78-2

24. I. Žiljak, J. Žiljak Vujić, K. Pap: “Colour Control with Dual Separation for Daylight

and Daylight / Infrared Light”, Proceedings of 35th International Research Conference

IARIGAI, AIDO – Asociacion Industrial de Optica, Color e Imagen, Valencia, (2008),

pp. 273-279

25. I. Žiljak, K. Pap, J. Žiljak Vujić, T. Bogović, S. Plehati, “Pseudo Color in Infrared

Design”, Proceedings of the 10th International Design Conference of Graphic Media,

(2008), pp. 1497-1501, ISBN: 978-953-96020-8-4

26. I. Žiljak, K. Pap, V. Žiljak, "Translation of the Infrared into a Visible Area with

Double Separation", Proceedings of the 19th Central European Conference on

Information and Intelligent Systems, (2008) pp. 397-400, ISBN: 978-953-6071-04-3

(INSPEC)

27. I. Žiljak, K. Pap, J. Žiljak Vujić, “The Print of the Double Picture and

Infraredesign in the Space of the Security Graphics”; Proceedings of the 36th

International Research Conference of IARIGAI, Advances in Printing and media

technology, Stockholm Publikacija: Advances in Printing and Media Technology (ed.

Nils, Enlund, Lovreček, Mladen). (2009), pp. 445-448.

28. I. Žiljak, K. Pap, J. Žiljak Vujić “Infrared security print”

Međunarodna Konferencija Tiskarstvo 2009 (Printing 2009; Hr, Gr, In, Rs), Stubičke

__________________________________________________________________________________


35

Toplice, pp. tiskano i elektronsko web izdanje http://www.tiskarstvo.net/tiskarstvo2009

29. J. Žiljak-Vujić; I. Žiljak Stanimirović; I. Pogarčić; ”Hidden Information with

Infraredesign”, Annals of DAAAM for 2010 & proceedings the 21st international

DAAAM symposium intelligent manufacturing&automation: focus on interdisciplinary

solutions (ed. Branko Katalinić), (2010.), pp. 249-250 ISBN: 978-3-901509-73-5

(EBSCO, Academic Search Complete)

30. I. Žiljak Stanimirović, R. Anayath, T. Bogović, “The Infraredesign with

Individualised Screening”, International Design Conference, Design Graphics with

security elements, Volume 4, (ed. V. Žiljak, D. Milčić), (2010), pp. 1863-1868, ISBN:

978-953-7738-08-2

31. I. Žiljak Stanimirović, T. Koren “Infraredesign - Dvostruki Portret”

Međunarodna Konferencija Tiskarstvo 2010 (Printing 2011; Hr, Gr, In, Rs), Stubičke Toplice,

pp. tiskano i elektronsko web izdanje http://www.tiskarstvo.net/tiskarstvo2010/

32. I. Žiljak Stanimirović, “Infrared Art – Umjetnost I Reprodukcija Infrared Slika”

Međunarodna konferencija TISKARSTVO 2011 (Printing 2011; HR, GR, IN, RS), Stubičke

Toplice, pp. tiskano i elektronsko web izdanje http://www.tiskarstvo.net/tiskarstvo2011

33. I. Žiljak Stanimirović, “A Bar-Code System Invisible To The Eye, But Readable In The

Infrared Spectar” Međunarodna konferencija Tiskarstvo 2012. pp. tiskano i elektronsko web

izdanje http://www.tiskarstvo.net/tiskarstvo2012

34. J. Akalović, V. Žiljak, “Dualnost U Dizajniranju Proizvoda Od Kože” Međunarodna

konferencija Tiskarstvo 2012. pp. tiskano i elektronsko web izdanje

http://www.tiskarstvo.net/tiskarstvo2012

35. J. Žiljak Vujić, I. Žiljak Stanimirović, “Reproduction of art paintings with their

status in the near infrared spectrum” 39th International Research Conference of

IARIGAI, Advances in Printing and media technology, Graphic Communication,

Ljubljana, cjeloviti znanstveni članak (2012)

36. Branka Hlevnjak, Nada Žiljak, InfraredART - Dvostruke slike / akrilik na platnu,

monografija Fotosoft, ur. J. Ž. Vujić, ISBN, 9789537064174, CIP 799196

http://www.tiskarstvo.net/tiskarstvo2010/




__________________________________________________________________________________


36

37. I. Žiljak, predavanje: "Alternative Infrared Solutions for Security Graphics with Digital

Print", The 8th International Conference on Security Printing & Alternative Solutions in

Central and Eastern Europe and Rusia PIRA, Ljubljana, (2008).

38. I. Žiljak, predavanje: “Infrared Security Print”, The 9th International Conference on

Security Printing & Alternative Solutions in Central / Eastern Europe and Rusia / PIRA,

Vilnius, Lithuania (2009).

39. I. Žiljak Stanimirović, K. Pap, pozvano predavanje "Infraredesign Security Graphics On

Different Printed Materials, Paper And Textile", PIRA Security Printing & Alternative

Solutionsin Central & Eastern Europe and Russia, 26-27 January 2011, Zagreb, Croatia

40. I. Žiljak Stanimirović, pozvano predavanje na svjetskoj konferenciji “TED Ideas worth

spreading conference“ koje se održalo u organizaciji TED-a u Muzeju suvremene umjetnosti

Zagreb - TEDEx Zagreb 2010. (http://www.ted.com/,

http://www.tedxzagreb.info/naslovna/izvodaci-i-prezentacije.aspx).

41. I. Žiljak: “INFRAREDESIGN”, samostalna izložba, Centar za dizajn Hrvatske

gospodarske komore (2009)

42. I. Žiljak: “INFRAREDESIGN”, samostalna izložba, Hrvatska gospodarska komora u

Beogradu (2009)

43. I. Žiljak Stanimirović, “Infraredesign kodovi” skupna izložba “Zajednica za industrijsko

oblikoanje”, Centar za dizajn HGK (2012).”

44. Popis nagrada 1. – 50. na stranici: www.infraredesign.net

http://www.ted.com/

http://www.tedxzagreb.info/naslovna/izvodaci-i-prezentacije.aspx

__________________________________________________________________________________


38

INFRAREDESIGN NA AMBALAŽI U FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI

INFRAREDESIGN ON PACKAGING IN PHARMACEUTICAL INDUSTRY

Jana Žiljak Vujić1, Dora Perčić2 1Tehničko Veleučilište u Zagrebu, Informatičko-računarski odjel, Zagreb, Vrbik 8,

Hrvatska, 2Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Ivana Filipovića 4,

Hrvatska

E-mail: [email protected], [email protected]

SAŽETAK

Farmaceutska industrija je prva primjenila na domaćoj i međunarodnoj razini

INFRAREDESIGN na nekoliko proizvoda. Uspješna realizacija bila je potaknuta željom za

svježim dizajnom, zaštitom i lakom identifikacijom proizvoda. Ukupan cilj je postignut, ujedno

je povećana vrijednost pojedinog branda. U radu se prikazuje se razvoj dizajna dva nova

branda koja uključuju IRD od samog početka projektiranja proizvoda, kroz realizaciju i

rezultate na tržištu, u promociji i ukupnom statusu proizvoda. Uvedena je nova tehnologija

zaštite proizvoda i nov pristup dizajnu ambalaže.

Ključne riječi: Ambalaža, Infraredesign, zaštitni tisak, CMYKIR, infrared tehnologija

ABSTRACT

The pharmaceutical industry was the first one to apply INFRAREDESIGN to a few products

on both local and international levels. The successful realization has been encouraged by an

aspiration for a fresh design, protection and easy identification of the products. Total goal has

been achieved and, at the same time, the value of a particular brand has been increased. In

the paper, you can see the development in design of two new brands that have included IRD

since the very beginning of the products’ design, through the realization and results on the

market, in promotion and in total status of the products. New security technology and

packaging design has been introduced.

Keywords: Packaging, Infraredesign, Security printing, CMYKIR, Infrared technology

mailto:[email protected]

__________________________________________________________________________________


39

1 UVOD

Farmaceutska industrija je prva primjenila na domaćoj i međunarodnoj razini

INFRAREDESIGN na nekoliko proizvoda. Uspješna realizacija bila je potaknuta željom za

svježim dizajnom, zaštitom i lakom identifikacijom proizvoda. Ukupan cilj je postignut te je

povećana vrijednost pojedinog branda. U radu, pripremljenom za ova kongres, prikazuje se

razvoj dizajna dva nova branda koja ukljućuju IRD od samog početka projektiranja proizvoda,

kroz realizaciju i rezultate na tržištu, u promociji i ukupnom statusu proizvoda. (1)

2 EKSPERIMENTALNI REZULTATI I REALIZACIJA

Primjer je već renomirana tržišna marka Aqua Maris koja je bila visoko pozicionirana na

hrvatskom, ruskom, te još dvadesetak tržišta. IRD je uključen u već postojeći brand sa ciljem

brze identifikacije od mogućih lažnjaka, i kontinuirane brige o svom proizvodu kao i

suvremenoj kvaliteti ambalažnog proizvoda. U oba slučaja rezultati su visoki, te priznati kao

nov pristup teoriji i praksi informacijskog dizajna. Uvođenjem znanstvenog otkrića upravljanja

tiskarskim bojilima u infrared spektru, te primjena u ambalaži rezultirala je brojnim pozitivnim

osvrtima u medijima, te stvorila visoku indirektnu reklamu koja se u području propagande

smatra najboljom (2, 3).

Infraredizajn je prvu tržišnu realizaciju ostvario u farmaceutskoj industriji. Značaj koji se

ukupno u svijetu pridaje dizajnu ambalaže potaknuo je hrvatsku farmaceutsku tvrtku da sa

posebnim prednostima koje se dobivaju uključivanjem IRD-a realizira kutije najprodavanijih

proizvoda. Tvrtka JGL je prva realizirala ambalažu "Lactogyna" koja je na na domaćem i

međunarodnom tržištu. Pozitivni rezultati i reakcije sa tržišta motivirali su tvrtku da na

najprodavaniji proizvod "Aqua Maris" također aplicira INFRAREDESIGN, te na još nekoliko

proizvoda. Prvo projektiranje ambalaže bilo je potaknuto željom za svježim dizajnom,

zaštitom i lakom identifikacijom proizvoda.

Tvrtka JGL je prepoznala Infraredizajn kao važan element diferencijacije u zaštiti i

marketingu na samom početku i aplicirala ga na nekoliko svojih ključnih internacionalnih

brandova. To su AQUA MARIS, LACTOGYN i NORMIA.

U prvom pojavljivanju na tržištu proizvod u kratkom vremenu mora stvoriti prednost u odnosu

na konkurenciju, generirati prvu kupnju te dovesti do ponovljene.

__________________________________________________________________________________


40

Marketinški stručnjaci koriste pakiranje kao platformu za razlikovanje proizvoda na polici

odnosno prenošenja ključnih poruka prema krajnjem potrošaču. Otkriće kreiranja dvostruke

informacije u spoju vizualnog i infracrvenog spektra može značajno doprinijeti području

promocije, vizualnog identiteta i zaštite proizvoda (4, 5).

Povrh svoje tradicionalne uloge zaštite proizvoda tijekom transporta, skladištenja, prodaje i

konzumacije kao i informiranja i u konačnici prodaje, pakiranje s Infrareredesign-om (IRD)

ima posebnu ulogu u smislu zaštite originalnog proizvoda nasuprot falsifikata. Otkriće

dvostruke slike (vidljivonevidljive i vidljive) i primjena IRD-a u cilju naprednog vizualnog

komuniciranja kao i napredne zaštite marke ili brenda odnosno samo proizvoda, zasigurno

ima poseban značaj.

Projektiranje ambalaže za LACTOGYN predstavljalo je poseban izazov. LACTOGYN je prvi

brand koji je dizajniran tako da je Infraredizajn postao sastavni dio vizualnog identiteta

proizvoda i komunikacijske strategije te ujedno i zaštitni element. Kao vrlo prepoznatljiv

element doprinjeo je jačanju percepcije i diferencijaciji naših brandova u segmentu tržišta

probiotika.

Brand Lactogyn je rasprostranjen na veliki dio tržišta na kojima posluje JGL – Rusija i CIS,

Jugoistočna Europa (od Slovenije do Albanije). Brand zauzima značajnu tržišnu poziciju sa

prosječnom stopom rasta 30% i velikim udjelom u tržišnom segmentu probiotika 30-60 % .

Uspješan odziv s tržišta omogućio je stvaranje sestrinske ambalaže za probiotik NORMIA.

Cijela kampanja "Probiotici JGL" nosi vizual koji podržava Infraredizajn.

Priča koju omogućava dvostruka slika omogućila je realizaciju atraktivnih marketinških

proizvoda, npr. majice i plakate.

Istraživanja se za svaki brand provode u osam kategorija (korištenje kategorije, spontana

svjesnost, potaknuta svjesnost, analiza lažnog sjaja, zadovoljstvo korištenim brendovima,

dobivena preporuka, namjera daljnje preporuke te vjerojatnost preporuke - NPS) i to

isključivo na ključnim tržištima.Na ovaj način uspostavljeni sustav uspoređivanja rezultata

istraživanja kategorija zdravlja ključnih brandova JGL-a omogućava kontrolu nad životnim

ciklusom pojedinog branda te ujedno i bolje managiranje strategijom brandova u cilju

održivog rasta prihoda i profita.

__________________________________________________________________________________


41

Slika 1 LACTOGYN - prikaz dizajna zaštite

__________________________________________________________________________________


42

Slika 2 NORMIA - prikaz dizajna zaštite

__________________________________________________________________________________


43

Na najprodavaniji proizvod AQUA MARIS - aplikacija IRD-a je napravljena prvenstveno u

svrhu zaštite proizvoda od kopiranja, zbog potencijalnog rizika koji egzistira na tržištima

Rusija i sve zemlje CIS-a. IRD omogućuje direktnu kontrolu originalnosti proizvoda u

ljekarničkim maloprodajnim lancima kao i u veledrogerijama. Kontrola se provodi na način da

stručni suradnici koji vrše promociju 1:1 rade povremene kontrole na mjestu prodaje.

JGL do sada nije identificirao falsificiranje branda na tržištima, a u promotivnom manualu je

naznačena prednost u smislu sigurnosti originalnosti proizvoda, što kupci cijene. Time je

sveukupna percepcija branda u smislu kvalitete prepoznata i cijenjena, te zasigurno ima

utjecaja u integriranoj marketinškoj kampanji koja se kontinuirano provodi. Brand Aqua Maris

prisutan je na 43 tržišta. Tvrtka JGL ima vrlo ambiciozne planove u širenju branda i na ostala

tržišta, tako da su u pripremnoj fazi tržišta SAD, GB, Brazil i Mexico. AM je danas u kategoriji

nasal saline brand koji je globalno rangiran na 3. mjestu.

Prosječna godišnja stopa rasta (CAGR) branda je 17 %, brand zauzima značajan market

share na našim ključnim tržištima od 40% - 60%, rezultati istraživanja zdravlja branda koji se

kontinuirano provode ukazuju na porast svih ključnih parametara.

Slika 3 AQUA MARIS linija proizvoda

__________________________________________________________________________________


44

Slika 4 AQUA MARIS - prikaz dizajna zaštite

__________________________________________________________________________________


45

Značaj okrića i međunarodne nagrade koje su dobivene za realizacije doprinjele su

farmaceutskoj tvrtci JGL brojne PR objave koje su zabilježene u tjednim i mjesečnim

tiskovinama.

Sve zabilježene PR objave su pozitivno intonirane, s naglaskom da je tvrtka bila spremana

na novo u pozitivnom smislu, te da vodi posebnu brigu o dizajnu i sigurnosti svojih proizvoda.

Ambalaža je prikazana u brojnim časopisima u kojima su zabilježene objave: lifestyle /

beauty / zdravlje / shopping vodiči / opći mediji / mediji namijenjeni trudnicama i majkama.

Reklame sa slikama proizvoda uspješno su realizirane u printu: Lisa, V Magazin, Story,

Večernji City, Lider, The Best Shop, Ljepota&zdravlje, Doktor u kući, Sensa, Zdrav život,

Cosmopolitan, Grazia, Trudna&lijepa, Mamino sunce, Moje dijete, Mama&beba. Tvrtka je

zabilježila brojne objave u tisku vezane primarno uz Infraredizajn, te proizvode na kojima je

apliciran

Slika 5 Točkice kao sastavni dio vizuala ambalaže

Od 2009. godine do danas objavljeno je niz članaka, odnosno inetrvjua u tisku, TV-u,

stručnoj literaturi, u kojima je uz naglasak na Infradredizajn vršena indirektna promocija JGL

brendova na kojima je apliciran. U komunikacijskom mixu ove objave doprinjele su zdravlju i

svjesnosti o brendu, a time su i posljedično imale utjecaj na povećanje prodaje.

Neke od objava od 2009. godine u sljedećim tiskovinama: 11. 05. 2009. – Gloria, 27. 05.

2010. – Večernji list, 30. 08. 2010. – www.ambalaza.hr, 28. 10. 2010. – Poslovni dnevnik, 1.

06. 2011. – Lider, 19. 07. 2011. – Nacional, 1. 03. 2012. – Ambalaža

http://www.ambalaza.hr/

__________________________________________________________________________________


46

3 ZAKLJUČAK

Apliciranje Infraredizajna na ambalažu otvorilo je posve novo područje u dizajnu i realizaciji

ambaže. Pozitivno su prihvaćeni i prepoznati vizualni doprinos koji omogućava dvostruka

slika. Omogućena je zaštita bez dodatnih troškova i to u procesu redovite proizvodnje

ambalažnog proizvoda. Predviđa se da će i mogućnost dvostruke slike u cilju unosa više

informacija na malene ambalažne proizvode biti jedan od zadataka u budućnosti.

4 LITERATURA

1. Žiljak, Vilko; Pap, Klaudio; Žiljak, Ivana; Infrared hidden CMYK graphics. // Imaging

science journal. 58 (2010) , 1; 20-27

2. Žiljak, Ivana; Pap, Klaudio; Žiljak-Vujić, Jana. Infrared security graphics . Zagreb:

FotoSoft, ISBN: 2009978-953-7064-11-2

3. Žiljak, Vilko; Pap, Klaudio; Žiljak-Stanimirović, Ivana; Žiljak-Vujić, Jana; Managing dual

color properties with the Z-parameter in the visual and NIR spectrum. // Infrared physics &

technology. 55 (2012) ; 326-336

4. Žiljak, Vilko; Pap, Klaudio; Žiljak, Ivana; CMYKIR security graphics separation in the

infrared area. // Infrared Physics and Technology. 52 (2009) , 2-3; 62-69

5. Žiljak, Vilko; Akalović, Jadranka; Žiljak-Vujić, Jana; UPRAVLJANJE BOJILIMA NA KOŽI U

VIZUALNOM I INFRACRVENOM SPEKTRU. // Tekstil: časopis za tekstilnu tehnologiju i

konfekciju. 60 (2012), 8; 355-363

__________________________________________________________________________________


47

INVESTIGATION OF VIBRATIONS IN OFFSET PRINTING UNIT AND THEIR INFLUENCE ON THE QUALITY

OF THE PRINTS

Juliusz Krzyżkowski, Georgij Petriaszwili, Yuriy Pyryev

Warsaw University of Technology, Konwiktorska Str. 2, 02-217 Warsaw, Poland

E-mail: [email protected], [email protected], [email protected]

ABSTRACT

The final quality of the image printed in offset technique depends on many factors. Among all

of them, not without meaning are construction and technical condition of the printing press.

This paper presents results of the experiment, in which relations between intensity of

vibrations of printing unit, their sources and the quality of the prints were attempted to be

found. There are also results of computer simulations presented here, which show vibratory

behaviour of mathematical model of printing unit.

Key words: offset printing, printing unit, vibrations, mathematical model

__________________________________________________________________________________


48

1 INTRODUCTION

Problem of vibrations in machinery is very common and widely discussed in scientific

literature, e.g. in (1). There are also several works, which investigate construction of printing

units and its consequences, including vibratory phenomena and their sources. In references

(2, 3) construction of 4-cylinders web-press printing unit were analysed. Authors focused in

those papers on modelling of such systems. Presented there mathematical models of

printing units take into account vibrations caused by inaccuracy of cylinders' bearings and

cylinders' working surface as well as vibrations excited by the canals, which are situated on

the plate and blanket cylinders. The latter phenomenon, called cylinder gap shock (CGS) (4),

is also mentioned in references (4) and (5) as a reason of vibrations and, what is related to

them, reason of impaired quality of the prints. To neutralize this problem, in plate and blanket

cylinders, cylinder bearers (contact rings, bearer rings) are commonly used.

The aim of this paper is to investigate relation between the construction of printing unit and

vibrations, which occur in it, as well as intensity of streaking phenomenon. There are also

presented results of computer simulations of vibrations of printing unit. Simulations were

based on mathematical model of printing unit, which take into account cylinders gap shock.

2 THEORETICAL PART

One of the most serious prints' defect, which is often mentioned as an direct effect of

vibrations of printing unit, are stripes across the printing direction. This phenomenon is called

streaking and several works point cylinder gap shock as a main reason of it (4, 5).

Cylinder gap shock is the phenomenon, which arises in the following way: There are canals

in plate and blanket cylinders, in which locks for fixing plate and offset blanket are situated,

respectively. Both cylinders are stressed each other. When canals on both cylinders meet

each other during printing, this pressure suddenly disappears (falls down to zero) and at the

end of the canals, it grows instantly up to maximum value. At this moment, there excites the

force, which induce vibrations of cylinders. Vibrating plate cylinder may also generate

vibrations of inking and dampening rollers. Such situation may take place, because while

printing, these rollers, similarly to the blanket cylinder, are pressed to the plate cylinder.

__________________________________________________________________________________


49

3 EXPERIMENTAL PART

3.1 Experiment

Experiment was carried out on Romayor Dominant 314 printing press. The choice of the

machine was dictated by the fact, that plate and blanket cylinders of the Romayor 314 press

do not have bearer rings on their ends. This very specific solution, nowadays almost not in

use in printing machines, may have huge influence on the quality of the prints. Analysis of

such system may be the first step to explain the sense of construction of printing units of

modern printing presses and evaluate its influence on the quality of the prints.

Measurements of vibrations were performed on the research station, which consisted of Data

Acquisition Device (DAQ), two transducers (accelerometers). and LabView SignalExpress®

software. Results have been analysed in DIAdem ® and Matlab® software.

Parallel usage of two accelerometers let us investigate simultaneously vibrations of different

press's parts, which may influence each other.

In the researches plate and blanket cylinders were taken under consideration as well as plate

inking rollers. In Figure 1. printing unit of the Romayor 314 press and considered elements

(red shadowed) are shown.

Figure 1 Printing unit of Romayor 314 press

During measurements transducers were gathering data from the points in the configurations

presented in Tab. 1.

__________________________________________________________________________________


50

Table 1 Points of measurements

Number of measurement Tansducer 1 Transducer 2

1 plate cylinder blanket cylinder

2 inking roller 1 plate cylinder



In this way we obtained information how one element influence on the another one.

Simultaneously with vibrations measurements, test image was printed. Parameters of a test

form and printing process conditions are shown in Tab. 2.

Table 2 Parameters of printed test form and printing process conditions

Test form

Parameter description Value

Tone value 70%

Screen dot Round

Screen angle 0°

resolution 150lpi

Printing process

Parameter description Value

Papers Gloss-coated, white, mass per area:

115gsm

Uncoated, white, mass per area: 120gsm

Ink colour Cyan

Printing speed minimal possible, 50% and 80% of

maximal printing speed

Dampening Minimal possible

Colour of full tone patch In accordance with ISO 12647-2

Analysis of printed test form was carried out as follows: Prints have been scanned in

resolution equal to screen ruling. In this way we obtained matrix of pixels with certain tone

value each. Afterwards mean of tone values of each row of the matrix (across the printing

__________________________________________________________________________________


51

direction) has been calculated. We obtained vector of these mean-tone values, what shows

in a precise manner intensity streaking phenomenon.

3.2 Mathematical modelling

Mathematical model of printing unit is a two degree-of-freedom system, which consists of two

masses representing plate and blanket cylinder. Model takes into account vertical vibrations

of cylinders, which are excited by the cylinders gap shock. CGS is modelled by the

periodically changing parameter of the system – its stiffness and damping. The model is

presented in figure 2.

Figure 2 Model of offset printing unit Masses m1, m2 represent plate and blanket cylinder, respectively; coefficients k1, k2 –

stiffness of a machine frame and c1, c2 are damping coefficients of a press frame,

respectively. Coefficients k12 and c12 represent stiffness and damping of cylinder bearers,

respectively, and parameters k(t) and c(t), respectively, are periodically changing stiffness

and damping of blanket.

4 RESULTS 4.1 Experiment

Figure 3 shows results of vibrations measurements of the plate and blanket cylinder (one

revolution of cylinders). At the beginning and at the end of the curves, we can see

characteristic peaks related to cylinder gap shock. Analysing whole period one can also see

intensive influence of both cylinders on each other.

__________________________________________________________________________________


52

Figure 3 Vibrations of plate and blanket cylinder In figure 4 (a) we can see, as an example, influence of plate's cylinder vibrations on the

middle inking roller. There are four cycles (full revolutions of cylinders) included. The biggest

peaks on the diagram show the beginning of the each cycle (moment of the cylinder gap

shock between plate and blanket cylinder). Figure 4 (b) shows zoom of one of such

moments.

(a) (b)

Figure 4 Vibrations of plate cylinder and inking roller. Four cycles (a) and zoom of cylinder gap shock moment (b) As we can see, there is visible correlation between vibrations of plate cylinder and inking

roller.

Figure 5 shows variations of tone values along the paper sheet for uncoated (a) and coated

(b) paper. Each curve shows another printing velocity.

__________________________________________________________________________________


53

(a)

(b)

Figure 5 Changes of tone values on the prints in dependence on printing velocity for uncoated (a) and coated (b) paper For coated paper variations of tone values are in general higher than for uncoated paper.

The results also show that printing velocity has little influence on the tone value changes.

Variance and standard deviation for each paper and velocity are presented in Tab. 3

Table 3 Variance and standard deviation of tone values

Printing

velocity

Uncoated paper Coated paper

Variance Standard

deviation Variance

Standard

deviation

Minimal

velocity 0,0013 0,0358 0,0010 0,0320

__________________________________________________________________________________


54

50% of

maximal 0,0009 0,0315 0,0011 0,0330

80% of

maximal 0,0008 0,0299 0,0015 0,0391

4.2 Mathematical Modelling

Precise description and solutions of mathematical model presented in section 3.2. one can

read in reference (6). Below some results of computations are presented for printing unit with

and without cylinder bearers. Figures 6 and 7 shows difference of the cylinders velocities in

function of the distance between them (Poincare maps). Coordinates z1-z3 represent

distance between plate and blanket cylinder; z2-z4 represent difference of velocities of plate

and blanket cylinder; T is a period of motion.

Figure 6 Poincare map of the printing unit's model without cylinder bearers for time tϵ(0; 280·T) In figure 6 we can see, that system without cylinder bearers in some cases may be instable.

The symptom of the system's instability is the direction of function development, i.e. with

every subsequent period, difference of velocities and the distance between cylinders grow

up. Both values "run away" from the equilibrium point with coordinates (0,0). In this situation

__________________________________________________________________________________


55

we observe parametric resonance. What is more this model is quasi-periodic. It means that

periods T of the motion are slightly different.

Figure 7 Poincare map of the printing unit's model with cylinder bearers for time tϵ(0; 280·T) When plate and blanket cylinders are equipped with bearer rings, stiffness of the system is

so big that parametric resonance cannot occur (figure 7).

5 CONCLUSION

Phenomenon of vibrations in offset printing units and their influence on quality of the prints is

very complex problem. As showed the experiment and carried out measurements, about the

intensity of streaking phenomenon may decide many factors. Main conclusions from the

experiment are:

– plate and blanket cylinder influence each other and vibrations of one cylinder act on the

another one, not only at the moment of cylinder gap shock. Blanket damping properties are

not big enough to eliminate negative effect of this influence.

– vibrations of plate cylinder excite vibrations of inking rollers, what may be one of the main

reasons of streaking phenomenon

– streaking phenomenon is more intensive on coated paper. The reason of such

phenomenon may be better damping properties of uncoated paper.

__________________________________________________________________________________


56

– variations of tone value are not meaningfully dependent on printing velocity. Reasonable

explanation of this phenomenon may be good damping properties of blanket and paper.

– some of experiment results need further deep and complex analyses.

Computer simulations performed on the mathematical model of printing unit showed, that

cylinder bearers enlarge significantly its stiffness and in this way prevent the problem of

parametric resonance in printing machine.

6 REFERENCES

1. Dresig, H.; Holzweißig, F., (2010). Dynamics of Machinery.Theory and Applications,

Springer, e-ISBN 978-3-540-89940-2, Berlin

2. Augustaitis, V.K., Šešok N. (2000). Analytical Investigation Method of the Transversal

Vibrations of Plate and Blanket Cylinders of Web Offset Presses. Mechanika, Vol. 21, No. 1,

p. 46-53, ISSN 1392-1207

3. Augustaitis, V.K., Šešok N. (2004). The Relative Transversal Vibrations of Printing-Press

Cylinders that are Pressed Against Each Other via an Elastic Blanket, Journal of Mechanical

Engineering, Vol. 50, No. 5, p. 277-290, ISSN 0039-2480

4. Kipphan, H., (2001). Handbook of Print Media, Springer, ISBN 3-540-67326-1, Berlin

5. Kulikov, G.B., (2008). Diagnosing Causes of Increased Vibration of Printing Units of

Tower Rotary Printing Presses, Journal of Machinery Manufacture and Reliability, Vol. 37,

No. 4, p. 291-296, ISSN 1052-6188

6. Pyryev, Y., Krzyżkowski, J., (2012). Parametric vibrations in offset printing units,

Theoretical & Applied Mechanics Letters, Vol. 2, No. 4, available on:

http://taml.cstam.org.cn/EN/volumn/current.shtml

__________________________________________________________________________________


57

INDIVIDUALNI FILTER „KIŠA“ U TRANSFORMACIJI SLIKOVNOG

ELEMENTA INDIVIDUALIZED FILTER „RAIN“ IN THE TRANSFORMATION OF

PICTURE ELEMENT Maja Rudolf1, Nikolina Stanić Loknar1, Tajana Koren1, Aleksandra Bernašek2

1Grafički Fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska 2Tehničko Veleučilište u Zagrebu, Ivana Lučića 5, Zagreb, Hrvatska

SAŽETAK

U članku se predstavlja procedura manipuliranja slikom preko programskih kodova.

Primjenjivost takvih procedura je na crno-bijelim ili slikama u boji koje se prevode u RGB ili

CMYK sustav. Parametri boje koji se koriste unutar programskog jezika su numeričke

vrijednosti kojima je moguće matematički manipulirati. Takvu manipulaciju smo nazvali

„filterom“. U radu se prezentira filter nazvan „kiša“ koji koristi parametre boje da bi definirao

različite oblike od kojih je slika izgrađena. Originalna bitmapirana slika, od koje polazimo,

građena je od mreže piksela. Slika dobivena apliciranjem filtera „kiša“ zamjenjuje originalni

piksel kvadratnog oblika s vektorskim oblikom koji ovisi o boji postojećeg piksla. Parametri

boje se koriste kako bi se definirao oblik vektorskog elementa slike. Originalne bitmap slike

su 8-bitne sa 256 tonova jedne boje unutar jednog kanala. Razina promjene u strukturi slike

može varirati od jedva primjetne do drastično različite od originala. U sliku su ugrađene

informacije odn. uzorak koji se ponavlja. Ovakav način transformacije slika nalazi svoju

primjenu u dizajnu dokumenata koji zahtijevaju određenu razinu zaštite.

Ključne riječi: element slike, programiranje filtera, algoritam

ABSTRACT

This paper presents procedures of manipulating graphic image through programming. These

procedures can be applied with black and white or color images that are translated into RGB

or CMYK color system. Parameters of color are numerical values and can be used to

mathematically manipulate other image properties. Such manipulation is called „filter“. Paper

presents the filter called „rain“, which uses parameters of color to define various shapes that

__________________________________________________________________________________


58

construct the image. Original bitmap image is built as a matrix of pixels. The filter „rain“

replaces the original square shaped pixel with vector shape that that is defined by the color

of pixel. Original bitmap images are 8-bit images with 256 tones in one color channel. The

level of transformation in the structure of graphic can vary from barely visible to drastically

changed shapes. Image with applied filter has new repeating information (pattern). This kind

of transformation of graphics can be applied in the design of documents that require certain

level of protection.

Key words: pixel, filter programming, algorithm

__________________________________________________________________________________


59

1 UVOD

Kompjuterski programi nude mnoge alate za obradu fotografija, naročito filtere. Filteri

pomoću definiranih algoritama mijenjaju svojstva svakog piksela unutar slike. Korisnici

konvencionalnih programa za obradu slike nisu upoznati sa kodnim rješenjima takvih alata,

već apliciraju gotova rješenja na određenu sliku. Ovdje je opisan način na koji se filter gradi

programski, sa kontrolom svih parametara oblika i boje kroz matematičke formule i

uvjetovanost preko algoritma.

Osnova za aplikaciju filtera u programskom jeziku Postscript je heksadecimalni kôd CMYK

slike koji se dobije separiranjem CMYK kanala iz postscript formata. Zacrnjenje svakog

kanala slike definirano je heksadecimalnom matricom u kojoj je svakom slikovnom elementu,

pikselu, pridružena dvoznamenkasta vrijednost od 00 do FF što u decimalnom sustavu

rezultira sa 256 razina zacrnjenosti jednog kanala. Boja piksela određena je kombinacijom

udjela c, m, y i k komponente. Budući da su to numeričke vrijednosti, one se mogu

upotrijebiti kao parametri slike u različitim kombinacijama algoritama. Matematičkim

formulama se te vrijednosti mogu mijenjati i manipulirati, te koristiti kao parametri novog

kanala ili oblika kojim se zamjenjuje piksel. Filteri se mogu razdijeliti u 2 grupe: filteri koji

manipuliraju obojenjem originalne slike i na filtere koji manipuliraju oblikom piksela, odn.

zamjenjuju originalni piksel sa vektorskim oblikom. U ovom radu predstavili smo filter koji

mijenja originalni piksel sa programiranim vektorskim oblikom. Iz piksel grafike se uzimaju

podaci heksadecimalnog koda boje i koriste da bi se stvorila vektorska grafika. Numeričke

vrijednosti koje se preuzimaju iz parametara za boju mogu služiti kao parametri koji definiraju

oblik, veličinu ili poziciju vektorskih krivulja. Na poziciji određenog piksla iz originalne slike,

umeće se ćelija unutar koje se nalazi vektorski oblik. Takva grafika se dalje obrađuje kao

vektorska grafika.

2 FILTER "KIŠA"

Postscript filter „kiša“ koristi parametre boje zadane piksel grafike kako bi stvorio novu sliku u

kojoj je kvadratični piksel zamijenjen određenim oblikom na točno određenoj poziciji u matrici

slike. Heksadecimalne vrijednosti kojima su definirani CMYK kanali piksel grafike koriste se

unutar filtera kao parametri koji utječu na vektorski oblik, te on sada postaje najmanji element

grafike.

Za testiranje filtera upotrijebljena je testna slika koja sadrži sve tonove boja zajedno sa

njihovim zasićenjem i svjetlinom. Na X osi testne slike boja varira po zasićenosti i svjetlini,

__________________________________________________________________________________


60

dok Y os predstavlja tonove boje (slika 1a). Takva slika je baza za promatranje različitih

efekata filtera koji svoje parametre uzimaju iz podataka o boji. U ovom radu testiran je filter

„kiša“ koji u plavim tonovima kvadratni oblik piksela zamjenjuje vektorskim oblikom koji

podsjeća na kapljicu. U ostalim tonovima oblik kojim se zamjenjuje piksel je horizontalno

pozicionirana bezierova krivulja. Slika 1 prikazuje testnu grafiku u bitmap obliku (a), zatim

grafiku na koju je apliciran filter (b), te uvećani detalj u plavim tonovima gdje se vidi kako se

oblik mijenja u ovisnosti o količini c, m, y i k komponente.

a) b)

c)

Slika 1 Testna slika a) testna grafika u bitmap obliku, b) testna grafika s implementiranim filterom, c) uvećan detalj grafike Da bi se programski stvorio filter moraju biti poznati podaci o dimenzijama slike, tj. broj

piksela u redovima i stupcima originalne slike. To je osnovna matrica unutar koje će se na

istim pozicijama piksela stvoriti ćelije koje ograničuju prostor prikaza vektorskog oblika,

nositelja obojenja. Isto tako programski se određuje širina i visina same ćelije, koja je u

slučaju filtera „kiša“ kvadratični prostor. Potrebni su i heksadecimalni parametri CMYK kanala

koji se konverzijom pretvaraju u decimalni sustav koji koriste vektorski oblici za definiranje

boje. Vektorski parametar boje koristi vrijednosti od 0 do 1 (0% do 100%). Oni predstavljaju

postotak zacrnjenja određenog kanala boje.

__________________________________________________________________________________


61

Heksadecimalna matrica originalne grafike iz koje se uzimaju numeričke vrijednosti za daljnju

obradu:

/c <...heksadecimalni kod cijan kanala...> def

/m <...heksadecimalni kod magenta kanala...> def

/y <...heksadecimalni kod zutog kanala...> def

/k <...heksadecimalni kod crnog kanala...> def

Iz heksadecimalnih matrica se programski uzimaju po dvije vrijednosti za svaki piksel svakog

pojedinog kanala, gdje varijable od k1 do k4 označavaju heksadecimalnu vrijednost c, m, y i

k pojedinačnog piksela. Nakon toga se vrijednosti parametra pretvaraju u vektorski oblik, tj.

heksadecimalni raspon od 00 do FF (0 – 255) se reducira na raspon od 0 do 1. To je

potrebno da bi se vektorski definirala vrijednost obojenja od 0 do stopostotne zacrnjenosti.

/k1 c j get def

/k2 m j get def

/k3 y j get def

/k4 k j get def

/cyan k1 255 div def %vektorski parametar boje (0-1)

/magenta k2 255 div def

/yellow k3 255 div def

/black k4 255 div def

Nakon što su vrijednosti boje postale dostupne kao varijable cyan, magenta, yellow i black

možemo ih koristiti u definiranju oblika koji će se pojavljivati u zadanim ćelijama matrice slike.

Definirana su dva oblika: krivulja i kapljica s paramerima koordinata za jednu bezierovu

krivulju. Koordinate od x1 do y4 koriste se kako bi se definirao oblik krivulje. Krivulja ima

fiksan položaj početne i završne točke na sredini y osi zadane ćelije, dok je zakrivljenost

krivulje (parametri y2 i y3) ovisna o pokrivenosti površine crnog kanala. U primjerima

možemo vidjeti da krivulja ima veću zakrivljenost što je količina crne u određenoj boji veća.

/krivulja x1 y1 moveto x2 y2 x3 y3 x4 y4 curveto def

/kapljica x5 y5 moveto x6 x6 x7 x6 x5 y5 curveto closepath def

/x1 0 def

/y1 h 2 div def

/x2 0 def

/y2 black h mul 3 mul neg def

__________________________________________________________________________________


62

/x3 w def

/y3 black h mul 3 mul def

/x4 w def

/y4 h 2 div def

/x5 w w rn mul sub def

/y5 h rn mul def

/x6 0 rn w 1.9 mul mul add neg def

/x7 w rn w 1.3 mul mul add def

Oblik „kapljice“ definiran je bezierovom krivuljom koja koristi varijable od x5 do x7. Pozicija i

oblik „kapljice“ unutar ćelije definirani su slučajnim vrijednostima kako raspored kapljica ne

bi bio pravilne strukture. Pozicija x i y koordinate uvjetovane su stohastičkom vrijednošću rn

koja se kreće u rasponu zadanih dimenzija ćelije. U obliku „kapljice“, također, je ugrađen

stohastički parametar rn koji blago deformira izvorni oblik „kapljice“ kako bi se stvorio

prirodniji dojam na slici. Kada je kreirana varijabla za oblik, definira se hoće li taj oblik imati

ispunjenje bojom ili će imati konturnu liniju. Varijabla oblik1 definira „kapljicu“ koja će biti

ispunjena zadanom bojom koja se računa iz heksadecimalne matrice originalne slike.

Varijabla oblik2 definira konturnu liniju „krivulje“ čija debljina (varijabla L) ovisi o udjelu crne

komponente zadane boje originalne slike. Debljina linije je definirana brojem u rasponu

između 1 i 3 točke, ovisna o količini crne komponente (varijabla black ) za dotičnu ćeliju. Na

slici 2 na uvećanom detalju (c) možemo vidjeti kako se debljina linije „krivulje“ mijenja u

ovisnosti o udjelu crne komponente. Isto tako se može vidjeti oblik „kapljice“ u plavim

tonovima, sa stohastičkim varijacijama u poziciji i obliku elementa unutar ćelije.

/oblik1 kapljica fill def

/oblik2 /L black 2 mul 1 add def krivulja L setlinewidth stroke def

Nakon što je definiran način iscrtavanja oblika te uvjetovanost debljine linije konture krivulje,

potrebno je odrediti tonove boja u kojim će se izmjenjivati vektorski oblici sačuvani u

varijablama oblik1 i oblik2. Postavljen je uvjet da se oblik „kapljice“ pojavljuje samo u plavim

tonovima zadanih boja. Na testnoj slici (slika 1, b) vidljivo je da će se oblik „kapljice“ pojaviti

tamo gdje je udio cijan komponente najveći. Da bi se postigli bolji rezultati trebalo je isključiti

zelene tonove, gdje se pojavljuje veliki udio cijana i tamne dijelove gdje je velik udio crne

komponente. Eksperimentalno je zaključeno da su najbolji rezultati za iscrtavanje „kapljice“

kada je udio cijana veći od 10%. Da bi se isključila zelena komponenta udio žute u boji ne

__________________________________________________________________________________


63

smije biti veći od 18%, a za isključivanje tamnih tonova određena je granica do 60% crne

komponente. Kada su ti uvjeti zadovoljeni oblik koji se iscrtava je „kapljica“ definirana

varijablom oblik1. U slučaju vrijednosti cijana ispod 10% ili žute iznad 18% ili crne iznad 60%

oblik1 se zamjenjuje varijablom oblik2 u čijoj definiciji stoji bezierova krivulja. Ona ima

promjenjivu zakrivljenosti i debljinu konturne linije koja je u zavisnosti o količini crne

komponente.

cyan 0.1 lt yell 0.18 gt or black 0.6 gt or/oblik1 oblik2 def if

cyan mag yell black setcmykcolor oblik1

a)

b)

__________________________________________________________________________________


64

c)

Slika 2 Primjer apliciranja filtera „kiša“ a) originalna slika; b) slika sa apliciranim filterom c) uvećani detalj Program se izvodi tako da se za svaki pojedinačni slikovni element, piksel, izvode ovi

izračuni i na temelju uzetih podataka iz originalne grafike gradi nova slika, s umetnutim

vektorskim oblicima. Nakon što program izračuna i iscrta potrebni oblik, pomiče se na

poziciju sljedeće ćelije, te ponavlja proces proračuna parametara i iscrtavanja po zadanim

formulama. Slika se na taj način gradi ćeliju po ćeliju prema zadanoj matrici stupaca i redova

preuzetih iz orginalne grafike. Prednost programiranja filtera je u tome što se iz originalne

slike uzimaju samo podaci o boji c,m,y i k kanala, što ubrzava proces generiranja

novonastale grafike, a kontrola nad parametrima samog filtera je potpuna, budući da se

direktno ulazi u definiciju algoritma. Mogućnosti u kojima se parametri koriste su nebrojeni.

Dizajner na taj način ima slobodu kreiranja i utjecanja na nove oblike slikovnih elemenata i

manipulaciju slikom u ovisnosti o boji pojedinog elementa. Slike 2. i 3. prikazuju moguće

primjene filtera „kiša“, gdje su originali bitmap grafike s većom količinom plavih nijansi.

Ovisno o motivima moguće je stvoriti zanimljive dizajnerske efekte koji u konvencionalnim

programima za obradu slike još nisu dostupni.

__________________________________________________________________________________


65

a) b)

c)

Slika 3 Primjer apliciranja filtera „kiša“ a) originalna slika; b)slika sa apliciranim filterom c) uvećani detalj

3 ZAKLJUČAK

Manipuliranje slikom preko programskih kodova nudi mnoge mogućnosti u svijetu dizajna

grafike sa posebnom namjenom. Filterima možemo u potpunosti izmijeniti strukturu slike, te

obogatiti mikrostrukturu grafike novim oblicima. Kvadratični oblik piksela u predstavljenom

filteru „kiša“ zamijenjen je proizvoljnim vektorskim oblicima. Programskim kodom se

kontrolira oblik bezierove krivulje koja ovisi o originalnoj boji bitmap grafike. Postojeća

pozicija piksela upotrijebljena je u definiranju položaja ćelija unutar kojih se iscrtavaju

vektorski oblici. Heksadecimalne numeričke vrijednosti iz CMYK kanala izvorne grafike

koriste se kao parametri, te određuju oblik vektorske krivulje. Ovakav način kreiranja filtera

__________________________________________________________________________________


66

dizajnerima omogućuje potpunu kontrolu nad prikazom grafike. Postojeći paketi programa za

obradu slike ne pružaju mogućnosti izrade individualiziranih filtera, stoga se kroz ovakav

pristup programiranju postižu originalna rješenja. Informacija ugrađena u grafiku putem

programiranih filtera služi kao vrsta zaštite, te može naći primjenu u dizajnu dokumenata i

vrijednosnica.

4 LITERATURA

1. Adobe Systems: „PostScript Language Tutorial and Cookbook”, Addison-Westley, 1985,

ISBN 0-201-10179-3

2. S. F. Roth: „Real World PostScript”, Addison-Westley, 1988, ISBN 0-201-06663-7

3. Žiljak V.; Pap K. (1998): „PostScript, programiranje grafike”, FS, ISBN: 953 - 199 – 000,

Zagreb

4. Adobe Systems (1990): „PostScript Language Reference Manual”, Addison-Westley, ISBN

0-201-37922-8

5. T. Merz (1996): „PostScript & Acrobat, PDF”, Springer, ISBN 3540608540

6. R. Smith (1990): „Learning PostScript: A Visual Approach“, Peachipt Press, ISBN 0-

938151-12-6

__________________________________________________________________________________


67

DINAMIČKA KONVERZIJA POSTSCRIPT JEZIKA U SVG JEZIK

DYNAMIC CONVERSION FROM POSTSCRIPT TO SVG

Rutger Pancirov Cornelisse1, Klaudio Pap2, Nikolina Stanić Loknar2 1Tehničko Veleučilište u Zagrebu, Vrbik 8, Zagreb, Hrvatska 2Grafički fakultet Sveučilište u Zagrebu, Getadićeva 2, Zagreb, Hrvatska


SAŽETAK

Ovaj tekst opisuje inovativnu pretvorbu PostScripta u SVG te grafičko korisničko sučelje koristeći web

tehnologije HTML, CSS i JavaScript. Izabrane su web tehnologije zbog njihove neovisnosti o uređaju i

operativnom sustavu. Podržane su petlje, varijable, procedure i uvjetna grananja kao i sve stogovne i

aritmetičke operacije. Implementirane su najosnovnije tipografske funkcije, koje koriste fontove kako ih

koristi i web stranica; specificira se font, a ukoliko nije instaliran na računalu, izabere se nešto slično.

Konverter ne koristi SVG funkcije transformacija, već se umjesto toga sve grafičke transformacije

obavljaju matematički koristeći matrice transformacija. Razlog tog pristupa je u tome što je u

PostScriptu moguće koristiti transformacije na dijelove putanja, dok se u SVG-u transformacije odnose

na cijele putanje

Ključne riječi: PostScript, SVG, web tehnologija

ABSTRACT

This text describes innovative conversion from PostScript to SVG and its graphical user interface using

the web technologies HTML, CSS and JavaScript. Web technology is chosen for its device and

platform independence. Loops, varijables, procedures and conditional operators, as well as all stack

and arithmetic operators are supported. Basic typographic functions are implemented, which use fonts

the way they're used in websites; a font is specified and if it's not present on the user's computer, a

similar font is chosen. Instead of using the transformation functions built in to SVG, all the

transformations of the coordinate system are done mathematically, using transformation matrices. The

reason for that approach is that PostScript can transform parts of a path, while in SVG transformations

apply for the whole path.

Key words: PostScript, SVG, web technology



__________________________________________________________________________________


68

1 UVOD Razvoj programa u PostScript jeziku kao temeljnom današnjem PDL grafičkom

programskom jeziku je i dalje jako značajan za grafičku tehnologiju. Mnoge u PostScriptu

programirane grafike bi htjeli imati vidljive na pregledniku, tabletu ili pametnom telefonu. Ovaj

rad dokazuje mogućnost pretvorbe PostScript programa u SVG zapis koji će biti čitljiv u

tehnologiji koja posjeduje SVG interpreter. Programsko rješenje WebPS je dio Završnog

Rada na Tehničkom Veleučilištu u Zagrebu (1).

Razvojna okolina je vrlo koristan alat za učenje PostScript jezika, ali i za iskusne korisnike je

njegovo jednostavno sučelje praktična platforma za razvoj i testiranje PostScript programa.

Jedna od najprioritetnih točaka razvojne okoline je prikaz grešaka koji brzo i jednostavno

opisuje greške i njihovu lokaciju u kôdu.

Za svaki implementirani PostScript operator se prvo istražuje njegova točna definicija,

koristeći standardne reference PostScript jezika. Kada se radi o operatoru stvaranja staza,

traži se njegov SVG ekvivalent u W3C SVG dokumentaciji, u protivnom se oponaša

ponašanje PostScript operatora koristeći JavaScript. Tako se stvaraju stogovi u memoriji, a

sve transformacije koordinatnog sustava obavljaju se samo JavaScriptom. Za dobivanje što

veće kontrole nad stvorenim SVG kôdom, koristi se što manje SVG funkcija, a što više

operacija se obavlja programskim putem u JavaScript jeziku.

2 POSTSCRIPT I SVG PostScript je dinamički grafički programski jezik za opisivanje stranice (PDL, Page

Description Language) za ispis. Kvalitetniji pisači imaju ugrađeni interpreter za PostScript.

Iako su PostScript programi najčešće proizvod programa za prijelom stranica ili drugih

programa, PostScript pruža programerima alat za razvoj grafika koje bi bile nemoguće ili vrlo

teško napraviti u standardnom grafičkom programu. PostScript uključuje sve funkcionalnosti

koje su uobičajene za programske jezike te, kako je PostScript grafički programski jezik,

ugrađeni su i specijalizirani grafički operatori, kao što su operatori za manipulaciju

koordinatnog sustava, operatori za kompoziciju boja, operatori za stvaranje putanja te

operatori za izmjenu izgleda putanja. PostScript jezik je stogovno orijentiran (stack-oriented),

što znači da se koristi LIFO (last in, first out) načelom za upravljanje programa (2).

SVG je XML format za opisivanje dvodimenzionalnih grafika i podržava, kao i PostScript,

vektorske grafike, rasterske grafike i tekst, a prvenstveno je namjenjen za prikaz grafika na

ekranu. SVG nije programski jezik pa ni ne nudi funkcionalnosti programskih jezika (petlja,

grananja itd.), već je uglavnom statični opis stranica. Zbog činjenice što je SVG format koji je

__________________________________________________________________________________


69

baziran na XML/u, ipak je moguće programirati SVG grafike koristeći skriptne jezike kao što

je JavaScript. Mana korištenja skriptnih jezika u SVG-u je što nisu svi programi koji prikazuju

SVG u mogućnosti interpretiranja skriptnih jezika. SVG se može prikazati u svim novijim

preglednicima za internetske stranice, što je i glavni razlog zašto je SVG format i izabran (3).

Postoji puno malih, i lako rješivih, razlika između PostScripta i SVG-a, ali postoji i nekoliko

velikih razlika koje trebaju malo više truda i inovativne kreativnosti kako bi se izjednačile.

Jedna od tih razlika je to što se u SVG-u transformacije koordinatnog sustava uvijek odnose

na cijele putanje, dok se u PostScriptu transformacije samo obavljaju nad elementima koji su

stvoreni nakon davanja naredbe za transformaciju. Druga je razlika što PostScript ima

ugrađeno više sustava boja, dok SVG ima ugrađen samo RGB sustav. Drugi sustavi boja se

mogu specificirati u SVG-u koristeći ICC profile, ali programska podrška za tu funkcijonalnost

je upitna. PostScript koristi tipografsku točku kao mjernu jedinicu, dok SVG koristi piksele.

Kako pikseli nemaju određenu veličinu, u ovom radu se preračunavaju sve veličine za

iylaynu rezoluciju od 300 DPI. Jedna tipografska točka je 1/72 inča [4] pa je faktor

preračunavanja 300/72 ≈ 4,167. Za prikaz na ekranu faktor preračunavanja ovisi o rezoluciji

ekrana.

3 PROGRAMSKO RJEŠENJE Programsko rješenje treba biti tako izvedeno da korisnik može učiti i testirati PostScript

programiranje jer će dinamički vidjeti rezultat u SVG podržanim okolinama koje ne posjeduju

PostScript interpreter.

3.1 Korisničko sučelje

Sučelje aplikacije se dinamički prilagođava veličinom kako bi u cijelosti stalo unutar prozora

web preglednika, koristeći JavaScript. Na ovaj način se izbjegava pojavljivanje horizontalnih i

vertikalnih klizača, što znatno poboljšava preglednost programa. Sučelje se sastoji od tri

dijela; trake izbornika, prozora za SVG sliku te PostScript editora.

Na traci izbornika se nalaze gumbi za kontrolu nad programom. Render gumb pokreće

konverziju PostScripta u SVG, a zatim prikazuje rezultat u SVG prozoru. Gumb show SVG

code prikazuje kôd trenutno vidljive stranice u SVG prozoru. Settings gumb otvara prozor u

kojem se mogu podesiti postavke, kao što je veličina medija. Load PS gumb otvara dijalog

datoteke, u kojem se može izabrati PostScript datoteka koja se zatim otvara u editoru. Help

gumb otvara novi prozor preglednika, u kojem se prikazuju upute za korištenje programa.

__________________________________________________________________________________


70

Slika 1 Korisničko sučelje

U SVG prozoru se prikazuju renderirane stranice. Oblik prozora ovisi o postavkama veličine i

orijentacije papira. U gornjem rubu prikazani su format papira i njegove dimenzije u

tipografskim točkama. U donjem dijelu prozora se prikazuju trenutni zum u postocima te

lokacija miša na renderiranoj stranici u tipografskim točkama. Ukoliko se PostScript

dokument sastoji od više od jedne stranice, nalaze se i navigacijske strelice i pokazivač

trenutne stranice u donjem dijelu prozora. Srednji dio SVG prozora se koristi za prikaz

renderiranih stranica. SVG prozor se može zumirati s kotačem miša te se stranica može

micati u svim smjerovima držeći lijevi gumb miša.

PostScript editor je običan HTML-ov textarea element s dodanim rednim brojevima linija.

Pomoću JavaScripta se redni brojevi sinkronizirano pomiču s tekstom u editoru. Na desnoj

strani editora se nalaze dva raširiva prozora za prikaz grešaka i ispis stoga operanada.

3.2 Pokazivanje grešaka

Kada aplikacija pronađe grešku u kôdu, sivi indikator na desnoj strani postane crven. Šireći

prozor prema lijevo, pokazuju se informacije o grešci. Aplikacija uvijek izvršava program do

kraja i prikazuje sve pronađene greške. Kako bi programeru bilo lakše naći greške u kôdu,

izvještaj grešaka se sastoji od broja linije gdje se nalazi greška, ime operatora u kojem se

ona dogodila te vrste greške. Kada se greška dogodi unutar procedure, prikazat će se i broj

__________________________________________________________________________________


71

linije kôda od kuda se procedura pozvala. Tako se mogu naći greške koje su uzrokovane

krivim operandima, dok je sintaksa programa ispravna.

3.3 Parser i interpreter

Za tumačenje PostScript kôda, aplikacija koristi parser i interpreter. Parser priprema podatke

kako ih interpreter može tumačiti i usmjeriti. Prvi korak u pretvorbi PostScript programa u

SVG je parser, koji dijeli kôd u odvojene operatore i operande, od čega se sastavlja izvršni

stog. U aplikaciji je izvršni stog polje objekata koje za svaki element sadrži vrijednost, tip i

redni broj linije. Kada parser naiđe na otvarajuće zagrade ( , ( ili < ), tražit će se

odgovarajuće zatvarajuće zagrade, a taj cijeli odlomak kôda se stavlja na izvršni stog s

odgovarajućim tipom podataka (procedura, string odnosno niz heksadekadskih vrijednosti).

Kada je parser podijelio cijeli kôd programa poziva se interpreter, koji stavlja operande s

izvršnog stoga na stog operanada te pokrene odgovarajuće funkcije za operatore s izvršnog

stoga. Procedure se izvršavaju tako da se stvara nova razina na izvršni stog, a kôd

procedure šalje se na parser.

3.4 Stvaranje staza

SVG i PostScript su oboje vektorski formati, što znači da su grafike opisane geometričnim

elementima. Iz tih elemenata se stvaraju staze, koje se vizualiziraju potezom ili ispunom.

Neki elementi staza su na sličan način opisani u PostScriptu i u SVG-u, dok su drugi

elementi u potpunosti drugačije opisani. Svaki element staze postoji u apsolutnom i

relativnom obliku, a zbog sličnosti između tih oblika objasnit će se u ovom tekstu samo

relativne varijante.

Elementi staze koji se direktno mogu pretvoriti iz PostScripta u SVG su moveto, lineto i

curveto. Za tu pretvorbu potrebno je samo izračunavanje koordinata u sustavu uređaju

(ekran ili SVG datoteka) te dodavanje tih koordinata i SVG naredbe za te elemente (M, L ili

C) trenutno aktivnoj stazi.

SVG-ova naredba za kružnice (ili kružne isječke) prima u potpunosti druge parametre nego

PostScriptov arc operator. U PostScriptu arc treba koordinate središta kružnice, radius,

početni kut luka i završni kut luka (xc yc r L1 L1 arc) [2]. U SVG-u kružnica je opisana kao A rx

ry xr large-arc-flag sweep-flag x y, što crta luk od trenutne točke do x,y s horizontalnim

radiusom rx i vertikalni radius ry i rotacijom xr. Smjer luka se određuje parametrom sweep-

flag koji ima vrijednost 0 ili 1. Kako su sa zadanim podacima moguća dva različita luka,

__________________________________________________________________________________


72

dodaje se još large-arc-flag, koji određuje treba li koristiti kraći ili duži luk (vrijednost 0

odnosno 1) (3). Prvi pristup ostvarivanja pretvorbe je koristio SVG-ov arc element, ali, zbog

nekorištenja SVG-ovih funkcija transformacija, nije moguće koristiti SVG-ov arc element

kada se nad njim trebaju obaviti transformacije.

Kao rješenje za gore navedeni problem izabrano je korištenje bézierovih krivulja umjesto

kružnica. Za što bolju aproksimaciju kružnice, luk koji jedna krivulja predstavlja ne smije biti

dulji od 90 stupnjeva te se zbog toga za jednu kružnicu koriste četiri krivulje. Kako prve i

druge kontrolne točke bézierove krivulje uvijek stvaraju tangentne linije s početnom odnosno

završnom točkom krivulja, smjer kontrolne točke je poznat. Udaljenost između kontrolne i

početne ili završne točke izračunava se pomoći konstanta kappa, koja ima vrijednost

0,552284749 (5). Udaljenost je kappa umnožena s radiusom kružnice i tangensom broja

stupnjeva luka kojeg predstavlja krivulja.

Slika 2 Pretvorba kružnog isječka

Arcto operator stvara luk koji je određen tangentama (x0,y0)-(x1,y1) i (x1,y1)-(x2,y2) te radiusom

kružnice (r). Stvoreni luk povezuje se pravcem s trenutnom točkom (x0,y0). Parametri su

zadani u sljedeći raspored; x1 y1 y2 x2 r arcto [2]. PostScriptov arcto operator nema ekvivalent

u SVG-u pa ga je potrebno stvarati od linija i kružnog isječka. WebPS izračunava xc, yc, L1 i

L2 iz zadanih tangenta, a nakon toga se rezultirajućim parametrima iscrtava kružni isječak

koristeći bézierove krivulje. Nakon iscrtavanja, arcto stavlja početne i završne koordinate

luka na stog operanada. Ako nije poželjno ostaviti te vrijednosti na stog operanada, potrebno

je koristiti arct operator, koji stvara istu stazu, ali ne ostavlja vrijednosti na stog.

__________________________________________________________________________________


73

Slika 3 Arcto u PostScriptu i u SVG-u

Stvaranje nove staze s newpath operatorom se u WebPS-u obavlja postavljanjem koordinate

trenutne točke na stog grafičkih stanja na undefined. Zatvaranje staze operatorom closepath

ne zahtjeva nikakve pretvorbe. Koristi se SVG-ova naredba z, koja ima u potpunosti isti

učinak.

Konstruirane staze postoje samo u memoriji računala i nevidljive su sve dok se ne izda

naredba za njihovo prikazivanje. Operatorom stroke svi elementi staze iscrtavaju se linijama.

WebPS dodaje stazu u listu SVG elemenata i dodaje se atribut stroke. Popunjavanje staza

se obavlja na isti način kao iscrtavanje, ali se umjesto atributa stroke dodaje atribut fill.

3.5 Transformacije koordinatnog sustava

WebPS obavlja sve transformacije koordinatnog sustava matematički, koristeći matricu

transformacija. Ovaj pristup je izabran jer SVG ne može obavljati transformacije nad

dijelovima staza već samo nad cijelim stazama. Matrica transformacija je matrica formata

3x3, ali, zbog toga što zadnji stupac sadrži samo konstantne vrijednosti, u WebPS-u (kao i u

PostScriptu) se zapisuje kao jednodimenzionalna matrica sa šest članova. Svaka vrsta

transformacije (translate, scale i rotate) ima pripadajuću matricu, koja se pomnoži s

trenutnom matricom transformacija kako se stvara nova matrica transformacija.

3.6 Stogovne operacije

PostScript je stogovno orijentiran, a ima brojne operatore za manipulaciju stoga operanada.

U WebPS-u su podržani svi operatori za rad sa stogom operanada. Stog operanada je

implementiran kao polje u kojem svaki element ima vrijednost i tip. Tip informira interpreteru

__________________________________________________________________________________


74

o vrsti operanada na stogu. Neke od operacija nad stogom su micanje gornjeg elementa,

kopiranje elemenata, izmjenjivanje gornja dva elementa i dr. WebPS obavlja te operacije

manipulacijom polja koje predstavlja stog operanada.

3.7 Standardni elementi programskih jezika

Osim specijaliziranih operatora za rad s grafikama, PostScript posjeduje i standardne

elemente koje svi programski jezici imaju. Upravo ti elementi čine PostScript dinamičnim i

mnogostranim jezikom za programiranje grafika.

WebPS implementira petlje, uvjetna grananja i procedure tako da se odlomak PostScript

kôda koji se treba izvršiti šalje u parser, kako bi se stvorila nova razina na izvršnom stogu.

Varijable i procedure se spremaju na stog rječnika, koji je stvoren od polja koje za svaki

element drži vrijednost i ime. Kada interpreter naiđe na ime varijable, njezina vrijednost

stavlja se na stog operanada.

Aritmetički i matematički operatori se izračunavaju u JavaScriptu te se rezultat stavlja na stog

operanada. Većina operatora se može direktno izračunati, ali operatori koji rade sa

stupnjevima trebaju dodatnu akciju. Budući da PostScript radi sa stupnjevima, a JavaScript s

radijanima, potrebno je pretvoriti stupnjeve u radijane i obrnuto (1).

3.8 Tipografski operatori

Iako se WebPS koncentrira na stvaranje grafika koristeći staze, implementirani su

najosnovniji tipografski operatori. Moguće je postaviti font (findfont, scalefont, setfont) te

ispisati tekst s show operatorom. Za razliku od PostScripta, WebPS ne koristi PostScript

fontove, već se fontovi koriste kao i na web stranicama; ako je traženi font instaliran na

računalu korisnika, onda se koristi taj font, inače se traži sličan font (što može značiti da je

korišteni font samo istog tipa; serif, sans serif itd.). Razlog za taj pristup je što je WebPS još

u fazi razvoja. U budućnosti će i sve tipografske funkcije biti implementirane, a koristit će se

fontovi koji su spremljeni na serveru u stazama, koje će se iscrtati u SVG-u kao staze

umjesto teksta. Moguće je i izračunati širinu iscrtanog teksta operatorom stringwidth. Kako bi

WebPS (bez pristupa stazama grafema) mogao saznati širinu teksta, taj tekst ispisuje se u

nevidljivi DIV element na web stranici pa se mjeri njegova širina naredbom

document.getElementById('ime_elementa').offsetWidth;.

__________________________________________________________________________________


75

4 REZULTATI PRIMJENE Na slici 4 i 5 prikazani su rezultati rada s aplikacijom. Obje slike se mogu prikazivati,

povećavati, rotirati i transformirati na bilo kojem SVG podržanom uređaju, a to su danas,

pametni telefoni, tableti, odnosno web .preglednici

Slika 4 Reprodukcija M.C. Escherovog popločenja gušterima

Slika 5 Ortografska projekcija trodimenzionalnih likova

__________________________________________________________________________________


76

5 ZAKLJUČAK Pretvorba PostScripta u SVG zahtjeva potpuni interpreter koji može izvršavati cijeli

PostScript kôd u memoriji, stvarajući liste SVG komandi. Zahvaljajući brzini današnjih

računala i mogućnosti uključivanja SVG u HTML stranice, tehnički je vrlo dobro moguće

stvarati takvu aplikaciju korištenjem web tehnologija.

Iako je aplikacija još u fazi razvoja (i testiranja), već sada je vrlo praktičan alat za učenje

PostScript jezika te za razvoj PostScript grafika, zahvaljajući jedinstvenom i intuitivnom

korisničkom sučelju. Cijeli modul je izrađen kao web aplikacija koristeći samo Javascript

interpreter, DOM model i SVG interpreter. Na taj način je dobivena prenosivost na različite

uređaje različitih proizvođača i operativnih sustava.

LITERATURA 1. Pancirov Cornelisse R. (2012.), Završni Rad: Dinamička konverzija PostScript jezika u

SVG jezik, Zagreb

2. Adobe Systems Incorporated (1999.), PostScript language reference manual third

edition, Addison-Wesley Publishing Company, Reading, Massachusetts

3. Dahlström, Erik, et al, Scalable Vector Graphics 1.1 - W3C Recommendation, Dostupno

na: http://www.w3.org/TR/SVG11/, 21.08.2012.

4. Žiljak, Vilko; Pap, Klaudio (2002.), Digitalni udžbenik PostScript grafike, FS, Zagreb

5. Lancaster, Don, Approximating a Circle or an Ellipse Using Four Bezier Cubic Splines,

Dostupno na: http://www.tinaja.com/glib/ellipse4.pdf, 21.08.2012.

__________________________________________________________________________________

Senj, 26. –29. rujan 2012. Senj, 26th – 29thSeptember 2012

77

THE EFFECT OF COPPER PIGMENTS ON CONSERVATION STATE OF CULTURAL HERITAGE MATERIALS HELD BY

LIBRARIES

Dragica Krstić1, Marinka Petti1, Andro Šimičić2 1National and University Library in Zagreb, Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb, Croatia 2Croatian Conservation Institute, Nike Grškovića 23, Zagreb,Croatia


SAŽETAK

U radu se razmatra destrukcija baštinske građe katalizirana bakrovim ionima koji potječu iz

zelenih i plavih pigmenata. Bakrovi pigmenti su se nekad često koristili za oslikavanje knjiga,

zemljopisnih atlasa i umjetnina na papiru. Destruktivno djelovanje ovih pigmenata,

predstavlja velik problem ustanovama koje ta djela čuvaju. Stupanj oštećenja može se kretati

od promjene boje obojenog područja do potpune destrukcije sloja boje i materijala podloge

(papir, pergamena). Radi procjene stanja očuvanosti nužno je upoznati se sa svojstvima,

načinom proizvodnje i procesima razgradnje bakrovih pigmenata uslijed njihova prirodnog

starenja i sposobnosti da reagiraju s drugim pigmentima, vezivom i podlogom.

Ključne riječi: bakrovi pigmenti, baštinska građa, stanje očuvanosti, metodekonzerviranja i restauriranja

ABSTRACT

This paper discusses the destruction of cultural heritage materials catalysed by copper ions

originating from the green and blue pigments which have been used in historical artefacts.

Destructive effect of copper pigments is a major problem for institutions that keep and

preserve these works. The degree of damage can range from changing colours of painted

area to total destruction paint layers and substrates (paper, parchment). In order to assess

the state of conservation it is necessary to know the properties, ways of production and

degradation of copper pigments, and their ability to react with other constituents of artefact.

Key words: copper pigments, cultural heritage materials, conservation state, methods of conservation




__________________________________________________________________________________


78

1 INTRODUCTION

Copper pigments have an important role in the degradation processes of writing and painting

media, as well as materials of substrate (paper, parchment, etc.). The migration of transition

metal ions from pigments or inks into surrounding area or underlying material is known for a

long time to be a serious problem for the durability of cultural heritage on paper and

parchment (1, 2). Some alterations of pigments and paper have been discussed in the

literature (3). In addition, copper ions can be found in inks as impurities in iron salts or in

copper salts used as ingredients in many historic recipes.

The heritage materials deterioration is often caused by green pigments. The best known

green pigments are verdigris (Cu(CH3COO)2·nCu(OH)2) and malachite (CuCO3·Cu(OH)2),

but more than these two copper greens were in use in the middle ages, e.g. copper resinate

and basic copper sulphates, such as posnjakite (Cu4SO4(OH)6·H20) and brochantite

(Cu4SO4(OH)6) (4, 5).

Verdigris is the most reactive of these pigments. It is a corrosion product of copper, and was

made by treating metallic copper with vinegar and exposing it to the action of air (6).

Depending on different processing conditions, complex mixture of hydrated copper(II)

acetates, as shown in Table 1, can be produced.

Table 1 Types of verdigris

Type of pigment Formula Colour

basic verdigris

Cu(CH3COO)2. Cu(OH)2. 5H2O

Cu[(CH3COO2]2. Cu(OH)2. 5H2O

Cu(CH3COO)2. [Cu(OH)2]2

Cu(CH3COO)2. [Cu(OH)2]3. 2H2O

blue

blue

blue

green

neutral verdigris Cu(CH3COO)2·H2O blue-green

The destruction by copper pigments involves several stages including discolouration of

surrounding areas with significant decrease in water absorption, followed by pigment

penetration through the substrate causing a green or brown discolouration on the opposite

(verso) side, and turning the green pigment into a brown-coloured degradation product. In an

__________________________________________________________________________________


79

advanced state, mechanical damage of pigment carriers occurs. In many cases, it has been

observed that paper substrate has become very brittle and fragmentary (7, 8).

This work discussed the effects of copper pigments on state of paper-based artefacts.

2 EXPERIMENTAL

For each examination of historical artefacts, we tried to obtain as much information as

possible about it, while handling and damaging artefact as little as possible, and if possible

not damaging it at all. The examination focuses on the different materials in these artefacts:

paper, paint and inks.

Due to high fragility of paper-based artefacts, few techniques were available for the scientific

investigation and characterisation of the state of conservation of heritage materials. We

combined non-destructive in situ X-ray fluorescence analyses (XRF) with subsequent

laboratory investigation of micro-samples by polarised light microscopy and scanning

electron microscopy (SEM) in connection with energy dispersive spectrometry (EDX).

These analyses were carried out on fragments (paper with ink), pigment particles and

different points on the coloured surfaces of the artefacts. Micro-samples (pigment particles)

were removed with the cotton swabs.

The copper pigments were recognized on the basis of characteristic chemical elements from

the XRF and EDS spectra of analysed points/samples. By these techniques it cannot be

always possible to clearly distinguish pigments, because they do not provide information on

their molecular composition. In such cases microscopic investigations were proved to be

useful.

1 RESULTS AND DISCUSSION

For the purpose here, examples in the study of sixteenth-century coloured maps and prints

were chosen. These artefacts showed a bad state of conservation as a consequence of the

degradation processes promoted by the presence of some green and blue pigments (Figure

1). The efforts were focused to the study of the green and blue areas, trying to understand

why this degradation was produced.

__________________________________________________________________________________


80

Figure 1The colour changes in paper and blue areas of 16th century map

Pigments

In all green areas, and some blue, XRF analysis showed high quantities of copper. This

element often appeared together with lead, zinc, iron, and calcium.

According to the colour observed in the most seriously damaged areas, a greenish-bluish

pigment (verdigris) is present (confirmed by optical microscopy). Its transformation to brown

degradation products was observed in several green and blue areas of the artefacts where

the brownish colour corresponds to high Cu peaks (Figure 3, b).

The XRF analyses of different coloured areas/points show that in every spectrum there is an

important presence of Cu, revealing that the bluish green (a) and degraded green pigments

are copper-based. Azurite in bluish green area presents frequent chromatic alterations to the

greenish tonalities due to transformation, probably into malachite.

The presence of copper (Cu) in the green area (c) indicates the presence of either verdigris,

Cu(C2H3O2)·2Cu(OH)2 or malachite, CuCO3·Cu(OH)2. The analysis showed that in the

damaged parts of green areas (c), the chloride ions were present. These chlorides indicated

the existence of copper chlorides, general formula Cu2(OH)3Cl (minerals of the atacamite

group). Damaged parts showed bright green colour faded, giving pale green powdery

surface.

__________________________________________________________________________________


81

(a)

(b)

(c)

Figure 2 XRF spectra of the different blue and green areas on historical artefacts (Co in the lower spectrum originatesfrom polyesterplate)

0 5 10 15 20- keV -

1

10

102

103

104

Pulses

Si

Si

S

S

K

K

Ca

Ca

Ti

Ti

Mn

Mn

Fe

Fe

Cu

Cu

Zn

Zn

Rh Rh

Rh

Pb

Pb

0 5 10 15 20- keV -

1

10

102

103

104

Pulses

S

S

K

K

Ca

Ca

Ti

Ti

Mn

Mn

Fe

Fe

Cu

Cu

Zn

Zn Rh

Rh

Rh

Pb Pb

0 5 10 15 20- keV -

1

10

102

103

104

Pulses

Cl

Cl

K

K

Ca

Ca

Fe Fe

Co Co

Cu

Cu Rh Rh

Rh

__________________________________________________________________________________


82

Figure 3 EDS spectrum of the brownish blue paint layer

The SEM/EDS analysis was carried out by scanning electron microscope Tescan Vega LSH

equipped with Bruker EDS spectrometer at the Faculty of Mechanical Engineering and Naval

Architecture in Zagreb. Figure 2 shows the spectrum of a brownish blue paint layer with a

large peak of Cu, and other detected elements S, O and C. In this case, copper-containing

pigment can be copper sulphate, basic copper carbonate or copper acetate or their mixture.

Ink

In some analysed ink areas where carbon black was supposed, Cu peaks appeared,

showing that the ink was produced by mixing certain pigments (Figure 4). While the blacks

had no degrading effect, copper pigments were proved to have adverse effect, especially

copper acetate (verdigris).

Figure 4 XRF spectrum of ink pigments on brown paper substrate

The presence of verdigris was revealed by optical microscopy, as it is shown by Figure 5.

0 5 10 15 20- keV -

1

10

102

103

104

Pulses

K

K

Ca

Ca

Mn Mn Fe Fe

Cu

Cu Rh

Rh

Rh

Pb Pb

__________________________________________________________________________________


83

Figure 5 Green pigment from ink – verdigris under polarized light

The appearance of pigment particles vary greatly depending on their production method,

they may look like shards of pointed needles or transparent grains. So the distinct green

colour and resinous quality of verdigris are the main characteristics used for its identification.

Paper

XRF analysis of small paper/ink fragments was performed by portable XRF spectrometer

(Arttax, Bruker AXS) at the Croatian Conservation Institute. The presence of copper around

the ink lines can be attributed to a diffusion of copper ions from copper-containing ink. This

implies that extraction of the metal ion from the ink took place that influenced the degradation

of paper.

Figure 5. XRF spectrum of discoloured paper (brown)

0 5 10 15 20- keV -

1

10

102

103

104

Pulses

S

S

K

K

Ca

Ca

Mn Mn

Fe Fe

Cu

Cu Rh Rh

Rh

__________________________________________________________________________________


84

4 CONCLUSION

In this work it was shown that the degradation of blue and green areas of historical artefacts

under investigation occurred due to the presence of copper (Cu). In some cases, it was

observed that artefacts where verdigris was present had become fragile and fragmentary.

Even though there was no copper pigment, deterioration of paper were pronounced. This

indicated strong metal ion migration (especially in humid condition) from the coloured area

into the surrounding paper area. Due to its lower solubility than verdigris, azurite proved to be

much less destructive.

Although the malachite was found to be the most stable one among the copper pigments, its

corrosion was accelerated by the presence of acids in the paper substrate. Some media

binding agents in malachite areas suffered decomposition.

Depending on their nature, copper pigments may be more or less sensitive to light, humidity,

atmospheric pollutants or heat, and may require specific storage and display conditions or

conservation methods. Because the copper corrosion occurs in acidic and alkaline media,

the often recommended deacidification methods would not be sufficient to inhibit the

corrosive process (9).

5 REFERENCES

1. Cenninod'AndreaCennini; Daniel V. Thompson, translator. (1954). The Craftsmans

Handbook: Il Libro dell Arte, Dover Publications, New York

2. Leonardo da Vinci (1786).Il TrattatodellaPittura, Nell' InstitutodellaScienze, Bologna.

Dostupnona: http://archive.org/stream/trattatodellapit00leon#page/n3/mode/2up,

Pristupljeno: 31. 07. 2012.

3. Scott, David A. (2002) Copper and Bronze in Art: Corrosion, Colorants, Conservation,

Getty Conservation Institute, Los Angeles

4. Eastaugh, N.; Walsh, V.; Chaplin, T. D. &Siddall, R. (2004). The Pigment Compendium,

Elsevier, New York

5. Gettens, R. J. &FitzHugh, E. W. (1993). In Artists’ Pigments. A Handbook of their History

and Characteristics; Roy, A. Ed.; National Gallery of Art, Washington and Oxford

University Press, Oxford, UK, Vol. 2, pp. 23-36.

http://archive.org/stream/trattatodellapit00leon#page/n3/mode/2up

__________________________________________________________________________________


85

6. Bhowmik, S.K. (1970). A Note on the Use and Deterioration of Verdigris in Indian

Watercolour Painting. Studies in Conservation 15, pp. 154-156.

7. Mairinger, F.; Banik, G.; Stachelberger, H.; Vendl, A. &Ponahle, J. (1980). The

Destruction of Paper by Green Copper Pigments Demonstrated by a Sample of Chinese

Wallpaper. In Conservation within historic buildings: preprints of the contributions to the

Vienna Congress, 7-13 September 1980; edited by N. S. Brommelle, Garry Thompson

and Perry Smith, IIC, London, pp. 181-185.

8. Banik, G. (1989). Discoloration of Green Copper Pigments in Manuscripts and Works of

Graphic Art. Restaurator.10, 2, pp. 61-73.

9. Meyer, F. & Neumann, A. Recombinant proteins: A new material for chemical stabilisation

of copper pigment corrosion on paper? Restaurator, 30, ½, pp. 96-130.

__________________________________________________________________________________


86

OPLEMENJIVANJE DENIMA - SPECIJALNI EFEKTI

FINISHING OF DENIM - SPECIAL EFFECTS

Tanja Pušić1, Tihana Dekanić1, Ivo Soljačić1 1 Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet, Prilaz baruna Filipovića 28a,

10 000 Zagreb, Hrvatska


SAŽETAK

Varijacije dizajna, veza, konstrukcije, specijalnih detalja, međunarodnih specifičnosti i

naprednih tekstilnih obrada u oblikovanju odjeće od denima su izazov za modne stiliste. Sve

ove varijacije je potrebno uskladiti u svrhu očuvanja temeljnih svojstava tekstilnih materijala.

Prevencija oštećenja odjeće se postiže učinkovitim ekološkim sredstvima i dodacima u

optimalnim uvjetima pH i temperature. U ovom radu su provedeni postupci obrade denima:

nijansiranje i apretiranje u svrhu postizanja specijalnih efekata. Učinkovitost obrade je

ispitana mjerenjem mehaničkih i spektralnih karakteristika denima prije i nakon obrade.

Ključne riječi: tekstil, denim, oplemenjivanje, specijalni efekti

ABSTRACT

Denim is a powerful force and a major factor in the fashion trade distinguished by design,

weave, construction, special details, international imperfections and advanced textile

treatments. It is important to create special effects and preserve basic characteristics of

textile materials. So, processing requires efficient eco-friendly products and additives as well

as process conditions (pH and temperature) for prevention of garment damage. The paper

deals with special effects of denim including tinting and special finishes. Testing of obtained

effects was performed by mechanical and spectral characteristics.

Key words: textiles, denim, finishing, special effects




__________________________________________________________________________________


87

1 UVOD

Osnova denim tkanine bojadisana je indigo bojilima koja se odlikuju slabim postojanostima u

suhom i mokrom. U procesima oplemenjivanja denima ova svojstva se koriste za postizanje

različitih efekata na odjeći. Procesi oplemenjivanja denim odjeće mogu se grubo podijeliti na

suhe i mokre. Suvremeni odjevni predmeti su projektirani primjenom i jednih i drugih. Stariji

postupci mokrog oplemenjivanja uključuju enzime, sredstva za bijeljenje, neutralizaciju i

omekšavanje. Razdoblje od sredine 60-ih i početka 70-ih godina obilježeno je intenzivnim

razvojem procesa oplemenjivanja denima, čime ova tehnologija dobiva na značenju (1-2).

Aktualni trendovi dizajniranja odjeće od denima kao i pojedinih dijelova odjeće ponovno

nameću kreativnije tehnike za postizanje raznolikih efekata. Uvode se postupci obrade u istoj

kupelji, npr. prekationiziranje i bojadisanje pigmentima, metal kompleksnim ili kiselim bojilima

za postizanje specijalnih učinka Old dye i Wash out izgleda. Vrlo su aktualna tzv. discharge

bojila iz skupine direktnih ili reaktivnih bojila za postizanje efekata postepenog gubitka tona.

Osim navedenih postoje i mnoge druge obrade koje se koriste kako bi se postigli određeni

specijalni efekti na denim odjeći koje diktiraju modni trendovi, npr: zaprljani izgled, izgled

antilop kože, voštani opip, mjestimični nabori. Ovisno o željenom efektu može se obraditi

čitav proizvod ili samo određena mjesta. Tinting je postupak postizanja zaprljanog efekta na

odjeći. Obrada se provodi prskanjem pigmenta na određena mjesta odjevnog predmeta i

naknadnim fiksiranjem. Obrada denima impregnacijom ili prskanjem smolama se koristi u

svrhu postizanja specijalnih nabora na denim odjeći. Nabori se oblikuju pomoću kvačica ili

naborane aluminijske cijevi. Materijal se nakon toga suši i kondenzira (2-5).

Efekt antilop kože na pojedinim mjestima ili na čitavom proizvodu postiže se nanošenjem

specijalnih sredstava, sušenjem i fiksiranjem čime se dobije odgovarajući izgled i opip.

Voštani, masan opip na denimu se postiže nanošenjem emulzije uz dodatak bindera za

premaze koji daje elastičan i mekan film. Nakon toga materijal se suši i fiksira na visokoj

temperaturi. Dobiveni premaz je gladak, mekan i poput silikona. Istrošen izgled odjeće od

denima je i dalje aktualan, a istrošenost se pojačava abrazijom pojedinih dijelova brusnim

papirom, djelovanjem kemikalijama, namjernim bušenjem rupica, a ubacuju se i zakrpe,

vezeni segmenti i sl (2-5). U posljednje vrijeme se njeguju i transparentni svjetlucavi efekti

koji daju jedan ekstravagantni štih odjeći od denima (6).

U ovom radu su provedeni postupci obrade denima u svrhu postizanja specijalnih efekata

mekoće, nabora, sjaja, glatkoće i lomova. Učinkovitost obrade je ispitana analizom

mehaničkih svojstava i spektralnih karakteristika denima prije i nakon obrade.

__________________________________________________________________________________


88

2 EKSPERIMENTALNI DIO

Specijalni efekti su rađeni na denim tkanini načinjenoj od 100% pamuka, površinske mase

451,4 g/m2, gustoće u smjeru osnove 27 niti/cm i 19 niti/cm u smjeru potke. Na tkanini

dimenzija 50x60 cm su provedene obrade različitim sredstvima od tvrtki CHT i Bezema u

svrhu postizanja specijalnih efekata, Tab. 1.

Predobrada denim tkanine za postizanje specijalnih efekata je provedena postupkom

odškrobljavanja i bijeljenja. Denim je odškrobljen enzimatski (EO) sa sredstvom Beisol

T2090 u koncentraciji 1% na masu materijala uz dodatak sredstva Denimcol RT u

koncentraciji 1 g/l. Priređena kupelj za odškrobljavanje omjera (OK 1:5), zagrijana je na 60°C

u uređaju Polymat, Werner Mathis. Nakon obrade tkanine tijekom 60 min, uslijedilo je

ispiranje i alkalno pranje na 80°C u otopini Kemopon 50 u koncentraciji 1% uz dodatak 1 g/l

Na2CO3. Nakon 4 ciklusa ispiranja uzorci su sušeni na zraku.

Oksidativno obezbojavanje denim tkanine je provedeno sredstvima na bazi klora (NaOCl) i

kisika (H2O2). Kupelj za obezbojavanje klorom (SH) je priređena od slijedećih komponenti:

NaOCl (50ml/l), NaOH (32%) u količini 3ml/l i 3 g/l Na2CO3. Obrada denim tkanine

priređenom kupelji zagrijanom na 60°C u uređaju Polymat, Werner Mathis je trajala 20 min.

Uslijedilo je ispiranje i dekloriranje tkanine s H2O2 (35%) koncentracije 1ml/l na 20°C kroz 5

min. Obezbojavanje denim tkanine u kupelji 4% H2O2 (HP) u koncentraciji od 2% na masu

materijala, provedeno je uz dodatak vodenog stakla i Na2CO3 u koncentraciji 2% te sredstva

za kvašenje Kemonecer NI 1%. Obezbojavanje na 80°C je provedeno kroz 20 min.

Specijalni efekt tintinga denim tkanine nakon obezbojavanja je proveden na način da se

denim najprije obradi sredstvom Sarabid SBF–N u koncentraciji 0,5 g/l na 40°C, a nakon

toga slijedi tinting u dvije varijacije, tako da se materijal obrađuje u otopini bojila na 40°C u

vremenu od 10 minuta. Jedna kupelj (T1) je priređena kombinacijom direktnih bojila Tubantin

green BL i Orbantin smeđe TN mase 1 g, a druga (T2) kombinacijom bojila 1,5 g Orbantin

narančasto 7G i 0,5 g Tubantin schwarz.

Obrada denim tkanina u svrhu postizanja voštanog opipa (V) je provedena u kupelji Tubicoat

SI 55 u količini 200 g/kg, Tubicoat PUS 700 g/kg, Tubicoat fixierer HT 20 g/kg, 37 g/kg

pigmenta Colormatch 001 weiss i 43 g/kg vode. Obrađena tkanina je osušena na 100°C

tijekom 3 min i fiksirana na 150°C kroz 5 min.

__________________________________________________________________________________


89

Tablica 1 Sredstva za predobradu i postizanje specijalnih efekata na denimu

Sredstvo Kem. sastav Ionogenost Uloga

BEISOL T2090 bakterijska amilaza

- odškrobljavanje tkanina u širokom temp.. području

DENIMCOL RT ester masne kiseline

- sredstvo za prevenciju lomova i nabora u obradi denima

KEMOPON 50 natrijev alkilaril sulfonat

anionski sredstvo za pranje

KEMONECER NI alkilarilpoliglikol eter

neionski sredstvo za kvašenje

DENIMCOL BINDER CA akrilni polimer specijalni akrilatni binder, povećava prekidnu čvrstoću, smanjuje sadržaj formaldehida

SARABID SBF – N alkilpoliglikoleter sa sulfonatima neionski

egalizator kod bojadisanja celuloznih vlakana direktnim (supstativnim) bojilima

TUBICOAT SI 55 silikonska emulzija

blagi kationski

reimpregnacija, dobivanje voštanog efekta i sirovog izgleda na denimu

TUBICOAT PUS binder na bazi poliuretana

anionski

specijalan binder za premaze, daje mekan i elastičan film; za voštani efekt; koristi se za vanjsku odjeću, kofere, torbe, cipele

TUBICOAT FIXIERER HT smola na bazi melamina

neionski

umreživač prikladan za umrežavanje gotovo svih sintetskih disperzija; kod dobivanja, voštanog efekta, sjajnog (glanc) efekta te kod sirovog izgleda

TUBICOAT WLI na bazi akrilata anionski specijalan dodatak za dobi-vanje efekata površine velur kože i površine poput breskve; kod silikonskih premaza

DRYWEAR SET 555 DMDHEU s ugrađenim katalizatorom

sredstvo za umrežavanje

Antilop efekt (A) je postignut na način da se denim tkanina obradila s 660 g/kg Tubicoat WLI,

20 g/kg Tubicoat fixierer HT, 283 g/kg vode i 37 g/kg Colormatch 700 black. Denim tkanina je

nakon obrade sušena na 100°C kroz 3 min i fiksirana na 150°C kroz 5 min.

Obrada denim tkanine smolama (S) postupkom impregnacije je provedena na foulardu

Kovinar s kupelji priređenom od reaktivnog spoja, Drywear SET 555 u koncentraciji 150 g/l,

30g/ MgCl2 i Kemonecera NI u koncentraciji 1g/l uz efekt cijeđenja 90%. Nakon impregnacije

oblikovali su se nabori pomoću kvačica (SK) i naborane aluminijske cijevi (SC). Sušenje je

provedeno u aparatu Scholl na 80°C i termokondenzacija na 150°C u vremenu od 10 min.

__________________________________________________________________________________


90

2.1 Metode Enzimatska aktivnost bakterijske amilaze u sredstvu Beisol T2090 je ispitana pomoću

AATCC Test Method 103-1999. Otpornost denima na daljnje trganje je ispitana primjenom

metode HRN EN ISO 13937-1, pri čemu se određuje rad pretrgavanja, W, a sila, Fp, se

izračunava iz slijedeće jednadžbe:

(1)

gdje je: W – rad pretrgavanja [cNcm]

l – duljina trganja [cm]

Spektralne karakteristike denim tkanine prije i nakon obrade su izmjerene na remisijskom

spektrofotometru Spectraflash SF 300 koristeći blendu promjera 6,6 mm, uz isključenu

zrcalnu komponentu, geometriju mjerenja d/8 i standardno osvjetljenje D65 uz kut 10°.

Tkanine su mjerene na četiri različita mjesta. Utjecaj predobrade i specijalnih obrada na

promjene spektralnih karakteristika su iskazane kroz razlike u svjetlini (dL*), tonu (dH*),

zasićenju (dC*) i ukupnoj razlici u boji (dE*) obrađenih u odnosu na odškrobljenu denim

tkaninu.

3 REZULTATI I DISKUSIJA

Kontrola enzimatske jakosti amilaze je pokazala da ona iznosi 1500 BAU/g (Bacterial

Amylase Units/g). Ova vrijednost potvrđuje da je bakterijska amilaza u sredstvu Beisol T2090

zadovoljavajuća, te nije potrebno načiniti korekciju koncentracije sredstva za

odškrobljavanje.

Promjene sprektralnih karakteristika denima nakon predobrade u procesima odškrobljavanja

i obezbojavanja su prikazane u Tablici 2.

Tablica 2 Promjena spektralnih vrijednosti denim tkanine u predobradi u odnosu na sirovu denim tkaninu

Oznaka Denim dL* dC* dH* dE*

EO Odškrobljeni -2,429 1,079 -0,995 2,861

SH Obezbojeni NaOCl 38,734 5,937 -5,879 39,626

HP Obezbojeni H2O2 -1,1655 1,354 -0,677 2,271

=

cmcNcm

lWFp 2

__________________________________________________________________________________


91

U procesu odškrobljavanja se uklanja škrob s osnovinih niti da bi se mogle provoditi potrebne

mokre obrade. Ukupne razlike u boji (dE*) denima (EO) u odnosu na sirovi ukazuje da je u

procesu uklanjanja škroba došlo do skidanja bojila i promjene obojenja (dE*=2,861).

Obezbojavanje natrijevim hipokloritom (SH) je rezultiralo velikim promjenama svjetline (dL*),

što je imalo izravan utjecaj na ukupnu razliku u boji, koja iznosi 39,626. Ovo je očekivano s

obzirom na visoki oksidacijski potencijal natrijevog hipoklorita u primjenjenim uvjetima

obrade. Obezbojavanje vodikovim peroksidom (HP) je dalo slabi stupanj obezbojavanja, što

pokazuje ukupna razlika u boji 2,271. Niske vrijednosti pokazuju da je potrebno načiniti

korekciju recepture i uvjeta obezbojavanja.

Specijalni efekti provedeni na denim tkanini su također utjecali na promjenu spektralnih

karakteristika obrađenih u odnosu na temeljni proces odškrobljavanja, te su prikazani u

Tablici 3.

Specijalni efekt tintinga, toniranja odškrobljenog denima u zeleno-smeđe, je doveo do

promjena tona (dH*) koji je izravno utjecao na dobivenu razliku u boji od 4,446. Ova obrada

je provedena i na obezbojenoj tkanini (SH) i dobivene promjene su znatno intenzivnije, što je

očekivano s obzirom na veću svjetlinu podloge, koja omogućava intenzivniju promjenu tona

denima u bojadisanju direktnim bojilima. Nijansiranje sa smjesom bojila narančasto-crno je

također provedeno na odškrobljenom i obezbojenoom uzorku denim tkanine. Promjene

spektralnih karakteristika su slične promjenama nastalim u obradi T1. Voštani opip denima je

specijalni efekt novijeg datuma u svrhu postizanja specifičnog opipa denima. U ovom radu je

u kupelj za obradu dodan i bijeli pigment što je utjecalo na ekstremno velike razlike svjetline i

ukupne razlike u boji ove tkanine (V) u odnosu na odškrobljenu tkaninu. Antilop efekt (A) je

također aktualan modni trend postizanja specifičnog opipa denima. U kupelj je dodan i bijeli

pigment koji je uvjetovao sivi ton denim tkanine i promjenu ukupne razlike u boji, 5,571.

Tablica 3 Promjena spektralnih vrijednosti denim tkanine sa specijalnim efektima u odnosu na odškrobljenu denim tkaninu

Oznaka Denim dL* dC* dH* dE*

T1 (EO) Tinting odškrobljene tkanine 2,665 0,825 -3,160 4,446

T1 (SH) Tinting tkanine obezbojene s NaOCl 36,897 0,175 -7,813 37,864

T2 (EO) Tinting odškrobljene tkanine 0,766 -2,754 3,957 4,899

T2 (SH) Tinting tkanine obezbojene s NaOCl 33,837 3,477 -12.004 36,078

V Voštani opip 70,902 -2,646 -3,244 71,026

__________________________________________________________________________________


92

A Antilop izgled 2,740 -3,926 2,681 5,571

SC Obrada smolama na Al cijevi 4,340 1,933 -2,210 5,315

SK Obrada smolama i nabiranje kvačicama 6,661 3,071 -2,645 7,825

Denim tkanina je nakon odškrobljavanja obrađena reaktivnim smolama u svrhu postizanja

nabora. Pojedinačna mjerenja su pokazala velika odstupanja spektralnih karakteristika ove

tkanine, što je očekivano jer tkanina navučena na aluminijsku cijev nije jednoliko dostupna

djelovanju reaktivne smole. Nabori se mogu dobiti i na druge načine. U ovom radu su

korištene kvačice (SK) koje su rezultirale još nejednoličnijim efektom i višom ukupnom

razlikom u boji u odnosu na nabore tkanine dobivene pomoću Al cijevi (SC).

Djelovanjem jakih sredstava u procesima oplemenjivanja dolazi do oštećenja tekstila.

Stupanj oštećenja se može ispitati različitim metodama ovisno o vrsti tekstilnog materijala i

prirodi obrade. U ovom radu je primijenjena metoda ispitivanja na daljnje trganje. Rezultati

mjerenja rada prekida i izračunate sile prekida su prikazani u Tablici 4.

Odškrobljeni uzorak (EO) ima nešto veći rad prekida kao i silu u smjeru osnove i potke nego

sirovi uzorak. To se može objasniti većim brojem niti u ispitivanom uzorku što je uvjetovano

skupljanjem pamučne tkanine u procesu odškrobljavanja. Obezbojavanje natrijevim

hipokloritom je uvjetovalo pad rada i sile prekida za gotovo 50%. Ove vrijednosti ukazuju na

visoki stupanj oštećenja pamučne celuloze u ovom procesu. Specijalne obrade su jače

utjecale na stupanj oštećenja nego klasične obrade. Najveće oštećenje ima denim obezbojen

s natrijevim hipokloritom (SH) na kojem je proveden Tinting 1.

Tablica 4 Otpornost denim tkanine na daljnje trganje po Elmendorf-u

Oznaka Denim W (cNcm) F (cN)

osnova potka osnova potka

N Neobrađen 5730,3 4030,3 66,67 46,90

EO Odškrobljeni 5800,0 4200,0 67,44 48,44

SH Obezbojeni NaOCl 3733,3 2733,3 43,41 31,78

HP Obezbojeni H2O2 5466,6 3333,3 62,02 38,76

T1 (EO) Tinting odškrobljene tkanine- 3800,0 2433,3 44,19 28,29

__________________________________________________________________________________


93

T1 (SH) Tinting tkanine obezbojene s NaOCl 2733,3 2100,0 31,78 24,42

T2 (EO) Tinting odškrobljene tkanine 3866,6 3633,3 44,96 42,25

T2 (SH) Tinting tkanine obezbojene s NaOCl 3533,3 2866,6 41,08 33,33

V Voštani opip 3700,0 2466,6 43,02 28,68

A Antilop izgled 3333,3 2000,0 38,76 23,26

SC Obrada smolama na Al cijevi 3566,7 2400,0 41,47 27,91

SK Obrada smolama i nabiranje kvačicama 3500,0 2533,3 40,69 29,46

Specijalni efekt Tinting proveden na odškrobljenom uzorku, kao i voštani i antilop efekt su

također jako oštetile temeljnu odškrobljenu tkaninu. Oštećenje je uvjetovano primjenom

premaza i bindera uz pigmente koji su na površini načinili film koji se fiksirao na povišenoj

temperaturi. U tim uvjetima sloj se zapeče i površina ukruti, čime se smanjuje elastičnost

tkanine, što uvjetuje lakše trganje.

4 ZAKLJUČAK

Prikazani rezultati izmjerenih spektralnih karakteristika, izmjerenog rada prekida, te

izračunate sile prekida su ukazali na odstupanja vrijednosti pojedinačnih mjerenja, što

ukazuje na lokalno djelovanje primijenjenih sredstava. Specijalne obrade, tinting, voštani i

antilop izgled, te obrada smolama su jače oštetile obezbojenu u odnosu na odškrobljenu

pamučnu celulozu. Oštećenje je uvjetovano primjenom premaza, bindera i smola koje se

fiksiraju na povišenim temperaturama, čine film, čime naslojena tkanina gubi elastičnost i

lakše se trga. Na temelju ovih rezultata specijalne obrade zadovoljavaju tehnološke

parametre samo na odškrobljenim tkaninama. Ukoliko se specijalni efekti provode na

obezbojenim tkaninama onda se one mogu inkorporirati kao efektni dijelovi u odjevni

predmet. Specijalnu obradu cijelog odjevnog predmeta nužno je tehnološki prilagoditi u svrhu

postizanja željenog efekta, minimalnog oštećenja i dobrih uporabnih svojstava.

__________________________________________________________________________________


94

5 LITERATURA

1. Ehert, S.; Feinweber, M. & Rösch, H., Garment-Jeans-Special Effects, Ingram Publishing,

CHT R. BEITLICH GMBH

2. Dekanić, T..; Soljačić, I. & Pušić, T. (2008) Oplemenjivanje džins odjeće – novosti. Tekstil,

Vol. 57., No. 5, (svibanj, 2008), 226-242, ISSN 0492-5882

3. Thiry C, Maria: (2007) The Jeans we love. AATCC Review, 7, 10, (October 2007), 16-21,

ISSN 1532-8813

4. Mahato, D. (2005) Denim Processing. Colourage, 52, 8, (August 2005), 79-80, ISSN 0010-

1826

5. Hang, K. N. & Dartmann, L: The Denim Bible - Jeans Encyclopedia II - by Sportswear

International, Engelhardt & Bauer, Karlsruhe, ISBN 3-86641-084-1, Muenchen

6. Zip & Bottom 8 - Garment Magazine - Trends and information for the Garment Industry,

CHT-Bezema, June 2012, 4-5

__________________________________________________________________________________


95

MATRICA POSLOVNE TEHNOLOGIJE KAO TEMELJ RAZVOJA INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA GRAFIČKO-

NAKLADNIČKU DJELATNOST

BUSINESS TECHNOLOGY MATRIX AS BASIS FOR DEVELOPMENT OF IT SYSTEM IN PURPOSE OF GRAPHIC

AND PUBLISHING INDUSTRY

Ivan Dunđer1, Vedran Juričić2, Ivan Pogarčić3

1Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske i komunikacijske

znanosti, Ivana Lučića 3, Zagreb, Hrvatska 2Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske i komunikacijske

znanosti, Ivana Lučića 3, Zagreb, Hrvatska 3Veleučilište u Rijeci, Vukovarska 58, Rijeka, Hrvatska


SAŽETAK Cilj rada jest aktualizacija uloge grupiranja poslovnih procesa u više manjih podsustava, što

omogućuje matrica poslovne tehnologije, koja logički prethodi mnoštvu projektnih dijagrama.

U ovom radu se iznosi moguće rješenje projektiranja informacijskog sustava za grafičko-

nakladničku djelatnost i analizira značenje matrice poslovne tehnologije. Matrica poslovne

tehnologije, odnosno matrica poslovnih procesa i klasa podataka postavlja se kao temelj

razvoja takvog informacijskog sustava. Dvodimenzionalna je matematička forma, čiji redovi

predstavljaju poslovne procese, a stupci klase podataka. Budući da se procesi koji su

predmet ovog rada smatraju temeljnim dijelovima poslovne tehnologije, naglašava se

važnost njihove pravovremene identifikacije prilikom projektiranja informacijskog sustava.

Ključne riječi: projektiranje informacijskog sustava zagrafičko-nakladničku djelatnost, matrica poslovne tehnologije, afinitetna analiza, poslovni procesi i klase podataka

__________________________________________________________________________________


96

ABSTRACT The aim of this paper is to accentuate the role of grouping of business processes in a

number of smaller subsystems, which is provided by business technology matrix, a design

paradigm logically preceding a multitude of project diagrams. This paper is issuing a design

solution of the IT system in purpose of graphic and publishing industry, as well as analyzing

the significance of the business technology matrix. Business technology matrix, ie. matrix

business processes/data classes is considered as a basis for development of such IT

system. As two-dimensional mathematical form the matrix consists of rows representing

business processes and columns representing data classes. Since the focus of this paper

lies on business processes as fundamental elements of the business technology, the

importance of their timely identification during IT system design is being particularly

emphasized.

Keywords: design of IT system in purpose of graphic and publishing industry, business technology matrix, affinity analysis, business processes and data classes

__________________________________________________________________________________


97

1 UVOD

Svaki informacijski sustav je jedinstven. Za uspješan razvoj informacijskog sustava za

grafičko-nakladničku djelatnost koriste se projektantske metodologije, kojima pripada i

matrica poslovne tehnologije, tj. matrica poslovnih procesa i klasa podataka.

Izrada matrice poslovne tehnologije i afinitetna analiza vrlo su važni koraci u projektiranju

informacijskog sustava, jer su naredne faze projektiranja njezine izravne logičke posljedice,

što je prvi prepoznao IBM još 1970-ih godina.

Mnogi suvremeni CASE alati objedinjuju programe za izradu matrice poslovne tehnologije,

njenu dijagonalizaciju i afinitetnu analizu.

Informacijski sustavi za grafičko-nakladničku djelatnost mogu biti vrlo složeni. Za grafički

prikaz složenosti takvog informacijskog sustava koriste se dijagrami dekompozicije, tj.

dijagrami funkcionalnog raščlanjivanja. Pomoću top-down metode prikazuju se složeni

objekti kao skup manje složenih objekata i time se jasno predstavlja hijerarhijski odnos među

pojedinim objektima više i niže razine. Dekomponiranje se izvodi sve dok promatrani sustav

ne postane dovoljno precizno definiran.

Matrica poslovne tehnologije zahtijeva da se cjelokupno poslovanje jednog poslovnog

subjekta grafičko-nakladničke djelatnosti dekomponira na prihvatljivu razinu – prihvatljivu i za

naručitelja i za projektanta informacijskog sustava. Time se poslovanje razdjeljuje na

najosnovnije operativne poslovne aktivnosti, poslovne procese, ali i funkcijska područja, tj.

podsustave informacijskog sustava (1). Primjenom takvog pristupa moguće je uočiti

nepravilnosti i nedostatke informacijskog sustava. Ukoliko postoje, valja provesti

reinženjering poslovnih procesa (2).

2 TERMINOLOGIJA

Aktivnost je radnja usmjerena na izvršenje nekog zadatka i predstavlja djelić procesa.

Proces je skup povezanih aktivnosti i odluka kojima se postiže parcijalni cilj, primjerice

proizvodnja grafičkih proizvoda ili pružanje tiskarskih usluga. Procesi traju određeno vrijeme i

troše određene resurse. Životni ciklus osnovnih resursa proizlazi iz ideje da svi resursi imaju

život ograničenog trajanja, koji se opisuje pomoću četiri elementarne životne faze: planiranje,

prikupljanje ili izgradnja, korištenje i nestajanje. Resursi mogu dolaziti iz ili izvan

informacijskog sustava.

__________________________________________________________________________________


98

Poslovni proces se izvodi na vanjski poticaj radi ostvarivanja nekog mjerljivog cilja

organizacije i pretvara određene resurse u specifične proizvode ili usluge od značaja za

poslovne subjekte (3).

Poslovni procesi se metodom dekompozicije poslovanja mogu jednoznačno identificirati.

Proces koji se dalje ne može razložiti na više potprocesa, jer predstavlja jednu osnovnu

operativnu djelatnost, jest aktivnost i tako se prepoznaje. Različitim povezivanjem procesa

mogu se ostvariti različite arhitekture informacijskog sustava, kao i različite arhitekture

programske potpore koju treba razvijati za takav informacijski sustav.

Za vrijeme projektiranja informacijskog sustava nazivi procesa označavaju se glagolom u

infinitivu (npr. Provjeriti) ili glagolskom imenicom (npr. Provjeravanje).

Primjeri poslovnih procesa:

• Evidentirati poslovnog partnera

• Zaprimanje robe

• Reklamirati robu

• Grafička priprema za tisak

• Digitalizacija dokumenata

• Lektoriranje i prevođenje

Poslovni procesi smatraju se temeljnim dijelovima poslovne tehnologije.

Poslovna funkcija je skup procesa koji se izvode trajno, tj. ponavljaju se. Temeljni je

element poslovanja poslovnog subjekta u grafičko-nakladničkoj djelatnosti, čije odvijanje

osigurava ispunjenje dijela poslovanja. Česte funkcije, tj. funkcijska područja su Upravljanje

zaposlenicima, Računovodstvo, Osiguravanje kvalitete, Grafička priprema, Skladište itd.

Entitet je objekt promatranja koji posjeduje obilježja po kojima je prepoznatljiv i po kojima se

može jednoznačno izdvojiti iz okoline. Entitet je elementarni dio sustava i povezan je s

drugim entitetima koji čine sustav. Oblik i način realizacije tih veza osnova su za realizaciju

poslovnih aktivnosti, poslovnih procesa i poslovne funkcije u cijelosti.

Podatak je skup znakova zapisanih na memoriji kojima je prikazan jedan ili više elemenata

informacije. Informacija se može se smatrati interpretacijom podataka, budući da predstavlja

pročišćen, organiziran i obrađen podatak u smislenom kontekstu za korisnika.

Klasa podataka je logički oblikovan i povezan skup podataka koji se odnose na jedan

entitet. Klase podataka povezuju procese i mijenjaju stanja, tj. sadrže sve potrebne podatke

za procese. Mogu biti predmet obrade u procesima, ali i rezultat. Dva procesa povezana su

klasom podataka u slučaju kada ju jedan proces generira, a drugi koristi.

__________________________________________________________________________________


99

Identificiranje klasa podataka analizom poslovnih procesa postiže se promatranjem ulaznih i

izlaznih veličina procesa. Neophodno je da se poslovni procesi i klase podataka

pravovremeno identificiraju za vrijeme projektiranja informacijskog sustava, jer su naknadne

preinake vrlo skupe i vremenski zahtjevne.

Klase podataka se uvijek označavaju imenicama u jednini. Sam pojam klasa podataka jest

sadržajno širi od pojmova kao što su npr. dokument, izvješće, slog, transakcija itd.

Poslovni procesi u informacijskom sustavu za grafičko-nakladničku djelatnost podatke

primaju u obliku dokumenata. Radi se o ulaznim tokovima podataka definiranog sadržaja i

strukture. Procesi takve podatke onda obrađuju i stvaraju nove dokumente koje koriste drugi

procesi. U ovom slučaju radi se o izlaznim tokovima podataka definiranog sadržaja i

strukture.

Dokumenti koji kolaju poslovnim subjektom ispunjeni su različitim podatcima pa se prema

tome klase podataka i razlikuju:

inventarni tip - klase podataka koje se odnose na pojedine resurse (npr. Urednik,

Autor, Boja),

transakcijski tip - klase podataka koje predstavljaju vezu između dvije inventarne

klase podataka (npr. Ugovor, Rješenje o grafičkoj pripremi knjige),

planski tip - klase podataka koje predstavljaju skup više inventarnih klasa podataka

(npr. Kvartalni plan izdavanja publikacija, Budžet za nabavu grafičko-nakladničkog

inventara)

statistički tip - klase podataka koje služe za kontrolu poslovanja (npr. Račun dobiti i

gubitka, Bilanca, Izvješće o stanju blagajne).

Primjer: klasa Račun sadrži slijedeće podatke, tj. atribute: Oznaka, Datum, Iznos, Valuta,

Količina itd.

Postoje i vanjske ili granične klase podataka koje se generiraju izvan poslovnog sustava.

Informacijski sustav takve klase podataka samo koristi, tj. čita i eventualno ažurira.

Primjer: klasa Narudžbenica koja pristiže izvan informacijskog sustava jednog poslovnog

subjekta.

Ukoliko se atributi u dva dokumenta podudaraju, radi se o jedno te istoj klasi podataka i u

informacijskom sustavu trebaju se voditi kao jedna klasa podataka.

Primjer: u informacijskom sustavu treba izbjegavati vođenje Dobavljača i Kupca kao dva

različita entiteta, jer u jednom trenutku Dobavljač može postati i Kupac. U suprotnom će se

jednaki podatci o Dobavljaču u bazi podataka voditi i u tablici Kupac. Stoga, umjesto da

informacijski sustav brine o dva različita entiteta, valja koristiti jedan entitet - Poslovni

__________________________________________________________________________________


100

partner. Svi koji zahtijevaju podatke o poslovnim partnerima će koristiti i kreirati samo jednu

klasu podataka koja je vidljiva kako Dobavljaču, tako i Kupcu. Time se otklanja nepotrebna

redundancija, a povećava konzistentnost baze podataka.

Iskustvo je pokazalo da je i u vrlo složenim informacijskim sustavima dovoljno definirati do 60

procesa i 4 do 12 podsustava, kako bi informacijski sustav postigao optimalne performanse.

Aktivnosti, poslovni procesi, funkcije, entiteti i klase podataka na svim razinama trebaju činiti

cjelovitu i konzistentnu poslovnu tehnologiju jednog poslovnog sustava.

CASE (eng. Computer-aided system/software engineering) je znanstvena primjena skupa

alata i metoda za projektiranje informacijskih sustava i razvoj softverskih rješenja. Takva

softverska rješenja odlikuje mogućnost nadogradnje i održavanja (4). Suvremeni CASE alati,

poput Cool:Biz, ARIS Platform, Casewise, WebRatio, CA ERwin Data Modeler, Visual

Paradigm for UML, Altova UModel, Sparx Enterprise Architect pokazali su se vrlo

praktičnima u postupku projektiranja poslovnog informacijskog sustava. Naime, takvi alati

objedinjuju programe za modeliranje podataka, optimizaciju postojećeg ili razvijanje novih

modula informacijskog sustava, praćenje napretka projekta itd.

3 MATRICA POSLOVNE TEHNOLOGIJE Matrica poslovne tehnologije jest dvodimenzionalna matrica u čijim se redovima nalaze

poslovni procesi, a u stupcima klase podataka.

Matrična analiza se prilikom projektiranja informacijskih sustava za grafičko-nakladničku

djelatnost koristi onda kada treba na sistematičan način pregledno prikazati odnose između

više nezavisnih skupova elemenata.

Izrada matrice poslovne tehnologije dio je strateškog planiranja informacijskog sustava, kojoj

se pristupa u slučaju razvijanja novog sustava (eng. from scratch), ali i prilikom nadogradnje

ili optimizacije već postojećeg (eng. business process reengineering). Reinženjering

poslovnih procesa jest jedna od najradikalnijih metoda za sustavno uvođenje radikalnih

promjena u organizaciji.

Matrica poslovne tehnologije ukazuje na koji način postojeći informacijski sustav podržava

poslovanje, koji dokumenti kolaju poslovnim subjektom te da li su isti redundantni i

konzistentni.

Matrica poslovne tehnologije izrađuje se, dijagonalizira i analizira bez obzira projektira li se

za samo jedno funkcijsko područje ili cjelokupan informacijski sustav.

Ako poslovni procesi pripadaju istom informacijskom podsustavu, tada oni tijekom izvođenja

međusobno razmjenjuju određene sadržaje ili su preko tih sadržaja povezani. Sadržaji mogu

__________________________________________________________________________________


101

biti različitog oblika: materijalni, podatkovni, financijski, dokumentacijski itd. Međutim,

pretpostavlja se da su svi opisani na isti način nekim skupom podataka, koji se općenito

naziva klasom podataka. Sve klase podataka koje postoje u određenom poslovnom sustavu

upisuju se u stupce matrice poslovne tehnologije. Klase podataka ulaze u neke procese ili iz

njih izlaze. Stoga se proces može smatrati transformacijskim mehanizmom koji obrađuje

ulazne klase podataka i pretvara ih u izlazne i obratno.

Matrica poslovne tehnologije postavlja poslovne procese i klase podataka u kauzalni odnos.

Naime, proces može imati na ulazu jednu ili više klasa podataka, a zbog svoje aktivne

prirode može stvoriti jednu ili više novih klasa podataka.

U zatvorenom sustavu svaka klasa podataka ima ishodište i odredište u nekom od procesa

sustava, a ukoliko je to uređeni organizacijski sustav, tada jedna klasa podataka može

nastati samo u jednom procesu.

Vrijednost svakog pojedinog polja u matrici poslovnih procesa i klasa podataka, vidi Slika 1,

pokazuje postoji li odnos između procesa i klasa podataka te opisuje vrstu tog odnosa.

Drugim riječima, veza između poslovnog procesa i klase podataka očitava se u presjeku

retka i stupca. Iz navedenog presjeka vidljivo je što procesu treba, a što on daje:

[ C ] CREATE ili [ G ] GENERIRA proces generira klasu podataka

[ R ] READ ili [ K ] KORISTI proces koristi, tj. čita klasu podataka

[ U ] UPDATE proces ažurira klasu podataka

[ D ] DELETE proces briše klasu podataka

[ Ø ] "prazno" ili [ 0 ] proces ne vrši operaciju nad klasom podataka

U jednom se retku može nalaziti više elemenata s oznakama C, R, U i D, budući da jedan

proces može utjecati na sve klase podataka. Međutim, niti jedan redak ne smije biti prazan,

jer ne postoji proces koji ne stvara ili ne koristi barem jednu klasu podataka. Redak koji

obuhvaća samo element s oznakom C upućuje na proces koji djeluje neovisno o ostalim

događanjima u sustavu i ukazuje na moguće nepravilnosti u poslovnoj tehnologiji. Jedna klasa podataka može se stvoriti samo u jednom procesu.

Vanjska ili granična klasa podataka stvorena je, briše se i ažurira izvan informacijskog

sustava koji ju samo koristi, tj. čita. Takve klase navode se u zadnjim stupcima matrice

poslovne tehnologije.

Da je neki entitet suvišan, upućuje stupac koji sadrži samo elemente s oznakama C ili D.

__________________________________________________________________________________


102

Niti jedan stupac ne smije biti prazan, tj. u sustavu ne postoji klasa podataka koja se ne

koristi.

Matricu poslovne tehnologije odlikuje stroga matematička forma, stoga se mogu lako

postaviti ograničenja u obliku pravila, koja vrijede za sve poslovne procese u organizacijskim

sustavima grafičko-nakladničke djelatnosti. To su ujedno i pravila optimizacije matrice

poslovne tehnologije (5):

1. jedna klasa podataka generira se (nastaje) samo u jednom procesu (ipak, jedan

proces može generirati i koristiti više klasa podataka),

2. jedna klasa podataka može se koristiti u više (kasnijih) procesa,

3. proces koji samo koristi, a ne generira niti jednu klasu podataka je parazitski ili radi

za okolinu (npr. standardizirani izvještaji),

4. proces koji samo generira, a ne koristi niti jednu klasu podataka treba posebno

analizirati (npr. podatci koji pristižu iz drugih informacijskih sustava),

5. ne može postojati proces niti klasa podataka bez ijedne oznake za korištenje ili

generiranje, jer ne bi imao svrhu.

Ako jedna klasa podataka nastaje u više različitih procesa upitna je nadležnost i odgovornost

za podatke, kao i njihova točnost.

Na ovaj su način opisani poslovni procesi nekog informacijskog sustava i veze između njih,

tj. određena je cjelovita poslovna tehnologija.

3.1 Dijagonalizacija matrice poslovne tehnologije

Nakon što se unesu svi poslovni procesi i klase podataka u matricu poslovne tehnologije te

utvrde njihove međusobne veze, slijedi dijagonalizacija matrice kojom se određuju

podsustavi informacijskog sustava, tj. funkcijska područja, a time i osnovna arhitektura

informacijskog sustava.

Matrica poslovne tehnologije dozvoljava zamjenu redaka, odnosno stupaca. Razmještanjem

redaka mijenja se poslovna tehnologija sustava. Zamjena stupaca rezultira promjenom

redoslijeda klasa podataka u poslovnom sustavu, međutim time se ne utječe na poslovnu

tehnologiju.

Postupak dijagonalizacije se ostvaruje kroz četiri koraka, tj. pravila (6):

1. procese treba posložiti po redoslijedu faza životnog ciklusa osnovnih resursa,

__________________________________________________________________________________


103

2. klase podataka treba permutirati tako, da prvo (krajnje lijevo u matrici poslovne

tehnologije) dolazi klasa podataka koju generira prvi proces, zatim klasa podataka

koju generira drugi proces itd.,

3. odnos klasa podataka i procesa mora ostati nepromijenjen,

4. matricu poslovne tehnologije treba dijagonalizirati u odnosu na znak C ili G, od

gornjeg lijevog kuta prema donjem desnom kutu matrice poslovne tehnologije –

težnja je da se dijagonala matrice popuni oznakama za generiranje.

Zatim se određuju podsustavi, tj. funkcijska područja tako da udovoljavaju kriterijima

optimalnosti (sličnost unutarnje strukture, kohezija, povezanost).

Očigledno je da se ovaj pojam dijagonalizacije matrice razlikuje od matematičkog pojma

dijagonalizacije.

Prikaz operacija nad matricom poslovne tehnologije slijedi u nastavku (7):

Napomena: K – proces koristi, tj. čita klasu podataka

G – proces generira klasu podataka

Slika 1 Prva faza - popunjavanje matrice poslovne tehnologije poslovnim procesima i klasama podataka.

__________________________________________________________________________________


104

Slika 2 Druga faza - projektant i naručitelj informacijskog sustava identificiraju poslovne procese i redaju ih prema životnom ciklusu, npr: P7, P8, P3, P4, P6, P9, P10, P1, P2, P5.

Slika 3 Treća faza - matrica poslovne tehnologije dijagonalizira se permutiranjem klasa podataka prema redoslijedu nastajanja pojedine klase podataka, tj. životnom ciklusu.

Slika 4 Četvrta faza - crveni okviri na dijagonaliziranoj matrici poslovne tehnologije označavaju podsustave informacijskog sustava, tj. funkcijska područja. Slika 4 prikazuje podsustav 1 (PODS1) koji se sastoji od poslovnih procesa 3, 7 i 8. PODS1

koristi klase podataka 2 i 4, koje mu prosljeđuje PODS3, dok mu klasu 7 prosljeđuje PODS2.

PODS1 daje na korištenje klase podataka 1, 3 i 5 drugom podsustavu (PODS2) te klase 1, 3,

5 i 6 trećem (PODS3). Iz prethodnog objašnjenja logički proizlazi što koriste, a što

prosljeđuju PODS2 i PODS3.

__________________________________________________________________________________


105

Nakon dijagonalizacije matrice poslovne tehnologije, pristupa se afinitetnoj analizi te se

eliminiraju eventualne nekonzistentnosti i anomalije u informacijskom sustavu za grafičko-

nakladničku djelatnost.

3.2 Afinitetna analiza matrice poslovne tehnologije

Afinitetna analiza jest metoda rojenja, koja se primjenjuje radi strukturiranja procesa,

stvaranja modela procesa i kvalitetne strukture informacijskog sustava.

Afinitet je brojčani pokazatelj sličnosti, tj. uzajamne sklonosti dvaju ili više procesa na temelju

broja klasa podataka koje koriste. Kreće se u intervalu [0, 1]. Cilj afinitetne analize jest

grupirati procese u više manjih podsustava na temelju afiniteta procesa, tj. utvrditi granice

funkcijskih područja.

Izračun afiniteta može se vršiti ručno, vidi Formula (1) ili pomoću CASE alata s integriranim

programom za afinitetnu analizu; u tom slučaju vrijeme potrebno za afinitetnu analizu je

zanemarivo.

Afinitetna analiza olakšava određivanje optimalne arhitekture informacijskog sustava za

grafičko-nakladničku djelatnost. Uočavanje arhitekture informacijskog sustava može biti

autosugestivno, jer određene grupe poslovnih procesa i klasa podataka čine uobičajena

funkcijska područja. Međutim, takav pristup ne osigurava optimalnu arhitekturu.

Optimalan informacijski sustav u potpunosti podržava poslovnu tehnologiju, a odlikuju ga

podsustavi visokog stupnja sličnosti unutarnje strukture, maksimalne unutarnje kohezije i

minimalne međusobne povezanosti (7).

Unutarnja kohezija postiže se u trenutku kada sve aktivnosti koje procesi unutar jednog

informacijskog podsustava obavljaju, čine logičnu i zaokruženu funkcijsku cjelinu. Jaka

unutarnja kohezija upućuje ujedno i na slabu vanjsku povezanost s drugim procesima izvan

podsustava, tj. relativnu nezavisnost podsustava.

Pogodnosti takve niske međusobne povezanosti informacijskih podsustava jesu mogućnost

postupnog i neovisnog razvoja, njihovo uvođenje i korištenje. Takva modularnost olakšava

održavanje informacijskog sustava.

Najslabija, a time i najpovoljnija veza među procesima iz različitih informacijskih podsustava

jest povezanost podatcima. Takvi procesi koriste zajedničke baze podataka ili se podatci

stvoreni u jednom procesu koriste u drugom.

Recentni pristupi dizajniranju i razvoju softvera kao podrške informacijskom sustavu, poput

SOA (eng. Service-Oriented Architecture) pristupa ili Cloud Computing organizacije,

orijentirani su pojedinačnim procesima/uslugama. Svaki takav proces/usluga predstavlja

__________________________________________________________________________________


106

slučaj uporabe (eng. use case) poslovnog sustava, odnosno realizaciju određene

funkcionalnosti tog sustava.

Izradi softverskog rješenja informacijskog sustava ne pristupa se sve dok matrica poslovne

tehnologije ne ukaže na optimalnu arhitekturu informacijskog sustava.

Afinitetna analiza oslanja se na činjenicu da su neki procesi međusobno više povezani od

drugih. Ako dva procesa zajedno uvijek koriste jednake klase podataka, tada je njihov afinitet

jednak 1, tj. sklonost je najveća (sličnost procesa sa samim sobom). Ukoliko dva procesa

imaju jednako visoki afinitet, tada će oni biti priključeni istim podsustavima. U slučaju da dva

procesa imaju afinitet blizu 0 (nisu slični), tada će po učinjenoj raščlambi pripadati drugim

podsustavima. Oba navedena primjera predstavljaju ekstremne slučajeve.

Podsustav sa samo jednim procesom jest trivijalan i organizacijski neopravdan. Jedan

proces ne smije biti istodobno smješten u dva različita podsustava. Svi se procesi

raspoređuju u podsustave s kojima imaju najveću sličnost.

4 ZAKLJUČAK

Ovim radom obrađena je problematika projektiranja informacijskog sustava za grafičko-

nakladničku djelatnost i analizirano značenje matrice poslovne tehnologije.

Identificiranje poslovnih procesa i klasa podataka te matrični prikaz poslovne tehnologije

nezaobilazna su etapa u projektiranju informacijskog sustava. Izradi matrice poslovne

tehnologije pristupa se u slučaju razvijanja novog sustava, ali i prilikom nadogradnje ili

optimizacije već postojećeg.

Naglašeno je da matrica poslovne tehnologije ukazuje na koji način postojeći informacijski

sustav podržava poslovanje, koji dokumenti kolaju poslovnim subjektom grafičko-nakladničke

djelatnosti te da li su isti redundantni i konzistentni.

Aktualizirana je uloga grupiranja poslovnih procesa u više manjih podsustava, što omogućuje

matrica poslovne tehnologije, koja logički prethodi mnoštvu projektnih dijagrama.

__________________________________________________________________________________


107

Matrica poslovne tehnologije izrađuje se, dijagonalizira i analizira bez obzira projektira li se

za samo jedno funkcijsko područje ili cjelokupan informacijski sustav. Izrada matrice

poslovne tehnologije i afinitetna analiza vrlo su važni koraci u projektiranju informacijskog

sustava jer su naredne faze projektiranja njezine izravne logičke posljedice.

Radom se nastojalo pokazati da priprema matrice poslovne tehnologije predstavlja temeljni

dio razvoja informacijskog sustava bez da prejudicira način strukturiranja i arhitekturu

softverskog rješenja.

5 LITERATURA

1. Antoliš, K. (1997). Projektiranje integralnog bolničkog informacijskog sustava s

metodologijom integracije ekspertnih sustava / doktorska disertacija, Fakultet

organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, Varaždin

2. Dobrović, Ž. (2000). Strategijsko planiranje, poslovna i informacijska arhitektura, Zbornik

radova konferencije CASE 12, pp. 60-72, ISSN: ISSN1334-448X, Opatija, 2000, CASE,

Rijeka

3. Brumec, J.; Vrček, N. (2002). Strategic Planning of Information Systems (SPIS) - A

Survey of Methodology. Journal of Computing and Information Technology – CIT, Vol.

10, No. 3, (9/2002) 7 (225-231), Online ISSN: 1846-3908

4. Hoffer, J. A.; George, J. & Valacich, J. (2001). Modern Systems Analysis and Design (3rd

Edition), Prentice Hall, ISBN-10: 0130339903, New Jersey

5. Klasić, K. (1998). Modeli optimalizacije strukture informacijskog sustava / doktorska

disertacija, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, Varaždin

6. Klasić, K. (1998). Modeli optimalizacije strukture informacijskog sustava / doktorska

disertacija, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, Varaždin

http://katalog.nsk.hr/F/63I6M97V7IF4Y3PU76E8GHLJ5ASA2IND8QYR6PK449TCPQ74UG-48439?func=find-acc&acc_sequence=004209043

__________________________________________________________________________________


108

PROJEKT RAZVOJA WEB KORISNIČKOG SUČELJA VELEUČILIŠTA U VARAŽDIN

DEVELOPMENT PROJECT OF THE WEB USER INTERFACE POLITEHNIC OF VARAŽDIN

Robert Geček1, Damir Vusić2 1Graphing, Vladimira Nazora 4, Ivanec, Hrvatska 2Veleučilište u Varaždinu, J. Križanića 33, Varaždin, Hrvatska


SAŽETAK

Web portali danas imaju važnu ulogu u informiranju, promociji i komunikaciji. Da bi se

zadovoljila visoka razina kvalitete ključnih karakteristika web korisničkog sučelja,

funkcionalnost i vizualni izgled, potrebno je vršiti kontinuirano poboljšanja sustava. Web

korisničko sučelje Veleučilišta u Varaždinu vrlo je kompleksan i dinamičan sustav iz nekoliko

razloga: veliki broj različitih informacija koje se svakodnevno izmjenjuju, veliki broj aktivnih i

pasivnih korisnika sustava, organizacijski velika ustanova sa šest odjela/studija. Ovaj rad

prikazuje proces razvoja web korisničkog sučelja Veleučilišta u Varaždinu.

Ključne riječi:WEB korisničko sučelje, edukacija, razvoj sustava

ABSTRACT

Today, web portals have a significant role in providing information, in advertising and in communication.

In order to meet a high level of quality for key characteristics of a web user interface, and the

functionality and visual appearance, continual improvements of the systems are to be made. Web user

interface of the Polytechnic of Varaždin is a very complex and dynamic system due to several reasons:

a sizeable quantity of various information which is exchanged on a daily basis, large number of both

active and passive users of the system, large institution with six departments/systems. This work

presents the process of development of web user interface of the Polytechnic of Varaždin. Key words:WEB user interface, education, system development



__________________________________________________________________________________


109

1 UVOD

WEB portal velv.hr predstavlja informacijsko-komunikacijski, edukativni, promocijski i

organizacijski internet alat Veleučilišta u Varaždinu.

WEB korisnička sučelja Veleučilišta općenito zbog više zasebnih studija unutar Veleučilišta,

a koji su sadržajno i organizacijski međusobno različiti, imaju specifičan zahtjev logičkog

razdvajanja studija na WEB postalima. Internet stranice trebaju studentima (postojećim te

potencijalnim), nastavnicima, suradnicima i administrativnom osoblju pružati relevantne

informacije i dostavljati ih na što efikasniji način. Isto tako potrebno je putem WEB portala

napraviti funkcionalnu suradnju s gospodarstvom za koje se studenti na ustanovi educiraju.

1.1 Dizajn web portala

Kod izrade web stranice bitno je uzeti u obzir pravila koja se moraju primjeniti kako bi ona

bila kvalitetna. Brojni primjeri dobrih i loših web stranica rezultirali su različitim reakcijama

posjetitelja, pa su se stoga kreirala određena pravila koja olakšavaju izradu istih.

Dva najbitnija kriterija kod planiranja izrade web stranice su njezin vizualni izgled i njena

upotrebljivost (1). Dizajn stranice zapravo ovisi o namjeni stranice, jer prvenstveno je

potrebno zadovoljiti potrebe njenih korisnika. Prilikom posjete određenoj web stranici,

korisnik prvo uočava njezin vizualni (grafički) izgled koji ga može privući ili odbiti. Izgled,

međutim ne bi trebao biti presudan na stranicama koje imaju ulogu pružanja informacija.

Ukoliko korisnik traži određene informacije, WEB portal mu prije svega mora olakšati

efikasno i upotrebljivo pretraživanje i pronalazak informacija te ukupno zadovoljstvo

pruženom uslugom.

2 PRAKTIČNI DIO RADA

Praktični dio ovog rada sadrži analizu trenutnog stanja web portala Veleučilišta u

Varaždinu s identificiranim nedostacima, analizu sličnih web portala (konkurencija) te

prikaz projektiranja novog rješenja web portala Veleučilišta u Varaždinu (velv.hr).

2.1 Postojeći web portal – analiza

Jedna od glavnih mana postojećeg WEB portala je bio pristup korisnika informacijama. Veliki

broj informacija, koje su trebale biti brzo pronađene od strane korisnika svih šest studija, bio

je nepregledno smješten na jednom mjestu te je bilo otežano korisnicima dobiti informaciju

__________________________________________________________________________________


110

koja ga zanima u kratkom vremenskom periodu bez većeg pretraživanja sustava. Na

početnoj stranici bilo je preveliki broj nepotrebnih informacija koje su skretale pažnju

korisniku, npr. trenutno prijavljeni korisnici.Evidentno je da u vremenskom razdoblju u kojem

je postojeći WEB portal nastao nisu postojale tehničke mogućnosti kao u današnje vrijeme.

WEB portal je pogonio besplatni, vrlo rašireni CMS Yoomla koji ima svoja ograničenja kako u

organizacijskom tako i u sigurnosnom smislu.

Grafička odnosno vizualna komponenta WEB portala bila je prihvatljiva. Nedostajali su,

međutim, neki elementi dizajna poput upotrebe zasebne boje za svaki studij, galerije slika s

preglednikom, rotator slika na početnoj stranici što ujedno donosi i dinamičnosti cijelog

portala.

Slika 1 Analiza postojećeg web portala velv.hr

2.2 Analiza konkurencije

Kod analize konkurentskihweb portala, pregledano je oko 20-tak sustava u Hrvatskoj i

svijetu. Neki su zadovoljili standarde u grafičkom smislu, neki u programerskom, ali vrlo je

malo, pogotovo u Hrvatskoj, takovih složenih sustava za koji bi se moglo reći da

sukompletni.Mnogi su nastali u vrijeme kada i bivši portal velv.hr i nisu nadograđivani do

danas, vjerojatno zbog tehnologije koja im to ne omogućava.

U nastavku su prikazani neki od analiziranih web portala, i to oni koje se može istaći kao

negativne.

__________________________________________________________________________________


111

Slika 2 WEB portal „Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina“

Slika 3 WEB portal „Yale University škole za umjetnost“

Primjer lošeg portala u Hrvatskoj je Veleučilište Hrvatsko zagorje u Krapini (slika 2) koji

uopće ne ostavlja vizualni dojam o jednom edukativnom web portalu, već ostavlja dojam

foruma i to lako zbunjuje korisnika kojemu su informacije namijenjene. Na web portalu se

nalazi veliki broj podataka koji su vrlo nepregledni i neupotrebljivi. Slika 3 prikazuje loš

primjer Yale University škole za umjetnost čiji vizualni izgled odvraća korisnika od

pretraživanja. Pozadina je prešarena pa je bilo potrebno za svaki tekst izraditi zasebne

pozadine (poput prikazanog gradijenta).

__________________________________________________________________________________


112

Slika 4 WEB portal „Veleučilište Vern“

Slika 5 WEB portal „Tehničkog Veleučilišta u Zagrebu“

Kao pozitivni primjeri dobro osmišljenog web portala, i u grafičkom i programerskom

pogledu,može se navesti web portale„Veleučilišta Vern“, „Tehničkog Veleučilišta u Zagrebu“.

Slika6 WEB portal „Singapoure Polytecnic“

__________________________________________________________________________________


113

Slika 7 WEB portal „Politechnic Institute of New York“

Od stranih Veleučilišta, kao dobre primjere grafički kvalitetno rješenih web portala može se

navesti „Singapoure Polytechnic“ i „Politechnic Institute of New York“.

2.3 Projektiranje novog rješenja web portala

Razvoj novog WEB korisničkog sučelja Veleučilišta u Varaždinu temeljio se na tekstualnoj

shemi portala velv.hr koja je dobivena od strane naručitelja projekta (tablica 1):

Tablica 1 Shema novog web portala velv.hr

Zajednička početna stranica (home page)

Glavni izbornik

Naslovnica vijesti, aktualna događanja - općenito

O nama

tekst o Veleučilištu općenito:

- opći podaci – puni naziv, sjedište, MB, žiro, itd.... - gdje se nalazimo – nekoliko slika s lokacijama na kojima djeluje

Veleučilište

Organizacija

možda neka organizacijska shema:

- Uprava – dekan, upravno vijeće, stručno vijeće, dekanski kolegij, prodekani, tajnik, voditelji studija – slike i kontakt, rad sa strankama ili sl.

- Službe – referada, računovodstvo, informatička služba – slike i kontakt, rad sa strankama ili sl.

Djelatnosti program suradnje s gospodarstvom:

- Centar za razvoj karijera - CISCO Akademija Sjever – ukratko što je, voditelj, kontakt i link na

__________________________________________________________________________________


114

stranice - Znanje za sve, projekt sufinanciran od EU - Projekti i natječaji

Knjižnica - Opće informacije - Pretraživanje knjižnice - Izdavačka djelatnost - Online katalog - Tehnički glasnik

Dokumenti - Statut - Javna nabava - Dopusnice - Pravilnik o studiju - Pravilnik o izradi seminarskih radova ......

Natječaji

- Za izbor u zvanja Ima / Nema natječaja i tekst

Upute za prijavu na natječj

Upute za sastavljanje Izvješća Povjerenstva

Uvjeti za izbor u nastavna zvanja

Uvjeti za izbor u suradničko zvanje

- Za zapošljavanje

Upis u I.

godinu studija

- Planirana upisna kvota - Uvjeti za upis - Prijave - Razredbeni postupak - Upisi - Školarina

Kontakt - Uprava, Referada, Tajništvo, Računovo: mail, telefon, adresa, soba

Nastavnici Tablica s abecednim popisom svih nastavnika zaposlenih na Veleučilištu, s

mail-adresama, telefonima i oznakom kabineta gdje se nalaze

Tražilica

Sporedni izbornik

Studentske

organizacije

Studentski zbor; dokumenti, aktivnosti

Galerija slike vezane uz veleučilište (aktivnosti, događaji, manifestacije)

__________________________________________________________________________________


115

Forum

Anketa

Prijava korisničko ime, lozinka

Linkovi suradničke ustanove, državne institucije, ostali korisni i zanimljivi linkovi

Studiji – glavni izbornik za pojedini studij

Osnovne

informacije o

studiju

Kolegiji

tablica svih kolegija po semestrima s osnovnim podacima, broj sati

predavanja i vježbi, broj ECTS-a

- Više o kolegijima pojedinačno – sadržaj, cilj, oblici nastave, ispitna literatura, srodni kolegiji na drugim visokim učilištima

- Ocjenjivanje – anketa s pitanjima vezanima za nastavu i za nastavnika Nastavnici popis s mail-adresama, telefonima, mjestom i vremenom konzultacija

Raspored

predavanja

Ispitni rokovi

Uvjeti za upis

u više godine

studija

Materijali - Općenito - Predavanja - Laboratorijske i auditorne vježbe

Oglasna ploča - Općenito - Rezultati ispita i kolokvija

Krenulo se u izradu predloška dizajna i prototip WEB portala, na temelju dosad prikupljenih

informacija od strane naručitelja te na temelju zaključaka i dobivene tekstualne sheme

portala, prije navedene. Po mogućnosti se izrađuje više predložaka koji se prezentiraju

__________________________________________________________________________________


116

korisnicima, kako bi se izabrao najbolji te isti eventualno izmijenio, prije nego što se započne

treća faza. Ovdje se mora uzeti u obzir nekoliko pravila za izradu korisničkog sučelja:

organizacija HTML datoteke u mape ili podmape, jednostavan dizajn, vizualna podjela

sadržaja na web stranici u svrhu lakšeg snalaženja, korištenje skladne sheme web stranice

(npr. svi naslovi iste veličine i boje), linkovi moraju imati svrhu i biti logični, slike moraju biti

male i reducirane, boje teksta i njegove pozadine moraju biti usklađen.

Nadalje, definiraju se teme za web mjesto, odnosno organizira se sadržaj (na naslovnoj

strani postavljeni linkovi poput šest različitih studija na veleučilištu, koji su ujedno i najvidljiviji

na početnoj stranici portala i svaki u svojoj karakterističnoj boji, knjižnica, linkovi o

reakreditaciji, Career centru i slično); sadržaj je organiziran linijski, hijerarhijski ili mrežno (1).

Kod dizajna korisničkih sučelja potrebno je paziti na neka općenita pravila koja se primjenjuju

bez obzira na vrstu web stranice ili njenu tematiku (2, 3).

Širina ekrana - treba uzeti u obzir da ne pregledavaju svi korisnici web portale na istim

veličinama monitora pa je stoga poželjno da se koristi optimalna širina stranice koja iznosi

960px. Današnja tehnologija omogućuje i dinamičko rastezanje pozadine portala tako da ne

postoji uokviren portal s nekim sivim pozadinama ili u drugim bojama, već se pozadinska

slika u headeru ili footeru rasteže na rezoluciju ekrana. Bitno je pratiti centralni dio portala

zbog korisnika koji imaju manju dijagonalu ekrana na računalu.

Font - bitan je izbor i njegova veličina fonta. Kod izbora fonta, poželjno je izabrati standardne

web fontove, ali ako ima potrebe za nekim specifičnim fontom, a korisnik ga nema

instaliranog u svojem sustavu, CMS ga automatski pretvara u bit mapu i ispravno prikazuje

na ekranu korisnika. Kod veličine fonta, bitno je paziti na omjere koji se koriste, da ne bude

prevelikih oscilacija koje bi mogle rezultirati nepreglednošću. S druge strane, naslovi ili neke

ključne riječi moraju biti naglašene ili veličinom teksta ili bojom, koji se moraju ponavljati zbog

preglednosti.

Boja - bitno je izabrati ispravan odnos boje teksta i boje pozadine kako bi web portal bio čitki.

Poželjno je izbjegavati prenapadne slike za pozadinu jer to rezultira nečitkim tekstom što

odvraća posjetitelje s web portala. Kod web portala velv.hr izabrana je svjetlija podloga

kompletne stranice s karakterističnim tonovima plave boje veleučilišta, u koju se uklapaju i

boje svih studija koji se nalaze na portalu.

__________________________________________________________________________________


117

Tekst – potrebno je tekst prilagoditi ciljnoj skupini za koju se izrađuje web portal. Primjerice,

pri izradi web portala za djecu treba se koristiti jednostavan, razumljiv tekst za djecu.

Navigacija - najbitnija je jednostavnost i uočljivost. Potrebno je držati se pravila da korisnik

može doći do bilo koje razine portala u najviše 3 klika, jer će u suprotnom pretraživanje tog

web portala biti komplicirano i dugotrajno, što odvraća korisnike.

Moglo bi se reći da je najvažnija značajka web dizajna posjedovanje vlastitog kreativnog i

nadahnjujućeg stila.

Velika pažnja posvećena je principima iskoristivosti (Usability), čitljivosti (Readability) te

korisničkog iskustva (UX – User Experience) (4).

Zbog velikog broja informacija i veće preglednosti portala u glavi (header) je napravljen

glavni meni s padajućim pod-meniem, u koji su uvrštene osnovne informacije o veleučilištu,

kontaktima i ostalo.

Slika 8 Prvi prijedlog dizajna novog WEB portala velv.hr

Kod prvog prijedloga dizajna, koji je na kraju odbačen nije napravljen preveliki odmak od

postoječeg stanja portala, tj. studiji koji se nalaze na veleučilištu nisu bili dovoljno vizualno

istaknuti za korisnike i nakon kratke ankete o čitljivosti i korisničkog iskustva odbačen je prvi

dizajn i krenulo se u temeljitiju razradu novog dizajna.

__________________________________________________________________________________


118

Slika 9 Drugi prijedlog dizajna WEB portala velv.hr

Kod finalnog dizajna novog portala može se na prvi pogled uočiti jednostavnost,

funkcionalnost i preglednost.

Nakon završetka dizajna početne stranice web portal (home page) pristupa se dizajniranju

izgleda svake pojedine podstranice portala.Svaki detalj mora biti razrađen do kraja da bi se

programerima koji dobiju dizajn olakšao i ubrzao posao programiranja (5).

2.4 Platforma i programski jezici

Internet stranica pogonjena je CMS (sustav za upravljanje sadržajem) koji je izrađen na PHP

frameworku s inovativnim konceptom povezivanja Javascript programskog jezika i PHP

programskog jezika u svrhu stvaranja mogućnosti izrade SPA (Single Page Application)

aplikacija koje se koriste bez učitavanja za svaku akciju. Framework je izrađen po svim

najnovijim principima zaštite od sigurnosnih propusta i kao takav predstavlja jedno od

najsigurnijih rješenja na tržištu.

CMS sustav slijedi najnovije standarde i potrebe te se konstantno nadograđuje i usavršava.

Izrađen je i prilagođen za LAMPP platformu koja podrazumijeva Linux operacijski sustav,

Apache server, MySQL server i bazu podataka te PHP programski jezik.

Apache, kao jedan od najčešće korištenih web servera,odlikuje pouzdanost, fleksibilnost,

brzina i sigurnost. Ima veliku podršku zajednice i programera, besplatan je i otvorenog koda.

__________________________________________________________________________________


119

MySQL baza podataka također je jedna od najpopularnijih relacijskih baza podataka,

besplatna i otvorenog koda.

PHP je skriptni serverski programski jezik, jedan od najpopularnijih jezika u programiranju

internet stranica i aplikacija. Primjerice, koristi se za Facebook, YouTube, ... Zbog svoje

široke populacije korisnika i programera jedan je od najpouzdanijih programskih

jezika.Minimalna verzija PHP-a koju koristi CMS jest 5.2.

Za klijentski dio uz HTML i Css korišten je Javascript skriptni programski jezik. Koristi se i

jQuery javascript framework kao jedan od trenutačno najpopularnijih javascript frameworka.

PHP Framework koji je korišten u izradi CMS sustava je potpuno novi framework na sustavu

koji je izrađen na temelju dugogodišnje analize postojećih frameworka, uzimajući u obzir sve

prednosti i snage, te nedostatke i slabosti istih. Time je stvoren framework visoke sigurnosti,

fleksibilnosti, brzine rada, sigurnosti, skalabilnosti, brzine programiranja i izrade aplikacija.

Možda najvažnija odlika je da predstavlja savršenu platformukoja u suradnji s klijentskim

jQuery frameworkom osigurava SPA (Single Page Aplication) način rada aplikacije.

WYSIWYG (What You See Is What You Get) editor - napredan editor za uređivanje teksta.

Za njegovo korištenje dovoljno je poznavati rad u bilo kojem od programa za uređivanje

teksta (Microsoft Word, Open Office i sl.). Sadrži module za ubacivanje teksova iz Microsoft

Word-a, ubacivanje video datoteka, slika, linkova, formatiranje teksta svim popularnim

funkcijama.

Slika 10 CMS Editor za uređivanje teksta WEB portala velv.hr

SEO (Search Engine Optimization) - sustav koji ima automatizirano i inteligentno rješenje za

optimizaciju za tražilice. S obzirom na odabranu SEO kampanju i strategiju moguće je

__________________________________________________________________________________


120

konfigurirati sustav tako da korisnik ne treba obazirati pažnju na taj segment, već to sustav

automatski odrađuje.

CMS je u potpunosti prilagođen integraciji sa bilo kojim sustavom preko nekoliko modula i

mehanizama.

Editor slika služi za brzo obrađivanje i prilagodbu slika za korištenje u sadržaju. Neke od

opcija koje sadrži su promjena veličine slike, rotiranje, rezanje, primjena efekata i dodavanje

teksta.

Slika 11 Editor slika u CMS-u WEB portala velv.hr

Svaka slika ima svoju sigurnu kopiju koja se može vratiti bez obzira na akcije unutar

editora.Jedna od bitnijih karakteristika jest mogućnost potpunog višejezičnog rada.Svaki

segment stranica moguće je koristiti u više jezika, prema odabiru i bez potrebe za dodatnim

programiranjem ili prilagođavanjem.Sustav nudi mogućnost integracije sa svim poznatijim

društvenim mrežama i servisima.Upravljanje datotekama vrši se pomoću modula koji ima

kompletnu kontrolu nad filesystemom sadržaja. Mogućnost kreiranja upravljanja direktorijima

i sadržajem. Sadržaj datotekemoguće je administrirati po potrebi te unositi s računala, s

udaljene lokacije na internetu, preko web kamere, preko „screenshot“-a.Tijekom slijedeće

nadogradnje očekuje se još nekoliko kanala.

Bitna je stavka i višekorisnički rad koji pruža CMS. Zbog vrlo visoke fleksibilnosti

autorizacijskog i ACL (AccessControlList) modula, bilo koji segment, sadržaj ili dio stranice

moguće je ograničiti i/ili prilagoditi bilo kojoj grupi korisnika, razini korisnika ili korisniku

pojedinačno.Sustav ima mogućnost automatske nadogradnje, notifikacije administratoru o

__________________________________________________________________________________


121

bitnim nadolazećim nadogradnjama. Isto tako, sav sadržaj automatski se periodično sprema

na sigurne lokacije.

Slika 12 Upravljanje datotekama u CMS-u

3 ZAKLJUČAK

Planiranje razvoja i izrada kompleksnih WEB korisničkih sučelja poput velv.hr je vrlo

zahtjevan posao. Podrazumijeva uključivanje velikog broja ljudi u projekt – od onih koji su

upoznati sa svim problemima sustava te koji imaju viziju razvoja tog sustava kroz slijedeći

period od minimalno 5 godina, pa do samih dizajnera i programera koji su uključeni u

neposrednu produkciju. Bitno je izgraditi sustav koji će moći sustavno rasti i kontinuirano se

nadograđivati uz minimalne programerske zahvate.

Vizualno i logičko odvajanje pojedinih studija na novom WEB portalu Veleučilišta u

Varaždinu osigurava korisnicima kvalitetniju i ugodniju upotrebu ovog važnog

komunikacijskog kanala.Novi WEB portal Veleučilišta u Varaždinu tehnički je u mogućnosti u

potpunosti razdvojiti funkcioniranje i sadržaj svakog studija na stranicama.

Administraciju je moguće urediti na način da svaki od studija ima svoj tim administratora koji

će raditi na administriranju stranica i organiziranju potrebnih sekcija te mogućnost

hijerarhijskog dodjeljivanja pristupa svakom pojedinom segmentu CMS-a.Dostavljanje

sadržaja korisnicima također je podjeljeno po studijima, po načelu svakome posjetitelju

relevantan sadržaj, uz minimalno vrijeme potrebno da svaki korisnik pronađe svoju bitnu

informaciju.

Jedan od vrlo bitnih aspekata CMS sustava portala velv.hr jest velika proširivost te

mogućnost nadogradnje. CMS sustav je u mogućnosti pogoniti više različitih sekcija, sustava

__________________________________________________________________________________


122

pa čak i stranica s jednim upravljačkim panelom.Upravljački panel u potpunosti omogućuje

fleksibilnost autorizacije korisnika po svim aspektima. Različiti korisnici imaju različita prava, i

sve je moguće administrirati. Zbog navedenog je moguće da CMS pogoni više stranica te

nije potrebno kupovati više CMS-sustava već samo napraviti dizajn i prilagodbu novih

stranica. Nadalje, svako potrebno proširivanje vrlo je lako ukomponirati u postojeći sustav.

4 LITERATURA

1. Galić, D. (2008). Izrada web stranica, Element, ISBN 978-953-197-391-5, Zagreb

2. Zjakić, I.; Milković, M. (2010). Psihologija boja, Veleučilište u Varaždinu, ISBN 978-953-

95000-1-4, Varaždin

3. http://colorschemedesigner.com/, kolovoz 2012.

4. Jambrešić, D. (2003). Projektiranje korisničkih sučelja – razumijevanje korisnika, dostupno

nahttp://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2003/jambresic/index.htm, pristupljeno 20.07.2012.

5. Campbell, M. (2005). Web design: Garaža, Miš, ISBN 953-6961-62-8, Zagreb

http://colorschemedesigner.com/

http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2003/jambresic/index.htm

__________________________________________________________________________________


123

THE ISSUES IN DISPLAYING FONT ON THE E-BOOK READER, PC TABLET, AND MOBILE PHONE

Bojan Banjanin, Uroš Nedeljković

Faculty of Technical Sciences, Novi Sad, Serbia


ABSTRACT The digital revolution has allowed for simpler designing of fonts and control over their display

on different devices. Fonts are more often presented on different digital devices, varying from

personal computers, tablet devices, mobile phones to e-book readers. Depending on its

characteristics, each of these devices requires a different way of processing characters

within a font.The aim of this paper is to explore the possibility of rasterizing outline fonts on

the most commonly used devices (PC tablet, mobile phone, mp4 player and e-book

reader).Comparison between automatically hinted and professionally manual hinted font is

shown.

Keywords: Outline fonts, font rasterization, PC tablet, mobile phone, e-book reader, hinting



__________________________________________________________________________________


124

1 INTRODUCTION In the time of the rapid development of digital technology, specifically electronic media that IT

companies strive to develop with unimaginable speed due to high market demand and even

greater competition, the prestige in the market is achieved, among other things, by improving

the quality of processing and displaying electronic content.

Advances in technology of making modern devices for displaying electronic content

inevitably lead to improving the techniques for a high-quality display of the content on these

devices. For the quality of the text displayed on the screen, it is of great importance which

device the text is being displayed on, that is to say, what the characteristics of the display

device are. In addition to this, it is very important how the device performs rasterization

(10)(12) of the outline of the letter character of a font, namely, what rasterizator type the

device uses. The third variable which the quality of the displayed font depends on is the way

the instructions (hints) for rasterizator were made, how is the rasterization in smaller sizes

and resolutions performed.

Namely, each of these devices uses a rasterizer, a program that translates the vector outline

of a letter character into a sequence of raster dots (pixels). These dots are placed within a

single grid of pixels of an output device. Naturally, the denser the grid of pixels, the better the

quality of rasterized letter. However, the problem occurs when the character with reduced

size is to be presented on that very same grid of pixels (this is the case when displaying

digital content - e.g. in websites, e-books, e-magazines and etc.).

2 RASTERIZING FONTS ON VARIOUS PORTABLE DEVICES SCREENS 2.1 The characteristics of portable decices used in this paper Asus Transformer TF101 Display - Tablet device Transformer TF101 made by ASUS is

equipped with IPS-LCD touchscreen display with 10.1 inches diagonal and a resolution of

1280x800 pixels (about 149ppi pixel density). The device comes with Google Android 3.2

Honeycomb operating system, however, the operating system Google Android 4.0 Ice Cream

Sandwich was used in this paper (1).

iPod Touch 4th Generation Display - The 4th generation of Apple's iPod Touch

Multifunctional MP4 player, with touchscreen display of the latest generation they offer. It is

the IPS-LCD screen with 3.5 inch diagonal and a resolution of 960x640 pixels (about 326 ppi

pixel density). The screen is LED backlit and covered with aluminum-silicate glass. Apple

calls this type of display Retina display.

__________________________________________________________________________________


125

iPod Touch 4 uses the iOS 5.0.1 operating system (2).

Samsung OMNIA 7 Display - The mobile phone Samsung OMNIA 7 has a Super AMOLED

capacitive touchscreen display, measuring 4 inches and with a resolution of 480x800 pixels

(about 233 ppi pixel density).

AMOLED (active-matrix organic light-emitting diode) is the screen technology that has found

its application mainly in mobile phones and television sets.

Samsung Omnia 7 uses Microsoft Windows Phone 7 operating system (3).

Amazon Kindle 3th Generation Display - Amazon Kindle 3 is a e-book reader drvice and,

unlike previous screen technologies, which are based on the emission of light, its screen is

based on reflecting light. Namely, in order to read a text on it, we need the light that will

illuminate the surface of the screen.

Kindle's screen is based on electronic paper technology, or the technology that aims to

imitate ink on real paper. E Ink technology, developed by E Ink Corporation, is used

specifically for this device.

Amazon Kindle 3 has E Ink screen with 6 inches (3.6x4.8in) diagonal and a resolution of

600x800 pixels (about 167 ppi pixel density). It can display 16 levels of gray (16-level

grayscale).

Amazon Kindle 3 uses the Linux Kernel 2.6 operating system (4).

2.2 Font rendering techniques and types of rasterizators Font rasterization is a process in which the text composed of letter characters of a vector font

(PostScript, TrueType), is converted into a series of raster dots (pixels), the bitmap.

This process involves placing the outline records on the discrete grid of pixels of the output

device (gridfitting), determining which pixels should be included and which excluded, based

on the outline on the grid (scan-conversion) and filling the outline pixels from the previous

step (filling) (12).

Having in mind that the abovementioned steps result in "jegged edges" bitmap with two

possible states of pixels (on-off), some other techniques of "smoothing" rendered outline

edges are applied.

The two most widespread and basic techniques for "smoothing" the outline edges are anti-

aliasing and sub-pixel rendering.

__________________________________________________________________________________


126

2.3 Anti-aliasing Anti-aliasing is a technique for improving the quality of rasterization. Namely, if the resulting

image or font has only two states of pixels - on/off, the edges of images are zig-zagged or

"jegged". If the center of a pixel is included into the area defined by the outline, then the pixel

is turned on, and if it does not belong to this area, it is turned off.

Applying the technique of anti-aliasing when rendering, the percentage of the pixel which is

included in the outline is also taken into account, and in relation to that, the pixel is colored a

shade of gray. So if, for example, 10% of the pixel is in the outline, it will be painted light

gray, and if 90% of the pixel is in the outline, it will be dark gray. In short, using anti-aliasing,

the letter character is defined in black, white, and shades of gray.

Figure 1 (a) Aliased &Anti-aliased letter „g“ (b) (top to bottom) unhinted font, hinted font, hinted font with anti-aliasing The advantage of anti-aliasing is that it preserves the original shape of the letter and the text

does not suffer changes in metrics relative to the letter characters. The disadvantage is that

the text has low contrast, which is especially noticeable in smaller sizes, so letter characters

of different fonts look very similar (13).

2.4 Sub-pixel rendering Each pixel on the LCD screen is composed of three subpixels: red, green and blue. This

means that the horizontal resolution of 1200 pixels has 1200 red, 1200 green, and 1200 blue

sub-pixels, which adds up to 3600 sub-pixels horizontally. This means that by controlling the

individual sub-pixels, the horizontal resolution of the LCD screen is increased three times.

When rendering small sizes of letter characters on digital screens, it is desirable to have the

best possible resolution, that is to say, the densest possible grid of pixels (sub-pixels).

If the 8pt letter character is to be increased in the pixel grid, it will look very dicey and its

original shape would be lost (Figure 8a). After anti-aliasing, in all areas where at least a part

of pixel is included in the outline, shades of gray are inserted, so the letter character looks

"blurry" in order to improve the quality of rendered image. But at such small sizes, this can be

__________________________________________________________________________________


127

counterproductive, because the letter character loses similarity with its original form, and

readability is reduced (Figure 8b).

When the sub-pixels are controlled, the horizontal resolution is increased, so the rasterized

image quality is better. Using sub-pixels of the neighboring pixels, it is possible to further

define the outline edge, so the end result of rendering is better. It does not matter what we

take only a sub-pixel of the adjacent pixels (Figure 8c,d), the human eye perceives the letter

character as of one colour, because all sub-pixels are at a short distance (7) (13).

Figure 2 Times New Roman letter „A“ (a) aliased (b) anti-aliased (c,d) sub-pixel rendered

Microsoft Windows platform supports sub-pixel rendering since the Windows XP. They

patented their own type of font rasterizator, called ClearType. Windows rasterizator priority is

to maintain clarity of the letter character at the expense of preserving its original shape, by

rounding the points of the letter characters to integer values on the output device grid.

Microsoft generally believes that the shape of each letter should be hammered into pixel

boundaries to prevent blur and improve readability, even at the cost of not being true to the

typeface (9).

Mac OS X uses rasterizator called Quartz. Quartz does not force glyphs to integer values on

the pixel grid, but uses various anti-aliasing techniques, including sub-pixel rendering, so as

to place them within the grid as precisely as possible. Apple generally believes that the goal

of the algorithm should be to preserve the design of the typeface as much as possible, even

at the cost of a little bit of blurriness (9).

In Linux operating systems, rasterization is usually done using the FreeType (5) library,

which is somewhere between Microsoft and Apple rasterization library. FreeType supports

hints, anti-aliasing, and sometimes also uses subpixel rendering. Fonts on Linux platforms

__________________________________________________________________________________


128

look better using the FreeType auto-hinting mode, which gives high quality results and is not

burdened by any patents.

These are most commonly used rasterizators, but there are other on the market like D-Type

(6).

3 TESTING RASTERIZATION OF LETTER CHARACTERS ON DIFFERENT DEVICES The aim of this paper was to examine how are two different hinted fonts displayed (one

hinted automatically and the other manually), on different portable devices.

The first font (Grid Sans) is a TrueType font, developed by the authors, and the other font is

Verdana, a TrueType font designed by Matthew Carter and Thomas Rickner from Microsoft.

During its design proces, Grid Sans font has undergone automatical hinting, available in the

software package offered by FontLab Studio 5.

The authors wanted to examine how a font hinted in this way behaves at different sizes and

on the screens of different production technologies. Professionally designed and hinted font

Verdana was used for comparison. It is specially designed for display on different screen

sizes and in small letter sizes. The font sizes of 8pt and 12pt were observed. The final file

format of the text that was used on all devices is PDF. Each PDF has been set to fit the

screen and resolution of the device on which it was displayed.

USB Microscope by Veho company was used for measuring, model Discovery VMS-001 with

magnification from 20 times up to 200 times. Images were made for each font size, on every

device and with a 20 times magnification, except for the iPod Touch Retina screen, where

images were magnified 200 times, because of smaller pixels and higher resolution.

Special attention is given to the manner of rendering, or pixelization, of the letter characters

on these devices. In other words, it was observed how the devices rasterize letters. Whether

subpixel rendering or just anti-aliasing is used, or both. It was also observed to what extent

hinting influences proper positioning and alignment of the hight of letter characters (aligment

zones). Images captured with the Veho Discovery VMS-001 microscope are of the resolution

1024x768px.

The following is a comparative review of images for different sizes of characters on different

devices:

__________________________________________________________________________________


129

Figure 3 ASUS Transformer TF101 - Grid Sans (left) and Verdana (right) in 8pt (above) and 12pt (below)

Figure 4 iPod Touch 4th generation - Grid Sans (left) and Verdana (right) in 8pt (above) and 12pt (below)

__________________________________________________________________________________


130

Slika 5 iPod Toch 4th generation – Grid Sans (left) and Verdana (right) in 8pt (above) and 12pt (below) – 200x magnification

Slika 6 Samsung Omnia 7 - Grid Sans (left) and Verdana (right) in 8pt (above) and 12pt (below)

__________________________________________________________________________________


131

Figure 7 Amazon Kindle 3 - Grid Sans (left) and Verdana (right) in 8pt (above) and 12pt (below)

4 RESULTS AND DISCUSSION After analyzing images of the rendered fonts Grid Sans and Verdana at 20 times and 200

times magnification, displayead on four different devices, several points that are important for

this paper should be discussed.

Firstly, we were interested in how these devices render letter characters, namely which of the

mentioned rendering techniques are used. Against all expectations, the images show that all

devices, except mobile phone Samsung Omnia 7, use grayscale anti-aliasing. Namely, on

these devices, additional gray pixels are inserted on the outline edge of the letter characters

to smooth out the "jagged edges" (this is especially conspicuous in the Amazon Kindle 3). On

the other two devices, we see that all sub-pixels of a pixel have equal brightness wherever

they are to be assigned a value of gray.

With the mobile phone Samsung Omnia 7 with Windows Phone 7 platform, sub-pixel

rendering was applied. Magnified view of the AMOLED screen shows that each pixel

consists of RGBG sub-pixels, which are in our case independently controlled, which as a

result has a more detailed definition of the edge.

The other interesting observation is the degree of preservation of the original letter form in

two different sizes (8pt and 12pt). Measurements were also made for the sizes between 8pt

__________________________________________________________________________________


132

and 12pt, but given that no significant deviations were observed, and also the amount of

images that illustrate the process, this is not presented in the paper. Generally speaking,

both automatically hinted font Grid Sans and professionally hinted font Verdana did not have

large deviations in the form of letter characters. The most notable changes are in the letters

"f" in the size of 8pt (ASUS), where the cap part is much wider and noticeably more blurry.

Furtheron, the letter "o" in the same example, reveals the unequal thickness of the left and

right vertical strokes. On the Amazon Kindle 3, in the Grid Sans 8pt font there are also

changes with the letter "f" in the cap part, except that in this case that part is narrower than

the rest of the character. Letter "o" has the same inequalities in the thickness of the left and

right vertical strokes. Alignment of characters to the same height ("round" - the letter "o", and

"flat" - the letter "x") in both fonts is done well, that is to say, the overshoots suspension was

applied.

5 CONCLUSION To conclude, automatic hinting, compared to the professionally hinted font, showed quite

good results; however, discrepancies and inconsistencies in the thickness of the strokes of

characters are apparent on the 8pt size. This could be a problem when the text is observed

as a whole, but, of course, with the progress of modern technology in display production, this

problem looses its significance and will be overcome.

As expected, Verdana has much more consistency in stem widths on all devices because of

professional manual hinting, designed especially for screen view.

Automatic hinting showed satisfactory results on all devices, especially on Samsung Omnia 7

and iPod Touch 4, because of the advanced display technology. Use of various rasterization

engines was not of greater significance. In Adobe Reader, PDF files were all displayed using

anti-aliasing technique, and only on Samsung mobile sub-pixel rendering technique was

used. This is probably the case because, according to the literature, PDF uses Adobe

CoolType rasterizator, which involves both anti-aliasing techniques and sub-pixel rendering.

Due to the nature of the AMOLED display, it's expected that picture is rendered using sub-

pixel technique, but it is subject of further research why only anti-aliasing technique was used

on other devices. This can be explored by setting text in various formats (.doc, .epub, .mobi,

...), and viewing them in different programs (e.g. Microsoft Word, Amazon Kindle software,

Aldiko Reader, ...).

Applying hinting mechanisms was properly conducted in PDF on all devices. On Samsung

mobile and iPod Touch hints play a minor role, but on other devices they are more important.

__________________________________________________________________________________


133

Properly defined hints on these devices mean greater legibility. Automatically hinted font can

stand shoulder to shoulder with professionally manually hinted font, when displaying text in

PDF and on mobile devices that are in increased use today. Subject of further research is

how automatic hinting is applied in various formats and programs, and what can be done to

automate hinting process but with lack of inconsistency in letter shapes in wide specter of

reading software and devices.

This is important because of the quick pace of technology advance and lack of time for font

developing. Our prediction is that manual hinting will in time lose on its importance because

the quality of device displays improves so rapidly. Developing automatic hinting algorithms

and techniques is an interesting field of research and will be subject of our further research.

6 LITERATURE 1. Anon. ASUSTeK Computer Inc. (2012). Asus Transformer TF101 specification, Available

from: http://www.asus.com/Eee/Eee_Pad/Eee_Pad_Transformer_TF101/ Accessed:

05.07.2012.

2. Anon. Apple Inc. (2012). iPod Touch 4th generation specification, Available from:

http://www.apple.com/ipodtouch/specs.html Accessed: 05.07.2012.

3. Anon. Samsung Electronics (2012). Samsung Omnia 7 specification, Available from:

http://www.samsung.com/global/microsite/omnia7/ Accessed: 06.07.2012

.

4. Anon. Amazon.com Inc. (2012). Amazon Kindle 3th generation specification, Available

from: http://www.amazon.com/gp/product/B004HZYA6E/ref=famstripe_kk3g Accessed:

06.07.2012.

5. Anon. The FreeType Project (2012). FreeType 2 overview, Available from:

http://www.freetype.org/freetype2/index.html Accessed: 07.07.2012.

6. Anon. D-Type Solutions (2012). D-Type font engine, Available from: http://www.d-

type.com/page/font_engine Accessed: 11.07.2012.

7. Anon. Gibson Research Corporation (2010). Sub-pixel font rendering Technology,

Available from: http://www.grc.com/cleartype.htm Accessed: 13.07.2012.

http://www.asus.com/Eee/Eee_Pad/Eee_Pad_Transformer_TF101/

http://www.apple.com/ipodtouch/specs.html

http://www.samsung.com/global/microsite/omnia7/

http://www.amazon.com/gp/product/B004HZYA6E/ref=famstripe_kk3g

http://www.freetype.org/freetype2/index.html

http://www.d-type.com/page/font_engine

http://www.d-type.com/page/font_engine

http://www.grc.com/cleartype.htm

__________________________________________________________________________________


134

8. Anon. TrueType typography. TrueType and Anti-aliasing, Available from:

http://www.truetype-typography.com/ttalias.htm Accessed: 08.07.2012.

9. Atwood Jeff (2007). Respecting the pixel grid, Available from:

http://www.codinghorror.com/blog/2007/06/font-rendering-respecting-the-pixel-grid.html

Accessed: 09.07.2012.

10. Banjanin, B.; Nedeljković, U. (2012). Font hinting techniques and the importance of

applying these techniques for high-quality display of fonts on the output device screen.

Journal of graphic engineering and design, Vol. 3 No. 1, (July, 2012.), 23-30, ISSN

2217-379X

11. Finley, D. R. (2007). Understanding Sub-Pixel (LCD Screen) Anti-Aliased Font

Rendering, Available from: http://alienryderflex.com/sub_pixel/ Accessed: 10.07.2012.

12. Hersch, R. D. (1993). Font Rasterization: the State of the Art, Visual and Technical

Aspects of Type Roger D. Hersch (eds.), 78-109, Cambridge University Press, ISBN:0-

521-44026-2, New York, USA

13. Witherden, F. (2009). A Treatise on Font Rasterisation With an Emphasis on Free

Software, Available from: https://freddie.witherden.org/pages/font-

rasterisation/#windows-os-x Accessed: 12.07.2012.

http://www.truetype-typography.com/ttalias.htm

http://www.codinghorror.com/blog/2007/06/font-rendering-respecting-the-pixel-grid.html

http://alienryderflex.com/sub_pixel/

https://freddie.witherden.org/pages/font-rasterisation/#windows-os-x

https://freddie.witherden.org/pages/font-rasterisation/#windows-os-x

__________________________________________________________________________________


135

EYETRACKING TECHNOLOGY FOR STUDYING INTERACTION BETWEEN OBSERVER IN THE FIELD OF

MEDIA DESIGN, PACKAGING AND COLOR OF FOOD

UPOTREBA EYETRACKING TEHNOLOGIJE ZA ISTRAŽIVANJE INTERAKCIJE IZMEĐU PROMATRAČA NA PODRUČJU OBLIKOVANJA MEDIJA, AMBALAŽE I BOJA

HRANE

1Gregor Franken, 2Klemen Možina, Andrej Iskra 1University of Ljubljana, Faculty of Natural Sciences and Engineering, Department of

Textiles, Chair of Information and Graphic Arts Technology, Snežniška 5, 1000

Ljubljana, Slovenia 2Univerza u Ljubljani, Naravoslovnotehniška fakulteta, Oddelek za tekstilstvo, Katedra

za informacijsko in grafično tehnologijo, Snežniška 5, 1000 Ljubljana, Slovenija


SAŽETAK

Moderna tehnologija omogućuje stjecanje stalne i točne rezultate kod istraživanja sa

eyetracking tehnologiju.Kod psihofizičkih istraživanja, cijeli mjerni proces - od početne poticaj

na odgovor sudionik - treba uzeti u obzir, budući da je odgovor od promatrača posljedica

najmanje dvije razine obrade informacija, odnosno razinu osjećaja pojava i razina osjećaj

ocenjivanja.

Važno je uključiti eyetracking tehnologije u istraživanju tržišta i korisnih studija, npr.

istraživanja o primjenjivosti softvera, marketinga, dizajna ambalaže i medija. Zaključci i

smjernice o grafičkom poboljšanju i strukturi medija dobivaju se na kraju istraživanja.

Ključne riječi: eyetracking, oblikovanje medija, oblikovanje ambalaže, boja hrane

__________________________________________________________________________________


136

ABSTRACT

Modern technology enables the acquisition of repeatable and exact results when researching

eyetracking.

At psychophysical researches, the whole measurement process ‒ from the initial stimulus to

the response of a participant ‒ needs to be taken into consideration, since the answer of a

observer is a consequence of at least two levels of information processing, i.e. the level of

feeling occurrence and the level of the feeling evaluation.

It is important to include the eyetracking technology into the market research and useful

studies, e.g. research on software applicability, advertising, packaging design and media

research. Conclusions and guidelines on the graphic and structure improvement of the media

are offered at the end of the research.

Keywords: eyetracking, media design, packaging design, color of food

__________________________________________________________________________________


137

1 INTRODUCTION

In 1973 James Pilditch wrote a book called The Silent Salesman. Its title has become a

synonym for a different view of packaging. Today packaging is one of the key and most

powerful components of product marketing. Far away are the days when the only function of

packaging was to hold and physically protect a product. These were the times of selling over

the counter, almost no competition and satisfying clients' basic needs. A serious attitude to

developing and designing packages comes with the direct contact of packages and clients.

Today products usually sell themselves (1) .

Packaging as one of the factors that is influenced by decisions within the product policy

framework, may improve the quality of market supply of a company considerably. The

importance of successfully designed packaging is therefore huge. Apart from advertising it is

the most powerful medium of product marketing.

The French word for packaging or emballage is »l'emballage« and it means a carrier, a

wrapper. It may be anything that we use to wrap, prepare and fill products in, which means

anything that we use to package or pack products. Packaging is a technology or a way of

preparing products for transport and selling. The package itself is a means to protect a

product against the harmful outdoor conditions and to keep the original desired value. It

protects and identifies the contents, the producer and the brand name and last but not least it

informs the client about the contents.

The sweeping victory of packaging has begun with industrialization, development of various

technologies and the consumer society. The packaging phenomenon means trusting the

packaging and clients' identification with it. Being loyal to a package and being loyal to a

brand name may show as being loyal to certain social groups, which may have a huge social

impact. Packaging may therefore symbolize not only a brand name but also a country and a

social system.

For example there is a joke from the period of the Cold War between the U.S. and the Soviet

Union. The American President was told that Russians have started to paint the Moon red.

The President suggested leaving them alone and letting them paint it red. Later the U.S.

mission should add Coca – Cola in white. This story shows us what the global meaning of a

brand name and its well known packaging may be.

Today the competition on the global market is much bigger and it forces companies to fight

for clients' favour with all their knowledge and means. Nowadays the positioning of a brand

__________________________________________________________________________________


138

name and packaging is ever more important. Because of the huge number of similar

products, advertisements, strong competition and demanding clients it is important to define

the brand name and packaging position precisely. It enables the client to choose more easily

from among the large number of more and more similar products. A client recognizes the

difference between products by means of packaging that ensures the desired quality,

satisfaction, a certain value, it may also mean a status symbol etc. Packaging also enables a

company to position their products appropriately, to differentiate them from competitors'

products and strengthen them in clients' minds. Doing so brings the companies higher

income and based on their clients' trust their market share stays the same or even gets

bigger.

By means of a brand name and packaging a company tries to position a product as

something different and unique and so it builds up the recognition and loyalty of clients. Good

competitive positioning means great selling success and vice versa.

The basic objective of a successful packaging is that a client recognizes it and next time

finds it again and buys it. We buy a product and a brand name where a package is not just a

part of a product but it has the power to inform, which influences the buying. A brand name

and packaging court us, their goal is to make us loyal, to make us fond of them.

Convincingness of the exterior of packaging:

• While clients are shopping it is the last chance to convince them to buy a product.

• From 60 to 80 % buying decisions happens in shops.

• More than 60 % of decisions are based on packaging.

• A half of all new products on the market are unsuccessful.

• A package usually has 2 to 3 seconds to convince clients it they have noticed it (2).

2 TEORETICAL PART

The difference between client’s actual behaviour and their feedback is well known and

researched. With a method of eye tracking we can look beyond answers and measure actual

behaviour. When observing a client using the method of eye tracking we precisely record and

report actual behaviour while in visual contact with a subject. The modern technology of eye

tracking enables us to understand visual recognition together with eye movement when

looking for information.

__________________________________________________________________________________


139

What does impact mean?

The word impact means the actual impression a brand name makes or the percentage of

people who are able to name the brand name according to its packaging while mismatching

of different packaging is possible.

If we show clients the following picture for one second, most of them will say »Coca – Cola «.

However it is not Coca – Cola but a brand name that uses a similar coding of visualizations

as colour and shape. Most consumers who are shown a red labelled bottle with a dark non

alcoholic drink for a second decide that it is Coca – Cola.

The newest technology enables us to get repeatable and precise results during experiments

with eye tracking.

During psychophysical experiments we have to consider the whole measurement process,

from playing the stimulus till the participant´s answer, because the observer´s answer is the

result of at least two levels of information processing: the level of creating a feeling and the

level of judging the characteristics of this feeling (3).

Including the eye tracking technology is important when doing market analyses, user studies

such as analyses of software usability, advertising, packaging design and media analyses. At

the end of these analyses we will be able to draw certain conclusions and make rules about

graphical and structural improvement of media (4).

Eye tracking experiments themselves are not new. We have known this technology for fifty

years but only the newest technology enables us to get repeatable and precise results during

experiments with eye tracking.

When classifying interpersonal differences in measurements of visible perception we have to

consider the whole psychophysical measurement process, from playing the stimulus till the

participant´s answer, because the observer´s answer is the result of at least two levels of

information processing: the level of creating a feeling and the level of judging the

characteristics of this feeling (5).

Nowadays improved and integrated eye tracking technology is used for humanitarian and

military purposes. In humanitarian actions it has mostly been used for management

purposes. The eye tracking technology is used in market analyses, user studies such as

__________________________________________________________________________________


140

analyses of software usability, advertising, packaging design and media analyses. More and

more companies have become aware of the importance of usability and functionality of their

products and in connection with that also the importance of the recognition and the graphical

language of packaging which is the means of selling a product (6).

3 METHOD OF TESTING

A producer of non-alcoholic fruit drinks decided to market two new fruit drinks with orange

and apple blackcurrant flavour. We tested the samples with an eye tracking device “Tobii

T120 stand alone” eye tracker with 0,5° accuracy and 120 Hz data rate. High accuracy and

excellent head movement compensation ensures high quality data throughout your entire

population. Drift compensation guarantees high tolerance to varying light conditions. Among

30 participants aged between 20 and 30 years with equal gender distribution, were 20

students and 10 highly educated persons.

Standard lighting conditions were ensured in the experiment area. Monitors were calibrated.

The screen was calibrated for every single tested observer.

We tested the likableness and recognition of the new package in a group of products from

the same manufacturer. Then we compared the taste of the beverage to the colours shown

on the screen. The testees were blindly tasting the beverage and then chose the colour from

a pool of 15 shades of orange and red. A participant is asked which colour he or she would

choose for fruit drink with orange flavour and pictures of fifteen drinks in different shades of

orange and red are shown on the screen. At the end of the testing the colour of the drink was

chosen. We measured fixation duration and the number of fixations on each sample. The eye

tracker shows us the heat map in which spots with most attention are indicated.

__________________________________________________________________________________


141

Picture 1 An example of the common heat map of 1 participants.

Picture 2 An example of eye movements and fixation duration of 1 participants.

4 RESULTS

We tested fifteen different samples of orange colour (orange flavour) that we labelled from

O1 to O15. Using the eye tracking device we chose five most frequently chosen samples and

repeated the process. That is how we got the final colour of the drink. We tested also the

new line of products in relation with known line of products.

__________________________________________________________________________________


142

Chart 2 The chart 1 shows that sample O4 is the most frequently chosen one in samples of 15

Chart 3 The chart 2 shows that sample O2 is the most frequently chosen one in samples of 5

0

5

10

15

O1

O2

O3

O4

O5

O6

O7

O8

O9

O10

O

11

O12

O

13

O14

O

15

Orange juice

0

5

10

15

O1 O2 O3 O4 O5

Orange juice

__________________________________________________________________________________


143

Picture 2 An example of the common heat map of all 30 participants

Picture 3 An example of one person eye movements on a glasses of orange juice

__________________________________________________________________________________


144

Picture 4 An example of five persons eye movements on a glasses of orange juice

We tested also fifteen different samples of red colour (apple blackcurrant juice) that we

labelled from A1 to A15. Using the eye tracking device we chose five most frequently chosen

samples and repeated the process. That is how we got the final colour of the drink.

Chart 3 The chart 3 shows that sample A6 is the most frequently chosen one in samples of 15

0

5

10

15

A1

A2

A3

A4

A5

A6

A7

A8

A9

A10

A11

A12

A13

A14

A15

Apple black currant juice

__________________________________________________________________________________


145

Chart 4 The chart 4 shows that sample A5 is the most frequently chosen one in samples of 5

Certain results of packaging testing are not mentioned because they are always the ordering

party´s property and it is a business secret. The results of the test can be used as guidelines

for manufacturer in designing product, its package and increasing sales volume.

5 DISCUSSION

Packaging is a visual communication medium. Packaging design is a theme of a number of

market culture and market rules researches, client behaviour etc. Clients compares the

quality of packaging to the quality of the product. The shape of a package, the design of

graphical elements and functionality are the elements that have to persuade a client that he

or she needs just this product. Nowadays to design packaging means designing a package

and designing graphical elements that must be tested in several ways because it is the client

only who governs the market. If the test results of different target groups are counted with,

sales usually grow for 15 %. That is why design teams are forced to design a large number

of different types of packaging so that a company and potential clients can choose the best

package.

0

5

10

15

A1 A2 A3 A4 A5

Apple black currant juice

__________________________________________________________________________________


146

6 REFRENCES

1. Pilditch, J., The silent salesman, 2nd ed., Doble & Brendon Plymouth UK, 1973

2. Kotler, P., et al,” Principles of Marketing”, Prentice – Hall International London UK, 1996.

3. Bruneau, D., Sasse, M. A., & McCarthy, J. D. (2002). The eyes never lie: The use of eye

tracking data in HCI research. In Proceedings of the CHI’02 Workshop on Physiological

Computing. NY: ACM Press.

4. Albert, W. (2002). Do web users actually look at ads? A case study of banner ads and eye-

tracking technology. In Proceedings of the Eleventh Annual Conference of the Usability

Professionals’ Association.

5. Altonen, A., Hyrskykari, A., & Räihä, K. (1998). 101 Spots, or how do users read menus?

In Proceedings of CHI’98 Human Factors in Computing Systems (pp. 132- 139). NY: ACM

Press.

6. Cowen, L., Ball, L. J., & Delin, J. (2002). An eye-movement analysis of web-page usability.

In X. Faulkner, J. Finlay, & F. Détienne (Eds.), People and Computers XVI— Memorable

yet Invisible: Proceedings of HCI 2002 (pp. 317-335). London: Springer- Verlag Ltd.

__________________________________________________________________________________


147

ULOGA ILUSTRACIJE U GRAFIČKOM DIZAJNU ROLE OF ILLUSTRATIONS IN GRAPHIC DESIGN

Marino Plećaš1, Mario Tomiša1, Robert Geček2 1 Veleučilište u Varaždinu, J. Križanića 33/6, Varaždin, Hrvatska 2 Graphing, Ivanec, Vinogradska 33a, Ivanec, Hrvatska


SAŽETAK Ilustracija je grafičko-umjetnička disciplina koja kombinira primijenjenu umjetnost i slikarske

tehnike, a karakterizira je velika upotrebljivost u svim kontekstima vizualne komunikacije.

Prema područjima u kojima se primjenjuje, o ilustraciji se govori u kontekstu: dokumentiranja,

komentiranja, pripovijedanja, promidžbe te definiranja vizualnog identiteta. Svaki kontekst

zahtjeva specijaliziranu ilustraciju, a poznavanje osnovnih elemenata i principa grafičkog

dizajna uvelike olakšava njeno stvaranje. Ilustratori su umjetnici koji kombiniraju likovnu

vještinu s odličnim poznavanjem grafičkog dizajna, ciljne skupine za koju ilustriraju i teme

koju ilustriraju. U ovom radu se analiziraju kreativne metode i alati koji stimuliraju kreativno

razmišljanje te suvremeni komunikacijski kanali gdje se najviše danas ilustracija koristi.

Ključne riječi: ilustracija, grafički dizajn, elementi ilustracije, kreativne metode

ABSTRACT Illustration is a graphical and artistic discipline combining applied art and painting techniques,

and is characterised by a great usability in all contests of visual communication. In areas in

which it is applied, illustration is spoken of in the context of documenting, commenting,

narrating, advertising and defining visual identity. Each context requires a specialised

illustration, and the knowledge of basic elements and principles of graphic design largely

facilitates its creation. Illustrators are artists who combine visual skills with excellent

knowledge of graphic design, targeted groups for which they illustrate and topics they

illustrate. This work analyses creative methods and tools which stimulate creative thinking

and modern communication channels where illustrations are used the most today.

Key words: illustration, graphic design, illustration elements, creative methods



__________________________________________________________________________________


148

1 UVOD

Ilustracija je grafičko-umjetnička disciplina koja njeguje karakterističan vizualni izričaj koji

može funkcionirati zasebno ili u sinergiji s drugim grafičkim elementima. Predstavlja veoma

staru umjetničku formu koja je tek kroz 20. stoljeće počela poprimati velik značaj davanjem

vizualnog identiteta svjetonazorima, glazbenim žanrovima, stilu života, političkim vođama ili

društvenim klasama. Iako ilustracija oduvijek postoji kao zasebna forma, najčešće je

nalazimo u sklopu grafičkog dizajna kao jedan od njegovih elemenata. Ilustraciji ta pozicija

uvelike odgovara zbog širokih mogućnosti sinergije s ostalim elementima grafičkog dizajna i

na taj način lako stvara inovativne načine komuniciranja željene poruke. Da bi se moglo

uspješno ilustraciju, kao jedan od elemenata grafičkog dizajna, staviti u kontekst te discipline,

potrebno je podrobnije definirati i objasniti osnovne formalne elemente grafičkog dizajna te

glavne principe koji se primjenjuju.

Stoga je cilj ovog rada definirati elemente i principe grafičkog dizajna, pojasniti što je to

ilustracija i elementi ilustracije te prezentirati važnost ilustracije kroz njenu povijest. Nadalje

će biti pojašnjena uloga ilustracije u kontekstu različitih oblika vizualne komunikacije i

pokazana uistinu raznolika mogućnost primjene ilustracije te njena fleksibilnost ovisno o

kontekstu u kojem se koristi.

Budući da se uspješna ilustracija temelji na kreativnosti njenog autora, bit će iznesene

metode koje se u grafičkom dizajnu često koriste za generiranje ideja te istraženo da li

ilustratori koriste iste metode ili imaju svojstven način dolaženja do kreativnih rješenja.

Također biti će analizirani kreativni procesi poznatih ilustratora Syda Meada i Ryana Churcha

te razlike u njihovom kreativnom procesu. Na posljetku će biti analizirana primjena ilustracije

u suvremenim komunikacijskim kanalima.

2 GRAFIČKI DIZAJN

Grafički dizajn je oblik vizualne komunikacije koji se koristi za prenošenje poruke ili

informacije ciljnoj publici ili, drugim riječima, grafički dizajn je vizualna prezentacija ideje koja

se oslanja na stvaranje, odabir i organizaciju vizualnih elemenata. Dobar grafički dizajn u

sebi nosi poruku koja nadilazi njegov vizualni sadržaj. Određeno grafičko rješenje može

uvjeriti, informirati, identificirati, motivirati, pojačati, organizirati, brendirati i nositi ili prenijeti

mnoga značenja (1). Grafičko rješenje može biti toliko uspješno da utječe na samo

ponašanje tj. osoba može izabrati samo određeni brend zbog privlačne ambalaže ili može

__________________________________________________________________________________


149

volontirati samo na osnovu vizualnog oglašavanja i osvještavanja o nekom socijalnom

problemu. Područje primjene grafičkog dizajna je široko, a grafička rješenja primjenjuju se u

oglašavanju, brendiranju proizvoda, dizajniranju vizualnih identiteta, prostornom dizajnu,

dizajnu prezentacije informacija, korporativnom dizajnu, dizajnu ambalaže i promocijskih

materijala, itd.

Skupa sa znanjem i vještinom kreiranja kvalitetnog koncepta, integracije ilustracije i

tipografije i poznavanja formalnih elemenata kao osnovni vokabular dizajnera, principi

grafičkog dizajna se primjenjuju prilikom kreiranja bilo kojeg oblika vizualne komunikacije.

Nužno je naglasiti da su principi apsolutno neovisni jedan o drugom: ravnoteža se tiče

stabilnosti i kreiranja ekvilibrijuma (promatrač pronalazi udobnost u stabilnoj kompoziciji);

princip cjeline se tiče dizajniranja cjeline unutar kojih se elementi međusobno u vezi;

naglašavanje kroz vizualnu hijerarhiju povećava jasnoću poruke koja se želi komunicirati;

ritam se koristi za kreiranje toka od jednog elementa ka drugom te da taj prijelaz čini fluidnim

i privlačnim za oko; (1) ravnoteža je princip koji osoba može primjenjivati instinktivno jer je s

konceptom ravnoteže upoznata kroz bogato iskustvo.

3 ILUSTRACIJA

U različitim oblicima ilustracija se koristi stoljećima dok je kao samostalna disciplina priznata

relativno nedavno. Ilustracija se često miješa sa ostalim disciplinama, kao npr. grafički dizajn

ili s umjetničkim radovima, a razlog djelomično leži u povremenom presijecanju tih disciplina

zbog ponekad teško definirane razlike između njih. Ilustracija se tiče komuniciranja određene

kontekstualizirane poruke publici (ciljnoj skupini). Ukorijenjena je u objektivnoj potrebi koja je

stvorena od samog ilustratora ili komercijalnog klijenta da bi se ispunio određeni zadatak.

Količina i raznolikost takvih zadataka čini disciplinu ilustracije utjecajnim oblikom vizualnog

izražavanja (2).

3.1 Definicija ilustracije

Ilustracija je disciplina koja jednom nogom čvrsto stoji u primijenjenoj umjetnosti, a drugom

istovremeno u slikarskim tehnikama i koja živi tek kada je objavljena, dok je ilustrator spretan

figurativni crtač-slikar koji je u stanju predstaviti ili stilizirati svijet koji nas okružuje, čak i bez

da ga gleda, kao i postaviti takav likovni rad u međuodnos prema literarnom predlošku,

odnosno tekstu općenito (3).

Ilustracija je oblik likovnog izražavanja koji odražava trenutne socijalne i kulturne tokove ili ih

__________________________________________________________________________________


150

kreira, upotpunjuje i objašnjava. To je komunikacijski oblik koji kroz vizualnu prezentaciju

nastoji prenijeti poruku ilustratora ili naručitelja ilustracije (gdje ilustrator formira izražaj).

Budući da je ilustracija usko povezana sa sadašnjošću i bliskom budućnošću postaje

vrijedan arhiv svijesti društva te njegovog pogleda u budućnost. Zbog ovako važne uloge u

društvu sa sigurnošću se može reći da je ilustracija važan oblik umjetničkog izražaja.

Ilustracija je ta koja hvata maštu, koja ostaje u svijesti promatrača te neraskidivo povezuje

momente u nečijoj osobnoj prošlosti sa sadašnjošću. Milton Glaser, suosnivač Pushpin

studija u New Yorku u knjizi The Education of the Illustrator piše: “Pogledajte aboridžanske

zidne slike Australije ili freske u Italiji i odmah ćete shvatiti moment u vremenu, te sustav

vrijednosti tadašnje populacije” (2).

3.2 Povijest ilustracije

Ilustracija je veoma stara umjetnička forma. Njenu najstariju formu predstavlja prethistorijsko

pećinsko slikarstvo i crteži. Stari Egipćani su pak kreirali religiozne prizore na papirusu.

Kasnije, sa izumom pergamenta koji se pravio od janjeće i teleće kože ili neke druge životinje

sa krznom, ilustrirani pergamenti su se izrađivali u doba Starog Rima u obliku svitaka. Kada

je otkriven način slaganja listova u knjigama kakav danas poznajemo i koji je omogućio lakše

čitanje i pregled, pojavile su se i nove tehnike poput minijature (4).

Dolaskom kršćanstva proširila se primjena ove tehnike ilustriranja na upotrebu tempera i

listića zlata za ukrašavanje obojenih dijelova. Katolička crkva je prihvatila korištenje slikovnih

prikaza kao didaktičku formu koja je pomagala boljem razumijevanju svetih tekstova te je i

ohrabrivala takve poduhvate. Srednjovjekovne minijature su se proširile s oslikavanja

početnih riječi na oslikavanje rubova ili cijelih stranica. Ove knjige izrađivale su se isključivo u

manastirskom okruženju. Osim kršćanskih svetih knjiga postoje i brojni primjeri ilustriranih-

iluminiranih svetih knjiga u Islamu i drugim religijama, ali s razlikom u motivima, prikazima,

ornamentici i tehnici. Nakon toga, sve većom sekularizacijom društva, minijature su

ukrašavale i privatne molitvenike, skolastičke radove, herbarije i karte za igru. Troškovi

izrade na ovaj način su svakako bili visoki sve do uvođenja papira koji je u Europu stigao iz

Kine zahvaljujući arapskim trgovcima oko XI. stoljeća. Sa smanjenjem troškova, tekstovi i

ilustracije su postali pristupačniji. Tada su se ilustracije umnožavale postupkom drvoreza -

urezivanjem u ploče od drveta i to odvojeno od teksta (4). Kroz 15. stoljeće knjige su se

nastavile ilustrirati tehnikom drvoreza dok su glavne tehnike ilustriranja kroz 15. i 17. Stoljeće

bile graviranje i jetkanje. Na kraju 18. stoljeća upotrebom litografije mogućnost kvalitetne

produkcije ilustracije se povećala. Od ilustratora se tražila iznimna vještina crtanja likova koji

__________________________________________________________________________________


151

su enkapsulirali društvene okolnosti i klasne razlike koje su postojale u to doba. (5)

Američko zlatno doba ilustracije trajalo je od 1880. godine do nedugo nakon kraja 1.

svjetskog rata. To je doba iznimne kvalitete ilustracija koje su se koristile u knjigama i

časopisima. Kao i u Europi, nekoliko desetljeća prije nego u Americi, novine te masovno

tržište časopisima i ilustriranim knjigama postali su dominantni medij za masovnu

konzumaciju. Poboljšanja u tehnologiji tiska oslobodile su ilustratore da eksperimentiraju s

bojom i tehnikama renderiranja. Mala grupa ilustratora u ovom vremenskom periodu postala

je poznata i bogata. Njihove ilustracije, koje su kreirali u to vrijeme, portretirale su američke

snove tog vremena, a neki od najpoznatijih ilustratora tog vremena su John Tenniel, Walter

Crane, Edwin Austin Abbey, Howard Pyle i dr (6).

Precizno definiranje kada se točno može početi govoriti o modernoj ilustraciji nije posve

moguće. Ukoliko uzmemo polovicu prošlog stoljeća kao liniju gdje počinje moderna

ilustracija, morat će se ignorirati klasični dijelovi ilustriranih postera kampanje za Drugi

svjetski rat ilustratora Tom Eckersleya, te njegove postere za Guinness jer su kreirane 40-ih

godina prošlog stoljeća. Za mnoge ilustratore koji su djelovali kroz 60-te i 70-te se može reći

da su u potpunosti pripadaju modernoj ilustraciji.

Kroz šezdesete godine prošlog stoljeća potrošačka kultura je uzela velikog maha zbog

poslijeratne “Baby boom” generacije koja je pristupila životu s velikim optimizmom i

entuzijazmom. Mnogi pokreti mladih su tražili svoj vizualni izraz s kojim bi se identificirali.

Psihodelija, Op art i Pop art su pokreti koji su se nedvosmisleno ucrtali u povijest ilustracije

(2). Tu je začetak ere svježeg i novog razmišljanja budućnosti te su ilustrirani vizuali

potpomogli definiranju imidža 60-ih godina prošlog stoljeća.

Kroz sedamdesete godine počeo se formirati novi grafički senzibilitet na kojeg je uvelike

utjecala droga koja se etablirala u društvu kroz hippie pokret krajem 60-ih. Mnogi radovi

temeljili su se na vizualnoj estetici fantazije i znanstvene fantastike te su se očitovali u

radovima Roger Deana i Peter Jonesa. Također su poznati radovi grafičkih dizajnera i

ilustratora pod imenom Hipgnosis koji su dizajnirali omot za ploču Pink Floyda za album Dark

Side of The Moon te radovi ilustratora Tadanori Yokooa koji je dizajnirao omot za ploču Miles

Davisa Argatha itd. Oštar zvuk ubrzanog života te nastanka punk kulture uvelike su utjecali

na daljnji razvoj vizualnog izražaja. S novim urbanim, grubim i energičnim zvukom tog

vremena stvorio se i drukčiji pristup grafičkim radovima koji su se temeljili na kolažima te se

ogleda u djelima koji se tiču Sex Pistolsa i The Clasha. [4] Kako je punk i novi val utjecao na

__________________________________________________________________________________


152

primjenu novog ilustrativnog stila, dizajneri kao Barney Bubbles i njegovi radovi za Elvis

Costella, Ian Durrya i The Damned te drugi ilustratori tog vremena (Russel Mills)

demonstrirali su apsolutni odmak od svih prijašnjih pravila.

Kroz osamdesete i devedesete godine popularnost ilustracije je rasla i padala u jednakoj

mjeri. To je vremensko razdoblje naviše poznato po radovima Brad Hollanda koji je slikao

ilustracije za brojne časopise. Također je jedan od najpoznatijih ilustratora tog vremena

Gerald Scarfe sa ilustracijom za album grupe Pink Floyd The Wall te Ralph Steadmanove

vizualizacije za Strah i prijezir u Las vegasu autora Huntera Thompsona.

3.3 Konstruktivni elementi ilustracije

Konstruktivni elementi za kreiranje ilustracija poklapaju se sa formalnim elementima

grafičkog dizajna. Također se kod ilustriranja primjenjuju principi grafičkog dizajna tvoreći na

taj način vokabular korišten za kreiranje kvalitetne ilustracije. Ključni konstruktivni elementi

ilustracije su: linija, ton, boja, oblik i forma te kompozicija. Navedeni elementi predstavljaju

osnovno izražajno sredstvo ilustracije ili bilo kojeg oblika dvodimenzionalnog vizualnog

komuniciranja.

4 ULOGA ILUSTRACIJE U KONTEKSTU VIZUALNE KOMUNIKACIJE

Primjena ilustracije zbog mogućnosti prenošenja informacije na zanimljiv i neuobičajen način

je veoma široka te se primjenjuje praktički svugdje, od korisničkih uputa koje sadrže

ilustrirane upute do dječjih slikovnica. Zbog velike moći komuniciranja, uloga ilustracije u

vizualnoj komunikaciji je ključna te se uloga ilustracije može podijeliti u nekoliko kategorija s

obzirom u kojem se kontekstu primjenjuju: (7) dokumentiranje povijesnih događaja, ilustracije

u tehničkoj, medicinskoj i povijesnoj literaturi; komentar – osvrt na političke i svakodnevne

situacije karakteristične za vrijeme u kojem se osvrt radi, komentiranje životnih stilova, te

ilustracija primijenjena kao medij za novinarsko izražavanje; pripovijedanje – primjena

ilustracije kao narativno sredstvo u slikovnicama, stripovima, itd.; uvjeravanje – primjena

ilustracije u oglašavanju i promociji; identitet – primjena ilustracije u svrhu korporativnog

brendinga, definiranju stila knjige i glazbe.

__________________________________________________________________________________


153

4.1 Primjena ilustracije kod dokumentiranja

Glavno obilježje ilustracije u ovom kontekstu je prezentiranje određene informacije na

nedvosmislen način. Uvriježeno je mišljenje da ilustracija koja je kreirana za prenošenje

tehničkih informacija mora biti konvencionalna što se tiče realističnosti i tehničke

nastrojenosti u vizualnom izražaju i njezinoj tematici. Također se često misli da je u takvom

svijetlu ilustracija umjetnički sterilna te lišena bilo kakve kreativnosti i inovativnih rješenja.

Ukoliko uzmemo da je “tehnički” aspekt ilustracije u skladu sa tehničkim detaljima koje

objašnjava, njezina svrha je zadovoljena i to je sve što je bitno za ilustraciju u ovom

kontekstu. Oduvijek je postojala potreba za vizualnom rekonstrukcijom tematike koja se veže

uz ljudsku povijest. Mogućnost rekonstruiranja i davanja života prošlosti kroz disciplinu

ilustracije uvijek će biti tražena, čak ukoliko i postoje povijesna fotografska dokumentacija

nekog perioda ilustracijom se može otići mnogo dalje u rekonstrukciji događaja gdje se mogu

više istaknuti pojedinačni detalji i izložiti na dinamičniji način (7).

Znanstvena i tehnička ilustracija je domena ilustracijske vještine koja je uistinu široka.

Primjenjuju se u gotovo svim ograncima prirodnih znanosti. Taj oblik ilustracije je jedan od

prvih koji se pojavio kroz povijest u trenutku kad su ilustratori promatrali i bilježili svijet oko

sebe, uključujući i ljudsku anatomiju. Britanski umjetnik Stubbs je poznat po detaljnim

portretima konja, dok je američki ilustrator Audubon jedan od prvih uspješnih ilustratora ptica

postavio presedan u standardima kvalitete ilustracije koja služi u znanstvene svrhe. Kreirao

je prvi relevantni katalog (u tehničkom smislu) za raspoznavanje ptica. Znanstvena ilustracija

komunicira suptilnosti uklanjajući na taj način dvosmislenosti koje se mogu pojaviti u jeziku te

je kao takva iznimno važan i nužan element u preciznoj komunikaciji kakva je potrebna u

znanosti. Uspješan ilustrator u prirodnim znanostima mora biti iznimno sklon preciznosti te

imati ogromno strpljenje raditi na sitnim detaljima jer znanost inzistira na tome da znanstvena

ilustracija bude vizualizacija što vjernija tematici ili subjektu koji se ilustrira. Područje

moderne medicinske ilustracije iznimno je zahtjevno i raznoliko. To je usko specijalizirano

polje ilustracije te ukoliko se ilustrator želi etablirati na tom području mora u potpunosti

ovladati medicinskom terminologijom, ljudskom anatomijom i imati jasan uvid u medicinske

procedure za rad u medicinskom okruženju.

Tehnološke ilustracije su u principu vizualno izlaganje proizvedenih ili konstruiranih

proizvoda. Glavni cilj tehnološke ilustracije jest pojasniti strukturu, funkcioniranje i sastavne

dijelove određenog stroja (7). Ilustrator tehnološke ilustracije mora balansirati detalje i

informacije s čitljivosti ilustracije te sve prezentirati s točno projiciranim konceptom na papiru

__________________________________________________________________________________


154

u tri dimenzije. Subjekt koji se ilustrira uvijek je trodimenzionalan tj. postavljen je u

perspektivu. Za ilustratora je od iznimne važnosti razumijevanje principa inženjerstva te

detaljna upoznatost s funkcioniranjem subjekta koji se ilustrira. Nadalje ilustrator treba biti

fluentan u korištenju geometrije te konstrukcije objekata u trodimenzionalnom prostoru. Kao i

s ostalim kontekstima u kojima se primjenjuje ilustracija, digitalno doba je omogućilo da se

ode korak dalje u vidu vizualnog izražaja kroz fotorealistične 3D vizualizacije

4.2 Primjena ilustracije kod komentiranja

Svrha ilustracije u ovom kontekstu jest kritizirati, provocirati, izazivati oprečna mišljenja te

intrigirati čitaoce članaka. Ilustracija u ovom kontekstu se često koristi kao nadopuna

novinarskom tekstu tj. urednička ilustracija ili kao ilustracija kojoj je svrha kritiziranje političkih

ličnosti te njihovih djela političkom ilustracijom u obliku karikature. Urednička ilustracija služi

kao dopuna novinarskom članku tj. predstavlja vizualnu dopunu teme kuju članak obrađuje.

Njezina osnovna funkcija je da bude simbolična i u vezi tematikom članka. Samim time da se

naslutiti da je potencijal primjene ovog tipa ilustracije uistinu širok uzevši u obzir količinu

mogućih tema koje članak može obrađivati. U povijesnom i modernom kontekstu, ilustracija

ima značajnu prisutnost u dnevnom, tjednom, mjesečnom izdavaštvu. Unatoč fotografiji se

uspjela održati kao značajna nadopuna koja često može više iskomunicirati nego sama

fotografija. Urednička ilustracija je vizualni komentar. Njezina uspješnost leži u simbiozi sa

novinarstvom (7).

4.3 Narativna ilustracija

Prioritet narativne ilustracije, kako u povijesti tako i u suvremenom okružju gdje se

primjenjuje ilustracija, jest vizualno prikazivanje naracije ili radnje. U modernom okruženu

narativna ilustracija se uglavnom pojavljuje unutar dječjih knjiga, ilustriranih novela i stripova.

Beletristika, u modernom kontekstu, je područje koje je najmanje prožeto ilustracijom u

smislu nadopunjavanja sadržaja jer pisci veoma slikovito daju opis okruženja i ugođaja u

kojem se radnja odvija (7). Priroda, stil i način izražavanja narativne ilustracije uvelike ovisi o

žanru, stilu pisanja i dužini teksta koji se želi ilustrirati. Vizuali koji su usko vezani uz priču

često su prezentirani scenama gdje se na dramatičan način želi prikazati radnja koristeći

tehnike koje se obično primjenjuju u tu svrhu tj. korištenje optimalne kompozicije, boje te

prigodnih izobličenja što se tiče prostornosti unutar kompozicije. Narativna ilustracija mora

isijavati intrigom, atmosferom i dramom čak iako određena scena predstavlja neku pasivnu

radnju.

__________________________________________________________________________________


155

4.4 Ilustracija u oglašavanju

Ovaj oblik ilustracije traži strogo usmjerenu komunikaciju prema točno utvrđenoj ciljnoj grupi.

Pozitivna strana za ilustratora koji se bave kreiranjem ilustracija za oglašavanje je

fiinancijska prilika, pogotovo ako je naručitelj velika kompanija (7). Negativni aspekt u

oglašavanju leži u ograničenoj slobodi izražavanja tj. art direktori i copywriteri obično kreiraju

koncepte za kampanju što stavlja kreativnost ilustratora u uzak prostor te se kreativna

klaustrofobija povećava s kratkim vremenskim rokovima koji se moraju poštivati.

Raznolikost vizualnog izražaja koji se koristi je velika, a to je i logično za oglašavačku

industriju gdje standardni stilovi ili predefinirane norme ne bi trebale postojati ukoliko se želi

komunicirati na originalan i nov način. Glavni je cilj oglašavačke industrije promoviranje

proizvoda, ideja ili usluga. To podrazumijeva veliku raznolikost u strategijama oglašavačkih

kompanija i ideja koje se koriste. Raznolikost i opseg konfliktnih interesa te vjerovanja koji se

manifestiraju kroz oglašavačke kampanje i strategije može rezultirati etičkim dilemama kod

ilustratora. Ilustracija je također moćan alat za političku propagandu i promociju raznih

ideologija kroz 20. stoljeće. Danas političke organizacije koriste sve tehnike uvjeravanja kako

bi proširili svoje ideje i dobili naklonost glasača te su im glavni partneri u tome oglašavačke

agencije koje im daju kreativna rješenja koja često kao sastavni element koriste ilustracije.

4.5 Ilustracija kod definiranja identiteta knjiga i glazbe

Ovaj tip ilustracije odnosi se na kreiranje omota knjiga, glazbenih ploča ili glazbenih optičkih

medija. Glavni i najvažniji cilj ilustratora jest zamisliti i dizajnirati vizualizaciju koja je

konzistentna s tematikom knjige ili žanra glazbe (čak i posebne tematike koja se provlači

kroz glazbeni album) (7). Omot daje identitet i smješta proizvod u za njega karakterističnu

nišu te se stoga može reći da ilustracija u sklopu dizajna omota služi za prezentiranje ukusa

s kojim bi se potencijalni kupac trebao poistovjetiti. Iz tog razloga za ilustratora je od prijeke

važnosti biti detaljno upoznat sa sadržajem kojeg želi “pakirati” u određeni vizualni omot koji

će komunicirati ukus, atmosferu i ostale karakteristike djela kroz samo jednu ilustraciju.

5 KREATIVNE METODE KORIŠTENE U PRAKSI

Kreativno razmišljanje je sposobnost nadilaženja običnog, težnja da se bude originalan,

inovativan i fleksibilan u razmišljanju. Drugi aspekti kreativnog razmišljanja su: asocijativno

razmišljanje (raspoznavanje zajedničkih elemenata, zajedničkih obilježja); metaforičko

razmišljanje (uočavanje sličnosti između naizgled nepovezanih stvari); elaboracija i

__________________________________________________________________________________


156

modifikacija/pojašnjenje i preoblikovanje (uočavanje detalja i sposobnost uspostavljanja

novih međuodnosa); maštovito razmišljanje (formiranje prizora i zamišljanje nemogućeg ili

nevjerojatnog). Neke karakteristike kreativnog razmišljanja su: (1) hrabrost (strah potiče na

uzmak pred rizikom i potiče igru na sigurno. Hrabrost uparena s intelektualnom znatiželjom

pogoni kreativnost); prihvaćanje (otvorenost različitim načinima razmišljanja i konstruktivnoj

kritici dovodi do prihvaćanja novih ideja i mogućnosti); fleksibilnost (ne samo da žustar um i

fleksibilna osobnost dozvoljavaju hod u korak s vremenom, već omogućavaju priklanjanje

plodnoj ideji i odustajanje od one koja nema budućnosti); oko za detalje (obraćanje

pozornosti na svakodnevne prizore (sjene, međuodnose, kombinacije boja, teksture,

utemeljene kompozicije itd.) omogućuje zapažanje potencijalne kreativne mogućnosti u bilo

kojoj okolini na način da vidimo ono što drugi propuštaju i razmišljamo svrhovito); traženje i

prepoznavanje veza (kreativni ljudi sposobni su dovesti u svezu dvije povezane ili

nepovezane stvari i tako stvoriti novu kombinaciju. Stvaraju nove hijerarhije putem asocijacija

na način kojeg drugi nisu u stanju percipirati).

5.1 Alati koji stimuliraju kreativno razmišljanje

Kako bi poboljšali vlastite osobine kreativnog razmišljanja koristimo alate koji ih potiču. Uz

korištenje ovih kreativnih tehnika za stvaranje ideje, neki dizajneri, ilustratori i slikari koriste ih

kao pomoć za vizualizaciju te alat za predstavljanje kompozicije. U izdanju iz 1945., Your

Creative Power, Alex Osborn je predstavio tehniku koju je godinama ranije koristio:

brainstorming. Cilj Osbornove tehnike je bio generirati ideje koje bi mogle poslužiti kao

rješenje problema u oglašavanju. Ideja je bila da će otvoreno, slobodno okruženje začeti

bujicu kreativnog razmišljanja. Tipičan brainstorming provodi se u grupi na način da se misao

jedne osobe nadograđuje na misao druge ili ju pobija. Metodu je, uz neke dorade, također

moguće izvesti na individualnoj razini što ju čini još i boljom budući da nema suzdržavanja i

ograničenja (pobijanja misli od druge strane). Mentalna mapa je vizualni predložak, dijagram

ili prezentacija koja objašnjava kako na različite načine riječi, termini, slike, misli ili ideje

mogu biti u međusobnoj korelaciji. Koristan alat koji pomaže u organizaciji misli i

razumijevanju međuodnosa te dovodi do rađanja ideja. Mentalna mapa je i alat koji se koristi

pri razvoju ideja ili rađanju istih, a može ga se koristiti za vizualizaciju, strukturiranje i

klasificiranje ideja te kao pomoć pri učenju, organiziranju, rješavanju problema i odlučivanju.

U njemu postoji centrirana riječ ili misao, a sve ostale riječi, misli ili vizualni predlošci su

povezani s centrom. Često se spominje kako je mapiranje stara tehnika vizualizacije koja

datira još iz vremena antičke Grčke (1).

__________________________________________________________________________________


157

Mapiranju se može pristupiti na dva načina: automatsko mapiranje - počiva na metodi

spontane asocijacije te nastoji izbjeći svjestan izbor potičući slobodan tijek asocijacija;

svjesno mapiranje - iako ne posve kontrolirano, počiva na prirodnom tijeku asocijacije

otkrivajući pritom kako um instiktivno organizira ili stvara asocijacije. Moguće je reorganizirati

ili rezimirati ono što je mapirano uz pomoć novih informacija, putem boljeg razumijevanja

koje proistekne od prvog kruga procesa ili stvaranjem neočekivanih poveznica između već

postojećih ideja. Također je moguće u centar postaviti novi pojam te na taj način posve

reorganizirati mapu te proces generiranja ideja ponovno pokrenuti. Čin stvaranja umjetnosti -

slikanje, crtanje, modeliranje, fotografija, kolaž, bilo koji tradicionalni ili alternativni oblik

umjetnosti - aktivira nekoliko područja u mozgu, izoštrava sposobnost razmišljanja, izaziva

pojačan moždani rad na području asocijativnosti te izoštrava pažnju do točke kada nastupa

kreativno razmišljanje. Kada se umjetnost stvara neko vrijeme, neprekidno, ulazi se u stanje

meditacije i aktivnog eksperimentiranja. Podsvijest se oslobađa i dolazi do stvaranja novih

ideja kroz sami čin stvaranja umjetnosti (1).

5.2 Kreativni procesi poznatih ilustratora

Prema evolucijskom modelu kreativnosti trebaju nam dva procesa: jedan proces u kojem

ćemo skupiti sve ono neplanirano i drugi proces iz kojeg ćemo izvući sve ono što će nam ići

u korist. Kao i u drugim disciplinama u kojima želimo biti uspješni tako i ovdje valja naučiti

raspoznavati ono što ima vrijednost od onoga što nema. D. Austin s Harvard Business

School smatra da je ključ biti skeptičan prema sadašnjim planovima koji nas ponekad

prečvrsto drže orijentirane na krajnje točke koje možemo predvidjeti (1). U prijevodu, ako

nam je prejasno kuda idemo i ako se prejako fokusiramo na unaprijed definiran cilj možemo

propustiti nešto vrijedno što se nalazilo u posve drugom smjeru. Poznati ilustratori kao Syd

Mead i Ryan Church također dijele isto mišljenje s D. Austinom. Proučavajući njihov kreativni

proces nametnuo se zaključak da upošljavaju praktički sve kreativne metode prilikom izrade

svojih narudžbi. Glavne razlike među kreativnim procesima velikih ilustratora svode se samo

na karakterističnost medija koji koriste za izradu radova tj. Syd Mead je klasični ilustrator koji

primarno koristi klasičnu tehniku slikanja gvaš. Ryan Church je moderni ilustrator koji je u

toku s tehnologijom te je cijeli svoj kreativni proces prebacio u digitalnu domenu prvenstveno

radi kratkih rokova koji se u industriji moraju poštovati te radi fleksibilnosti digitalnog

kreativnog procesa. Ukoliko ilustrator svoj kreativni proces zasniva na digitalnoj domeni

uklanjaja se vremenski zahtjevni proces skeniranja velikog broja skica, a greške je mnogo

lakše popraviti za razliku od klasičnih slikarskih tehnika. Glavne faze kreativnog procesa

__________________________________________________________________________________


158

ilustratora Syd Meada i Ryan Churcha su: primanje narudžbe za ilustraciju; proučavanje

zadatka te skupljanje potrebnih informacija za bolje razumijevanje tematike zadatka;

prikupljanje referentnih materijala te eksperimentiranje s idejama kroz kreiranje skica u

bilježnicama za crtanje (u slučaju Syd Meadaa) ili skiciranje digitalno na računalu (Ryan

Church); predstavljanje ideja naručitelju i odobrenje ideje i skice koja će ići u finalnu doradu;

slikanje finalne ilustracije i isporuka.

6 ANALIZA PRIMJENE ILUSTRACIJE U SUVREMENIM KOMUNIKACIJSKIM KANALIMA

U suvremenom komunikacijskom okruženju stanje ilustracije kao elementa grafičkog dizajna

ne stoji na stabilnim nogama, a prvenstveno je razlog u ubrzanom ritmu izdavanja novih

informacija što ilustraciju stavlja u podređen položaj u odnosu na fotografiju koja je mnogo

praktičnija i jeftinija u velikom broju. Ipak ilustracija kao disciplina nije ugrožena nego se

može reći da se preselila u sferu gdje je maštovitost te sloboda kreativnog izražaja od velike

važnosti, te gdje se cijene ideje i kvalitetne vizualne realizacije ideja. Kreativni proces

ilustratora uvelike je prenesen u digitalnu domenu, gdje postoje alati specijalizirani za svaku

fazu kreativnog procesa sve s ciljem ubrzanja i kvalitetnijih krajnjih rezultata. Ilustracija se u

današnje vrijeme najčešće primjenjuje u: industriji računalnih igara, filmskoj industriji, izradi

modernih grafičkih proizvoda i oglašavačkoj industriji. U industriji računalnih igara i filmu

ilustraciju ne vidimo direktno već kroz sam ugođaj i vizualni stil filma ili računalne igre.

Industrija računalnih igara je područje u kojem mnogi ilustratori žele raditi radi velikih

primanja i relativno velike kreativne slobode. Privlačan aspekt ilustriranja u industriji

računalnih igara jest velika uloga koja se pripisuje ilustratoru u kreiranju atmosfere i

vizualnog stila računalne igre. Računalnu igru možemo shvatiti kao moderni komunikacijski

kanal kojim se na koreografiran, stiliziran i interaktivan način prenosi poruka. Uloga

ilustratora prilikom kreiranja računalne igre jest konceptualno ilustrirati (Concept art) viđenje

svijeta u kojem će se odvijati radnja računalne igre što predstavlja osnovu ostalim odjelima

(3D modeliranje, animacija, itd.) za danji razvoj igre. Ilustrator mora ilustrirati sveukupnu

atmosferu, arhitektonski stil, odjeću, prometna sredstva, floru i faunu, itd. što predstavlja

ogromni kreativni izazov. Ukoliko rješenje bude uspješno i kvalitetno prebačeno u samu

računalnu igru, ilustratorovo viđenje svijeta će biti iskorišteno za upotpunjavanje priče koja se

priča kroz računalnu igru. Ryan Church je jedan od ilustratora koji djeluje i u industriji

računalnih igara, a razina maštovitosti i inventivnosti njegovih radova je fantastična te se uz

__________________________________________________________________________________


159

pomoć njegovih ilustracija može jednostavno vizualizirati svijet koji se ilustrira. Kao primjer

možemo uzeti konceptualnu ilustraciju atmosfere, arhitekture te svijeta u kojem se odvija

radnja računalne igre Dead Space.

Film je relativno mlad komunikacijski kanal koji obilno primjenjuje disciplinu ilustracije. U

filmskoj industriji ilustracija se primjenjuje za kreiranje storyboarda kao i za kreiranje

konceptualne ilustracije. Konceptualna ilustracija ima istu ulogu kao i u računalnoj industriji

naročito u slučaju ako film spada u žanr fantastike ili znanstvene fantastike. Jedan od

najpoznatijih primjera koliko kvalitetna konceptualna ilustracija može utjecati na samu

kvalitetu filma je film Blade Runner redatelja Ridley Scotta. Ilustrator Syd Mead je na osnovu

uputa redatelja kreirao svoje viđenje svijeta u kojem će se radnja odvijati te je isti stil održan i

u samom filmu. Rezultat je remekdjelo žanra znanstvene fantastike gdje je provokativna

priča postavljena u savršen vizualni kontekst.

Iako grafički proizvodi imaju relativno dugu povijest te se kao takvi ne mogu nazvati

modernim, razvojem grafičkih proizvoda i provođenjem mnogih istraživanja došlo se do

modernih saznanja koja su uvelike utjecala na način koji se komunicira. Npr. današnje

novine organizacijski, sadržajno te konceptualno se uvelike razlikuju od novina iz dvadesetih

godina prošlog stoljeća, te u tom pogledu današnje grafičke proizvode možemo nazvati

modernim. Ilustracija je značajno zastupljena u novinama, tjednicima, knjigama i ambalaži

gdje je u kontekstu sa sadržajem. Ilustracija je samo jedan element vokabulara grafičkog

dizajna te se uglavnom koristi kada je potrebna točno određena poruka koju nije moguće

realizirati fotografijom. Ilustracija se u dnevnom, tjednom ili mjesečnom izdavaštvu pojavljuje

najčešće u obliku karikatura koje se osvrću na trenutne društvene aktualnosti. Drugi grafički

proizvodi gdje je ilustracija zastupljena je ambalaža, te se uglavnom koristi kao grafički

element dizajna ambalaže proizvoda koji su namijenjeni djeci. Općenito govoreći, ilustracija

se najčešće primjenjuje u grafičkim proizvodima namijenjenim djeci. Unutar oglašavačke

industrije ilustracija je element koji se često koristi radi njene ekspresivnosti tj. u stanju je

predstavljati mnogo kompleksnije koncepte nego sama fotografija. Ipak radi cijene i težine

izrade češće se primjenjuje fotografija ili drugi grafički elementi.

7 ZAKLJUČAK

Vizualizirati koncepte je iznimno važno da bi ih se lakše razumjelo. Ilustracija je oblik

primijenjene umjetnosti kojoj je glavna funkcija prenijeti konkretnu poruku ili da funkcionira u

literarnom kontekstu (3) te je zbog tog jedan od ključnih elemenata grafičkog dizajna jer u

__________________________________________________________________________________


160

odnosu s drugim grafičkim elementima može komunicirati na neuobičajen i zanimljiv način. U

ovom radu analizirana je uloga ilustracije unutar grafičkog dizajna. Ilustracija predstavlja

jedan od mnogih konstruktivnih elemenata grafičkog dizajna, ilustracija i grafički dizajn dijele

iste elemente i principe od kojih se sastoje. To objašnjava činjenicu da se kroz povijest

disciplina ilustracije često miješala s grafičkim dizajnom, jer u suštini grafički dizajner i

ilustrator čine istu stvar na različit način.

Također su navedeni konteksti vizualne komunikacije u kojima se ilustracija primjenjuje kao

npr. u kontekstu medicine gdje se ilustracija pojavljuje u medicinskim udžbenicima kao jedan

od vizualnih elemenata koji čine taj udžbenik. Ilustratori koji se bave znanstvenom

ilustracijom nerijetko su visoko obrazovani upravo u području za koje izrađuju ilustracije.

Dakle uz visok stupanj likovnog izražavanja samo poznavanje konteksta je od velike važnosti

za ilustraciju koja će uspjeti komunicirati ono za što je namijenjena. Nadalje, navedene su

kreativne metode koje koriste vodeće dizajnerske kuće u svrhu kreiranja novih metoda te

analiziranjem kreativnog procesa ilustratora Ryan Churcha i Syd Meada nameće se

zaključak da ilustratori uistinu, više ili manje, primjenjuju sve kreativne metode.

Istraživanjem uloge ilustracije u modernom komunikacijskom okruženju može se zaključiti da

se digitalizacijom kreativnog procesa disciplina ilustracije oslobodila fizičkih ograničenja koja

im nameću klasične slikarske tehnike. Moderni ilustratori gotovo u pravilu koriste računala pri

izradi ilustracija i s najmodernijim alatima veoma uspješno simuliraju klasične tehnike.

Tehnološka dostignuća te mnogi alati koji nude veliku kreativnu slobodu osigurati će da

ilustratori konstantno pomiču granice vizualnog izražaja. Iz tog razloga ilustracija kao

disciplina je plodno područje za kreativca koji posjeduje napredne likovne vještine, originalan

vizualni izražaj i pronicav pogled na svijet oko sebe.

8 LITERATURA

1 Landa R. (2010). Graphic Design Solutions 4th Edition, Wadsworth Publishing , ISBN:

0495572810, Boston, USA

2 Zeegen l. ; Crush (2006). The Foundamentals of illustration, Ava Publishing, ISBN:

2940373338, Lausanne, Switzerland

3 Ćeran M.; Gregov I.; Pavelić D.; Pribić S.; Ružić H.; Zlatić T. (2006). Pregled autorskih

naknada za ilustraciju, Ulpuh, Zagreb, Hrvatska, Dostupno na:

__________________________________________________________________________________


161

http://www.ulupuh.hr/hr/my_documents/my_files/16/Cjenik.pdf, Pristupljeno: 12.08.2011.

4 Ilustracija, Dostupno na: http://bs.wikipedia.org/wiki/Ilustracija, Pristupljeno: 10.08.2011.

5 Illustration, Dostupno na: http://en.wikipedia.org/wiki/Illustration, Pristupljeno: 12.08.2011.

6 Artists by Movement: The Golden Age of Illustration, Dostupno na:

http://www.artcyclopedia.com/history/golden-age.html, Pristupljeno: 10.08.2011.

7 Male A. (2007.) Illustration: A Theoretical & Contextual Perspective, Ava Publishing,

ISBN: 2940373515, Lausanne, Switzerland

http://www.ulupuh.hr/hr/my_documents/my_files/16/Cjenik.pdf

http://bs.wikipedia.org/wiki/Ilustracija

http://en.wikipedia.org/wiki/Illustration

http://www.artcyclopedia.com/history/golden-age.html

__________________________________________________________________________________


162

UPRAVLJANJE DIGITALNIM PRAVIMA (DRM) – ZAŠTITA KNJIGA NA INTERNETU

DIGITAL RIGHTS MANAGEMENT (DRM) – PROTECTION OF BOOKS ON THE INTERNET

Dean Žvorc, Petar Miljković

Fotolinea d.o.o., Vlaška 64, Zagreb, Hrvatska

[email protected], [email protected]

SAŽETAK

Zaštita autorskih prava na internetu jedno je od polja na kojima se najviše lome koplja. Autori

i izdavači žele zaštititi svoje vlasništvo, dok neki korisnici smatraju da bi sve na internetu

trebalo biti besplatno dostupno svima. Dostupno, da, ali ne besplatno. Danas na tržištu

postoje mnoga rješenja za zaštitu prava i zaštitu od neovlaštenog korištenja, no samo jedno

je sveobuhvatno i pokriva sve platforme računala (MAC/PC) ali i tableta (iOS/Android) i

pametnih telefona (iOS/Android). U ovom radu predstavljen je rad takvog sustava.

Ključne riječi: DRM – Digital Rights Management, zaštita autorskih prava, knjiga, publikacija, internet

ABSTRACT

Protection of proprietary rights on the internet is one of the most debated issues. Authors and

publishers are trying to protect their rigts and money, while, on the other hand, some users

think that all information should be freely available on the internet. It should be available, but

not for free. Today are several systems for rights protection on the market, but only one is

with wide protection from computers (MAC/PC) to tablets (iOS/Android) and smart phones

(iOS/Android). In this paper we are discussing one of those.

Key words: DRM – Digital Rights Management, proprietary rights, book, publications, internet



__________________________________________________________________________________


163

1 UVOD

Razvoj grafičke tehnologije i opći pristup internetu, uvjetuje nove smjernice u e-izdavaštvu.

Tiskana publikacija radi promjenjivosti tržišta projicira nesigurnost u odabiru naklade, čime je

upitna i financijska isplativost. Knjigu ili časopis ne tiska se više u velikim nakladama,

uskladištava, distribuira, plaća poštarina i na kraju, ne zna što s neprodanim primjercima

(remitendom) radi izlaska novog izdanja.

Pripremiti PDF ili EPUB za objavu na internetu ne iziskuje posebne vještine, osim već

poznatih vještina u prijelomu, a nove generacije aplikacija za prijelom imaju ugrađene

module za izvoz (export) takvih publikacija. Stvoreni su preduvjeti i za automatizam u

prijelomu standardnih formata prema unaprijed određenim postavkama dizajna (1).

Problem nastaje kako zaštiti tu publikaciju od kopiranja i neovlaštenog korištenja. Uvriježeno

mišljenje je da je sve što je objavljeno na Internetu dostupno svima. Godinama su

proizvođači softwera razvijali sustave zaštite, i danas na tržištu postoji više sustava koji u

osnovi rade na istom principu, uz određene modifikacije postavki (2)

Slika 1 Prikaz izdrade DRM zaštićene knjige Glavni zahtjev na takav sustav je onemogučavanje neovlaštnog korištenja publikacije,

odnosno korištenje samo onima koji su za to platili. Onemogućeno je otvaranje dokumenta

na drugom računalu kojem nije dodijeljeno pravo uporabe tog zapisa kao i kopiranje istog ili

ispis. Dokument je zaštićen i samo kupac istog može koristiti takav dokument. Svaki pokušaj

__________________________________________________________________________________


164

uklanjanja zaštite izaziva njegovo uništenje, te ga pretvara u beskorisni dokument. Kako su

se do sada u industriji istaknula dva formata zapisa knjiga i jedan časopisa, najrobusniji

sustav zaštite je onaj tvrtke Adobe koji zastićuje oba formata. Kontrola pristupa vrši se preko

interneta, dodjeljivanjem prava korištenja određene publikacije određenim korisnicima.

Provjera se vrši jednom i eventualno po potrebi, spajanjem na internet. Sustav podržava sve

platforme, pogotovo tablete i pametne telefone koji sve više preuzimaju vodstvo u tom

segmentu izdavaštva.

Publikacije se mogu kupiti za trajno korištenje, ali i za vremenski ograničeno. Sustav

biblioteke omogučava povoljno korištenje knjige ili publikacije na vremensko razdobnje do 60

dana. Po isteku tog razdoblja, publikacija se više ne može otvoriti.

2 PRIPREMA PUBLIKACIJE ZA OBJAVU

2.1 InDesign

Najraširenija aplikacija za prijelom stranica, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, InDesign tvrtke

Adobe ima u sebi već ugrađene izlazne mogule za generiranje publikacija spremnih za

internet. Počevši od verzije 5.5, Adobe paket CS (Creative Suite) sadrži sve potrebno za

stvaranje takvog dokumenta. Bilo da se radi o EPUB publikaciji ili PDFu. EPUB format je

pogodniji za knjige koje ne sadrže puno slika, ilustracija ili tablica. U kojima tekst nesmetano

teće. Dok je PDF ipak pogodniji, ne samo za knjige već i za časopise (4).

Publikacija koja se prelama za objavu na internetu, treba u sebi sadržavati sve potrebne

linkove. Interne, na sadržaj i pojmove i eksterne na hiperveze na internetu ili druge

dokumente. Također, publikacija mora sadržavati odgovarajuću strukturu, knjižne oznake i

organizaciju, kako bi bila pogodna za objavu na internetu. PDFu koji se koristi za pripremu za

tisak sve to nije potrebno.

Posebno poglavlje bi bilo EPUB, jer taj format traži neke sasvim nove vještine u prijelomu,

neke nove postavke i zakone (5).

InDesign je u stanju kreirati takav dokument, koji u nekim slučajevima može takav i u daljnju

fazu za objavu, bez dodatne faze obrade u Acrobatu. Dalje ćemo ipak pratiti faze obrade

PDFa.

__________________________________________________________________________________


165

2.2 Adobe Acrobat Professional

Naravno, za bilo kakvu ozbiljniju obradu i kontrolu PDF dokumenata neophodan nam je

Acrobat PRO. Spajanje više dokumenata u jedan, kreiranje internih i eksternih linkova,

sadržaja, indeksa pojmova. Makar samo za provjeru. U svakom slučaju neophodan alat za

konačnu pripremu dokumenta.

Samom dokumentu mogu se dodati i različiti multimedijalni sadržaji koji postaju sastavni dio

knjige ili publikacije.

Slika 2 Zaštita knjige

3 ZAŠTITA PUBLIKACIJE

3.1 Adobe Content Server

U ovoj fazi na scenu stupa usko specijalizirana aplikacija za zaštitu dokumenata. Osnovni

princip je da se u gotov dokument, spreman za objavu, ugrađuje zaštita i tako zaštićen

dokument pohranjuje se enkriptiran na server. Takav dokument nemože se otvoriti bez

posebnog čitača koji je pak povezan sa vlasnikom računala. Sa njegovom identifikacijom (ID

kupca). Svaka tako zaštićena knjiga dobija svoju, jedinstvenu identifikaciju (ID knjige). Da bi

se knjiga kasnije mogla otvoriti i koristiti, oba ta dva ID-a moraju se poklopiti. Poklapanje

odrađuje server bez ikakve interakcije sa kupcem.

__________________________________________________________________________________


166

Slika 3 Radni tijek informacija u sustavu DRM zaštite Trenutno je to jedini sustav na tržištu koji štiti publikacije na svim platformama. Kako je

prodaja tablet računala u usponu (Apple je iPad3 prodao u 3 miliona primjeraka samo u

prvom tjednu prodaje) neophodno je već sada krenuti na to tržište (6).

Zaštita je vrlo jaka i svi pokušaji zaobilaženja ili probijanja zaštite rezultirali su samo

uništavanjem dokumenta, odnosno učinili su ga nečitljivim i neupotrebljivim. Princip rada je

prilično jednostavan: Content Server zapakira publikaciju i pohranjuje na server za pohranu,

istovremeno prijavljuje ID knjige centralnom serveru koji nadzire korištenje, dok u web

knjižaru dostavlja podatke o novoobjavljenoj knjizi. Sustav se da prilično automatizirati tako

da je administriranje servera kasnije prilično jednostavno. Server prati sve što se sa

objavljenom knjigom dalje dešava. Koliko puta i tko ju je kupio i kopirao.

4 KORIŠTENJE PUBLIKACIJE

Nakon što je kupac obavio kupovinu knjige, sustav naplate obavještava Content Server o

transakciji i tom kupcu se dodijeljuje pravo korištenja te knjige. Nakon toga, na e-mail kupca

dolazi link za kopiranje (download) kupljene knjige. Knjiga se automatski kopira u posebnu

__________________________________________________________________________________


167

aplikaciju za čitanje (Adobe Digital Editions) (7) i kupac je može koristiti je na način kako mu

je definirano.

Slika 4 Shema prodaje knjige putem interneta Prema defniciji i politici izdavača, knjiga se može pregledavati, pretraživati, čitati i ispisivati (ili

ako to izdavač ne želi, nemože ispisivati), no nikako se ne može mijenjati na bilo koji način,

tako niti kopirati i dalje distribuirati.Tako zaštićenu knjigu, korisnik neće moći prekopirati na

drugo računalo ili uređaj ako isti nije prijavljen sa njegovim korisničkim ID-om. Svaka

publikacija može se kupiti na trajno korištenje ali i na ograničeno (do 60 dana). Cijena najma

na ograničeno korištenje je daleko povoljnija od trajnog, no po isteku uplačenog razdoblja,

publikacija se zaključava i nemože se više otvoriti.

5 ZAKLJUČAK

Definitivno, trend u izdavaštvu je dalje padanje naklada, kako knjiga tako i publikacija. Tiskati

će se sve manje, a sve više će se izdavati na interenetu. Sve više će rasti prodaja tablet

računala i čitača e-knjiga. Bojazan izdavača da će mu prelaskom na e-izdanje pasti tiskani

dio, nije baš sasvim točna. Tiskani dio će pasti i ovako i onako, ali bez elektronskog izdanja

ostaje bez tog dijela kolača. S vremenom i bez tržišta, dakle, bez prodaje. Tko prvi prilagodi

svoju filozofiju novim trendovima, prvi će na tome i profitirati. Na ovaj način knjiga je uvijek

dostupna čitatelju, ne zauzima puno fizičkog prostora, može ju čitati bilo kada i bilo gdje,

ponijeti cijelu svoju biblioteku sa sobom na ljetovanje. Ali i puno više naučiti jer je sadržaj

knjige povezan za sličnim sadržajima i pojašnjenjima u drugim knjigama ili na internetu.

Elektronsku knjigu čitatelj može prilagoditi svojim preferencijama, povećati ili smanjiti slova,

odabrati svoj omiljeni font. Razvojem aplikacija, mogućnosti se samo množe. Tehnologija

tiska knjiga i publikacija je dostigla svoj vrhunac, tehnologija elektronskih izdanja se tek

počela razvijati.

__________________________________________________________________________________


168

6 LITERATURA

1. Adobe Systems. (2008). EPUB datasheet, Adobe Systems inc., San Jose, CA, SAD

2. http://www.adobe.com/products/content-server.html Pristupljeno: 16. 07. 2012.

3. Castro E. (2011). EPUB Straight to the Point: Creating ebooks for the Apple iPad and

other ereaders, Peachpit Press, 978-0-321-73468-6, Berkley, CA, SAD

4. Žvorc D., Miljković P . ( 2011), Elektroničko izdavas tvo – budućnost koja je zapoc ela ,

Zbornik radova Blaž Baromić 2011, Mikota, M. (Ur.), pp. 73-80, ISBN 978-953-56838-1-0,

Senj, 2011, Hrvatsko društvo grafičara, Zagreb

5. Adobe Systems. (2010). Ebook Platform Whitepaper, Adobe Systems inc., San Jose, CA,

SAD

6. 6.http://www.apple.com/pr/library/2012/03/19New-iPad-Tops-Three-Million.html?sr=

hotnews.rss, Pristupljeno: 21. 08. 2012.

7. http://www.adobe.com/products/digitaleditions/library/ Pristupljeno: 16. 07. 2012.

http://www.adobe.com/products/content-server.html

http://www.adobe.com/products/digitaleditions/library/

__________________________________________________________________________________


169

USPOREDBA METODOLOGIJA KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKIH RADOVA NA TRI RUKOPISNA

PRIJEPISA OSMANA IVANA GUNDULIĆA

Lucija Ašler, Martina Pavec, Vlasta Petruša

Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, 10 000

Zagreb, Hrvatska


SAŽETAK

Osman, viteško-junački ep koji je Ivan Gundulić započeo pisati 1622. godine a završio prije

smrti, 1638. godine. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu čuva se 11 prijepisa

Osmana. Od 2001. do 2012. godine različitim metodama restaurirana su i uvezana tri

prijepisa Osmana. Cilj je ovog rada usporediti konzervatorsko-restauratorske materijale i

metode te vrste i način uveza, pri čemu su na odabir materijala i metoda rada utjecali fizičko

stanje izvornika, uzroci propadanja, stupanj oštećenja i uvjeti budućeg čuvanja.

Ključne riječi: Osman, rukopis, konzervacija, uvez

SUMMARY

Osman, knightly-heroic epic which Ivan Gundulić began to write in 1622 and finished before

his death, in 1638. The National and University Library in Zagreb keeps 11 transcriptions of

Osman. From 2001 till 2012, using different conservation methods, 3 Osman transcriptions

were bound and restored. The aim of this study is to compare the conservation methods and

materials, and different types of binding, whereby the physical conditions of the originals of

deterioration factors, the degree of damages and future storage requirements influenced on

the selection of materials and conservation methods.

Key words: Osman, manuscripts, conservation, binding


__________________________________________________________________________________


170

1 UVOD

Osman, viteško-junački ep koji je Ivan Gundulić započeo pisati 1622. godine a završio prije

smrti, 1638. godine, klasično je djelo hrvatske književnosti iz razdoblja baroka. Budući da se

Gundulićev originalni rukopis nije sačuvao, o književno-povijesnom značaju Osmana

svjedoče brojni prijepisi i prijevodi teksta, ali i dopune epa nastale u stoljećima hrvatske

književnosti koja je slijedila. Zbog malog broja prijepisa ovog djela ovi rukopisi imaju osobito

značenje za hrvatsku pisanu baštinu. Istraživani su slijedeći rukopisni prijepisi:

1. Rukopis signature R 5186 je prijepis nepoznate ruke iz 1816. godine, sastoji se od 671

listova i restauriran je 2001. godine.

2. Rukopis signature R 4109 poznat kao „Valovićev rukopis“, autograf je prepisivača Stijepa

Valovića, nastao 1689. godine i ima 218 listova. Restauriran je 2006. godine.

3. Rukopis signature R 3194 prijepis je obitelji Gučetić i datira s početka 18. stoljeća.

Izgubljene listove 15 i 30 dopisala je druga ruka. Knjižni blok čini 327 listova. Restauriran je

2012. godine.

Cilj rada je usporedba triju metodologija i utvrđivanje najprimjerenije konzervatorsko-

restauratorske metode.

Sa stajališta konzervacije zanimaju nas promjene koje mogu nastati na predmetu zbog

interakcije njegovih komponenti i reakcije koje ga okružuju u normalnim prilikama te

nepovoljnih utjecaja okoline. Svaki je predmet na papiru slučaj za sebe, jer uvijek ima

drugačiju kombinaciju materijala na kojem je pisan i materijala kojim je pisan. Za trajnost

rukopisa nije važna samo kakvoća jedne i druge komponente (papira i tinte), nego i njihova

međusobna kompatibilnost. Takav dokument uništava sam sebe, i zato je nužna intervencija

iskusnog restauratora, koji će moći ispitati sve aspekte tih interakcija i utvrditi prikladne

postupke za spašavanje dokumenta. Podloga za pisanje starijega gradiva jest ručno izrađeni

papir od neutralne sirovine visoke kakvoće, koji se sačuvao sve do danas. Vrlo često

možemo uočiti da je na područjima na kojima postoje mrlje tinte došlo do izrazitih promjena

papira. Možemo uočiti da se ovo oštećenje širi dalje, ne ostaje lokalizirano samo na mjestu

dodira tinte i papira. Budući da je riječ o pisanim tekstovima, znakovi se nižu jedan za

drugim, pa je gotovo cijeli list uništen (1).

__________________________________________________________________________________


171

2 TEORETSKI DIO

2.1 Propadanje i uzroci oštećenja papira

Papir je oduvijek bio i ostao jedan od najvažnijih nositelja pisane baštine. Ipak, papir nije

vječan, jer je napravljen od relativno nestabilnih organskih sirovina, pa je tako manje ili više

podložan starenju – njegova se svojstva mijenjaju, a kakvoća je ograničena. Stanje se

pogoršava ne samo zbog prirodnih procesa starenja materijala, nego i zbog loših uvjeta

čuvanja i neprimjerene uporabe (2).

Svi materijali podliježu prirodnim procesima starenja. To su predvidljivi procesi ali često vrlo

složeni. Ti procesi se odvijaju sporo samo ako su molekule svih materijala postigle svoja

ravnotežna energetska stanja, te se ti odnosi više međusobno ne narušavaju. Papir se

smatra trajnim ako se može pohraniti na dugo vremensko razdoblje bez promjene vanjskih

svojstava ili molekularne strukture svojih komponenata. U laboratorijskim uvjetima izlaganje

papira 72 sata na temperaturi od 105 0C odgovara približno vremenu od 25 godina

prirodnoga starenja (3).

Oštećenje papira mogu izazvati vanjski čimbenici (nepovoljni uvjeti čuvanja i uporabe) i

unutarnji čimbenici (loša kakvoća materijala od kojih su izrađeni i način proizvodnje). U ovom

radu govori se o mehaničkim, fizikalnim, kemijskim i biološkim oštećenjima.

Mehanička oštećenja papira očituju se u obliku ogrebotina, pukotina, lomova, rupa, dijelova

koji nedostaju, nabora, uvijanja, rezova, kalanja te udubina. Nečistoće se mogu taložiti na

površini ili unutar vlakanaca papira ili mogu biti iznenada nanesene tijekom katastrofa

različita podrijetla. Sve vrste vlakna koje se nalaze u prašini hranjiva su podloga za većinu

kukaca koji oštećuju papir.

Uzroci fizikalnih oštećenja su svjetlo, temperatura i relativna vlaga. Papir, uvezi, tinte,

sredstva za bojenje i pigmenti, osjetljivi su na svjetlo. Pod utjecajem svjetla papir može

požutjeti, blijedjeti ili tamnjeti. Svjetlo može oslabiti i cijepati celulozna vlakna, može

uzrokovati blijeđenje ili promjenu boje sredstva za bojanje, te potaknuti štetne kemijske

reakcije. Svakim povećanjem temperature za 100 C udvostručuje se brzina kemijskog

propadanja papira. Previsoke temperature uzrokuju sušenje i lomljivost papira i on postaje

žut. Obrnuto, svako snižavanje temperature za 100 C prepolovi brzinu kemijskog propadanja

papira. Topli zrak s niskim sadržajem relativne vlage dovest će do isušivanja i krhkosti

određene građe – kože, pergamenta, papira, ljepila itd. Topli zrak s visokim sadržajem

__________________________________________________________________________________


172

relativne vlage odgovara razvoju plijesni i stvara uvjete pogodne za pojavu i razmnožavane

štetočina i kukaca.

Organske su tvari higroskopne, te primaju i otpuštaju vodu s porastom i smanjenjem

relativne vlage. Posljedica toga je širenje i skupljanje materijala sukladno povećavanju i

snižavanju količine vlage. Pri relativnoj vlazi 55 – 65% mehaničko oštećenje je svedeno na

najmanju mjeru, jer materijali zadržavaju svoju elastičnost. Dugotrajna relativna vlaga veća

od 65% može omekšati i oslabiti ljepila u materijalu, te smanjiti njihovu sposobnost lijepljenja.

Kada je relativna vlaga iznad 70%, velika je vjerojatnost pojave bioloških uzročnika

oštećenja, čak i pri niskim temperaturama. Niska relativna vlaga (manja od 40%) usporava

kemijske promjene, ali može utjecati da se materijali stisnu, ukrute, napuknu i postanu

lomljivi.

Mikroorganizmi, kukci, ptice i glodavci uzrokuju biološke infekcije gradiva. Razmnožavanje i

rast mikroorganizama ovisi o pH vrijednosti, organskom sadržaju, temperaturi, vlazi i atmosferi.

Napadima mikroorganizama naročito su podložni prirodni organski materijali: drvo, koža,

celuloza, ljepila itd Infekcija će biti najjača na mjestima većeg sadržaja vlage i pristupa

slobodnog kisika. U nekontroliranim uvjetima vlage i temperature papir napadaju plijesni i

gljivice. Posljedica su toga mrlje na papiru i slabljenje papira. Pojava plijesni najprije se

uočava na koricama knjige koje mogu postati smeđe ili zelene. Rast ovisi o izvoru hrane u

papiru i uvjetima okoliša. Prisutnost plijesni na papiru očituje se kao razni oblici obojenja

zelene, ružičaste, purpurne, smeđe, crne ili crvene boje. Obojenje je povezano i s ionima

metala, najčešće bakra, cinka i željeza. Rast plijesni ovisi i o kiselosti papira. Neke vrste žive

u kiseloj, neke u lužnatoj sredini, a ostalima odgovara pH od 6,5 do 9,2. Većini odgovara pH

manji od 7.

Uzroci kemijskih oštećenja su atmosfersko onečišćenje i onečišćenje sadržano u samoj tvari. Zrak

sadrži štetne plinove (ozon, sumporni i dušikovi oksidi te kloridi), spore, klice i krute čestice

(prašinu, pijesak, metalne čestice, katran). Dva su osnovna oblika onečišćivanja: kiseli

(sumporni i dušični oksidi) i oksidacijski (ozon). Zrak onečišćen posebice sumpornim

dioksidom, dušikovim oksidom, peroksidom i ozonom uzrokuje štetne kemijske reakcije koje

stvaraju kisele oblike u papiru. Onečišćujuće čestice, posebice čađe, mehanički oštećuju,

prljaju i izobličuju papir. Kiselost papira označava pojavu kemijskog propadanja. Kiselost

papirne mase u gotovom papiru uglavnom potječe od tehnološkog procesa proizvodnje

papira. Određivanje pH vrijednosti papira ima veliki značaj ne samo za utvrđivanje

__________________________________________________________________________________


173

postojanosti samog papira već i potrebe za eventualnim postupkom odkiseljavanja papira.

Kiseline u papiru dovode do hidrolize celuloznih molekula čime se smanjuje stupanj

polimerizacije. Kraća celulozna vlakna imaju manju mehaničku čvrstoću i mnogo su

podložnije drugim štetnim utjecajima (3,4,5).

2.2 Konzervatorsko – restauratorske metode

Metoda ručne ili klasične restauracije se sastoji u ručnom popunjavanju i ojačavanju

oštećenih dokumenata japanskim papirom pomoću različitih vrsta ljepila. Osnovna prednost

je mogućnost restauracije pojedinih listova ili listova u knjižnom bloku, dokumenti imaju

prirodniji izgled ali zahtjeva mnogo vremena i iskustva kako bi se izbjegla bilo kakva

oštećenja tijekom postupka.

Metoda dolijevanja papirne kaše je postupak u kojem se oštećeni dokument postavlja na sito

stroja te se preko njega nalijeva razrijeđena papirna kaša (pripremljena od celuloznih

vlakanaca, ljepila i vode) čija se gustoća izračunava na temelju veličine površina koje

nedostaju na listu te površinske težine dokumenta. Stroj omogućava restauraciju većeg broja

listova (slika 1), izvedba je brža, prikladna za restauriranje izrazito oštećenih listova, kao i

onih koje su oštetili kukci (6).

Slika 1 Restauracija listova Osmana na papirnoj kaši

Koja će se metoda restauracije primijeniti ovisi o samom dokumentu, knjizi ili rukopisu. Na

njezin odabir utječe starost i vrijednost dokumenta, fizičko stanje izvornika, uzrocima

propadanja, vrsti i stupnju oštećenja, kakvoći papira, sredstvima kojima je pisan načinu

uvezivanja ali i procjeni samog konzervatora-restauratora, njegovom znanju i iskustvu.

__________________________________________________________________________________


174


Ispitivanje se bazira na vizualnoj metodi i uspoređivanju postojeće dokumentacije zatečenih

stanja i izvršenih konzervatorsko - restauratorskih radova na tri rukopisna prijepisa Osmana.

Tablica 1 prikazuje stanje prijepisa prije početka konzervatorsko – restauratorskih radova u

kojem su navedena oštećenja svakog pojedinog djela. U tijeku rada izvršena su slijedeća

ispitivanja: mjerenje debljine papira, određivanje kiselosti papira, topljivost tinte i usporedba

načina uvezivanja rukopisa.

Tablica 1 Zatečeno stanje tri rukopisna prijepisa Osmana

Signatura Korice/oštećena Knjižni blok/ oštećenja

R 5186

Ne postoji fotografija zatečenog stanja.

Polukožne korice

onečišćene

prašinom i oštećene

djelovanjem vlage,

vode i plijesni.

Onečišćen prašinom i

prljavštinom, utjecaj

vlage i plijesni

uzrokovali su

pahuljast i drobljiv

papir te teško oštetile

hrbat knjižnog bloka.

R 4109

Papirnate korice

onečišćene su

prašinom i

prljavštinom te

mehanički i biološki

oštećene. Zbog

djelovanja vlage i

plijesni nedostaju

bočni dijelovi korice,

kao i donji dio hrpta.

Onečišćen prašinom i

prljavštinom, naročito

na rubovima. Veća

oštećenja utjecaja

vlage i mrlja

nepoznatog podrijetla

vidljiva su na početku

i kraju knjižnog bloka.

Bočni rubovi listova

su inficirani plijesnima

ružičaste boje.

__________________________________________________________________________________


175

R 3194

Papirnate korice su

mehanički oštećene,

onečišćene

prašinom i

prljavštinom.

Početak i kraj

knjižnog bloka izrazito

je oštećen

djelovanjem vode i

vlage, a na mjestima

djelovanja razvile su

se plijesni sivo-crne i

ružičaste boje što je

uzrokovalo pahuljast i

drobljiv papir.

Tablica 2 Zatečeno stanje tri rukopisna prijepisa Osmana

Sig. Debljina

papira

Kiselost

papira

Topljivost

tinte

Detalj rukopisa

R 5186 9 µm Da

Listovi su

topljivi i

pisani

željezno

galnom

tintom

R 4109 11,5 µm Ne

Nisu topljivi

osim

predlist

__________________________________________________________________________________


176

R 3194 12 µm Ne Nije

topljiva

Uvezi su labavi i oslabljeni, a na pojedinim mjestima puknuća konca i razvezani. Knjižni arci

šivani su na dvije do tri izbočene kožne vezice koje se provlače kroz hrptene tunele s

vanjske strane papirne presvlake čime čine dodatno jači spoj između korica i knjižnog bloka.

Samo na rukopisu R 5186 nema vidljivih vezica.

Zbog različitih vrsta oštećenja na dokumentima odabrana je različita metodologija

konzervatorsko - restauratorskih radova na pojedinim rukopisima pa se ujedno razlikuju i

prema različitim materijalima kojima su restaurirani.

Tablica 3 Odabir metoda i materijali za restauraciju listova

Signatura Metoda Materijal za restauraciju listova

R 5186

Ručna restauracija Japanski papir:

Ino – shi 18 g/m2

Kozu-shi 4 g/m2

Lijepilo: natrij-karboksimetilceluloza

R 4109

Metoda dolijevanja

papirne kaše

Celulozna vlakna: Zellstoff Weis i Mittel I

Ljepilo : Empresol i

__________________________________________________________________________________


177

natrij-karboksimetilceluloza

R 3194

Kombinacija dviju

metoda

Za ručnu restauraciju (271 listova)

Japanski papiri Nassfest (12 g/m²)

Kizuki Kozu Roll (4 g/m²)

Ljepilo: metilceluloza

Za restauraciju dolijevanja papirne kaše (57 listova):

celulozna vlakana: Hell, Natur i Dunkel

ljepilo: natrij-karboksimetilcelulozom

4 REZULTATI

Pregledom svih listova rukopisa i mjerenjem njihovih debljina papira ustanovljeno je da su svi

listovi približno jednake debljine i kreću se od 9 – 12,5 µm.

Veća kiselost papira prisutna je samo u rukopisu R 5186, međutim svi listovi triju rukopisa su

neutralizirani u vodenoj otopini kalcijevog hidroksida različite koncentracije, ovisno o kiselosti

papira, čime je postignuta alkalna rezerva u papiru.

Metodom ručne restauracije došlo je do neznatnog povećanja dimenzije listova knjižnog

bloka a veća povećanja podebljanja su uočena u hrptu. Postignut je približno isti tonalitet

popune i izvornog lista čime nije narušena izvornost rukopisa R 5186.

Restauracija metodom dolijevanja papirne kaše znatno je utjecala na format izvornih listova

prije uveza što je rezultiralo izradom nove korice. Kao krajnji rezultat znatno jače je vidljiva

popuna u rubnim dijelovima oštećenih listova jer se restaurirani listovi ne režu uz rub

izvornog nego ostaje vidljiva 1 do 2 mm popuna što u krajnosti utječe na veći format knjižnog

bloka. Na taj način je restaurirana R 4109.

R 3194 restaurirana je kombinacijom dviju metoda. Listovi na početku i kraju knjižnog bloka

restaurirani su metodom dolijevanja papirne kaše jer su bili teško oštećeni za razliku od

ostalog dijela knjižnog bloka. Promjene u dimenziji listova vidljivi su u nogama i vanjskim

__________________________________________________________________________________


178

bridovima knjižnog bloka. Kako je rukopis u vanjskom rezu šprican crvenom bojom, listovi

koji su restaurirani papirnom kašom su izgubili na nijansi i tonu boje.

Slika 2 Kombinirana restauracija dolijevanjem papirne kaše i ručne restauracije na R 3194

Prilikom uvezivanja rukopisa uočene su značajne promjene u izboru materijala u odnosu na

izvorni oblik. Knjige su bile meko uvezane osim R 5186 koji je imao polukožni uvez. Zbog

povećanja dimenzija listova bilo je potrebno izraditi veće korice. Ranije restaurirani rukopisi

R 5186 i R 4109 uvezani su u tvrde kožne korice dok je rukopis R 3194 uvezen u prethodno

restauriranu izvornu papirnu presvlaku.

Slika 3 Uvezani rukopisni prijepisi Osmana R 5186, R 4109, i R 3194 – s lijeva na desno

5 ZAKLJUČAK

U skladu s načelima suvremene konzervatorsko – restauratorske prakse možemo zaključiti

da je najprimjerenija metoda primijenjena na Osmanu R 3194 koji je restauriran

kombinacijom dviju metoda i uvezan u izvorni oblik s minimalnom promjenom u estetskom i

__________________________________________________________________________________


179

povijesnom obilježju. U vremenskom razdoblju od 2001. do 2012. godine došlo je do

evoluiranja promjene u pristupu rada i odabiru konzervatorsko – restauratorskih metoda. Do

tada se prakticirala izrada forme „nove knjige“ za staru i vrijednu građu koja se potom

uvezivala u tvrde kožne ili pergamenske korice bez obzira na izvornost i vrstu uveza. Tek

2008. godine započinje sustavno uvođenje novog pristupa radu kroz detaljnu dokumentaciju

stanja izvornika, fotodokumentaciju, ispitivanjima, poznavanja materijala i određivanja

metodologije poštujući izvornost predmeta i konzervatorsko – restauratorsku etiku. Uvode se

opsežnija preliminarna ispitivanja predmeta i materijala.

Provedenim konzervatorsko – restauratorskim metodama nastojimo usporiti proces starenja

izvornika, produljiti mu trajnost i sačuvati ga za buduće generacije kao vrijedne primjere

očuvanja hrvatske baštine. Naš trud ne može biti učinkovit bez praćenja mikroklimatskih

uvjeta u kojima će se ovi restaurirani predmeti čuvati.

6 LITERATURA

1. Dadić, V., Sarić, E. (1973). Osnove zaštite bibliotečne građe, Hrvatsko bibliotekarsko društvo,

Zagreb

2. Černik Letnar, M. (2004). Papir kao nositelj kulturne baštine, Savjetovanje Konzerviranje i

restauriranje papira 4: Grafički materijal, pp 47 – 53, Ludbreg – Zagreb, Hrvatski

restauratorski zavod

3. Adcock, E. P. (2003). IFLA –ina načela za skrb i rukovanje knjižničnom građom, Hrvatsko

knjižničarstvo društvo, Zagreb

4. Pilipović, D. (2004). Uzroci oštećenja papira, Savjetovanje Konzerviranje i restauriranje

papira 4: Grafički materijal, pp 55 – 57, Ludbreg – Zagreb, Hrvatski restauratorski zavod

5. Krstić, D. (2000). Uvod u problem mikrobiološke destrukcije, Zbornik radova Mikrobiološka

destrukcija spomenika kulture, pp 1 – 4, Zagreb, Hrvatski restauratorski zavod

6. Mušnjak, T. (2000). Magistarski rad Etika konzerviranja i restauriranja pisane baštine,

Zagreb, Filozofski fakultet

__________________________________________________________________________________


180

UTJECAJ SIMULTANOG KONTRASTA NA PERCEPCIJU OTISKA

THE INFLUENCE OF SIMULTANEOUS LIGHTNESS CONTRAST ON THE PRINT PERCEPTION

Ana Bevanda, Nikola Mrvac, Mile Matijević

Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska


SAŽETAK

Percepcija boje različita je za svakog pojedinca. Simultani kontrast boje je poznati fenomen; ljudi

doživljavaju iste fizičke boje različito, ovisno o okolnim bojama ili pozadini. Ta razlika u bojama

uzrokovana simultanim kontrastom predstavlja problem prilikom prijenosa grafičkih informacija gdje

boje prenose značenja. Istraživanje je usmjereno na definiranje najvećih utjecaja simultanog kontrasta

kod primarnih boja aditivne i suptraktivne sinteze, kao i odnose percipiranih boja na različitim

jednostavnim (akromatskim) podlogama na koje efekt simultanog kontrasta ima najmanji utjecaj.

Ključne riječi: percepcija, simultani kontrast, aditivna sinteza, suptraktivna sinteza

ABSTRACT

The perception of color is different for each individual. Simultaneous color contrast is a

known phenomenon; people experience the same natural colors differently depending on the

surrounding colors or background. This difference in color, caused by simultaneous contrast,

is a problem transferring graphic information which colors convey meaning. Research has

focused on defining the major influence of simultaneous contrast of primary colors of additive

and subtractive synthesis as well as the perceived colors refer to different simple

(achromatic) substrates to which the effect of simultaneous contrast has the smallest impact.

Keywords: perception, simultaneous contrast, additive synthesis, subtractive synthesis




__________________________________________________________________________________


181

1 UVOD

"Da bi promijenili boju, dovoljno je samo promijeniti boju njene pozadine.", rekao je francuski

kemičar Michael Eugene Chevreul početkom 19. stoljeća koji je prvi identificirao i istraživao

simultani kontrast boja. Upravo to je tema ovog rada: istraživati utjecaj pozadine na doživljaj boje.

Perceptivne kvalitete podražaja (oblik, boja, veličina, itd.) nisu rezultat samo njihovih fizičkih

karakteristika, već nastaju složenom integracijom informacija iz cjelokupnog vidnog polja.

Takav jedan primjer je simultani kontrast - pojava da podražaje iste svjetline doživljavamo

intenzitetno različito zbog različitih svjetlina njihovih okruženja. Pojava ovog kontrasta

najčešće se objašnjava mehanizmon lateralne inhibicije koja je posljedica specifične

organizacije receptivnih polja ganglijskih stanica mrežnice (1).

Viđenje boja subjektivni je doživljaj u tom smislu što je "boja" konstrukcija mozga temeljena

na analizi valnih dužina svjetla. Međutim, to je viđenje također objektivno jer bilo koja dva

gledatelja s istom vrstom receptora za boje (čunjićima) po svemu sudeći stvaraju "boju" na

isti način. Način izvještavanja o različitim doživljajima boja koje ima tipičan gledatelj, počivaju

na tri dimenzije: boji, svjetlini i zasićenju (saturaciji). Boja se odnosi na kvalitetu koja je

najbolje označena imenom, kao što je crvena, plava, zelena ili žuta. Svjetlina se odnosi na to

koliko mnogo svjetla se čini da je reflektirano s obojene površine s bijelom kao najsvjetlijom

bojom i crnom, kao najtamnijom. Zasićenje se odnosi na čistoću boje (2). Psihofizika je znanstvena grana (disciplina) koja istražuje odnose između fizičkog podražaja

(stimulusa) i pripadajuće perceptualne reakcije odnosno doživljaja. Razvijena je kao

znanstvena grana zbog određivanja prikladnog načina mjerenja percepcijske reakcije

uzrokovane definiranim vanjskim stimulusima koji se odvijaju u mozgu. Ciljani rezultat

svakog psihofizikalnog istraživanja je kvantitativno odrediti i definirati reakciju između

fizičkoga stimulusa i percepcijske reakcije (doživljaja) ispitivanoga subjekta. Služi u

deskriptivne ili analitičke svrhe tj. daju opis doživljaja i povezuje vrijednost veličine stimulusa i

doživljaja. Indukcija ili simultani kontrast je psihofizikalni vizualni efekt koji izaziva pomak

pojavnosti boje nekog stimulusa, a uzrokovan je promjenom boje pozadine. Svijetla pozadina

inducira karakteristike nekog stimulusa tako da se on čini tamnijim, odnosno tamna pozadina

inducira doživljaj na svojoj površini uslijed kojega se promatrani stimulus na njoj čini svjetlijim

(3,4,5,6,7).

__________________________________________________________________________________


182


2.1 Opis istraživanja Za potrebe eksperimenta dizajnirani su testni uzorci koji su inducirali efekt simultanog

kontrasta (Slika 1).

Slika 1 Testni uzorak koji induciraju efekt simultanog kontrasta Eksperimentalni dio sastoji se od vizualnog ispitivanja uzoraka koji induciraju efekt

simultanog kontrasta. Isti se temelji na standardnoj metodi vizualnog ocjenjivanja, a to je

simultano binokularno usaglašavanje (8).

Korištene su primarne boje aditivne i suptraktivne sinteze. Na osnovu dobivenih rezultata

ispitanika radila se statistička obrada i usporedba dobivenih rezultata.

2.2 Dizajn i reprodukcija testne forme Testna forma sadržavala je testne uzorke i referntni atlas boja. Jedan testni uzorak podijeljen

je na četiri jednake površine različitih vrijednosti crne (K) na kojima se nalazi krug koji

prekriva 20% površine. Kod svakog testnog uzorka površinu kruga prekrivala je druga boja.

Na taj način realizirano je šest testnih uzoraka. Kao boje koje prekrivaju krug određene su

cijan, magenta i žuta kao osnovne boje suptraktivne sinteze i crvena, zelena i plava kao

osnovne boje aditivne sinteze (Slika 2, Slika 3).

Slika 2 Testne kartice za ispitivanje primarnih boja suptraktivne sinteze, CMY sustav

__________________________________________________________________________________


183

Slika 3 Testne kartice za ispitivanje primarnih boja aditivne sinteze, RGB sustav Veličina ispitanih uzoraka određena je prema standardnim uvjetima promatranja (ISO

3664:2009 koji određuje uvjete promatranja za grafičku tehnologiju i profesionalnu

fotografiju), kut gledanja 10° i udaljenosti ispitanika od 60 cm dobivenim prema formuli (9):

gdje je θ kut gledanja, a H veličina testnog uzorka.

Ispitivane površine poredane su prema zakonu optičke ravnoteže kako bi se minimalizirao

utjecaj simultanog kontrasta. Istraživanje je provedeno na uzorcima koji su otisnuti na papiru

Canon Matt Coated Paper 7215 180g/m2 i stroju za digitalni tisak tipa Canon iPF6100.

Papir se prije tiskanja kondicionirao u sobi minimalno 48 sati pod propisanim standardnim

uvjetima ambijenta na temperaturi od 23°C i relativnoj vlazi od 55%.

2.3 Princip vizualne analize U eksperimentalnom dijelu sudjelovalo je 30 ispitanika normalnog vida koji su zadovoljili

Ishihara test. Ispitivanje je provedeno u standardnim uvjetima (10° kut gledanja, 60 cm

udaljenost ispitanika od testnog uzorka, 150 luxa temp. svjetla 5400 - 6000 K). Prikazano im

je šest testnih uzoraka, a za svaki uzorak bilo je potrebno pridružiti odgovarajuće vrijednosti

za četiri jednaka stimulusa koja su postavljena na različitim akromatskim podlogama s

vrijednostima od 20, 40, 60 i 80% crne. Vrijednosti koje su ispitanici upisivali nalazile su se

na kontrolnom stripu koji je bio dizajniran tako da se u njemu nalazila ispitivana boja s još 20

drugih stimulusa koji su se razlikovali svaki po 3% udjela ispitivane boje. Tako se na stripu

nalazilo 10 podražaja koji su bili svijetliji od testnog, odnosno 10 stimulusa koji su bili tamniji

od ispitivanog, u slučaju kad su se koristili primari iz suptraktivne sinteze. Ako se radi o RGB

bojama, strip je konstruiran s poljima različitih vrijednosti zasićenja (saturation) za 5% tako

da su se na stripu nalazile vrijednosti u kojima je opadalo zasićenje boje (Slika 4).

2 2Htg θ =

__________________________________________________________________________________


184

Slika 4 Princip vizualnog ocjenjivanja

3 REZULTATI

Analizom odgovora ispitanika, rezultati su obrađeni i prikazani grafički (Slika 5 - Slika 10).

Slika 5 Promjena svjetline ispitivanog stimulusa (50% cijan) u ovisnosti o akromatskim podlogama različite vrijednosti (%). Udio crne boje na podlozi (s lijeva na desno) iznosi 20, 40, 60 i 80%

Iz Slike 5 vidljivo je da percepcija svjetline u odnosu na podlogu ima linearan rast. U slučaju

kad se ispitivani stimulus (50% cijana) nalazi na najsvjetlijoj podlozi, ispitanici su boju

percipirali kao tamniju od njene fizičke. Na podlozi od 40% crne, stimulus se percipira kao

svjetliji. Razlika u percipiranoj boji na najsvjetlijoj i najtamnijoj podlozi iznosi 14,4%.

__________________________________________________________________________________


185

Slika 6 Promjena svjetline ispitivanog stimulusa (50% magenta) u ovisnosti o akromatskim podlogama različite vrijednosti (%)

Slično kao i kod cijana, ispitanici su na dvije svjetlije podloge percipirali razliku u svjetlini tako

što je na prvoj podlozi (najsvjetlijoj), boja primjećena kao tamnija od njene fizičke, a na drugoj

podlozi, boja je percipirana gotovo jednaka njenoj fizičkoj. Dalje se nastavlja linearan rast

percepcije gdje je stimulus tamniji od svoje fizičke vrijednosti.

Slika 7 Promjena svjetline ispitivanog stimulusa (50% žuta) u ovisnosti o akromatskim podlogama različite vrijednosti (%)

Kod žute boje (Slika 7) ne ostvaruje se linearni rast svjetline s tamnijim podlogama kao što

se to očekivalo iz prethodnih podataka.

Iz dobivenih rezultata važno je navesti podatak da 7% ispitanika ne pronalazi boju na podlozi

od 40% udjela crne boje, 10% ih ne pronalazi boju na podlozi od 60% crne, a u slučaju

ispitivanog stimulusa na podlozi od 80% crne, 17% ispitanika ne definira njene koordinate, tj.

što je podloga tamnija, sve više ispitanika ne pronalazi (ne vidi) boju u stripu.

__________________________________________________________________________________


186

Slika 8 Promjena zasićenja ispitivanog stimulusa (R=127, B=0 i G=0) u ovisnosti o akromatskim podlogama različite vrijednosti (%) Kod crvene boje (Slika 8) ispitivani stimulus percipira se gotovo jednakim na podlozi od 40%

crne. Ovisno o tamnoći podloge, stimulus postaje zasićeniji. Na najtamnijoj podlozi, crvena je

percipirana sa čak 13,5% više zasićenja. Raspon doživljaja zasićenosti stimulusa iznosi

16%.

Slika 9 Promjena zasićenja ispitivanog stimulusa (R=0, G=127 i B=0) u ovisnosti o akromatskim podlogama različite vrijednosti (%)

Utjecaj simultanog kontrasta na percepciju zasićenosti stimulusa linearno raste. Raspon

doživljaja zasićenosti zelene boje iznosi 20%.

__________________________________________________________________________________


187

Slika 10 Promjena zasićenja ispitivanog stimulusa (R=0, G=0 i B=127) u ovisnosti o akromatskim podlogama različite vrijednosti (%)

Kod stimulusa plave (R=0, G=0 i B=127) simultani kontrast je najizraženiji, tj. razlika između

percepcije stimulusa na najsvjetlijoj i najtamnijoj podlozi iznosi 22,8% zasićenja (saturation).

Na prve dvije podloge plava je percipirana kao manje zasićenija od njene fizičke, a više

zasićenija na ostalim podlogama.

4 DISKUSIJA

Sumiranjem podataka definirane su relacije između utjecaja različitih stimulusa. Kako bi

utjecaj simultanog kontrasta bio najmanji za ispitivani stimulus cijana (50 % C), najpogodnija

podloga je ona između 20 i 40 % crne. Podloga od 40% crne najpogodnija je za stimulus

magente kako bi se minimalizirao ovaj efekt. Usporedi li se percepcija stimulusa cijana i

magente, može se primjetiti da je ukupna razlika u percepciji boje za cijan i magentu

identična (14,4%), pa je zaključeno da simultani kontrast ima gotovo jednak utjecaj na iste.

Kod žute boje prilikom ispitivanja, ispitanici percipiraju žutu boju na sasvim različite načine.

Najsvjetlija podloga je najpogodnija za smanjenje utjecaja simultanog kontrasta. U ovisnosti

udjela crne boje na podlozi, percipirana žuta boja sve više gubi sličnost s njenom fizičkom

bojom.

__________________________________________________________________________________


188

Zbog nepravilnosti kod ispitivanja ovog stimulusa, podaci su obrađeni u dva smjera. U skladu

s time može se reći da određeni dio ispitanika žutu percipira na svim podlogama jednako, tj.

ispitanici žutoj pridružuju jednaku vrijednost kao što je i njena fizička vrijednost.

Dok drugi dio ispitanika žutu percipira kao svjetliju od njene fizičke vrijednosti. Raspon

percepcije proteže se na čak 30% vrijednosti žute.

Sveukupno gledajući najveća odstupanja su kod žute, što potvrđuje činjenicu da doživljaj

boje na akromatskoj podlozi ovisi o vlastitoj svjetlini same boje, odnosno o zasićenosti boje

vlastitim tonom (10).

Na podlozi od 40% crne, stimulus crvene (Slika 8) percipira se gotovo jednako pa je

zaključeno da je ova podloga najpogodnija za smanjenje utjecaja simultanog kontrasta.

Slični rezultati su i kod zelene (Slika 9) pa se može reći da je i kod zelene najpogodnija

podloga za smanjenje simultanog kontrasta također ona s 40% udjela crne.

Za ispitivani stimulus plave (Slika 10) boje može se zaključiti da bi najpogodnija podloga za

smanjenje utjecaja efekta bila ona između 40% i 60% crne. Raspon doživljaja zasićenosti

plave boje iznosi 23% što je ujedno i najveći raspon efekta simultanog kontrasta ispitivanih

stimulusa.

Sveukupno možemo zaključiti da intenzitet efekta simultanog kontrasta ovisi o različitim

bojama. Iako je izuzetno teško pronaći relacije u doživljaju boja koje će biti jednake za svaki

ljudski vizualni sustav, u nekim slučajevima, moguće ih je približno odrediti te tako postići

sličnost fizičkog i psihičkog aspekta. Valne dužine svjetlosti nisu jedini faktor koje određuje

percepciju boje. Karakteristike okolnih podražaja također mogu mijenjati percipiranu boju, te

je tako boja uvjetovana kontekstom u kojem se nalazi.

Da bi razlika između fizičke i percipirane boje bila manja, tj. da bi se smanjio utjecaj

simultanog kontrasta, potrebno je birati svjetlije akromatske podloge. Simultani kontrast ima

veći utjecaj kod primara aditivnog miješanja boja.

Ovisno o promjenjivosti zasićenja podloge, simultani kontrast ima najmanji utjecaj na žutu što

je potrebno još istražiti. Na magentu i cijan utjecaj je jednak, slijedi crvena, zelena i plava s

najvećim utjecajem. Kad se govori o utjecaju akromatske podloge na žutu boju, zaključeno je

da žuta boja, s tamnijim podlogama, gubi svaku svoju sličnost. Akromatska podloga

značajno utječe na doživljaj plavog tona tj. simultani kontrast ima najveći utjecaj na plavu

boju. Ovim istraživanjem određene su smjernice postizanja sličnosti fizičke i percipirane boje

kako bi se izbjegle nesuglasice grafičkog dizajnera i tehnologa s klijentom.

__________________________________________________________________________________


189

5 LITERATURA

1. Rebić, V. (2008). Teorije i modeli percepcije svjetlina, Suvremena psihologija, 11 (2),

241-260, ISSN 1331-9264

2. Atkinson, H. (2010). Uvod u psihologiju. Naklada Slap, ISBN 9531911495, Jastrebarsko

3. Milković, M.; Mrvac, N.; Vusić, D. (2010) Vizualna psihofizika i dizajn, Veleučilište u

Varaždinu, ISBN 978-953-95000-2-1, Varaždin

4. Beck, J. (1972). Surface Color Perception. Cornell University Press, ISBN

9780801407048, Ithaca

5. Wyszecki, G. (1986). Color appearance. In L. K. Boff, & J. P. Thomas (Eds.), Handbook of

Perception and Human Performance (Vol. I: Sensory Processes and Perception), John Wiley

& Sons, ISBN 9780471885443, New York

6. Shepherd A. J., (1999). Remodelling colour contrast: implications for visual processing

and colour representation, Vision Research, 39, 1329-1345, ISSN 0042-6989

7. Zujić A.; Matijević M.; Mrvac N.; Milković M., (2009). Evaluation of the influence of the

background colour on the perception of the stimulus contrast, Annals of DAAAM for 2009 &

Proceedings of the 20th International DAAAM Symposium, Volume 20, No. 1, ISSN 1726-

9679 ISBN 978-3-901509-70-4, Editor B. Katalinic, Published by DAAAM International,

Vienna, Austria, EU

8. Norton, T. T.; Corliss, D. A.; Bailey, J. E. (2002). The Psychophysical Measurement of

Visual Function, Butterworth-Heinemann, ISBN 978-0750699358, Massachusetts

9. Ware, C. (2004). Information Visualization, Second Edition, Elesvier Inc, ISBN 1-55860-

819-2, USA

10. Hunjet, A.; Parac-Osterman, Đ.; Benšić; M. (2007). Doživljaj tona boje na akromatskim

podlogama, Tehnički glasnik ½, 38-43, ISSN 1846-6168

__________________________________________________________________________________


190

NOVO DOBA INTERNET GRAFIČKIH KOMUNIKACIJA - DRUŠTVENE MREŽE U TRAŽENJU POSLOVA

NEWTIMEINTERNETGRAPHICCOMMUNICATIONS- SOCIAL NETWORKSIN JOB SEARCHING

Sanja Bjelovučić Kopilović, IvorStrelar, Vlatko Kopilović

Sveučilište u Zagrebu, Grafički fakultet, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska


SAŽETAK

Internet je 3D prostor recipročnih veza čija se vrijednost umnožava upotrebom i tijekom

vremena. Internet ne povećava našu kreativnost, ali omogućuje da se ono što stvaramo vidi,

čuje i upotrijebi. Oslobađa kreativnost opće prihvatljivosti, masovnih mjerila i definicija kvalitete

te nam dopušta da pronađemo ne samo ono što volimo nego i ljude koji vole što i mi. Govorimo

o jednom novom društvu, Googleovom dobu, čija su pravila, sazdana na vezama, poveznicama,

transparentnosti, otvorenosti, javnosti, slušanju, povjerenju, razboritosti, velikodušnosti,

učinkovitosti, tržištima, nišama, platformama, mrežama, brzini i obilju. Ta nova generacija i

njezin novi svjetonazor promijenit će način na koji promatramo svijet i uzajamno s njim

djelujemo, kao i način na koji tvrtke i institucije uzajamno djeluju s nama.

Ključne riječi: internet, društvene mreže, pravi identitet, traženje posla

ABSTRACT

The internet is a 3D space of reciprocal links whose value multiplies with use and time. The internet

doesn't make us more creative but it enables what we create to be seen, heard, and used. Opens up

creativity past one-size-fits-all, mass measurements and definitions of quality, and lets us not only find

what we like but also find people who like what we do. We are talkng about a new society, Google age,

and the rules of that society are built on connections, links, transparency, openness, publicness,

listening, trust, wisdom, generosity, efficiency, markets, niches, platforms, networks, speed, and

abundance. This new generation and its new world-view will change how we see and interact with the

world and how busineness and institutions interact with us.

Keywords: internet, social netwoks, real identity, searching for a job




__________________________________________________________________________________


191

1 UVOD

Živimo u vremenu informacijskih tehnologija. Postali smo pripadnici informacijskog doba u

kojem se svaka radnja i interakcija povezuje putem kompjutora i interneta. Internetski sadržaj

se iz dana u dan sve više povećava, a sve više pažnje i svog slobodnog vremena

posvećujemo društvenim mrežama. Tako se danas u sve većoj mjeri oslanjamo i na njihovu

pomoć u potrazi za poslom. Ljudi nemaju vremena pretraživati internet ili prelistavati novine

kako bi pronašli posao koji im se sviđa, već sami sebe prezentiraju putem raznih online

profila.

U ovim turbulentnim vremenima, kada je broj nezaposlenih mnogo veći nego broj

novootvorenih radnih mjesta, svaka metoda traženja posla je dobrodošla. Klasične metode,

kao slanje životopisa poštom i razgovaranje putem telefona, sve više postaju sekundarnim

oblikom traženja posla. Danas je njihovo mjesto zauzeo internet.

Internet za razliku od tradicionalnih metoda, pruža brzinu, efikasnost, te veći broj informacija.

U novije vrijeme u internetskom prostoru za traženje poslova sve više se koriste i društvene

mreže.

2 ŠTO SU DRUŠTVENE MREŽE?

Društvene mreže su postale sastavni dio modernog društva. One su besplatni on-line servisi

koji korisnicima omogućuju razne oblike komunikacije s cijelim svijetom, ali pružaju i

mogućnost vlastite prezentacije. Društvene mreže su internetske stranice koje svojim

korisnicima pružaju razne pogodnosti te ih putem nekih zajedničkih interesa spajaju zajedno

u određene grupe.

Danas društvene mreže broje milijunsku publiku, koja se iz dana u dan sve više povećava.

Od davnih dana ljudi su voljeli komunicirati jedni s drugima i razmjenjivati svoja iskustva i

mišljenja. Danas im to omogućuju društvene mreže putem kojih su ljudi povezani bilo gdje i

bilo kada.

U samim počecima ljudi su komunicirali putem news grupa, koje su kasnije utjecale na razvoj

instant-massaginga i foruma. Evolucijom već spomenutih platformi za komunikaciju došlo je

do ubrzanog povećanja interesa korisnika za interakcijom s poznanicima ili čak s nepoznatim

ljudima iz nekih stranih država. Društvene mreže su dobile naziv integriranog medija jer su

spajanjem chata, bloga i raznih drugih elemenata korisnicima pružile sve na jednom mjestu.

Besplatne su, brze i pružaju korisnicima sve, od informacija do online igara.

__________________________________________________________________________________


192

3 POVIJEST DRUŠTVENIH MREŽA

Davne 1997.godine pokrenut je Six Degrees koji je imenovan prvom modernom društvenom

mrežom. Korisnicima je pružao mogućnost stvaranja profila i stjecanja prijatelja putem

interneta. 2000-ih godina dogodio se veliki razvoj u društvenom umreživanju i pojavi raznih

društvenih mreža. Među prvima su se pojavili Friendster i Hi5, koji i dan danas okupljaju

milijunsku publiku (1). Pojavom mreže LinkedIn 2003. godine došlo je do preokreta u

poimanju društvenih mreža i njihovih mogućnosti. U samim počecima mreže su se koristile

za komunikaciju među nepoznatim ljudima iz različitih dijelova svijeta, koji bi s vremenom

postali prijatelji u virtualnom prostoru. LinkedIn je podigao ljestvicu na puno višu razinu i osim

prijateljstva pružio korisnicima mogućnost traženja poslova i time postao prva poslovno

orijentirana mreža. Osnovna zamisao ove mreže je da si korisnik sam izgradi vlastitu mrežu

poslovnih kontakata kojima vjeruje i s kojima može dobro poslovno surađivati. Na ovoj mreži

mnoge tvrtke i poslovni ljudi otvaraju svoje profile u potrazi za zaposlenicima, što

nezaposlenima pruža mogućnost lakšeg zapošljavanja.

Internetska društvena mreža Facebook oformljena je 2004. godine. Osnovao ju je Mark

Zuckerberg te je na početku bila namijenjena samo kolegama sa sveučilišta Harvard kako bi

tim putem mogli razmjenjivati informacije. Ubrzo su se i mnoga druga sveučilišta i srednje

škole počele koristiti ovim servisom, te danas broji više od 800 milijuna korisnika. Facebook

je jedna od najpopularnijih društvenih mreža na svijetu, a i u Hrvatskoj. Mnogo ljudi, oni koje

poznajemo i ne poznajemo, imaju otvoren profil na ovoj mreži, koja je u potpunosti besplatna

za sve korisnike, a prihode ostvaruje od sponzora i oglašavanja. Facebook svojim

korisnicima pruža mogućnost dijeljenja privatnih informacija i fotografija. Uz sve to pruža i

mnoge aplikacije koje se mogu instalirati na profil. Svima su pružene jednake mogućnosti, te

je korisnicima pružio raznolik sadržaj od igrica do poslovnih ponuda. Jedan važan čimbenik

razlikuje Facebook od svih drugih internetskih poslovnih pothvata koji su mu prethodili, a taj

je čimbenik uveo i revolucionarnu promjenu u komunikaciji internetom općenito. Facebook se

i u teoriji i u praksi temelji na stvarnom identitetu. Anonimnost, igranje uloga, pseudonimi,

nadimci, prije toga su bili pravilo na internetu – Yahoo nadimci, sjeća li ih se tko? Ovdje oni

imaju vrlo malu ulogu. Ako izmislite neku osobu ili se predstavljate boljim nego što jeste,

izvući ćete vrlo malo koristi od Facebooka. Ako s drugima ne komunicirate kao što to inače

radite, vaši prijatelji ili vas neće prepoznati ili vam neće poslati zahtjev za prijateljstvo.

Ključan način na koji drugi korisnici Facebooka prepoznaju da ste zaista onaj za kojega se

predstavljate je da pregledaju vaš popis prijatelja. Ti prijatelji potvrđuju vaš identitet. Kako bi

pokrenuli taj kružni proces potvrđivanja, morate upotrijebiti svoje pravo ime (2). My Space je

__________________________________________________________________________________


193

društvena mreža koja je nastala 2003. godine. Do pojave Facebook-a bila je najpopularnija

mreža na svijetu. Omogućuje razmjenu poruka i multimedijalnih sadržaja među korisnicima,

objavu fotografija i video klipova te raspravu na forumu. Također pruža mogućnost

umrežavanja kao i Facebook, ali uz sve to korisnici mogu personalizirati svoju profilnu

stranicu svojim slikama, a ne pristati na bijelo-plavu kombinaciju kao na Facebook profilima.

Na drugoj strani vage nalazi se Twitter, koji je zamišljen kao antitrend društvenim mrežama

(3). Ova mreža je odlična za sve one koji žele biti informirani u kratkim crtama od strane

poznanika. Registrirani korisnici smiju slati poruke koje sadrže najviše 140 znakova i na taj

način međusobno razmjenjuju informacije. Twitter populacija se sastoji od tri grupe korisnika.

Prva grupa su followeri koji prate sve sadržaje i nemaju nikakav utjecaj, zatim uz njih

možemo naći i ljude iz marketinga koji svojim tweetovima pokušavaju reklamirati neki

proizvod. Na samom vrhu se nalaze superkorisnici koji svojim tweetovima dijele korisne

informacije i imaju veliki broj followera. Twitterom se služe većinom poslovni ljudi koji nemaju

mnogo slobodnog vremena za pretraživanje interneta ili dopisivanje putem Facebooka.

4 KARAKTERISTIKE DRUŠTVENIH MREŽA

Svaka društvena mreža ima određene karakteristike kojima se ističe i odskače od ostalih

mreža. Neke prvenstveno služe za komunikaciju među prijateljima (kao što su My Space i

Facebook), dok su se druge orijentirale na poslovna povezivanja korisnika (LinkedIn,

Twitter). Sve u svemu, svaka od njih ima svoje individualne prednosti i mane, ali sve zajedno

imaju podjednake osobine koje utječu na korisnike.

4.1 Prednosti

Tijekom godina korisnici društvenih mreža stekli su nove prijatelje tako što su zajedno dijelili

neka iskustva i zajedničke interese. Čak su stvarali svoje virtualne grupe u kojima su o tim

interesima mogli i raspravljati. Dok su se neki korisnici povezali sa starim prijateljima ili čak

pronašli ljubav. Međutim, bilo je i onih koji su na društvenim mrežama pronašli novi posao

zahvaljujući oglasima koji su na njima objavljeni.

No, najviše od svega korisnici ostvaruju osjećaj pripadnosti. Postoje korisnici kojima je

izrazito teško komunicirati s drugim ljudima u stvarnom životu, te putem komentiranja

fotografija drugih stječu osjećaj pripadnost. Na taj način lakše se upoznaju s drugim ljudima i

razvijaju komunikacijske sposobnosti.

__________________________________________________________________________________


194

4.2 Nedostaci

Pojavom društvenih mreža nastali su razni negativni aspekti koji korisnicima stvaraju mnoge

neugodnosti. Nastao je problem digitalnog identiteta s kojim korisnici nisu sigurni da li je

osoba uistinu takva kakvom se prezentira. Također je nastao problem oko zaštite privatnosti,

jer mnoge mreže iako ističu da štite svoje korisnike, prikupljaju informacije o njima i prodaju

ih mnogim tvrtkama. Interpersonalna komunikacija se smanjila, jer u današnje vrijeme većina

komunikacije počinje i završava virtualno. Mnogi su ljudi postali ovisni o društvenim

mrežama, te na njima provedu dulji dio dana i na taj način zapostavljaju svoj stvarni život i

obitelj. Ovisnost je porasla do te mjere da društvene mreže ljudi posjećuju ne samo putem

kompjutera, već i putem svih uređaja koji imaju pristup internetu (mobilni telefoni, televizori,

tableti).

5 TRAŽENJE POSLA PUTEM DRUŠTVENIH MREŽA

Društvene mreže, postale su i više od platformi za zabavu i druženje. Danas ih ljudi koriste

za pronalaženje poslova, te je važno pripaziti kako sami sebe prezentiramo i iskoristiti alate

koje nam one pružaju. Informacije o svima i svemu mogu se pronaći na internetu. Osobne

informacije kao što su nečije vlastito ime, broj telefona i adresa većinom se vrlo lako mogu

pronaći na webu, ali ako korisnik želi pronaći posao morat će odati malo više osobnih

informacija. Čak i kada stavite sve potrebne informacije o sebi na mrežu, odluka o tome da li

trebate dobiti posao prvenstveno će se temeljiti na vašoj osobnosti. Osobnost se uvijek

izražavala tijekom razgovora za posao, ali danas zahvaljujući modernoj tehnologiji ljudi mogu

djelić svoje osobnosti prenijeti i na društvene mreže. Na društvenim mrežama korisnici mogu

iskazati svoje želje, strasti i pokazati u čemu su toliko osobiti i posebni, te tako stvaraju svoj

online identitet.

Zašto su važni online identiteti? Kada se ljudi prijave za neki posao, zaposlenici često

provjeravaju prijavljene i njihovu internetsku aktivnost. Zato je potrebno pripaziti kakve

fotografije i sadržaji krase naše online profile. Ako korisnik ima mnogo slika s tuluma gdje

pije alkohol, to se direktorima tvrtki koje zapošljavaju nimalo neće svidjeti. Oni moraju čuvati

ugled svoje tvrtke i na razgovorima za posao će oni nedostojni kandidati ostati praznih ruku.

Porast upotrebe društvenih mreža u potrazi za poslom ponukalo je specijalizirani portal

MojPosao.net da provede anketu o tome da li društvene mreže olakšavaju potragu za

poslom. Anketa je provedena na uzorku većem od 700 ispitanika. Većina ispitanika, njih čak

57% izjavila je kako njima društvene mreže ne olakšavaju potragu za poslom. Tvrde kako

imaju puno prijatelja u virtualnom svijetu, ali ta fiktivna veza nije dovoljno jaka da bi im ti

__________________________________________________________________________________


195

prijatelji pomogli u traženju poslova. Nekoliko ispitanika društvene mreže ocjenjuje vrlo

neozbiljnim kanalom za traženje posla te se više oslanjaju na specijalizirane portale koji su

se posvetili oglasima za poslove. S druge strane, 40% ispitanika je potvrdilo kako su za njih

društvene mreže koristan kanal za potragu posla. Razlog tome je to da su bili na nekoliko

razgovora za posao izričito zbog poznanstva i kontakta s pravim ljudima na pravom mjestu.

Prema mišljenju ispitanika, prednosti traženja posla putem društvenih mreža su efikasnost,

brzina, lakši pristup informacijama i adekvatno ažuriranje. Međutim, neki upozoravaju kako

ima podosta oglasa koji nisu točni te da to saznaju tek kada dođu na razgovor za posao ili

oglas stoji na mreži već godinama, iako mu je prošao rok. Traženje poslova na društvenim

mrežama često se čini mnogo jednostavnijim i nezahtjevnijim nego što to u stvarnosti ipak

jest. Pažljivo promatranja i ocjenjivanje situacije i zbivanja neizostavan su preduvjet za

kvalitetno djelovanje. Umrežavanje se ne smije koristiti samo za vlastitu samopromociju ili

prodaju nekih usluga, već se potruditi izgraditi dugotrajnije poslovne ili privatne odnose s

virtualnim prijateljima. Ta poznanstva ili čak partnerstva će nam možda jednom zatrebati.

Kada krenemo u potragu za poslom po prvi put putem društvenih mreža potrebno je napraviti

kvalitetan LinkedIn i/ili Facebook profil. Internet je prvo mjesto na kojem će potencijalni

poslodavac potražiti informacije o nama. Prvo treba napisati životopis koji mora biti kratak,

pregledan, točan i sadržati sva znanja i vještine. LinkedIn je mreža koja pruža pristup

profilima raznih tvrtki koje su u potrazi za zaposlenicima. Iako ima puno poslodavaca također

ima i mnogo konkurencije. Svatko se treba pokušati istaknuti na svoj način. Mnogo korisnika

snima video životopise u kojima pričaju o sebi i svojim iskustvima. Drugi objavljuju životopise

na samoj mreži, a neki sklapaju prijateljstva s potencijalnim poslodavcima. Ako poslodavac i

pronađe potencijalnog zaposlenika putem društvene mreže, opet se sve svodi na

staromodan razgovor za posao. Na razgovoru za posao više neće biti važno koji status ili

sliku imamo na profilu već kakva je naša osobnost i želja za radom. Međutim, moramo

pripaziti i na prvi dojam, tj. na primjerenu odjeću i vlastitu samouvjerenost. Nakon što

primijenimo sve ove savjete spremni smo krenuti na tržište rada u potrazi za poslom.

Kod traženja posla putem društveno-poslovnih mreža kao što su LinkedIn ili Facebook

moramo pripaziti na određene postupke (4, 5, 6):

5.1 Ne oslanjati se previše na društvene mreže

Iako su društvene mreže i e-mailovi postali neizbježni alati u traženju posla, još uvijek ne

mogu nadmašiti razgovor licem-u-lice. Psihološka analiza je utvrdila da ljudi više pamte

razgovor nego pisanu riječ, jer pamte lice i geste osobe s kojom su razgovarale. Privatne

__________________________________________________________________________________


196

poruke putem društvenih mreža ili e-mailovi brz su način komunikacije sa željenim

poslodavcem, ali nam ne garantira da ćemo dobiti odgovor natrag. Zato je razgovor uvijek

efikasniji i ne bi ga trebalo izbjeći.

5.2 Izbjegavanje nejasnoća

Ako se koriste društvene mreže važno je jasno i nedvosmisleno izražavanje. Svojim online

prijateljima za koje smatramo da nam mogu pomoći moramo jasno objasniti svoje ciljeve i

kakav posao tražimo.

Životopise treba slati umjereno i ne zatrpavati nečiji sandučić, jer je sasvim sigurno da ga ta

osoba neće pročitati.

5.3 Sebičnost je nedopustiva

Umrežavanje isključivo za vlastite ciljeve najveća je pogreška od svih. Sam naziv 'društvene

mreže' govori sam za sebe. Potrebno je potražiti pomoć, ali je i pružiti. Ako netko zamoli,

trebamo iskoristiti svoja znanja, iskustva i vještine da mu pomognemo.

5.4 Nema odustajanja

Potrebno je biti umrežen i kada ne tražimo posao. Na taj način će naša mreža biti spremna i

ažurirana kada nam stvarno zatreba. Iako smo na mreži i sudjelujemo u online svijetu nikako

ne smijemo ocrniti trenutnog poslodavca. Poslodavci svakodnevno pregledavaju online

profile svojih zaposlenika i na taj način se trude očuvati ugled tvrtke. Ako zaposlenik izjavi

nešto negativno o poslodavcu ili tvrtki može vrlo lako dobiti otkaz. Zato treba pripaziti na

komentare i fotografije koje krase naše profile, kako se ne bi dogodilo ono najgore.

6 TRAŽENJE POSLA GRAFIČKIH INŽENJERA PUTEM DRUŠTVENIH MREŽA

Za grafičke inženjere važno je biti inovativan i kreativan, prezentirati svoje radove, projekte i

učiniti životopis zanimljivim i drugačijim. Tko ima vlastitu web stranicu, važno ju je navesti na

svojim profilima jer se automatski povećava šansa za primjećivanjem i eventualnim

zapošljavanjem. Također, korisnici društvenih mreža mogu objavljivati svoje radove na

profilima te tako steći prednost pred drugima. Važna stavka je umrežavanje sa ostalim

korisnicima. Poželjno je ubacivati se u aktualne teme, rasprave, komentirati, objavljivati,

stvarati grupe. Pronaći sebi zanimljivu temu, pomagati drugima, jer nikad se ne zna kad vas

potencijalni poslodavac može primijetiti.

__________________________________________________________________________________


197

6.1 Primjer kreativnog životopisa grafičkog inženjera (u obliku brošure)

Kako postati uočljiv među silnim konkurentima: treba biti kreativan i drukčiji jer to je jedini

način da vas netko primijeti u nizu sličnih molbi za posao (sl.1.).

Slika 1 Primjer uočljive molbe za posao

MojPosao:Koristite li još kakve druge inovativne načine traženja posla (društvene mreže,

seminari, radionice itd.)?

Mihael Kovačić: „Ovo je zapravo moja prva akcija traženja posla i istraživanja potencijala

tvrtki u mojoj branši. Obzirom da sam kao poslodavac primio priličan broj zamolbi za posao iz

toga sam jako puno naučio. Moja polja su dizajn, oblikovanje i idejna rješenja - kreativnost,

pa sam na taj način odlučio i pristupiti, što će tvrtke nadam se i prepoznati. Što se tiče

društvenih mreža, kreirao sam profile na najpoznatijim mrežama poput Facebook-a, Twitter-a

isl. i napunio ih informacijama i slikama tako da postoji mogućnost povezivanja i upoznavanja

na taj način.“

MojPosao: Kakva su vam dosadašnja iskustva s prijavama na oglase? Na koliko ste

razgovora bili? U čemu ste bili dobri, a u čemu ste griješili kod prijave na oglas i razgovora?

Mihael Kovačić: „Kao što sam spomenuo u jednom od prethodnih odgovora nemam puno

iskustava sa prijavama na oglase jer sam do projekata uglavnom dolazio putem preporuka,

što je po mom mišljenju najbolji i najutjecajniji način marketinga i ugovaranja projekata.

__________________________________________________________________________________


198

Uložio sam mnogo truda da nastup i način na koji sam pristupio izgleda kreativno ali

istovremeno i profesionalno no siguran sam da sam u nekim segmentima i pogriješio što

uvidom u greške nakon svih poslanih reakcija mogu ispraviti te krenuti u nove poslovne

akcije“ (5).

6 ZAKLJUČAK

Tehnološkim razvojem došlo je do napretka u ljudskoj komunikaciji. Svi smo mi društvena

bića i volimo komunicirati, a sada to možemo brzo i efikasno putem interneta i društvenih

mreža. Iako je još mnogo ljudi skeptično oko korištenja društvenih mreža u pronalaženju

posla, mlađa populacija se sve više okreće virtualnom svijetu.

Internet i društvene mreže su još u povojima i iz dana u dan se sve više razvijaju i

poboljšavaju. Informacijske tehnologije su nam omogućile lakši i brži pristup informacijama i

kontakt s drugim ljudima. Kako se razvija tehnologija razvijamo se i mi s njom.

Iako mogu pružiti brz pristup do drugih korisnika, ne treba se oslanjati samo na društvene

mreže. Uz njih bi bilo dobro pretraživati i specijalizirane portale i internetske stranice tvrtki

koje nas zanimaju. Na nama samima je da donesemo odluku na koje izvore informacija

ćemo se najviše osloniti.

7 LITERATURA

1. http://www.webdesignerdepot.com/2009/10/the-history-and-evolution-of-social-media/

2. Kirkpatrick, D.: Facebook efekt (2012). Lumen izdavaštvo d.o.o., Zagreb,

3. http://www.oblakznanja.com/2012/01/09/sto-je-twitter/

4. 4.http://www.moj-posao.net/Savjet/71572/Preko-zivotopisa-u-obliku-brosure-do-prilike-za-

posao/

5. Christakis, N.A., Fowler, J.H., (2010). Povezani: Iznenađujuća moć društvenih mreža i

kako one utječu na naše živote, Algoritam, Zagreb

6. Jarvis, J., (2010). Što bi napravio Google?, Profil International d.o.o., Zagreb

__________________________________________________________________________________


199

KVATERNIONI U 3D GRAFIČKIM APLIKACIJAMA I ROBOTICI PRIMIJENLJIVOJ U GRAFIČKOJ INDUSTRIJI

QUATERNIONS IN 3D GRAPHIC APPLICATIONS AND ROBOTICS IN GRAPHIC ARTS INDUSTRY

Sanja Bjelovučić Kopilović1, Benjamin Vuković, Vlatko Kopilović 1Sveučilište u Zagrebu, Grafički fakultet, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska

E-mail: [email protected] , [email protected],

[email protected]

SAŽETAK

U ovome radu dan je pregled upotrebe kvaterniona, u 3D grafičkim aplikacijama i robotici koja se

konačno počela koristiti i u grafičkoj industriji, pogotovo u procesima dorade, skladištenja i

transporta. Upravljanje animacijom tijela svodi se na upravljanje SSG–ovima i izbjegavanje

blokade kardana. Upotreba kvaterniona u te svrhe npr. u Blender-u i 3ds MAXu, još uvijek nije

dovoljno intuitivna, pa se većina korisnika služi Eulerovim kutevima. Dani su primjeri, problemi koji

nastaju na taj način, kao i razlozi zbog kojih se često izbjegavaju kvaternioni.

Ključne riječi: kvaternioni, 3D grafičke aplikacije, robotika u grafičkoj industriji, stupnjevi slobode gibanja, rotacije, blokada kardana, Eulerovi kutevi

ABSTRACT

In this article a preview of quaternion use, in 3D graphic applications and robotics that is

finally began to be used in the graphic industry, especially in the processes of finishing,

storage and transport is given. Controlling of animation is actually controlling of DOF-s and

avoiding of gimbal lock. Use of quaternions for these purposes, for example in Blender or

3ds MAX still is not enough intuitive, so users mostly use Euler angles. Some examples are

given, the problems made in this way, as well as the reasons of avoiding quaternions.

Key words: quaternions, 3D graphics applications, robotics in graphics industry,

Degrees of Freedom (DOF), rotations, gimbal lock, Euler angle




__________________________________________________________________________________


200

1 UVOD

Grafička industrija je jedna od najvećih svjetskih industirja i, nakon krize 2009., na putu je

oporavka sa svjetskom prodajom od 640 bilijuna US$ 2011. godine. To je zapanjućih 48%

više od automobilske industrije u istom razdoblju. Grafička industrija je središnji igrač u brzo

rastućoj komunikacijskoj industriji i u velikoj je mjeri ovisna o visoko tehnološkoj i skupoj

opremi za proizvodnju. Paradoks je u tome što je grafička industrija također u velikoj mjeri

oslonjena na intenzivnu radnu snagu ljudi u raznim neophodnim segmentima (većinom

dorada) ukupnog proizvodnog lanca. Ekonomsko iskustvo pokazuje neprestano da je

ekstremno teško učiniti industriju profitabilnom ako je ona istovremeno intenzivno zahtjevna

za kapitalom i ljudskim radom, i to je osnovni problem grafičke industrije u cijelome svijetu.

NIsko kvalificirana radna snaga u područjima s niskim primanjima ne može koristi visoko

tehnološku skupu opremu na učinkovit način, a investiranja u skupu opremu ne mogu

smanjiti korištenje visoko kvalificirane, ali skupe, radne snagu u područjima s visokim

primanjima. Rješenje je koristiti visoko kvalificirane djelatnike u područjima s visokim

primanjima na puno efikasniji način. To se može učiniti automatizacijom repetativnih,

dosadnih i teških radnih aktivnosti pomoću robota, tako da djelatnici mogu koristiti puno više

svog ograničenog vremena na izazovne i profitabilne radne aktivnosti. Ako se to napravi na

ispravan način, produktivnost i profitabilnost i zaposlenika i ukupne grafičke proizvodnje

povećat će se dramatično. Primjer je danska tvrtka ira koja nudi grafičkoj industriji jako dobra

robotska rješenja (1).

2 POBOLJŠANA KONKURENTNOST U GRAFIČKOJ INDUSTRIJI AUTOMATIZACIJOM I ROBOTIMA

Koliko radnik može podići tereta? To naravno ovisi o sposobnostima pojedinca, i da li se

podizanje izvodi jednom ili kontinurirano tijekom dana; svi se umorimo! Dobra procjena je da

prosječni radnik podiže oko 1,5 tona po satu (odgovara dvjema paletama, svaka sa 750 kg ili

7.500 araka), i ako je to iznos u područjima s visokim primanjima, najvjerojatnije je čak viši u

područjima s niskim primanjima. Istraživanje ukupnog proizvodnog lanca za brošure,

časopise, knjige, etikete, kutije itd. u tisku na arke (offset i digitalni) pokazuje da samo

offsetni strojevi, štance i neke savijačice rade s tiskanim predmetima na paletama. Svi ostali

strojevi zahtijevaju podizanje tiskanih predmeta, ručno s palete na stroj, a nakon

procesiranja, ponovno natrag na paletu. Bilo kakvo povećanje u proizvodnom kapacitetu

može doći samo dodavanjem više radnika; ne povećanjem njihove produktivnosti, što

jednostavno čini proizvodnju još zahtijevnijom za radnom snagom, i tako manje

__________________________________________________________________________________


201

konkurentnom. Predloženo rješenje je automatizirati podizanje u doradi, što se može učiniti

jedino pomoću robota (sl.1-3). Švedska je jedna od svjetski narobotiziranijih zemalja.

Sveučilišta u Danskoj i Švedskoj zajedno s Yaskawa Electric Corporation, Japan (2),

najvećim svjetskim proizvođačem industrijskih robota, kao što je napr. linija Motoman (sl. 4),

ustanovila su usku suradnju s odabranim tvrtkama da bi razvila robotska rješenja za grafičku

industriju. Mjereno u broju djelatnika s visokim primanjima, broju računala i njihovih

performansi, itd., grafička industrija smatra se visoko-tehnološkom industrijom i važnim

igračem u komunikacijskoj industriji. Roboti u grafičkoj industriji još uvijek nisu uobičajeni u

tisku na arke.

Slika 1 Ira P-162: podizanje papira

Slika 2 Ira P-162: polaganje papira na gruškalicu

__________________________________________________________________________________


202

Slika 3 Ira P-162: pomicanje papira s gruškalice u sljedeću fazu proizvodnje

Slika 4 Motoman ima široku liniju robota za napr. slaganje na palete, s najvećim brzinama zgloba šake,uključujući the MPL-serije dostupne s 80-, 160-, 300-, 500-, i 800-kg korisne nosivosti. HP-serija robota sa 6 osi može se koristiti također za stavljanje na palete, i pruža dodatnu fleksibilnost za sekundarne primjene ili slučajeve promene orijentacije između operacija uzimanja (podizanja) i stavljanja. EasyPallet™ softver čini kreiranje poslova stavljanja na palete brzim i jednostavnim.

3 KVATERNIONI U ROBOTICI

Teorija kvaterniona u matematici je poznata odavno (Sir William Hamilton postavio ju je

1843.), ali tek je 1985. započelo njihovo korištenje u računalnoj grafici i robotici, kada je Ken

Shoemake otkrio njihova izuzetno povoljna svojstva za prikaz i izvedbu rotacija. Jedna od

najjačih strana kvaterniona kao prikaza rotacije je mogućnost dobre interpolacije između

__________________________________________________________________________________


203

dviju orijentacija. Najpoželjnija interpolacija za animaciju obično je interpolacija po najkraćem

luku konstantnom brzinom. Bez obzira na jednostavnost koncepta, izvedba ovakve

interpolacije općenito nije jednostavna, osim kada su obje orijentacije izražene

kvaternionima, jer tada se ovakva interpolacija dobiva relativno jednostavno upotrebom

sferne linearne interpolacije (engl. spherical linear interpolation- SLERP) (3). Ova funkcija

daje novi kvaternion interpoliran po parametru t između dvaju početnih kvaterniona a izgleda

ovako:

(1)

U robotici, blokada kardana (gimbal lock) uobičajeno se odnosi na "zrcaljenje zgloba šake

(zglavka)", zbog upotrebe "trostrukog valjanja zglavka" u robotskim rukama, gdje 3 osi tog

zgloba, kontrolirajući valjanje, poniranje i skretanje (yaw, pitch and roll), sve prolaze kroz

zajedničku točku (4). Jedan primjer "zrcaljenja zgloba šake (zglavka)", koje se također naziva

singularitet zglavka, je kada staza kojom robot prolazi uzrokuje da se 1. i 3. os robotskog

zglavka poravnaju. 2. os zglavka tada se pokušava zavrtjeti za 180° u nultom vremenu da bi

održala orijentaciju krajnjeg djelovatelja (end effector). Rezultat singulariteta može biti

prilično dramatičan i može imati štetne učinke na robotsku ruku, krajnjeg djelovatelja, i cijeli

proces. Važnost ne-singulariteta u robotici dovela je "Američki nacionalni standard za

industrijske robote i robotske sustave – Zahtjevi za sigurnošću" do toga da ga definira kao

"stanje uzrokovano kolinearnim poravnanjem dvije ili više osi robota rezultirajući

nepredvidljivim gibanjima i brzinama robota" (5).

Logično je da je robota to teže napraviti, što se više želi učiniti ga imitatorom stvarnih ljudskih

pokreta. U prikazanim primjerima bitan je zglob šake (zglavak, zapešće), koji se još 1985.

riješavao kvaternionima. Zglob šake ima 6 stupnjeva slobode gibanja (SSG), 3 rotacijska i 3

translacijska. Na sl. 5a prikazan je sustav osi robotske šake s 3-kardanskim zglobom, a na

sl. 5b s 4-kardanskim (6). Jednadžbe (2) prikazuju brzine kardanskih kuteva, a jednadžbe (3)

integraciju jednadžbi brzine kvaterniona radi proračuna kardanskih kuteva.

(2)

__________________________________________________________________________________


204

(3)

Razmatranje i objašnjenje ovih jednadžbi uvelike prelazi okvire ovog rada.

Slika 5 Robotska ruka s 3-kardanskim (lijevo) i 4-kardanskim (desno) zglobom šake - sustav osi Three-gimbal robot wrist - 3-kardanski zglob šake; Four-gimbal robot wrist - 4-kardanski zglob šake; Robot hand – robotska šaka; Robot forearm – robotska podlaktica

__________________________________________________________________________________


205

4 KVATERNIONI U 3D GRAFIČKIM APLIKACIJAMA

Ako je riječ o gotovim programskim paketima, neke aplikacije referiraju se samo na Eulerov

prostor i koriste simulaciju u sustavu kardana s 3 prstena. Na animatoru je da vodi računa o

eventualnom mogućem poravnanju osi, dovijajući se na razne načine, neke čak i vrlo

duhovite (napr. duhovita koncepcija potpune promjene izvedbe scene). Na You Tube-u mogu

se naći zgodna rješenja animatora-amatera, kao i video-tutoriali profesionalaca. Naprednije

aplikacije (danas sve najnovije verzije) simuliraju četvrti kardanski prsten kvaternionom.

Jedna od takvih aplikacija je 3ds Max 2011 gdje su kvaternioni po definiciji (defaultna)

rotacijska metoda, koja, osim složenosti ima nedostak da rotacije nisu tako glatke kao kod

Eulerovih rotacija. Osnovna razlika je što Eulerove rotacije u 3ds Max-u daju pristup

funkcijskim krivuljama. Korištenjem tih krivulja, moguće je definirati gotovo savršeno glatko

rotacijsko gibanje objekta. Mnogi animatori nalaze kvaternione teškima za razumijevanje i

upotrebu, pa se drže Eulerovih rotacija i paze na potencijalne probleme. U 3ds Max-u, opcija

Track View ima uslužni program (utility) koji pomaže kod rada s Eulerovim rotacijama (sl.6).

Slika 6 Opcija Track View

__________________________________________________________________________________


206

a) b)

Slika 7 a) Track View Utilities dijaloški okvir i b) Filter Selected Euler Tracks

Eulerov filter analizira tekući raspon animacijskih sličica i korigira bilo koju blokadu kardana

koju detektira. Izbor tog uslužnog programa u Track View Utilities dijaloškom okviru (sl. 7a)

otvara jednostavan dijaloški okvir (Filter Selected Euler Tracks) u kojemu se može postaviti

raspon sličica za analizu (sl. 7b). Također postoji opcija Add Keys if Needed (dodaj ključne

sličice ako je potrebno). Osim toga, pojava blokade kardana može se minimizirati tako da se

os koja rotira najmanje postavi kao srednja os (7).

Slijedi primjer animacije ljudskog lika u Blenderu 2.63., koji je napravio, u svojoj animaciji za

diplomski rad, 2. koautor ovoga rada (8). Nije koristio kvaternione, pa je došlo do problema,

koji je "zaobišao" na sljedeći način.

U tom primjeru simulirao je pokret ustajanja čovjeka iz ležećeg položaja (sl. 9a). Koordinatne

osi prikazane su različitim bojama, gdje je os X prikazana crvenom, os Y zelenom, te os Z

plavom bojom. Pri pokretu ustajanja, tijelo se na početku zakreće za 90º po osi Y kako bi

došlo u bočni, odnosno srednji položaj. U tom trenutku pojavljuje se blokada kardana jer su

osi X i Z došle u istu ravninu, te se izgubila mogućnost uspravljanja tijela. S obzirom da tijelo

više ne može rotirati po X osi kako bi se uspravilo, simulacija pokreta ne može se vjerno

prikazati. Pojavljuje se nekontrolirano rotiranje tijela. Potrebno je smisliti rješenje za

novonastalu situaciju. Jedno od rješenja je nedopuštanje kuta rotacije od 90º kako bi tijelo

došlo u bočni položaj. Međutim, ovaj položaj je važan u simulaciji pokreta ustajanja jer u

bočnom položaju ruke dolaze u kontakt s podlogom te predstavljaju oslonac tijelu kako bi se

moglo uspraviti. U ovom primjeru problem blokade kardana zaobiđen je dodavanjem novog

__________________________________________________________________________________


207

kadra. Na taj način se jedan pokret podijelio na dva manja. U prvom kadru prikazan je ležeći

položaj, te rotacija tijela za 90º po osi Y (sl. 9b). U drugom kadru tijelo je postavljeno u

završni, odnosno uspravni položaj (sl. 9c), te je tijelo nakon toga spušteno u čučanj.

Animacija se izvodila unatrag. Na taj način gledatelj nema dojam čudnog i nekontroliranog

ponašanja, te je animacija uspješno izvedena.

Zašto nije koristio kvaternione? Kvaternion ima četiri dimenzije, pa se kao prvo prilikom

njihovog korištenja javlja problem teškog poimanja četverodimenzionalnog prostora.

Eulerove kutove može se vrlo lako prostorno predočiti, dok je prikaz kvaterniona u Blenderu,

kao i drugim srodnim 3D aplikacijama, prilično neintuitivan. S obzirom da Eulerov prostor ima

3 dimenzije krivulje koja nastaju rotiranjem objekata lako je za razumjeti te je korištenje

krivulja intuitivno. Međutim, krivulje koje nastaju prilikom korištenja kvaterniona teže su

razumljive. Stoga, neki 3D paketi (3ds Max) nude mogućnost korištenja sustava pod imenom

TCB kontroleri (sl. 10.). T označava zatezanje (tension), C neprekidnost (continuity) i B

nagib (bias). Korištenjem tog sustava stvaraju se animacije osnovane na krivuljama sličnim

Bezierovim. Za razliku od Bezierovih krivulja TCB sustav ne koristi tangentne natezne točke

kojima se utječe na oblik krivulje, već koristi takozvana polja pomoću kojih se podešava

zatezanje, neprekidnost, te nagib krivulje. (9)

Slika 8 TCB kontroleri

Treba napomenuti kako je određivanje srednje osi u roditeljskoj strukturi vrlo važno jer je

upravo ona ta koja najčešće uzrokuje blokadu kardana. U nastavku je dan primjer napravljen

u Blenderu 2.63. kojim će se pojasniti na koji način je došlo do ovog problema. Zbog lakše

vizualizacije problema prikazane su koordinatne osi. Prikazane su drugačijim bojama zbog

__________________________________________________________________________________


208

lakšeg snalaženja. X os je crvena, Y zelena, a Z plava. Treba napomenuti kako je

uspostavljena roditeljska struktura, te se objekt nalazi u XYZ Eulerovom prostoru. Z os

predstavlja djeda, Y oca, a X sina. To znači da rotiranje oko Z osi pomiče i ostale dvije, a

rotiranje oko Y osi utječe samo na X os, dok X os ne utječe na Z i Y.

a)

Tijelo se prvo

postavlja u

ležeći položaj.

b)

Između

početnog i

završnog

položaja

dodaje se još i

srednji položaj

koji je rotiran

za 90º u

odnosu na

početni.

__________________________________________________________________________________


209

c)

Nakon toga,

nekoliko okvira

(frame) dalje

postavlja se

završni položaj

tijela, odnosno

uspravni

položaj.

Slika 9 Simulacija pokreta ustajanja čovjeka iz ležećeg položaja

Treba napomenuti kako je određivanje srednje osi u roditeljskoj strukturi vrlo važno jer je

upravo ona ta koja najčešće uzrokuje blokadu kardana. U nastavku je dan primjer napravljen

u Blenderu 2.63. kojim će se pojasniti na koji način je došlo do ovog problema. Zbog lakše

vizualizacije problema prikazane su koordinatne osi. Prikazane su drugačijim bojama zbog

lakšeg snalaženja. X os je crvena, Y zelena, a Z plava. Treba napomenuti kako je

uspostavljena roditeljska struktura, te se objekt nalazi u XYZ Eulerovom prostoru. Z os

predstavlja djeda, Y oca, a X sina. To znači da rotiranje oko Z osi pomiče i ostale dvije, a

rotiranje oko Y osi utječe samo na X os, dok X os ne utječe na Z i Y. Na sl. 14. prikazan je

početni položaj glave.

__________________________________________________________________________________


210

a) Početni položaj

b) Rotacija za 90° po X osi

c) Rotacija za 90° po Y osi i pojava blokade

kardana

d) Završni položaj

Slika 10 Početni – završni položaj

Na sl. 10d prikazan je završni položaj objekta. Problem je nastao u trenutku prikazanom na

sl. 10c, jer se izgubio jedan stupanj slobode, odnosno objekt više nije bilo moguće rotirati po

osi X kako bi došao u uspravan položaj. Kada se prebaci u iz Gimbal u Local View objekta,

Blender dozvoljava željenu rotaciju po X osi, međutim javlja se nekontrolirano rotiranje

objekta koje je prikazano krivuljom žute boje (sl. 11). Sivom bojom prikazana je rotacijska os

koja nedostaje.

__________________________________________________________________________________


211

Slika 11 Prikaz nekontrolirane rotacije objekta

Na sljedećem primjeru (sl. 12 i 13) dana je usporedba prikaza krivulja dobivenih identičnom

rotacijom objekata za 90°. Lijevi objekt (crveni prsten) nalazi se u XYZ Eulerovom prostoru,

dok se desni objekt (plavi prsten) rotirao pomoću kvaterniona (sl. 12).

Slika 12 Rotacija prstena za 90°

Na sl. 13 jasno se vidi velika razlika u složenosti krivulja, te očiti razlog izbjegavanja

korištenja kvaterniona od strane animatora. Vidljivo je kako za identičnu rotaciju od 90° lijevi,

tj. crveni prsten ima samo jednu krivulju koja se sa lakoćom uređuje i mijenja. Međutim plavi

prsten dobiva mnogo složeniju krivulju, odnosno više njih je stvoreno da bi se opisala jedna

rotacija. Treba pokušati zamisliti kako bi izgledala krivulja nakon nekog složenog pokreta

gdje su uključeni brojni objekti.

__________________________________________________________________________________


212

Slika 13 Detaljni prikaz krivulja

5 ZAKLJUČAK

Karakteristično je da većina "samoukih" animatora i programera (jer na žalost kod nas ne

postoji visoko učilište ili veleučilište koje bi učilo studente izradi profesionalnih 3D animacija

primijenljivih u filmovima i igrama; tu i tamo neki tečajevi, neki predmeti ili smjerovi na nekim

ustanovama, pa i Grafičkom fakultetu, ali to je sve premalo), na žalost nije nikad čulo za

problem blokade kardana, a još manje se zna nositi s njim. Također premalo poznaju

anatomiju i biomehaniku da bi mogli vjerno reproducirati gibanje ljudskog lika. To je veliki

problem, koji bi se mogao riješiti jer ne zahtijeva tako puno materijalnih resursa, negdje čak

samo veću satnicu na nekim predmetima ili povećanje broja predmeta na nekim smjerovima,

a drastično povećava šansu za zaposlenjem mladih ljudi. Također, za očekivati je da će

novije verzije 3D grafičkih aplikacija za modeliranje i animaciju donijeti nova, bolja i prije

svega intuitivnija rješenja za rad s kvaternionima. A nadamo se i da će grafička industrija u

RH izlaskom iz recesije ponovno procvasti, velikim dijelom i robotizacijom procesa

proizvodnje.

6 LITERATURA

1. http://www.irainternational.com

2. http://www.yaskawa.eu.com

3. Pandžić, I., (2004). Virtualna okruženja, Element, Zagreb,

http://www.irainternational.com/

__________________________________________________________________________________


213

4. http://en.wikipedia.org/wiki/Gimbal_lock

5. ANSI/RIA R15.06-1999

6. L.K. Barker, J.A. Houck, (1986).Theoretical Three.and Four-Axis Gimbal Robot Wrists,

Langley Research Center Hampton, Virginia, NASA Technical Paper 2564

7. Murdock, Kelly L. (2009). 3ds Max 2010 Bible, Wiley Publishing, Inc., Indianapolis

8. Vuković, B., (2012). 3D modeliranje i animacija, diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu,

Grafički fakultet, Zagreb

9. http://docs.autodesk.com/3DSMAX/15/ENU/3ds-Max-Help

http://en.wikipedia.org/wiki/Gimbal_lock

__________________________________________________________________________________


214

ANALIZA PREZENTACIJE INFORMACIJA U HRVATSKIM I SRPSKIM TISKANIM MEDIJIMA

ANALISYS OF INFORMATION PRESENTATION METHODS IN CROATIAN AND SERBIAN PRINT MEDIA

Ivona Čulo1,Mario Periša2,Marin Milković2 1Adria Media Zagreb d.o.o. Radnička cesta 39, Zagreb, Hrvatska 2Veleučilište u Varaždinu, J. Križanića 33, Varaždin, Hrvatska


SAŽETAK

Način na koji se u medijima grafički i tekstualno prezentiraju pojedine informacije može u

velikoj mjeri utjecati na to kako će tu informaciju razumjeti javnost. Kad proučava novinarski

jezik Van Dijk pronalazi poveznicu između jezika i ideologije, a u ovom radu autori analiziraju

jezični diskurs, dizajn, ekspresiju i reprodukciju gledajući način na koji je ideologija izražena i

reproducirana u mediju. Renauld de la Brosse, koji se bavi analizom političke propagande,

pokazuje da postoji određeni broj osnovnih načela prezentiranja informacija u medijima.

Autori istražuju mogu li se teorijske načela propaganda i ideologije prepoznati u uredničkoj

praksi hrvatskih i srpskih dnevnih novina tijekom NATO-ovog napada na SR Jugoslaviju. Ključne riječi: informacija, mediji, ideologija, propaganda

ABSTRACT

The way how information is presented in the media can significantly influence its reception.

Van Dijk has given a framework for examining the relations among ideology, opinion and

media discourse. Authors thereby examine the principles of media discourse, design of the

newspapers layout by placement of optical components and information’s semantic nature

based on the Van Dijk’s theoretical assumptions.Authors also investigate whether the

theoretical assumptions of De la Brossecould be recognized in the editorial practice of

Croatian and Serbian daily newspapers.

Key words: information, media, ideology, discourse analysis, propaganda




__________________________________________________________________________________


215

1 UVOD

Uloga medija u međunarodnim odnosima, a posebice u sukobima i ratovima, neprijeporna je.

Posebno je došla do izražaja u posljednjih desetak godina 20. stoljeća u ovom dijelu Europe

jer je gotovo svim medijima bilo moguće doći “na teren” i uvjeriti se što se zapravo zbiva, a

izvještaji su ponekad bili dijametralno suprotni. Način na koji se u medijima grafički i

tekstualno prezentiraju pojedine informacije može u velikoj mjeri utjecati na to kako će tu

informaciju razumjeti javnost.

Hall medije vidi kao „alat održavanja hegemonije ideologija“ odnosno sredstvo kojim se

vladajuća klasa koristi kako bi zadržala status Q, a mediji “te slike, koncepte i postavke koje

pružaju okvir kroz koji predstavljamo, interpretiramo, razumijemo i shvaćamo pojedine

aspekte društvenog postojanja” kontinuirano ponavljaju i tako održavaju dominaciju

vladajućih i iskorištavanje potlačenih kroz određivanje dominantnog diskursa. (1) Zbog toga

za Halla nije pitanje što je informacija, nego čija je informacija. Hall tvrdi da riječi i znakovi

nemaju prirođeno značenje već se njihovo značenje uči kroz diskurs odnosno komunikaciju i

kulturu. “Ljudi koji imaju moć” kreiraju diskurzivne forme koje postaju općeprihvaćene, a ti

načini interpretacije svijeta ovjekovječeni su kroz daljnje korištenje i održavaju moć

dominantne skupine.

Korištenje propagande u ratu nije ništa novo. Specijalisti u tome bili su u tridesetim i

četrdesetim godinama prošlog stoljeća nacisti koji su koristili propagandu i putem medija širili

dezinformacije kako bi manipulirali njemačkim javnim mijenjem prije i tijekom Drugoga

svjetskog rata.U originalu je termin propaganda imao religiozno značenje –

congregatiodepropagandafide (Kongregacija o propagiranju vjere) koju je utvrdila Crkva

tijekom Protureformacije. No, tada taj termin nije pokrivao današnje značenje sve do kraja

18. stoljeća i Francuske revolucije. Tijekom tog razdoblja ideologija se razvijala paralelno s

revolucijom i uvelike pridonijela razvoju događaja, a propaganda je postala važan dio

strategije. Cilj nije bio samo širenje revolucionarnih ideja među stanovništvom i vojskom,

nego i građenje i utvrđivanje nacionalnog zajedništva, no istodobno je cilj propagande bio i

kreiranje straha i dezorijentacije među neprijateljem. Povijesno, politička propaganda je

blisko povezana s ratom i može se shvatiti kao rat vođen drugim „oružjem“.

Općenito, ljudi pod propagandom podrazumijevaju „organizirano širenje usmenim ili

pismenim putem (političkih, privrednih, vjerskih, poslovnih, umjetničkih itd.) ideja radi

oblikovanja javnog mišljenja i ostvarivanja planiranih ciljeva“. (2)

__________________________________________________________________________________


216

Tehnike propagandne politike od kraja 18. stoljeća naovamo su se mijenjale i usavršavale.

Dvadeseto stoljeće je u tom smislu donijelo veliku prekretnicu i u potpunosti raščistilo s

prošlošću. Napredak znanosti, novi izumi, fotografija, kinematografija, razvitak novinstva,

radija i televizije, zamijenili su tradicionalan način širenja političke propagande koja se dotad

širila većinom putem glazbe, oratorija, poezije i skluptura. Nastale su brojne nove

mogućnosti širenja propagande; mediji su dopirali do većeg broja populacije, a propaganda

je postala mnogo suptilnija; namjera se više nije direktno očitavala, već mnogo perfidnije.

Sve više se počela koristiti sugestija te se počeo ciljati na ljudske emocije kako bi se

postigao željeni cilj. Do velikih promjena je istodobno došlo i na području reklamne industrije

– od koje je propaganda preuzela veliki broj tehnika. Sve to je dovelo do definicije

propagande kao jezika za mase koji koristi riječi i druge simbole izražene kroz radio, novine i

film. Cilj propagande je utjecati na mase na području koje je onome tko vrši propagandu

bitno, a krajnji joj je cilj mijenjanje mišljenja, odnosno propaganda je „selektivno puštanje

informacija usmjerenog na zaštitu i promicanje interesa onih na vlasti“. (3)

2 TEORETSKI DIO

Prema Renauldu de la Brosseu, autoru izvještaja“Politička propaganda i plan o stvaranju

države svih Srba: Posljedice upotrebe medija za ultra-nacionalističke ciljeve” (4),

sastavljenom za potrebe Međunarodnog suda u Haagu, u siječnju 2003. godine, analiza

povijesti političke propagande pokazuje da postoji određeni broj osnovnih načela koja su

korištena na području bivše Jugoslavije u printanim medijima, ali na radiju, televiziji,

kinematografiji i na drugim područjima:

2.1 Jednostavnost - poruka se prenosi različitim kratkim, ali istodobno i vrlo jasnim frazama

koje se prezenitraju na principu reklama: napravljene su redoslijedom koji ocrtava cilj koji

želimo postići, a nastoje izazvati emocije kod recipijenata te biti zapamćene kao slogani koji

će postati sinonimi neke ideje i cilja.

2.2 Pripisivanje vlastitih pogrešaka neprijatelju - zaštititi vlastite nedostatke ili ih

prezentirati tako da su oni rezultat nečije prisile, odnosno da nas je neprijatelj svojim

ponašanjem prisilio na takve postupke, i te nedostatke pretvoriti u svoju korist.

2.3 Korištenje vijesti za vlastitu prednost - preuveličavanje važnosti i značenja određenih

činjenica ili izvrtavanja istine; posebice vađenjem određenih riječi ili događaja iz konteksta

što dovodi do promjene njihova značenja te ponekad šutnje kada se neke tvrdnje ne

podudaraju ili su kontradiktorne s mišljenjem i stavovima koji se zastupaju.

2.4 Ponavljanje svoje poruke bezbroj puta - sistemsko i stalno ponavljanje lait-motiva i

__________________________________________________________________________________


217

glavne teme/a kako bi se one ukorijenile u misli ljudi i postale im nešto normalno,

svakodnevno, nešto što se podrazumijeva samo po sebi. No, kako poruka ne bi bila dosadna

i na taj način počela biti naporna, forma u kojoj se plasira poruka mora se stalno mijenjati te

se prilagođavati različitim tipovima recipijenata

2.5 Traženje uporišta na legendama, mitovima i povijesti - kako bi bila u potpunosti

učinkovita, propaganda se mora temeljiti na djelima i događajima iz prošlosti, mora na naći

uporište u onome što je narodu poznato i na neki način sveto. Propaganda uvijek njeguje

predrasude, predviđanja, praznovjera; iskorištava njihovu rasprostranjenost među

stanovništvom i koristi ih u svoje svrhe.

2.6Poticanje nacionalnog naboja - nastoji se da se osobna, pojedinačna mišljenja stope s

općim; ona putem medija, demonstracija i parada stvara jedno opće mišljenje.

Medijski izvještaji gotovo u pravilu u sebi sadrže određeni stav, komentar i zauzimanje stava

prema određenom događaju. U svojom radu „Opinions and Ideologies in the Press“,

objavljenom u knjizi Bell, Allan & Garrett, Peter (Eds) „Approaches to Media Discourse“;

Oxford: Blackwell, Teun Van Dijk prezentirao je okvir za analizu medija koje se, prema

njemu, može, vezano uz ideološki diskurz, promatrati iz nekoliko kategorija:

3.1 Ozračje - ideolozi svjesno selektiraju političke, socijalne i povijesne činjenice te ih

aranžiraju tako kako bi si stvorili ozračje (pozadinu) protiv koje će logični argumenti biti

bezvrijedni, a stvoreno ozračje jedino istinito.

3.2 Kontekst - komunikacijski kontekst određuje kako će neka poruka biti shvaćena; on

odrađuje ideološku dimenziju govora, akcije.

3.3 Polarizacija - zauzimanje stava – oni naspram nas (mi). To je stvaranje tzv. crno-bijelog

svijeta u kojem je jedna strana bezgrešna, a druga zlo.

3.4 Ideologija - određene temeljne društvenih vrijednosti, normi, vjerovanja, ciljeva koje se

prezentiraju određenim ili svim grupama. Važno je u tekstu determinirati osnovne kategorije

koje definiraju interes i identitet grupe kojoj autor pripada.

3.5 Implicitno vs eksplicitno - širenje ideologije putem medija najčešće nije transparentno,

već je skriveno, uzeto zdravo za gotovo, a nerijetko je i zataškivano. Zbog toga pri analizi

treba dobro pogledati semnatičke strukture, identificirati kontekst u kojem je tekst pisan.

Ponekad samo neki pridjevi ili fraze mogu dovesti do potpuno drugačijeg shvaćanja teksta u

određenom kontekstu.

3.6 Način prezentacije - kada je riječ o tiskovinama, nije svejedno gdje je tekst postavljen

na stranici, niti kako je opremljen te koliko ga prati fotografija.

__________________________________________________________________________________


218


Za dokazivanje ovih teoretskih pretpostavki, autori su kao primjere za analizu prezentacije

informacija uzeli srpske dnevne novine Politika i hrvatske dnevne novine Vjesnik, Večernji list

i Jutarnji list za vrijeme trajanja NATO napada. Za potrebe ovoga rada, kao ilustraciju

primjera navode se usporedbe prezentacije informacija Politike i Vjesnika. U analizi, već

prvoga dana bombardiranja, 25.ožujka 1999. godine, na samo jednoj duplerici autori su

pronašli sva načela propagande koja u svom izvještaju spominje Renauld de la Brosse.

Analizu su napravili na srpskim dnevnim novinama Politika upravo zbog njenog utjecaja na

javnost i zbog toga što je njezino pisanje bilo karakteristično za srbijanske medije s obzirom

na utjecaj državnog rukovodstva na njezinu izdavačku politiku, kao što je to i u slučaju

Vjesnika u Republici Hrvatskoj.

4 REZULTATI

4.1 primjera prema De la Brosseu

Slika 1 Uređenje stranice i plasman informacija u dnevnim novinama Politika

Već prvoga dana bombardiranja u srpskim dnevnim novinama Politika uočena su dva načela

propagande prema Renauldu de la Brosseu. Primjerice, princip jednostavnosti i ponavljanja

vidljiv je u porukama koje se prenose u vrlo kratkim i transparentnim naslovima poput

„Zločinačka agresija NATO-a“; „ SRJ – meta zločinačkog mutanta“.

__________________________________________________________________________________


219

Osim toga, vrlo je uočljivo načelo ponavljanja svoje poruke mnogo puta - sistemsko i stalno

ponavljanje lait-motiva. Primjerice samo na jednoj duplerici pronašli smo sljedeće primjere:

Agresija/ agresori/ agresorski – 20 puta

Zločinac/ zločinački – 14 puta

Barbarski – 5 puta

Brutalni napad – 3 puta

Teroristi – 4 puta

Kukavički napad – 3 puta

Osim toga, na isto duplerici autori su pronašli dokaze i za druga De la Brosseova načela

poput traženja uporišta u povijesti koje se spominje u tekstu pod naslovom „Atak

savremenog barbarstva“ („Srpski pisci upozoravaju da 'SAD i NATO' na našoj zemlji, na

Kosovu i Metohiji, planiraju da stvore okupacionu zonu i strsteški vojni poligon za daljnju

eskpanziju na istok – upravo onako kako je to 1941. godine uradio nemački naci-fašizam“).

Također, prisutno je i poticanje nacionalnog naboja – za razliku od NATO snaga, u „Politici“

se Srbi pokazuju kao isključivo miroljubiv i pošten narod („Umesto razgovora, kriminalci sa

Zapada poslali su rakete, bombe i avione na narod koji nikad u svojoj istoriji nije napadao

druge, niti je bio agresor“).

4.2 Analiza jezičnog diskurza Kad proučava novinarski jezik, Van Dijk pronalazi poveznicu između jezika i ideologije (5), a

u ovom radu analiziramo jezični diskurs, ekspresiju i reprodukciju gledajući način na koji je

ideologija izražena i reproducirana u mediju. Medijski izvještaji gotovo u pravilu u sebi sadrže

određeni komentar i zauzimanje stava prema određenom događaju „Mišljenje se općenito

definira kao vjerovanje koje pretpostavlja neku procjenu i uključuje sud o nekome ili nečemu“

(6). Uzimajući u obzir ozračje, stvarano dugogodišnjom situacijom, ideološke aktivnosti te

vremenski kontekst pri analizi hrvatskih i srpskih dnevnih novina uočljiv je transparentatn stil

pisanja, koji rezultira polarizacijom, odnosno zauzimanjem stava - oni naspram nas (mi). To

je stvaranje tzv. crno-bijelog svijeta u kojem je jedna strana bezgrešna, a druga zlo.

__________________________________________________________________________________


220

Tablica 1. Prikaz polarizacijskog stila pisanja

Neke riječi koje same po sebi zbog svoje semantike imaju negativan predznak, stavljanjem u

dobar i precizno odabran kontekst mogu dobiti sasvim suprotno, pozitivno značenje.

Primjerice riječ „bomba“ ili „bombardiranje“ nosi sa sobom negativne konotacije, no u

rečenicima i frazama koje slijede - „bombardiranje neprijateljevih ciljeva“, „bombardiranje

zbog sprječavanja egzodusa izbjeglica“, „bombe spasa“ – riječi „bomba“ i „bombardiranje“

dobivaju sasvim drugu konotaciju. Gledano u cjelini, bez obzira na to o kojem je novinarskoj

formi riječ, proučavani diskurz koji se odnosi na ratna zbivanja tijekom napada NATO-a na

SRJ striktno je određen i ima visoko angažirani smisao. Proučavani tekstovi obiluju izjavama

kojima nedostaju adekvatni dokazi, s često nerealnim podacima te dvosmislenim

objašnjenjima.

4.3 Način prezentacije

Kada je riječ o tiskovinama, nije svejedno gdje je tekst postavljen na stranici, niti kako je

opremljen te koliko ga prati fotografija(7). Oblikovanje grafičke plohe, odnosno način

prezentacije informacije u vizualnom smislu, stvara okvir za interpretaciju samoga sadržaja.

Slike, tekst, ilustracije i ostali sadržaj čitatelj promatra kao da su jedinstvena cjelina, a ta

cjelina na prvi pogled mora imati nekog smisla kako bi se čitatelj na njoj zadržao. Položaj

članaka na stranici i slika vezanih uz te članke ima veliki utjecaj na to kako čitatelj gleda tu

„kompletnu sliku“(8).

TERMIN MEDIJI U HRVATSKOJ MEDIJI U SRBIJI

ZRAČNI RAT operacije, napadizločinački napadi, zločinačka agresija, fašistička agresija

NATO Sjevernoatlanski savez, NATO zločinci, agresori, barbari

NATO mediji ratno izvještavanje NATO propagadna, lažljivci

SRJ mediji propaganda u službi režimanovinari patrioti, jedina prava istina, činjenično novinarstvo

RAT spašavanje Kosova, lekcija barbarski čin, agresija, zločin

CLINTON američki predsjednikzločinac iskompleksirani saksofonist, bijednik, jadnik, agresor

MILOŠEVIĆ ratni zločinacvođa naroda, spasitelj i zaštitnik srpskog naroda

OVKpatriotska organizacija kosovskih Albanaca teroristička i separatistička organizacija

__________________________________________________________________________________


221

U grafičkom prijelomu Politike, načinu prezentacije informacija, zorno je vidljivo izbjegavanje

uporabe slika, koje potvrđuju da je riječ o samom činu zračnih napada, kao i samih rezultata

tih napada. Namjera uređivačke politike je smanjiti vizualni efekt i minorizirati eksplicitnost

fotografske poruke i njenu konotaciju koju može izazvati kod čitatelja. Opažanje i shvaćanje

opaženog nisu samo zbir elemenata, već zavise od cjelokupne organizacijske strukture

perceptivne i organizacijske funkcije(9). Uočljiva je i disperzirana uporaba međunaslova,

izbjegavanje uporabe velikih naslova, kao i sam raspored okvira na stranici, ne dajući

posebnu važnost, alarmantnost poruke, uobičajne za prenošenje udarnih vijesti, kakva je

sama po sebi vijest o zračnim napadima(10). Nasuprot tomu, hrvatske tiskovine eksplicitno

pokazuju intervenciju NATO saveza. Hrvatski mediji koriste efektne fotografije koje sugeriraju

nadmoć savezničkih snaga. Upotrebljavaju velike naslove, koje dodatno naglašavaju

bombastičnost same vijesti.

Slika 2 Dizajn i prezentacija sadržaja dnevnih novina Politika

Slika 3 Dizajn i prezentacija sadržaja dnevnih novina Vjesnik

__________________________________________________________________________________


222

4 ZAKLJUČAK

Nakon analize kako je propaganda korištena tijekom NATO-ova napada na SRJ, ali i tijekom

drugih ratova na području bivše Jugoslavije, pa i tijekom sukoba na Blikom istoku, u Iraku i

Afganistanu, više je nego očigledno da je rat danas više nego ikada prije pod kontrolom

informacija i komunikacija. Političarima je postalo od primarne važnosti načelo „informiranja“,

ali na način kakav oni žele te načelo iskoristiti, odnosno navesti druge da vjeruju ono što oni

žele. Prezentiranje određenih, podrobno selektiranih i klasificiranih informacija, zatvaranje i

protjerivanje novinara te velika moć televizije pokazala je zašto je srpski narod vjerovao

samo u ono što mu je Slobodan Milošević govorio. Kako bi se objasnilo službenu

propagandu i bolje razumjelo kako je ona mogla imati tako jak i stalan utjecaj na narod, mora

se imati na umu da su u zemlji od početka 80-ih godina stvarani pogodni uvjeti da se upravo

to dogodi. Standard građana je bio izrazito mali, država nije ulagala u obrazovanje,

tehnološki razvitak bio je gotovo na nuli; političari su se bavili ratovanjem u Sloveniji,

Hrvatskoj i BiH, istodobno potpuno osiromašivši narod koji je vjerovao u sve što su mu

plasirali kroz medije. A bilo kakva inicijativa za pokazivanjem drugačijeg mišljenja bila je

strogo kažnjena te se u građane usadio strah i najlakše je bilo vjerovati da se čitav svijet

urotio protiv njih.

Cilj ovog rada bilo je utvrditi postoje li teorijske pretpostavke koje ukazuju na mogućnost

propagande u srpskim medijima tijekom NATO-ovog bombardiranja na SR Jugoslaviju u

ožujku 1999. godine, što je i potvrđeno analizom principa propagande prema francuskom

teoretičaru Renaultu de la Brousseu te analizi jezičnog diskursa grafički prezentiranog,

prema radu Teuna Van Dijka. Teorijske spoznaje upućuju da postoje teorijske pretpostavke

da je propaganda u dnevnim novinama postojala te ostaje otvorena mogućost za daljnja

istraživanja koliko manipulacije ima u današnjem novinarstvu. To je osobito važno jer društvo

koje teži uključivanju pojedinca u društveni proces treba preferirati analitičko, a ne

manipulacijsko novinarstvo. Kod analitičkog novinarstva primatelj je subjekt, svaki društveni

problem prezentira se na osobit način, a u slučaju manipulacijskog novinarstva primatelj je

objekt, forma je stalna. Osim toga, novinarska djelatnost mora imati prilagođenu znanstvenu

elaboraciju jer se tek tada mogu uočiti sve njene specifičnosti i njena kompleksnost , što je

nužno za demokratska društva.

__________________________________________________________________________________


223

5 LITERATURA

1. Hall, S. (1977). 'Culture, the media and the ideological effect', u Curan, J. et all ( ur.)

Mass Comunication and Society, Arnold, London str. 315-48

2. Anić, Vladimir (2004). „Riječnik hrvatskog jezika“, Novi liber, Zagreb

3. Street, John (2003. “Masovni mediji, politika i demokracija”, Zagreb

4. De la Brosse, Renauld (2003) “Politička propaganda i plan o stvaranju države svih Srba:

Posljedice upotrebe medija za ultra-nacionalističke ciljeve”, izvještaj sastavljen za

potrebe Međunarodnog suda u Haagu, dostupno na http://hague.bard.edu/icty_info.html

5. Brala, Marija (2006): „The American Media and the (Perception of the) War in Iraq“,

Izvornik: Jezik i mediji. Jedan jezik - više svjetova. Langauge and the Media. One

Language - Many Worlds. / Granić, Jagoda (ur.). - Zagreb, Split : Hrvatsko društvo za

primijenjenu lingvistiku - HDPL ,ISBN: 953-96391-8-2, str. 105-114

6. Van Dijk, Teun A. (1998) „Opinions and Ideologies in the Press. In Bell, Allan & Garrett,

Peter (Eds.) Approaches to Media Discourse“, Oxford: Blackwell

7. Jurković, V; Jurković, M. & Rončević, S. (2005). „Optička ravnoteža plohe'“ Zbornik

radova 9. Međunarodno savjetovanje tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija Blaž

Baromić, Senj, Zagreb, Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Matica hrvatska Senj, str

17-34

8. Periša, Mario; Čerepinko, Darijo; Milković, Marin.(2010), „Analiza metodike prezentacije

informacija u hrvatskim tiskanim medijima primjenom terijskih pravila Gestalta“// 14th

international conference on printing, design and graphic communications Blaž Baromić -

Proceedings / Mikota, Miroslav, editor(s).Senj, Zagreb : Sveučilište u Zagrebu, Grafički

fakultet / University of Zagreb, Faculty of graphic arts, str 300-309

9. Pražić,B. (1989) „Vid i privid umjetnosti“, Mladost Zagreb

10. Fleming, M. L. & Levie, W. H. (1993). „Instructional Message Design“ (2nd ed.).

Englewood Cliffs, NJ: Educational Technology Publications

http://hague.bard.edu/icty_info.html

__________________________________________________________________________________


224

UTJECAJ METODOLOGIJE IMPLEMENTACIJE ERP INFORMATIČKOG SUSTAVA ZA PUNU FUNKCIONALNOST

PROIZVODNOG PROCESA

INFLUENCE OF IMPLEMENTATION METHODOLOGY OF ERP INFORMATION SYSTEM FOR FULL FUNCTIONALITY

PRODUCTION PROCESS

Marko Morić 1, Damir Modrić 2, Jelena Vlašić 3

1 Agencija za komercijalnu djelatnost, Savska cesta 31, Zagreb, Hrvatska

2 Grafički fakultet u Zagrebu, M. Getaldića 2, Zagreb, Hrvatska

3 Veleučilište u Varaždinu, J. Križanića 33, Varaždin, Hrvatska


SAŽETAK

Uvođenjem namjenskih tiskarskih informacijskih sustava u velike grafičke tvrtke postiže se

trenutni uvid u sve poslovne aktivnosti potrebne za izradu pojedinoga grafičkog proizvoda.

Poslovni procesi na projektiranju gotovoga proizvoda postaju transparentni, njihova izrada

vremenski smanjena, a korekcija postojećih svedena na minimalne vremenske okvire čime

se unaprjeđuje postojeća organizacijska struktura. U procesu primjene novog informatičkog

sustava zahtijevane su posebne prilagodbe koje omogućuju da novi informatički sustav u

potpunosti podržava sve aktivnosti vezane za specifičnosti proizvodnog programa tvrtke. U

tu svrhu potrebno je u određenoj mjeri promijeniti neke postavke istog te ih prilagoditi

potrebama tvrtke čime bi se dobio potpuno novi informacijski sustav.

Ključne riječi: informatički sustav, optimizacija procesa, implementacija, ERP sustav, ključni korisnik




__________________________________________________________________________________


225

ABSTRACT

The introduction of information system application in large graphics company achieved an

instant overview of all business activities necessary to prepare certain graphic product.

Business processes in the design of the final product become more transparent, their

preparation time is reduced and its correction is reduced to the minimum time frame, which

improves the existing organizational structure. In the process of implementing new

information systems requires special adaptations that have enabled a new IT system to fully

supports all activities, processes and analysis related to the specifics of the production of the

company and it was necessary to some extent to change some program settings and adjust

them to the needs of companies which, in fact, results in new IT system.

Key words: information system, process optimization, implementation, ERP system, key users

__________________________________________________________________________________


226

1 UVOD

Enterprise Resource Planning (ERP) informacijski je sustav koji integrira sve podatke iz

različitih modula u jedinstvenu bazu podataka. ERP možemo objasniti i kao softver koji

integrira sve poslovne procese i sve poslovne funkcije unutar tvrtke. Znači, imamo sustav koji

uklanja potrebu za dodatna eksterna sučelja, ubrzava protok informacija, omogućuje

standardizaciju podataka i procesa te jednostavno, brzo i točno izvještavanje (1).

ERP sustavi su fokusirani na potpuno integriranje svih aspekata: od dizajna proizvoda,

proizvodnje, materijalne evidencije, financijske evidencije, glavne knjige, upravljanja ljudskim

resursima, pa sve do marketinga i prodaje.

ERP prvenstveno nudi mogućnost prilagodbe i uporabe gotovih programskih rješenja

odnosno, na taj način, programsku podršku kreiranu po mjeri određenog korisnika. Takvi se

programski paketi mogu prilagoditi potrebama konkretne organizacije i postojećem softveru

ili informacijskom sustavu dotične organizacije. Sam posao prilagodbe i implementacije

ključan je faktor za uspješan rad i funkcioniranje ERP sustava, a u najvećoj mjeri ga obavlja

ključni korisnik.

Za razliku od ERP sustava, stari tradicionalni ne-ERP sustavi sastoje se od odvojenih

funkcija odnosno previše neintegriranih pojedinačnih sustava koji imaju prevelike troškove

održavanja, nema transparentnosti i preglednosti poslovanja, postojeći sustav postaje

nekonkurentan i zastario te traži stalne promjene i intervencije.

Prednosti i koristi ERP sustava o kojima možemo govoriti su: poboljšanje i standardizacija

poslovnih procesa, pristup informacijama u stvarnom vremenu, povećanje fleksibilnosti i

produktivnosti, smanjenje troškova održavanja jer su razni samostalni sustavi zamijenjeni

jednim ERP sustavom, transparentnost te brže donošenje odluka iz razloga što je pristup

pravim informacijama moguć u stvarnom vremenu.

Važno je napomenuti da je u današnje vrijeme većina ERP sustava raspoloživa u

modularnom obliku što proizvodnim pa tako i drugim organizacijama ostavlja mogućnost da

sustav prilagođavaju i nadograđuju po vlastitoj mjeri i prema svojim potrebama i

mogućnostima. Bez obzira što se radi o modularnom pristupu, ERP sustav mora funkcionirati

kao jedinstvena i integrirana cjelina. Broj modula i njihove mogućnosti ovise o konkretnom

proizvođaču ERP sustava, a jedan od najznačajnijih u svijetu informacijskih tehnologija je

SAP (Software, Application & Products) (5).

Prije uvođenja novog informatičkog sustava, procesi se prethodno moraju optimizirati da ne

bi došlo do multipliciranja poslova kako bi se trajanje procesa znatno smanjilo u odnosu na

stari sustav. Primjerice, da bi se došlo do potrebne informacije neće se morati obaviti

__________________________________________________________________________________


227

nekoliko telefonskih poziva ili ići od ureda do ureda, već će se pritiskom na tipku terminala

doći do potrebne informacije.

2 TEORETSKI DIO

Uspješna implementacija sustava zahtijeva strukturalnu metodologiju koja omogućava

ovladavanje neočekivanih pojava bez nekih negativnih posljedica. Procjena poslovne

strategije i plana započinje prije same nabave softvera i instalacije.

Dobro razrađena metodologija povećat će vjerojatnost uspjeha implementacije, ali to još

uvijek nije garancija uspjeha. Izbor strategije implementacije određuju vrijeme i resursi

odnosno ljudi i novac.

Implementacija ERP informatičkog sustava kao što je SAP R/3 je uvijek masivna operacija

koja unosi mnoge promjene u organizaciju. Cijeli proces može potrajati čak do nekoliko

godina. Svaka osoba u organizaciji je uključena, bilo da je dio organizacije podrške SAP-u ili

stvarni krajnji korisnik SAP-a (2).

Izmjene koje izađu iz implementacije SAP-a namijenjene su za dostizanje viših ciljeva kao

što su unaprijeđena komunikacija i povećan povrat informacija. Stoga je vrlo važno da je

implementacijski proces planiran i izvršen upotrebom dobre metode.

Postoji nekoliko različitih načina implementacije SAP-a, dok su koraci po kojima se ista

preporuča provesti slijedeći (slika 1.):

priprema projekta prilikom koje je važno imati Projektni plan koji obuhvaća sve

projektne standarde i projektni tim koji će uz dobre sastavnice logističke potpore

provesti instalaciju sustava kroz razvojno/testni poslužitelj

u drugom dijelu koji obuhvaća izradu konceptualnog dizajna mora se obuhvatiti

prikupljanje informacija o organizacijskoj strukturi, matičnim podacima materijala,

zaposlenika, podatke o poslovnim procesima nakon čega se izrađuje prototip i

školuju se funkcionalni timovi

treća faza podrazumijeva realizaciju kroz implementaciju, prilagodbu na temelju

konceptualnog dizajna, razvoj sučelja za prijenos podataka, testiranje,

dokumentiranje, pripremu školovanja krajnjih korisnika i uspostavu produkcijskog

sustava.

priprema za produkciju kao četvrta faza obuhvaća: rješavanje otvorenih pitanja,

testiranje produkcijskog sustava, školovanje krajnjih korisnika i migraciju podataka te

kasnije nadgledanje rada i nadogradnju sustava te eventualnu modifikaciju zbog

specifičnosti tvrtke. Nakon ove faze slijedi ustvari produkcija i podrška koja predviđa

__________________________________________________________________________________


228

podršku krajnjim korisnicima, nadgledanje rada sustava, optimizaciju, kraj projekta i

nadogradnju sustava.

Slika 1 Prikaz plana implementacije informatičkog sustava (Izvor: Interni materijal) Svi prije opisani dijelovi vode ka završnom trenutku: puštanju sustava u rad (rad u živo). To

točno znači puštanje u upotrebu SAP-a krajnjim korisnicima i nadzor rješenja. Ovo je također

trenutak kada prilagodbe sustava ulaze u igru i kada se povezuju moduli u integrirani skup

podataka koji služe korisniku.

3 SMJERNICE ZA USPJEŠNU IMPLEMENTACIJU

Proces proizvodnje grafičkog proizvoda može biti izuzetno kompliciran, odnosno može

uključivati proizvodnju u više pogona, na više strojeva i još s kontrolom i ručnim radom

djelatnika. Iz tog razloga se implementirani ERP informatički sustav koji je previše općenit,

odnosno u svojim postavkama jednak za sve vrste i tipove industrije i proizvodnje, mora

prilagođavati specifičnostima proizvodnog procesa tvrtke jer na tržištu ne postoji informatički

sustav koji je u startu prilagođen (3).

__________________________________________________________________________________


229

Novi informatički sustav prvu fazu prilagođavanja specifičnostima proizvodnog procesa tvrtke

ima upravo u procesu implementacije. Metodologija prilagođavanja implementacije sustava

njegovoj što boljoj funkcionalnosti za proces proizvodnje opisana je u slijedećim koracima:

Usko surađujući prilikom priprema za implementaciju konzultant i ključni korisnik

sustav prilagođavaju specifičnosti procesu proizvodnje tvrtke, stvarajući u tim prvim

koracima temelj za daljnji nesmetani i kvalitetan rad. Naime, konzultant objašnjava

funkcioniranje sustava i što sve isti može podržati, dok ključni korisnik mora pripremiti

i objasniti što više raznih scenarija proizvodnog procesa da bi se napravile eventualne

nadogradnje.

U tom prvom koraku jako je bitno napraviti dobre temelje za daljnju, možemo to

nazvati, finiju prilagodbu. Jako je bitno da ključni korisnik modula proizvodnje u

potpunosti razumije i vlada svim scenarijima proizvodnog procesa kako bi konzultant

mogao što bolje prilagoditi informatički sustav krajnjim korisnicima, a sve u svrhu

bržeg, jednostavnijeg i kvalitetnijeg obavljanja aktivnosti u samom sustavu te

svakodnevnim služenjem istim.

U ovoj fazi ključni korisnik i konzultant zajedno prolaze proizvodni proces svake

prethodno definirane grupe proizvoda posebno i to od početka procesa proizvodnje

određenog proizvoda pa do njegove finalizacije.

Grupa proizvoda ovisi o proizvodnom programu tvrtke te se one definiraju po fazama

koje grafički proizvod u procesu proizvodnje mora proći do svoje finalizacije i to u

korektnom tehničko-tehnološkom smislu.

Na kraju, ključni korisnik i konzultant zajednički utvrđuju moguće korekcije procesa

kao i njihova poboljšanja, a sve vezano za funkcionalnost novog informatičkog

sustava. Naravno da se na početku i to odmah u prvoj fazi ne mogu definirati

konačne postavke informatičkog sustava koji će se koristiti u produkciji tako da se

detaljnije i finije prilagodbe vrše pri samom radu u živo, odnosno korištenju novog

informatičkog sustava.

Nadalje, edukacijske aktivnosti se također nameću kao neophodni faktor za uspjeh

implementacijskog projekta jer služe kao čvrsta osnova za uspješno rukovanje SAP

sustavom u budućnosti. Što je proces planiranja bolje strukturiran i temeljit to će i

produktivnost projektnog tima biti veća.

Kada se počne s uvođenjem novog informatičkog sustava nailazi se na inicijalni otpor. No

nakon što sustav profunkcionira i kada djelatnici shvate da im je mnogo lakše obaviti radne

zadatke kako bi mogli doći do točnih i pravodobnih informacija na vrlo jednostavan načini te

__________________________________________________________________________________


230

tako tvrtki stvoriti dodanu vrijednost. Nema dugotrajnog čekanja i mnogo suvišne papirologije

tako da djelatnici dobro prihvaćaju bit optimalizacije. Skraćuju se vremena potrebna za

obavljanje određenog posla i povećava produktivnost. U konačnici, tvrtka ostvaruje svoj

potencijal koji ima u djelatnicima i koristi sve svoje komparativne prednosti (4).

4 REZULTATI I DISKUSIJA REZULTATA

Prilagodbe i unapređenja za što bolju funkcionalnost informatičkog sustava, a koja su

napravljena kroz samu fazu implementacije proizašli su iz zadanih ciljeva i to zahvaljujući

pravoj metodologiji implementacije:

Postavljanje modula Proizvodnje u korelaciju sa svim ostalim modulima u tvrtci s

ciljem što boljeg zajedničkog funkcioniranja i djelovanja (slika 2.).

Način rada modula Proizvodnje s ostalim povezanim modulima (slika 3.)

Definiranje načina rada unutar modula Proizvodnje podrazumijeva:

- sistematizaciju i definiranje odgovornosti zadataka krajnjim korisnicima

- definiranje i kreiranje grupa proizvoda

- uvođenje rada s poluproizvodima i serijama

- povezivanje radnog i prodajnog naloga zajedničkim brojem materijala

- posebno obilježavanje naloga različitih grupa proizvoda radi lakšeg praćenja

- način funkcioniranja organizacijskih jedinica modula Proizvodnje međusobno

- potrebni izvještaji i statistika svake organizacijske jedinice u modulu Proizvodnje

Slika 2 Moduli SAP/R3 sustava (Izvor: interni materijal)

__________________________________________________________________________________


231

Slika 3 Prikaz integracije proizvodnog procesa s poslovno povezanim modulima (Izvor: interni materijal)

Uz definiranje načina rada unutar modula Proizvodnje s obzirom na široku paletu samih

proizvoda u proizvodnom procesu tvrtke koji se mogu posložiti u više grupa proizvoda, za

kompletno funkcioniranje cijele tvrtke je jako bitno posložiti rad svih modula međusobno (3).

__________________________________________________________________________________


232

Također je vrlo bitno u samom početku implementacije definirati vrste statistike i izvješća

koje se u pojedinim modulima mogu kreirati kako bi cjelokupno poslovanje bilo ubrzano.

Određena izvješća moraju biti transparentna svim modulima i to treba u početku biti

definirano kako se kasnije u radu ne bi trošilo puno vremena na generiranje i slanje izvješća

točno određenim osobama gdje naravno u takvoj komunikaciji može doći do propusta, a

samim time i do problema za poslovanje tvrtke.

5 ZAKLJUČAK

U proizvodnji grafičke tvrtke poželjno je da bude instaliran ERP informatički sustav kako bi

upravo njegovom prilagodbom prema samom odvijanju proizvodnog procesa mogli dobiti sve

ono što nam treba kako bi postigli najbolju optimizaciju, produktivnost i ciljeve.

Ključni korisnik je taj koji svojom vizijom pravi put do cilja, odnosno kreiranjem i

prilagođavanjem informatičkog sustava gradi medij koji će mu nakon nadogradnje idejnih

riješenja dati potpunu sliku odvijanja procesa proizvodnje te pokazati sve nedostatke kako bi

se na kraju napravila optimizacija procesa. Upravo nadogradnju i prilagodbu informatičkog

sustava započinje ključni korisnik već pri prvim susretima kod koraka implementacije kada

treba napraviti temeljne i glavne prilagodbe kako bi nakon toga u daljnjim koracima i radu u

živo unapređenja bila preciznija.

Zaključak je da se, na temelju prilagodbi informatičkog sustava koja su provedena u

unapređenja kod samog implementiranja, kao krajnji rezultat poboljšalo i dobilo bolje

optimiziran proizvodni proces.

Ključni korisnik, ovisno o kapacitetu i veličini svog modula, mora nastojati podijeliti svoja

djelovanja i aktivnosti na više krajnjih korisnika koji će tako svako za svoje područje

odgovornosti sam stvarati prilagodbe i unapređenja. Taj način rada je itekako pozitivan jer

stvara više ključnih korisnika i dovodi do bržeg razvoja i većeg broja nadogradnji. Nadalje, u

ovom slučaju se može formirati tim koji će na temelju vlastitog iskustva kako s upravljanjem

proizvodnim procesom tako i aktivnostima rada na produkciji informatičkog sustava biti

izrazito kompetentan za projektiranje unapređenja svih aktivnosti i procesa koji će pridonijeti

produktivnosti i optimizaciji procesa proizvodnje.

Možemo zaključiti da će reinženjerstvo poslovanja implementacijom (ERP sustava) smanjiti

zalihe, skratiti cikluse poslovnih procesa, smanjiti troškove, unaprijediti poslovne operacije,

unaprijediti tokove rada i ubrzati razmjenu informacija i sastavljanje izvještaja.

__________________________________________________________________________________


233

Pretpostavka je da će tokom vremena na temelju napravljenih unapređenja samog ERP-a,

kontinuiranim nadogradnjama poboljšana verzija sustava još bolje funkcionirati u interakciji s

ostalim subjektima (modulima) s kojima je povezana. Temelj takvog načina nadogradnje i

unapređenja je monitoring.

6 LITERATURA

1. M. Riedel, Managing, (2009)., SAP ERP 6.0, Galileo Press, ISBN 978-1-59229-268-4

2. G.W.Anderson, C.D.Nilson, T.Rhodes, SAP implementation, Sams publishing 2009.

ISBN 9780672330049

3. L.Gallopin, S.Caems, Managing Organizational Change During SAP Implemetation,

(2007). Galileo Press, ISBN 978-1-59229-104-5

4. J.T.Dickerscbach, G.Keller, (2010)., Production Planning and Control with SAP ERP,

Galileo Press,. ISBN 978-1-59229-360-5

5. F.R.Jacobs, D.C. Whybark, Why ERP, McGraw/Hill 2000. ISBN 9780072400892

__________________________________________________________________________________


234

LIKOVNA, SADRŽAJNA I GRAFIČKA PRIMJERENOST STRIPA ZA DJECU OSNOVNOŠKOLSKE DOBI

VISUAL ART, CONTENT AND GRAPHIC APPROPRIATION OF COMICS TO PRIMARY SCHOOL CHILDREN

Danijela Mazal Ostojić, Ivana Andrić Penava, Snježana Marić

Školska knjiga, d.d., Zagreb E-mail: [email protected], [email protected], [email protected]

SAŽETAK

Sadržaj rada temelji se na dugogodišnjem iskustvu u uređivanju i likovno-grafičkom oblikovanju

publikacija koje sadržavaju stripove i dobrom poznavanju odgojno-obrazovnog procesa djece

osnovnoškolske dobi, a uporište ima u stručnoj literaturi i rezultatima istraživanja provedenog na dvije

razine: teoretskoj (povijesni pregled i razvoj stripa, osnovne značajke stripa za djecu, razvoj grafičke

pripreme stripa) i praktičnoj (uloga stripa u odgojno-obrazovnom procesu, utjecaj razvoja grafičke

tehnologije na oblikovanje stripa i dr.). Cilj rada je da se čitatelj upozna s osnovnim stripovskim

pojmovljem i s temeljnim smjernicama kako pravilno i primjereno urediti strip.

Ključne riječi: strip, kadar, font, boja, AdobePhotoshop

SUMMARY

This paper deals with visual art, content and graphic appropriation of comics to primary

school children. Its content and conclusions are based on a long term experience in editing

and graphic designing comic publications, good knowledge of educational system in

primary schools. Furthermore, it is based on a professional literature which deals with similar

topics and results of two levels research; theoretical (comics historical develop overview,

base topics of children comics and developing of comic's prepress process) and practical

(the role of comics in educational system, graphic technology impact on designing the

comics etc.).The main goal is to meet wide range of comics readers with basic comic's terms

and with basic guidelines how to edit comic in a wright way.

Keywords: comic, cadre, font, colour, AdobePhotoshop



__________________________________________________________________________________


235

UVOD Strip se najjednostavnije definira kao niz sličica ili crteža (često obojenih) s popratnim

tekstom, koji prikazuje neku dogodovštinu ili zgodu (1) ili kako ga je Ranko Munitić opisao

kao priče u slikama (2). Od svog nastanka potkraj 19. st., strip je doživio mnogo promjena.

Nakon Prvoga svjetskog rata dignut je do umjetničke razine, a danas se tretira kao vizualno

sredstvo komuniciranja uz kojeg se čitatelj može zabaviti i, usto, učiti, zbog čega je nerijetko

prisutan i na stranicama školskih udžbenika i drugog obrazovnog štiva. No, ne treba

zaboraviti ni na njegovu važnost u odgojnom procesu kroz koji pojedinac prolazi (3).

1 Povijest stripa

1.1 Kad je nastao strip Prema nekim autorima, početak priče o stripu započinje još u razdoblju prije Krista. U svojoj

knjizi Strip, deveta umjetnost, o tome detaljnije polemizira filmski kritičar, povjesničar i

teoretičar Ranko Munitić koji navodi da na fenomen tzv. pretpovijesti stripa ukazuju slikovni

prikazi u grobnicama egipatskih faraona ili reljefni prizori na spomenicima asirskih vladara

koji često upotrebljavaju prikazivačku formu tzv. „tekuće vrpce“, nižući likove i epizode koje

će u tom nizu dati cjelinu određenog događaja, predaje ili rituala. U srednjem vijeku dolazi do

„razbijanja“ pojedinog prizora na niz ili skupinu više povezanih etapa. Jedna od najpoznatijih

preteča današnjeg stripa je Protatska ploča nastala oko 1370. Na njoj se prvi put pojavljuje i

preteča stripskog balončića. Tako se tijekom stoljeća oblikovala nova forma izraza s dvije

temeljne komponente stripa – redoslijed sekvenci i filakter (balončić). No, navedena djela ne

mogu se smatrati „pravim“ stripovima zbog nedostatka komunikacije sa širom publikom koja

će postati moguća tek razvojem modernih tiskarskih tehnika čime je strip postao oblik

masovnih medija (4). Strip se kao zasebna umjetnička forma pojavio koncem 19. i početkom 20. st. Do početka

20. st. iskristaliziralo se nekoliko autora koji su imali presudnu ulogu u nastanku stripa (Jean

Charles Pellerin, Rodolphe Topffer, Wilhelm Busch, Georges Colombo, Richard Felton

Outcault, Rudolf Dirks i Winsor McCay). Strip je u Americi poznat pod nazivom comic, u

Francuskoj kao les bandes dessinées, a u Italiji kao fumett (5). Danas je strip razgranat medij

prisutan u različitim temama (npr. u vodiču za šetnju Bruxellesom prevladava strip) (6). Osim

u Europi (ponajprije u Francuskoj, Italiji i Belgiji) i SAD-u, strip važno mjesto zauzima i u Kini

(Manhu, kineski oblik stripa) i u Japanu (manga) (7).

__________________________________________________________________________________


236

1.2 Najznačajniji svjetski i domaći autori stripa

U proteklih jedanaest i pol desetljeća, cijeli niz autora je dosegnuo autentičnost pravih

majstora, a neka njihova stripovska postignuća su prava remek-djela. Švicarac Rodolphe

Topffer zbog svojih se „slikovnih priča“ iz 1845. u „Eseju o fizionomiji“, smatra najvažnijom

osobom za razvoj stripa u 19. st. Ilustracije u kombinaciji s balonima teksta u seriji stripova

Hoganova ulica i Žuti dječak (The Yellow Kid) Richarda Feltona Outcaulta, u SAD-u se

odavno smatraju prvim pravim stripom iako to danas spore mnogi znanstvenici jer otkrivaju

ranije primjere takvih kombinacija(8). Među svjetske stripaške velikane ubrajaju se: Woodrow

Geiman, Harold Foster, Hugo Pratt zatim Gallieno Ferri, Maurice de Bevere, Albert Uderzo,

Roberto Raviola, Claudio Villa, Bob Kane, Dick i Chris Brown i dr.

Ocem hrvatskog stripa smatra se Andrija Maurović, a objava prvog nastavka njegova

„romana u slikama“ Vjerenice mača u zagrebačkom dnevniku Novosti 1935. početkom

hrvatskog stripa. Godine 1950. okuplja se grupa autora poznata kao „druga generacija“

autora stripa u Hrvatskoj, među njima su: Norbert i Walter Neugebauer, Borivoj Dovniković,

Vladimir Delač, Ismet Voljevica i Oto Reisinger te Ivica Bednjanec i Jules Radilović(9). Ivica

Bednjanec veliki je majstor stripa za djecu i odrasle. Poznate su njegove serije stripova za

djecu Durica, Osmoškolci, Lastan i Genije, Kiko i dr. Među autorima povijesnog stripa valja

izdvojiti Željka Lordanića (serija stripova o hrvatskim narodnim vladarima u Modroj lasti) i

Žarka Bekera (Zaviša). Grupa Novi kvadrat, pokrenuta 1977., okuplja „treću generaciju“

autora stripa (Mirko Ilić, Radovan Domagoj Devlić, Krešimir Zimonić, Igor Kordej, Ninoslav

Kunc, Joško Marušić, Ivan Puljak, Krešimir Skozret, Emir Mešić i Nikola Kostadinović). Među

stripašima 1980-ih, ističu se Dubravko Mataković i Danijel Žeželj. Početkom Domovinskog

rata počinje nepovoljno razdoblje za hrvatski strip. Godine 1999. u Zagrebu nakon kratke i

teške bolesti umire Edvin Biuković. Među mlađim stripašima značajan je Goran Sudžuka, koji

je stekao međunarodnu slavu(10). U stvaralaštvu stripova za djecu u najnovije doba osobito

su se istaknuli: Darko Macan, Niko Barun, Darko Kreč, Dario Kukić, Robert Solanović, Ratko

Srezović i Zlatko Stanzer(11). Tu su još i Štef Bartolić te Frano Petruša. Kao poznate strip

autorice izdvajaju se Magda Dulčić, Ivana Guljašević Kuman i Irena Jukić Pranjić (12).

__________________________________________________________________________________


237

1.3 O vrednovanju i proučavanju stripa

Šezdesete godine prošlog stoljeća donose značajnu prekretnicu u vrednovanju i proučavanju

stripa. Zahvaljujući sustavnom istraživanju utvrđeno je da je stripovska problematika mnogo

bogatija i složenija nego se mislilo. (13) Istraživanje stripa krenulo je u tri osnovna smjera:

prvi smjer odnosio se na analitičku i argumentiranu selekciju vrijednih od bezvrijednih

stripovskih ostvarenja, drugi smjer na proučavanje uvjeta zahvaljujući kojima se strip vrlo

brzo širio svijetom i, napokon, treći smjer je posebnu pozornost obratio na šire aspekte stripa

kao medija. Rezultat takvog istraživanja je dokaz da je strip gotovo idealan obrazac za

ispitivanje opće fenomenologije i evolucijske zakonitosti masovnih sredstava komunikacije.

Kako bi opstalo, to je sredstvo moralo stvoriti: posebnu izražajnu tehniku; originalan jezik i

komunikacijski kodeks; tematiku, tipologiju i mitologiju; sredstva širenja, odnosno distribucije

u prosotoru; te svoju stalnu publiku kao oslonac i jamstvo proizvodno-stvaralačkog

kontinuiteta (14). Od navedenih pet kategorija u ovome radu naglasak u proučavanju je

stavljen na prve tri kategorije.

2 Interakcija stripa i filma

2.1 Što je strip Strip (engl. traka ili vrpca) je kronološki slijed crteža (ili fotografija) međusobno povezanih

nekom radnjom. Priprema za crtanje stripa odvija se u koracima vrlo sličnim onima u

nastajanju filma: ideja – sinopsis – scenarij razrađen prema kadrovima – crtanje (15).

2.2 Strip i crtani film Strip je bio prva forma direktnog transporta u umijeće pokretnog oživljavanja, a za početak

animacije mnogi smatraju najvažnijim strip Mali Nemo u zemlji snova Winsora McCaya.

Osnovna razlika između crtanog filma i stripa je ta što umjetnik u stripu može odlučiti hoće li

dati prednost tekstu ili slici, a u animaciji tog izbora nema - prednost ima uvijek slika.

Animacija posjeduje mogućnost dodavanja zvuka, a strip svoje zvučne kulise ocrtava

onomatopejom, odabirom fontova i crtežima u balončićima (koji se često nazivaju i oblačići).

Animacija često preuzima likove stripova, a najpoznatiji lik, koji je nastao obrnutim procesom,

bio je Mickey Mouse. Zbog Disneyjevog promoviranja Mickeyja kao lika, počeli su na radu sa

stripom, pa je crni miš bio jednako popularan na papiru i na ekranu (16).

__________________________________________________________________________________


238

3 Strip kao važan medij u odgojno-obrazovnom procesu djece osnovnoškolske dobi

U odgojno-obrazovnom procesu osnovnoškolaca strip je prisutan od najranije dobi. Prema

nastavnom planu i programu obrađuje se već u 2. razredu osnovne škole, ali prisutan je

tijekom cijelog osnovnoškolskog obrazovanja u časopisima za djecu, strip-knjigama,

školskim časopisima, čak i u udžbenicima.

Strip u časopisima za djecu u velikoj se mjeri koristi kao dodatno nastavno sredstvo jer

uglavnom najviše privlači pozornost djece na što ukazuju i rezultati ankete provedene u

Smibu, poučno-zabavnom listu za djecu od 1. do 4. razreda osnovne škole.

Knjiga u stripu jest sažetak epizoda, odnosno odabir tabli nekog stripa objavljivanog

najčešće u časopisu ili dnevnim novinama. O njezinoj popularnosti i vrijednosti govori i

podatak da je knjiga u stripu Durica uvrštena na popis lektire za 2. Razred (17).

Neke škole u Hrvatskoj tiskaju svoj školski časopis u kojem se katkad objavljuje fotostrip kojeg učenici samostalno osmišljavaju. Fotostrip (fotožurnal) je prilično zahtjevna novinska

vrsta jer ima elemente različitih medija: traži dobru pripremu, scenarij, dakle tekstopisca i

fotografa, „glumačku ekipu“ i nekoga tko će sve to uobličiti (18).

U posljednjih je petnaestak godina u Hrvatskoj strip razmjerno često korišten i u

osnovnoškolskim udžbenicima, najčešće kao uvod u određenu cjelinu ili u funkciji

pojašnjavanja pojmova (19). Stripom su udžbenici osvježeni, učenicima su privlačniji, a za

pojašnjavanje složenijih pojmova forma stripa se pokazala kao pomalo neobičan ali vrlo

dobar odabir. Među stripašima koji rade stripove za udžbenike je i Darko Macan (20).

4 Elementi stripa i likovno-grafička priprema stripa za tisak

Postoje standardni osnovni uvjeti koji se moraju poštivati pri izradi stripa. To su: tema, kadar,

odnos slike i teksta te linija, ploha i boja.

__________________________________________________________________________________


239

4.1 Tema Tema označava ono o čemu se u stripu govori. Potrebno ju je smisliti unaprijed vodeći pritom

računa o publici kojoj je strip namijenjen. Primjerice, za šestogodišnjake, koji su na pragu

pismenosti, stripovi su bez riječi ili s vrlo malo teksta i s manje kadrova nego za tinejdžere.

Uz obradu i analizu stripova poznatih hrvatskih autora, učenici i samostalno smišljaju i

izrađuju stripove. U razredu se kao tema za izradu stripa mogu koristiti sastavci sa sata

hrvatskog jezika ili se tema učenicima može zadati, ali je tada bolje ne zadati i završetak,

kako bi djeca imala prostora za vlastita kreativna rješenja (21).

4.2 Kadar, plan, rakurs Kadar je okvir (najčešće kvadrat ili neki drugi geometrijski lik) u kojem se vizualizira radnja

stripa. Kadrovi se u pravilu nižu s lijeva na desno i odozdo prema dolje kako bi njihovo

čitanje bilo jasnije i preglednije. Posloženi kadrovi čine pasicu ili tablu stripa. Pasica je uska

traka s jednim do šest kadrova, najčešće poredanih jedan do drugoga ili jedan ispod drugoga

ako je pasica položena uspravno. Tabla stripa je najčešće jedna stranica u časopisu,

novinama ili strip knjizi. Autori na pasici ili tabli slažu kompoziciju, smještaju likove,

raspoređuju kadrove. Kadar je određen planom i rakursom.

Plan određuje blizinu objekta prema zamišljenoj kameri ili oku crtača ili promatrača.

Razlikujemo krupni plan (glava čovjeka ispunjava cijeli izrez kadra), bliski plan (poprsje

čovjeka), srednji plan (cijeli lik čovjeka), total (ambijent veći od čovjeka: npr. soba, kuća,

planina i sl.), detalj (npr. čovjekova ruka ili oko) (22). Kod djece osnovnoškolske dobi najviše

se koristi srednji plan, osobito u nižim razredima. Katkad je cijeli strip (svi kadrovi) napravljen

u srednjem planu, što ne treba čuditi, jer je djeci te dobi najlakše pratiti cijeli lik u kadru (23).

Rakurs određuje kut pod kojim zamišljena kamera ili oko crtača ili promatrača gleda u prizor,

pa razlikujemo gornji rakurs, donji rakurs i visinu očiju ili razinu promatrača. Kadar, plan i

rakurs su inače filmski termini, ali se koriste i u stripu (24).

4.3 Odnos slike i teksta Odnos slike i teksta može biti riješen na različite načine. Često je tekst u balončiću, ali može

biti i na dnu kadra ili izvan kadra. Glasnost zvukova i govora označavaju se interpunkcijom ali

i veličinom i debljinom slova ili oblikom balončića. Onomatopejske riječi (npr. škljoc, bum),

posebnim se slovima upisuju unutar kadra ili se unose u posebne balončiće (25). Za

osnovnoškolce treba paziti da tekst sadržajno bude primjeren njihovoj dobi, dijalozi trebaju

biti kratki i razumljivi. Važno je odabrati i primjeren font, jasan, uredan i jednostavan za

__________________________________________________________________________________


240

čitanje, najbolje neserifan. Sam balončić često mijenja oblik ovisno o karakteru poruke koju

prenosi. Ako junak viče, balončić se pretvara u oštro nazupčanu elipsu, ako je junak uplašen

balončić podrhtava, a prilikom izjavljivanja ljubavi može poprimiti oblik srca i dr (26).

4.4 Linija, ploha i boja Linija, ploha i boja su gradivni element vizualizacije u stripu organizirani u kompozicije. Iako

je slika nepokretna, crtež navodi gledatelja na zamišljanje pokreta. Osjećaji junaka vide se iz

crteža (npr. dignute obrve - ljutnja, podignuta kosa - strah i sl.) (27). Debljina linije ovisi o stilu

i likovnim tehnikama koje koristi crtač stripa. Za djecu osnovnoškolske dobi crteži su

jednostavni, s punim linijama, jasnim bojama i bez previše detalja. Vrlo su važni i kontrasti

zbog lakšeg razumijevanja strip table, a osobito je važno dobro uspostaviti ravnotežu između

crne i bijele boje. Ranko Munitić ističe kako je važno proučavanje grafičkih elemenata

iskorištenih u artikulaciji pojedinoga stripskog kvadrata - slike. Prema njemu, obla linija

svojom arabesknom podatnošću uvijek sugerira ugodu, dopadljivost i dobronamjernost - jer

se pogledu oka pruža mogućnost da njenim profilom prošeće bez ikakvih smetnji i prepreka.

A rigidna, ravna, izlomljena linija asocira na hladnoću, bezosjećajnost, okrutnost - jer je tu

ležerno kretanje pogleda oka svaki čas ometano oštrim kutom (28).

4.4.1 Bojenje (koloriranje) stripa U kontekstu potpunog kontakta sa svješću gledatelja boja se nameće posebnom

kompleksnošću. Neke od njih stvaraju prilikom perceptivnog kontakta osjećaj dubine i

„uvlače“ pogled (crna, plava, ljubičasta), a neke druge „strše“ iz cjeline (crvena, žuta) (29).

Stripovi su danas uglavnom u boji. Razvojem grafičke tehnologije, bojenje stripova postalo je

jednostavnije i brže. Pojavom kompjutorskih programa poput AdobePhotoshopa, ručno je

koloriranje u posljednjih petnaestak godina gotovo u potpunosti potisnuto. Kako se boje

stripovi u najvećim izdavačkim kućama na svijetu poput Marvela, DC Comicsa, Vertiga i

drugih pojasnio je u intervjuu za potrebe rada Matt Hollingsworth, kolorist stripova iz SAD-a i

dobitnik brojnih svjetskih nagrada za koloriranje. Matt putem ftp servera dobiva skenirane

table s crno-bijelim kadrovima koje treba obojiti. U tu svrhu koristi digitalnu olovku i monitor

za crtanje - Cintiq po kojemu boji kao po papiru. Za bojenje jedne table treba mu oko dva i

pol sata. Obojene table šalje preko ftp servera u izdavačku kuću za koju kolorira kako bi

drugi suradnik upisao tekst, a zatim strip ide u pripremu za tisak i u tiskaru. Kada je taj posao

počinjao raditi, bojio je table stripa ručno, a od 1996. boji isključivo kompjuterski. Pri ručnom

bojenju koristio je specijalne boje Dr.Ph. Martin's, slične vodenim bojama, ali i gvaš, markere

__________________________________________________________________________________


241

i olovke. Danas Matt radi isključivo u AdobePhotoshopu. Dosad je kolorirao stripove

Daredevil, Spiderman, Batman, Hellboy, Superman, Punisher i mnoge druge (30).

4.5 Rezultati ankete u Smibu Kako bi se dobila povratna informacija o tome što čitatelji prvo čitaju kad dobiju Smib i koji su

im sadržaji najzanimljiviji, u ožujku 2012. u Smibu je objavljen anketni upitnik za učenike s 15

pitanja. Tri su pitanja bila vezana uz strip: Kad dobiješ novi broj Smiba, što najprije pročitaš,

Napiši koje tri rubrike (stranice) najradije čitaš te Najdraži strip ocijeni peticom, a one manje

drage ocjenom od 1 do 4. Za potrebe rada obrađeno je ukupno 140 anketnih upitnika.

Istraživanje je provedeno u razdoblju od 1. 3. do 1. 6. 2012. godine. U anketi je sudjelovalo

44% dječaka i 56% djevojčica u dobi od 7 do 10 godina. Učenici 1. razreda sačinjavali su

29%, učenici 2. razreda 22%, učenici 3. razreda 26% i učenici 4. razreda 19% ispitanika.

Na prvo pitanje Kad dobiješ novi broj Smiba, što najprije pročitaš, 82% ispitanika je

odgovorilo da prvo pročita strip, a 18% ispitanika se odlučilo za ostale teme. Važno je

napomenuti da stipovi u ovom časopisu imaju udio od 15% u odnosu na ostale teme. Tako je

na drugo pitanje 38% ispitanika odgovorilo da čita stripove, 20% da čita poeziju i prozu, 12%

da rješava enigmatiku te 17% čita ostale teme.

Slika 1 Odgovori ispitanika na pitanje Napiši koje tri rubrike (stranice) najradije čitaš

U trećem pitanju je od ispitanika zatraženo da ocijene stripove ocjenama od 1 do 5. Rezultati

su predočeni vrijednostima u grafikonu. Učenici su najveću ocjenu dali stripu s najviše

kadrova.

__________________________________________________________________________________


242

Slika 2 Odgovori ispitanika na pitanje Najdraži strip ocijeni peticom, a one manje drage ocjenom od 1 do 4

4.6 Likovno-grafička priprema stripa za tisak Kao i svi, osobito likovni sadržaji u tiskovinama, tako se i stripovi moraju pomno pripremiti za

tisak.

4.6.1 Obrada stripa u AdobePhotoshop programu Kod pripreme stipova crno-bijeli crtež se skenira i sprema u tiff formatu. Takva crno-bijela

slika se u AdobePhotoshopu plošno (bez sjenčanja) kolorira. Tako obojena slika je početna

za kolorista, koji potom te boje mijenja ili ostavlja te sijenča i kolorira. Poželjno je da se u

AdobePhotoshopu kolorira u CMYK kolornom sustavu, ili u RGB ali s uključenim CMYK

prikazom. Za pojedini strip se definiraju boje koje će se koristiti u posebnu paletu za taj stip.

Prije su postojale takve otisnute palete (poput paleta boja kojima se Matt Holligsworth

služio pri koloriranju stripova prije prelaska na kompjutorsko koloriranje). Nakon

koloriranja potrebno je pripremiti stranice za tisak. Obično se crne linije ostavljaju samo u

crnom kanalu, ali ako se želi postići "puna crna" onda se ispod crne ostavljaju i ostale boje

(npr. 60C/40M/40Y), ali koji piksel uže kako bi konture crne ostale oštre i kod malih pomaka

koji se mogu dobiti u tisku. Rezolucija u kojoj se pripremaju fileovi za tisak je 300dpi (31).

4.6.2 Odabir fonta Kod stripova namjenjenih djeci osnovnoškolske dobi važno je da odabrana tipografija bude

čitka. Poželjno je da uzvici i onomatopeje budu razigrani jer osim što na taj način dočaravaju

zvukove, privlače i pažnju djece. Riječ koja je naglašeno izgovorena obično je označena

debljim rezom te se tako izdvaja od ostalih riječi. Ako junak uzvikuje, balončić sadrži jednu ili

dvije jednosložne riječi koje zauzimaju cijeli prostor balončića upadljivo signalizirajući ton i

žestinu poruke. Izbor, osobnost i profilacija tipografije može i govoriti o osobi koja izgovara

__________________________________________________________________________________


243

tekst. Tako će naprimjer izjava ukočenog akademika biti ispisana krajnje dotjeranim i

kompliciranim kaligrafskim znakovima, dok će replika neobrazovane budale vrvjeti

pravopisnim zabunama i orografskim greškama (32).

Slika 3 Primjer vikanja i normalnog govora (Smib br. 5, siječanj 2012., Školska knjiga, Zagreb, str. 32)

5 ZAKLJUČAK

Strip (ili deveta umjetnost) omiljen je medij djece osnovnoškolske dobi. To je prepoznato i u

odgojno-obrazovnom procesu pa je strip uvršten u nastavni plan i program osnovnoškolskog

obrazovanja. Strip je danas kod osnovnoškolaca prisutan ne samo u časopisima za djecu,

nego i knjigama u stripu, a katkad i u udžbenicima. Stoga je iznimno važno da bude

kvalitetan – sadržajno, likovno i grafički. Zato autori stripova za djecu moraju voditi računa o

svim segmentima stripa - od primjerene teme i likovne kvalitete, preko čistoće i jasnoće

jezičnog izražavanja, do kvalitetne grafičke obrade i tiska (ne umanjujući i ne zatirući pritom

likovno, jezično i grafičko izražavanje karakteristično za strip). Ako se poštuju i kvalitetno

odrade svi ti segmenti, objavljeni strip u konačnici je kvalitetan i primjeren za djecu i može im

se bez bojazni ponuditi kao zabavni i odgojni sadržaj.

6 LITERATURA

1. Veliki školski leksikon, A – Ž, (2003.), Školska knjiga, Zagreb, str. 992.

2. Munitić, R., Strip, deveta umjetnost, (2010.), Udruga za populizaciju hrvatskog stripa –

ART 9, Zagreb, str. 11

3. Polić R., (1978.), Strip u odgoju djeteta, Roditelji i škola, (br. 10,1978.), Zagreb, str. 18-20

4. Perry G.C., Aldridge A., The Penguin book of comics: A slight history, London, New York,

(1989.), str. 11

__________________________________________________________________________________


244

5. Munitić R., (2010.), Strip, Sedma umjetnost, Udruga za populizaciju hrvatskog stripa –


6. Vandorselar T., (2004.), Brussels trough comic strips, Versant Sud, Belgija, str. 4-144

7. http://hr.wikipedia.org/wiki/Manga (zadnji put gledano 2. kolovoza 2012.); Ervin

Rustemagić, Profesionalne tajne stripa, (2011.), str. 143

8. Marschall R., (1989.), Oh You Kid, The Comics Journal, (br. 127, 1989.), str. 72-77;

http://ignatz.brinkster.net/cohyoukid.html (zadnji put gledano 2. kolovoza.2012.)

9. Strip revija, (br. 6, travanj 2011.), Stripforum , Zagreb, str. 1-119

10. Kad je strip bio mlad: prilozi za povijest hrvatskog strip, (2012.), priredili Rudi Aljinović,

Mladen Novaković, Zagreb, str. 232

11. Stripovi za djecu XXI. stoljeća, (2005.), Autorska kuća, Zagreb, str. 6-132

12. Ženski strip na Balkanu, (2010.), grupa autora, Fibra, Zagreb

13. Munitić, R., (2010.), Strip, deveta umjetnost, Udruga za populizaciju hrvatskog stripa–

ART 9, Zagreb, str.12-13

14. Munitić, R., (2010.), Strip, deveta umjetnost, Udruga za populizaciju hrvatskog stripa –


15. Primorac, B., Šimeg, M., Šojat, A., (2010.), Novinarstvo u školi, Školska knjiga, Zagreb,

str. 215; Hrvatski opći leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, (1996.),

str. 946

16. http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/strip.htm (zadnji put gledano 11. srpnja 2012.)

17. http://www.euro26.hr/teme.php?p=2&rb=1088 (zadnji put gledano 8. srpnja 2012.)

18. Bednjanec, I., (2008.), Durica knjiga u stripu, Školska knjiga, Zagreb

19. Primorac, B., Šimeg, M., Šojat, A., (2010.) Novinarstvo u školi, Školska knjiga, Zagreb

20. Ađija M., (2006.), Strip u nastavi stranih jezika, Strani jezici, 35, 4, str. 451-462

21. Stripovi za djecu XXI. stoljeća, (2005.), Autorska kuća, Zagreb, str. 60

22. http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/strip.htm (zadnji put gledano 11. srpnja 2012.)

23. Turković H., (1990.), „Planovi“, Filmska enciklopedija, sv. II, L-Ž, Zagreb, str. 330-333

24. Peterlić A., (1986.),„Kut snimanja“, Filmska enciklopedija, sv. I, A-K, Zagreb, str. 741-742

25. http://webograd.tportal.hr/Miha29/medijskakultura/strip (zadnji put gledano 15. srpnja

2012.)



27. http://webograd.tportal.hr/Miha29/medijskakultura/strip (zadnji put gledano 15. srpnja

2012.)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Manga

http://ignatz.brinkster.net/cohyoukid.html

javascript:open_window(%22http://katalog.nsk.hr:80/F/RLY14YI5YM7N73JAC5GVJ2KIHJ8N39MK4U537MGUDJN8R6DVSL-05812?func=service&doc_number=000804565&line_number=0015&service_type=TAG%22);

javascript:open_window(%22http://katalog.nsk.hr:80/F/RLY14YI5YM7N73JAC5GVJ2KIHJ8N39MK4U537MGUDJN8R6DVSL-05812?func=service&doc_number=000804565&line_number=0015&service_type=TAG%22);

http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/strip.htm

__________________________________________________________________________________


245





2. Intervju s Mattom Hollingsworthom, koloristom stripova (intervju je obavljen e-

mailom 15. srpnja 2012.) 3. http://matthollingsworth.net/content/view/2/1/ (zadnji put gledano 11. srpnja 2012.)



http://matthollingsworth.net/content/view/2/1/

__________________________________________________________________________________


246

IMPLIKACIJE U KONTROLI KVALITETE TISKA NA PAPIRU KOJI SADRŽI AGENS ZA IZBJELJIVANJE

PRINTING QUALITY CONTROL IMPLICATIONS ON PAPER WITH OBAS (OPTICAL BRIGHTENING AGENTS)

Roberto Pašić, Snežana Andonovska, Aleksandar Markoski

Tehnički fakultet Bitola, Ivo Lola Ribar b.b., Bitola, Makedonija


SAŽETAK

Papiri sa agensima za izbjeljivanje su sve zastupljeniji na tržištu. Agens za optičko

osvetljavanje (optical brightening agents) ili agens za fluoroscentno izbjeljivanje (fluorescent

whitening agents) sadrži kemijske aditive koji povečavaju refleksiju plavog svjetla

(uzrokovanu ultraljubičastim svjetlom s valnom duljinom ispod 400nm) za korekciju prirodno

žute boje pulpe papira. Cilj rada je pokazati da su reproducirane boje, na papiru s i bez

agensa za izbjeljivanje, različite pod istim uvjetima tiska. Standard ISO13655:2009 (Spectral

Measurement and Colorimetric Computation for Graphic Arts Images) propisuje "M" seriju

osvjetljenja, što omogućava kolor menadžment i u ovim uvjetima.

Ključne riječi: Kontrola kvalitete tiska, agens za izbjeljivanje, ISO12647-2, ISO13655.

ABSTRACT

Papers with agents for optical brightening are often represented on the market. Agent for

optical brightening or fluorescent whitening agent contains chemical additives that increase

the reflection of blue light (caused by ultraviolet light with a wavelength below 400 nm) for the

correction of a natural yellow color of paper pulp. The aim of this paper is to show that colors

reproduced on paper with and without agents for optical brightening, are different during the

same printing conditions. Standard ISO13655: 2009 (Spectral Measurement and colorimetric

Computation for Graphic Arts Images) defines the "M" series of illumination, which provides

color management in these conditions.

Key words: Printing Quality Control, OBAs, ISO12647-2, ISO13655.

__________________________________________________________________________________


247

1 UVOD

Agensi za izbjeljivanje su kemijski aditivi koji se vrlo često dodaju u procesu proizvodnje

papira u cilju povećanja refleksije plavog svijetla. U današnje vrijeme skoro da ne postoji

papir koji ne sadrži agens za izbjeljivanje, osim u uvjetima gdje se to osobito zahtjeva

(cigaretni papir na primjer). Povećana refleksija plavog svjetla uzrokuje povečanje percepcije

bjeline i "čistoće" papira, s maksimalnom vrijednošću refleksije pri valnoj duljini od 457 nm

(1). Efekt agensa za izbjeljivanje se zamjećuje uporabom UV izvorima svijetla kao dnevno

svijetlo i D65 izvor svjetla. Krajnjim potrošačima boje tiskane na papirima s agensima za

izbjeljivanje su "življe" jer agens vara ljudsko oko pomicanjem nevidljivog UV svijetla iz

dnevnog svijetla u vidjlivu plavu svijetlost. U slučaju papira, plava svjetlost prikriva prirodnu

žutu boju pulpe onoliko dugo koliko UV svijetlost pada na papir.

2 TEORETSKI DIO

Agensi za izbjeljivanje su fluorescirajuće supstance. Fluorescencija predstavlja osobinu

supstance da apsorbiranu energiju nevidljivih UV valnih duljina transformira u emisiju

energije vidljivog dijela spektra.

Slika 1 Papiri s različitim količinama agensa za izbjeljivanje izloženi UV svjetlosti (2)

Slika 2 Papiri u uvjetima UV-cut svjetla (2)

__________________________________________________________________________________


248

Slika 3 Papiri u simulatoru dnevnog svjetla koji pobuđuje agens za izbjeljivanje i izaziva promjenu u boji papira (četvrti papir s lijeve strane sadrži najveću količinu agensa za izbjeljivanje) +

Grafička industrija koristi geometriju instrumenata 450:00 ili 00:450 uz D50 kao referentni izvor

svjetlosti najčešče dobiven tungsten lampom ispunjenom plinom, što se ne podudara u

potpunosti sa tzv. zlatnim pravilom "mjeriti kao što vidimo".


U radu je uporabljena Altona_measure_1v1a testna forma koja je otisnuta na dvije vrste

papira, s agensom za izbjeljivanje Incada Silk (bjelina papira 95.0 L*, 1.0 a*, -5.3 b* podaci

proizvođača) s gramaturom od 220 g/m2 i bez agensom za izbjeljivanje Incada Silk T (bjelina

papira 94.8 L*, -0.23 a*, 1.7 b* podaci proizvođača), s gramaturom od 205 g/m2 (3). Tisak je

izveden na Komori Spica 429P u tiražu od po 200 primjeraka. Izmjerene vrijednosti Density

CMYK polja punih tonova iznose 1,46 (cian), 1,45 (magenta), 1,32 (žuta) i 1,73 (crna).

Slika 4 Altona_measure_1v1a test forma

__________________________________________________________________________________


249

Mjerenje obuhvaća CMYK polja punih tonova, 50% rastertonske vrijednosti kao i aditivna

polja prikazano CIELAB vrijednostima i kolor razlika CIEDE2000. Mjerenje je izvedeno

višekratno na slučajno odabranim otisnutim papirima i zatim se izračunava srednja vrijednost

(4). Uporabljeni spektrofotometar je SpectroEye. Analiziran je utjecaj agensa za izbjeljivanje

na bjelinu papira a nakon toga analizirane su promjene kod mjerenih CIELAB vrijednosti

tiskanih boja, na papiru koji sadrži i ne sadrži agens za izbjeljivanje uz različite izvore

osvjetljenja.

3.1 Utjecaj agansa za optičko izbjeljivanje na bjelinu papira

Standard ISO13655:2009 (Spectral Measurement and colorimetric Computation for Graphic

Arts Images) opisuje da se fluorescencija dobija izračunavanjem kolor razlike CIEDE2000 (5)

mjerenjem CIE L*a*b* vrijednosti dobivene izvorom svjetlosti A i D65. Vrijednosti

CIEDE2000 > 0,5 pokazuju da papir fluorescira kao rezultat prisutnosti agensa za

izbjeljivanje (6).

Tablica 1 L*a*b* vrijednosti bjeline papira i kolor razlika CIEDE2000 (A iluminant i D65) Mjerenje izvedeno spektrofotometrom SpectroEye L* (A) a* (A) b* (A) L* (D65) a* (D65) b* (D65) ΔE00

Incada Silk (papir sa OBAs)

94.11 1.14 -0.9 95.0 1.0 -5.3 3.98

Incada Silk T (papir bez OBAs) 94.6 -0.19 1.21 94.8 -0.23 1.7 0.48

3.2 Utjecaj agansa za optičko izbjeljivanje na otisnute boje

Kolor razlike CMYK polja punih tonova, 50% rastertonskih vrijednosti i njihova aditivna polja

otisnuta na papiru s i bez agensa za izbjeljivanje analizirane su uporabom D50 i A izvora

osvjetljenja. izvora osvjetljenja. UV komponenta izvora osvjetljenja D50 je dovoljna za poticaj

fluorescencije papira i direktne implikacije na otisnute boje.

__________________________________________________________________________________


250

Tablica 2 CIEDE2000 kolor razlika (D50 i A izvor osvjetljenja), Mjerenje izvedeno spektrofotometrom SpectroEye

Incada Silk (papir sa OBAs) ΔE00 Incada Silk T (papir bez OBAs) ΔE00

Cian 50% 1,002 Cian 50% 0,429

Cian 100% 0,322 Cian 100% 0,091

Magenta 50% 1,154 Magenta 50% 0,527

Magenta 100% 0,518 Magenta 100% 0,199

Žuta 50% 1,389 Žuta 50% 0,312

Žuta 100% 0,602 Žuta 100% 0,021

Crna 50% 1,406 Crna 50% 0,625

Crna 100% 0,000 Crna 100% 0,000

Crvena 100% 0,219 Crvena 100% 0,020

Zelena 100% 0,095 Zelena 100% 0,012

Plava 100% 0,121 Plava 100% 0,017

4 DISKUSIJA

Eksperimentalni dio rada u vezi utjecaja agensa za izbjeljivanje na bjelinu papira pokazuje,

sukladno preporukama ISO13655:2009, da papir koji sadrži agens za izbjeljivanje (mjerenje

izvedeno sa A izvorom osvjetljenja i D65) fluorescira većim intenzitetom koji zavisi od

količine agensa za izbjeljivanje (Incada Silk ΔE00 = 3.98, Incada Silk T ΔE00 = 0.48).

Eksperimentalni dio rada u vezi utjecaja agensa za izbjeljivanje na CMYK poljima punih

tonova, 50% rastertonskih vrijednosti i njihovih aditivnih polja pokazuje da zbog veće

fluorescencije papir s agensom za izbjeljivanje, prikazuje otisnute boje različito uz različite

izvore osvjetljenja. Mjerenja pokazuju da veći postotak nanosa boje kod papira s agensom

__________________________________________________________________________________


251

za izbjeljivanje daje manju spektralnu refleksiju u uvjetima različitih izvora osvjetljenja. Boje

sa 50% rastertonsku vrijednost na oba tipa papira imaju veće vrijednosti CIEDE2000 u

uporedbi s bojama punih tonova. To znači da kreiranje profila za reprodukciju točnih boja

pored odnosa boja i podloge na papirima s agensom za izbjeljivanje treba promatrati i

postotak pokrivenosti bojom.

Crno polje punog tona u oba slučaja ima vrlo malu refleksiju pri čemu CIEDE2000 iznosi 0.

Sukladno karakteristikama papira s agensom za izbjeljivanje (povečanje refleksije plavog

svijetla u UV uvjetima) za očekivati je da CIEDE2000 kolor razlika žute boje bude najveća

(žuta boja je komplementarna plavoj). Mjerenje pokazuje da CIEDE2000 žute boje (50%) ima

veću vrijednost od cijan i magente, a manju od crne boje.

Aditivna polja (crevna, zelena i plava) imaju niže vrijednosti CIEDE2000 u usporedbi sa

procesnim bojama vjerovatno zbog utjecaja dvoslojnosti boja na smanjenje refleksije,

rezultirajući nižim vrijednostima kolor razlike.

5 ZAKLJUČAK

Visoki postotak prisutnosti papira s agensima za izbjeljivanje na tržištu zahtjeva promjene u

definiranju uvjeta i preporuka za postizanje kvalitete u tisku (uspješan kolor menađment).

Standard ISO13655:2009 (Spectral Measurement and Colorimetric Computation for Graphic

Arts Images) propisuje "M" seriju izvora osvjetljenja, što određuje kolor menađment i u ovim

uvjetima. Mjerno stanje "M0" odgovara standardnom A izvora osvjetljenja i ne definira UV

sadržaj. Standard ne preporučuje uporabu "M0" mjernog stanja u uvjetima postojanja

mogućnosti fluoresciranja podloge za tisak. Mjerno stanje "M1" - prvi dio, odgovara CIE D50

izvoru osvjetljenja. "M1" - drugi dio je proporučeno mjerno stanje za mjerenja kod podloga

(papira) s agensom za optičko osvetljavanje ali ne i kod mjerenja boja ili tonera koji

fluoresciraju. Mjerno stanje "M2" je t.z. UV - cut ili No UV stanje. Mjerno stanje "M3" definira

efekt polarizacije u cilju eliminiranja ili minimiziranja refleksije.

Novi uvjeti mjerenja su omogućeni kombiniranjem više izvora osvjetljenja kod novijih

generacija instrumenata uključujući i uporabu LE dioda (light emitting diode). Mjerni

instrumenti koji zadovoljavaju uvjete mjerenja za podloge koje sadrže agense za izbjeljivanje

su svakako X-rite EyeOnePro II i Konica Minolta FD-7.

__________________________________________________________________________________


252

6 LITERATURA

1. Goyal, H. (2000). Properties of Paper, Pulp & Paper Resources on the Web.

2. Bickeböller, C. (2011). To see what you don‘t see, Konica Minolta Sensing Europe B.V.

3. Iggesund Holmen Group (osobita zahvalnost za isporučenih free samples papira)

4. http://www.iggesund.com/en/Global/Products.

5. International Color Consortium. (2004). ICC Recommendations for Color Measurement,

White Paper #3, Dec. 2004.

6. Chung, R.; Chen, P. (2011). Determining CIEDE2000 for Printing Conformance, Iarigai

Research Conference, Budapest, Hungary.

7. Malcolm, K. (2012). California Polytechnic State University, San Luis Obispo.

8. Ohno, Y.; CIE Fundamentals for Color Measurements, National Institute of Standards and

9. Technology, Gaithersburg, MD 20899 USA, 2000.

10. Chaikovsky, S.; Garrison, J. (2012). Effects of Optical Brightening Agents on Color

Reproduction in Digital Printing, Faculty of the Graphic Communication Department

California Polytechnic State University, San Luis Obispo.

11. Chung, R.; Tian, I. (2011). Effect of Paper Containing OBA on Printed Colors, Test

Targets Volume 10, RIT.

12. Cheydleur, R. (2012). Successful Color Management of Papers with Optical Brighteners,

X-Rite Inc.

13. Quanhui, T.; Chung, R. (2010). A Study of Optical Brightening Agents (OBA) Correction

Methods, Trans Tech Publications, Switzerland.

14. ISO 13655 Graphic technology - Spectral measurement and colorimetric computation for

15. graphic arts images.

16. ISO 12467-2 Graphic technology - Process control for the manufacture of half-tone color

separations, proof and production prints – Parts 2.

__________________________________________________________________________________


253

UTJECAJ KALIBRACIJSKIH KRIVULJA NA PRIRAST RASTERTONSKIH VRIJEDNOSTI U OFSETNOM TISKU

INFLUENCE OF CALIBRATION CURVES ON DOT GAIN IN OFFSET PRINTING

Jelena Vlašić1, Marin Milković1, Marko Morić2 1 Veleučilište u Varaždinu, J.Križanića 33, Varaždin, Hrvatska 2 Agencija za komercijalnu djelatnost, Savska cesta 31, Zagreb, Hrvatska [email protected], [email protected], [email protected]

SAŽETAK

Moderni proizvodni procesi temeljeni na digitalnim postupcima izrade tiskovne forme (CtP)

omogućavaju standardizaciju reprodukcijskog procesa i sustavno predviđanje pogrešaka i

odstupanja u samom procesu tiska. Međutim, čak i u standardiziranim proizvodnim

procesima, moguća su odstupanja i pogreške prouzročene ljudskim faktorom. S obzirom da

je značajnije povećanje kvalitete samoga tiska onemogućeno povećanjem prirasta

rastertonskih vrijednosti te s obzirom da prirast rastertonske vrijednosti kao takav ima ključnu

važnost u standardizaciji tiska i ponovljivosti procesa, isti su odabrani kao temeljni elementi

analize u ovome radu.

Ključne riječi: ofsetni tisak, prirast rastertonske vrijednosti, kalibracijska krivulja

ABSTRACT

Modern production processes based on digital procedures of printing plates production (CtP)

enables reproduction process standardization, systematic error prediction and deviation in

the same printing process. However, even in the standard production procedures exist a

possibility of deviations and errors caused by human factor. Signification quality growth in

printing processes is disabled by dot gain growth. Dot gain has crutial role in printing

standardisation. They are both chosen to be fundamental elements in this research analysis.

Key words: offset printing, dot gain, calibration curve




__________________________________________________________________________________


254

1 UVOD

Moderna grafička proizvodnja danas je gotovo nezamisliva bez ispravno profiliranog

tiskarskog procesa. Sam digitalni radni tijek omogućava profilizaciju i kalibraciju pojedinih

vrsta reprodukcija u ovisnosti o različitim tiskovnim podlogama, bojilima koja se

upotrebljavaju te pojedinim interaktivnim karakteristikama samih modernih tiskarskih

strojeva. Stoga će u ovom radu biti analizirane realne situacije nehotičnih pogrešaka koje

nastaju u slučajevima zamijene predviđenih profila (u odnosu na programirani proces u

sklopu tehničko-tehnološkog projekta proizvoda) ili samih tiskovnih podloga u samom

procesu otiskivanja. Cilj rada autorima je bio ispitati utjecaj kalibracijskih krivulja na

deformaciju rasterskih elemenata u ofsetnom tisku iz arka u smislu njihovoga neželjenog

prirasta rastertonske vrijednosti u slučajevima neadekvatne primjene istih. S obzirom da su

navedene kalibracijske krivulje odnosno sami pripadajući profili pojedinih tiskarskih procesa

predodređeni sustavima na kojima se primjenjuju u radu će biti analizirane situacije

neželjenih pogrešaka prouzročenih ljudskim faktorom koje za posljedicu imaju primjenu

nesukladnih profila odnosno neadekvatnih tiskovnih podloga.

2 TEORETSKI DIO

Ključ uspjeha suvremene grafičke tehnologije je kvalitetno reproduciranje rasterskih

elemenata. Za vrijeme proizvodnog procesa veličina rasterskog elementa se mijenja. Svaki

rasterski element se može povećati ili smanjiti, a tada govorimo o pozitivnom ili u rijetkim

slučajevima, negativnom prirastu (1). Kako je prirast rastertonskih vrijednosti pojava u kojoj

se rasterski element doživljava kao veći nego što je njegova teoretska vrijednost, kvaliteta

tiska može biti narušena nemogućnošću otiskivanja s vrijednostima koje će ljudsko oko

doživiti kao objektivnu reprodukciju (2). Prirast rasterskog elementa neizbježna je pojava kod

ofsetnog tiska koja se nastoji standardizirati. Sve prisutnijom tehnologijom CtP-a anulira se

pojava proširenja rasterskog elementa pri izradi tiskovne forme (1). Deformacije rasterskih

elemenata znatno smanjuju raspon reprodukcije i utječu na pojavu prirasta rasterske točke.

Prirast rasterskih točkica (DG) definiran je kao razlika između rastertonskih vrijednosti filma

(FF) i rastertonske vrijednosti otiska (FD). Prirast nije jednak na svim rastertonskim

područjima te je najveći u srednjim tonskim vrijednostima.

DG (%)= FD(%) - FF(%)

__________________________________________________________________________________


255

Za određivanje rastertonske vrijednosti otiska koristimo se denzitometrima ili

spektrofotometrima. Mjerenjem punog tona (DV) i rasterskog polja (DR), te upotrebom

Murray- Devies formule možemo odrediti vrijednost otisnutog rasterskog polja (FD).

FD (%) = 100101101

⋅−−

−

−

DV

DR

Poznavajući najmanje tri reproducirane rastertonske vrijednosti (20% RTV, 40% RTV, 80%

RTV) moguće je kreirati karakterističnu krivulju reprodukcije, koja prikazuje prirast rasterskih

točkica u svijetlim, srednjim i tamnim tonovima reprodukcije. Za dobivanje što točnije krivulje

reprodukcije bilo bi dobro imati ucrtano što više točaka. Reprodukcija rastertonskih

vrijednosti ovisna je o čitavom nizu faktora, od kojih su najvažniji: tiskarsko bojilo, tiskarska

podloga, pritisak između cilindara, vrsta navlake na ofsetnom cilindru, promjeri cilindara

tiskovne jedinice, pH vrijednost tekućine za vlaženje, tvrdoća vode, tiskovna forma, brzina

tiska i dr. (3). Osim karakteristične krivulje na slici 1 ucrtan je i pravac pod kutom od 45° koji

predstavlja idealnu reprodukciju. Prostor između tih dviju krivulja predstavlja prirast

rastertonske vrijednosti. Najdrastičniji prirast rasterskih točaka događa se u području srednjih

tonskih vrijednosti. Zbog toga se u ofsetnom tisku najveća pažnja pridaje reprodukciji

područja između 40% i 80% RTV (4).

Slika 1 Krivulja "idealne" i realne reprodukcije RTV i krivulja prirasta RTV

__________________________________________________________________________________


256


3.1 Plan i cilj istraživanja

Sama ideja provedenih istraživanja zasnovana je na praćenju pojedinih parametara kontrole

kvalitete u plošnom tisku iz arka kroz praćenje prirasta RTV-a. Za vrijednosti koje će biti

praćene i analizirane odabran je prirast rastertonske vrijednosti, kao jedan od najutjecajnijih

parametara kvalitete grafičkih reprodukcija. Za potrebe istraživanja u pripremnom djelu

proizvodnje digitalnim putem (CtP uređajem) izrađene su različite tiskovne forme za višebojni

tisak, uz primjenu različitih profila (za različite tipove papira) odnosno različitih

kompenzacijskih (kalibracijskih) krivulja. Kao tiskovne forme u procesu otiskivanja korištene

su Agfa Thermostar p970 digitalne termalne ofsetne ploče. Iste su izrađene na CtP uređaju

Kodak Quantum, termalnim postupkom sa rezolucijom ispisa od 2400 dpi. Pri tome je

korišten amplitudno modulirani eliptični raster linijature 60 i 70 lpi - ovisno o vrsti profila. Na

tiskovne forme s ciljem kontrole parametara procesa impoziran je pripadajući kontrolni strip

od 10-100% RTV-a s korakom promjene od po 10% RTV-a. Vrijednosti prirasta RTV-a

praćeni su na navedenim poljima za svaku od boja posebno. Otiskivanje je provedeno na

četverobojnom ofsetnom stroju Heidelberg Speedmastern SM74-4, formata B2 (max 530 x

740mm), s Epple-Premium Print bojilom. Sam postupak otiskivanja proveden je na četiri

različite vrste tiskovnih podloga (u smislu površinskih karakteristika, voluminoznosti i

gramature) sa tiskovnim formama izvedenim s dvije različite kalibracijske krivulje (u sklopu

dva različita profila). U cilju postizanja što kvalitetnijih rezultata istraživanja navedeni profili

odabrani su na način da ne odgovaraju niti jednoj od upotrebljavanih tiskovnih podloga (4

tiskovne podloge x 2 profila). Svi otisci izvedeni su na istom stroju, sa istovjetnim tiskarskim

bojilima u definiranim ambijentalnim uvjetima (kondicioniran prostor tiskare) te kao takve ne

predstavljaju varijable u procesu istraživanja. Denzitometrijska i spektrofotometrijska

mjerenja realiziranih otisaka provedena su kalibriranim spektrofotometrijskim uređajem X-

Rite SpectroEye. Mjerenje je provedeno na sljedećim tiskovnim podlogama koje su

postavljene kao varijable eksperimenta:

- bezdrvni ofsetni papir „UPM Speed-e“ - 80g/m²

- shamoa papiru „Munken Print Cream“ - 180g/m²

- papiru za umjetnički tisak „SAPI EuroArt“ - 150g/m²

- jednostruko premazanom kartonu „Goričane PPR-1“ - 300g/m

__________________________________________________________________________________


257

Na osnovu izmjerenih gustoća obojenja punog tona (Dv) i rasterskog polja (Dr), pomoću

Murray-Daviesove formule dobila se stvarna rastertonska vrijednost za polja od 10% do

100% RTV u koracima od 10% za cijan, magenta, žutu i crnu boju.

FD (%) = 100101101

⋅−−

−

−

DV

DR

DR = gustoća obojenja rasterskog polja

DV = gustoća obojenja punog polja

Prirast RTV se dobije oduzimanjem teoretske RTV (RTV originala u %) od stvarne RTV (RTV

otiska u %).

DG(%) = RTV otiska(%) – RTV orginala(%)

Na osnovu toga rezultati su prikazani kreiranim krivuljama prirasta RTV za dvije vrste

tiskovnih formi, za sve četiri boje na četiri vrste papira koje prikazuju područje prirasta RTV.

4 REZULTATI I DISKUSIJA REZULTATA

4.1 Tiskovna forma 1

Rezutati izmjerenih vrijednosti prirasta RTV-a primjenom tiskovne forme 1 za sve osnovne

boje tiska s obzirom na vrstu tiskovne podloge prikazane su krivuljama prirasta rastertonske

vrijednosti grafički na slikama 2-5.

Slika 2 Krivulje prirasta RTV za bezdrvni ofsetni papir

__________________________________________________________________________________


258

Slika 3 Krivulje prirasta RTV za Munken Print Cream papir

Slika 4 Krivulje prirasta RTV za papir za umjetnički tisak

Slika 5 Krivulje prirasta RTV za PPR papir

Iz dobivenih rezultata može se vidjeti da prirast nije jednak na svim rastertonskim područjima

te je najveći u srednjim tonovima reprodukcije kao i to da najveću vrijednost prirasta

__________________________________________________________________________________


259

rastertonske vrijednosti daje žuta boja. Također je vidljivo da su najveće vrijednosti prirasta

rastertonskih vrijednosti dobiveni otiskivanjem na bezdrvnom ofsetnom papiru, a najmanje na

PPR papiru čime se može zaključiti da su vrijednosti prirasta rastertonske vrijednosti veće

što je gramatura papira manja odnosno da su vrijednosti prirasta rastertonske vrijednosti

manje što je gramatura papira veća.

4.2 Tiskovna forma 2

Rezutati izmjerenih vrijednosti prirasta RTV-a primjenom tiskovne forme 2 za sve osnovne

boje tiska s obzirom na vrstu tiskovne podloge prikazane su krivuljama prirasta rastertonske

vrijednosti grafički na slikama 6-9.

Slika 6 Krivulje prirasta RTV za Bezdrvni ofsetni papir

Slika 7 Krivulje prirasta RTV za Munken Print Cream papir

__________________________________________________________________________________


260

Slika 8 Krivulje prirasta RTV za papir za umjetnički tisak

Slika 9 Krivulje prirasta RTV za PPR papir

Mjerenjem otisaka dobivenih primjenom tiskovne forme 2 s promijenjenim vrijednostima

kalibracijskih krivulja dobivene su manje vrijednosti prirasta rastertonske vrijednosti od onih

otisnutih sa tiskovnom formom 1. Time se može zaključiti da se vrijednosti prirasta

rastertonskih vrijednosti smanjuju upotrebom većih linijatura rastera, odnosno povećanje

linijature rastera proporcionalno je smanjenju veličine rasterskih elemenata. Ovdje je vidljivo

da najveću vrijednost prirasta rastertonskih vrijednosti ima cijan boja, te da su one najveće u

srednjim tonovima reprodukcije kao i to da su najveće vrijednosti prirasta rastertonskih

vrijednosti dobiveni otiskivanjem na Munken Print Cream papiru, a najmanje na PPR papiru.

5 ZAKLJUČAK

Iz provedenih istraživanja i konstrukcije krivulja prirasta rastertonskih vrijednosti vidljivo je da

su vrijednosti prirasta različite ovisno o primjenjenoj kalibracijskoj krivulji u ovisnosti o

__________________________________________________________________________________


261

kombinaciji tiskovne podloge. Analizom rezultata istraživanja može se zaključiti da primjena

nesukladnih kalibracijskih krivulja na različitim tiskovnim podlogama dovodi do značajnijih

odstupanja u promjeni rastertonskih vrijednosti, a time i do značajnijeg odstupanja same

kvalitete tiskarskog procesa budući da dovodi do značajnijeg odstupanja između originala i

reprodukcije. S obzirom da je prirast rastertonske vrijednosti, čak i u programiranom

modernom proizvodnom procesu neminovan te da uvijek postoji i uvijek je pozitivan, uloga

kompenzacijskih krivulja je da u ovisnosti o korištenom sustavu proizvodnje, u prvom redu

različitim tiskovnim podlogama, predvidi pripadajući prirast rastertonske vrijednosti te ga

adekvatno odnosno proporcionalno anulira u prethodnom procesu same izrade tiskovnih

formi. Na tiskovnim formama se programirano smanjuju pojedine rastertonske vrijednosti

kako bi nakon procesa otiskivanja one bile što linearnije sa istima na originalu ili

pripadajućem predlošku.

6 LITERATURA

1. Moslavac, N.; Duvančić, J.; Žarković, M. (2006). Kalibracija krivulja prirasta rastertonskih

vrijednosti u tisku, Dostupno na: http://savjetovanje.grf.unizg.hr/ Pristupljeno: 14.06.2012.

2. Zjakić, I.; (2007). Upravljanje kvalitetom ofsetnog tiska, Hrvatska sveučilišna naklada,

ISBN 9789531691451, Zagreb

3. Majnarić, I.; (2004). Kvaliteta digitalnih otisaka uvjetovana starenjem tiskovne podloge,

Dostupno na: http://tisak.grf.unizg.hr/ Pristupljeno: 15.06.2012.

4. Bolanča, S.; (1991). Suvremeni ofsetni tisak, Školska knjiga, ISBN 86-03-99794-2, Zagreb

5. Bolanča, S. (1997). Glavne tehnike tiska, Acta Graphica, ISBN 953-96276-2-1, Zagreb

6. Kipphan, H.; (2001). Handbook of Print Media, Springer, ISBN 3-540-67326-1, Berlin

http://savjetovanje.grf.unizg.hr/

http://tisak.grf.unizg.hr/

__________________________________________________________________________________


262

PAPERBACK BLOCK SPINE STIFFNESS PROPOSITION

SMJERNICE KRUTOSTI HRPTA KNJIŽNOG BLOKA

Marijana Petrović, Suzana Pasanec Preprotić, Igor Majnarić



ABSTRACT

The goal of this research is to determine which type of paper and adhesive has better

properties on Paperback block spine characteristics. Individual pages of book block are fixed

for the single-piece cover sheet in the spinal area which causes problems during the books

opening. For these research there were selected uncoated and coated papers, which are

bonded with hot-melt and PUR adhesives. The purpose was to show which combinations of

paper and adhesive gives the best book block strength. Changing the parameters (paper,

adhesive) has a strong influence on dynamical strain in the line connection, and therefore on

strength of book itself.

Key words: binding line, block spine stiffness, paper and adhesive properties, adhesive joint strength

SAŽETAK

Glavni cilj ovog rada je odrediti koje vrste papira i ljepila pokazuju bolja svojstva na mjestu

linije uvezivanja meko uvezane lijepljene knjige. Pojedinačne stranice knjižnoga bloka su

fiksirane za jednodijelne kartonske korice u hrptenom dijelu zbog čega dolazi do problema

prilikom otvaranja knjige. Za ispitivanje smo odabrali nepremazani i premazani papir, koji su

uvezivani sa hot-melt i PUR ljepilom. Svrha je bila prikazati koja kombinacija papira i ljepila

daje najbolju čvrstoću knjižnoga bloka. Promjena parametara (papir, ljepilo) ima snažan

utjecaj na naprezanje u liniji veza, a time i samu čvrstoću knjige.

Ključne riječi: linija uvezivanja, krutost hrpta knjižnog bloka, svojstva papira i ljepila, čvrstoća slijepljenog spoja




__________________________________________________________________________________


263

1 INTRODUCTION

Perfect (adhesive) binding is complex method of bookbinding where a flexible adhesive band

together a loose leaves into a solid book block.(1, 2) Application of the adhesive to the edges

of the loose leaves (block spine) together to the single-piece cover papers is frequently used.

This creates a direct connection between block spine and cover. Although perfect binding is

the traditional adhesive bound format known for its mass production, economy and ability to

bind thick and thin books, its main drawback is the book’s spine that’s often not flexible

enough to remain open by itself. This means that perfect binding has particularly block spine

stiffness. Loose leaves tend not to want to lay flat. If the book is forced open aggressively,

the block spine tends to snap. After that the loose leaves fall out and the paperback block is

ruined. In perfect binding, block spine stiffness is usually caused of adverse cross-grain

paper and re-acclimation subsequent to the binding process. (3,4)

2 THEORETICAL PART

2.1 Paperback block spine stiffness depends on paper characteristics

Choice of high paper grades (EN 643:2001) is crucial in Paperback adhesive binding. (5)

Paper bindability has partly impact on Paperback block spine stiffness characteristics.

Jermann studies have shown that paper structure to affects enough the block spine

designing. (6) Further, papers drapeability refers to its ability to fall naturally, paper drapes

easily into the gutter margin during the Paperback opening. Previous studies have shown

that high grades papers properties lead to the gutter margin differences. High paper grades

stiffness increasing tends to remain in upstanding loose leaf position during Paperback

opening. It takes significant force to paper drapes into the gutter margin. Accordingly, its

drapaebility indicates how much loose leaf able to open to the binding line. Paperback block

spine form never allows to lay open flat and loose leaves binding edges transfer tensile

stress. (7) Korhonen, Gastel, Roberts, Lamb and Southworth studies have shown that inter

phase region (adherend) can only improve adhesive bond strength. (8-11) Lamb has said

that paper morphology especially its surface roughness properties mostly influence on

mechanical interlocking adhesion intensity. Packman has said that adhesive bond strength is

based on mechanical interlocking adhesion. (12) Further, Plowman has said that paper grain

direction needs running parallel with Paperback block spine. (13) Paper hygroscopic nature

due to it’s constantly change to reach equilibrium with its environment. Like a sponge, paper

__________________________________________________________________________________


264

fibers are either expanding through moisture absorption or contracting through moisture loss.

Generally paper fibers expand and shrinkage more in their width than in length, due to high

paper grades shrink more in the cross grain direction. When Paperback and cover adhesive

binding have grain direction perpendicular to the block spine, varying buckle of loose leaves

may develop. Further loose leaves naturally and uniformly push out from fixed block spine to

the open face. Grain direction enables Paperback lay flat in a broader range of ambient

conditions. (4) Therefore high paper grades conditions must comply with Standard conditions

in order to prevent Paperback opening problems. Thickness and bulk properties mostly

influence on high paper grades drapeability. Generally, Paperback adhesive binding includes

cheap porous high paper grades, uncoated rather than surface coated high paper grades.

The uncoated high paper grades tend to have Paperback block spine stiffness reduction and

adhesive binding strength increasing. On the other hand, surface coated high paper grades

cause its higher stiffness.

2.2 Adhesive properties influence on Paperback binding line characteristics

Generally, hot melt and PUR adhesive have different effects on Paperbacks block spine

stiffness. High paper grades drapeabilitiy increasing tends to have higher adhesive potential

energy on the Paperback line binding (opening, listing). Hot-melt adhesive has lower

resistance to pulling in relation to elastic PUR. Consequently, loose leaf which is not able to

open to the binding line and Paperback block spine is exposed to higher potential energy. (7)

On the other hand, PUR adhesive tends to stretch and compress without Paperback binding

line failure. Adhesive application in Paperback perfect binding enables flexible block spine to

return to previous state after stress action (pull, peel). Therefore adhesive flexibility

characteristic is the most relevant factor in adhesive binding. (6)

3 EXPERIMENTAL

Paperback binding quality depends exclusively on adherend characteristics including high

paper grades and adhesive properties. Furthermore, technological adhesive parameters

have an impact on binding line characteristics including appropriate block spine preparation

and adhesive application (thickness layer, open dray time). (14) Paperback binding line tends

to open flat without damaging the block spine shape. High paper grades performance mostly

influence on line binding quality than adhesive (hot-melt, PUR). On the other hand

appropriate combination papers and adhesive type contributes to adherend characteristics to

accomplish better binding strength results. Block spine evaluation is subject of paper

__________________________________________________________________________________


265

research. Interface high paper grades and adhesive is observed to the Paperback line

binding flexibility evaluation.

The first part of paper research including the Paperback binding strength (adhesive joint

strength). (15) A binding endurance test (pull-test) determines the force required to pull a

loose leaf from block spine. Pull test measurement including tearing and pulling force from

line binding, adherend layer is measured. The results Fz (N/cm) is compared with a rating of

adhesive joint strength (bad, sufficient, good and very good binding strength) according to

FOGRA guidelines for page pull test. (16,17) Arithmetic mean was calculated based on ten

measurements. Paperbacks made from different high paper grades (uncoated, coated) and

adhesives (hot-melt and PUR) under optimal quality and standardized conditions perfect

binding process (ISO 11800, 187, 3219), (Tab, 1 and 2).

Table 1 Selected adhesive under perfect binding technological specification

Table 2 Selected High paper grades properties

The

sequence

number

Paper type Basic weight

(g/m2)

Thickness

(µm) Bulk (g/m3) Paper Mark

1. Two-sided coated paper

BVS matt Scheufelen 114,85 101,25 0,88 P_115

2. Uncoated paper

Masterprint 79,85 103,23 1,29 N_80

The

sequence

number

Adhesive name/Mark Viscosity (Pa*s)

Adhesive

operating

temperature (°C)

Adhesive

open drying

time

Type adhesive binding

machine, speed

1. HM/Planatol 6010 HM 2,20 130 6 sec Müller Martini

Pony 5, 600 books/hour

2. PUR/Durmelt

QR3317BR 7,20 130 24 h

Müller Martini Normbinder

1500 books/hour

__________________________________________________________________________________


266

The paperback unprinted sample specification is 15cm (width) x 21 cm (height) x 64 loose

leaves (volume). The loose leaves binding edge (line binding) run parallel with grain

direction, parallel with paperback height. The binding edges are filled with adhesive and

loose leaves are locked in fixed block spine without radius. Four Paperback samples with

identical spine treatment condition were made according to preliminary tests.

4 RESULTS AND DISSCUSION

In the first part, measurement of Paperback binding strength is presented in Figure 1-2. The

Paperback samples conditioning were performed in compliance with Standard HRN ISO 187,

over 24 hours. Adhesive joint strength results for HM and PUR adhesive are compared in

order to analyze Paperback spine block stiffness. Hot-melt adhesive was shown sufficient

Paperback adhesive binding strength. On the other hand PUR adhesive has showed very

good binding strength results for all high paper grades.

Paper surface composition is more relevant factor on adherend characteristics with hot-melt

adhesive. Paper surface roughness enhancement and ash content reduction properties

mostly improve adherend. Coating particles (coated paper) are retained on Paperback block

spine surface, adhesive interlocking adhesion is reduced which leads to cracking of

Paperback line binding. Applications of hot melt adhesive and coated high paper grades

mostly influence on adhesive joint strength results decrease. On the other hand PUR

adhesive application regardless to high paper grades type improves excellent adhesive joint

strength results as presented on Figure 3.

__________________________________________________________________________________


267

Figure 1 Paperback adhesive binding strength results of N_80

Figure 2 Paperback adhesive binding strength results of P_115

__________________________________________________________________________________


268

Figure 3 Paperback adhesive binding strength results including N_80 and P_115 with HM and PUR adhesive

In the second part of the research, adherend was examined in environmental scanning

microscope. The paper mechanical properties affect on adhesive joint strength results due to

the external load is transmitted across inter phase region. Further, adherend characteristics

tend to binding line failure also. The Paperback (loose leaf) line binding for N_80 and PUR

adhesive is presented on Figure 4a. The substrate (high paper grades) failure mode appears

as fiber network fracture beyond the line binding. Further adhesive join failure (line binding)

appears hot-melt adhesive application without fibers network fracture (Fig.4b).

a) b)

__________________________________________________________________________________


269

c) d)

Figure 4a-d Loose leaf line binding failure mode

The Paperback (loose leaf) line binding for N_80 and PUR adhesive is presented on Figure

4a. The substrate (high paper grades) failure mode appears as fiber network fracture beyond

the line binding.

The substrate failure appears as significant fiber network fracture beyond the loose leaf line

binding with high paper grades P_115 and PUR adhesive (Fig.4c), while the adhesive joint

failure is established with hot melt (Fig. 4d).

Visual evaluation directly explains adherend characteristics involving adhesive joint strength

results changes. Hot-melt adhesive causes adhesive joint failure because its chemical bond

inability with high paper grades.

Paperback open ability characteristics partially depend on high paper grades drapeability, but

much more on adhesive elasticity (Fig. 5a-d). Block spine stiffness is higher with hot-melt

adhesive. Flat back spine is cased a one-peace covering (13), it prevents the arc of the

opening because adhesive has no elastic properties. Paperback block stiffness increasing

cause adhesive binding strength results reduction. Block spine transformation is related to

adhesive binding strength.

Paperback flat spine flexes when its opens only with PUR elastic adhesive including high

paper grades (uncoated, coated). Arc is occurred across the block spine only with elastic

adhesive (Fig.5a and Fig. 5c). One-peace cover cracking on block spine occurs exclusively

due to samples preparation for microscopic view (Fig. 5a). Adhesive binding strength results

increasing are occurred primarily because block spine flexibility. Although hot melt adhesive

layer thickness is higher than PUR adhesive (Fig.5b-d), block spine arc isn’t occurred due to

fixed binding edges. Coated paper P_115 tends to cohesive failure due to surface coating, its

stiffness generates low potential energy with hot-melt adhesive. On the other hand paper

__________________________________________________________________________________


270

P_115 is allowed to flex at line binding, significant potential energy is concentrated on

adhesive line. Furthermore, PUR adhesive is compressed and stretched allowing the loose

leave to flex without failure including high paper grades N_80 and P_115.

a) N_80 with PUR b) N_80 with HM

c) P_115 with PUR d) P_115 with HM

Figure 5a-d Paperback block spine open ability - cross section view

5 CONCLUSION

Adhesive elastic properties have major influences on block spine stiffness. Its stiffness

characteristics affects on Paperback open ability reduction. The high paper grades

drapeability has lower impact on block spine stiffness. Generally, block spine stiffness

increases with hot-melt adhesive application including high paper grades N_80 and P_115.

__________________________________________________________________________________


271

On the other hand, PUR adhesive stretch and compress abilities allow returning to previous

state without failure. It occurs paperback block spine stiffness reducing.

It was found that high paper grades (coated) tend to bend easily, its drapaebility reducing

occurs block spine stiffness even more. On the contrary Paperback open ability isn’t reduced

because adhesive elasticity. Furthermore, Paperback binding strength result increasing

tends to block spine stiffness reducing because adhesive generates low potential energy on

spine line fixed. Hot-melt adhesive prevent generates potential energy on fixed block spine

because binding strength results reducing or block spine stiffness increasing regardless of

paper drapaebility decreasing.

This preliminary research can be used in future with the aim of achieving optimal production

of Paperback block spine stiffness including different paper grades and adhesive types.

6 REFERENCES

1. Printing India. Your Gateway to print Industry; Dostupno na:

http://www.printingindia.com/tips/binder.htm Pristupljeno: 19.05.2011.

2. Library Binding, ANSI/NISO/LBI Z39.78-2000, American National Standards institute,

2000.

3. Sappy; Buckling at the Spine; Dostupno na:

http://www.sappi.com/regions/sa/supportandsponsorships/knowledge%20bank/technicaltips/

Pages/default.aspx Pristupljeno: 4.4.2012.

4. Plowman, P. Grain direction & Perfect binding, technical notes; Dostupno na:

http://www.npates.com Pristupljeno: 10.2.2010.

5. Gross, K. S. (1981). Qualities of uncoated groundwood paper affecting adhesive binding

strength; School of Printing Rochester Institute of Technology Rochester, New York

6. Jermann, P. Spine Control, In Reflections on Book Structures - Part 2, I discussed glue

line failures; Dostupno na: http://temperproductions.com/Bookbinding%20How-

to/Reflections/reflect2.htm Pristupljeno: 10.2.2010.

7. Jermann, P. (2011). Spine Control, In Reflections on Book Structures - Part 3 and

Structures - Part 2, I discussed glue line failures; Dostupno na:

http://www.printingindia.com/tips/binder.htm

http://www.sappi.com/regions/sa/supportandsponsorships/knowledge%20bank/technicaltips/Pages/default.aspx

http://www.sappi.com/regions/sa/supportandsponsorships/knowledge%20bank/technicaltips/Pages/default.aspx

http://www.npates.com/

http://temperproductions.com/Bookbinding%20How-to/Reflections/reflect2.htm

http://temperproductions.com/Bookbinding%20How-to/Reflections/reflect2.htm

__________________________________________________________________________________


272

http://www.google.hr/search?q=spine%20control%2C%20jermann&ie=utf-8&oe=utf-

8&aq=t&rls=org.mozilla:en-US:official&client=firefox-a&source=hp&channel=np Pristupljeno:

10.5.2011.

8. Korhonen, S. (1974). Factors affecting the strength of a book, IARIGAI, pp. 368-391

9. Van Gastec, L. A. (1974). A new method for the determination of adhesion strength in

adhesive binding, IARIGAI, pp. 357-367.

10. Lamb, D. M. (1970). Bindability of Papers with Adhesives, Colonial press, Clinton-USA

11. Southworth, M.; Southworth, D. (1990). Quality and Productivity in the Graphic Arts,

Graphic Arts Publishing (Ed.); pp. 16-32; ISBN: 0-933600-05-4, USA.

12. Packman, D. E. (2003). The mechanical theory of adhesion, Pizzi, A and Mittal, K. L.

(Ed.); Handbook of Adhesive Technology, Chap. 4, Marcel Dekker, New York

13. Roberts, M. T.; Etherington, E. (1982) Bookbinding and the Conservation of books, A

Dictionary of Descriptive Terminology, Drawing by M. R. Brown; Dostupno na:

http://cool.conservation-us.org/don/dt/dt2439.html, Pristupljeno: 11.03.2011.

14. Petrović, M. (2012). Čvrstoća knjige u ovisnosti odnosa papira i ljepila; Diplomski rad;

Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Zagreb

15. Pasanec Preprotić, S.; Lajić, B.; Jurečić, D. (2011) Perfect binding technique affects

the paperback adhesive binding strength; 15th International Conference on printing, Design

and Graphic Communications Blaž Baromić, Mikota, M. (Ed.), pp. 428-436, ISBN 978-953-

56838-1-0, Senj, 2011, Croatian Society of graphic Artists, Senj

16. Kipphan, H. (2001). Handbook of print media; Technologies and production methods,

Springer, ISBN 3-540-67326-1, Berlin

17. Kuën, T. (2008) Ermittlung von Qualitätsrangstufen zur Prüfung klebegebundener

Brochuren mittels bauartverschiedener Prüfgeräte, Fogra - Forschungsbericht Nr. 71.006,

München, pp. 1-13.

http://www.google.hr/search?q=spine%20control%2C%20jermann&ie=utf-8&oe=utf-8&aq=t&rls=org.mozilla:en-US:official&client=firefox-a&source=hp&channel=np

http://www.google.hr/search?q=spine%20control%2C%20jermann&ie=utf-8&oe=utf-8&aq=t&rls=org.mozilla:en-US:official&client=firefox-a&source=hp&channel=np

http://cool.conservation-us.org/don/dt/dt2439.html

__________________________________________________________________________________


273

THE EFFECTIVENESS OF SEX APPEAL IN ADVERTISING IN RELATION TO SEMIOTIC CODES

Irma Puškarević, Uroš Nedeljković

The Faculty of Technical Sciences, Department of Graphical Engineering and

Design, Trg Dositeja 6, Novi Sad, Serbia


ABSTRACT

In advertising, the role of imagery is in sharpening consumers’ response; they convey certain

connotations which could be used to appeal to our innate instincts, the most prominent one

being our sexual instinct. Use of sex in advertising prompts much media attention. Previous

research in this field has been based on exploration of numerous psychological and cultural

aspects of nudity in advertising, its effects on the viewer and the attitude towards the

brand/ad Based on the existing types of sexual content in advertising (nudity, sexual

behavior, physical attractiveness, sexual reference and sexual embeds) this research is

designed to explore the effects of sexual appeal related to semiotic codes.

Key words: sexual, appeal, advertising, semiotic, code



__________________________________________________________________________________


274

1 INTRODUCTION

Images and various signs are utilized in our everyday life for the purposes of communication.

Transmitting information from a source to a destination is made possible by the existence of

a code. According to Eco, a code or a system of signification presents us with a set of rules

by which to determine how the expression of signs correlates with their content (1).

Communicating ideas in the field of visual communication depends on a shared visual

vocabulary and a learned system of pictorial conventions (2). Consequently, communicated

imagery in advertising has the role of sharpening consumers’ response by conveying certain

connotations which could be used to appeal to our innate instincts, the most prominent one

being our sexual instinct. Previous research in this field has been based on exploration of

numerous psychological and cultural aspects of nudity in advertising, its effects on the viewer

and the attitude towards the brand/ad. Based on the existing types of sexual content in

advertising (nudity, sexual behavior, physical attractiveness, sexual reference and sexual

embeds) this research is designed to explore the effects of sexual appeal related to semiotic

codes. Therefore, advertising images and consumer response from previous research are

analyzed to support the assumption that the effectiveness of the commercial use of the

sexual appeal is dependent on the visual codes.

The goal of our paper is to analyze the semiotic codes of the types of sexual appeal following

the canons of Bonsiepe and Eco, with the sole regard of the visual register, favored by Eco

(1). What we aim at achieving is adding a psycho-sociological element to the semiotic

approach, so that the receiver of the message is taken into consideration as well as their

reactions i.e. answers. According to the semiotic canon, it is possible to classify different

types of sex appeal. Therefore, by analyzing different types of sex appeal according to this

kind of semiotic canon, it is possible to determine their effectiveness which suggests that the

semiotic canon can be considered a parameter by which we are able to measure or compare

the effectiveness of an advertisement.

2 REVIEW

2.1 Sexual Appeal - Literature review

Although sexual appeal in mainstream advertising is a prevalent concept and is used to sell

more products, many scholars struggle to describe whether sex sells and in what way.

Researchers tend to investigate sexual information in advertising by focusing on nudity even

though there is a whole spectrum of appeals in which overt sexual imagery is used. This idea

__________________________________________________________________________________


275

is probably consequential to the work in psychology and sexology where it is considered that

information must be labeled as sexual before it can evoke a sexual response (3). However, if

the concepts are defined inadequately, the researchers are faced with a problem of

comparing findings across studies (4). As a result, definitions (i.e. claims) of the effects of

sexual appeals may appear uncertain or limiting. According to Reichert and Ramirez (5) it is

very important to look beyond certain researcher-supplied definitions to obtain a more

precise understanding of this concept. To adress this issue, they employed a grounded

theory in order to explore what consumers percieve as sexy in advertising.Their analysis

revealed four overarching characteristics of sexy ads: (1) physical features of models

(clothing, physique, and general attractiveness), (2) behavior/movement, (3) intimacy

between models, and (4) contextual features (e.g., camera effects). In later review of

Reichert’s studies, these characteristics helped build categorisation of types of sexual

information which will be discussed later on in this paper.

One study, by Fetto (6), shows that most Americans are not stimulated by sexy ads and are

not likely to make a purchase of the advertised product. Adweek poll shows that more than

70% of respondents think that advertisements make too much use of sexual information (7).

Also, advertising analyses inform us that advertisements are more sexual than ever before

(8). Nevertheless, marketers persistently use this kind of an appeal in advertising for a

greater range of products. Their interest lays in consumers’ reactions to sexual appeal. For

this reason, we can sometimes see advertisements for a brand not traditionally linked to sex

to carry sexual information. Messaris (9) argues that if an ad image is gratuitously used and

does not in any way depict what it is the ad is selling, the viewer may not recall anything but

the image itself. Furthermore, brands that are traditionally associated with sex appeal

(designer clothing and accessories, alcohol) appear to be using more explicit imagery (10).

Unlike marketers, scholars’ main concern is the interpretation of the meaning and what effect

that meaning has on contemporary culture.

In their study, Reichert and Lambiase (11), propose possible limiting aspects for the

development of sex appeal in scholarly research. Primarily, academic research is unable to

keep up with the mainstream advertising regarding sexual imagery considering their

somewhat conservative standpoint (11).The disciplinary boundaries that envelop knowledge,

as well as methodological school of thought, may be considered as the second limiting

factor. We can see why such stream of thought is preventing progress of scholarly research.

__________________________________________________________________________________


276

Yet, advertisers and marketers recognize sexual indispensability in our everyday lives and

how it influences our thoughts and behavior.

From an analytical point of view, consumer as a subject is a complex system of motor and

psycho-physical variables that all account to his/hers behavior and are largely affected by

external stimuli. The consumer's behavioral apparatus is, in part, a system of interconnected

sensors that lead to formation of impressions, decisions, conclusions and an emotional

response. The sensors are constantly receiving stimuli from the outside world, which in turn

stimulate the subject to react or feel in a certain way by switching on our innate instincts and

urges, either consciously or unconsciously. According to prof. William MacDougall, the

starting point of the analysis of human behavior should be the study of human tendencies

and goals and discovering the basal and innate human drives that stimulate people to act in

this or that way. One of those innate instincts is sexual one.

At this point it would be convenient to identify what is sex in advertising. Sexual content can

have various forms and meanings and what can appear sexy to some may not appear so to

others. Reichert (11) suggests that we move beyond individual-level interpretations to

concepts which would be recognizable to a wider group of people. According to his research,

an instance of sex in advertising can be thought of as a sexual appeal and, therefore, could

be used as persuasive appeal. Referring to definition by (12), he concludes that sexual

information implying sexual interest, behavior or motivation, are often integrated within the

advertisement as images, verbal elements, or both. Namely, ads can contain pictures of

models clothed in reveling or tight-fitting clothing, or incorporate verbal elements such as

sexually suggestive words and phrases.

2.2 Types of sexual information in advertising

Advertisements with sexual content could be broken down into categories according to the

level of integration of sexual information. Taking the types of sexual content in

advertisements into account can help us better understand the effects of sexual information..

2.2.1 Nudity

Nudity in advertising refers to the amount and style of clothing worn by models. Needles to

say the nudity of the human body presents an essential source of sexual information. As

other sorts of sexual content also make use of the nudity of the human body, we may

__________________________________________________________________________________


277

conclude that different levels of nudity of a model represent a fundamental type of sex in

advertising.

2.2.2 Sexual behavior

This type of sexual information distinguishes two ways of representing, individual and

interpersonal sexual behavior. Examples includes flirting, eye contact, posturing, and

movement (body language, nonverbal and verbal communication). Sexual interaction

between two or more people typically includes hugging, kissing, voyeurism, and more

intimate forms of sexual behavior.

2.2.3 Physical Attractiveness

Physical attractiveness refers to general level of model’s physical beauty. Oftenincorporates

facial beauty, complexion, hair, and physique.

2.2.4 Sexual Referents

Allusions and references to objects and eventsthat have sexual meaning by means of double

entendre and innuendo are defined as sexual referents. Also includes facilitating factors that

enhance or contribute to sexual meaning, such as setting, music, lighting, design elements,

camera techniques, and editing.

2.2.5 Sexual Embeds

Often referred to as subliminal advertising, this coontent is designed to be interpreted as

sexual at the subconsciouslevel. Includes words like sex, nonsexual perceptible objects that

can connote sexual body parts and sexual actions, and small images of genitalia, body parts,

and people.

3 ADVERTISING EFFECTIVENESS

The importance of measuring advetising effectiveness lies in the fact that advertisers need to

know whether their investments in advertising will return to them or not. Consumers today

are overloaded with visual information and persuasive messages which makes it chalenging

for companies to compete for attention. Constant changes and advances in theory and

methodology influence the way advertising effectiveness is measured. In the world of

marketing research we can find several reasons why companies emphasize the importance

__________________________________________________________________________________


278

of advertising effectiveness (13). Certainly, investments in advertising have increased

incredibly in recent years. Likewise, visual communication needs to adapt to a changed

social environment since recessions instigate confusion in behavior of consumers causing

brands to develop new strategies to build trust and provide value. Finally, evolution of

advertising media (web banners, mobile telephone screens, bus stop benches, taxicab

doors) establishes a new platform for advertising where any place can become a message

medium.

In order to understand the meaning of advertising effectiveness we must first consider the

concepts of different paradigms and approaches. According to Salice there are five

paradigms and approaches: economic paradigm, sociologic approach, semiotic approach,

psychological approach and psycho-sociologic approach (13). These analyze how a

message is transferred to the receiver, his behavior and intentions after the message had

been received. Most of our concern in this paper is oriented toward semiotic and psycho-

sociologic approach. Semiotic approach has the message itself as the object of investigation

and if the advertising message is developed in accordance with semiotic canons then the

advertisement is considered effective.

4 SEMIOTIC APPROACH AND THE VISUAL SYMBOL

Our cognitive process of interpreting symbols is based on our general understanding of the

culture i.e. context and discourse they are produced by. The consumer goods, are culturally

one of the most influential aspects of our daily lives, that constantly change and fluctuate

along with the culture they were designed for and used to represent. They are symbiotically

connected with us, defining our lives and our meaning through their symbolic value and in

turn their meaning depends on our own worldview and place within the culture (2).

Semiotician Umberto Eco has postulated a number of theories that try to explain how signs

are processed and their message conveyed to the receiver, and argues that for any

communication to take place or be made possible, it is essential that a system of signification

must be established. He claims that all cultural phenomena are in fact sign systems or

communicational phenomena. His favor of the visual canon prompted further theories to try

and explain how the visual communication operates on a semiotic level.

Practitioners have used several models in order to investigate the way visual elements in

advertisements affect consumer response. These models have been investigated in

overlapping ways, making it difficult to distinguish theoretical boundaries. Analyzing the

__________________________________________________________________________________


279

experimental studies, Scott (14) groups these models into two broad orientations: classical

conditioning / affective response and information processing. In the affective response

approach, advertising imagery is a kind of a sensory analogue and is able to function without

cultural mediation or cognitive activity. This formulation is considered limiting since the

comprehension of visual communication is mechanistic and without a symbolic form. In this

viewpoint visual perception is an automatic activity rather than guided approach.

Consequently, people would interpret advertising images in a similar manner if not the same.

In contrast, information processing paradigm acknowledges the ability of the visuals to

convey meaning and transfer a message with a symbolic form. Here we will encounter

stylization, metaphorical presentation and interpretative activity which all have the potential

for cognitive processing.

Similarly, Messaris (9) argues that violation of reality attracts attention. Therefore, it is to be

expected that the image’s metaphorical dimension gives rise to an emotional response. This

supports the assumption that the system of signification in advertising (i.e. visual codes) is a

part of guided approach with the intention to persuade. Semiotic approach can be directly

applied to advertising as a discipline that constantly tends to use these symbolic properties of

images in order to reach the viewer/consumer on a psychological level and persuade them to

make the purchase. The effectiveness of advertising is usually a subject of two types of

factors, the economic one and the visual one, both directly linked to each other. Visually, for

example, the use of tropes is considered to be an appropriate strategy in advertising

considering that imagery in ad setting is often repetitious and cluttering leaving audience

uninterested. The vast amount of choices in advertising and very little difference among the

product being advertised, advertising is in a need of devising a method of differentiation for

the consumer to be able to select the product. Accordingly, tropological content presents the

idea in a refreshing manner giving the consumer a familiar issue from an unexpected

perspective. Unlikely to be absorbed automatically or peripherally, visual trope engages the

viewer in abstract thinking as a form of figurative communication and metaphorical thought.

5 DISCUSSION

Semiotic theories of codes are the groundwork of numerous advertising studies. Since codes

present systems for knowledge management and the basis of all cultural communications,

semiotic theories of codes are regarded as an additional key for deciphering the hidden

messages of ads. Umberto Eco in his work La Struttura Assente (The Absent Structure) (15)

discusses about double-layered registers within advertising codes in the same way as

__________________________________________________________________________________


280

Barthes (16), and he differentiates verbal and visual register of the message. However,

contrary to Barthes, he detects five levels of visual codification which will be discussed

further in the paper.

Basically, every message, including the ones within the market communications systems,

functions by means of its two codes or registers: verbal and visual (15). The aim of each and

every message from the market communications system is to motivate/persuade as many

potential customers to buy a product or a service with minimum financial investments. The

messages in the market communications systems, just like other types of messages, abide

by the overall information system and the rules of the information theory and those of the

semiotic codes (17). Nedeljkovic further explains that in order to correctly evaluate the quality

and the impact of the conveyed message, we must first analyze the impact of its visual and

verbal code, and then the quality of the result (of the message in whole) on the "attacked"

basal instincts, tendencies and the sentiments of the customer.

The spiritual and material life of the consumer is not possible to comprehend solely by the

semiotic analysis. However, we can learn more about the consumer and his/her needs once

he/she communicates them, when his/her thoughts, feelings and desires become common,

that is, when we process his/her thoughts, wishes and feelings according to the conventions

of communication. To achieve this, we need to convert the system of information into the

system of signs, the content of the advertisements into codes, i.e. the visual and verbal

registers that we can observe as isolated variables. Thus, we have semiologically classified

such types of sexual information in print advertisements according to the type of the code

used, that is to say, according to the level of the visual register.

5.1 The Iconic level

Eco points out that the encoding of iconic signs does not entice the rethoric analysis of the

ad. At the iconic level, he emphasizes the type of icons with a "strong emotional value" which

he names "the gastronomic icons" (icone gastronomica). By that he refers to the imges in

which "a specific trait of the object directly stimulates our desire", giving the examples of

tasty food or refreshing drinks as well as images of the "lush female skin" (1).

Therefore, the visual encoding at the iconic level is most prominent within the image that

represents the physical value of the subject, but also within an image whose special or

__________________________________________________________________________________


281

indirect qualities can be determined. This represents the method in which the discovering of

the characteristic traits of a certain object or theme points to their "alternative" sides (17). At

the iconic level of ads with sexual and erotic appeal, the signs are encoded at a high degree

of iconicity. Types of sexual information such as nudity and subliminal messaging are often

encoded at this level. Nudity is ideal for this type of semiotic content, since a fully nude body

is rarely implied in visual communication. A certain part of the body is used more often,

depending on the type of product advertised. In the health and beauty category, advertisers

often encode the sexual appeal through nudity using the macro iconic image of the

abdominal skin, the neck, the back, the legs or cleavage, depending on the type of product or

service. Subliminal erotic information at the iconic level is most often encoded by macro

photography of facial expressions with slightly open mouth which denotes products such as

roses, lip gloss or sensational tastes of food or beverages while connoting passion and

desire. In the eyewear advertisement featured below for Tom Ford Sunglasses, the position

of the finger latently suggests a phallus (picture 1).

Picture 1 Tom Ford Sunglasses Advertisment

5.2 The iconographic level

The iconographic level is represented by a dualistic type of encoding, the historic and the

advertising one. The affiliation to something or someone is being encoded with the use of

classic iconographic representations. A subject is tied to the conventional signs that lead to a

conclusion about a certain notion, object or person. In ads with sexual and erotic appeal,

sexual information is being encoded with the use of an advertising type at the iconographic

level. Models within the ad that exhibit sexual behavior or physical attraction, intentionally

raise the desire for possession of the advertised object within the consumer. The intention is

__________________________________________________________________________________


282

to stimulate identification with the observed antonomasic figure within the consumer, by

psychological focusing on the consumer profile. If the consumer, or rather the viewer,

identifies with the model, they will want to emulate the model in an attempt to be as sexually

attractive as the model. Therefore, if the viewer becomes the consumer and acquires the

advertised object or service, they will possess the attributes of the model (physical

attractiveness and sex appeal) i.e. they will be convinced that they possess them.

5.3 The tropological level

The tropological level includes the usage of visual tropes as stylistic figures. Umberto Eco

states that Giu Bonsiepe categorized a great number of tropes as equivalents to the visual

code. In the same way, the visualizations of hyperbolae, litotes, metaphors, metonymies,

double metonymies with identification function, and visual antonomasia, have been

integrated in visual communication messages. Types of information such as sexual

connotation and subliminal sexual messages are encoded at the tropological level most often

by the use of visual metaphor, personification, litotes, and hyperbolae. Also, it is not rare to

depict anthropomorphic figures in a sexual position, or to present an association to genitals.

Unlike the subliminal messages, which often use the historic genre, an iconogrph bathed in

droplets of water, sea foam or the sunset, the sexual connotations at the tropological level

are encoded by the use of indirect metonymy or metaphor with an explicit sexual theme.

In the context of visual communication, Eco differentiates three distinct types of encoding

that can be independent from the verbal register: the iconic, the iconographic and the

tropological. He emphasizes that determining the message is the chief function of the verbal

register, due to the fact that visual communication often seems ambiguous and in turn can be

interpreted in different ways. The other two levels of the visual register, the topic level and

the enthymematic, are encoded within the interaction of the visual and the verbal registers.

In order to explain the encoding at the tropological and the enthymematic level, we shall

briefly analyze the message of the ad shown in the picture 2. The sexual appeal is

represented using the following types of information: sexual behavior, nudity and physical

attraction, encoded at the iconographic level. We notice the denotations at the iconic level

(woman, drapery, jewelry). However, the most powerful connotations are found at the

iconographic level. The connotations: they succeed each other based on their complexity;

the woman is beautiful, she has a prominently pale complexion which suggests Northern

aristocratic roots (physical attraction); wealthy and sophisticated (wears expensive jewelry,

__________________________________________________________________________________


283

golden sandals, laying on a satin drapery). She lays naked (free), while her facial expression

indicates her intoxication and excitement (sexual behavior). It is implied that the iconograph

contains an antonomastical value ("every young and beautiful woman"). She becomes an

example one should mimic because she presents the type of people considered desirable:

beauty, sophistication, sexuality, freedom. The iconograph is not preceded by the universal

quantifier "everyone", instead, it entices a more complex form of "everyone who is like You"

at the moment of the identifying (if it occurs), while the antonomasia backs up this realization

further by stating "this woman is exactly like You, or rather, like You could or would like to

be".

Picture 2 Yves Saint Laurent Opium advertisement At the topic level and the enthymematic level, the same basic connotation branch out to

create further fields of conclusions: "beautiful, sexy, sophisticated people should be

supported". However, the topic level and the enthymematic areas are explained only after the

interaction between the visual and the verbal register.

The verbal register: purely referential in the message function, present only in the form of the

perfume title Opium and the name of the brand. It is however, linked with the position and the

connotations of the iconograph of the woman, therefore it determines the message pointing

out to new subjects. The iconograph of the nude woman initially connotes a single topic. The

examination of the argument of the verbal register exposes new premises: "the scent of

Opium intoxicates and excites", "the woman is excited because she feels sexy and uses

Opium perfume"; finally the argumentative groups are connoted: "If all young, beautiful, free

__________________________________________________________________________________


284

women like You that use Opium look and feel sexy, why shouldn't You try it out as well".

Based on one such topic field, it is easy to reach the type of enthymeme that is: "Opium, the

perfume that is used by people of high status, its scent intoxicates and excites, those who

use it know why they do it".

The enthymematic level has thereby enveloped the articulation of the proper visual and

verbal argumentations. This content regulates the real relationships between the verbal and

the visual register and the quality of their interaction. It ensures that certain iconographs that

turn topic fields into enthymematic slide through the message effortlessly.

In the conclusions that Eco reaches after deciphering five ads, he states that certain

advertising communications are more functional that others, but leaves a question open for

discussion: "What role does the persuasiveness of the argumentation play out, and what do

the extra-communicational factors which are not part of the analyses of someone who is only

regarding the effectiveness of the message’’. Do we desire and object because we were

persuaded by means of communication or do we accept the communicational persuasions

that deal with the things we already wanted?" Lead by the hypothesis in his research that the

advertising communication is linked to referring to something already accepted and therefore

use the encoded solutions, Eco critically asks the question and points to the answer – yes,

the latter. However, the discourse in which this work was written, the field of design and

communication accentuates the content over form:“on design's meaning-making potential, its

symbolic value, its semantic dimension and narrative potential” (18). We can conclude that

Eco in his semiotic research of advertisements was considering this approach as well.

6 CONCLUSION

In an attempt to establish an new model of examining the efficiency in advertising, we believe

that the visual codification is able to form and differentiate independent variables from the

boundaries of the ad, as it was done with the types of sexual information that can further be

experimentally examined and explained. According to them, it is then possible to assess the

affective response – the emotional response and the attitude toward the ad, the purchase

intention and based on those elements further compare even more observed variables.

Therefore, grounds for our further research lie in examining viewers emotional response to

advertisements with different type of sexual appeal and the effectiveness ofsemiotic code

used.

__________________________________________________________________________________


285

7 LITERATURE

1. Eco, U. (1976). A Theory of Semiotics (Advances in Semiotics), Indiana University Press,

ISBN: 0-253-35955-4

2. McCracken, G. (1987). Advertising: Meaning or Information, Advances in Consumer

Research, Vol. 14, Pages 121-124

3. Fisher, William A. (1986), "A Psychological Approach to Human Sexuality: The Sexual

Behavior Sequence", Alternative Approaches to the Study of Sexual Behavior, Donn

Byme and Kathryn Kelley, Hillsdale, NJ: Erlbaum.

4. Teas, R. Kenneth & Kay M. Palan (1997), "The Realms ofScientific Meaning Framework

for Constmcting Theoretically Meaningful Nominal Definitions of Marketing Concepts",

Journal of Marketing, Vol. 61, (April), 52-67.

5. Reichert, T. & Ramirez, A. (2000) ,"Defining Sexually Oriented Appeals in Advertising: A

Grounded Theory Investigation", Advances in Consumer Research, Vol. 27, 267-273

6. Fetto, J. (2001). Where’s the lovin’? American Demographics, Vol. 23, (February, 2001),

10–11.

7. Dolliver,M. (1999). Is there too much sexual imagery in advertising? Adweek, 21, 22

8. Lin, C. A. (1998). Uses of sexual appeals in prime-time television commercials, Sex

Roles, Vol. 38, No. 5-6, 461–475

9. Messaris, P. (1997). Visual Persuasion, SAGE Publications, Inc, ISBN 0-8039-7245-8

10. Reichert, T., Lambiase, J., Morgan, S., Carstarphen, M., & Zavoina, S. (1999). Beefcake

or cheese cake? No matter how you slice it, sexual explicitness in advertising continues

to increase,Journalism & Mass Communication Quarterly, Vol. 76, No. 1, 7–20

11. Reichert, T., Lambiase, J. (2003). One Phenomenon, Multiple Lenses: Bridging

Perspectives to Examine Sex in Advertising, Sex in advertising: perspectives on the

erotic appeal, 1-8, Lawrence Erlbaum Associates, Inc., ISBN 1-4106-0706-2

__________________________________________________________________________________


286

12. Harris, R. J. (1994). The Impact of Sexually expicit media. InJ. Bryant & D. Zillman

(Eds.), Media Effects: Advances in theory and research (pp. 247-272). Hillsdale, NJ:

Lawrence Erlbaum Associates

13. Salice, V. (2008). The role of emotions in advertising and their relation to effectiveness:

theoretical foundations and empirical evidences, Master Theses, Copenhagen Business

School, Department of Marketing

14. Scott M. Linda (1994). ''Images in Advertising: The Need for a Theory of Visual

Rhetoric'', The Journal of Consumer Research, Vol. 21, No.2. (Sept., 1994), pp. 252-273

15. Eco, U. (1973) Kultura komunikacija informacija, (Original Title: “La Struttura

Assente”,1968) Nolit, Beograd

16. Barthes, R.(1981), Retorika slike, (Original Title: “Rhetoric of the Image”, 1977.) Plastički

znak—Zbornik radova iz teorije vizuelnih umetnosti, ed. Miščević, N. i Zinatić, M.

Biblioteka Dometi, velika edicija, separate časopisa, str. 71–82.

17. Nedeljković, M. (2001) Marketinški priručnik, Serbia, Novi Sad, Dnevnik novine i

časopisi.

18. Blauvelt, A. (2008). Towards Relational Design Available at:

http://observatory.designobserver.com/feature/towards-relational-design/7557/

accessed: 20.07.2011.

http://observatory.designobserver.com/feature/towards-relational-design/7557/

__________________________________________________________________________________


287

STRATEGIJA DIGITALIZACIJE I OBRADE VIZUALNIH SADRŽAJA

DIGITALIZATION STRATEGY AND VISUAL CONTENT PROCESSING

Lana Madračević

Grafički fakultet, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska

[email protected]

SAŽETAK

U ovom radu biti će opisana strategija digitalizacije i obrade vizualnih sadržaja trajnih

vrijednosti. Obradit će se metoda digitalizacije arheološkog artefakta pomoću 3D tehnologija,

što uključuje 3D skeniranje predmeta i obradu u svrhu njegovog prikaza na digitalnom

mediju, te generiranje objektnog vala potrebnog za izradu kompjuterski generiranog

holograma. Izrađena je digitalna kopija škropionice u obliku 3D modela pomoću tehnologije

3D skenera, prikazan je oblik datoteke koji je najpogodniji za razmjenu takve vrste podataka,

te način izrade računalno generiranog holograma.

Ključne riječi: 3D skeniranje, 3D model, kulturna baština, artefakt, hologram

ABSTRACT

This paper describes digitalization strategy and visual content processing of permanent

value. Possible methods of digitalization of archaeological artifacts using 3D technology are

elaborated, including 3D object scanning and processing for display on digital media, as well

as generating the object wave needed to create computer-generated hologram. A 3D digital

copy of antique church bowl, which was made by using 3D scanning technology, is

presented as an example of artifact digitalization. Also presented is the way to set this object

on a website, file format that is best suited for this kind of data exchange, and example of

preparing a model for making holograms.

Key words: 3D scanning, 3D model, cultural heritage, artifact, hologram

__________________________________________________________________________________


288

1 UVOD

Ako jedna slika govori tisuću riječi, može se zaključiti da onda jedan 3D model govori više od

tisuću slika. Upravo to glavni je cilj vizualizacije i grafičke prezentacije, prikazati nešto što

tekst i brojevi ne mogu. Vizualizacija u arheologiji primjenom 3D skenera dosta je mlado

područje koje se još istražuje. Iako je 3D tehnologija prvenstveno razvijena za industrijske

potrebe, idealna je za očuvanje i restauraciju kulturne baštine (1). Mnogi arheološki nalazi

nisu u svom izvornom obliku već su slomljeni ili razbijeni, a određeni dijelovi nedostaju.

Skeniranjem takvog nalaza dobiva se digitalni 3D model1

2 IZBOR PREDMETA

koji se zatim može restaurirati u

virtualnom okruženju, a rekonstrukcija je moguća zahvaljujući vizualizaciji.

Za potrebe restauracije, u ovom smo radu, skenirali renesansnu brončanu posudu. Posuda

je nađena na Lastovu u crkvi sv. Marije od Griži, a potječe s kraja 15.st. ili početka 16.st. Dao

ju je saliti lastovac, tiskar inkunabula, Dobrić Dobričević (lat. Boninus de Bonini) u Veneciji.

Posuda skenirana u ovom radu ukazuje da je Dobričević crkvi na rodnom Lastovu poklonio

škropionicu sa svojim inicijalima „BB“ utisnutim na njenoj površini i latinskim natpisom koji se

može iščitati iz skeniranog modela dalje prikazanog u radu. Dobrić Dobričević, (1454. -

1528.), bio je jedan od pionira tiskarstva u Europi. U Veneciji je otisnuo i objavio spise

ranokršćanskog spisatelja Laktancija (250.-320.), a u Veroni otvorio tiskaru. Nakon Verone

otišao je u Bresciu, tu objavio i otisnuo najveći dio svog opusa (oko 50 knjiga). Među njima

istaknuto mjesto zauzimaju djela antičkih spisatelja: Tibula, Vergilija, Plutarhа i Ezopа. Među

prvima je otisnuo 31. svibnja 1487. Danteovu «Božanstvenu komediju» (2) i šezdesetak

ilustracija u drvorezu. Pred kraj svog života, Bonino de Boninis postao je svećenik u Trevisu,

a lokalnoj crkvi na rodnom Lastovu poklonio je sliku Sv. Marije (3).

3 DIGITALIZACIJA

Upotrebom 3D tehnologije, boja i geometrija modela mogu biti restaurirani u cijelosti s

visokom točnosti. Takvi se modeli potom mogu upotrijebiti za izradu računalno generiranih

holograma, arhivirati u digitalnim bazama podataka, iskoristiti za iscrtavanje linija,

1 Model je trodimenzionalni geometrijski objekt stvoren računalnim programom koji sadrži podatke o teksturi, osvjetljenju i sjeni.

__________________________________________________________________________________


289

istraživanju ili samo kao prikaz na internetskoj stranici primjerice nekog muzeja, odnosno u

edukacijske svrhe. Kako bi se izradio takav 3D model u ovom radu upotrjebljena je aplikacija

unutar GeoMagic programa (4) za ručnu i globalnu registraciju (spajanje) koje se baziraju na

ključnim točkama modela.

3D digitalizacija, odnosno proces izrade 3D modela sastoji se od sedam glavnih koraka kako

je prikazano na slici 1.

Slika 1 Postupak digitalizacije 3D modela skeniranjem

3.1 3D skeniranje

Za digitalizaciju posude koja predstavlja škropionicu upotrjebljen je ZScanner 800, tvrtke

ZCorporation. On ima tri CCD kamere čija je rezolucija 40 μm i laserom II. klase, pomoću

kojih se triangulacijom određuje položaj u prostoru u odnosu na orijentacijske točke

postavljene na objektu.

Slika 2 ZScanner 800 korišten za digitalizaciju škropionice

Prije samog početka skeniranja potrebno je definirati orijentacijske točke na objektu ili ga

smjestit na podlogu koja već ima definirane točke. Točke moraju biti vidljive u vidnom polju

kamere skenera na svakih 10 do 15 cm, a ključne su u pozicioniranju skenera u prostoru, jer

po njima sistem određuje prostorne XYZ koordinate trigonometrijskom metodom. Forma

objekta skenira se pomoću lasera II klase, postavljenog u centru koji projicira križ. Križ se

__________________________________________________________________________________


290

ocrtava na objektu, a kamere snimaju profil njegovih linija stvarajući tako mrežu trokuta

virtualnog modela.

Prvo je potrebno da skener detektira i odredi svoju poziciju u odnosu na četiri orijentacijske

točke, markice, postavljene na predmet ili oko predmeta, a nakon toga triangulacijom odredi

poziciju svih poligona između njih, prateći poziciju markica. Objekt se skenira tako da se

skener, koji se drži u ruci na udaljenosti 20 do 50cm od objekta prevlači preko površine koja

se skenira u svim smjerovima. Na površini objekta vidljiv je laserski križ koji označava mjesto

koje se u tom trenutku obrađuje, a na monitoru se ocrtava 3D model u stvarnom vremenu.

Slika 3 Skeniranje posude sa vidljivim rezultatom na računalu u stvarnom vremenu

3.2 Postupak obrade modela iz podataka dobivenih 3D skeniranjem

Nakon akvizicije podataka prvi korak je brisanje svih nepoželjnih fragmenata oko modela,

poput podloge na kojoj je predmet stajao, šumova koji su nastali zbog greške skenera ili

nepoželjni predmeti koji su ne namjerno odskenirani. Na slici 4. vidljiva je podloga koja je

odskenirana skupa s predmetom.

Slika 4 Vidljiva podloga koja se odskenirala zajedno sa modelom i model nakon brisanja nepoželjnih fragmenata.

__________________________________________________________________________________


291

Za potrebe ovog rada posuda je zbog svoje veličine odskenirana u tri datoteke. Iako je

možda moguće odskenirati cijeli predmet odjednom, riskira se gubitak podataka. To se ne

odnosi na male predmete veličine do oko 30 cm³ , no kako je u ovom radu skenirana

škropionica mnogo veća od toga, proces skeniranja se morao podijeliti na tri dijela koja su se

naknadno spojila u jedan model. Spajanje dijelova radi se metodom ručne, a zatim globalne

registracije. 3D registracija je proces poravnavanja podataka u 3D prostoru koji koristi jedan

koordinatni sustav. Kao rezultat poravnavanja dobiven je model koji se još uvijek sastoji od

dijelova, odnosno nije jedinstven čvrsti model (slika 5). Kako bi to postao potrebno ga je

spojiti, odnosno njegove dijelove ujediniti naredbom koja se u Geomagic-u naziva „merge“

što u doslovnom prijevodu znači „spojiti“.

Slika 5 Selekcija zajedničkih točaka na preklopu dva dijela modela

Rezultat spajanja dijelova segmenata dobivenih skeniranjem je jedan 3D model sastavljen

samo od oblaka točaka, tj. poligona koji se nalaze u jedinstvenom koordinatnom sustavu, a

svaki je poligon definiran prostornom x, y, z koordinatom.

Slika 6 Rezultat dobivenog 3D modela sa vidljivim detaljima dobivenih skeniranjem na rezoluciji od 1 mm.

__________________________________________________________________________________


292

4 GRAFIČKA PREZENTACIJA PODATAKA

4.1 Prezentacija podataka upotrebom 3D Portable Document Format (*.pdf)

Kao otvoreni standard za razmjenu dokumenata sa mogućnošću virtualnog interaktivnog

pregleda 3D modela odabran je Portable Document Format 1.6 (*.pdf) radi jednostavnosti

upotrebe i pristupačnosti podataka. Takvim se dokumentom može prezentirati slika, tekst,

vektorska i rasterska grafika u 2D ili 3D obliku. 3D modeli mogu biti ugrađeni u PDF

dokument ako se nalaze u *.u3d ili *.prc (Product Representation Compact (6) ) obliku, a

ukoliko se koristi Tetra4d konverter (7) podržani su gotovi svi formati 3D grafike. Izrada

takvog dokumenta ne razlikuje se po ničemu od klasičnog PDF-a. Program za 3D grafiku

korišten u ovom radu, GeoMagic (4), ima mogućnost izvoza (eng. export) 3D modela u *.pdf

oblik datoteke. To je računalni alat koji se na vrlo brz i jednostavan način koristi kod

popravaka problematičnih dijelova, poravnavanja, stapanja i obrade odvojeno skeniranih

segmenata (8) koje poluautomatskom metodom postavlja u jedinstveni koordinati sustav i

stvara kompletan model. Razlika se pojavljuje prilikom otvaranja datoteke kada se na dnu

stranice pojavi tekst “pritisnuti na sliku za aktivaciju 3D modela”. Zatim se pojavljuje alatna

traka sa slikom aktivnog 3D modela, te se pokreće animacija unutar datoteke. Pored modela

se može staviti tekst u obliku bilješke sa opisom prikaza, kako je prikazano na slici 7.

Slika 7 Prikaz 3D modela u Adobe Reader X programu kao interaktivni *.pdf dokument

__________________________________________________________________________________


293

4.2 Prezentacija podataka upotrebom Virtual Reality Modeling Language

Za pokretanje VRML datoteke i prikaz 3D modela u internet pregledniku potrebno je imati

instaliranu aplikaciju koja to omogućuje. Postoje mnoge aplikacije za pregled *.vrml datoteka

na internetu, no najkorištenija i najjednostavnija za upotrebu, te besplatna aplikacija je

Cortona 3D (9). Osim glavnog prozora u kojem se nalazi model tu je alatna traka sa

navigacijom u virtualnom prostoru. Pomoću označenih strelica model se može okretati,

smanjivati i uvećavati, a preko posebnog menija koji se otvara lijevim klikom miša moguće je

promijeniti opcije 3D scene, rendera, navigacije i prikaza samog modela. Isto tako se može

podešavati rasvjeta u virtualnom prostoru kao i boja pozadine, te simulirati odbijanje

svijetlosti od tla.

Slika 8 Prikaz 3D modela u Cortona3D aplikaciji za internetski preglednik kao *.vrml format datoteke

Naravno ovako dobiveni sken može se tekođer realizirazi pomoću 3D printera i dobiti realan

predmet. Detalji kompletnog postupka mogu se naći u radu (10).

4.3 Izrada računalno generiranog holograma (RGH)

Ideja ovog dijela rada je bila dobiti hologram realnog predmeta tehnikom računalnog

generiranja i to vrlo kompleksnog modela koji se sastoji od 2.5 milijuna točaka, a time

prikazati i jednu od primjena skeniranog 3D modela u grafičkoj tehnologiji, dizajnu i modernoj

umjetnosti. Izrada računalno generiranih holograma (RGH) omogućena je pojavom 3D

grafike, gdje su 3D aplikacije kao idealna platforma, dale osnovu za virtualno snimanje

holograma i to tako da se svi elementi potrebni za izradu holograma klasičnom metodom

simuliraju u virtualnom okruženju. Kod klasične holografije, zapisuje se razlika u fazi

dobivena interferencijom objektnog i referentnog vala, a u RGH podatke o fazi svjetlosti

objektnog vala moguće je dobiti direktno numeričkim putem unutar Ray-tracing aplikacije

(11), LightWave 3D programa, bez potrebe za referentnim valom, što je ujedno i velika

prednost nasuprot klasičnog načina snimanja holograma. Konkretan proces bilježenja faze

__________________________________________________________________________________


294

unutar aplikacije sastoji se od izračuna duljine puta koji zraka prijeđe od laserskog izvora do

objekta, te do određene točke holografskog filma. Ako se uzme u obzir valna duljina svjetlosti

laserskog izvora i početna faza svjetlosti, moguće je izračunati fazu svjetlosti u trenutku kada

ona pada na holografski film (12). Elementi koje je potrebno simulirati u virtualnom prostoru

za izradu RGH su: 3D model, djelitelj snopa svjetlosti koji emitira objektne zrake u smjeru

okomitom na plohu, te holografski film koji je virtualna dvodimenzionalna ploha u čijoj se

pozadini nalazi kamera.

Slika 9 Smještaj elemenata u virtualnom prostoru

Izračun interferencije, zapisa faze, te konačne boje piksela virtualnog holografskog filma, bez

kodiranja, radi se preko LightWave Surface Editora gdje se nalaze predloženi „Node-ovi“, tj.

čvorovi koji predstavljaju ulazne podataka, te matematičke operacije koje se izvode nad

njima. Tipovi podataka koji se definiraju pri izradi RGH su prikazani na slici 10.

Slika 10 Redoslijed povezivanja čvorova i tok dijagrama u Node editoru kod definiranja površine materijala 3D modela, a ujedno je i ključni korak u dobivanju RGH

__________________________________________________________________________________


295

Nakon definiranja čvorova u Node editoru, postupak generiranja holograma je završen. Kao

rezultat renderiranja dobiva se hologram iz jedne točke virtualnog filma kako je prikazano na

slici 11. Renderiranjem niza slika gdje je svaka slika dobivena jednim pomakom kamere, te

njihovim međusobnim zbrajanjem u aplikaciji 3D programa, dobiva se stvarni hologram (slika

12).

Slika 11 Rezultat računalno generiranog holograma dobiven u jednoj točki

Slika 12 Računalno generirani hologram (detalj)

Završni dio postupka je prikaz holograma koje je moguće izvesti na klasičan način

utiskivanjem holograma termo postupkom ili pomoću holografskih displeja koji prikazuju 3D

sliku interferencijom koherentne svjetlosti.

__________________________________________________________________________________


296

5 ZAKLJUČAK

Ovime je provedeno istraživanje u području 3D grafike gdje su prikazane neke od

mogućnosti primjene 3D tehnologija u svrhu digitalizacije i očuvanja kulturne baštine.

Napravljena je rekonstrukcija modela direktno iz podataka dobivenih 3D laserskim

skenerom, dobiven je rezultat u obliku računalno generiranog holograma, te prikaz 3D

modela na digitalnom mediju, a sve to kao primjer upotrebe 3D tehnologije u grafičkoj struci

sa ciljem prezentacije i dijeljenja dobivenih podataka kao pomoć pri istraživanju kulturne

baštine.

6 ZAHVALA Zahvaljujem doc. dr. sc. Damiru Modriću na strpljenju i pomoći pri izradi ovog rada. Mnogo

hvala prof. povijesti umjetnosti Mariju Braunu i voditelju radionice za metal Hrvatskog

restauratorskog zavoda, Antoniju Šerbetiću, na ustupljenom arheološkom artefaktu i za

pomoć pri njegovom opisu. Zahvaljujem se dipl. ing. geod. Zlatanu Novaku, direktoru firme

Geo3D d.o.o. iz Varaždina na pomoći pri 3D skeniranju artefakta i obradi 3D modela.

7 LITERATURA

1. 3D models for cultural heritage, Roberto Scopingo i dr.,časopis Computer, str.48-56,

srpanj, 2011.

2. http://www.croatica.hr/index.php/hrvpiskul/srednjivijek

3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Dobri%C4%87_Dobri%C4%8Devi%C4%87 4. http://www.geomagic.com/

5. 3D Digitization and Its Applications in Cultural Heritage Renju Li, Tao Luo, and Hongbin

Zha, http://www.euromed2010.eu/e-proceedings/content/project/381.pdf

6. http://en.wikipedia.org/wiki/PRC_(file_format)

7. http://www.tetra4d.com/

8. http://en.wikipedia.org/wiki/PDF

9. http://www.cortona3d.com/Products/Viewer/Cortona-3D-Viewer.aspx

10. L. Madračević: Startegija digitalizacije i obrade vizualnih sadržaja; diplomski rad

11. "Ray-tracing " http://nccastaff.bournemouth.ac.uk/jmacey/CGF/slides/RayTracing4up.pdf

12. A. Divjak, Računalno generirana holografija, zbornik radova Blaž Baromić, 2010.g.,

str.420-428.

http://www.croatica.hr/index.php/hrvpiskul/srednjivijek

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dobri%C4%87_Dobri%C4%8Devi%C4%87

http://www.geomagic.com/

http://www.euromed2010.eu/e-proceedings/content/project/381.pdf

http://en.wikipedia.org/wiki/PRC_(file_format)

http://www.tetra4d.com/

http://en.wikipedia.org/wiki/PDF

http://www.cortona3d.com/Products/Viewer/Cortona-3D-Viewer.aspx

http://nccastaff.bournemouth.ac.uk/jmacey/CGF/slides/RayTracing4up.pdf

__________________________________________________________________________________


297

EYE TRACKING USABILITY OF DIFFERENT WEB GALERIES

Andrej Iskra, Klemen Možina, Franken Gregor

University of Ljubljana, Faculty of Natural Sciences and Engineering, Department of

Textiles, Chair of Information and Graphic Art Technology, Snežniška 5, Ljubljana,

Slovenia


ABSTRACT

Images are one of the most important elements in web sites. To present images on web

pages we use web galleries. In this study we present different web galleries. We tested three

web galleries that are implemented in quite different way and consists different elements

(navigation, image icons, and buttons). Usability of web contents and in our case web

galleries, is measures with UEM (Usability evaluation methods). Recently one of most

popular UEM is eye tracking, so our tests were performed with test users on eye tracking

system. Results can be used to make some fundamental guidelines for web designers.

Keywords: eye tracking, web galleries, usability, images, navigation icons

__________________________________________________________________________________


298

1 INTRODUCTION There are four fundamental forms on the web sites: text, graphic, moving elements (animations or

movies) and sound. Out of these four elements images are the strongest to present information.

Images are also very natural and fastest way of interacting with users (1). Users pay attention to

images containing relevant information while they tend to ignore bad images (2).Talking about eye

tracking users respond to web image in just few fixation (total less that a second). Web gallery on

a web site is collection of images or photos that is uploaded to a web site and available for web

site visitors to view. Important aspects of web gallery are design and structure of web gallery.

Design is more or less personal aspect, whereas structure is more important in the field of

usability. Structure in implemented by navigation through web gallery and can be done in many

different elements and combination of them (image icons and navigation buttons). There are also

different implementations of image icons (icon strip, grid of icons, etc.). Concerning navigation

buttons designers should pay attention at their placement and informatively. Placement must

always be at the same spot, regardless different image orientation (portrait or landscape) and

different image dimension (although we tend to have same dimension for the whole gallery).

2 THEORETICAL PART

Eye tracking has recently become more and more popular in the studies of usability of web

sites. Eye tracking is the process of measuring two values: position of a gaze and movement

of the eyes. Most recent eye trackers use technology of reflection of infrared light form a

cornea (3). This reflection is received by infrared camera. We can divide eye movement into

fixations and saccades. Fixation means that eye gaze stops in a certain position, whereas

saccades are quick moves to another position. Fixations typically last from 200 ms (reading

text) to 350 ms (viewing images) (4). The result is series of fixations and saccades that is

called gazeplot. Sample of part of a gazeplot is shown in figure 1.

Figure 1 Gazeplot from eye tracking system

__________________________________________________________________________________


299

3 EXPERIMENTAL PART

3.1 Web galleries design

We tested three different web galleries. The main differences were navigation of image icons

and use of navigation buttons. Each gallery has twelve images, all of them landscape

orientation with dimensions 800 × 600 pixel. Each gallery has images from certain country

and images were equally divided by content (landscape, architecture, people and funny).

Obligating this requirements make use of the galleries independent from the image content

as much as possible.

We decided to implement three most used structure designs in web galleries used on the internet. We extract them from reviewing the list of most used web gallery designs (5). Galleries were made in Adobe Flash with the use of simple animation techniques. Testing was done on Eye tracking system Tobii x120 with Tobii Studio 3.0 software (6).

3.1.1 Gallery 1 Gallery 1 was designed with two fields: Navigation image icons and full size images.

Navigation contains all twelve images with dimension 120 × 90 px. When we click on icon,

full image size is presented below. Figure 2 shows gallery 1.

Figure 2 Gallery 1 3.1.2 Gallery 2 Second gallery was made as a grid of image icons. When icon is selected full size image

appear at the same position. To go back to the image icons users must use button “nazaj”

(back). We can assume that usability of this gallery is poor, but still many web galleries on

internet is implemented like this one. Gallery 2 is shown on figure 3 and 4.

__________________________________________________________________________________


300

Figure 3 Grid of image icons

Figure 4 Presented image in gallery 2 3.1.3 Gallery 3 Third gallery was made without image icons. It has only full size images and two navigation

buttons. Navigation was made as unlimited gallery. That means button forward (>) was also

active at the last image, so user could start gallery again from the first image. Usually

designers exclude button backward (<) at the first image and button forward at the last

image, so user immediately know when he reached the end of the gallery. In this case gallery

is limited.

Because our gallery was unlimited, we tested how long does it take for user to realize that he

went though all images. In most cases that happened when they again saw first image in the

gallery. On the other hand all images has index written at the right bottom corner, which

indicates the number of the image (e. g. 3/12). Therefore index is element which defines the

__________________________________________________________________________________


301

size of the gallery and can help user to see when he has reached last image (index 12/12).

Figure 5 shows implementation of Gallery 3.

Figure 5 Gallery 3

3.2 Testing methodology

During testing we focused on several elements. First we measured total time of use of the

gallery. This depends from structure and used elements (navigation and buttons). That is the

reason that we implemented as much different galleries as possible.

At gallery 1 we also measured how many times users has to look at navigation icons and

how much time does it take. That is some kind of extra time, because it is not included in

efficient time of looking images of the gallery.

Gallery 2 was interesting in way that users spent quite some time selecting the image from

grid of icons and returning from the full size image back to the grid of icons. User must repeat

same procedure for every image and usually this became quite annoying.

The structure of gallery 3 is theoretically most efficient, because almost all time of the use of

the gallery is the time that users look at full size images. We assume that test users will

spend just fraction of total time to look at the button forward, and ones they place mouse

cursor on the button, they rarely look at it again. Some designers make one of the most fatal

usability mistakes not to place buttons backward and forward at the same spot (with portrait

and landscape orientation, images with different dimensions) and users has to constantly

move mouse to use those buttons. We were also interested how many times users look at

the index and how much was the total time spent on that. We also observe how many users

used this index to realize that they got to the end of the gallery.

__________________________________________________________________________________


302

Because the eye tracking can not record all gazes from the users (blinks of eyes, side looks)

we analyzed nine test users who all has more than 90 % of recording success (at least 90%

of total time of observing was recorded).

To insure independent results from the order for the galleries we used Latin square. It means

that not all users started with gallery 1, but if was shifted for all users equally. Sample of Latin

square in shown at table 1.

Table 1 order of the galleries for test users

Test user 1 Gallery 1 Gallery 2 Gallery 3Test user 2 Gallery 2 Gallery 3 Gallery 1Test user 3 Gallery 3 Gallery 1 Gallery 2

Order of galleries

Eye tracking software allows us to set AOI (area of interest). We used these in navigation

icons in Gallery 1 and index in Gallery 3. AOI are useful for analyzing gazes and use of

certain elements on the web sites (icons, buttons, text, etc.). Figure 6 shows the use of AIO.

Figure 6 use of AOI

Eye tracking software also allows us to track many events during the use of web sites. We

tracked mouse click, which indirectly told us the time of selecting image at grid of icons in

Gallery 2.

__________________________________________________________________________________


303

4 RESULTS

As written in the previous chapter we analyzed total number of fixation and total time of using

different galleries. Table 2, 3 and 4 shows results for nine test users.

Table 2 Results for Gallery 1 Gallery 1 Number of fixations Average time of fixation Total time of test (s)Test user 1 261 0,33 86,95Test user 2 165 0,34 56,14Test user 3 228 0,38 86,28Test user 4 268 0,36 95,14Test user 5 198 0,32 63,59Test user 6 169 0,34 57,33Test user 7 173 0,34 59,11Test user 8 205 0,29 58,25Test user 9 219 0,31 68,84All Recordings 1804 0,35 631,63Average 210 70,18

Table 3: Results for Gallery

2

Gallery 2 Number of fixations Average time of fixation Total time of test (s)Test user 1 216 0,35 75,95Test user 2 219 0,32 69,05Test user 3 338 0,42 142,77Test user 4 298 0,35 105,24Test user 5 209 0,36 75,61Test user 6 161 0,43 69,47Test user 7 176 0,36 62,64Test user 8 214 0,27 57,33Test user 9 279 0,35 97,63All Recordings 2110 0,36 755,69Average 234 83,97

Table 4: Results for Gallery 3 Gallery 3 Number of fixations Average time of fixation Total time of test (s)Test user 1 259 0,33 84,34Test user 2 166 0,29 48,36Test user 3 257 0,36 92,41Test user 4 241 0,38 90,82Test user 5 175 0,30 53,11Test user 6 146 0,35 51,42Test user 7 155 0,35 54,91Test user 8 173 0,33 57,33Test user 9 197 0,31 61,89All Recordings 1769 0,34 594,59Average 197 66,07

__________________________________________________________________________________


304

Table 5 shows number of fixations, average fixation time and total time users spent on

navigation icons. It also contains number of visits and average time of visit navigation icons.

One visit on AOI usually has 2 to 3 fixations.

Table 5: Analysis of use of navigation icons in Gallery 1 Navigation menu Gallery 1

Number of fixations

Average fixation time (s) Total time (s)

Number of visits

Average visit time (s)

Test user 1 34 0,32 10,88 16 0,68Test user 2 17 0,36 6,12 9 0,68Test user 3 42 0,39 16,38 18 0,91Test user 4 33 0,37 12,21 17 0,72Test user 5 32 0,36 11,52 15 0,77Test user 6 31 0,38 11,78 14 0,84Test user 7 28 0,39 10,92 15 0,73Test user 8 22 0,31 6,82 13 0,52Test user 9 25 0,33 8,25 13 0,63All Recordings 264 0,36 94,88 130 0,73Average 29,33 10,54 14,44

Table 6 shows division of time spent using grid of image icons and effective time of

observing full size images.

Table 6: Analysis of time division in Gallery 2 Time division Gallery 2

Total time for image icons (s)

Average time for image icons (s)

Total time for images (s)

Average time for images (s)

Test user 1 16,9 1,41 44,5 3,71Test user 2 18,9 1,57 44,5 3,71Test user 3 19,7 1,64 118,9 9,91Test user 4 15,2 1,17 51,9 4,00Test user 5 13,4 1,11 38,1 3,17Test user 6 16,7 1,39 44,8 3,73Test user 7 16,2 1,35 77,5 6,46Test user 8 24,5 2,04 91,4 7,61Test user 9 21,7 1,81 55,6 4,28Average 18,1 1,5 63,0 5,2

Table 7 has similar analysis to Table 5 with the difference that we focused on image index at

right lower corner. We measured number of fixations and visits, average time of fixation and

visit and total time spent observing image indexes.

__________________________________________________________________________________


305

Table 7: Analysis of observing image indexes in Gallery 3

Image index Gallery 3

Number of fixations

Average fixation time (s) Total time (s)

Number of visits

Average visit time (s)

Test user 1 8 0,22 1,8 7 0,26Test user 2 3 0,18 0,55 3 0,18Test user 3 14 0,24 3,31 11 0,3Test user 4 8 0,27 2,15 5 0,43Test user 5 6 0,21 1,27 5 0,25Test user 6 3 0,2 0,6 3 0,2Test user 7 5 0,23 1,13 3 0,38Test user 8 4 0,25 1 4 0,25Test user 9 5 0,19 0,93 5 0,19All Recordings 56 0,23 12,74 46 0,28Average 6,2 0,22 1,42 5,1 0,27

Some problems appear during the interpretation of results. At gallery 1 and gallery 3 it was

hard to tell which fixations were real look at the navigation image icons and image index or

was just side glint when observing image. So, defining AOI in both cases required some

manual monitoring of video recordings from eye tracker.

5 DISCUSION

Total observation time of web galleries also depends from their usability and content. When

we eliminate factor of content (with similar images), the total time of observing web gallery is

in correlation with its usability. In general good web galleries takes less time, less fixation,

shorter gazeplot than bad web galleries. Results in table 2, 3 and 4 shows that total

observation time and number of fixations for gallery 2 are much greater than for the others

two galleries. Reason for that is, of course, in the fact that we have to use button “back” each

time we want to see next image. Number of mouse clicks is twice as for other two galleries.

Table 6 shows that total time spent at grid of image icons is relatively long (average 18.1

seconds), compared to effective time of observing full size images (average 63 seconds).

Procedure which is repeated and disturbing take 22% of user time. Time spent for observing

full size images is comparable for all three galleries (gallery 1 = 59.6 seconds, gallery 2 = 63

seconds, gallery 3 = 64.6 seconds). This is calculated from total test time minus time

observing other elements (navigation icons, index and buttons). But again, in gallery 2, more

disturbing that extra time spent returning to the grid of image icons, is repeating same

__________________________________________________________________________________


306

procedure over and over again. This was not measured; it is just conclusion from the

observation of the users during test and informal talk with then after the test.

That was also confirmed by users themselves at the end of tests. Despite that, there are still

a lot of such inappropriate galleries on the websites.

More similarity can be found in gallery 1 in gallery 3. Total time and number of fixation is

slightly greater in gallery 1, because users have to briefly look at navigation image icons

before selecting image (figure 1). Table 5 shows, that users visit navigation image icons on

average a little more than one for each image (14.44 visits for 12 images). Every visit has

approximately two fixations and average total time spent on navigation image icons was

10.54 seconds. Compared to gallery 2 this time was much smaller and the procedure of

selecting new image is not frustrated like in gallery 2. One of the advantages of navigation

image icons is that users can quickly realize the size of the gallery from this navigation.

Size of the web gallery can also be identified form image index. In gallery 3 we try to find out

how useful can that be. We observed if users actually look at the image index, how much

time does it takes, and was it helpful realizing the end of the gallery. We deliberately made

unlimited gallery and observe whether users notice last image with index 12/12 and stop the

test or they proceed by clicking button “naprej” to next image (the first in the gallery with

index 1/12) and just then realized that he came back to the image he already saw. It was

disappointing that none of the users stopped the test when reach last image. From time to

time all users glinted to the image index, but did not use information about last image and

clicked button “naprej” also at the 12/12 image. From this aspect image index was useless.

Table 7 shows that users looked at image index on average 5.1 times during whole test and

every visit has a little more than one fixation (6.2 fixations for the test). Users spent 1.42

seconds for image index, which in relatively short time compared to total time of using gallery

(about 2 %). Considering just small increase of time spent for the whole gallery, additional

information that comes with image index (the size of the gallery) and undisturbed nature of

that element we conclude that it is advisable to include that element in web galleries. That

was also confirmed at the informal interview with the test users at the end of the test.

6 CONCLUSION As a result of all experiments we made optimal web gallery from all three galleries. This

optimal gallery design took some elements from three tested galleries based on results of

tests. It can be guidelines and also instruction what are critical mistakes web designers must

avoid when designing web galleries.

__________________________________________________________________________________


307

The optimal web gallery should have two possibilities of navigation (navigation image icons

and buttons forward and backward). I this case more is better, because users can choose

the one they prefer. It also should have image index, because it is not disturbing element, it

does not take to much time looking at and it carry useful information about the size of the

gallery. The gallery should be limited, so there is no button backward at the first image and

no button forward at the last image. With this we automatically prevent unnecessary reuse of

gallery after seeing all images.

7 REFERENCES

1. Nielsen, J.; Pernice, K. (2010). Eyetracking Web Usability, New Riders, ISBN-13: 987-

0321-49836-6, Berkeley, CA, USA

2. Reuning, S. (2010). Eye-Tracking Studies Reveal Impact of Images on Web Pages,

Available from: http://www.seo-e.com/online-marketing/eye-tracking-studies-reveal-

impact-of-images-on-web-pages.htm, Accessed: 2012-05-16.

3. Henderson, J.M. (2003). Human gaze control during real-world scene perception.

TRENDS in Cognitive Sciences, Volume 7, Number 11, (November 2003), page

numbers (498-504), ISSN: 1364-6613

4. Rayner, K. (1995). Eye movements in reading: Perceptual and cognitive processes.

Canadian Psychology/Psychologie canadienn. Volume 36, Number 1, (Februar 1995),

page numbers (57-58), ISSN: 0708-5591

5. Graveris, D.; (2009). 57+ Premium And Free Image Gallery, Slideshow And Lightbox

Solutions, Available from: http://www.1stwebdesigner.com/css/57-free-image-gallery-

slideshow-and-lightbox-solutions/, Accessed: 2012-05-19.

6. Usability testing and eye tracking, Available from: http://www.tobii.com/en/eye-tracking-

research/global/research/usability/, Accessed: 2012-05-11.

http://www.1stwebdesigner.com/css/57-free-image-gallery-slideshow-and-lightbox-solutions/




__________________________________________________________________________________


308

CHARACTERIZATION OF THE DETERIORATION OF A 2D CODE DUE TO COUNTERFEITING

AuroreLanneau, Lionel Chagas, NadègeReverdy-Bruas

LGP2 (Laboratory of Pulp and Paper Science and Graphic Arts), 461 rue de la

papeterie,BP65, 38402 St Martin d’HèresCedex,FRANCE

E-mail: [email protected], [email protected],

[email protected]

ABSTRACT

Counterfeiting has beenan exponentially growing phenomenon for about ten years that is

why the securing of documents is becoming necessary. This project consists in studying 2D

codes used to secure easily and cheaply any printed document. The question arisen in this

study was to predict the deterioration of the printed dots to know how the 2D code will look

like after printing. Furthermore, it has to be clarified if these 2D codes can be used to prevent

counterfeiting, i.e. if they can easily be replicable with a print and scan process.

To this aim, the methodology used consists in:

- Printing a test chart with different printing processes, on different substrates

- Analyzing the variability of the print for a same paper and a same printing process to

evaluate the reproducibility

- Scanning the 2D code

- Printing the scanned image

- Analyzing the second print with the same parameters as those used to characterize

the original print.

The grey level histogram of the scanned image was investigated with the aim of modeling the

print. A Gaussian approximation of this histogram wasperformed in order to model it.

The study showed that not all the chosen parameters were suitable to characterize a

counterfeited print and that the modeling of the grey level histogram had still to be improved

in order to be a reliable tool in the counterfeiting detection.

Key words: 2D codes, anti-counterfeiting, security, image analysis.




__________________________________________________________________________________


309

1 INTRODUCTION

Currently, the securing of printed documents is becoming necessary given the rapid

expansion of counterfeiting. Indeed, in its press release of 2011, the Unifab (Union of the

fabricants for the international protection of intellectual property) announced that

counterfeiting represented about 200 to 300 billion Euros per year in the whole world[1].That

is why new anti-counterfeiting tools for printed documents are developed, and one of them

consists in printing a 2D graphic code directly on the document.

The 2D codes are used since 1987, and permit to encode more information than a one-

dimensional code (bar code). Their use in anti-counterfeiting is developing a lot currently,

because they are cheap and easy to implement (0.01 to 2 €/document).

This study is a part of the project Estampille, funded by the French National Research

Agency (ANR), which is composed of six partners. The aim of this study is to characterize

the deterioration of 2D codes used to secure documents when they are counterfeited.

Different parameters are studied in this project: the printing process, the resolution (or size of

the ink dots), the paper, and the percentage of coverage of the 2D code. The

characterization of the 2D code iscarried out in two steps.The first one consists in printing the

2D code and measuring different criteria on the original image. The second stepconsists in

scanning this 2D code, printing it another time and measuring the same criteria as those

measured on the original image. This second print is a simulation of a counterfeiting of the

original 2D code. Figure 1illustratesthese successive steps.

__________________________________________________________________________________


310

Figure 1 Thesuccessive steps performed in this study to characterize the original and the counterfeited prints.

The different criteria are measured on the grey level histogram of the image in order to model

it. A Gaussian approximation of the histogram is also performed. The comparison of the

criteria values between the original and the counterfeiting will allow identifying the criteria that

permit to differentiate the two documents.

2 THEORETICAL PART

This study aims to identify the most reliable criteria that will allow discriminating anoriginal

and a counterfeited print. These criteria are measured on the grey level histogram of the

image. The software Visilog 7 developed by Noesis is used tocarry out all the image

analysis.

Figure 2 is an example of an image at 50% of covering and 150 dots per inch (dpi). This

image is in 24 bits (RGB). The three colors are separated, and only the blue layer is kept to

simplify the study.

__________________________________________________________________________________


311

Figure 2 Document printed in electrophotography, on uncoated paper, 150 dpi and 50% of covering.

A typical grey level histogram of such an image is presented in figure 3.

Figure 3Typical grey level histogram of an image at 50% of covering.

The criteria investigated in order to discriminate the original and the counterfeiting are the

following:

• Threshold value between the dark and the white pixels

• Standard deviation of the dark and white pixels (2 values)

• Maximums of the histogram (2 values, one for the dark pixels and one for the white

ones)

• Experimental percentage of coverage (ratio between the average value of the dark to

the average value of the white pixels).

To go further in the study of the grey level histogram, a Gaussian approximation of the two

different parts of the curve (dark and white pixels) will be done.

336 µm

__________________________________________________________________________________


312

To establish the equation of the Gaussian curve that fits the histogram of the image, the

determination of its average,µ,and its standard deviation, σ,is required (see Eq 1).

The average,µ,of the Gaussian curve is the abscissa of the maximum of the histogram.

The standard deviation σ of the Gaussian curve is graphically determined by the FWHM (Full

Width at Half Maximum) method. This method consists in proving that at the half of the

histogram maximum, the distance between the two corresponding abscissa only depends on

the standard deviation of the Gaussian (see figure 4 and Eq 2).

Figure 4 Principle used to graphically determine the standard deviation with the FWHM method.

However, this method is not adapted since the histogram can be assimilated to a Gaussian

only in the upper part of the curve. That is why another method has been developed: the

FW3/4M. The principle is the same as the FWHM but the abscissa considered are those at ¾

of the histogram maximum instead of the ½ (see Eq 3).

The standard deviation calculated with this method is another criterion that is measured on

both, the original and the counterfeiting.For each print, there are two values, corresponding

__________________________________________________________________________________


313

to the dark and the white pixels.

To carry out all these calculations automatically, a VBA program wasdeveloped on Visilog

7.An example of the result of the Gaussian approximation is presented on figure 5.

Figure 4 Example of a Gaussian approximation – Electrophotography, uncoated paper, 25% covering and 150 dpi.

3 EXPERIMENTAL PART

A part of the chart test used in this study is presented on figure 6. It is composed of

arrangedpixels from 42 to 168 µm, and 25% of coverage. Different percentages of coverage,

from 25 to 75% were investigated but the results were only presented for the 25%.

Figure 5 Chart test used to characterize the original and the counterfeited prints.

Histogram of

the image

Gaussian

approximation

white pixels Gaussian

approximation

dark pixels

__________________________________________________________________________________


314

Two different printing devices were used: a Ricoh Aficio MP C2800 (electrophotography) at

600 dpi and an Epson Stylus pro 4000 (inkjet) in 4 colors, at 720 dpi.For the inkjet device, a

proofing paper (240 g/m²) was used. For the electrophotography device, a coated paper

Mondi color copy (135 g/m²) and an uncoated paper Inapa techno premium (80 g/m²) were

tested. The main difference between these two papers was their roughness (see Table 1).

Table 1 Roughness of the two papers used for electrophotography printing

Coated paper Uncoated paper

Average Std deviation Average Std deviation

Bendtsen roughness

(ml/min) 14,9 5,7 277,0 42,9

The pictures were taken with an optical microscope Zeiss Axio Imager M1m, with the

software Axiovision Release 4.8. The experimental protocol was precisely defined in order to

capture images always in the same conditions. The printed document was enlightened by a

darkfield reflected light to avoid the reflection of the light on the paper. The chosen zoom for

these pictureswasx50 (x10 ocular and x5 objective).

To simulate the counterfeiting of the document, a scanner Epson Perfection V700 photo was

used, with the software Epson scan, in 1200 dpi and 8 bits (black and white).

4 RESULTS Two important steps have to be considered: firstly, the reproducibility of the test on multiple

sheets will verify that, from an original to another, the criterion varies only slightly. Then, the

values of this criterion between the original and counterfeiting will be compared. If they are

very distinct, it means that counterfeiting deteriorates enough the original. The 2D code, for

this criterion, allows the authentication of the document. The criteria that best differentiate an

original from a counterfeiting will be highlighted.

To characterize the reproducibility, the measures wereperformed on 5 different printed

sheets. On figure 7, four criteria are shown. Regarding the standard deviation, these criteria

were pointed to be not reproducible. That is why they were not investigated more deeply

after the counterfeiting process (scan and print a second time).

__________________________________________________________________________________


315

Figure 6 Reproducibility of 4 criteria (measured on the original print).

On figure 8, the comparison of the results obtained for the original and the counterfeiting are

highlighted for the criteria that were pointed to be reproducible.

__________________________________________________________________________________


316

Figure 7 Reproducibility and comparison of the original and the counterfeitedprint.

__________________________________________________________________________________


317

5 DISCUSSION

5.1 Reproducibility

Figure 7 shows that several criteria have to be given up in the detection of the counterfeiting

since the standard deviation of these criteria are too high. This is the case for the maximum

of the histogram for the white and the black pixels, and the standard deviation calculated with

the FWHM for the white and the black pixels.

Figure 8 highlights the four criteria that exhibit low standard deviation regarding the

reproducibility of measurements: the threshold value, the percentage of coverage, the

standard deviation, for both the white and dark pixels.

The results for the other percentages of coverage (40%, 50%, 60% and 75%) show the same

tendencies.

5.2 Authentication

On figure 8, a direct comparison can be made between the original and the counterfeiting for

each resolution and each printing process for the criteria that were pointed to be

reproducible.

Influence of the paper (comparison of Electro C and Electro NC): a first comment concerns

the fact that, even if the measures were reproducible for the original, after a scan and print

process, the standard deviation of the four criteria increases for electro NC whatever the

resolution; this can be attributed to the poor smoothness of the non-coated paper that

introduces successive deformation of the dots.

Influence of the printing process: if focusing on the percentage of covering, it can be outlined

that the measured percentage of covering is always higher than the theoretical one and it is

lower for inkjet (<35%) than for electrophotography printing (<45%); besides, after a scan

and print process, the percentage of covering is always higher than those measured on the

original; this proves that this criteria is a good candidate to identify a counterfeiting.

To compare the original and the counterfeiting, biometrical system analysis is very useful.

Bonev and Wirnitzer [2]used these methods in a similar study about security 2D codes for

product packaging in industrial printing applications. They studied the Epicode, which is a

unique signature caused by the physical interaction between the paper and the ink. They

showed that the Epicode is a like a fingerprint of the printed document, and that it cannot be

reproduced, so it permits to fight against counterfeiting.

__________________________________________________________________________________


318

6 CONCLUSION

This study demonstratedthat it was possible to differentiate an original print and its copy with

some criteria measured on the grey level histogram of the image of a 2D code. Nevertheless,

a criterion has to be reproducible to be workable. Half of the criteria studied exhibited a poor

reproducibility and were given up. On the contrary, four of the chosen criteria were precise

and allowed to differentiate the original and the counterfeiting.

The Gaussian approximation of the image histogram gives good results with the low

resolution (150 dpi). However, the method has to be improved for the high resolutions. It is

expected that, with a rigorous protocol of image acquisition, with a high resolution scanner,

the variability of the histogram would be reduced.

7 REFERENCES

1. Unifab. Dossier de presse Unifab 2011. Available from:

http://www.unifab.com/images/dossier-de-presse-unifab-2011.pdf, Accessed:2012-02-09).

2. SlavtchoBonev, Bernhard Wirnitzer. Security printing for product packaging in industrial

printing applications. 35th international conference of Iarigai. 2008. pp. 307 – 312.

__________________________________________________________________________________


319

RAZVOJ GRAFIČKE TEHNOLOGIJE I UNAPREĐENJE IZDAVAČKO-TISKARSKE DJELATNOSTI HIDROGRAFSKIH

ORGANIZACIJA

DEVELOPMENT OF GRAPHIC TECHNOLOGY AND ADVANCEMENT OF PUBLISHING-AND-PRINTING

ACTIVITIES OF HYDROGRAPHIC ORGANIZATIONS

Tonći Jeličić1, Josip Kasum2, Milivoj Pogančić1 1Hrvatski hidrografski institut, Zrinsko-Frankopanska 161, 21000 Split, Hrvatska 2Pomorski fakultet u Splitu, Zrinsko-Frankopanska 38, 21000 Split, Hrvatska E-mail: [email protected], [email protected], [email protected]

SAŽETAK

Izdavačko-tiskarska djelatnost jedna je od osnovnih djelatnosti hidrografskih organizacija.

Kao doprinos njenom razvoju i unapređenju objavljeno je više stručnih i znanstvenih radova.

Razvoj tehnologije grafičke pripreme i reprodukcije pomorskih karata i navigacijskih

publikacija i posljedično unapređenje publikacija u izdavačkom smislu značajan su doprinos

povećanju sigurnosti plovidbe.

Ključne riječi: razvoj grafičke tehnologije, unapređenje publikacija, izdavačko-tiskar-ska djelatnost

ABSTRACT

The publishing-and-printing is one of the basic activities of hydrographic organizations. To

contribute towards the development and advancement, a number of professional and

scientific papers have been published.

The development of pre-press and reproduction technologies in the production of nautical

charts and publications, as well as the consequent upgrading of publications in publishing

terms, is a significant contribution towards enhancing the safety of navigation.

Keywords: development of graphic technology, upgrading of publications, publishing-and-printing activities

__________________________________________________________________________________


320

1 UVOD

U ovom preglednom radu se analizira znanstveni doprinos s područja grafičke tehnologije u

cilju razvoja i unapređenja izdavačko-tiskarske djelatnosti hidrografskih organizacija.

Konkretan primjer hidrografske organizacije u Hrvatskoj je Hrvatski hidrografski institut, u

čijim je procesima omogućena primjena rezultata provedenih istraživanja, te su tako

objedinjena praktična iskustva i stečena znanja.

Odabirom tema objavljenih radova, isključivo u okviru konferencije “Blaž Baromić”, kroz

posljednjih deset godina praćen je razvoj grafičke tehnologije u svrhu unapređenja

izdavačko-tiskarske djelatnosti i posljedično - povećanja sigurnosti plovidbe.

2 POVIJEST IZRADE I TISKA POMORSKIH KARATA

Povijest izrade i tiska odnosno reprodukcije pomorskih karata nije moguće izdvojiti iz

povijesnog konteksta razvoja same kartografije. Kronološki pregled tiskarskih tehnika uz

isticanje karakterističnih primjera u izradi kartografskih djela tijekom povijesti tema je rada

“Povijest izrade i tiska pomorskih karata” objavljenog 2002. godine. Već kod primitivnih i nepismenih naroda primjećuje se težnja za spoznajom prostornih

odnosa i izrađuju se prve karte za snalaženje u prostoru. Pomorska navigacija javlja se

susretom čovjeka s vodenim površinama i željom da njima plovi. Čovjek je tada shvatio da je

teže objasniti kako doći do nekog mjesta nego nacrtati skicu. Zbog sigurnije plovidbe stvaraju

se prvi zapisi i skice, preteče pomorskih karata i navigacijskih publikacija.

Prve pomorske karte izrađivane su ručno na pergamentu. Bile su trošne i osjetljive na vlagu,

a iziskivale su pojedinačnu dugotrajnu izradu. Početkom 16. stoljeća, s razvojem tehnika

drvoreza i kasnije bakroreza, dolazi do prekretnice. Karte se tiskaju u manjim nakladama, a

ručno se koloriraju u kartografskim radionicama. Kvaliteta papira je još uvijek nedostatna s

obzirom na uporabne zahtjeve pomorske karte.

Novi iskorak u 19. stoljeću bio je izum litografije A. Senefeldera (1796.), iz koje se kasnije

(1905.) razvio ofsetni tisak. Taj izum i neke kasnije inovacije bili su nova prekretnica za daljnji

razvoj kartografskog umnožavanja. Crtež se s papira prenosi na kamen odnosno ploču

kopirnim postupcima. Naklade se povećavaju zahvaljujući cinkovim i aluminijskim pločama

koje se koriste umjesto teškog i tromog kamena. Savitljive ploče dovode do konstrukcije

prvih ofsetnih strojeva, pa ofsetni tisak postaje i do danas ostaje dominirajućom tehnikom

umnožavanja kartografskog materijala.

__________________________________________________________________________________


321

Današnji moderni ofsetni tisak, sa svojim tehničko-tehnološkim mogućnostima, glavni je

postupak tiska u kartografskoj reprodukciji. Pomorska karta otisnuta u ofsetu, radi visoke

preciznosti izrade, svojih uporabnih karakteristika i informacijskog sadržaja je, zajedno sa

ostalim navigacijskim publikacijama, osnovno pomagalo namijenjeno navigaciji.

Iz predočenog je jasno da je zemljopisna karta oduvijek doista bila svjedokom vremena i

prostora u kojemu je nastala. Rezultat je čovjekovih znanja (zemljopisa, matematike i sl.) te

umjetničkih težnji sredine, zajedno s političkim i gospodarskim shvaćanjima šireg područja.

Čovjek je iz svoje potrebe za orijentacijom, putovanjem, trgovinom, razmjenom znanja i

iskustava oduvijek trebao i treba (pomorsku) kartu (1).

S ponosom se može istaknuti da je i naša, grafička struka cijelo to vrijeme pratila i

omogućavala kvalitetniju izvedbu konačnog proizvoda. Karta je grafički proizvod koji je bio i

ostao tržišno valoriziran i isplativ (2).

3 KARTOGRAFSKA REPRODUKCIJA

Kartografska reprodukcija se razvila kao posebna struka objedinjavanjem kartografskih i

reprodukcijskih postupaka obrade originala neophodnog za izradu reprodukcijskog originala

tj. kopirnih predložaka kao osnove za tisak (3). U radu “Kartografska reprodukcija” se

pojašnjava pojam kartografske reprodukcije i njen povijesni razvoj.

Razvoj tehnologije uvjetovao je i razvoj kartografske reprodukcije i tiska pomorskih karata.

Kroz 20. stoljeće razvio se klasični postupak pripreme pomorske karte za tisak. On je

obilježen pronalaskom i primjenom ofsetnog tiska kao tehnike reprodukcije, a uključuje vrlo

zahtjevnu kartografsku pripremu.

Analizirani su klasični postupci u pripremi pomorske karte i tijek izrade kartografskog prikaza.

Opisana je uloga reprodukcijske fotografije i upotreba reprodukcijske kamere, postupci

kopiranja i okviri za kopiranje (kopirne rame), priprema naljepnica (striping-a) i upotreba

kopirnih rastera.

Zatim je analiziran suvremeni postupak izrade pomorske karte i pružen uvid u sadašnje

stanje. U kartografskoj odnosno grafičkoj pripremi, uporaba računala je skoro u potpunosti

istisnula klasične kartografske postupke, omogućavajući brže i točnije prenošenje podataka

sa terena u čitljiv oblik. Nove tehnologije izrade reprodukcijskih filmova fotoosvjetljivačem ili

izravne izrade TF sustavima CTP-a i tisak na modernim ofsetnim višebojnim strojevima

omogućuju vrhunsku pripremu i omogućuju nesmetan tisak (4).

__________________________________________________________________________________


322

4 TOČNOST POMORSKIH KARATA I NAVIGACIJSKIH PUBLIKACIJA I UTJECAJ TISKARSTVA Pomorske karte i navigacijske publikacije su temeljni tiskani proizvodi hidrografskih

organizacija, a njihova pouzdanost i točnost su od nemjerive važnosti za sigurnost plovidbe.

Temom točnosti se bavi znanstveni rad objavljen 2003. Godine u časopisu “Acta Graphica”

pod naslovom “Točnost pomorskih karata i navigacijskih publikacija i utjecaj tiskarstva” (5).

Pomorska karta je umanjeni grafički prikaz određenog plovidbenog područja, a sadrži sve

potrebne elemente za orijentaciju i sigurnost plovidbe. Informacijski sadržaj pomorske karte

obuhvaća hidrografsku i topografsku skupinu podataka. Hidrografska skupina podataka

odnosi se na pomorska svjetla i oznake za plovidbu, oblike morskog dna (iznosi dubine,

izobate i dr.) morfološke karakteristike, sidrišta, morske struje, pličine, grebene, hridi i sve

znane podvodne i nadvodne opasnosti za plovidbu. Topografski podaci odijeljeni su od

hidrografskih obalnom crtom određenom srednjom razinom visokih voda. Važniji elementi

koji utječu na pouzdanost karte su godina izmjere i datum izdavanja karte.

Navigacijske publikacije su priručnici s podacima koji se ne mogu predstaviti na pomorskim

kartama, a bitni su za sigurnost plovidbe. Koriste se (uz pomorske karte) u pripremi i za

vrijeme plovidbe. Informacijski sadržaj navigacijskih publikacija podijeljen je po vrstama

publikacija. Tako su npr. u Peljarima podaci u vezi izbora plovidbenih ruta, orijentacije,

vremenskih prilika, struja, morskih mijena, raznih uputa za plovidbu, opisi luka, prilaženja,

sidrišta, uvala, zaklona i sl.

Vremenom se točnost pomorskih karata i navigacijskih publikacija mijenja i opada. Ona je

jednaka maksimalnoj točnosti primijenjene tehnologije, uključujući i grafičku, u procesu

izrade odnosno u vrijeme tiskanja. Točnost je u funkciji vremena i postupka održavanja (6).

Uloga grafičke struke u procesu izrade je da primjenom odgovarajuće tehnologije,

normiziranjem i skraćivanjem vremena grafičkih pripremnih postupaka i tiska, utječe na

povećanje točnosti.

Rezultati provedenih istraživanja upućuju na to da se optimiziranjem grafičkih postupaka

točnost i pouzdanost pomorskih sigurnosnih informacija sadržanih u pomorskim kartama i

navigacijskim publikacijama podižu na višu razinu.

__________________________________________________________________________________


323

5 POMORSKE KARTE I NAVIGACIJSKE PUBLIKACIJE Pomorske karte i navigacijske publikacije se izrađuju i održavaju prema međunarodnim i

nacionalnim normama. One su djelomično obuhvaćene međunarodnim konvencijama,

ugovorima i preporukama Međunarodne pomorske organizacije (International Maritime

Organization - IMO), Međunarodne hidrografske organizacije (International Hydrographic

Organization - IHO), Međunarodnog udruženja uprava pomorske signalizacije (International

Association of Light Authorities - IALA), kao i nacionalnim propisima, a u suradnji s

Ministarstvom pomorstva (mora), Hrvatskom ratnom mornaricom, lučkim kapetanijama,

Ustanovom za održavanje pomorskih plovnih putova, te Hidrografskim organizacijama

pomorskih zemalja svijeta.

Pravna utemeljenost izdavanja pomorskih karata i navigacijskih publikacija tema je rada

“Pomorske karte i navigacijske publikacije” (7).

U posebnom poglavlju opisuje se uloga Hrvatskog hidrografskog instituta (HHI), kao javne

ustanove zadužene za hidrografsku djelatnost u Republici Hrvatskoj, prema Zakonu o hidro-

grafskoj djelatnosti (8). Zakonom je određeno da: “Hrvatski hidrografski institut, između

ostalog, obavlja izradu pomorskih i drugih karata i nautičkih publikacija i pomagala, te

izdavačko-tiskarske poslove.” Opisuje se organizacijsko ustrojstvo HHI, posebice Repro-

dukcijski odjel HHI i izdavačka djelatnost Instituta.

Izdavačka djelatnost HHI odnosi se isključivo na pomorske karte i navigacijske publikacije.

Navode se vrste i podjela pomorskih karata. Obrazlažu se načini izdavanja pomorskih karata

i navigacijskih publikacija, te se opisuje proces njihova ispravljanja i održavanja, način

prodaje i zaštite izdanja HHI. Osim tih temeljnih tiskanih proizvoda, uređuju se i izdaju razni

priručnici, brodske knjige i dnevnici, te razne druge publikacije vezane za more i pomorstvo.

Pomorske karte i navigacijske publikacije prodaju se isključivo preko ovlaštenih distributera

koje HHI obvezuje na ispravljanje (ažuriranje) svih nabavljenih i preuzetih izdanja iz HHI do

posljednjeg OZP-a prije prodaje. Bez pismenog odobrenja Hrvatskog hidrografskog instituta

nije dopušteno skeniranje i umnožavanje (djelomično ili u cijelosti) pomorskih karata i navi-

gacijskih publikacija izdanja HHI (9).

6 ISPIS POMORSKIH KARATA PO NARUDŽBI Informacijski sadržaj pomorskih karata tiskanih u većim nakladama, koje se duže skladište u

pogledu točnosti opada radi promjena u stvarnosti. Stoga se takve karte moraju prije prodaje

__________________________________________________________________________________


324

ručno ažurirati prema redovitim Oglasima za pomorce (OZP), koji se izdaju dnevno, tjedno ili

mjesečno. U cilju povećanja stupnja točnosti informacijskog sadržaja pomorske karte, mogu

se primjeniti nove tehnologije ispisa. Njima se omogućuje ispis po narudžbi odnosno ispis

prema zahtjevu, ili na traženje (Print On Demand - POD). Dakle, tek nakon primljene

narudžbe i integriranih promjena, karta se proizvodi samo u naručenom broju primjeraka.

Kupac dobiva kartu ažuriranu sa datumom kupnje.

Korištenje plotera u izradi papirnatih pomorskih karata analizira se radu “Ispis pomorskih

karata po narudžbi (10).

Tako proizvedene karte kvalitetom ne smiju zaostajati za klasičnom pomorskom kartom

proizvedenom u tehnici ofseta na kartografskom papiru. Zato valja istražiti njihove uporabne

karakteristike. One se odnose na trajnost, specifične uporabne zahtjeve i različite vanjske

utjecaje. U radu se opisuju testovi provedeni u zemljama gdje su papirnate pomorske karte

proizvedene POD postupkom već u upotrebi. Osim tehničkih karakteristika gotove karte,

istražuju se grafički materijali koji se koriste i tehnologija koja podržava POD postupak,

odnosno hardverski i softverski zahtjevi. Navode se prednosti i nedostaci POD pomorskih

karata u odnosu na one proizvedene klasičnim načinom.

Očekuje se daljnji razvoj i komercijalizacija POD postupka, zbog njegove najveće prednosti u

odnosu na klasični, a to je brzina isporuke karte odnosno informacije krajnjem korisniku. Iako

kvaliteta i trajnost POD karata nije tako dobra kao kod klasičnih papirnatih pomorskih karata,

POD pomorske karte, kad se korektno proizvedu predstavljaju visokokvalitetni proizvod.

Tehnologija, podloge i bojila se moraju nadalje ispitivati da bi se osigurao prihvatljivi stupanj

kvalitete odnosno da je proizvod prikladan za njegovu namjenu.

Pojava i korištenje POD karata ukazuje na potrebu normizacije korištenja boja na pomorskim

katama. Obzirom na različite načine proizvodnje, pojavljuju se određena odstupanja u kolori-

metrijskom smislu. Stoga je normizacija potrebna za ujednačavanje izgleda, a obuhvatila bi

osim klasičnih karata tiskanih u ofestu i POD pomorske karte.

7 OPTIMIZACIJA KORIŠTENJA TISKARSKIH SUSTAVA HIDROGRAFSKIH ORGANIZACIJA

Hidrografske organizacije pomorske karte i navigacijske publikacije danas proizvode

korištenjem raznih tehnologija, te se ukazuje potreba optimizacije tiskarskih sustava.

Optimizacija (engl. optimization) je maksimiziranje ili minimiziranje dane funkcije izložene

određenim ograničenjima, odnosno postupak pronalaženja najpovoljnijeg rješenja tj. rješenja

__________________________________________________________________________________


325

koje najbolje ispunjava određene uvjete. Optimizacija korištenja tiskarskih sustava hidro-

grafskih organizacija ima za cilj odrediti najpovoljniji način provođenja tiskarskih postupaka i

podizanje pouzdanosti i točnosti na višu razinu, što je od iznimne važnosti za sigurnost

plovidbe.

Tiskarski sustavi hidrografskih organizacija odnosno sustavi pripreme i tiska pomorskih

karata i navigacijskih publikacija definirani su u radu “Optimizacija korištenja tiskarskih

sustava hidrografskih organizacija“ (11). Osnovna je podjela na klasične i suvremene

tiskarske sustave. Klasični tiskarski sustav pripreme i tiska pomorskih karata, razvijen kroz

20. stoljeće, praćen je vrlo zahtjevnom (ručnom) kartografskom pripremom i obilježen prihva-

ćanjem ofsetnog tiska kao glavne tehnike reprodukcije. Računalna kartografija omogućila je

razvoj suvremenih tiskarskih sustava hidrografskih organizacija.

U razvoju modela optimizacije korištenja tiskarskih sustava predlaže se mješoviti pristup.

Pretpostavlja se korištenje matematičkog modeliranja i razvoj potrebnih algoritama uprav-

ljanja. Drži se da je za pojedinu pomorsku kartu moguće odrediti optimalnu tehnologiju tiska

uz postizanje maksimalne točnosti, i posljedično povećanje stupnja sigurnosti plovidbe.

Problemi upravljanja, u što se ubraja i upravljanje tiskarskim postupcima, obuhvaćaju dvije

klase: dobro i loše strukturirane probleme upravljanja. Dobro strukturirani problemi uprav-

ljanja mogu se formalizirati, opisati matematičkim modelima i može se naći optimalno

rješenje. Za loše strukturirane probleme ne postoje odgovarajući matematički modeli ili su

nepotpuni.

Kao najčešći načinim rješavanja problema upravljanja koriste se matematičke metode

linearnog i nelinearnog programiranja. Međutim, granica primjene matematičkih metoda

nastaje kad se čimbenici što utječu na planiranje i odlučivanje ne mogu identificirati i

nadzirati. U matematičkoj interpretaciji tiskarskih sustava kao problema upravljanja nalaze se

razni oblici neizvjesnosti sadržani u funkciji cilja i/ili u skupu ograničenja. To znači da se svim

veličinama u funkciji cilja i skupu ograničenja što utječu na optimalno rješenje ne može

odrediti zakonitost vjerojatnosti raspodjele.

Budući se ne mogu u potpunosti identificirati, kontrolirati i nadzirati svi čimbenici koji utječu

na planiranje i odlučivanje, tiskarski sustavi hidrografskih organizacija ne zadovoljavaju

uvjete dobro strukturiranih problema, već pripadaju klasi loše strukturiranih problema. Na

sadašnjoj tehnološkoj razini potpuno matematičko modeliranje korištenja tiskarskih sustava

linearnim i nelinearnim programiranjem nije moguće. Stoga je u razvoju modela optimizacije

tiskarskih sustava hidrografskih organizacija nužno odabrati mješoviti pristup rješavanju

__________________________________________________________________________________


326

problema upravljanja, djelomičnim korištenjem mate-matičkog modeliranja i razvijanjem

potrebnih algoritama.

8 UTJECAJ TISKARSKIH SUSTAVA HIDROGRAFSKIH ORGANIZACIJA

NA VRIJEME IZRADE I VRIJEME KORIŠTENJA POMORSKIH KARATA I NAVIGACIJSKIH PUBLIKACIJA

Vrijeme proteklo od prikupljanja podataka i kartografske obrade do umnožavanja karte je

vrijeme izrade karte. Pomorska karta bi trebala biti najtočnija u trenutku izdavanja tj. tiska.

Što je vrijeme izrade kraće, informacijski sadržaj karte u usporedbi sa stvarnošću je točniji.

Vrijeme nakon izdavanja pomorske karte, njena distribucija i korištenje, dakle vijek trajanja

tiskane karte bitno se razlikuje od vijeka trajanja ostalih grafičkih proizvoda. Osnovna je

razlika u tome što je pomorske karte potrebno održavati kako bi bile suglasne sa stvarnim

stanjem u prirodi.

Utjecaj tiskarskih sustava na vrijeme izrade i vrijeme korištenja pomorskih karata i navi-

gacijskih publikacija istražen je u radu objavljenom 2007. godine (12).

Uloga tiskarskih sustava u procesu od izrade do izdavanja, te korištenja pomorskih karata je

da utječe na skraćenje ukupno potrebnog vremena i posljedično na povećanje točnosti

pomorske karte i navigacijske publikacije. To se postiže primjenom odgovarajuće tehnologije,

normiziranjem i skraćivanjem vremena grafičkih pripremnih postupaka, tiska i održavanja.

Iz rezultata dobivenih u istraživanju je vidljivo da je utjecaj tiskarskih sustava na vrijeme

izrade bitno veći nego utjecaj na vrijeme korištenja. Isto tako, može se utvrditi da je utjecaj

tiskarskih sustava na točnost pomorske karte najveći za vrijeme izrade TF i tiska, odnosno u

vrijeme postizanja maksimalne točnosti.

Također je pokazano da je utjecaj klasičnih tiskarskih sustava na vrijeme izrade značajno

veći od utjecaja suvremenih sustava, te da se vrijeme izrade i dalje smanjuje upotrebom

novih digitalnih tehnologija.

Iz toga se zaključuje da je utjecaj tiskarskih sustava na vrijeme odnosno na točnost

pomorskih karata i navigacijskih publikacija primjenom novih tehnologija sve manji. Glavni

utjecaj na točnost ostaje na uredničkim (kartografskim) radovima koji prethode tisku.

Ipak, iako je smanjen utjecaj na vrijeme, tiskarski sustavi imaju bitnu ulogu kod kvalitete

tiskanih proizvoda hidrografskih organizacija. Rezultati provedenih istraživanja upućuju na to

da se optimiziranjem postupaka i skraćivanjem vremena potrebnog za pripremu i tisak u

__________________________________________________________________________________


327

hidrografskim organizacijama točnost i pouzdanost pomorskih sigurnosnih informacija

sadržanih u pomorskim kartama i navigacijskim publikacijama podižu na višu razinu.

9 PRIJEDLOG MODELA ODABIRA I PRIMJENE OPTIMALNOG POSTUPKA REPRODUKCIJE POMORSKIH KARATA

Različiti postupci kartografske i grafičke pripreme, te umnožavanja pomorskih karata i

posljedično različito vrijeme reprodukcije pomorskih karata, ukazuju na neophodnost

optimizacije postupka reprodukcije.

Upravo je mogućnost korištenja različitih tehnologija reprodukcije odnosno mogućnost

odabira najpovoljnije tehnologije tema rada objavljenog 2008. godine (13). U radu se pre-

dlaže model odabira i primjene optimalnog postupka reprodukcije pomorskih karata.

Istaknuti su parametri potrebni za donošenje odluke o razvojnom putu. Uz visoku nabavnu

cijenu novog ofsetnog stroja, radi koje je nužno razmisliti o isplativnosti takve investicije,

postoje i drugi parametri. Prvenstveno je to neovisnost tiskarskih sustava, odnosno

mogućnost ispunjavanja svih zahtjeva unutar sustava hidrografske organizacije, konkretno

HHI. To je važno i radi sprječavanja eventualnih neovlaštenih radnji i korištenja podataka.

Zatim je tu svakako potreba prelaska na novu tehnologiju, kako bi se računalna kartografska

priprema što bolje iskoristila za dobivanje kvalitetnih rezultata u tisku.

Nadalje, uvođenjem nove tehnologije, prestala bi potreba za nekim specijalističkim zanima-

njima (reprofotograf, klasični montažer) koje bi zamijenili univerzalni računalni operateri.

Primjerice, isti računalni operater bi mogao posluživati i CTP uređaj i ploter. Dakle sve govori

u prilog prelasku na novu tehnologiju i nabavu novog ofsetnog stroja.

Ipak, prema dijagramu godišnje prodaje karata, situacija se komplicira. Naime, ako bi go-

dišnje naklade od 60.000 karata podijelili sa cca 300 radnih dana u godini, dobili bi brojku od

200 karata dnevno odnosno 25 karata na sat. Ploteri prosječno mogu proizvesti 10 karata na

sat i to nas navodi na zaključak da bi se s nekoliko plotera u stalnoj upotrebi moglo ispuniti

sve radne naloge.

Tiskarski sustav predstavlja osnovno sredstvo za izvršavanje djelatnosti HHI, te mu se kao

takvom treba i vrlo ozbiljno pristupiti. Konačno rješenje je prava kombinacija ofsetnog tiska i

ploterskog ispisa.

Prema rezultatima istraživanja zaključuje se:

1. obzirom na nakladu, predlaže se da naklade ispod 500 kom idu na ploterski

ispis, a veće naklade u ofsetni tisak,

__________________________________________________________________________________


328

2. obzirom na format, predlaže se da se formati A0 bez obzira na nakladu

ispisuju na ploterima, a B1 tiskaju u ofsetu, i

3. predlaže se upotreba cmyk kolor sustava umjesto 5-bojnog tiska

odnosno ujednačavanje boja za ofsetni tisak i ink jet ispis.

Zato se u konkretnom slučaju za HHI predlaže nabava dvobojnog ofsetnog stroja B1

formata, umjesto postojećeg A0, pri čemu se može ostvariti znatna ušteda. Razlika

sredstava može poslužiti za nabavu plotera.

10 PRIJEDLOG UNAPREĐENJA MODELA DISTRIBUCIJE SLUŽBENIH POMORSKIH KARATA I NAVIGACIJSKIH PUBLIKACIJA I OSTALIH IZDANJA HIDROGRAFSKIH ORGANIZACIJA

Posebnost službenih izdanja hidrografskih organizacija u odnosu na ostale tiskane odnosno

grafičke proizvode je ta što je službena izdanja hidrografskih organizacija potrebno održavati.

Održavanje odnosno ažuriranje je nužno kako bi pomorske karte i navigacijske publikacije i

nakon tiska bile u skladu sa stvarnim stanjem u prirodi.

Hidrografske organizacije su dužne uređivati i objavljivati obavijestI koje sadrže sve infor-

macije potrebne za održavanje. Održavanje nakon tiska, za vrijeme dok je karta ili publikacija

na zalihi je obveza hidrografskih organizacija, a nakon toga održavanje je obveza distributera

i kasnije korisnika. Zbog toga je potrebna organizirana mreža ovlaštenih distributera, stalna

edukacija i informiranje korisnika.

Izdavačko-tiskarska djelatnost hidrografskih organizacija je tema rada iz 2009. godine (14).

Pojašnjava se postupak održavanja i način distribucije službenih izdanja, te se daje prijedlog

modela distribucije svih izdanja u odnosu na njihovu klasifikaciju i namjenu.

Hidrografske organizacije u okviru izdavačko-tiskarske djelatnosti, uz službene karte i

publikacije proizvode i druga tiskana izdanja koja ne podliježu obveznom održavanju. Takva

izdanja, osim preko ovlaštenih distributera, mogu se distribuirati i klasičnim načinom odnosno

preko knjižara, prodavaonica u lukama, nautičkim centrima i slično. Radi se o kartama i

publikacijama koje nisu za navigaciju, zatim stručnim i znanstvenim knjigama, udžbenicima i

zbornicima radova, turističko-nautičkim izdanjima i ostalim izdanjima vezanim za djelatnosti

hidrografskih organizacija.

Zaključno se ističe da se predloženim paralelenim sustavom distribucije otvara mogućnost

šire zastupljenosti izdanja HHI na tržištu, a istovremeno se zadržavaju posebnosti i poštivaju

__________________________________________________________________________________


329

zakonske odrednice postojećeg sustava prodaje službenih izdanja preko ovlaštenih

distributera.

Kao što je vidljivo iz prijedloga modela distribucije, bitna je razlika između službenih i ostalih

izdanja u tome što nema održavanja na zalihi, ali isto tako ni kod distributera ni kod krajnjih

korisnika. Tako pojednostavljen model izdavanja omogućava širu distribuciju i zastupljenost

izdanja HHI na tržištu odnosno kod korisnika.

Važno je za napomenuti da ovlašteni distibuteri nisu isključeni iz distribucije ostalih izdanja,

ali je isto tako istaknuta važnost njihove ugovorne obaveze održavanja službenih izdanja.

Tako se direktno utječe na točnost pomorskih karata i navigacijskih publikacija odnosno

povećava sigurnost plovidbe.

11 UPOTREBLJIVOST POMORSKIH KARATA NAKON MEHANIČKIH DJELOVANJA NA POVRŠINI TISKOVNE PODLOGE

Razvoj tehnologije digitalnog tiska postavlja nove kvalitativne norme sukladne zahtjevima

korisnika. Primjena novih tehnologija osim svojih prednosti, može dovesti i do neželjenih

pojava koje mogu, u slučaju nepravodobnog otkrivanja, uzrokovati različite probleme i

posljedice.

Službene pomorske karte moraju biti proizvedene tako da budu pouzdano sredstvo za

navigaciju, a temeljnim zahtjevom se drži njihova točnost. Primjena digitalnog tiska u odnosu

na konvencionalni ofsetni tisak u proizvodnji pomorskih karata ima brojne prednosti, ali može

uzrokovati posljedice koje mogu dovesti čak i do ugroze ljudskih života na moru. Pritom se

misli na otiranje boje s otiska i samim time na gubitak sigurnosnih pomorskih informacija, što

posljedično može utjecati na sigurnost plovidbe.

Stoga se u radu objavljenom 2010. godine istražuju tribološka svojstva površine papira za

pomorske karte. Istraživanje se provodi u uvjetima kontakta s bojama konvencionalnih i

digitalnih tehnika tiska korištenih u izradi pomorskih karata. Također se prikazuje usporedba

njihovih uporabnih vrijednosti (15).

Istraživanjima je ustanovljeno da se otiranje na pomorskim kartama događa bez obzira na

tehniku tiska. Otiranje je različito kod svih tehnika tiska.

Može se zaključiti da je najmanje otiranje ustanovljeno kod otisaka dobivenih korištenjem

ink-jet Latex tehnologije. Kod navedenih otisaka vidljivo je da je i kod najdužih opterećenja

kao i najveće sile pritiska otiranje bilo vrlo malo. Kod manjih sila pritiska kao i manjih inter-

vala otiranja, može se reći da je otiranje na takvim otiscima gotovo zanemarivo.

__________________________________________________________________________________


330

Kod ostale dvije tehnike reprodukcije primjećeno je da je ink-jet tehnologija sa Vivera bojama

pokazala najlošije rezultate, odosno otiranje je na navedenim otiscima najveće. Kod ofsetne

tehnologije otiranje je manje nego kod otisaka napravljenih s Vivera bojama, ali je nešto veće

nego kod otisaka napravljenih na ink-jet Latex-u.

Iz provedenih istraživanja zaključuje se da je za upotrebu pomorskih karata u odnosu na

otiranje boja najbolje koristiti karte koje su proizvedene ink-jet Latex tehnologijom. S tom

tehnologijom otiskivanja vjerojatnost da će podaci na kartama uslijed mehaničkih djelovanja

biti odstranjeni je najmanja. Obzirom na svoje praktične prednosti, za reprodukciju pomorskih

karata može se s velikim stupnjem pouzdanosti preporučiti ink-jet Latex tehnologiju.

12 UPOTREBA HP LATEX TEHNOLOGIJE U IZRADI SLUŽBENIH POMORSKIH KARATA

Karte proizvedene korištenjem POD postupka kvalitetom ne smiju zaostajati za klasičnom

pomorskom kartom proizvedenom u tehnici ofseta na kartografskom papiru. Ispitivanja

provedena u radu objavljenom 2010. godine uključuju jednostavne praktične testove: na

vodu, na kavu i na umakanje, te na vanjske utjecaje (16).

U radu se koriste uzorci pomorskih karata dobiveni upotrebom HP Latex ink-jet tehnologije,

koja koristi tehnologiju vodo-disperzivnih polimera sa pigmentiranim bojilima na bazi vode.

Svi provedeni testovi u ovom radu su pokazali da je HP Latex ink-jet tehnologija pouzdana

za korištenje u izradi službenih pomorskih karata. Vodootpornost koja se navodi kao jedna

od glavnih karakteristika od strane proizvođača se prema svim provedenim testovima poka-

zala kao neupitna. Isto tako, testovi provedeni u ovom radu za ispitivanje otpornosti na vlagu

su pokazali izvrsna svojstva otisaka Latex-a na kartografskom papiru. Osim toga potvrđena

je i oštrina otisaka i postojanost obojenja.

Kartografski papir na kojem su izrađeni uzorci za testiranje je pokazao svojstva dobre

otpornosti na vlagu i vanjske utjecaje. Tek nakon dugotrajnog utjecaja vlage papir se

naborao.

Iz ranije provedenih triboloških istraživanja zaključeno je da je za ispis pomorskih karata u

odnosu na otiranje boja prihvatljivo koristiti HP Latex ink-jet tehnologiju. S tom tehnologijom

otiskivanja vjerojatnost da će podaci na kartama uslijed mehaničkih djelovanja biti odstra-

njeni je najmanja.

Obzirom na sve istražene i opisane praktične prednosti, za reprodukciju pomorskih karata

može se s velikim stupnjem pouzdanosti preporučiti korištenje HP Latex ink-jet tehnologije.

__________________________________________________________________________________


331

Preporuča se još provesti testove tijekom upotrebe, koji bi pokazali ponašanje POD karte u

uvjetima plovidbe. To su npr. čitljivost pri dnevnom svjetlu, umjetnom bijelom svjetlu i pri

različitim bojama osvjetljenja na mostu. To navodi na potrebu istraživanja pojave metamerije

zbog različitih uvjeta pod kojima se pomorska karta u praksi koristi.

13 PRIJEDLOG MODELA ODREĐIVANJA NAKLADE SLUŽBENIH POMORSKIH KARATA

Održavanje pomorskih karata se odnosi na ukupno vrijeme u kojem je karta na zalihi kod

izdavača, zatim na vrijeme distribucije i na vrijeme korištenja. U radu objavljenom 2010.

godine je istražen utjecaj naklade na održavanje za vrijeme u kojem je karta na zalihi kod

izdavača. Cilj istraživanja je smanjenje opsega održavanja na zalihi budući se radi o

zahtjevnom održavanju velikog broja različitih izdanja (17).

Korišteni su hipotetski podaci o godišnjim nakladama pojedine karte u desetogodišnjem

razdoblju. Potreban parametar je i broj ispravaka po pojedinoj karti u istom razdoblju.

Preporučenu nakladu se može izračunati tako da se broj ispravaka dovede u matematičku

korelaciju sa nakladom karte.

Obzirom na potrebu obaveznog održavanja kako bi službene pomorske karte bile pouzdane

pri navigaciji, pokazano je da se sustavnim pristupom rješenju problema određivanja naklade

odnosno predloženim modelom određivanja naklade može utjecati na opseg održavanja na

zalihi.

Definiran je parametar Koeficijent ispravaka (Ki). On je jednak prosjeku broja ispravaka po

pojedinoj karti u promatranom desetogodišnjem razdoblju. Grafička točnost (Gt) se izražava

u postocima, tako da se prosječni broj ispravaka odnosno Ki dovede u matematičku

korelaciju sa nakladom karte. Pomoću Gt može se numerički odrediti preporučenu nakladu

za svaku pojedinu kartu, uzimajući u obzir i maksimalni broj ispavaka na godišnjoj bazi koje

karta može podnijeti u smislu vizualne preglednosti i sigurnosti za orijentaciju i navigaciju.

Općenito se zaključuje da se pomorske karte područja sa većim brojem ispravaka trebaju

proizvoditi u manjim ali češćim nakladama, a karte sa manjim brojem ispravaka mogu se

tiskati u većim nakladama. Korištenjem predloženog modela određivanja naklade znatno se

olakšava i odluka o odabiru najpovoljnije tehnologije reprodukcije. Naime za odabir

tehnologije najvažniji parametar je naklada.

Odabir tehnologije za održavanje također je ovisan o količini pojedine karte na zalihi, te se

kao i kod proizvodnje karte mogu koristiti i tisak (strojna korektura) i ispis (ink-jet ploter).

__________________________________________________________________________________


332

Broj ispravaka u ovom radu se koristi samo za grafičke (vizualne) i izdavačke potrebe.

Predlaže se provesti šire istraživanje u nautičkom i kartografskom smislu, te osim broja, uzeti

u obzir vrste i važnost ispravaka, kupone, koncentraciju ispravaka na pojedine mikro-lokacije

te posebice njihov broj u odnosu na ukupan broj podataka na pomorskoj karti.

14 PRIJEDLOG MODELA PRIMJENE HP LATEX TEHNOLOGIJE U IZRADI SLUŽBENIH POMORSKIH KARATA

Za potpunu primjenu digitalnog u odnosu na konvencionalni tisak u proizvodnji službenih

pomorskih karata istražena je kvaliteta otiska kako bi se minimalizirala mogućnost gubitka

sigurnosnih pomorskih informacija, što posljedično može utjecati na sigurnost plovidbe.

U radu iz 2011. Godine, nakon provedenih istraživanja, daje se prijedlog modela primjene

HP Latex tehnologije tj. POD postupka u izradi službenih pomorskih karata (18). Provedena

su istraživanja triboloških svojstava površine papira i testovi simulacija stvarnih situacija.

U prijedlogu modela primjene HP Latex tehnologije su uz osvrt na sadašnje stanje, navedeni

preduvjeti za organizaciju rada POD-a, opisan je proces izrade POD karte, te predložena

organizacija Službe za narudžbe i distribuciju.

POD tehnologija integrira upravljanje bazama podataka, mogućnost odabira željenih infor-

macija, rad sa digitalnim datotekama i naprednu tiskarsku tehnologiju odnosno ispis. Obzi-

rom na dosadašnja iskustva sa klasičnim pomorskim kartama, moguća je usporedba POD

karata sa njima, te se mogu izdvojiti određene prednosti i preduvjeti.

Prednosti: - sigurnost i pouzdanost informacije,

- brza dostupnost, odmah po izlasku OZP-a ili Nove naklade karte,

- brzina reakcije na stvarne promjene na terenu odnosno brzo ažuriranje karte,

- profesionalno korigirane pomorske karte od strane hidrografskih organizacija

sa uključenim najnovijim korekturama i ispravkama,

- čitkije i preglednije karte, bez ručno unesenih korektura,

- smanjenje broja djelatnika i faza u izradi,

- mogućnost ispisa na različitim podlogama (npr. vodootporni papir),

- mogućnost proizvodnje (ispisa) po narudžbi na prodajnom mjestu,

- mogućnost dodavanja korisničkih informacija na kartu (vremenska prognoza,

rute, popisi svjetala, izvadci iz peljara, tel. brojevi, itd.),

- mogućnost proizvodnje za ciljane segmente tržišta (komercijalni brodovi,

brodovi za rekreaciju i sl.),

__________________________________________________________________________________


333

- smanjivanje potrebe skladištenja karata odnosno eliminiranje stavljanja

karata van snage,

- mogućnost isporuke ravne karte, karte u roli i savijene karte,

Preduvjeti: - potreba edukacije osoblja za rad na digitalnim datotekama,

- potreba izbora prave kombinacije: tehnologija - bojilo - podloga, i

- potreba za pouzdanijom zaštitom digitalnih informacija.

POD postupak proizvodnje pomorskih karata svakako neće u potpunosti zamijeniti klasični

način, već će se koristiti paralelno s njim i pridonijeti kvalitetnijoj ponudi. Postupak POD će

preuzeti proizvodnju karata manjih naklada i karata područja koja su podložna učestalim

promjenama. Također, veća upotreba POD pomorskih karata se očekuje zbog velikih

mogućnosti koje se ukazuju pri personalizaciji karte za posebne svrhe. Profesionalni će pak

korisnici pomorskih karata moći imati POD verziju karte, prije njezina izdavanja u klasičnom

obliku odnosno odmah nakon objave ispravaka putem OZP-a.

15 ERGONOMSKI ASPEKT UPOTREBE BOJA NA POMORSKIM KARTAMA Ergonomija je interdisciplinarno znanstveno područje u kojem se proučavaju načini

optimalnog usklađivanja odnosa između čovjeka i radnog mjesta te uvjeta rada, a s ciljem

humanizacije rada. Ergonomski aspekt upotrebe boja na pomorskim kartama se iz aspekta

grafičke tehnologije istražuje u radu objavljenom na konferenciji IMSC 2011. (19).

Uvodno se daje teoretski dio odnosno definira se pojam ergonomije, proučavaju se ergo-

nomski aspekti rasvjete, odnosi rasvjete i ljudskog vida, te utjecaj umjetne rasvjete na kolor

percepciju. Pojašnjavaju se pojmovi boje odnosno bojila i doživljaja boje u ljudskom oku.

U stručnom - grafičkom dijelu rada se objašnjavaju pojmovi kolorimetrija i metamerija boja.

Razmatra se problem upotrebe boja na pomorskim kartama, obzirom na različite uvjete

osvjetljenja tijekom plovidbe. To se odnosi isključivo na optimalan odabir i kvalitetnu

reprodukciju boja, što je doprinos čitljivosti karte.

U radu se ukazuje na potrebu kolorimetrijske analize boja na pomorskim kartama. Pomorske

karte se koriste u specifičnoj radnoj okolini i uvjetima vidljivosti. Zato je potrebno osigurati

njihovu maksimalnu čitljivost za vrijeme plovidbe. Osim za dnevnog svjetla promjenjivog

intenziteta, pomorska karta mora biti čitljiva i pri noćnom navigacijskom svjetlu na brodu.

Sve to ukazuje na potrebu analize boja na pomorskim kartama koje se koriste u radnoj

okolini i uvjetima različitim od onih u tiskari. Karta ima prvenstveno informativnu funkciju, te je

potrebno osigurati njenu maksimalnu čitljivost za vrijeme plovidbe pri različitim uvjetima

__________________________________________________________________________________


334

vidljivosti. Osim za dnevnog svjetla promjenjivog intenziteta (sunčano, oblačno, kišno vrijeme

i sl.), pomorska karta mora biti čitljiva i pri noćnom navigacijskom svjetlu na brodu.

Pri određivanju najpovoljnije kombinacije boja na pomorskih kartama treba uzeti u obzir

ergonomske aspekte upotrebe pomorskih karata tijekom plovidbe. U tom smislu je potrebno

provesti navedena istraživanja i predložiti optimalnu kombinaciju boja, u skladu sa opisanim

zahtjevima u međusobnim odnosima čovjeka, radne okoline i uvjeta rada.

U istraživanju treba imati na umu pojavu metamerije uvjetovane promjenom osvjetljenja ili

promjenom promatrača. Kod prve se radi upravo o promjenama osvjetljenja u stvarnim

uvjetima prilikom plovidbe što je ovisno o vremenskim uvjetima, a kod druge se radi o tome

da istu pomorsku kartu koristi više promatrača.

Rezultat predloženog istraživanja će biti prijedlog upotrebe i odabir najpovoljnije kombinacije

boja koje odgovaraju ljudskom oku u različitim uvjetima vidljivosti. Osim znanstvenog

doprinosa, prijedlog će imati i praktičnu primjenu kod izrade pomorskih karata. Posljedično,

optimalnom upotrebom boja na pomorskim kartama utječe se i na povećanje sigurnosti

plovidbe.

16 ZAKLJUČAK Kroz posljednjih deset godina je pažljivim odabirom tema stručnih i znanstvenih radova

sustavno praćen razvoj grafičke tehnologije u cilju unapređenja izdavačko-tiskarske djelat-

nosti Hrvatskog hidrografskog instituta i posljedično u cilju povećanja sigurnosti plovidbe.

Posebnu pogodnost unapređenju izdavačko-tiskarske djelatnosti je uz znanstveni doprinos

dala i mogućnost praktične primjene u procesima Hrvatskog hidrografskog instituta, te su

tako objedinjena praktična iskustva i stečena znanja.

Uvođenje novih tehnologija, od prvih tiskarskih tehnika pa sve do današnjih suvremenih

tiskarskih sustava, uvijek je značilo i određenu prekretnicu u proizvodnji pomorskih publika-

cija u određenim razdobljima.

Razvoj grafičke tehnologije je omogućavo sve bolju podršku u smislu točnosti reprodukcije,

kvalitetnijih tiskarskih podloga i bojila. Posljednje inovacije na području grafičke tehnologije u

vidu digitalnog tiska su najnovija prekretnica u kartografskoj reprodukciji. Grafička tehnologija

je tako svojim stalnim razvojem dala nesumnjivi doprinos unapređenju izdavačko-tiskarske

djelatnosti hidrografskih organizacija odnosno Hrvatskog hidrografskog instituta.

__________________________________________________________________________________


335

17 LITERATURA

1. Kozličić, M. (1996). Povijesni razvitak kartografiranja hrvatskih zemalja, Glasnik društva bibliotekara Split, Split

2. Jeličić, T. (2002). Povijest izrade i tiska pomorskih karata, Zbornik radova 6. znanstveno-

stručnog simpozija hrvatskih grafičara “Blaž Baromić”, Zjakić I. (Ur.), ISBN 953-97037-9-4, Senj, 2002; Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Matica hrvatska Ogranak Senj

3. Lovrić, P. (1983). Kartografska reprodukcija, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb

4. Jeličić, T. (2003). Kartografska reprodukcija, Zbornik radova 7. znanstveno-stručnog

simpozija hrvatskih grafičara “Blaž Baromić”, Bolanča Z. (Ur.), 153-158, ISBN 953-96020-1-7, Senj, 2003; Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Matica hrvatska Ogranak Senj

5. Jeličić, T.; Bićanić, Z.; Kasum J. (2003). Točnost pomorskih karata i navigacijskih

publikacija i utjecaj tiskarstva, Acta Graphica, Vol. 15, No. 2, 2003, 73-82, ISSN 0353-4707

6. Kasum, J. (2002). Doprinos optimizaciji reambulacije primjenom elektroničkih i

informatičkih metoda, Disertacija, Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet, Rijeka 7. Jeličić, T. (2004). Pomorske karte i navigacijske publikacije, Zbornik radova 8. Savjeto-

vanja tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija “Blaž Baromić”, Bolanča Z.; Mikota M. (Ur.), 23-28, ISBN 953-96020-2-5, Lovran, 2004; Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Matica hrvatska Ogranak Senj

8. Zakon o hidrografskoj djelatnosti (1998). NN 68/98 i NN 110/98

9. Katalog pomorskih karata i navigacijskih publikacija (2008). Hrvatski hidrografski institut,

ISBN 953-6165-08-2, Split 10. Jeličić, T. (2005). Ispis pomorskih karata po narudžbi, Zbornik radova 9. Međunarodnog

savjetovanja tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija “Blaž Baromić”, Bolanča Z.; Mikota M. (Ur.), 227-230, ISBN 953-96020-4-1, Lovran, 2005; Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb; Ogranak Matice hrvatske Senj; Inštitut za celulozo in papir, Ljubljana

11. Jeličić T.; Kasum, J. (2006). Optimizacija korištenja tiskarskih sustava hidrografskih

organizacija, Zbornik radova 10. međunarodnog savjetovanja tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija “Blaž Baromić”, Bolanča Z.; Mikota M. (Ur.), 163-168, ISBN 953-96020-6-8, Senj - Novi Vinodolski, 2006; Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb; Ogranak Matice hrvatske Senj; Inštitut za celulozo in papir, Ljubljana

12. Jeličić T.; Kasum, J. (2007). Influence of printing systems of hydrographic organizations

on time of production and use of sea charts and navigational publications, Proceedings

__________________________________________________________________________________


336

of 11. international conference on printing, design and graphic communications “Blaž Baromić”, Bolanča Z. (Ur.), 63-67, ISBN 978-953-96020-7-7, Zadar, 2007; Faculty of Graphic Arts, University of Zagreb, Croatia; Ogranak Matice hrvatske Senj; Pulp and Paper Institute, Ljubljana, Slovenia

13. Jeličić T.; Gržetić Z.; Kasum, J. (2008). Proposal of model of applying optimal procedure

of reproduction of sea charts and navigational publications, Proceedings of 12. international conference on printing, design and graphic communications “Blaž Baromić”, Bolanča Z. (Ur.), 111-115, ISBN 978-953-96020-9-1, Split, 2008; Faculty of Graphic Arts, University of Zagreb, Croatia; University of Ljubljana, Faculty of Natural Science and Engineering, Slovenia; Ogranak Matice hrvatske Senj; Pulp and Paper Institute, Ljubljana, Slovenia

14. Jeličić T.; Gržetić Z.; Kasum J. (2009). Proposal for advancement of the distribution

model for official charts and navigational publications, and other editions of hydrographic organisations, Proceedings of 13. international conference on printing, design and graphic communications “Blaž Baromić”, Bolanča Z. (Ur.), 63-67, ISBN 978-953-7644-02-4, Senj, 2009; Faculty of Graphic Arts, University of Zagreb, Croatia; University of Ljubljana, Faculty of Natural Science and Engineering, Slovenia; Ogranak Matice hrvatske Senj; Pulp and Paper Institute, Ljubljana, Slovenia

15. Jeličić T.; Zjakić I.; Kasum J. (2010). Upotrebljivost pomorskih karata nakon mehaničkih

djelovnja na površini tiskovne podloge, Zbornik sažetaka Međunarodnog savjetovanja MATRIB 2010, Schauperl, Z.; Mateja Š. (Ur.), 31-31, ISBN 978-953-7040-17-8, Vela Luka, 2010; Hrvatsko društvo za materijale i tribologiju / FSB, Zagreb

16. Jeličić T.; Zjakić I.; Kasum J. (2010). Upotreba HP-latex tehnologije u izradi službenih

pomorskih karata, Zbornik sažetaka 14. Međunarodnog savjetovanja tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija “Blaž Baromić”, Mikota M. (Ur.), 19-19, ISBN 978-953-7644-05-5, Senj, 2010; Sveučilište u Zagrebu, Grafički fakultet, Zagreb; Ogranak Matice hrvatske Senj; Inštitut za celulozo in papir, Ljubljana, Slovenija; Univerza v Ljubljani, Naravnoslovnotehniška fakulteta, Slovenija

17. Jeličić, T., Kasum, J., Vladislavić, K. (2010). Prijedlog modela određivanja naklade

službenih pomorskih karata, Zbornik sažetaka 14. Međunarodnog savjetovanja tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija “Blaž Baromić”, Mikota M. (Ur.), 37-37, ISBN 978-953-7644-05-5, Senj, 2010; Sveučilište u Zagrebu, Grafički fakultet, Zagreb; Ogranak Matice Hrvatske Senj; Inštitut za celulozo in papir, Ljubljana, Slovenija; Univerza v Ljubljani, Naravnoslovno-tehniška fakulteta, Slovenija

18. Jeličić, T.; Strinić, G.; Sarajlić, E.; Pogančić, M. (2011). Prijedlog modela primjene HP-

Latex tehnologije ispisa u izradi službenih pomorskih karata, Zbornik sažetaka 15. Međunarodne konferencije tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija “Blaž Baromić”, Mikota M. (Ur.), 48-48, ISBN 978-953-56838-0-3, Senj, 2011; Hrvatsko društvo grafičara, Zagreb

19. Jeličić, T. (2011). Ergonomski aspekt upotrebe boja na pomorskim kartama, Zbornik

sažetaka 3. međunarodne konferencije o pomorskoj znanosti “IMSC 2011.”, Mulić, R.; Gržetić, Z.; Jelić-Mrčela, G. (Ur.), 21-21, ISBN 1847-1498, Split, 2011; Hrvatski hidrografski institut, Split

__________________________________________________________________________________


337

FORMIRANJE MODERNE FOTOGRAFIJE

THE FORMATION OF THE MODERN PHOTOGRAPHY

Ivana Pavlović, Miroslav Mikota

Sveučilište u Zagrebu, Grafički fakultet, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska


SAŽETAK

U radu se analizira i razjašnjuje formiranje moderne fotografija koja se definira kao pojam

fotografije kada su tehničke karakteristike tadašnjih fotografskih sustava prestale biti

ograničavajući faktor u kreativnom radu autora-fotografa. Iako ne postoje oštre granice

definiranja početka moderne fotografije kao tehnički se simbolički početak može uzeti pojava

Leica fotografskog aparata sredinom dvadesetih godina 20. stoljeća. U to je vrijeme već bio

razvijen crno-bijeli negativ-pozitiv fotografski sustav, a u to se vrijeme razvijaju i kolor

negativ-pozitiv i kolor dijapozitiv sustavi.Ovakav je tehnički razvoj doprinijeo i razvoju

fotografskih stilova – fotografskog subjektivizma, dokumentarizma i dinamizma te razvoj

fotografskih agencija (Magnum) i ilustriranih magazina.

Ključne riječi: moderna fotografija, fotografski sustavi, Leica, fotografski stilovi

ABSTRACT

The formationof the modernphotography, whichis definedas a concept ofphotography

wherethe technical characteristicsof thephotographicsystemceasedto be a limitingfactorin the

creativework ofthe author-photographer, is clarified and analyzed. Althoughthere are no

clearboundaries definingthe beginning of the modern photography, technically, for the

symbolicalstart theappearance ofLeicacamera inthe mid-twenties of the 20thcenturycan be

taken.At thattime black-and-white negative-positive photographicsystem was

alreadydeveloped,and inthat time colornegativeand color diapositivesystems are developed.

Technical developmentcontributed tothe developmentof the photographicstyles -subjectivism,

documentary photography andphotographicdynamismas well as to the development

ofphotographic agencies (Magnum) and illustratedmagazines.

Key words: modern photography, photographic systems, Leica, photographic stiles

__________________________________________________________________________________


338

1 UVOD

Kontinuirani se razvoj fotografije može pratiti od samog kraja 18. stoljeća kada su braća

Nicéphore i Claude Niépce pokušavali pomoću kamere opskure i medija osjetljivog na svjetlo

dobiti svjetlom zabilježenu sliku. Do rezultata dolazi Nicéphore Niépce 1824. godine, nakon

što je 1816. godine počeo koristiti kameru opskuru sa sabirnom lećom, tj. objektivom, čime

je, u stvari, konstruirao prvi fotografski aparat na principu kojeg rade svi fotografski aparati,

kada je dobio sliku, uz 12 sati ekspozicije na metalnoj pločici oslojenoj bitumenom koju je,

nakon osvjetljavanja, obradio u petroleju (1). Ovaj je postupak nazvan heliografija i nije imao

praktičnu primjenu, ali je potaknuo daljnja istraživanja što je, u konačnici, rezultiralo

fotografijom kakvu danas poznajemo koja predstavlja najprisutniji i najutjecajniji vid

dvodimenzionalnog statičnog medija likovnog izražavanja.

2 TEHNIČKI RAZVOJ FOTOGRAFIJE OD SREDINE 19. DO SREDINE 20. STOLJEĆA

Na usavršavanju heliografskog postupka od 1826. godine zajedno rade Nicéphore, nakon

njegove smrti, 1833. godine, njegov sin Isidor, Niépce i slikar Louis Jacques Daguerre.

Daguerre 1831. godine otkriva osjetljivost srebrenog jodida na svjetlo te ga počinje koristiti

umjesto bitumen za oslojavanje metalnih pločica, a tako dobivene pločice, nakon

osvjetljavanja obrađuje živinim parama kako bi dobio vidljivu sliku. Prva slika dobivena na

ovaj način je uspjela 1837. godine, a sustav je patentiran 1839. godine pod nazivom

dagerotipija. Dobivene su slike bile stranično neispravne i nisu se mogle kopirati. Ipak,

dagerotipije su davale prilično kvalitetne slike, a vrijeme je eksponiranja od 15 minuta, a

kasnije i kraće, omogućavalo i snimanje portreta te se ovaj fotografski sustav vrlo brzo širio u

Europi i Americi. (1, 2)

U isto je vrijeme engleski učitelj William Henry Fox Talbot sliku dobio osvjetljavanjem papira

oslojenog srebrenim halogenidom. Prve slike je dobio 1835. godine, a 1839. godine ih je, na

prijedlog Herschella, uspio učiniti i svjetlostalnim kupanjem u natrijevom tiosulfatu (fiksiranje).

Ovakva je slika bila jedva vidljiva, ali je 1840. godine Talbot prije fiksiranja sliku kemijski

razvio te dobio kvalitetnu sliku na kojoj su tamni dijelovi objekta bili zabilježeni kao svijetli, a

__________________________________________________________________________________


339

svijetli kao tamni, tzv. negativ. Kako bi dobio sliku u tonovima koji odgovaraju objektu

snimanja (pozitiv), Talbot je negativ na papiru pomoću voska napravio prozirnim te ga

kopirao na fotoosjetljivi papir koji bi zatim kemijski obradio na isti način kao i negativ. Ovaj je

sustav patentiran 1841. godine pod nazivom kalotipija, a kasnije je u počast Talbotu nazvan

talbotipija, te predstavlja temelj crno-bijelog negativ-pozitiv sustava koji se zadržao do danas.

Iako je do otprilike 1860. godine dagerotipija bila popularnija, kalotipija ju polako zamjenjuje i

fotografija, kakvu danas poznajemo, se razvila upravo na ovom sustavu. (3, 4)

Slika 1 Prvi kalotipijski portret (1841.) Ipak, niti kalotipija nije predstavljala savršeni sustav pa su slijedila brojna poboljšanja

fotografskih aparata, fotografske opreme općenito I fotografskih materijala.

Kako je postupak kalotipije bio prilično kompliciran I nesavršen, razvijali su se različiti

sustavi, kao što su cijanotipija, ambrotipija, tintipija I sl., kojima se ovaj sustav pokušavao

poboljšati I pojednostavniti. Iako su se neke od ovih tehnika zadržala sve do dvadesetih

godina 20. stoljeća, razvoj fotografije nije išao u tom pravcu. (1, 5)

1849. godine Janez Puhar patentira staklo kao nosilac fotosloja, a 1851. Godine Frederic

Scott Archerpostupak mokrog kolodija (1).

Slijedi niz poboljšanja crno-bijelog negativ-pozitiv postupka: 1855. godine se počinje koristiti

albuminski postupak, 1871. Godine se za negative počinju koristiti suhe staklene ploče (od

1880. G. ih proizvodi Eastman), a 1887. Godine Hanibal Godwin patentira celuloidni film koji

može zamijeniti staklene ploče na temelju čega Eastman Kodak počinje proizvoditi smotani

__________________________________________________________________________________


340

film, no, u to vrijeme, isključivo u amaterske svrhe. Fotografski materijali za snimanje 1873.

Godine postaju ortokromatski (Vogel), a 1903. Godine I pankromatski (Koenig, Homolka) tj.

Osjetljivi na cijeli vidljivi spektar, a ekspozicije su skraćene na dijelove sekunde. (1, 6)

Paralelno s razvojom crno-bijelog 340negativ-pozitiv sustava se razvijaju i fotografski aparati,

tako je već 1861. godine bila poznata konstrukcija SLR fotografskog aparata (Sutton), a

1884. godine dvovokog refleksnog fotografskog aparata (Liesegang). Zamjenjivanje staklenih

ploča filmom je omogućiloi smanjivanje 340ormat ate veličine I težine fotografskih aparata.

Krajem 19. stoljeća se razvija I čitav niz novih objektiva za što su najzaslužniji Carl Zeiss,

Ernst AbbeIOtto Scott. (1, 5, 6)

1904. godine braća Lumiere predstavljaju tzv. autokrom sustav za dobivanje kolor fotografija,

no ovaj se sustav nije zadržao i dalje razvijao. (1, 5)

1923. godine Oscar Barnac patentira fotografski aparat za perforirani film prema kojem se od

1925. Godine počinje prizvoditi Leica. Time je definiran i leica format (24x36 mm) koji je

postao profesionalni standard koji se zadržao do danas, a u to se vrijeme počeo proizvoditi i

dvooki srednjeformatni (6x6 cm) Rolleiflex. (5, 6)

a) b)

Slika 2 Fotografski aparati a) Leica (1925.) i b) Rolleiflex (1929.) 1932. godine Weston počinje proizvoditi prve električne svjetlomjere čime postaja moguće

precizno određivanje elemenata ekspozicije (6).

Crno-bijeli negativ-pozitiv sustav je u to vrijeme već bio visoko razvijen, a 1935. i 1936.

godine firme Kodak i Agfa patentiraju kolor dijapozitiv i kolor negativ-pozitivsustav na kojima

__________________________________________________________________________________


341

se temelji i moderna “klasična” kolor fotografija (1). Slijedi cijeli niz pronalazaka i

usavršavanja fotografskih sustava i opreme. Ipak, može se reći da je tehnika sredinom 20.

stoljeća omogućila ono što se može smatrati modernom fotografijom i da tehnika više nije

predstavljala ograničenja u kreativnom fotografskom izražavanju.

3 FOTOGRAFSKI STILOVI I PRISTUPI KOJI SU DEFINIRALI MODERNU FOTOGRAFIJU

U svojim se početcima, pionirskoj fazi, fotografija kao likovna umjetnost bitno vezala uz

klasične slikarske tehnike. Tipični motivi fotografija iz 19. stoljeća su mrtve prirode, biblijski

motivi i, općenito, fotografije dramatičnog ugođaja. Tipičan predstavnik takvog pristupa

fotografiji je američki secesionist Fred Holland Day (1864. - 1933.). Ipak se i u tom periodu

javljaju i autori koji razvijaju i koriste specifične fotografske tehnike među kojima je i Henry

Peach Robinson (1830. - 1901.) - služio se tehnikom dagerotipije, ali kasnije prelazi na

tehniku talbotipije te Oscar Rejlander (1813. - 1875.) koji se počeo baviti fotografijom kao

pomoći pri portretiranju, no ubrzo otkriva izražajne mogućnosti fotografije te otvara

fotografski studio i definira ”novi postupak” - fotografiju kao više od mehaničke pomoći

slikaru. U tom su se smislu, među pionirima fotografske umjetnosti, posebno istakli portretisti

Nadar (1820. – 1910.) koji je, pored ostalog, snimio i prvi fotointervju i Margaret Cameron

(1815. - 1879.). (3, 4)

a) b)

Slika 3 Pioniri umjetničke fotografije – a) Nadar, b) Margaret Cameron

__________________________________________________________________________________


342

Krajem 19. stoljeća se u Velikoj Britaniji javlja i prvi fotografski stil – fotografski piktoralizam.

Kako je fotografska tehnika i dalje bitno ograničavala kreativne mogućnosti izražavanja,

fotografi-piktoralisti koriste tzv. tehnike plemenitog tiska (pigmentni tisak, karbonski tisak,

uljeni tisak, erwinotisak, fotogravura). Najznačajniji su predstavnici ovog stila George

Davison (1855. – 1930.), Robert Demachy (1859. – 1936.), Fred Holand Day (1864. –

1933.), Alfred Stiglitz (1864. – 1946.) i Dudley Johnston (1868. – 1955.). (3, 7)

Slika 4 George Davison – prva piktoralistička fotografija (1888.) Suprotno fotografskom piktoralizmu, Paul Strand (1890. - 1976.) opisuje objektiv kao izvor

života fotografije. Paul Strand i Charles Sheeler (1883. - 1965.) se smatraju za utemeljitelje

pravca novog realizma u SAD-u - 1917. godine, a Alfred Renger-Patzsch (1897. - 1966.) i

Karl Blossfeldt (1865. - 1932.). u Njemačkoj 1924. godine. (1, 5)

a) b)

Slika 5 Novi realizam – a) Paul Strand, b) Charles Sheeler

__________________________________________________________________________________


343

Prelaz 19. u 20. stoljeće obilježila je pojava još jednog pravca u fotografiji - fotografskog

dokumentarizma. Međutim, za ovaj se pravac ne može reći da je pravac ili stil s kronološkim

početkom i završetkom - radi se o pristupu fotografiji kroz koji fotografi bilježe, ali i utejču na

društvo dokumentirajući svojim fotografijama različite pojave, događaje i anomalije u društvu

istučući svoj stav prema njima. Zbog toga je upravo portretna fotografija često njihov odabir

motiva. U svojim je početcima dokumentarna fotografija bila ograničena tehničkim

mogućnostima - velikim fotografskim aparatima i dugim ekspozicijama. Kao začetnici

fotografskog dokumentarizma se istuču Jacob Riis (1849. - 1914), W. Hinea (1874. - 1940.),

Paul Strand, i Eric Salomon (1886. - 1944.). Eric Salomon je među prvim fotografima uvidio

važnost rada s fotografskim aparatima manjeg formata. (2, 5)

Slika 6 Dokumentarizam – Eric Salomon Dvadesetih godina 20. stoljeća se počinje javljati i fotografski dinamizam - način izražavanja

pokreta upravo korištenjem fotografskih mogućnosti - tj. korištenjem dugih ili kratkih

ekspozicija, bljeskalice, sendvič fotografije itd. kako bi se prikazao pokret. Za dinamizam se

kao fotografski stil može reći kako je također jedna od prekretnica u fotografskim stilovima jer

se radi o stilu koji je jednostavno prerastao u način fotografskog izražavanja pokreta. Među

fotografima pionirima dinamizma može se istaknuti Barbara Morgan (1900. - 1992.). (1)

Slika 7 Dokumentarizam – Barbara Morgan

__________________________________________________________________________________


344

Posebnu zaslugu za uvođenje apstrakcije u fotografiju ima pravac subjektivne fotografije koji

se veže uz Visoku školu za umjetničko oblikovanje Bauhaus i, prvenstveno, fotografski rad

Láslóa Moholya Nagya (1895. - 1946.) i Mana Raya (1890. - 1976.). U tehničkom smislu,

subjektivna fotografija uvodi tehniku solarizacije, fotomontaže i općenito eksperimentalne

fotografije u područje fotografske umjetnosti. (5)

a) b)

Slika 8 Subjektivna fotografija – a) Lásló Moholy Nagy, b) Man Ray

Današnje je shvaćanje fotografije kao medija i kreativnog likovnog izražavanja, međutim,

prvenstveno determinirano pristupom fotografiji koji je sredinom 20. stoljeća u potpunosti

počeo koristiti tehničke mogućnosti moderne fotografije te fotografiju kao specifičan medij

afirmirao kroz druge, tiskane, medije. U tom je pogledu izrazito važno i pokretanje

fotografskih agencija među kojima je najpoznatija agencija Magnum (1947. godine) čiji su

osnivači bili Robert Capa (1913. - 1954.), Henri Cartier-Bresson (1908. - 2004.), Werner

Bischof (1916. - 1954.), David Seymour (1911. - 1956.), Ernst Haas (1921. - 1986.) i George

Rodger (1908. - 1995.) te pojava ilustriranih magazina među kojima su u početku najbitniji bili

Life (osnovan 1936. u SAD-u), Picture Post (osnovan iste godine u Velikoj Britaniji) i Paris

Match (osnovan 1949. u Francuskoj). Uz početke ovih magazine se veže fotografski rad

Margaret Bourke White (1904. - 1971.),Billa Brandta (1904. - 1983.), Kurta Huttona (1893. -

1960.),Felixa Mana (1893. -1985.) i drugih. (1, 5)

__________________________________________________________________________________


345

a) b)

Slika 9 a) Agencija Magnum (Robert Capa), b) ilustrirani magazina (Margaret Bourke White)

4 ZAKLJUČAK

U tehničkom se smislu kontinuirani razvoj fotografije može pratiti od kraja 18 stoljeća. Prvi

fotografski sustav, heliografija, nije imao praktičnu primjenu, no potaknuo je razvoj novih

fotograskih sustava – prvi je među njima bio dagerotipija, sustav koji je već sredinom 19.

stoljeća omogućio profesionalno pa i umjetničko bavljenje fotografijom.

Međutim, sustav koji je prevladao šezdesetih godina 19. stoljeća te stvarno utjecao na

formiranje fotografije kakvu, kao medij, danas poznajemo je kalotipita (talbotipija) iz koje se

razvio crno-bijeli negativ-pozitiv fotografski sustav.

Ipak, nedostatci ovog sustava, kao i fotografske opreme, bitno su determinirali fotografske

stilove 19. i početka 20. stoljeća – prvenstveno rad pionira umjetničke fotografije i

piktoralista, no početkom 20. stoljeća se javljaju i stilovi u kojima su tehnička ograničenja

medija sve manja i koji se temelje na nerazdvojnosti fotografske tehnike i kreacije (novi

realizam, dokumentarizam, dinamizam).

Tehničku prekretnicu u fotografiji predstavlja pojava Leica fotografskog aparata sredinom

dvadesetih godina 20. stoljeća te definiranje leica i srednjeformatnog standarda koji su se u

fotografiji zadržali do danas. Kroz sljedećih desetak godina, predstavljeni su i “klasični” kolor

fotografski sustavi te je omogućeno precizno određivanje elemenata ekspozicije uz korištenje

kratkih ekspozicija i svjetlosno jakih objektiva te, praktički, fotografska tehnika više pred

__________________________________________________________________________________


346

autora-fotografa ne postavlja izrazita ograničenja, već mu omogućuje da korištenjem

specifičnih fotografskih alata koristi fotografiju kao specifični medij likovnog izražavanja.

Ovakav tehnički razvoj omogućuje i eksperimentalni pristup fotografiji kroz pravac

fotografskog subjektivizma, ali, posebno, razvoj fotografije koja se prvenstveno realizira kroz

tiskane medije (Magnum, ilustrirani magazine) te se fotografija formira u najprisutniji

dvodimenzionalni statični medij, praktički, neopterećen tehničkim i stilskim ograničenjima.

Ovdje se može uočiti uzročno-posljedične veze – zahtjevi fotografa, u stvari, iniciraju

tehnička rješenja koja iniciraju mogućnosti novih fotografskih pristupa u rješenja. U tom je

smislu upravo u ovom periodu, između sredeine dvadesetih i četrdesetih godina 20.

sstoljeća, definirana i formirana moderna fotografija.

5 LITERATURA

1. Mikota, M. (2000). Kreacija fotografijom, V. D. T. Publishing, Zagreb

2. Koščević, Ž. (2000). Fotografska slika, 100 godina fotografske umjetnosti, Školska knjiga,

Zagreb

3. Pavlović, I.; Knapić, L. (2006). Početci razvoja umjetničke fotografije, 10. međunarodno

savjetovanje tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija - Zbornik radova, Bolanča, Z.,

Mikota, M. (Ur), str. 43-48, Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ogranak Matice hrvatske

Senj, Zagreb

4. Mikota, M.; Pavlović, I.; Jurković, M. (2008). The Appearance and Development of the

Portrait Photography in the 19th Century, Proceedings of the 12th International conference of

printing, design and graphic communications Blaž Baromić, Bolanča, Z. (Ur.), str. 143-147,

University of Zagreb - Faculty of Graphic Arts, University of Ljubljana - Faculty of natural

science and engineering, Pulp and paper institute, Matica hrvatska Ogranak Senj, Zagreb

5. Langford, M. (1989). Enzyklopaedie der Fotopraxis, Weltbild Verlag GmbH, Augsburg

6. Gursky, Z. (1998). Svjetloslikarstvo - knjiga o fotografiranju, Matica hrvatska, Karlovac

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=402499



__________________________________________________________________________________


347

7. Pavlović, I.; Mikota, M. (2009). 19th Century Photography Worldwide and in Croatia,

Proceedings of the 13th International conference of printing, design and graphic

communications Blaž Baromić, Bolanča, Z. (Ur.), str. 129-133, University of Zagreb - Faculty

of Graphic Arts, University of Ljubljana - Faculty of natural science and engineering, Pulp and

paper institute, Matica hrvatska Ogranak Senj, Zagreb

__________________________________________________________________________________


348

RAZVOJ NAPREDNOG KORISNIČKOG SUČELJA U WEB 2.0 OKRUŽENJU

DEVELOPMENT OF ADVANCED USER INTERFACE IN WEB 2.0 ENVIRONMENT

Marko Čačić1, Marin Milković2, Mario Tomiša2 1 Sveučilište u Zagrebu – Grafički fakultet, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska 2 Veleučilište u Varaždinu, J. Križanića 33, Varaždin, Hrvatska


SAŽETAK

Opće prihvaćanje Web 2.0 modela, snažno je utjecalo na grafičko i funkcionalno oblikovanje korisničkih

sučelja u novom okruženju. Statične HTML stranice postupno su se transformirale u interaktivne Web

aplikacije, a jednostavnost, upotrebljivost i vizualna atraktivnost prihvaćene su kao temeljne odlike

modernih korisničkih sučelja. Napredne mogućnosti korisničkih sučelja u Web 2.0 okruženju ostvaruju

se implementacijom modernih informatičkih tehnologija, poput HTML5 i CSS3 opisnih jezika te

unaprijed definiranih funkcija JavaScript radnih okvira. Ovaj rad demonstrirat će izradu funkcionalnog

sučelja za slanje poruka, tzv. kontakt formulara, prema pravilima i standardima Web 2.0 okruženja.

Ključne riječi: Web 2.0, korisnička sučelja, aplikacije, HTML5, CSS3, kontakt formular

ABSTRACT

Wide acceptance of Web 2.0 model, strongly influenced graphical and functional designing of advanced

user interfaces in a new environment. Statical HTML pages gradually transformed to the interactive

Web applications, and simplicity, usability and visual appeal were accepted as a fundamental features

of modern user interfaces. Advanced features of user interfaces in a Web 2.0 environment are realised

by implementation of modern information technologies, like HTML5 and CSS3 markup languages and

predefined JavaScript framework functions. This thesis will demonstrate development process of

functional messaging interface, so called contact form, according to the rules and standards of Web 2.0

environment.

Key words: Web 2.0, user interfaces, applications, HTML5, CSS3, contact form

__________________________________________________________________________________


349

1 UVOD

Web 2.0 model bazira se na međuljudskoj komunikaciji kao temelju stvaranja korisnog

sadržaja. Kako se koncept razmjene informacija u potpunosti razlikuje od prethodnog Web

1.0 modela, stvorila se potreba za razvojem novih metoda objave sadržaja (1, 2, 3, 4, 5). U

početku, Web stranice su se izrađivale tako što je autor posredstvom HTML editora izravno u

izvorni kod (source code) stranice unosio sadržaj i poveznice te ih zatim fizički prenosio na

željeni poslužitelj (server). Web 2.0 model briše stroge uloge te korisniku omogućuje

interakciju sa sučeljem u svrhu stvaranja sadržaja [4, 5]. Postojeće metode izrade Web

stranica morale su se unaprijediti na način da konačan proizvod nije statičnog već

interaktivnog karaktera, što je stvorilo potrebu razvoja kvalitetnih korisničkih sučelja kao

posrednika između korisnika i Web stranice, odnosno interaktivne aplikacije.

Korisnička sučelja aplikacija u Web 2.0 okruženju karakterizira niz naprednih mogućnosti

koje se ostvaruju implementacijom modernih informatičkih tehnologija. Grafičko oblikovanje

sučelja obično započinje planiranjem elemenata i funkcionalnosti te izradom skice prema

kojoj se zatim oblikuju pojedini segmenti pomoću grafičkog uređivača (editora), kao što je

primjerice Adobe Photoshop. Slijedeći korak u izradi sučelja je pretvorba grafičkog rješenja u

statičan HTML dokument, na način da se pojedinim HTML elementima pridružuje grafika

izrađenog predloška, tzv. slicing/coding procesom. Nakon uspješne izrade HTML

dokumenta, sučelje se na valjan način povezuje s funkcijama koje se izvršavaju na strani

servera.

U praktičnom primjeru, izradit ćemo napredan kontakt formular koji sa server side funkcijom

za slanje e-mail poruke komunicira posredstvom jQuery AJAX metode [10]. Tako ćemo u

najvećoj mjeri biti usmjereni prema tehnologijama koje se izvršavaju na strani korisnika, dok

ćemo server side programiranje pomoću PHP jezika spomenuti tek zbog potrebe realizacije

funkcionalnosti slanja poruke.

2 PRAVILA GRAFIČKOG I FUNKCIONALNOG OBLIKOVANJA KORISNIČKIH SUČELJA U WEB 2.0 OKRUŽENJU

Web 2.0 okruženje potiče korisnike na stvaranje i dijeljenje sadržaja, što zahtijeva visoku

razinu interaktivnosti sa sučeljem aplikacije (2, 5, 6). U skladu s potrebom, definiran je niz

pravila grafičkog i funkcionalnog oblikovanja u Web 2.0 okruženju kako bi se korisnika

potaknulo na interakciju i tijekom cijelog procesa zadržalo kvalitetno korisničko iskustvo.

Prema relevantnoj literaturi iz područja oblikovanja u Web 2.0 okruženju, definirane su opće

__________________________________________________________________________________


350

karakteristike sučelja modernih Web aplikacija. Proučavanjem navedenih karakteristika te

analizom sučelja Web 2.0 aplikacija, determinirana su pravila grafičkog i funkcionalnog

oblikovanja korisničkih sučelja u Web 2.0 okruženju. To su:

• Jednostavnost - Sučelja aplikacija u Web 2.0 okruženju prožeta su jednostavnošću i

čistoćom, bez nepotrebnih detalja koji korisnika mogu omesti u postizanju željene

interakcije.

• Jasno naglašene površine od posebnog interesa - Segmente sučelja koji sadrže

elemente potrebne za ostvarenje željene interakcije s korisnikom potrebno je valjano

naglasiti, što se može postići rasporedom, kontrastom, balansiranjem veličina te

posebnim stilskim elementima.

• Pregledan razmještaj elemenata – Pojedini elementi sučelja moraju biti pregledno i

smisleno razmješteni te pažljivo organizirani kako se ne bi narušio tok interakcije s

korisnikom [6].

• Smislena i jednoznačna navigacija - Kvalitetno riješen sustav navigacije kroz

sadržaj, korisniku u svakom trenutku omogućuje orijentaciju u ovisnosti o trenutnom

položaju te poduzimanje željenih akcija.

• Jasno vođenje korisnika kroz procese pomoću sustava provjere unosa i pravovremenog obavještavanja - U svrhu pojednostavljenja, a time i olakšanja

procesa interakcije za krajnjeg korisnika, Web 2.0 aplikacije koriste složen sustav

provjere unosa i pravovremenog obavještavanja, kako bi se održao visok stupanj

korisničkog doživljaja i spriječili eventualni problemi pri kasnijoj obradi podataka.

• Atraktivno stilizirani elementi sučelja - Dojam atraktivnosti postiže se zaobljenim

rubovima, blagim linijama, tonskim prijelazima (gradient) i različitim tehnikama koje

stvaraju dojam blage trodimenzionalnosti površine, no uz zadržanu jednostavnost i s

dozom dobrog ukusa

• Upečatljive, izražajne, pastelne boje - Snažne, svijetle boje privlače poglede i

doprinose stvaranju profesionalnog općeg dojma. Stoga, Web stranice i aplikacije

izrađene po pravilima Web 2.0 okruženja, obično koriste dvije do najviše tri

primamljive pastelne boje kako bi privukle znatiželjne poglede i kod promatrača

stvorile osjećaj ugode [7, 8, 9].

• Jasnoća (oštrina) grafičkih elemenata - Pri izradi grafike potrebno je koristiti opcije

koje rubove elemenata čine jasnim i oštrim jer će se u protivnom narušiti opći vizualni

dojam konačnog sučelja.

__________________________________________________________________________________


351

• Dosljednost - Pojam dosljednosti odnosi se na poštivanje odabranih metoda i

grafičkih stilova tijekom cijelog procesa oblikovanja sučelja.

• Prilagodljivost različitim dimenzijama, odnosno rezolucijama zaslona – Široka

dostupnost mobilnih uređaja s mogućnošću pretraživanja Web-a, stvorila je potrebu

optimizacije sučelja prikazu na zaslonima različitim dimenzija, odnosno rezolucija.

• Kompatibilnost osnovnih funkcija s vodećim Web preglednicima -

Kompatibilnost prikaza i funkcionalnosti s vodećim Web preglednicima (cross browser

compatibility) od iznimne je važnosti za Web 2.0 aplikacije zbog širokog kruga

korisnika kojima su namijenjene.

3 PRAKTIČAN RAZVOJ NAPREDNOG KORISNIČKOG SUČELJA U WEB 2.0 OKRUŽENJU

Ovaj rad demonstrirat će izradu funkcionalnog sučelja za slanje poruka, tzv. kontakt

formulara (contact form), prema pravilima i standardima Web 2.0 okruženja. Kontakt

formulari se često koriste na statičnim Web stranicama u svrhu ostvarenja komunikacije s

posjetiteljima, poput primjerice rezervacije termina, upita u vezi proizvoda ili određene vrste

anketiranja o uslugama. Osim klasičnih, statičnih Web stranica, kontakt formulari se u

određenom obliku pojavljuju i u sklopu velikih Web aplikacija. Primjerice, Claroline aplikacija

za e-učenje (e-learning) ima ugrađen sustav komunikacije među korisnicima koji poruke

dostavlja u vlastitom on-line okruženju, a kopije prosljeđuje izravno na registrirane e-mail

adrese.

Izrađeno sučelje dosljedno će pratiti preporuke grafičkog i funkcionalnog oblikovanja u Web

2.0 okruženju. Posebne efekte ostvarit ćemo korištenjem trenutno podržanih CSS3 tehnika

(11) te određenim funkcijama jQuery radnog okvira, dok će specifični grafički elementi biti

izrađeni pomoću Adobe Photoshop grafičkog uređivača (editora). Struktura formulara bazirat

će se na XHTML 1.0 Strict jeziku kako bi se zadržala kompatibilnost s većinom trenutno

dostupnih Web preglednika.

Izrađeni kontakt formular zaista će biti funkcionalan, odnosno slat će poruke na unaprijed

zadanu e-mail adresu. Navedenu funkcionalnost možemo ostvariti jedino korištenjem server

side tehnologija pa ćemo stoga izraditi jednostavnu PHP skriptu koja će prihvatiti upisane

podatke i mail() funkcijom poslati ih na valjanu destinaciju (12). Kako bi se tijekom cijelog

vremena korištenja sučelja održao visok stupanj korisničkog doživljaja (user experience)

podaci će se server side datoteci prosljeđivati AJAX metodom pomoću valjane funkcije

jQuery radnog okvira (10).

__________________________________________________________________________________


352

Prikaz konačno izrađenog sučelja prilagođavat će se karakteristikama korisnikovog uređaja

pomoću Modernizr JavaScript biblioteke (library) koja nudi mogućnost detekcije tzv. touch

značajki (features) Web preglednika, što je osnovna karakteristika mobilnih uređaja.

Prvi korak pri izradi sučelja je planiranje i grafičko oblikovanje pojedinih elemenata te

određivanje svrhe, cilja i konačnih funkcionalnosti.

Slijedi prikaz planiranih karakteristika sučelja:

Tablica 1 Prikaz planiranih grafičkih i funkcionalnih karakteristika sučelja kontakt formulara

Naziv sučelja /

aplikacije Kontakt formular Svrha Slanje e-mail poruka na unaprijed

određenu adresu, posredstvom Web

sučelja

Opće

karakteristike

• Jednostavnost • Vizualna atraktivnost • Visok stupanj korisničkog doživljaja

(UX) • Dosljednost u korištenju grafičkih

elemenata i posebnih funkcionalnosti • Kompatibilnost s modernim Web

preglednicima • Prilagođavanje prikaza

karakteristikama zaslona mobilnih uređaja

Tehničke

karakteristike

• Oblikovanje bez uporabe tablica (tableless design)

• Izvorni kod baziran na XHTML 1.1 Strict i CSS 2.1 jeziku

• Uporaba posebnih stilskih CSS3 definicija (zaobljeni rubovi, sjene)

• Uporaba jQuery v 1.7.2 radnog okvira i Modernizr biblioteke

• Provjera korisnikovih unosa (input validation) pomoću vlastitih JavaScript funkcija i funkcija jQuery radnog okvira

• Prosljeđivanje upisanih vrijednosti formulara server side datoteci posredstvom jQuery AJAX funkcije, POST metodom

• Detekcija touch značajki (touch features) korisnikovog Web preglednika u svrhu prilagodbe širine pojedinih elemenata sučelja

Raspored

elemenata sučelja

• Zaglavlje – sadrži naziv sučelja / aplikacije

• Formular – sadrži elemente: • Paragraf – broj određen brojem

polja: • Naziv polja (label) • Polje za unos (input, textarea) • Obavijest (span)

• Paragraf: • Gumb za konačnu predaju

podataka (input type=“submit“)

Naziv i vrsta

polja za unos • Ime – input type=“text“ • E-mail – input type=“text“ • Telefon – input type=“text“ • Adresa – input type=“text“ • Website – input type=“text“ • Poruka – textarea • Pošalji – input type=“submit“

Obavezna polja • Ime • E-mail • Poruka

Izgled

obaveznog

polja i

pripadajuće

poruke u

početnom

stanju

__________________________________________________________________________________


353

Izgled obaveznog

polja i pripadajuće

poruke pri

neuspješno

izvršenoj provjeri

unosa

Izgled

obaveznog

polja i

pripadajuće

poruke pri

uspješno

izvršenoj

provjeri unosa

Parametri

provjere unosa

• Prazna polja • Neispravna e-mail adresa

Parametri

ovisni o vrsti

uređaja

• Širina (width) osnovnog div kontejnera klase sadrzaj

• Širina (width) submit gumba kontakt formulara

Slijedi idejno grafičko rješenje sučelja izrađeno pomoću Adobe Photoshop grafičkog

uređivača (editora):

Slika 1 Prikaz grafičkog idejnog rješenja korisničkog sučelja

Prikazano statično grafičko rješenje potrebno je pretvoriti u funkcionalan HTML dokument.

Stoga, slijedeći korak je izdvajanje pozadina i analiza pojedinih segmenata sučelja u svrhu

određivanja osnovne HTML strukture i pripadajućih CSS definicija.

Izradu funkcionalnog formulara započinjemo zadavanjem osnovne strukture HTML

dokumenta, bez pripadajućih stilova.

__________________________________________________________________________________


354

Slika 2 Prikaz osnovne strukture sučelja kontakt formulara, bez apliciranih CSS stilskih definicija

Slijedi HTML kod prikazane HTML stranice:

<!DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0 Strict//EN" "http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-strict.dtd"> <html xmlns="http://www.w3.org/1999/xhtml" xml:lang="hr" lang="hr"> <head> <title>Kontakt formular</title> </head> <body> <div class="sadrzaj"> <div class="zaglavlje"> <h1>Kontakt formular</h1> </div> <form id="kontakt-formular" name="kontakt-formular" action=""> <p> <label for="ime"><strong>Ime:</strong></label> <input type="text" id="ime" name="ime" /> <span class="obavijest"> <span>*</span> Obavezno! </span> </p> <p> <label for="email"> <strong>E-mail:</strong> </label> <input type="text" id="email" name="email" /> <span class="obavijest"> <span class="crveno">* Obavezno!</span> </span> </p> <p> <label><strong>Telefon:</strong></label> <input type="text" id="telefon" name="telefon" /> </p>

<p> <label><strong>Adresa:</strong></label> <input type="text" id="adresa" name="adresa" /> </p> <p> <label><strong>Web site:</strong></label> <input type="text" id="website" name="website" /> </p> <p> <label for="poruka"> <strong>Poruka:</strong>

</label> <textarea name="poruka" id="poruka" class="normalno obavezno"></textarea> <span class="obavijest"> <span class="crveno">*</span> Obavezno! </span>

</p> <p> <input type="submit" id="posalji" name="posalji" /> </p> </form> </div> </body> </html>

Izvorni kod 1. Prikaz HTML koda osnovne strukture sučelja kontakt formulara

__________________________________________________________________________________


355

Iz priloženog izvornog koda možemo vidjeti kako je cijeli sadržaj stranice smješten u <div

class="sadrzaj"></div> kontejner kako bi mogli jednostavno ugraditi sustav automatske

prilagodbe sadržaja veličini zaslona korisnikova uređaja. Kontakt formular smo oblikovali

pomoću prethodno utvrđenih <p>, <label>, <input> i <span> elemenata te određena polja

označili prikladnim id="" i name="" atributima u svrhu kasnije implementacije potrebnih

funkcionalnosti.

Slijedeći korak je određivanje CSS stilova u skladu s grafičkim idejnim rješenjem. Postupak

oblikovanja sučelja započet ćemo oblikovanjem zaglavlja (headera) stranice. Prema

predlošku, zaglavlje treba imati oblik prikazan slijedećom slikom:

Slika 3 Prikaz grafičkog idejnog rješenja zaglavlja stranice

Struktura zaglavlja definirana je slijedećim HTML kodom:

<div class="zaglavlje"> <h1>Kontakt formular</h1> </div>

Izvorni kod 2 Prikaz HTML koda zaglavlja stranice

U svrhu postizanja željenog grafičkog oblika, klasi zaglavlje (class="zaglavlje") potrebno je

dodijeliti slijedeći CSS kod:

.zaglavlje padding: 15px; line-height: 45px; text-shadow: 1px 1px 1px white; background: #66b723; border-top-left-radius: 10px; border-top-right-radius: 10px; height: 45px;

h1 text-shadow: 1px 1px 1px #2A2A2A; color: #FFF;

Izvorni kod 3 Prikaz CSS definicija zaglavlja stranice

Prikazani kod upisujemo u style.css datoteku koju određujemo u <head></head> segmentu

stranice na slijedeći način:

<link rel="stylesheet" media="screen" href="style.css" />

Izvorni kod 4 Definiranje vanjske style.css datoteke pomoću HTML link taga

Slijedeći korak je određivanje CSS stilova za pojedine elemente formulara:

__________________________________________________________________________________


356

form background: url('img/top-content-bg.png') repeat-x top; padding: 15px 15px 0 15px; p padding-bottom: 15px; color: #777; label padding-bottom: 10px; display: block; color: #614b30; input[type="text"], textarea width: 100%; padding: 10px; -moz-border-radius: 3px; border-radius: 3px; input[type="submit"] width: 100%; height: 40px; color: #FFF; font-weight: bold; border: none; cursor: hand; background: url('img/button-bg.png') repeat-x top; -moz-border-radius: 5px; border-radius: 5px;

input[type="submit"]:hover background:#483621; textarea height: 100px; .obavijest display: block; padding: 5px 0 5px 0; font-size: 8pt; .crveno color: #C61B1B; .normalno border: solid 1px #999; background: url('img/input-bg.png') repeat-x top; color: #555; .greska border: 1px solid #C00; background: #FCF0EF url('img/error-bg.png') repeat-x top; color: #C00; .uspjeh border: 1px solid #9DB832; background: #F3F8E0 url('img/uspjeh-bg.png') repeat-x top; color: #9DB832;

Izvorni kod 5 Određivanje CSS stilova pojedinih elemenata kontakt formulara

Osim prikazanog koda, u CSS datoteku potrebno je dodati i definicije koje formatiraju

stranicu, određuju željeni font te poništavaju zadane (default) postavke HTML elemenata.

* margin: 0px; padding: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; body font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: 10pt;

.sadrzaj margin: 0 auto; padding: 15px 15px 0 15px;

Izvorni kod 6 Određivanje CSS stilova za poništavanje zadanih (eng. default) postavki HTML elemenata te formatiranje osnovnog div kontejnera klase sadrzaj

Klasa normalno (.normalno) određuje početno stanje input polja formulara, pa ju je potrebno

povezati s pripadajućim poljima na slijedeći način:

<input type="vrsta" name="ime" id="id" class="normalno" />

Izvorni kod 7 Povezivanje input polja formulara sa željenom klasom

__________________________________________________________________________________


357

Nakon apliciranja prikazanih CSS definicija, HTML dokument poprima slijedeći izgled:

Slika 3 Prikaz HTML dokumenta nakon apliciranja željenih CSS definicija

Slijedeći korak je izrada sustava provjere upisanih vrijednosti, što ćemo izvesti izradom

vlastitih JavaScript funkcija, uz pomoć jQuery radnog okvira.

Kako bi mogli koristiti mogućnosti jQuery radnog okvira, u <head></head> segmentu

stranice moramo odrediti putanju (path) do jquery.js datoteke na slijedeći način:

<script src="js/jquery-1.7.2.min.js" type="text/javascript"></script>

Izvorni kod 8 Određivanje putanje jquery.js datoteke, u head segmentu HTML stranice

Navedenu datoteku preuzeli smo sa službenog Web site-a jQuery projekta

(http://code.jquery.com/jquery-1.7.2.js) te u svrhu dobre organizacije potrebnih datoteka

smjestili je u js direktorij.

Slijedeći korak je izrada kontakt-formular.js datoteke u koju ćemo upisati cjelokupan

JavaScript kod potreban za provjeru unosa i kasniju predaju podataka server side datoteci.

Putanju do navedene datoteke također je potrebno upisati u <head></head> segment

stranice na prikazani način:

<script src="js/kontakt-formular.js" type="text/javascript" charset="utf-8"></script>

Izvorni kod 9 Određivanje putanje kontakt-formular.js datoteke, u head segmentu HTML stranice

http://code.jquery.com/jquery-1.7.2.js

__________________________________________________________________________________


358

Osim klasičnih parametara, u prikazani kod uključen je i atribut charset="utf-8" kako bi se

posebni znakovi upisani u datoteku prikazali na valjani način. Navedeno se posebno odnosi

na dijakritičke znakove – č, ć, š, đ, ž. U svrhu valjanog prikaza dijakritičkih znakova u svim

segmentima stranice, charset je potrebno odrediti i kao meta (opisni) tag na slijedeći način: <meta http-equiv="content-type" content="text/html; charset=utf-8" />

Izvorni kod 10 Određivanje UTF-8 charseta posredstvom opisnog (eng. meta) taga

Meta tagovi se definiraju u <head></head> segmentu HTML stranice.

Slijedi prikaz JavaScript koda potrebnog za provjeru unosa:

$(document).ready(function() function validateEmail(email) var a = document.getElementById(email).value; var filter = /^[a-zA-Z0-9]+[a-zA-Z0-9_.-]+[a-zA-Z0-9_-]+@[a-zA-Z0-9]+[a-zA-Z0-9.-]+[a-zA-Z0-9]+.[a-z]2,4$/; if(filter.test(a)) return true; else return false; var obavijest = $('.obavijest'); obavijest.html("<span class='crveno'>*</span> Obavezno!"); $('#posalji').click(function() var hasError = false; obavijest.html("<span class='crveno'>*</span> Obavezno!"); var ime = $("input#ime"); if ((ime.val() == "") || (ime.val() ==

"Ime"))

ime.removeClass('uspjeh').addClass('greska'). focus(); isFocus=1; hasError = true; ime.next().html("<span class='crveno'>Polje je obavezno!</span>"); return false; else ime.addClass('uspjeh').focus();

var email = $("input#email"); if ((email.val() == "") || (email.val()

== "Email")) email.removeClass('uspjeh').

addClass('greska').focus();

isFocus=1; hasError = true; email.next().html("<span class='crveno'>Polje je obavezno!</span>"); return false; else email.addClass('uspjeh').focus(); if(!validateEmail('email')) email.removeClass('uspjeh').addClass('greska'). focus(); isFocus=1; email.next().html("<span class='crveno'>Neispravan format email adrese!</span>").fadeIn(1500); hasError = true; return false; var poruka = $("textarea#poruka"); if ((poruka.val() == "") || (poruka.val() == "Poruka")) poruka.removeClass('uspjeh').addClass('greska'). focus(); isFocus=1; hasError = true; poruka.next().html("<span class='crveno'>Polje je obavezno!</span>"); return false; else poruka.addClass('uspjeh').focus(); return false; ); );

Izvorni kod 11 Prikaz JavaScript koda potrebnog za provjeru unosa (input validation)

__________________________________________________________________________________


359

Apliciranjem prikazanog JavaScript koda, kontakt formular je poprimio željene funkcije

provjere unosa.

U početnom stanju, sva obavezna polja su slijedećeg izgleda:

Slika 4 Prikaz input type=“text“ polja formulara u početnom stanju

Ukoliko jedno ili više obaveznih polja pri predaji podataka ne sadrži potreban unos, odnosno

nije ispunjeno, sustav aplicira klasu crveno (.crveno) problematičnom polju i ispisuje

prikladnu obavijest.

Slika 5 Prikaz input type=“text“ polja formulara nakon detekcije pogreške

Polje e-mail podliježe dodatnoj provjeri valjanosti upisane e-mail adrese. Naime, sustav ne

dopušta predaju podataka sve dok e-mail adresa ne sadrži sve potrebne karakteristične

parametre, kao što su naziv primaoca, monkey znak (@), točka (.), naziv domene i vršna

domena, odnosno upisana adresa mora biti oblika [email protected]šna-domena

(npr. [email protected]).

Slika 6 Prikaz input type=“text“ e-mail polja formulara nakon detekcije pogreške

Nakon što se prepoznate greške isprave, pri ponovnoj predaji podataka, označenim poljima

se uklanja klasa crveno (.crveno) i aplicira klasa zeleno (.zeleno) pa stoga poprimaju slijedeći

izgled:

Slika 7 Prikaz input type=“text“ polja formulara nakon ispravke pogreške

Slijedeći korak je izrada sustava za predaju unesenih podataka server side datoteci i

konačno slanje na odabranu e-mail adresu.

Navedenu funkcionalnost ćemo ostvariti korištenjem jQuery AJAX funkcije, na slijedeći način:

__________________________________________________________________________________


360

if(!hasError) var dataString = 'ime='+ $('#kontakt-formular #ime').val() + '&email=' + $('#kontakt-formular #email').val() + '&telefon=' + $('#kontakt-formular #telefon').val() + '&adresa=' + $('#kontakt-formular #adresa').val() + '&website=' + $('#kontakt-formular #website').val() + '&poruka=' + $('#kontakt-formular #poruka').val() + '&website='; $.ajaxSetup ( cache: false ); var url = 'php/mail.php' $.ajax( type: 'POST', url: url, data: dataString, success: function() $('div.poruka-uspjeh').fadeIn(); $('#kontakt-formular').slideUp("slow", function() $(this).before('<div class="poruka uspjeh"><strong>Hvala!</strong> Poruka je uspješno poslana!</div>'); ); , );

Izvorni kod 12 Prikaz JavaScript koda za predaju unesenih podataka server side datoteci

Prikazani kod funkcionira tako što provjerava postoji li greška u unosu posredstvom varijable

hasError te ukoliko ne postoji, prilagođava prikupljene podatke i POST metodom ih

prosljeđuje server side datoteci naziva mail.php, koju ćemo pri izradi smijesiti u php direktorij.

Ukoliko se komunikacija s mail.php datotekom uspješno provede, formular nestaje popraćen

animacijom sporog povlačenja (.slideUp("slow")) te se ispisuje poruka o uspjehu.

Server side datoteka izrađena je pomoću PHP programskog jezika te sadrži slijedeći kod: <?php $ime = (isset($_POST['ime'])) ? $_POST['ime'] : ''; $email = (isset($_POST['email'])) ? $_POST['email'] : ''; $telefon = (isset($_POST['telefon'])) ? $_POST['telefon'] : ''; $adresa = (isset($_POST['adresa'])) ? $_POST['adresa'] : ''; $website = (isset($_POST['website'])) ? $_POST['website'] : ''; $poruka = (isset($_POST['poruka'])) ? $_POST['poruka'] : ''; $prima = '[email protected]'; $tema = 'Kontakt formular'; $poruka_slanje = "Detalji poruke:\r\n\n"; $poruka_slanje.= "Ime: ".$ime."\r\n"; $poruka_slanje.= "E-mail: ".$email."\r\n"; $poruka_slanje.= "Telefon: ".$telefon."\r\n"; $poruka_slanje.= "Adresa: ".$adresa."\r\n"; $poruka_slanje.= "Website: ".$website."\r\n\n"; $poruka_slanje.= "Poruka: \n".$poruka."\r\n\n"; $poruka_slanje.= "Lijep pozdrav,\r\n"; $poruka_slanje.= $ime; $zaglavlje = 'MIME-Version: 1.0' . "\r\n"; $zaglavlje.= 'Content-type: text/plain; charset=UTF-8' . "\r\n"; mail($prima, $tema, $poruka_slanje, $zaglavlje); ?>

__________________________________________________________________________________


361

Izvorni kod 13 Prikaz PHP koda za prihvat unosa formulara i slanje na konačnu e-mail adresu

Prikazani kod prikuplja unose proslijeđene AJAX POST metodom i sprema ih u varijable

prikladnog naziva. Konačan izgled poruke generira se pridruživanjem prikladnog teksta i

vrijednosti pojedinih varijabli u jedinstvenu varijablu naziva $poruka_slanje. Konačna poruka

šalje se mail() funkcijom na adresu definiranu $prima varijablom, u prikazanom slučaju na

[email protected].

Pri uspješnom slanju poruke posredstvom izrađenog formulara, sustav prikazuje poruku o

uspjehu, uz zadržan prikaz zaglavlja stranice, dok su polja formulara uklonjena prikladnom

animacijom.

Slika 8 Prikaz obavijesti o uspješno poslanoj e-mail poruci Slijedi konačan izgled pristigle e-mail poruke:

Slika 9 Izgled pristigle e-mail poruke Kako bi konačno izrađeno sučelje u potpunosti odgovaralo standardima modernog Web 2.0

okruženja, kvaliteta prikaza i korisničkog doživljaja mora biti podjednaka na što je moguće

više različitih uređaja. Koristeći Modernizr JavaScript biblioteku, potrebno je implementirati

mogućnost provjere tzv. touch značajki korisnikovog Web preglednika, što je osnovna

karakteristika modernih mobilnih uređaja.

Stoga, kako bi mogli koristiti mogućnosti Modernizr biblioteke, u <head></head> segmentu

stranice moramo definirati putanju (path) do modernizr.js datoteke na slijedeći način: <script src="js/modernizr-2.5.3.js" type="text/javascript"></script>

Izvorni kod 14 Određivanje putanje modernizr.js datoteke, u head segmentu HTML stranice

__________________________________________________________________________________


362

Navedenu datoteku preuzeli smo sa službenog Web site-a Modernizr projekta

(http://modernizr.com/downloads/modernizr-2.5.3.js) te ju smjestili u js direktorij.

Slijedi ugradnja funkcije koja će prepoznati touch značajke i ovisno o vrsti korisnikovog

uređaja, odnosno Web preglednika, aplicirati width (širina) parametar na željene elemente

sučelja. Kako bi praktičnije mogli upravljati širinom div kontejnera klase sadržaj, uklonit ćemo

trenutnu definiciju širine definiranu u CSS datoteci.

Slijedi prikaz koda kojim upravljamo širinom željenih elemenata ovisno o touch značajkama

korisnikovog Web preglednika, odnosno uređaja:

<script type="text/javascript"> $(document).ready(function() if (Modernizr.touch) $('.sadrzaj').width('auto'); else $('.sadrzaj').width('800px'); $('input[name=posalji]').width('250px'); ); </script>

Izvorni kod 15 Prikaz JavaScript koda za upravljanje širinom div kontejnera klase sadrzaj i submit gumba formulara

Prikazani kod potrebno je smjesititi u <head></head> segment stranice.

Osim navedenog, u svrhu bolje kontrole prikaza, u je potrebno smjestiti i slijedeći meta tag

specifičan za mobilne uređaje:

<meta name="viewport" content="width=device-width, initial-scale=1, maximum-scale=1">

Izvorni kod 16 Određivanje viewport opisnog taga Također, pri izradi sustava provjere unosa, ugrađena je tzv. fokus (focus) funkcionalnost koja

prilikom detekcije greške prikaz na mobilnom uređaju fokusira na problematično polje, što je

posebno korisno kod većih formulara.

Slijedi prikaz konačnog rješenja sučelja na iPhone mobilnom uređaju:

http://modernizr.com/downloads/modernizr-2.5.3.js

__________________________________________________________________________________


363

Slika 10 Prikaz konačnog rješenja na iPhone mobilnom uređaju

6 ZAKLJUČAK

Širenjem Interneta i razvojem Web tehnologija, započela je postupna transformacija

prvobitno tekstualno orijentiranih Web stranica u privlačne multimedijske proizvode. Unazad

desetak godina, Web se transformirao iz običnog statičnog medija u interaktivnu

multimedijsku platformu. Temeljna karakteristika modernog Web okruženja, simbolično

nazvanog Web 2.0, poticanje je korisnika na stvaranje i dijeljenje sadržaja, što zahtijeva

visoku razinu potrebne interaktivnosti sa sučeljem aplikacije.

Sučeljima Web 2.0 servisa determinirana su opća pravila grafičkog i funkcionalnog

oblikovanja u Web 2.0 okruženju. To su:

• Jednostavnost

• Jasno naglašene površine od posebnog interesa

• Pregledan razmještaj elemenata

• Smislena i jednoznačna navigacija

• Jasno vođenje korisnika kroz procese pomoću sustava provjere unosa i

obavještavanja Atraktivno stilizirani elementi sučelja

• Upečatljive, izražajne, pastelne boje

• Jasnoća i oštrina

• Dosljednost

• Prilagodljivost različitim dimenzijama, odnosno rezolucijama zaslona

__________________________________________________________________________________


364

• Kompatibilnost osnovnih funkcija s vodećim Web preglednicima

Implementacija navedenih odlika zahtijeva složene razvojne postupke i naprednu tehničku

izvedbu, pomoću modernih programskih tehnologija. U svrhu izrade sučelja kontakt

formulara, korištene su slijedeće tehnologije:

• Client side tehnologije:

• HTML opisni jezik

• CSS opisni jezik

• JavaScript programski jezik (jQuery radni okvir, Modernizr biblioteka)

o Server side tehnologije:

• PHP

Ovaj model prikazuje cjelokupan proces planiranja, grafičkog oblikovanja i kodiranja,

odnosno programiranja funkcionalnog sučelja za slanje poruka, tzv. kontakt formulara

(contact form), prema prethodno definiranim pravilima i standardima Web 2.0 okruženja.

Izrađeno sučelje koristi napredne tehnike provjere unosa (input validation), inovativne

metode grafičkog oblikovanja pomoću trenutno podržanih mogućnosti modernog CSS3

jezika te posjeduje sposobnost prilagodbe prikaza karakteristikama korisnikovog uređaja.

Navedene funkcionalnosti osiguravaju kvalitetan korisnički doživljaj tijekom cijelog vremena

korištenja sučelja te omogućavaju podjednako kvalitetan prikaz na većini desktop i mobilnih

uređaja.

7. LITERATURA

1. Lynne Schrum, Web 2.0: New Tools, New Schools, International Society for Technology

in Education, 2007, ISBN: 1564842347

2. Gary B. Shelly, Web 2.0: Concepts and Applications (Shelly Cashman), Course

Technology, 1st edition, 2010, ISBN: 1439048029

3. Tom Funk, Web 2.0 and Beyond: Understanding the New Online Business Models,

Trends, and Technologies, Praeger, 2008, ISBN: 0313351872

4. Terry Burrows, Blogs, Wikis, MySpace, and More: Everything You Want to Know About

Using Web 2.0 but Are Afraid to Ask, Chicago Review Press, 2008, ISBN: 155652756X

5. James Governor, Duane Nickull, Dion Hinchcliffe, Web 2.0 Architectures, O'Reilly Media,

2009, ISBN: 0596514433

__________________________________________________________________________________


365

6. Giles Colborne, Simple and Usable Web, Mobile, and Interaction Design, New Riders,

2010, ISBN: 0321714156

7. Patrick Mcneil, The Web Designer's Idea Book Volume 2: The Latest Themes, Trends and

Styles in Website Design, How, 1st Edition, 2012, ISBN: nedostupno, Amazon Digital

Services ASIN: B005453A5I

8. Julius Wiedemann, Web Design: Studios 2, Taschen, 2007, ISBN: 3822830100

9. Dan Cederholm, Bulletproof Web Design: Improving Flexibility and Protecting Against

Worst-case Scenarios with HTML5 and CSS3, New Riders, 2011, ISBN: 0132883384

10. David McFarland, JavaScript & jQuery: The Missing Manual, Pogue Press, 2nd

edition, ISBN: 1449399029

11. Terry Morris, Terry Felke-Morris, Basics of Web Design: HTML5 and CSS3, Addison

Wesley, 1st edition, 2011, ISBN: 0137003382

12. Vikram Vaswani, PHP: A Beginner's Guide, McGraw-Hill Prof Med/Tech, 2008, ISBN:

0071549013

__________________________________________________________________________________


366

OPTIMIZACIJA RADNIH OPERACIJA I PLANIRANJA U KNJIGOVEŠTVU

OPTIMIZATION OF THE OPERATIONS AND PLANNING IN BOOKBINDING PRODUCTION

Diana Bratić

University of Zagreb, Faculty of Graphic Arts, Getaldićeva 2, Zagreb, Croatia


SAŽETAK

Knjigoveštvo kao dio grafičke dorade završna je faza proizvodnog procesa, pa su strateško,

operativno i terminsko planiranje važne aktivnosti povezane definiranim parametrima

logistike kao integralne funkcije proizvodnje kroz planiranje kapaciteta, radne dokumentacije,

praćenje proizvodnog procesa i kontrolu kvalitete. Model baziran na mapiranju lanca opskrbe

i kompresiji vremena omogućit će najoptimalnije odnose između parametara logistike. Sustav

baziran na vremenu s naglaskom na ubrzanju procesa rezultira smanjenjem kumulativa

izgubljenog vremena tako da se kompresijom vremena postižu poboljšanja i do 70% u

kritičnim fazama procesa.

Ključne riječi: knjigoveštvo, logistika, optimizacija

ABSTRACT

The bookbinding is the final stage of the book-making process, and the strategic and

operational planning as well, is very important activity which is related by logistics'

parameters defined as an integral function of production through the capacity planning,

working documentations and schedules, production process and quality control. The model

based on supply chain mapping and the time compression will enable of the most optimal

relations between the parameters of logistic. Time-based system with emphasis on speeding

up the process times results in a reduction in cumulative wasted time, so time-compression

achieves improvements approaching 70 per cent on critical stages of the processes.

Keywords: bookbinding production, logistic, optimization

__________________________________________________________________________________


367

1 INTRODUCTION

The logistics concept is the thread that connects crucial processes pr parts of processes and

provides the basis for the design of systems that will cost-effectively deliver value to all

interested parts (1). Logistics also is a function within the company and a bigger concept that

deals with the management of material and information flows across the supply chain (2).

The logistic of production is a part of micro logistic which dealing with the internal

coordination of material flows from the warehouse to the workplaces, so the mean goal of

logistic in bookbinding production is to ensure production flow in a way that all production

places are supplied with the right material in the required quantity, at the tight time, and with

the lowest cost as is possible.

According to the specifics of bookbinding production which combines all three types of

production, single, serial and mass (3), necessary is deterministic and stochastic approach in

optimization.

Deterministic approach involves a planning of production, orders and investments, and the

standards, rules and procedures as well. Stochastic approach is based on the experiences

from the past production cycles.

The bookbinding as a part of the graphic finishing is the final stage of the book-making

process and includes the manipulation and operations of the technological industrial, and

manual bookbinding as well (4).

Given the fact that bookbinding production produces the books with different types of book

binding, but in different amounts of circulation, strategic, operational and futures planning are

very important activities related with defined logistics parameters. Those parameters of

logistic as an integral function of production are based on capacity planning, planning of

working documentations and schedules, production process and quality control.

A special attention is given to the quality of the outputs i.e. intermediate goods of the primary

production (printed sheets) and materials (glue, thread, cardboard, paper), and technological

activities (bookbinding operations), and coordination of the material movement.

A planning of the production activities enables achieving a maximum efficiency of supplying

and inventory of the raw materials, book binding intermediate goods, and transport routes,

inventory of the finished goods and delivering of the book binding products to the final

consumer.

Therefore, there was a requirement to create a model for solving the problems of dynamic

optimization which will be based on simulation of the optimal relation between the

__________________________________________________________________________________


368

parameters on the micro level (cutting machine, folding machine, water-press, thread-sewing

machine, perfect binding machine, three-knife machine) in order to all the time and material

flows be integrated and focused to value creation for the company.

2 THEORETICAL FRAMEWORK

Logistics is a diverse and dynamic function that has to be flexible and has to change

according to the various constraints and demands imposed upon it. These many terms are

used, often interchangeably, in literature and in the business world. One quite widely

accepted definition that uses some of these terms also helps to describe one of the key

relationships between material management and distribution (5). Logistics also is the time-

related positioning of the resources (6).

By CSCMP logistics management is the planning, implementation and control of the efficient,

effective forward and reverse flow and storage of goods, services and related information

between the point of origin and the point of consumption in order to meet customer

requirements (7).

Chartered Institute of Logistics and Transport of UK named logistics as a positioning of

resource at the right time, in the right place, at the right cost, at the right quality (8).

Hesket, Glaskowsky and Ivie (9) describe logistics as a management of all activities which

facilitate movement and the coordination of supply and demand in the creation of time and

place utility.

Logistic is an activity that deals with overcoming of space and time with the minimum costs.

In the modern terms is the commonly used to refer of the business function and science

discipline that deals with the coordination of the all movements of the materials, products and

goods in the physical, information, and organization terms as well.

Logistics as a science is a set of multidisciplinary and interdisciplinary knowledge which

analyze and apply the rules in proceedings of planning, organizing, managing and controlling

the flow of materials, peoples, energy and information in the systems.

It attempts to find a methods for optimization of those flows in order to achieve the economic

effect, and one of the most effective way is a time-based process mapping which enables

capacity planning, planning of working documentations and schedules, production process

and quality control. Planning is about ensuring that the operation is set up to run properly – it

is ‘doing the right thing’ or preparing for and planning the operation effectively, and control is

about managing the operation in the right way – it is doing the thing right or making sure that

__________________________________________________________________________________


369

the operation is being run efficiently. It's not relevant to define exactly which strategic, tactical

and operational decisions or tasks within a company should be classified as either planning

or control. Most elements need to be planned correctly in the first place, and then

subsequently they need to be monitored and controlled to ensure that the operation is

running as well as it should be (5). The major aspects and differences between the three

time horizons are categorized in three dimensions: strategic, tactical and operational.

A model suitable for solving the problems of dynamic optimization is based on the elimination

of waste from the production process which main concept is time compression. This

approach includes the identification of unnecessary inventory and unnecessary steps in key

processes.

An activity-based map identifies specific steps in the process in order to time compression.

The primary goals of time compression are to increase productivity, improve quality, reduce

cycle times and speed innovative products to market. In process mapping time is useful

measure because is a common of analysis and direct measure that is not a lagging indicator

(2).

There are five stages to this general approach (10).

• the study of the flow of the process

• the identification of the waste

• a consideration of whether process can be rearranged into a more efficient sequence

• a consideration of a better flow pattern involving different flow layout or transporting

routing

• a consideration of whether everything that is being done is really necessary

In order to do this, several simple stages must be followed. First, a preliminary analysis of the

process should be undertaken, followed by the detailed recording of all the required items of

each process. The result of this is the map under consideration. Next, each step in the flow

should be categorized within a variety of types of activity. Each of these activities after

recording could be removed.

3 OPTIMIZATION OF THE OPERATIONS AND PLANNING IN BOOKBINDING PRODUCTION

The book binding production system is a system with a numerous operations which cause a

high costs. This arises from the complex which begins with output of the intermediate goods,

and continues to control of the material and preparing, and finally distribution by a particular

__________________________________________________________________________________


370

program on a detail operations in order to achieving quality of the product, and whole

process as well, but with optimal costs.

The quality of the logistics is in the function of the production of the high quality product, but

also and an assurance of quality production process i.e. all reduced phases of the process,

and could be presented in the form of equation:

Qn = f (x1, x2, x3, …, xn)

where is:

- Qn – quality of the logistics system i.e. production process (dependent variable)

- x1, x2, x3, …, xn – all elements of the logistics system i.e. reduced phases of the

process (independent variable)

According to fact that the graphic industry is a very specific form of a production where

realization of every product actually is the production of individual conceptual design within a

project, production begins in the moment of the product development, where consumers’

requirements are included with a view to efficient logistics.

This is known as design for production, and could be named and logistics planning too. In

this stage it’s necessary to take advantage of the facilities such as an automation in order to

improve the process efficiency, reduce the costs of the parts, reduce the required amount of

new tools, and reduce intermediate goods and costs of handling of them. So within the

context of raw material, intermediate goods, sourcing and production necessary is to

consider the following components:

• production technology

• number of production units

• transport routes

• storage of raw material

• storage of intermediate goods

• handling systems

The main components i.e. phases of the bookbinding technological process for book block

are identical for both soft and hard bookbinding, but difference in a larger number of

technological operations in technological process of hard bound books is in complexity of

making multi piece hard covers and indirect way of binding book block into covers through

lining. As it is visible from the figure 1 (11) in the soft book binding all phases of production

process have gradual course of movement, while in the hard bookbinding, phases of

__________________________________________________________________________________


371

production process have combined course of phase movement e.g. some of the phases are

implemented parallel (figure 2) (11).

Figure 1 Phases of technological process of the soft book binding

Figure 2 Phases of technological process of the hard book binding

__________________________________________________________________________________


372

Regarding Rushton, Croucher and Baker (5), the time compression is a relatively simple

action to undertake. Supply chain mapping can be used as the starting point to help identify

the major opportunities for time and inventory saving. The next stage is then to ‘walk the

process’, taking care to follow and record every detailed step in the process. Each activity is

then measured according to the total time, including both activity time or value adding time

and wasted time or non-value adding time (12). Because of the reduced space, example is

given only on the first step (see Figure 3). The process is then reassessed or re-engineered

to eliminate as much wasted time as is possible. Time, and thus inventory, is taken out of the

system and in this way overall cost is reduced. Time compression is a technique that

provides a means to identifying and improving processes that can lead to a number of

potential benefits.

Figure 3 Time-based process mapping of the first stage of the book binding process

It is a way of creating a ‘virtuous circle’ of improvement, as shows Figure 4.

__________________________________________________________________________________


373

Figure 4 The virtuous circle of time compression

Time-based system with emphasis on speeding up the process times results in a reduction in

cumulative wasted time, so time-compression achieves improvements approaching 70 per

cent on critical stages of the processes.

4 CONCLUSION

The bookbinding is the final stage of the book-making process which produces the books of

different technological characteristics and requests a model for solving the problems of

dynamic optimization which should be based on simulation of the optimal relation between

the parameters on the micro level (cutting machine, folding machine, water-press, thread-

sewing machine, perfect binding machine, three-knife machine) in order to all the time and

material flows be integrated and focused to value creation for the company. The quality of

the logistics is in the function of the production of the high quality product, but also and an

assurance of quality production process i.e. all reduced stages of the process, and could be

presented in the form of equation. In this purpose is suitable time-based process mapping

which includes creating a task force, selecting the process to map, collecting data, flow chart

the process, distinguishing between activity and wasted time, constructing the time-based

process map and solution generation.

Time-based system with emphasis on speeding up the process times results in a reduction in

cumulative wasted time, so time-compression achieves improvements approaching 70 per

cent on critical stages of the processes.

__________________________________________________________________________________


374

5 REFERENCES

1. Waters, D. (2010). Global Logistics, Kogan Page, ISBN: 978-0-7494-5703-7, London

2. Lambert, D.M. (2008). Supply Chain Management: Processes, Partnerships,

Performance, SCM Institute, ISBN: 978-0-9759949-3-1 Sarasota

3. Southworth, M. & Southworth, D. (1990). Quality and productivity in the Graphic Art,

Graphic Arts Publishing, ISBN: 0-933600-05-4, New York

4. Kipphan, H. (2001). Handbook of print media: technologies and production methods,

Springer, ISBN: 3-540-67326-1, Berlin

5. Rushton, A, Croucher, P. & Baker, P. (2010). The Handbook of Logistics and

Distribution Management, Kogan Page, ISBN: 978-0-7494-5714-3, London

6. Wilding, R.D. & Newton, J.M. (1996). Enabling time-based strategy through logistics-

using time to competitive advantage, Logistics Information Management, 9,1, (1, 1996)

p. 32-38, ISSN: 0957-6053

7. Council of Supply Chain Management Professionals (CSCMP), Available at:

http://www.cscmp.org Accessed: 13.01.2012.

8. Chartered Institute of Logistics and Transport of UK, Available at:

http://www.ciltuk.org.uk/pages/home Accessed: 13.01.2012.

9. Heskett, J.L., Glaskowsky, N. & Ivie, R.M. (1973). Business Logistics, Ronald, ISBN: 0-

15-50-56-52-2, New York

10. Brewer, A.M., Button, K.J. & Hensher, D.A. (2001). Handbook of Logistics and Supply-

Chain Management, Elsevier, ISBN: 0-08-043593-9, London

11. Book Bindings Introduction, Available at: http://www.printing-in-china.cn/Binding.html

Accessed: 04.06.2012.

12. Hines, P. & Rich, N. (1997). The seven value stream mapping tools, International

Journal of Operational and Production Management, 17,1, (1, 1997), p. 46-64, ISSN:

0144-3577

http://www.cscmp.org/

http://www.ciltuk.org.uk/pages/home

__________________________________________________________________________________


375

ANALIZA DERFORMACIJA LINIJE NA DIGITALNIM REPRODUKCIJAMA BARKODOVA

LINE DEFORMATION ANALYSIS IN DIGITAL REPRODUCTION BARCODES

Danijela Markotić; Nikolina Puceković; Irena Bates

Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Getaldićeva 2, Zagreb, Republika Hrvatska


SAŽETAK

Barkod je vrsta šifre kod koje se riječi, rečenice te njihovi dijelovi, slova i brojevi otvorenog teksta

zamjenjuju grupama slova ili brojki odnosno kodnim zamjenama. Kodovi su namijenjeni

osiguranju tajnosti sadržaja povjerljive poruke (vojne, diplomatske i druge). U ovom radu naglas je

na funkcionalnosti barkodova nakon otiskivanja na etikete. Iz tog razloga su rađena ispitivanja

kvalitete reprodukcije linija otisnutih na tri različite tiskovne podloge s dvije vrste digitalnog tiska.

Digitalni tisak danas je među najzastupljenijim tehnikama otiskivanja. Za otiskivanje simulacije

EAN bar koda korištene su ink-jet i laserski tisak, odnosno elektrofotografija.

Ključne riječi: ink-jet, laserski tisak, EAN barkod

ABSTRACT Barcode is a kind of code in which the words, sentences or their parts such as letters and

numbers of plain text are replaced by groups of letters or numbers depending on code

replacements. Codes are used for securing confidential content (military, diplomatic, etc.) Base

theme of this paper is functionality of barcodes after printing on labels. For that reason, quality

tests are done with lines printed with two types of digital printing technologies on three different

printing substrates.

Digital printing today is, among other, very popular printing technique. For printing simulated EAN

bar codes are used ink-jet and laser printing technique, also known as electrophotography.

KEYWORDS: inkjet; laser print, EAN barcode




__________________________________________________________________________________


376

1 UVOD Barkod tehnologija je tehnologija koja se u zadnjih par desetljeća uspješno koristi za

identifikaciju proizvoda uz minimalno ljudske intevencije. Velika prednost joj je prikupljanje te

registriranje podataka o proizvodima u što kraćem vremenu, počevši od transporta,

skladištenja pa sve do trgovine spomenutih proizvoda. Identifikacija se vrši uz pomoć barkod

simbola koji prilikom očitavanja daje ključne informacije o proizvodu, odnosno on služi kao

ključ, veza do pohranjenih podataka. Zahvaljujući ovakvom sustavu, velike kompanije su u

mogućnosti sortirati te usmjeriti proizvode u što kraćem vremenu (1).

Barkod tehnologija je optička tehnologija jer se bazira na procesu skeniranja. Mjeri se

energija reflektirane zrake svjetlosti koja se nakon skeniranja simbola vraća natrag u skener.

Skeneri uobičajno koriste crveno svijetlo stoga crvena i narančasta bojila sa velikom

koncentracijom crvenih pigmenata se trebaju izbjegavati za stupce u barkodu, no mogu se

koristiti kao podloga (2).

Prilikom skeniranja većeg broja proizvoda u automatiziranim pogonima može doći do

pogreške, odnosno do neočitavanja određenog broja barkod simbola. Kad je riječ o

višemilijunskoj nakladi ovakva pogreška može biti radikalna jer rezultira milionima proizvoda

koji zahtijevaju dodatno rukovanje. Dodatno rukovanje uključuje ljudski snagu što predstavlja

produženje vremena. Pogreška prilikom očitavanja simbola, međuostalim, često nalazi vezu

s otiskivanjem samog barkod simbola (1).Stoga postoji slijedeća pretpostavka o kvaliteti

barkod simbola: Što je kvaliteta barkod simbola veća, to je manja vjerojatnost pogreške, ali

ujedno brže vrijeme očitavanja istog simbola.1 Iz toga se dalje razvija potreba o visokoj

kvaliteti simbola barkodova kad je riječ o proizvodima koji se masovno proizvode. Po

Mrotzeku na točnost barkod simbola utječu otiskivanje, vrsta skenera i vrsta simbola (3).

Barkodovi se sastoje od serije debljih i tankih vertikalnih tamih i svijetlijih stupaca koji se

otiskuju na etikete za maloprodajne, poslovne i komercijalne aplikacije koje omogućavaju

brzu, točnu i efektivnu metodu prikupljanja i snimanja podataka (5).

ISO 13660 standard je prvi međunarodni standard čija je zadaća inkorporirat široki raspon

svojstva koja obilježavaju kvalitetu ispisivanja. Prema spomenutom standardu svojstva koja

definiraju linije su mutnost ruba linije, nazubljenost ruba linije, širina te ispunjenje linije (5).U

radu su rađene analize i usporedbe mutnosti i nazubljenosti ruba linije na tri podloge s

različitim stupnjem glatkosti na kojima su otisnuti uzorci linija koji predstavljaju stupce

barkodova na bijeloj i žutoj podlozi. Cilj rada je bio izmjeriti koja digitalna tehnika, inkjet ili

lasersko otiskivanje, daje bolju mogućnost reprodukcije barkodova na etiketama (simulirane

s tri različite podloge). Nadalje, procjenjuje se kvaliteta reprodukcije gledajući mutnost i

__________________________________________________________________________________


377

nazubljenost ruba linije otisnute crnom bojom na bijeloj podlozi ili na obojenoj podlozi s

najvećom kontrasnom bojom, odnosno žutom bojom.

2 TEORETSKI DIO Stupci barkodova moraju imati oštre rubove kako bi skener mogao dobro čitati kod, iz tog

razloga su mjerene karakteristike mutnosti ruba linije i nazubljenosti ruba linije na tri različite

tiskovne podloge s drugačijim stupnjem glatkosti i drugačijim pozadinskim obojenjima (bijela i

žuta) u dvije digitalne tehnike tiska (inkjet i elektrofotografija).

Najveća čitljivost barkodova se postiže s neprozirnom bijelom podlogom koja pruža najveću

refleksiju u slobodnim međuprostorima. Ukoliko se koriste transparentne ili obojene podloge,

treba se koristiti puni ton i svijetlo obojena podloga s maksimalnom neprozirnosti na

područjima koji služe kao podloga otisnutog barkoda (2).

Barkodovi se najbolje reproduciraju na glatkim podlogama s visokom razinom prihvaćanja

tiskarskih bojila. Grublje, teksturirane i poroznije podloge imaju veću mogućnost otiska

barkodova sa šupljinama i prihvaćanjem bojila u međuprostore stupaca što rezultira

sniženom razinom čitljivosti barkoda (2).

Ovisno o vrsti tehnike otiskivanja i korištenom pisaču, također može doći do varijacija u

kvaliteti reprodukcije barkodova. Stoga slijedi opis digitalnih tehnologija koje su korištene u

ovom radu.

Digitalni tisak, za razliku od konvencionlnog, ne uključuje nikakve međufaze, tako niti

opipljivu tiskovnu formu, već se informacija direktno ispisuje na papir. Ima mnogobrojne

prednosti koje uključuju veoma brz tisak te tiskanje malih naklada po prihvatljivoj cijeni, dok

ofsetni tisak iziskuje minimalnu nakladu od 500 primjeraka kako bi bio ekonomičan. On je i

personaliziran tisak jer se svaki otisak posebno stvara te se svakom otisku može promijeniti

određeni podatak (npr. korisnikovo ime i adresa).

Postoje dvije glavne tehnike digitalnog tiska: laserski tisak te ink-jet, a osim njih poznate su i

magnetografija i ionografija (6).

Danas najrasprostranjenija nemehanička tehnika tiska jest elektrofotografija, poznata i kao

laserski pisači. Princip elektrofotografije dijeli se u šest faza. Prva faza je nabijanje gdje se

nosač sa odgovarajućim fotovodljivim premazom električki nabija. Nakon nabijanja slijedi

osvjetljivanje, laserom se definira virtualna tiskovna forma na koju se tijekom razvijanja veže

smjesa tonera i nosača. Tijekom slijedeće faze virtualna se slika prenosi na tiskovnu podlogu

direktno ili indirektno, a zatim se fiksira. Zadnja faza je čišćenje nosača od zaostalih čestica

tonera (7).

__________________________________________________________________________________


378

Glavna razlika između elektrofotografije i ink-jeta je u tom što ink-jet ne koristi nosač latentne

slike, već se tinta izravno prenosi na tiskovnu podlogu te koristi samo tekući toner. Inkjet

tisak dijeli se na kontinuirani gdje se otisak dobiva pogađanjem tiskovne podloge

brzosušećim kapljicama tonera te diskontinuirani ink-jet tisak gdje se kapljica formulira na

zahtjev (8). Diskontinuriani može biti kao: termalni, piezo i elektrostatski ink-jet. Ovisno o

signalu iz računala dolazi do zagrijavanja mikrogrijača, deformiranja komore, naravno ovisno

o kojoj vrsti ink-jet se radi, što vodi do formiranja kapljice tonera te samog dospijeća do

tiskovne podloge.

3 EKSPERIMENTALNI DIO 3.1. uzorak Za ispitivanja su korištene simulacije linija barkodova otisnute na tri različite tiskovne

podloge. Simulacije linija koje predstavljaju stupce barkodova su pripremljene u programu

Adobe Illustrator CS3 te su prikazane na slikama 1 i 2. Kao što je vidljivo na slikama, otisnuti

uzorci sadrži deset različitih debljina linija, a kontrolni križići sa strane su kombinacija

najtanjih (lijeva strana) te najdebljih linija (desna strana). Uzorci na slikama 1 i 2 sadrže

jednak broj i jednake debljine linija, dok je jedina razlika u zadanoj boji pozadine. Na slici broj

jedan smo koristili bijelu pozadinu, dok smo na slici broj dva koristili žutu pozadinu. Žuta je

korištena iz razloga što je najkontrastnija boja od pozadinskih boja barkodova. [2] Moguće je

koristiti i narančastu, rozu, rozo-narančastu (boju breskve) i crvenu podlogu. Osim crne boje

za stupce koju smo mi koristili, moguće je koristiti tamno plavu i tamno zelenu boju na bijeloj

podlozi. Najbolja čitljivost se postiže s kombinacijom neprozirne crne boje za otiskivanje

stupaca barkodova i neprozirne bijele pozadine(2).

Slika 1 Simulacija linija barkoda sa bijelom pozadinom

__________________________________________________________________________________


379

Slika 2 Simulacija linija barkoda sa žutom pozadinom

3.2. Uređaji Uzorke smo nakon pripreme otisnuli na dva digititalna pisača. Koristile su se digitalne tehnike

elektrofotografija (laserski pisač - Hp Color LaserJet 2600n) te ink-jet tehnika tiska (Hp

DeskJet F2480).

Kad je riječ o pisaču Hp Color LaserJet 2600n, on je poznat po veoma prihvatljivoj izlaznoj

kvaliteti teksta, slika te grafika, koje su mnogo bolje od drugih dostupnih laserskih pisača.

Jedini nedostatak je pojavljivanje bijelih linija na krajevima prilikom otiskivanju dijagrama (9).

Rezolucija koju može postići je 600 x 600 dpi, a maksimalan ispis stranica u boji po minuti je

8 (10). Hp DeskJet F2480 ink-jet je multifunkcionalni pisač kojeg karakterizira rezolucija

ispisa 4800 x 1200 dpi te mogućnost ispisa 20 stranica po minuti. Namijenjen je za

nezahtijevne korisnike, odnosno korisnike kojima je potreban jednostavan te pouzdan pisač

u boji. Podržava formate za ispis: A4, A5, A6, B5 (11).

PIAS-II (Personal Image Analysis System) je digitalan mikroskop koji radi na principu ISO-

13660 internacionalnih standarda za kvalitetu otiska i kalibracijskih mjerenja. Sastoji se od

glave za mjerenje koja sadrži digitalnu kameru i dva promjenjiva optička modula, niske i

visoke rezolucije. Optički modul visoke rezolucije se koristi za gledanje sitnih detalja poput

rasterskih elemenata i detalja pozadine, odstupanja u malim razmjerima linija, nazubljenost

ruba linija i sl. U mjerenjima zahtjevanim za ovaj rad korišten je optički modul visoke

rezolucije. Dok je optički modul niske rezolucije koristan za gledanje elemenata većih

razmjera poput ujednačenosti prikaza pojava stepenica u prijelazima tonova (eng.colour

banding) (12).

3.4 Tiskovne podloge Tiskovne podloge korištene prilikom otiskivanja su zajedno sa svojim karakteristikama

prikazane u tablici 1.

__________________________________________________________________________________


380

Tablica 1 Karakteristike tiskovnih podloga

Tiskovna podloga

Gramatura

[g/m2] Glatkost [sec

po Bekku]

Tiskovna

podloga 1

100 41,34

Tiskovna

podloga 2

100 271,88

Tiskovna

podloga 3

120 3,28

Kao što je vidljivo iz tablice 1, tiskovne podloge međusobno se razlikuju po gramaturi i

stupnju glatkosti. Glatkost je veoma bitna karakteristika zbog svog utjecaja na čitljivost

barkodova. Ona se određivala metodom mjerenja prema Bekku te su dobivene vrijednosti

uvrštene u tablicu. Broj glatkosti prema BEKKu izražava se u sekundama. Što je taj broj

veći, to je površina papira, glađa (13).

Nakon otiskivanja uzoraka na spomenutim tiskovnim podlogama uz pomoć digitalnog

mikroskopa PIAS-II koji radi na principu standarda ISO 13660 izmjerene su vrijednosti

mutnosti ruba linije i nazubljenosti ruba linije. Mutnost ruba linije (eng.blurness) označava

nerazgovijetanili zamućen obris linije, a nazubljenost ruba linije (eng.raggedness) označava

odstupanje od idealne linije zbog geometrijske deformacije (14).

4 REZULTATI ISTRAŽIVANJA Dobiveni rezultati su prikazani na slijedećim grafovima:

Slika 3 Mutnost ruba linije (0,1 pt) nakon otiskivanja ink-jetom (lijevo) i laser (desno)

__________________________________________________________________________________


381

Slika 4 Nazubljenost ruba linije (0,1pt) nakon otiskivanja ink-jetom (lijevo) i laser (desno)

Na slikama su jasno prikazane razlike između mutnosti ruba linije uzevši u obzir više

tiskovnih podloga s različitim stupnjem glatkosti te različitom bojom. Mjerenja su vršena na

linije debljine 0.1 mm.

Slika 5. Mutnost ruba linije križića (0,1 pt) nakon otiskivanja ink-jetom (lijevo) i laserom (desno)

Slika 6. Nazubljenost ruba linije križića (0,1pt) nakon otiskivanja ink-jetom (lijevo) i laser (desno)

__________________________________________________________________________________


382

0

0,05

0,1

0,15

0,2

Željena širina linije

Realna širina linije na bijeloj podlozi

Realna širina linije na žutoj podlozi

Slika 7 Širine linije ovisno o tehnici otiskivanja i podlogama

Tablica 2 Odstupanja u širini linije:

Željena širina linije (mm)

Realna širina linije na bijeloj podlozi (mm)

Odstupanje u širini linije na bijeloj podlozi (mm)

Realna širina linije na žutoj podlozi (mm)

Odstupanje u širini linije na žutoj podlozi (mm)

TP1

ink-jet

0.1 0.189 0.089 0.178 0.078

TP1

laserski

0.1 0.095 - 0.005 0.109 0.009

TP2

ink-jet

0.1 0.094 - 0.006 0.153 0.053

TP2

laserski

0.1 0.089 - 0.011 0.123 0.023

TP3

ink-jet

0.1 0.12 0.02 0.181 0.081

TP3

laserski

0.1 0.087 - 0.013 0.111 0.011

Odstupanja u širini linije su izračunata razlikom željene širine linije i realne širine linije te

prikane u tablici 2.

__________________________________________________________________________________


383

5 DISKUSIJA I ZAKLJUČCI Barkod je efektivan jedino ako može biti pročitan i/ili skeniran iz provog puta svaki put. Loše

otisnuti barkodovi rezultiraju niskom razinom čitljivosti, nepreciznim oblikom simbola i

nezadovoljstvom korisnika. Prihvatljivi barkodovi imaju dimenzionalnu točnost i postojanost,

visoku kvalitetu otiska i velik raspon kontasta otiska (15).

Barkodovi se otiskuju na etiketama, stoga je u ovom radu prikazana kvaliteta otiska linija koje

simuliraju linije barkoda kako bi se procijenilo koja od digitalnih tehnika je pogodnija za tu

vrstu otiskivanja. Na linijama su mjerene vrijednosti mutnost ruba linije i nazubljenost ruba

linije.

Slika 8 Uzorci otisnuti s ink-jet tehnikom na punom tonu žute a)tiskovna podloga 1; b)tiskovna podloga 2; c) tiskovna podloga 3

Po rezultatima se može vidjeti da je mutnost ruba linije (vidi sliku 8) manja kad se koristi

bijela podloga što potvrđuje tvrdnju s početka rada. Najveća mutnost ruba linije se uočava

kod tiskanja na žutoj podlozi i to na papir koji ima najveću gramaturu (tiskovna podloga 3 ima

gramaturu 120g/m2). Što dovodi do zaključka da prilikom tiskanja ink-jet tehnikom tiska na

tiskovne podloge u boji veće gramature dolazi do većeg stupnja zamućivanja ruba linije.

Nadalje, laserski tisak također pokazuje nedostatak prilikom tiskanja na podlogu u boji, iako

je znatno bolji od ink-jet tehnike tiska (razlika mutnosti ruba linije seže od 0,05 do 0,07 mm).

Kod laserskog tiska značajno je vidljiv utjecaj svojstva glatkosti podloge pa tako tiskovna

podloga koja ima najveću glatkost ima najbolju reprodukciju prilikom otiskivanja laserom što

automatski rezultira i skoro pa zanemarivom mutnosti ruba linije. Nazubljenost ruba linije kod

ink-jet tehnike otiskivanja raste s povećanjem gramature kod bijele podloge. Vidljivo je takav

rast i kod žute podloge. Lasersko otiskivanje daje zanemarivo male deformacije kad je riječ o

nazubljenosti ruba linije. Lasersko otiskivanje barkodova daje finije rezultate nego otiskivanje

sa ink-jet tehnikom, posebno kad je riječ o etiketama veće gramature.

__________________________________________________________________________________


384

Slika 8 Uzorci otisnuti s laserskom tehnikom na punom tonu žute a)tiskovna podloga 1; b)tiskovna podloga 2; c) tiskovna podloga 3

Elementi križića, dvije linije od 0,1 mm, su nam također služili za mjerenja nazubljenosti i

mutnosti ruba linije kako bi smo mogli odrediti kakvoću stapanja/prijelaza linija, kao što je

vidljivo iz slike 9.

Slika 9 Uzorak otisnut s inkjet tehnikom otiskivanja na bijeloj tiskovnoj podlozi 1

Mutnost linije križića je veća na žutoj tiskovnoj podlozi, posebno ako je križić otisnut inkjet

tehnikom otiskivanja. Najbolje otiskivanje križića je inkjet tehnikom tiska na glatkoj površini.

Najveće odstupanje kad je riječ o nazubljenom rubu linije križića je kod hrapavijih papira

veće gramature (tiskovna podloga 3) laserskim otiskivanjem.

Odstupanja u obliku negativnih vrijednosti odnosno smanjenja širine linije od željene su

vidljiva samo kod reprodukcije na bijeloj podlozi, naročito kod laserskog otiskivanja.

Općenito, laserski ispis je dao znatno manja odstupanja od željene širine linije na sve tri

podloge i oba obojenja. Kod ink-jeta su vidljiva veća odstupanja od željene širine linije,

naročito kod tiskovne podloge 1 i 3 koje imaju manji stupanj glatkosti po Bekku (podloge su

hrapavije). No, odstupanja su unutar granica tolerancije za čitljivost barkoda.

6 LITERATURA 1. Impact of Bar Code Print Quality on the Performance of High-Speed Sortation Systems,

Journal of Manufacturing Systems, Vol. 22/No. 4, 2003

2. Flexographic Image Reproduction Specifications & Tolerances,Third Edition,

Flexographic Technical Association,Inc. and the Foundation of Flexographic Technical

Association, Inc., USA, 2003., ISBN:0-9720474-4-1

__________________________________________________________________________________


385

3. Mrotzek, G.,(1998), Reliability of bar codes in a manufacturing environment." SCAN."

The Data Capture Report

4. Fairley, M. (2004) Illustrated Encyclopedia of Labels and Label Technology, A labels &

Labeling Publication, Tarsus Publishing Ltd, London, 2004.ISBN 0-9547518-0-9

5. Briggs C. J., Klein H. A. and Kai M. (1999). Applications of ISO-13660, A New

International Standard for Objective Print Quality Evaluation Tse QEA, Inc., Burlington,

Massachusetts, USA; Paper presented at Japan Hardcopy '99 Imaging Society of Japan;

July 21-23,1999 , Tokyo, Japan

6. Bann, D. (2007). The all new print production Handbook, New York

7. Majnarić, I. (2004). Kvaliteta digitalnih otisaka uvjetovana starenjem tiskovne

podloge(magistarski rad), Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

8. Kipphan H. (2001). Handbook of Print Media, Technologies and production Methods,

first ed., Springer, Heidelberg,

9. Stone M.David, HP Color LaserJet 2600n, Dostupno na:

http://www.pcmag.com/article2/0,2817,1830627,00.asp, Pristupljeno: 28.8.2012

10. HP Color LaserJet 2600n Printer - Product Specifications; Dostupno na:

http://h20000.www2.hp.com/bizsupport/TechSupport/Document.jsp?lang=es&cc=cl&task

Id=120&prodSeriesId=446153&prodTypeId=18972&prodSeriesId=446153&objectID=c00

301342#A0, Pristupljeno: 28.8.2012.

11. HP DeskJet D2660 45,00 EURO; Dostupno na:

http://www.obisdoo.com/index2.php?page=shop.product_details&product_id=490&flypa

ge=flypage-ask.tpl&pop=1&option=com_virtuemart&Itemid=65, Pristupljeno: 28.8.2012

12. Quality Engineering Associates,Inc., (2007). PIAS-II, Personal Image Analysis System –

User's Guide.

13. Jamnicki, S. Vježbe iz kolegija papir za akademsku godinu 2010/11; Normativ ISO/IEC

13 660;2001(E);

14. Dominique E. (2009). EAN codes in package printing. Flexo Gravure Int'l Magazine,

Volume 15, 3-2009,E 14009 , September 2009; stranice 6-8

http://www.pcmag.com/article2/0,2817,1830627,00.asp

http://h20000.www2.hp.com/bizsupport/TechSupport/Document.jsp?lang=es&cc=cl&taskId=120&prodSeriesId=446153&prodTypeId=18972&prodSeriesId=446153&objectID=c00301342#A0



http://www.obisdoo.com/index2.php?page=shop.product_details&product_id=490&flypage=flypage-ask.tpl&pop=1&option=com_virtuemart&Itemid=65

http://www.obisdoo.com/index2.php?page=shop.product_details&product_id=490&flypage=flypage-ask.tpl&pop=1&option=com_virtuemart&Itemid=65

__________________________________________________________________________________


386

DISTRIBUIRANO RENDERIRANJE UZ UPOTREBU GRIDA U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI

DISTRIBUTED RENDERING USING GRID IN GRAPHIC TECHNOLOGY

Karolj Skala1, Tibor Skala2, Mirsad Todorovac2

1Institut Ruđer Bošković, Bijenička 54, Zagreb, Hrvatska 2Grafički fakultet, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska


SAŽETAK

Dok neki ljudi vjeruju da cilj opravdava sredstvo, računalni grid je bez dvojbe tek sredstvo da

se dobije konačni grafički proizvod – računalna slika ili animacija. Snaga jednog računala već

odavno nije dostatna za kompleksne računalne grafike kao oni koje vidimo u animacijskim

proizvodima u komercijalnoj filmskoj industriji. Budući da se ne možemo mjeriti sa snagom tih

komercijalnih gridova, naš rad teži da objasni ove upotrebe čitatelju koji nije računalni

profesionalac.

Ključne riječi: računalni grid, računalna grafika, računalna slika, animacija

ABSTRACT

While some people say that end justifies the means, computer grid is certainly the means to

deliver graphic product – computer image or animation. Power of a single computer is by far

inadequate for complex rendering as we see in multiple animation products in commercial

movie industry. While we cannot match processing power of those commercial grids, our

paper tends to explain those uses to readers who are not computer professionals.

Key words: computer grid, computer graphics, computer image, animation

__________________________________________________________________________________


387

1 UVOD

Dok je računalna grafika nedvojbeno priznata kao dio grafičke tehnologije i multimedij to

definitivno već duže vrijeme jest, postoji određena prepreka da se primjena grida u grafičkoj

tehnologiji prizna pod pravu grafičku tehnologiju. Konzervativniji grafički stručnjaci su

donedavno imali dvojbe da li se i multimedij može priznati pod grafičku tehnologiju, no on se

probio u to područje, dobrim dijelom i zbog pojave WWW-a oko sredine devedesetih godina

prošlog stoljeća.

Vjerujemo da će sličnu sudbinu imati i grid, jednom kada napusti znanstvene laboratorije i

postane dio svakodnevice. Pritom, imajmo uvijek u vidu da grid u grafičkoj tehnologiji, kao ni

računalo s višejezgrenim procesorom, nikako nije cilj nego sredstvo za dobivanje grafičkog

proizvoda. Kao što dr. Steven Hawking kaže u svojoj knjizi da svaka formula smanjuje broj

čitatelja knjige za 50%, mi bi slično mogli ustvrditi za spominjanje grida.

Što je zapravo računalni grid?

On dolazi iz ideje da bi se računalna snaga trebala moći distribuirati kao što se to čini s

električnom energijom: imamo mrežu, utičnicu i brojilo i mi toliko trebamo znati o električnoj

mreži da bi priključili svoje potrošače. Sličnim konceptom se krenulo i u distribuciju računalne

snage, u idealiziranom modelu u kojem bi računalna snaga, diskovni prostor i memorija bili

resursi koje će korisnik alocirati i koristiti sa sličnom lakoćom.

Prvobitno zamišljen za CERN i sustav koji je u vremenu pisanja ovog članka proizveo

Higgsov bozon, tzv. Božju česticu, grid je trebao fizičarima dati procesnu snagu za obradu

ogromne količine podataka koji nastaju u samo jednom zalijetanju čestica jedne u druge

unutar LHC akceleratora (1).

Da li je grid mogao to pružiti i grafičkim inženjerima? On to svakako već čini u mnogobrojnim

studijima za animaciju, u kojemu se može naći desetak tisuća računala povezanih da

generiraju animirani film, počevši sa poznatim Jurassic parkom.

U istraživanju možemo priznati da je naš projekt ukapčanja računalne snage poput električne

struje u utičnicu ostao nedostižan, poput prolaska ispod duge nakon kiše. Ostao nam je

njegov mlađi brat cloud, računalni oblak, koji pruža prijateljsko sučelje ogromnoj računalnoj

snazi. Dok cijela planeta pristupa Internet tražilici i dobiva rezultat traženja za tipično jednu

sekundu, ne nalazimo mnogo zaplašenih ljudi. Korisnici interneta su većinom zadovoljni ako

dobiju rezultat, bez obzira na Google-ovu silnu moć.

__________________________________________________________________________________


388

2 GRID U RAČUNALNOJ TEHNOLOGIJI

Najprije, koliko se god trudili zvučati znanstveno, moramo se potruditi da demistificiramo grid

tehnologiju. Grid se donekle pokazao prekompleksan, prvenstveno zbog svog pokušaja da

bude panacea, lijek za sve. Stoga je i sam termin „grid u grafičkoj tehnologiji“ donekle

pogrešan, jer mi nikad nismo implementirali pravi „teški“ grid, s implementiranim protokolima

i „teškim“ paralelnim programiranjem. Grid Grafičkog fakulteta je sretan što može isporučiti

računalne animacije u formi animiranog GIF-a, „zlorabeći“ Linux operacijski sustav i POSIX

okoliš asinkronih sistemskih poziva.

S gridom pred kojim auditorij ostaje s osjećajem bespomoćnosti nitko neće biti zadovoljan,

pa ni mi kao autori, jer smo očekivali veći odziv grafičke struke nad tom novom, bržom

mogućnošću grafičke slikotvorbe. No, prosječan grafički inženjer zapravo ne želi

eksperimentirati s novom tehnologijom i želi komercijalni produkt kao što je Maya s kojim će

raditi kada završi profesionalno obučavanje. Tu oni i radije rade na jednom računalu, ne

pokušavajući ono što rade grafički profesionalci, koji zbog užasnih vremenskih zahtjeva na

brzu isporuku grafičkog proizvoda kao što je računalna animacija ili efekt u normalnoj

produkciji, u pravilu rade upravo na klasterima (eng. cluster).

U tom smislu ako priznajemo proizvodnju računalnih animacija kao multimedij i dio računalne

tehnologije, to neizbježivo postaje i sredstvo za proizvodnju tih grafičkih proizvoda – klaster,

koji je manji brat grida

Zahtjevi struke u ovom području postaju sve veći i na edukaciju grafičkih inženjera(2). Tu se

postavlja i pitanje: jesu li računalne animacije i ono na čemu se proizvode grafička

tehnologija i tko će raditi taj zahtjevni, ali i unosan posao? U vrijeme kada i sama grafička

tehnologija postaje nerazdvojiva od računalne, kao što je to u digitalnom tisku i naprednim

CTP (computer-to-plate) sustavima, ovo pitanje vremenom počinje izgledati izlišno:

vjetrenjače koje smo napadali kopljem poput junaka iz knjige sada više ne postoje osim kao

prepreke u umovima.

Računalne animacije su došle u sve medije i one će tu ostati(3). Mi zbog naših ograničenja

nećemo moći pratiti taj rast i razvoj. Ovdje vidimo da je nešto što je izmišljeno za znanost

našlo svoj put u komercijalni sektor i profesionalne krugove kao što su veliki studiji za

animaciju. Tek poneko odgleda završnu špicu filma da bi vidio zaslužne animatore po

efektima.

U tom smislu će i pitanje da li je grid računalna tehnologija postati vremenom izlišno i neka

će nova generacija grafičkih inženjera sa zahvalnošću prihvatiti računalni laboratorij umrežen

u klaster koji pogoni Mayu i na kojem će moći vježbati svoje koncepte i možda steći znanja

__________________________________________________________________________________


389

potrebna za rad u profesionalnom studiju(4). U vrijeme pisanja ovog članka mi takve vještine

i mogućnosti ne nudimo.

3 ŠTO RADI GRC KLASTER?

Kad pogledamo što radi naš GRC klaster, on se u filozofiji ne razlikuje od komercijalnih

softverskih alata. On je manja verzija tih alata bazirana na POV-Ray (Persistence of Vision

Raytracer) softveru za grafički rendering i koristi free i open source programe i alate, kao i

razvijeni softver, kao slagalicu u kojoj se proizvodi konačna animacija u prozoru web

preglednika.

Slika 1 Ilustrativna shema GRC klastera Cilj sustava je proizvesti animaciju u obliku animiranog GIF-a na temelju ulazne forme s

parametrima sustava. Inspirirani godinom Nikole Tesle, 150-godišnjicom rođenja ovog

znanstvenika, kao inicijalni model smo uzeli Teslin elektromotor.

Što je dobro na ovom sustavu?

On koristi već postojeće komponente i komunicira s korisnikom preko poznatog web

preglednika i sučelja. Međutim, sam grc-client se baš i ne snalazi s grafikom – on se bavi

odgovornim poslom prozivanja servera koji obavljaju proces renderiranja. Naši pokušaji da

naučimo grc-client da „priča webovski“ su ostali osujećeni pred kompleksnošću zadatka.U to

vrijeme su se dogodile i promjene u dizajnu glavnih web preglednika, koji su počeli prikazivati

stranicu tek kada je cijela bila učitana, još jedna otegotna okolnost za naš cilj interaktivnog

generiranja slike i animacije.

__________________________________________________________________________________


390

Ovdje se donekle mogla preporučiti uporaba Mozilla Firefox preglednika do verzije 3.6.x, ali

je tzv. „rapid release“ proces učinio nedostižnim cilj prilagođavanja našeg softvera i mi takav

razvoj, da budemo iskreni o našim slabostima, nismo bili u stanju sljediti. U vrijeme pisanja

ovog članka Firefox je već na verziji 14.x.

Razvoj je bio ubrzan doniranim hardverom koji je došao po SEE-GRID2 projektu kojega je

Grafički fakultet Zagreb bio član. U dobrom dijelu vremensko ubrzanje je omogućilo razvoj

stereo računalnih animacija. U ovome smo paralelno istraživali LCD shutter naočale

tehnologiju i red-cyan „anaglyph“ tehnologiju. LCD shutter glasses tehnologija je postala

zastarjela istiskivanjem CRT monitora s tržišta grafičke računalne opreme, no u

međuvremenu su se pojavile LCD naočale za LCD ekrane, kao i polarizacijske naočale.

Potonje smo mogli iskušati u 3D spektaklima velikih filmskih studija, iako se stječe dojam da

„3D graal“ ostaje jednako nedohvatljiv, zbog glavobolja i dojma naprezanja očiju koji opisuje

publika nakon predstava.

4 ZAKLJUČAK

Grid se sve više pojavljuje kao neizbježni dio grafičke tehnologije, iako ne u inicijalnoj

paradigmi sustava koji će omogućiti računalnu snage „iz utičnice“. Koncepti razvijeni za grid

ulaze u računalnu i grafičku tehnologiju do te razine da će se neizbježivo pojaviti i na

desktopu svakog grafičkog inženjera. U vrijeme 3D animacija i dolaska novih grafičkih

proizvoda kao što su animirani filmovi koji su danas u pravilu u CGI tehnologiji, zapravo nitko

ne kaže „sada je dovoljno računalne snage, naš animirani film je sada dovoljno brzo

renderiran“.

U ovom smo članku pokušali objasniti argumente za i protiv upotrebe grida u grafičkoj

tehnologiji, ali ne može se osporiti da je grid već ovdje, u tehnologiji i struci, samim time što

je multimedij i računalna animacija priznati dio grafičke tehnologije. Razlozi protiv, koji se

uglavnom odnose na kompleksnost, vremenom nestaju i postaju dio svakodnevice. Gridova

manja braća osvajaju u obliku malih dodataka desktopu kao što su to pokazivači temperature

po cijeloj planeti koji nikoga ne zastrašuju – sve to zapravo ima korijene u CERN-ovom

konceptu WWW-a i grida. Grafička tehnologija sa iznimnim i rastućim zahtjevima na

procesnu snagu neizbježno će morati prihvatiti možda i grid koji će biti pod kućištem jednog

stroja između čijih će jezgri uslijediti složena razmjena poruka, ali će to biti nevidljivo za

korisnika. U nekom smislu će to biti kao „grid bez grida“, i kao zrak koji svi dišu, a nitko ga ne

primjećuje.

__________________________________________________________________________________


391

5 LITERATURA

1. Fewings, A. J.; John, N. W. (2007). Distributed Graphics Pipelines on the Grid, IEEE

Computer Society, (vol. 8, no. 1), 1541-4922

2. A.J. Fewings, “Real-Time and Interactive Computer Graphics in Grid Environments,”

PhD thesis, School of Computer Science, Univ. of Wales, Bangor, 2006.

3. K. Brodlie et al., “Visual Supercomputing—Technologies, Applications, and Challenges,”

Computer Graphics Forum, vol.24, no. 2, 2005, pp. 217–245.

4. K. Brodlie et al., “Visualization in Grid Computing Environments,” Proc. IEEE Conf.

Visualization (VIS 04), IEEE CS Press, 2004, pp. 155–162.

__________________________________________________________________________________


392

METODE RUDARENJA PODATAKA ZA PREDVIĐANJE PROLAZNOSTI NA KOLEGIJU

DATA MINING METHODS FOR PREDICTING COURSE PASSING RATES

Damira Keček, Marin Milković, Krunoslav Hajdek

Veleučilište u Varaždinu, J. Križanića 33/6, 42000 Varaždin


SAŽETAK

U radu se analizira izrada modela predviđanja prolaznosti na kolegiju visokoškolske ustanove

primjenom metoda rudarenja podataka: klasifikacijskih stabala i neuronskih mreža. Izrađen je

model koji na temelju ulaznih varijabli koje obuhvaćaju osobne podatke studenta, varijable koje su

vezane uz nastavni proces i varijable koje ističu individualni angažman i motivaciju studenta

prepoznaje koji studenti pripadaju u klasu studenata koji su položili kolegij, a koji u klasu

studenata koji nisu položili kolegij. U radu je korišten statistički softver SAS JMP 7.0. U točnosti

klasifikacije ističu se klasifikacijska stabla ukazujući da su bolja metoda u predviđanju prolaznosti

kolegija od neuronskih mreža.

Ključne riječi: predviđanje prolaznosti na kolegiju, klasifikacijska stabla, neuronske mreže

ABSTRACT

The work analyses development of a model for predicting course passing rates in a higher

education institution by applying data mining methods: classification trees and neural networks.

On the basis of input variables such as personal data, variables related to teaching process and

those stressing individual engagement and student motivation, this model detects which students

have passed the course and which have not. In development of this model a statistics software

SAS JMP 7.0 has been used. Regarding the accuracy of classification, classification trees have

proven to be a better method in predicting course passing rates than neural networks.

Key words: predicting course passing rates, classification trees, neural networks

__________________________________________________________________________________


393

1 UVOD

Analiza prolaznosti i čimbenika koji utječu na prolaznost određenog kolegija važna je za

svaku visokoobrazovnu ustanovu. Posebni naglasak stavlja se na nominalno „teže“ kolegije,

tj. na one kolegije koje studenti polažu s većim naporom. Jedan od ciljeva svakog profesora

na visokoobrazovnim ustanovama je povećanje prolaznosti na kolegiju uz uvjet da student

izvršava zadane obaveze, a samim time i povećanje kvalitete obrazovanja i smanjenje

prosječnog roka studiranja. Alati za rudarenje podataka omogućuju vađenje visoke razine

znanja iz sirovih podataka i razvoj modela za predviđanje prolaznost na kolegiju, a samim

time i uspješnosti studiranja. Mnogi su autori proučavali problem predviđanja uspješnosti

studiranja u različitim visokoobrazovnim ustanovama kao i čimbenike koji utječu na

postizanje uspjeha (1). Evaluacijski kriteriji koji se koriste u predviđanju uspješnosti

studiranja su najčešće prosjek ocjena, dob, spol, duljina studiranja, radno iskustvo,

reference. Također, razvijeni su modeli koji se koriste pri odluci upisivanja studenata na

studij, gdje su kao kriteriji obuhvaćeni podacima vezanima uz završenu srednju školu, uspjeh

u srednjoj školi, socijalni status, obrazovanje roditelja i druge informacije (2).

2 METODOLOGIJA

2.1 Rudarenje podataka

Rudarenjem podataka (eng. Data mining) identificiraju se i pronalaze zakonitosti između

podataka. Zakonitosti se pronalaze primjenom metoda iz različitih područja kao što su

matematika, statistika, teorija vjerojatnosti, baze podataka i umjetna inteligencija. U

inteligentne metode rudarenja podataka ubrajaju se neuronske mreže, genetički algoritmi,

klasifikacijska i regresijska stabla, zaključivanje na bazi slučajeva, analiza asocijacija i

statističke metode. U nastavku su opisane metode koje su korištene u ovom radu s ciljem

izgradnje što boljeg modela predviđanja prolaznosti kolegija na visokoobrazovnim

ustanovama.

2.2 Klasifikacijska stabla

Klasifikacijska stabla (eng. Classification trees) daju grafički prikaz model utjecaja ulaznih

varijabli na izlaznu varijablu. Klasifikacijska stabla su stabla odlučivanja jer pružaju smjernice

za donošenje odluka. Ova metoda rudarenja podataka pronalazi nezavisne varijable koje

utječu na podjelu izvornog skupa podataka na podskupove obzirom na zavisnu varijablu.

Grananjem izvornog skupa podataka dobiva se stablo s čvorovima koji predstavljaju ulazne

__________________________________________________________________________________


394

varijable. Kriterij grananja u dvije grane korišten u klasifikacijskom stablu u kojemu je izlazna

varijabla kategorijalna je broj koji se računa po formuli:

pri čemu je:

broj podataka klase u određenom čvoru,

ukupan broj podataka u određenom čvoru.

Kandidat koji se odabire jednak je vrijednosti

Proces grananja skupa podataka ponavlja se rekurzivno sve dok se u određenom čvoru ne

postigne unaprijed definirani minimalni broj podataka ili kada daljnje grananje ne utječe na

poboljšanje modela.

2.3 Neuronske mreže

Neuronske mreže (eng. Neural networks) su tehnika modeliranja koja se ubraja u metode

rudarenja podataka. Koriste se za rješavanje problema klasifikacije i predviđanja. Neuronske

mreže rade po principu rada ljudskog mozga. Elementi obrade podataka, neuroni,

međusobno povezani zajednički rješavaju problem obradom ulaznih podataka. Neuron prima

ulaz koji može biti sirovi podatak ili izlaz drugog neurona, transformira primljeni podatak i

proizvodi jedan izlaz. Izlaz neurona je funkcija težinske sume ulaza. Ovisno o težinskoj sumi

ulaza, prijenosna funkcija, najčešće sigmoidna i tangens hiperbolna funkcija, određuje stanje

izlaza neurona. Prema tipu učenja, neuronske mreže dijele se na nadgledane i na

nenadgledane. Nadgledane su one kod kojih su vrijednosti izlaznih varijabli na skupu

podataka za učenje poznate. Najpoznatija je mreža „širenje unatrag“ tzv. Backpropagation

mreža. Kod nenadgledanih nisu poznate vrijednosti izlaznih varijabli na skupu podataka za

učenje. Backpropagation mreža radi na sljedećem principu: ulazni sloj učitava podatke i šalje

ih u prvi skriveni sloj. Jedinice u skrivenom sloju primaju ponderirani ulaz i prenose ga u

naredni skriveni sloj ili u izlazni sloj preko funkcije prijenosa. U izlaznom sloju se za svaki

__________________________________________________________________________________


395

neuron računa lokalna greška koja se koristi za povećanje ili smanjenje težina pri daljnjem

računanju ulaza u neurone. Lokalna greška, povećanje ili smanjenje težina računa se za

svaki sloj unazad. Pritom se težine podešavaju sve dok se ne postigne željena greška ili

određeni broj iteracija učenja.


Podaci za kreiranje modela za predviđanje prolaznosti na kolegiju prikupljeni su putem

anketnog istraživanja provedenog akademske godine 2010./2011. nad studentima

Veleučilišta u Varaždinu koji su prisustvovali auditornim vježbama u vrijeme provođenja

ankete. Veleučilište u Varaždinu je visoko učilište koje izvodi različite stručne studije, između

ostalih studij Elektrotehnike, Multimedije, oblikovanja i primjene i studij Graditeljstva. Tijekom

studija, studenti najprije stječu temeljna znanja iz matematike i fizike kako bi mogli savladati

daljnja potrebna temeljna i specijalistička znanja. Kolegij Matematika 1 izvodi se na

Veleučilištu na svim tehničkim studijima u zimskom semestru na prvoj godini studija. Nakon

eliminacije nepotpuno popunjenih anketnih listića, reprezentativni uzorak je obuhvatio 131

studenta. Na temelju 12 ulaznih varijabli i jedne izlazne varijable izrađen je model

klasifikacije i predviđanja prolaznosti na kolegiju. Ulazne varijable se mogu svrstati u tri

grupe. Prva grupa obuhvaća osobne podatke studenta: dob, spol, naziv studija, status

studenta, završena srednja škola i prosječna ocjena iz Matematike. U drugu grupu ulaze

varijable koje su vezane uz nastavni proces, a uključuju broj izlazaka na ispit, prisutnost na

predavanjima i prisutnost na auditornim vježbama. Varijable treće grupe ističu individualni

angažman i motivaciju studenta: prosječno vremena tjedno posvećeno učenju matematike,

materijali koji se najviše koriste prilikom učenja za ispit i važnost visine dobivene ocjene.

Ulazne varijable modela i njihove relativne frekvencije dane su u Tablici 1. Izlazna varijabla,

PROLAZ, izražena je kroz dvije klase: klasa DA – student je položio kolegij Matematika 1 i

klasa NE – student nije položio kolegij Matematika 1.

__________________________________________________________________________________


396

Tablica 1 Ulazne varijable modela i njihove relativne frekvencije

R. br.

Oznaka varijable Opis varijable

Relativna frekvencija

1. DOB_GRUPE Starost studenta 1 = 18-20 godina 90,80 % 2 = 21-23 godine 3,10 % 3 = ≥24 godine 6,10 % 2. SPOL Spol studenta M = muški 74,00 % Ž = ženski 26,00 % 3. NAZ_STUDIJA Naziv studija GR = Graditeljstvo 36,64 % EL = Elektrotehnika 21,37 % MOP = Multimedija, oblikovanje i primjena 41,99 % 4. UPIS_R_I Studij upisali kao RE = redoviti student 72,52 % IZV = izvanredni student 27,48 %

5. SREDNJA_SK Završena srednja škola GIMN = Gimnazija 15,27 %

STRUK = Strukovna 83,20 % UMJ = Umjetnička 1,53 %

6. PRO_OCJ_SRE Prosječna ocjena iz Matematike 2 = dovoljan 18,30 %

u srednjoj školi 3 = dobar 44,30 % 4 = vrlo dobar 26,00 % 5 = odličan 11,40 %

7. IZLASCI Broj izlazaka na ispit iz kolegija 1 = izlazak samo na kolokvij 61,00 %

Matematika 1 uključujući kolokvij 2 = jedan izlazak na ispit 25,20 %

3 = dva izlaska na ispit 13,00 % 4 = tri izlaska na ispit 0,80 % 5 = četiri izlaska na ispit 0,00 %

8. PRIS_PRED Prisustvo na predavanjima A = 1 - 5 puta 16,79 %

B = 6 - 10 puta 34,35 % C = 11 - 15 puta 48,86 %

9. PRIS_VJ

Prisustvo na auditornim vježbama A = 1 - 5 puta 0,76 %

B = 6 - 10 puta 7,64 % C = 11 - 15 puta 91,60 %

10. VREM_UC Prosječno vremena tjedno 0 = manje od jednog sata 27,50 %

Posvećeno učenju matematike 1 = jedan do dva sata 53,40 %

2 = više od dva sata 19,10 %

11. MAT_UC Materijali koji se najviše koriste A = bilježnica s vježbi i predavanja 54,20 %

prilikom učenja za ispit B = preporučena literatura 29,00 %

C = bilješke drugih studenata 16,80 %

12. VAZ_OCJ Važnost visine dobivene ocjene 0 = uopće mi nije važna 54,20 %

iz kolegija Matematika 1 kao 1 = važna mi je 29,00 %

mjerilo znanja 2 = jako mi je važna 16,80 %

__________________________________________________________________________________


397

4 REZULTATI

4.1 Klasifikacijska stabla

Slika 1 Klasifikacijsko stablo nakon 6 grananja

Slika 1. prikazuje klasifikacijsko stablo nakon 6 grananja. Najviša razina, korijen stabla,

označava sve podatke. Tijekom procesa klasifikacije, sve ulazne varijable su istovremeno

evaluirane, a podjela skupa podataka vrši se prema kriteriju grananja. Druga razina

predstavlja prvu particiju podataka prema ključnom faktoru grananja predloženog algoritmom

grananja. U ovoj analizi identificirana je ulazna varijabla IZLASCI kao varijabla grananja.

Otvori li se lista kandidata za grananje prije prvog grananja, može se vidjeti da ulazna

varijabla IZLASCI ima najveću vrijednost (slika 2.).

__________________________________________________________________________________


398

Slika 2 Lista kandidata za prvo grananje

Nakon prvog grananja, ovisno o kriteriju grananja hijerarhijski se dijele podaci. Neki od

prediktora se ne javljaju u stablu, dok se neki mogu pojaviti i više puta, ovisno o njihovoj

značajnosti i optimalnosti modela. S većim brojem grananja, drvo postaje sve veće, a time i

nepregledno za analizu rezultata. Alat JMP pruža izvještaj „Leaf Report“ sa skupom pravila

koja proizlaze iz stabla odlučivanja i vjerojatnosnom interpretacijom. Izvještaj je prikazan na

slici 3.

Slika 3 Izvještaj „Leaf Report“ sa skupom pravila i vjerojatnosnom interpretacijom

Posljednji redak u izvještaju označava da je vjerojatnost prolaska na kolegiju 100 % kod

studenata kojima je broj izlazaka na ispit jednak jedan (ispit položili putem kolokvija), koji uče

više od jednog sata tjedno i mlađi su od 20 godina.

__________________________________________________________________________________


399

Da bi se ocijenila točnost klasifikacije, koristi se krivulja ROC (eng. Receiver Operating

Characteristic). ROC krivulja prikazuje omjer točno razvrstanih pozitivnih ishoda na y osi i

postotak krivo razvrstanih pozitivnih ishoda na x osi. Dobro klasifikacijsko stablo opisano je

ROC krivuljom koja se strmo penje i prolazi blizu gornjeg lijevog ugla. Mjeri se područje ispod

krivulje. Što je vrijednost površine ispod krivulje bliža 1, to je model klasifikacije bolji. Na slici

4. prikazana je ROC krivulja.

Slika 4 ROC krivulja

4.2 Neuronske mreže

Za izgradnju neuronske mreže predviđanja prolaznosti kolegija korišteni su isti podaci kao i

za klasifikacijsko stablo. Varijable koje u stablu bile nisu numeričkog tipa, kodirane su u

kategorije i klase. U ocjenjivanju točnosti modela predviđanja, korištena je metoda „K-Fold

Cross Validation“, točnije „6-Fold Cross Validation“. Podaci su podijeljeni u 6 odvojenih

skupina. Model se 6 puta iznova generira na podacima iz 5 skupina i testira na preostalom

skupu. Broj koji određuje koliko dobro model reproducira ciljne vrijednosti na skupu podataka

za učenje je (Rsquare), a „CV Rsquare“ na skupu podataka za testiranje. Vrijednost 1

označava idealno točan model, a 0 model bez prediktivnih sposobnosti. je mjera koja se

koristi za ocjenjivanje modela kod kojih je izlazna varijabla numeričkog tipa i čija je glavna

uloga predikcija budućih izlaza na temelju ostalih relevantnih podataka. U radu je testirano

više neuronskih mreža dobivenih promjenom broja skrivenih čvorova, promjenom vrijednosti

„Overfit Penalty“ i broja iteracija. Na slici 5. prikazana je neuronska mreža koja je dala

__________________________________________________________________________________


400

najbolje rezultate točnosti modela. Iako je točnost modela na podacima za testiranje relativno

visoka, točnost modela s novim podacima je znatno manja.

Slika 5 Rezultati neuronske mreže

5 ZAKLJUČAK

Klasifikacijskim stablima i neuronskim mrežama izrađen je model predviđanja prolaznosti na

kolegiju Matematika 1. Klasifikacijska stabla dala su veću točnost klasifikacije od neuronskih

mreža stoga se ista smatraju boljim rješenjem za izradu modela predviđanja prolaznosti na

kolegiju. Korištenjem metoda rudarenja podataka može se poboljšati kvaliteta obrazovanja i

nastavnih procesa te povećati prolaznost na kolegijima. Za buduća istraživanja i za

povećanje točnosti modela predlaže se korištenje drugih metoda rudarenja podataka i

uvođenje novih ulaznih varijabli ovisno o kolegiju za koji se izrađuje model predviđanja

prolaznosti.

6 LITERATURA

1. Zekić-Sušac, M.; Frajman-Jakšić, A. & Drvenkar, N. (2009). Neuronske mreže i stabla

odlučivanja za predviđanje uspješnosti studiranja, Ekonomski vjesnik, No. 2, (prosinac,

2009) 314-327, 0353-359X

__________________________________________________________________________________


401

2. Wilson, R.L. & Hardgrave, B.C. (1995). Predicting graduate student success in an MBA

program, regression versus classification, Educational and psychological measurement,

Vol. 55, No. 2, (travanj 1995) 186-195, 0013-1644

3. Paliwal, M. & Usha, K. A. (2009). A study of academic performance of business school

graduatesusing neural network and statistical techniques, Expert Systems with

Applications, Vol. 36, No. 4, (svibanj, 2009) 7865–7872, 0957-4174

4. Kliček B., Nastavni materijali za kolegij Inteligentni sustavi za poslovno modeliranje,

Doktorski studij, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 2011/2012

5. Ho Yu, C.; Digangi, S.; Jannasch-Pennell, A. K. & Kaprolet C. (2008). Profiling Students

Who Take Online Courses Using Data Mining Methods, Dostupno na:

http://www.westga.edu/~distance/ojdla/summer112/yu112.html

Pristupljeno: 21.02.2012.

6. ERIS: Educational repository for intelligent systems Dostupno na: http://eris.foi.hr/

Pristupljeno: 20.01.2012.

7. Cortez, P. & Silva, A. (2008). Using data mining to predict secondary school student performance, Proceedings of the 5th FUture BUsiness TEChnology Conference (FUBUTEC 2008) pp. 5-12, ISBN:978-9077381-39-7, Porto, Portugal, 2008, EUROSIS

http://www.westga.edu/~distance/ojdla/summer112/yu112.html

http://eris.foi.hr/

__________________________________________________________________________________


402

OBLIKOVANJE MODELA NORMIRANJA VREMENA TISKA I POTROŠNJE PAPIRA U NOVINSKOJ PROIZVODNJI

ESTABLISHING A NORMIZATION MODEL FOR PRINTING TIME AND PAPER CONSUMPTION IN NEWSPAPER

PRINTING

Ante Tomaš¹, Nikola Mrvac 2, Zdeslav Schreiber1, Karlo Emarcora1 1Slobodna Dalmacija d.d., Hrvatske mornarice 4, 21000 Split, Hrvatska 2 Sveučilište u Zagrebu, Grafički fakultet, Getaldićeva 2, 10000 Zagreb, Hrvatska

E-mail: [email protected], [email protected],


SAŽETAK

Određivanje cijene jedinice vremena rada stroja ili ljudskog rada uvjetuje niz parametara

vezanih uz amortizaciju stroja, iskoristivost kapaciteta, troškove održavanja i posadu na

stroju. Težište istraživačkih aktivnosti u ovom radu usmjereno je kako bi se u čim većoj mjeri

razjasnili spomenuti parametri te kako bi se došlo do modela koji bi pojednostavio i olakšao

formiranje potrebnog vremena tiska i dozvoljene potrošnje papira, a s ciljem uštede.

Ključne riječi: novinski tisak, stupanj kompleksnosti, evidencija vremenske norme

ABSTRACT

The definition of a time unit of the machine operation or human labor is conditioned by a

variety of factors – from amortization of the individual machine, utilization level of capacities,

maintenance costs and operating crew costs. The focus of the research activities in this work

is to clarify as much as possible the above mentioned parameters in order to establish a

model that would simplify and enable the definition of necessary printing time and permitted

paper consumption, all with the goal to achieve savings in this process.

Keywords: Newspaper print, complexity level, evidencing the time norm




__________________________________________________________________________________


403

1 UVOD

Da bi se napravila osnovna podjela vremena u tehnološkom poimanju procesa proizvodnje

na novinskoj offset rotaciji, potrebno je selekcionirati: pripremno vrijeme (PV), tisak (T) i

završno vrijeme (ZV). Početak tiska podrazumijeva prolaz trake papira do uključenja tiska.

Postizanjem ravnoteže između tiskarskog bojila i vodene otopine usklađuju se parametri te

postiže prvi dobar otisak. Uključivanje produkcije, počinje s prvom odobrenom novinom.

Zaustavljanje tiska podrazumijeva vrijeme zaustavljanja stroja od pune radne brzine do

mirovanja. Poznavanjem interakcijskih odnosa tijekom pokretanja papirne trake kroz stroj,

odnosno pokretanja tiska, u prvom dijelu vrijednosti makulaturnih primjeraka pod nazivom

”bijeli papir”, mogu se postići značajne uštede. Standardno se za osnovnu vrijednost

makulature koristi 1,8% od mase naklade, a u te vrijednosti ulazi omotni papir od role, bočne

zaštite i kartonski tuljak – hilzna. Za pokretanje novine do prvog dobrog otiska, kod tiska u

sve 4 boje, obično se tolerira cca 1.100 novina. Cilj je tu vrijednost što više smanjiti. Također

veliki utjecaj ima i vrijeme postizanja ravnoteže između tiskarskog bojila i vodene otopine (1).

Sve navedeno novinsku ofset proizvodnju čini izuzetno složenom, s obzirom da na istu

utječe niz parametara koji su povezani s tiskarskim strojem, vodenom otopinom i tiskovnom

formom, pri izuzetno visokim brzinama za tisak. Stoga, uslijed utjecaja tako velikog broja

različitih parametara, na konačnu kvalitetu novine, te velikog broja mogućih načina na koje je

moguće implementirati parametre u konačni oblik, odnosno novinu, u realnoj novinskoj

proizvodnji, ne postiže se uvijek zadovoljavajuća kvaliteta (1,3).

Cijena sata rada stroja uvjetovana je parametrima ovisnim o direktnim i indirektnim

troškovima. Svaki proizvod odnosno radni nalog se računa po principu pripremno - završno

vrijeme i vrijeme izrade, a s ciljem definiranja cijene konkurentne na tržištu. Stoga smo

postavili model definiranja proizvodnosti kao uvjetovanu jedinicu koja direktno utječe na

postavljanje i kreiranje evidencije vremenske norme izrade proizvoda (2,4).

Model se kreira postavljanjem parametara koji označavaju proizvod kao koeficijent

kompleksnosti te proizvodnost kao koeficijent trenutnog stanja. Navedenim parametrima se

pridružuje dogovoreni koeficijent pomaka koji umanjuje (katalošku) baznu vrijednost za

određeni postotak. Evidencija vremenske norme u smislu određivanja pripremno-završnog

vremena, vremena izrade (priprema stroja, montaža tiskovne forme na stroju, kretanje stroja

do prihvaćanja prvog dobrog otiska-vrijeme ravnoteže, tisak u redovnoj brzini, zaustavljanje

stroja,...) te tehnološkog dodatka materijala je ovim modelom jednoznačna i stvarna, a

__________________________________________________________________________________


404

predstavlja funkciju ovisno o nakladi te ostalim parametrima (vrsta roto papira, in line

doradne radnje, …).

Navedeno rješava problem malih naklada, posebnih zahtjeva van standarda te specifičnih

zahtjeva. Određivanje vremenske norme i dodatka materijala u intervalima naklade

mijenamo s jednoznačnom funkcijskom vrijednosti. Vrijeme izrade predstavlja akceleraciju i

stalnu brzinu tiska. Da bi postizali što preciznije procjene upravo nam služi norma što znači

da ju treba stalno analizirati, prilagođavati organizacijskim i tehnološkim promjenama koje se

ostvaruju (4,5). Prikaz modela u ovom radu rezultat je višegodišnjeg praćenja proizvodnje

kod više različitih novinskih ofset strojeva.

2 TEORETSKI DIO - PRIKAZ MODELA NORMIRANJA

Tehnolog definira proizvod, razrađuje radni nalog u kojemu određuje vrijeme izrade. Osnovni

proizvod u novinskom ofset tisku su novine. Tijekom tiska, prati se i definira, vrijeme koje je

potrebno da se otisne određena – zadana količina. Pri tome se promatra i mjeri vrijeme koje

je potrebno da stroj prijeđe iz stanja mirovanja do pune radne brzine, te vrijeme koje je

potrebno da se otisne zadana naklada (5).

U tablici 1. su definirani fiksni parametri za organizacijsku cjelinu novinski ofsetni tisak

sastavljenoj od: pripreme radnog naloga, procesa tiska i makulatura novina ili viška naklade.

Tablica 1 Primjer fiksnih parametara za organizacijsku cjelinu novinski ofsetni tisak

Kratica Parametri Broj jedinica Neziv jedinice

pd početni dodatak novina 500 A; kb

PV pripremno vrijeme novinske ofset rotacije 20 min

ZV završno vrijeme – vrijeme zaustavljanja stroja 15 min

PRN vrijeme pripreme radnog naloga: temeljne vrijednosti 15 min

V kataloška brzina roto stroja 35000 novina/sat

t vrijeme potrebno za postizanje kataloške brzine 7 min

tb vrijeme izmjene rola samo kod „ručnih“ izmjena 2 min

tpq dodatak pripreme na kompleksnost sustava 5 min

__________________________________________________________________________________


405

dq dodatak novina na kompleksnost proizvoda 200 kom

dp dodatak novina za slijedeću fazu i kompleksnost 100 kom

k1 koeficijent pomaka na kompleksnost kao ukupan zbir svih devijacija

k2 osnovni dodatak papira na nakladu kojim se normira veče dozvoljeno odstupanje

k3 koeficijent pomaka-osnovni za novinsku ofset rotaciju

Osnovni parametri kod odabira pojedinih strojeva prema komercijalnom stajalištu su rok

izrade i cijena, a sa stajališta proizvodnje novine su to: naklada, broj strana i format. Radni

nalog sadržava evidencije vremenske norme (EVN) i norme materijala (EPM) potrebnih za

realizaciju. Uvrštavanjem stvarne cijene norme sata prema stvarnim direktnim troškovima

jedinice i cijene materijala ostvarujemo troškove proizvodnje (TP). Poznato je da normiranje

vremena potrebnog za tisak novina, odnosno za sve faze u novinskom ofset tisku, u praksi,

nije jednoznačno, već se najčešće zaokružuje na jedinicu od 15 minuta. Jedina varijabla je

naklada te se u ovisnosti o količini jedinica odabire srednja brzina stroja. Za manje naklade

zaokružujemo vrijednosti vremena u koraku od 15 ili 30 minuta.

3 EKSPERIMENTALNI DIO I REZULTATI

Uvođenjem varijabilnih parametara kao snimak proizvoda (Qx) iz tablice 2, specificira se

kompleksnost, te se točno i jednoznačno definira vrijeme potrebno za pripremu (PZV),

vrijeme tiska (T) i dodatak papira, odnosno indirektno papira za tisak kao dodatak na nakladu

(DP).

Tablica 2 Varijabilni parametri kao snimak kompleksnosti proizvoda (Qx)

Q - stupanj kompleksnosti

koeficijent kompleksnosti (Q) = zbir postavljenih grupa parametara

Q0=4; "nulti koeficijent"

stupnjevanje kompleksnosti vrijednosti iz tablice a b c d

Qx - snimak proizvoda

q1 klasifikacija prema gramaturi novinskog papira 1 2 3 4

q2 kompleksnost obojenja 1 2 3 4

q3 in line doradna radnja na stroju - 3. falc, klamanje 1 2 3 4

q4 Van standardna dimenzija role ili sl. 1 2 3 4

__________________________________________________________________________________


406

Kompleksnost za uvez (Qx) dobije se kao zbir svih navedenih vrijednosti iz tablice 2, te kao

takav ulazi u formulu za određivanje PZV, T i DP.

Prema definiranim fiksnim i varijabilnim parametrima, te uvrštavanju naklade (N), pristupa se

izračunavanju u sklopu aplikacije s postavljenim formulama koje razrađuju sve vrijednosti

vezane uz stroj, vrstu proizvoda te kompleksnost samog tiska. U tablici 3 su navedene

formule i objašnjenja (N-naklada novine, n-broj prolaza kroz stroj koji je za novinski rotacijski

tisak uvijek jednak 1, DP-suma svih dodataka papira, PZV-pripremno – završno vrijeme) (1)

Tablica 3 Formule za izračunavanje osnovnih vrijednosti u normiranju procesa tiska

DP

(Qx-4)*dq + (Qx-4)*(n-1)*dp + N*n* (k2+k1*(Qx-4))

Dodatak na

kompleksnost

Fiksni dodaci Dodatak na nakladu

PZV

PV+ZV+PRN + (Qx-4)*tpq + (n-1)*(ZV+(Qx-4)*tpq)

Fiksni dodaci Dodatak na kompl. Dodatak na kompl. prolaza

T

((N+DP)*t*2/(V(1-(Qx-4)*k3))0,5 * n + (N+DP)/(V*(1-(Qx-4)*k3))*n

Vrijeme ubrzavanja stroja u ovisnosti o

kompleksnosti: akceleracija

Vrijeme pri stalnoj kataloškoj brzini

umanjenoj za definirani postotak u

ovisnosti o stupnju kompleksnosti

Kreiranjem sustava prikazanim u eksperimentalnom dijelu rada kroz tablice 1-3, te

uvrštavanjem stvarnih vrijednosti, dobiti će se egzaktna vremena te egzaktni dodaci papira.

Ako dobivene rezultate usporedimo s rezultatima dobivenim uvrštavanjem intervala

vremenskih ogranićenja koja ovise o promjenama parametara i njihovih vrijednosti na

nelinearan način, dobiti će se rezultati vidljivi u Slici 1.

__________________________________________________________________________________


407

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

VRIJEME TISKA U MIN

NAKL

ADA

IZ R

ADNO

G N

ALO

GA

T (min) vrijeme tiska-INTERVALNO

T (min) vrijeme tiska-FUNKCIJSKI

T (min) vrijeme tiska-VRIJEMEMJERENO TIJEKOM TISKA

Slika 1 Rezultat mjerenja vremena tiska u usporedbi s intervalnim i funkcijskim vr.

4 DISKUSIJA I ZAKLJUČCI

Dobivene vrijednosti predstavljaju jednoznačnu, točno određenu, matematički specificiranu

vrijednost. To olakšava kalkulaciju, normira proizvodnost, pojednostavnjuje izračun te

omogućava lakšu analizu, proširivanje parametara koji utječu na kompleksnost (posada,

stanje stroja,…) te strogo definira pojam evidencije vremenske norme i evidencije potrošnje

papira. Vrijeme tiska na novinskoj ofset rotaciji (T) označava čisto vrijeme rada stroja za

zadanu nakladu, nema intervala, već u svakom trenutku, u ovisnosti o velikosti naklade te

kompleksnosti parametara vezanih za proces, točno određuje vrijeme potrebno za realizaciju

(1,2). Za manje naklade dominira vrijeme akceleracije, a kod beskonačno velike naklade

rezultira kataloška brzina stroja. Opisani princip se može primijeniti kod svih tiskarskih

strojeva (6).

U slučaju da cijenom proizvod ne odgovara tada je moguće određenim varijacijama

vremenskih normi koje su indikativne i na sami tehnološki proces smanjiti troškove koji su

prema kriterijima tehnološke pripreme dozvoljeni samo za grupu malih, srednje malih i

kratkih naklada (do 5000 novina) i to za 15 do 20%. Efektniji slučaj koji nije ograničen

nakladom povoljan je za grupu niže kompleksnosti proizvoda (Q=4-7) jest nabava osnovnog

repromaterijala u tisku po nižoj cijeni. Ni u kojem drugom slučaju nije opravdano smanjenje

troškova proizvodnje odnosno osnovne jedinične cijene. Ona je tehnološki minimalno

__________________________________________________________________________________


408

prihvatljiva cijena. Cijena koštanja po evidenciji vremenske norme i evidenciji potroška

materijala predstavlja koštanje tehnološki graničnog prihvatljivog radnog naloga odnosno

gotovog proizvoda (5). Fiksne i varijabilne vrijednosti kojim je određen navedeni proizvod

definiraju navedene norme. Fiksne vrijednosti specificirane su strojem i ljudskim radom.

Nalaze se na kontrolnoj listi. Te vrijednosti u jedinicama vremena su neovisne o radnom

nalogu i definiraju stroj, uređaj i radnu jedinicu. Varijabilne vrijednosti su skup varijabli

izračunatih prema postavljenim kriterijima radnog naloga, proizvoda. Priprema za navedeno

su definirane cijene norme sata pridružene stvarnim vremenskim normativima. Upravljanje

proizvodnjom u našem slučaju definiramo kao odgovornost stvaranja ponuda usluga

odnosno proizvoda (3). U tom slučaju sustavni pregled daje snažnu osnovu za oblikovanje i

analiziranje proizvodnje. Daje uvid u dizajniranje i upravljanjem proizvodnim sustavima u

funkcionalnim područjima izvan proizvodne funkcije. Model normiranja, kakav je prezentiran,

otvara velike mogućnosti za razradu i proširivanje (klasificiranje, determiniranje, baza

podataka, …).

5 LITERATURA

1. Tomaš, A. (2011). Magistarski rad, Optimizacija odabranih parametara u sustavu

novinskog offset tiska, Grafički fakultet, Zagreb

2. Giner J.A, Newspapers must diversify, converge and integrate, www.newspaper-

technology.com/Aktuell/nm1_2008.pdf Preuzeto 2012-04-06.

3. Golubović A. (1993) Svojstva i ispitivanje papira, VGŠ, Zagreb

4. Juri, B. (2001).Planiranja i organizacije grafičke proizvodnje, str 193-203, ISBN 953-

96276-4-8, Acta Graphica, Zagreb

5. Kipphan, H. (2001) Handbook of Printing Media, ISBN 3-540-67326-1, Springer, Berlin

6. Tomaš, A.; Babić, D., Jurečić, D.(2003), The forming of the standardisation int he printing

process, 14. International DAAAM symposium, “Intelligent Manufacturing & Automation:

Focus on Reconstruction and Development”, 22-25th October, Sarajevo

http://www.newspaper-technology.com/Aktuell/nm1_2008.pdf

http://www.newspaper-technology.com/Aktuell/nm1_2008.pdf

__________________________________________________________________________________


409

ANALIZA ZASTUPLJENOSTI POZICIJA I ŽANRA SNIMANJA FOTOGRAFIJA U VEČERNJEM I JUTARNJEM LISTU

POSITION AND GENRE OF SHOOTING PHOTOGRAPHY IN „VEČERNJI LIST“ AND „JUTARNJI LIST“ ANALYSIS

Mirta Takač, Mario Periša, Marin Milković

Veleučilište u Varaždinu, J. Križanića 33, Varaždin, Hrvatska


SAŽETAK

Informativnost novinske fotografije kao vizualne medijske poruke vrednuje se na isti način kao

informativnost pisanih novinarskih oblika: istinitost, novost i zanimljivost. U radu je analizirana

pozicija i veličina fotografija na uređenoj grafičkoj plohi, brojnost i površinski udio. Analizirana je

žanrovska zastupljenost, kao i sama tehnika snimanja s podjelom na „spontane“ i „režirane“

fotografije. Cilj rada je utvrditi razlike u prezentaciji fotografskog sadržaja u navedenim

tiskovinama.

Ključne riječi: informacija, mediji, fotografija, fotoreporter, novina, žanr

ABSTRACT

Newspaper photography's information value, judged as an visual component of information,

should be vallued by the same criteria as the written part of an printed news article: its information

value, true and solid factual vallue, its freshness and interesting subject. This work is focused on

following: Photography's position, editor's choise of physical size in final print, number and

frequency of photos. It also tries to analyze quantity of photos regarding to their genre, theme and

technique, based on each one's approach (spontaneous/candid or predetermined by their

photographer's or editor).

Key words: Information, media, photography, photo reporter, newspaper, genre



__________________________________________________________________________________


410

1 UVOD

Kroz ljudsku povijest sačuvana je potreba da čovjek trajno bilježi zbivanja, pokrete i oblike.

Po predstavljanju fotografije kao izuma, u Francuskoj akademiji 1839. godine, fotografija je

označena kao opće ljudsko dobro. Izumu je prethodio tehnološki i kulturološki imperativ u

okviru industrijske revolucije (1). Fotografija je vrlo brzo ušla u sve pore ljudskog života i

bitno utjecala na mijenu ljudskog iskustva. Kao najjednostavniji oblik vizualne komunikacije,

fotografija svojom neposrednošću i vjerodostojnošću najbrže djeluje na emocije čovjeka. O

njenoj ulozi i svojstvu, od pionirskih dana vode se razne debate (2). Početkom 20. stoljeća

novinska izdanja počinju svoje tekstove ilustrirati fotografijama, što im donosi veću tiražu.

Danas gotovo da nema ijedne stranice bez fotografije u novinama, magazinima i časopisima.

Ljudi traže ono što je oku vidljivo kao dokaz da to nešto zaista i postoji. Razvojem novih

tehnologija i načina prezentacije informacija, tehnološki princip izvedbe, organizacijske

strukture redakcijskog sustava, ali i same sadržajne vrijednosti koje možemo pročitati u

dnevnim novinama, gubi se tržišni udio, te su obzirom na konkurentnost, zajedničku ciljanu

publiku kao i druge tržišne prilike nužne promjene u pristupu oblikovanja sadržaja, dizajna

novine kako bi dodatno privukli pozornost čitatelja, ali i samog tehnološkog procesa kako bi

se smanjili troškovi proizvodnje (3).

2 TEORETSKI DIO

2.1 Razvoj medija Tiskana riječ omogućila je pristup informacijama širem krugu ljudi, omogućila je plasman

nekih novih ideja i svekoliki društveni prosperitet ali i otvorila prostor za diskusiju po pitanju

manipulacija sadržajem kao i oblikovanja interesa pojedinca i šire društvene zajednice (4).

Prema teoriji Marshalla McLuhana, jednog od najznačajnijih teoretičara medija, dominantni

medij komunikacije mijenja društvo koje ga koristi i utječe na njihov doživljaj društva i svijeta.

Medije doživljava kao produžetke ljudskih osjetila. Ukazivao je na povezanost ljudskog

iskustva s odabranim ekstenzijama, na utjecaj svake tehnologije na promjene svjetonazora,

a to znači kulture kao takve i civilizacije (5). Ključna premisa McLuhanova pristupa mediju

jest da je sam medij poruka. Što znači da je važnija sama priroda medija od njegovog

sadržaja (6). Kad se govori o razvoju medija, izum tiskarskog stroja Johannesa Gutenberga

svakako je svojevrsna prektretnica, iako su Kinezi vec u 6. stoljecu rabili rezbarene ploče za

umnožavanje tekstova. Godine 1455. dovršava svoj prvi tipografski rad, latinsku Bibliju na

__________________________________________________________________________________


411

1282 stranice, tiskanu u stotinjak primjeraka. U renesansnoj Europi rukopisi s novostima o

ratovima i ekonomskim previranjima cirkulirali su među vlastelom. Francuska svoje prve

novine dobiva 1631. godine pod nazivom La Gazette. Prve uspješne novine pak, tiskane su

1704. godine na celu s Johnom Campbellom kao Boston News-Letter odakle se razvoj

izdavaštva širi na Philadelphiju i New York. Imale su glavnu ulogu u širenju ideja prije

Revolucionarnog rata jer su bile jedini nacin kojim se javnost mogla pozvati na bunt. Kraj 19.

stoljeća, u takozvanoj renesansi novinarstva poradilo se na vizualnom dojmu te su se naslovi

počeli podebljavati, uvodio se humor, ali se počelo razvijati i tzv. žuto novinarstvo. Do 1910.

godine postavljeni su svojevrsni temelji koji su i danas važni. Od 90-ih godina 20. stoljeća

televizija i internet postali su vodeci u prenošenju informacija. S razvojem televizije,

elektronike prvenstveno, i sve jeftinijim prijemnicima, novinska izdanja postala su manje

zastupljena i manje tražen (7). Internet je donio dodatne revolucionarne promjene. Gotovo

svi mediji imaju i svoje Internet izdanje, gdje objavljuju vijesti u svim multimedijskim oblicima.

Upravo ta pojava predstavlja velik izazov za klasično novinarstvo i i zvanje fotoreportera.

Prvo izdanje ''Večernjeg lista'' je objavljeno 1. srpnja 1959. List je nastao fuzioniranjem dviju

zagrebačkih gradskih novina: vlada je spojila ''Narodni list'' i ''Večernji vjesnik''. Danas se

tiska ukupno 9 regionalnih izdanja. Od 2000. godine "Večernji list" djeluje u sklopu

austrijskog medijskog koncerna "Styria Medien AG", kada se vraća u vodstvo po čitanosti.

Aktualan je i danas. Prvi broj Jutarnjeg lista izašao je 6. travnja 1998. To je bio prvi novi

nacionalni dnevni list koji se počeo izdavati u Hrvatskoj nakon punih četrdeset godina.

2.2 Razvoj reporterske fotografije Kada se govori o povijesti fotoreporterstva bitno je spomenuti fotografsko dokumentiranje

rata koje je započelo ubrzo nakon izuma fotoaparata. Unajmljen od izdavača „Thomas

Agnew & Sons“ i s vladinim dopuštenjem za fotografiranje, 1855. Englez Roger Fenton

krenuo je na put s namjerom da snimi Krimski rat. Procjenjuje se da je Američki građanski rat

pratilo oko 1.500 fotografa, no Mathew Brady je bio najpoznatiji. On nije samo snimao

fotografije, nego je zaposlio i opremio 20-tak fotografa koji su snimili oko 30,000 negativa do

1865. godine. Bradyjeva je zamisao bila prodaja fotografija novinama i širokim masama.

Količina fotografija američkog građanskog rata naznačila je da će budući ratni sukobi biti vrlo

detaljno pokriveni, čineći press fotografe bitnim sudionicima svakog rata. Želja da fotografija

ne bude dokument nekog događaja nego i težnja da fotograf postane izvjestitelj sa

slikom, pokrenula je na različitim mjestima u svijetu nekoliko fotografa da počnu promišljati

na isti način. Osnovna ideja potekla je upravo od Roberta Cape jednog četvorice osnivača

__________________________________________________________________________________


412

fotografske agencije Magnum. Osnivači agencije Magnum bili su uz Capu još i Henri Cartier

Bresson, Georg Rodger i David Seymour. Osnovna ideja bila je promovirati fotografiju koja je

u isto vrijeme i umjetnička fotografija i reportažna fotografija, dakle ne sirova fotografija koju

može snimiti bilo tko, nego reportažna fotografija koja će dati informaciju, no i izazvati

određene osjećaje kod gledatelja i funkcionirati kao umjetničko djelo. U kasnim

sedamdesetima kulturni značaj novinske fotografije počeo se prepoznavati i u svijetu

umjetnosti, pa tako fotoreporteri dobivaju svoje izložbe u brojnim muzejima i galerijama.

Dolaskom digitalne fotografije fotonovinarstvo ponovno dobiva novu dimenziju. Manja

osjetljivost kamera, veći kapaciteti, lakša dostupnost otvorila je nove prostore za prikupljanje

vijesti i informacija (1, 8).

2.3 Žanrovi Pitanje žanra u fotografiji je kompleksno. Često ne postoje jasne razlike i granice u definiciji

žanra kao ni karakterističnim svojstvima pojedine tematike i tehnike izvedbe. Poglavito u

definiranju novinske, dokumentarne, ratne i reportažne fotografije. (usp. Wells 2006, 52-150) Fotoreporterima imaju mogućnost prenijeti šokantne i zastrašujuće prizore, uzbudljiva i

dinamična događanja, emocije sretnih i tužnih ljudi, ljudsku nesreću i sreću, ljudsku

požrtvovnost, kukavičluk, okrutnost, nježnost i to sve iz stvarnoga svijeta i to je za njih bitnije

od same tehnike izvedbe ili pitanja žanra. Vezano za samu tematiku, odnosno motiv, kao i

stil bilježenja za medije bitne informacije u slici, govorimo i fotografskom žanru

karakterističnom za reportersku fotografiju.

2.4 Semantika fotografske slike i etička načela Većina teorija o ustroju fotografije počiva na shvaćanju njene 'prirode' i načina na koji ona

stječe svoje značenje. Ti pristupi kreću se unutar dva osnovna smjera: prvi se usredotočuje

na odnos fotografske slike prema stvarnosti iz koje je kreirana pa utoliko naglašava tehnike

snimanja, odnosno, reprodukcije fotografskog zapisa. Dotle drugi smjer središte svoje pažnje

stavlja na tumačenje slike, a to znači na iščitavanje njena značenjskog postava, odnosno na

recepciju fotografskog zapisa (usp. Wells 2006, 34-50). Kako fotografija vjerno prenosi zbilju

iz „prostorvremena“ njoj se vjeruje kao svjedočanstvu, dokumentarnom svojstvu, unatoč

svim mogućnostima manipulacije kojima je podložna.

Kako tehnologija ubrzava, tako je vrlo vjerojatno očekivati i naglo ubrzanje u načinu

reprezentacije informacija čitateljskoj publici te novi načini iskrivljavanja stvarnosti (9).

Nacionalna udruga fotoreportera, strukovno društvo koje promiče najviše standarde u

__________________________________________________________________________________


413

fotonovinarstvu. Udruga je objavila etički kodeks (NPPA Code of Ethics) kojem je svrha

promoviranje najviše kvalitete u svim oblicima fotonovinarstva, te jačanje povjerenja javnosti

u struku (10).

„Fotoreporteri, kao i oni koji upravljaju proizvodnjom vizualnih vijesti, trebali bi se pridržavati

sljedećih standarda u svakodnevnom radu:

1. Točno i sveobuhvatno predstaviti subjekt.

2. Oduprijeti se manipuliranju prepravljanjem fotografija.

3. Potpuno i u kontekstu predstaviti fotografirani ili snimani subjekt. Izbjeći stereotipe.

Prepoznati i raditi na izbjegavanju predstavljanja svojih opredjeljenja u radu.

4. Odnositi se prema svim subjektima sa poštovanjem i dignitetom. Posebnu pozornost

posvetiti ranjivosti subjekata i sućuti prema žrtvama zločina ili tragedije. Osobne trenutke

tuge predstaviti samo u slučajevima kad javnost ima nepobitnu i opravdanu potrebu da to

vidi.

5. Pri fotografiranju neće namjerno doprinijeti mijenjanju, mijenjati ili tražiti izmjenu događaja.

6. Uređivanjem slike ne smije naškoditi integritetu sadržaja i konteksta. Neće manipulirati,

dodavati ili mijenjati zvuk na način koji će potaknuti gledatelje na pogrešno gledište ili

pogrešno predstaviti subjekt.

7. Neće plaćati izvorima ili subjektima, niti ih nagrađivati materijalno za informaciju ili

sudjelovanje.

8. Neće prihvatiti darove, usluge ili nadoknade od onih koji mogu tražiti da utječu na

prikazivanje.

9. Neće namjerno sabotirati napore drugih novinara.“

3 EKSPERIMENT

Dimenzije Večernjeg lista iznose 37,2 x 29 cm², dok dimenzije Jutarnjeg lista iznose 41,9 x

29 cm². Razdoblje za analizu novinske fotografije je 3. do 10. kolovoza 2011. godine, te je

odabrano po 7 dnevnih izdanja novina „Večernji list“ i „Jutarnji list“. Pri tom je 4. i 5. kolovoza

izdan kao dvobroj. Dakle, u spomenutim izdanjima Jutarnjeg i Večernjeg lista izbrojane su,

izmjerene, te raspodijeljene po kategorijama sve novinske fotografije, a izuzete su fotografije

u sklopu oglasa i reklama, grafike i slično. Kategorije u koje su svrstane fotografije su

„politika“, „društvo“, „kultura“, „showbiz“ i „sport“. Također je zabilježena pozicija pojedine

fotografije na novinskoj stranici.

__________________________________________________________________________________


414

Večernji list objavio je ukupno 841 fotografiju, a Jutarnji list je objavio ukupno 927 fotografija.

Iz analiziranih 7 izdanja Jutarnjeg i Večernjeg lista, vidljivo je da ako se gleda zastupljenost

odnosno broj fotografija po pojedinim temama, u Večernjem listu dominira „društvo“ sa

ukupno 314 fotografija što je 37%, dok je glavna tema u Jutarnjem listu po broju fotografija

„politika“ sa 329 fotografija što čini 35% (grafikon 1, 2).

Grafikon 1 Zastupljenost fotografija po temtskim rubrikama

Grafikon 2 Ukupan broj fotografija u Večernjem listu i Jutarnjem listu

Ukupna površina objavljenih fotografija u Večernjem listu je 79831,7 cm², a u Jutarnjem listu

83388,9 cm², što je i logično budući da je više fotografija objavio Jutarnji. I po površini su u

Večernjem dominirale društvene teme sa 28546,3 cm², a u Jutanjem listu političke sa

23289,7 cm (grafikon 3, grafikon 4).

__________________________________________________________________________________


415

Grafikon 3 Ukupna površina fotografija

Grafikon 4 Ukupna površina fotografija po kategorijama

Iako Jutarnji list ima veću zastupljenost fotografija i veću ukupnu površinu, prosječna veličina

fotografije ipak je manja. Tako u Jutarnjem listu iznosi 89,9 cm², dok je u Večernjem

prosječna veličina fotografije 94,9 cm² (grafikon 5).

Grafikon 5 Prosječna veličina fotografije (cm²)

Kada se zbroje stranice svih 7 izdanja Večernjeg lista dolazi se do brojke od ukupno 417

stranica. Kod Jutarnjeg je istih 7 izdanja izašlo na ukupno 351 stranici. Uzimajući u obzir

dimenzije novina koje su kod Večernjeg 37,2 x 29 cm, a kod Jutarnjeg 41,9 x 29 cm, vidljivo

__________________________________________________________________________________


416

je da je kod Večernjeg ukupna površina u 7 dana 449859,6 cm², a kod Jutarnjeg 426500,1

cm². Podaci govore kako fotografije u Večernjem listu zauzimaju 17% ukupne površine, a u

Jutarnjem listu 19% ukupne površine. Bitno je naglasiti kako su ovdje izuzete reklame,

grafike i slično.

Odnos pokrivenosti dijelova stranica sličan je u oba izdanja. U slučaju kada je tema na jednoj

stranici i u Jutarnjem i u Večernjem listu odnos pozicija je: „A“ - 63%, „B“ - 37%. Kada se

tema provlači kroz dvije stranice u Večernjem je odnos: „A“ - 32%, „B“ - 27%, „C“ - 21% i „D“

20%. U Jutarnjem „A“ i „B“ iznose 23%, a „C“ i „D“ 18% (graf 6, graf 7).

Grafikon 6 Ukupna pokrivenost fotografijama u Večernjem listu

Grafikon 7 Ukupna pokrivenost fotografijama u Večernjem listu

Kada govorimo o tehničkom aspektu snimanja u oba izdanja vidljiv je veći broj spontanih

fotografija u odnosu na režirane. U Jutarnjem listu razlika je nešto manja, pa je tako

izbrojano 379 spontanih fotografija i 360 režiranih, dok je u Večernjem listu razlika veća –

spontanih je fotografija 382, a režiranih 279 (grafikon 8, grafikon 9).

Grafikon 8 Odnos spontane i režirane fotografije

__________________________________________________________________________________


417

Grafikon 9 Odnos spontane i režirane fotografije

4 ZAKLJUČAK Cilj ovoga rada bio je utvrditi postoje li razlike i u kojem su odnosu izražene, u pristupu

realizacije fotografske slike i njene prezentacije u dva najutjecajnija tiskana medija u

Hrvatskoj. Utvrđen je ukupni površinski udio koje fotografije zauzimaju u novinskim izdanjima

te je vidljivo kako je veći u jutarnjem listu. Analizirana je žanrovska zastupljenost, tematski

uvjetovana, kao i sama tehnika snimanja s osnovnom podjelom na „spontane“ (trenutne,

candit) fotografije i „režirane“ (namještene, pozirane) fotografije s intervencijom autora.

Uređivačka politika Večernjeg lista daje prednost temama društvenog značaja, poput

ekonomskih i drugih privrednih tema, dok u Jutarnjem listu dominiraju političke teme, a

proporcionalno tome i ukupan broj fotografija u tim rubrikama. Iz analize podataka vidljiva je

tendencija Jutarnjeg lista u korištenju općenito većeg broja fotografija, kao i učestalijeg

korištenja „režiranih“ fotografija, stilski kreiranih pod utjecajem tjednika koji izlaze u

zajedničkoj medijskoj kući. Iako postoje određene razlike u poziciji, žanru i tehnici snimanja,

one nisu drastično izražene te je ostavljeno fotoreporterima da svojom kreativnošću izbore

se za prepoznatljivost autorskog djela.

5 LITERATURA

1. Koščević, Ž. (2000). Fotografska slika. Školska knjiga, 953-0-61395-4, Zagreb

2. Wells, L. (2006). Fotografija kritički uvod. Clio, 86-7102-208-0, Beograd

3. Jurković, V; Jurković, M. & Rončević, S. (2005). 'Optička ravnoteža plohe', Zbornik

radova 9. Međunarodno savjetovanje dtiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija Blaž

__________________________________________________________________________________


418

Baromić, Senj, Zagreb, Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Matica hrvatska Senj, str

17-34

4. Periša, M.; Čerepinko, D.; & Milković, M. (2010). Analiza metodike prezentacije

informacija u hrvatskim tiskanim medijima primjenom terijskih pravila Gestalta// 14th

international conference on printing, design and graphic communications Blaž Baromić -

Proceedings / Mikota, Miroslav, editor(s).Senj, Zagreb : Sveučilište u Zagrebu, Grafički

fakultet / University of Zagreb, Faculty of graphic arts, 300-309 (lecture, international

peer-review, published, scientific).

5. Alić, S.; (2010). McLuhan – Najava filozofije medija. Centar za filozofiju medija i

mediološka istraživanja, 978-953-56314-0-8, Zagreb

6. Čerepinko, D.; (2011). Komunikologija – kratki pregled najvažnijih teorija, pojmova i

principa, Veleučilište u Varaždinu, Varaždin

7. Požar, P.; (2001). Leksikon povijesti novinarstva i publicistike, Petar Požar, 953-98046-

3-9, Split

8. http://www.dw.de/dw/article/9798/0,,2546458,00.html, kolovoz 2012.

9. http://www.alfa-portal.com/magazin/predstavljamo/fotonovinarstvo, kolovoz 2012.

10. http://www.nppa.org/professional_development/business_practices/ethics.html, kolovoz

2012.

http://www.dw.de/dw/article/9798/0,,2546458,00.html

http://www.alfa-portal.com/magazin/predstavljamo/fotonovinarstvo

http://www.nppa.org/professional_development/business_practices/ethics.html

__________________________________________________________________________________


419

ELEKTRONIČKO IZDAVAŠTVO - BUDUĆNOST ČASOPISA?

ELECTRONIC PUBLISHING – THE FUTURE OF MAGAZINES?

Gorana Tomić1, Nikola Mrvac1,Mile Matijević1, Goran Kozina2

1Grafički fakultet, Getaldićeva, Zagreb, Republika Hrvatska 2Veleučilište u Varaždinu, J. Križanića 33, Varaždin, Hrvatska

E-mail: [email protected], [email protected], [email protected],

[email protected]

SAŽETAK Pojavom elektroničkog izdavaštva, iako još uvijek aktualni, tiskani časopisi dobivaju

konkurenciju – e-izdanje. Medijske kompanije moraju se prilagoditi novonastalim uvjetima,

udaljiti se od tradicionalnog modela izdavanja i stvoriti novi suvremeni model izdavaštva. U

ovom radu istražen je utjecaj elektroničkog izdavaštva na današnje potrošače. Ispitane su

njihove navike, preferencije i mišljenja o elektroničkim časopisima u odnosu na klasične,

tiskane časopise. Istraživanje se provodilo metodom anketiranja, a anketa je zasnovana na

usporedbi dva izdanja istovjetnog časopisa, tiskanog i iPad izdanja (u tu svrhu izrađenog

časopisa „Sedmica“).

Ključne riječi: elektroničko izdavaštvo, elektronički časopis, e-čitač, tablet računalo

ABSTRACT With the advent of electronic publishing, printed magazines get competition – the e-edition,

although they are still current. Media companies must adapt to new conditions, distancing

themselves from the tradicional publishing model and creating a new, contemporary model of

publishing. This paper investigates the impact of electronic publishing on the modern-day

consumer. We tested their habits, preferences and opinions about electronic magazines in

comparison to conventional, printed magazines. The test was conducted by doing a survey

based on a comparison of these two editions of identical magazine, printed and iPad edition

(for which purpose magazine ¨Sedmica¨ was created).

Key words: electronic publishing, electronic magazine, e-Reader, tablet computer





__________________________________________________________________________________


420

1 UVOD Informatizacija i tehnološki napredak doveo je do najveće promjene u povijesti izdavaštva –

pojave elektroničkog izdavaštva. Zbog toga se danas klasično izdavaštvo sve više okreće

tom novom modelu, a elektronički časopisi trenutno se nalaze u trećoj fazi razvoja [1] tj.

javljaju su kao usporedne verzije tiskanog časopisa, što znači da mogućnosti novih medija

nisu potpuno iskorištene.

Mada tiskane publikacije i dalje pružaju posebno fizičko iskustvo, a grafičko oblikovanje

sadržaja tek u tisku dobiva svoj puni sjaj, suočeni smo s problemom konstantnog pada

naklade tiskanih izdanja [2,3,4]. Današnji potrošači sve su zahtjevniji, pa se i uloga izdavača

u potpunosti promijenila. Oni se više ne bave samo slikom i tekstom, nego moraju pratiti

trendove i biti fleksibilni, znati kako zadovoljiti potrebe potrošača, te znati kako knjige i

publikacije prilagoditi različitim formatima i uređajima na kojima se mogu čitati [3].

2 TEORETSKI DIO 2.1 Elektroničko izdavaštvo Elektroničko izdavaštvo, koje se često naziva digitalnim izdavaštvom ili e-izdavaštvom,

odnosi se na vrstu izdavaštva koja ne uključuje tiskani materijal [5,6]. Ono predstavlja novi

alternativni način izdavanja publikacija, jer umjesto tiskanih materijala, koristi digitalne zapise

koje je moguće objaviti na nekom od elektroničkih medija: internetu, CD-u, DVD-u, e-mailu, a

danas sve češće i na nekom od ručnih čitača digitalnih formata.

Ključna prednost novih medija, pa tako i elektroničkog izdavaštva, je pojava interaktivnosti.

Interaktivnost se može definirati kao stupanj sudjelovanja korisnika u modificiranju sadržaja i

forme u medijskoj sredini, u stvarnom vremenu (7).

2.2 Elektronički časopis Časopis je periodička (serijska) publikacija koja izlazi u redovitim vremenskim razmacijama i

najčešće tematski pokriva određeno područje (1,8).

Do devedesetih godina 20. soljeća postojali su samo tiskani časopis, a onda su se pojavili i

elektronički časopisi. Ne postoji jedinstvna definicija elektroničkog časopisa, ali ona

najopćenitija kaže da je eletronički časopis serijska publikacija dostupna u digitalnom obliku.

Prema toj definiciji nije bitno izlazi li časopis isključivo u digitalnom obliku, je li on elektronička

inačica tiskanog časopisa ili preformatirani tiskani časopis (1,9).

Prvi hrvatski elektronički časopis bio je @fer koji se pojavio 1994., a Portal znanstvenih

časopisa Republike Hrvatske, HRČAK, pokrenut je 2005. godine (1).

__________________________________________________________________________________


421

Razlikujemo tri osnovne vrste uređaja za čitanje elektroničkih časopisa. Prvi su uređaji koji

služe samo za čitanje, e-čitači (Amazone Kindle, Sony, Barnes&Noble Nook i sl.). Drugo su

multifunkcionalni uređaji, tableti koji su se pojavili u travnju 2010. Unatoč sve brojnijoj

konkurenciji (Samsung, Amazone, Nook - Microsoft) još uvijek vlada Appelov iPad. Treća

vrsta su stolna i prijenosna računala čija je nepraktičnost utjecala na razvoj prethodne dvije

skupine (10).

Osnovni problem elektroničkih izdanja dostupnih na tržištu je format, jer je svaki proizvođač,

uz standardne, razvio i svoje vlastite (1,10). Najzastupljeniji je PDF (Portable Document

Format). Još se koristi SWF (Small Web Format), EPUB (electronic publication), HTML

(Hyper Text Markup Language), DOC (document), a za proizvodnju atraktivnih interaktivnih

iPad časopisa može se koristiti Adobe indesign CS 5.5/6 program, iz kojeg je potrebno

stvoriti FOLIO datoteku (11).

Nakon izrade prijeloma FOLIO datoteku se stvara korištenjem Folio Producer alata. Takav

časopis može se pregledati u besplatnom Adobe Content Vieweru na računalu ili iPadu, ali

ne može biti objavljen bez dodatnih distribucijskih i prodajnih usluga (za to je potrebno

prijavljivanje u Adobe Digital Publishing službu).

2.3 IZRADA ČASOPISA Pri pokretanju časopisa originalna ideja već u samom startu daje ogromnu prednost, a

službeno pokretanje časopisa u Hrvatskoj veoma je jednostavno. Nakon prvotne ideje o

sadržaju i izgledu časopisa, potrebno ga je prijaviti na poduzeće koje je registirirano i na

izdavačku djelatnost, a onda zatražiti dozvolu za ime i ISSN broj (International Standard

Serial Number) od Hrvatske gospodarske komore (10,12,13). Ipak, bez dobro razrađenog

idejnog koncepta časopisa i kvalitetnog poslovnog plana, uspijeha će izostati.

Osnovni problem pri pokretanju svakog časopisa je osiguravanje sredstava za njegovo

izdavanje, troškove pripreme, izvedbe, tiska i marketinga, a oglašavanje je danas i dalje

glavni izvor prihoda.

Bilo da je riječ o elektroničkom ili klasičnom tiskanom izdanju, za produkciju bilo kojeg

časopisa potreban je kvalitetan ljudski kadar i adekvatan materijal za njegovu izradu. Pri

prikupljanju i objavljivanju materijala moraju se poštovati autorska prava i prava

intelektualnog vlasništva, te se jedino tako može proizvesti vrhunski proizvod zanimljiv

tržištu.

__________________________________________________________________________________


422

3 EKESPERIMENTALNI DIO

Kako bi se ispitale navike, preferencije i stajališta potrošača o elektronskim izdanjima

časopisa u odnosu na klasična, tiskana izdanja, izrađen je časopis u obje verzije. Pomoću te

dvije verzije, gotovo identičnog časopisa, izvršilo se anketiranje među potrošačima.

3.1. Izrada časopisa „Sedmica“ Časopis je namjenjen muškoj i ženskoj populaciji, temama prilagođen mlađoj dobnoj skupini

(18-30 godina), a opseg mu iznosi 52 stranice (48 + 4 stranice omota). Naziv „Sedmica“

dobio je iz nekoliko razloga: jasno se definira njegov period izlaženja, definira se karakter

časopisa i želja za stvaranjem pozitivnog, veselog imidža (izraz „sedmica“ koristi za

definiranje najvećeg mogućeg dobitka u igrama na sreću, a veliki broj ljudi broj 7 smatra

svojim najsretnijim brojem), časopis predstavlja i vodič kroz kulturna i zabavna događanja

nadolazećeg tjedna te daje uvid u pregled najbitnijih prošlotjednih vijesti, sam sadržaj

podjeljen je u sedam tematskih cjelina, sa sedam dominantnih boja.

Za prijelom tiskane verzije, ali i iPad verzije, korišten je Adobe Indesign CS5.5. Gotovi format

tiskanog časopisa je 275 x 200 mm, uvez klamani, a broj boja četiri (CMYK). Zbog premale

naklade, za potrebe ovog rada, otisnut je na digitalnom stroju. Korišteni su arci dvaju

gramatura: 80 g/m2 za KB i 160 g/m2 za tisak omota.

Nakon izrade tiskane verzije, potrebno je bilo prilagoditi prijelom tiskanog izdanja

karakteristikama iPad uređaja. Kako je osnovna karakteristika iPad uređaja horizontalno ili

vertikalno okretanje sadržaja, ovisno o želji korisnika (screen auto - rotation), za svaku

stranicu ćasopisa bio je potrebno uz vertikalni napraviti i horizontalni prijelom. Ipad uređaj

podržava format veličine 768 x 1024, odnosno 1024 x 768 px.

Kako bi se istaknule prednosti elektroničkog izdanja časopisa, dodano je nekoliko

interaktivnih elemenata unutar sadržaja. Većina dodanih elemenata odnosila se na

hiperlinkove tj. poveznice koje su omogućile pristup dodatnim informacijama izvan opsega

samog sadržaja. Časopis je upotpunjen i s nekoliko audio i/ili video elemenata. Još jedna

karakteristika iPad uređaja je i mogućnost uvećavanja (zoomiranja) prikaza ovisno o želji

korisnika, a uz pomoć Pan&Zoom toola omogućeno je uvećavanje i kretanje unutar svake

pojedine slike. Moguće je dodavati i najrazličitije galerije, pa urednici više nisu ograničeni

samo na 1-2 forografije prilikom izrade nekog članka (multi – state object).

__________________________________________________________________________________


423

3.2 IZRADA ANKETE Nakon izrade časopisa, izradila se anketa u tri dijela. Prvi dio odnosio se na osobne podatke

sudionika: spol, dob i stupanj obrazovanja.

Anketa 1 provodila se prije susreta sudionika s tjednikom „Sedmica“. Cilj ovog dijela ankete

bio je ispitati što čitatelji preferiraju kako bi se mogla dati definicija „idealnog“ časopisa tj.

otkriti kakav časopis mora biti da bi se probio na tržište.

Anketa 2 provodila se nakon što su sudionici pročitali ili barem pregledali tjednik „Sedmicu“ u

tiskanom i elektroničkom izdanju. Cilj ovog dijela ankete bio je ispitati koji oblik izdanja

časopisa korisnici preferiraju, te kojoj su vrsti izdanja prije spremni pokloniti svoju vjernost.

4 REZULTATI Svi ispitanici sudjelovali su u obje ankete. Ukupan broj ispitanika bio je 60.

4.1 OSOBNI PODACI U anketi je sudjelovao jednaki broj muških i ženskih ispitanika, tj. 30 muškaraca i 30 žena.

Što se tiče pripadnosti dobnim skupinama, većina ispitanika (43%) pripada prvoj dobnoj

skupini (18-25 godina). Drugoj dobnoj skupini (26-35) priprada 25% ispitanika, 15% se nalazi

u trećoj dobnoj skupini (36-45) te 17% u četvrtoj (46-55). Više od pola ispitanika (54%) je

visoko obrazovano (VSS), 28% ih ima srednjoškolsko obrazovanje (SSS), a 18% višu

stručnu spremu (VŠS).

4.2 ANKETA 1 Na pitanje koliko često čitaju časopise, većina ispitanika odgovorila je da ih čita samo

ponekad (39%). Njih 25% čita ih jednom tjedno, 20% jednom mjesečno, samo 3%

svakodnevno, a čak 13% ne čita časopise gotovo nikad.

Što se tiče učestalosti kupovanja časopisa, većina ispitanika kupuje časopise samo ponekad

(40%) ili nikad (30%). Ostali časopise kupuju najčešće jednom do dva puta mjesečno (12%),

jednom mjesečno (10%), a jednom tjedno i češće njih 8%.

Ispitanici najčešće čitaju i/ili kupuju općenite (sveobuhvatne) časopise (38%) ili

specijalizirane stručne časopise koji se odnose na njihov posao i/ili hobi (27%). U tabloidnim

časopisima uživa 18% ispitanika, modnim 10%, a političkim svega 7%.

Kada govorimo o učestalosti izlaženja časopisa, ispitanici preferiraju izlaženje časopisa

jednim mjesečno (47%). 35% ih želi da određeni časopis izlazi jednom tjedno, 13% svaka

svaka dva tjedna, a 5% ima vlastitu zamisao o učestalosti izlaženja određenog časopisa

__________________________________________________________________________________


424

(odgovor: nešto drugo). Ispitanici koji su se odlučili za nešto drugo, većinom čitaju stručne

časopise i smatraju da takvi časopisi ne moraju izlaziti u točno definiranim vremenskim

razmacima, već po potrebi.

Na čitanje i/ili kupnju časopisa (grafikon 1) najviše ih potiče sam sadržaj časopisa. Nakon

sadržaja, naslovnica ima ključnu ulogu pri odabiru. Slijede cijena, dobra reklama, dodatni

prilozi, dobar dizajn te dosada. Danas se često u sklopu nekog časopisa dobivaju i simbolični

pokloni, što je nekolicina ispitanika naglasila kao još jedan bitan elemenat koji utječu na

njihovu kupnju.

Grafikon 1 Rangirani elementi koji utječu na čitanje i/ili kupnju časopisa kod sudionika ankete Časopis se sastoji od nekoliko sastavnih djelova, a od onih navedenih, ispitanicima su

najvažnije teme broja i intervjuji, gotovo podjednako. Slijede kolumne, sadržaj, proizvodi,

uvodnik, editorijali i horoskop. Poprilično nevažnim smatraju impresum i reklame (grafikon 2).

Grafikon 2 Sastavni djelovi časopisa poredani po važnosti od sudionika ankete

Ako časopis sadrži dio posvećen pismima čitatelja, čak 54% ispitanika ne bi osobno

sudjelovalo, iako vole čitati pisma drugih. 20% taj dio časopisa smatra suvišnim dijelom

__________________________________________________________________________________


425

svakog časopisa. Podjednako (8%) bi ih sudjelovalo kako bi pomogli poboljšati kvalitetu

časopisa ili ako postoji mogućnost nagrade, a samo putem e-maila sudjelovalo bi njih 5%.

5% ispitanika neuvjetno bi sudjelovalo, ali zato nitko ne bi sudjelovao putem klasične pošte.

75 % ispitanika nije pretplaćeno na nikakav časopis. 10% razmišlja o pretplati, ali još uvijek

nije pretplaćeno na nikakav časopis. 7% je pretplaćeno na mjesečnik, ali ni jedan ispitanik na

časopis koji izlazi svaka dva tjedna ili tjednik. Njih 8% uopće ne podržava pretplatu. Osnovni

razlog nepodržavanja pretplate je nepovjerenje potrošača u konstantnu kvalitetu istog

časopisa.

Ispitanici časopise čitaju prvenstveno radi uživanja tj. zadovoljstva koje proizlazi iz čitanja

(124). Nakon toga čitaju ih zbog vrijednosti čitanja pri dostizanju obrazovnog ili strukovnog

uspjeha pojedinca i prikupljanja informacija, jednom riječju korisnosti (143). Nešto manje

bitnim smatraju činjenicu da je čitanje sredstvo za skretanje pozornosti, opuštanje i

zaboravljanje briga, tj. sredstvo bijega (159), a najmanje ih čita časopise zbog individualnog

razvoja, tj. vrijednosti čitanja kao uvida u samog sebe, u druge i/ili život općenito (174).

Za časopis koji ih zanima, neovisno o učestalosti njegova izlaženja i opsegu, većina

ispitanika (47%) bi izdvojila do 30 kn. Njih 38% do 20 kn, a samo 15% do 50 kn. Ni jedan

ispitanik nije spreman dati do 100 kn za časopis koji ga zanima.

4.3 ANKETA 2 S obzirom na karakter časopisa „Sedmice“, 50% ispitanika više uživa čitajući tiskano izdanje

časopisa. 25% ispitanika preferira e-izdanje, a ostatatku (25%) podjednako se sviđaju obje

verzije (grafikon 3).

Grafikon 3 Je li sudionici ankete više uživaju čitajući tiskano ili e-izdanje „Sedmice“

Ako se to pitanje sagleda ovisno o spolu, stupnju obrazovanja i dobnoj skupini, primjećuj se

da u tiskanoj verziji najviše uživaju visoko obrazovane žene unutar prve dobne skupine (18-

__________________________________________________________________________________


426

25 godina), a e-izdanju priklonili su se visoko obrazovani muškarci također prve dobne

skupine (18-25 godina).

Većina ispitanika (55%) smatra da bi cijena tiskane verzije trebala biti veća. 30% ih smatra

kako bi oba izdanja trebala imati jednaku cijenu, a 15% iPad verziju smatra vrijednijom.

57% ispitanika spremno je izdovojiti do 15 kn za tiskano izdanje „Sedmice“. 20% izdvojilo bi

do 20 kn, 15% do 10 kn, a samo 3% do 25 kn.

50% ispitanika spremno je izdvojiti do 10 kn za e-izdanje „Sedmice“. 28% izdvojilo bi do 15

kn, 20% do 20 kn, a samo 2% do 25 kn.

Većina ispitanika (62%) ne posjeduje iPad, smartphone ili neki drugi uređaj na kojemu bi bilo

moguće čitati e-izdanje časopisa, a 38% posjeduje. Ako se to pitanje sagleda ovisno o spolu,

stupnju obrazovanja i dobnoj skupini, primjećuje se da su visoko obrazovani muškarci

većinom ti koji posjeduju navedene uređaje te da se većina nalazi u prvoj dobnoj skupini (18-

25 godina).

Kada bi tehnologija bila dostupnija i/ili jeftinija, opet bi se većina ispitanika (58%) odlučila za

kupnju tiskane verzije tjednika „Sedmice“. Njih 42% odabralo bi e-izdanje kada bi imalo

potrebni uređaj za čitanje.

Većina ispitanika (njih 40) smatra da nove mogućnosti koje nudi e-izdanje (mogućnost

interaktivnosti, ubacivanja video i audio isječaka, hiperlinkova i sl.) omogućava pristup

dodatnim informacijama izvan opsega samog časopisa. 26 ispitanika smatra da nove

mogućnosti omogućavaju i lakše pretraživanje te pristup informacijama unutar samog

časopisa, a njih 18 je u e-izdanju prepoznalo mogućnost lakše komunikacije između čitatelja

i autora. Samo 6 ispitanika smatra nove mogućnosti unutar e-izdanja zbunjujućima (graf 4).

Grafikon 4 Kakvima nove mogućnosti unutar e-izdanja sudionici ankete smatraju

83% ispitanika ne percipira informacije unutar e-izdanja manje vjerodostojnima u odnosu na

one unutar tiskanog izdanja. 17% ih ipak percipira manje vjerodostojnim.

38% ispitanika smatra e-izdanje manje trajnim i manje kvalitetnim u odnosu na tiskano

__________________________________________________________________________________


427

izdanje. Njih 62% ne smatra e-izdanje manje trajnim i manje kvalitetnim u odnosu na tiskano

izdanje. 90% ispitanika zadovoljno je (50%) ili izrazito zadovoljno (40%) tiskanim izdanjem

„Sedmice“. Samo 10% ih nije ni zadovoljno, ni nezadovoljno, a nezadovoljnih i izrazito

nezadovoljnih uopće nema.85% ispitanika zadovoljno je (47%) ili izrazito zadovoljno (38%)

e-izdanjem „Sedmice“. Njih 13% nije ni zadovoljno, ni nezadovoljno, a 2% ih je nezadovoljno.

Izrazito nezadovoljnih nema. Većina ispitanika (63%) smatra da bi časopis „Sedmica“, s

obzirom na sadržaj, kvalitetu i opseg, trebao izlaziti jednom tjedno. 20% bi radije da izlazi

svaka dva tjedna, a 17% jednom mjesečno. Ispitanici nisu „prepoznali“ nedjelju kao idealan

dan za izlazak tjednog časopisa „Sedmice“. Većini je svejedno (55%), 32% smatra da bi

„Sedmica“ trebala izlaziti nedjeljom, a 13% je odabralo neki drugi dan u tjednu. Oni koji su

odabrali neki drugi dan, većinom su se odlučili za ponedjeljak ili srijedu.

5 DISKUSIJA Obje ankete (N=60) pokazale su očekivane rezultate. Anketom 1 možemo definirati osnovne

karakteristike idealnog časopisa. Idealan časopis temama bi trebao biti ili općenit

(sveobuhvatan) ili specijaliziran (stručan), izlaziti jednom mjesečno, a cijena mu ne bi trebala

prelaziti 30 kn. Pri izradi časopisa najviše pozornosti trebalo bi se obratiti na izradu samog

sadržaja i naslovnice časopisa kao ključnih elemenata koji utječu na čitanje i/ili kupnju. Od

sastavnih djelova, nikako ne bi smjelo nedostajati tema broja, intervjua i kolumni. Anketa 1

pokazala je i kako ispitanici časopise čitaju prvenstveno zbog uživanja tj. zadovoljstva koje

proizlazi iz čitanja, ali je ukazala i na problem neučestalosti čitanja i kupovanja časopisa (većina

ispitanika čita i/ili kupuje časopise samo ponekad), te problem nepovjerenja čitatelja u

konstantnu kvalitetu časopisa tj. nepostojanja pretplatnika (samo 7% ispitanika je pretplaćeno

na neki časopis). Anketa 2 otkrila je kako ispitanici još uvijek preferiraju tiskano izdanje časopisa

u odnosu na iPad izdanje, bez obzira imaju li ili nemaju uređaj potreban za čitanje elektroničkih

časopisa, ali i kako imaju jako dobro mišljenje o iPad verziji časopisa. Samo 6 ispitanika nove

mogućnosti unutar e-izdanja smatra zbunjujućima, te samo 17% informacije unutar e-izdanja

percipira manje vjerodostojnima u odnosu na one unutar tiskanog izdanja. Većina ispitanika e-

izdanje ne smatra manje trajnim i manje kvalitetnim.Ispitanici su svjesni i činjenice kako bi

tiskana verzija ipak trebala biti skuplja, te su za nju spremni izdvojiti do 15 kn, a za iPad izdanje

do 10 kn (tjednog časopisa „Sedmica“).

__________________________________________________________________________________


428

6 ZAKLJUČAK

Pojava elektroničkog izdavaštva otvorila je mnoga pitanja vezana uz tradicionalne modele

izdavanja na koje medijske kompanije moraju naći odgovore ne bi li osigurale svoje

preživljavanje (14,15). Elektronički časopisi danas se nalaze u trećoj fazi razvija, a četvrta

faza trebala bi obilježiti elektroničke časopise koji će prezentirati tekst i grafiku na potpuno

novi način (1).

Svakog dana pojavljuju se novi uređaji i programi namjenjeni čitanju elektroničke literature,

razvijaju sve sofisticiranije i sigurnije programske zaštite, ali nekim čitateljima uvijek će

nedostajati osjećaj i dizajn tiskanih izdanja. Zbog toga je potrebno pripremi iPad časopisa i

drugih oblika elektroničke literature pristupiti kao nečemu sasvim novom, jer to nije tiskani

časopis, a ni web stranica. To je aplikacija kojom se mora stvoriti potpuno novo iskustvo za

korisnike i emotivna veza kao kod tiskanih časopisa (16,11).

Unatoč konstantnom razvoju novih tehnologija i elektroničkog izdavaštva, tiskani časopisi

neće nestati, barem ne tako skoro. Smatra se da budućnost časopisa leži u razvoju

dinamičkog ili hiperizdavaštva tj. u razvoju multiplatform brandova. Tako će se određeni

sadržaj plasirati na tržište u različitim medijskim oblicima (tiskano izdanje, web stranica,

iPhone aplikacija, Facebook profil, iPad aplikacija i dr.), a korisnik će ovisno o sklonostima

odabrati verziju koju želi čitati. Glavni nedostatak takvog izdavaštva su višestruki troškovi

pripreme (1,4,14,17). Potrebno je promijeniti i svijest ljudi o publikacijama na internetu, jer

čitatelji još uvijek smatraju da sve što je na internetu mora biti besplatno ili jeftinije, a na

izdavačima je da pronađu način kako da se približe njihovim željama i otkriju što su ljudi

voljni platiti (3,14).

7 LITERATURA 1. Konjević S., Hrvatski znanstveni i znanstveno – stručni časopisi u elektroničkome

mrežnom okruženju, magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007.

2. Žvorc D., Miljković P., Elektronsko izdavaštvo – budućnost koja je započela, Zbornik

radova Blaž Baromić 2011, Hrvatsko društvo grafičara, Zagreb, 2011.

__________________________________________________________________________________


429

3. http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=92362162-39B4-49DA-A7F3-08 F0AACE2 1FC,

Vjesnik.hr, Digitalno izdavaštvo – uzbudljiva budućnost za izdavače, 06.03.2012.

4. Pavić V., Tiskarstvo u Web 2.0. okruženju, diplomski rad, Grafički fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, 2011.

5. http://en.wikipedia.org/wiki/Electronic_publishing, Wikipedia, Electronic publishing

(originalni članak: http://money.cnn.com/2011/04/19/technology/tablet_forecasts/index

.htm, CNNMoney, Tablet sales may hit $75 billion by 2015, autorica: Pepitone J.), 20. 01.

2012.

6. http://www.wisegeek.com/what-is-e-publishing.htm, wiseGEEK, What is E-Publi-

shing?, 06.03.2012.

7. Sitarski M., Radović N., Antonijević S., Petković D., Internet i javna sfera u Srbiji,

Beogradska otvorena škola, Beograd, 2007., ISBN: 9788683411382

8. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Izdane knjige i brošure, novine i časopisi

u (2001.-2010.), dostupno na: http://www.dzs.hr/, 12.02.2012.

9. http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Casopis#cite_ref-0, Wikipedija, Časopis (originalna

knjiga: Nikolić Jakus Z., Uvod u studij povijesti, Leykam International, Zagreb, 2008.,

ISBN: 9799537534219), 06.06.2012.

10. Ranec V., Elektroničko izdavaštvo časopisa, diplomski rad, Grafički fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, 2010.

11. http://www.adobe.com/products/digital-publishing-suite-family/buying-guide-prici ng.html,

Adobe, Digital Publishing Suit/Buying guide, 12.06.2012.

12. http://ivanmioc.wordpress.com/2011/07/09/827/, Kako pokrenuti print izdanje?, autor:

Mioč I., 13.06.2012.

13. http://lib.irb.hr/web/en/how-to-get-an-isbnissn-number.html, Knjižnica Instituta Ruđer

Bošković, Kako zatražiti ISBN/ISSN broj, 13.06.2012.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=92362162-39B4-49DA-A7F3-08%20F0AACE2%201FC

http://en.wikipedia.org/wiki/Electronic_publishing

http://money.cnn.com/2011/04/19/technology/tablet_forecasts/index%20.htm

http://money.cnn.com/2011/04/19/technology/tablet_forecasts/index%20.htm

http://www.wisegeek.com/what-is-e-publishing.htm

http://www.dzs.hr/

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Casopis#cite_ref-0

http://www.adobe.com/products/digital-publishing-suite-family/buying-guide-prici%20ng.html

http://ivanmioc.wordpress.com/2011/07/09/827/

http://lib.irb.hr/web/en/how-to-get-an-isbnissn-number.html

__________________________________________________________________________________


430

14. Biondić I., Hoće li iPad i tablet uređaji spasiti novinarstvo?, MadeIn, br.6, (str. 54 - 57),

2010., dostupno na: http://www.nclstudij.com/vijesti/iPad%204%20MadeIn.pdf

15. Kljajić V., On-line magazini – suvremene tendencije, Godišnjak Fakulteta političkih

nauka, Vol. 2, No. 2, (str. 277 - 287), Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih

znanosti, Beograd, 2008., ISSN: 1820 – 6700

16. http://www.poslovni.hr/vijesti/neprestani-pad-prodaje-novina-tjera-izdavace-na-int ernet-

34910.aspx, Poslovni dnevnik, Neprestani pad prodaje novina tjera izdavače na Internet,

autor: Medić I., 06.06.2012.

17. http://luciano.fluxo.art.br/?p=34, Remediating Magazines Using Tablet`s Tangible User

Interface, autor: Frizzera L., 30.6.2012.

http://www.nclstudij.com/vijesti/iPad%204%20MadeIn.pdf

http://www.poslovni.hr/vijesti/neprestani-pad-prodaje-novina-tjera-izdavace-na-int%20ernet-34910.aspx

http://www.poslovni.hr/vijesti/neprestani-pad-prodaje-novina-tjera-izdavace-na-int%20ernet-34910.aspx

http://luciano.fluxo.art.br/?p=34

__________________________________________________________________________________


431

USSAGE OF GCC PARTICLE MODIFICATION IN PAPER COATING TECHNOLOGY

Klemen Možina1, Vera Rutar2

1University of Ljubljana, Faculty of Natural Science and Engineering, Snežniška 5, SI-

1000 Ljubljana, Slovenia 2Pulp and Paper Institute, Bogošičeva 8, SI-1000 Ljubljana, Slovenia

ABSTRACT Paper is still the most common graphical material because of its traditional sustainability and

biodegradability. Coatings and surface treatment with natural components and additives can

replace unfriendly and more expensive synthetic materials, normally with special properties.

However, special properties can be obtained with surface functionalization by chemical or

pigment particle geometry modification. Surface geometry modification can be achieved with

the application of the pigments and coating formulations with apparel properties, e.g.

granulation, particle size distribution and particle shape. The natural ground calcium

carbonate (i.e. GCC) usage in papermaking industry is more and more widely used. Beside

optical properties, the trends of lightweight materials, i.e. reducing grammage by using nano

materials and products (i.e. NMP), lower specific energy requirement and costs, forces

increasing of pigments usage. After all, as everything has its own limits, the resemblance

also happens with GCC pigment. Following the stated above, the pigment engineering

appears with the idea of particles modification to increase its applicability and particularity.

Modified GCC particles, e.g. TCC (i.e. treated calcium carbonate) enable wide range

spectrum of the GCC raw material application. In the article, the right technological

procedure to treat wet grinded GCC and the effect on the changes of the particle geometry,

that are at the same time influenced on increasing functional properties, i.e. paper structure

and its surface, are presented. Results of survey showed that properties of GCC coated

printing paper, required for ink-jet printing with water-based inks had significantly improved.

Key words: GCC, modified pigments, coated paper, ink-jet printing, bleeding, wicking

__________________________________________________________________________________


432

1 INTRODUCTION

The paper industry has realized high-speed inkjet printing as a vast new business

opportunity. To provide high goals the R&D activities are going into a new, i.e. modified

coating pigments, mostly on the bases of GCC development with special properties as the

answer on the increasing market demands. (1, 2, 3) Ink-jet printing is non-contact printing

technique. The only contact is in the moment of ink transfer on the paper surface. For good

reproduction and print quality, the coated papers are used, where the coated layer serves as

micro-porous substrate. Dye in ink penetrates into the micro-porous substrate along the

capillaries and the depth of the penetration is the criteria for the printout quality. (4, 5) An ink-

jet printing test for the vaterite-coated papers resulted in high print quality, without bleeding

or wicking problems because of the good wettability tendency (similar with silica). In the

paper coating substrate, the fixing agent, i.e. poly-DADMAC was added. (6)

2 THEORETICAL PART For liquids, e.g. ink or printing color, their penetration into the paper is more important than

flow through the paper structure. Liquid penetration takes place by capillary flow in capillaries

between particles in coated layer structure. The penetration flow is expressed by the Lukas-

Washburn (Equation 1) and Young-Laplace equations (Equation 2). [7, 8]

Liquid transfer on/in paper surface is represented with Young-Laplace equation:

(1)

while wettability or liquid penetration is expressed by Lukas-Washburn – equation:

(2)

where is:

p − external pressure difference, − surface tension, θ−conta ct a ngle be twe e n the

liquid and the capillary wall, r − pore radius, η− fluid viscosity, p − liquid pressure in the nip,

and h − distance travelled.

Solely surface tension and gravity effects drive the flow of the liquid. In printing and

converting processes the nip pressure forces liquid to penetrate into the paper. Regarding

printing process, we can talk about liquid transfer and wettability of the printing substrate. On

the other hand, in printing and converting processes the nip pressure forces liquid to

penetrate into the paper. Further, surface tension is small compared to external pressure.

__________________________________________________________________________________


433

Lucas-Washburn equation (e.g. Equation 2) can be rewritten in Equation 3, where, p, is liquid

pressure in the nip.

(3)

The Kozeny constant, k, is included to account for irregular and tortuous pores. Kozeny-

Carman equation (e.g. Equation 4) gives us a quantitative relation between permeability and

porosity. The model assumes a uniform bed of packed particles that have an effective

particle diameter (deff).

(4)

where is:

−poros ity, deff − effective diameter (influence on pore volume and shape), and k −

Kozeny constant.

Equations 3 and 4 express the phenomena of liquid transfer in to the printing substrate. The

Lukas-Washburn equation predicts the depth of liquid penetration. In converting process, e.g.

calendaring, paper surface, mostly coated surface, the external pressure compresses paper

structure, which reduces pore volume and consequently reduces liquid penetration.

3 EKSPERIMENTAL PART In laboratory scale some trials of preparing and coating colour with modified GCC pigment were

done. The main purpose of all trials was to find out the procedure of pigment modification to

encounter the market demands for the ink-jet printing papers and paperboards. Cationic

treatment captures the anionic dye and keeps it from spreading and wicking. The GCC, with

special production procedure, the charge as well as the shape and size of the pigment particles

were also modified. The specific surface area increased and at the same time, the particles

charge increased from 17 to 12 mV at pH 7.85. With the addition of weak and/or strong acids,

we changed the specific surface area from 8 to 33 m2/g (i.e. table 1).

Table 1 Modified pigment preparation

Trials, No. Modification procedure Addition BET [m2/g]

/ raw material − dry 8.10

5 material with 10 % s.c. + weak acid Ca(OH)2 CO

2 29.10

8 – TCC2 material with 10 % s.c. + weak acid Ca(OH)2 CO

2 32.93

__________________________________________________________________________________


434

4 RESULTS The trials of coating base wood free paper with three coating colours, with standard wet

grinded GCC pigment quality, modified pigment TCC2 and reference pigment, were done.

The main differences between used materials, like specific surface area and mean particle

diameter are shown in the table 2.

Table 2 Pigments characteristics

Pigment

sample

D50 [%] BET [m2/g]

standard quality 0.686 µm 12.24

TCC 2 1.241 µm 32.93

Ref. 1.353 µm 60.74

The following SEM pictures (i.e. Fig 1−3) of calendared coated paper surface show how

coating structure is organized, especially on the micro and macro scale. The effect of the

particles shape and size on micro porosity of the coating layer is well seen from Fig. 1−3,

where modified product TCC2 is in well relation with the reference one. GCC particles are

more or less equally distributed on the surface, with as little as possible low number of micro

and macro pores.

Figure 1 Standard product Figure 2 Modified product TCC2

__________________________________________________________________________________


435

Figure 3 Reference product

Coated papers were tested on inkjet printing. Pre-presses were done on the printer HP

Officejet 6000 Printer (thermal 4800 x 1200 dpi, dye-based inks, min 1.3 pl). In the table 3−5

are presented results of bleeding and wicking, determined by image analysis. The effect of

the pigment particles modification on micro porosity and successful capturing anionic dye

showed significantly clear, so spreading and wicking, evaluated by image analysis was

minimized.

Table 3 Bleeding of black 8 on yellow

Specimen Picture of

bleeding

Area

[%]

Increment

[%]

Share

[%]

standard 38.95 − 5.72 − 12.81

TCC2 55.56 10.89 24.38

reference 44.68 0.01 0.02

ideal 44.67

Table 4 Bleeding of yellow 8 on black

Specimen Picture of

bleeding

Area

[%]

Increment

[%]

Share

[%]

standard 38.16 1.86 5.12

TCC2 36.37 0.07 0.19

reference 36.29 − 0.01 − 0.03

ideal 36.30

__________________________________________________________________________________


436

From Table 4 is well seen the tendency towards lower increment of TCC2, which is just

0.07 %. However, same trend of lowering wicking can be seen from Table 5, where TCC2

has increment of perimeter in just 0.63 mm or exactly 1.00 %. Mentioned results of image

analyzes clearly indicate, how well were pigment particles modified and that our research is

going in the right direction. Not simply grounding pigment particles of GCC into the nano size

particles, but modifying them on such way, that surface is after treatment correctly charged,

which will have an impact on the capturing water based printing ink of inkjet printer and hold

the dye particles on the coated paper surface.

Table 5 Wicking

Specimen Picture of

wicking

Area

[mm2]

Perimeter

[mm]

Increment of

perimeter

[mm]

Share

[%]

standard

21.82 60.50 − 2.80 − 4.42

TCC2

24.68 63.93 0.63 1.00

reference

24.13 63.86 0.56 0.88

ideal

23.30 63.30

5 CONCLUSIONS Ground calcium carbonate (GCC) is the main component in the coating color. The successful

pigment engineering, like finer particle size distribution, effective dispersing system and other

procedures that are reflected in modified specific area, charge etc., provide a satisfactory

high values of significant properties of the coated paper surfaces that are used as a main

graphic material in many different printing technics. Results of development work are

studying the impact of modified GCC pigment on micro-porosity of the coated paper surface

and effect on capturing anionic dye in ink-jet printing technique. As presented the results are

significantly well and the printouts are of high-resolution quality with very low

bleeding/wicking. Information printed on such coated paper is clear and could be used also

for smaller text/pictures as the standard, i.e10−12 pt, are.

__________________________________________________________________________________


437

Acknowledgement Many thanks to Rok Rutar and Janja Juhant Grkman, from the company Calcit Stahovica,

Slovenia, for samples of modified pigments and their participation in trials.

6 LITERATURE 1. The future of specialty papers to 2013. (2008). Leatherhead, UK: Intertech Pira, 6 pp

2. Frisk R.; Kukamo V. & Varney D. (2010). Keeping up with the printer, Pulp and Paper

International, pp. 39–42.

3. Rutar R.; Rutar, V. & Možina K. (2010). Finer pigment for better print, 14th

International conference on printing, design and graphic communication Blaž

Baromić, Mikota, M. (Ur.), pp. 36–45, ISBN 978-953-7644-06-2, Senj 6th–9th

October, 2010, University of Zagreb, Faculty of graphic arts, Pulp and paper institute

Slovenia & University of Ljubljana, Faculty of Natural Sciences and Engineering,

Senj.

4. Gane, P. A. C. (2010). Viewing paper coating formulations as nano composites open

the door to a new materials technology. Przegl. Papier, Vol. 66, No. 8, abstract

5. Patrick, K. (2010). A tailored approach to kaolin products, Paper 3600, Nov/Dec, pp.

40–42.

6. Mori, Y.; Toshiharu, E. & Akira, I. (2010). Application of Vaterite-Type Calcium

Carbonate Prepared by Ultrasound for Ink Jet Paper, Journal of Imaging Science and

Technology, Vol. 54, No. 2, abstract.

7. Niskanen, K. (1998). Paper Physics, Papermaking Science and Technology, Book

16, pp. 287–294.

8. Holik, H. (2006). Handbook of Paper and Board, Wiley-VCH

__________________________________________________________________________________


438

COLOR FASTNESS OF BLACK PRINTS ON WHITE TEXTILE SUBSTRATES

Antoneta Tomljenović1, Igor Zjakić2, Tomislav Rolich3 1University of Zagreb Faculty of Textile Technology, Department of Materials, Fibers

and Textile Testing, Prilaz baruna Filipovića 28a, HR-10000 Zagreb, Croatia 2University of Zagreb Faculty of Graphic Arts, Department of Printing, Getaldićeva 2,

HR-10000 Zagreb, Croatia 3 University of Zagreb Faculty of Textile Technology, Department of Basic, Natural

and Technical Sciences, Prilaz baruna Filipovića 28a, HR-10000 Zagreb, Croatia


ABSTRACT

The evaluation of color fastness of black prints on white weft-knitted fabrics, most frequently

used for shirts, was carried out after usage simulation. Due to easier monitoring of changes

of black print and white background, QR codes in printing size 100 x 100 mm with larger

modules were printed on textile substrates using two the most frequently used printing

techniques for knitting shirts: direct screen-printing and indirect transfer printing. As the

standardized procedures for determination of color fastness to washing and rubbing did not

fully meet the conditions of long-term care and wearing simulation, in the paper was

proposed methodology for evaluation of print color fastness that includes the implementation

of multiple washing and drying cycles, and repeated rubbing cycles.

Key words: printed textiles, print color fastness, usage simulation, knitted fabrics, QR code

__________________________________________________________________________________


439

1 INTRODUCTION

With appropriate design solutions and application of printed graphic elements, it is possible

to create innovative textile product. T-shirt can be carrier of easily readable wearable

information. On the shirts are very often applied different prints to transfer fashion and

advertising messages. In recent years, on the shirts are printed QR codes, which besides

decorative has a functional role (Fig.1).

Figure 1 T-shirts and polo shirts with printed QR code

Users with a camera phone equipped with the correct reader application can scan the image

of the QR code to display text, contact information, connect to a wireless network, or open a

web page in the telephone's browser (Fig.2).

Figure 2 Functional T-shirt

Application of the QR code is usually commercially implemented in paper, packaging and

plastic materials, as well as metal substrates, while their application to textile substrates is

until recently poorly represented. All the textile materials, knitted fabric especially, were

characterized by large non-uniformity of the structural and surface properties which are

susceptible to further changes in the use and care (1). In previous research has found that -

both the durability and readability of QR codes applied to the knitted fabrics, greatly depend

__________________________________________________________________________________


440

on their dimensional stability and wear resistance during usage simulation; and that the size

of printed QR code and size of black modules in QR code are of crucial importance for their

readability on knitting (2). The functionality and aesthetic value of the product during the use

affects the color fastness of prints as well. When testing the color fastness of printed textiles

are commonly assessed:

• the color fastness to washing according to the EN ISO 105-C06 (single wash, at

temperature as marked on the product, composite specimen). The test report including the

numerical grey scale rating for change in color of the specimen and the numerical grey scale

rating for staining of each kind of adjacent fabric used.

• the color fastness to dry and to wet rubbing according to the EN ISO 105-X12 (10 cycles

with piece of undyed cotton cloth 5 cm x 5 cm). The test report including the numerical rating

for dry and for wet staining for each direction of manufacture (3).

• the color fastness to wet scrubbing of pigment printed textiles according to the EN ISO

105-C07. The test specimen is immersed in a detergent solution, scrubbed for a specified

time (25, 50 or 100 cycles) with a brush then rinsed and dried. The change in colour of the

test specimen is assessed using the grey scale.

The standardized procedures for determination of color fastness to washing and rubbing did

not fully meet the conditions of long-term care and wearing simulation – they are too gentle

(single wash, 10 rubbing cycles) or too aggressive for thin knitted fabrics (scrubbing brush).

Therefore, in the paper was proposed methodology for evaluation the color fastness of black

prints on white textile substrates. It includes the implementation of multiple washing and

drying cycles, and repeated rubbing cycles – to which the shirts are exposed over the

lifetime.

2 EXPERIMENTAL

2.1 Materials

Table 1 Structural and construction characteristic of the knitted fabrics

Fabric

sample

Fiber type Knitting

type

Weight

(g/m2)

Thickness

(mm)

Wales/

cm

Courses/

cm

1 100% cotton single

jersey

152.2 0.41 14 21

2 100% cotton piqué 170.0 0.53 13 16

__________________________________________________________________________________


441

As darker tones usually have lower color fastness, the evaluation of color fastness of black

prints was carried out on two white weft-knitted fabrics made of 100% cotton, most frequently

used for T-shirts and polo shirts, after simulation of usage conditions. The properties of

knitted fabrics used are shown in Table 1.

2.2 Preparing of QR code

As functional graphic element, was chosen QR code in printing size 100 x 100 mm with small

amount of information, therefore with larger modules arranged in a square pattern, due to

easier monitoring of changes of black printed fields and white background. Facilities that are

stored in the QR code are text information. The content of the QR code is name Adi

Anadolac. QR code of following characteristics – size: 690 x 690 pixels and resolution: 175

dpi, was created using applications QR Code and 2D Code Generator / Kerman Erkan [4].

Error correction level for QR code was set to medium-low.

Figure 3 Applied QR code

2.3 Printing

On both textile substrates QR codes were printed using two the most frequently used printing

techniques for knitting shirts: direct screen-printing (S) and indirect transfer printing (T).

Screen-printing is a versatile applicable printing process. The basic advance of screen

printing is in printing costs while printing the large quantities of textiles. Generally, it consists

of a structured PET stencil mounted in a frame for stabilization [5, 6]. The frame lies on the

top of the printing media (knitted fabric) and the printing ink (here, Texilon 58.700 black toys

– solvent based ink with matt-satin finish) was pressed through the stencil by a scraper onto

media. The curing was performed at room temperature in 2h approx.

The second set of prints was made with printer Roland LEC-300 using piezo ink-jet

technology with Roland ECO-UV ink. Non-transparent polyurethane transfer foils (Poliflex

Printable 4016) printed for indirect printing, in size of 150 x 150 mm were transferred

__________________________________________________________________________________


442

separately onto knitted fabrics by means of the heat press Senko DHP T-15 at pressure 32

kPa in 20 seconds at 168 °C.

2.4 Methodology

In the proposed methodology for evaluation of print color fastness after care and wearing

simulation were analyzed:

• the influence of care after 1, 5, 10, 15, 20 and 25 multiple washing cycles according to

the procedure 3A (normal agitation during heating, washing and rising at 60 °C) of the EN

ISO 6330 with a non-phosphate detergent (without optical brightener) and flat drying

(procedure C) on discoloration of the black parts of the QR code and change in the white

background.

• the influence of repeated rubbing cycles, performed on abrasion tester according to the

modified Martindale method (EN ISO 12945-2), on discoloration of the black parts of the QR

code and change in the white background. The tested fabrics were rubbed on pilling table of

140 mm in diameter with standardized wool abradant (face/face), under the abrasion load of

415 g. To predict the pilling of the fabrics in a fraction of time that would occur in normal use,

the fabrics were usually assessed after maximal 7000 pilling rubs. With purpose of color

fastness determination, printed QR codes were tested after 7000, 14000, 21000 and 28000

pilling rubs.

• Color fastness to dry and wet rubbing were evaluated according to the modified method

defined in EN ISO 105-X12 after 10, 25 and 50 rubbing cycles. In this test the printed

specimens are rubbed using a Crockmeter which has a weight finger covered with piece of

undyed cotton cloth (WH-CL) 5 cm x 5 cm. The rubbing finger shall exert a downward force

of 9 N, moving to and fro in a straight line along a 100 mm track. Two samples of the printed

fabric to be examined are rubbed with a dry and wet white cotton fabric. For wet rubbing the

cotton cloth is wetted out before being rubbed on the printed sample. The cotton rubbing

cloth is then examined for dye which may have been removed and assessed using the grey

scales for staining. The test report includes the numerical rating for dry staining and for wet

staining.

The black parts of QR codes were assessed for color loss; and the white parts of QR codes

and white cotton rubbing cloth as well were assessed for staining (based on spectrometric

determined CIE L*a*b* colorimetric values including lightness L*, chroma C* and hue h*)

using remission spectrometer X.Rite DT41 at D65/10 by ColorShop software. The CIEL*a*b*

__________________________________________________________________________________


443

color parameter differences Δa*, Δb*, ΔL*, ΔC* and ΔH* were calculated between the

untreated reference sample and samples after simulated condition of use. The change in

color ΔE*ab were calculated and converted to gray scale rating (GS) according to the EN ISO

105-A05 and to staining scale rating (SSR) according to the EN ISO 105-A04 (numerical

ratings 1-5) (3, 7).

3 RESULTS AND DISCUSSION

The results obtained by investigation described are presented in Tables 2 – 5. The CIEL*a*b*

colorimetric values of untreated white background and black parts of prints for both fabrics

samples, and undyed cotton cloth (WH-CL) as well, used as a reference for comparison with

treated samples and calculation of color difference data, gray (GS) and staining scale (SSR)

ratings after exposing to washing, abrasion and rubbing (Tables 3 - 5) are shown in all

Tables.

Color fastness and change in surface appearance of both prints within the same group are

very similar. As expected, for screen-printed fabric samples (S1 and S2) low black print

fastness were recorded. The largest changes in the appearance of black parts of QRs were

noticed immediately after first wash and drying cycle. The black printing ink applied for direct

printing is not bound firmly enough onto substrates, which is also indicated with high values

of ΔE*ab (the most influenced by change in hue and increasing of the brightness of black

prints) and the corresponding grades of gray scale (Table 2). On white background of

screen-printed patterns, after first and multiple washing and drying cycles, are not observed

significant changes, which can be seen also from corresponding staining grades (Table 4).

Poor resistance of black ink on screen printed samples and a large amount of unbound dye

affects a significant change of printed black modules after the repeating of multiple pilling

rubs (Table 2). Here it comes, also the transfer of black dye on the white background (Table

4), which is indicated by increasing of change in color ΔE*ab (the most influenced with

change in hue and brightness reducing). With the increasing number of rubbing cycles and

intensive emergence of black colored pills, corresponding staining scale ratings decreases.

For transfer printed samples (T1 and T2), changes occur in black fields in QR codes after 10

multiple cycles of washing and drying - loss of color and disappearance of certain black

modules. With the increase of washing and drying cycles, significant increasing of brightness

and change in the hue of black fields were recorded, which have caused the change in the

__________________________________________________________________________________


444

color and thus the GS grades (Table 3). This confirmed the justification of implementation of

long-term usage simulation in prints color fastness testing, especially for those samples

made in transfer printing, which are known as prints of high durability (8).

Table 2 Color loss of black parts (B) of screen-printed QR codes (S) evaluated for knitted fabrics (1 and 2) after multiple washing and drying cycles (W) and multiple piling rubs (R)

Reference L* a* b* C* h*

1S-B 22.4 0.58 0.36 0.69 31.7

Sample L* a* b* C* h* ΔE*ab GS

1S-1W-B 47.57 1.29 -3.93 4.13 288.24 25.54 1

1S-5W-B 52.1 1.41 -4.42 4.64 287.7 30.09 1

1S-10W-B 56.84 0.74 -4.71 4.77 278.93 34.81 1

1S-15W-B 55.97 1.6 -5.29 5.53 286.81 34.06 1

1S-20W-B 54.97 1.53 -5.15 5.37 286.55 33.05 1

1S-25W-B 55.12 1.94 -5.82 6.14 288.4 33.33 1

1S-7000R-B 27.87 0.58 -0.32 0.67 331.22 5.51 2-3

1S-14000R-B 28.57 0.54 -0.42 0.69 321.93 6.22 2

1S-21000R-B 29.16 0.52 -0.48 0.71 317.26 6.81 2

1S-28000R-B 29.59 0.14 -0.07 0.16 334.7 7.22 2


2S-B 21.65 0.5 0.56 0.75 47.86


2S-1W-B 48.62 1.24 -3.72 3.92 288.42 27.32 1

2S-5W-B 50.91 1.37 -4.26 4.48 287.75 29.67 1

2S-10W-B 56.75 0.72 -4.54 4.6 278.98 35.47 1

2S-15W-B 54.95 1.59 -5.2 5.43 286.97 33.81 1

2S-20W-B 55.37 1.57 -5.24 5.48 286.68 34.23 1

2S-25W-B 56.43 1.97 -5.99 6.31 288.19 35.42 1

2S-7000R-B 28.08 0.04 0.15 0.15 76.24 6.46 2

2S-14000R-B 27.53 0.55 -0.27 0.61 333.69 5.94 2

2S-21000R-B 28.56 0.51 -0.39 0.64 322.22 6.98 2

1S-28000R-B 30.65 0.48 -0.4 0.62 320.44 9.05 1-2

__________________________________________________________________________________


445

Table 3 Color loss of black parts (B) of transfer-printed QR codes (T) evaluated for knitted fabrics (1 and 2) after multiple washing and drying cycles (W) and multiple piling rubs (R)


1T-B 23.21 0.96 2.2 2.4 66.29


1T-1W-B 26.65 0.69 2.31 2.41 73.37 3.45 3

1T-5W-B 27.96 0.49 1.83 1.9 75.11 4.79 2-3

1T-10W-B 29.75 -0.31 1.08 1.12 106.15 6.76 2

1T-15W-B 37.66 -0.09 0.41 0.42 102.41 14.60 1

1T-20W-B 70.58 -0.79 1.49 1.69 117.89 47.41 1

1T-25W-B 85.44 -0.56 1.83 1.91 106.87 62.25 1

2T-7000R-B 24.39 0.47 1.27 1.35 69.62 1.58 4

2T-14000R-B 22.01 0.87 1.91 2.1 65.55 1.24 4-5

2T-21000R-B 20.03 0.85 0.79 1.16 42.68 3.48 3

2T-28000R-B 19.03 0.56 -0.86 1.03 303.12 5.20 2-3


2T-B 22.21 0.89 2.16 2.34 67.62


2T-1W-B 23.82 0.62 1.87 1.97 71.76 1.66 4

2T-5W-B 23.35 0.45 1.77 1.82 75.88 1.28 4

2T-10W-B 33.2 -0.47 0.98 1.09 115.64 11.14 1-2

2T-15W-B 38.13 -0.14 0.49 0.51 106.45 16.04 1

2T-20W-B 47.44 -0.24 0.46 0.52 118.01 25.31 1

2T-25W-B 63.92 -0.34 0.96 1.02 109.44 41.75 1

1T-7000R-B 19.99 0.87 0.78 1.17 42.05 2.61 3-4

1T-14000R-B 16.66 0.30 1.25 1.29 76.48 5.65 2-3

1T-21000R-B 15.03 0.48 0.03 0.48 3.34 7.50 2

1T-28000R-B 18.09 0.47 -0.77 0.9 301.5 5.07 2-3

__________________________________________________________________________________


446

Table 4 Color staining for white parts (WH) of screen-printed QR codes and transfer-printed QR codes evaluated for knitted fabrics (1 and 2) after multiple washing and drying cycles (W) and multiple piling rubs (R)

Reference L* a* b* C* h* L* a* b* C* h*

1S-WH 1T-WH

92.29 2.88 -6.05 6.7 295.49 96.07 -0.59 1.79 1.89 108.08

Fabric

sample

Screen printed Transfer printed

L* a* b* ΔE*ab SSR L* a* b* ΔE*ab SSR

1-1W 91.94 2.86 -6.23 0.39 5 95.63 -0.57 1.87 0.45 5

1-5W 92.86 2.86 -6.79 0.93 5 95.97 -0.56 2.08 0.31 5

1-10W 95.92 1.86 -6.1 3.77 4 99.09 -1.99 2.88 3.50 4

1-15W 93.00 3.61 -8.76 2.90 4-5 95.97 -0.68 2.47 0.69 5

1-20W 92.21 2.87 -6.97 0.92 5 95.61 -0.77 2.65 0.99 5

1-25W 92.32 3.05 -7.03 1.00 5 95.83 -0.52 2.15 0.44 5

1-7000R 89.44 1.71 -3.77 3.83 4 98.22 -2 3.13 2.90 4-5

1-14000R 84.89 3.28 -5.57 7.43 3-4 94.78 -0.5 2.24 1.37 4-5

1-21000R 84.96 2.81 -3.95 7.63 3 93.25 -0.54 2.93 3.04 4-5

1-28000R 84.55 2.86 -3.81 8.06 3 93.54 -0.52 2.94 2.78 4-5

Reference L* a* b* C* h* L* a* b* C* h*

2S-WH 2T-WH

92.18 2.73 -5.7 6.32 295.56 96.11 -0.59 1.88 1.97 107.53

Fabric

sample

Screen printed Transfer printed


2-1W 91.71 2.78 -5.95 0.53 5 95.82 -0.56 1.88 0.29 5

2-5W 92.14 2.89 -6.41 0.73 5 96.19 -0.59 2.1 0.23 5

2-10W 95.53 1.75 -5.81 3.49 4 99.19 -2.04 3.09 3.61 4

2-15W 92.78 3.43 -8.32 2.78 4-5 95.86 -0.72 2.58 0.75 5

2-20W 91.16 2.61 -6.47 1.28 4-5 95.46 -0.80 2.89 1.22 4-5

2-25W 92.37 2.83 -7.02 1.34 4-5 95.92 -0.67 2.57 0.72 5

2-7000R 87.48 1.6 -3.19 5.45 3-4 97.72 -1.96 3.3 2.55 4-5

2-14000R 84.54 3.05 -4.85 7.69 3 94.92 -0.57 2.27 1.25 4-5

2-21000R 82.91 2.71 -3.35 9.56 3 93.97 -0.54 2.72 2.30 4-5

2-28000R 81.91 2.71 -3.03 10.61 2-3 93.79 -0.52 2.89 2.53 4-5

__________________________________________________________________________________


447

Table 5 Color staining of screen-printed QR codes (S) and transfer-printed QR codes (T) evaluated for knitted fabrics (1 and 2) rubbed for 10, 25 and 50 cycles (10C, 25C, 50C)


WH-CL 99.2 0.44 -0.67 0.81 303.17

Fabric

sample

Dry rubbing Wet rubbing


2S-10C 94.10 0.34 0.35 5.20 3-4 91.30 0.35 -0.39 7.91 3

2S-25C 87.29 0.41 0.14 11.94 2-3 85.11 0.40 -0.47 14.09 2-3

2S-50C 87.92 0.37 0.42 11.33 2-3 74.99 0.25 -0.49 24.21 1-2

3S-10C 91.28 0.42 0.05 7.95 3 86.22 0.30 -0.18 12.99 2-3

3S-25C 87.75 0.41 0.27 11.49 2-3 78.51 0.34 -0.18 20.70 1-2

3S-50C 84.32 0.37 0.32 14.91 2-3 72.80 0.34 -1.24 26.41 1-2

2T-10C 98.01 0.49 -0.31 1.24 4-5 97.93 0.37 0.40 1.66 4-5

2T-25C 98.54 0.44 0.18 1.08 4-5 96.56 0.50 0.75 3.00 4

2T-50C 90.39 0.49 1.08 8.98 3 94.90 0.46 1.06 4.64 4

3T-10C 98.58 0.54 -0.27 0.74 5 98.53 0.34 -0.02 0.94 5

3T-25C 97.73 0.5 0.08 1.65 4-5 98.42 0.44 0.32 1.26 4-5

3T-50C 91.97 0.52 0.61 7.34 3 95.03 0.57 0.93 4.47 4

Although by visual examination is hardly to observed, a change in hue of black colored fields

comes also after the wear of transfer printed samples (Table 3). On white background of

transfer printed patterns, after multiple washing and drying cycles, and abrasion are not

observed significant changes, which can be seen also from corresponding ΔE*ab values and

staining grades (Table 4).

As expected, color fastness to wet rubbing of screen-printed QR-codes is lower than color

fastness to dry rubbing. From the measuring results is obvious that color difference (ΔE*ab) is

the most influenced by lightness decrease, change in hue ΔH*, and Δa* and Δb* differences.

From reduced staining scale ratings influenced by dye which have been removed of printed

samples (Table 5), it can be seen (for both print types) that the increase in number of rubbing

cycles affecting the increase of cotton cloth staining. Therefore, increasing the number of

rubbing cycles faithfully shows the behavior of prints in simulated conditions of use. In the

__________________________________________________________________________________


448

case of transfer printed QR codes was determined lower resistance to dry rubbing than to the

wet one.

4 CONCLUSION

Washing simulation of printed shirts was carried out at a temperature of 60 °C, which is

usually applied for such products. It should be noted: that white shirts made from 100%

cotton can be washed at 95 °C; and that washing temperature of 40 °C is recommended by

the manufacturer of the transfer foil applied. Simulated rubbing and abrasion cycles faithfully

imitates the movements of the body in contact with other surfaces - using abrasion tester (the

tested specimens moves according to the Lissajous curve and standard wool woven fabric

being abraded over the entire surface) and using Crockmeter (straight line motion of rubbing

finger).

The results of performed analysis confirmed justification of implementation of the proposed

methodology for evaluation of color fastness of black prints on white textile substrates which

involves repeated cycles of usage simulation.

7 REFERENCES

1. Tomljenović., A.; Zjakić, I.; Rolich, T. & Anadolac, A. (2012). Usage durability of

functionally printed textile materials, Book of Proceedings of the International Conference

MATRIB 2012, Materials, Tribology, Recycling, Alar, Ž. & Jakovljević, S. (Ed.), pp. 343-

353, ISBN 978-953-7040-22-2, Vela Luka, Korčula, Croatia, 2012, Croatian Society for

Materials and Tribology, Zagreb

2. Tomljenović, A.; Šikić, M. & Glogar, M. I. (2010). Functionality Evaluation of Children

Summer Knitwear, Book of Proceedings of the 5th International Textile, Clothing &

Design Conference, Dragčević, Z. et al (Ed.), pp. 741-746, ISSN 1847-7275, Dubrovnik,

Croatia, 2010, Faculty of Textile Technology, University of Zagreb, Zagreb

3. Tomljenović, A.; Glogar, M. I.; Pušić, T.; Povodnik, M. & Krstić, M. (2011). Evaluation of

Fabrics Colour Fastness According to the Ecolabel Criteria, Book of Proceedings of the

15th International Conference on Printing, Design and Graphic Communications Blaž

Baromić, Mikota, M. (Ed.), pp. 52-63, ISBN 978-953-56838-1-0, Senj, Croatia, 2011,

Croatian Society of Graphic Artists, Zagreb

__________________________________________________________________________________


449

4. ...QR Code and 2d Code Generator/KEREM ERKAN, Available from:

http://keremerkan.net/qr-code-and-2d-code-generator/, Accessed: 15.01.2012.

5. Locher, I. & Tröster, G. (2007). Screen-printing Textile Transmission Lines. Textile

Research Journal, Vol. 77, No.11, (2007), pp. 837-842, ISSN 0040-5175

6. Zjakić, I.; Parac-Osterman, Đ. & Glogar, M.I. (2011). Influence of a textile surface

structure on raster value increase in screen printing. Tekstil, Vol. 60, No.1, (January

2011), pp. 1-8, ISSN 0492-5882

7. Parac-Osterman, Đ. & Joanelli, M. (2004). Računalno određivanje razlike u boji i

tolerancije u tekstilu. Tekstil, Vol. 53, No.1, (January 2004), pp. 10-17, ISSN 0492-5882

8. Rat, B.; Majnarić, I. & Monžina, K. (2011). Visibility of care labelling code symbols.

Tekstil, Vol. 60, No. 6, (June 2011), pp. 251-257, ISSN 0492-5882

http://keremerkan.net/qr-code-and-2d-code-generator/

__________________________________________________________________________________


450

WEB SERVIS ZA POPULACIJSKU INTEGRACIJU PREMA CILJNOJ KONVERGENCIJI – CIRCLIE

SOCIAL WEB SERVICE FOR GROUP COLLABORATION AND COMMUNICATION – CIRCLIE

Mario Janković1, Sven Kapuđija2, Tibor Skala1, Ivan Dunđer3 1Grafički fakultet, Marina Getaldića 2, Zagreb, Hrvatska 2Fakultet elektrotehnike i računarstva, Unska ulica 3, Zagreb, Hrvatska 3Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, I. Lučića 3,

Zagreb, Hrvatska

E-mail: [email protected], [email protected], [email protected],

[email protected]

SAŽETAK

U ovom radu prikazan je jedan nov i intuitivan web servis za spajanje grupa istih interesa.

Spajanje interesnih skupina čije znanje je u deficiratnoj skupini svakako će osigurati

konstantan razvoj društva i studentskih zajednica koji od ovakve vrste komunikacije mogu

samo profitirati. Drugim riječima, njihova budućnost bi mogla biti osigurana povezivanjem u

skupine koje će to znanje znati pravovremeno prepoznati.

Ključne riječi: Web servis, integracija skupina, konvergentna komunikacija

ABSTRACT

We've shown some of the most sophisticated and complex technological methods being

used in websites right now. Our service would in a way be used as a preventive tool for the

younger user base as well as a learning tool and a tool for the planning of their free time

activities. For the user the structured possibility of choosing different content provides better

socializing in today's fast paced society which shows and offers a plethora of different ways

of life.

Key words: Web service, social integration, communication

__________________________________________________________________________________


451

1 UVOD

Nalazimo se u desetljeću u kojem dominiraju i izrazito se cijene inovativnost i funkcionalnost.

Desetljeće u kojemu stranica nije tek stranica ili prezentacija, već kompleksan sustav

razmjene informacija. Kreativno-funkcionalno stvaralaštvo u web okruženju je vrlo širok

pojam, a uključuje fazu od planiranja i strukturiranja same stranice ili aplikacije, do gotovog

proizvoda, gdje se primjenjuju sadržaj, stilovi i grafika. Web danas preuzima značajnu ulogu

u komunikaciji i više nije samo komunikacijsko-informativnog, već i socijalnog karaktera.

Unazad nekoliko godina svjedočimo i velikom broju društveno orijentiranih mrežnih servisa,

pri čemu je naglasak stavljen na stvaranju novih kontakata koji za cilj imaju unaprijediti i

povećati nivo znanja i komunikaciju između ljudi.

Čovjek funkcionira u zajednici, a društvo kao kolektivina sinergija stvara moć i u velikome

mijenjai svijet. Vođeni gore navedenim činjenicama, prišli smo izradi jedinstvenog web

servisa u svijetu koji će korisnicima omogućiti pronalaženje i stvaranje velikog broja

interesnih kovergentnih skupina u svrhu postizanja određenog cilja poput razmijene znanja,

optimizaciji troškova, socijalizaciji i druženja, te mnoštvo drugih sadržajnih funkcija u vidu

unaprijeđenja u zadovoljavanju životnih i radnih potreba i usavršavanju funkcionalnosti u

raznim okolnostima i potrebama. S obzirom da se radi o generičkom rješenju komunikacijske

konvergencije svrha ili aktivnost koju grupa obavlja nije ograničena, pa je tako primjerice

moguće dogovoriti radionicu ili seminar s uključenim troškovima čije troškove će grupa

optimizirati.

2 TEORETSKI DIO

2.2 Tehnološke metode izrade stranice

Web standardi se unapređuju iz dana u dan, stoga je vrlo važno pratiti njihov razvoj, ukoliko

autori aplikacija namjeravaju opstati u moru brojnih drugih web stranica. Neki od

najznačajnijih tehnologija za vizualizaciju stranica u ovom trenutku predstavljaju standardi

HTML5 i CSS3. U nastavku će biti govora o tim tehnologijama.

2.2.1 HTML5

HTML5 je jezik koji se koristi za strukturiranje i prezentiranje stranica, i predstavlja najnoviji

standard u web industriji(1). Godine 1998. W3C (udruga koja održava web standarde)

odlučuje obustaviti razvoj na HTML-u, u nadi da će XML zamijeniti HTML standard. HTML je

tada ostao na inačici 4.01, a uveden je novi standard – XHTML, koji se zasniva na XML

__________________________________________________________________________________


452

sintaksi. XHTML dolazi u 2 inačice; XTHML Strict i Transitional[1]. Postoji i treća inačica koja

uključuje tzv. okvire, no ta inačica nikada nije zaživjela, te je na koncu uklonjena iz HTML5

standarda. Strict je najstrože kažnjavao svaku nepravilnost u sintaksi, stoga je Transitional

pokušao autore stranica naviknuti na prijelaz sa standardnog HTML-a na XHTML Strict. No

pravu revoluciju u pristupu izrade web stranica trebao je donijeti XHTML 2.0 standard, kojeg

razvija skupina W3C(2).

2.2.2 CSS3/LESS

CSS, odnosno Cascading Style Sheet, je jezik za oblikovanje elemenata markupa, odnosno

oblikovanje i formatiranje HTML dokumenata(3). Predstavljanjem treće inačice CSS

doživljava svojevrsnu renesansu, budući da je većinu grafičkih elemenata sada moguće

oblikovati korištenjem novih atributa i vrijednosti, kao što su prijelazi ili zaobljeni rubovi. U fazi

kôdiranja stranice, svaki autor teži smanjenju količine grafike koju koristi duž stranice,

obzirom da veća količina podataka zahtjeva i veći prostor, ali i skuplju opremu. Circlie kao

takav koristi svega nekoliko ekstremno malih grafika, što bi trebalo osigurati konzistentan

radi servisa i pod velikim opterećenjem.

2.2.3 JavaScript i jQuery biblioteka

JavaScript je dinamičan skripterski jezik koji je svoju pravu namjenu pronašao u modernim

web aplikacijama i stranicama. JavaScript proširuje funkcionalnosti same stranice i dodaje

dinamiku i kompleksna ponašanja, poput različitih efekata koji manipuliraju DOM strukturom.

Da bi ukrotili diva kao što je JavaScript, potrebno je utrošiti ogromu količinu vremena učeći

klase, funkcije, prototipove, i tome slično. No, da bi to vrijeme uštedjeli, postoji skup

predefiniranih klasa i funkcija koje koriste i ponajveća svjetska imena kao što su Google,

Microsoft, Mozilla, Twitter, ili Wordpress. Taj skup predefiniranih klasa i funkcija naziva se

jQuery i predstavlja najpopularniju JavaScript biblioteku današnjice(4).

2.2.4 PHP

PHP je rekurzivni akronim od riječi „Hypertext Preprocessor“ što je zapravo skriptni jezik koji

se interpretira isključivo na poslužiteljskoj strani(5). Funkcionira tako da klijent zatraži

određenu .php stranicu od poslužitelja, on je interpretira te klijentu poslužuje HTML stranicu

što znači da klijent niti u jednome trenutku ne može vidjeti PHP kôd (sve što se nalazi

između <?phpi ?> tagova) budući da se on izvršava na samome poslužitelju.

__________________________________________________________________________________


453

PHP je tijekom svog razvoja doživio mnogo preinaka, a jedna od važnijih je podrška za OOP,

odnosno objektno orijentirano programiranje od verzije 4. Uz PHP se često veže i MySQL

odnosno relacijska baza podataka. PHP ima vrlo dobru objektno orijentiranu podršku (PDO –

PHP Data Objects) za MySQL baze te je stoga prebacivanje objekata u bazu i njihov dohvat

natrag vrlo jednostavan(6).


Većina planiranja odvijala se, kao i kod konceptualiziacije, na komadu papira. Sve ideje,

svaka zamisao pretočena je na komad papira, pa je kasnije, u svhru lakšeg komuniciranja, ta

rasprava prebačena na internet(7). Također, sve ideje i planovi prethodno su prošli velike

revizije, premišljanja iraspravu. Potrebno je bilo utvrditi hoće li biti moguće određenu

funkcionalnost stranice izvesti na način na koji je to zamišljeno, te ukoliko nije, koja je

slijedeća najbolja moguća varijanta.

Na početku samog planiranja bilo je potrebno istražiti da li postoji sličan servis. I ako da, u

kolikoj je mjeri takav servis predstavlja opasnost. Obavljeno je podrobno istraživanje tržišta

koje je obuhvaćalo informiranje, čitanje, i naravno razgovor s kolegama koji bi takav servis

trebali koristiti. U svrhu što boljeg pozicioniranja servisa Circlie, usporedili smo vodeće

svjetske servise i društvene mreže koji imaju slične funkcionalnosti sa samim servisom. Na

ovaj način smo pokušali eleminirati svaku sličnost sa servisom Circlie, te prikazali u kolikoj

mjeri je servis originalan.

Slika 1 Naslovna stranica servisa Circlie

__________________________________________________________________________________


454

Tablica 1 Usporedba servisa Circlie s drugim popularnim društvenim mrežama

Circlie Facebook Foursquare Spotie

Društveni događaji Da Da Ne Da

Chat i komunikacija Da Da Da Da

Javni i privatni događaji Da Da Ne Da

RSVP Da Da Ne Da

Događaji vidljivi na karti Da Da Ne Da

Javni događaji vidljivi svima Da Ne Ne Da

Stvaranje grupa Da Da Ne Ne

Tagiranje grupa Da Ne Ne Ne

Pretraga s filterima Da Ne Ne Ne

Spremanje omiljenih tagova Da (uskoro) Ne Ne Ne

Spremanje omiljenih lokacija Da (uskoro) Ne Da Ne

Korisinčke liste Da (uskoro) Da Da Ne

Mobilna aplikacija Da (uskoro) Da Da Da

4 REZULTATI

4.1 Spol i dob

Anketa je provedena na osamdeset i jednog ispitanika koja je dovela do sljedećih rezultata.

Prije samih pitanja vezanih za stranicu saznajemo spol, dob i stručnu spremu ispitanika kako

bi lakše usporedili rezultate sa ciljanom skupinom. Ispitanici su bili većinom muškarci sa 63%

te žene sa preostalih 37%. Prosječna dob ispitanika iznosi 25,04 godina sa 20% srednje

stručne spreme, 37% više stručne spreme te 66% visoke stručne spreme, dok u dobnoj

skupini najviše dominiraju dobna skupina od 20 do 25 godina (više od 60%).

__________________________________________________________________________________


455

4.2 Brand i vizual

U prvom setu pitanja ispitanici ocjenjuju dizajn stranice, logotip (i njegovo značenje), boje te

sam brend (naziv) servisa odnosno nešto što ostavlja prvi dojam kod korisnika. Većina

korisnika je dizajnu stranice dalo ocjenu 5 (32%) te ocjenu 4 (58%). Ostatak je dizajnu

servisa podijelio ocijenu 3.

4.3 Ideja

Većina ispitanika smatra ideju originalnom (85%) što je dobar znak jer će im to pomoći da

servis lakše pamte i razlikuju od ostalih. Potpuno potrebnim ovaj servis smatra 71%

ispitanika što je vrlo pozitivno.

4.4 WUS testiranje

Korisnici nakon testiran ja samog servisa ocjenjuju njegovu brzinu, izvedbu, funkcionalnosti

te lakoću korištenja. WUS testiranje predstavlja model skaliranog korisničkog iskustva, a

primjenjiv je na svim sustavima, neovisno o tome da li govorimo o webu ili nekom drugom

integriranom sustavu. Na pitanje koliko će servis često koristiti, većina ispitanika (nešto više

od 60%) odgovorilo je da će servis koristiti često, odnosno najvišom ocijenom u našoj anketi.

Ostali ispitanici su na to pitanje odgovorili ocijenom 4 i 3, odnosno potvrdili su da će servis

koristiti u velikom broju. Ostali čimbenici WUS testiranja, kao što su brzina, funkcionalnost,

kompleksnost i sl., proizveli su prosječnu ocijenu 4.2 od 5, što je vrlo visoka ocijena.

5 DISKUSIJA

Analiza i istraživanje korisničkog iskustva od nepobitne su važnosti za napredovanje svih

sistema, a ponajviše onih u kojima je korisnik ujedno i autor sadržaja. Analizom dobiveni

rezultati će svakako pomoći u nastavku razvoja, te omogućiti kvalitetan temelj za nastavak

rada jednog ozbiljnog domaćeg startupa. Statistika je pokazala kako su korisnici vrlo

zadovoljni izvedbom, idejom, vizualizacijom, te svim ostalim ključnim elementima za

vrednovanje samog servisa.

Anketom smo pokušali korisnika natjerati da iz konteksta korisničkog sučelja sam shvati o

kakvom servisu je riječ. Pokušali smo otkriti da li je servis samodeskriptivan, te da li će

korisnici, bez nametanja našeg koncepta, generirati sadržaj kojeg mi od njih očekujemo.

__________________________________________________________________________________


456

Velika većina korisnika je ta očekivanja ispunila i na kraju poklonila svoje povjerenje ovom

novom servisu.

Velika su očekivanja i na području mobilne tehnologije, čiji razvoj će svakako uvjetovati

boljom komunikacijom i pružati velik spektar novina unutar samog servisa. Mobilna aplikacija

će korisnicima pružati jedinstveno iskustvo u korištenju ovog servisa, s obzirom da je sam

servis određen lokacijom, za koju moderna mobilna tehnologija predstavlja idealnu platformu.

Osim aplikacija sve mobilne operativne sustave, u planu su i aplikacije za web preglednike,

putem kojih će korisnici za određenu poveznicu na internetu moći organizirati grupu.

6 ZAKLJUČAK

Circlie (hrv. mali krug) je jedinstven servis u svijetu koji svojim korisnicima nudi mogućnost

stvaranja i pronalaženja grupa prema vlastitim interesima. Bilo da korisnik želi stvoriti grupu s

kojom će iskomunicirati problematiku povodom nadolazećeg ispita ili pronaći grupu ljudi s

kojima će podijeliti troškove prijevoza do mjesta stanovanja ili fakulteta. Mišljenja smo kako

ljudi imaju tendenciju tražiti društveno okruženje koje njima odgovara. Svako društveno

okruženje je sačinjeno od ljudi s pregrštom različitih mišljenja i vrlo malog broja poveznica.

Circlie pomaže tim ljudima pronaći društvo koje njima odgovara, stvarajući jedinstvenu

komunikaciju na relaciji osoba i grupe kojoj te osobe pripadaju.

Ideja je protekla iz potrebe da se olakša komunikacija između studenata, ali i da se kvalitetno

organiziraju radionice, seminari i predavanja bilo kakve vrste između studenata Zagrebačkog

sveučilišta, neovisno o tome gdje pohađaju studij, odnosno neovisno o tome jesu li stekli već

određena poznanstva na faultetu na kojem studiraju ili ne.Jedan od glavnih faktora za razvoj

ovakvog web servisa je svakako i želja da se plasira jedan globalni proizvod domaćeg

podrijetla, ali i društveni edukativni potencijal kojeg projekt ovakvog razmjera može

generirati.

Informatizacija studentskih naraštaja je vrlo važan čimbenik za čitavu zajednicu u kojoj ti

studenti žive. Velik broj studenata danas posjeduje osobno računalo ili pametan telefon s

kojim su gotovo uvijek povezani na internet. Ovakav nivo informatičke pismenosti dovodi do

zaključka kako je internet idealna platforma za povezivanje studentskih skupina u vidu

razmjene kvalitetnih informacija između studenata koji imaju visok nivo poznavanja materije

u području znanosti koji bi određenim drugim studentima bio od velikog interesa. To će reći,

__________________________________________________________________________________


457

studenti s velikim obujmom znanja u stanju su agregirati svoje znanje i prenijeti ga

studentskim skupinama kojima je to znanje od interesa, kako osobnog tako i poslovnog.

7 LITERATURA

1. Lawson, S. Introducing HTML5. New Riders.

2. Castro, E. HTML, XHTML, and CSS, Sixth Edition. Peachpit Press.

3. Duckett, J. HTML and CSS: Design and Build Websites. John Wiley & Sons.

4. Castledine, S. jQuery: Novice to Ninja. SitePoint Pty. Ltd.

5. Trachtenberg, A. PHP Cookbook: Solutions and Examples for PHP Programmers.

O'Reilly.

6. Ullman, L. PHP 6 and MySQL 5 for Dynamic Web Sites: Visual QuickPro Guide.

Peachpit Press.

7. Miller, B. Above the Fold: Understanding the Principles of Successful Web Site Design.

Crescent Hill Books.

__________________________________________________________________________________


458

UTJECAJ DODATAKA OTOPINI ZA VLAŽENJE NA KOROZIJU STROJNIH DIJELOVA

INFLUENCE OF ADDITIVES IN FOUNTAIN SOLUTION ON CORROSION OF MACHINE PARTS

Krešimir Dragčević, Mladen Lovreček

Sveučilište u Zagrebu, Grafički Fakultet, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska


SAŽETAK

U ovom radu ispitan je utjecaj pojedinih kemijskih i fizikalnih parametara ekoloških otopina za

vlaženje dvaju proizvođača na koroziju laboratorijskog čelika. Provedena su elektrokemijska

potenciodinamička ispitivanja tehnikama s istosmjernom strujom, metodama linearne

polarizacije i Tafelove ekstrapolacije kojima su određeni korozijski parametri iz kojih je

izračunata brzina korozije. Kroz istraživanje ispitan je utjecaj različitih industrijskih otopina i

pripadajućih aditiva na koroziju čelika. Provedena istraživanja ukazuju da primarni dodatak

otopini za vlaženje („pufer“) od oba proizvođača djeluje kao iznimno jak inhibitor korozije, dok

bitno značajniji utjecaj na koroziju ima dodatak za regulaciju tvrdoće.

Ključne riječi: korozija, otopina za vlaženje, linearna polarizacija, Tafelova ekstrapolacija

ABSTRACT

The subject of investigation inthis paper is influence of certainchemical andphysical parametersof

ecological fountain solutionof two manufacturers oncorrosion of steel. It included

electrochemicalpotentiodynamicexaminationwithdirect currenttechniques, methods of linearpolarization

andTafelextrapolation. Examination resulted with thecorrosionparameters fromwhich was

calculatedcorrosion rate. The influence of diferent industrialsolution and corresponding additives on

corrosionof steel is also investigated.Conductedresearch suggeststhat the primaryaddition ofthe

fountain solution("buffer") from both manufacturersacts as avery stronginhibitor, whereas

significantlystronger impact on acorrosion has the hardness control additive.

Keywords: corrosion, fountain solution, linear polarization,Tafelextrapolation


__________________________________________________________________________________


459

1 UVOD

Korozija je svako nenamjerno razaranje konstrukcijskih materijala najčešće uzrokovano

fizikalnim i kemijskim agensima (1). Sa korozijskog aspekta u grafičkoj industriji tehnika

ofsetnog tiska predstavlja tehniku u kojoj je najteže odrediti tijek i dinamiku korozije jer strojni

dijelovi dolaze u kontakt sa velikim brojem otopina bitno različitih fizikalno-kemijskih

svojstava (otopina za vlaženje, bojilo, emulgatori, sredstva za pranje, maziva…). Prilikom

eksploatacije ofsetnih tiskarskih strojeva trošenje je u znatnoj mjeri izazvano trenjem između

strojnih dijelova, ali i složenim kemijskim utjecajem izazvanog agensima s kojima strojni

dijelovi dolaze u kontakt od kojih je prema dostupnim podacima otopina za vlaženje

korozivno najagresivnija. Trošenje strojeva izazvano mehaničkim utjecajima znatno je

izraženije, ali predviđeno je već pri konstrukciji stroja i što je najznačajnije za dugotrajno

planiranje proizvodnje ne ovisi značajno o vrsti posla (nakladi). Trošenje izazvano kemijskim

utjecajima znatno se mijenja ovisno o agensima s kojima strojni dijelovi dolaze u kontakt

ovisno o vrsti posla, cijenama koncentrata na tržištu, mikro klimi...stoga jenepredvidivo i

onemogućava dugotrajnije planiranje amortizacije tiskarskog stroja.

Osnovna zadaća otopine za vlaženje u procesu ofsetnog tiska je oleofobizacija slobodnih

površina na tiskovnoj formi. Bojilo koje se potom nanosi veže se samo za tiskovne površine

na tiskovnoj formi i zajedno s otopinom za vlaženje, pod utjecajem pritiska, preko ofsetnog

gumenog platna prenosi se na tiskovnu podlogu.Uz svoju osnovnu ulogu, otopina za

vlaženje svojim prolaskom kroz stroj također održava pH vrijednost stroja i omogućava

definiranu oksipolimerizaciju bojila, miješajući se s bojilom određuje mu viskoznost,

hlapljenjem održava temperaturu, a inhibitori korozije iz otopine sprječavaju koroziju dijelova

ofsetnog stroja. Svi dijelovi ofsetnih strojeva visokog su stupnja kvalitete izrade uz vrlo mala

dozvoljena odstupanja, stoga će i mikrometarske promjene dimenzija znatno utjecati na

kvalitetu otiska. Najmanji tragovi korozivnih produkata u ležajevima valjaka izazvat će

vibracije strojnih dijelova, a tragovi korozivnih produkata na površinama cilindara (temeljni,

ofsetni i tiskovni) izazvat će proklizavanje veće od predviđenog.

Uvođenjem ekoloških koncentrata otopina za vlaženje u suvremene sustave ofsetnog tiska,

otopina postaje korozivno još agresivniji medij. Stoga je u daljnjem razvoju ofsetnog tiska

postalo nužno istražiti utjecaj parametara otopina za vlaženje (kemijskih, elektrokemijskih,

fizikalno kemijskih, mehaničkih...) na koroziju strojnih dijelova.

__________________________________________________________________________________


460

2 TEORETSKI DIO

2.1. Otopina za vlaženje u ofsetnom tisku

U tehnici plošnog tiska tiskovne (one koje na sebe preuzimaju tiskarsko bojilo) i slobodne

površine praktički su na istoj geometrijskoj razini (∆h 0,5 - 5µm), no bitno se razlikuju prema

svojim fizikalno-kemijskim svojstvima. Tiskovne površine građene su od nekog nepolarnog

materijala male površinske energije (smole ili polimeri) dok su slobodne površine građene od

polarnog materijala u pravilu velike površinske energije (mehanički zrnčani i anodno

oksidirani aluminij). Materijali koji grade slobodne površine pokazuju dobra hidrofilna

svojstva, no ne odlikuju se dovoljno izraženim oleofobnim svojstvima, da bi se stvorila

potrebna oleofobnost slobodnih površina, prije nanošenja bojila na njih se nanese otopina za

vlaženje. Stoga je osnovna zadaća otopine za vlaženje u procesu ofsetnog tiska

oleofobizacija slobodnih površina na tiskovnoj formi. Bojilo koje se potom nanosi veže se

samo za tiskovne površine na tiskovnoj formi i zajedno s otopinom za vlaženje, pod

utjecajem pritiska, preko ofsetnog gumenog platna prenosi se na tiskovnu podlogu (2).

Razvojem ofsetnog tiska mijenjala se i uloga otopine za vlaženje u samom sustavu

otiskivanja. Do 60-ih godina prošlog stoljeća kao otopina za vlaženje koristila se tehnička ili

vodovodna voda. U tadašnjim sustavima nakon što je ispunila svoju osnovnu funkciju

(sprječavanje vezanja bojila na tiskovne površine), voda je u nastavku tiskarskog procesa, na

ofsetnom gumenom platnu, a naročito na tiskovnoj podlozi ima negativan utjecaj na kvalitetu

otiska i cijelog tiskarskog procesa (3).

U suvremenim sustavima ofsetnog tiska otopina za vlaženje ima višeznačnu ulogu:

1. Prvenstveno sprječava nanašanje tiskarskog bojila na slobodne površine.

2. Slobodne površine na tiskovnoj formi izuzetno su hidrofilne no tijekom tiskarkog procesa

trenjem s cilindrima s kojima dolazi u kontakt i taloženjem soli iz otopine za vlaženje ta

svojstva se mijenjaju. Stoga se u otopinu za vlaženje dodaju soli za hidrofilizaciju koje

regeneriraju hidrofilnost slobodnih površina tijekom tiskarskog procesa.

3. Soli za hidrofilizaciju i površinski aktivne tvari u otopini za vlaženje omogućiti će brzo

uklanjanje tiskarskog bojila s slobodnih površina pri samom pokretanju tiskarskog stroja ili

ako je do toniranja došlo u samom procesu tiska. Kolokvijalno to svojstvo nazivaju "čišćenje

tiskovne forme“.

__________________________________________________________________________________


461

4. U otopinu za vlaženje dodaju se površinski aktivne tvari čija je primarna uloga smanjenje

površinske napetosti otopine za vlaženje. Smanjenjem površinske napetosti otopini za

vlaženje omogućena je brza i jednolika adsorpcija na slobodne površine. Na slobodnim

površinama u procesu tiska stoga će biti manji nanos otopine za vlaženje što će smanjiti ili

potpuno ukloniti većinu za kvalitetu tiska negativnih posljedica koje uzrokuje otopina za

vlaženje (razrjeđivanje tiskarskog bojila, močenje papira…..)

5. Regeneracija najčešće monomolekularnog sloja soli za hidrofilizaciju na slobodnim

površinama tokom procesa tiska dovodi do obnavljanja čvrsto vezanog sloja molekula vode

koji će u tribosustavu s ostalim cilindrima s kojima tiskovna forma dolazi u kontakt djelovati

kao vodeni klin tj. znatno će smanjiti trenje, a samim time i produžiti vijek tiskovne forme.

6. U otopinu za vlaženje dodaje se pufer koji otopini za vlaženje održava pH vrijednost

ovisno o sustavu između pH 5 do pH 6. Primarno se pufer dodaje kako bi se pojačalo

močenje slobodnih površina otopinom za vlaženje, jer je izoelektrična točka anodno

oksidiranog aluminija pri pH vrijednosti oko 5,5.

7. Svojim hlapljenjem, ponajprije lakohlapljivih organskih spojeva otopina za vlaženje hladi

dijelove stroja koji se trenjem u tisku zagrijavaju. U ispravno podešenim sustavima

temperatura strojnih dijelova kreće se između vrijednosti 30oC-35oC (4).

8. Otopina za vlaženje tijekom tiska miješa se s bojilom. Većina dodataka koji se dodaju u

otopinu za vlaženje primarno se dodaju radi bolje interakcije s tiskovnom formom. Nakon

miješanja ti dodaci neumitno utječu na samo tiskarsko bojilo. U suvremenim sustavima

ofsetnog tiska najznačajniji utjecaj na mjerne i vizualne parametre kvalitete otiska otopina za

vlaženje ima upravo u interakciji s tiskarskim bojilom. Površinski aktivne tvari iz otopine za

vlaženje djeluju kao emulgator pa će ujednačiti i definirati miješanje otopine za vlaženje i

tiskarskog bojila. Puferi iz otopine za vlaženje također će utjecati i na pH vrijednost bojila te

će omogućiti oksipolimerizaciju (kod hladnog sušenja), UV-polimerizaciju (kod UV sušenja)

ili će pri sušenju s povišenom temperaturom ubrzati proces sušenja. Nakon miješanja s

otopinom za vlaženje bojilo poprima reološka svojstva potrebna za kvalitetan tisak (5).

Prolaskom araka ili papirne trake kroz stroj površinski premazi papira, zbog trenja između

ofsetnog i tiskovnog cilindra te kemijskog otapanja, ulaze u otopinu za vlaženje na ofsetnom

cilindru, potom rotacijom strojnih dijelova i do ostalih cilindara, uređaja za vlaženje i ležajeva,

te naposljetku i u spremnik otopine za vlaženje. Otopini za vlaženje onečišćenoj otopljenim

__________________________________________________________________________________


462

papirnim premazima, česticama punila i vlakancima iz papira, tragovima pigmenta...

mijenjaju se svojstva potrebna za tisak, a time postaje i bitno korozivno agresivniji medij. Svi

dijelovi ofsetnih strojeva visokog su stupnja kvalitete izrade uz vrlo mala dozvoljena

odstupanja, stoga će i mikrometarske promjene dimenzija znatno utjecati na kvalitetu otiska.

Najmanji tragovi korozijskih produkata u ležajevima valjaka pojačat će vibracije cilindara, a

tragovi korozivnih produkata na površinama cilindara (temeljni, ofsetni i tiskovni), zbog

promjene obodnih brzina izazvat će proklizavanje veće od predviđenih. Obje pojave u

sustavu ofsetnog tiska izuzetno loše utječu na razribavanje bojila prilikom prijenosa,

neujednačenost pritiska na površinama cilindara te općenito na sve vizualne i mjerne

parametre kvalitete gotovog otiska (6).

2.2. Temeljne postavke metoda potenciodinamičke polarizacije (linerna polarizacija, Tafelova ekstrapolacija)

Metoda Tafelove ekstrapolacije temelji se na Butler-Volmerova jednadžbi, temeljnoj

jednadžbi elektrokemijske kinetike[1]:

ηα−−

ηα−

=−= −+ RTzFexp

RTzF)1(expjjjj ee

0 [1]

Tafelovom metodom, koja se provodi mjerenjem u širem području potencijala

(E=Ekor±250mV) ekstrapolacijom anodnih i katodnih pravaca u njihovom sjecištu određuju se

vrijednosti gustoće korozijske struje (jkor) i korozijskog potencijala (Ekor).

Iz osnovne Butler-Volmerove jednadžbe M.Stern i L.Geary postavili su jednadžbu, na kojoj

se temelji metoda linearne polarizacije, koja omogućava izračunavanje korozijske struje

eksperimentalno određenog polarizacijskog otpora [2]:

ppca

cakor R

BR1

)bb(303,2bbj =

+= , [2]

gdje je:

jkor-površinska struja (μA cm-2),

B - Stern-Geary-evakonstanta, (V).

Rp- polarizacijski otpor(Ω cm2)

ba-nagib anodnog djela Tafelovog pravca(V/dekadi),

__________________________________________________________________________________


463

bc-nagib katodnog djela Tafelovog pravca(V/dekadi),

Polarizacijski otpor eksperimentalno se određuje u području bliskom Ecor prema jednadžbi

[3]:

ΔjΔERp = [3]

Koristeći obje metode iz izračunate gustoće struje brzina korizije je izračunata prema

slijedećoj formuli [4]:

BK=K jkorM z ρ

[4]

gdje je:

CR -brzina korozije (mm god-1)

K - konstanta izvedena iz Faraday-evih zakovna (3.27 10−3 mm g μA-1 cm-1god-1)

jkor - površinska struja (μA cm-2),

M - atomarna masa elementa (MFe = 55.845)

z -broj elektronakoji sudjeluju u oksidaziji jednog atoma metala u korozijskom procesu (u

ispitivanom slučaju z = 2)

ρ - gustoća metala (g cm-3 ), čelikρ = 7.861 g cm-3

Čelik korišten u ispitivanju osim željeza sadrži u tragovima i druge elemente različitih redoks

potencijala, a dodatno ovisno o sastavu nalaze se u elektrolitima različite koncentracije

otopljenog kisika. Uranjanjem uzoraka čelika u elektrolit na površini nastaju mikro galvanski

članci koji uzrokuju koroziju čelika. Pošto je čelik u svim ispitivanjima istog sastava tijek i

dinamika korozije bit će ovisna o sastavu elektrolita. Elementarno željezo u primarnoj

elektrodnoj reakciji na mikro anodi oksidacijom prelazi u željezo(II) ione. Nadalje ovisno

ponajprije o koncentraciji kisika i hidroksilnih iona u elektrolitu nastali željezo(II) ioni u

sekundarnim i tercijarnim reakcijama stvaraju okside i hidrokside željeza koji ovisno o

okolnim fizikalno-kemijskim uvjetima u elektrolitu izgrađuju različite kristalne strukture (getit,

lepidokrocit, hematit, magnetit, maghemit, akagenit).Nastali spojevi na površini čelika rahle

su strukture i otpadaju s površine, a uzorak time gubi masu (7).

__________________________________________________________________________________


464


3.1. Mjerne metode

U ovom radu provedena su elektrokemijska ispitivanja tehnikama s istosmjernom strujom

metodama određivanje polarizacijskog otpora i Tafelove ekstrapolacije. Elektrokemijska

mjerenja mjerena su potenciostatom /galvanostatom Versa STAT 3 tvrtke Matek -EG&G

Princeton Applied Research, a rezultati mjerenja obrađeni su u programu VersaStudio.

Sva ispitivanja provedena su u standardnoj zatvorenoj elektrokemijskoj ćeliji s

protuelektrodama od prešanog ugljika i zasićenom kalomel referentnom elektrodom (ZKE)

koja je luginovom kapilarom dovedena u blizinu radne elektrode. Sve vrijednosti potencijala u

ovom radu mjerena su i bit će prikazana u odnosu na vrijednost te referentne elektrode. U

držaču radne elektrode teflonski prsten zabrtvi površinu ispitivanog uzorka čelika tako da je u

svim ispitivanjima točno 1 cm-2 površine bio u kontaktu s elektrolitom.

Prije mjerenja linearne polarizacije i potenciodinamičke polarizacije nakon uranjanja radne

elektrode u elektrolit sustav je ostavljen kako bi se uspostavio potencijal otvorenog strujnog

kruga (Eocp). Ovisno o elektrolitu ta vremena su bila u rasponu od 30 do 240 min, a

mjerenjima se pristupilo nakon što je vrijednost potencijala otvorenog strujnog kruga (Eocp)

duže od 5 min bila unutar ±2 mV odstupanja.

Pri određivanju polarizacijskog otpora metodom linearne polarizacije potencijal se mijenjao

od vrijednosti -20mV do +20 mV od vrijednosti potencijala otvorenog strujnog kruga (Eocp), a

kod metode Tafelove ekstrapolacije polarizacija je provedena u širokom području potencijala

u vrijednosti od -200 mV do +200 mV od vrijednosti potencijala otvorenog strujnog kruga

(Eocp). Za svake dvije sekunde vrijednost potencijala povećana je za 0,5 mV, pa je brzina

promjene potencijala bila 0,25 mV s-1.

3.2. Obrada elektroda

Dijelovi tiskarskih strojeva izgrađeni su od različitih vrsta čelika ovisno o mehaničko-

kemijskim uvjetima kojima je pojedini dio izložen prilikom tiskarskog procesa. Dodatno svaki

proizvođač za gradnju strojnih dijelova koristi specifične, uglavnom patentom zaštićene,

čelike ili čelične legure. U istraživanju je korišten laboratorijski ugljični čelik DIN Ust 12

definiranogsastava (Cmax 0,12%, Mnmax 0,50%, Pmax 0,04%, Smax 0,04%), a sve elektrode

izrezane su iz jedne čelične ploče površine cca. 1 m2 i debljine 0,7mm. Iz čelične ploče

__________________________________________________________________________________


465

hidrauličnom štancom izrezani su kružni segmenti promjera 15,5 mm. Površina čeličnih

uzoraka s svih je strana mehanički obrađena brusnim papirom tipa T 400, a potom brusnim

papirom T 800. Potom je samo radna površina (ona koja će biti u kontaktu s elektrolitom)

obrađena brusnim papirom tipa T1600, a potom i tkaninom za poliranje do visokog sjaja.

Uzorci su ispirani u destiliranoj vodi potom u etilnom alkoholu te ponovno u destiliranoj vodi.

Nakon svakog ispiranja zaostala tekućina se isušila upojnom tkaninom. Odmah po obradi

elektroda je ostavljena u kontaktu s zrakom kako bi se formirao prirodni oksidni sloj, potom

je stavljena u predviđeni držač te je uronjena u elektrolit.

3.3. Priprema elektrolita

Korozijskim procesima koji se odvijaju u kompleksnim uvjetima ofsetnog tiska teško je

definirati uzrok pa sekao temeljni parametar korozije pratila ukupna brzina korozije. U

realnim uvjetima tiska vodovodna voda se u pripremi otopine za vlaženje demineralizira i/ili

deionizira. Zaostali spojevi nakon obrade korozivno su inertni i ne utječu na elektrokemijske

parametre elektrolita pa se kroz cijelo istraživanje za pripremanje elektrolita koristila netom

otvorena destilirana voda proizvođača INA-Maziva Zagreb d.d. proizvedena po normama

ISO 9001, ISO14001 i OHSAS 18001 koja se na tržište distribuira u zapremnini 5 dm-3.

U istraživanju su uzeti koncentrati i pripadajući aditivi dvaju najzastupljenijih proizvođača (u

radu označeni sa SC i VG) kemijskih sustava za ofsetni tisak prisutnih na tržištu regije. Sva

četiri koncentrata otopine za vlaženje i pripadajući aditivi predviđeni su za ekološki

prihvatljivije sustave bezalkoholnog vlaženja. Elektroliti (otopine za vlaženje) korištene u

istraživanju pripremljene su prema naputcima proizvođača koje se nalaze u tehničkoj

dokumentaciji svakog koncentrata. Od oba proizvođača promatrani su sustavi predviđeni za

tisak iz araka i za revijalni tisak (tisak iz role).

Elektroliti:

1. SC-A 8% pufera za tisak iz araka i 0.5% sredstva za regulaciju tvrdoće

2. SC-R 3% pufera za tisak iz role i 0.5% sredstva za regulaciju tvrdoće

3. SC-A +TV 8% pufera za tisak iz araka i 0.5% sredstva za regulaciju tvrdoće

4. SC-R +TV 3% pufera za tisak iz role i 0.5% sredstva za regulaciju tvrdoće

5. VG-A 3% pufera za tisak iz araka i 0.5% sredstva za regulaciju tvrdoće

6. VG-R 3% pufera za tisak iz role i 0.5% sredstva za regulaciju tvrdoće

7. VG-A +TV 3% pufera za tisak iz araka i 0.5% sredstva za regulaciju tvrdoće

__________________________________________________________________________________


466

8. VG-R +TV 3% pufera za tisak iz role i 0.5% sredstva za regulaciju tvrdoće

4 REZULTATI

Slika 1. Krivulje linearne polarizacije čelika u elektrolitima: SC-A (—),SC-R (—),SC-A +TV (—) i 16 SC-R +TV (—)

Tablica 1. Vrijednosti korozijskih parametara: (Ekor/mV), (jkor/µA cm-2), (Rp/Ω cm2) i

(BK /mm god-1) dobiveni metodom linearne polarizacije na čeliku u elektrolitima: SC-A, SC-R, SC-A +TV i SC-R +TV

oznaka elektrolita Ekor/mV jkor/µA cm-2 Rp/Ω cm2 BK/mm god-1

SC-A -673 47,825 449 0,560

SC-R -681 70,325 293 0,839

SC-A +TV -706 170,325 131 1,969

SC-R +TV -697 95,362 230 1,098

__________________________________________________________________________________


467

Slika 2. Krivulje linearne polarizacije čelika u elektrolitima: VG-A (—),VG-R (—),VG-A +TV (—) i VG-R +TV (—)

Tablica 2. Vrijednosti korozijskih parametara: (Ekor/mV), (jkor/µA cm-2), (Rp/Ω cm2) i

(BK/mm god-1) dobiveni metodom linearne polarizacije na čeliku u elektrolitima: VG-A, VG-R, VG-A +TV i VG-R +TV

oznaka elektrolita Ekor/mV jkor/µA cm-2 Rp/Ω cm2 BK/mm god-1

VG-A -675 47,909 449 0,552

VG-R -680 70,325 293 0,839

VG-A +TV -702 80,629 271 0,941

VG-R +TV -699 67,916 319 0,787

__________________________________________________________________________________


468

Slika 3. Potenciodinamičke polarizacijske krivulje za čelik u elektrolitima: SC-A(—),SC-R (—),SC-A +TV (—) i 16 SC-R +TV (—)

Tablica 3. Vrijednosti korozijskih parametara: (Ekor/mV), (jkor/µA cm-2), (BK/mm god-1),

katodni (-bk) i anodni (ba) nagib pravca dobiveni metodom Tafelove ekstrapolacije na čeliku u elektrolitima: SC-A, SC-R, SC-A +TV i SC-R +TV

oznaka

elektrolita

Ekor

/mV

jkor

/µA cm-2

BK

/mm god-1

bk

mV/dekadi

ba

mV/dekadi

SC-A -679 45,889 0,529 519 66

SC-R -688 70,325 0,839 671 101

SC-A +TV -701 92,421 1,081 2239 52

SC-R +TV -698 103,918 1,209 308 121

__________________________________________________________________________________


469

Slika 4. Potenciodinamičke polarizacijske krivulje za čelik u elektrolitima: VG-A (—),VG-R (—),VG-A +TV (—) i VG-R +TV (—)

Tablica 4. Vrijednosti korozijskih parametara: (Ekor/mV), (jkor/µA cm-2), (BK/mm god-1),

katodni (-bk) i anodni (ba) nagib pravca dobiveni metodom Tafelove ekstrapolacije na čeliku u elektrolitima: VG-A, VG-R, VG-A +TV i VG-R +TV

oznaka

elektrolita

Ekor

/mV

jkor

/µA cm-2

BK

/mm god-1

−bk

mV/dekadi

ba

mV/dekadi

VG-A -679 45,901 0,528 518 71

VG-R -695 70,325 0,839 672 91

VG-A +TV -705 90,001 1,042 862 98

VG-R +TV -709 76,991 0,906 1065 101

__________________________________________________________________________________


470

5 DISKUSIJA

Elektrokemijskim mjerenjima potenciodinamičkom polarizacijom u kratkom vremenu može se

dobiti uvid u dinamiku korozije i predvidjeti tijek korozijskih procesa u realnim sustavima. U

elektrokemijskim istraživanjima ispitivani čelik korodiran je u osam različitih elektrolita čiji

sastav je opisan u eksperimentalnom dijelu. Mjerenja su provedena dvjema metodama od

kojih je svaka dala uvid u neke segmente korozijskih procesa. Metodom linearne polarizacije

dobiveni su korozijski parametri: korozijski potencijal (Ekor/mV), gustoća korozijske struje

(jkor/µA cm-2), polarizacijski otpor (Rp/Ω cm2) i naposljetku brzina korozije (BK /mm god-1).

Metodom Tafelove ekstrapolacije dobiveni su korozijski parametri: korozijski potencijal

(Ekor/mV), gustoća korozijske struje (jkor/µA cm-2), brzina korozije (BK/mm god-1), te katodni (-

bk) i anodni (ba) nagib pravca. Pošto je u većini promatranih sustava nepoznat toćan kemijski

sastav elektrolita dinamika korozije pratila se kroz parametar brzine korozije koja je

izračunata iz dobivenih korozijskih parametara.

Na slici 1 prikazane su krivulje linearne polarizacije, a u tablici 1 vrijednosti dobivene

metodom linearne polarizacije na čeliku u elektrolitima SC-A, SC-R, SC-A +TV i SC-R +TV.

Na slici 2 prikazane su krivulje linearne polarizacije, a u tablici 2 vrijednosti dobivene

metodom linearne polarizacije na čeliku u elektrolitima VG-A, VG-R, VG-A +TV i VG-R +TV.

Na slici 3 prikazane su krivulje podenciodinamičke polarizacije, a u tablici 3Vrijednosti

dobivenemetodom Tafelove ekstrapolacije na čeliku u elektrolitima: SC-A, SC-R, SC-A +TV i

SC-R +TV. Vrijednosti brzine korozije u promatranim sustavima ujednačeni su s

vrijednostima dobivenim metodom linearne polarizacije sa primjetnim odstupanjem za

otopinu SC-A +TV.

Na slici 4 prikazane su krivulje podenciodinamičke polarizacije, a u tablici 4Vrijednosti

dobivene metodom Tafelove ekstrapolacije na čeliku u elektrolitima: VG-A, VG-R, VG-A +TV

i VG-R +TV. Vrijednosti brzine korozije u promatranim sustavima ujednačeni s vrijednostima

dobivenim metodom linearne polarizacije.

U konvencionalnim sustavima s alkoholnim vlaženjem kao primarni inhibitor korozije

literatura navodi upravo izo-propilni alkohol (8). No jedna od značajnijih tendencija u razvoju

ofsetnog tiska je da cijeli sustav proizvodnje bude u što je moguće većoj mjeri ekološki

prihvatljiv uz razumljivo zadržavanje iste kvalitete tiska i otiska i naravno cijene same

__________________________________________________________________________________


471

proizvodnje (9). U ranijim istraživanjima u usporedbi korozijskih procesa u sustavima sa

alkoholnim i ekološkim otopinama uvidjelo se da su ekološke otopine korozivno agresivnije,

ali u istom redu veličina brzine korozije (BK)(10). Potaknuti dobivenim rezultatima u ovom

radu se ispitao veći broj različitih ekoloških otopina predviđenih za bezalkoholno vlaženje.

Dobiveni rezultati ukazuju da je korozija u svim promatranim sustavima u većoj mjeri

inhibirana. Što ukazuje da temeljni koncentrati („puferi“) oba proizvođača sadrže dodan neki

snažan inhibitor korozije.

Brzina korozije (BK) u početnim otopinama za vlaženje oba proizvođača predviđena za tisak

iz araka izračunata primjenom obje potenciodinamičke metode je istih vrijednosti. Međutim u

oba sustava vrijednost brzine korozije se znatno povećava dodatkom sredstva za regulaciju

tvrdoće. U sustavu proizvođača SC pripadajući i preporučeni dodatak za regulaciju tvrdoće

otopine za vlaženje dodan u preporučenoj koncentraciji povećava vrijednosti brzine korozije

za dva puta.

Načelno velik stupanj sličnosti pokazuju rezultati brzine korozije strojnog čelika u sustavima

predviđenim za tisak i role. Značajno je za primijetiti da je vrijednost brzine korozije u

početnim otopinama oba proizvođača identična. Što ukazuje da se sa velikim stupnjem

vjerojatnosti može tvrditi da se u oba pufera predviđena za rotacijski tisak nalazi inhibitor

istog kemijskog djelovanja. Usporedbom promatranih sustava predviđenih za tisak iz role

također se može uvidjeti da dodatkom sredstva za regulaciju tvrdoće vrijednosti brzine

korozije rastu. Međutim brzina korozije čelika u realnoj otopini (uz dodataksredstva za

regulaciju tvrdoće) proizvođača VG vidno je manja. Potrebno je napomenuti da je proizvođač

VG razvio sustave koji u svim tehnikama ofsetnog tiska (i za tisak iz araka i za rotacijski

tisak) koriste isti dodatak za regulaciju tvrdoće. Sa korozijskog aspekta dodatak za regulaciju

tvrdoće proizvođača VG bitno je povoljniji u sustavima za tisak iz role.

6 ZAKLJUČAK

Iz provedenih istraživanja moguće je zaključiti slijedeće:

Pojava korozije imanentna je procesima grafičke reprodukcije, posebno u tehnici ofsetnog

tiska, gdje su pojedini dijelovi tiskarskih strojeva izloženi djelovanju otopine za vlaženje.

Korozivno djelovanje može utjecati na rad pojedinih sklopova, što za posljedicu, između

ostalog, ima probleme u radu tiskarskoj stroja i lošiju kvalitetu otisaka. Uz same početne

__________________________________________________________________________________


472

pufere - koje mogu biti različitog karaktera i kompleksnog sastava - znatan utjecaj na pojavu,

intenzitet i dinamiku korozije imaju i pripadajuća sredstva za regulaciju tvrdoće.

U promatranim laboratorijskim uvjetima brzina korozije strojnog čelika u realnim sustavima

otopina za vlaženje proizvođača VG manja je nego u sustavima otopina za vlaženje

proizvođača SC.

7 LITERATURA

1. Stupnišek-Lisac, E. (2007). Korozija i zaštita konstrukcijskih materijala, FKIT, ISBN 978-

953-6470-31-0, Zagreb

2. Lovreček, M. (1990). Funkcija otopine za vlaženje u ofsetnom tisku. Acta Graphica, Vol. 2,

139-141,ISSN 0353-4707,Zagreb

3. Kipphan, H. (2001). Handbook of Print Media-Technologies and Production Methods,

Springer-Verlag, ISBN 3-540-67326, Berlin

4. Marošević, G. & Bauer, G. (1991). Mehanička svojstva gumenih navlaka u ofsetu. Acta

Graphica, Vol.. 3, 129.-138, ISSN 0353-4707, Zagreb

5. Baudin, G. (1999). Acido-basic theory and offset surface, Acta Graphica, Vol. 11, 113-

127, ISSN 0353-4707, Zagreb

6. Dragčević, K. &Lovreček, M. (2010). Istraživanje korozije u sustavima ofsetnog tiska, Proceedings PDC

conference 2010, 6.-9. October 2010, Hrvatska, ISBN 9789537644062, Mikota M. (Ed), 166-

175, University of Zagreb, Faculty of Graphic Arts, Senj

7. Dragčević, K.; Lovreček, M. &; Dragčević, Đ. (2005) Investigation of corrosion in print

production, Proceedings of the IARIGAI 32, International Iarigai Research Conference, 3-7

September 2005, Finland, ISBN 953- 7292-01-0, Enlund, N.(Ed.), 251-260, IARIGAI , Porvoo

8. Walenski, W. (1991). Offset Druck, Polygraph-Handbuch, ISBN 3-8764,1-246-3, Frankfurt

am Main

9. Rauch, W. (1999). Investigations into the Reduction or Replacement of 2-propanol in

Dempening Solutions for Offset Printing, Munich, Research Report No. 32.103 of FOGRA

institute, FOGRA Forschungsgesellschaft Druck e.V., 1-11

10.Dragčević, K. (2010). Istraživanje korozije u procesima grafičke reprodukcije, Doktorski

rad, Sveučilište u ZagrebuGrafički fakultet, Zagreb, Hrvatska


__________________________________________________________________________________


473

UTJECAJ PRIMJENE POLARIZACIJSKOG FILTERA NA BOJE SNIMLJENE FOTOGRAFIJE

IMPACTOF THE POLARIZING FILTERON THE COLORS OF SHOT PHOTOGRAPHS

Miroslav Mikota, Ivana Pavlović Sveučilište u Zagrebu, Grafički fakultet, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska


SAŽETAK

Polarizacija svjetla u fotografiji ima višestruki utjecaj. Refleksija svjetla od transparentnog

medija uzrokuje stvaranje, najčešće neželjenih, odbljesaka, a pri snimanju pejzaža i sličnih

motiva, zbog raspršenja svjetla kroz atmosferu, boje gube zasićenje, boja neba se bilježi

blijedo te se na nebu ne ističu oblaci. Kako bi se ovakav utjecaj anulirao ili smanjio, moguće

je pri snimanju koristiti polarizacijski filter. Pri tome fotograf očekuju prvenstveno povećanje

zasićenja, a ne tona i svjetline boje. U radu se analizira utjecaj primjene polarizacijskog filtera

na boje snimljene fotografije.

Ključne riječi: polarizacija, polarizacijski filter, zasićenje, razlika boja

ABSTRACT

Light polarizationhas multipleeffects in photography. Light reflection from a transparent

medium causes, mostly unwanted,reflections, and, in shootinglandscapes andsimilar

motifs,thescatteringof lightthrough the atmosphere causes decrease ofcolorsaturation, pale

recording of the sky colorand the clouds are not pointed on the sky.Toannulor reduce this

impact, it is possible to usepolarizingfilter.In shooting with polarizing filter,the photographer

primarilyexpected toincreasesaturation, not colortone andbrightness. This paper analyzes

theimpact of thepolarizingfilter onthe colors of shot photographs.

Key words: polarization, polarizing filter, saturation, color difference

__________________________________________________________________________________


474

1 UVOD

Svjetlo se može razmatrati kao elektromagnetski val. Kod prirodnog svjetla svjetlosni val titra

u svim pravcima okomitim na pravac širenja svjetla – pa se za takvo svjetlo kaže i da je

neuređeno. Međutim, refleksijom od transparentnog medija, raspršenjem kroz neki medij,

proslaskom kroz neki medij i refrakcijom (lomom), dolazi do uređenja svjetlosnog vala, tj.

svjetlosni val titra više u jednom, nego u ostalim pravcima. Takvo je svjetlo djelomično

polarizirano, a ako je tiranje izraženo samo u jednom pravcu, govori se o linearno

polariziranom svjetlu. Da bi svjetlo bilo linearno polarizirano, između reflektirane i refraktirane

zrake svjetla mora biti pravi kut, a inače dolazi do djelomične polarizacije. (1)

U fotografskom je smislu zanimljiva polarizacija svjetla koja nastaje refleksijom, raspršenjem

i prolaskom kroz neki medij (1, 2). Refleksijom svjetla od transparentih medija nastaju

odbljesci, a raspršenjem svjetla boje postaju manje zasićene. Ove se efekte može smanjiti ili

anulirati korištenje polarizacijskog filtera koji, u stvari, polarizira svjetlo prolaskom kroz

odgovarajući medij (3).

2 TEORETSKI DIO

Refleksijom od stakla i drugih transparentnih medija nastaje polarizirano svjetlo (slika 1).

Takvo svjetlo stvara odbljeske te reflektira likfotografa prilikom snimanja. Kako bi se ovaj

efekt, koji je u fotografskoj praksi najčešće nepoželjan, anulirao ili smanjio, pri snimanju se

ispred objektiva fotografskog aparata stavlja tzv. polarizacijski filter. Polarizacijski je filter, u

stvari, medij (sitni kristali naneseni na staklenu ili transparentnu plastičnu podlogu) koji

propušta valove svjetla koji titraju samo u nekojravnini – efekt se regulira okretanjem filtera

ispredobjektiva SLR fotografskog aparata dok se ne postigne željeni efekt (slika se promatra

gledanjem kroz tražilo). (1, 3)

Slika 1 Linearnapolarizacijasvjetlarefleksijomodtransparentnepodloge

__________________________________________________________________________________


475

Kako u realnim uvjetima fotografskog snimanja refleksijom, u pravilu, ne nastaje linearno,

već djeomično, polarizirano svjetlo, uz jednostruke se polarizacijske filtere koriste i dvostruki i

trostruki polarizacijski filteri.Negativna je strana korištenja polarizacijskih filteta relativno velik

filter faktor, pogotovo kodvišestruhih filtera, tj. potreba produljenja vremena eksponiranja u

odnosu na ono potrebno pri snimanju bez filtera (uz konstantni otvor objektiva, tj. bilo koja

kombinacija tako dobivenih elemenata ekspozicije sukladno zakonu reciprociteta). Ovo u

određenoj mjeri sužava mogućnost korištenja ovakvih filtera. (3)

Međutim, do polarizacije svjetla dolazi i raspršenjem svjetla u atmosferi (2). Pri tome se

svjetlo najjače polarizira pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na smjer u kojem se nalazi

Sunce. Ovak efekt se prvenstveno očituje u pejzažnoj fotografiji, fotografiji urbanih pejzaža i

sl. općeg plana kada boje prilikom snimanja izgledaju nezasićeno, nebo ispada blijedo, a na

fotografiji se ne ističu oblaci. Međutim, pri snimanju ovakvih motiva, korištenjem se

polaarizacijskog filtera (uz zakretanje ispred objektiva fotografskog aparata) ovaj efekt može

izbjeći ili smanjiti (3). Pri tome, fotograf, što se reprodukcije boja tiče, očekuje prvenstveno

promjennne u zasićenju boje, a ne u tonu i svjetlini.

a b

Slika 1 Fotografija snimljena a) bez polarizacijskog filtera i b) s polarizacijskim filterom


U eksperimentalnom je dijelu rada ispitivan utjecaj korištenja polarizacijskog filtera na

zasićenje i boje. Raspršenim svjetlom temperature izvora svjetla 5500 K (Daylight) u

lightboxu Gretag Macbeth Judge 2 simulirano je dnevno bijelo raspršeno svjetlo. U tim je

uvjetima snimana standardna tablica. Za snimanje je korišten digitalni SLR fotografski aparat

__________________________________________________________________________________


476

Canon EOS 5D Mark II MP i objektiv Canon EF 50 mm svjetlosne jačine 1,4. Snimane su

dvije fotografije, jedna bez korištenja polarizacijskog filtera, druga uz korištenje jednostrukog

polarizacijskog filtera, uz vizualno određivanje zakrenutosti filtera kroz tražilo fotografskog

aparata, kako bi se postigao maksimalni efekt filtracije. Za određivanje elemenata ekspozicije

je korišten TTL overall sustav, a fotografije su snimane u najfinijem JPG zapisu uz rezoluciju

21 MP u Adobe RGB prostoru boja.

Digitalni su zapisi snimljenih fotografija učitani u program Adobe Photoshop CS 5 te su za

obje fotografije određene L, a i b vrijednosti za plavu (B), zelenu (G), crvenu (R), cijan (C),

magentu (M), žutu (Y) i boju plavog neba (BS).

Iz izmejerenih su vrijenosti određene ukupne razlike boja ∆E00 i zasićenje za svaku boju.

Zasićenje boja (sab) je određeno prema formuli (4):

4 REZULTATI

U tablicama 1 – 3 su prikazani rezulati eksperimentalnog dijela rada. Tablice 1 i 2 prikazuju

L, a i b vrijednosti mjerenih boja, tablica 1 za boje dobivene snimanjem bez polarizacijskog

filtera, a tablilca 2 za boje dobivene snimanjem s polarizacijskim filterom. U tablici 3 su

prikazane razlike boja (∆E00) između boja dobivenih snimanjem s polarizacijskim fitlterom i

bez polarizacijskog filtera.

Tablica 1 L, a, b vrijednosti boja dobivenih snimanjem bez polarizacijskog filtera

Tablica 2L, a, b vrijednosti boja dobivenih snimanjem s polarizacijskim filterom

R G B C M Y BS

L 50 60 27 54 58 92 48

a 70 -47 28 -25 66 -1 15

b 55 34 -66 -39 -4 90 -56

R G B C M Y BS

L 42 52 20 44 51 89 40

a 64 -54 29 -16 68 9 21

b 52 35 -63 -43 -1 94 -62

__________________________________________________________________________________


477

Tablica 3 razlike boja (∆E00) za boja dobivene snimanjem sa i bez polarizacijskog filtera

R G B C M Y BS

∆E00 7,84 7,77 5,37 11,09 6,82 5,73 7,72

sab– snimano bez filtera 1,78 0,97 2,66 0,86 1,14 0,98 1,21

sab– snimano s filterom 1,96 1,24 3,47 1,04 1,33 1,06 1,64

5 DISKUSIJA I ZAKLJUČCI

Iz tablica 1 i 2 je vidljivo da snimanjem polarizacijskim filterom dolazi do promjena svih

promatranih boja u svjetlini (L) i kromatičnosto (a, b). Rezultat tih promjena su i razlike boja

(∆E00) koje su izrazite kod svih boja (tablica 3), a unutar granica prihvatljivosti (∆E00 manje od

6) pri direktnoj bi usporedbi bile jedino razlike za plavu i žutu.

Snimanjem se s polarizacijskim filterom, očekivano, povećava zasićenje boja, što je

najizraženije kod plave i boje plavog neba, a najmanje izraženo kod žute (tablica 3).

Raspršivanjem svjetla u atmosferi dolazi do djelomične polarizacije svjetla što, pri snimanju,

rezultira manjim zasićenjem boja, blijedim prikazom boje neba, nenaglašenim oblacima na

nebu i sl. Kako bi se ovaj efekt smanjio, može se pri snimanju koristiti jednostruki

polarizacijski filter. Međutim, pri korištenju ovog filtera, fotograf mora očekivati da će doći do

vidljivih promjena boja i u svjetlini i u kromatičnosti kao i da će se zasićenje različito povećati

za različite boje. Ipak, efekt je vizualno moguće regulirati prilikom snimanja pa je primjena

polarizacijskog filtera, sa ciljem povećanja zasićenja boja, zanimljiva u području snimanja

vani (prvenstvano pejzaž i slični motivi) kada se kompozicija gradi na izrazitim bojama.

Digitalni fotografski sustav omogućuje promjene u zasićenju boja i prilikom obrade digitalnog

zapisa slike. Daljnja će ispitivanja u ovom podučju biti okrenuta komparativnoj analizi efekata

postignutih snimanjem polarizacijskim filterom i simulacije tog efekta u digitalnom

fotografskom laboratoriju.

__________________________________________________________________________________


478

6 LITERATURA

1. Goldstein D.; Dekker, M. (2003). Polarized Light, CRC Press, ISBN 0-8247-4053-X,

Cleveland

2. http://www.cambridgeincolour.com/tutorials/polarizing-filters.htm Pristupljeno 20. 6. 2012.

3. Mikota, M. (2000). Kreacija fotografijom, V. D. T. Publishing, Zagreb

4. Schanda, J. (2007). Colorimetry: Understanding the CIE System, Wiley Interscience,

ISBN 978-0-470-04904-4, Hoboken

http://books.google.com/?id=g8VDAgAACAAJ&dq=intitle:Colorimetry+intitle:Understanding+intitle:the+intitle:CIE+intitle:System

http://en.wikipedia.org/wiki/Wiley_Interscience

http://en.wikipedia.org/wiki/International_Standard_Book_Number

http://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-470-04904-4

__________________________________________________________________________________


479

DIZAJN I TISAK SKRIVENIH PODATAKA NA KOŽI SA SPOT BOJILIMA KOJE IMAJU POZNATI Z FAKTOR

DESIGN AND PRINT OF HIDDEN INFORMATION ON LEATHER WITH SPOT INKS THAT HAVE

KNOWN Z FACTOR Ivana Žiljak Stanimirović 1, Jadranka Akalović 2, Jana Žiljak Vujić3 1Grafički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska 2Tekstilno – tehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska 3Tehničko Veleučilište, Zagreb, Hrvatska


SAŽETAK U radu su prikazani rezultati eksperimentalnih izvedbi proizvoda od kože na temelju

INFRAREDESIGN teorije. Svojstvima lica kože: sjajnost, otpornost na mehanička oštećenja,

vlagu i svjetlo, te ujednačenost obojenja, dodjeljujemo svojstvo apsorpcije bliske infracvene

svjetlosti. Primjena i novost je u označavanju kože koje se opisuje sa dvostrukom

informacijom u vidljivom i NIR spektru (bliskom infracrvenom spektru). S unaprijed zadanim

dvostrukim stanjima Z vrijednosti pristupa se dizajniranju lica kože za izradu cipela, torbi,

remena. Ovisno o provođenju dogotovnih tehnoloških operacija obrade lica kože, moguće je

kontrolirati i znati specifična svojstva različitih koža, što je ključno za primjenu dualnog stanja

na koži. Rezultati pokazuju da se INFRAREDESIGN na koži može realizirati i sa dva crna

bojila različitih Z svojstava. Bojila opisivana u ovome članku su spot bojila, čime je napravljen

odmak u primjeni dvostrukog označavanja na koži. Naš doprinos je projektiranje tablica bojila

i materijala s obzirom na Z faktor u INFRAREDESIGN teoriji, te ugrađivanje individualiziranih

podataka o seriji, godini proizvodnje, zemlji porijekla i drugih marketinških poruka i kodova.

Predstavljamo dualni dizajn s različitim Z faktorom u šarenim i monokromatskim rješenjima.

Na ovaj način moguće je proizvode izrađene od kože potpuno inovativno dizajnirati,

individualizirati i brendirati.

Klučne riječi: Koža u NIR-u, INFRAREDESIGN, Z faktor, infrared tehnologija, steganografija



__________________________________________________________________________________


480

ABSTRACT Paper presents the results of experimental performances of skin of leather products based

on INFRAREDESIGN theory. Skin properties of leather: gloss, resistance to mechanical

damage, moisture and light, as well uniformity of staining, are enriched with characteristic

absorption in near infrared light. Application and novelty is in the labeling of skin which is

described as dual information in the visible and NIR spectrum (near infrared spectrum).

With pre-set dual states of Z value we approach to designing skin of leather for producing

shoes, bags, belts, etc. Depending on the implementation of technological processing

operations of pre/finished skin of leather, it is possible to control and know the specific

properties of different leathers, which is essential for the application of dual skin of leather

condition. The results show that the INFRAREDESIGN on the leather can be realized with

two black dyes with different Z attributes. Dyes described in the article are spot colours,

which enables us to made next level in the application of the double shift marking on the

leather. Scientific contribution stands in the design of tables of colours and materials, with

respect to the Z factor in INFRAREDESIGN theory, and in the incorporation of individualized

information on the series, year of production, country of origin and other marketing messages

and codes. We introduce the dual design with different Z factor in colourful and

monochromatic solutions. By this way it is possible to design leather products with

completely innovative and individualized brand design.

Key words: Leather in NIR, INFRAREDESIGN, Z factor, infrared technology, steganography

__________________________________________________________________________________


481

1 UVOD

Bojanje koža prirodnim bojilima poznavale su sve stare kulture od Egipta, Mezopotamije,

Grčke, Rima. XIX st. je doba velikih i revolucionarnih napredaka u kožarstvu. To je i vrijeme

početaka bojanja koža sintetskim bojilima koja su uskoro gotovo potpuno potisnula iz

uporabe prirodna bojila.

Tehnološki proces prerade sirove kože u gotovu kožu određenih svojstava i uporabne

vrijednosti, uključuje i tehnološke operacije bojanja koža (osnovno i pokrivno). Osnovno

bojanje uštavljenih koža raznim vrstama bojila koja se kemijski vežu na kožna vlakna odvija

se u kožarskim bačvama. Ovako dobiven poluproizvod naziva se bojani ''crust''.

Karakteristično za bojani crust je transparentnost lica kože i njegova osjetljivost na vanjske

utjecaje. Radi zaštite lica kože, postizanja određenih svojstava vezano uz uporabne

vrijednosti gotovih koža, potrebno je lice crust kože dogotoviti. Pokrivno bojanje lica kože je

tehnološka operacija dogotove u užem smislu. Dogotova koža u užem smislu odnosi se na

bojanje lica kože pripravcima pokrivnih pigmenata i vezivnih sredstava i predstavlja završno

bojanje kože.

Premda se radi o istom tonu boje u vizualnom spektru, predstavljamo rješenje korištenja

različitih bojila, od kojih neki imaju malu, nikakvu ili veoma jaku apsorpciju IR svjetla.

Otkriće projektiraja dvostruke slike za blisko infracrveno podrućje po prvi puta je

predstavljeno u INFRAREDESIGN monografiji (1). CMYKIR separacija (2),

INFRAREDESIGN teorija (3) te vrijednost Z (4) prihvaćene su za opis apsorpcije u

infracrvenom spektru na 1000 nm.

Pojedina bojila za dogotovu kože imaju karakteristična svojstva refleksije i apsorpcije NIR

spektra. Mnoga bojila za kožu imaju uredno mjerljivu apsorpciju NIR svjetla i Z faktor. Nisu

izučavana sve do objave IRD koja je radovima objavljenim u časopisima Tekstil (5,6), Koža i

obuća [7], ušla u podrućje kožarske industrije. Nakon opsežnih mjerenja apsorpcije NIR

spektra s uzoraka koža iz poznatih, objavljenih kataloga, postavlja se IRD tehnologija za

dogotovne procese u kožarskoj industriji. Otvara se ogromno područje primjene u

dizajnerskom i informacijskom području označavanja na kožarskim proizvodima. Novi svijet

dizajna kože i proizvoda od kože INFRAREDESIGN tehnologijom otkriva čudesnu

povezanost dizajna i materijala koja se ogleda u istini da se može dizajnirati i označavati u

NIR spektru.

__________________________________________________________________________________


482

2 TEORETSKI DIO

Koža je specifičan materijal koji u svom genetski uvjetovanom strukturiranju nosi razloge i

uzroke svojih najvažnijih svojstava (vlaknaste strukture, mehaničke otpornosti, velike

unutrašnje površine, propusnosti pare, sposobnosti absorbiranja vlage, plastičnosti i

elastičnosti, termoizolacijskih svojstava itd.). Sva ova svojstva su specifična i unikatna za

kožu svake jedinke. Razlikuju se prema vrsti, starosti, prehrani, uvjetima uzgoja,

zdravstvenom optimumu, a mogu se smatrati obilježjima i informacijama skrivenim oku

promatrača. Tek udobnost i kvaliteta npr. cipele, otkrivaju promatraču sva naprijed navedena

svojstva kože od koje je cipela izrađena. Na isti način neudobnost i loša kvaliteta cipele

otkrivaju promatraču greške u strukturi i svojstvima kože od koje je cipela izrađena.

Za analizu su snimljene tenisice (slika br. 1) koje su napravljene od različitih materija. Neke

tamne površine su „bijele“ u IR sustavu. Tenisice nose višestruke informacije o materijalu na

nov način preko svojstava materijala u odazivanju u vizualnom i infracrvenom spektru

snimljene ZRGB kamerom (8). Iste snimke bi se dobile da je snimanje izvedeno u mraku, ali

pod nezavisnim IR izvorom. ZRGB kamera je nezavisna od vrste izvora. Prepoznaje Z

vrijednost apsorpcije na 1000 nm.

Slika 1 Tenisice snimljene u vizualnom VS i bliskom infracrvenom spektru sa Z vrijednostima IR/Z

Na drugom primjeru su torbice (slika br. 2) na kojima se vidi da nisu planirane vidljive i

nevidljive informacije za blisko infracrveno područje. Na prvoj torbici leptir je vidljiv u vidljivom

__________________________________________________________________________________


483

spektru, a u NIR spektru se gubi. Tamno plavi i crni elementi se takoder ne vide u NIR-u, a

žuta kružnica s lijeve strane prve torbice ima visoku vrijednost Z. Na drugoj torbici crvena i

cyan se ne vide u NIR a zelena ostaje vidljiva. Ovi primjeri su dokaz da nema koleracije

između tamnoće boje u vizualnom spektru i NIR svojstava.

Slika 2 Torbice snimljene u vizualnom i IR/Z spektru

Slika djevojke sa sunčanim naočalama i tetovažom na ramenu (slika br. 3) pokazuje da IR

zrake prodiru kroz tamno staklo do oka bez gubljenja intenziteta. Oko i okolina oka se vidi u

IR zapisu kao da stakla na naočalama niti nema. Tetovaža Pegaza na leđima djevojke je

ostala tamna. Crna majica u VS (vizualni spektar) je posve odbila IR svjetlo u NIR. Za ZRGB

kameru je bijela. Ovaj primjer pokazuje potrebu ljudi za označavanjem vlastite kože.

Uvodimo pojam infracrvene slike u označavanju na koži.

Slika 3 Slika djevojke sa sunčanim naočalama i tetovažom na ramenu u crnoj VS i bijeloj IR/Z majici

__________________________________________________________________________________


484

U novom svijetu INFRAREDESIGN-a isprepliču se obilježavanja kroz skrivene informacije i

dvostruke poruke (9). Upravo tako i dizajn na licu kože izrađen INFRAREDESIGN

tehnologijom i prikazan u četvrtom poglavlju s prikazanim rezultatima daje promatraču u

vidljivom dijelu spektra jednu sliku lica kože, a u NIR dijelu spektra drugu sliku toga istog lica

kože. Završna obrada kože, tzv. dogotova u užem smislu je obrada prirodnog lica kože

sredstvima na bazi pokrivnih pigmenata i vezivnih sredstava koji se nanose na pripremljeno

lice kože raznim tehnologijama i strojevima prskanjem, valjcima i sl. Dogotovni nanosi se

adhezijski učvršćuju na površini lica kože mehaničkim i drugim fizikalnim obradama. Različita

svojstva lica gotove kože – ujednačenost obojenja, veći ili manji sjaj, otpornost na mehanička

oštećenja, vlagu, svjetlo, itd. moguće je postići upravo završnom obradom.


3.1. Bojila (pigmenti) za dogotovu lica kože i apsorpcija bliskog infracrvenog svjetla Obojenja lica različitih koža jednakog tona u vidljivom spektru (VS) su kombinacije različitih

pripravaka bojila i pokazuju različitu apsorpciju bliskog infracrvenog svjetla (NIR od 700 do

1200 nm) – veoma jaku, slabu ili nikakvu. Karakteristična svojstva refleksije i apsorpcije u

NIR spektru pojedinih bojila za dogotovu kože tek su otkrivena, a stoji tvrdnja da je

projektiranje procesa bojanja koža jednako važno za vizualni spektar ali s točno određenom

količinom refleksije u NIR spektru. Tehnološke operacije bojanja koža sa svojstvima odaziva

u NIR spektru uključili smo u tehnološki proces konvencionalne obrade kože radi postizanja

određenih svojstava prema uporabnoj vrijednosti. Za svaki ton boje postoji samo jedna

receptura sastava konačnog obojenja uporabom raspoloživih komponenti bojila za kožu. Ako

ne vodimo računa o NIR apsorpciji, tada postoji neograničeno mnogo receptura miješanja

bojila. Određivanje numeričke vrijednosti Z uvedeno je kako bi se jednoznačno odredila

apsorpcija svjetla pri valnoj dužini od 1000 nm. Ispitivanje apsorpcije i refleksije svjetla mjeri

se kamerom koja reflektira vidljivi dio spektra valnih dužina 400 – 700 nm a propušta NIR, te

skenira materiju u Z stanju. Apsorpcija u NIR spektru se promatra kao vlastito svojstvo bojila.

Za potrebe ovoga rada vršena su mjerenja apsorpcije NIR spektra na uzorcima dogotovnih

pigmenata serije NEOSAN proizvođača Clariant, Nizozemska, koje u svom radu koristi

Varaždinska tvornica kože. Uzorci su uzeti iz originalnih pakiranja pigmenata i ne sadrže

otapalo i vezivna sredstva za dogotovu lica kože. Mjerenje refleksije i apsorpcije u

infracrvenom spektru izvedeno je s SpectroEye „X-Rite“ uređajem. Numeričke vrijednosti

__________________________________________________________________________________


485

boje dobivene su selektivnim skeniranjem na uređaju Projectina Docubox forenzic system

PIA 6000 / Multi-spectral Imaging Software modul (Slika br. 4).

1.a. 1.b.

1.c. 1.d.

Slika br. 4 Uzorak serije „NEOSAN 2000“ 1.a. Vizualni spektar, 1.b. Lumi, 1.c. Ultraviolet 254 nm, 1.d. Infrared 1000 nm

Vrijednost Z, koja opisuje apsorpciju na 1000 nanometra je za uzorke serije „NEOSAN 2000“

prikazana u Tablici br. 1.

Tablica o bojama sadrži mjerene vrijednosti u vizualnom spektru, luminiscenciji,

ultravioletnom svjetlu. Sve boje imaju maksimalnu apsorpcijsku moć u UV svjetlu.

Tablica 1 Mjerenje uzoraka «NEOSAN 2000»

UZORAK Vizualni

spektar

Lumi Ultraviolet

254 nm

Gray NIR

NEOSAN

2000

Lab

/ RGB (28)

GR %

Z % 1000nm

D

GR-Z)

__________________________________________________________________________________


486

BLACK 24, -6, 20

57, 60, 27

30, -11, 11

58, 76, 53

25, 3, 0

64, 57, 59

88 80 8

SHERY RED 47, 67, 59

214, 34, 9

25, 5, 1

53, 62, 58

24, 5, -6

61, 54, 66

73 20 53

BEIGLE 61, 21, 67

200, 133, 0

65, -19, 43

143, 167, 76

25, 8, -8

68,56,73

55 40 15

HELL

BRAUN

24, 22, 32

92, 42, 4

65, -19, 43

143, 167, 76

24, 2, 0

61, 56, 57

84 52 32

GELB 69, 21, 73

224,152, 0

72, -17, 68

172,183, 25

26, 3, 4

68,61,57

47 15 32

BLUE 22, 4, -24

40,51,87

25, 4, -20

53, 59, 90

25, 4, -8

61, 57, 71

91 54 37

OPCALIN

PARLANTE

87, -2, 17

223,218,185

80, -25, 3

145, 211,190

31, 7, -11

78, 70, 90

25 0 25

MAGENTA 33, 32, 26

129,54,39

17, 2, -4

42, 41, 48

24, 2, 1

61, 56, 56

88 22 66

Posebno je izdvojen stupac u bliskom infracrvenom spektru NIR sa Z faktorom.

Nakon NIR prikazan je stupac razlike Z (infracrveno) vrijednosti i sivog stanja bojila (Gray).

Pokazano je da nema korelacije između Gray i NIR – Z, te svojstva apsorpcije u vizualnom i

infracrvenom spektru.

Miješanjem ovih bojila izvode se različiti tonovi. Vrijednost Z je svojstvo materije za određeno

bojilo. Vrijednost Z je direktno proporcionalna udjelu pojedinih komponenti.

Svaki od originalnih tonova ima i druge vrijednosti Z. Specifična je za crni ton, koji se može

izvesti i kao crna boja koja ne apsorbira IR svjetlo. Svaki od originalnih tonova ima druge

vrijednosti Z.

4 REZULTATI 4.1. INFRAREDESIGN (IRD) tehnologija primjenjena na koži Opsežna mjerenja apsorpcije NIR spektra s uzoraka koža omogučila su postavljanje IRD

tehnologije za dogotovne procese završne obrade u kožarskoj industriji i nastajanje jednog

novog dizajna, obilježavanja na koži i proizvodima od kože.

__________________________________________________________________________________


487

Karakteristično za sintetska kožarska bojila je raznolik sastav dodataka, posebno mineralnih.

Tako je sadržaj ugljika u ovim bojilima prvi uvijet njihovih različitih svojstava u NIR spektru.

Rezultati mjerenja izvedeni su na realnim predmetima od kože. Tiskalo se „NEOSAN

2000“ bojilima u sitotiskarskoj tehnici. Za promatrača pri dnevnom svjetlu vidljiv je jedan

dizajn ovako dizajniranih kožnih proizvoda, dok je istovremeno u NIR spektru vidljiv sasvim

drugačiji dizajn na istim kožnim predmetima.

Crna obojenja na koži sadržavaju bojila koja potpuno apsorbiraju i bojila koja potpuno

reflektiraju NIR svjetlo. Tako namiješano bojilo dati će doživljaj bijele u IR instrumentima.

Primjeri su na remenu (slika br. 5). Crni crust goveđe kože za remene je poluprerađena

goveđa koža, najčešće kombinirano štavljena kromnim i biljnim štavilom, bojana u crno i

mašćena, sušena na stroju za vakumiranje. Propusna struktura lica koža omogućava

penetriranje dogotovnih sredstava veziva i pigmenata u kožnu strukturu, pa je potrebno

površinu lica kože prethodno obraditi. Obrada lica kože za izradu remena rađena je u

Tvornici koža INKOP Poznanovec tehnikom prskanja na stroju uz uporabu polimerizacijskih

sredstava tvrtke Fenice, prskanjem (2X). Nakon sušenja kože su glačane strojno pod tlakom.

Remen izrađen u radionici Ivice Nemčić, Zelina je bojan u sitotisku sa crnim bojilima s dva

različita sastava. Jedno crno bojilo jako apsorbira infrared komponentu (slova) dok drugo

bojilo (podloga) odbija IR komponentu sunčanog svjetla. ZRGB kamera dobro prepoznaje

slova na „bijelom remenu“ u IR spektru.

Slika br. 5 Crni kožni remen s crnim INFRAREDESIGN slovima vidljivim u IR/Z

__________________________________________________________________________________


488

Na isti način moguće je stavarati novi dizajn torbica prikazanih na slici (slika br. 6) i u njih

ugrađivati individualizirane informacije. Izvedba dvostrukog dizajna na koži je u tehnici

sitotiska s primjenom nove metode dizajniranja kožnih proizvoda koja koristi osnovne

postavke IRD teorije.

Slika br. 6 Torbica dizajnirana sa INFRAREDESIGN skrivenim porukama

Sve slike su snimljene sa ZRGB kamerom koristeći infracrvenu komponentu sunčane

svjetlosti, bez IR izvora.

Dogotovi lica kože pristupilo se s unaprijed zadanim dvostrukim dizajnom. Jedan dizajn je

vidljiv očima promatrača na dnevnom svjetlu, a drugi u bliskom infracrvenom spektru. Koža

je korištena za izradu torbi, remena, cipela, jakni i drugih proizvoda.

Svi uzorci kože su nakon dogotove na sitotisku i međufaznog sušenja obrađeni na stroju za

prskanje. Na površinu lica kože nanesen je lak na vodenoj osnovi (1:1), prskanjem (2 puta).

Nakon sušenja kože su mehanički obrađivane glačanjem na stroju s valjcima.

5 DISKUSIJA Svjetsko tržište proizvoda od kože preplavljeno je različitim imitacijama i falsifikatima

poznatih robnih marki. Prilikom projektiranja originala ne vodi se računa o budućnosti

__________________________________________________________________________________


489

dokazivanja autentičnosti materijala i bojila. Postavljaju se zahtjevi za detekcijom i analizom

originala i krivotvorina, a prvi korak je analiza bojila i materijala.

Ovu metodu dizajniranja kože bilo je moguće razvijati kroz dualna mjerenja na kožama

raznih vrsta prema životinjskom porijeklu, kao i različitim tehnološkim obradama. Ovako

razvijena metoda dizajniranja lica kože omogućuje postizanje željene ugradnje ciljano

planirane informacije i dizajna na kožnim predmetima. Riječ je o dirigiranoj informaciji,

dizajnu koji je nevidljiv u vidljivom spektru, a jednostavnom bliskom infracrvenom

detekcijom postaje vidljiv.

Važno svojstvo postojanosti boje i dogotovnih slojeva na licu kože za sve kožne proizvode

ispituje se prema zahtjevu tehničke norme HRN EN ISO 11640:2004, a postiže se

učvršćivanjem pigmentiranih vezivnih (dogotovnih) nanosa odgovarajućim lakovima u

završnom sloju dogotove.

Dvostrukost je INFRAREDESIGN počeo u grafičkoj industriji, preradi i dizajnu na papiru.

Budući da zajedno obrađujemo istu temu dizajniranja i označavanja sa bojama (grafičkim i

kožarskim), usudili smo se sva ispitivanja provesti u kožarskoj industriji.

6 ZAKLJUČAK Budućnost dizajna respektirati će prošireni spektar svjetlosti. Proizvod ima dvije informacije

koje štite jedna drugu. Prepoznaju se sa IR kamerama, nadzornim kamerama. Svi u lancu od

proizvođaća do potrošaća mogu provjeriti radi li se o originalnom proizvodu, koje su mu

izvorne karakteristike i oznake, koji je proizvod u seriji, te ima li individualiziranu oznaku ili

marketinšku poruku za krajnjeg korisnika. Proizvod od kože će u budućnosti imati svoju

vlastitu informaciju prepoznatljivu u NIR spektru sa točno određenim Z vrijednostima. Ona ne

remeti dizajn koji je u vidljivom dijelu spektra, ne poskupljuje proizvod, a daje novi image

proizvodu, novo označavanje i brendiranje.

7 LITERATURA

1. Žiljak I.; Pap K.; Žiljak Vujić J;, “INFRAREDESIGN”, (2008), FS, Zagreb, p. 117, ISBN

978-953-7064-09-9,

2. Žiljak V., Pap K., Žiljak I., CMYKIR Security Graphics Separation in the Infrared Area,

(2009.) Infrared Physics and Technology, Vol. 52., No. 2-3, Elsevier B.V. pp. 62-69, ISSN

1350-4495

__________________________________________________________________________________


490

3. Pap, K.; Žiljak, I.; Žiljak-Vujić, J.; Image Reproduction for near Infrared Spectrum and the

Infraredesign Theory, (2010), Journal of Imaging Science and Technology, Vol. 54, No. 1,

pp. 1-9, ISSN 1062-3701

4. Žiljak, V.; Pap, K.; Žiljak-Stanimirović, I.; Žiljak-Vujić, J., (2012.). Managing dual color

properties with the Z-parameter in the visual and NIR spectrum, Infrared physics &

technology, Elsevier B.V., Volume 55, Issue 4, July 2012, pp. 326-336, ISSN: 1350-4495.

5. Žiljak, I.; Pap, K.; Žiljak-Vujić, J., Infrared design on textiles as product protection. (2009)

Tekstil: časopis za tekstilnu tehnologiju i konfekciju, Vol. 58, No. 6, pp. 239-253, ISSN 0492-

5882.

6. Žiljak, V.; Akalović, J.; Žiljak-Vujić, J.; Upravljanje bojilima na koži u vizualnom i

infracrvenom spektru.(2012) Tekstil: časopis za tekstilnu tehnologiju i konfekciju, Vol. 60,

No.8; pp. 355-363, ISSN 0492-5882.

7. Vilko, Ž.; Akalović J.; Žiljak-Vujić J.; Projektiranje svojstva lica kože u bliskom

infracrvenom spektru (2012.), Koža & obuća, br: 4-6/12; pp.28-29, ISSN 0450-8726

8. Žiljak V., Pap K., Žiljak Stanimirović I., Development of a Prototype for ZRGB

Infraredesign Device, Technical Gazette, Vol.18, No.2, (2011), pp. 153-159, ISSN: 1330-

3651

9. Žiljak-Vujić, J.; Žiljak-Stanimirović I.; Međugorac O.; Hidden information in visual and

infrared spectrum, (2012.), Informatologia 45, 2, pp. 96 – 102, ISSN: 1330-0067

http://www.sciencedirect.com/science/journal/13504495/55/4

__________________________________________________________________________________


491

ALGORITMI I IZVORNI KOD ZA MJERENJE KOLIČINE PAPIRA I PRAZNIH PROSTORA U VALOVITOM KARTONU

ALGORITHMS AND ORIGINAL CODE FOR MEASURING THE PAPER QUALITY AND EMPTY SPACES IN THE CORRUGATED BOARD

Denis Jurečić, Nikolina Stanić, Vilko Žiljak, Branka Lajić, Ivana Žiljak Stanimirović

Grafički fakultet, Getaldićeva, Zagreb, Republika Hrvatska

E-mail: [email protected], [email protected], [email protected], [email protected]

SAŽETAK

Namjena programa je proračun količine papira i praznih površina u valovitom kartonu. Makro fotografija

presjeka valovitog kartona rasčlanjuje se u piksel strukturu. Svakom slikovnom elementu se pridružuje

pokrivenost. U eksperimentalnim primjerima su tamni pikseli šupljine. Svi pikseli predstavljaju papir od

kojeg je formiran valoviti karton. Prostor slike izvan rubova namjerno je posvjetljen. Ti piksli se zbrajaju

izdvojeno. Budući da valoviti karton nije potpuno ravan u preciznosti strukture jednog piksla, ostavljen je

bijeli prostor u slikovnom zapisu. Sivi dijelovi koji predstavljaju papir, mogu se umjetno razlučiti po

slojevima pridruživanjem pseudo sive boje. Konačna tablica je u koracima po 10 posto pa se taj razmak

može iskoristiti u određivanju pseudo sivoće.

Ključne riječi: valoviti karton, piksel struktura, kompozitni slojevi

ABSTRACT The method for calculating the measuring of paper quality and the empty spaces in corrugated board has been

set. The macro photography of the cross section of the corrugated board has been articulated into the pixel

structure of high resolution. Each image element is associated by the coverage after the interpretation of the

corrugated board cross section in vector graphics. The pixels represent the paper from which the corrugated

board is formed. The image space outside the board is separated and marked because the surfaces are not

levelled. These pixels are summarized separately and they do not have any influence on the final results of the

representation of particular layers of the corrugated board. All the parts which represent the paper are artificially

distinguished on layers by associating the pseudo colour. The method and the program solution is the base for

calculating the deformations caused by the invasive activities on the corrugated board and studying the

meteorological influences which change the geometry of the microstructure of such packaging materials.

Key words: packing, corrugated board, PPVD method, board deformation




__________________________________________________________________________________


492

1 UVOD, TEORETSKI DIO, PREMET ISTRAŽIVANJA

Valoviti karton štiti pakrane proizvode od udaraca, neravnomjernih pritisaka, ima noseća svojstva

čime osigurava pakirani sadržaj od vanjskih utjecaja. Najmanji model je troslijni valoviti karton.

Vanjske papirne ravnine i unutarnja valovita struktura, međusobno su zaljepljene. Takova

struktura povećava otpornost na savijanje i deformaciju ambalaže zbog vanjskih pritisaka. Nakon

izvjesnog vremenskog perioda, ipak dolazi do promjena. Izućavaju se promjene koje nastaju iz

veoma različitih uzroka. Namjera je urvditi povezanost transformacija materijala valovitog kartona

prema različitim utjecajima. Postavljamo novu metodu kvantitativnog određenja promjena u

mikrostrukturi deformacija. Sastoji se od dva odvojena koraka: Prvi, nazvan „piksel preciznost“

(PP), je mjerenje debljine slojeva valovitog kartona u njegovoj mikrostrukturi. Drugi, nazvan

„višeslojne debljinske razlike“ (VD) mjeri debljine presjeka pojedinih elemenata u dužem profilnom

rezu te ih postavlja u relativne međuodnose. Mjerenja visoke preciznosti dimenzije svakog sloja

valovitog kartona ili njegovog dijelića postavlja nov način kvantitativno određenja strukture

promjena materijala od čega je takva ambalaža građena.

Tablica 1 Mjerenja debljine slojeva valovitog kartona

debljina

(piksli)

Srednja

vrijednost

mm

Standardna

Devijacija

mm

ukupna

visina

13,860

1/ sloj 2,2668 0.3211

2/ sloj 1,5834 0.0121

3/ sloj 1,4480 0.1322

4/sloj 1,3740 0.0554

5/ sloj 1,4751 0.0778

6/sloj 1,6781 0.0334

__________________________________________________________________________________


493

3 EKSPERTIMENTALNI DIO

3.1 Metoda mjerenja „piksel preciznost“

Presjek valovitog kartona mjeri se neinvazivnim postupkom. Optička PP snimka digitalnom

kamerom omogućuje preciznost od preko tisuću dijelova na jednom milimetru. Budući da se

snimanje odvija u različitim bližim ili daljnjim pozicijama, snima se i tvrdi talon. Na primjer

profil novčića. I za njega se određuje debljina kao broj piksla na istoj snimci, u isto vrijeme.

Svako mjerenje će dati drugačiji broj piksla. Posebno se izmjeri takav tvrdi predmet kako bi

se odredila veličina svakog piksla u realnom mjerenju debljine pojedinih mikrodjelova

valovitog kartona. Na slici br.1 date su piksel pozicije, relativno za troslojni karton. Ovaj

debeli šesteroslojni valoviti karton nije tipičan. Izabran je zbog ilustracije metoda mjerenja i

demonstracije izvornog računarskog programa (slika 2). Talon od novčića 5 kuna ima

debljinu 1,83 milimetra. Mjeren je i debeli valoviti karton. Širina je 13,86 mm. Odavde slijedi,

za ovu snimku, da je piksel definiran kao 0.0203 milimetra. Pojedini sloj je mjeren na desetak

mjesta kako bi se utvrdila njegova debljina i razlike kroz statističke algoritme. U tablici 1 date

su srednje vrijednosti i standardne devijacije pojedinog sloja ovog troslojnog valovitog

kartona. Ovakova mjerenja se provode konvencionalnim programima zasnovanim na piksel

grafici.

Slika 1 Vrijednost pozicije piksla na slici valovitog kartona

__________________________________________________________________________________


494

Slika 2 Mjerenje debelog, tvrdog šesteroslojnog valovitog kartona

3.2 Metoda „višeslojne debljinske razlike“

Namjera nam je odrediti vanjski utjecaj na pojedine slojeve valovitog kartona. Razlikujemo

vanjsko lice ambalaže koje je najizloženije promjenama zbog mehaničkih sila i atmosferskih

prilika. Premda se radi o istom materijalu, vanjskog lica, unutarnjeg lica ambalaže te valovitog

dijela kao umetnutog između njih, snimke pokazuju u PP koraku velike razlike nakon izvjesnog

vremenskog perioda. Da bi se izračunala međusobna razlika geometrije tih slojeva kreiran je

program (tablica 3) čiji izvorni ispis objavljujemo u ovom radu. Pripremljene slike valovitog

kartona (iz sl.1) pretvaramo u vektorski oblik svakog dijela valovitog kartona. Na taj način smo

izdvojili pojedini sloj i pripremili ga za kvantitzaciju njihovih razlika. Svakom takovom

izdvojenom „layeru“ pridružujemo vlastitu informaciju. Predložili smo zasebno zacrnjenje kako

bi se ta informacija obrađivala u slikovnom algoritmu heksadecimalnih vrijednosti. Raspon

preciznost je dat kao osam bitni zapis (256 razina sive skale). To je priprema za situacije kada

bi se željelo proučavati velik broj različitih stanja deformacija u valovitom kartonu. Pojedini

koraci zacrnjenja elemenata valovitog kartona (slika 2, tablica 2) nisu ravnomjerni već se

podešavaju za vizualni dojam razlika slojeva koje ulaze u progarm VD.

__________________________________________________________________________________


495

Tablica 2 Učešće pojediih slijeva valovitog kartuna

Sloj

zacrnjenje

Mjerene slike 2.

1.075,432 piksla

Mjerenje slike 3

3,404 piksla

1/ 41% 16.88 % 16.66 %

2/ 59% 14.10 % 14.91 %

3/ 67% 10.18 % 10.74 %

4/ 74% 10.34 % 9.85 %

5/ 82% 11.66 % 11.65 %

6/ 90% 11.97 % 12.71 %

Bijela površina 25.85 % 23.46 %

Isti ti podaci o zacrnjenju slojeva uneseni su u program (tablica 3). Te razlike mogu biti u

svojstvu izdvajanja samo nekog dijela od posebnog interesa izučavanja. Kao naprimjer;

mjerenje neke izbočine, uleknuća, napuhanosti, deformacije detalja zvog vlage ili

mehaničkog utjecaja.

Slika 2 Vektorizacija slojeva valovitog kartona (translacija u pisel strukturu: 1502x716) Program VD mjeranja dat je u tablici 2. Svi vektorski Layeri su translatirani u piksel grafiku.

Slika 2 je rasčlanjena na 1,075.432 piksela.

__________________________________________________________________________________


496

Slika 3 Dio slike s grubim podjelama za ilustraciju programa VD 46 x 74 piksla

Izvorni program VD objedinjuje podatke iz slike 3. To je dio slike 2 sa drastično smanjenim

brojem informacija kako bi se svi podaci izvedbenog izvornog programa prikazali u ovom

radu. Slika 3 je opisana sa samo 3404 piksla. Rezultati pokrivenosti pojedinih slojeva dati su

u tablici3. Mjerenja pokazuju da su veoma slični rezultati za jako visoku rezoluciju prema

manjoj rezoluciji (radi ilustarcije svih podataka u programskoj provjeri). Ipak, program

omogućuje veliku preciznost, posebno kada bi se proučavao neki izdvojeni dio unutrašnjosti

kartona. Iz tablice se vidi velika razlika između prvog gornjeg sloja i tr3ć3g i četvrtog sloja

kojsu izrađeni iz istog papira. To je zbog utjecaja vlage koja je i bila osnova mnogih drugih

mjerenja, vrsta i sastava valovitih kartona u pakiranju voća i povrća.

Tablica 3 Izvorni VD program u PostScriptu i njegov opis

/s mark pstack pop def

/Valovi <

EAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEA


EAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEA97979797

9797979798EAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEA98979797979797EAEAEAEAEAEA

EAEAEAEAEAEAEAEAEAEA97979797979797979897979797979897979797979897

9797979797979797979797989797979897979797979797979797979897979797

9797979797979797989797989798979797979797979797979797979797979797

9797979797979797979797989797979797979797979797979797979797979897

Rutina ispisa i

definicije slike

EA = 10% svjetline,

dodana vrijednost

iznad valovitog kartona koja se odbacuje u konačnom proračunu svih zacrnjenja slojeva valovitog kartona

97=59% svjetline,

Prvi sloj

__________________________________________________________________________________


497

9797979797979797979797979797979897979897979797979797979797979797

9797979797979797979798979797979897979797979797979797979897979797

9797979797979797979797979797979797979797979797979797989797979797

9797979797979797979798979797979797979797979797979797979797979797

9797979797979797979797979897979897979797979797979797979797979797

9797989797979797979797979797979797979797979797979797979797979798

9798979897979797979797989797979797979797989898979797979797979897

9797979798979798979797979797979797979897979798979797979797979797

9797979797979797979797979797979797979797979797979797979797979798

9798979797979797979797979797979797979797979897979797979797979797

9897979797979797979797979797979797979797979797979797989797979797

979898979797FFFFFFFF6969696969696969696869FFFFFFFF97979797979797

9797979797979897979797979797FFFFFFFFFFFF696969696969696869696969

696969696969696969FFFFFFFFFFFF989797FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF

696969696969696969696869696969696969696969696869696969FFFFFFFFFF

FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF6969696969696969696969696969696969696969

6969696969686969696969FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF6969696969686968

696969696969696969696969696969696969696969696969696969FFFFFFFFFF

FFFFFFFFFF696969696969696968696969696969696969696969696969696968

69696969696969696969FFFFFFFFFFFFFF696969696969696969696969696969

696869696969696969696968696969696969696969696969FFFFFFFFFFFF6969

6969696869686969696969696969696969696968696969696969696969696969

696969696969FFFFFF696869696969696969696869696968686969FFFFFFFFFF

FF69696969696969696969696969696969696969686969696969696969696969

68696969696869FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF696969696969696968

6969696869696969696969696969696969696969FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF

FFFFFFFFFFFF6969696869696869696969696969696869686968696969696969

69FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF6869696969696969696968

69696969696969696869696969FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF

FFFFFFFFFF696969686968696969686969696869696968696969FFFFFFFFFFFF

sloj: 69 = 41% svjetline,

drugi sloj

valoviti dio

FF je bjelina, praznina između slojeva. Pojavljuje se na četiri mjesta: između pojedinih slojeva materijala valovitog kartona.

55 = 33% svjetline,

treci sloj,

Sa praznim FF okolinama

42 = 26% svjetline,

četvrti sloj

__________________________________________________________________________________


498

FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF696969696969696969696969

69696969696969FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF

FFFFFF69696969696969696969696969696969FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF

FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF69696969696969696869696869FF

FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF

6869696869696869696969FFFFFFFFFFFFFFFFFFFF5554545555555455555455

555455555555555454545554545554546968696968FFFF555455545455555554

5554545454545554555554545555555554545455545455555554555554545554

5455545454545555555455545454555554555455555555545455545555555554

5454555555545455555555545455555555555455545454545554545554545555

5455555454545555545554555454555555545554545454555555555554555455

5554545455555554555455555555555555545554555555555555555555555555

5555545455555455555455545555555555555555555555545555555455555455

5554555554555454555554555555555455555554545455545555555554545555

5455555455545555545555545455545554545555545555555455545554555555

55555455545554555554545455555454555554FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF5555

5554545555545455545555545554555555545455FFFFFFFFFFFFFFFF41424242

4142424242424242424242414241424242424241424142424142414242424141

4241414142424142424142414142424241414141414241414242414241414242

4141424241414142414242414141414242414242414141414242414141414141

4242414242424241414241424142414242424141424142414142424141424241

4142414142424141424242414241414141414141414241424241424241414241

4241414142424242424142424142414241424142424241414242424242414242

4241414141424142424142424242414242414241414141424241424241414242

4242424141424242414142414242424242424241424141424242424242414141

424142414142424242414241414142414241414241424142424242FFFFFF2E2E

2EFFFFFF414242414242414142414142424241424142FFFFFFFFFFFFFFFFFFFF

FF2E2D2D2D2D2D2E2E2E2E2D2E2E2D2E2E2D2E2E2E2EFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF

FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF2E2E2E2D2E2D2D2E2E2E2E2D2D2E2E2D2D2E2E2E

2E, 18%,svjetlina peti sloj. U slikovnom zapisu je ovaj piksel prostor jako izmješan s prazninama (FF).

1A, 10% svjetline, šesti, najtamniji sloj.

EA,91% svjetline. Zadnji zapis je prostor izvan valovitog kartona. Ta se površina odbacuje u proračunu učešća pojedinih

slojeva valovitog kartona. Zbrojeni su u vatrijabli N;

zac0.

__________________________________________________________________________________


499

2E2D2D2E2E2E2EFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF2E2D2E2E2E2E2E2E

2E2E2E2E2E2E2D2E2E2E2D2D2E2E2E2E2D2D2D2D2D2E2EFFFFFFFFFFFFFFFFFF

FFFFFFFF2D2E2E2D2D2D2E2E2E2D2E2D2E2E2D2D2E2E2D2E2D2E2D2D2E2E2E2D

2D2D2D2D2E2E2DFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF2E2D2E2E2E2E2E2E2E2E2E2D2E2E2E

2E2E2E2E2E2E2E2D2E2E2D2E2E2E2E2E2E2D2E2E2E2DFFFFFFFFFFFFFF2D2D2E

2D2E2D2D2E2E2E2E2E2E2E2E2D2E2D2D2E2E2E2E2D2D2E2E2E2E2E2E2E2E2D2E

2E2E2E2D2E2EFFFFFFFF2D2E2E2D2D2E2E2D2D2E2D2E2D2EFFFFFFFFFFFFFFFF

FFFFFFFFFFFF2E2D2D2E2D2E2E2D2E2D2E2E2E2E2D2DFFFF2D2E2D2E2E2D2E2E

2E2E2E2D2DFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF2D2D2D2D2E2D2E2D2D

2E2D2E2E2DFF2E2E2E2E2E2E2D2E2E2D2EFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF

FFFFFFFFFFFFFFFF2D2D2E2E2D2E2D2D2D2D2E2E2E2E2E2E2D2E2E2E2D2EFFFF

FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF2E2D2E2D2E2D2D2E

2D2D2E2E2D2D2E2E2E2D2DFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF

FFFFFFFFFFFFFF2E2E2D2D2E2E2D2E2D2E2E2E2E2E2D2EFFFFFFFFFFFFFFFFFF

FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF2E2D2E2D2D2D2E2D2E2E

2E2D2D2DFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF

FFFFFFFFFF2E2E2E2E2E2E2E2E2E2E2E2EFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF

FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF2D2E2E2D2E2E2E2EFFFFFF

FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF

FFFFFFFF2E2D2E2EFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF

FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF2D2E2EFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF

FFFFFFFF1B1A1A1A1A1B1A1A1A1A1A1B1A1A1A1A1A1B1A1A1B1A1A1A1B1AFFFF

FFFFFFFF1A1A1A1A1A1B1B1A1A1B1B1A1A1A1B1A1B1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A

1A1A1A1A1A1A1B1B1A1A1A1A1A1B1B1B1A1A1A1A1A1A1A1A1A1B1A1A1A1A1B1A

1B1B1B1A1A1A1A1B1B1A1A1A1A1A1A1A1A1A1B1A1A1B1B1A1A1A1A1B1A1A1A1A

1A1A1A1A1B1A1A1A1A1A1A1A1A1B1B1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A

1A1A1B1A1A1A1A1A1B1A1A1A1A1A1A1A1B1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1B1A1A1A1B

1A1A1A1A1A1A1A1B1A1B1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1B1A1A1A1A1A

1A1A1A1A1A1A1A1B1A1A1B1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1B1A1A1A1A1A1A1A1A1A1B

Startne definicije

radnih varijabli

Zapisi su dati kao svjetlina. Podaci selekcije su

postavljeni kao postotci zacrnjenja. Zbog toga je

svjetlina translatirana u

zacrnjenje, a ta veličina pretvorena u postotno

zacrnjenje

Izdvajanje prvog zapisa

izvan valovitog kartona

zac1

Selekcija pojedinih slojeva

valovitog kartona.

Prema vrijednostima postotaka

zacrnjenje od nule je pridruženo

šupljim mjestima, zac0

Prema podatcima slike,

ograde ispitivanja su date u okolišu zacrnjenja sa slike u Gray sloju (k).

Slojevi su dizajnirani s

vrijednostima zacrnjenja:

46, 65, 73, 80, 87 i 93 posto. Odstupanja su oko

__________________________________________________________________________________


500

1B1A1A1A1B1B1A1B1A1A1B1A1A1B1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1B1B1A1A1A1A

1A1B1B1A1A1A1A1A1B1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1B

1A1B1A1A1A1A1A1A1B1A1A1A1A1A1A1A1B1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1B1A1A1B

1B1B1A1A1A1B1A1A1A1A1B1A1A1A1A1A1A1A1A1A1A1B1A1A1A1A1A1A1A1A1A1B

1A1B1A1A1B1A1A1A1A1A1A1A1A1A1B1A1A1A1B1AEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEA






EAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEAEA > def

/Nx 46 def /Ny 74 def % dimenzija slike u pikslima

/CITAJ Valovi i get def

/zac0 0 def /zac1 0 def /zac2 0 def /zac3 0 def

/zac4 0 def /zac5 0 def /zac6 0 def /zac7 0 def

/zac8 0 def /zac9 0 def

/i 0 def /NxNy Nx Ny mul def /N NxNy def

Ny Nx CITAJ /i i 1 add def

/z exch def /z 255 z sub 2.55 div def

z 6 ge z 15 le and /zac0 zac0 1 add def /N N 1 sub def if

z 0 ge z 6 le and /zac1 zac1 1 add def if

z 15 gt z 35 le and /zac2 zac2 1 add def if






2%.

Priprema za ispis učešća pojedinih slojeva i praznine u valovitom kartonu.

Komanda „s“ ispisuje stanje stacka na kraju izvedbe programa.

__________________________________________________________________________________


501



repeat repeat

zac0 zac1 zac2 s pop pop pop zac3 zac4 zac5 zac6 zac7 zac8 zac9 s

pop pop pop pop pop pop pop

NxNy s pop

/zacP0 zac0 100 mul NxNy div def

zacP0 s pop N s pop

/zacP1 zac1 100 mul N div def









zacP9 s pop

zacP8 zacP7 zacP6 zacP5 zacP4 zacP3 zacP2 zacP1 s

showpage

4 ZAKLJUČAK

Tek kada imamo izvorni programski kod, možemo slobodno ulaziti u mjeranja i interpretaciju

svojstva materije, tehniku izrade i tehnologiju korištenja grafičkih uradaka od valovitog

kartona. Metoda daje kvantitativne razlike između stanja valovitog kartona u različitim

vremenskim periodima i fizialnim uvjetima. Omogućuje preciznu informaciju o promjenama

__________________________________________________________________________________


502

nastalim zbog različitih utjecaja, posebno meteoroloških: Vlaga, mehanička izdržljivost.

Predložili smo proceduru za izučavanje slojeva valovitog kartona neinvazivnim mjerenjem.

Materijal može biti mekan, vlažan, slomljen, nejednoličan, u raspadanju nakon upotrebe.

Cikličkim mjerenjem puzanja ambalaže dobivaju se nove informacije o čvrstoći kutija prije i

poslije upotrebe. Izučavanja vode prema pitanjima raspada kartonažnog grafičkog proizvoda

zbog različitih djelovanja. Ovom publikacijom izvornog koda otvaramo izučavanja korelacije

mnogih varijabli u pakiranju, izdržljivosti i vanjskom djelovanju na ambalažu od valovitog

kartona.

5 LITERATURA

O svojstvima, izrade, klasifikaciji valovitog kartona postoji opsežna literatura. U članku se ne

navode opći podaci o takovoj ambalaži pa se ovdje u literatura svodi samo ono što je

prethodilo ovom objavljivanju. Ovdje je prikazana orginalna metoda neinvazivnog mjeranja

parametara učešća pojedinih slojeva u valovitom kartonu.

1. Stranić Loknar Nikolina, (2010). Stohastička tipografija u sigurnosnoj grafici, doktorska

disertacija.Zagreb : Grafički fakultet, (2010).

2. Programiranje u PostScrip jeziku: Vilko Žiljak, Klaudio Pap: Postscript, FS 2002, 953-

199-000-X

__________________________________________________________________________________


503

INFRARED TEHNOLOGIJA U FLEKSOTISKU SA SPOT BOJAMA

INFRARED TECHNOLOGY IN FLEXOGRAPHIC PRINTING WITH SPOT COLORS

Martina Friščić1, Ivana Žiljak Stanimirović2, Jana Žiljak Vujić3 1 Rotoplast Zagreb, Poduzetnička 7, Kerestinec, 10 431 Sveta Nedjelja 2 Katedra za računala i tipografiju, Sveučilište u Zagrebu, Grafički fakultet 3 Tehničko veleučilište u Zagrebu


SAŽETAK Praksa Infraredesign teorije (1) proširuje se na fleksotisak sa polipropilenskim materijalima.

Potvrđen je u dizajn dvostrukog stanja otiska na prozirnoj ambalaži koristeći tehnologiju

fleksotiska respektirajući njene specifičnosti. Testiranja su provedea na visokim nakladama

sjajnog treoflana, transparentnom koekstrudiranom filmu, visoke otpornosti na struganje,

otpornost na niske temperature, dimenzionalne stabilnosti pod različitim uvjetima vlažnosti.

Sva promatrana Panton bojila su mješavina njihovih14 osnovnih boja. Bojilima dodajemo Z

vrijednost (2) u svrhe upravljanja u infracrvenom spektru. U članku se pokazuju nove

recepture miješanja bojila istog tona ali sa različitim Z veličinama. Nevidljivost IR slike

postignuta je respektirajći svojstva materijala i tekućih bojila sušenih vrućim zrakom na 600 C

pri brzini otiska od 400 m/min te 450C na brzini od 100 m/min. IRD je dokazan na ciljanom

materijalu koji omogućuje transparentnost da se proizvod vidi. Vizualni spektar je ostao istog

dizajna. Premda je otisak transparentan, Z-infrared slika se prepoznaje sa IR kamerom (3).

Objavljuje se Z sastav bojila sa dvostrukim svojstvima vidljivosti.

Ključne riječi: Infraredesign, Z-faktor, fleksotisak, polipropilen, infrared tehnologija


__________________________________________________________________________________


504

ABSTRACT

Infraredesign theory extends to the flexo printing with polypropylene materials. Design of

dual state imprint on transparent packaging material using flexographic technology and

respecting its specificity has been confirmed. Testings were conducted at high circulations

teoflan glossy, transparent co-extruded film with high resistance to turning, with resistance to

low temperatures, and with dimensional stability under varying humidity conditions. All

observed Panton colours present a mixture of 14 basic colours. We add value Z to dyes for

purposes of the manageing of infrared spectrum. This article presents a new formulation of

the same colour mixing tones but with different Z values for flexo printing. Invisibility of IR

images has been obtained with respect to material properties and by the liquid dyes dried

with hot air at 600 C, at a speed of 400 prints / min and 450C, and at a speed of 100 m / min.

Value of IRD technology has been proven in the target material which provides transparency,

obtaining possibility to see the product, and visual range remained in the same design.

Although the sheet is transparent, Z-infrared images can be recognized with the IR camera.

Flexographic Z colour components with dual properties of visibility have been published for

the first time here.

Keywords: Infraredesign, Z-faktor, flexo printing, polypropylene, infrared technology

1 UVOD

Teorija odaziva i miješanja procesnih bojila u svrhu odaziva u NIR spektru (1) se proširuje na

Infraredesign Z-separaciju sa spot bojama. Razvoj INFRAREDESIGN-a pokriva spot bojila

kao novo otkriće upravlljanja bojilima u tisku na polipropilenu. Postavljene su relacije

dvostrukih stanja Panton tonova budući da su oni standard u komunikaciji između dizajnera,

nakladnika i tiskare (2). Dosadašnje recepture realizacije spot bojila su jednoobrazne.

Premda uspješne, one ne ulaze u pitanje apsorpcije svjetla izvan vidnog područja ljudskog

oka. Na slici 1 pokazuje se snimka panton palete sa dvije kamere. ZRGB kamera (3) je

pokazala da većina bojila nema nikakav odaziv u infracrvenom spektru. Sam početak ideje

miješanja „osnovnih“ panton boja to niti ne omogućuje. Sve prve Panton komponente su

„bijele“ u NIR-u. Mnogi eksperimenti na različitim materijalima pokrenuli su ideju za testiranje

bojila za fleksotisak na polipropilenu. Mnogi uradci imaju potrebu za dvostrukim

__________________________________________________________________________________


505

informacijama, te za korištenjem sigurnosnog tiska. IRD se je pokazala kao idealna metoda

iz dva razloga: Prvo: Koriste se iste Panton komponente miješanja, što zanči da nema

dodatnog troška u nabavljanju „posebnih zaštitnih“ bojila. Potrebno je stvarati vlastite recepte

„dvostrukosti“. Stanja bojila u vizualnom spektru, nasuprot stanja istog tona boje u

infracrvenom odazivanju. Drugo: Nove recepture su vlasništvo tiskare čime su se zaštitili svi

u lancu izrade garfičkog proizvoda. Recepture za polipropilen su jedinstvene i daleko su

odmaknute od sastava bojila za druge tehnike tiska, druge materijale. Potrebno je izraditi

multipostavke za separaciju istovremene upotrebe procesnih i spot bojila. Eksperimenti su

izviđeni za tehnologiju etiketa. Ova vrsta tiskarske reprodukcije ima prednosti pred

papirnatim grafičkim uradcima: Transparentnost omogućava da se vidi proizvod, Ne može se

namočiti (uništiti) etiketa, Ne može doći do otiranja boje, jer je boja sa unutarnje strane,

Tteže dolazi do pucanja prilikom pakiranja, Bolja je kliznost etiketa samim time omogućava

brže pakiranje.

Slika 1 Panton lepeza u vizualnom i infracrvenom spektru, ZRGB kamera (3)

__________________________________________________________________________________


506


Ulaz u IRD eksperimente otežava visoka cijena grafičke forme te podešavanje strojeva koji

su namijenjeni visokim nakladama. Izvanreni rezultati su doiveni u prvim eksperimentima,

budući da su izvedene opsežne pripreme mjerenja refleksije i apsorpcije Panton tekućih

komponenti. Miješavine su nanesene na materijal na kojem će se odvijati tisak. Priprema

tiskovne forme je izvedena u dva stanja za color reprodukciju. Prvo stanje je sa bijelom

podlogom kako bi color imao konvencionalnu reprodukciju. Druga priprema je forsiranje

transparentnosti slike za vizualni spektar. To je zahtvevan korak jer se nevidljiva slika mora

nalaziti u samom bojilu s apsolutnom transformacijom odnosa vidljivo / nevidljivo po IRD

teoriji (1). Ne smije biti niti jedan posto odstupanja u apsorpciji svjetla za dvije boje koje imaju

jednaki ton (∆E minimalan) a maksimalne razlike u Z spektru (∆Z maksimalan), (2).

Slika 2 Eksperimentalni tisak na stroju visokih naklada. Rotacija: Nema dvostrukog tiska

__________________________________________________________________________________


507

Slika 3 Panton bojila za fleksotiak sa različitim stanjima u vizualnom i infracrvenom spektru

Izabrane su Panton boje koje u originalnoj postavci imaju pozitivnu Z vrijednost. Od toga su

izuzete boje s indeksima: 100, 226, Yelow, M i W. Cijan ima izvjesnu pozitivnu

vrijednost.Prema ovom testu znantno veću nego cijan za različite ofsetne tiskarske prakse.

Takav podatak nas je uputioo na iscrpna određivanja colorsettinga za tekuće flekso primjene.

Tisak sa samo dvije boje, jedna pored druge je jednostavniji zadatak ali sa mnogo vremena

eksperimentiranja u samom procesu tiska. Intervenira se u sustavu nanosa bojila. Svaki ton

boje mora se realizirati u ogromnom broju različitih dvojnosti u V i Z stanju. Flekso stroj ima

prednosti jer raspolaže s 10 agregata. To bi značilo da se koristi pet različitih tonova.

Zahtjevan zadatak ako se tisak odvija samo sa spot bojama. Miješanje dva bojila

rastriranjem traži samo preciznost u grafičkoj pripremi i izradi colorsettinga za fleksotisak sa

datim bojilima.

3 TEHNOLOGIJA TISKA U IRD EKSPERIMENTIMA

Fleksotisak je tehnika tiska gdje je tiskovna forma od polimernog (gumenog) materijala u 3D

reljefu, tiskovni elementi su izdignuti (visoki tisak), dok su slobodne površine u ravnini sa

nosećim slojem tiskovne forme. Tiskovna forma može biti izrađena analognim (putem filma)

ili digitalnim procesom (laserskom obradom).

__________________________________________________________________________________


508

Na tiskovnu formu se nanosi boja (proizvođač HUBER) koja se sastoji od:

50% pigmentne paste, 25% sistemskog aditiva (vezivo) i 25% solventi

1/ Životinjskog il biljnog podrijetla otopljeni u malo alkohola. Pimenti čine obojenja

2/ Smole na bazi nitroceluloze ili poliuretana. Oni vežu pigmente za podlogu.

3/ Solventi su nosioci sušenja. Sastoji se od 85% etilnog alkohola. Za ubrzavanje sušenja

dodaje se etil acetat ili etoksi propanol kako bi se usporilo sušenje.

Boja za fleksotisak po normi DIN4 treba biti viskoziteta 22 sekunde (1 dcl zapremine i

promjera istjecanja 4mm).

Boja se nalazi u pumpama, ona se pod tlakom ubrizgava u komoru koja je prislonjena na

anilox valjak. Višak boje uklanja sa rakel noževima, a u svrhu da na anilox valjku ostane

točno definirana količina boje (količina koja je definirana linijaturom anilox valjka i dubinom

rasterske čašice). Linijatura anilox valjka varira u odnosu na kvalitetu i zahtjevnost tiska, te

se svaki posao mora definirati sa ispravnim nanosom anilox valjka kako bi se spriječilo

zapunjavanje rastera tiskovne forme (preveliki nanos) ili poroznost nanosa i slabi tonalitet

(premali nanos).

Tiskovna podloga (etiketni polipropilen) prolazi između tiskovne forme i temeljnog cilindra koji

se okreću u suprotnim smjerovima različitim obodnim brzinama, nakon otiskivanja svake

separacije boja se suši vrućim zrakom (temperatura puhalice od 50-80ºC) prije nanosa

slijedeće separacije, te finalno sušenje nakon otiskivanja svih separacija u glavnom tunelu.

Temperatura od 60ºC za sušenje na brzini od 400 metara u minuti i 45ºC na brzini od 100

metara u minuti . Temperature variraju u ovisnosti o brzini tiska i količini separacija tj. samog

nanosa boje, te o vrsti materijala na kojem se tiska.

Materijal na kojemu je proveden ekspriment je etiketni polipropilen proizvođača Treofan,

ozneke LTD:

– sjajni, transparentni koekstrudirani oPP film.

+namijenjen za etikete koje se apliciraju ljepljenjem na PET ambalažu (boce)

+film je dostupan kao jednostrano obrađen

__________________________________________________________________________________


509

Fizičke karakteristike:

- visoka otpornost na struganje

- visoka otpornost na niske temperature

- dimenzionalna stabilnost pod uvjetima različite vlažnosti

Debljina: 35µm i 40µm

Gustoća: 0,91 g/cm³

Gramatura: 31,4 g/m² (35µm) i 36,4 g/m² (40µm)

Vučna čvrstića: 130 MD (uzdužni smjer), 300 TD (poprečni smjer)

Površinska napetost: 36-39 mN/m (DIN-a)

Koeficijent trenja: 0,30 COF

Istezanje pri pucanju: 180% MD (uzdužni smjer), 50% TD (poprečni smjer)

Vidljivo je iz prethodnog teksta da su prilikom izvođenja eksperimeta korištene klasične boje

za fleksotisak i otiskivano je uobičajenom metodom na standardnom materijalu.

Slika 4 Etiketa Jamnice u vizualnom i infracrvenom spektru, Vrečica sa infracrvenom slikom teksta FSSECURITY

__________________________________________________________________________________


510

Etiketa Jamnice je otisnuta sa spot bojama koje su zadane dizajnerskom rukom. Pojedine

boje se izvode dva agregata, posebno Rijači „Jana“ s podložnim tekstom, te „JAMNIČKA

KISELICA“ Vrečica sa oznakom FSSECURITY je izvedena u procesnom CMYKIR sustavu

separacije (4). Time se je sama tiskara zaštitila od krivotvorenja na tržištu. Na slici 4 su

demonstrirane dvije metode na istom stroju u flekso tehnologiji na propilenu.

Slika 6 Bar cod čitljiv u vizualnom i infracrvenom spektru

Tekst u codu je: FotoSoft & FS Zagreb Hrvatska 0911812946 www.fotosoft.hr www.ziljak.hr galerija

SV. I. Zelina. Kolorirani tekst se odvija po teoriji Z8cod sustav gdje se razdvajaju bojila prema

apsorpciji VZ spektra integracije vizualnov V i Z podrućja. Time se osigurava dvostruka čitljivost ako

se ne koristi šesti i sedmi kanal T8cod separacije. Testirane su flekso tekuće boje čime se dokazuje

da je moguće nastaviti istraživanje i na polipropilenu. U ovom dizajnu su vidljiva oba V i Z stanja.

Slika 7 QR barcod čitljiv samo u vizualnom spektru. Tekst je: „ GRAFICKI FAKULTET SVEUCILISTA U ZAGREBU, Katedra za racunala i tiskarski slog, Vilko Ziljak, Klaudio Pap, Tajana Koren, Ivana Ziljak Stanimirovic, Nikolina Stanic, Maja Rudolf, Aleksandra Bernasek ... grf.hr„

http://www.fotosoft.hr/

http://www.ziljak.hr/

__________________________________________________________________________________


511

Infracrveni spektar nosi izbljedjelu oznaku V i i taj cod nije citljiv s IR kamerom.

Sesti kanal Z8cod separacije iskorišten je kao dodatna informacija. U tom kanalu je

dizajniran znak V kako bi se izvela posebna zaštita. Informacije u Z stanju nisu dostupne IR

čitačima.

Mnoge flekso boje imaju mali, ali primjetan odaziv u Z spektru. Nas ipak zanima razlika DZ.

Vide se obrisi informacija koji su namijenjeni samo V prostoru. U daljnjim testiranjima se

može iskoristiti ta informacija za drugačija steganografska gledanja u tiskarstvu.

4 ZAKLJUČAK

Bojila za fleksotisak imaju vlastiti colorsetting. Do sada nije nigdje objavljen, niti se nalazi u

komercijalnim oprogramima kao Phptoshop, naprimjer. Prvi testovi su bili uspješni nakon

konvencialnog izračunavanja color postavki za procesni tisak. To je omogućilo ulazak u

oređivanje Z vrijednosti mnogih flekso bojila algoritamski, bez testiranja bojila u barijernom IR

skaneru. Nalazimo se na pragu nove dizajneske prakse i novih načina planiranja zaštićene,

nevidljive i dvostruke informacije. Fleksotisak ima veliki trend u tiskarskoj industriji. Ovime

dodajemo proširenje teme oblikovanja proizvoda u prostoru pakiranja, ambalaže općenito.

Novija testiranja odnose se na nevidljive informacije koje se budu čitale s bar kod

napravama. Naslov je „nevidljivi bar kodovi“. Teorija IRD je time potvrđena kroz uspješnu

primjenu na visokim nakladama. Ovdje je pokazano zajedništvo CMYKIR separacije sa Z

separacijom spot boja u V-vizualnom i Z spektru.

5 LITERATURA

1. K. Pap, I. Žiljak, J. Žiljak Vujić, “Image Reproduction for near Infrared Spectrum and

the Infraredesign Theory”, Journal of Imaging Science and Technology, Vol. 54, No.

1, (2010), pp. 1-9, ISSN 1062-3701 (CC, SCI, SCI-Expanded, IF 0.513 )

2. V. Žiljak, K. Pap, I. Žiljak Stanimirović, J. Žiljak Vujić, “Managing dual color properties

with the Z-parameter in the visual and NIR spectrum”, Infrared Physics & Technology

55 (2012) pp. 326–336 (CC, SCI, SCI-Expanded, IF 0.932)

__________________________________________________________________________________


512

3. V. Žiljak, K. Pap, I. Žiljak Stanimirović, “Development of a Prototype for ZRGB

Infraredesign Device”, Technical Gazette, Vol.18, No.2, (2011), 153-159, ISSN: 1330-

3651 (SCI-Expanded, IF 0.083)

4. Vilko Žiljak, Klaudio Pap, Jana Ž. Vujić, Ivana Ž. Stanimirović, “Infraredesign ili

CMYKIR separacija“, Inovacijska kultura i tehnologijski razvoj, pp: 169 – 174. ur Juraj

Božićević, 2009. Hrvatsko društvo za sustave, ISBN: 978-953-6065-32-5, CIP

697882



17

STRUČNI IZVJEŠTAJ REPORT

__________________________________________________________________________________


514

PACKAGING AS A SPECIALTY, REALISING IN COLLEGE

Terekhova Larissa1

Shcheglova Vladislava2 1Publishing and Printing College, by I. Fedorov, Moscow, Russia 2Yaroslavskoe highway, 5, Moscow, Russia


SUMMARY

Recently, packing in Russia was limited only by packing paper, reusable glass bottles and

wooden crates(boxes).

Today the packaging industry is the production and supply of packaging materials,

cardboard, corrugated and plastic packaging, packaging technology and equipment, and

more.

The priority task of our college is training of qualified personnel in condition of using in the

packaging industry, various types of printing, special or protected by the patent process.

Keywords: packaging, construction, design, technology, college

__________________________________________________________________________________


515

1 THE THEORETICAL PART

Packaging industry in the Russian Federation is being formed for 20 years and during this

time has achieved considerable success. This is production and supply of packaging

materials, packaging, packaging technology and equipment, components, comprehensive

services, and more.

The importance of the industry for the economic and socio-cultural life of the country and

their solutions is underlined in the "Program of developing of the print media" in the Russian

Federation in 2011-2015,which was made by the working group at the Russian Ministry of

Communications .

Special place in the report was given to the problems of printed packaging. !!! growth, the

development of the consumer market caused a further increase in production of almost all

kinds of packaging materials and products generally 6-7%, including printed packaging and

labels.

Significant increase in production was recorded in the sectors of manufacturing cardboard,

packaging and flexible packaging corrugated cardboard based on polymer film materials. For

the first time the share of polymer packing in the Russian market surpassed that of paper

and cardboard.

There are some technological changes, such as increase of difficulty of packaging and

increasing demands to the quality of printing performance, using new supplies. The

introduction of digital printing technology in the production of short-run production.

Stricter environmental requirements for modern package.

Trends: assortment changes, personalization and packaging, as a consequence, reduced

mass production, the rising cost of consumables.

Printing: an independent specialized complex was formed for the production of printed

products with a constant trend of development, especially in the production of packaging

based on corrugated cardboard . At present this area in printing industry is the most

susceptible to any new technological solutions.

In the packaging industry, there is a problem with the lack of qualified personnel. Specialty

"Production of paper and board" (Technology and design of packaging production) aims to

address these problems.

Specialty is realized in college since 2003. Graduated students from 2007 till 2011 were

successfully employed at packaging manufactures. Training was started according to the

__________________________________________________________________________________


516

standards of 2nd generation, and now we have the state educational standards of vocational

education of third generation.

In addition to the general scientific training, implemented in all specialties printing college

degree, "Manufacture of paper and paperboard" study the following subjects, united in

professional modules and interdisciplinary courses.

Studying is based on 9 and 11 forms-studying 4 years and 10 months.

Here is some main corses:

"The organization and control of technological processes for the production of articles of

paper and paperboard"

Professionals Modules

"The design and decoration of articles of paper and paperboard"

- Basic engineering and product design from paper and cardboard

- Designing and packaging design for different types of products

- Technology of finishing processes wrapping production

- The technology of production of packaging

- Automated and information technology engineering and design of packaging

- Disposal of packaging

IDC technology equipment and production of paper and paperboard

- Manufacturing of articles of paper and paperboard

- Production line of articles of paper and paperboard

- Fundamentals of production of articles of paper and paperboard

-----“Basic production control

- Materials

- Fundamentals of the control of production of articles of paper and paperboard

For better assimilation of theoretical knowledge the program provides educational practice

which is based in workshops of our College, where students get practical experience in the

design, construction and design of the package on the PC programs

- AutoCAD

- Impact

- Adobe Illustrator

- Corel Draw

- Adobe Photoshop

__________________________________________________________________________________


517

Also students study the technology of producing forms of offset printing on CTP processor

technology of packaging printing on two-color "Roland 200» and «Heidelberg RTO52».make

layout of packaging on cutting plotter. And the technology for stamping platen presses.

There are held Professional competitions at the college with the participation and support of

employers

'VimoPak ", JSC" Poligrafspetssnab ", LLC" Fast21 "designed to expand students' horizons,

to show that the main thing in the printing industry is a creative approach with elements of

competition.

These are such competitions:

- "Development of design and packaging design."

Competition "Double V" - "New materials in the package."

International student competition for the best work in the field of packaging - "A Clockwork

Orange".

Students of the 4th year have practical work in printing companies producing packaging and

label products.

This - JSC "Line Graph", LLC "postprint", LLC "VimoPak", JSC "Poligrafspetssnab", OJSC

"Moscow Center of Package", LLC "Imigensiprint" LLC, "Double V", LLC "Fast21", LLC

"Simtek" and others.

College students together with teachers actively attend trade shows: Packaging / UpakItaly,

PolygraphInter, Rosupack, participate in international student conferences and round tables.

Students have state certification of graduates in the form of the graduation project,. The

project presents technological calculations developed packaging, selection of equipment and

materials for packing, economic calculations, labor protection. Also scan package design,

positioning packaging printing place and packaging design, as well as the layout of

packaging in volume cut on the plotter.

Requirement for employers to professional competences graduates accounted for in the first

place, so the graduates of this specialty in demand on the labor market. Their employment

begins at a job fair at the end of the school year and continued after graduation. Enterprises

of packaging industry wait for our graduates

Consuming industries to produce or deliver containers, packaging materials, and packaging

of over 2250 companies, employing thousands of workers. And the number of companies

working in this field is growing.



16

STUDENTSKI RADOVI STUDENT PAPERS

__________________________________________________________________________________


519

METODOLOGIJA PREPOZNAVANJA KRIVOTVORENIH NOVČANICA NA PRIMJERU HRVATSKIH KUNA

THE METHODOLOGY OF IDENTIFICATION OF COUNTERFEIT BANKNOTES IN THE EXAMPLE OF

CROATIAN KUNA Vedrana Peko, Jovica Opačić

Grafički fakultet, Getaldićeva 2, Zagreb, Republika Hrvatska


Mentor: Igor Zjakić

E- mail: [email protected]

SAŽETAK

U današnje vrijeme svjedoci smo mnogobrojnih pokušaja krivotvorenja novčanica, stoga je

od velike važnosti znati raspoznati krivotvorinu kako bi se smanjio opticaj takvih novčanica.

Jedan dio ljudi je zasigurno u svojim rukama imao lažni novac, a zbog neznanja nisu bili ni

svjesni toga, stoga će ovaj rad pokazati metode prepoznavanja takvih novčanica. Metode se

razlikuju po složenosti i kreću se od jednostavnijih (golim okom i opipom) do detaljnijih i

preciznijih (korištenje pomagala). Svrha rada je prikazivanje metoda prepoznavanja

krivotvorina, a kao primjer je uzeta hrvatska kuna. U radu će biti pokazane i statistike

pojavljivanja krivotvorenih novčanica po određenim razdobljima i nove metode zaštite.

Ključne riječi: krivotvorenje, novčanice, prepoznavanje, kuna

ABSTRACT

At the present time we have witnessed numerous attempts to counterfeit bank notes, so it is

of great importance to know how to recognize counterfeit currency to reduce these bills. A

good deal of people had fake money in their hands, and because of their ignorance were not

even aware of it, so this paper will demonstrate methods of recognition of such notes.

Methods vary in complexity, ranging from simple (observing and touching) to more detailed

and precise (using tools). The purpose of the study is showing the methods of recognizing


__________________________________________________________________________________


520

forgeries, and as such has taken the Croatian Kuna as an example. The study will show the

statistics data concerning the appearance of forgeries in specific time periods, as well as the

new methods of protection.

Key words: counterfeiting, bills, recognition, Kuna

1 UVOD

Krivotvorenje novčanica je oduvijek predstavljalo veliki problem bankama, službenicima,

državi, no ponajprije običnim građanima koji su najčešće žrtve različitih podvala

krivotvorenog novca. Običan građanin nedovoljno je slabo upoznat sa zaštitnim elementima

novčanica, osim onih par jasno vidljivih i prepoznatljivih. Ova je tema odabrana upravo iz tog

razloga, kako bi se ljudima pokazalo sve elemente koji čine zaštitni skup jedne novčanice te

kako na njihovom temelju prepoznati krivotvorinu. Metode prepoznavanja se razlikuju po

složenosti, stoga će se u radu pokazati koji su primarni načini prepoznavanja krivotvorenog

novca, bez uporabe posebnih pomagala i uređaja, a zatim i one načine koji zahtjevaju

korištenje određenih pomagala. Krivotvorenje novca kao pojava česta je u društvima koja su

zahvaćena nekim krizama, poput društvenih previranja i nemira, rata, zemljama u tranziciji i

slično. No takvo što nikako nije pravilo, pa se krivotvorenje kao djelatnost može susresti u

bilo kojem društvu, bez obzira kako nerazvijeno ili razvijeno bilo. Kako bi se uspješno nosili s

potencijalnom opasnošću i štetom koju sa sobom nose krivotvorine, bitno je obrazovati se na

tom području.

2 POVIJEST KRIVOTVORENJA NOVCA

Krivotvorenje novca postoji od samog njegovog nastanka, a ozbiljnije se počelo širiti u 18.

stoljeću u doba velike ekspanzije tiskanog zbog razvoja tiskarstva. U vrijeme vlasti

babilonskog vladara Hamurabija IV. u 17. stoljeću prije Krista, zabilježeni su podaci o prvim

krivotvoriteljima novca. U nalazima novca starih Grka i Rimljana, i u nalazima europskog

srednjovjekovnog novca otkrivene su krivotvorine.

Krivotvorenje novca je oduvijek bilo predmetom strogih zakonskih sankcija. U prošlim

stoljećima u nekim zemljama krivotvorenje novca kažnjavalo smrću. U nekim zapadnim

zemljama do nedavno izrada lažnog novca od zlata i srebra, kao i novčanica, kažnjavala se

__________________________________________________________________________________


521

doživotnom robijom. U Francuskoj je do početka 20. stoljeća kazna za krivotvorenje bila

doživotna robija, ali na prijedlog francuskog ministra vanjskih poslova A. Brianda 1929.

godine donesena je Međunarodna konvencija o krivotvorenju novca.

Najpoznatiji slučaj krivotvorenja novca dogodio se u vrijeme Drugog svjetskog rata kada je

tijekom nacističke operacije „Operacija Bernhard“ (manje poznata kao „Ured 6-F-4“) do kraja

1944. godine tiskano više od 130 milijuna funti (više od 370 milijuna dolara). Kritvoreni novac

tiskan je u koncentracijskom logoru Sachsenhausen u Oranienburgu, u sjevernoistočnoj

Njemačkoj, a cilj operacije bio je financijski slom Velike Britanije ubacivanjem krivotvorenog

novca u njezin financijski sustav. Iako operacija nije uspjela, Velika Britanija je 1945. godine

bila morala iz upotrebe povući sve novčanice veće od 10 funti. Neke od tih novčanica

rabljene su za plaćanje špijuna koji su djelovali izvan Njemačke, ali je se većina trebala

raspačavati u Britaniji. Godine 1945. većina tih krivotvorina otkrivena je na dnu jezera Toplitz

u Austriji. U planu je bilo da se krivotvori i američka valuta, ali nikada nije došlo do

proizvodnje za širu uporabu, iako su otisci za novčanice od 100 US dolara bili pripremljeni.

Poslije Drugog svjetskog rada krenula je izrada krivotvorenja jugoslavenskih dinara.

Krivotvorine su se izrađivale u Trstu, Bruxellesu, Frankfurtu, Münchenu i Milanu.

Niti Republika Hrvatska nije bez krivotvorenih novčanica. Od uspostave državne

nezavisnosti, evidentirana je i zaplijenjena veća količina različitih krivotvorina (američkih

dolara, talijanskih lira, njemačkih maraka, švicarskih franaka, slovenskih tolara i drugih

valuta). Najčešće krivotvorine kod nas su one najtraženijih stranih valuta. Primjetna je i

pojava krivotvorenih hrvatskih kuna različitih apoena. Zbog rata stvoreno je plodno tlo za

krivotvoreni novac iz ruku ne samo krupnih kriminalaca i sitnih švercera, nego takve

krivotvorene novčanice služe i za specijalne vrste rata. Boravak stranih državljana u našoj

zemlji, priljev strane valute, osobito ljeti i slično, povoljni su uvjeti za pojavljivanje ili pak

povećanje broja krivotvorina raznih valuta.

2.1 Zaštitni elementi novčanica hrvatskih kuna

Kvalitetno tiskana novčanica izrađena je na visoko kvalitetnom papiru i tiska se sa više

tehnika tiska. Papir zbog svojim posebnosti predstavlja prvi element zaštite od krivotvorenja.

Papir koji se koristi za tiskanje novca nije moguće nabaviti u slobodnom opticaju u

papirnicama i bitno se razlikuje od običnih papira za opću uporabu, ima mnogo veću

izdržljivost na habanje i savijanje zbog svoje pamučne osnove, specifične je debljine,

__________________________________________________________________________________


522

čvrstoće i elastičnosti. Krivotvoritelji su manje ili više uspješni u nabavljanju papira za svoje

krivotvorine, te prema tome ovisi i kvaliteta njihovih krivotvorina. Krivotvoritelji će stoga često

pokušati imitirati izgled pohabane novčanice, tako što će potapati krivotvorinu u čaj ili kavu,

savijati je ili gužvati. Metoda opipavanja novčanice je prvi korak na putu prema

prepoznavanju krivotvorine. Usporedbom sa originalnom novčanicom, relativno je lako

utvrditi je li novčanica lažna ili ne, prema osjećaju papira u ruci, te često i tehnici dubokog

tiska zahvaljujući kojoj i slijepe osobe mogu prepoznati krivotvorinu.

Drugi zaštitni elementi su oni koji se mogu vidjeti okom. Papir originalnih novčanica sadrži u

sebi određene sigurnosne znakove, kao što su: vodotisak, sigurnosne metalne niti, boja

papira, fluorescentne materijale, luminiscentne znakove, materije u boji koje reagiraju na

elektronske uređaje. Ako se sumnja na krivotvorinu, jednostavnom metodom gledanja

novčanice na svjetlu, može se ustanoviti da li je vidljiv vodeni znak, zaštitne niti i možebitni

ostali elementi zaštite određene novčanice.

Treći zaštitni elementi novčanice su kinegrami, latentna slika, hologram i prelijevajuća boja.

Oni su uočljivi na novčanici ako se novčanicu pomiče s jedne na drugu stranu ili gleda pod

nekim kutem. Na metalnoj trakici na novčanici vidljiv je hologram, na donjem lijevom dijelu

vidljiva je riječ KUNA, dok se na trakici metala također vidi i pomična slika.

3 ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA NOVČANICA

Novčanice su tiskane na višetonskom papiru od 100%-tnog pamučnog vlakna. Papir je

visoko otporan prema vlazi, ne fluorescira, te sadrži otpornost prema bakterijama i

gljivicama. U papir novčanice ugrađene su nevidljive fluorescentne niti koje pod

ultraljubičastim svjetlom svijetle plavom, žutom i ljubičastom bojom. Svaki apoen kunske

novčanice ima ugrađen karakteristični pozicionirani vodeni znak, kojeg je bezbojni otisak

identičan portretu na novčanici. U papirnu je masu ugrađena metalna zaštitna nit, koja

mjestimice izlazi na površinu lica novčanice, te je vidljiva u određenom broju prozorčića. Na

metalnoj zaštitnoj niti otisnuta je u negativu, u neprekinutom nizu, brojčana vrijednost

novčanice, tako da je naizmjence okrenuta ili prema portretu ili prema središnjem dijelu

novčanice, a uz brojčanu vrijednost otisnuta su slova HK, kao oznaka države i naziva

novčane jedinice. Metalna zaštitna nit na vidljivnim mjestima fluorescira pod ultraljubičastim

svjetlom.

__________________________________________________________________________________


523

Sve su kunske novčanice obostrano tiskane obostrani plošnim tiskom, te s lica reljefnim

tiskom s duginim efektom.

Dvije boje s lica i naličja na svim apenima novčanica fluoresciraju pod ultraljubičastim

svjetlom. Sve kunske novčanice imaju s lica, u središnjem dijelu, tiskan kvadrat s grbom

Republike Hrvatske. Uz njegov desni rub reljefnim mikrotekstom tiskan je u šesnaest redaka

tekst himne Republike Hrvatske „Lijepa naša“ Antuna Mihanovića.

Slika 1 Prednja strana novčanice od sto hrvatskih kuna

Na svakoj novčanici tiskan je kvadrat u negativu. Unutar toga kvadrata otisnut je linijama

manji kvadrat, a uzduž njegovih stranica tiskana je brojkom nominalna vrijednost novčanice i

naziv novčane jedinice. Unutar manjega kvadrata tiskani su trokutasti elementi koji se, kad

se novčanica gleda prema svjetlu, tako dopunjuju da s odgovarajućim elementima na naličju

novčanice tvore slovo H. Na mjestu kvadrata papir je novčanice tanji, što ga čini prozirnijim.

Desno od portreta na novčanicama, tiskan je pravokutnik, položen uzduž višetonskog ruba

novčanice. Posebnim načinom promjene smjera linija, reljefnim je tiskom unutar pravokutnika

otisnut prikriveni natpis KUNA, koji je vidljiv samo pod određenim kutom gledanja. Da bi se

uočio prikriveni natpis, novčanicu treba držati plošno, tako da bude u visini očiju i usmjerena

prema svjetlu. Laganim zakretanjem novčanice uočava se prikriveni natpis.

__________________________________________________________________________________


524

Slika 2 Stražnja strana novčanice od 100 hrvatskih kuna

Serijski broj na novčanicama tiskan je dva puta, u gornjem lijevom kutu i donjem desnom

kutu lica novčanice. Serijski broj tiskan je crnom bojom i sadrži slova za oznaku serije ispred

i iza sedam znamenaka. Oznaka numeracije pod ultraljubičastim svjetlom fluorescira u

zelenoj boji.

U lijevom donjem kutu bijele površine lica novčanice tiskan je reljefnim tiskom znak za slijepe

osobe (osim na novčanici od 5 kuna), unutar kojeg je tiskan mikrotekstom određeni tekst.

Na naličju novčanice, u desnom gornjem kutu, tiskan je u dva retka datum na novčanici i

faksimil potpisa Guvernera.

U novoj verziji novčanica, nalazi se i „prelijevajuća metalizirana boja“ kao zaštita od

fotokopiranja, skeniranja i krivotvorenja tiskom.

3.1 Opis pojedinih novčanica

U sljedećim redovima će biti navedeni svi elementi koji su prepoznatljivi dijelovi svake

novčanice hrvatske kune, s tim da pregled počinje s novčanicom od 50, a nastavlja sa

novčanicama od 100, 200 i 1000 hrvatskih kuna.

__________________________________________________________________________________


525

3.2 Osnovna obilježja novčanice od 50 kuna – izdanje 7. Ožujka 2002.

1. Hrvatska narodna banka izdaje novčanicu od 50 kuna s datumom izdanja 7. ožujka 2002.

2. Novčanica od 50 kuna – izdanje 7. ožujka 2002. tiskana je na toniranom zaštićenom

papiru plavkaste nijanse, s ugrađenim višetonskim pozicioniranim vodenim znakom i

zaštitnom kovinskom niti. Na licu novčanice utisnuta je metalizirana folija – hologram u obliku

trake valovitih rubova, postavljene okomito uz desni bočni rub crteža novčanice. Unutar folije

apliciran je određeni optički varijabilni zapis. Titranjem novčanice zapis unutar metalizirane

folije postaje vidljiv i naizmjenično prikazuje motiv starogradske jezgre Dubrovnika i oznaku

nominalne vrijednosti te naziv novčane jedinice „50 KUNA“. Zaštitna metalna nit vidljiva je na

naličju novčanice u određenom broju prozorčića, s efektom prelijevanja boja dugina spektra

kad je zaštitna metalna nit izložena ultraljubičastom svjetlu. Na zaštitnoj metalnoj niti otisnuta

je oznaka nominalne vrijednosti i međunarodna kratica naziva novčane jedinice „50 HRK“.

3. Novčanica od 50 kuna – izdanje 7. ožujka 2002. dimenzija je 134 mm x 67 mm.

4. Novčanica od 50 kuna – izdanje 7. ožujka 2002. izgleda ovako:

1) S lica: zaštitna tonska podloga tiskana je četverobojnim visokim zaštitnim tiskom u duginu

spektru. Preko zaštitne podloge tiskani su glavni motivi tehnikom trobojnoga linijskog

dubokog tiska. Dvije boje fluoresciraju pod ultraljubičastim svjetlom.

Na desnoj strani novčanice nalazi se gravira portreta Ivana Gundulića, kneza Dubrovačke

Republike i najvećeg pjesnika hrvatske renesansne književnosti.

Na donjoj margini portreta tiskana je crnom bojom oznaka serije i serijskog broja koja sadrži

jedno slovo, zatim sedam znamenaka i na kraju drugo slovo. Slovo sprijeda i slovo na kraju

primjetno su odmaknuta od znamenaka. Oznaka serije i serijskog broja pod ultraljubičastim

svjetlom fluorescira u zelenoj boji.

Na tonskoj podlozi, između brojčane oznake nominalne vrijednosti i lijeve strane portreta, u

visini brade, tiskan je u dva retka tekst „IVAN GUNDULIĆ 1589 – 1638.“. Dio teksta iz oba

retka prelazi iz tonske podloge u kosu portreta.

Desno od portreta, okomito uz rub crteža novčanice, utisnuta je metalizirana folija u obliku

trake valovitih rubova. Na gornjem dijelu metalizirane folije otisnuta je dubokim linijskim

tiskom oznaka nominalne vrijednosti „50“.

__________________________________________________________________________________


526

U središnjem dijelu novčanice tiskan je mikrotekstom u neprekinutom nizu tekst

„REPUBLIKA HRVATSKA IVAN GUNDULIĆ DUBROVNIK“. Tekst je tiskan u nizu zgusnutih

redaka koji počinju od desnog ruba crteža novčanice i valovito se kreću prema portretu.

Tehnikom dubokog tiska ostvaren je prikaz valovite plohe.

U lijevom gornjem kutu crteža novčanice otisnut je kvadrat u negativu. Unutar kvadrata

otisnut je manji kvadrat, a uzduž njegovih stranica tiskan je natpis „50 KUNA“. Unutar

manjega kvadrata tiskani su trokutasti elementi koji se, kad se novčanica gleda prema izvoru

svjetlosti, tako dopunjavaju da s odgovarajućim elementima na naličju novčanice tvore slovo

„H“. Na mjestu kvadrata papir je nešto tanji, što ga čini prozirnijim.

Desno od kvadrata tiskan je tehnikom dubokoga linijskog tiska kvadrat s grbom Republike

Hrvatske. Obodne linije grba tiskane su u negativu. Vodoravno uz desni rub kvadrata, u istoj

visini s njime, tiskan je mikrotekstom u šesnaest redaka tekst himne Republike Hrvatske

„Lijepa naša“ Antuna Mihanovića.

U donjem dijelu središnjeg polja novčanice tiskana je tonska podloga. Linije u tonskoj podlozi

tako su isprepletene da tvore niz kvadratića koji simboliziraju elemente grba Republike

Hrvatske. Tanke linije tiskane s efektom duginih boja daju kvadratićima neprekinutu i različitu

obojenost. Tonska podloga proteže se do donjeg ruba crteža novčanice i djelomično je

vidljiva između portreta i metalizirane folije. S lijeve strane tonska podloga omeđuje crtež na

novčanici.

Uz donji rub crteža novčanice, na tonskoj podlozi, tiskana je tehnikom dubokoga linijskog

tiska oznaka nominalne vrijednosti novčanice »50“. Reljefne linije kojima je otisnuta brojka,

međusobno se isprepleću, tvoreći unutar znamenaka u oznaci nominalne vrijednosti skup

različitih geometrijskih likova.

U središnjem dijelu lijevog polja novčanice, unutar toniranog papira, ugrađen je vodeni znak

s likom Ivana Gundulića. Višetonski lik u vodenom znaku okrenut je prema središnjem dijelu

novčanice.

Uz gornju marginu novčanice iznad vodenog znaka, na podlozi otisnutoj prelijevajućom

bojom, otisnut je fragment motiva starogradske jezgre Dubrovnika.

Između fragmenta motiva starogradske jezgre Dubrovnika i vodenog znaka tiskana je crnom

bojom oznaka serije i serijskog broja, koja sprijeda sadrži jedno slovo, zatim sedam

__________________________________________________________________________________


527

znamenaka i na kraju drugo slovo. Slovo sprijeda i slovo na kraju stapaju se sa znamenkama

u jednu cjelinu, bez povećanog razmaka.

Oznaka serije i serijskog broja pod ultraljubičastim svjetlom fluorescira u zelenoj boji. Veličina

i oblik slova i brojeva razlikuje se od veličine i oblika slova i brojeva u oznaci serije i serijskog

broja na margini portreta.

Između donje margine novčanice i vodenog znaka, na podlozi otisnutoj prelijevajućom

bojom, otisnut je fragment motiva starogradske jezgre Dubrovnika.

Uz lijevi rub novčanice tiskan je tehnikom ispupčenog tiska, odozdo prema gore, natpis

„HRVATSKA NARODNA BANKA“ s efektom duginih boja, gdje početna plava boja na

slovima AR postupno prelazi u ljubičastu boju.

U donjem lijevom kutu tiskan je tehnikom dubokoga linijskog tiska znak za slijepe osobe u

obliku kvadrata. Unutar kvadrata otisnut je u negativu u devet redaka, mikrotekstom, tekst

„REPUBLIKA HRVATSKA“ koji je vidljiv pod povećalom.

Uz lijevi rub crteža novčanice, na višetonskoj boji papira, tiskan je tehnikom ispupčenog

tiska, odozdo prema gore, natpis „PEDESET KUNA“.

2) S naličja: zaštitna tonska podloga tiskana je četverobojnim visokim zaštitnim tiskom u

duginu spektru. Dvije boje fluoresciraju pod ultraljubičastim svjetlom.

U gornjem središnjem dijelu crteža novčanice dominira motiv starogradske jezgre

Dubrovnika, opasane gradskim zidinama s tvrđavama.

U podnožju motiva grada Dubrovnika, u lijevom dijelu novčanice, tiskano je pročelje Kneževa

dvora, građevine iz XV. stoljeća.

U podnožju motiva grada Dubrovnika, u desnom kutu crteža novčanice, tiskana je brojka

„50“. Unutar svake znamenke, u plošnom dijelu, nalazi se niz isprepletenih linija koje čine

skup različitih geometrijskih likova.

U gornjem desnom kutu crteža novčanice tiskan je u negativu kvadrat. Unutar kvadrata

otisnut je linijama manji kvadrat, a uzduž njegovih stranica natpis „50 KUNA“. Unutar

manjega kvadrata tiskani su trokutasti elementi koji se, kad se kroz novčanicu gleda prema

__________________________________________________________________________________


528

izvoru svjetlosti, tako dopunjuju da s odgovarajućim elementima na licu novčanice tvore

slovo „H“.

Iznad motiva grada, poludesno, uz rub crteža novčanice, tiskan je natpis „DUBROVNIK“.

Polulijevo iznad motiva grada, u razini izbočenih tvrđava na ulazu u gradsku luku, tiskan je

izdvojeno motiv lučkih „vrata“.

U gornjem lijevom kutu crteža novčanice, usporedno s lijevim rubom crteža, tiskana je u

negativu, odozgo prema dolje, brojka „50“. Brojka je tiskana unutar polja što ga čini niz linija

koje se međusobno isprepleću tvoreći skup različitih geometrijskih likova.

Tonska podloga novčanice, središnji dio iznad motiva grada i polje uz lijevi rub tiskani su

tako da isprepletene linije tvore niz kvadratića koji simboliziraju elemente grba Republike

Hrvatske. Tanke linije, tiskane s efektom duginih boja, daju kvadratićima različitu i

neprekinutu obojenost.

Tonska podloga novčanice, polje u gornjem desnom i donjem lijevom kutu crteža novčanice

te polje ispod motiva grada tiskani su vodoravnim položenim valovitim linijama različite

duljine, koje tvore sliku valova. Unutar valovitih razmaka tiskani su, naizmjence, u

neprekinutom nizu ornamentika iz krune grba Republike Hrvatske i mikrotekstom tekst

„Republika Hrvatska“.

Uzduž lijevog ruba crteža novčanice, na rubu toniranog papira, tiskan je mikrotekstom tekst

„DESIGN: M+Š ŠUTEJ – oebs austria – V. ŽILJAK“.

U desnom polju novčanice, u središnjem dijelu toniranog papira, ugrađen je vodeni znak s

likom Ivana Gundulića. Višetonski lik u vodenom znaku okrenut je prema središnjem dijelu

novčanice.

U gornjem dijelu toniranog papira, uz vodoravni rub novčanice, tiskan je u dva retka tekst

„ZAGREB, 7. OŽUJKA 2002.“ „GUVERNER“. Ispod teksta tiskan je faksimil potpisa dr. Željka

Rohatinskog, guvernera Hrvatske narodne banke.

Tekst i faksimil potpisa tiskani su plavom bojom koja fluorescira pod ultraljubičastim svjetlom.

Desno od toga teksta, uz rub novčanice, tiskan je odozgo prema dolje natpis „HRVATSKA

NARODNA BANKA“.

__________________________________________________________________________________


529

Uzduž desnog ruba crteža novčanice tiskan je odozgo prema dolje natpis „PEDESET

KUNA“. Uzduž istog ruba, ali pri dnu, tiskan je također odozgo prema dolje minipismom tekst

„HRVATSKA NARODNA BANKA“.

5. Na licu i naličju novčanice prevladava plava boja.

3.3 Osnovna obilježja novčanice od 100 kuna – izdanje 7. ožujka 2002.



papiru crvenkaste nijanse, s ugrađenim višetonskim pozicioniranim vodenim znakom i

zaštitnom kovinskom niti. Na licu novčanice utisnuta je metalizirana folija – hologram u obliku

trake valovitih rubova, postavljene okomito uz desni bočni rub crteža novčanice. Unutar folije

apliciran je određeni optički varijabilni zapis. Titranjem novčanice zapis unutar metalizirane

folije postaje vidljiv i naizmjenično prikazuje motiv crkve Sv. Vida i oznaku nominalne

vrijednosti te naziv novčane jedinice „100 KUNA“. Zaštitna metalna nit vidljiva je na naličju

novčanice u određenom broju prozorčića, s efektom prelijevanja dugina spektra kad je

zaštitna metalna nit izložena ultraljubičastom svjetlu. Na zaštitnoj metalnoj niti otisnuta je

oznaka nominalne vrijednosti i međunarodna kratica naziva novčane jedinice „100 HRK“.

3. Novčanica od 100 kuna – izdanje 7. ožujka 2002. dimenzija je 138 mm ¤ 69 mm.



spektru. Preko zaštitne podloge tiskani su glavni motivi tehnikom trobojnog linijskog dubokog

tiska. Dvije boje fluoresciraju pod ultraljubičastim svjetlom.

Na desnoj strani novčanice nalazi se gravira portreta Ivana Mažuranića, hrvatskog bana i

pjesnika.

Na donjoj margini portreta tiskana je crnom bojom oznaka serije i serijskog broja koja sadrži




__________________________________________________________________________________


530

Uz lijevu marginu portreta, između portreta i brojčane oznake nominalne vrijednosti, tiskan je

u tri retka tekst „IVAN MAŽURANIĆ 1814 – 1890.“

Desno od portreta, okomito uz rub crteža novčanice, utisnuta je metalizirana folija u obliku

trake valovitih rubova. Na gornjem dijelu metalizirane folije otisnuta je dubokim linijskim

tiskom oznaka nominalne vrijednosti „100“.

U središnjem dijelu novčanice otisnut je linijskim dubokim tiskom fragment Bašćanske ploče

iz samostana Sv. Lucije u Baškoj na otoku Krku. To je jedan od najstarijih kamenih

spomenika, pisan je hrvatskim jezikom i glagoljicom. Ploča je isklesana oko 1100. godine i

na njoj je prvi put zabilježeno Zvonimirovo ime i njegov vladarski naslov, kralj hrvatski.

Uz donji rub crteža novčanice, na tonskoj podlozi, tiskana je tehnikom dubokog linijskog tiska

oznaka nominale „100“. Reljefne linije kojima je otisnuta brojka, međusobno se isprepleću,

tvoreći unutar znamenaka u oznaci nominalne vrijednosti skup različitih geometrijskih likova.


s likom Ivana Mažuranića. Višetonski lik u vodenom znaku okrenut je prema središnjem

dijelu novčanice.


bojom, otisnut je fragment motiva crkve Sv. Vida u Rijeci.

Između fragmenta motiva crkve Sv. Vida i vodenog znaka tiskana je crnom bojom oznaka

serije i serijskog broja, koja sprijeda sadrži jedno slovo, zatim sedam znamenaka i na kraju

drugo slovo. Slovo sprijeda i slovo na kraju stapaju se sa znamenkama u jednu cjelinu, bez

povećanog razmaka.


bojom, otisnut je fragment crkve Sv. Vida u Rijeci.


tiska, odozdo prema gore, natpis „STO KUNA“.

2) S naličja: zaštitna tonska podloga tiskana je četverobojnim visokim zaštitnim znakom u


__________________________________________________________________________________


531

Na lijevoj strani crteža novčanice dominira motiv crkve Sv. Vida u Rijeci. U desnom gornjem

dijelu crteža tiskan je tlocrt crkve Sv. Vida.

Uz gornji rub središnjeg dijela crteža na novčanici između motiva crkve i njezina tlocrta,

tiskan je u dva retka tekst „RIJEKA CRKVA SV. VIDA 1638 – 1742.“

U podnožju motiva tlocrta crkve, u desnom kutu crteža novčanice, tiskana je brojka „100“.

Unutar svake znamenke, u plošnom dijelu, nalazi se niz isprepletenih linija koje čine skup

različitih geometrijskih likova.




U desnom polju novčanice, u središnjem dijelu toniranog papira, ugrađen je vodeni znak s

likom Ivana Mažuranića. Višetonski lik u vodenom znaku okrenut je prema središnjem dijelu

novčanice.

Tekst i faksimil potpisa tiskani su narančastom bojom koja fluorescira pod ultraljubičastim

svjetlom.

Uzduž desnog ruba crteža novčanice tiskan je odozgo prema dolje natpis „STO KUNA“.

Uzduž istog ruba, ali pri dnu, tiskan je također odozgo prema dolje minipismom tekst

„HRVATSKA NARODNA BANKA“.

5. Na licu i naličju novčanice prevladava crvenkasta boja.

3.4 Osnovna obilježja novčanice od 200 kuna – izdanje 7. Ožujka 2002.



papiru žućkaste nijanse, s ugrađenim višetonskim pozicioniranim vodenim znakom i

zaštitnom kovinskom niti. Na licu novčanice, između portreta i lijevog ruba crteža novčanice,

utisnuta je metalizirana folija – kinegram. Metalizirana je folija četverokutnog izduženog

oblika s iskošenim rubovima, od kojih su gornji i donji te desni rub djelomično pretiskani

dubokim linijskim tiskom motiva koji okružuju foliju. Unutar središnjeg dijela folije apliciran je

__________________________________________________________________________________


532

portret Stjepana Radića, a uz obod određeni optički varijabilni zapis. Titranjem novčanice

portret mijenja položaj iz lijeve u desnu stranu, a optički varijabilni zapisi postaju vidljivi i

naizmjenično prikazuju u donjem obodnom dijelu brojčanu oznaku „200“ i naziv novčane

jedinice „KUNA“, a u gornjem obodnom dijelu izmjenjuje se niz koloritnih spirala. Zaštitna

metalna nit vidljiva je na naličju novčanice u određenom broju prozorčića, s efektom

prelijevanja boja dugina spektra kad je zaštitna kovinska nit izložena ultraljubičastom svjetlu.

Na zaštitnoj metalnoj niti otisnuta je oznaka nominalne vrijednosti i međunarodna kratica

naziva novčane jedinice „200 HRK“.

3. Novčanica od 200 kuna – izdanje 7. ožujka 2002. dimenzija je 142 mm x 71 mm.



spektru. Preko zaštitne podloge tiskani su glavni motivi tehnikom trobojnoga linijskoga

dubokog tiska. Dvije boje fluoresciraju pod ultraljubičastim svjetlom.

Na desnoj strani novčanice nalazi se gravira portreta Stjepana Radića, hrvatskog političara.

Između desne strane portreta i unutarnjeg ruba latentne slike tiskan je u tri retka tekst

„STJEPAN RADIĆ 1871–1928.“.

Na donjoj margini portreta tiskana je crnom bojom oznaka serije i serijskog broja, koja sadrži




Između portreta i desnoga bočnog ruba novčanice, primjenom optički varijabilne boje,

tiskana je pravokutna podloga. Unutar podloge otisnute su u negativu oznake nominalne

vrijednosti, u naizmjeničnim vodoravnim redcima, u kojima se oznake izmjenjuju u različitim

veličinama, tako da je u jednom retku otisnuta jedna veća oznaka „200“, dok su u idućem

retku otisnute dvije manje oznake „200 200“.

Preko pravokutne podloge otisnuti su odozgo prema dolje sljedeći elementi: naizmjenični

mikrotisak natpisa „HNB KUNA HNB“ i „KUNA HNB KUNA“, koji se izmjenjuju u vodoravnim

valovitim redcima, oznaka nominalne vrijednosti „200“ u negativu unutar linijske šare, gdje se

linije međusobno isprepleću tvoreći skup raznovrsnih kvadratnih i trokutastih elemenata;

naizmjenični mikrotisak natpisa „HNB KUNA HNB“ i „KUNA HNB KUNA“, koji se izmjenjuju u

__________________________________________________________________________________


533

vodoravnim valovitim redcima; latentna slika s natpisom „KUNA“, koji je dobiven posebnom

tehnikom križanja linija otisnutih linijskim dubokim tiskom, a natpis je vidljiv samo pod

određenim kutom; crtež zgrade glavnog zapovjedništva u Osijeku; naizmjenični mikrotisak

natpisa „HNB KUNA HNB“ i „KUNA HNB KUNA“, koji se izmjenjuju u vodoravnim valovitim

redcima.

U lijevom gornjem kutu crteža novčanice otisnut je kvadrat u negativu. Unutar kvadrata

otisnut je manji kvadrat, a uzduž njegovih stranica tiskan je natpis „200 KUNA“. Unutar

manjeg kvadrata tiskani su trokutasti elementi koji se, kad se kroz novčanicu gleda prema

izvoru svjetlosti, tako dopunjavaju da s odgovarajućim elementima na naličju novčanice tvore

slovo „H“. Na mjestu kvadrata papir je nešto tanji, što ga čini prozirnijim.

U središnjem dijelu crteža novčanice, između portreta i lijevog ruba crteža, tiskan je

mikrotekstom tekst „REPUBLIKA HRVATSKA STJEPAN RADIĆ“. Tekst je tiskan u

neprekinutom nizu zgusnutih redaka. Mijenjanjem smjera tijela teksta iz okomitih redaka u

vodoravne, stvorena je slika četiriju kvadrata, od kojih se tri nadovezuju jedan na drugi u

vodoravnom nizu, dok je četvrti postavljen okomito na završni kvadrat u vodoravnom nizu.

Uz donji rub crteža novčanice, na tonskoj podlozi, tiskana je tehnikom dubokog linijskog tiska

oznaka nominale „200“. Reljefne linije kojima je otisnuta brojka, međusobno se isprepleću,

tvoreći unutar znamenaka u oznaci nominalne vrijednosti skup različitih geometrijskih likova.


s likom Stjepana Radića. Višetonski lik u vodenom znaku okrenut je prema središnjem dijelu

novčanice.


bojom, otisnut je fragment motiva zgrade glavnog zapovjedništva u Osijeku.

Između fragmenta zgrade glavnog zapovjedništva i vodenog znaka tiskana je crnom bojom

oznaka serije i serijskog broja, koja sprijeda sadrži jedno slovo, zatim sedam znamenaka i na

kraju drugo slovo. Slovo sprijeda i slovo na kraju stapaju se sa znamenkama u jednu cjelinu,

bez povećanog razmaka.

Oznaka serije i serijskog broja pod ultraljubičastim svjetlom fluorescira u zelenoj boji. Veličina

i oblik slova i brojeva razlikuju se od veličine i oblika slova i brojeva u oznaci serije i serijskog

broja na margini portreta.

__________________________________________________________________________________


534


bojom, otisnut je fragment glavnog zapovjedništva u Osijeku.


tiska, odozdo prema gore, natpis „DVJESTA KUNA“.

2) S naličja: zaštitna tonska podloga tiskana je čeverobojnim visokim zaštitnim tiskom u


Na crtežu novčanice dominira motiv zgrade glavnog zapovjedništva u Osijeku, građevine iz

1726. godine. U podnožju motiva zgrade glavnog zapovjedništva, na lijevoj strani, tiskan je

tlocrt stare tvrđave u Osijeku.

Između motiva zgrade glavnog zapovjedništva i gornjeg ruba crteža novčanice, tiskan je u tri

retka tekst „OSIJEK ZGRADA GLAVNOG ZAPOVJEDNIŠTVA 1726“.

U podnožju motiva zgrade glavnog zapovjedništva, u desnom kutu crteža novčanice, tiskana

je brojka „200“. Unutar svake znamenke, u plošnom dijelu, nalazi se niz isprepletenih linija,

koje čine skup različitih geometrijskih likova.

U gornjem desnom kutu crteža novčanice tiskan je u negativu kvadrat. Unutar kvadrata

otisnut je linijama manji kvadrat, a uzduž njegovih stranica natpis „200 KUNA“. Unutar

manjega kvadrata tiskani su trokutasti elementi, koji se, kad se kroz novčanicu gleda prema

izvoru svjetlosti, tako dopunjuju da s odgovarajućim elementima na licu novčanice tvore

slovo „H“.




Na desnoj strani novčanice, u središnjem dijelu toniranog papira, ugrađen je vodeni znak s

likom Stjepana Radića. Višetonski lik u vodenom znaku okrenut je prema središnjem dijelu

novčanice.

Tekst i faksimil potpisa tiskani su smeđkastom bojom koja fluorescira pod ultraljubičastim

svjetlom.

5. Na licu i naličju novčanice prevladava smeđa boja.

__________________________________________________________________________________


535

3.5 Osnovna obilježja novčanice od 1000 kuna

LICE

Datum puštanja u optjecaj je 31. svibnja 1994, dimenzije novčanice su 150 mm x 75 mm, a

datum na novčanici je 31. listopada 1993. Novčanica je tiskana na žućkastobijelom zaštitnom

papiru, dok je motiv slike portret Ante Starčevića (1823. -1896.), najistaknutijeg borca svog

vremena za hrvatsku nacionalnu ideju. Osnovna boja je plavkastosiva.

Portret i natpisi tiskani su u trobojnom reljefnom tisku. Zaštitna tonska podloga tiskana je

višebojnim plošnim tiskom s duginim efektom.

Reljefni tisak: Portret; niz različitih geometrijskih likova u linijskoj izvedbi; skrivena slika; tekst

himne; oznaka za slijepe osobe; grb Republike Hrvatske; natpis 1000, TISUĆU KUNA, ANTE

STARČEVIĆ 1823-1896; NARODNA BANKA HRVATSKE. U natpisu Narodna banka

Hrvatske crna boja na slovu N prelazi u crvenu boju.

Vodeni znak: Portret Ante Starčevića, pozicioniran na lijevoj strani novčanice, u središnjem

dijelu bijele površine.

Sigurnosna nit ugrađena je lijevo od portreta, te je natpis 1000 HK u negativu otisnut na

vidljivi dio sigurnosne niti.

Skrivena slika: Natpis KUNA u okomitom pravokutniku, uz desni rub novčanice koji postaje

vidljiv laganim zaokretanjem novčanice u plošnom položaju.

Prozirni prozorčić: Kvadrat uz grb Republike Hrvatske s natpisima 1000 KUNA. Trokutasti

elementi, gledani prema svjetlu, tvore slovo H.

UV: Plavkastosiva i plava boja reflektiraju pod UV svjetlom, dok oznaka serije i serijskog

broja fluorescira zeleno. Vidljivi dijelovi kovinske zaštitne niti fluoresciraju plavom bojom pod

UV svjetlom.

Na naličju novčanice nalazi se:

__________________________________________________________________________________


536

Datum na novčanici je 31. listopada 1993. Motiv spomenika prvom hrvatskom kralju

Tomislavu (925.), i motiv pročelja katedrale u Zagrebu utemeljene 1217. godine. Osnovna

boja je crvenkastosiva.Tisak: Višebojni plošni tisak s duginim efektom.

U vodenom znaku nalazi se portret Ante Starčevića, pozicioniran na desnoj strani novčanice,

u središnjem dijelu bijele površine.

Prozirni prozorčić: Kvadrat u gornjem desnom kutu crteža novčanice s natpisima 1000

KUNA. Trokutasti elementi, gledani prema svjetlu, tvore slovo H.

UV: Crvena i ružičasta boja reflektiraju pod UV svjetlom; tekst ZAGREB, 31. LISTOPADA

1993. GUVERNER i faksimil potpisa reflektiraju pod UV svjetlom.

4 METODE PREPOZNAVANJA KRIVOTVORINE NA PRIMJERU NOVČANICE OD 100 KUNA

Kako je ranije pokazano, novčanice su zaštićene sa više elemenata koji osim zaštite,

zadovoljavaju i funkciju prepoznavanja originala od krivotvorine. Pravila koja svaki pojedinac

može zapamtiti jesu slijedeća: osjeti, gledaj, titriraj, koja su i više nego dovoljna da se

sumnjiva novčanica izolira i nad njom provede detaljnija analiza u za to predviđenim uredima

i pod specijalnom opremom, UV svjetiljkom, povećala, IR kamere i slično.

Prvo što se primjeti na novčanici je vrsta papira, koja kod originalne novčanice ima točno

određena svojstva i već od ranije poznati „osjećaj“ pod prstima, tako da je već na tome

moguće izdvojiti novčanicu kao sumnjivu ako postoje neka odudaranja.

Sljedeća metoda je opip novčanice na djelovima koji ispupčeni, „STO KUNA“ i „HRVATSKA

NARODNA BANKA“, kao i dijelovi otisnuti dubokim linijskim tiskom, preciznije minijaturni

tekst himne koji je vidljiv golim okom ali i osjetan na dodir. Ako neki od tih elemenata nisu

opipljivi i jasno istaknuti da ih se može osjetiti pod rukom, novčanicu se može smatrati

sumnjivom i analizirati je sljedećim koracima.

Metodom gledanja pojedinih djelova novčanice može se detaljnije utvrditi ispravnost

novčanice. Novčanica od sto kuna ima nekoliko segmenata koje se uočava promatranjem,

latentnu sliku odnosno skriveni natpis „KUNA“ koja je uočljiva kada se novčanicu promatra

__________________________________________________________________________________


537

plošno uz lagano zakretanje, a nalazi se desno od lika Ivana Mažuranića. Tekst bašćanske

ploče otisnut je tako da se svako slovo može jasno razaznati i jasno je vidljivo golim okom.

Jedan od najbitnijih zaštitnih elemenata novčanice je vodeni znak, na kojem se nalazi lik

Ivana Mažuranića, jasno je vidljiv ako se novčanicu okrene prema svjetlu. U gornjem lijevom

kutu se nalazi prozorčić s prednje i stražnje strane u čijim se poljima nalaze trokutići koji,

kada se usmjere prema svjetlu, preklapajući tvore slovo „H“. Na stražnjoj strani novčanice,

valovito je ispisan kontinuirani tekst „REPUBLIKA HRVATSKA“ koji je vidljiv golim okom.

Kada se novčanicom titra, na metaliziranoj traci koja se nalazi desno od lika Ivana

Mažuranića, vidljiv je motiv crkve sv. Vida, naziv „KUNA“ i vrijednost novčanice „100“, dok

sama traka prelijeva duginim bojama. Zaštitna metalna nit na stražnoj strani novčanice na

sebi sadrži natpis „100 HRK“ koji je vidljiv ako se novčanicu usmjeri prema svjetlu.

Slijedeće metode raspoznavanja originala od krivotvorine se vrše uz pomoć određenih

pomagala. Zaštitne niti unutar novčanice pod UV svjetlom fluoresciraju, kao i zaštitne UV

boje. Serijski broj, mjesto i datum izdavanja te potpis guvernera fluoresciraju zeleno i

žućkasto pod UV svjetlom.

4.1 Kako prepoznati krivotvorenu novčanicu?

Ljudi najčešće misle da se ne krivotvore novčanice malih apoena, pa na njih ne obraćaju

previše pažnje, već uvijek sumnjaju na vrjednije novčanice poput novčanica od 500 ili 1000

kuna. Upravo na takvo razmišljanje krivotvoritelji i računaju, a najčešće krivotvorena

novčanica je od 200 kuna. Ove godine se trend mijenja, najviše registriranih krivotvorina bile

su novčanice od 500 kuna. Zbog needuciranosti stanovnika, najveći broj krivotvorenih

novčanica otkrije se u poslovnicama Fine. Kada bi ljudi više pažnje obraćali na to kakav

novac primaju, broj krivotvorina bi se smanjivao.

Postoji nekoliko načina provjere autentičnosti novčanica koje bi svaka osoba trebala znati.

4.2 Vizualna provjera

Najbrža i najjednostavnija provjera je okrenuti novčanicu i pogledati da li ima naličje.

Najlošije izvedene kopije imaju samo lice novčanice. Nakon provjere naličja, trebalo bi

provjeriti jedinstvena svojstva papira. Novčanice imaju specifičnu debljinu, čvrstoću,

elastičnost i šuškavost. Novčanice domaće valute koje ljudi stalno koriste se bez problema

mogu prepoznati kao krivotvorine ako se otisnute na drugačijem papiru od originala.

Novčanice uvijek imaju istu rezoluciju i nikada nisu mutne, pa ako primjerice portret izgleda

__________________________________________________________________________________


538

mutno, radi se o krivotvorini. Zatim se kroz novčanicu gleda prema svjetlu da se provjeri da li

postoji vodeni znak i da li providni prozorčić ima oblik slova H. Nakon toga se provjerava

zaštitna nit na kojoj treba pisati HRK i apoen novčanice.

Slika 3 Elementi vizualne provjere vjerodostojnosti novčanice

4.3 Provjera gledanjem novčanice pod različitim kutevima

Na svim novčanicama, osim na novčanicama od 100 kuna nalazi se latentna slika koja je

uočljiva kad se novčanica promatra plošno uz lagano zakretanje. Također, na tim

novčanicama se nalaze veće i manje oznake nominalne vrijednosti u negativu unutar

površine prelijevajuće boje. Micanjem odnosno titranjem novčanice od 100 kuna na

metaliziranoj traci se treba vidjeti izmjena arhitekturnog motiva, naziva novčane jedinice

„KUNA“ i oznake nominalne vrijednosti, te prelijevanje boja na površini holograma u duginu

spektru.

__________________________________________________________________________________


539

Slika 4 Elementi provjere novčanice gledanjem pod određenim kutom

4.4 Taktilna provjera

Kako se neki elementi tiskaju intaglio tiskom, mogu se osjetiti pod prstima jer su ispupčeni.

Neki od izdignutih elemenata novčanica su: oznaka za slijepe i slabovidne osobe, grb i tekst

Slika 5 Elementi taktilne provjere vjerodostojnosti novčanice

himne, oznake nominalne vrijednosti, natpis imena Hrvatske narodne banke, natpis

nominalne vrijednosti, portret i oznaka nominalne vrijednosti na hologramu.

__________________________________________________________________________________


540

4.5 Detaljnija provjera

Ako osoba posumnja da se susrela sa krivotvorenom novčanicom, može povećalom

provjeriti jasnu čitljivost i oštrinu teksta. Mikro tekst na originalnim novčanicama ima

gramatičke greške što je zamka za krivotvoritelje. Novčanica se može gledati i pod UV

svjetiljkom i tada će papir biti tamnoljubičast, vidjeti će se flourescentni zaštitne niti u crvenoj,

plavoj i žutozelenoj boji, flourescentnu zaštitnu nit, flourescentne UV boje i flourescentne

oznake serije i brojevi.

4.6 Što učiniti ako sumnjate na krivotvorinu?

Ako je osoba napravila sve prije spomenute provjere i dalje sumnja da je novčanica

krivotvorena treba ostati smirena i pozvati policiju. Ako se radi o zaposleniku banke ili druge

institucije koje se bave financijskim poslovanjem te rukuju novčanicama i kovanim novcem,

osoba treba zadržati novčanicu, pokušati zadržati klijenta, obavijestiti policiju, a sumnjive

primjerke poslati Hrvatskoj narodnoj banci na vještačenje.

5 ZAKLJUČAK

Kroz rad se prikazalo sve zaštitne elemente novčanica hrvatske kune, jer za prepoznavanje

krivotvorine, važno je poznavati original. Iako na prvi pogled količina tih elemenata može

obeshrabriti svojom brojnošću, pojedincu je dovoljno zapamtiti nekoliko osnovnih i može se

smatrati dovoljno educiranim da prepozna krivotvorenu novčanicu. Naravno, potreban je i

oprez prilikom rukovanja novcem, jer krivotvoritelji računaju na ljudsku nepažnju kada

pokušavaju ubaciti krivotvorinu u opticaj. Od velike je koristi i to što se Hrvatska narodna

banka animirala na tom području edukacije ljudi, kako bi se što više smanjile mogućnosti

podvale krivotvorenih novčanica. Što se tiče grafičke industrije koja stoji iza tiska novčanica,

kao i uvođenja zaštitnih elemenata novca, zahvaljujući razvoju novih tehnologija, uvode se

novi načini zaštita koji prije nisu bili dovoljno razvijeni i na taj način smanjuju mogućnosti

krivotvorenja novca.

__________________________________________________________________________________


541

6 LITERATURA

1. http://www.matica.hr/HRRevija/revija303.nsf/AllWebDocs/geiger

2. http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=12173

3. http://www.nacional.hr/clanak/61920/hnb-najvise-se-krivotvore-novcanice-od-200-

kuna

4. http://www.hnb.hr/novcan/krivotvorine/statistika-krivotvorina/kuna-i-strana-valuta/h-

statistika-krivotvorina1-6-2012.pdf

5. http://www.hnb.hr/novcan/hobljnov.htm

6. http://www.poslovniforum.hr/info/novcanice.asp

7. http://www.antikviteti.net/antikviteti-net/?p=109

8. http://www.matica.hr/HRRevija/revija303.nsf/AllWebDocs/geiger

9. http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=12173

10. http://www.kunalipa.com/katalog/novcanice/

11. http://hrvatskanumizmatika.blog.hr/2011/11/1629593995/zastitni-elementi-ili-

gramaticke-greske-na-hrvatskim-novcanicama.html

12. http://www.hnb.hr/propisi/odluke-trezor-pdf/novci/krivotvorine/h-odluka-rukovanje-

novcanicama-kovanicama-neprikladnim-za-promet.pdf

13. http://www.hnb.hr/novcan/krivotvorine/200kuna-izdanje-3-2002/h-krivotvorina-

200kuna-izdanje-3-2002.htm

http://www.matica.hr/HRRevija/revija303.nsf/AllWebDocs/geiger

http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=12173

http://www.nacional.hr/clanak/61920/hnb-najvise-se-krivotvore-novcanice-od-200-kuna

http://www.nacional.hr/clanak/61920/hnb-najvise-se-krivotvore-novcanice-od-200-kuna

http://www.hnb.hr/novcan/krivotvorine/statistika-krivotvorina/kuna-i-strana-valuta/h-statistika-krivotvorina1-6-2012.pdf

http://www.hnb.hr/novcan/krivotvorine/statistika-krivotvorina/kuna-i-strana-valuta/h-statistika-krivotvorina1-6-2012.pdf

http://www.hnb.hr/novcan/hobljnov.htm

http://www.poslovniforum.hr/info/novcanice.asp

http://www.antikviteti.net/antikviteti-net/?p=109

http://www.matica.hr/HRRevija/revija303.nsf/AllWebDocs/geiger

http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=12173

http://www.kunalipa.com/katalog/novcanice/

http://hrvatskanumizmatika.blog.hr/2011/11/1629593995/zastitni-elementi-ili-gramaticke-greske-na-hrvatskim-novcanicama.html

http://hrvatskanumizmatika.blog.hr/2011/11/1629593995/zastitni-elementi-ili-gramaticke-greske-na-hrvatskim-novcanicama.html

http://www.hnb.hr/propisi/odluke-trezor-pdf/novci/krivotvorine/h-odluka-rukovanje-novcanicama-kovanicama-neprikladnim-za-promet.pdf

http://www.hnb.hr/propisi/odluke-trezor-pdf/novci/krivotvorine/h-odluka-rukovanje-novcanicama-kovanicama-neprikladnim-za-promet.pdf

http://www.hnb.hr/novcan/krivotvorine/200kuna-izdanje-3-2002/h-krivotvorina-200kuna-izdanje-3-2002.htm

http://www.hnb.hr/novcan/krivotvorine/200kuna-izdanje-3-2002/h-krivotvorina-200kuna-izdanje-3-2002.htm

__________________________________________________________________________________


542

PREDNOSTI I MANE STATIČNIH I DINAMIČNIH WEB SJEDIŠTA

ADVANTAGES AND DISADVANTAGES OF STATIC AND DYNAMIC WEB SITES

Ana Agić, Iva Sušilović


E-mail: [email protected] , [email protected]

Mentor: doc. dr. sc. Dubravko Banić

e-mail mentora: [email protected]

SAŽETAK

Razvijanje web-a podrazumijeva različite sklonosti i osjećaje za uravnoteženost između

vizualnosti, sadržaja, tehnologije i namjene. Što se smatra dobrim dizajnom, razlikuje se od

jednog do drugog projekta, čak od jedne do druge osobe. Zanimljivo je to što se uvodna

stranica može upotrijebiti za privlačenje pozornosti posjetioca tako i za odbijanje. Za one koji

traže zabavu, uvodna stranica može biti i izazov, ali i prigodan uvod u očekivano iskustvo. To

je primjer koji ukazuje na prednosti i mane statičnih odnosno dinamičnih web sjedišta. Ne

postoji vizualni identitet „ispravnog“ web dizajna koji odgovara svakom web sjedištu. Statična

web sjedišta su ona kod kojih korisnik pred sobom ima stranicu napravljenu klasičnim putem

pomoću HTML i CSS tehnologije, kakva je na serveru i korisnik nemože interaktivno s njom

komunicrati, dok dinamična web sjedišta su ona koja su interaktivna s korisnikom, stalno

ažurirana i napravljena uz pomoć programa koji omogućavaju stalan pristup stranici (npr.

WordPress, Joomla..).Istraživanje u ovom radu provedeno je na vizualnoj bazi. Promatrati će

se različita statična i dinamična web sjedišta, te će se pokazati elementi istih koji utjeću na

korisnički doživljaj određenog web sjedišta. Promatranja su valorizirana znanstvenim

metodama, a rezultati grafički prikazani u zaključku rada.

Ključne riječi: statična web sjedišta, dinamična web sjedišta, usporedba.



__________________________________________________________________________________


543

ABSTRACT Web development considers different sense for aesthetic, and feeling for

balance between visual, content, purpose and technology. What can be considered as good

design is different for every project, and it's even different for two people. Interesting fact is

that home page can be used for attraction of attention and also for rejection of same user.

For those who seek for fun and entertainment, home page can be presented as a challenge,

and as an introduction to expected experience. That's an example that indicates of

advantages and disadvantages of static and dynamic web sites. In web design, doesn't exist

„accurate“ or „right“ type of design which would be adequate for every web site. Static web

sites are the one in which user in front of self has web pages classically constructed using

HTML and CSS technology, uploaded on server and user can't communicate with one (e.g.

leave comments etc.), and dynamic sites are interactive with user, often updated and

constructed using programs which allow constant access to web site (e.g.: WordPress,

Joomla..). This paper’s research is based on visual basis. Static and dynamic web sites were

observed, and it is shown how their elements inflect on user experience of web site.

Observations were valorized using scientific methods and results were shown graphically in

paper’s conclusion.

Key words: static web sites, dynamic web sites, observation.

1 UVOD

Kada govorimo o web dizajnu, obavezno se spominju: vizualni identitet ili programiranje, ali

svatko ima svoje mišljenje o njihovoj relativnoj važnosti pri izradi ovog ili onog web sjedišta.

Web sjedišta su najvažniji aspekt web dizajna (1). Web dizajn, na koji stalno utječu novine iz

područja tiskarstva, grafičkog dizajna, programiranja, tehnologije klijent/server, oblikovanja

korisničkog okruženja, upotrebljivost i mnogo drugih, zaista je multidisciplinarno područje

rada.Dobra web sjedišta koriste korisnicima. Korisnost je u stvari, ona funkcionalnost koja

izlazi u susret potrebama korisnika. Upotrebljivost se odnosi na korisnikovu sposobnost da

koristi lokaciju kako bi postigao određeni cilj. Upotrebljiva sjedišta su efikasna, snalaženje na

njima je lako i one korisnicima omogućavaju da zadovoljavajuće i bez grešaka postignu svoj

cilj. Nema svako web sjedište karakteristike na koje bi se mogla primijeniti pravila (2). Ono

što na jednom sjedištu izgleda sjajno i domišljato, na drugoj može biti čista propast. Uvodna

stranica se često koristi kako bi nas uvela u atmosferu i najčešće se predstavlja nekom

__________________________________________________________________________________


544

zanimljivom animacijom. Ona može upozoriti korisnike na tehnologije potrebne za gledanje

lokacije. Zanimljivo je to što se uvodna stranica može upotrijebiti kako za privlačenje

pozornosti korisnika tako i za odbijanje. Za one koji traže zabavu, uvodna stranica može biti i

izazov, ali i prigodan uvod u očekivano iskustvo. Slično filmu bez uvodne špice, i neka

zabavna sjedišta bila bi bez uvodne stranice nepotpune. To je primjer koji ukazuje na

najopasniju zabludu, a to je da postoji samo jedna forma dobrog dizajna. Ne postoji forma

„ispravnog“ web dizajna koji odgovara svakom sjedištu(3). Pristupimo li sjedištu naoružani

skupom krutih pravila, doživjet ćemo niz razočaranja. Kad prićamo o tipovima web stranica

postoje statične i dinamične. Statične su one koje se rade putem HTML i CSS tehologije,

koje jedna bez druge nemogu, a o tome je više rećeno u teoretskom dijelu. Dinamične

stranice su napravljene drukčijom tehnologijom, izrađuju se na samom serveru i njihov

sadržaj se stalno može izmjenjivati i ažurirati.

2 TEORETSKI DIO

Dizajn obuhvaća četiri komponente: sadržaj, vizualni identitet, tehnologiju i namjenu.

Međutim, mišljenje o tome kako točno ove komponente treba poredati, razlikuje se od jedne

do druge osobe (1). Široko preuzimanje iz drugih područja može izazvati probleme, zato je

web jedinstven medij. Stapanje drugih medijskih oblika u njemu, nepredvidljiva okolina,

izuzetna varijabilnost koja potječe od velike podložnosti društvenim i tehnološkim utjecajima,

čine ga posebno izazovnim. Ne postoji vizualni identitet „ispravnog“ web dizajna koji

odgovara svakom web sjedištu (3). Za većinu sjedišta potrebno je razmotriti ekonomske

implikacije pravljenja samog sjedišta. Relativni značaj svakog pojedinačnog aspekta razlikuje

se od jednog do drugog web sjedišta. Interna mreža proizvodne tvrtke vjerojatno se neće

tako osloniti na vizualne elemente kao web lokacija koja reklamira akcijski film. Neophodan

broj različitih disciplina koje je potrebno razmotriti pri izradi sjedišta varira, pa je stoga

nemoguće na jedinstven način. Dobra sjedišta moraju raditi ispravno i omogućiti posjetiocima

lako snalaženje, a osobine ne smiju odmah upadati u oči. Ono što se prvo zapaža često je

vizualno rješenje. Na web-u je izgled bitan. Iako možda nije moguće utjecati na dobar ukus ili

predviđanje trenda, poznato je da dobri Web dizajneri mogu predvidjeti kako će drugi

prihvatiti određeno sjedište. Prvi utisak za web je najvažniji. Vizualni elementi presudno

utječu na korisnikovu procjenu o vrijednosti. Izgled može biti važan za formiranje korisnikova

povjerenja, što je ključno u mrežnim transakcijama (4). No, moramo imati u vidu da se

povjerenje ne stječe samo izgledom već da na njega utječu i prijašnja saznanja.Ključni

problem je neravnoteža između vizualnog identiteta i tehnologije. Pod utjecajem modernizma

__________________________________________________________________________________


545

mnogi dizajneri su se držali pravila da se vizualno treba oslanjati na tehnologiju. Tehnologija

bez vizualnog identiteta bila bi dosadna. Kad govorimo o tehnologiji, svatko tko se imalo

informirao o načinu izrade veb sjedišta zna da se stranica izrađuje uz pomoć HTML-a

(HyperTextMarkupLanguage) i CSS-a (CascadingStyleSheet), i oni funkcioniraju kao „kruh i

putar“ što znaći da nemogu jedan bez drugog. Najmanji dio HTML koda je tag. Tagovi se

pišu unutar znakova < i >, a svaki tag web browseri vide kao naredbu koja određuje izgled,

raspored i ostale objekte na stranici. U HTML se može ugraditi i JavaScript koji isto služi za

unapređenje vizualnog sadržaja site-a. CSS je skup naredbi koje definiraju izgled web

stranice, a dodaju se HTML kodu. Obuhvaća opise vrsta, veličina i boje fonta na stranici,

boje linkova i pozadine, pozadinsku sliku itd. [5] Danas su stranice uglavnom napravljene u

HTML 4 i CSS 2 kodu iako se koristi već i noviji HTML 5 i CSS 3 kod. Na slici ispod prikazan

je kratki HTML kod, njegova struktura i sintaksa.

Slika1 Primjer HTML koda

Jedan od 2 načina prikaza i prilagodbe web sadržaja je client-side načinskriptriranja stranica,

koje omogućava komunikaciju u sklopu stranice, i kod koji je potreban za korisničko sučelje

je skinut i obrađen sa interneta u internet pregledniku. Jedan od primjera koristenja client-

side skriptriranja je JavaScript. Drugi način je server-side kod kojeg se zahtjevi korisnika

__________________________________________________________________________________


546

izvršavaju tako da se šalju na server koji zatim pokreće program kojim procesuira informaciju

i šalje ju nazad korisniku (6). Programski jezici koji ukljčuju server-side skriptriranje su ASP,

PHP, ColdFusion,Perl itd. Sljedeća bitna stvar kod server-side programiranja je baza

podataka koju je također potrebno instalirati prilikom izrade ovakvog tipa stranice kao npr.

SQL, MySQL ili Oracle. I zadnja stvar, dizajneru najbitnija je CMS (Content Management

System) koji predstavlja sučelje za upravljanje sadržajem web sjedišta, najpoznatiji su

WordPress i Joomla.

Slika 2 Wordpress početna stranica


U ovom radu eksperimentalni dio se sastoji od ankete koju smo proveli na uzorku od 20 ljudi,

predstavivši im dva web sjedišta koja su oni morali evaluirati, i odgovoriti na pitanja. Izabrali

smo jednu klasičnu stranicu koja je napravljena u HTML/CSS-u i jednu koja je napravljena u

WordPressu i one služe kao predložak za usporedbu.Jedno web sjedište je hrvatsko a drugo

nije, ali oba su sadržajno dizajnerskog tipa. Na slikama ispod prikazani su radi bojeg

doživljaja čitaoca, ali i navedeni su linkovi: http://www.webdesignerdepot.com/ (wordpress) i

http://www.idea.hr/. U poglavlju rezultati su prikazani grafikonima rezultati ispitivanja.

http://www.webdesignerdepot.com/%20(wordpress)

http://www.idea.hr/

__________________________________________________________________________________


547

Slika 3 Webdesignerdepot.com

Slika 4 Web stranica idea.hr

4 REZULTATI

U rezultatima su prikazani grafičkim putem rezultati istraživanja.

Na grafu 1 vidljivo je kako korisnici reagiraju na vizualni identitet, koliko im je bitan, ocjenjuju

li sučelje po prvom dojmu.

__________________________________________________________________________________


548

Graf 1: Vizualni identitet pojedinog sučelja (web sjedišta)

Graf 2 prikazuje funkcionalnost pojedinog sučelja.

Graf 2 Funkcionalnost pojedinog sučelja

__________________________________________________________________________________


549

Na grafu 3 prikazana je lakoća snalaženja (jednostavnost snalaženja) na pojedinom sučelju.

Graf 3 Lakoća snalaženja na pojedinom sučelju

Graf4prikazuje koliko bi korisnici posjetili pojedino sučelje iznova.

__________________________________________________________________________________


550

Na grafu 5 vidljivo znanje korisnika o statičnosti odnosno dinamičnosti pojedinog sučelja

Graf 5: Razlikovanje statične odnosno dinamične stranice

5 DISKUSIJA

Web sjedišta se rade više prema dizajnerskim potrebama i željama nego prema potrebama

korisnika. Web dizajneri bi uvijek na pameti trebali imati slijedeće pravilo; da oni nisu

korisnici. Moraju prihvatiti činjenicu da mnogi korisnici nemaju toliko znanje o sjedištu koju su

oni brižljivo opremili. Korisnici ne moraju dijeliti čak ni zanimanje dizajnera za sjedište. Ako

od korisnika zatražimo da napravi lokaciju kakvu želi, to može izgledati kao dobra ideja, ali

samo dok ne razmotrimo slijedeće pravilo; da korisnici nisu dizajneri (7). Nisu svi ljudi web

dizajneri, a ne bi ni trebali biti. Korisnici ne razmatraju detaljno pojedinačne komponente. Oni

web sjedišta ne sagledavaju u svoj njenoj složenosti kako bi to učinio dizajner. Međutim,

treba voditi računa o tome da su korisnici i pored sličnih osobina koje ih dovode na ista

sjedišta, ipak zasebne, različite osobe. Ono što je jednome od njih lako, drugome može biti

teško. Lokacije koje su namijenjene „običnom“ korisniku, ne moraju zadovoljiti svakog

korisnika. Iskusni korisnici će smatrati da ih uputstva na lokaciji nepotrebno „dave“, dok će ih

oni manje iskusni smatrati nedovoljnim. Korisnici su skup različitih pojedinaca koje povezuju

izvjesne zajedničke sposobnosti i osobine (3). Dobra sjedišta moraju voditi računa o

__________________________________________________________________________________


551

razlikama između korisnika, usredotočujući se pri tome na ono što je među njima zajedničko.

Mnogi stručnjaci za područje uporabljivosti nude definicije koje se oslanjaju na definiciju iz

ISO standarda. Elementi za određivanje upotrebljivosti:

lakoća učenja

lakoća pamćenja

efikasnost korištenja

pouzdanost u radu

zadovoljstvo korisnika

Sjedište prema ovoj definiciji uporabljivo je ako se lako uči i pamti, te ako je efikasno. Ovo i

dalje izgleda prilično neodređeno i izaziva nedoumice.[1] Ne postoji apsolutna suglasnost o

tome što sve sačinjava upotrebljivost. Uporabljivost će se razlikovati koliko i korisnici koji

pristupaju sjedištu. Uporabljivost sadržaja često zavisi i od ponuđenog medija. Na

uporabljivost web-a, medija koji obuhvaća mreže, čitače, ekrane različite veličine i

tehnologije kao što je HTML, snažno utječu svi ovi faktori. Uporabljivost zavisi od medija na

kojem se nudi sadržaj. Uporabljivost se mijenja od jednog do drugog sjedišta. Sjedišta

namijenjena zabavi imat će drugačije ograničenje u pogledu uporabljivosti nego sjedišta

posvećena trgovini (2).

6 ZAKLJUČAK

Ispitivanje provedeno na 20 ljudi od kojih 10 muškaraca i 10 žena pokazuje percepcije

pojedinih sučelja kroz 5 pitanja. Svako pojedino pitanje moglo se ocijeniti u rangu od loše 0

do odlično 5. Prvo pitanje i prvi graf odnosi se na: Kakav vam je vizalni identitet sučelja?

Korisnici su sučelje A ocijenili višom ocjenom nego sučelje B . Pritom nisu imali izbor da li je

sučelje vizalno bolje nego je svako sučelje zasebno ocjenjivano. A sučelje je vizualno bolje

ocjenjeno zbog svoje šarolikosti boja i lijepo ukomponiranih elemnata s ravnotežom, ali bez

nje. Bitno je primjetiti kako su žene strože kod izgleda stranice, dok se muškarcima vizualni

identitet ne čini toliko bitnim.

Drugo pitanje : Kakva je funkcionalnost vizualnih elemenata i teksta? Korisnici pokazuju

svojevrsnu težinu prilikom ovog pitanja. Muškarci su odgovrili da i jedna i druga stranica

dobro funkcioniraju, dok je kod žena drugačije. Ovdje se povlači paralela prvog dojma koja

ostavlja izuzetan trag.

Treće pitanje: Koliko se lako odnosno teško snalazite na sučelju? Žene se malo lošije

__________________________________________________________________________________


552

snalaze na sučeljima nego muškarci. Ovdje se u dvojbu može dovesti pitanje koliko se

korisnici često služe web-om.

Četvrto pitanje: Koliko ste zainteresirani za ponovni susret sa sučeljem? Korisnici su

pozitivnije odgovorili na sučelje A.

Peto pitanje: Uviđate li razliku između dinamičnog i statičnog sučelja? Korisnici ne primjećuju

razliku između statičnog i dinamičnog sučelja, što nije niti čudno uzevši u obzir činjenicu da

nisu svi ljudi web dizajneri.

Uviđamo da prvi dojam ostavlja veliki utjecaj ne cijelokupno shvaćanje pojedinog sučelja.

Korisnici sami po sebi ne razumiju sučelje niti shvaćaju njegovu dubinu. Bitno je prilagoditi se

novim tehnologijama, ali ubrzani razvoj tehnologije korisnike stavlja u težak položaj.

Neinformiranost i neobrazovanje su ključan problem u shvaćanju novih sučelja. Čak kad se i

alati i tehnologija promijene, mnoge tehnike ostat će iste. Korisnici će nastaviti zahtijevati

kvalitetnija sučelja. Propusna moć dostupna korisnicima sigurno će se povećati, pa će i oni

biti zahtjevniji. Što više ljudi bude upotrebljavalo, mrežne zajednice bit će sve značajnije:

korisnici će se sve više oslanjati na web što će dovesti do pojave novog životnog stila. Nove

generacije korisnika bit će sve strože prema sučeljima koje koriste. Dizajniranje za web

zasigurno će sazrjeti toliko da će moći zadovoljiti sve spomenute zahtjeve.

7 LITERATURA

1. Tomas A Powell: Web Design, (2001). ISBN:86-7555-165-7

2. Jesse James Garret: Customer Loyalty and the Elements of User Experience;Design

(2011). , Managment Review Vol.17 No.1

3. Jesse James Garret: The Elements of User Experience, CA, 2011. ISBN: 978-0-321-

68- 368-7

4. Andrew Sears, Julie A. Jacko: The Human-Computer Interaction, NY,2010. ISBN:

978-08058-5870-9

http://blog-help.blog.hr/2008/08/1625308302/sto-su-html-i-css.html

pristupljeno:25.6.2012

5. http://www.motive.co.nz/glossary/client-server.php, pristupljeno: 25.6.2012

6. Ricard Caddick, Steve Cabel: Comunicating the User Experience, (2011). ISBN:978-

1-119-97110-8

http://blog-help.blog.hr/2008/08/1625308302/sto-su-html-i-css.html

http://www.motive.co.nz/glossary/client-server.php

__________________________________________________________________________________


553

PSIHOFIZIČKI DOŽIVLJAJ I KOLORIMETRIJA BOJA BRENDOVA

PSYCHOPHYSICAL EXPERIENCE AND BRANDS COLORIMETRY

Tea Car, Maja Fuček, Jelena Poljak


e-mail: [email protected], [email protected], [email protected]

Mentor: Igor Zjakić


SAŽETAK

U ovom radu definirat će se CIE L*a*b sustav boja te će se na temelju provedenog

istraživanja utvrditi koja je sposobnost muškaraca i žena različite starosne dobi da pamte

boje te koje su to razlike u nijansama koje im mogu zadavati probleme kod prepoznavanja

prave boje ponuđenog logotipa. Moć razlikovanja boje stjeće se progresivno, osobnim

iskustvom te izobrazbom. Kod čovjeka osjet za boje najviša je senzorička funkcija oka koja

se postupno usavršava tijekom evolucije ljudskog organizma. Ono što se naziva bojom jest

osjetilni doživljaj koji nastaje kada svjetlost karakterističnog spektra pobudi receptore

u mrežnici oka. Cilj ovog rada je doznati koja je maksimalna razlika u nijansama koju ljudi još

uvijek percipiraju kao moguću za korištenje kod određenog logotipa.

Ključne riječi: CIE L*a*b sustav boja, percepcija boja, sposobnost razlikovanja

ABSTRACT

In this paper will be define the CIE L*a*b* colour system and based on a research, will be

determined which is the ability of men and women of different age to remember the colour

and what are the differences in shades of colours that can create problems for the

recognition of the true colours of the proposed logos. The power of distinguishing colours

progressively acquires, trough personal experience and training. In humans the sensation of

colour is the highest sensory function of the eye that gradually improved during the evolution


http://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetlost

http://hr.wikipedia.org/wiki/Spektar_(fizika)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mre%C5%BEnica_(oko)

__________________________________________________________________________________


554

of the human organism. What is called the colour is the sensory experience which is result

when light of characteristic spectrum stimulate receptors in the retina of the eye. The aim of

this study is to find out what is the maximum difference in shades of colours that people still

perceive as possible to use with a particular logo.

Key words: CIE L*a*b* color system, color perception, power of distinguishing color

1 UVOD

Percepcija boja vezana je uz sposobnost oka da ulaznu svjetlost u ovisnosti o njenoj snazi

propušta kroz rožnicu. Postoje 3 teorije percepcije boje: suprotna teorija, trikromatska teorija

i zonska teorija. S perspektive gledanja boja ljudskim okom, boja ima, može se reći bezbroj.

Naime, ljudi koji se bave ispitivanjem funkcija oka kažu da vidimo oko 1000 nijansi sivoga,

100 nijansi crvenozelenoga i 100 nijansi žutoplavoga u jednom pogledu. To bi značilo da je

ukupni broj boja koje možemo vidjeti oko 1000 x 100 x 100 = 10 milijuna. No, to nije baš tako

jednostavno jer kako koja boja izgleda jako ovisi o uvjetima pod kojima se gledaju. Pod

uvjete spadaju boja svjetla, količina svjetla i okolne boje. Boje su drugačije ovisi na kakvoj su

površini, kakav je izvor svjetla na kakvom su tijelu itd. Također svatko vidi boje na svoj

neznatno drugačiji način. I tako kako u jednom pogledu vidimo 10 000 000 boja, a uvjeti

gledanja i promatrači su mnogi, broj boja vrlo je velik. Deset milijuna boja puta deset milijuna

vrsta svjetla puta deset milijuna jačine svjetla puta deset milijuna okolnih boja puta 6 bilijuna

ljudi puta 3 načina gledanje ispada 18 desiliona boja. 18 plus 33 nula. Skoro bezbroj. Način

egzaktnog mjerenja svake pojedine boje ne postoji.

U ovom radu uspoređivalo se šest različitih nijansi boja s originalnom bojom. Ispitivanje se

vršilo na poznatim hrvatskim brandovima različitih boja, a riječ je o plavoj Vegeti, crvenom

SDP–u, zelenom PAN-u i žutoj Hrvatskoj pošti. Svaka nijansa boje se od originala razlikovala

za nekoliko posto. Vizualnim ispitivanjem muškaraca i žena različite starosne dobi dobili smo

rezultate na temelju kojih smo došli do zanimljivih rezultata.

2 CIE L*a*b* SUSTAV BOJA

Pošto na individualni doživljaj boje utjeću različiti vanjski podražaji koji ovise o mnogim

faktorima, CIE uvodi prosječnog standardnog promatrača preko kojeg su definirane

karakteristike promatrača.

__________________________________________________________________________________


555

CIE L*a*b* prostor boje koristi se u grafičkoj tehnologiji pri definiranju boja prilikom tiska te

tolerancija između orginala i reprodukcije. Određen je pravokutnim koordinatama.

Izračun CIELAB koordinata boja Međunarodna komisija za osvjetljenje (Commission

Internationale de Etclairage, ClE) je glavna organizacija odgovorna za standardizaciju

kvantificiranja i terminologiju boja. Prvi standardi kolorimetrije bili su definirani od CIE

organizacije 1931. godine i nakon toga su se nastavile formirati osnove moderne

kolorimetrije. Najusavršeniji i najčešće korišten sustav za vrednovanje boja danas je CIELAB

sustav, koji predstavlja matematičku kombinaciju kartezijskog i cilindričnog sustava, kod

kojeg je boja opisana sa parametrima L*, a* i b*. Kordinate CIELAB prostora boja

izračunavaju se iz standardnih tristimulusnih vrijednosti boja X, Y i Z. Te vrijednosti dobivaju

se iz izmjerene spektralne refleksije R(X), relativne spektralne raspodjele svjetla S(X),

funkcije spektralne osjetljivosti oka i normalizacijske konstante k. Normalizacijska konstanta

k je određena na temelju dogovora, kojim vrijednost boje Y za idealno bijelo tijelo iznosi 100.

Funkcije spektralnih vrijednosti x(λ), y(λ),z(λ) opisuju odziv oka na svjetlost određene valne

duljine i definiraju CIE idealnog standardnog promatrača za vidno polje, kojeg određuje kut

od 2° (usko vidno polje) ili kut od 100 (široko vidno polje). Standardni promatrač CIE 100

općenito nije primjenjiv u kolorimetrijskim kalkulacijama reprodukcije boja budući da istiće i

naglašava područja konstantnih boja većima nego one koje se normalno mogu naći na

otiscima u boji. CIE komisija je definirala nekoliko standardnih vrsta svjetlosti koji se koriste u

kolorimetriji, D50 je standardna CIE vrsta svjetlosti koja se koristi u grafičkoj industriji dok su

D65 i C standardne CIE vrste svjetlosti koje se koriste u papirnoj industriji. Numeričko

vrednovanje razlike boja je važno područje kolorimetrije, koje omogučava objektivnu

identifikaciju odnosa između boja. Sa standardnim vrijedostima boja X, Y i Z, svaka je boja

matematički jednoznačno određena.

Za određivanje odnosa među bojama, boje moraju biti smještene u određeni definirani

prostor boja, u kojem se može opisati s tri koordinate, a koje predstavljaju ton boje,

kromatičnost i svjetlinu. Postoje različiti prostori boja i do sada je bilo objavljeno nekoliko

matematičkih izraza za određivanje kolorimetrijske razlike boja. Godine 1976. CIELAB sustav

je predložen kao općenito prihvaćen sustav, da bi se normirale vrijednosti razlika u boji. Taj

sustav je prilagođen na način da ima bolju percepcijsku uniformnost, to znači da su jednake

udaljenosti u različitim dijelovima sustava bliže percepciji ljudskog oka. Ovo čini CIELAB

sustav boja mnogo prikladnijim za kvantitativnu interpretaciju.

__________________________________________________________________________________


556

CIELAB sustav boja je definiran s tri koordinate: L* predstavlja svjetlinu, a* predstavlja

crveno-zelenu os i b* predstavlja žuto-plavu os. L*=0 predstavlja crnu, a L*=100 predstavlja

bijelu. Pomicanjem boje od ishodišta prema rubu sustava, njena kromatičnost raste.

Kromatičnost boje, C*, dana je kao udaljenost između položaja boje i ishodišta.

Ukupna razlika boja ili kolorimetrijska razlika (ΔE) predstavlja razliku između dvije boje u CIE

sustavu. Definira se kao euklidska razlika između koordinata za dva položaja boja,

referentnog i uspoređivanog.

3 ISTRAŽIVANJE PERCEPCIJE BOJA POZNATIH BRANDOVA

Da bi se potvrdile teorijske teze kako moć razlikovanja boja ovisi o osobnom iskustvu i

izobrazbi pojedinca, treba ih dokazati istraživanjem, pa je tako učinjeno i u ovom radu. U

istraživanju se koristilo šest različitih nijansi koje su se uspoređivale s originalnom bojom.

3.1 Postavke istraživanja

Istraživanje je provedeno na uzorku od 68 ispitanika. Uzorak je sadržavao 36 ispitanika

ženskog spola i 32 ispitanika muškog spola. Prema dobnoj skupini ispitanici su svrstani u

kategorije kako pokazuje tablica br. 1. Kod provođenja istraživanja, ispitanici su odabrani

nasumično, a sam postupak istraživanja trajao je tri dana.

Tablica 1 Postotak i broj ispitanika prema dobnim skupinama

Godine Postotak ispitanih Broj ispitanih

20 – 30 52,94% 36

30 – 40 14,71% 10

40 – 50 10,29% 7

50 - 60 22,06% 15

U istraživanju korištene su četiri boje poznatih hrvatskih brandova: plava - Vegeta, crvena -

SDP, žuta - Hrvatska pošta i zelena - Pan pivo. Logotipi brandova isprintani su laserskim

pisačem na bijelom papiru. Od svake boje rađen je pomak za nekoliko posto i dobiveno je

__________________________________________________________________________________


557

šest različitih nijansi. Svih sedam uzoraka pojedine boje označeni su brojevima od 1-7 radi

kasnijeg lakšeg obrađivanja podataka. Uloga svakog ispitanika bila je da odredi originalnu

boju pojedinog branda, te ostale boje poreda od najsličnije originalu do najmanje sličnoj

originalu.

3.2 Tijek istraživanja

Isprintani logotipi bili su poslagani jedan za drugim nepravilnog redosljeda. Svaki ispitanik

morao je odrediti originalnu boju hrvatskog branda te poredati ostale nijanse od

najvjerodostojnije do one najmanje vjerodostojne. Na početku ispitivanja, ispitanici nisu znali

koji uzorak sadrži originalnu boju, te su tek na kraju istraživanja to saznali. Svaki ispitanik

imao je oko 15 minuta da poreda uzorke boja.

Slika 1 Provođenje istraživanja

__________________________________________________________________________________


558

Prednost ovog istraživanja je da se na vrlo jednostavan i jeftini način može doći do

relevantnih podataka koji govore u prilog da moć razlikovanja boja ovisi od čovjeka do

čovjeka, od muškaraca do žena, od mlađe populacije do starije. Ovo istraživanje imalo je

jedno ograničenje, a to je da ispisivanjem uzoraka na laserskom pisaču nisu se dobili 100%-

tni originali boja.

Rezultati su se obrađivali na način da se redosljed logotipova za svaku boju svakog

ispitanika bodovao i to na slijedeći način. Uzorak kojeg je ispitanik označio kao

najvjerodostojniji, odnosno kojeg je označio originalom, dobio je 7 bodova, te su se dalje

redom dodjeljivali bodovi sve do najmanje vjerodostojnijeg uzorka, koji je dobio 1 bod. Na

kraju su se ti bodovi zbrojili i uslijedila je obrada podataka.

4 REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Rezultati istraživanja, u kojem je sudjelovalo 68 ispitanika različitih dobnih skupina, pokazali

su da ljudi izvrsno pamte originalne boje SDP-a i Pana, dok je kod logotipa Hrvatska pošta i

Vegete bilo problema. Uzorci svakog logotipa imali su brojeve od 1 – 7, a original je označen

brojem 3.

4.1 Logotip PAN

Iz grafičkog prikaza na slici 2 vidljivo je da ispitanici vrlo dobro prepoznavaju originalnu boju

logotipa između ostalih boja koje su za nekoliko postotaka pomaknute od originala.

Slika 2 Grafički prikaz ocjena temeljenih na pamćenju boja ispitanika

Bodovi

Uzorak

__________________________________________________________________________________


559

4.2 Logotip SDP

Također, i kod logotipa SDP-a ispitanici se odlučuju za uzorak broj 3 koji je ujedno original i

predstavlja originalnu boju logotipa.


4.3 Logotip Vegeta

Kod logotipa Vegete, ispitanici su naišli na probleme. Iako je na grafičkom prikazu vidljivo da

su ispitanici za original izabrali uzorak broj 3, uzorak broj 5, 6, 2 i 7 su vrlo brojčano blizu

uzorku 3. Iz toga se može zaključiti da je kod plave boje veća tolerancija na promjene u

nijansama boja.


Bodovi

Uzorak

Bodovi

Uzorak

__________________________________________________________________________________


560

4.4 Logotip Hrvatska pošta

Na slici broj 5 vidljivo je da ispitanici slabo pamte originalnu boju logotipa Hrvatske pošte te

je uzorak broj 3 tek na 4. mjestu.


5 MJERENJE L*a*b* VRIJEDNOSTI UZORAKA

Nakon provedenog istraživanja, provedeno je mjerenje L*a*b* vrijednosti na svakom uzorku

pomoću spektrofotometra SpectroEye. Otisci su promatrani pod standardiziranim uvjetima s

osvjetljenjem D50. Cilj mjerenja L*a*b* vrijednosti je da se odredi maksimalna razlika u

nijansama koju ljudi još uvijek percipiraju kao moguću za korištenje kod određenog logotipa.

Nakon što su dobivene sve L*a*b* vrijednosti, vrijednosti šest uzoraka uspoređivane su s

vrijednostima originala te je tako dobiven ∆E za svaki uzorak. ∆E predstavlja razliku dvije

boje, a određuje se jednadžbom:

∆E = ((∆a∗)2 + (∆b∗)2 + (∆L∗)2)1/2

Zatim su L*a*b* vrijednosti za svaki uzorak smještane u prostor boja.

Bodovi

Uzorak

__________________________________________________________________________________


561

Slika 6 Smještaj L*a*b* vrijedosti u prostoru za crvenu boju

Tablica 2 Prikaz ΔE za crvenu boju

CRVENA ΔE

1 3,438678

2 2,452544

4 3,277674

5 3,918531

6 5,243717

7 5,834545

__________________________________________________________________________________


562

Slika 7 Smještaj L*a*b* vrijedosti u prostoru za plavu boju

Tablica 3 Prikaz ΔE za plavu boju

PLAVA ΔE

1 5,792604

2 2,207356

4 4,998094

5 2,522763

6 2,697335

7 3,344173

__________________________________________________________________________________


563

Slika 8 Smještaj L*a*b* vrijedosti u prostoru za zelenu boju

Tablica 4 Prikaz ΔE za zelenu boju

ZELENA ΔE

1 4,884447

2 3,633917

4 4,408664

5 3,346929

6 4,376073

7 6,006485

__________________________________________________________________________________


564

Slika 9 Smještaj L*a*b* vrijedosti u prostoru za žutu boju

Tablica 5 Prikaz ΔE za žutu boju

ŽUTA ΔE

1 7,126454

2 3,906559

4 5,856047

5 3,190582

6 3,716387

7 4,671866

__________________________________________________________________________________


565

6 ZAKLJUČCI

U ovom radu ispitivala se sposobnost ljudske percepcije boja odnosno uspoređivalo se 6

različitih nijansi boja s orginalnom. U istraživanju su sudjelovali muški i ženski spol u rasponu

od 20 – 60 godina. Došlo se do zaključka da ženski spol bolje percipira boju u odnosu na

muški, i to žene od 20 – 40 godina. Kod crvene i zelene boje ispitanici nisu imali probleme te

su se odlučili za originalnu boju, dok kod plave je vidljiva veća tolerancija na promjene u

nijansama boje što potvrđuje i izračun ΔE gdje je vidljivo da je velika razlika između uzorka 7

i 4. Kod žute boje je najveća tolerancija na promjene u nijansama boje te ispitanici slabo

pamte originalnu boju. Izračunom ΔE je dokazano da se pamćenje boja ispitanika

proporcionalno povećava kao i ΔE. Kod nek ih uzoraka ΔE se svakom promjenom nijanse

boje izrazito povećava kao kod crvene i zelene. Kod plave boje ΔE se malo povećava, što

dovodi do zaključka da se inače dopuštena tolerancija za ΔE, koja iznosi 2, može pomaknuti

do 3,5 jer ljudi ne uočavaju neku veliku razliku. Također, ista stvar se može zaključiti i za

žutu boju.

7 LITERATURA

1. Zjakić, I., Milković, M.; (2010.) Psihologija boja, Varaždin

2. Zjakić, I.; (2007.) Upravljanje kvalitetom ofsetnog tiska, Zagreb

3. Kulčar, R.; (2010.) Kolorimetrijska analiza i parametri stabilnosti UV-termokromnih

boja; doktorska disertacija, Zagreb

4. L*a*b* prostor boje; Dostupno na:

http://www.optics.arizona.edu/opti588/reading/CIE_Lab_color_space.pdf

5. Strgar Kurečić, M.; Uloga sustava za upravljanje bojom (color managment); Dostupno

na: http://repro.grf.unizg.hr/media/download_gallery/Color%20Management.pdf

http://www.optics.arizona.edu/opti588/reading/CIE_Lab_color_space.pdf

http://repro.grf.unizg.hr/media/download_gallery/Color%20Management.pdf

__________________________________________________________________________________


566

PRIMJENA ANIMIRANO-STATIČNIH (ŽIVOLIKIH) SLIKA U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI

THE USE OF ANIMATED-STATIC (LIFELIKE) PICTURES IN GRAPHIC TEHNOLOGY

Tihana Cegur



Mentor : Tibor Skala


SAŽETAK

Ovaj studentski rad vas upoznaje sa cinemagrafima, živolikim fotografijama koje sadrže

nekoliko elemenata u pokretu. Prikazuje otkriće i razvoj cinemagrafa te vas provodi kroz čitav

proces izrade i tehničke obrade. Sadrži ideje za upotrebu u grafičkoj tehnologiji te njihovu

komercijalnu upotrebu. Istražuje informiranost i interes publike, te djelovanje na promatrača.

Predstavlja mišljenja i ideje promatrača za daljnju upotrebu cinemagrafa.

Ključne riječi: cinemagraf, Kevin Burg, Jamie Beck

ABSTRACT

This work will introduce you to cinemagraphs, lifelike photos with few moving elements. It will

show the invent and development of cinemagraphs, and go trough whole process of making

and tehnical editing. It contains ideas for use of cinemagraphs in graphic tehnology, and their

commercial use. It explores audience's awareness and the interest of cinemagraphs, and the

impact on the viewer. It shows opinions and ideas of viewers on further use of cinemagraphs.

Key words: cinemagraph, Kevin Burg, Jamie Beck


__________________________________________________________________________________


567

1 UVOD

Tko god da često koristi internet vjerojatno je već naišao na cinemagrafe. Radi se o

prekrasnim slikama koje na prvi pogled izgledaju kao obične fotografije – a zatim dolazi do

neočekivanog pokreta jednog ili više elemenata. Zvuči kao obična .gif datoteka – no radi se o

nečem drugome. Cinemagrafi vode .gif datoteku na novu razinu, tvoreći magične fotografije

koje pokretom oživljuju. Osim razlike u kvaliteti, glavna razlika je u tome što cinemagraf

zamrzava veći dio fotografije, dopuštajući samo jedan ili nekoliko ponavljanih pokreta, što

čini dojam zaustavljanja vremena za sve osim nekoliko pokretnih elemenata. Ovaj studentski

rad će objasniti nastanak i razvoj cinemagrafa, provesti kroz njihovu izradu, te predložiti ideje

za komercijalnu upotrebu, uz istraživanje kako djeluju na promatrače.

Zbog formata ovog seminara, cinemagrafi prikazani u njemu se ne mogu micati, i iz tog

razloga napravljena je jednostavna web stranica koja prikazuje u pokretu sve cinemagrafe iz

ovog seminara, te preporučujem da je pogledate kako biste doživjeli cinemagrafe u pokretu:

http://chibionpu.webs.com/cinemagraphs.html.

2 TEORETSKI DIO

2.1. Cinematografi

U slučaju da još niste čuli za cinemagrafiju, ovaj studentski rad će vas uvesti u svijet

nevjerojatnih gifova koji zaustavljaju dah. Radi se prekrasnim fotografijama, koji u sebi

sadrže pomični element, koji ostavlja dojam kao da je tijekom slikanja zaustavljeno vrijeme

za čitav svijet osim za element koji se pokreće. Pažljivo odabran pokretni element daje

dojam da je fotografija oživjela, i stvara efekt iznenađenja te privlači pažnju puno snažnije

nego sama fotografija. Često se čini da je fotografija nepomična, te neočekivani pomak

zapinje za oko te zadržava pozornost promatrača (1).

http://chibionpu.webs.com/cinemagraphs.html

__________________________________________________________________________________


568

Slika 1 Cinemagraf u kojem su animirani elementi kosa te dio haljine

Cinemagrafija miješa medije fotografije i filma, čineći nešto više od fotografije, ali ne može se

nazvati videom. Radi se o novoj tehnici, prvi put upotrijebljena i objavljena 2011. godine. Da

bi se proizveo cinemagraf, potrebno je naći ili složiti kompoziciju za mirnu fotografiju, koja za

početak i sama treba izgledati dobro. Zatim pada odluka o pomičnom elementu – može biti

jedan ili više pomičnih elemenata, o tome odlučuje autor. Važno je imati na umu da će pokret

biti ponavljan, te je potreban pokret koji se može ukomponirati u beskrajnu petlju. Zatim se

snima video snimka – ona ne mora biti dugačka no pri snimanju bitno je da svi elementi osim

onih u pokretu budu što mirniji, kako bi se kasnije lakše izolirao pokretni element. Za

cinemagraf je dovoljno jednu ili nekoliko sekundi pokreta. Optimalno se video može urediti u

nekom programu za editiranje videa, a zatim se pretvara u gif. Adobe Photoshop sadrži

opciju otvaranja .avi datoteka sliku po sliku, što omogućava da se snimka automatski prebaci

u .gif datoteku. Tu je potrebno izbaciti višak frame-ova, izgladiti animaciju što je više moguće,

odabrati brzinu pokreta, te na kraju, zamrznuti sve dijelove fotografije osim dijela kojeg

želimo ostaviti pomičnim. U kasnijem dijelu studentski rad će objasniti cijeli proces. Uz

optimalne postavke pri spremanju .gif datoteka, moguće je dobiti rezultat u visokoj kvaliteti

fotografije i sa minimalnim gubitkom boje, koji će izgledati kao fotografija koja je oživjela.

Izrada takvog cinemagrafa zahtijeva kameru, tripod, osnovno znanje o gifovima i

animacijama u Photoshopu te volju i kreativnost za izradu nečeg novog (2).

__________________________________________________________________________________


569

2.1 Otkriće i razvoj cinemagrafije

Cinemagrafe su otkrili vizualni umjetnik Kevin Burg i fotograf Jamie Beck. Ideju su razvijali

oko godinu dana, dok nisu osjećali dovoljno samopouzdanja da bi objavili svoje prve

cinemagrafe. Počeli su ih stvarati tijekom „Fashion Week-a“ u veljači 2011. Prve animacije su

sadržavale zamrznute snimke u brzom slijedu. Zatim su od toga razvijali glatke pokrete

izolirane u određenim dijelovima fotografije, kako bi uhvatili trenutak vremena, te odmrznuli

mirnu fotografiju. Fotografija je oživljavala prikazujući pokret uhvaćenog trenutka. Proces

uključuje i fotografiju i video, no editiranje je vrlo ručno te se razlikuje od rada do rada.

Osjećala se potreba za takav tip slike u pokretu. Ona omogućava iskustvo svih elemenata

koje nudi fotografija, zajedno sa svim elementima koje nudi video, bez ovisnosti o vremenu

koju video zahtijeva. Ima nešto čarobno u svakoj mirnoj fotografiji – zamrznutom trenutku u

vremenu – koji u isto vrijeme postoji izvan dijela sekunde koje uhvati blenda. Drugim riječima

– Cinemagrafi su način dodavanja pokreta fotografiji. Kompliciraniji mogu uzeti cijeli dan za

uređivanje, a jednostavniji 3-4 sata. Nakon godine eksperimentiranja, konačno su usavršili

cinemagrafiju sa radovima „Les Tendrils“ i „Ana Sees Everything“, koji dodiruje „ultimativni

portret“ tj. sliku koja zahvaća esenciju neke osove kroz akciju ili scenu sa kojom su povezani.

Slike 2 i 3 „Les Tendrils“ i „Ana Sees Everything“ Još jedan primjer toga je „We all get dressed up for Bill“.

__________________________________________________________________________________


570

Slika 4 „We all get dressed up for Bill“

Format ovih slika je .gif, koji je vrlo utjecajan na njihov stil budući da dodaje mnoge zanimljive

i arhaične granice na mogućnosti. Gif format je star kao i sam internet, i zanimljivo je kako

dobiva novi život, osobito na Tumblru. Tumblr jer integralan uspjehu ovih slika kao platforma

za objavljivanje i kao direktna potpora kroz njihov modni tjedan. Zajedno su kreirali serije

prekrasnih cinemagrafa i inspirirali mnoge umjetnike da se okušaju u ovoj novoj tehnici.

2.2 Vrste Cinemagrafa

Prvi stvoreni cinemagrafi su napravljeni tijekom modnog tjedna, te su postali novi način

prikazivanja slike i pokreta u jednom. Njihova svrha je bila razvoj nove tehnike, ali i

promoviranje mode te razvoj novog medija. To je inspiriralo mnoge umjetnike da stvore

vlastite cinemagrafe u artističke svrhe, te se vrlo često pojavljuju novi članci na internetu

prikazujući najnovije, prekrasne cinemagrafe.

Osim samostalnog snimanja i kreiranja cinemagrafa, umjetnici poput Stanley Kubricka su ih

odlučili stvarati iz filmova! Moguće je u većini filmova pronaći scene pogodne za izradu

cinemagrafa, izdvojiti ih kao gif datoteke, zaustaviti određene pokrete te dobiti lijep

cinemagraf. Puno manje zahtjevno od samostalne izrade, no i dalje su vrlo zanimljivi te

popularni na internetu (4).

__________________________________________________________________________________


571

Slika 5 Cinemagraf napravljen iz filma ''2001: A Space Odyssey''

2.3 Komercijalne primjene cinemagafa

Mogli bi se koristiti kao pokretna reklama na monitorima, no njihova prvenstvena upotreba bi

bila na internetu. Mogući su u svim veličinama, imaju prednost pred videom jer ih nije

potrebno pokrenuti, te su manje veličine i brže se učitavaju. Na internetu su već prisutne

reklame napravljene pomoću flash animacija, no cinemagrafi su u vrlo drugačijoj, artističkoj

kategoriji. Evo nekoliko ideja za komercijalno korištenje cinemagrafa.

Animirani filmski plakati bi bila odlična upotreba za cinemagrafe! Zamislite plakate gdje

glumci trepću, sjaje, izvode neki pokret te im odjeća i kosa leprše na vjetru. Takvi plakati bi

automatski dobivali puno više pažnje te bi promatrač zadržao pogled na njima dovoljno dugo

da uhvati sve pokrete i promotri animacije, te bi mu se slika jasnije i dulje urezala u

pamćenje. Zvuči kao vrlo zgodan trik za plijenjenje i zadržavanje željene pažnje. Zatim

reklame i plakati za koncerte bi izgledale odlično sa nekoliko animiranih elementa. Na

primjer, dok je čitava publika zamrznuta, jedan ili nekoliko izvođača na pozornici bi se micalo,

i svjetlucava svjetla u pozadini bi stvarala doživljaj stvarnog koncerta, te bi očarala

promatrače i pojačala njihovu želju za stvarnim doživljajem koncerta uživo. Sljedeća ideja su

reklame za prehrambene proizvode. Cinemagrafi upravo pripremljene hrane iz koje izvire

para, ili svježeg voća i povrća s kojeg silaze kapljice rose će vrlo snažnije asocirati

promatrača na glad i želju za hranom od mirne slike. Zatim se mogu raditi i izazovni

cinemagrafi kao što su sladoled koji se topi – što će automatski izazvati refleks za

spašavanjem kapljice sladoleda, ili iritantni cinemagraf u kojem će žlica doći blizu hrane – no

nikad je ne zagrabiti što opet stvara želju za hranom.

__________________________________________________________________________________


572

Praktički sve što je moguće izraziti fotografijom, može se izraziti i cinemagrafom na malo

zanimljiviji, upadljiviji način. Još jedna ideja bi bila napraviti elektronske animirane ili čak

interaktivne turističke vodiče. Slike prirode na kojima bi se moglo vidjeti tok vode i lahorenje

drveća na vjetru bi izazvale realistični i vrlo zanimljiv doživljaj te bi povećale privrženost

potencijalnih turista tom prostoru, i stvorile želju da ga posjeti.

Slike 6 i 7 Cinemagrafi koji bude želju za hranom

Uglavnom svaki proizvod koji se reklamira fotografijom može se reklamirati i cinemagrafom. I

na kraju, naravno, modni cinemagrafi su se dokazali kao vrlo popularni, vrlo inspirativni i

zanimljiv način reklamiranja!


3.1 Kako napraviti cinemagraf?

Za izradu cinemagrafa potrebna je kamera sa tripodom, Photoshop, te dobra volja i

kreativnost! Za početak potrebno je naći ili složiti kompoziciju koja bi dobro izgledala kao

mirna fotografija, a kod koje je moguć pokret određenih elemenata. Fotografija može i ne

mora sadržavati model ili osobu, no ako sadrži ona treba biti maksimalno mirna, osim ako je

ona element u pokretu. Zatim je potrebno donijeti odluku o elementu u pokretu – to može biti

jedan ili više elemenata, ovisno o tome kakav efekt se želi postići. Najčešće se ide na

element iznenađenja – navodi se promatrača na to da gleda u mirnu fotografiju, zatim se

forografija pokrene i promatrač se iznenadi. Važno je pri tome imati na umu da će u rezultati

pokret biti ponavljan, te je potreban pokret koji se može ukomponirati u beskrajnu petlju.

__________________________________________________________________________________


573

Jednostavne ideje za pokrete su lelujanje određenih elementa na vjetru, pomak ili treptaj

nečijeg oka, pomični ljudi ili predmeti u odrazu stakla itd.

Kod snimanja je najvažnije da je kamera vrlo mirna. Samo snimanje ne treba biti dugo, 10-20

sekundi je više nego dovoljno za izradu cinemagrafa. Gotova snimka se optimalno može

urediti u nekom programu za editiranje videa, a zatim se otvara u Photoshopu. Adobe

Photoshop sadrži opciju otvaranja .avi datoteka sliku po sliku, što omogućava da se snimka

automatski prebaci u .gif datoteku. Ako je video u nekom drugom formatu može se

promijeniti format ili koristiti neki od mnogih programa za prebacivanje videa u .gif datoteke.

Slika 8 Otvaranje videa u Photoshopu

Kad je video otvoren u Photoshopu, svaki frame ima svoj layer, i daljnje uređivanje se odvija

u prozoru Animacije. Tu se odabere dio snimke koji će se koristiti za cinemagraf, izbriše

višak frameova, i pokuša se složiti što je moguće više glatka animacija, te odabere brzina

pokreta. Najčešći način slaganja glatke animacije je određeni pokret animirati unatrag, tako

da se čitav pokret vrati na prvi frame. Drugi način je uptrijebiti Tween opciju da bi se

animacija prilagodila i sama vratila na prvi frame. Da bi se izveo ključni dio, tj zamrzavanje

svih ostalih pokreta u našoj snimci, odabere se frame kojeg ćemo zamrznuti, duplicira, i

postavi na vrh slojeva. Taj sloj će automatski prekriti na sve frameove. Zatim koristimo

brisalo ili masku te vrlo pažljivo izbrišemo dio koji se treba kretati. Time smo postigli da su svi

__________________________________________________________________________________


574

elementi zamrznuti, osim dijela koji smo izbrisali, i kroz izbrisani dio će se vidjeti animacija

(2).

Slika 9 Izrada cinemagrafa Nakon toga mogu se urediti boje stavljanjem adjustments sloja iznad svih frameova, ili

snimanjem određene akcije te ponavljanjem na svim slojevima.

Pri spremanju potrebno je odabrati opciju Spremi za Web, zatim gif format, te optimalne

postavke za maksimalnu kvalitetu cinemagrafa (perceptual, 256 colors). Još puno detaljnijih

uputa možete pronaći na ovom linku: http://content.photojojo.com/tutorials/how-to-make-

cinemagraphs-photos-that-move/.

3.2 Istraživanje i rezultati

Napravljeno je malo istraživanje da bi se provjerilo djelovanje cinemagrafa na promatrače.

Provedena je anketa koju je ispunilo 50 sudionika, u kojoj smo provjerili njihovu informiranost

i opće znanje o cinemagrafima, njihovo zanimanje za tu temu, te njihove ideje za buduću

upotrebu. Cinemgrafi su uspjeli u godinu dana postali toliko česta pojava na internetu da ih je

85% ispitanika već uočilo, iako oko 12% nije bilo sigurno o čemu se radi. No svima su zapeli

za oko, te je 46% ispitanika izjavilo da bi ih voljeli naučiti raditi, 24% samo ako je

jednostavno, a 4% ih već zna postupak izrade! Zamoljeni su da promotre animirani

cinemagraf, te u usporedbi zamrznutu verziju, te da izbroje otprilike koliko dugo im može

zadržati pažnju, a da im je zanimljiv. 45% ispitanika je zadržala pažnju na cinemagrafu 5-10

sekundi, a 19% i dulje od 10 sekundi! 33% je zadržalo pogled manje od 3 sekunde. Za

usporedbu, ista zamrznuta fotografija je većini bila zanimljiva tek 1-2 sekunde, dok je 30%

http://content.photojojo.com/tutorials/how-to-make-cinemagraphs-photos-that-move/


__________________________________________________________________________________


575

zadržalo pažnju 3-5 sekundi. To znači da će prosječni promatrač zadržati pažnju na

cinemagrafu 2 do 3 puta dulje nego na istoj fotografiji.

Složen je fotoset od 6 sličnih fotografija, od kojih je jedna bila animirani cinemagraf, te su

ispitanici zamoljeni da pronađu cinemagraf u što kraćem vremenu. 39% ispitanika ga je

uočilo nakon jedne sekunde, 31% je trebalo 2-3 sekunde, dok je 6% trebalo 3-5 sekundi, no

23% je uspjelo za manje od sekunde! Napominjem da se radilo o vrlo sitnim slikama od 200

piksela širine. 45% ispitanika ne bi smetalo vidjeti reklamu koja privlači pažnju zanimljivo

osmišljenim cinemagrafom, dok ih 20% ima instaliran AdBlock te ih više ne ometaju reklame

na internetu. Isto tako 51% bi razmotrilo korištenje cinemagrafa pri izradi internet oglasa sa

fotografijom, dok ostatak smatra da to ovisi o temi oglasa.

Na kraju su ispitanici izrazili svoje ideje o tome za što bi se sve mogli cinemagrafi

upotrebljavati, i tu su dobiveni raznoliki i vrlo zanimljivi rezultati! Naravno predložene su

reklame i umjetničke svrhe, no i vrlo specijalizirane primjene kao što su: za animaciju

mehanike, npr rad strojeva, kao profilne slike na socijalnim mrežama, stripovi, animacija za

obrazovanje, jumbo plakati, analiza rada dijelova složenijih sustava, web logo, e-novine,

izložbe, animacije dosadnih tekstova, i signalizaciju i poktograme u kojima bi se pokretima

gledatelju objasnio željeni signal i sam piktogram.

U svakom slučaju pokazan je veliki interes, te vrlo kreativne i zanimljive ideje za upotrebu.

5 DISKUSIJA

Na temelju istraživanja uočeno je da su cinemagrafi vrlo brzo postali česta pojava na

internetu, te je većina ljudi koji se često koriste internetom upoznata s njima. Svima su vrlo

lako zapeli za oko, no malen dio se upustio u istraživanje kako bi provjerili što točno jesu

cinemagrafi, i kako se izrađuju. Prosječni promatrač će na cinemagrafu zadržati pažnju 2 do

3 puta dulje nego na običnoj zamrznutoj fotografiji, što znači da su cinemagrafi odlični za

plijenjenje pažnje na vrlo suptilan način. Promatrači ih vrlo brzo uoče i odvoje od zamrznutih

slika, te mu poklanjaju više pažnje. Cinemagrafi u kojima postoji više sakrivenih pokreta će

dulje biti u mogućnosti zadržati pažnju promatrača, koji će vjerojatno pokušati uočiti sve

pokrete. Reklame sa cinemagrafima su među promatračima dobrodošle, jer preferiraju takav

način privlačenja pažnje više nego pop-up reklame koje im iskaču na ekran i na tako

napadan način uzimaju pozornost. Dobiveno je puno odličnih i kreativnih ideja, i bilo bi

odlično barem iskušati primjenu cinemagrafa u svakoj od njih.

__________________________________________________________________________________


576

6 ZAKLJUČAK

Cinemagrafi su nova tehnika, no rapidno postaju popularni, te je većina korisnika interneta

svjesna njihovog postojanja. Njihova mogućnost da spoje fotografiju i film u jedan medij daje

im određene prednosti pred slikom i videom. Na neobičan način zadržavaju pažnju pa ih se

može iskoristiti za plijenjenj pažnje u artističke i komercijalne svrhe. Mogu se koristiti kao

reklame na monitorima, no njihovo glavno područje upotrebe je internet. Mogućnosti

korištenja još nisu potpuno istražene, te cinemagrafi stoje pred periodom u kojem će se

isprobavati i testirati njihovo djelovanje. Reakcija promatrača je vrlo pozitivna, i interes velik,

te se očekuje njihovo sve češće pojavljivanje i upotreba.

7 LITERATURA

1. Ruan Smit (2012). 15 Examples of amazing Cinemagraphs, Dostupno na:

http://www.pixelsmithstudios.com/articles/photographers/photography-

photographers/15-examples-of-of-amazing-cinemagraphsPristupljeno: 25.08.2012.

2. Photojojo (2011). How to make Cinemagraphs – Still Photos that Move Like Movies!,

Dostupno na: http://content.photojojo.com/tutorials/how-to-make-cinemagraphs-

photos-that-move/Pristupljeno: 25.08.2012.

3. Nicholas Jackson (2011). How Jamie Beck and Kevin Burg Create Their Animted

GIFs, Dostupno na: http://www.theatlantic.com/technology/archive/2011/04/how-

jamie-beck-and-kevin-burg-create-their-animated-gifs/237404/Pristupljeno:

25.08.2012.

4. 2. Filmaker (2011). 30 Amazing Stanley Kubrick Cinemagraphs, Dostupno na:

http://filmmakeriq.com/2011/08/30-amazing-stanley-kubrick-

cinemagraphs/Pristupljeno: 25.08.2012.

http://www.pixelsmithstudios.com/articles/photographers/photography-photographers/15-examples-of-of-amazing-cinemagraphs

http://www.pixelsmithstudios.com/articles/photographers/photography-photographers/15-examples-of-of-amazing-cinemagraphs



http://www.theatlantic.com/technology/archive/2011/04/how-jamie-beck-and-kevin-burg-create-their-animated-gifs/237404/

http://www.theatlantic.com/technology/archive/2011/04/how-jamie-beck-and-kevin-burg-create-their-animated-gifs/237404/

http://filmmakeriq.com/2011/08/30-amazing-stanley-kubrick-cinemagraphs/

http://filmmakeriq.com/2011/08/30-amazing-stanley-kubrick-cinemagraphs/

__________________________________________________________________________________


577

MREŽA GRADA

CITY LACE

Matija Čop

Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prilaz baruna Filipovića 28a,

10000 Zagreb, Hrvatska

[email protected]

Mentor: Silva Kalčić

E-mail:[email protected]

SAŽETAK

Polazište za ovaj projekt je ideja suvremene interpretacije tradicijske teme čipke (City Lace).

Karta Zagreba je potpuno preobražena u odjevni predmet, bez preostale ijedne karakteristike

osim osnovne komunikacijske sheme: uličnog veziva. Digitalnom tehnologijom, laserskim

rezačem, izvedena je likovna kompozicija temeljena na izmjeni linija i ploha, punina (gradski

blokovi) i praznina (raster ulica). Projekt je site-specific, što znači da se referira na lokaciju,

odnosno da je određen svojim mjestom izvedbe i kontekstom (1). Kako se grad tradicionalno

poima kao skupina fragmenata, što nalaže dezintegraciju cjeline, pomoću jezika vektorskog

grafičkog modela načinjena je računalna matrica grada.Ključne riječi: modni dizajn, grafizam, digitalna tehnologija, site-specific, kartografija

ABSTRACT

Čop’s work is based on the idea of contemporary appropriation of traditional lace (City Lace).

The map of Zagreb is transformed into clothes with only the streets remaining as remnants of

communication patterns. With the use of digital technology and laser cutting, a composition

of blocks and lines is created: fabric surfaces (neighborhoods) are combined with carved out

spaces (street raster). The project issite-specific, meaning that refersto the location, and that

is determined byitsplaceof performanceand context(1).Since the city is traditionally

considered to be a collection of fragments, a computer matrix of the city is produced using

vector graphics language to substantiate this concept.

Key words: fashion design, graphism, digital technology, site-specific, cartography


__________________________________________________________________________________


578

1 UVOD

Rad je nastao istraživanjem tekstilne struktureproizašle iz opisivanja gradskog veziva, ulica i

cesta. Pomoću jezika vektorskog grafičkog modela načinjena je matrica grada, kao budući

uzorak strukture tekstila. Manipulacijom računalnim jezikom, isprepletene linije grada su

tretirane kao osnova i potka tkanine.

Shvaćajući gradsku prometnicu kao tekstilno tkanje potenciram skriveni identitet urbanog

življenja. Tkalja na tkalačkom stroju, oponašajući i apstrahirajući ruralni pejzaž, nesvjesno

stvara simbolički vizualni identitet tradicionalne zajednice za razliku od suvremenoga čovjeka

koji sivom bojom tekstila oponaša svoj urbani krajolik.

Kako je odijevanje trajni oblik čovjekovog komuniciranja s okolinom i uobličavanje njegova

identiteta, City Lace zasigurno govori razumljivim urbanim jezikom suvremenosti. Ono nije

samo vidljivo u svojoj estetskoj naravi, već i u samome odabranome materijalu. Ovdje se ne

radi o prirodnom vlaknu koje se rabilo na tkalačkome stanu, nego o formiranom netkanom

poliesterskom materijalu koji ne prenosi tradicionalnu ideju trajnosti odjevnog predmeta, već

brzo propada tijekom nošenja i čišćenja, čime odgovara brzoj promijeni modnih trendova

suvremenog doba.

Dakle, za razliku od ranijih generacija umjetnih materijala, ovaj netkani poliester je ekološki

podobniji jer su procesi prerade, uporabe i razgradnje unaprijed programirani.

2 TEORETSKI DIO

Tkanje je postupak za proizvodnju tkanina, prilikom kojeg se dva sustava niti, osnova i potka

– okomite u međusobnom odnosu – isprepliću. Osnovu čine uzdužne niti tkanine, a potku

poprečne. Tako zajedno osnova i potka čine isprepletenu čvrstu mrežu manipulacijom koje

možemo krojiti, nabirati i šiti (2). Linearni element karte Zagreba, cesta, naglašen je time što

je iz materijala uklonjena forma gradskih blokova, arhitekture i parkova, čime je oblikovano

tkanje.

Kao polazište za projekt uzeo sam dio Zagreba koji se smatra samim centrom grada, Gornji

grad i Medveščak kao najstariji dio grada, Donji grad koji je najgušće, u pravilnom rasteru

izgrađen dio Zagreba te u južnom produžetku Zelene potkove preko rijeke (Save), Novi

Zagreb. Svojim jasnim tlocrtnim distinkcijama možemo primijetiti različito vrijeme njihova

nastanka te tako iščitati srednjovjekovni i barokni tlocrt Gornjega grada, historicistički, u

__________________________________________________________________________________


579

drugoj polovici 19. stoljeća nastalog Donjeg grada, moderni grad nebodera, dokinutih ulica,

Novog Zagreba te suvremenih trgovačkih centara na periferiji kao novog mjesta okupljanja

ljudi, odnosno novog oblika javnog prostora.

Striktnim pridržavanjem uočenoga, postupkom nastalim početkom 20. stoljeća nazvanim

ready-made, vektorskim programom opisivao sam prometnice. Tako sam dobio računalnu

matricu grada koja je poslužila kao matrica neke druge grafičke tehnike, primjerice

bakroreza. Postupkom svođenja grada na jasni znak, lišen svih prostornih odrednica svega

osim prometnica, iskristalizirao se identitet grada. Koji, iako nalik na tlocrte drugih

srednjeeuropskih gradova, ima vlastItu neponovljivu strukturu.

Linijom izražavamo karakter, temperament ili stanje duha njezina tvorca. Gledajući tlocrt

Manhattana, njegova pravilnog rastera zaključujemo i opisujemo karakter, temperament i

stanje duha tvoraca njujorških cesta. Usporedivši ih s cestama Gornjeg, Donjeg i Novoga

Zagreba naslućujemo drukčiji karakter i mnoštvo slojeva povijesnih razdoblja nastanka

organizma grada.Danas je grad za mnoge izvor tjeskobe, osjećaja brzog prolaženja

sadašnjosti bez budućnosti, stoga je čovjekova potreba za figurativnom analizom odjevnog

predmeta snažna. On se, tražeći po njemu izbrisane lokalitete, prisjeća izgubljene memorije

ideje „idealnog“ grada (kakvim ga, primjerice, skicira Filarete u renesansi) koji je zamišljen

kao način samoostvarenja čovjeka. Suvremenom zapadnom čovjeku odjevenom u

akromatske boje (crnu i bijelu te nijanse sive), suprotno istočnim kulturama koje naginju

polikromiji, sivo je svojevrsno maskiranje. Ono predstavlja oponašanje kolorita betona i

asfalta grada i mimikriziranje s njime. Gotovo se može reći kako sivom oponašamo smog

suvremenoga grada te tako skriveni u česticama smoga osjećamo potrebnu sigurnost.


Za izradu odjevnih predmeta koristili smo sivi impregnirani netkani tekstil dobiven iz

poliesterskih vlakana, plošne mase svega 17 grama po četvornome metru (g/m2).

Impregnacijom, tekstil je postao vododbojan, uz zadržanu visoku propusnost zraka i

mogućnost slobodnog disanja kože.

Za izradu City Lace-a korišten je laserski rezač LC1225 s kojim smo rezali poliesterski

materijal uz uvjete navedene u Tablici 1.

__________________________________________________________________________________


580

Tablica 1 Parametri za lasersko izrezivanje tekstilnog materijala

Oznaka

uzorka

Obrada

(mm/s)

Energija

(J/mm)

Frekvencija

(Hz)

Širina pulsa

(%)

Signal

(1,2,3)

PES 200 0.6 25000 90 3


Zemljopisna karta je vizualizacija informacije koja se temelji na dogovorenome kodu, jeziku

simbola koji sažimaju u sebi veliku energiju koju im dajemo radi onoga što u nama pobuđuju

(slika 1).

Slika 1 Ptičja perspektiva Zagreba, preuzeto od Google Earth

Slika 2 Ptičja perspektiva Gornjeg i Donjeg Grada, preuzeto od Google Earth

Povijest kartografije je povijest ptičje perspektive; čovjek je svijet mjerio, crta, ucrtavao,

interpolirao, upinjao se da svijet shematizira, i time njime ovlada. Tradicionalni grad ima

__________________________________________________________________________________


581

koridorni tip ulice: puni niz spojenih građevina koji teritorijalno oblikuje prostor za kretanje.

Grad je prostorno kanaliziranje (zatvaranje i organizacija) svakodnevnog života (slika 2).

Slika 3 Ptičja perspektiva Novog Zagreba, preuzeto od Google Earth

U modernističkome gradu, ulice se doimaju kao beskrajne praznine, a zgrade kao repetitivne

mase-punine: uočavamo dokidanje ulice, zamijenjene prazninama između stambenih

objekata (slika 3).

Slika 4 Linijski crtež Zagreba (nervatura)

Cesta grada kao linija – najjednostavniji likovni element, nalik na sustav žila ljudskoga tijela

(tzv. nervaturu), postaje identitetom i odaje karakter grada što ga samostalno opisuje i čini

različitim od ostalih gradova (ulice rimskoga grada doimaju se kao šahovska ploča ili urbs

quadrata, gusti splet nepravilnih uličica karakterističan je za srednjevjekovni grad, duboke

gradske osi nastaju na karti baroknoga grada, dok je nestanak ulice sindrom modernoga

grada) (slika 4) (4).

__________________________________________________________________________________


582

Slika 5 Matrica Zagreba

Matrica grada Zagreba oblikovana u odjevni predmet načinjena je vektorskom grafikom čime

smo interpretirali špiljski crtež (slika 5). Sačinjena je od linija i ploha i kaptira samu ideju

simboličkog čovjekovog izražavanja, što može biti suptilno urezivanje – grebanje crteža kao

načina ostavljanja čovjekovog traga i komunikacije s onima koji će taj crtež jednom kasnije,

naći (4).

Slika 6 HaljinaCity Lace načinjena od netkanog impregniranog poliestera (model: Nina Martić, mjesto i vrijeme: Klaonica 2012., fotograf: Zvonimir Ferina)

U ovom projektu impregnirani netkani tekstilni materijal iz poliesterskih vlakana izrezali smo –

prošupljili i liniji ostavili da sama potraži svoju podlogu. Manipulacijom računalnim jezikom,

__________________________________________________________________________________


583

grad je pretvoren u isprepleteni raster linija. Laserski rezač kao osuvremenjeni udubljivač

(alat) za bakrorez (ili bilo koju drugu grafičku disciplinu) je korišten kao „ruka“ vektorskog

programa. Izostavljanjem mogućih estetskih i funkcionalnih karakteristika urbanog krajolika

(specifičkog toposa grada) poput arhitekture, skulpture i parka, cesta kao funkcionalan

element čovjekove svakodnevice preostaje kao jedina linija. Slojevi (od jednog do četiri sloja)

tekstila s motivom linija grada, izrezanih međuploha, pokrivaju tijelo koje im daje dodatnu

dimenziju, odnosno trodimenzionalnost. City Lace je modni dizajn koji se približava području

području suvremene umjetnosti, čije se mjesto danas pomiče – izmješta iz galerije prema

gradu; kao oblik društvenog dijaloga i način komunikacije. Iz projekta City Lace je izvedena

haljina od bijele umjetne kože i zelenog pamučnog popelina kao oblik nosivog koncepta karte

grada te samoga grada kao modnog objekta (Slika 7).

Slika 7 Haljina City Lace od umjetne kože i pamučnog popelina (model:Tamara Lukina, mjesto i vrijeme: Tvornica 2012., fotograf: Matija Čop)

Netkani impregnirani tekstil dobiven iz poliesterskih vlakana proizveden početkom 21.

stoljeća u Shangayu, poslužio je kao idealni medij za oblikovanje buduće haljine. Netkani

tekstil uprizoruje tkanje nastalo iz elementa identiteta grada, njegovih prometnica.

Prometnice kao nervatura ljudskog organizma provode impulse, omogućuju informacijama

da s jednog mjesta dođu do drugoga. Tako cestama Zagreba protječu njegovi stanovnici po

liniji nastaloj kinetizmom točke, nizanjem točaka na plohi ili u prostoru.

__________________________________________________________________________________


584

6 ZAKLJUČAK

Dobivši matricu računalnim putem, virtualnu, suprotno matici tradicionalnih grafičkih

disciplina, spajanjem na računalu, laserski rezač izrezuje kartu grada. On prepoznaje matricu

te ju svaki puta umnaža istom kvalitetom, suprotno analognim grafičkim tehnikama gdje je

kvaliteta slabjela sa svakim ponovljenim korištenjem matrice.

Proces izrade tradicijskog odjevnog predmeta počinjao bi krojenjem, korištenjem škara kao

alatke, dok digitalnom tehnologijom izrađen predmet biva začet elektronskim vektorskim

računalnim programom, i biva materijaliziran bez međufaze izrade prototipa.

City Lace nema tendenciju biti trajan u svojemu materijalnom obliku. Nastao je da bi se

nosio, i pritom čistio te održavao svega desetak puta. Time je sam materijal odredio-

programirao rok trajanja odjevnog predmeta.

7 LITERATURA

1. Kalčić, S. (2005 ). Neizvjesnost umjetnosti, Školska knjiga, ISBN 953-0-21359-X,

Zagreb

2. Kovačević, S. (2002). Priprema pređe, Tekstilno-tehnološki fakultet, ISBN 953-96408-

7-3, Zagreb

3. Mumford, Lewis. (2010). Kultura gradova, Mediterran Publishing,ISBN 978-86-86689-

43-6, Novi Sad

4. Feller, M. (2009). Estetički eseji, Euroknjiga, ISBN 978-953-7099-42-8, Zagreb

__________________________________________________________________________________


585

IDEJA, PROJEKT I IZRADA SLIKOVNICE “KARLINA PRVA BIBLIJA„ – STUDIJA SLUČAJA

CONCEPT, PROJECT AND MAKING OF PICTURE BOOK KARLA'S FIRST BIBLE„ – CASE STUDY

Majda Horvat

Sveučilište u Zagrebu Grafički fakultet, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska


Mentor: Suzana Pasanec Preprotić


SAŽETAK

Svakome od nas se barem jednom u životu ukazala želja, volja ili potreba da napravi nešto

originalno i vrijedno pamćenja. Bilo to za sebe ili neku dragu osobu, činjenica je da će u

takav projekt biti uložen maksimalni trud i pažnja. Tako je zamišljen (a na kraju krajeva

uspješno ostvaren) rad 'Karlina prva Biblija'. Riječ je o jedinstvenoj Bibliji – slikovnici posebno

prilagođenoj dječjem uzrastu. Realizacija čitavog projekta (ideja, razrada, tekstovi, ilustracije,

odabir materijala, uvez) u potpunosti je originalno djelo gdje je od treće strane vršena jedino

usluga digitalnog tiska i obrezivanja. Knjiga je manjeg formata (235 x 155 mm), prilagođena

za rukovanje djeci i tvrdo uvezana (pritom se radi o ručnom uvezu). U potpunosti dovršena u

rekordnom vremenu (mjesec dana), slikovnica je ispunila svoju prvobitnu namjenu (poklon

na krštenju); a njezina će se nova vlasnica jednog dana zasigurno ponositi saznanjem da su

koraci izrade Biblije koja nosi baš njeno ime razrađeni kao pravi mali znanstveni rad.

Ključne riječi: slikovnica, grafička priprema, ručni uvez, originalni projekt

ABSTRACT

Every one of us has at least once in our lifetimes came up with an idea of making something

original and worth remembering. It does not matter if it is made for ourselves or someone

important, the fact is that maximum effort will be contributed. Project 'Karla's first Bible' was



__________________________________________________________________________________


586

framed in such manner. It is original Bible – picture book, which is made especially for

children. Realisation of the whole project (concept, elaboration, writing, illustrations, picking

materials, bookbinding) is completely original work where only digital printing and cutting is

done by third part. The book is of smaller format (235 x 155 mm), hardcovered (hand

binding) and adjusted for easier handling. Whole project was finished in record time (one

month), and the book accomplished main aim (a gift). New owner will probably be very proud

knowing that the making process of her own Bible was elaborated like a real scientific article.

Key words: picture book, prepress, hand binding, original project

1 UVOD I IDEJA

Kako napraviti kvalitetan grafički proizvod vrijedan hvale i pamćenja, koji će istovremeno biti

savršen originalni poklon? To je pitanje koje se nametnulo na samom početku cijele ove

situacije koja se na kraju pretvorila u pravi mali istraživački rad. Od samog nastanka ideje o

izradi slikovnice – Biblije, ista se razvila u čitavi projekt pisanja tekstova, izrade ilustracija,

pripreme, tiska, dorade. Bilo je potrebno od čiste zamisli stvoriti malenu knjižicu od 112

stranica i dimenzija 235 x 155 mm. Naravno da se u tom procesu realizacije pojavilo

mnoštvo pitanja koja su tražila odgovore kako bi se iz jedne faze proizvodnog procesa prešlo

u drugu. Pitanje odabira tekstova, izrade ilustracija, postavki stranica, čitave pripreme za

tisak, samog tiska i dorade obrađeno je kroz ključna pitanja i odgovore u idućim poglavljima

ovog rada.

2 TEHNOLOŠKI PROCES IZRADE SLIKOVNICE OD IDEJE DO FINALNOG KNJIGOVEŠKOG PROIZVODA

2.1 Odabir tekstova i dizajn

Dizajnerski dio. Kako je ovo projekt koji broji samo jednog člana tima čija je glavna

atributivna oznaka stroga individualnost, bilo je potrebno samostalno riješiti sve faze

proizvodnog procesa, pa tako i pripovjedački dio, ilustracije i dizajn. Naravno da je pritom

uvelike koristila pomoć mentora i asistenata, no oni samo navode na pravi put do ispravnog

rješenja.

__________________________________________________________________________________


587

Prvi zadatak koji se nameće je odabir i prepričavanje ključnih i djeci najzanimljivijih tekstova

iz Biblije. Ne zadržavajući se previše na tom dijelu, odabiru se tekstovi koji su lako razumljivi;

ali ujedno i priče koje je lako slikovito prikazati ilustracijama. Kod tekstualnog dijela važno je

spomenuti da su priče pisane u prvom licu, dakle pripovjedač je neki od likova pa se mali

čitatelj lakše poistovjećuje sa prepričanom prispodobom. U ovom početnom dijelu ne

nameće se previše tehničkih problema i pitanja, vjerojatno ćemo se svi složiti da je najmanji

problem prepričati neki tekst u svega desetak jednostavnih rečenica u prvom licu.

Slika 1 Plan tekstova i ilustracija

Po završetku prepričavanja tekstova, ideje i skice o možebitnim ilustracijama su već naveliko

u 'sketchbook-u' koji više liči na pravu salatu iščupanih papira nego na pravu knjigu; no pošto

je ovo samostalni projekt, autor istoga si može dozvoliti ovakav luksuz kreativnog nereda. U

međuvremenu je prevladan i strah od Adobe Illustratora (1) i kreće se u akciju izrade

ilustracija. Nepotkovanost u području dizajna i dizajnerskih pitanja tjera u istraživanje kako

ilustraciju crtanu rukom najkvalitetnije i najlakše prenijeti u digitalni oblik. Skeneri i digitalni

fotoaparati odmah otpadaju zbog nedovoljne kvalitete reprodukcije i rješenje se otvara u

obliku tableta (Wacom Intuos 3). Spoj Adobe Illustratora i tableta rezultira kvalitetnim

ilustracijama, koliko to stupanj dosadašnjeg znanja i poznavanja spomenutog programa

dozvoljava. Važno je spomenuti da je zbog nemogućnosti kalibracije korištenih uređaja

nakon nekoliko dovršenih ilustracija napravljen probni otisak (naravno, na stroju i tiskovnoj

podlozi na kojima će se tiskati cijela slikovnica).

__________________________________________________________________________________


588

Slika 2 Sketchbook; izrada ilustracija na tabletu u Adobe Illustratoru; probni otisak za usporedbu odnosa boje na otisku i računalu

Tako su postala vidljiva odstupanja između boje na monitoru i boje na otisku (u ovom slučaju

otisak je bio tamniji, pa je taj faktor uzet u obzir pri daljnjem radu). Zaključak je ovog dijela da

je tehnologija toliko uznapredovala da je svaku 'ludu dizajnersku zamisao' moguće napraviti

u samo nekoliko poteza, bez suvišnog kompliciranja ili vrtnje u krug.

Na kraju ove početne faze imamo okupljene sve potrebne materijale za izradu slikovnice: 50

kratkih priča i 100 ilustracija u .ai formatu. Slijedeći korak vodi u konkretnije stvari što se tiče

same grafičke tehnologije: potrebno je napraviti postavke stranice (u ovom slučaju preko

templatea), maketu knjižnog bloka u realnoj veličini, a na kraju krajeva i pripremu slikovnice

za digitalni tisak (2).

2.2 Priprema

2.2.1 Maksimalni format, TA, KA

Prije pripremne faze potrebno je raspitati se o mogućnostima tiskarskog stroja koji stoji na

raspolaganju. Naravno da u ovom slučaju cijena igra vrlo veliku ulogu i razumljivo je da se

traži najviša kvaliteta po čim nižoj cijeni, no to je već zadiranje u područje marketinga pa će

se ova diskusija o odnosu cijene i kvalitete zaustaviti ovdje. Nakon informativnog razgovora

dobivena je informacija da je maksimalni format otiska stroja za digitalni tisak 480 x 320 mm,

a maksimalni format koji ulazi u takav stroj 488 x 330 mm. Što s tim? Recimo da je za

početnika najbolje uzeti neki papir tih dimenzija i 'zdravo seljački' iscrtati dane veličine,

presavinuti ga do traženog formata i vidjeti što se dobilo. Kako je ovdje riječ o ručnoj izradi

slikovnice, smatram da je ovaj način sasvim zadovoljavajuć, a na kraju krajeva dao je

zadovoljavajuće rezultate. Slikovnica je dimenzija 235 x 155 mm, iz čega proizlazi zaključak

da je na zadanom stroju od jednog tiskovnog arka moguće dobiti jedan knjižni arak od osam

stranica (savinut jedan puta paralelno i jedan puta križno radi ležećeg formata).

__________________________________________________________________________________


589

Slika 3 Provjera izgleda tiskovnog arka nakon presavijanja (knjižni arak od 8 stranica)

2.2.2 Izrada Templatea

Nakon odluke da se montaža cijelog knjižnog bloka radi u Adobe Illustratoru, izrađuje se

maketa u stvarnoj veličini neobrezanog knjižnog bloka. Pritom se crtaju linije reza i veza,

označavaju margine i napusti, te mjesta na kojima se ponavljaju elementi kroz čitavi knjižni

blok (naslovi, paginacija, položaji ilustracija, početak teksta). Nakon što su na 'materijalnoj'

maketi definirani svi spomenuti parametri (strogo pazeći na paginaciju), u Adobe Illustratoru

se crta predložak (template), da bi se olakšala sama montaža. Pritom se doslovno misli na

crtanje linija i pozicija na koje dolaze ranije spomenuti elementi. Nakon što je pripremljen

takav predložak, sadržaj se samo umeće po principu Copy – Paste ili Place. Tako je

napravljena ušteda vremena i uz određenu razinu koncentracije se čitav pripremni proces

može napraviti unutar nekoliko sati. Zbog nedostatka vremena, i u ovom slučaju je iz

sigurnosti napravljen probni otisak: nakon što je prvi tiskovni arak bio namješten u računalu,

iz prevencije je otisnut. Tako su se nakon presavijanja u knjižni arak vidjela mjesta na kojima

je potrebno povećati ili smanjiti marginu; da li se poklapaju paginacije i slično. Nakon takvih

korekcija, može se mirno nastaviti s montažom ostalih tiskovnih araka.

Slika 4 Izrada predloška (template) u Adobe Illustratoru; probni otisak nakon umetanja u template

__________________________________________________________________________________


590

2.3 Tisak

Nakon pripremne faze, slaganja postavki i izgleda tiskovnih araka u računalu, na red dolazi

tisak. Vrlo je važno obratiti pozornost na to da se od samog početka procesa (ilustracije,

montaža) radi u CMYK načinu, kako bi boje pri tisku ispale onakvima kako je zamišljeno. (6).

Prije nego se otisne original, otiskuje se jedan manji, probni knjižni blok u crno bijeloj verziji,

čisto radi provjere paginacija stranica i ostalih elemenata na stranicama. Nakon što se

pregleda takav probni otisak i isprave eventualne pogreške, može se krenuti u tiskanje

konačnog otiska. U ovom projektu digitalni tisak je jedina radnja koja se vrši od treće strane,

pa je nemoguće utjecati na neke parametre. Zbog toga je vrlo važno pripaziti prilikom

montaže i kontrole probnog otiska da bi se ispravile sve eventualne greške i tako se

uštedjelo na makulaturi i naknadnim ispravcima.

Slika 5 Izrada probnog knjižnog bloka u smanjenoj crno bijeloj verziji (provjera redoslijeda slogova)

2.3.1 Odabir tiskovne podloge za izradu knjižnog bloka

Prije tiska važno je definirati tiskovnu podlogu (3). U ovom slučaju riječ je o originalnom

proizvodu koji se tiska u samo nekoliko primjeraka (3 komada). Proizvod je namijenjen djeci i

pretpostavlja se da će roditelji, znajući povijest samog poklona i trud uložen u izradu, paziti

pri rukovanju slikovnicom. Radi čvrstoće je odabran papir gramature 135 g/m², a zbog

kvalitete i izgleda odabran je sjajni papir. Znajući da će ovakav papir zadavati probleme pri

ručnom šivanju knjižnog bloka koncem, dolazimo do prvog kompromisa u ovom procesu.

__________________________________________________________________________________


591

2.3.2 Tisak korica

Kod izrade korica došlo je do komplikacija što se tiče formata presvlake za korice i

maksimalnog formata otiska na stroju. [6] Kako je za knjižni blok određen maksimalni mogući

format koji se može otisnuti, a korice zahtijevaju više napusta sa svake strane; javlja se

problem da je nemoguće otisnuti presvlaku na dostupnom stroju na kojem se tiska knjižni

blok. Ne želeći odbaciti planirani dizajn printane presvlake u jednom komadu (uzimaju se u

obzir različiti materijali poput kože, kombiniranih presvlaka), dolazi se do rješenja plotanja

(mogućnost ispisa velikih formata).

Slika 6 Prikaz projekta izrade korica

2.4 Dorada Dorada. Završna faza izrade svakog grafičkog proizvoda (3,7). U ovom projektu, naglasak je

na ručnom uvezu slikovnice (sve faze dorade osim obrezivanja izvode se ručno). Pitanje koje

se od samog početka nameće je kako ručnom tehnikom, uz minimalne troškove napraviti

proizvod koji je namijenjen djeci (9). Pritom se misli na načine rukovanja: upitno je hoće li

ova knjižica biti korištena uz posebnu pažnju ili će se naći bačena među svim ostalim

igračkama. U oba slučaja cilj je osigurati čim veću čvrstoću knjižnog bloka i povezanost

korica i knjižnog bloka. Nebrojeno puta prilikom rukovanja na knjigoveškim proizvodima

dolazi do fizičkih oštećenja. Očekivano je da će ova pojava biti još više zastupljena kod

dječjih knjiga i slikovnica: u svakom slučaju one se više koriste, pritom uz manje pažnje jer

njihovi mali vlasnici još ne znaju pravu vrijednost onoga što drže u rukama. Ovakva

oštećenja nastaju općenito na svim knjigama, bile one ručne ili strojne izrade. Zbog toga,

nakon nekoliko pregledanih dječjih knjiga strojne izrade, nastaje još veći izazov ručno

napraviti čvrstu i kvalitetnu slikovnicu.

__________________________________________________________________________________


592

Slika 7 Prikaz oštećenja nastalih na knjižnim blokovima i koricama korištenih dječjih slikovnica

2.4.1 Savijanje

Već je ranije, kod odabira materijala na kojem će se tiskati, spomenuto da je napravljen

kompromis između kvalitete i estetskog izgleda . Naime, osnovni problem kod odabira

premazanih papira veće gramature je taj da su poprilično 'skliski' i nespretni za ručnu doradu.

Tiskovni arci se u ovom slučaju savijaju jedan puta paralelno i jedan puta križno. Ovakav

redoslijed savijanja odabran je radi ležećeg formata slikovnice. Tako se iz jednog tiskovnog

arka dobija knjižni arak od 8 stranica. Kako bi se olakšao proces savijanja (radi se o arcima

veličine 330 x 488 mm, što je dodatna otežavajuća okolnost), na mjestima savijanja se

laganim potezima načine žlijebovi, te se arci presavijaju.

Slika 8 Žlijebljenje tiskovnih araka u svrhu lakšeg savijanja; savijanje

Pritom je potrebno držati palčeve da se nakon presavijanja poklapaju svi uglovi i paginacije

stranica jer je cijena tiskovnog arka 11 kuna, te svaka makulatura teško pada na studentski

džep. Kod odabrane vrste papira (135 g/m², sjajni) dolazimo do problema pucanja premaza,

__________________________________________________________________________________


593

što je vidljivo na mjestima savijanja. Srećom, takva mjesta u ovom slučaju ulaze u hrbat

knjižnog bloka ili se odstranjuju prilikom obrezivanja knjižnog bloka.

Slika 9 Pucanje premaza papira na mjestima savijanja; nepoklapanje uglova zbog nepažnje pri savijanju

2.4.2 Sabiranje

U ovom slučaju paralelno su izrađene 3 slikovnice. Zbog veličine tiskovnih araka i

nespretnosti rukovanja istima, vrlo je važno ih je označiti još prije procesa savijanja da ne bi

došlo do zabune i pogrešnog redoslijeda.

Slika 8 Označavanje tiskovnih araka

Nakon što su tiskovni arci savinuti, riječ je o knjižnim arcima koje je potrebno sabrati.

Sabiranje je kombinirano. Dakle, prvenstveno slog u slog, te nakon toga slog na slog.

Sveukupno je za jednu slikovnicu otisnuto 14 tiskovnih araka. Nakon sabiranja slog u slog

preostaje ih 7, koji tako sabrani idu u proces spajanja knjižnog bloka (šivanje).

__________________________________________________________________________________


594

2.4.3 Šivanje

Riječ je o tvrdom uvezu knjige koji se izvodi ručno i već je ranije napomenuto da je cilj

osigurati čim veću moguću čvrstoću knjižnog bloka (4). Ujedno je spomenuto i to da je

napravljen kompromis što se tiče odabira tiskovne podloge. U ovoj fazi dorade javlja se novi

problem što se tiče premazanog papira. Prvi je taj što su umetnuti slogovi vrlo skliski: teško

je održati uložni kut (gornji lijevi kut). Tako pri označavanju mjesta uboda igle dolazi do

probijanja stranica i čitavog knjižnog bloka.

Slika 9 Označavanje mjesta proboda igle; probijanje iglom; probijanje stranica zbog skliskog premazanog papira; nastajanje dvostrukih pukotina

Uz posebnu pažnju moguće je spojiti knjižni blok uz najmanje grešaka. Problemi se još

javljaju kod zatezanja konca: sjajni papir ponovo pokazuje svoju negativnu stranu. Sa željom

da knjižni blok bude čim čvršći, konac se jače zateže, a pritom papir puca; mjesto bušenja

hrpta se trga i proširuje. No upravo je to čar takvih projekata: na greškama naučiti nešto

novo.

Slika 10 Šivanje knjižnog bloka pomoću 'vezica'

Nakon što je knjižni blok sašiven, radi veće čvrstoće nanosi se sloj ljepila na hrbat (5). Koristi

se hladno PVAc ljepilo. U ovoj fazi najvažnije je strpljenje, čega u ovom projektu očito nije

bilo. Pritom se misli na otvaranje knjižnog bloka prije nego se ljepilo osušilo. Kako je u ovom

__________________________________________________________________________________


595

slučaju knjižni blok bio otvaran prije sušenja (iz čiste nestrpljivosti i radoznalosti), mjestimično

nastaju pukotine na hrptu što se manifestira kao ružna 'rupetina' u knjižnom bloku.

Slika 11 Učvršćivanje sašivenog knjižnog bloka PVAc ljepilom; sušenje knjižnog bloka; oštećenje knjižnog bloka nastalo preranim otvaranjem (prije sušenja ljepila)

2.4.4 Obrezivanje

Po procesu spajanja, preostaje jedino obrezivanje čitavog knjižnog bloka sa tri strane. U

ovom projektu to se vrši na brzorezaču, dakle, ova faza izrade je strojna (nitko ne želi znati

kako bi knjižni blok od 112 stranica izgledao nakon ručnog obrezivanja). Za ovu fazu

potrebno je pridržavati se uložnih kuteva tijekom cijelog procesa izrade, te prilikom izrade

predloška kod montaže dobro označiti linije reza. Ostatak posla obavlja brzorezač, a

preostaje jedino nada da se pri obrezivanju neće ukloniti dijelovi knjižnog bloka koji ne bi

trebali (tekstovi, ilustracije, paginacije, marginalne linije).

Slika 12 Obrezivanje knjižnog bloka

2.4.5 Uljepljivanje knjižnog bloka u korice

Tvrdi uvez sam po sebi govori da je riječ o tvrdim koricama. Kod procesa tiska je spomenuto

da je presvlaka za korice zbog dimenzija rađena na stroju većeg formata (ploter) i

plastificirana kako bi se izbjeglo oštećenje i pucanje iste pri korištenju. Plastifikacija je vršena

__________________________________________________________________________________


596

jednostrano, jer bi u protivnom bilo nemoguće nanijeti PVAc ljepilo na plastificirana mjesta, te

bi tako bilo onemogućeno spajanje ljepenke i presvlake za korice.

Slika 13 Primjer pucanja neplastificiranih korica slikovnica

Same korice sastoje se od presvlake, dva prireza stranica i hrptenog uloška. Proračuni za

proces izrade korica prikazani su na slici 6. Preostaje uljepljivanje knjižnog bloka u izrađene

korice. Uljepljivanje se vrši posredno: preko postave, tj. knjižnog arka od 4 stranice čija se

jedna stranica ljepi na unutarnju stranu korice, a druga ostaje slobodna u obliku predlista.

Proces ponovno koristi hladno PVAc ljepilo. Kod uljepljivanja knjižnog bloka u korice opet je

vrlo važno ostaviti knjigu da odstoji određeno vrijeme (24 sata) kako bi se ljepilo do kraja

osušilo. Također se pri izradi dolazi do zaključka da je po uljepljivanju i stavljanju na sušenje

nužno umetnuti neki upojni papir ili materijal između korice i prve stranice, kako bi se izbjeglo

upijanje vlage iz mokrog ljepila u prvih nekoliko stranica knjižnog bloka. U ovoj fazi umeću se

zaglavne vrpce i trakice za označavanje, te je time dovršena izrada grafičkog proizvoda.

Slika 14 Povezivanje korica i knjižnog bloka (vidljive zaglavna i označna vrpca); naborani papir radi preuzimanja vlage iz ljepila prilikom uljepljivanja u korice

__________________________________________________________________________________


597

3 ZAKLJUČAK

Na kraju ovog projekta, može se reći da se svakim proaktivnim djelovanjem može svašta

novoga naučiti. Nije važno što se u projekt kreće amaterski ili s neiskustvom. Dapače, neki je

profesor jednom prilikom na predavanju rekao: 'Svatko je jednom bio neiskusan; neiskustvo

je dozvoljeno, dok se neznanje ne tolerira'. Očito je da su u ovom radu radi neiskustva

nastale brojne početničke greške. No, kako bi se drugačije išta naučilo ako ne na vlastitim

greškama.

Iz teksta je vidljivo da su u ovom projektu rađene mnoge probe, gotovo nakon svake faze

proizvodnje. To je učinjeno iz preventivnih razloga: recimo da se u tisak pusti cijela

slikovnica, otisci se moraju platiti, a na kraju shvatimo da se paginacije ne poklapaju ili nam

se podmetnuo neki drugačiji font (što je na žalost bio slučaj kod jednog naslova u ovoj

slikovnici).

Slika 15 Razlika u fontovima zbog nepažnje i nedovoljne kontrole; gotova slikovnica

Karlina prva Biblija je dječja slikovnica dimenzija 235 x 155 mm, opsega 112 stranica.

Sastoji se od 14 knjižnih araka sabranih kombiniranom tehnikom (slog u slog, slog na slog).

Čitava slikovnica je u potpunosti autorsko djelo, od tekstova, ilustracija do uveza. Od treće

strane vršeni su jedino digitalni tisak i obrezivanje knjižnog bloka. Možda je važno

napomenuti da je cijeli proces od začetka ideje do finalizacije proizvoda izveden u roku od

samo mjesec dana (uz redovna predavanja na fakultetu). Dakle, uz trud, volju i utrošeno

vrijeme, moguće je napraviti kvalitetan proizvod.

__________________________________________________________________________________


598

4 LITERATURA

1. Adobeov kreativni tim (2008). Adobe Illustrator CS3 Učionica u knjizi, Dobar plan

d.o.o., 978-953-7398-16-3, Zagreb

2. Anderson, R. (2007.). Exploring digital prepress : The art & technology of preparing

electronic files for printing, Delmar / Cengage Learning, 978-1-4180-1236-6, Clifton

Park

3. Kipphan, H. (2001.-). Handbook of print media : technologies and production

methods, Springer, elektroničko izdanje, Berlin

4. Lewis, A. W. (1957.). Basic bookbinding, Dover Publications, 0-486-20169-4, New

York

5. Banister, M. (1975.). The craft of bookbinding, Dover publications, 0-486-27852-2,

New York

6. Zjakić, I. (2007.). Upravljanje kvalitetom ofsetnog tiska, Hrvatska sveučilišna naklada,

Zagreb

7. Babić, D. (1998.). Uvod u grafičku tehnologiju, Grafički centar za ispitivanje i

projektiranje, Zagreb

8. Golubović, A. (1993.). Svojstva i ispitivanje papira, Viša grafička škola, Zagreb

9. Juri, B. (2002.). Tržišne komunikacije. Grafički fakultet, 953-96020-0-9, Zagreb

__________________________________________________________________________________


599

U BEZDANU SIMULACIJE I NOVIH MEDIJA

IN THE ABYSS OF SIMULATION AND NEW MEDIA

Petra Krpan

Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet, Prilaz baruna Filipovića 28a,


[email protected]

Mentor: Žarko Paić

E- mail: [email protected]

SAŽETAK

U izlaganju se nastoji istražiti kako tekst i slika novih medija i grafičkih komunikacija utječu na

stvaranje i konstrukciju zbilje. Istražuje se na koji način novi mediji oblikuju zbilju u simulaciji

prema kritici Jeana Baudrillarda i je li dovedeno u pitanje postojanje teksta i slike.

Promjenom se odnosa između teksta, slike i grafičkih komunikacija mijenja percepcija

subjekta. U modelu razumijevanja odnosa teksta i digitalne slike briše se razlika između

predmeta i znaka, što dovodi do promjene u shvaćanju cjelokupne vizualne kulture.

Konstrukcija stvarnosti postaje estetska konfiguracija životnih stilova u kojima se spaja

arhitektura, dizajn, moda, oblikovanje okoline i umjetne inteligencije kao matrice za

eksperimentiranje i emergenciju različitih svjetova sustava koji komuniciraju medijalno.

Ključne riječi: tekst, slika, novi mediji, simulacija, identitet

ABSTRACT

This presentation is seeking to explore how the texts and images of the new media and

graphic communications influence the creation and making of reality. It is an attempt to

discover the way in which the new media give shape to reality in simulation, according to the

criticism of Jean Baudrillard, and is also trying to establish whether the very existence od

both the texts and photos has been called into question. By changing the relation between

the text and the image and the ways of interaction of the graphic media, the perception of a

subject is being modified. The difference between an object and a sign is being erased, In



__________________________________________________________________________________


600

the context of understanding the relation between a text and a digital photo, the difference

between an object and a sign is being erased, resulting in the shift of understanding of the

whole visual culture. The making of reality is becoming an aesthetic configuration of life

styles comprising of architecture, design, fashion, shaping of the environment and artificial

intelligence as a matrix for experiment and emergence of versatile systems that

communicate through the media.

Key words: text, image, new media, simulation, identity

1 UVOD

Tekst, slika i tijelo novih medija predstavljaju mrežu koja sadrži vrijeme bez vremena i prostor

bez prostora. Tekst ili slika, što ima primat? Tekst, slika i tijelo gube svoje značenje i

izvornost u procesu simulacije te postaju mreža intermedijalnih referencija kompleksne

društvene i kulturalne stvarnosti. Pitanje je kakva je to stvarnost novih medija time i grafičkih

komunikacija kao dio novih medija jer simulacija nudi gotove proizvode zbilje koja prema

konceptu Jeana Baudrillarda više nije nikakva zbilja. Gledamo li mi sliku ili tekst, ili ne

gledamo niti jedno od navedenog? Mogućnosti teksta i slike unutar procesa simulacije

ograđene su kodom i onim tehničkim. Svijet se ostvaruje preko tehničkog, ne posjedujući

nikakvu reprezentaciju objektivne stvarnosti. Stvarnost i dalje postoji, ali se njezina

metafizika poništava. Time se dolazi do nemogućnosti postojanja vremena, mjesta,

podrijetla, originala i kopije. Pitanje originala i kopije ono je koje se veže uz sliku i njezinu

reprodukciju kod Waltera Benjamina. No tehnička slika, kako navodi teoretičar Vilèm Flusser

ona je koja nalazi svoje uporište u tehničkom jeziku. Ukoliko promatramo jezik kao tehnički,

puki alat, tada se dolazi do svojevrsnog kraja jezika. Jer ukoliko jezik samo jest alat, tada je

on izgubio svoj izvor. Problem simulacije i simulakruma leži u razlučivanju odnosa vremena i

prostora, originala i kopije, modela i simulakruma. Možemo li uopće govoriti o podrijetlu

simulacije i simulakruma? Posjeduju li oni svoje prirodno podrijetlo? Mreža, binarni kod,

deteritorijalizacija novih medija, sve to utječe na mogućnost razlikovanja zbilje. Problem

simulacije i simulakruma leži u nemogućnosti pronalaska podrijetla slike, bezdanu referenta,

traumatizaciji percepcije i opažaja, ali i u fragmentaciji i demultiplikaciji subjekta koji promatra

i opaža sliku. Da bismo se upustili u problem percepcije i opažaja u simulaciji potrebno je

razumjeti način konstrukcije simulacije, simulakruma, promjenu znaka, označitelja i

__________________________________________________________________________________


601

označenog. Na koji način upravo konstrukcija navedenih elemenata stvara poteškoće u

raspoznavanju što je simulacija uopće. Problem znaka, označitelja i označenog leži u

nemogućnosti analize navedenih pojmova u simulaciji. Pojavom udvostručavanja i zamjene

znakova dolazi se do nemogućnosti odčitavanja svih posljedica simulacije. Znak se i dalje

razmjenjuje i proizvodi, no pitanje je što? Znakovi zavode jedni druge i uvijek su u stalnom

procesu zavođenja, no znak prestaje biti znakom i označava iščeznuće bilo kakvog znaka u

simulaciji. Time tekst i slika mijenjaju svoj status i strukturu u novim medijima i dolazi se do

promjene znaka, označitelja i označenog.

2 TEORETSKI DIO

2.1 Simulacija teksta, slike i tijela

Simulacija prema konceptu Baudrillarda zamagljuje granice u razumijevanju teksta, slike i

tijela iz razloga što unatoč mogućnostima simulacije, spoju fiktivnog i stvarnog, uzajamnom

odnosu i ukidanju svih vrijednosti, simbolika ukida stvarni referent. Razaranje odnosa i

ukidanje svih vrijednosti zadatak je simbolike znaka. No simulacija obuhvaća i ono izvan

znaka i njegove simbolike. Na taj se način dovodi tekst, sliku i tijelo u nemogućnost

razlikovanja, ali i do problema determinacije na koji način oni djeluju u simulaciji i je li djeluju

uopće? Imaju li tekst i slika svoje novo podrijetlo u simulaciji i stvaraju li novu cjelinu?

Problem nastaje u procesu zamjene jer kopija više ne zamjenjuje original. Nadalje, drugi

problem leži u gubitku referenta i nemogućnosti uspostave meta-jezika. Budući da nema

mogućnosti razlučivanja što je original, a što kopija tada ista ne može biti puka

reprezentacija. Simulacija više ne razlikuje nikakve niže ili više razine raspoznavanja već

slijedi jednadžbu koda. Ipak polisemija slike u simulaciji prevladava i tu leži njezina čarolija.

Na taj način, promjenom simboličkoga dolazi se do konstrukcije meta-jezika koji nije više

samo raspoznatljiv u procesu oponašanja. Problematika meta-jezika je njegova podvojenost.

Taj se meta-jezik ne može utemeljiti kao jedini unutar procesa simulacije jer se utemeljenje

znaka i njegove vrijednosti teško ostvaruje. Simulacija ipak posjeduje vlastite meta-jezike i to

ne samo u smislu binarnog koda. Taj jezik odgovara Integralnoj Stvarnosti Baudrillarda [1].

U kombinaciji igre i spajanju pojmova koji omogućavaju stvarno i fiktivno istovremeno, dolazi

se do onemogućavanja odčitavanja znaka i njegove strukture. Time i dalje nismo svjesni što

je fiktivno jer to nije zadatak simulacije. Simulacija vrši nadzor nad tekstom, slikom i tijelom

stavljajući ih u kodiranu formu dok istovremeno vrši kontrolu nad vlastitom formom. Forma

__________________________________________________________________________________


602

čini neovisnom simulaciju i sve njezine procese. Ona posjeduje magičan utjecaj i promjenu

vrijednosti (1). Simulacija reducira sva značenja u onoj mjeri kolika je njoj potrebna. Slika se

time ne može nikada vidjeti u čistom obliku, no tako je bilo od nastanka reprodukcije.

Reklamna slika koja odgovara procesu simulacije otkriva se u spoju lingvističke, ikoničke i

simboličke razine slike (slika 1). Učinak se stvarnosti slike rastvara u simulaciji pritom

mijenjajući artikulaciju između znaka i referenta, ukoliko oni postoje u simulaciji. Ne postoji

kraj motivacije i potrebe znaka da stvara zavodljivi krug simulacijskog procesa u kojem nitko i

ništa ne postoji. Simulacija zaboravlja povijest, povijest vječnosti i uništava objektivnu

stvarnost metafizički. Simulacija djeluje u totalnom aktualitetu u kojemu se kao posljedica

javlja nejednakost strukture teksta, slike i tijela. No, upravo se u toj nejednakosti stvara novi

sustav vrijednosti, nova simbolika, novo ništavilo. Simulacija to čini proizvodnjom privida

sustava neprestano zamjenjujući stvaran tekst, sliku i tijelo. Znak se više nikada neće

zamijeniti za nešto stvarno. Znakovi, i to svi znakovi više nisu determinirani jer posjeduju

bezizvornost, slobodu koja uspostavlja vrijednost znaka koju razumije jedino simulacija.

Bezizvornost otvara novu cjelinu i novi svijet, svijet Integralne Stvarnosti.

Slika 1 Panzani reklama: spoj lingvističke, ikoničke i simboličke poruke reklamne slike


U simulaciji se mijenja opažaj i percepcija slike jer se ne raspoznaje razlika slike same.

Razlučivanje originala i kopije, modela i simulakruma nužno je, jer je riječ o proizvodnji slike

ovisne o informatičko-komunikacijskom modelu. Kako jezik postaje tehnički, beživotni alat

tada dolazi do problema teksta, slike i tijela. Slika koju simulacija iskorištava tehnička je slika,

__________________________________________________________________________________


603

ona kako navodi Vilèm Flusser koja otkriva sve u svojoj površini, ona kojoj je potreban

tehnički jezik, jezik bez podrijetla. Iako naizgled taj isti jezik nalazi svoje uporište u tehničkim

znanostima, on je prazan jezik teksta, slike i tijela. Tekst, slika i tijelo nalaze se u vrtlogu

tehničkog a time i u stalnom nadzoru simulacije. Odgovor je u jeziku, u njegovoj uspostavi i

strukturi, unatoč Baudrillardovoj prognozi. U međudjelovanju teksta krije se Odgovor na

simulaciju, i time se status umjetničkog djela mijenja, jer virtualno preuzima status teksta,

slike i tijela. Mijenja se i mišljenje svijeta iz čovjeka i mišljenje svijeta iz svijeta. No još važnije

sve gubi svoju auru jer ne posjeduje svoje originalno središte. Dok simulacija ima primat nad

proizvodnjom slike u smislu nemogućnosti određivanja trenutka stvaranja, reprodukcija

usisava sve procese proizvodnje. Je li gubitak aure problem simulacije? Tehnička je

reprodukcija samostalnija u odnosu na original jer reprodukcija može dovesti sliku u situaciju

koja nije dostupna samom originalu. No daleko smo od originala, a i od kopije u simulaciji.

Priča simulacije i simulakruma ipak je drugačija jer oni ne mare za original, kopiju i referent u

stvarnosti. Simulacija i simulakrum omogućavaju tekstu, slici i tijelu da se podvostruče,

istovremeno gubeći svoje tragove. Simulacija putem koda bira svoj vlastiti original, kopiju i

referent. Posljedice gubitka aure slike postoje u smislu simboličkog slabljenja djela, no

simulacija ne mari ni za taj problem jer autentičnost nije glavno pitanje simulacije. Umjesto

toga ona oslobađa sliku fizičkih i vremenskih ograničenja i lišava ju svih elemanata stvarnosti

(2). Simulacijski proces kod slike ide mnogo dalje od problematike tehnike i reprodukcije, jer

simulacija pokušava objasniti sve unutar sebe. Reklamna slika je pravi primjer spoja različitih

značenja koja čine polisemiju slike simulacije (slika 2).

Slika 2 Benettonova reklama: simbioza različitih značenja

Putem simulacije imamo priliku vidjeti sve što se odvija unutar tehničkog i ne-tehničkog

aspekta teksta, slike i tijela. Otkrivanje trenutka kada nastaje slika simulacije teško je

odredivo, a time je podrijetlo skriveno i utkano sliku. Pitanje pojavljivanja-nestajanja (Virilio)

__________________________________________________________________________________


604

je pitanje ne samo teritorijalizacije već određivanja podrijetla i identiteta. Ovdje se subjekt

određuje unutar konteksta, iako se on neprestano mijenja unutar simulacije. Prema

Baurdillardu subjekt i objekt su recipročni, uvijek u nemogućnosti uspostave identiteta (2).

4 REZULTATI i DISKUSIJA

4.1 Simbolika simulacije

Simboličkog značaja u simulaciji ne nedostaje jer se ono preko simbolike i ostvaruje, a

ujedno i razara strukturu znaka, označitelja i označenog te ukida vrijednosti. Simulacija

teksta, slike i tijela neupitno posjeduje samoreferentnost čineći ih na taj način svojevrsnim

meta-tekstom, meta-slikom i meta-tijelom. Pojavom mogućnosti za reprodukciju dolazi do

inverzije razumijevanja teksta, slike, tijela ali i promatrača. Problem je u hiperzbilji, što ona

uopće nudi za stvaran svijet? Simulacija nedvojbeno decentrira tekst, sliku i tijelo stavljajući

ih u položaj nemogućnosti povratka u stanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Čovjek je kao i svijet ne-slobodan, on je posljedica fraktalnog, množećeg identiteta [2].

Manipulacija simulacije zbilje uvodi problem zbiljskog i mijenjanje samog procesa

reprodukcije i uspostave subjekta i njegove prošlosti. Simulacija stvara vlastitu fikciju

uzimajući elemente koji mogu ili ne moraju biti prisutni u stvarnosti. Za simulaciju postaje

sasvim nevažno kako se ona izjednačava sa svojim modelima simulacije i što ona

reprezentira jer simulacija nije fiksan proces [3]. Time što nije fiksan proces ne može biti ni

subjekt u konstrukciji. Vrhunac se simulacije odvija jedino pod uvjetom gubitka svih

referencija. Time simulacija prethodi stvaranju i proizvodnji znaka, ali najvažnije, ona

prethodi pravom događaju. Novi mediji su ti koji omogućavaju magičnu moć simulacije

stvarajući i oblikujući na taj način tekst, sliku i tijelo. Pritom treba naglasiti da ni mediji ne

trebaju istinu, vrijeme ni mjesto, jer se nalaze u mreži informacijsko-komunikacijskog modela,

odnosno sama slika postaje informacijsko-komunikacijska [4].

Fragmentiranost novih medija odgovara simulacijskom procesu. Lomljenje slike svijeta pruža

ujedno razaranje cjeline ali i stvaranje nove-one koja to nije. Bez nadležnosti koda ne postoji

ni proces kodiranja i dekodiranja poruke. Za razliku od McLuhanove teze o medijima,

Baudrillard se u jednoj mjeri slaže da je medij poruka koja ne posjeduje više nikakvo

značenje u simulaciji. Nadalje, za McLuhana mediji čine dovoljno jamstvo poruke, no za

__________________________________________________________________________________


605

Baudrillarda niti mediji niti poruka ne mogu imati niti imaju značenje u simulaciji. Promjene

strukture medija promijenile su poredak svijeta na način da imamo sve više informacija, a

manjak značenja. Akceleracija novih medija i stvaranje fantomskih udova samo su neki od

problema na koje ukazuju Virilio i McLuhan, ne samo u smislu medija kao produžetaka

ljudskih osjetila (McLuhan) već i fragmentacije identiteta. Čovjek postaje nomad u svijetu bez

temelja, u bezdanu. Bilo kakvo daljnje uspostavljanje zbilje koja nema više slike, zrcala,

iluzije i privida rezultira nedostatkom sličnosti i razlikovanja. Ciklus proizvodnje, reprodukcije i

rastvaranja simulacije stvara novu zbilju. Postavlja se pitanje je li nova zbilja nova cjelina?

Cjelina koja počiva na fragmentaciji percepcije, metamorfozi i montaži koja ima zadatak

predstaviti čudovišno? Cjelina koja gradi svoje temelje na fragmentaciji mišljenja.

Zahvaljujući novim medijima i njihovim tehničko-tehnološkim svojstvima, montaži, kolažu i

zavođenju nema kraja. Novi mediji u tome igraju veliku ulogu upravo zbog mogućnosti

kolažiranja i montaže pritom manipulirajući značenjem. Značenjem koje nema više nikakvog

svijeta na koji se može referirati. Čovjek je taj koji uranja u simulaciju, htio on to ili ne. Time

on postaje fraktalni subjekt prema Baudrillardu koji uranja u virtualno bez slobode. Uranjanje

u mediji jedina je mogućnost čovjeka. No tekst, slika i tijelo unatoč uranjanju više ništa ne

predstavljaju [4]. Sve ovo dovodi tekst, sliku i tijelo u stanje ludila i ekstaze. Narkotičnost

medija (McLuhan) i ekstaza komunikacije (Baudrillard) poništavaju odnose stvarnog i

metafizičkog, blizine i nedostupnosti te tako dovode do potpune otuđenosti i praznine. Taj

novi svijet, bezdan je simulacije.

6 ZAKLJUČAK

Slika kao kulturna reprezentacija čija se važnost krije u formi i sadržaju ipak ne otkriva svoje

lice u simulaciji. Problemi referenta u zbilji, znaka, označitelja i označenog, kombinacije

navedenih, igre, zavođenja i mita čine samo dio simulacije i simulakruma. Nestanak realnosti

i privatnosti možemo zahvaliti mreži u kojoj nema mjesta individualnosti i identitetu. Privatna i

javna sfera disperziraju se u društvenoj konstrukciji zbilje. Svi navedeni stupnjevi simulacije

označavaju propast realnosti, ne samo iz razloga što zbiljsko postaje jednako fiktivnom, već

se delokalizacijom jezika i deteritorijalizacijom, dolazi do fragmentacije života. Bez referenta

nema ni predmeta, a time nema ni znaka. Simulacija vrši svojevrstan nadzor i njezina

struktura prevladava. Zagonetka simulacije i dalje ostaje na pitanju u kojoj se mjeri stvarnost

konstruira i je li ona više ili manje simulacijska stvarnost. Fragmenti postaju samostalni,

__________________________________________________________________________________


606

nedostatak cjeline stvara gubitak vrijednosti. Otvara se mogućnost totalnog spektakla i

daljnjeg terorizma simulacije i koda. Pitanja i Odgovori se ne postavljaju jer simulacija prati

svoje zakone. Razlučivanje simulacije i simulakruma otkriva se u (ne) mjestu između sličnosti

i razlike, lijepog i ružnog, istine i laži. U tom nestalnom odnosu simulacija nalazi temelje za

svoje djelovanje. Problemi udaljavanja i približavanja temeljni su za razumijevanje novih

medija i simulacije. Koja je posljedica ovih utjecaja na život čovjeka, na ono ljudsko?

Prilagođavanje i prihvaćanje, nije više od važnosti, jer simulacija prati kod i jednadžbu, a time

je strogo ograđena od ljudskog aspekta. Čovjek se rastvara u razlici, obično tamo gdje ništa

više ne postoji. Da bi tekst, slika i tijelo mogli postojati potrebno ih je pronaći u pukotini

sustava. Simulacija, iako naizgled razbija cjelinu, stvara fragmentiranu i amorfnu novu

cjelinu. Njezina disperzija utječe i uranja u sve ljudsko. Zahvaljujući mogućnostima

umreženosti, simulaciju je teško odrediti kao potpunu cjelinu. Pitanje imerzije ostaje pitanje

teksta, slike i tijela ali i života samog. Simulacija u tome nalazi svoj spas uz pomoć novih

medija. Tekst, slika i tijelo nemaju više izbora nego postojati i izgubiti se u bezdanu i nadzoru

simulacije.

7 LITERATURA

1. Baudrillard, J. (2001). Simulacija i zbilja, Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko

sociološko društvo, ISBN 953-222-035-6, Zagreb

2. Baudrillard, J. (2006). Inteligencija zla ili pakt lucidnosti, ISBN 953-178-767-0,

Naklada Ljevak, Zagreb

3. Baudrillard, J. (1981). Simulakrumi i simulacija, Biblioteka Svetovi, ISBN 86-7047-

112-4, Novi Sad

4. Paić, Ž. (2008). Vizualne komunikacije-uvod, Centar za vizualne studije, ISBN 978-

953-55420-0-1, Zagreb

__________________________________________________________________________________


607

UTJECAJ KONTROLIRANOG ELEKTROMAGNETSKOG ZRAČENJA NA DEGRADACIJU OPTIČKIH SVOJSTAVA

PAPIRA

INFLUENCE OF CONTROLLED ELECTROMAGNETIC RADIATION ON DEGRADATION OF OPTICAL PROPERTIES

OF PAPER

Deni Macinić, Matija Juričko, Juraj Baškarad



Mentor: Vesna Džimbeg-Malčić


SAŽETAK

Sadržaj ovoga rada je ispitivanje ubrzanog starenja, točnije rečeno inducirane degradacije

papira pod utjecajem elektromagnetskog zračenja. Na uzorcima su se mjerili udjeli refleksije

s površine. U radu je opisana metodologija rada, odabir i priprema uzoraka i uređaja koji su

korišteni za ovo ispitivanje. Odabrano je pet bezdrvnih vrsta papira s tri različite gramature.

Na taj način se pokušava ispitivanjem otkriti koliko elektromagnetsko zračenje djeluje na

različite vrste papira kao i njihov međuodnos i razlike u ovisnosti o gramaturi pojedinog

papira. Uzorci su se izlagali elektromagnetskom zračenju u određenim vremenskim

periodima od tri, šest i devet dana u uređaju za degradaciju materijala Solarbox.

Ključne riječi: papir, degradacija papira, starenje papira, udio refleksije s papira, elektromagnetsko zračenje.

ABSTRACT

The content of this paper is the studying of accelerated aging, more specifically induced

degradation of paper under the influence of electromagnetic radiation. There were measured





__________________________________________________________________________________


608

shares of reflections from the surface on samples. This paper describes the methodology,

selection and preparation of samples and devices used for examination. There are five lignin-

free paper types with three different weights selected. In this way the test are trying to

discover how much electromagnetic radiation acts on different types of paper and their

interrelationship and differences depending on the weights of individual sample. Specimens

were exposed to electromagnetic radiation at regular time intervals of three, six and nine

days in a device for material degradation, called Solarbox.

Key words: paper, degradation of paper, accelerated aging of paper, proportion of light reflected from the surface of the paper, electromagnetic radiation

1 UVOD

Cilj i svrha ovoga rada je ispitati utjecaj ubrzanog starenja, odnosno degradacije tiskovne

podloge, na njezina optička svojstva. Mjerenja refleksije s površine papira,

spektrofotometrijskim uređajem, se putem softwarea prikazuju u obliku spektrofotometrijskih

krivulja, i tako zaključuje o promjenama optičkih svojstava papira.

Ubrzano starenje ili degradacija je proces kojim se mogu opisati neki fizički i kemijski procesi

koji se odvijaju u tiskovnoj podlozi kroz duže vrijeme. Točnije rečeno, uzorak izložen

određenim kontroliranim uvjetima, u procesu ubrzanog starenja, rezultira nekakvim

promjenama u vrlo kratkom vremenu. Na taj način dobivamo informacije o materijalu, u ovom

slučaju tiskovnoj podlozi odnosno papiru, i njegovoj postojanosti, stabilnosti i ostalim

promatranim parametrima.

Kao što je već spomenuto, u ovom radu se ispituju optička svojstva papira, odnosno

refleksija s površine papira, u ovisnosti o vremenskim intervalima degradacije tiskovne

podloge. Vremena koja su definirana za mjerenja su t0,t1, t2 i t3. Vrijeme t0 predstavlja uzorak

koji nije izlagan uvjetima degradacije i mjerenja se obavljaju na početku. Vremena t1, t2 i t3 su

određena tako da se uzorci izlažu tri, šest i devet dana u Solarboxu, uređaju za degradaciju

materijala pod utjecajem elektromagnetskog zračenja.

Izmjerene vrijednosti refleksije s površine papira su prikazane grafovima, kod kojih se na

apscisi nalaze valne duljine vidljivog dijela spektra, a na ordinati je prikazana srednja

vrijednost postotka odziva refleksije na određenoj valnoj duljini.

__________________________________________________________________________________


609

2 TEORIJSKI DIO

Ubrazano starenje ili degradacija papira ili nekog materijala, provodi se onda kada želimo

utvrditi promjene koje će se dogoditi dugoročno s tim istim materijalom. U obzir se uzimaju

fizikalne i kemijske karakteristike materijala, promjene koje se događaju ovisno o

vremenskom periodu starenja i prethodno definiranim uvjetima koji utječu na pojave tih

promjena.

U ovom radu se ispitivanje odnosi na promatranje izmjerene refleksije nakon određenog

perioda izloženosti papira elektromagnetskom zračenju.

Poznato je da se elektromagnetsko zračenje definira valnom i čestičnom prirodom. U ovom

slučaju ističe se čestična priroda kod koje na promjene utječu paketi energije, fotoni,

definirani formulom E=hν, gdje E predstavlja energiju fotona, ν frekvenciju, a h Planckovu

konstantu. Fotoni u infracrvenom području spektra, gdje su prisutne male energije, sposobni

su uzrokovati samo neke fotokemijske reakcije. Smanjenjem valne duljine, približavanjem

vidljivom dijelu plavog i bliskog ultraljubičastog dijela spektra, povećava se energija fotona

koji mogu znatno utjecati na pojavu fotokemijskih reakcija, što se može prikazati formulom

ν=c/λ, gdje se smanjenjem valne duljine povećava frekvencija fotona, a time i energija

fotona.

Grotthus-Draperov zakon govori o fotokemijskoj reakciji, koja će se odviti u trenutku kada

određeni spoj apsorbira foton ili dovoljan iznos energije koja će uzrokovati tu reakciju. Ovaj

zakon nije u potpunosti razriješen i primjenjiv jer se neke kemijske reakcije odvijaju preko

utjecaja drugih supstanci koje apsorbiraju određenu energiju elektromagnetskog zračenja i

potom djeluju na spojeve u sustavu koji rezultiraju slučajevima poput promjene optičkih

svojstava papira. Sve skupa ukazuje na činjenicu da fotokemijsku reakciju ne uzrokuje bilo

koji tip apsorbiranog elektromagnetskog zračenja i da postoji indirektan utjecaj

elektromagnetskog zračenja preko susjednih spojeva koji zatim potiču fotokemijske reakcije

drugih tvari odgovornih za optičke karakteristike papira.

Stupanj fotodegradacije papira ovisi prije svega o prisutnoj energiji elektromagnetskog

zračenja koju može apsorbirati jedna ili više tvari i izazvati degradaciju ili indirektno potaknuti

reakcije drugih spojeva.

__________________________________________________________________________________


610

Kao što je već prethodno spomenuto, smanjenjem valne duljine, približavanje plavom,

ljubičastom i ultraljubičastom dijelu spektra, povećava se energija fotona. Što je veća

energija fotona, veći je utjecaj na degradaciju. Vrlo je malo podataka iz područja degradacije

papira pomoću manjih valnih duljina.

Mišljenja su da postoji prag inteziteta iza kojeg se fotokemijske reakcije ne mogu dogoditi. S

druge strane, osnovno načelo fotokemije govori o tome da ne postoji prag inteziteta ispod

kojeg se degradacija neće dogoditi. Uključujući spomenuto mišljenje, značilo bi da ako se

intezitet smanji za tisućiti dio, po pravilima recipročnosti, stopa fotomehaničke degradacije bi

se također smanjila za tisućiti dio. Naime, uzima se u obzir da takav prag ne postoji ispod

kojeg se ne događa fotokemijska degradacija. Ključni faktor je vrijeme, što upućuje na

činjenicu da koliko god se intenzitet smanjuje, kroz duže vrijeme eksponirani materijal će

degradirati. Osim vremena, značajno je spomenuti i povećanje temperature koje se događa

ako se uzorci ne drže u kontroliranim uvjetima, jer temperatura također ima utjecaja na

degradaciju. Ako se uzima u obzir valna duljina, odnosno područje spektra koje je odgovorno

za pojavu fotokemijske reakcije, tada govorimo o aktiničnom području. Istraživanjima se

pokazalo da se kod veliki valnih duljina, točnije u infracrvenom dijelu spektra, mogućnosti

pojave fotokemijskih reakcija približavaju nuli, jer je foton iz tog dijela spektra energetski slab

i nije u stanju prouzročiti fotokemijsku reakciju.

Mnoga istraživanja su pokazala da se maksimalna koncentracija vodikovog peroksida

povećava dok se temperatura snižava. Pri niskim temperaturama, vrijeme potrebno da

vodikov peroksid dođe do koncentracijskog maskimuma se također povećava. Vodikov

peroksid se u uvjetima termalne pobude ponaša autokatalitički, što znači da se pri visokim

temperaturama brže razlaže nego akumulira. S druge strane u uvjetima fotooksidacije,

vodikov peroksid se akumulira i napreduje konstantno. Neki autori upućuju na to da je

potrebno pratiti vrijeme fotoindukcije za koje se stvara dovoljna koncentracija ROOH skupine

koja s druge strane povećava efikasnost transfera energije s fotoosjetljivih čestica na vodikov

peroksid. Zaključno rečeno, peroksidi se mogu raspasti fotolizom ili pod utjecajem susjednih

supstanci i to sve u uvjetima elektromagnetskog zračenja u plavom i bliskom ultraljubičastom

dijelu spektra. Produkti fotolize peroksida oksidiraju čestice pigmenta koje se nalaze unutar

papira pa se k tome kaže da papir blijedi ili oksidacijom lignina on poprimi blijedo žutu

boju.[1]

Metoda degradacije elektromagnetskim zračenjem se zanemaruje iz razloga što su papiri od

svjetlosti skriveni iza korica knjiga. Knjige na policama ako su i izložene nekom

__________________________________________________________________________________


611

elektromagnetskom zračenju, to je uglavnom sunčeva svjetlost koju propušta staklo.[2]

Obično prozorsko staklo propušta samo 90% UVA zraka (400-315nm) i 10% ostalih, UVB

(315-280nm) i UVC (280-100nm) zraka manjih valnih duljina. Upravo u tim područjima

elektromagnetskog zračenja, fotoni energije uzrokuju degradaciju materijala. Bez obzira na

njihov mali intenzitet, s vremenom će papir degradirati, ali naglasak je na vrijeme kojem će

papir biti izložen.[3]

Istraživanja degradacije papira prirodnim starenjem pod utjecajem različitih izvora zračenja

pokazala su da se optička svojstva bezdrvnih papira smanjuju, npr. bjelina, manje za razliku

od onih papira koji sadržavaju lignin. Upotrebom halogenih žarulja, bezdrvni papiri su

požutjeli, a izlaganje uzoraka pod dnevnim osvjetljenjem na sjevernoj strani oni su postali

bljeđi. U literaturi se također navodi činjenica da vidljiva svjetlost izaziva blijeđenje papira dok

UV komponenta izaziva tamnjenje papira.[4]

Od ostalih radova na temu izlaganja papira elektromagnetskom zračenju spominju se

istraživanja s bombardiranjem papira gama zrakama u svrhu deaktivacije i sprječavnja

širenja gljivica koje se razvijaju na papirima skladištenim u vlažnim prostorima. Mjerenja u

tom područjimu elektromagnetskog zračenja se uglavnom tiču mehaničkih karakteristika

papira, a manje optičkih. [5]


3.1. Uređaji

3.1.1 SOLARBOX 1500 E

Solarbox je uređaj za degradaciju materijala u kojem se nalazi ksenonska lampa. Ona

emitira elektromagnetsko zračenje intenziteta od 250 do 1100 W/m2 u intervalu od 290 do

800 nm. Radijacija se kontrolira radiometrom. Osim toga, u uređaju se nalaze i UV filteri koji

u kombinaciji s ksenonskom lampom simuliraju spektar zračenja ekvivalentan realnom

vanjskom dnevnom svjetlu. Komora se sastoji od reflektivnih ploha koje usmjeravaju

zračenje na uzorak. Temperatura se također može nadzirati i kontrolirati, a toplina koja se

stvara je od ksenonske lampe. Temperatura se kontrolira preko standardnog crnog

termometra koji se nalazi u blizini uzoraka. Temperature koje se mogu definirati unutar

komore su od 35°C do 100°C. Površina za smještanje uzoraka u komori je (280x200)mm2.

__________________________________________________________________________________


612

Slika 1 Solarbox, uređaj za degradaciju materijala (lijevo)

Slika 2 spektralna emisija ksenonske žarulje (desno)

3.1.2 X-RITE PULSE ELITE

X-rite je uređaj koji ima funkciju spektrofotometrijskog i denzitometrijskog mjerenja. Uređaj

dolazi sa softwareom ColorShop 2.0 preko kojeg se lakše prikupljaju podaci mjerenja i

prikazuju ovisno o metodologiji ispitivanja. Opremljen je s bijelim standardom preko kojeg se

uređaj može kalibrirati prije svakog mjerenja. X-rite je u mogućnosti detektirati valne duljine

svakih deset nanometara.

Slika 3 X-rite, uređaj za spektrofotometrijska mjerenja

__________________________________________________________________________________


613

3.2 Priprema uzoraka

Prije pripreme uzoraka određeni su papiri, odnosno tiskovne podloge koje će se ispitivati.

Različite vrste papira raspoređene su ovisno o njihovim površinskim karakteristikama kao što

su premaz ili sjaj. Osim toga, u svrhu istraživanja odabrane su i po tri vrste gramature od

svake vrste papira. Kao što se vidi u tablici 1. gramature svih papira nisu iste, nego su

izabrane približno iste ili slične kako bi se osigurala sljedivost rezultata i mogućnost

usporedbe. U tablici su navedene vrste, karakteristike i gramature ispitivanih papira.

Tablica 1. vrste, karakteristike i gramature ispitivanih papira

vrsta papira karakteristike

papira gramatura

g/m2 gramatura

g/m2 gramatura

g/m2

Maxi satin

bezdrvni,

obostrano

3×premazani

papir, mat

135 170 200

Magno satin

bezdrvni,

obostrano

3×premazani

papir, mat

135 170 200

Maxi gloss

bezdrvni,

obostrano

3×premazani

papir, sjajni

135 170 200

Maxi ofset

bezdrvni,

visokobijeli

ofsetni papir,

nepremazani

140 170 190

Mondi ofset

bezdrvni,

visokobijeli

nepremazani

ofsetni

80 120 140

__________________________________________________________________________________


614

Papiri su dimenzinalno ujednačeni na otprilike (5x10)cm2 i to samo za t0 mjerenje, to jest

mjerenje refleksije s površine prije početka starenja, odnosno degradacije. Iz tog je razloga

na tim uzorcima napravljeno deset mjerenja po uzorku. Za uzorke koji su morali biti smješteni

u Solarboxu na određeno vrijeme, točnije t1= 3 dana, t2= 6 dana i t3= 9 dana, zbog vrlo male

površine uzorkovanja u uređaju, trebali su biti dimenzionirani na otprilike (2x3)cm2. Zbog toga

je s t1, t2 i t3 uzorcima napravljeno samo po pet mjerenja na svakom od njih. Nakon

dimenzioniranja, uzorci za tri, šest i devet dana su pričvršćeni na podlogu i označeni kako ne

bi došlo do zamjene. Nakon toga su smješteni u Solarbox, gdje je prethodno definirana

temperatura od 60°C te mjere izlaganja elektromagnetskom zračenju. Nakon tri dana

izvađeni su prvi uzorci t1. Na njima je odmah napravljeno spektrofotometrijsko mjerenje

pomoću uređaja X-rite pulse elite. Slijedeći uzorci t2 su izvađeni nakon šest dana i t3 nakon

devet dana, te je ista procedura mjerenja obavljena i na tim uzorcima. Na početku su također

izmjereni udjeli refleksije na t0 uzorcima koji nisu bili izlagani elektromagnetskom zračenju.

Vrijednosti mjerenja se spremaju digitalnim putem na računalo, tako da su informacije

osigurane od gubitka, a time je i olakšano njihovo daljnje rukovanje u softwareima za

statističku obradu podataka: Data Analysis and Technical Graphics Origin 8.0.


Vrijednosti mjerenja se prikazuju softwareom Data Analysis and Technical Graphics Origin

8.0. Pomoću njega su predstavljeni grafovi s valnim duljinama na apscisi i srednjim

vrijednostima udjela postotka odziva refleksije na ordinati. Grafovi pružaju vrlo dobar i slikovit

način prikaza vrijednosti mjerenja gdje se lako uočavaju razlike refleksija između t0, t1, t2 i t3

spektara pojedinih tiskovnih podloga.

350 400 450 500 550 600 650 7000,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1,0Maxi Satin 135g/m2

R (s

redn

ja v

rijed

nost

)

valna duljina (nm)

dan 0 dan 3 dan 6 dan 9

Graf 1Refleksijski spektri Maxi Satin, 135 g/m2

__________________________________________________________________________________


615

Grafovi 1., 2. i 3. prikazuju refleksijske spektre Maxi Satin papira različitih gramatura. Jasno

se uočavaju maksimalne promjene refleksije u plavom dijelu spektra gdje je nakon izlaganja

elektromagnetskom zračenju došlo do fotolize optičkog bjelila u papiru. Najveće promjene su

se dogodile u plavom dijelu spektra jer je energija fotona u tom dijelu vidljivog spektra

najveća gdje ∆R iznosi 10%. Na grafovima 1. i 2. se uoč avaju veća odstupanja refleksije u

odnosu na refleksijske spektre šestog i devetog dana. Uzrok tih odstupanja mogu biti čestice

prašine, nehomogenost papira ili prljavština. Na grafu 4. su prikazani refleksijski spektri

ispitivanih gramatura Maxi Satin papira i jasno se uočava lagano povećanje refleksije kroz

cijeli vidljivi dio spektra s povećanjem gramature papira.

350 400 450 500 550 600 650 700

0,6

0,8

1,0Maxi Satin 170g/m2

R (s

redn

ja v

rijed

nost

)

valna duljina (nm)


Graf 2 Refleksijski spektri Maxi Satin, 170 g/m2

400 450 500 550 600 650 7000,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1,0 Maxi Satin 200g/m2

R (s

redn

ja v

rijed

nost

)

valna duljina (nm)


Graf 3 Refleksijski spektri Maxi Satin, 200 g/m2

__________________________________________________________________________________


616

400 450 500 550 600 650 7000,80

0,85

0,90

0,95

1,00 Maxi Satin, dan 0

R (s

redn

ja v

rijed

nost

)

valna duljina (nm)

135 g/m2

170 g/m2

200 g/m2

Graf 4 Refleksijski spektri Maxi Satin papira svih ispitivanih gramatura bez izlaganja elektromagnetskom zračenju

400 450 500 550 600 650 7000,6

0,7

0,8

0,9

1,0 Magno Satin 135 g/m2

R (s

redn

ja v

rijed

nost

)

valna duljina (nm)


Graf 5 Refleksijski spektri Magno Satin, 135 g/m2

Refleksijski spektri Magno Satin papira jasno prikazuju zamjetnu degradaciju optičkog bjelila

u području plavog dijela spektra smanjenjem refleksije od približno 15% do 20%.

Na grafu 6. su prikazani refleksijski spektri Maxi Ofset papira gramature 140 g/m2, kod kojih

se isto tako u plavom dijelu spektra smanjila refleksija. Refleksijski spektar je bez većih

odstupanja po spektralnoj raspodjeli, tj. refleksija ima ujednačen iznos. Kod nestarenih

uzoraka Maxi Ofseta svih gramatura, refleksija u plavom dijelu spektra je veća od 100% što

ukazuje na moguće prisutstvo fluorescentnog optičkog bjelila.

__________________________________________________________________________________


617

400 450 500 550 600 650 7000,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1,0Maxi Ofset 140 g/m2

R (s

redn

ja v

rijed

nost

)

valna duljina (nm)


Graf 6Refleksijski spektri Maxi Ofset, 140 g/m

400 450 500 550 600 650 700

0,6

0,8

1,0

Mondi Ofset 80g/m2

R (s

redn

ja v

rijed

nost

)

valna duljina (nm)


Graf 7 Refleksijski spektri Mondi Ofset, 80 g/m2

Na grafu 7. su prikazani refleksijski spektri Mondi Ofset papira koji imaju smanjenu refleksiju

u plavom dijelu područja, ali se zato nakon izlaganja elektromagnetskom zračenju, refleksija

jako povećala u zelenom i crvenom dijelu spektra. U papirnu smjesu ovakvih papira se

vjerojatno dodaju dyeovi koji smanjuju refleksiju u zelenom i crvenom dijelu spektra, pa se

oni tijekom vremena ili pod utjecajem elektromagnetskog zračenja raspadaju. Kod starenih

uzoraka 120g/m2 i 140 g/m2 od 3,6 i 9 dana dolazi do većih promjena u refleksijama između

vremenskih intervala. Kod ovog papira na nestarenom uzorku (Graf 8.) zanimljivo je da se

povećanjem gramature refleksija smanjuje u plavom i crvenom dijelu spektra.

__________________________________________________________________________________


618

400 450 500 550 600 650 7000,80

0,85

0,90

0,95

1,00

1,05Mondi Offset, dan 0

R (s

redn

ja v

rijed

nost

)

valna duljina (nm)

80 g/m2

120 g/m2

140 g/m2

Graf 8 Refleksijski spektri Mondi Ofset papira svih ispitivanih gramatura bez izlaganja elektromagnetskom zračenju

5 ZAKLJUČAK

Kod svih papira podjednako se vidi značajno smanjenje refleksije u području plavog vidljivog

dijela spektra nakon izlaganja elektromagnetskom zračenju. Upravo na tom području

refleksiju papira povećavaju optička bjelila koja se dodaju u papirnu masu kako bi se

povećala bjelina samog papira. Značajna promjena u refleksiji nakon degradacije uočava se

kod ofsetnih papira i to u području zelenog i crvenog dijela vidljivog spektra. Povećanje

refleksije u tom dijelu spektra govori o tome da su se tim papirima dodavali neki pigmenti koji

su se izlaganjem elektromagnetskom zračenju očigledno fotolizirali. Kod ofsetnih se papira u

papirnu masu dodaju fluorescentna optička bjelila koja povećavaju refleksiju u plavom dijelu

spektra i dyeovi koji smanjuju refleksiju u crvenom i zelenom dijelu spektra.

6 LITERATURA

1. R. L. Feller (1994). ACCELERATED AGING: Photochemical and Termal Aspects,

The J. Paul Getty Trust, USA.

2. http://www.loc.gov/preservation/resources/rt/age/age_9.html, 27. lipanj 2012.;

Accelerated aging under light; The library of congress, Preservation

http://www.loc.gov/preservation/resources/rt/age/age_9.html

__________________________________________________________________________________


619

3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Ultraljubi%C4%8Dasto_zra%C4%8Denje, 27. lipanj 2012.

4. ''Quantification and Prediction for Aging of Printing & Writing Papers Exposed to

Light''; ASTM Institute for Standards Research Program Effect of Aging on Printing &

Writing Papers; USDA Forest Service Forest Products Laboratory Madison,

Wisconsin; August 2000.

5. http://www.jstor.org/discover/10.2307/1506182?uid=3738200&uid=2134&uid=2&uid=

70&uid=4&sid=47699106399287, 27.lipanj 2012.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ultraljubi%C4%8Dasto_zra%C4%8Denje

http://www.jstor.org/discover/10.2307/1506182?uid=3738200&uid=2134&uid=2&uid=70&uid=4&sid=47699106399287

http://www.jstor.org/discover/10.2307/1506182?uid=3738200&uid=2134&uid=2&uid=70&uid=4&sid=47699106399287

__________________________________________________________________________________


620

TERMIČKI INDUCIRANA DEGRADACIJA PAPIRA THERMALLY INDUCED DEGRADATION OF PAPER

Mara Modrić 1, Sandra Mustač 2 i Dijana Vojvodić3 123Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Getaldićeva 2, 10000 Zagreb, Hrvatska



Mentor: Vesna Džimbeg- Malčić


SAŽETAK Stare knjige, spisi papiri i sl. prošli su kroz tzv. prirodni proces starenja. Takav prirodni

proces, možemo nazvati realnim starenjem papira koji se događa pod utjecajem atmosfere,

topline, elektromagnetnog zračenja, mikroorganizama i sl. Inducirana degradacija papira nije

isto što i prirodno starenje. Ubrzanim „starenjem“ papira možda nećemo dobiti realan prikaz

starenja, ali će nam nastale promjene moći ukazati na potencijalno ponašanje materijala pod

određenih uvjetima. Sadržaj ovoga rada je ispitivanje termički inducirane degradacije papira

pod utjecajem temperature. Uzorci papira razlikuju se po svojoj gramaturi, načinu obrade i

proizvođaču. Eksperimentalni dio uključuje tretiranje različitih papira u sušioniku na

temperaturi od 140 C. Papiri su u sušioniku ostavljeni tri, šest i devet dana, te su na njima

vršena spektrofotometrijska mjerenja (konkretno refleksija sa površine). Vrijednosti refleksije

mjerenja su prikupljena pomoću spektrofotometrijskog uređaja X-rite, a statistička obrada

podataka i prikaz krivulja grafova ostvaren je pomoću Data Analysis and Technical Graphics

Origin 8.0. Dobivene krivulje pokazale su različite refleksije površina i dokazale postojanje

razlika u stabilnosti papira ovisno o pojedinim elementima (gramatura, obrada i proizvođač).

Ključne riječi: inducirana degradacija, papir, optička svojstva, temperatura, spektrofotometrija

ABSTRACT Old books, papers and records have passed through the natural process of aging. This

natural process is called the real aging of paper that happens under the influence of

atmosphere, heat, electromagnetic radiation, microorganisms, etc. Induced degradation of





__________________________________________________________________________________


621

paper is not the same term as natural aging. Accelerated "aging" of paper may not provide a

realistic data of aging, but the changes will point to the potential behavior of materials under

the influence of certain elements. The content of this paper is to investigate thermally

induced degradation of paper under the influence of elevated temperatures. Samples of

paper differ in their weights, method of processing and manufacturer. Experimental

treatments include various treatments of the material in the oven at 140˚C. Papers were in

the oven for three, six , and nine days and spectrophotometric measurements (specifically

reflection from the surface) were conducted on them afterwards. The values of reflectance

measurements were gained using spectrophotometric device X-Rite and the statistical

analysis of data and display graphs of curves was made using the Dana Analysis

andTechnical Graphics Origin 8.0. The resulting curves show different reflections and prov

the existence of difference in the stability of paper, depending on the individual elements

(weights, processing and manufacture). Keywords: induced degradation, paper, optical properties, temperature, spectrophotometry

1 UVOD

Degradacija papira je poznati i često ispitivani pojam unutar problematike ispitivanja tiskovnih

površina i materijala. Napretkom tehnologija proizvodnje i obrade materijala, te pronalaskom

novih dodataka koji se dodaju u papir, proces degradacije se pokušava smanjiti. Svojstva

papira koja nam mogu ukazivati na njegovu stabilnost su: mehanička svojstva, kemijska

stabilnost,optička svojstva i dr. (1). Definicija starenja može se shvatiti kao skup svih

nepovratnih (ireverzibilnih) procesa koji su uvjetovani ili fizikalnim ili kemijskim svojstvima, a

događaju se tokom vremena. Inducirana degradacija papira događa se u kraćem razdoblju,

te rezultati mogu otprilike predvidjeti ponašanje papira tokom prirodnog starenja. Ovakvim

ispitivanjima pokušavaju se predvidjeti reakcije materijala kao i njegov životni vijek.

Cilj i svrha ovoga rada je ispitati utjecaj termički inducirane degradacije papira na njegova

optička svojstva. Od optičkih svojstava mjeri se refleksija s površine papira koja se putem

određenih uređaja i računalnih programa prikazuje u obliku spektrofotometrijske krivulje.

Eksperimentalni dio rada uključuje tretiranje papira u sušioniku na temperaturi od 140 C. Ta

temperatura odabrana je na temelju podataka iz literature u kojoj se došlo do zaključka da se

temperatura od 140 C ponaša kao određeni fak tor pobude procesa. Kako smo imali samo

jednu temperaturu, uzorci papira razlikuju se po svojoj gramaturi, načinu obrade (premazani i

__________________________________________________________________________________


622

nepremazani) te proizvođaču. Papiri su u sušioniku ostavljeni 3, 6 i 9 dana.

Spektrofotometrijska mjerenja izvedena su na papirima nulti, treći, šesti i deveti dan.

Vrijednosti refleksija mjerene se spektrofotometrom X-Rite Digital Swatchbook te analizirane

u Data Analysis and Technical Graphics Origin 8.0. U tom su programu generirani grafovi

krivulja refleksije. Izmjerene vrijednosti prikazuju ovisnost vrijednosti refleksije u postocima

[%] (ordinata) o valnoj duljini (apscisi) (3).

2 TEORETSKI DIO

Ubrzana degradacija je proces ispitivanja materijala koji simulira promjene u papiru nastale

prirodnim starenjem papira. Promjene dobivene u procesu inducirane degradacije neće moći

zamijeniti dugotrajan proces prirodnog starenja, ali će moći ukazati na moguće ponašanje

materijala. Procesi su uključeni u prirodno starenje su : utjecaj temperature (zagrijavanja) ,

prisutnost kisika, sunčevog svjetla, vibracija, i sl. U ispitivanjima ubrzane degradacije ranije

spomenuti prirodni procesi, simuliraju se upotrebom raznih metoda i uređaja. Ispitivanja se

obično provode u laboratoriju u strogim uvjetima te standardnim metodama, no nije

isključeno izlaganje uzoraka okolišu. Toplinsku degradaciju dijelimo na termolizu te na

termolitičku ili pirolitičku degradaciju (2).U istraživanjima se pokušava razdijeliti pojam

isključivo toplinske (pirolitička) od termo-oksidacijske i termo-hidrolitičke razgradnje.

Toplinska razgradnja podrazumijeva razgradnju i ispitivanja u vakumu (inertnom plinu),

termo-oksidacijska ispitivanja uz prisustvo kisika dok termo-hidrolitička razgradnja

podrazumijeva prisustvo ili odsustvo vodene pare. Prilikom prirodnog starenja, materijal je

izložen utjecaju atmosfere i okoline, pa tako i kisiku. Iz tog razloga termičku induciranu

degradaciju možemo promatrati u vidu termo-oksidacijskih degradacija materijala zbog sve

prisutnog kisika, ali uz odsustvo vidljivog ultraljubičastog zračenja. Djelovanjem topline

ubrzava se proces degradacije, papir žuti, postaje krt, gubi otpornost na savijanje i sl. Pod

utjecajem topline dolazi do oksidacije i hidrolize celuloze u papiru. Termički inducirana

degradacija podrazumijeva kontrolirano izlaganje uzoraka povišenim temperaturama u

sušioniku. Mnogi tvrde da metode termalne degradacije ne mogu predvidjeti točan životni

vijek papira, ali da se mogu koristiti za rangiranje uzoraka po roku trajnosti. Nekoliko

znanstvenika tvrde da čak i takve metode mogu biti varljive, a da se ovakva vrsta ispitivanja

ubrzanog starenja koristi samo za utvrđivanje utjecaja temperature na kvalitetu papira

Kod ovakvih istraživanja, eksperimenti se provode pri temperaturama od 22˚C do 160˚C,

relativnoj vlažnosti u rasponu od 1-100% i vremena tretiranja uzoraka od 1 h do 180 dana.

__________________________________________________________________________________


623

ISO 5630-3 preporuča korištenje temperature od 80˚C i relativnu vlažnost od 65%, ali u

slučaju kada želimo standardizirani proces starenja. Sve ostale vrijednosti ovise o prijašnjim

ispitivanjima ispitivača. [4] Također, u svrhu što kvalitetnijeg istraživanja preporuča se i

različito tretiranje uzoraka. Postoji više metoda pripreme i izlaganja uzoraka povišeni

temperaturama, no konačno izvođenje testa ovisi o standardu i metodi koja se koristi te o

samom ispitivaču.

Pojedine literature navode podatak kako je izlaganje uzoraka 72 h temperaturi od 100˚C

ekvivalent izlaganju 28 godina temperaturi od 23˚C. Ovakvi podaci uvelike ovise o samoj

metodi ispitivanja, ispitivaču, vrsti metode koja se koristi, ali i realnoj usporedbi sa uzorcima

prirodnog starenja papira. Trenutno se za ispitivanje termičke degradacije najviše koristi

metoda koja uključuje Arrheniusovu jednadžbu. Arrheniusova jednadžba daje kvantitativnu

osnovu za odnos između energije aktivacije i brzine. Jednadžba je preko pola stoljeća bila

gotovo jedini, a i danas je još daleko najčešće primjenjivani, opis ovisnosti brzine reakcije o

temperaturi. Određeni elementi za korištenje jednadžbe moraju biti zadovoljeni kao npr.

mjerenja se moraju raditi pod utjecajem više temperatura, predlaže se minimalno tri, ali se

preferira i više. Jednadžbu je bitno spomenuti pošto matematički opisuje proces degradacije,

te su zaključci nekih prethodnih radova, poslužili za daljnje istraživanje i temelj ovog rada.

Prema tome, preko Arrheniusove jednadžbe ustanovljeno je da se temperatura oko 140˚C

ponaša kao okidač u procesu. Iz tog razloga smo koristili samo jednu temperaturu kako bi

promatrali ovisnost temeperature na papir različitih vrsta proizvođača, premaza, gramature i

sl. (5).


3.1. Uređaji

3.1.1. Sušionik Memmert UNB 400

Uređaj korišten za termičko tretiranje materijala. Koristi prethodno zagrijani svježi zrak.

Sušionik koristi mikroprocesorski PID regulator temperature s integriranim sustavom

automatske dijagnostike kvara ili promjena. Sustav uključuje i digitalni sat koji ima

mogućnost namještanja temperature od 1 minute do najviše 99 h i 59 minuta vremena

zagrijavanja. Također, postoji zaslon za namještanje željene temperature koja varira od

najmanjih 30°C, do maksimalnih 220°C. Same dimenzije sušionika su 67x78x63 cm. Cijela

konstrukcija uređaja napravljena je od nehrđajućeg čelika. Unutar sušionika nalaze se tri

http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Arenijusova_jedna%C4%8Dina&action=edit&redlink=1

__________________________________________________________________________________


624

vertikalno postavljenje rešetke koje služe za pozicioniranje i smještanje uzoraka tokom

sušenja.

Slika 1 Sušionik

3.1.2 X-Rite Digital Swatchbook

X-rite je uređaj koji vrši spektrofotometrijska i denzitometrijska mjerenja. Uređaj dolazi sa

računalnim programom ColorShop 2.0 koji prikuplja mjerenja. Sustav sadrži i bijeli standard

koji se koristi za kalibraciju uređaja prije svakog mjerenja. X-rite bilježi refleksije u području

od 390 do 700 nm, s korakom od 10 nm.

Slika 2X-Rite Digital Swatchbook

3.2Priprema uzoraka

Ispitivane papire smo izrezali na dimenzije koje su nam bile što povoljnije kako bi racionalno

pozicionirali i tretirali sve uzorke odjednom u sušioniku. Uzorke smo označili ovisno o

gramaturi, proizvođaču i načinu obrade. Svi su papiri tretirani na isti način, izloženi su

temperaturi od 140°C i to u periodu od 3, 6 i 9 dana. Nakon su na uzorcima vršena

__________________________________________________________________________________


625

spektrofotometrijska mjerenja u vidljivom dijelu elektromagnetskog spektra koje smo izvršili

uz pomoć uređaja X-Rite Digital Swatchbook , a podatke smo obradili uz pomoć programa

Data Analysis and Technical Graphics Origin 8.0. Na svakom je uzorku provedeno po 10

mjerenja iz kojih su izračunate srednje vrijednosti.

Istraživanje smo proveli na slijedećim vrstama papira:

Vrsta papira Gramatura/specifikacije

Maxi satin 135 g/m2 170 g/m2 200 g/m2

Maxi gloss 135 g/m2 170 g/m2 200 g/m2

Maxi offset 140 g/m2 170 g/m2 190 g/m2

Magno satin 135 g/m2 170 g/m2 200 g/m2

Mondi offset 80 g/m2 120 g/m2 140 g/m2

Novinski papir Enso, Rhein, UPM;42,5 g/m2

Pigmentirani papiri Žuti, Zeleni, Rozi; 80 g/m2 , Maestro

Bona S UV lakom, vododisperzivnim lakom, bez laka, 400 g/m2

Zenith S UV lakom, vododisperzivnim lakom, bez laka, 325 g/m2

4 REZULTATI I RASPRAVA

Graf 1 prikazuje reflektancijski spektar papira Maxi gloss, gramature 135 g/m2. Izuzev

pigmentiranih i novinskih papira, te Bona i Zenith papira s premazima, reflektancijski spektri

svih ostalih papira međusobno su vrlo nalik, te smo za demonstraciju odabrali samo jedan.

Na grafu se lako može uočiti da već nakon 3 dana izlaganja visokoj temperaturi, refleksija

znatno pada u plavom dijelu spektra.

__________________________________________________________________________________


626

Graf 1 Reflektancijski spektri papira Maxi gloss, gramature 135 g/m2

Najveće su promjene uočene kod valnih duljina od 410 do 460 nm. Vrijednosti refleksije u

prosjeku nakon trećeg dana padaju za 45% , dok su najveće promjene uočene kod papira

Maxi satin gdje padaju za gotovo 68% (pri 430 nm). Na grafu je također uočljivo da nakon

trećeg i šestog dana ne dolazi do znatnijih promjena pa smo u daljnjoj obradi podataka

odlučili mjerenja od šestog dana izbaciti. Razlog iz kojeg nismo izbacivali treći, nego šesti

dan jest taj da nam je bitno da se promjena događa već treći dan, da nije potrebno duže

izlagati uzorke povišenoj temperaturi. Kod velike većine papira, nakon 9 dana, uočava se

nagli pad reflektancije i to upravo pri onim valnim duljinama na kojima je došlo do najvećeg

pada reflektancije (410-460 nm). Pad reflektancije obično iznosi nekih desetak posto.

__________________________________________________________________________________


627

Graf 2 Reflektancijski spektri papira Mondi offset, gramature 120 g/m2

Taj nagli pad, koji se u ovom slučaju dogodio pri valnoj duljini od 450 nm, objašnjava se kao

pojačana apsorpcija pri toj valnoj duljini. Pretpostavljamo da bi razlog tome moglo biti keljivo

(odnosno neka komponenta organskog porijekla). Lako se uočava da se nakon tog naglog

pada, koji u prosjeku iznosi nekih desetak posto, vrijednosti refleksija nastavljaju rasti istim

trendom kao i prije te pojačane apsorpcije. Kao što je ranije spomenuto, do tog pada dolazi

kod većine papira. Iznimke su slijedeće; kod papira Maxi satin do tog skoka dolazi i nakontri

dana. Čudno je da nakon šest dana taj skok ne postoji, da bi se nakon devet dana ponovno

pojavio. Ista se stvar može uočiti kod sve tri gramature.

__________________________________________________________________________________


628

Graf 3 Reflektancijski spektri papira Maxi satin, gramature 135 g/m2

Kod papira Magno satin taj skok se uočava samo kod gramature od 200 g/m2, kod papira

Maxi offset skoka nema kod gramature od 170 g/m2, dok skok u potpunosti izostaje kod

Magno satin. Što se tiče ostalih papira, na pigmentiranim papirima jetaj skok uočen kod

rozog papira, dok na žutom i zelenom izostaje.

__________________________________________________________________________________


629

Graf 4 Reflektancijski spektri rozog pigmentiranog papira

Općenito, pigmentirani papiri su se pokazali kao puno stabilniji od bijelih papira, najveća

promjena u refleksiji iznosi nekih dvadesetak posto.Isti skok je uočen i kod novinskih papira,

točnije, kod papira proizvođača UPM i Rhein, dok kod Enso papira skok izostaje.

Graf 5 Reflektancijski spektri novinskog papira Rhein

__________________________________________________________________________________


630

Isti ti skokovi uočeni su i kod nepremazanih Bona i Zenith papira, istih premazanih UV lakom

i vododisperzivnim lakom. Razlika je u tome što se kod njih ti skokovi ne događaju na

valnom području od 410-460 nm, nego bliže zelenom dijelu spektra, kod valnih duljina od

460-500 nm.

5 ZAKLJUČAK

Kod svih papira možemo uočiti promjenu refleksije s obzirom na porast vremena tretiranja

papira. Promjene koje se događaju na uzorcima vidljive su i mjerljive već nakon tri dana

izlaganja povišenim temperaturama. Najviše promjena u padu refleksije događaju se u

području od 410-460 nm. Gotovo svi uzorci pokazuju specifičnu promjenu nakon devetog

dana tretiranja pri valnoj duljini od 440 nm. Pri spomenutoj valnoj duljini dolazi do povećanja

apsorpcije. Uočeno je da se specifična promjena ne događa kod svih pigmentiranih papira.

Promjenu možemo uočiti samo kod rozo pigmentiranog papira. Kod papira koji su

premazani, također se može vidjeti pojava specifične promjene tj. povećanje apsorpcije.

Možemo primjetiti kako su novinski papiri daleko najnestabilniji papiri promatrajući ih u

usporedbi s bijelim ili pigmentiranim papirima. Novinski papir u svom sastavu nema optička

bjelila koja za ulogu imaju regulaciju i „pojačavanje“ bjeline papira. U poglavlju „Rezultati i

rasprava“ spomenuto je da smo došli do zaključka kako bi razlog povećane apsorpcije tj.

skoka moglo biti keljivo. Do tog smo zaključka došli sistemom eliminacije. Keljivo je, uz

celulozu, jedina komponenta koja je zajednička svim papirima. Celuloza je odbačena jer se

na reflektancijskim spektrima celuloze skok ne pojavljuje. Optička bjelila pojavljuju se samo

kod bijelih papira, kod recikliranih (novinskih) i pigmentiranih ne, rozi pigment se, naravno, ne

pojavljuje kod bijelih papira, a i kod rozog se papira uočava skok. U prilog toj teoriji ide i

činjenica da se kod premazanih Bona i Zenith papira uočava ista stvar, bez obzira na vrstu

laka ili izostanak istog. Također, smatramo da je taj skok izazvan utjecajem povišene

temperature na keljivo. Paralelno s našim eksperimentom proveden i jedan u kojem se radilo

s istim papirima kao i s istim vremenskim odmacima, s razlikom da se papir stario UV-om, a

ne pod utjecajem povišene temperature. U tom eksperimentu nisu uočeni skokovi. Nažalost,

nismo bili u mogućnosti doći do sastava papira koji bi nam omogućio precizniju eliminaciju

komponenata ili neko drugačije objašnjenje za naglu apsorpciju. Pretpostavljamo da do te

apsorpcije dolazi uslijed pucanja keljiva, tj. neke druge organske molekule (postoji

mogućnost da se radi i o nekoj vrsti punila, eventualno škrob). Naravno, radi se samo o

nagađanju, za bilo kakve točnije odgovore trebalo bi provesti detaljnija mjerenja i precizniji

eksperiment.

__________________________________________________________________________________


631

Temeljeno na ispitivanjima iz literature (6). kritična temperatura degradacije papira je

140oC. Pri toj temperaturi spektralne refleksije starenih papira značajno su se

promijenile u odnosu na one nestarenih papir. Za ispitivanja u ovom radu

temperatura od 140 °C također se pokazala kao povoljna temperatura pobude

procesa promjena refleksije između nestarenih i starenih papira. Na spomenutoj

temperaturi mogli smo jasno vidjeti promjene nastale termičkom degradacijom, te

smo dodatno mogli uočiti i neke specifične promjene u vidu povećanje apsorpcije.

Također, kao jedan od krajnjih zaključaka možemo navesti to da su se određeni

papiri pokazali očekivano stabilniji od drugih s obzirom na osnovni (poznati) sastav,

gramaturu i sl.

6 LITERATURA

1. A. Golubović: SVOJSTVA I ISPITIVANJE PAPIRA, HTZ, Zagreb, 1993.

2. .P. Kulišić: MEHANIKA I TOPLINA, ŠK, Zagreb, 1990.

3. V. Henč-Bartolić, P. Kulišić: VALOVI I OPTIKA, ŠK, Zagreb, 1991.

4. M. Strlič, J. Kolar: AGEING AND STABILISATION OF PAPER, National

andUniversity Library, Ljubljana, 2005.

5. R. L. Feller: Accelerated Aging: Photochemical and Termal Aspects, The J.Paul Getty

Trust, USA, 1994.

6. Drndelić Ivana, Vesna Džimbeg- Malčić, Katarina Itrić, Utjecaj povišene temperature

na optička svojstva pigmentiranih papira, Zbornik radova Blaž Baromić 2011, Mikota,

M. (Ur.), pp. 15-19, ISBN, Senj, 2011, Izdavač, Senj

__________________________________________________________________________________


632

UTJECAJ IDEJNOG RJEŠENJA POP-UP SLIKOVNICE NA REALIZACIJU VRSTE UVEZA KNJIGOVEŠKOG

PROIZVODA IMPACT OF THE CONCEPTUAL DESIGN FOR POP-UP

PICTURE BOOKS ON THE REALIZATION OF BOOK BINDING TYPE

Sonja Batušić, Stela Kovačić, Tiziana Tomadin

Grafički fakultet Sveučilište u Zagrebu, Getaldićeva 2, Zagreb, Hrvatska

E-mail:[email protected], [email protected], [email protected]

Mentor: Suzana Pasanec Preprotić E-mail: [email protected]

SAŽETAK

Pop-up tiskovine nisu novitet u grafičkoj industriji, ali bi se moglo reći da je postupak njihove

izrade kompliciraniji od bilo kojih drugih grafičkih proizvoda. Kod samog pop-upa, teško je

postići efekt trodimenzionalnosti jer se pop-up elementi sastavljaju ručno i potrebna je velika

vještina planiranja i dizajniranja kako bi jedna takva knjiga bila u potpunosti funkcionalna.

Izrada tih konstrukcija dijelom obuhvaća inženjering, a dijelom dizajn. U radu ispitujemo

kakav bi dizajn, te vrsta uveza, papira i ljepila bili najadekvatniji kao idejno rješenje pop-up

slikovnice. Radi se o slikovnici „Ježeva kućica“ autora Branka Ćopića koju smo ilustrirali, te

posebno oblikovali pop-up elemente, zatim pažljivo izradili prijelom, montažu, da bi na kraju

uvezli i izradili potpuni grafički proizvod.

Ključne riječi: slikovnica, pop-up, uvez, materijali

ABSTRACT

Pop-up printings are not a novelty in the printing industry, but one could say that the process

of their making is more complicated than any other printing products. In pop-up, it is difficult

to achieve the effect of three-dimensionality as pop-up elements are assembled by hand and






__________________________________________________________________________________


633

require great skill of planning and designing so that one such book is fully functional. Making

these structures partially covers engineering, and part design. In this paper we examine what

kind of design, type of binding and paper would be most appropriate as a preliminary design

of the pop-up storybook. This is a picture book called „Hedgehog's House“ by Branko Ćopić,

which we illustrated, separately formed the pop-up elements, then carefully prepared the

layout, so that we could eventually bind it and create a complete product.

Key words: picture book, pop-up, binding, materials

1 UVOD

U posljednjih nekoliko godina velika je potražnja za tiskovinama koje sadrže neki oblik

mehaničkih ili fizičkih elemenata. Na mnogim policama knjižara sve je više pop-up knjiga i

slikovnica koje svojom maštovitom unutrašnjošću privlače mnoge čitaoce svih uzrasta. Pod

pojmom pop-up u današnjici se zaista može naići na mnogo značenja: obuhvaća razne

tipove pokretnih knjiga, brošure, čestitke i druge proizvode izrađene na istom principu.

Privlačnost pop-up-a je u tome što one daju dodatnu dimenzionalnost plosnatoj, tiskovnoj

stranici. Takva knjiga oduševljava i iznenađuje, dobivamo prikaz vizualne dubine, te

animaciju elemenata. Pop-upom možemo postići pokret, sjenu i dubinu, time proširujemo

nove vidike i mogućnosti grafičke proizvodnje. Moramo napomenuti kako je sama izrada

takve pop-up knjige vrlo komplicirana, te je teško postići efekt trodimenzionalnosti sa nečim

što je plosnato, odnosno, papirom. Upravo tu leži tajanstvenost pop-up knjiga koje se danas

smatraju pravim malim čudima inženjeringa. Sve se one ručno sastavljaju i potrebna je velika

vještina planiranja i dizajniranja kako bi jedna takva knjiga bila u potpunosti funkcionalna.

Bez nekolicine upornih umjetnika pop-up knjiga kakvu danas znamo ne bi ni postojala. Oni

su postavili temelje za daljnji razvoj ovog medija.

2 POP-UP Termin „pop-up knjiga“ odnosi se na trodimenzionalno oblikovanu pokretnu knjigu, iako izraz

pokretne knjige obuhvaća tipove knjiga kao što su: pop-up, transformacije, tunel knjige, pop-

out, pull-down itd. od kojih se svaka izvodi na sebi svojstven način [1]. Zahvaljujući raznim

tipovima pokretnih knjiga, možemo postići različite efekte. Transformacije prikazuju scenu

napravljenu od nekoliko slojeva papira. Povlačeći jezičak sa strane, slojevi papira se

__________________________________________________________________________________


634

postavljaju ispod ili iznad jedan drugoga, transformirajući se u posve novu scenu. Volvelles

su paprinate konstrukcije koje se sastoje od rotirajućih dijelova. Odnosno, to su diskovi koji

su se mogli rotirati kako bi otkrili ili nas uputili na simbole na stranici. Tunel knjige sastoje se

od niza stranica koje su povezane sa dvije savijene trake sa svake strane te se gledaju kroz

rupu na naslovnici. Prve pop-up knjige nisu bile rađene za djecu, već za odrasle. Prve takve

knjige su bile dosta krhke, skupe, te ih dijete ne bi znalo očuvati. Prve papirnate konstrukcije

koje spadaju u kategoriju pop-up-a datiraju iz 13.stoljeća. Prve „vovelle“ napravio je svećenik

Matthew Paris za svoju knjigu „Chronica Majorca“ (1236.-1253.), a služio je za izračunavanje

kršćanskih blagdana za nadolazeće godine. Tokom stoljeća volvelle su se koristile u različite

svrhe: podučavanje o anatomiji, astronomske i astrološke procjene, za stvaranje tajnih jezika

i kodova, kao pomoć pri navigaciji i za proricanje budućnosti. Naravno, izum tiskarskog stroja

omogućio je jeftino tiskanje knjiga. Andreas Vesalius je 1543. god. izdao svoju poznatu

knjigu „De corporis humani fabrica libri septem“. Koristio je inovatine papirnate strukture

nazvane „flaps“. To su zapravo bila mala papirnata (ilustrirana) vratašca koja, kada bi se

otvorila, otkrivala novi sloj ilustracija. Knjiga je sadržavala ilustracije mišića, kostiju i

unutarnjih organa. Pokretne knjige su se stoljećima koristile u znanstvene svrhe, a tek u

19.st. se počinju koristiti za razonodu, posebice za djecu. Prve prave pop-up knjige nastale

su u 19.st. kao rezultat suradnje Ernesta Nistera i Lothara Meggendorfera. Ernest Nister je

bio engleski pisac i ilustrator dječjih knjiga. Proslavio se svojim pokretnim knjigama koje se

danas smatraju važnim dijelom povijesti umjetnosti. Harold Lentz, vlasnik izdavačke kuće

Blue Ribbon Books u New Yorku je prvi 1930-ih godina u SAD-u iskoristio termin „pop-up“

kako bi opisao pokretne knjige koje su se tada počele proizvoditi (2). Zahvaljujući današnjoj

tehnologiji pop-up slikovnice sve se više razvijaju, postoje novi načini izrade, jeftiniji i brži, no

i dalje se smatra da je ručna izrada pop-up knjiga mnogo kvalitetnija i vrijednija.

Slika 1 ''Catoptrum microcosmicum'', Johann Remmelin (1583.-1632.)

__________________________________________________________________________________


635

Slika 2 ''Wild animal stories'', Ernest Nister, 1895.

2.1 Proizvodnja i dizajn pop-up-a Proces proizvodnje pop-up knjige je kompliciraniji od proizvdonje ostalih knjiga, zahtijeva

velike radne napore i dobru organiziranost. Pokretni dijelovi unutar knjige zahtijevaju veliku

stručnost prilikom dizajniranja kako bi se željeni elementi efektivno prikazali. Izrada tih

konstrukcija dijelom obuhvaća inženjering, a dijelom dizajn. Prilikom adaptacije priče,

umjetnik tj. dizajner mora znati prenijeti priču u trodimenzionalan oblik, pritom pazeći kako bi

gotov proizvod bio ekonomičan za proizvodnju, a svi njegovi dijelovi savršeno funkcionalni.

Većina modernih pop-up knjiga se i danas isključivo izrađuje ručno kako bi bile što preciznije

i kvalitetnije. Svaki pop-up element se mora posebno, ručno izrezati, postaviti i zalijepiti. Kod

nekih knjiga postoji više od 100 elemenata koji se trebaju izraditi na ovakav način, što

zahtijeva i do 60 ljudi kako bi se dovršila jedna pop-up knjiga. Položaj svih dijelova mora biti

precizan, a kutevi egzaktni kako bi se savršeno preklapali. Najkompleksnije knjige zahtijevaju

i do 100 individualaca kako bi se dovršile (3). Osim što je komplicirano proizvesti i sastaviti

ovakvu knjigu, također ju je teško i dizajnirati. Sam dizajner, odnosno ilustrator, osim što

mora dobro znati priču koju ilistrira, također mora pripaziti na izradu pop-up elemenata, da li

su oni dizajnom prilagođeni za izradu, izvedivi i funkcionalni. Pritom, treba pažljivo osmisliti

prijelom, montažu same pop-up knjige kako bi sve bilo u odgovarajućem redoslijedu. Kada

uzmemo u obzir navedeno, ne čudi činjenica da se pop-up knjige počinju smatrati

svojevrsnim kolekcionarskim objektom zbog izvanredne količine vremena koje je uloženo u

svaku od njih. Nije samo knjiga doživjela ponovni procvat u ovom novom obliku. Mnogi

dizajneri sve više prihvaćaju pop-up kao novi oblik izražavanja, izrađujući razne zanimljive

kalendare, brošure, ambalaže sa pop-up elementima. Time pobuđuju zanimanje i znatiželju

kod promatrača, odnosno kupca, čime svoje proizvode čine još privlačnijima.

__________________________________________________________________________________


636

Slika 3 ''Blue 2'', David A. Carter, 2006.

2.2 Pop-up slikovnice Slikovnica kombinira vizualne i verbalne priče u formatu knjige, najčešće usmjerene na

djecu. Slike u slikovnicama koriste niz medija kao što su uljana boja, akril, akvarel, tuš i

olovka. [4] Slikovnice su najčešće izrađene za djecu, kako bi djeca razvijala svoje vještine

čitanja, razumijevanja i opažanja. Iz tog razloga, slikovnice imaju tendenciju da pomognu

djetetu u boljem razumijevanju i stjecanju znanja. Pop-up slikovnice su drugačije od običnih

slikovnica, prvenstveno zbog toga što prikazuju pokret, dubinu i trodimenzionalnost. Time se

pop-up slikovnice smatraju zanimljivijima i privlačinijima od običnih slikovnica.

Zašto smo se odlučili za izradu pop-up slikovnice? Sama izrada pop-upa je vrlo zanimljiva i

zahtijeva dobro osmišljen koncept, organiziranost i maštu. Zanimalo nas je na koji način

bismo mogli dobiti takvu pop-up slikovnicu, da bude čvrsta i funkcionalna. U radu ispitujemo

kakav bi dizajn, te vrsta uveza, ljepila i papira bili najadekvatniji kao idejno rješenje takve

slikovnice. Uzeli smo slikovnicu „Ježeva kućica“ autora Branka Ćopića, te ju ilustrirali,

oblikovali pop-up elemente, zatim pažljivo izradili prijelom, montažu, da bi na kraju uvezli i

izradili potpuni grafički proizvod. S obzirom da se radi o slikovnici namijenjenoj djeci,

proizvod mora biti dovoljno čvrst kako ne bi došlo do oštećenja pop-up elemenata. Slikovnica

je dizajnom i konstrukcijom izrađena prema uzrastu djeteta od pet do šest godina. Uzeli smo

u obzir da mlađa djeca ne mogu rukovati sa pop-up-om, isključivo iz razloga što bi mogli

oštetiti samu slikovnicu, pop-up elemente i sebe, dok djeca između pet i šest godina mogu

lakše rukovati takvom slikovnicom. Odgovarajućim izborom papira, ljepila, uveza,

ilustracijom, dizajnom i pop-up elementima, dobili smo gotovu ručno izrađenu pop-up

slikovnicu, koja je dovoljno čvrsta, kvalitetna i funkcionalna za djecu, ali isto tako i za odrasle.

__________________________________________________________________________________


637

Slika 4 Pop-up slikovnica ''Alica u zemlji čudesa'', ilustrirao Robert Sabuda, 2003.

3 ISPITIVANJE MATERIJALA I VRSTA UVEZA

Kod izrade knjige, korišteni materijali imaju veliku ulogu. Izbor papira i ljepila može uvelike

utjecati na konačni estetski dojam, te mehaničku čvrstoću knjižnog bloka i kvalitetu knjige. Za

početak je najbitnije odabrati vrstu uveza koja je primjerena sadržaju i uporabnoj vrijednosti

knjige. Knjižni blok sadrži višebojne reprodukcije, pop-up elementi se naknadno uljepljuju,

stoga je izbor papira i ljepila također važan kod izrade pop-up knjige. Osnovna, kemijska,

strukturalna, površinska i mehanička svojstva papira (uvezne jedinice) imaju izravan utjecaj

na način projektiranja knjigoveškog proizvoda s obzirom na vrstu i način uveza.

Gramatura, debljina, volumen, udjel pepela, površinska hrapavost, površinska i kapilarna

upojnost, otpornost papira na kidanje i cijepanje važni su parametri utjecaja na kvalitetu

uveza knjigoveškog proizvoda, a isto tako i na izbor vrste uveza (5). Također su važni faktori

koji su od utjecaja u projektiranju knjigoveškog proizvoda: sadržaj (tekst, ilustracije),

namjena, tj. upotrebna vrijednost knjigoveškog proizvoda, cijena koštanja, izbor korištenog

materijala, naklada (broj primjeraka) i tehnika/tehnologija uveza knjigoveškog proizvoda.

3.1 Uvez

Postoje tri glavne vrste uveza: mehanički, meki i tvrdi uvez. Mehanički uvez u koji spadaju

spirala, zakovice, te vijak i matica, možemo odmah eliminirati iz razloga što nam je uvezna

jedinica knjižni slog, a ne list papira. Također, takav uvez ne bi mogao funkcionirati sa pop-

up elementima. Dakle, ostaje nam meki uvez koji se dijeli na meki uvez šivani žicom,

lijepljeni i šivani koncem, te tvrdi uvez lijepljeni i šivani koncem uz naljepljivanje višedijelnih

tvrdih korica. Iz tablice možemo vidjeti za koju je nakladu namjenjena pojedina vrsta uveza,

__________________________________________________________________________________


638

te koji opseg knjižnog bloka (KB) i gramaturu papira podržava. Gramatura je u ovisnosti o

vrsti papira, što možemo vidjeti u priloženoj tablici.

Tablica 1 Vrste uveza

UVEZ

NAKLADA

OPSEG KB

GRAMATURA / VRSTA PAPIRA

Meki uvez – šivano žicom kroz hrbat KB

mala (RUK*) i velika (SUK*)

4 – 32 stranice

60-120 g/m² – nepremazani / satinirani papir

90-150 g/m² – površinski premazani

Meki uvez – lijepljeno


više od 32 stranice

60-100 g/m² – nepremazani / satinirani


Meki uvez – šivano koncem + naljepljivanje JKK*


više od 16 stranica



Tvrdi uvez – lijepljeno





Tvrdi uvez – šivano koncem + naljepljivanje VTK*



60-250/350 g/m² –nepremazani / satinirani

90-250/350 g/m² – površinski premazani

*JKK = jednodijelna kartonska korica

*VTK = višedijelna tvrda korica

*RUK = ručni uvez knjige

*SUK = strojni uvez knjige

__________________________________________________________________________________


639

3.2 Papiri

Vrste papira dijele se na: bezdrvne nepremazane (primarna vlakanca), bezdrvne premazane

(primarna vlakanca s površinskim premazom), voluminozne (primarna vlakanca sa

drvenjačom), reciklirane (sekundarna vlakanca) i sintetičke papire (sintetska vlakanca).

Površinska svojstva i kompozicija nepremazanog papira znatno se razlikuje od površinski

premazanog papira za umjetnički tisak. Kemijski sastav površinskog premaza papira

drugačijeg je kemijskog sastava u odnosu na osnovnu kompoziciju papira. Nepremazani

papiri najčešće su bezdrvni, ali mogu biti i reciklirani, proizvedeni većim dijelom iz starog

papira. Reciklirani papiri su slabije čvrstoće i mehaničkih svojstava zbog višestrukog

recikliranja. Koriste se za knjigoveške proizvode manje kvalitete. Nepremazani papir koji

sadrži bijeljenu celulozu i drvenjaču naziva se voluminozni, te je njegova površinska

hrapavost znatno veća u odnosu na bezdrvne i reciklirane papire. Voluminozni papiri su male

gramature, imaju slaba mehanička svojstva zbog čega nisu pogodni za uvez šivani koncem,

te se uvez vrši lijepljenjem hot-melt ljepilom. Površinski premazani papiri za umjetnički tisak

sadrže veliku količinu pigmenata u površinskom sloju koji negativno utječu na postupak

savijanja i šivanja koncem knjižnih slogova, te naljepljivanja pop-up elemenata u knjižni blok.

Posljedica svega toga može biti popuštanje kohezijskog spoja između površinskog sloja

premaza i osnovne kompozicije papira, tzv. ljuštenje papira. Površinski premazi poboljšavaju

njegova optička svojstva, povećavaju gramaturu i debljinu papira. Nepremazani papiri se

mogu satinirati, što podrazumijeva zaglađivanje papira pomoću sistema vrućih valjaka koji su

pod pritiskom i kreću se različitim brzinama. Time se dobiva odgovarajuća glatkoća i sjaj. [6]

Takav papir predstavlja jeftiniju varijantu premazanog papira (pošto ne sadrži dodatne

premaze), a pogodan je za otiskivanje kolora. Sintetički papiri ne pogoduju uvezivanju knjige

jer bez obzira na vrstu ljepila, ne daju zadovoljavajuću kvalitetu uvezivanja. Nemaju

vlaknastu strukturu, te se zbog svojeg anorganskog sastava i glatke površine teško obrađuje

hrbat knjižnog bloka i nanosi ljepilo. Takav papir se isključivo koristi za tisak pomorskih

karata, te je ovo bio samo eksperimentalni pristup njegovog uvezivanja lijepljenjem (7).

3.3 Ljepila Za uvez knjigoveških proizvoda koriste se tri vrste ljepila. Svako ljepilo ima drugačije

karakteristike koje su pogodne za određene vrste uveza i papira.

__________________________________________________________________________________


640

Hot-melt (HM) ljepila su kruta i neelastična, te se mehanički vežu za papir. Ne sadrže vodu ili

otapala, stoga se mogu smatrati 100%-tnim krutinama. Zagrijavaju se neposredno prije

primjene, te se nakon nanošenja vrlo brzo suše (u roku nekoliko sekundi) što se odnosi na

kratko otvoreno vrijeme sušenja. Mehanički se vežu za papir i relativno su jeftina (duplo

jeftinija od PUR ljepila). Dovoljno su univerzalna da se korsite za premazane i nepremazane

papire, no mogu predstavljati problem za premazane papire i papire velike gramature. Hot-

melt ljepilo se koristi kao „standardno“ ljepilo u mekom uvezu, no nije pogodno za tvrdi uvez

zbog neelastičnih svojstava.

PUR ljepila (poliuretanska ljepila) su najfleksibilnija i najizdržljivija ljepila koja su pogodna za

velike gramature papira, te se koriste isključivo za satinirane i površinski premazane papire,

odnosno za kvalitetniji uvez zbog skupoće samog ljepila. Kemijski se veže za papir, te se

koristi za velike naklade, tj. u linijskoj proizvodnji. Za razliku od hot-melt ljepila znatno se

dulje suše, tj. ima dulje otvoreno vrijeme sušenja (potrebno najmanje šest sati). Koristi se za

tvrdi i meki uvez.

PVAc ljepila (polivinil acetat emulzije) se nanosi hladno, te kako se suši ljepilo prodire

duboko u strukturu papira stvarajući čvrsti adhezijski spoj na međupovršini papira i ljepila.

Hladno PVAc ljepilo korišteno na sobnoj temperaturi od 25˚C, viskoznosti je 10 -15 Pa·s.

Fleksibilnija su od hot-melt ljepila i za razliku od njih neće ispucati na ekstremnim

temperaturama. Njegova elastična svojstva poboljšavaju čvrstoću knjižnoga bloka zbog

otpornosti na vlačna naprezanja. [8] Koristi se kod tvrdog uveza knjigoveških proizvoda, te

kod ručnog uvezivanja.


Na temelju komparacije svojstava vrsta uveza, papira i ljepila dobili smo rezultate koji nam

pokazuju da je za uvezivanje pop-up knjige najpogodniji tvrdi uvez šivani koncem kroz hrbat

knjižnih slogova, te zatim uljepljivanje knjižnog bloka u višedijelne tvrde korice. Na taj način

postignuta je optimalna čvrstoća knjižnog bloka i trajnost knjige. Tvrdi uvez omogućava lakše

listanje pop-up knjige, te bolje štiti pop-up elemente od oštećenja za razliku od mekog uveza.

Također je bitan podatak da se povećanjem gramature papira smanjuje opseg knjižnoga

bloka. Dakle za pop-up slikovnicu koja treba biti veće gramature (200 g/m², bezdrvni

nepremazani, obostrano satinirani papir) i opsega od 24 stranice, potreban je tvrdi uvez

šivani koncem jer se šivanjem pojačava čvrstoća knjigoveškog proizvoda, nego da se samo

lijepi knjižni blok u višedjelne tvrde korice.

__________________________________________________________________________________


641

Najbolje je koristiti elastično hladno ljepilo PVAc jer se proizvod ručno uvezuje, te je mnogo

ekonomičnije s obzirom da se u ovom slučaju radi o izradi jednog primjerka pop-up

slikovnice. Prikladan je za male i srednje velike naklade. Pop-up knjige se uglavnom ne

proizvode linijski u velikim količinama jer je način izrade kompliciran i veći je utrošak

materijala nego kod obične slikovnice, što poskupljuje sami proizvod. Također, uljepljivanje

pop-up elemenata u knjigu najčešće se izvodi ručno zbog složenosti samih elemenata. Iako

je otvoreno vrijeme sušenja PVAc ljepila znatno dulje u odnosu na tehnološka ljepila (HM,

PUR), njegova elastična svojstva pozitivno utječu na čvrstoću slijepljenog spoja koja je vrlo

važna kod izrade pop-up knjige. Zatim, PVAc ljepila pružaju fleksibilniji hrbat od hot-melt

ljepila što je bitan faktor kada se radi o proizvodu namijenjenom djeci, te je jeftiniji od PUR

ljepila.

Što se tiče vrste papira, odabrali smo bezdrvni nepremazani, obostrano satinirani papir iz

razloga što se kod takvog papira površina ne ljušti jer ne sadrži nikakve površinske premaze.

Iako se pop-up knjige mogu tiskati na nepremazanim i premazanim papirima, u ovom slučaju

smo se radije odlučili za nepremazani satinirani jer je jeftiniji, a s obzirom da je proizvod za

djecu, nije potrebno koristiti papir za visokokvalitetne reprodukcije. Satinirani papir

karakterističan je po glatkoći i sjaju, te slikovnici daje finiji i kvalitetniji izgled od

nepremazanog nesatiniranog papira. Također, satinirani papir manje je podložan

oštećenjima zbog manje površinske hrapavosti u odnosu na nepremazane papire, te je

pogodniji za djecu.

Time smo odredili najoptimalniju vrstu uveza, papira i ljepila koje će se koristiti za našu pop-

up slikovnicu. Što znači da je pri odabiru tih elemenata uzeta u obzir konstrukcija

knjigoveškog proizvoda, dodatni pop-up elementi koji povećavaju opseg knjižnoga bloka, te

uzrast dijeteta za kojeg je namjenjen proizvod kako bi moglo što lakše njime rukovati, a da

proizvod ostane što dulje neoštećen.

5 REALIZACIJA POP-UP SLIKOVNICE

Dakle, pop-up slikovnica je tvrdo uvezana knjiga šivana koncem preko vezica. Uvez knjige

proveden je u cijelosti ručnim načinom. Ilustracije su otisnute digitalnim tiskom zbog male

naklade. Opseg knjižnog bloka je 24 stranice, knjižni slog od 4 stranice je uvezna jedinica.

Zbog veće gramature satiniranog papira (200 g/m2) moguće je izvesti samo jedno savijanje

tiskovnog arka. Tok vlakanaca u papiru paralelan je s hrptom knjižnog sloga, linijom

uvezivanja. Ručnim kombiniranim sabiranjem uveznih jedinica po principu „slog u slog“ i

„slog na slog“ oblikovan je knjižni blok.

__________________________________________________________________________________


642

Slika 5 Savijanje i sabiranje knjižnih slogova „slog u slog“ Šivanje knjižnih slogova koncem preko vezica izvodi se na određen način: 10 mm od gornjeg

i donjeg ruba hrpta knjižnog sloga probiju iglom rupice. Zatim, 15 mm od tih rupica probijamo

po jednu rupicu sa svake strane knjižnog sloga. Pozicije zadnje dvije rupice određujemo

pomoću širine vezice koju dodajemo kako bi povećali čvrstoću uveza. Šivanje počinje od

nogu knjižnog sloga prema glavi. Kada završimo šivanje jednog knjižnog sloga, prije

povezivanja sa slijedećim pravimo male čvoriće, kako veza ne bi olabavila.

Nakon šivanja, hrbat se dodatno učvršćuje ljepilom, koje penetrira u rupice napravljene iglom

i spriječava njihovo daljnje širenje.

Slika 6 Šivanje koncem knjižnih slogova u knjižni blok

__________________________________________________________________________________


643

Slika 7 Knjižni blok Na prvu i zadnju stranicu knjižnog bloka lijepi se podstava preko koje se kasnije spaja knjižni

blok i višedijelne tvrde korice. Podstava je knjižni slog od 4 stranice, u našem slučaju bez

ikakvog tiska, gramature 200 g/m2. Ljepilo se nanosi po visini knjižnog sloga i 5 mm od ruba

podstave, te se lijepi uz hrbat knjižnog bloka. Vezice koje smo dodali zbog povećanja

mehaničke čvrstoće knjižnog bloka (povezivanjem pojedinačnih knjižnih slogova u knjižni

blok), moraju biti iznad podstave.

Dobiveni knjižni blok se obrezuje na brzorezaču kako bi se dobio željeni format, te se

projektiraju višedijelne tvrde korice i plašt presvlake za višedijelne kartonske korice.

Višedijelne kartonske korice se sastoje od dva prireza stranice, hrptenog uloška i presvlake.

Za njihovu izradu se koristi ravna ljepenka debljine cca 2 mm. Knjižni blok se lijepi preko

podstave u korice, s tim da hrbat knjižnog bloka ostaje slobodan i tako čini indirektnu vezu

tvrdo uvezane knjige. Dimenzije plašta presvlaka se određuju računski. Ona se presavija

preko prireza stranica te hrptenog uloška. Rubovi se odrežu pod kutem od 45 stupnjeva,

čime se dobivaju uredni rubovi kod gotovog proizvoda - slikovnice.

__________________________________________________________________________________


644

Slika 8 Projektiranje višedjelnih tvrdih korica

5.1 Proračun materijala *15 mm + debljina ljepenke (cca 2 mm) Format prireza stranice:

(ŠKB – 1 mm) x (VKB + 6 mm) = (195 mm -1 mm) x (257 mm + 6 mm) = 194 x 263 mm

format hrptenog uloška:

(dKB + debljina ljepenke) x (VKB + 6 mm) = (8 mm + 2 mm ) x (257 mm + 6mm) = 10 x 263

mm šablona:

(širina hrptenog uloška + 2x6 mm) x (257 mm + 6 mm) = 24 x 263 mm

Presvlaka za korice:

širina:

15 mm + debljina ljepenke + 2x širina prireza stranice+šablona + 15 mm +debljina ljepenke =

15 mm + 2 mm + 2 x194 mm+ 24 mm + 15 mm + 2 mm = 446 mm

visina:

15 mm + debljina ljepenke + visina prireza+ 15 mm + debljina ljepenke =

15 mm + 2 mm + 263 mm + 15 mm + 2 mm = 162 mm

__________________________________________________________________________________


645

VTK - višedijelna tvrda korica, KB - knjižni blok, KA - knjižni arak, KS - knjižni slog, HKB - hrbat knjižnog bloka

PP – poluproizvod, GP - gotov proizvod, TUK - tvrdi uvez

Slika 9 Tehnološka shema

6 ZAKLJUČAK Možemo zaključiti da je pri dizajniranju složene dječje slikovnice koja sadrži pop-up elemente

potrebno obratiti pozornost na ciljanu publiku, tj. definirati za koga i koju dob je namjenjen

proizvod, kako bi se mogle prilagoditi ilustracije i kompleksnost samih pop-up elemenata, te

izraditi konstrukcija cijelog knjigoveškog proizvoda. Pokazalo se da je najbolje riješenje za

takav proizvod tvrdi uvez šivani koncem, te naljepljivanje knjižnoga bloka PVAc ljepilom u

višedijelne tvrde korice. Postigli smo ekonomičnost proizvodnje odabirom PVAc ljepila zbog

ručnog uveza knjige, te odabirom satiniranog papira koji je jeftiniji od premazanog i manje je

podložan oštećenjima od nepremazanog papira zbog manje površinske hrapavosti.

Slikovnica se digitalno otiskuje zbog male naklade, dakle samo jednog primjerka. Takvim

odabirom materijala i uveza osigurali smo trajnost proizvoda, s obzirom da se radi o skupljem

i kvalitetnijem proizvodu namjenjenom šestogodišnjoj djeci.

__________________________________________________________________________________


646

7 LITERATURA

1. Wikipedia, Pop-up book, dostupno na: http://en.wikipedia.org/wiki/Pop-up_book ,

pristupljeno: 27.06.2012.

2. Ellen G.K. Rubin, Pop-up and movable books in the context of history, dostupno na:

http://popuplady.com/about01-history.shtml, pristupljeno: 27.06.2012.

3. Ann Montanaro, A concise history of pop-up and movable books, dostupno na:

http://www.libraries.rutgers.edu/rul/libs/scua/montanar/p-intro.htm, pristupljeno:

27.06.2012.

4. Wikipedia, Picture book, dostupno na: http://en.wikipedia.org/wiki/Picture_book,

pristupljeno: 27.06.2012.

5. Katedra za ambalažu, knjigoveštvo i projektiranje. ERR okvir/Knjigoveštvo I. – 2.

vježba, dostupno na:

http://dorada.grf.unizg.hr/media/ERR%20materijali%202012/ERR-2.pdf, pristupljeno:

18.07.2012.

6. Kosić, T. (2008). Osnove grafičkih materijala i tiskarskih tehnika, dostupno na:

http://www.studijdizajna.com/tkosic/papiri.pdf, pristupljeno: 18.07.2012.

7. Petrović, M.; Pasanec Preprotić S. & Babić D., Sintetički papir i njegove mogućnosti

uvezivanja, dostupno http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:i

VqhgDIs12MJ:hrcak.srce.hr/file/124703+&hl=hr&gl=hr, pristupljeno: 19.07.2012.

8. Petrović M. (2011). Čvrstoća knjige u ovisnosti odnosa papira i ljepila, dostupno na:

http://bib.irb.hr/datoteka/567783.Diplomski_rad_Marijana_Petrovic.pdf, pristupljeno:

18.07.2012.

http://en.wikipedia.org/wiki/Pop-up_book

http://popuplady.com/about01-history.shtml

http://www.libraries.rutgers.edu/rul/libs/scua/montanar/p-intro.htm

http://en.wikipedia.org/wiki/Picture_book

http://www.studijdizajna.com/tkosic/papiri.pdf

http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:i

http://bib.irb.hr/datoteka/567783.Diplomski_rad_Marijana_Petrovic.pdf

__________________________________________________________________________________


647

KONTROLA KVALITETE POLIAMIDNIH MATERIJALA ZA SPECIFIČNU NAMJENU

QUALITY CONTROLOF POLYAMIDE MATERIALS FOR SPECIFIC APPLICATION

Kristina Rusak

Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prilaz baruna Filipovića 28a, HR-


[email protected]

Mentor: Antoneta Tomljenovic

E-mail : [email protected]

SAŽETAK

Ribarska mreža kao tekstilni proizvod iz skupine tehničkih tekstilija izrađen iz sintetskih

materijala, odnedavno je analizirana kao veoma ekološki opterećujuća. U hrvatskom se

akvatoriju najviše koriste ribarske mreže izrađene iz poliamidne pređe. U radu je provedena

kontrola kvalitete PA 6 materijala namijenjenih izradi ribarskih mreža. Utvrđena je čvrstoća

ribarskog konca, čvrstoća konca u uzlu (HRN EN ISO 1805), istezljivost uz definirano

opterećenje (ISO 3790) te čvrstoća oka mreže (HRN EN ISO 1806) u suhom i mokrom

stanju. Uhodane su relativno lako provedive metode za redovitu kontrolu kvalitete gotovog

proizvoda koje pružaju jasan uvid u moguća oštećenja i ponašanje tijekom uporabe.

Ključne riječi:kontrola kvalitete, PA 6 materijali, ribarska mreže, ekologija

ABSTRACT

Fishing net, as a textile product from the group of technical textiles made mainly from the

synthetic materials, represents serious ecological problem. In the Croatian waters the most

used fishing nets are those made of polyamide yarns. In this paper, quality of PA 6 materials

for making fishing nets was evaluated by determination of netting materials tensile

properties: breaking force and knot breaking force of netting yarns (ISO 1805), elongation of

netting yarns under the defined load (ISO 3790) and mesh breaking force (ISO 1806) in the



__________________________________________________________________________________


648

dry and wet state. These are relatively easily implementable methods for regular quality

control of products which provides a clear insight into the behavior and their possible

damage during use.

Key words: Quality control, PA 6 materials, fishing nets, ecology

1 UVOD

Najčešće korišteni sintetski materijali za izradu ambalaže, tehničkog tekstila i tekstila za

odjevne namjene su različite vrste poliestera, poliamida i poliolefina. Uz medijski eksponirane

onečišćivače okoliša loše biorazgradivosti (PE-LD vrećice, PET boce i sl.), ribarska mreža

kao tekstilni proizvod iz skupine tehničkih tekstilija izrađen uglavnom iz sintetskih materijala,

odnedavno je postala analizirana kao veoma ekološki opterećujuća. Problematika zbrinjavanja

mreža je aktualizirana u Hrvatskoj zbog skorog ulaska u Europsku Uniju, ali i zbog uobičajenih

načina njihova zbrinjavanja. Rastući ekološki problem vezan je uz zagađenje mora odbačenim

mrežama jer je u praksi uglavnom uobičajeno zamijeniti mrežu nakon dvogodišnje uporabe

zbog smanjenja uporabne kvalitete.

U hrvatskom akvatoriju se najviše koriste ribarske mreže izrađene iz poliamidne pređe (PA 6 i PA

6.6) te je u ovom radu provedena kontrola kvalitete PA 6 materijala namijenjenih izradi ribarskih

mreža. Kako se smanjenje njihove uporabne kvalitete uglavnom očituje promjenom vlačnih

svojstava veoma bitnih za specifičnu namjenu, cilj ovog rada je uhodati relativno lako

provedive metode za redovitu kontrolu kvalitete gotovog proizvoda koje pružaju jasan uvid u

moguća oštećenja i ponašanje tijekom uporabe. S tom svrhom i posebnim osvrtom na

ispitivanje vlačnih svojstva, u radu je provedena kontrola kvalitete PA 6 predenih pređa,

različitih konstrukcijskih karakteristika, a izrađenih iz iste multifilamentne pređe te uzlane

ribarske mreže.

2 TEORETSKI DIO

2.1 O ribarskim mrežama

Danas se u ribolovnom mrežarstvu uglavnom koriste sintetska vlakna. Najčešće

upotrebljavane sirovine za izradu ribarskih mreža su PA vlakna (PA6 i PA 6.6), PES vlakna,

PP vlakna, aramidna vlakna te HDPE vlakna (polietilensko vlakno velike gustoće) (tablica 1).

__________________________________________________________________________________


649

Osnovni razlozi za primjenu sintetskih materijala u izradi ribarskih mreža su njihova čvrstoća

i trajnost u uvjetima uporabe (1).

Povezivanjem vlakana dobivaju se pređe različitih konstrukcija koje dijelimo na: pređe od

vlasastih vlakana, filamentne pređe te pređe posebnih konstrukcija (npr. predivo izrađeno iz

orijentirane folije) (1,2). Za proizvodnju ribarskih mreža najčešće se koriste filamentne pređe,

koje se ovisno o konstrukciji i načinu izrade javljaju kao monofilamentne pređe i

multifilamentne pređe.

Tablica 1 Svojstava sintetskih vlakana za proizvodnu ribarskih mreža [2]

Vlakno Gustoća

[g/cm³]

Upijanje

vlage [%]

Čvrstoća

[cN/tex]

Prekidno

istezanje [%]

Temperatura

mekšanja [°C]

Temperatura

tališta [°C] PA 6 1,14 3,5 - 4,5 30 - 90 20 - 45 180 - 200 215 - 220 PA 6.6 1,14 3,5 - 4,5 30 - 90 20 - 45 220 - 235 255-260 PES 1,36 -

0,2 - 0,5 30 - 70 20 - 30 230 - 240 250 - 260 PP 0,9 - 0,92 0 25 - 60 15 - 50 150 - 160 165 - 175 Kevlar 1,44 -

1,5 140 - 250 1 – 4 - 550 HDPE 0,9 - 0,97 0 280 - 360 3 – 6 - 144 - 155

U procesu proizvodnje multifilamentne pređe, monofilamentne pređe se međusobno

povezuju uvijanjem. Nastali uvoji pređi daju potrebnu čvrstoću, debljinu i elastičnost. Pređe

mogu biti uvijene u S i Z smjeru (slika 1). Međusobnim uvijanjem više multifilamentnih pređa

u jednom ili više stupnjeva dobivaju se jednostruko končane i višestruko končane pređe

složenije strukture (HRN EN ISO 1530) (4).

Slika1 Smjerovi uvijanja pređe (3)

Pređe nastale na opisani način se potom povezuju u mrežaste tvorevine. Međusobno

povezivanje ribarskog konca u mrežu može se vršiti na nekoliko načina: postupkom uzlanja

__________________________________________________________________________________


650

(tako nastaju uzlane mreže), postupkom pletenja, termoplastičnog povezivanja i štancanja

(načini nastajanja bezuzlovnih mreža). Danas najčešće upotrebljavane mreže su one nastale

postupkom uzlanja. Za proizvodnju ovakvih mreža koriste se jednostruki i dvostruki uzlovi

koji mogu biti formirani u S i Z smjeru (slika 2), uz napomenu da mreže ovisno o načinu

proizvodnje mogu biti uzlane iz jedne ili dvije niti pređe (HRN EN ISO 1530) (4).

a) b) c)

Slika 2 Prikaz jednostrukih i dvostrukih uzlova: a) jednostruki uzao u S smjeru, b) jednostruki uzao u Z smjeru , c) dvostruki uzlovi u S i Z smjeru

Za karakterizaciju mreža važna je veličina oka mreže. Veličina oka mreže se određuje

definiranjem duljine jedne stranice oka, duljinom oka i duljinom otvora oka. Duljina jedne

stranice oka predstavlja udaljenost (mm) izmjerenu od središta jednog do središta drugog

susjednog uzla; duljinu oka predstavlja udaljenost između dviju potpuno ispruženih stranica

oka u mm, mjerena između središta dvaju nasuprotnih uzlova; dok duljinu otvora oka

predstavlja udaljenost između dviju potpuno ispruženih stranica oka u mm, mjerenu između

dvaju nasuprotnih uzlova (slika 3 a, b, c) (5).

a) b) c)

Slika 3 Prikaz karakterističnih veličina oka mreže: a) duljina stranice oka, b) duljina oka, c) duljina otvora oka[5]

__________________________________________________________________________________


651

2.2 Trajnost i utjecaj na okoliš

Razvojem umjetnih vlakana, njihova je primjena našla svoje mjesto i u ribolovu, tj. ribolovnim

alatima. Unatoč brojnim prednostima koje sintetski materijali pokazuju u odnosu na prirodna

vlakna, ona su nepogodna za okoliš jer im je potrebno oko 600 godina da se razgrade u

prirodi [6]. Kolika će biti trajnost pojedine ribarske mreže ovisi o načinu ribolova, vrsti riba

koje se love, ali i o svojstvima ribarskih mreža. Trajnost prvenstveno ovisi o konstrukciji

pređe od koje je mreža izrađena (sirovinskom sastavu, finoći, čvrstoći i istezljivosti pređe),

zatim o načinu izrade i načinu povezivanja pređa u mrežu te o njenom ponašanju spram

utjecaja različitih vanjskih čimbenika. Čimbenici koji imaju najveći utjecaj na ribarske mreže

su voda, sol, sunčeva svjetlost, mikroorganizmi te različita naprezanja kojima su mreže

izložene (sile težine, sile uzgona i hidrostatskog tlaka, sile trenja o podlogu, sile koje potječu

od objekta ulova, sile koje potječu od vodenih struja i valova, itd.) (1,2,6).


3.1 Primijenjeni materijali

U svrhu kontrole kvalitete poliamidnih materijala za izradu ribarskih mreža, ispitivanja su

provedena na uzorcima predenih pređa različitih konstrukcijskih karakteristika te uzorku

uzlane ribarske mreže istog sirovinskog sastava. Potvrđeno je da se radi o poliamidu 6,

empirijske formule C6H11NO, strukturne formule prikazane na slici 4.

Slika 4 Strukturna formula PA 6

Ispitivane pređe označene su oznakama 1A, 1B i 1C, počevši od najgrublje prema finijoj. Sve

končane pređe su izrađene od iste multifilamentne PA 6 pređe bez uvoja (oznake

1916,45dtex f 280 t0). Međusobno se razlikuju po konstrukciji (slika 5) i finoći, a nose

slijedeće oznake :

1A, oznake 191,65 tex x 3x3; R 1955,54 tex Z

1B oznake 191,65 tex x 2x3; R 1335,68 tex Z

1C oznake 191,65 tex x 3; R 653,57 tex Z

__________________________________________________________________________________


652

1A 1B 1C

Slika 5Shematski prikaz konstrukcije pređa 1A,1B i 1C

Ispitivana uzlana mreža je izrađena iz pređe 1C. Oko mreže je „dijamant“ oblika, što znači su

sve 4 stranice jednake duljine. Metodom koja je u skladu s normom HRN EN ISO 16663-2 [7]

utvrdili smo duljinu oka mreže. Prosječna duljina oka mreže iznosi 18,36 mm u suhom, tj.

18,38 mm u mokrom stanju, što znači da se radi o mreži male veličine oka.

3.1 Metode za kontrolu kvalitete

U svrhu kontrole kvalitete i definiranja vlačnih svojstva PA 6 materijala u radu su primijenjene

metode ispitivanja uobičajene za karakterizaciju čvrstoće ribarskih mreža. S obzirom na

specifičnosti primjene ispitivanih materijala, ali i mogućnost predviđanja ponašanja gotovih

proizvoda u odgovarajućim uvjetima primjene, ispitivanja su provedena u suhom i mokrom

stanju. Prije ispitivanja u mokrom stanju uzorci su namakani u destiliranoj vodi uz dodatak

1g/l sredstva za kvašenje, a u suhom kondicionirani 24h u uvjetima standardne atmosfere za

ispitivanje. Provedena su slijedeća ispitivanja:

1) Određivanje prekidne sile i prekidne sile u uzlu pređa za izradu mreža, prema zahtjevima

norme HRN EN ISO 1805 [8]. Ispitivanje je provedeno na dinamometru Tensolab 3000 tt.

Mesdan (slika 6a), uz slijedeće uvjete ispitivanja: broj mjerenih uzoraka: 20, udaljenost

između stezaljki: 250 mm i brzinu istezanja definiranu vremenom prekida: 20±3 s. Prema

zahtjevima norme do prekida mora doći točno u uzlu koji se mora nalaziti na sredini točno

između dvije stezaljke (slika 6c). Pritom se dvije niti pređe povezuju u S ili Z uzao. U ovom

radu uzorci su pripremljeni pripravom Z uzla (slika 2b).

__________________________________________________________________________________


653

a) b) c)

Slika 6 a) dinamometar Tensolab 3000, b) prikaz končane pređe između stezaljki dinamometra udaljenih 250 mm, c) prikaz uzorka pripremljenog za ispitivanje čvrstoće u uzlu

2) Ispitivanje prekidne sile oka mreže, prema normi HRN EN ISO 1806 [9], na dinamometru

Tensolab 3000 tt. Mesdan (slika 6a.) uz slijedeće uvjete ispitivanja: broj mjerenih uzoraka:

10, uz brzinu istezanja uvjetovanu vremenom do prekida: 20±3 s. Uzorci su pripremljeni kao

na slici 7. Tijekom ispitivanja je potrebno voditi računa da uzorak bude postavljen između

stezaljki na način da su sva četiri uzla oka slobodna. Oko mreže je u stezaljke učvršćeno

pomoću pređe čvršće od ispitivane. Zadovoljavajući rezultat je prekid u jednom od ispitivanih

uzlova.

a) b) c)

Slika 7 Priprema uzorka i ispravno postavljanje u stezaljke: a) pripremljen uzorak, b) i c) način postavljanja uzorka u stezaljke dinamometra

3) Utvrđivanje istezljivosti pređa za izradu ribarskih mreža, prema normi ISO 3790 [10] na

dinamometru Tensolab 3000 tt. Mesdan (slika 6a) uz slijedeće uvjete ispitivanja: broj

mjerenih uzoraka je 20, sila kojom opterećujemo uzorak mora biti polovica prosječne sile

dobivene ispitivanjem čvrstoće u uzlu za pojedinu pređu, brzina istezanja ovisi o vremenu

__________________________________________________________________________________


654

trajanja ispitivanja, koje bi trebalo biti 30±3 s, predopterećenje ovisi o finoći pređe a treba

odgovarati masi 250±25 m pređe koju ispitujemo, a udaljenost između stezaljki iznosi 500

mm.


U okviru ovog poglavlja prikazani su rezultati vlačnih svojstava pređa istog sirovinskog sastava,

no različitih konstrukcijskih karakteristika (1A, 1B, 1C). Ispitivanje smo provodili na uzorcima u

suhom i mokrom stanju. Rezultati su prikazani prosječnim vrijednostima prekidne sile u njutnima

[N], prekidnim istezanjem u postocima [%] te čvrstoćom iskazanom u centinjutnima po tekstu

[cN/tex]. U tablicama je dodatno prikazan i koeficijent varijacije kao mjerilo rasipanja mjernih

rezultata iskazan u postocima [%].

U tablicama 2 - 5 su prikazani rezultati ispitivanja vlačnih svojstava končanih pređa (1A, 1B i

1C) i mreže izrađene od pređe 1C. Za izračunavanje čvrstoće končane pređe korištene su

vrijednosti finoće dobivene gravimetrijskom metodom i iznose: za uzorak končane pređe 1A:

1955,5 tex; za uzorak 1B: 1335,6 tex te za uzorak 1C: 653,5 tex-a

Tablica 2 Rezultati vlačnih svojstava uzoraka končane pređe (1A, 1B i 1C) u suhom i mokrom stanju

SUHO UZORAK 1A CV [%] 1B CV [%] 1C CV [%] Prekidna sila [N] 1055,52 10,89 708,71 10,97 327,58 8,96 Istezanje [%] 53,06 16,38 57,10 13,52 40,43 8,27 Čvrstoća [cN/tex] 53,96 10,90 53,05 10,97 50,17 8,96 MOKRO UZORAK 1A CV [%] 1B CV [%] 1C CV [%] Prekidna sila [N] 1102,34 8,63 675,87 11,62 341,98 10,10 Istezanje [%] 68,23 10,32 65,38 11,77 54,10 9,64 Čvrstoća [cN/tex] 56,36 8,63 50,59 11,62 52,29 10,10

Iz rezultata (tablica 2) je vidljivo da su vrijednosti čvrstoće i prekidne sile pređe veće kod

grubljih uzoraka složenije konstrukcije. Uspoređujući pređe ispitivane u suhom i mokrom

stanju, očekivali smo neznatno smanjenje čvrstoće u mokrom stanju, no dobili smo uglavnom

jednake vrijednosti što je prednost jer se mreže koriste u mokrom stanju. Što se tiče

prekidnog istezanja, svi uzorci, u skladu s očekivanjima pokazuju veću istezljivost u mokrom

__________________________________________________________________________________


655

stanju. Uspoređujući vrijednosti prekidnog istezanja između uzoraka u suhom i mokrom

stanju, možemo zaključiti da je u mokrom stanju utvrđena veća istezljivost grubljih uzoraka. S

obzirom na to da se grublje pređe koriste za izradu mreža većeg otvora oka, koje služe za

izlov krupnije ribe i izložene su većim naprezanjima, to je u ovom slučaju pozitivan rezultat.

Čvrstoća predstavlja odnos sile i duljinske mase, a izražava se u cN/tex. S tim u vezi moguće

je pojasniti gotovo jednake utvrđene vrijednosti između svih uzoraka u suhom i mokrom

stanju. Sva tri uzorka pređe su unatoč velikoj razlici u finoći pređe, gotovo podjednake

čvrstoće.

Tablica 3 Rezultati vlačnih svojstava uzorka končane pređe (1A, 1B i 1C) ispitanih u uzlu u suhom i mokrom stanju

SUHO UZORAK 1A CV [%] 1B CV [%] 1C CV [%] Prekidna sila [N] 1083,80 7,05 756,17 6,36 421,66 3,21 Istezanje [%] 41,64 6,79 43,22 3,21 34,56 2,67 MOKRO UZORAK 1A CV [%] 1B CV [%] 1C CV [%] Prekidna sila [N] 959,84 8,68 672,34 5,19 383,78 6,38 Istezanje [%] 50,04 4,75 48,36 6,55 42,68 3,25

Kod ispitivanja prekidne sile končane pređe u uzlu je kod svih ispitivanih uzoraka došlo do

prekida u uzlu. I kod ovog ispitivanja grublje pređe pokazuju veće vrijednosti prekidne sile,

što je očekivano jer su za izradu epruveta za ispitivanje primijenjene dvije niti pređe koje

tvore uzao. Uspoređujući vrijednosti prekidne sile uzoraka u suhom i mokrom stanju, a u

skladu s očekivanjima one su nešto manje u mokrom stanju kod svih uzoraka. Svi uzorci,

pokazuju veću prekidnu istezljivost u mokrom stanju nego u suhom. Ona je veća kod

uzoraka manje finoće u mokrom stanju. Kod ispitivanja u suhom, kao i u prethodnom slučaju,

uzorak 1B ponovo pokazuje najveću prekidnu istezljivost (tablica 3).

Tablica 4 Rezultati vlačnih svojstava oka mreže izrađene od 1C končane pređe u suhom i mokrom stanju

SUHO MOKRO UZORAK 1C mreža CV [%] 1C mreža CV [%] Prekidna sila [N] 260,50 24,36 285,31 5,74 Istezanje [%] 72,30 19,38 74,03 5,83

__________________________________________________________________________________


656

Prilikom provođenja ispitivanja prekidne sile oka mreže utvrdili smo da je prilikom provedbe

metode potrebna velika preciznost, posebice zbog relativno malog otvora oka mreže. Kod

svih ispitivanih uzoraka došlo je do prekida u jednom od 4 slobodna uzla oka mreže. Rezultati

prikazani u tablici 4 ukazuju na veću utvrđenu čvrstoću oka mreže u mokrom stanju, kao i veću

prekidnu istezljivost uz značajno smanjenje koeficijenta varijacije. Ispitani parametri daju jasan

uvid u pokazatelje vlačnih uporabnih zahtjeva na ribarsku mrežu. Dakle, provedbom ovog

ispitivanja tijekom kontrole kvalitete novog gotovog proizvoda, ali i onog nakon određenog

vremena uporabe, uz vrlo lako uzorkovanje i malu veličinu uzorka moguće je utvrditi promjene

nastale tijekom uporabe.

Tablica 5 Rezultati ispitivanja istezljivosti pređa (1A, 1B i 1C)

SUHO UZORAK 1A CV [%] 1B CV [%] 1C CV [%] Fmax [N] 540 380 210 Istezanje [%] 34,77 1,58 38,03 2,48 31,40 2,65 MOKRO UZORAK 1A CV [%] 1B CV [%] 1C CV [%] Fmax [N] 480 336 190 Istezanje [%] 42,20 2,04 44,04 1,03 38,92 1,29

Rezultati prikazani u tablici 5 pokazuju da je istezanje uz definirano opterećenje kod svih

končanih pređa u mokrom stanju veće nego u suhom, što je u skladu s očekivanjima i

stvarnim uporabnim zahtjevima na karakteristike mreže. Mreža je tijekom uporabe izložena

različitim naprezanjima, a posebice tijekom izlova ribe odn. izvlačenja mreže iz mora (otpor

koji pruža voda i ulov, težina ulova,…). Stoga je nužno da mreža, a time i pređa za njihovu

izradu bude istezljiva do određene mjere, no ne i previše, kako ne bi došlo do prevelike

deformacije oka mreže, te kako bi rukovanje mrežom bilo što jednostavnije. I u ovom slučaju

je utvrđeno da pređa 1B ima najveće istezanje i u suhom i u mokrom stanju. Pređu 1B po

istezljivosti slijedi 1A pređa i na posljetku 1C.

Iz dobivenih rezultata možemo zaključiti da konstrukcija pređe ima utjecaj i na istezljivost i na

čvrstoću pređa. Način na koji je izrađena 1B pređa omogućava najveću istezljivost (prekidnu,

te onu uz definirano predopterećenje) što je vidljivo iz tablica 2-5. Uzorak 1C je najfiniji, time

mu je i prekidna sila najmanja u odnosu na ostale, no ispitivanje čvrstoće pređe je pokazalo

da taj uzorak ima najveću čvrstoću. Taj uzorak pređe ima nešto manje prekidno produljenje

__________________________________________________________________________________


657

u odnosu na ostale što ga čini najpodesnijim za izradu ribarskih mreža manjeg otvora oka

koje se koriste za izlov sitnije ribe (veća količina ribe). S obzirom na to da je utvrđeno da se

istezljivost mreže povećava u mokrom stanju, a u praksi se to očituje i kao povećanje veličine

oka mreže u odnosu na onu utvrđenu u suhom stanju, to je veoma bitna činjenica i podatak

nužan za proizvodnju mreža i usklađivanje s propisanim normativima o veličini oka.

6 ZAKLJUČAK

Na temelju provedenih ispitivanja, a u skladu s postavljenim ciljevima, može se zaključiti da

konstrukcija pređe od koje su izrađene ribarske mreže ima utjecaj na uporabna svojstva

gotovog proizvoda. Kao poseban doprinos ovom radu može se istaći uhodavanje novih

metodaispitivanja vlačnih svojstava ribarskih mreža sa svrhom kontrole kvalitete gotovog

proizvoda za specifičnu namjenu, koje pružaju jasan uvid u moguća oštećenja i ponašanje

ribarskih mreža tijekom uporabe

7 LITERATURA

1. Cetinić, P. & Swiniarski, J. (1985). Alati i tehnika ribolova, Logos, ISBN

320009963/81.832, Split

2. Čunko, R. & Andrassy, M. (2005). Vlakna, Zrinski d.d., ISBN 9789531550895,

Čakovec

3. Čunko, R. & Tomljenović, A. (2011) Kvaliteta tekstila i odjeće 44260, Dostupno na:

http://nama.ttf.hr/claroline/course/index.php?cid=KTO, Pristupljeno: 15.04.2012.

4. HRN EN ISO 1530: 2003 Ribarske mreže – Opis i obilježavanje uzlanih mrežastih

tvorevina

5. HRN EN ISO 1107: 2003 Mrežaste tvorevine – Osnovni nazivi i definicije

6. Oxvig, U. & Hansen, U. J. (2007). Fishing gears, Dostupno

na:http://www.fisheriescircle.com/files/Fiskericirklen/Fagboger/PDFer/Fishing%20gears/

Fishing%20gears.pdf, Pristupljeno: 09.04.2012

7. HRN EN ISO 16663-2: 2003 Metoda određivanja veličine oka mreže-drugi dio: Duljina

oka mreže

http://nama.ttf.hr/claroline/course/index.php?cid=KTO

http://www.fisheriescircle.com/files/Fiskericirklen/Fagboger/PDFer/Fishing%20gears/Fishing%20gears.pdf



__________________________________________________________________________________


658

8. HRN EN ISO 1805: 2006 Ribarske mreže - Određivanje prekidne sile i prekidne sile u

čvoru pređa za pletenje mreža

9. HRN EN ISO 1806: 2002 Ribarske mreže – Određivanje prekidne sile oka mrežastih

tvorevina

10. ISO 3790:1976 Determination of elongation of netting yarns

__________________________________________________________________________________


659

LINIJA ŽENSKOG TIJELA U FUNKCIJI DIZAJNA

THE FEMALE SILHOUETTE AS A FUNCTION OF DESIGN

Vedrana Šehagić

Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prilaz baruna Filipovića 28a,


[email protected]

Mentor: Antoneta Tomljenović


SAŽETAK

Analizirajući proces kreativne igre u kojoj nastaje priznato dizajnersko djelo, otvara se pitanje odnosa

percepcije dizajnera kao stvaratelja, odnosno gledatelja kao stručnog procjenitelja. Osvrćući se na

povijesne pravce te međusobni utjecaj stilova u različitim estetskim izričajima promatramo žensko tijelo

kao oglednu siluetu svojevremenskog stila. Ravne čvrste linije gornjeg dijela korzeta sugeriraju

samosvijest suvremene žene, uz zadržanu ženstvenost naglašene S-linije bokova.Povezivanjem

povijesnih elemenata i futurizma, linija ženskog tijela, kao grafički element, prikazana kroz nagrađeni

model ženskog korzeta postaje ogledalo današnjeg doba.

Ključne riječi: dizajn, stil odijevanja, ženski korzet, S-linija

ABSTRACT

By analyzing the process of creative play, in which a recognized design work arises, arise the question

about relationship between perception of designer as a creator, and viewer as a professional appraiser.

Referring to the historical trends and to the interplay between the styles of different

aestheticexpressions, we areconsideringthe female bodyasa silhouetteof contemporarystyle.Straights

olidlines of upperpart of the corsetsuggestingthe self-consciousnessof a modernwomen,while femininity

is maintained throughS-lineof hips.By linkinghistoricandfuturisticelements, female body lineas a

graphicelement,shown through winningmodel of femalecorset,becomes a mirrorof our time.

Key words: design, dressing style, female's corset, the S-line


__________________________________________________________________________________


660

1 UVOD

Sudjelovanje na natječaju „Triumph Inspiration Award 2011“ Vedrani Šehagić donijelo je prvu

nagradu za najbolji dizajn ženskog donjeg rublja na razini države. Što se estetski danas

smatra vrijednim te koja je to grafička linija koja gradi današnji suvremeni stil u dizajnu i

umjetnosti? U ovom radu, osvrćući se na činjenice povijesnih umjetničkih razdoblja, analizirat

će se proces kreativne igre. Pri stvaranju kreativnog djela, koje je vrijednosno priznato od

strane stručnog ocjeniteljskog tima, se postavlja pitanje: Koliko umjetnički stil, grafički izričaj

te arhitektura današnjice podsvjesno utječu na svijest stvaranja i kreiranja „originalnog“? Uz

poseban osvrt na povijesne pravce te međusobni utjecaj stilova u različitim estetskim

izričajima promatramo žensko tijelo kao oglednu siluetu svojevremenog stila.Ravne čvrste

linije gornjeg dijela korzeta sugeriraju samosvijest suvremene žene, uz zadržanu

ženstvenost naglašene S linije bokova.Na taj način, povezivanjem povijesnih elemenata i

futurizma, linija ženskog tijela prikazana kroz nagrađeni model ženskog korzeta postaje

ogledalo današnjeg doba.

2 TEORETSKI DIO

2.1 Međuutjecaj umjetnosti unutar povijesnih stilova

Već stoljećima filozofi, teoretičari umjetnosti, estetičari, psiholozi, kao i mnogi drugi

znanstvenici, se bave pitanjima: Što je to ideja? Otkuda dolazi kreativno stvaralaštvo? Što je

to ljepota?

Gledajući kroz povijest, vrlo lako možemo uočiti kako je čovjek oduvijek imao potrebu za

kreativnim izražavanjem te na taj način i komuniciranjem s okolinom. Gotovo uvijek njegovu

inspiraciju budi neposredan susret s okolinom i društvom koje ga okružuje. S druge strane,

njegovi osjećaji i doživljaji su ti koji stvaraju kreativno djelo. Analizirajući nalazišta iz

prapovijesti i grafičke crteže u špiljama, skulpture u antici, obratimo li pozornost na

oslikavanja interijera diljem prošlih umjetničkih era ili pak na slikarstvo i arhitekturu novijeg

doba, uočljivo je koliko su se stilovi “vrijedne” umjetnosti tijekom povijesti

mijenjali.Ispreplitanje raznih grana umjetnosti koje prate jedan stil u tom vremenu čine ga

povijesnom cjelinom.Međutim, pogledamo li izvor te stiliziramo li svaki umjetnički izražaj

unutar određenog stila, dobivamo grafičku liniju koja vrlo vješto otkriva njegovu formulu.

Upravo taj oblik grafičke linije otkriva nam sadržaj inspiracije koja je prožeta kroz različite

grane umjetnosti, a njihov međuodnos u određenom vremenu ili prostoru stvara cjelinu

__________________________________________________________________________________


661

umjetničkog stila.Usporedimo li slike umjetničkih djela koje su unutar određenog vremena

ostale kao reprezentativna djela stila, a zanemarujući granu umjetnosti kroz koju se umjetnik

izrazio, možemo zapaziti upravo navedenu grafičku liniju koja čini i povezuje svijet umjetnosti

i komunikacije unutar tog vremena.

(a) (b) (c)

Slika 1 (a) hram u Pestumu, Grčka; (b)Hera sa Samosa, Grčka; (c) grčka haljina-stola

Još u antičkoj umjetnosti otkrivamo sklad prikazan kroz okomite pravilne linije. Linije koje u

arhitekturi dižu stupove “do neba” (slika 1 a) su linije koje se pravilno ponavljaju u skulpturi

(slika 1 b). Jednak oblik ponavlja se na ljudskom tijelu, a pridajući mu pritom formu oblikom

preuzetim iz okoline pretvara ga u statičnu elegantnu siluetu (slika 1 c).

(a) (b) (c)

Slika 2 (a) Diego Velasquez, Las Meninas; (b) Francecco Borromini, crkva Sv. Ivana;(c) renesansna krinolina

__________________________________________________________________________________


662

Stil koji se provlači kroz renesansu vrlo izražajno pokazuje koliko su arhitektonska otkrića

utjecala na druge grane umjetnosti te je samim tim i tijelo postalo nositelj takve linije.

Inspiracija iIi međuodnos stvaranja daje svemu jednak oblik- oblik kupole (slika 2. a, b, c).

U primjerima koji slijede takvu tezu možemo pronaći u svakom povijesno umjetničkom stilu.

S novim vijekom, javljanjem vrlo istaknutog stila Art Nouveau, također nailazimona primjere

stiliziranih grafičkih linija preuzetih iz prirode koje su ostavile dubok trag u oblikovanju

interijera (slika 3 b), slikarstvu, izradi mozaika (slika 3 a) kao ioblikovanju odjeće npr.

primjenom ponavljajućih uzoraka i oblika na odjeći (slika 3 c).

(a) (b) (c)

Slika 3 (a) mozaik, Institut of Ursulines, (b) Victor Horta, stubište hotela Tassel u Bruxellesu; (c)Art Nouveau odjeća

Jednak slijed utjecaja na inspiraciju susrećemo u gotovo bezgraničnom vrtlogu stilova

avangarde 20-tog stoljeća koja je bez obzira na širok spektar pravaca i slobode stvaranja

stvorila međuodnos između raznih grana umjetnosti. Primjere nalazimo u svakom stilu, a moj

odabir je kubizam - prekretnica umjetnosti prema apstrakciji (1-2).

Iz slika Pabla Picassa (slika 4 a) i Georgea Braquea (slika 4 b)se vidi koliko je slikarstvo

utjecalo na oblike koji se pojavljuju u interijeru, a jednako tako da je kao i ostali stilovi

“manipuliralo” tjelesnim oblinama (slika 4 c). One su se kao mjera estetske vrijednosti toga

doba pretvorile u apstraktan oblik.

__________________________________________________________________________________


663

(a) (b) (c)

Slika 4 (a) Pablo Picasso, Gitara; (b) George Braque, Čaša na stolu; (c)odjeća inspirirana kubizmom

2.2 Silueta ženskoga tijela kao odraz stila

Sa stajališta povijesti umjetnosti te komunikacije umjetnosti kroz stoljeća na tronu inspiracije

stoji ljudsko tijelo.Ono se postavlja kao predmet obožavanja, ogledalo ljepote, erotike te

sveukupne inspiracije za stvaranje materijalnih oblika u umjetničkom izražavanju.

Razmatrajućitrendove posljednjih stoljeća,zamjetno je da su sociološki aspekti utjecali na to

da ikona ženskog tijela kao i grafička linija tjelesne figure postaju kanal komunikacije te

izražavanja (3). Oblicima ženskoga tijela se “manipulira” odjećom, a njezina stilizirana silueta

pretvara u svojevremenu grafičku liniju kao pokazatelja stila. Na taj način možemo percipirati

refleksiju stila u umjetnosti (npr. arhitekturi, grafičkoj umjetnosti ili dizajnu interijera) na

žensko tijelo te dizajn odjeće. Vremeplov grafičkih silueta (slika 5) vjerodostojno nam

pokazuje utjecaje umjetnosti na oblikovanje ženskog tijela kao pojma ljepote, dok je odjeća

namijenjena muškom spolu gotovo nepromijenjena.

2.3. Korzet

Od samih začetaka stvaranja ženske odjeće, odjevni predmet koji je oduvijek izazivao pažnju

je korzet. No nije odijevanje njegova jedina uloga, jer gledamo li oblik korzeta kroz povijest u

pojedinom vremenskom stilu umjetnosti i odijevanja mogli bismo uočiti grafičku liniju koju on

otkiva, a koja je odraz vremena i društva u kojemu nastaje.

__________________________________________________________________________________


664

Slika 5 Vremeplov grafičkih silueta

Prva forma korzeta nastaje još u 2000. godini prije nove ere. Tijekom povijesti dolazi do

njegova razvitka te transformacije oblika. No, njegova osnovna funkcionalna uloga je stisnuti

struk i/ili istaknuti gudi. Međutim, pogledamo li širu sliku kroz povijest, sa stajališta grafičkog

dizajna i dizajna odjeće, uočit ćemo da njegove linije kriju odnos društva spram umjetnosti,

stila vremena te načina komunikacije kroz oblik ženskoga tijela.


Eksperiment daje prikaz procesa nastajanja odjevnog predmeta od ideje do realiziranog

modela igrom grafičkih linija koje tvore dvodimenzionalnu cjelinu odjevnog predmeta. Ovim

istraživanjem otkriva se igra linija koja dovodi do oblika suvremenog korzeta. Nesvjesno

istraživanje pravih linija dovodi do inspiracije za sklad, a igra stiliziranih linija gradi mrežu

konstrukcije. U nastavku je prikazan proces nastanka kreativnog djela koje je prezentirano

na Natječaju za žensko donje rublje. Proces se odvija u dva segmenta. Prvi obuhvaća

__________________________________________________________________________________


665

kreativnu igru koja sugerira traženi oblik. Kreativna igra koja stvara apstraktne linije dizajnera

dovodi do druge faze-oblikovanja odjevnog predmeta (sl. 6 i 7).

Slika 6 Igra linija i stvaranje odjevnog predmeta

__________________________________________________________________________________


666


Analizom grafičkih linija koje nas okružuju, pretvorenih u materijalizirane trodimenzionalne

objekte koji imaju funkcionalnu i/ili estetsku ulogu, možemo uočiti svojevrsni stil početka 21.

stoljeća. Pročišćena forma mreže geometrijskih oblika čini gotovo svaki novonastali proizvod,

bilo da se radi o arhitektonskom megalomanskom neboderu, kućanskom aparatu, skulpturi ili

„dizajniranom“ pokućstvu. Formirajući određeni proizvod, komunicirajući s okolinom, dizajner

stvara nešto “originalno”. Estetskim izražavanjem on šalje i poruku koja ostavlja trag u

današnjem dobu kao grafička linija. U svom vremenu djelo je vrednovano kao sklad -

stvaratelj stvara (manipuliran onime što je “lijepo”), a gledatelj prosuđuje da li mu serad sviđa

(manipuliran onime što treba prosuditi kao “lijepo”).

(a) (b) (c)

Slika 7 (a) umjetnički crtež korzeta za natječaj; (b) modna ilustracija korzeta za natječaj; (c) projekt crtež korzeta za natječaj (4)

__________________________________________________________________________________


667

Gledajući retrospektivno te analizirajući proces nastajanja modela u usporedbi s današnjom

arhitekturom, likovnom umjetnošću, dizajnom interijera već na prvi pogled možemo naći linije

koje stilski povezuju kreativna djela.Osvrnemo li se na prve linije koje nastaju u kreativnoj igri

traženja oblika odjevnog predmeta otkivamo gotovo jednake S-linije koje bi dobili stiliziranjem

kreativnih projekata koji nas svakodnevno okružuju. Nesvjesno dizajniranje dovodi do

kreativnog djela, a svjesnim dizajniranjem retrospektivno analizirajući otkrivamo u kolikoj

mjeri utjecaj okoline gradi naše stvaralaštvo. Iz te perspektive gotovo sigurno otkrivamo

tragove društvenog utjecaja materijalnog i nematerijalnog okruženja koji vode do nastanka

djela (5).

Utjecaj svijesti o emancipaciji žene, otvaranje svih tabua te sve češći prikaz žene u svijetu

necenzuriranog fetišizma otvaraju granice oblika koji pokrivaju tijelo. S druge strane,učestalo

vraćanje u povijest te stvaranje “neo-stilova” sugeriraju na traženje oblika korzeta u

povijesnom kostimu. Minimalistički stil diktira pročišćeni stav spram okoline, a stvaranje

kreativnog djela podsvjesno utječe na stvaranje čistoće. Izrazito geometrična arhitektura koja

modernim materijalima stvara gradnju beskonačne pravilne mreže i oblikuje svaku

suvremenu građevinu utječe na stvaranje ponavljajućih šavova na odjeći nalik geometričnoj

mreži (slika 8 a-f). Izoliramo li svaki vizualni dojam osim grafičke S-linije na fotografijama koje

slijede, mogli bismo uočiti poveznice istog stila u modernom kreativnom „originalnom“

dizajnu.

(a) (b)

__________________________________________________________________________________


668

(c) (d)

(e) (f)

Slika 8 (a-f) Usporedba dizajna moderne arhitekture i pobjedničkog ženskog korzeta na natječaju „Triumph Inspiration Award 2011“

Ravne čvrste linije gornjeg dijela korzeta sugeriraju samosvijest suvremene žene, uz

zadržanu ženstvenost naglašene S-linije bokova.Povezivanjem povijesnih elemenata i

futurizma, linija ženskog tijela, kao grafički element, prikazana kroz nagrađeni model

ženskog korzeta postaje ogledalo današnjeg doba.

__________________________________________________________________________________


669

6 ZAKLJUČAK

Proces kreativne igre nastaje tijekom dizajnerskog istraživanja i oblikovanja kreativnog djela.

Svaki trag u stvaranju ostavlja grafičku liniju iz koje možemo čitati stil, a svako vrijeme donosi

stilska obilježja grafičkih linija koja nastaju međuutjecajem raznih grana umjetnosti.

Umjetnost u određenom vremenu nedvojbeno utječe na inspiraciju kreatora. No, osim takvog

utjecaja, smjer kojim se umjetnost kreće diktira pojam ljepote. Proces ne završava samo na

izradi onoga što “stvaratelj” odn. u ovom slučaju dizajner smatra lijepim. Primjer prikazanog

modela korzeta, koji smjelo prati liniju ženskog tijela, je i pozitivno vrednovan od strane

stručnog ocjeniteljskog tima. Odabirom upravo tog modela, kao pobjedničkog,linija ženskog

tijela u funkciji dizajnaje javno priznata, a djelo postalo kreativno vrijednoi opće prihvaćeno

kao “lijepo”. Iz navedenog se može zaključiti da je utjecaj okoline na široku populaciju, u

smislu istraživanja te priznavanja nečega što je lijepo i kreativno, velik. Pritom opću definiciju

koja daje formulu o prosuđivanju estetski lijepog nemožemo otkriti.

7 LITERATURA

1 Grau, F. M. (2008). Povijest odijevanja, Naklada Jesenski i Turk, ISBN978-953-222-

305-7, Zagreb

2 Janson, H.W. & Janson, A. F. (2005). Povijest umjetnosti, Stanek d.o.o., ISBN 953-

6926-20-2, Varaždin

3 Galović, M. (2001). Moda: zastiranje i otkrivanje, Naklada Jesenski i Turk, ISBN953-

6483-90-4, Zagreb

4 Vinković, M. (1999). Likovno projektiranje odjeće 1, Tekstilno-tehnološki fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, ISBN 02-2213/4-1998, Zagreb

5 Michaud, Y. (2004). Umjetnost u plinovitu stanju -Ogled o trijumfu estetike, Naklada

Ljevak d.o.o., ISBN953-178-636-4, Zagreb

__________________________________________________________________________________


670

STUPANJ MINIMALNOG KONTRASTA IZMEĐU PODLOGE I PROČELJA QR KODA ZA OČUVANJE ČITLJIVOSTI I

PRIMJENU U MARKETINŠKE SVRHE

MINIMUM DEGREE OF CONTRAST BETWEEN SURFACE AND QR CODE FOR THE PRESERVATION OF READABILITY AND USAGE IN MARKETING

Autori: Aleksandar Rapaić, Iva Mesić



Mentor: Ivana Žiljak Stanimirović


SAŽETAK

Porastom broja smart phone uređaja na tržištu, koji imaju aplikacije za čitanje QR kodova, raste i

interes za QR kodovima općenito te njihovom primjenom u marketinške svrhe. QR kod za

marketinške svrhe često je podvrgnut vizualnoj modifikaciji da bi se povećao interes krajnjih

korisnika. Modificiranje QR koda ima ograničenja.Uz modificiranje glavnih linijate pomicanje nekih

njegovih dijelova vrlo je česta promjena obojenja podloge te samog koda. U ovom radu

predstavlja sestupanj minimalnog kontrasta između podloge i QR koda, a da on i dalje bude čitljiv.

Ključne riječi: modifikacija QR koda, minimalni kontrast, stupanj čitljivosti

ABSTRACT

Along with the increase of number of smart phone devices on the market, that have an application

to read QR codes, there was also the increase of interest in QR codes in general and their usage

for marketing purposes.QR code for marketing purposes is often visually modified and refined in

order to increase the interest of users. Modifying the QR code has certain limitations. In addition

to modifying the main line and moving some of its parts, very often modification is changing the

color of surface. In this paper, we offer guidelines for the minimum degree of contrast between the

surface and the QR code that preserves readability of the QR code.

Key words: modification of QR code, minimum level of contrast, degree of readability


__________________________________________________________________________________


671

1 UVOD

Od prvotne namjene Quick response koda (popularno nazvanog QR kod) za kontrolu

serijske proizvodnje, razvojem smart phone uređaja s kamerama i aplikacijama (pametnih

mobilnih uređaja) QR kod našao je svoju primjenu u dizajnu i marketingu.

QR kod (kratica od eng. Quick Response) je dvodimenzionalni matrični bar kod kojeg je

razvila Toyotina podružnica tvrtka Denso Wave 1994. godine. Razvijen je kako bi pomogao u

procesima proizvodnje u automobilskoj industriji. Iako tvrtka Denso Wave ima patentna prava

na QR kod, ona ih ne koristi te je QR kod dostupan svima. Masovnom upotrebom pametnih

mobilnih uređaja mobitela i tableta, postao je iznimno popularan zbog svoje brze čitljivosti i

mogućnosti velike pohrane podataka. Prije pojave novih generacija mobitela, QR kodovi su

bili čitljivi samo barkod čitačima. (1)

QR kod je "open source" 2D barkod. Njegova sveprisutnost nalaže potrebu za dizajnom i

označavanjem, individualnosti kreatora, a tomu pomaže činjenica da se QR kodovi mogu

modificirati i tako postati puno privlačniji nego što oni izvorno jesu.

2 TEORETSKI DIO

2.1 QR kod

QR kod je vrsta matričnog barkoda dizajniranog za pohranu veće količine informacija od

klasičnog jednodimenzionalnog barkoda. QR kod ima nekoliko važnih prednosti pred

klasičnim jednodimenzionalnim barkodom. S obzirom da zapisuje podatke u dvije dimenzije

(horizontalno i vertikalno) može nositi daleko više informacija. QR kodovi mogu pohraniti od

1000 do 7000 znakova. QR kodovi imaju i relativno brzu obradu, koja ovisi o količini

pohranjenih podataka. Klasični barkodovi su brži zbog svoje jednostavnosti, što u odnosu na

povećani kapacitet QR kodova ne znači puno. QR kodovi su dizajnirani na način da njihova

obrada bude što brža bez obzira na veliki kapacitet podataka u kodu. „Svaki QR kod sadrži

kontrolne dijelove (tri točke) koji su u svakom kodu na istom mjestu pa računalo lako pročita

ostatak. Prilično je otporan na fizička oštećenja.„ (2) QR kodovi imaju i veće mogućnosti u

ispravljanju pogrešaka. Svaki QR kod može imati različitu razinu ispravljanja pogrešaka: low

(omogućuje rekonstrukciju 7% zapisa), medium (omogućuje rekonstrukciju 15 % zapisa),

quality (omogućuje rekonstrukciju 25 % zapisa) ili high (omogućuje rekonstrukciju 30 %

http://www.denso-wave.com/en/index.html

__________________________________________________________________________________


672

zapisa). Tako visoke razine ispravljanja pogrešaka omogućuju pravilno čitanje i teško

oštećenih QR kodova.

2.2 Pohrana podataka u QR kodu

„QR kod je kvadratičnog oblika i sastoji se od 21 do 177 redaka, odnosno stupaca unutar

kojih su kodirani podaci. Broj redaka/stupaca povećava se u koracima od 4. Redci i stupci se

ujedno nazivaju modulima. Svaka takva konfiguracija naziva se verzijom. Tako verzija 1 ima

dimenzije 21x21, verzija 2 dimenzije 25x25 dok verzija 40 ima dimenzije 177x177. Veća

verzija znači i mogućnost pohrane veće količine podataka. Sama verzija koja će se koristiti

nema direktne veze s fizičkom dimenzijom u kojoj će se QR kod reproducirati. Veća fizička

dimenzija modula olakšava čitanje QR koda i smanjuje mogućnost pogrešnog očitavanja.“

(3) Verzija nije jedino što određuje ukupni kapacitet QR koda. On ovisi i o vrsti kodiranog

sadržaja. Postoje četiri vrste kodiranog sadržaja koje se mogu upisati u QR kod: brojke

(numerički sadržaj), maksimalno 7089 znakova, alfanumerički sadržaj, maksimalno 4296

znakova, binarni sadržaj, maksimalno 2953 znakova i japansko pismo, maksimalno 1817

znakova. Stvarna veličina ovisi o verziji QR koda koji se upotrebljava i vrsti korekcije

pogrešaka.

Svaki QR kod ima nekoliko elemenata koji su zadani i moraju biti prisutni kako bi bio

ispravno pročitan. To su tri velika kvadrata s bijelim obrubom. „Svaki kvadrat se nalazi na

jednom uglu koda. Oni moraju biti prisutni u svakom QR kodu i skeneru omogućuju da odredi

granice koda (širinu i duljinu).

Slika 1 Elementi QR koda – tekst u kodu: mesić, rapaić, žiljak-stanimirović, čita se s aplikacijom Neo reader i i-nigma na smartphone uređajima

__________________________________________________________________________________


673

Manji kvadrat (na Slici 1 označen crveno) koji se nalazi blizu donjeg desnog ruba koda,

također služi skeneru kako bi se pravilno pozicionirao za skeniranje koda. Njih može biti i

više na jednom kodu ukoliko je on veći. Zadnji zadani element su dvije crte (na Slici 1

označene crveno) koje povezuju dva velika kvadrata. U njima se izmjenjuju crni i bijeli

kvadratići. One također pomažu barkod čitaču ili optičkom čitaču putem smart phone

aplikacija u ispravnom čitanju koda. Plavom bojom na Slici 1 je označeno područje na QR

kodu u kojem se kodira podatak o verziji QR koda. Isti podatak kodiran je na oba mjesta u

obliku binarnog broja gdje crni modul predstavlja broj 1, a bijeli broj 0. Dio QR koda označen

zelenom bojom na Slici 1 rezerviran je za kodiranje podataka o maski koja se koristi i razini

korekcije pogrešaka koja se koristi u kodiranju poruke. Maska u QR kodu je funkcija koja

određuje hoće li neki bit poruke biti 1 ili 0, ovisno o njegovoj koordinati unutar QR koda.

Prilikom kodiranja poruke za svaki njezin bit računa se vrijednost maske i ta vrijednost se

prikaže kao crni modul ukoliko je 1 ili kao bijeli modul ukoliko je 0 na QR kodu. Postoji osam

različitih maski za QR kodove.“ (4) Maske su potrebne jer osiguravaju raznolikost crnih i

bijelih modula u kodu. Ukoliko čitač naiđe na dugi niz crnih modula može pogrešno pročitati

kod. Čitači su mnogo točniji ukoliko naizmjenično čitaju crne i bijele module. Ostatak QR

koda rezerviran je za kodiranje same poruke. Kodiranje počinje u donjem desnom uglu i ide

prema gore i na lijevo.


Cilj istraživanja je dokazati koji je minimalni kontrast podloge i QR koda moguć da bi se

očuvala čitljivost koda. Pomoću generatora QR koda (5) generiran je QR kod, koji je

modificiran u programu Adobe Illustrator. Koraci modifikacije:

Nakon generiranja QR koda u *.png formatu prenosi se u Adobe Illustrator gdje se pomoći

alata "live trace" pretvara u krivulje nakon čega se klikne na opciju "expand" da bi se

"otvorio" objekt i omogućila modifikacija unutar njega. Jednom kada QR kod vektoriziramo,

pretvorimo u krivulje program automatski dodaje točke krivulja koje, da bi se uspješno izvršila

modifikacija, moramo pojednostaviti. To se radi preko "simplify" opcije.

__________________________________________________________________________________


674

Slika 2 Korak modifikacije QR koda u programu Adobe Illustrator

Ovako pripremljenom QR kodu možemo dodati pozadinu, dizajnirati njegovu boju, projektirati

zakrivljenost linija, micati dijelove i umetati nove.

Modifikacijom se postiže individualizacija QR koda. Mijenjaju se njegove linije bilo na način

zakrivljenja krivulja ili izdvajanjem nekih njegovih dijelova. Izmjene se mogu primijeniti do

određene razine u kojoj sam kod mora ostati čitljiv. Također su moguće promjene boje u

skladu s njegovim sadržajem i njegovim okruženjem (Slika 3, Slika 4, Slika 5 i Slika 6).

Slika 3 prikazuje modificirani individualizirani kod kojeg je QR kod apliciran na fotografiju

drvene plohe. Promjenom boje koda dobivena je dubina te se stvara privid QR koda koji je

urezan u samu drvenu plohu.

Slika 3 Modificirani individualiziraniQR kod

__________________________________________________________________________________


675

Na Slici4 i Slici 5 nalaze se primjeri individualizacije QR koda kod kojih je sam kod apliciran

na fotografiju te svojim izgledom i bojama prilagođen fotografiji kako bi se što neprimjetnije

uklopio u sam sadržaj fotografije.

Slika 4 Modificirani individualiziraniQR kod

Slika 5 Modificirani individualiziraniQR kod Slika 6 je primjer individualiziranog QR koda kod kojeg je primijenjena modifikacija linija,

promjena boje dijelova samog koda te uklapanje sadržaja (slika grada Senja)unutar samog

koda na mjestima unutar koda gdje je to dopušteno kako bi se očuvala čitljivost koda.

__________________________________________________________________________________


676

Slika 6 Modificirani individualizirani QR kod za konferenciju Blaž Baromić 2012. Napravljena je i priprema uzoraka koji su korišteni u istraživanju. Kao uzorak je korišten crni

QR kod na bijeloj podlozi. Kod prve skupine uzoraka povećavana je rastertonska vrijednost

podloge dok je rastertonska vrijednost QR koda ostala konstantna.

Slika 7 Primjer uzoraka kod kojih je povećavana rastertonska vrijednost podloge Drugu skupinu uzoraka karakterizira smanjivanje rastertonske vrijednosti QR koda i

konstantna bijela boja podloge.

Slika 8 Primjer uzoraka kod kojih je smanjivana rastertonska vrijednost QR koda Kod treće skupine uzoraka napravljeno je istodobno smanjivanje rastertonske vrijednosti QR

koda i povećavanje rastertonske vrijednosti podloge.

__________________________________________________________________________________


677

Slika 9 Primjer uzoraka kod kojih je istodobno povećavana rastertonska vrijednost podloge i smanjivana rastertonska vrijednost QR koda

Četvrta skupina uzoraka sadrži crne QR kodove na podlogama žute, cijan,magenta, crvene,

zelene i ljubičasto-plave boje i QR kodove tih boja na bijeloj podlozi.

Slika 10 Primjer uzoraka kod kojih je promijenjena boja podloge

Slika 11 Primjer uzoraka kod kojih je promijenjena boja QR koda

__________________________________________________________________________________


678

Tablica 1 Rastertonske vrijednosti ispitivanih uzoraka

Povećavanje rastertonske

vrijednosti podloge

Smanjivanje rastertonske

vrijednosti QR koda

Istodobno povećavanje rastertonske vrijednosti podloge i smanjivanje rastertonske vrijednosti QR koda

QR kod Podloga QR kod Podloga QR kod Podloga 100% 0% 100% 0% 100% 0% 100% 10% 90% 0% 95% 5% 100% 20% 80% 0% 90% 10% 100% 30% 70% 0% 85% 15% 100% 40% 60% 0% 80% 20% 100% 45% 50% 0% 75% 25% 100% 50% 40% 0% 70% 30% 100% 55% 35% 0% 65% 35% 100% 60% 30% 0% 60% 40% 100% 65% 29% 0% 59% 41% 100% 70% 28% 0% 58% 42% 100% 75% 27% 0% 57% 43% 100% 80% 26% 0% 56% 44% 100% 83% 25% 0% 55% 45% 100% 85% 24% 0% 54% 46% 100% 86% 23% 0% 53% 47% 100% 87% 20% 0% 52% 48% 100% 88% 15% 0% 51% 49% 100% 89% 10% 0% 50% 50% 100% 90% 5% 0%

Čitljivost QR kodova mjerena je aplikacijom „Neo Reader“ na mobilnom uređaju Iphone 4.

Čitljivost QR kodova izmjerena je na ekranu te su zatim uzorci otisnuti na dvije vrste papira:

sjajnom i mat papiru. Za tisak uzoraka korišten je stroj za digitalni tisak Man Roland s UV

sušećim bojama. Otisnutim uzorcima izmjerena je čitljivost istom aplikacijom na uređaju

Iphone 4. Očitavanje čitljivosti QR kodova izvedenoje s maskom i bez maske. Maska je

napravljena kao otvor veličine uzorka na bijelom papiru kako bi se uzorak mogao izolirati od

okoline prilikom očitavanja. Spektrometrom su očitane CIE L*a*b* vrijednosti i gustoće

obojenjapodloge i QR koda na uzorcima. Korišten je spektrofotometar SpectroEye, X-rite.

__________________________________________________________________________________


679

4 REZULTATI

4.1 Prirast rastertonskih vrijednosti

Za uzorke s minimalnim kontrastom podloge i QR koda kod kojih je ostvarena čitljivost

izračunat je prirast rastertonskih vrijednosti pomoću izmjerene gustoće obojenja na podlozi i

QR kodu (Tablica 2 i 3).Korištenjem Murray-Daviesove formule (6)izračunata je stvarna RTV

vrijednost svakog polja i od te vrijednosti je oduzimanjem teoretske RTV vrijednosti dobivena

vrijednost prirasta RTV za svako polje. Za sjajni papir prirast na uzorku kod kojeg je

rastertonska vrijednost podloge 80% iznosi 12,35%. Uzorak kod kojeg je rastertonska

vrijednost QR koda 23% ima prirast od 19,13%. Kod uzorka s istodobnim povećanjem

rastertonske vrijednosti podloge i smanjivanjem rastertonske vrijednosti QR koda je prirast

za podlogu kojoj je rastertonska vrijednost 41% pri očitanju bez maske 7,61% dok je prirast

za QR kod kojem je rastertonska vrijednost 59% pri očitanju bez maske 8,67%. Kod uzorka

koji je očitan s maskom je rastertonska vrijednost podloge 42% i njezin prirast je 7,86%, a

rastertonska vrijednost QR koda je 58%, a izračunat prirast rastertonske vrijednosti je 8,86%.

Kod mat papira je na uzorku kod kojeg je rastertonska vrijednost podloge 80% izračunat

prirast rastertonske vrijednosti od 11,54%. Za uzorak na kojem je rastertonska vrijednost QR

koda 27% izračunat je prirast rastertonske vrijednosti od 19,44%. Uzorak s istodobnim

povećanjem rastertonske vrijednosti podloge i smanjivanjem rastertonske vrijednosti QR

koda za podlogu kojoj je rastertonska vrijednost 41% izračunat prirast od 21,05%, a za QR

kod kojem je rastertonska vrijednost 59% je izračunat prirast od 16,99%.

Tablica 2 Rastertonska vrijednost uzoraka koji su čitljivi s minimalnim kontrastom podloge i QR koda

Rastertonska vrijednost Ekran Sjajni papir Mat papir Povećanje RTV-a podloge 86% 80% 80%

Smanjenje RTV-a QR koda 20% 23% 27%

Istodobno povećanje RTV-a

podloge i smanjenje RTV-a

QR koda

44%/56% 41%/59%

42%/58% (s

maskom)

41%/59%

__________________________________________________________________________________


680

Tablica 3 Minimalni kontrast između podloge i QR koda izražen preko ΔE

ΔE Sjajni papir Mat papir Povećanje RTV-a podloge 19,8367 18,8903

Smanjenje RTV-a QR koda 12,1117 12,8584

Istodobno povećanje RTV-a

podloge i smanjenje RTV-a

QR koda

12,5184

11,0722 (s

maskom)

11,4282

4.2 Uzorci s modificiranom bojom podloge ili QR koda

Uzorci kod kojih je QR kod crne boje, a podloga je u žutoj, magenta, cijan, crvenoj, zelenoj i

ljubičasto-plavoj boji su svi čitljivi osim uzorka kod kojeg je podloga ljubičasto-plave boje.

Uzorci s modificiranom bojom QR koda koji je žute, magenta, cijan, crvene, zelene i

ljubičasto-plave boje s bijelom podlogom su svi čitljivi osim onog uzorka gdje je QR kod žute

boje.

Slika 11 Primjer nečitljivih uzoraka kod kojih je promijenjena boja podloge/QR koda

5 DISKUSIJA Uzorci kod kojih je povećavana rastertonska vrijednost podloge pokazuju prilično slične

rezultate za obje vrste papira, a najmanji kontrast između podloge i QR koda čitljiv je na

ekranu. Kod ove skupine uzoraka treba uzeti u obzir i izračunati prirast rastertonske

vrijednosti koji kod tih uzoraka iznosi 12,35% za sjajni papir i 11,54% za mat papir te je

samim time i rastertonska vrijednost podloge veća od 80% što ukazuje na to da je kontrast

podloge i QR koda kod tih uzoraka manji, vjerojatno i manji od onog kod uzorka očitanog na

ekranu. Čitljivost QR koda je ista kod očitanja s maskom i bez nje.

__________________________________________________________________________________


681

Kod uzoraka kod kojih je smanjivana rastertonska vrijednost QR koda najmanji kontrast

između podloge i QR koda također je očitan na uzorku na ekranu. Kod ovih uzoraka uočava

se razlika između sjajnog i mat papira, jer sjajni papir omogućuje očitanje uzorka s manjim

kontrastom. U ovom slučaju prirast rastertonske vrijednosti izmjeren i izračunat na ovim

uzorcima ne ide u prilog otisnutim uzorcima, jer dokazuje da su rastertonske vrijednosti na

tim uzorcima veće od 23% za sjajni papir i 27% za mat papir te je samim time i kontrast

između podloge i QR veći. Čitljivost QR koda je ista kod očitanja s maskom i bez nje.

Uzorci kod kojih je istodobno povećavana rastertonska vrijednost podloge i smanjivana

rastertonska vrijednost QR koda jedini pokazuju razliku prilikom očitanja QR koda s maskom

i bez nje, i tosamo kod sjajnog papira. Kod otisnutih uzoraka rezultati su skoro isti, osim što

je kod sjajnog papira moguć manji kontrast u slučaju upotrebe maske. Na ekranu je očitan

veći kontrast između podloge i QR koda.

Mjerenje čitljivosti na otisnutim uzorcima pokazuje prilično slične rezultate za obje vrste

papira iako je kod sjajnog papira moguć ipak malo manji kontrast između podloge i QR koda.

Najmanji kontrast dobiven je istodobnim povećanjem rastertonske vrijednosti podloge i

smanjivanjem rastertonske vrijednosti QR koda. Smanjivanjem rastertonske vrijednosti QR

koda moguće je očitati QR kod s malo većim kontrastom između podloge i koda. Povećanje

rastertonske vrijednosti podloge omogućava čitljivost QR koda s većim kontrastom između

podloge i QR koda od onog kod prethodno navedenih modifikacija rastertonskih vrijednosti

QR koda i podloga.

Rezultati kod uzoraka s modificiranom bojom podloge i QR koda pokazuju da crni QR kod

nije čitljiv na ljubičasto-plavoj podlozi zbog premalog kontrasta. Isto tako ni žuti QR kod nije

čitljiv na bijeloj podlozi zbog premalog kontrasta.

6 ZAKLJUČAK

Iz priloženih rezultata vidi se da oba ispitana papira mat i sjajni papir pokazuju približno iste

vrijednosti te zaključujemo da posebne razlike u očitavanju QR koda nema. Zbog prirasta

najslabije rezulate daje povećanje RTV-a podloge dok smanjenje RTV-a QR koda i postupno

približavanje daju najmanja odstupanja i veću čitljivost kod manjeg kontrasta. Žuta je boja

dala negativne rezultate kod očitavanja te se stoga ne preporučuje koristiti aplicirana na bilo

__________________________________________________________________________________


682

koji element u kodu. Također nije poželjno koristiti za podlogu ljubičasto-plavu kao i sve

tamne boje jer one smanjuju kontrast i onemogućuju čitljivost.

Modifikacija QR kodova je omogućila odmak od standardnog i predvidljivog crnog QR koda

na bijeloj podlozi. Samim time omogućena je i njihova primjena u suvremenog dizajnu.

Individualizacija QR kodova i njihova upotreba u dizajnu i marketingu omogućuju novu razinu

komunikacije između medija i korisnika odnosno primatelja poruke. QR kod omogućuje

interakciju, jer zahtijeva očitanje koje odvodi do drugog sadržaja te se na taj način povezuju

različiti mediji i korisniku se na taj način pruža veći spektar informacija.

7 LITERATURA

1. Wikipedia, QR code http://en.wikipedia.org/wiki/QR_code

2. Krajačić, N.; (2011). QR kod možeteočitati sreklama te web stranica, ali i

stvoritivlastiti, Dostupnona: http://www.netokracija.com/qr-kod-8766 Pristupljeno:

20.07.2012.

3. Golubić, K.; (2011). Upotreba QR koda, Dostupnona:

http://sistemac.srce.unizg.hr/Pristupljeno: 22.07.2012.

4. CARNet; (2012). QR kodovi i njihova zloupotreba, Dostupno na:

http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-%20PUBDOC-2012-01-

334.pdfPristupljeno:25.08.2012.

5. Generator QR koda:http://www.barcode-generator.org/

6. Zjakić, I. (2007.) Upravljanje kvalitetom ofsetnog tiska, Zagreb

http://www.netokracija.com/qr-kod-8766

http://sistemac.srce.unizg.hr/index.php?id=35&tx_ttnews%5Btt_news%5D=697&cHash=e89e9d4ddfd25734727752e4e0ef8c25

http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-%20PUBDOC-2012-01-334.pdf

http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-%20PUBDOC-2012-01-334.pdf

http://www.barcode-generator.org/


Zbornik radova Senj, 26. - 29. rujna 2012., Hrvatska

683

Index

A

Agić, Anastudentski rad 542

Akalović, Jadranka 479 Andonovska, Snežana 246 Andrić Penava, Ivana 234 Ašler, Lucija 169

B

Banjanin, Bojan 123 Baškarad, Juraj

studentski rad 607

Bates, Irena 375 Batušić, Sonja

studentski rad 632

Bernašek, Aleksandra 57 Bevanda, Ana 180 Bjelovučić Kopilović, Sanja 190, 199 Bratić, Diana 366

C

Car, Teastudentski rad 553

Cegur, Tihanastudentski rad 566

Chagas, Lionel 308

Č

Čačić, Marko 348 Čop, Matija

studentski rad 577

Čulo, Ivona 214

d

Dekanić, Tihana 86 Dragčević, Krešimir 458 Dunđer, Ivan 450, 95

e

Emarcora, Karlo 402

F

Franken, Gregor 135, 297


Senj, 26th - 29th September 2012, Croatia Proceedings

684

Friščić, Martina 503 Fuček, Maja

studentski rad 553

G

Geček, Robert 108, 147

H

Hajdek, Krunoslav 392 Horvat, Majda

studentski rad 585

I

Iskra, Andrej 135, 297

J

Janković, Mario 450 Jeličić, Tonći 319 Jurečić, Denis 491 Juričić, Vedran 95 Juričko, Matija

studentski rad 607

K

Kapuđija, Sven 450 Kasum, Josip 319 Keček, Damira 392 Kopilović, Vlatko 190, 199 Koren, Tajana 57 Kovačić, Stela

studentski rad 632

Kozina, Goran 419 Krpan, Petra

stuedntski rad 599

Krstić, Dragica 77 Krzyżkowski, Juliusz 47

L

Lajić, Branka 491 Lanneau, Aurore 308 Lovreček, Mladen 458

M

Macinić, Denistudentski rad 607

Madračević, Lana 287 Majnarić, Igor 262



685

Marić, Snježana 234 Markoski, Aleksandar 246 Markotić, Danijela 375 Matijević, Mile 180, 419 Mesić, Iva

studentski rad 670

Mikota, Miroslav 337, 473 Milković, Marin 392, 409, 214, 253, 348 Miljković, Petar 162 Modrić, Damir 224 Modrić, Mara

studentski rad 620

Morić, Marko 224, 253 Možina, Klemen 135, 297, 431 Mrvac, Nikola 180, 402, 419 Mustač, Sandra

studentski rad 620

n

Nedeljković, Uroš 123, 273

O

Opačić, Jovicastudentski rad 519

P

Pancirov Cornelisse, Rutger 67 Pap, Klaudio 67 Pasanec Preprotić, Suzana 262 Pašić, Roberto 246 Pavec, Martina 169 Pavlović, Ivana 337, 473 Peko, Vedrana

studentski rad 519

Perčić, Dora 38 Periša, Mario 214, 409 Petriaszwili, Georgij 47 Petrović, Marijana 262 Petruša, Vlasta 169 Petti, Marinka 77 Plećaš, Marino 147 Pogančić, Milivoj 319 Pogarčić, Ivan 95 Poljak, Jelena

studentski rad 553

Puceković, Nikolina 375 Pušić, Tanja 86 Puškarević, Irma 273


Senj, 26th - 29th September 2012, Croatia Proceedings

686

Pyryev, Yuriy 47

R

Rapaić, Aleksandarstudentski rad 670

Reverdy-Bruas. Nadège 308 Rolich, Tomislav 438 Rudolf, Maja 57 Rusak, Kristina

studentski rad 647

Rutar, Vera 431

S

Schreiber, Zdeslav 402 Shcheglova, Vladislava 514 Skala, Karolj 386 Skala, Tibor 386, 450 Soljačić, Ivo 86 Stanić Loknar, Nikolina 57, 67, 491 Strelar, Ivor 190 Sušilović, Iva

studentski rad 542

Š

Šehagić, Vedranastudentski rad 659

Šimičić, Andro 77

T

Takač, Mirta 409 Terekhova, Larissa 514 Todorovac, Mirsad 386 Tomadin, Tiziana

studentski rad 632

Tomaš, Ante 402 Tomić, Gorana 419 Tomiša, Mario 147, 348 Tomljenović, Antoneta 438

V

Vlašić, Jelena 224, 253 Vojvodić, Dijana

studentski rad 620

Vuković, Benjamin 199 Vusić, Damir 108

Z

Zjakić, Igor 438



687

ŽŽiljak Stanimirović, Ivana 14, 479, 491, 503 Žiljak, Vilko 491 Žiljak Vujić, Jana 38, 479, 503 Žvorc, Dean 162



79

DONATORSSPONSORS SPONZORI DONATORI



80

09/2011 Blaz Baromic.fh11 9/5/11 3:28 PM Page 1

Composite

C M Y CM MY CY CMY K



81



82

Starotrnjanska 3, 10000 Zagreb

Tel. 01/ 6137414,

http://www.grafiknet.hr

Šeferova 2, 10000 Zagreb,

Tel. 01/ 6060702

http://www.inmedia.hr/

Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o.

Savska cesta 31, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel.: +385 1 3657 714 / 720, Faks: +385 1 4843 517, e-mail: [email protected],

www.akd.hr



83

GRAD SENJ

FOTOLINEA d.o.o., za trgovinu i usluge,

Trumbićeva 12, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska

www.fotolinea.hr

DIT d.o.o. , Zelena 2, 10251 Zagreb-Hrvatski Leskovac

Tel: +385 1 6593 888, Gsm: +385 91 6578 144, Fax:+385 1 6593 874

http://www.dit.hr

http://www.facebook.com/DITdoo



84

Hvala na potpori i sudjelovanju na Konferenciji Blaž Baromić Thank you for support and participation on the Conference Blaž Baromić

Vidimo se sljedeće godine!See you next year!

Senj, 26. - 29. rujan 2012. godine, HrvatskaSenj, 26th - 29th September 2012, Croatia

ZBORNIK RADOVAPROCEEDINGS

ORGANIZATORI / ORGANIZERS

Sv te u Zagrebu, Gr ki fakultet, Zagreb, Hrvatska University of Zagreb, Faculty of Graphic Arts, Zagreb, C roatia

Veleu te u Vara dinu, Vara din, Hrvatska University of Applied Sciences, Vara din, Croatia

Sv te u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet, Zagreb, HrvatskaUniversity of Zagreb, Faculty of Textile Technology, Zagreb, Croatia

Ogranak Matice hrvatske Senj, Senj, Hrvatska

Univerza v Ljubljani, Naravoslovnotehniška fakulteta, Ljubljana, Slovenija

University of Ljubljana, Faculty of Natural Sciences and Engineering, Ljubljana, Slovenia

Inštitut za celulozo in papir, Ljubljana, Slovenija

Pulp and paper Institute, Ljubljana, Slovenia

Zagreb, HrvatskaCroatian Society of Graphic Artists, Zagreb, Croatia

SUORGANIZATORI / CO-ORGANIZERS

University of Technology, Faculty of Chemistry, Brno, Czech Republic

Matrix Croatica Senj, Croatia

ISSN 1848-6193

ZBORNIK RADOVA PROCEEDINGS

Documents

Transcript of ZBORNIK RADOVA PROCEEDINGS