Zagreb, kolovoz 2019.

IZVJEŠĆE O REALIZACIJI

GODIŠNJEGA PLANA I PROGRAMA RADA

Dječjega vrtića „Mali istraživač“

za 2018./2019. godinu

2

Sukladno članku 80., stavak 3. i 4., i članku 54. Zakona o ustanovama (N. N. br. 76/93) te članku

32. Statuta Dječjega vrtića „Mali istraživač”, na sjednici Odgojnoga vijeća dana 31. 08. 2018.

usvojeno je Izvješće o realizaciji Godišnjega plana i programa rada za 2018./2019. godinu.

Upravno vijeće vrtića dana 31. 08. 2019. prihvatilo je Izvješće o realizaciji Godišnjega plana i

programa rada vrtića za 2018./2019. godinu.

Predsjednik Upravnog vijeća: Ravnateljica:

Vlado Vukšić Ljiljana Vukšić

3

SADRŽAJ

I. USTROJSTVO RADA ............................................................................................................... 4

I.I. UVOD .............................................................................................................................................. 4

II. MATERIJALNI UVJETI ............................................................................................................ 7

II.I. ORGANIZACIJA RADA ZAPOSLENIKA (USKLAĐENOST S RITMOM DJETETA) ............................................... 10 II.II. PROMJENA OSOBNIH STAVOVA (UJEDNAČAVANJE) KAO PREDUVJET KVALITETNOGA DJELOVANJA POJEDINCA

(ZAJEDNIČKOGA ŽIVLJENJA) .................................................................................................................. 10 II.III. LJETNA ORGANIZACIJA RADA .......................................................................................................... 11

III. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I RAZVOJ DJECE ......................................................... 14

III.I. PLANIRANJE I PROVOĐENJE KVALITETNE PREHRANE DJECE .................................................................. 15 III.II. ORGANIZACIJA IZMJENE IGRE I DNEVNOGA ODMORA ..........................................................................17 III.III. KULTURA BLAGOVANJA ............................................................................................................... 19 III.IV. DNEVNI ODMOR ......................................................................................................................... 23 III.V. BORAVAK NA ZRAKU .................................................................................................................... 24

IV. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD ............................................................................................. 27

IV.I. DOKUMENTIRANJE AKTIVNOSTI (ISTRAŽIVANJE) DJECE U POJEDINIM CENTRIMA I PODCENTRIMA ............. 29 IV.I. KRAĆI PROGRAMI U ORGANIZACIJI DJEČJEGA VRTIĆA „MALI ISTRAŽIVAČ“ ........................................... 96

o RANO UČENJE STRANOGA JEZIKA - ENGLESKI .................................................................. 97 o PROGRAM STRUKTURIRANOGA UČENJA ENGLESKOGA JEZIKA ....................................... 98 o PROGRAM RANOGA UČENJA NJEMAČKOGA JEZIKA ....................................................... 101 o KRAĆI PROGRAM RANOGA USVAJANJA TALIJANSKOGA JEZIKA ................................... 104 o DRAMSKI PROGRAM ....................................................................................................... 109 o UNIVERZALNI ŠPORTSKI PROGRAM ................................................................................ 115 o RITMIKA I KREATIVNI PLES .............................................................................................. 118

IV.II. POSJETE, IZLETI I GOSTOVANJA KAZALIŠNIH PREDSTAVA ................................................................... 119 IV.III. INTEGRACIJA DJECE S ODREĐENIM POSEBNIM POTREBAMA .............................................................. 127

CIJELI SADRŽAJ IZMAKNUT ZBOG ZAŠTITE PRIVATNOSTI DJECE

V. SURADNJA S RODITELJIMA .............................................................................................. 129

VI. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ZAPOSLENIKA ..................................................... 134

VII. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA ....................................................................... 135

4

I. USTROJSTVO RADA

I.I. Uvod

Otvoreni smo 2013. godine. Iza nas je šest godina rada. Od početno upisanih 25-ero djece i pet

zaposlenika u jednom objektu narasli smo do broja od 250 djece u dva objekta.

Držimo to uspjehom i znakom prepoznavanja naše Ustanove kao mjesta sretnoga odrastanja

djece rane i predškolske dobi; mjesta koje roditelji prepoznaju kao zamjenski dom za svoje dijete;

mjesta koje zaposlenici prepoznaju kao prostor u kojem mogu nesmetano raditi, razvijati se kao

osobe i na profesionalnom planu.

Navedeno svakako pripisujem i uspješnom menadžmentu ovog vrtića . Prije svega ravnatelja ali

i svih zaposlenika, neovisno koji dio procesa nose. Sinergija ove ustanove ono je po čemu

trebamo (i jesmo) prepoznatljivi. Za očekivati je da se oni koji stvaraju ovaj kurikulum u njemu

prepoznaju. Također je i za očekivati da se neki ne uklope ili se ne pronađu o ovakvom obliku

rada. Uvijek naglašavamo da je sve u životu stvar izbora. Izbor trebamo imati. Cijeli naš

kurikulum počiva na pravu izbora. Stoga je dobro da posteje različiti kurikuli u kojima se svatko

od nas (djece i odraslih) mogu prepoznati. I u njemu osjećati dobro i pripadajuće.

Uloga ravnatelja je, htjeli ne htjelipriznati, iznimno važna i iznimni snažna. Oni prvenstveno trebaju

biti stručnjaci područja kojim upravljaju. Trebaju biti spremni koordinirati i uskladiti proces

oblikovanja i razvoja takvoga okruženja u kojem pojedinci, radeći zajedno, ostvaruju zajednički

odabrane ciljeve. Pažljivim, promišljenim, racionalnim i razboritim raspolaganjem materijalnim i

ljudskim resursima može ukupan odgojno obrazovni proces usmjeravati prema ostvarenju

željenih ciljeva.

Uspješan ravnatelj (menadžer) izvršava tri vrste zadataka:

o usmjerava ljude,

o usmjerava poslove i

o upravlja operacijama provedbe zacrtanog procesa odgojno obrazovnog rada.

Ukratko, usmjeravanjem na svim razinama ravnatelj vodit čitav proces prema ostvarivanju

određenih, jasnih i svima poznatih ciljeva. To podrazumijeva kontinuirano „snimanje“, objektivno

sagledavanje i prihvaćanja trenutnoga stanja Ustanove na čijem je čelu. Razumijevajući sve što se

dešava u procesu stvara temelj za planiranje daljnjih akcija sa svrhom postizanja željenog cilja.

5

Ravnatelj sam od 1996. Pune 23 godine. Odavno sam shvatila da su za takvu vrstu upravljanja

potrebne visoko razvijene socijalne i komunikacijske vještine, koje postupno dovode do holistički

usmjerenoga procesa upravljanja i vođenja – do strateškoga menadžmenta. Potpuno sam svjesna

da volja i želja za takvim upravljanjem ne znači i uspjeh. To je nešto na čemu je potrebno

svakodnevno raditi, kako na sebi tako i s onima s kojima se kurikulum i stvara – sa zaposlenicima.

Držim da je komunikacija jedan od važnih oruđa kojima ravnatelj može utjecati na uspjeh svoga

rada. Komunikacija dotiče svako područje posla u ustanovi za rani i predškolski odgoj, uključujući

interakcije s djecom, roditeljima, kolegama, suradnicima. Dobra komunikacija pridonosi ozračju u

kojem se ljudi osjećaju ugodno i motivirani su za rad. Svako poboljšanje komunikacije znači ujedno

i mogućnost poboljšanja međuljudskih odnosa. Ono što je presudno obostrana je želja za takvim

oblikom suradnje jer:

„… promjenu ne možemo potaknuti bez slike onoga za čime žudimo i što želimo. U današnjim

tvrtkama ljudi žude za osjećajem pripadnosti i mogućnošću da rade nešto što ima smisla – tj. za

idealima koji, čini se, nasušno nedostaju u modernom građanskom životu. Nažalost, ideali su opasni.

Što se više bavimo apstraktnim slikama objekta svoje žudnje, povećava se rizik od gubitka osjećaja

za stvarne mogućnosti pomoću kojih bismo mogli ostvariti ono što želimo.“ (Senge, 2003, 285).

Zato ravnatelj koji želi biti humanistički usmjeren prema HUMANOM MENADŽMENTU treba biti

spreman na ono što se zove neprestano balansiranje. To znači da mora biti spreman na

kontinuirano propitivanje vlastitih mogućnosti kao i mogućnosti svojih djelatnika, a sve s ciljem

što kvalitetnijega upravljanja materijalnim i ljudskim resursim. Tako se dolazi do željenoga cilja –

implementacije vlastite vizije u praksu i njezina ponovnoga evaluiranja, mijenjanja i poboljšavanja.

Ravnateljica Dječjega vrtića „Mali istraživač“

Ljiljana Vukšić

6

Dječji vrtić „Mali istraživač“ ima dvije kuće koje su fizički povezane polivalentom u kojem se nalazi

igralište vrtića. Simbolična imena, koja smo zadržali do danas, objekti su dobili u trenutku samoga

otvaranja vrtića.

Broj djece po spolu:

Ove pedagoške godine imali smo 61 školskoga obveznika. Od toga broja, njih je četvero zatražilo

i dobilo odgodu od škole.

Naš tim čine:

Zaposlenici po strukturama Stalni radni odnos

1. Ravnatelj 1

2. Pedagog 2

3. Psiholog 1

4. Logoped 1

5. Viša medicinska sestra 1

6. Odgojitelji 22

7. Odgojitelji – pripravnici 5

8. Kineziolog 0,5

9. Spremačice 6

10. Ekonom 1

11. Domar 1

UKUPNO: 41,5

KUĆA ODGOJNE SKUPINE

TINTILINIĆI 5 mješovitih skupina djece u dobi od 1–4 godine

BALTAZARI 6 odgojnih skupina djece mješovite dobi /od 3. godine do polaska u školu/

UKUPNO: 11 odgojnih skupina djece mješovite dobi

JASLICE VRTIĆ UKUPNO

Broj

skupina

Broj djece Broj

skupin

a

Broj djece Broj

skupina

Broj djece

M Ž UKUPNO

M Ž UKUPNO M Ž UKUPNO

0 0 0 0 5 60 47 107 5 60 47 107

1 9 11 20 5 78 50 128 6 87 61 148

1 9 11 20 10 138 97 235 11 147 108 255

7

Ovako nas vide naši mali istraživači:

Postavljeno ustrojstvo rada i ove je godine bilo usmjereno na četiri ključne dimenzije razvoja naše

Ustanove:

1. Poboljšanje MATERIJALNIH UVJETA potrebnih za optimalan proces igre, odgoja i učenja

djece (ukupan prostor oblikovan pedagoško-estetski i u funkciji djece)

2. Poboljšanje ORGANIZACIJSKIH UVJETA USTANOVE za življenje i kontinuirano učenje djece

i odraslih (fleksibilnija organizacija rada odgojitelja i ostalih zaposlenika prilagođena

potrebama)

3. Podržavanje i poboljšanje SURADNIČKIH (SOCIJALNIH) UVJETA za življenje i kontinuirano

učenje djece i odraslih međusobno

4. Daljnje poticanje zaposlenika kako bi mijenjali i poboljšavali VRIJEDNOSTI, STAVOVE I

UVJERENJA u odnosu na potrebe i mogućnosti djece.

II. MATERIJALNI UVJETI

Oduvijek zastupamo stručni stav da je vrtić mjesto zajedničkoga življenja djece i odraslih – živi

organizam, kompleksan i dinamičan. Stoga je cilj djelovanja uvijek usmjeren na kontinuirane

promjene fizičkoga prostora (tijekom godine) koje će omogućiti optimalan proces igre, odgoja i

učenja djece (pedagoško-estetski oblikovan i u funkciji djece). Kontinuirano (i za ovu pedagošku

godinu) provodimo određene građevinske zahvate usmjerene na prilagođavanje prostora djetetu

i njegovim potrebama. Timski smo planirali izgled prostora, ali i nabavu opreme koja će biti u

funkciji dječjih potreba i potreba samoga odgojno-obrazovnoga procesa.

I dalje nabavljamo mobilan i fleksibilan namještaj koji nam omogućuje djetetovo sudjelovanje u

organizaciji prostora, koji svojim izgledom i visinom osigurava preglednost i dostupnost materijala

u svakom trenutku.

8

Sportska dvorana (nalazi se u obje kuće) Prostor za individualne razgovore s roditeljima

Prostori centara s nizom pripadajućih podcentara

9

U tako oblikovan prostor pohranili smo bogatu, raznovrsnu i dostupnu ponudu materijala za igru,

odgoj i učenje, prilagođenu kvalitetnijoj socijalnoj interakciju djece u otvorenom i raspoloživom

prostoru.

Uz gotove, kupovne materijale i sredstva za dječju igru, prostor smo obogatili i onim prirodnim i

nestrukturiranim (kamenje, školjke, drvo, tkanina, vuna, vata, sjemenke, različita kartonska,

staklena i plastična ambalaža i dr.) koji djetetu omogućuju bezbrojne mogućnosti za manipulaciju,

istraživanje, stjecanje neposrednih iskustava te konstruiranje znanja. Ono se pak u dobro

osmišljenom prostoru dalje sukonstruira u kvalitetnoj socijalnoj interakciji s drugom djecom i

odraslima.

Pri odabiru materijala koji smo nudili, uvijek smo nastojali imati na umu tri važna kriterija koja

moraju biti zadovoljena:

1. svaki materijal mora zadovoljavati različite razvojne mogućnosti djece unutar iste

kronološke dobi

2. materijal mora zadovoljavati različite razvojne mogućnosti djece različite

kronološke dobi

3. materijal mora imati obrazovni potencijal, što znači da mora biti dovoljno raznolik

kako bi bio jednako koristan djeci različitih mogućnosti i znanja. Samo

prepoznavanjem i poticanjem razvoja prevladavajuće inteligencije kod svakoga

pojedinog djeteta te stvaranjem poticajnoga materijalnog okruženja za djetetov

razvoj odgajamo kompetentno dijete.

Iz iskustva znamo da su prostor i materijalna opremljenost osnova stimulativnoga okruženja koje

predstavlja osnovu za kvalitetno i kontinuirano učenje djece i odraslih u dječjem vrtiću. Vođeni tim

znanjem, učinili smo daljnje iskorake iz institucionaliziranoga opremanja prostora, kako bismo

prostor učinili što toplijim i dali mu obilježja doma (tj. humanizirali ga).

10

Na taj smo način otišli korak dalje prema:

o podizanju funkcionalnosti (iskoristivosti) prostora

o omogućavanju maksimalne socijalne interakcije djece

o kvalitetnijim uvjetima potrebnima za kontinuirano stjecanje iskustava i znanja

djece i odraslih u dječjem vrtiću.

Naš je prostor tijekom ove godine doživio tri do četiri potpune promjene i niz manjih zahvata. Svi

su rezultat praćenja djeteta i njegovih potreba. Cilj nam je i dalje imati prostor i materijale koji

prate potrebu djeteta, a nisu samo estetska kategorija.

II.I. Organizacija rada zaposlenika (usklađenost s ritmom djeteta)

Organizacija rada zaposlenika ponajprije je usmjerena na fleksibilnost organizacije radnoga

vremena svih zaposlenika s ciljem stalnoga poboljšanja prihvata djece (poštivanja ritma njihovih

potreba).

Trenutnom organizacijom radnoga vremena postižemo maksimalnu pokrivenost svih radionica,

vremenski dužu prisutnost svih odgajatelja, što omogućuje rad u manjim skupinama ili

individualno. Time kvalitetu odgojno-obrazovnoga procesa podižemo na višu razinu.

II.II. Promjena osobnih stavova (ujednačavanje) kao preduvjet kvalitetnoga djelovanja pojedinca (zajedničkoga življenja)

Podržavanjem i poboljšanjem suradničkih (socijalnih) uvjeta za življenje i kontinuirano učenje

djece i odraslih izravno utječe i na učinkovitost djelovanja svakoga sudionika (mijenjanje i

poboljšavanje vrijednosti, stavova i uvjerenja u odnosu na potrebe i mogućnosti djece).

Kvalitetna i učinkovita komunikacija među svim zaposlenicima te komunikacija s djecom i

roditeljima temelj su dosezanja cilja, a to je usmjerenost na postizanje maksimalno ostvarive

deinstitucionalizacije vrtića.

Uspješna komunikacija među odraslima izravno utječe na uspješnu komunikaciju i uspješno

učenje djece, ali i oblikovanje kvalitetnoga okruženja u kojem će se svi uspješno razvijati. Uspješna

komunikacija ponajprije podrazumijeva aktivno međusobno slušanje i razumijevanje koje je u

prvom redu usmjereno na razumijevanje procesa u kojem svi sudionici procesa žive i djeluju. To

izravno utječe na sve navedene dimenzije, što za posljedicu ima ujednačavanje djelovanja prema

djetetu.

Cilj je što bolje razumjeti dječje potrebe i samim time stvoriti poticajno okruženje i pozitivnu

emocionalnu klimu u kojoj dijete uči i razvija se. Zato svakodnevno nastojimo osluškivati

međusobne odnose svih sudionika procesa u ustanovi, kako bismo postali dječji vrtić prepoznatljiv

11

po visokoj razini suradničkih odnosa koji bitno utječu na kvalitetu ukupne odgojno-obrazovne

prakse sačinjene od gore navedenih dimenzija.

II.III. Ljetna organizacija rada

Na temelju provedenih anketa među roditeljima i prijavljenoga broja djece za boravak u vrtiću u

srpnju i kolovozu 2019. godine, organiziran je prihvat djece te provedba godišnjih odmora

zaposlenika u skladu s njihovim željama i potrebama vrtića. S ljetnom organizacijom rada roditelji

su bili upoznati putem informativnih panoa.

12

Broj prisutne djece po tjednima ljetne organizacije:

LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ

DATUM 17.–21. 24.–28. 1.–5. 8.–12. 15.–19. 22.–26. 29.–31. 1.–2. 6.–9. 12.– 16. 19.–23. 26.–30.

TINTILINIĆI 73 68 74 59 60 58 50 38 39 43 54 56

BALTAZARI 105 96 84 72 63 49 43 39 37 36 45 47

Timskim pristupom dogovaramo izbor sadržaja i sredstava za rad u ljetnim mjesecima, neovisno o

djeci i objektu u kojem djeluju. Naglasak je uvijek na organizaciji sigurnoga i ugodnoga korištenja

vanjskih prostora, na maksimalnoj zaštiti djece od sunca, osiguravanju dovoljno vode ili drugih

napitaka (čaj, prirodna limunada), osmišljavanju poticaja za boravak i igru na zraku kao i na

promišljenom izboru sadržaja i sredstava (dijete – roditelj – odgojitelj), što je činilo temelj

uspješnosti rada s djecom u ljetnim mjesecima, uz poseban naglasak na pružanje uvjeta za igre s

vodom. Naše igralište omogućuje prirodan nastavak kvalitetnoga procesa igre i učenja koji se

odvija u prostoru vrtića. Odgojitelji u svom izvješću naglašavaju da su naša dvorišta svaki dan

velika “košnica“ puna djece, a mi smo sretni i ponosni što na tom mjestu susreta, druženja i igre

djece svih jasličkih grupa uspijevamo stvoriti klimu povjerenja, koja dovodi do slobodne dječje

ekspresije, razvoja samopouzdanja i pozitivne slike o sebi. Zaključujemo da smo zajedničkim

radom, dobro osmišljenim i opremljenim centrima aktivnosti dobili smjernice i poticaj – kako

nastaviti, što promijeniti, a što oplemeniti promatrajući djecu, surađujući s njima i učeći od njih.

13

Novo prijevozno sredstvo od igrališta do

vrtića u ljetnim mjesecima

Važno je naglasiti da smo pružanjem organizacijskih

i stručnih uvjeta te interakcije i stvaranja kvalitetnih

socijalnih odnosa svih sudionika procesa (djeca –

odgojitelji – roditelji) tijekom cijele pedagoške

godine osigurali preduvjete za lakšu i uspješniju

primjenu organizacije rada u izmijenjenim uvjetima

poput ljetne organizacija rada. Djeca, roditelji, ali i

odgojitelji lakše prihvaćaju promjenu prostora i

odgojitelja. Ostvareno je bitno olakšanje rada u

ljetnim mjesecima, jer su odgojitelji tijekom godine

kroz suvremeni pristup u organizaciji skupina, ali i u

odgojno-obrazovnoj praksi, upoznali svu djecu iz

svoga objekta, njihove osobnosti i potrebe. To im

bitno olakšava rad s djetetom, ali i komunikaciju s

roditeljima. Kvalitetna priprema za ljetne mjesece,

osmišljavanje sadržaja i promišljen izbor sredstava

uz činjenicu da se svi međusobno dobro poznaju

(dijete – roditelj – odgojitelj) temelj su uspješnosti

rada s djecom u ljetnim mjesecima.

14

III. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I RAZVOJ DJECE

Jedna od bitnih zadaća u djelovanju dječjega vrtića je i briga za tjelesni rast i razvoj djece. Naše

djelovanje bilo je usmjereno na:

o unapređenje i zaštitu zdravlja djece

o provođenje pravilne prehrane i njege

o poticanju kvalitetne izmjene igre i dnevnog odmora

o poticanju redovite tjelovježbe i kvalitetnoga boravka na zraku.

Sportska dvorana

Briga za tjelesni rast i razvoj djece u predškolskoj ustanovi neodvojiv je i sastavni dio odgojno-

obrazovne djelatnosti. Odgojno-obrazovni rad obuhvaća i brigu o tjelesnom zdravlju (usvajanje

higijenskih navika i samozbrinjavanja, učenje o važnosti zdrave i pravilne prehrane i fizičke

aktivnosti) te sudjelovanje u različitim sportskim aktivnostima i manifestacijama (tjelesni odgoj,

klizanje, koturaljkanje, boravak u prirodi ).

Očuvanje zdravlja i smanjivanje pojave širenja različitih oboljenja među djecom u vrtiću temeljni je

zadatak uvjetovan kvalitetnom i svakodnevnom suradnjom s roditeljima i odgojiteljima putem:

suradnje sa zdravstvenim voditeljem u vezi utvrđivanja zdravstvenoga stanja djeteta, identifikacije

djece sa zdravstvenim problemima i njihovim kontinuiranim praćenjem, sustavne edukacije

odgojitelja s ciljem provođenja zaštitnih mjera u radu s djecom koja imaju zdravstvene probleme,

poduzimanja konkretnih radnji s djecom kod kojih je došlo do bitnih odstupanja u rezultatima

antropometrijskih mjerenja (upućivanjem djeteta na specijalističku obradu ili intervencija u vrtiću),

15

profesionalnoga reagiranja kod pojave infektivnih bolesti (suradnja s higijensko-epidemiološkom

službom).

Sanitarni čvor jasličke skupine

III.I. Planiranje i provođenje kvalitetne prehrane djece

Kvalitetna i raznovrsna prehrana, koju smo nastojali provoditi u okvirima osiguranih sredstava za

prehranu djece, bila je najvažniji čimbenik djelovanja na spriječavanju porasta prekomjerne težine,

ali i osiguravanja zdravlja djece predškolske dobi. Time ćemo nastojati i dalje utjecati na:

o podizanje imuniteta djece

o razvoj i podizanje dječjih fizičkih sposobnosti

o osiguravanje preduvjeta za razvoj intelektualnih sposobnost.

U okviru vlastitih mogućnosti posvetili smo pozornost i uložili mnogo stručnosti i ljubavi u izbor

jela i njegovu pripremu u suradnji s nutricionisticom koja je upravo zbog potreba našega vrtića

zaposlena u okviru uslužne djelatnosti Pleter. Timski smo djelovali na promjene stavova i uvjerenja

vezanih za izbor namirnica i način proslava rođendana, pri čemu smo naglasak stavljali na izbor

namirnica koje roditelji donose (primjerice, prednost ima sušeno voće i druge namirnice koje djeca

vole, a koje za njihov rast i razvoj nisu nezdrave kao komercijalni slatkiši). Sustavno smo djelovali

na:

o osvješćivanje i mijenjanje prehrambenih navika djece (dugotrajan proces)

o edukaciju roditelja (kojima je iznimno važno što i kako je njegovo dijete jelo u vrtiću)

kako bi osvijestili da dnevna potreba hrane nije zadovoljena samo obrocima u vrtiću,

nego i onima u obitelji

16

o poticanje samostalnosti djece pri jelu, naglašavajući važnost kulture konzumiranja

obroka i kvalitetnog izbora jela.

Budući da je vrtić mjesto gdje se stvaraju temelji kulturnoga ophođenja prema hrani i vještine

hranjenja koje ostaju za cijeli život, stavljali smo naglasak na kulturno konzumiranja jela kroz

osiguravanje uvjeta za poticajno i ugodno okruženje prostora u kojem se jede (ugodna i tiha

glazbena kulisa, svijetao, čist i prozračan prostor), primjereno serviranje obroka (stolnjaci, način

serviranja jela i pribora za jelo), mogućnost samoposluživanja i izbora količine hrane kao i odgojnih

djelovanja odgojitelja prema djeci (polako jesti, sažvakati hranu, ne govoriti punim ustima).

Posebno naglašavamo potrebu osiguravanja dovoljno vremena za nesmetano konzumiranje jela.

Uloga je vrtića da pomogne roditeljima u osvještavanju važnosti promicanja pravilne prehrane

unutar obitelji.

Jaslička skupina i prostor blagovanja

Treba naglašavati potrebu da barem jedan ili dva obroka tijekom dana (doručak ili večera) budu

vrijeme okupljanja obitelji oko stola, jer je to izvrsna prigoda da dijete stekne prehrambene navike

te da se održi i njeguje razgovor i komunikacija među ukućanima. Pred djelatnike našega vrtića

stavljen je izazov osvješćivanja činjenice da je obitelj najvažniji promicatelj prehrambene kulture,

a vrtić je podrška.

U našem vrtiću nastojimo postići da svaki obrok protječe u smirenoj i za dijete poticajnoj i ugodnoj

atmosferi. Vrijeme za jelo nikako ne smije postati vrijeme „ratovanja“ odgojitelja s djetetom oko

izbora i količine hrane koju dijete uzima ili ne uzima. Isto tako uzimanje hrane ne smije postati

način nagrađivanja, kažnjavanja ili ucjene djeteta za poželjno ili nepoželjno ponašanje.

17

I ove smo se godine susreli s većim brojem djece koji pokazuju alergijske reakcije na određene

namirnice. Uz predočenje medicinske dokumentacije, u suradnji s roditeljima, dogovarali smo

korake neophodne za kvalitetnu prehranu takve djece te smo za njih pripremali obroke

prilagođene njihovoj specifičnoj potrebi. Predškolska je dob vrijeme kada dijete i u krugu obitelji

stvara prehrambene navike, samim tim i stavove i predrasude o određenim namirnicama više-

manje za cijeli život. Stoga je uloga vrtićkoga jelovnika koji sadrži sve namirnice korisne za rast i

razvoj djeteta kao i redovitost dnevnog rasporeda obroka izvanredno važna za predškolsko dijete.

Stabilan vrtićki ritam koji je u skladu s djetetovom potrebom čini čvrst i nezaboravan oslonac koji

u velikoj mjeri može utjecati na djetetove prehrambene navike i nakon odlaska iz vrtića.

Poznato je da djeca uglavnom imaju dobru prirođenu sposobnost reguliranja energetskog unosa.

Prije svega su sposobni samostalno odabrati količine hrane koju žele uzimati. Nažalost, upravo je

količina hrane ono što najčešće brine i roditelje i odgojitelje, a to je u potpunosti pogrešno.

Prioritetna briga trebala bi se odnositi na izbor vrsta namirnica koju dijete konzumira, a ne na

količinu. Naravno, svaku roditeljsku brigu roditelja treba ozbiljno shvatiti te, promatrajući dijete

kroz određeni vremenski period, procijeniti njezinu opravdanost. Roditelju time šaljemo

informaciju da smo ga čuli i da ga uvažavamo. Praćenjem djeteta možemo doći i do informacije

koliko i kako ga trebamo poticati (ako je roditeljski strah opravdan)

III.II. Organizacija izmjene igre i dnevnoga odmora

Rezultati antropometrijskih mjerenja u protekloj pedagoškoj godini govore u prilog potrebi

planske prehrane djece predškolskoga uzrasta, ali i potrebi djeteta za kvalitetnim kretanjem i

kontinuiranom tjelovježbom. To nas svake godine potiče na daljnje djelovanje (poticanje

odgojitelja) u stvaranju uvjeta za primjereno zadovoljavanje potrebe djeteta za kvalitetnim

kretanjem i tjelovježbom te osmišljeniju ponudu sadržaja (u vidu primjerenih sprava i materijala

za boravak u dvorani i na igralištu), s naglaskom na one koji su djeci ugodni i koji potiču pravilan

rast i razvoj.

18

Održavanje higijene igračaka kjoe djeca koriste za vrijeme boravka na zraku - važna i redovita obaveza

Redovita tjelovježba i osmišljen boravak na zraku svakodnevna su potreba djeteta, koju smo

nastojali maksimalno poštivati, u onoj mjeri i na onaj način koji je djetetu neophodan za

zadovoljavanje prava i potrebe boravka na zraku. Zdravstvena je voditeljica u svom radu poseban

naglasak stavljala na timsko djelovanje (poglavito sa spremačicama) s ciljem osiguravanja

kvalitetnih sanitarno-higijenskih uvjeta unutarnjega i vanjskoga prostora vrtića kroz kvalitetno i

redovito održavanja prostora boravka djece, osposobljavanje spremačica za siguran i učinkovit

rad sa sredstvima za čišćenje (s posebnim naglaskom na važnost izbora kvalitetnih sredstava),

kontinuirano organiziranje i provođenje mjera dezinfekcije, deratizacije i dezinsekcije, provođenje

i osiguravanje kvalitetnih mikroklimatskih uvjeta boravka djece (prozračnost prostora ljeti i zimi,

toplina ili hladnoća prostora).

Trenutak predaha: naša zdravstvena voditeljica u tjelovježbi s odgojiteljicom Ivom i malim

istraživačima ☺

19

Senzibilizacija i edukacija ostalih zaposlenika, ali i roditelja, provodila se stvaranjem uvjeta za

cjeloviti rast i razvoj svakoga djeteta te stvaranjem zdravoga i sigurnoga ozračja u vrtiću u kojem

dijete boravi u prosjeku 8–10 sati. Cilj nam je uspostavljanje pozitivnoga stava prema zdravoj hrani

i svim oblicima zdravoga načina života. To se postiže djelovanjem odraslih koji pomažu djeci da

osvijeste i nauče izraziti svoje potrebe i koji ih osposobljavaju da se nauče brinuti o sebi i

zadovoljavanju svojih potreba.

Kvalitetna izmjena igre i dnevnoga boravka za djecu koja trebaju odmor ove vrste.

Djeca koja nemaju potrebu za snom mogu predahnuti na drugi način.

III.III. Kultura blagovanja

U organizaciji blagovanja smo i ove pedagoške godine fleksibilni, pa smo prostor blagovanja

mijenjali nekoliko puta kroz godinu, ovisno o potrebama. Termini se pojedinih obroka, unatoč

prostornim promjenama, nisu mijenjali. Doručak je i dalje klizni, od 8.00 do 9.00 sati, a ručak je u

11 sati. Tijekom prilagodbe doručak je bio na dva mjesta, a kako je prilagodba prolazila te se ritam

dolazaka djece promijenio (više nisu svi dolazili u 8 sati), zaključili smo kako je u vrijeme doručka

20

dovoljan jedan stol. Nakon što smo se početkom 2017. godine spojili s skupinom T1, djeca su

doručak jela zajedno na dva mjesta.

I čajna kuhinja Malog istraživača ima „štih“ doma u koji djeca tijekom dana zavire kako bi im naša

teta Kaja dodala koji keksić ili voćku ☺

Vrijeme ručka tijekom pedagoške godine također je bilo fleksibilno, posebno u proljeće i ljeto kada

smo boravak na zraku znali produžiti za petnaest minuta, pa je ručak bio u 11:30. Mjesto ručka

također se mijenjalo kroz pedagošku godinu, ovisno o potrebama procesa. Ono što smo posebno

pazili je da taj prostor uvijek bude primjeren , kako po izgledu stola, tako i po atmosferi samog

prostora za nesmetano blagovanje djece.

Tako smo u početku ručali u prvoj i srednjoj sobi. Zbog radova u Baltazarima i većoj opterećenosti

naše kuhinje, ručak smo posluživali u dvorani koja je bliže kuhinji. Koliko je god to bilo praktično

zbog blizine kuhinje, došli smo do zaključka da seto negativno odražava na načine korištenja nekih

centara ( likovnoga i centra svjetla i sjene) zbog korištenja stolova koji su potrebni u tim centrima

te je u vrijeme kada se održava sportski program sav namještaj iz blagovaonice premještan u

centar svjetla i sjene. Ipak, odlučili smo blagovanje nastaviti u dvorani jer smo dolaskom lijepog

vremena ranije izlazili na vrtićko igralište te smo u likovni centar donijeli mali stol, koji je poslužio

kao zamjena za stol iz blagovaonice. Na taj su se način aktivnosti nesmetano odvijale.

21

Priprema prostora za blagovanje djece

Popodnevna užina organizirana je prema potrebama procesa. S obzirom da se djeca bude u

intervalima, zaključili smo kako je jedno mjesto za užinanje sasvim dovoljno. U ljetnim mjesecima

nakon popodnevne užine izlazimo van. U 17 sati ulazimo u vrtić te tamo blagujemo kasnu užinu

(peti obrok) .

Cilj objedovanja bio je postići samostalnost djece te usvajanje kulture blagovanja. Tijekom

prilagodbe novoupisanoj djeci trebala je pomoć prilikom objedovanja, no kako je vrijeme prolazilo

primijetili smo kako su djeca sve samostalnija, kako se sama poslužuju i pospremaju suđe nakon

objeda.

22

Za najmlađu djecu od 12–24 mjeseca, koja su svoju prilagodbu započela u rujnu, odgojitelji su

procijenili u kojem će trenutku određeno dijete ostati na ručku (ovisno o djetetu i tempu

prilagodbe). U početku su bili podijeljeni u manje podskupine (po troje djece). S njima bi uvijek bila

dva odgojitelja kako bi se svakom djetetu omogućio individualni pristup. Po tom se načelu

organiziralo i vrijeme blagovanja. Blagovali smo svi zajedno za jednim velikim stolom, a po potrebi

bismo dodali i mali stolić. No kako se broj djece tijekom godine povećavao, počeli smo blagovati

na dva mjesta. Dva odgojitelja bila bi s najmlađom djecom, dok bi jedan odgojitelj (popodnevna

smjena) bio s većima. Cilj je objedovanja bio poticati samostalnost djece pri jelu (držanje žlice,

dizanje rukava i pranje ruku, spremanje posuđa na kolica itd.). U početku je djeci bila potrebna

pomoć prilikom konzumacije obroka i pranja ruku.

Ručak

Užina

23

III.IV. Dnevni odmor

Početkom pedagoške godine, tj. tijekom prilagodbe dječji ritam spavanja bio je neujednačen.

Postepeno djeca usklađuju ritam spavanja. Popodnevni odmor traje od 12:30 do 14:30.

Dnevni odmor najmađih od 12 do 24 mjeseca organiziran je isto kao i blagovanje. U početku su

djeca bila podijeljena u podskupine te su tako išla i na dnevni odmor. Cilj je dnevnoga odmora je

pratiti djetetov individualni ritam te zadovoljiti njegovu osnovnu potrebu za odmorom i snom u

bilo kojem trenutku. U početcima prilagodbe, neka djeca bi zaspala i prije objeda. U tom slučaju,

uvijek bi im se našlo neko prikladno mjesto za odmor, a onoj djeci koja su u početku kratko spavala

(za vrijeme prilagodbe) bilo je osigurano mjesto za igru dok čekaju roditelje (da ne ometaju drugu

djecu za vrijeme dnevnog odmora).

Još je jedan od bitnih ciljeva poticanje samostalnosti pri oblačenju i svlačenju. U tim bi trenutcima

među djecom često došlo do međusobnog pomaganja i suradnje. S vremenom su sva djeca

uskladila ritam dnevnoga odmora. Uglavnom sva djeca samostalno zaspu.

Jako je važno dijetetu omogućiti komunikaciju i tijekom pripreme za dnevni odmor

24

III.V. Boravak na zraku

Budući da je boravak na zraku iznimno važan za djecu, provodili smo ga svakodnevno ako su to

omogućavali vremenski uvjeti. Tijekom jeseni i zime vani smo bili jednom dnevno, dok smo u

proljeće i ljeto dva puta dnevno (prijepodne i poslijepodne) boravili u vrtićkom parku, u kojem uz

slobodnu igru na spravama i pješčaniku djeci nudimo i niz organiziranih igara. Za vrijeme

nepovoljnih vremenskih uvjeta, kada je boravak na igralištu bio onemogućen, vrijeme smo

provodili u kraćim šetnjama okolicom vrtića. Kako su djeca postajala samostalnija, veći Tintilinići

povremeno su odlazili u duže šetnje Bundekom. Djeca su vrlo samostalna: sami izuvaju papuče i

obuvaju obuću te ulaze u park u grupama s odgojiteljem. Vrtićki je park najatraktivniji oblik

boravka na zraku zbog mnoštva poticaja i materijala.

25

Djeca u svakom trenutku (pa i na zraku) trebaju imati mogućnost dobiti potrebnu tekućinu za piće. Ovaj

put u ponudi je, uz vodu, rashlađeni čaj od borovnice i šipka.

Boravak na zraku najmlađih (12 –24

mjeseca) organiziran je na način da što

više vremena borave vani (u zimskim

mjesecima prijepodne, a u proljetnim i

ljetnim mjesecima prijepodne i

poslijepodne). U početku prilagodbe

bilo je dosta ne-hodača, pa se boravak na

zraku svodio na vožnju kolicima po

Bundeku ili oko Bundek centra.

26

Vožnja u bundek-mobilu prilika je i za kratki odmor djece.

Što su se prilagodbe bližile kraju i što je više djece počelo hodati, vodili smo ih u šetnju Bundekom

te ih učili hodati jedan iza drugoga, držati se za ruku itd. Zadnjih nekoliko mjeseci sve više smo

koristili vrtićki park. Park im je vrlo zanimljiv jer sadrži mnoštvo raznovrsnih poticaja poput

tobogana, pješčanika, klackalica, vozila, kreda i sl. U parku su interakcije malih i velikih kao i

međusobna suradnja na višoj razini.

Izlazak na zrak obavezan je u svim vremskim uvjetima koji to dopuštaju

27

IV. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u prvi plan stavlja dijete kao

autonomnoga subjekta suprotstavljenoga tradicionalnoj percepciji djeteta kao nemoćnoga i

pasivnoga bića. Suvremena slika djeteta pozicionira ga kao onoga koji oblikuje vlastiti identitet,

komunicira sa svojim okruženjem i ima pravo u njemu aktivno sudjelovati. Djeca imaju svoje

interese, posebnosti i vrijednosti. Zato su naši odgojno-obrazovni napori usmjereni na stvaranje

uvjeta da djeca postanu jednakopravni članovi naše zajednice.

Prema Nacionalnom kurilkulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2014.) značajke su

kurikuluma vrtića da je integriran (jer treba obuhvatiti sva područja djetetova razvoja kao

cjelovitog bića), razvojni (jer praćenjem dječjih aktivnosti organiziramo poticajno okruženje),

humanistički (jer je u središtu interesa dijete i njegove potrebe, a unutar ustanove potiče se

demokratski način života) te konstuktivistički i sukonstruktivistički (jer dijete uči na temelju

iskustva i individualnih mogućnosti).

Dijete gradi svoje znanje na temelju svojih trenutnih razumijevanja. Njegov način istraživanja

svijeta potaknut je urođenom znatiželjom koja ga vodi u nova istraživanja i nove spoznaje. Došen

Dobud (2004.) ističe da dijete uči rješavajući probleme na više razina. Prva je korištenje predmeta

koja proizlazi iz slike sebe odnosno vlastitoga tijela i predmeta rukovanja, druga je djelovanje

predmeta na predmet, a treća je stavljanje predmeta u međuodnose.

Danas znamo da je uloga odrasle osobe, odnosno odgojitelja, u procesu dječjega rasta i razvoja

važna, ali u velikoj mjeri različita od tradicionalnih shvaćanja. Kako bi odgojitelj mogao zadovoljiti

dječje potrebe u skladu sa suvremenim saznanjima, važan je njegov profesionalan razvoj.

Poznajući prirodu dječjega učenja, zadaća je suvremenoga odgojitelja prepoznati potrebe

svakoga djeteta, razumjeti važnost obogaćivanja prostora prema interesima djece te znati

odrediti svoju ulogu u dječjim aktivnostima poštujući pritom želje, potrebe i mogućnosti svakoga

djeteta. Njegova uloga se mijenja, ali i dalje je jednako važan u dječjim aktivnostima koje potiče

kroz oblikovanje poticajnoga okruženja, odmičući se od uloge odgojitelja koji planira aktivnosti

sukladno planiranim sadržajima i dobi djece. Novo shvaćanje djeteta od odraslih zahtijeva

transformaciju, fleksibilnost, partnerstvo, otvorenost i uvažavanje individualnih potreba i

mogućnosti svakoga djeteta.

Dokumentiranje, kao važna sastavnica ovoga kurikuluma, podrazumijeva prikupljanje

dokumentacije različitih oblika (vizualne, auditivne, radovi, dnevnici i sl.) ponajprije kako bi se kroz

proučavanje bolje razumjelo dijete. Prikupljanje dokumentiranih sadržaja daje uvid u dječja

razvojna postignuća, kako bi odgojitelji djetetu mogli biti kvalitetna potpora, bolje razumjeti

njegove interese i zakonitosti njegova razvoja, kvalitetno intervenirati po potrebi te stvarati

uvjete za daljnji razvoj. Da bi mogli primjereno reagirati na potrebe djece, odgojitelji se neprestano

moraju usavršavati, a upravo im dokumentacija tijekom cijele godine pomaže u samorefleksiji i

odabiru strategija u radu s djecom, kroz koju onda i oni sami rastu (mijenjaju svoju praksu).

28

Dokumentiranje je (uz impresije djece i roditelja) bitan pokazatelj na neka pitanja koja sebi

postavljamo:

Koliko se osjećamo uspješnima u ostvarenju planiranoga?

Što se sve događalo u našim prostorijama?

U kojoj smo mjeri zadovoljili potrebe djece?

Konačno;

Koliko smo svojim djelovanjem uspjeli postići da djeca i odrasli žive kao velika obitelj u kojoj se

emocionalno i socijalno sazrijevanje događa na prirodan, djetetu primjeren način?

Koliko smo svojim djelovanjem uspjeli postići da djeca postignu potrebnu razinu osamostaljivanje i

priprema za ono sutra ... VELIKI SVIJET.

TIMSKA IZVJEŠĆA ODGOJITELJA

S obzirom na dob i spoznajnu zrelost djece koja borave u obje kuće, imali smo priliku bilježiti

zapažanja o promjenama u njihovome razvoju te u uočavanju i upotrebi različitih materijala koji

su im bili u ponudi. Ponuda je uvijek bila bogata, pa su djeca više izražavala interes i potrebu za

različitim načinima korištenja i manipulacije materijalima. Imali su slobodu istraživati i manipulirati

materijalima na sebi prihvatljiv način proširujući svakodnevno svoje interese, čime je i istraživanje

i učenje postajalo bogatije.

29

IV.I. Dokumentiranje aktivnosti (istraživanje) djece u pojedinim centrima i podcentrima

LIKOVNI ATELJE

Likovni atelje mjesto je gdje se spajaju mašta, kreativnost, sloboda i autentičnost. Jezik umjetnosti

nije nešto što se uči razumom, nego se osjeća. Likovnost je, dakako, prisutna u svim društvima, a

djeca se s njom susreću još od ranoga djetinjstva. Cilj je u likovnoj umjetnosti potaknuti dijete da

razmišlja kao jedinstveno biće sposobno izraziti se na sebi svojstven način. Za djecu je likovna

aktivnost dio svakodnevice u kojoj im se nastoji omogućiti da postanu samostalna i kritička bića –

istraživanjem različitih tehnika i područja kako bi izrazili i ostvarili svoj puni potencijal. Da bi djeca

u tome uspjela, bilo je od iznimne važnosti osigurati im prostoriju kao nesmetano mjesto za rad.

Djeca su bez intervencije nalazila put do likovne radionice te su se samoinicijativno služila

priborima potrebnima u likovnom izražavanju.

Prilikom promatranja reprodukcije umjetničkoga djela važan nam je bio djetetov doživljaj i

interpretacija djela, što smo, između ostaloga, postigli poticanjem djece da i sama likovno prikažu

doživljeno i uočeno. Pritom smo im ponudili one likovne tehnike kojima će najlakše prikazati

temeljne karakteristike umjetničkoga djela. Primijetili smo da stvaranje vlastitih varijacija likovno-

umjetničkoga djela otvara djeci nove vidike likovnoga izražavanja, odnosno odmiče ih od shema i

stiliziranih oblika te ih nenametljivo upućuje na odgovarajući način korištenja i mogućnosti

određene likovne tehnike.

30

Prikazana je aktivnost u kojoj su djeca temperom slikala vlastiti doživljaj Van Goghove Zvjezdane

noći.

o LIKOVNE AKTIVNOSTI S OBZIROM NA LIKOVNU TEHNIKU

CRTANJE

Kao poticaj za crtanje ove smo pedagoške godine djeci često nudile motive iz svijeta koji ih

okružuje (kukuruz, rajčica, jabuka, ribež, stolice, stablo, ogledalo za crtanje autoportreta). Stvarni

objekti koji bi se nalazili pred njima pozivaju ih na doživljaj kroz sva osjetila – vida, sluha, dodira,

okusa, njuha. Za crtanje najčešće koriste običnu olovku, olovke u boji, flomastere i tuš. Iz crteža je

moguće uočiti različite faze u likovnom razvoju, ovisne o dječjoj dobi.

Kao poticaj za crtež stabla poslužili smo se dijelovima drveta koje smo često pronalazili u šetnjama

okolicom (lišće, kora, plodovi) i donosili ih u vrtić kao i slikovnim materijalima (knjige,

enciklopedije) te projekcijama fotografija s interneta.

31

Crtanje stabla bila je aktivnost koja je potaknula djevojčice da svoje crteže koriste kao predložak

za rad u glini:

Na nastalim radovima crtanja ribeža možemo uočiti fazu “intelektualnog realizma”, pri čemu

djeca crtaju ono što znaju, a ne ono što vide.

Prilikom crtanja ponuđenoga motiva čipke primjećujemo mnogo strpljenja i koncentracije na

detalje kojima poticaj obiluje.

32

Aktivnost je ponuđena nakon učestalih izjava djece da ne znaju nacrtati sebe. U aktivnosti

sudjeluje po jedno dijete, koje često ima promatrače koji čekaju svoj red. Većina djece crta, uz lice

koje vide u ogledalu, i cijelo tijelo. Na crtežima se, ovisno o uzrastu, može zamijetitirazličit stupanj

složenosti (količine detalja).

Crtačke aktivnosti i olovke u stalnoj su ponudi i svakodnevnoj slobodnoj uporabi u likovnom

ateljeu. Kako bismo potaknuli djecu na usmjeravanje pozornosti, razvoj koncentracije i

grafomotorike te pravilno držanje olovke, nudimo im aktivnosti dovršavanja slika.

33

Ponuđeno je i crtanje na okviru na kojem je prozirna folija. Zamišljeno je na način da jedno dijete

stoji s jedne strane okvira dok ga drugo dijete, smješteno sa suprotne strane, crta. Međutim, djeca

okvir koriste uglavnom za slobodno crtanje. U početku smo za crtanje koristili flomastere, no oni

su ostavljali slab “trag”. Nakon flomastera smo koristili boje za staklo u olovci, što je izazvalo veći

interes djece, a istraživanje crte i boje se proširilo na pleksiglas ploču na zidu.

Olovku su djeca uglavnom koristila za prikaz strukture i detalja zadanog motiva (npr. fenjer). Često

je olovka korištena u kombinaciji s drugim likovnim tehnikama (akvarel, tuš). Primjerice, olovkom

su djeca najprije nacrtala pingvina i pijetla, odnosno prikazala strukturu grančica, a zatim na

nacrtani motiv dodala boju. Osim što su nastali radovi dojmljivi, korištene tehnike omogućile su

djeci da budu kreativna, da se poigravaju bojom te da bojom ispunjavaju plohu.

34

Drvene bojice pokazale su se kao dobar izbor za prikaz motiva paunova pera ili pak snježne

pahulje, dok su jasnim i oštrim linijama flomastera djeca vrlo autentično prikazala motiv lista.

Izražajni potencijali ugljena iskorišteni su za crtanje strukturnih i teksturnih linija u prikazu ploda

drveta, a za prikaz varijacije Munkova Krika djeci je najbolje odgovarala pastela.

35

Tuš su djeca koristila za crtanje (npr. motiv suncokreta), u kombinaciji s akvarelom (npr. motiv klasa kukuruza) te za bojanje ploha (npr. kompozicije s krugovima). Akvarel su često koristili u kombinaciji s flomasterom (npr. prikaz unutarnje strukture nara), ali i kao samostalnu tehniku (npr. motiv buketa cvijeća , krugova ili mora).

36

Osim slobodnih aktivnosti bojanja, ponudili smo i bojanje velikoga papira pastelama i detaljno

bojanje sitnih elemenata flomasterima po slikama u foliji.

Tuš kao likovnu tehniku birala su djeca visokih likovnih sposobnosti. Kako se tuš na štapiću brzo

suši, ovaj likovni uradak zahtijevao je visoku razinu strpljenja i upornosti u postizanju željenoga.

Za vrijeme rada tuš bi ostavljao vidljive tragove na rukama, koje nije bilo jednostavno oprati, te je

pojedinoj djeci to predstavljalo problem.

37

SLIKANJE

U slikarskom dijelu likovne radionice trudili smo se djeci ponuditi raznovrsne i neuobičajene

tehnike stvaranja likovne kreacije. Kod slikanja vunicom želimo istaknuti dojmljivost uratka čija

izrada uopće ne zahtijeva visoki stupanj umijeća ili talenta. Baš je to privuklo dječake sa slike, inače

ne previše zainteresirane za ovaj tip aktivnosti.

Tehnika gratage, slikanje na aluminijskoj foliji, slikanje sapunicom

Prilikom šetnje u obližnjem parku često

nailazimo na razne ptičice od kojih nam je

najdraže vidjeti vrapčića. Djevojčice su

stari kalendar odlučile iskoristiti kako bi po

predlošku nacrtale upravo vrapčića i

njegovu obitelj. Simpatični crteži uz

poznatu pjesmicu Ljuti se vrapčić dobili su

posebno mjesto na vrtićkom panou.

38

Slikanje vodenim bojama nudili smo i kao aktivnosti

slobodne tematike i kao aktivnost s ponuđenom

temom. Tematski smo slikali nar i to u kombinaciji s

crnim tušem. Tušem se uz pomoć drvenih štapića za

roštilj crtao nar, a drugi ga se dan akvarelom bojalo. Ova

je aktivnost privukla mnogo djece, slikali su sa

zapaženom pozornošću i strpljenjem, a slike su ispale

vrlo lijepe i raznolike.

39

Od slikarskih tehnika uvijek je zanimljiva i tempera. Za ovo izvješće izdvojili smo slikanje temperom

na temu “Rajčica”. Na stolu su bile ponuđene različite prerezane rajčice i nekoliko nijansi

potrebnih boja u malim količinama. Pri tome su djeca dobila manje papire za individualne radove.

Istovremeno su ponuđene iste nijanse boja u većim količinama za veliki papir na zidu. To je

omogućilo djeci različitih sposobnosti istovremeno bavljenje istovrsnom aktivnošću, što pridonosi

dječjem osjećaju uvažavanja individualnih sposobnosti.

Bilo je izazovno pomiješati nekoliko različitih boja i dobiti jednu sasvim novu. Osim toga, bilo je

zabavno otkrivati nijanse od najsvijetlije do najtamnije.

Jedan je od zadataka slikanja temperom bio „Točka i crta“. Sugeriranje i raspravljanje o zadanom

predlošku djecu je ponukalo na međusobnu interakciju i povezanost. Dijeljenje iste posudice s

bojom, uočavanje prelaska preko linije olovke, ulijevanje previše boje u temperu – sve su to bile

40

rasprave u likovnoj radionici. Posebnost ovoga zadatka bila je u usredotočenosti na točno

određeno područje. Djeca su bila podijeljena u dvije skupine te su sjedili jedni nasuprot drugima.

Svaka je skupina imala različit zadatak u kojem je bilo potrebno koncentrirati se i biti potpuno

autentičan.

Kroz duže vremensko razdoblje djeci su nuđene razne inačice slobodnoga slikanja, igara bojom i

stvaranja vlastitih likovnih kompozicija.

41

Uz pomoć projektora, na zid su projicirani radovi poznatih umjetnika koji su djeci poslužili kao

inspiracija. Neka su se djeca trudila reproducirati sliku vjernu originalu, dok su drugi stvarali svoje

kompozicije u kojima se prepoznaje estetika i stil ponuđenoga rada. Zanimljivo je kako je samo

jedan dječak (na slici) primijetio kako su neke forme sa slike “prepolovljene” u dvije boje.

Prilikom promatranja reprodukcije umjetničkoga djela važan nam je bio djetetov doživljaj i

interpretacija djela, što smo, između ostaloga, postigli poticanjem djece da sama likovno prikažu

doživljeno i uočeno. Pritom smo im ponudili one likovne tehnike kojima će najlakše prikazati

temeljne karakteristike umjetničkog djela. Primijetili smo da stvaranje vlastitih varijacija likovno-

umjetničkoga djela otvara djeci nove vidike likovnoga izražavanja, odnosno odmiče ih od

ustaljenih shema i stiliziranih oblika te im nenametljivo „sugerira“ način korištenja i mogućnosti

određene likovne tehnike. Kako bi bio što inspirativniji i cjelovitiji, proces likovnog stvaralaštva

ponekad je bio obogaćen prikladnom glazbom. Tako su, primjerice, za vrijeme slikanja

Tutankamonove maske djeca slušala instrumentalnu glazbu drevnoga Egipta.

42

Jedan od ciljeva promatranja umjetničkoga djela i razgovora o uočenom bio je razvijati

sposobnost percipiranja i prepoznavanja osnovnih likovnih pojmova (slika, crtež, linija, boja,

ploha, oblik i dr.). Usmjeravanjem na uočavanje likovnih elemenata, kako na umjetničkom djelu,

tako i na vlastitom likovnom radu, djeca su se postupno upoznavala s likovnim jezikom. Primjerice,

djela Vasilija Kandinskog bila su odličan poticaj djeci za stvaranje vlastitih apstraktnih kompozicija

boja, linija i oblika u različitim medijima. Takav način izražavanja ujedno ih je odmaknuo od traženja

figurativnoga sadržaja, odnosno postavio je temelje za razumijevanje apstraktne umjetnosti.

Često je više djece zajedno slikalo kompozicije boja i oblika. Neki od brojnih radova temperom

prikazani su u nastavku.

43

KOLAŽ

Kolažem i kolažnim tehnikama bavili smo se u raznim

interpretacijama, a uključivale su i aktivnosti manipulacije

škaricama za mlađu djecu. Osim toga, djeca su stvarala

kompozicije od unaprijed pripremljenih papirića, suhoga

lišća, kukuruza i narezanih slamčica. Starija su se djeca, po

uputi odgajatelja, pokazala sposobnima unaprijed smisliti

kakvu sliku žele izraditi i uspješno slijediti svoj plan do

konačnoga ostvarenja likovnoga djela.

44

PROSTORNO OBLIKOVANJE

Puno iskustva u služenju tehnikama za prostorno oblikovanje dovelo je do vidnoga razvoja

vještine modeliranja glinom. Kao poticaj za rad glinom djeci su ponuđeni motivi izazovni zbog

postizanja statike. U rješavanju toga problema djeca su se poslužila žicom te raznim metodama

kojima su osigurala stabilnost modela.

Osim gline svakodnevno smo koristili i glinamol, plastelin i slano tijesto u čijoj izradi sudjeluju djeca.

Pri čitanju enciklopedije o likovnoj umjetnosti kroz vremenska razdoblja, starogrčko je kiparstvo

posebno privuklo pozornost prisutne djece. Upravo se slano tijesto učinilo podatnim za

istraživanje i modeliranje kipova i skulptura. Promatranje skulptura, imitiranje vlastitim pokretima

tijela i igranje igre „najmaštovitiji kip“ bile su samo neke od predradnji prije samoga modeliranja.

45

Potaknuti svakodnevnim razgovorima o emocijama izradili smo maske sreće, iznenađenja i tuge.

Zanimljivo je kako je upravo sreća najviše puta spomenuta emocija. S njom su se djeca

poistovjećivala u primjerima koje su navodili, dok se ljutnje nitko nije dosjetio.

Upoznali smo se s tehnikom kaširanja balona

i izrađivanja štirke (smjesa brašna i vode).

Promatrajući svoj izraz lica u ogledalu iscrtali

smo prizor emocije, a potom ih i oslikali

odabranom bojom.

46

Osim likovnog izražavanja i stvaranja raznovrsnim crtačkim, slikarskim i kiparskim tehnikama, u

likovnom ateljeu djeca su imala priliku sudjelovati u aktivnostima tkanja i šivanja te su u tome

postali vrlo vješti.

Razne “provlačilice”, plastične igle, špage, konci, vezice, perlice izazivaju zapažen interes kod

djece.

PROJEKT „POKRET“

Uočivši spontani dječji interes za istraživanjem i promatranjem pokreta vlastitoga tijela, odlučili

smo se temi pokreta posvetiti i kroz likovne aktivnosti. Neke od tih aktivnosti prikazane su u

nastavku. U svrhu razvoja vještine prikaza ljudskoga tijela i kretnji, odlično nam je poslužila drvena

lutka koja je djeci bila model za grafičko prikazivanje raznovrsnih pokreta.

47

Pokreti balerina također su bili izazovan i zanimljiv motiv za likovno izražavanje različitim likovnim

tehnikama. Kako bi imala što bogatiji doživljaj, djeca su više dana za redom mogla gledati balet

Labuđe jezero.

48

Zahvaljujući svakodnevnom i raznovrsnom iskustvu u prikazu pokreta, djeca su postajala sve

vještija u služenju različitim tehnikama za prikaz ljudskoga tijela, kretanja i pokreta. To je vidljivo i

na niže prikazanim radovima za koje su djeca imala živi model.

Naš domar Zvonko satima je strpljivo bio model djeci ☺

GRAĐENJE

49

Centar građenja s pripadajućim podcentrima tijekom godine bio je najposjećeniji centar među

svim dobnim skupinama. U njemu su se jednako zadržavale i djevojčice i dječaci, neometano

istražujući vođeni vlastitim interesima. Djevojčice su se više zadržavale u igri životinjama te u

primjeni građevnoga materijala u osmišljavanju simboličkih igara, dok se dječaci više okušavali u

istraživanju kosina i statike, a svi su vrlo rado sudjelovali u eksperimentima te raznim mjerenjima.

Djeca su surađivala na svim razinama, grupirala su se prema interesima, a ne dobi ili matičnim

skupinama, tako da se često moglo vidjeti najmlađe kako uz bok najstarijima grade i sudjeluju u

aktivnostima sa spuštalicama i pistama.

Iz dana u dan nastajale su sve složenije konstrukcije, sve duže pruge, a i životinje su dobile svoje

mjesto življenja. S obzirom da se vrtić sastoji od dvije kuće s raznim centrima aktivnosti, u vrtiću

se nalaze dva centra građenja u kojima djeca istražuju (u svakoj kući po jedan). Često se u centrima

odvijaju iste aktivnosti, ali na potpuno različitim razinama i na potpuno različit način.

o Prometni podcentar

Mlađa djeca istražuju sve vrste vlakova i željeznica, pa su odlučili napraviti vlastite tračnice koje su

im kasnije poslužile kao most za prelazak životinja preko rijeke. Bilo je jako zabavno držati most u

zraku dok sve životinje ne prijeđu rijeku. Praćenjem svakodnevne dječje igre i interesa odlučili smo

stol za sitno manipuliranje predmetima (čekići i čavlići) pretvoriti u cestu za automobile.

Bilo je pravo zadovoljstvo kada je odgajateljica dala traku s već postojećim linijama za cestu, a

kada nam je ponestalo materijala, dobro je poslužila i izolir-traka koja je postala brza cesta. U

razgovoru s djecom nije nedostajalo mašte, kreativnosti i spremnosti na suradnju. Tako je iz dana

50

u dan “stol s cestom“ postajao sve bogatiji. Budući da je od početka sve nalikovalo autoputu, jer

su dječaci poprilično “jurili“ svojim automobilima – djevojčice su odlučile nacrtati i zalijepiti

prometne znakove i dogovoriti određena pravila u prometu, što se pokazalo odličnom idejom.

Kasnije smo cestu samo nadograđivali spuštalicama i raznim drugim sredstvima.

Spuštalice su nas odvele do mjerenja brzine automobile. Za to smo se poslužili papirom i

olovkama. Dječaci su uživali raspravljajući čiji je automobil “odjurio brže“ .

Pojedine su djevojčice konstrukcije s cestom koristile kao tobogan za lutke, učinivši ih tako

višenamjenskima. Tračnice su također doživjele svoje usložnjavanje. Djeca su još u periodu zime

samoinicijativno slagala svoje postave, koji su bili vrlo jednostavni, nikada kružni. Nakon odvožene

trase trebali su prekidati vožnju i vratiti se ponovno na početak. Odgojitelji su u suradnji s njima

51

slagali velike kružne trase koje se granaju i spajaju s mostovima, skretnicama i tunelima. U tu se

igru odmah uključuje veći broj djece. Već nakon jednoga tjedna odgajatelji sudjeluju u postavljanju

poligona. Djeca samostalno ili surađujući s drugom djecom grade jednako složene trase vrlo dobro

kombinirajući elemente kako bi i sami dobili kružni postav sa svim gore navedenim dijelovima.

Nadalje, konstrukcije oko tračnica postaju još složenije kada jedan od starijih dječaka uzima

spužvene kocke koje je netko ranije ostavio u blizini i gradi od njih tunele. Tu ideju prihvaćaju i

druga djeca i to na dva načina. Jedni grade veće tunele od istih kocaka, a drugi koriste drvene

kocke slažući konstukcije koje podsjećaju na grad. Nadalje, druga skupina djece dodaje životinje i

nastalo proglašava zoološkim vrtom.

52

o PODCENTAR ELEKTRONIKE: ISTRAŽIVANJE STRUJNOGA KRUGA

Ovaj materijal privlačan je djeci različite dobi i kompetencija. Uglavnom mlađa djeca slažu

elemente strujnoga kruga na podlogu, a spajaju se po načelu “drukera”. I to je za njih vrlo dobra

vježba, ponajprije u dijelu vježbe fine motorike.

I kao vrhunac, skupina starijih (koji se ovim materijalom već duže igraju) slaže funkcionalne stujne

krugove. Gotovo nitko se ne povodi za već gotovim predloženim shemama, nego slažu

proizvoljno, najčešće koristeći elemente sa žaruljicom i propelerom. Kako je dvojicu dječaka to

dugo i intenzivno zaokupljalo, samostalno su došli do visokih saznanja. U isti strujni krug spojili bi

dva potošača (uvijek dvije žaruljice, dva propelera ili žaruljicu i propeler) i promatrali kako jedan

utječe na drugoga. Žaruljica slabije svijetli i propeler se slabije okreće ako ih je u strujnome krugu

više od jednoga. Svoje otkriće znaju i dobro verbalno objasniti. Kroz njihovu igru, dotaknuli smo

se i uštede energije. Dok su kombinirali, odgajateljica ih je upozorila da prekinu strujni krug ili

ubace i element s prekidačem za isključivanje, kako bi se baterija manje trošila.

53

Drugi dječak u svojoj igri otkriva pretvorbu mehaničke u zvučnu energiju služeći se i materijalom

izvan ovoga sklopa. Spojio je strujni krug koji sadrži propeler, ali nije ga stavio na njegov rotacijski

dio. Promatrajući kako se brzo vrti, prinosi drvenu špatulu koju smo koristili u drugu svrhu. Lagano

je drži na jednome kraju vrhovima prstiju i prinosi rotacijskom dijelu koji se vrti i dobiva prijenos

vibracija na drveni štapić, pri čemu se čuje zvuk koji on imenuje kao “zvuk struje”.

Također se spontano dogodilo i da jedan od njih, uz podršku odgajateljice, razvrstava baterije s

obzirom na potrošenost. Imali smo, naime, više baterija i nismo znali koja je prazna. Jedan dječak

sastavlja jednostavni strujni krug kako bi to ispitao. Smatra da ih treba kategorizirati u tri skupine:

“rade dobro”, “rade slabo” i “ne rade”. Nadalje, uvodi kutiju za stare baterije (od odgajateljice

dobiva informaciju kako se ne smiju bacati u miješani otpad) i ispisuje natpis.

o PODCENTAR STOLARIJA

54

U stolarskom dijelu radionice djeca su se najradije bavila dvjema srodnim aktivnostima.

Pripremljene su drvene podloge s gusto izbušenim rupama. Uz njih nudimo drvene tiple i čekiće

kojima ih djeca zabijaju u podloge. Također se paralelno nudi gotovi stolarski sklop: plutene

podloge, pločice s rupicama, mali čavlići i čekići. Očekivano, mlađa se djeca materijalom služe

manipulativno, često i ne birajući koje pločice učvršćuju. Nadalje, neka djeca biraju pločice koje im

se sviđaju (bojom, oblikom ili nekim drugim kriterijem) i nasumce ih slažu. Najvišu razinu

predstavljaju djeca koja smisleno slažu unaprijed zamišljene oblike, stvarajući tako slike. Na slici

vidimo svojevrsnu inverziju dvojice braće. Mlađi se bavi kompliciranijom aktivnošću, dok stariji

ispunjava cijelu ploču tiplama, a već idući dan stvara unaprijed isplaniranu sliku kamiona.

o PODCENTAR ISTRAŽIVANJA KRUPNOGA GRAĐEVNOG MATERIJALA

55

Jedna od mnogih aktivnosti s krupnim građevnim materijalom bila je izrada aviona od kartonskih

cijevi. Aktivnosti je prethodio razgovor dvojice starijih dječaka koji su i inicirali izradu. Postupno su

se u aktivnost uključivala i mlađa djeca te preuzimala ulogu promatrača ili pomagača.

Još jedan u nizu projekata krupne gradnje bila je izrada modela broda „Titanik“, potaknuta

poglavljem u enciklopediji koju je drugi dječak toga dana donio u vrtić.

Ovisno o interesu djece, situacijskim poticajima ili obradi nekoga doživljenog iskustva, rezultati su

građenja bili raznovrsni. Jedna od istaknutijih građevina je utočište za nezbrinute životinje.

Posebnost ovog utočišta je u tome što su djeca zamislila da će ga izgraditi na brežuljku (za izradu

brežuljka poslužila im je drvena daska) te su morali premostiti brojne poteškoće prilikom gradnje

na kosini. Na kraju su na nakošenoj podlozi uspjeli dobiti uspravnu građevinu.

56

Veliki interes pobudila je gradnja sojenice za koju su djeca dobila ideju u dijelu sitnoga građenja,

nakon što ju je jedan dječak izgradio od Lego kockica. Odlučili su izgraditi veliku sojenicu u koju će

zaista moći i ući te su za to koristili i namještaj. U aktivnost se uključivalo sve više djece te su

sojenicu razradili do najsitnijih detalja, pa tako i sustav odvodnje prikazan na posljednjoj slici.

ISTRAŽIVALAČKE AKTIVNOSTI I SIMBOLIČKA IGRA U CENTRU GRAĐENJA

o SVIJETLEĆI STOL

Aktivnosti na svijetlećem stolu uvijek su vrlo zanimljive za djecu svih uzrasta. Na njemu su

istraživali boje i propusnost svjetla kroz određene materijale ili su jednostavno gradili od nešto

drugačijih elemenata.

57

Gradnja piramide od plastičnih čaša bila je prilično zanimljiva aktivnost kojom su se djeca tjednima

zabavljala.

o GUSARI

Aktivnost je započela na inicijativu nekolicine dječaka koji su već nekoliko dana od krupnoga

građevnog materijala (velike kocke, spužvaste cigle, različiti konstruktori) izrađivali različita

prometna sredstva, među kojima i brod. Tijekom te igre jedan dječak uzima dva kartonska tuljca

od kojih mu jedan služi kao dalekozor, a drugi stavlja na ruku umjesto kuke te poziva skupinu djece

glasno uzvikujući: “Jo-ho-ho, mi smo gusari!“.

Kako bismo obogatili igru „gusara“, zajedno sastavljamo popis stvari koje su nam za nju potrebne.

Prema popisu izrađujemo gusarske kape, poveze za oko, dalekozore, kuke i zlatnike, a igru

dodatno proširujemo „hodom po dasci“ (greda visine 30 cm) iznad „mora“ u kojem su morski psi,

traženjem blaga i dr.

Do izražaja dolazi suradnja među djecom, pri čemu starija i spretnija djeca pomažu mlađima u

savladavanju prepreke i služenju izrađenim rekvizitima. Ovu dječju aktivnost karakterizira

58

integrativni pristup, u kojem se prožimaju simbolička igra, tjelesna aktivnost i

građenje/konstruiranje.

o DINOSAURI/ VULKAN

Djeci uvijek zanimljiva tema „Dinosauri“ bila je aktualna tijekom cijele godine. U igru se često

dodaju elementi poput ostalih životinja i različitih materijala dostupnih u centru građenja

(kamenčići, grančice, umjetne biljke, kocke). Djeca se samoorganiziraju u aktivnosti izrađujući

različite nastambe i scenografiju za igru.

Plakat na engleskom jeziku (Dino excercise) poticaj je djeci na kretanje, pri čemu oponašajući

pokrete različitih vrsta dinosaura kombiniraju tjelesnu aktivnost i svladavanje pojmova na

engleskom jeziku (spin, twirl, stretch, flap, wiggle).

Na temu „Dinosauri“ nadovezala se tema „Vulkan“. U dogovoru s djecom izrađujemo vulkan koji

najprije koristimo za pokusnu erupciju, a kasnije kao sastavni dio makete kojom se u igri

svakodnevno služimo.

59

PODCENTAR SVEMIRA

U ovom prostoru nalazio se i podcentar koji su djeca rado posjećivala i u kojem su se odvijale

raznolike istraživačke aktivnosti.

Izazivao je i veliki interes mlađe djece. Svemirski podcentar opremili smo plakatima, posterima,

prikazima planeta i ostalih svemirskih tijela i zviježđa, enciklopedijama, slikovnim riječnicima i

knjigama, slikovnim karticama, slagalicama, puzzlama, tehničkim elementima (tipkovnica,

telefon) i dr. Kasnije smo izrađivali i astronautske kacige. Djeca su se svakodnevno služila

materijalima i rado su boravila u ovom kutiću. Igrala su se kao da lete letjelicom, istražuju svemir,

skupljaju komenčiće i druge materijale s planeta ili su samo proučavali ponuđene materijale.

Potaknuti dječjim zanimanje, često smo čitali knjige i priče o svemiru, proučavali i razgovarali.

60

CENTAR SIMBOLIKE

Centar simbolike, kao i ostali centri, nalazi se u oba objekta. Samim time što je na dvije različite

lokacije odgajatelji ga zajedno s djecom osmišljavaju ovisno o njihovim potrebama, željama i

interesima. Ovo je ujedno i jedan od najposjećenijih centara u prostoru. Kroz njega dnevno

cirkulira veliki broj djece, što ne začuđuje s obzirom na veliku ponudu podcentara. U obje kuće u

kojima borave djeca centar simbolike ima neke zajedničke karakteristike i podcentre. To su centar

kuhinje, dnevnoga boravka, prostora za bebe, hladnjak. U kući Baltazara starija su djeca imala još

i podcentar pošte, trgovine, „pozitivne slike o sebi“ i malu školu. Simbolička igra vrlo je snažan

alat za usvajanje socijalnih kompetencija.

61

U kuhinji su djeci dostupni tanjurići, pribor za jelo, lonci, tave, razne posudice, čaše, ambalaža

raznih prehrambenih proizvoda, stolnjaci, krpe, pregače i dr. Djeca su ovdje organizirala

rođendane, velika druženja, zajedničko kuhanje, dijelila su uloge i sami se organizirali i dogovarali.

Često smo vagali razne materijale (tjesteninu, rižu, zobene pahuljice, kukuruz) i tome smo

pristupili istraživački. Mjerna jedinica bila nam je mala plastična žličica. Djeca su uspoređivala

težinu, brojala koliko je žličica čega potrebno da se vaga uravnoteži, raspravljali o tome što je teže,

postavljali teze i ispitivali ih. U kuhinji su se na različite načine i korištenjem različitih materijala

iznova istraživali i mirisi i okusi. Istražujući, dijete uvijek i ponovno ispituje i nadograđuje svoje

znanje i spoznaje. Unutar centra se kroz dva mjeseca radilo na temi okusa i mirisa. To je ujedno

bila i početna aktivnost u pedagoškoj godini.

Sljedeća aktivnost vezana je za začine (menta, ružmarin, lavanda, kadulja, lovor) koje smo zajedno

istraživali, sušili, sjeckali te spremali u posudice.

62

Nakon što smo svi zajedno procijenili da su začini suhi, došlo je vrijeme da ih usitnimo i spremimo

u posudice. Djeca jako vole biti zaposlena aktivnostima u kojima vješto barataju s autentičnim

kuhinjskim pomagalima kao što su škarice, mužar i sl. Potaknuta vlastitim znanstvenim radom

odgajateljica je uključila djecu u reorganizaciju prostora kroz crtanje tlocrta kuhinje.

Osim stalne ponude sredstava za simboličku igru, u centru su se nudile i dodatne aktivnosti: slano

tijesto, modlice, valjci, nožići; čišćenje oraha, bajama, lješnjaka; izrada voćnih salata za užinu;

dubljenje bundeve i vađenje koštica; priprema štrudle od jabuka, višanja, sira; proučavanje

recepata i izrada lista namirnica; pečenje vafli i „šapa“; vaganje različitih plodina (kukuruz, grah,

orasi, lješnjaci) i slično. Aktivnost koja se posebno svidjela djeci bilo je postavljanje stola i bonton

za stolom. Djeci su bili ponuđeni stolnjaci, cvijeće, svijeće i salvete od kojih su samostalno

postavljali stol za goste.

Sljedeća aktivnost, također vrlo zanimljiva

djeci, bila je pokus plovnosti s narančom. Svi

zajedno smo surađivali, što znači da je prva

skupina djece prala naranče, druga ih je gulila,

a treća punila prozirnu zdjelu s vodom.

Iznimno ponosnima su se osjećali što su

samostalno rezali i gulili naranče.

63

U kući Baltazara slastičarnica se pojavila na poticaj djece u božićno vrijeme, kada su djeca i kod

kuće počela sa svojim mamama i bakama peći kolače. Centar je opremljen različitim priborom za

pravljenje kolača: modlicama, valjcima, papirnatim košaricama, kalupima za torte i muffine,

aparatom za pečenje vafli, stalcima za slastice, „špricama“ za ukrašavanje te s nekoliko novih

knjiga o pečenju kolača i slastica. Djeca su zajedno s odgojiteljima uz pomoć knjiga tražila i

isprobavala sebi zanimljive recepte, odlučivši potom ispeći sitne božićne kolačiće poput šapa,

rafaelo kuglica, keksa, vanil kiflica, vafle, ferrero kuglica i dr.

Frizer i presvlačenje u stalnom je postavu u sobi simbolike. Djeci su ponuđeni različiti odjevni predmeti, podjednako muški i ženski, te nešto modnih dodataka (kape, šeširi, nakit, torbice, novčanici), šamponi, vikleri, češljevi, karte sa nijansama boja kose, katalog frizura. Kao novost ponuđen im je stol za peglanje i pegla, pa su prije odijevanje dobili priliku popeglati svoju odjeću

64

Podcentar „Pozitivna slika o sebi“

Ovaj podcentar ponudio je djeci aktivnosti u kojima su imali priliku promatrati sebe kroz vlastite,

ali i kroz tuđe oči. Djeci su ponuđene različite aktivnosti poput izrade vlastitoga portret od

neoblikovanoga materijala, slikanje portreta prijatelja na pleksiglasu (kada jedno dijete crta drugo

„priljubljeno“ na pleksiglas), osvješćivanje jakih strana djeteta (u čemu sam dobar, a što još mogu

uvježbati), „emociometar“ i prepoznavanje osjećaja, izrada obiteljskog stabla i dr.

Podcentar pošte

Pojavio se spontanu u predbožićno vrijeme kada je postalo važno pisati pisma sa željama. Glavni

pokretač osnivanja pošte bio je Fran M. koji je jedan dan došao s torbom za pisma u kojoj se

nalazilo posebno pismo za njegova prijatelja Grgu. Nakon uručenja pisma, i druga djeca su si

počela međusobno pisati pisma i raznositi po cijelom vrtiću. Ubrzo su pisma s porukama prerasla

u pisma Djedu Božićnjaku.

65

Centar pošte opremljen je različitim poštanskim materijalom: pismima, markicama, čestitkama,

naljepnicama, papirima, pečatima te, naravno, s velikim poštanskim sandučićem žute boje.

Zajedno s djecom otišli smo i u posjet poštanskom uredu „Središće“.

Podcentar trgovine

Trgovinu „Baltazar“ smo otvorili na poticaj djece – u nedostatku namirnica u dječjoj kuhinji

spontano je počelo sastavljanje popisa za nabavu namirnica. Lara M. L. došla je a popisom stvari

koje nedostaju u kuhinji, a kako po namirnice trebamo otići u trgovinu – odluka je pala na otvaranje

trgovine. Djeca su aktivno sudjelovala u pripremanju trgovine, a i roditelji su se uključili pomogavši

nam s prikupljanjem različite ambalaže.

66

Djeca su osmislila i katalog s ponudom trgovine, a i upriličila su svečano otvorenje uz prigodni

glazbeno-scenski nastup. Za otvorenje su se marljivo pripremali vježbajući vlastite koreografije te

izrađujući pozivnice.

Osmislili su i majice s glavnim ulogama u trgovini: blagajnik, prodavač, nabava.

Ubrzo se ukazala i potreba za bankom u kojoj bi se čuvao novac koji „uđe“ u trgovinu, ali također

i mjesto koje bi izdavalo novac. Zbog toga smo ubrzo osnovali i banku – improviziranu u komodi s

ladicama. Djeca su samostalno dijelila uloge u trgovini i banci te je cijeli sustav skladno

funkcionirao.

DNEVNI BORAVAK

Namješten velikim kaučem, tepihom, kaminom i jastucima mjesto je okupljanja djece za vrijeme

school time-a, čitanja priča, zajedničkih rasprava i razgovora odgojitelja i djece, kvizova i

gostovanja roditelja. U dnevnom boravku dogovarale su se izmjene prostora, uvodila nova pravila,

najavljivali događaji i aktivnosti. Općenito, djeci dnevni boravak predstavlja utočište za kratki

odmor ili sigurno mjesto za opuštanje i čavrljanje s prijateljima.

Mala škola je odgovor na dječju potrebu za mjestom na kojem će mirno moći rješavati svoje radne

listove i crtančice. Premda ponajprije namijenjena predškolcima, bila je često odredište i mlađoj

67

djeci jer „to je škola pa tu učimo“ . U „maloj školi“ djeca su samostalno i uz minimalnu pomoć

odgojitelja rješavala svoje zadatke za uspješan prelazak u školske klupe.

CENTAR POČETNOGA ČITANJA I PISANJA

Pod pojmom rana pismenost obično se podrazumijeva razvoj govora, čitanja, pisanja i računanja.

Međutim, u posljednje vrijeme pojam rane pismenosti umnogome se promijenio i ne

podrazumijeva samo čitanje, pisanje i računanje, nego se razumijeva kao dio simboličkoga sustava

koji djeci služi za komunikaciju i prezentaciju svoga viđenja svijeta.

68

Svjesni da već u najranijoj dobi dijete uočava slike i slova u svom okruženju i pohranjuje ih kao

predodžbu koja se u različitim razdobljima dopunjuje, ponavlja, izgovara i učvršćuje, nastojali smo

unijeti što više slika, predmeta, slova, brojeva kao i različite izbore materijala kako bi djeca različite

kronološke dobi i kompetencija mogla naći ono što ih zanima i ono čime se mogu baviti te u

konačnici učiti na prirodan i spontan način.

Kao i svake godine, posebnu važnost pridajemo druženju djece različite kronološke dobi, jer se

djeca najbolje međusobno ispravljaju, poučavaju i vode korak dalje u učenju.

U kući Tintilinića didaktika je namijenjena i prilagođena djeci na način da ju mogu koristiti svi, bez

obzira na uzrast. Prostor s kaučem i tepihom opremljen je slikovnicama, knjigama i časopisima za

djecu, slikopričama, dječjim crtežima i slovima. Zidovi i panoi popunjeni su raznim poticajnim i

funkcionalnim materijalima, što cjelokupan prostor čini motivirajućim mjestom za igru i učenje.

U ovoj jednostavnoj aktivnosti prikazanoj na gornjim fotografijama, djeca su oko zidnih kuka

(vješalice) omotavala vezice. Na taj su način vježbali motoriku, učili boje, a kasnije smo uvodili i

pravila (određenu boju vezice omotavamo oko kukice određeni broj puta). Sva uključena djeca,

od kojih je većina ipak bila mlađe dobi, uživala su u ovoj igri. Pleli su čvorove i raspetljavali ih,

vježbajući tako prstiće.

69

Shvatili smo da djeca već u najranijoj dobi od dvije godine mogu očitovati višu razinu razvoja

govora i pisanja, što je vidljivo u situacijama kada su počeli izmišljati priče, zapisivati ih te

kombinirati riječi i slova. Kroz priče djeca su posvjedočila svoju percepciju onoga što su i kako su

doživjela te su to zabilježili crtežima. To upućuje na zaključak da se pismenost kod djece pojavljuje

mnogo ranije od puke sposobnosti baratanja slovima.

Dječja interpretacija doživljenoga pomoću crteža Pisanje slova i riječi štapićem po rasipnom materijalu

Sparivanje slova

o PISANJE KROZ RAZLIČITE MEDIJE

Kao što je poznato, za pisanje je važna fina motorika šake, pa smo i u ovom centru nudili djeci

aktivnosti kojima uvježbavaju upravo tu vještinu.

70

Osim vježbanja fine motorike, ove multifunkcionalne aktivnosti osmišljene su da istovremeno

djeluju na više područja dječjega razvoja. Primjerice, omogućuju djeci da klasifikacijom predmeta

po boji i obliku uče o bojama i oblicima, količini, nizovima i skupovima.

o MATEMATIČKE OPERACIJE

Količina, nizovi, skupovi, brojevi, prebrojavanje, pribrojavanje i sve ostale jednostavne

matematičke operacije i pojmovi za djecu ove dobi (2–5 godina) vrlo su apstraktni, a njihovo

razumijevanje i usvajanje složen je proces čiji uspjeh zahtijeva postojanje niza kognitivnih

preduvjeta. Naš je zadatak da usvajanje i razumijevanje matematičkih vještina učinimo

prihvatljivima i primjerenima djeci, tj. da se ono odvija spontano, kroz igru. Razvoj matematičkog

mišljenja, matematičke logike i operacija, tj. mentalnih operacija također se ne može konstruirati

izravnim poučavanjem. Bolje rečeno, može se, ali se tim pristupom u zadanoj dobi vrlo malo može

postići.

Vođeni tom idejom nastojali smo osigurati stimulativno prostorno-materijalno okruženje kako bi

djeca učila na indirektan način. Zato su nam na početku razvoja rane pismenosti potrebne

aktivnosti s konkretnim materijalima i to na trodimenzionalnim predmetima, a ne samo slikama ili

riječima. Manipulirajući različitim geometrijskim tijelima dijete stavlja te oblike u međuodnose i na

taj način usvaja pojmove malo, veliko, veće, manje, različito, a njegove se teorije nadograđuju kada

dijete ono što je konstruiralo tj. svoje unutarnje misli i hipoteze prenese na papir, kao što je

prikazano na fotografiji.

Materijali za razlomke nemaju funkciju djecu učiti o razlomcima, ali manipulirajući i igrajući se

punim krugovima, polovinama i četvrtinama, mogu shvatiti zbrajanje i oduzimanje razlomaka, a

da pri tom uopće ne znaju što su razlomci.

71

Prateći djetetov interes, osluškujući ono što ga zanima te primjereno odgovarajući na te interese

dolazimo do sukonstrukcije pedagoške prakse, odnosno omogućujemo djeci da sudjeluju u

stvaranju vlastitoga znanja. Na takav način dijete najlakše uči te dobiva vrijedno iskustvo. Tako je

nastala aktivnost u kojoj su djeca mjerila svoju visinu, uspoređivala vrijednosti i bilježila. Jednako

tako smo puno naučili i o ljudskom tijelu, služeći se, različitim medijima (videozapisi, kratka

informativna videa, fotografije, slikovni rječnici, knjige i dr.).

I u kući Baltazara odgajatelji su vrijedno pripremali razne materijale za istraživanje matematičkih

pojmova, mišljenja i operacija.

72

o GEOMETRIJSKI OBLICI

Geometrijski oblici činili su nam se jednostavnim polazištem kojim djecu mlađe dobi možemo

zainteresirati za simbole, a starijoj djeci pružiti nove izazove. Geometrijski oblici nalaze se svuda

oko nas, među kockicama, u prirodi, u arhitekturi, pa i u matematici. Nudili smo aktivnosti uz

pomoć postojećih didaktičkih materijala na svijetlećem stolu, magneta i magnetne ploče, ravnala

i predložaka, dodajući uvijek nove i složenije zadatke. Na kraju smo izradili plakat koji objedinjuje

znanja o nazivima na hrvatskom i engleskom jeziku.

o NIZANJE – NA SVIJETLEĆEM STOLU I PREMA

PREDLOŠKU

Imajući na raspolaganju

mnoštvo različitoga rastresitog

materijala došli smo na ideju

ponuditi djeci aktivnosti u

kojima mogu vježbati motoriku

šake, koncentraciju, rad u paru ili

u skupini. Na svijetlećem stolu

uz pomoć papira i kamenčića te

na školskoj klupi uz pomoć

predloška od ljepljive trake,

spužvastih komadića i gumenih

loptica redovito smo nudili

aktivnosti preciznog nizanja.

Aktivnost se pokazala jednako

atraktivnom djeci u dobi od 3–7

godina.

73

o SLAGALICE OD KARTONA

Za ovu aktivnost ponuđenu od odgajatelja poslužili smo se čvrstim tankim kartonom manjega

formata, drvenim bojicama, olovkama i škarama. Aktivnost je namijenjena djeci svih vrtićkih

skupina (3–7 godina). Odgajatelj bi olovkom na kartonu nacrtao niz presjecajućih linija, a zadatak

je bio da dijete oboji nastala polja kombinirajući dvije kromatski suprotne boje (npr. plavu i žutu).

Nakon toga smo kartonski četverokut razrezali u najmanje četiri nepravilna oblika dobivši tako

slagalicu. Djeca su osobito uživala pokušavajući složiti „svoju“ slagalicu.

o MEMORY SA SKUPOM BROJEVA

Primijetivši da djeca sve više uživaju

koristeći materijale koje su

samostalno izradili, poput društvenih

igrara ili didaktičkih alata, odlučili

smo izraditi nešto drugačiji memory.

Za to su nam poslužili plastični tanjuri,

markeri, okrugli kartončići i ljepilo. Na

udubljenoj strani tanjura zadali smo

po tri broja do 10 (ispisivani na

okrugle kartončiće) tako da cilj igre

bude pronaći što više parova

trobrojnoga skupa. Vanjsku, ravnu

stranu tanjura djeca su popunjavala

vukući što ravnije linije tankim

markerima čineći svojevrsnu mrežu.

Izrađenu igru djeca su igrala u

parovima (starije i mlađe dijete).

Zanimljivo je bilo da su okrećući svaki

tanjur na glas izgovarali zapisane

brojeve kako bi sebi olakšali

pamćenje skupova.

74

o BOJANKA S RAČUNANJEM

Odgajatelj je ponudio djeci zadanu bojanku. Isprekidane linije činile su nepravilna polja, unutar

polja bila je zapisana računska operacija (npr. 4+8 ili 7-1), a rješenjima upisanima sa strane

pridodane su boje (npr. 12 je žuto, 6 je crveno). Zadatak je bio uz pomoć točno izračunate računske

operacije pravilno obojati bojanku. Za računanje su djeca prirodno posegnula za pomagalima koja

su im bila pri ruci, npr. abakusom, kamenčićima, brojevnim karticama. Kasnije su samostalno

izrađivala slične ili jednake bojanke jedno drugome. Pokazalo se da su u ovoj aktivnosti naviše

sudjelovala djeca predškolske dobi.

Tijekom zajedničkih aktivnosti djeca svladavaju vještine koje im kasnije omogućuju lakše učenje

čitanja (povezivanje slogova u riječ, prepoznavanje početnoga glasa u riječi, prepoznavanje rima,

rebusi, anagrami, slikopriče i dr.) te se jednako tako prostor nadopunjuje sezonskim poticajima

(radni listovi s božićnom/karnevalskom/proljetnom tematikom, križaljke na temu jeseni/ljeta/zime,

pitalice, brojalice, zagonetke). Osim toga, potiče se razvoj rane matematičke pismenosti:

povezivanja broja i količine, mjerenje, jednostavno računanje te uz pomoć didaktički osmišljenih

materijala prvi pojmovi o svijetu (količina, masa, volumen i sl.)

Većina aktivnosti odvija se na dva velika stola koji se nalaze u ovoj prostoriji, na brojnima panoima

kao te na velikoj školskoj ploči. Također u ponudi imamo i svijetleći stol na kojem nudimo

aktivnosti (npr. nizanje po zadanom obliku, imitiranje linija ili slova, zadaci s geometrijskim

oblicima). Velika pozornost daje se knjigama (enciklopedije, slikovni rječnici) i slikovnicama te ih u

jednakom broju nudimo na hrvatskom i engleskom jeziku, potičući tako i učenje stranoga jezika.

Knjige su u svakom trenutku djeci lako dostupne te je zato u prostorima centra u kući Baltazara

osmišljena prostorija knjižnice namještena policama s knjigama (označene su raznobojnim

kvadratićima za lakše pronalaženja, npr. plavima su označene znanstvene slikovnice, crvenima

bajke itd.), udobnim foteljama, tepihom s jastucima te stolićem i pripadajućim malim stolicama.

Djeca mogu knjige odabirati samostalno, ali se one obrađuju i zajednički uz vodstvo odgojitelja na

krugovima i tijekom aktivnosti. Sve su to metode kojima kod djece razvijamo sklonost prema

književnoj umjetnosti.

75

o RADNI ZADACI

S obzirom na veliki broj djece predškolske dobi (njih 60-tak) najčešće se u centru rane pismenosti

posvećujemo radnim zadacima, i to zbog prirodnoga dječjeg interesa kao i zbog provođenja

predškolskoga programa. Kako bismo im uvijek pružili nešto novo, nudimo zadatke na folijama,

na engleskom jeziku i na ploči.

Zbog velikoga interesa za knjige

često se događalo da one budu

oštećene. Zato djeca spontano

poduzimaju inicijativu i nastaje

podcentar „Bolnica za knjige“.

Riječ je o kutiji za odlaganje

potrganih slikovnica, koje djeca

samostalno popravljaju

lijepljenjem ili nadomjeskom

izgubljenih stranica teksta ili

crteža. Tu su i plakati s

uputstvima.

76

o IZRADA DRUŠTVENE IGRE:

Ovakav tip aktivnosti proizlazi iz prirodne dječje kreativnosti i potrebe za njezinim ostvarenjem

u opipljivom obliku, pa su zato za centar rane pismenosti idealan format upravo društvene igre

s pravilima. Zabilježili smo nastanak jednoga takvog remek-djela pod imenom „Duh“. Posebna

je vrijednost ove aktivnosti sadržana u činjenici da je djelo dječje mašte, nastalo u vrijeme

proslave engleskoga praznika Halloweeen.

Od početne ideje do konačnoga izvršenja ostvarili su je predškolarci, a odgajatelj je bio u ulozi

promatrača i vodiča u organizaciji i nabavci materijala. Djeca su samostalno osmislila pravila,

oslikala ploču za igru, izrezala kartice s uputama te ono najvrjednije, naučila prijatelje jednoj novoj

igri.

o MOZAIK-ABECEDA

U neprestanoj potrebi da centar rane pismenosti obogatimo novim korisnim materijalima,

odgajatelj je ponudio djeci izradu abecede metodom mozaika. Vodeći se idejom kako djeca uče

radeći, ponuđeno im je da se okušaju u izrezivanju i lijepljenju sitnih kvadratića raznobojnoga

papira te uspoređivanju hrvatske i engleske abecede (čiji plakat već postoji izložen u prostoru).

77

Aktivnost se produbila na traženje djece da istom tehnikom ispišu svoja imena (djeca u dobi od 4–

7 godina) ili da slijede mozaikom zakrivljene linije (mlađa djeca u dobi od 3 ili 4 godine). Konačan

lijepi prikaz hrvatske abecede izložen je unutar podcentra „Male škole“.

o SLOVNA UMETALJKA:

Odgajatelj je od neoblikovanoga materijala izradio igru umetaljku čijim baratanjem djeca mogu

naučiti sparivanje velikoga i maloga tiskanoga slova. Korišteni su kartonska kutija, drveni štapići,

flomasteri i ljepljiva traka. Pomagalo je ponuđeno svoj djeci u dobi od 3–7 godina, ali najzanimljivije

je bilo za djecu predškolske dobi. Mlađa su se djeca pri slaganju svoga imena najčešće služila

drvenim štapićima s velikim tiskanim slovima.

o PISANJE U PJENI

Kao poticaj za pisanje često smo unutar centra rane pismenosti nudili igru ostavljanja traga u pjeni.

Odgajatelj je pripremio crne metalne ploče, pjenu za brijanje i neku od različiti vrsta poticaja (velika

ili mala pisana slova, brojke, zakrivljene linije kao simbol beskonačnosti i glagoljsko pismo). Mlađa

djeca su ponajprije uživala istražujući načine na koji mogu ostaviti trag u bogatstvu slobodnih

forma koje postižu, dok su starija djeca ponajviše bila orijentirana na pokušaj imitacije predloška.

Svi su uživali u pisanju vlastitoga imena. Aktivnost je među djecom bila iznimno popularna i često

tražena.

78

o SLOVA U TEHNICI POINTILIZMA

o KRPENA SLOVA NA SVIJETLEĆEM STOLU:

Pokušavajući osmisliti novi i drugačiji pristup zapisivanju te imajući na umu činjenicu da u centru raspolažemo sa svijetlećim stolom, osmislili smo aktivnost oblikovanja slova od tkanine. U suradnji s djecom izrezali smo od tanjih i prozirnijih tkanina vrpce i ponudili ih na svijetlećem stolu uz primjere latiničnih slova, malih i velikih. Djeca, posebno ona od 4–6 godina, rado su se uključivala u ovu smirujuću aktivnost samostalno ili u paru.

U stalnoj želji da djeci omogućimo

zapisivanje na različite načine i

okruženost slovima, ponuđena je

aktivnost pisanja u tehnici pointilizma.

Tako osim osvještavanja pisanja simbola

u obliku slova, djeca imaju priliku iskušati

novu tehniku te vježbati finu motoriku

šake i preciznost. Odgajatelj je pripremio

papir velikoga formata pogodan za

slikarske tehnike, tempere i štapiće za

uši. U aktivnosti su mješovito sudjelovala

djeca od 3–7 godina.

79

o GLAGOLJICA

S obzirom da naš vrtić pohađaju dva dječaka iz Kine, primijetili smo da djeca često imitiraju njihove

natpise ispisane kineskim pismom. Zato smo im ponudili novo pismo koje mogu proučiti i upoznati

se s njime. Odlučili smo se za glagoljicu jer je vezana za naše krajeve povijesno i kulturološki.

Ponudili smo djeci mnoštvo poticaja u obliku plakata s usporedbom latinične i glagoljske abecede,

aplikacije s velikim natpisima na glagoljici, materijale za svijetleći stol te društvene igre tipa

memori.

Imala su priliku okušati se u modeliranju glagoljskih slova u plastelinu, pisanju imena tušem i

kistom/štapićem, pisanja u pjeni, pisanju glagoljice na tkanini te izradi glagoljskih slova u tehnici

kolaža i mozaika. Djeca su pokazala veliki interes, a posebice ona predškolske dobi. Ovom

aktivnošću namjeravamo se baviti i dalje zbog velikoga interesa među djecom. U pripremi je izrada

glagoljskih slova od gline, zapisivanje glagoljske abecede perom i tintom te izrada plakata na

glagoljici.

80

CENTAR MEHANIKE

S početkom nove pedagoške godine u kući “Tintilinići“ uspostavljen je novi centar mehanike.

Centar je obuhvaćao podcentre kao što su magneti, sitni konstruktori i struja. Prostornim

oblikovanjem s ponudom visokoga i niskoga stola te tepiha koji pridonosi toplijoj atmosferi i

potiče djecu na nesputanost, omogućili smo sudjelovanje djece različite dobi. Bogatom

opremljenošću centar je djeci pružio mogućnost istraživanja, konstruiranja te rasta i razvoja u

njihovim spoznajama. Jednako toliko, zahtijevao je i od odgajatelja visoku kompetentnost u do

tada „neistraženim“ područjima.

81

Pravi alat u kući Baltazara svakako je pridonio atraktivnosti samoga centra, a s ponosom

možemo reći da, iako je neprestano bio dostupan djeci svih dobnih skupina, nismo imali ni

problema ni ozljeda „na radu“. Djeci su ponuđeni pravi odvijači, razna kliješta i vijci, jednom riječju,

pravi alat kojim su mogli rastavljati stare aparate, a možda i od dobivenih dijelova napraviti neke

nove konstrukcije. Bila je to prava prilika za vježbu fine motorike, preciznosti i strpljenja, a svoje

su vještine usavršavala djeca svih dobnih skupina.

Pojedinci su bili toliko spretni da su od rastavljenih dijelova, prema vlastitom nacrtu, izrađivali

najnovije modele male tehnike mobilnih aparata.

82

o PODCENTAR STRUJE

Struja je djecu najviše zainteresirala. Lampice, diode, katode, baterije, prekidači, zvučnici i

ventilatori bili su samo neki od pojmova koje smo usvojili istražujući struju. Strujni krug bio je

nepresušan izvor ispitivanja velikoga broja postavljenih hipoteza.

Tijekom istraživanja pojavljivali su se i problemi koje smo pokušavali otkloniti. Potrgan ventilator

potaknuo je skupinu dječaka na izradu novoga. Stalnom ponudom pribora za dokumentiranje u

centru djeca bilježe svoje ideje na papir, prerađuju i prenose svoja dosadašnja iskustva, jednako

kao i maštanja.

83

o PODCENTAR MAGNETA

U ovom se podcentru slagao i strujni krug, pri čemu je opet do izražaja došla suradnja starije i mlađe djece. Naime, stariji su redovito objašnjavali mlađima načelo i shemu slaganja, najčešće konstruirajući ventilator ili svjetiljku i to napamet, bez upotrebe shematskoga prikaza

84

o PODCENTAR - SVIJETLEĆI STOL

Usko povezan s ostatkom centra, ovaj je centar najčešće bio mjesto provedbe eksperimenata i

izrade raznih konstrukcija. Tako je strujni krug, ali i sitni aparati koje su djeca rastavljala u mehanici,

doveo do ideje i razgovora o robotima. Pri tome je presudno bilo i prethodno iskustvo pojedinaca,

onih koju su kod kuće već posjedovali robote za igračke. Tako je nastala ideja da ih se donese u

vrtić i konstruira od kockica te na kraju, ideja o Lego-danu. U njemu je svako zainteresirano dijete

dobilo određeni termin kada u vrtić može donijeti rastavljeni Lego-set da ga slaže zajedno s

prijateljima.

„Što su to magneti? Što magneti privlače? Što je

magnetizam? Zašto se neki magneti odbijaju?“ – samo su

neka od pitanja na koje smo tražili odgovore. Zajedničkim

snagama djeca su istraživala i manipulirala magnetima.

Istraživali smo predmete i njihova svojstva, proučavali

zakone fizike, raspravljali o idejama i pretpostavkama te

tražili odgovore.

U potrazi za odgovorima pomogli su nam svakodnevni

predmeti pronađeni u vrtiću, poput kvačica, drvenih

oblutaka, čupave žice, spajalica, slamki, čepova i novčića. No

osim istraživanja, magnetima smo i konstruirali robote i

životinje, slagali oblike na magnetnim pločama, ispitivali

provodnost, veličinu i boju samih magnetnih oblika.

85

Nastale su pri tom i uvijek zanimljive građevine i konstrukcije.

Aktivnosti na svijetlećem stolu zanimljive su i mlađoj djeci u kući Tintilinića. U svakodnevnoj ponudi

u ovom centru bili su materijali poput kockica za slaganje u boji, prozirne kockice, paus-papiri u

boji, razne slagalice i konstruktori koji su dojmljivi upravo na svijetlećem stolu. Koristili smo mnogo

različitih materijala i provodili različite aktivnosti. Osim slobodnih aktivnosti s materijalima u

svakodnevnoj ponudi, djeca su mogla istraživati boje preklapajući paus papir u boji, vježbati

motoriku ruke i rezanje škaricama, vježbati grafomotoriku i dr.

86

Veliki interes i još veći izazov predstavljala im je aktivnost na temu gusara i gusarskoga broda koja

se proširila i nadovezala na aktivnosti u građenju koje su se u tom razdoblju događale. Ponudili

smo djeci da na svijetlećem stolu precrtavaju nacrtani gusarski brod. Bilo je nekoliko crteža

različitih brodova. Neki su od njih bili jednostavniji, a neki složeniji i s više detalja. Uključivala su se

djeca bez obzira na dob i pokazalo se da im je ovaj naizgled jednostavan zadatak predstavljao

veliki izazov. Nije bilo jednostavno kontrolirati pokret olovkom, držati koncentraciju, uočiti sve

detalje i dr. Nekima je problem bio na koji uopće način pristupiti ovom zadatku te hoće li

popunjavati plohu koju vide unutar crte ili će samo pratiti crte. Gdje je crti početak, a gdje kraj, od

kuda početi? Javljalo se mnoštvo pitanja, problema i nesigurnosti. Odgajateljeva uputa bila je

samo da crtaju ono što i kako vide, a djeca su onda sama dolazila do rješenja koje je njima

odgovaralo. Isto tako, zanimljivo je da su neka djeca jasno izražavala da to ne mogu i da je teško,

no svejedno su već sljedeći dan opet tražili papir u pokušaju da precrtaju neki drugi brod ili da

nastave rad od prethodnoga dana. Veliko zadovoljstvo predstavljao bi im pogled na završeni rad.

Tada su osjećali da su postigli veliki uspjeh.

87

IZVIJEŠĆE ODGAJATELJA SKUPINE B6

Skupina Baltazari 6 najmlađa je skupina djece u dobi od 12-24 mjeseca koja je veći dio godine

provela u posebnom prostoru u potpunosti prilagođenom manjoj djeci. Tako smo im omogućili

okruženje i dnevni ritam skladan s njihovim potrebama. Budući da prilagodba na vrtić nijednom

djetetu nije lagana, pomagali su nam starija braća i sestre, roditelji, drugi odgojitelji i cijeli stručni

tim.

Pedagoginja i glavna sestra bili su najmlađima česti gosti

Prostor jaslica kuće „Baltazari“ ove je pedagoške godine bio podijeljen na dvije prostorije. U prvoj,

ulaznoj sobi nalazio se: prostor za blagovanje, centar simboličke igre (kuhinja), stolno-

manipulativna didaktika, prostor za čitanje – kauč, tepih i magnetna ploča s magnetima.

88

U drugoj sobi bio je smješten centar građenja, prometa, poligon od wesco mekih elemenata,

svijetleći stol, spuštalice s lopticama i centar rastresitoga materijala.

BORAVAK NA ZRAKU

Svaki izlazak van iz poznatoga vrtićkog okruženja djecu je dovodio do nove nepoznate situacije,

pa smo na početku koristili Bundek-mobil, a kasnije su djeca potpuno samostalno hodala do

igrališta. Na igralište odlazimo svakodnevno jer je kretanje jedna od najvažnijih djetetovih potreba.

89

BLAGOVANJE

Jedna je od osnovnih vještina koju dijete razvija u vrtiću samostalnost u zadovoljavanju osnovnih

potreba. Samostalno konzumiranje jela jedna je od tih potreba. Kako su za to potrebne određene

motoričke vještine, u početku smo bili prilično nespretni, pa se cijeli jelovnik mogao prepoznati na

odjeći i stolnjaku. Unatoč izazovnim početcima, u sigurnom i poticajnom okruženju djeca su mogla

izvježbati ovu vještinu.

DNEVNI ODMOR

Potrebe djece za dnevnim odmorom nisu jednake. Svako dijete ima drugačiji ritam, rituale i navike.

Nastojali smo zadovoljiti njihove različite potrebe tako što smo bili vrlo fleksibilni u organizaciji

obroka i odmora djece. Postupno smo se usklađivali i nakon nekog vremena uspjeli smo

objedovati i odmarati se kao cjelovita skupina.

90

CENTAR SVJETLA I SJENE

Jedan od najzanimljivijih medija na samom početku bilo je svjetlo i različite popratne manifestacije

vezane uz njega. Izvori svjetla, počevši od različitih rotirajućih lampi koje su obasjavale prostor, pa

preko svijetlećeg stola sve do grafoskopa omogućavale su djeci fascinacije, otkrivanje sjena,

kombinaciju boja, njihovo miješanje i još čitav niz istraživačkih aktivnosti.

LIKOVNI CENTAR

Likovni centar uspostavljen je da se djeci omogući manipuliranje raznim vrstama likovnoga

materijala te istraživanje njihovih svojstava i načina korištenja. Misao je vodilja pritom bila da

konačni proizvod nema toliku važnost kao samo istraživanje i stjecanje iskustva s novim medijem.

Postupno smo dodavali nove materijale tako da su se djeca već u nekoliko mjeseci upoznala s

većinom. Prostorno smo proširili centar premjestivši ga u prvu sobu.

o TEHNIKA SLIKANJA TEMPERAMA

91

o LIKOVNA TEHNIKA: MODELIRANJE

Plastelin

Suradnja između starijega i mlađega djeteta uvijek je poželjna. Starije dijete uglavnom ima ulogu

onoga koji osmišlja aktivnost, a mlađe dijete pomno prati, pomaže i pokušava učiniti isto.

92

o Masa za modeliranje

o Glina

CENTAR RASTRESITOGA MATERIJALA

Upoznali smo se s različitim rastresitim materijalima (palenta, riža, ječam, kukuruz) i plodovima

prirode (orašasti plodovi i lišće).

93

CENTAR SIMBOLIKE

Početno istraživanje materijala i manipulacija njima postupno je prerastala u pravu simboličku igru.

Zbog sve većega interesa djece i njihove sve bogatije igre, premjestili smo centar u drugu sobu u

kojoj je kuhinja mogla biti prostranija i opremljenija, omogućujući im tako proširivanje i

nadograđivanje igre.

GRAĐENJE

Na početku djeca gotovo da i nisu primjećivala građevni materijal, ali su ga postupno počeli

uočavati i njihova se igra mijenjala. Isprva samostalna i pararelna igra prerastala je u zajedničku

igru troje ili četvero djece. Dječiji uradci postajali su kompleksniji, kombinirali su međusobno i

različite materijale tako da su nastajale ceste sa garažama te različite staze za spuštanje autića, a

za izradu vozila poslužili su i elementi od poligona.

94

CENTAR RANE PISMENOSTI

Prve aktivnosti bile su usmjerene na djetetovo stjecanje slike o sebi. Djeca su prepoznavala svoj

odraz u ogledalu i bila poticana da primijete svoje osobitosti, primjerice, boju kose i očiju te da

uoče razlike između sebe i svojih prijatelja.

Zatim smo se prepoznavali i imenovali fotografije.

Nastavno na tu aktivnost, dodali smo fotografije i početno slovo dječjega imena. Djeca su danima

pažljivo promatrala i zajedno s odgajateljima upoznavala slova. Nekolicina djece vrlo je brzo

povezalo sliku i simbol te su svoja otkrića rado pokazivala drugima.

I slikovnice su sredstva uvođenja djeteta u pismenost. Slikovnice djeca jako vole. Često su se

udobno smjestili i rado ih prelistavali, ali tetino čitanje ipak je nezamjenjivo.

95

SURADNJA VELIKIH I MALIH

Starija braća i sestre pomagali su nam za vrijeme prilagodbe kako bi osjećaj tuge i napuštenosti,

koji se povremeno javljao, lakše nestao. Često su s nama provodili prve trenutke odmah nakon

dolaska u vrtić, a znali su ostati i na doručku. Kako je vrijeme prolazilo, potaknuti dolaskom starije

djece, i mlađa su djeca poželjela zaviriti u njihov prostor u „veliku kuću Baltazara“. Ulazili su bez

ustručavanja te nisu pokazivali strah, jer smo se svakodnevno susretali s drugim skupinama,

drugim odgojiteljima, spremačicama, domarom i stručnim timom. Ushićenje koje su doživjeli u

novom prostoru moglo se iščitati na njihovim licima, pa ih je poslije bilo teško vratiti u njihov

prostor.

96

S vremenom su naša druženja postala dio svakodnevnice. Starija djeca rado su pomagala mlađoj

djeci, a oni su svoje velike uzore promatrali, pratili i „pospremali“ sve ono što su vidjeli kako bi

nam jednoga dana, kada za to budu spremni, mogli pokazati da i oni sve to znaju i mogu.

Odgojiteljima je ovaj oblik suradnje između velikih i malih bio od velike pomoći. Mlađa djeca

stjecala su nova znanja neposredno kroz igru, nisu bila toliko ovisna o odgojitelju, a on je svoju

pozornost mogao posvetiti djetetu koje je za tim imalo potrebu.

IV.I. Kraći programi u organizaciji Dječjega vrtića „Mali istraživač“

Program ranoga učenja stranoga jezika (engleskoga) provodi se od osnutka vrtića za svu upisanu

djecu, dok se njemački program provodi već treću godinu. U početku je bila upisana jedna skupina,

dok su od ove godine zbog porasta broja učenika njemačkoga jezika uspostavljene četiri skupine.

Budući da bi učenje stranoga jezika trebalo teći što prirodnije i spontanije, i svoj smo program

pokušali koncipirati na taj način. Koristili smo i izmjenjivali brojne metode i načine rada. Roditelji

sve više prepoznaju važnost učenja još jednoga stranog jezika, a i sama djeca iskazuju zanimanje

za učenjem jezika.

Sa željom da ponudimo što kvalitetnije rano učenje stranog jezika, svi su naši odgojitelji pohađali

tečaj Škole stranih jezika „Cvrčak“, postigavši B2 razinu znanja engleskoga jezika. Ono što nam je

predstavljalo problem jesu metodički načini prijenosa stranoga jezika, koje odgojitelji u sklopu

svoga primarnog obrazovanja nisu imali prilike naučiti. Stoga smo organizirali i uputili naše

odgojitelje na metodičke radionice ove škole kako bi se osposobili za kvalitetniju i učinkovitiju

metodičku provedbu programa na stranom jeziku koji se nude u našem vrtiću – talijanskoga,

njemačkoga i engleskoga.

97

RANO UČENJE STRANOGA JEZIKA - ENGLESKI

Programske aktivnosti održavale su se tijekom cijele pedagoške godine, tj. svaki dan tijekom

boravka djeteta u procesu (situacijsko učenje jezika). Pohađala su ih sva djeca od treće godine do

polaska u školu. Program se provodi na način da se strani jezik implementira slično kao materinski:

djeca su okružena raznim izvornim audio/vizualnim podražajima te verbalnim i neverbalnim

poticajima u kojima i iz kojih sama upijaju i zaključuju. Riječ je o tzv. situacijskom učenju. Pritom

su bitan čimbenik sami odgojitelji kao neizvorni, ali kvalitetni govornici stranoga jezika. Oni svojim

obraćanjem djetetu stvaraju svakodnevne situacije prikladne za korištenje ili samo engleskoga ili

obaju jezika (engleski i hrvatski), što predstavlja prirodan i spontan način učenja stranoga jezika.

Pri planiranju smo se oslanjali na oblike djelovanja i izbor sadržaja rada koji su prisutni i u redovnom

odgojno-obrazovnom procesu, ali i na sadržaje koji su neophodni za kvalitetno i usmjereno učenje

stranog jezika:

o svakodnevno, kontinuirano korištenje engleskog jezika (situacijsko učenje)

o gledanje (slušanje) nesinkroniziranih animiranih i dokumentarnih filmova na engleskom

jeziku (edukativan materijal)

o susreti s osobama (strancima) koji komuniciraju engleskim jezikom, upoznavanje s različitim

kulturama

o učenje engleskoga jezika kroz glazbu, stihove, pokretne igre, igre s pjevanjem

o povezivanje s drugim vrtićima (pisanje pisama, slanje fotografija, crteža).

Ciljane aktivnosti i planirani sadržaji i ove su godine usko povezani s tematskim planiranjem po

prostoru i aktualnim zbivanjima u okolini, a provode se tijekom jutarnjega ili popodnevnoga kruga

te u najintenzivnijem prijepodnevnom dijelu dana uz poštivanje faza u učenju stranoga jezika:

o faza uspostavljanja emocionalne povezanosti dijete-odgajatelj

o početno slušanje i povezivanje značenja (pokušaj shvaćanja iz konteksta, tj. situacije)

o faza učenja stranoga jezika po načelu pokušaja i pogrešaka

o situacijski govor (spontano korištenje fraza specifičnih za pojedinu situaciju)

o igre rime i verbalne igre (glasovima, slogovima i riječima)

o konkretni, kratki, točni odgovori

o najviša emocionalno-verbalna faza: pomaganje drugima u razumijevanju i izvršenju

zadatka ili pitanja na engleskom jeziku pri čemu dijete stječe samopouzdanje spoznajom

da shvaća, zna i može to što se od njega traži.

Engleski se jezik koristio u gotovo svim situacijama tijekom cjelodnevnoga boravka djeteta u vrtiću: putem

individualnog obraćanja, radom u manjim skupinama ili s većim brojem djece, kroz vođene igre,

improvizacije i aktivnost , school –time ili kroz vizualne podsjetnike u prostoru.

98

PROGRAM STRUKTURIRANOGA UČENJA ENGLESKOGA JEZIKA

99

Kao nadopunu situacijskom učenju engleskog jezika u koji su uključena sva djeca u vrtiću, u

pedagoškoj godini 2018./2019. započeli smo i sa strukturiranim oblikom učenja engleskoga jezika.

U program su bila uključena djeca od 3. do 6. godine, raspoređena u četiri dobne skupine. Sva su

djeca započela s prvim stupnjem učenja.

Ciljevi su ovoga kraćeg programa: usvajanje engleskoga jezika kroz igru, kreativno izražavanje i

stvaranje, poticanje i razvijanje interesa za učenje stranoga jezika, postupno izražavanje na

engleskom jeziku, poticanje djece na upoznavanje i prihvaćanje drugoga jezika, kulture i

identiteta, usvajanje i proširivanje vokabulara, razvijanje samopouzdanja kod djeteta, poticanje na

timski rad i suradnju.

Program koji smo izabrali je Mouse and Me, Oxfordov program za rano učenje engleskoga jezika

koji uključuje materijale za tri razine učenja, pri čemu je svako dijete imalo i svoje radne listove koji

prate navedeni program. Program se provodio 2 puta tjedno (ponedjeljkom i srijedom), od 15.

rujna do 15. lipnja tekuće pedagoške godine, u terminima od 9 do 9:45 te od 9:45 do 10:30.

Mjesto provođenja kraćega programa engleskoga jezika ponajprije je bila dvorana dodatno

opremljena stolcima i rasklopnim stolovima kojima smo se služili po potrebi. Na policama su djeci

bili dostupni radni listovi, dok je ormar bio mjesto za sve rekvizite koji su nam bili potrebni za

učenje poput: flashcardsa, postera i plakata, stolnomanipulativnih igara, društvenih igara, kocki s

uputama za pokretne igre, potrošnoga materijala (škarice, flomasteri, kolaž, markeri, olovke,

pastele, drvene bojice, ljepila, vodene boje, samoljepljiva folija, naljepnice) i tehničkih pomagala

(radio, laptop, projektor).

Drugim mjestima u vrtiću služili smo se po potrebi. Tako smo u nekoliko navrata boravili u

likovnom ateljeu te u sobi rane pismenosti. Gradivo smo usvajali kroz osam cjelina: I want to be a

wizard, I want to be a hedgehog, I want to be a monkey, I want to be a cat, I want to be a train driver,

I want to be a shopkeeper, I want to be a baker te I want to be a pirate. Na samom početku godine

upoznali smo se s likovima Robina, Daisy i Mousea koji djecu vode kroz svaku priču i koji su bili

važan dio naših satova, počevši od lutke miša koji je plesao i pjevao s nama uvodnu i završnu

pjesmu do medalja za pomagače sa slikom Robina i Daisy.

100

Kroz ove smo cjeline obrađivali brojne teme, uključujući: boje, obitelj, dijelovi tijela, vremenske

prilike i neprilike, životinje, zanimanja, igračke, hranu, odjevne predmete. Svaku bismo cjelinu

započeli s pričom koja se nalazila u Big Story Book, a onda bismo razradili temu pomoću pjesmica,

igara karticama i kockama, radnih bilježnica, memory i domino kartica, audio CD-a i DVD-a kao i

pomoću dodatnih printanih materijala i radnih listova, recitacija, pokretnih igara i dr.

Djecu su posebno veselile pjesmice uz koreografiju i pokretne igre kojima bismo obogatili svaki

sat jer je djeci unutar 45 minuta bila potrebna fizička aktivnost jednako kao i kreativno izražavanje,

dijeljenje i slušanje iskustava i priča. Djeca pomoću pokreta lakše pamte i usvajaju gradivo, satovi

bivaju zanimljiviji i dinamičniji, a atmosfera ugodnija. Najdraže su im pjesmice bile: Red and blue

song, Family song, Day and night song, Body song, Actions song, Animals song, Jobs song, Outdoor

toys song. Jednako su voljeli izrađivati rekvizite vezane uz svaku priču/cjelinu – primjerice čarobni

štapić koji je služio za dramatizaciju priče I want to be a wizard, zviždaljku pomoću koje su svi bili

vlakovođe ili bananu koja nas je sve pretvarala u majmunčiće. Tim smo se rekvizitima često služili

i prilikom pjevanja i plesanja.

Posebno smo obilježili Halloween, Božić, Novu godinu, Uskrs, Dan očeva, Majčin dan te rođendane

svakoga djeteta u skupini. Na početku pedagoške godine organizirali smo uvodni roditeljski

sastanak na kojem smo roditeljima predstavili materijale po kojima ćemo raditi kao i okvirni plan

rada i tema za nadolazeću pedagošku godinu. Osim toga, kako bi i sami bili upoznati s gradivom

101

koje trenutno obrađujemo, roditelji su na početku godine dobili potrebne informacije o tome gdje

na internetu pronaći odgovarajuće priče i pjesmice. Nakon svakoga sata djeca su kući nosila radne

listiće i rekvizite koje smo ispunjavali i izrađivali na satu. Na kraju pedagoške godine održan je

prezentacijski roditeljski sastanak na kojem su roditelji putem videa mogli vidjeti kako djeca

sudjeluju u aktivnostima na satu te kako se gradivo metodički obrađuje. Djeca su odabrala i

pjesmice koje su željeli izvesti pred roditeljima, koji su tako dobili priliku gledati uživo dječju

izvedbu uz prigodnu koreografiju. Sva djeca su svoje ispunjene radne listiće ponijela kući te su

dobili diplomu za uspješno završenu prvu godinu kraćega programa.

PROGRAM RANOGA UČENJA NJEMAČKOGA JEZIKA

Cilj je ovoga kraćega programa potaknuti ljubav i interes za njemački jezik kao i aktivna primjena

jezika u svakodnevnim spontanim igrama i aktivnostima. Budući da je važno upoznati se s

njemačkom kulturom i običajima, u svoj smo rad pokušali uklopiti dijelove njemačke tradicije,

obilježavanja blagdana i sl.

U program su uključena djeca od 3. do 6. godine, a prema razini poznavanja/učenja jezika

oblikovane su četiri radne skupine. Program se provodio dva puta tjedno po 45 minuta, počevši

od rujna do lipnja tekuće pedagoške godine. Mjesto provođenja kraćega programa bila je soba

dnevnoga boravka koja sadrži potrebne materijale za učenje njemačkoga jezika; slikovnice i priče

za djecu, rekvizite i predmete za igru, stolne i manipulativne igre, plakate koje su djeca radila i

obrađivala na njemačkom, potrošni materijal (papiri, ljepila, škarice, boje ...) i tehnička pomagala

(radio, laptop, televizor). Također, nastava se odvijala u polivalentnoj dvorani vrtića, dvorištu te u

drugim prostorima po potrebi.

102

U svom smo radu koristili video zapise, pjesmice, dramatizacije, pokretne igre, stolno-

manipulativne i društvene igre. Izrađivali smo različite predmete, slikali, crtali i rješavali zadatke.

Program je provođen prema radnim materijalima izdavačke kuće Klett Meine Freunde und Ich.

Svako je dijete dobilo svoj radni udžbenik kojim se služilo na satu.

Svaki je sat imao određeni slijed. Na početku sata pozdravili bismo se nekom pjesmicom ili

recitacijom (Guten Morgen wir lachen, Guten Tag, Hallo, Morgen früh um, Guten Tag sagen alle

Kinder). Uvodnu i pozdravnu pjesmu uvijek je vodilo određeno dijete koje je za tu ulogu bilo

odabrano brojalicom, čemu su se djeca posebno veselila. Zatim bismo obradili novu temu ili

ponovili ono što smo radili tijekom prošloga sata. Teme koje su se dalje razvijale bile su: Wie spät

ist es?, nakon toga obilježili smo sv. Martina (Heilige Martin), Laterne, Wetter, Weihnachten,

Instrumenten – Peter und der Wolf, Kleidung, Farben, Tiere, Obst und Gemüse, Verkehrsmittel,

Piraten. Igre koje su bile djeci posebno zanimljive su Kalt-heiss, Bitte spiel, Kopf, Schulter, Knee…,

Frau Krokodil, Hatschi patschi, Es regnet, Regenschirmtanz, Ich packe meinen Koffer, Bingo, Familien

salad i dr. Pokretne su igre uklopljene u većinu satova jer je djeci bila potrebna fizička aktivnost,

zabavne su im, a pomoću njih se i lakše pamti. Sadržaji su djeci približeni kroz mnoge životne i

praktične aktivnosti kao što su odlazak u kupovinu, priprema doručka i sl.

103

SURADNJA S RODITELJIMA DJECE UKLJUČENE U PROGRAM

Kako bi roditelji stekli uvid u rad grupe kraćega programa njemačkog jezika, organizirali smo

uvodni roditeljski sastanak na kojem je roditeljima predstavljen materijal s kojim će se raditi kao i

teme i organizacija rada. Osim uvodnoga roditeljskog sastanka organiziran je i prezentacijski

roditeljski sastanak u kojem su roditelji uz pregršt snimki i fotografija mogli vidjeti što se i kako

radilo u ovoj pedagoškoj godini. Ujedno, treba spomenuti da je svakom roditelju omogućeno da

dobije na uvid snimku svoga djeteta u izravnoj komunikaciji s odgojiteljem-voditeljem kraćega

programa njemačkog jezika, kako bi se sam uvjerio u individualni napredak svoga djeteta. Na kraju

godine, na završnom roditeljskom sastanku roditelji su imali priliku vidjeti ukupno usvojeno znanje

kroz prezentacijski film te kroz nastup svoje djece uživo.

UPOZNAVANJE NJEMAČKE KULTURE I OBIČAJA

Budući da smo prošle godine program učenja njemačkoga jezika prigodno započeli darivanjem

vrećica slatkiša Zuckertüte, i ove smo godine imali razloga nastaviti s tom njemačkom tradicijom.

Naime, u njemačkim je školama običaj da se slatkiši dijele prvi dan škole. Djecu jako vesele, a osim

toga, na taj ih se način spontano upoznaje s temeljnim njemačkim vokabularom (Bitte, Danke).

Događanja vezana za Svetoga Martina djeci su također poznata od prošle godine. U Njemačkoj je

to jedan od važnijih datuma u godina, pa smo ga i sami uklopili u program učenja jezika, a tako

ćemo nastaviti svake sljedeće godine. Legenda o svetom Martinu vrlo je stara: on je zaštitnik djece

uz kojega se, zbog vjerovanja da svjetlost i vatra tjeraju zle duhove, vezao običaj hodanja s

lampionima uz progodno pjevanje. Mjesec prosinac proveli smo u božićnom duhu i božićnim

pjesmicama. Koristili smo pokretne pjesmice Nikolaus, Schneemann i Advent, Advent, slušali priče,

104

gledali kratke video-zapise, igrali bingo, izrađivali adventski vijenac i čestitke, ispisivali čestitke,

kitili drvce i dr. Svaki sat uvodili smo dio novoga vokabulara i ponavljali naučeno. U program smo

uklopili riječi iz svakodnevnog govora, npr. Alles Gute, Frohe Weihnachte i sl.

Jedan je od djeci najzanimljivijih događaja potraga za pisanicama ili Ostereiersuche. Potragu za

pisanicama organizirali smo u dvorištu vrtića. Djeci smo unaprijed javili kada će se potraga održati,

pa su je s oduševljenjem nestrpljivo iščekivali.

KRAĆI PROGRAM RANOGA USVAJANJA TALIJANSKOGA JEZIKA

Od pedagoške godine 2018./2019. Dječji vrtić „Mali istraživač“ uvodi kraći program ranoga

usvajanja talijanskog jezika pod simboličkim nazivom Piccole Barche. Odgojno-obrazovni rad broji

sedmero polaznika u dobi od tri godine. Kraći program talijanskog jezika odvija se dva puta tjedno

(od mjeseca rujna do lipnja tekuće godine) u jutarnjim terminima po 45 minuta tijekom radnoga

vremena vrtića.

1. Cilj i zadaće programa

Temeljni je cilj ovoga programa omogućavanje učenja i upoznavanja talijanskoga jezika od

najranije dobi, na djeci primjeren način, uz osiguravanje poticajnoga okruženja kroz oblikovanje

prostorno-materijalne sredine koja će omogućiti djeci učenje osnova talijanskoga jezika.

105

Odgojno-obrazovne zadaće:

• razvijanje vještine komuniciranja na talijanskom jeziku

• razvoj pozitivnog stava prema talijanskom jeziku i kulturi

• razvoj sposobnosti razumijevanja pojedinih fraza talijanskog jezika

• poticanje dječje autonomije, kreativnosti i stvaralaštva kroz različite aktivnosti.

Specifične odgojno-obrazovne zadaće:

o usvajanje pojmova o sebi i obitelji – madre, padre, fratello, sorella, nonno, nonna, ragazzo, ragazza

o istraživanje različitih načina korištena boja – Che colore e? Nero, bianco, verde, giallo …

o vremenski odnosi (Com'e il tempo qui? C’è vento, piove, nevica, c’è il sole, e nuvoloso ...)

o pozdravi (Buona mattina, Ciao, Arriverderci, Benvenutti, Buona giornata ...)

o prostorni odnosi (sopra – sotto, sinistra – destra)

o količinski odnosi – brojevi i brojanje do 20

o životinjski svijet – Qual e l'animale che fa muu – muu, Che verso fa il cane…

o obilježavanje važnijih društvenih zbivanja i rođendana (Buon compleanno, Buon Natale, Il Carnevale,

Buona Pasqua )

o proširivanje rječnika kroz različite oblike izražavanja, tj. usvajanjem kratkih pjesmica, stihova,

brojalica - Issa la vela, La danza delle streghe, La salvietta, Tre passi avanti, Impara il colori con gli amici

pesciolini, Carnevale, Giro, giro tondo, La canzone di Pappacia , Alla fiera di Mastro Andre, Auguri di

buon Natale.

o Brojalice koje su djeca koristila tijekom provođenja programa su: Pioggia, pioggia vai via, Mela,

mela, mela, La canzone dei numeri, La canzone dei vampiro.

Svaki je strani jezik, pa tako i talijanski, poželjno započeti učiti što ranije, iz motivacijskih jednako

kao iz bioloških razloga, a u svrhu što kvalitetnijega usvajanja stranog jezika i razvijanja

pozitivnoga stava prema učenju stranoga jezika uopće. U tu je svrhu za rano učenje talijanskog

jezika težište bilo na individualnom humanističko-razvojnom pristupu, što je bilo lako ostvarivo s

obzirom da je ove pedagoške godine bilo upisano sedmero djece u dobi od tri godine. To je jamčilo

da svako dijete dobije dovoljno prilika da se izrazi na talijanskom jeziku u skladu sa svojim

interesima i sklonostima.

106

U radu se koristila knjiga Raccontami 1 koja je usmjerena na izvorne i zanimljive priče tj. potiče

narativnu metodu učenja usredotočenu na priču, bajke i pjesmice koje potiču djecu na govor i

slušanje talijanskog jezika kroz zabavu i integraciju sa svojim vršnjacima. Kako bi doživljaj bio veći,

knjiga djeci pruža i audio i video zapise tih prigodnih tekstova koje prate svaku cjelinu knjige, što

dodatno potiče djecu na participativno usvajanje talijanskog jezika. Program se provodio u

prostoru koji je namijenjen za provedbu kraćih programa na stranom jeziku te sadrži sve potrebne

materijale i didaktička pomagala potrebna za rano usvajanje talijanskoga jezika. Tako su se u ovom

djelu prostora realizirale različite stolne i manipulativne igre (Il gioco dei bum, Il gioco delle palette,

Che cosa non si vede?, Il memory degli animali, Il gioco dei tre bicchieri…), kreativni načini

izražavanja (rezanje, lijepljenje, izrada osobnih kartica, izrada zajedničkih plakata).

Upotreba tehničkih pomagala kao što su laptop, televizor ili bluetooth-zvučnik pridonijela je

boljem vizualnom i auditivnom doživljaju talijanskoga jezika.

107

Uvažavajući dječju potrebu za kretanjem, po potrebi se koristila sportska dvorana u kojoj su se

realizirale društvene igre kao što su Regina Regina Bella, Stregha comanda color, Chi cerca, trova,

Gatto e toppo.

Na samom su se početku obrađivale teme koje se odnose na djetetovu neposrednu okolinu i čije

je značenje djeci poznato na materinskom jeziku. Kako je skupina bila homogena tj. sastojala se

isključivo od trogodišnjaka, naglasak je u radu bio na emocionalnoj povezanosti s predmetom

učenja, tj. na razvoju senzibiliteta za talijanski jezik, dok su gramatičke strukture bile u drugom

planu. Polazilo se od teze da ako se dijete osjeća dobro i oslobođeno straha u okruženju u kojem

uči, otvorenije će i aktivnije sudjelovati u procesu učenja. Kako je talijanski jezik najmelodičniji jezik

svijeta, sve su aktivnosti i situacije bile prožete glazbom.

108

Program bi započinjao jutarnjim pozdravom (Buona mattina) i pjesmicom Issa la vela za koju su

djeca inicirala da bude uvodna pjesmica (la sigla) sata. Kroz uporabu fraza Chi vediamo chi ce oggi

i Chi manca oggi razvijali smo svijet o sebi i drugima. Nakon uvodnoga djela sata slijedi glavni dio

koji prati temeljne cjeline iz knjige Raccontami 1. Svaku obrađenu temu objedinjuje priča koja

povezuje sve novousvojene riječi u jednu smislenu i djeci poznatu cjelinu. Priče su djeci prikazane

putem video-zapisa.

Obrađene priče i njihova svrha :

Barche e vento – usvajanje brojeva do 10

Nuvole e palloni – usvajanje boja

Andava Cappuccetto – upoznavanje dijelova tijela

Il bruco senza casa – usvajanje brojeva od 11 do 20

Gli animali cercano casa, Chi abita nella zucca – upoznavanje životinjskog svijeta

La scuola – usvajanje dijelova obuće

Završni su dio sata kreirala sama djeca tako da bi sama osmislila što žele raditi i koju tematsku

cjelinu žele ponoviti, a konačni je završetak obilježen zajedničkim pozdravom Noi siamo … Piccole

Barche!

109

Suradnja s roditeljima

Kako bismo održali stalan kontakt s roditeljima i kako bi oni sami imali kontinuirani uvid u rad i

napredak djeteta, zajedničkim smo im dogovorom odlučili svake srijede pokazati ispunjene knjige

i bilježnice njihove djece.

Završni pokazni sastanak roditelja djece i voditelja održan je krajem mjeseca svibnja. Roditelji su

posredstvom desetominutnoga video-uratka mogli vidjeti sažeti prikaz sati koji su se održavali

tijekom cijele godine. Osim video-zapisa, djeca su demonstrirala dijelove sata koji su im bili

najdraži.

Issa, issa, issa la vela; Gira, gira, gira il timon; Butta, butta, butta la rete; Tira, tira, tirala su

DRAMSKI PROGRAM

Kako su djeca napredovala i razvijala svoje sposobnosti u dramskom izričaju, tako su ove godine

sadržaji i dramske tehnike pratili njihove mogućnosti. Posebno je to vidljivo u stvaranju i izvođenje

dramskih etida. Pojam je posuđen iz glazbene umjetnosti, a označava kraće djelo kojemu je svrha

uvježbavanje. U radu dramske skupine djeca su uvježbavala tehniku pokretanja scenske lutke

(koristili smo razne vrste, ponekad čak i u ruku koja je predstavljala lutku) i govor lutke i glumca

(kada lutka govori, ona se pomiče, lutke ne smiju govoriti u isto vrijeme, kako govoriti da bi nas

110

gledatelji čuli i razumjeli …) te su kreativno osmišljavala dramske priče (dijelovi fabule, kako

osmisliti zanimljivu predstavu …). Stvaranje etida bilo je organizirano tako da bi se djeca podijelila

u grupe (veće, manje ili u parove), dobila bi kratku uputu i kratko vrijeme za osmišljavanje i

uvježbavanje. Ponekad su birali partnere samostalno, a ponekad po uputi voditeljice (s različitim

polazištima kod odabira). Nakon isteka vremena, u grupama su jedni drugima izvodili ono što su

pripremili. Najčešće im je za pripremu bilo dovoljno pet do deset minuta. Po potrebi im je vrijeme

produženo, premda najčešće djeca nisu to ni tražila. Obavezan zadatak bio je naslovljavanje

predstave.

Djeca u ulogama gledatelja usmjerena su da pozitivno kritički i vrlo pristojno odgledaju predstavu

kako bi učili promatrajući druge i kako bi uvježbali iznošenje kritike s pozitivnoga stajališta. Svaku

smo etidu u tom smislu zajednički prokomentirali s naglaskom na ono što je bilo posebno dobro

izvedeno ili kreirano. Ponekad su djeca trebala odlučiti koja im je od etida bila najbolja i zašto.

Kako je vrijeme odmicalo, etide su postajale potpuno drugačije jedna od druge. Poticaji su bili

raznoliki, a djeca su razmišljala vrlo kreativno u smislu sadržaja i u smislu dramskih tehnika.

Scenske lutke životinja Lutke pomiješane iz kompleta priča

Lutke-drveni stapići u dvije veličine Lutke-loptice u dvije veličine

111

Lutke-ruke

Posebno je bilo zanimljivo kako su djeca apstraktne lutke kao što su štapići ili vlastite ruke

doživljavali ravnopravnima gotovim scenskim lutkama ili onima samostalno izrađenim na likovnim

radionicama koje smo organizirali. Djeca su imala prilike čuti i vidjeti kvalitetne slikovnice te svoj

doživljaj izraziti crtanjem, koje im je vrlo blisko za izražavanje. U vrijeme Božića tema je bila Moj

najbolji prijatelj ili prijateljica nakon priče Krispin, praščić koji je imao sve. Priča djecu usmjerava na

dar prijateljstva umjesto na materijalne darove. Više puta odabirala su i pojedinačno crtala najdraži

dio priče koju su čuli. Posebno su rado crtali strip nakon priče, što je aktivnost koja ih usmjerava

na sekvencioniranje priče i odabiranje važnih dijelova za tijek fabule.

Stop-slike su dramska tehnika za koju se čini gotovo nevjerojatno da je djeca mogu izvesti. I to su

činila s lakoćom i vrlo rado. Također joj je cilj sekvencioniranje, ali korištenjem vlastitoga tijela.

Djeca imaju uloge likova iz priče (Skučena kuća) i na znak pljeska voditeljice izmjenjuju scene, kao

fotografije dijelova priče. I ovo su činili podijeljeni u dvije skupine kako bi mogli jedni druge gledati

i učiti iz uloge izvodača i iz uloge gledatelja.

Uvježbavanje u dvije skupine Izvođenje

112

Lutke-ruke, basna Zec i kornjača Papirnate lutke, basna Lisica i roda

Basne su odabrane jer su kratke i jasne, a djeci najčešće unaprijed poznate, tako da ne usmjeravaju

pozornost na kompliciranu radnju ili puno likova. Za prvu basnu, djeci je donesen rekvizit – grm od

papira – kako bi se lakše uživjela, a za drugu posuđe koje pokreće radnju. Basna Zec i kornjača

igrala se ranije u pedagoškoj godini, a djeca su vrlo dosljedno i korektno odigrala priču. Lisica i roda

igrala se kasnije, pa je vidljiv i pomak u scenskom izrazu. Igrala se u nekoliko parova, a svaki je unio

nešto autentično u svoje izvođenje. Jedna je priča promijenjena kako bi imala sretan kraj, jedno je

izvođenje organizirano na podu, unatoč postavljanju pregrade koja je služila kao scena, u jednome

su djeca donijela nekoliko dodatih rekvizita koji su im označavali različita mjesta radnje. U

zajedničkom je osvrtu upravo to voditeljica istaknula kao najveću vrijednost. Posebno je zanimljivo

da te svoje izmjene djeca nisu unaprijed najavila niti su tražila odobrenje ili potvrdu. I ove smo

pedagoške godine osmišljavali “priče iz kovčega”. I tu su djeca također pokazala napredak u

odnosu na prošlu godinu, a unatoč višestrukom ponavljanju ove metode jednako su uživali.

U nekoliko navrata osmišljavali su “priču od kockica” po sličnom načelu kao i onu „iz kovčega“.

113

Priča iz novina stvarana je tako da djeca pojedinačno izrezuju sličice iz časopisa koje žele, lijepe ih

na svoj papir i stvaraju priču koju potom pričaju ostalima.

Zajednička priča (djeca u krug bez

gledanja izvlače kockice sa slikama

i zajednički grade priču)

U parovima (po istom načelu kao i u

manjim skupinama)

U manjim skupinama (unaprijed dobiju vidljivo veći broj kockica za stvaranje priče, zajednički uvježbavaju i izvode pred ostalima)

114

Priča u simbolima vrlo je apstraktna individualna aktivnost. Djeca pomoću vlastitih simbola stvaraju

kratku priču crtajući po papiru, a potom je opet pričaju ostalima.

(“Ajde nas sad sve slikaj sa pričama…”)

115

Na taj smo način izradili i pozivnice roditeljima za završno druženje dramske skupine. Osim

navedenoga, često smo se, kao i prošle godine, igrali pantomime te igre Čarolija u glavi, Ja vidim!

Što vidiš?, slušali zvučne priče, uprizoravali djeci već poznate priče, igrali društvene igre s

elementima dramskoga, izvodili pjesmice gestama i pokretom i dr. Na završnom druženju

dramske skupine za djecu i roditelje svi su ovi sadržaji i tehnike predstavljeni pomoću Power Point

prezentacije. Osim toga, zajednički smo, djeca i roditelji, odigrali i odglumili zvučnu priču uz

vodstvo voditeljice, svečano podijelili diplome i cvijeće. Zajedničko izvođenje zvučne priče

pokazalo nam se, uz prezentaciju, dosada najkvalitetnijim i najugodnijim način prikazivanja

naučenoga. Djeca su imala priliku aktivno sudjelovati i pokazati što su naučila na način kojim nitko

nije bio izložen pritisku javnoga nastupa pred roditeljima.

UNIVERZALNI ŠPORTSKI PROGRAM

Dijete predškolske dobi kreće se veći dio dana, što je u suglasju s njegovim potrebama. Količina

kretanja utječe na kvalitetan rast i razvoj zato što se upravo u ovoj dobi razvija koštano-vezivni i

živčano-mišićni sustav. U tim godinama dijete nauči hodati, trčati, skakati, penjati se i slično.

Kretanje umnogome utječe na pojačan rad organa za disanje, a tjelesni pokreti pridonose i razvoju

središnjega živčanog sustava. Budući da je briga za zdravlje djece i njihov prirodan tjelesni razvoj

prioritetna zadaća vrtića, važno je omogućiti djetetu da se uključi u zadovoljavajuću tjelesnu

aktivnost.

Ponudom univerzalnoga sportskog programa i ove smo godine omogućili roditeljima da u okviru

desetosatnoga programa njihovo dijete bude uključeno u sportske aktivnosti. Kako je riječ o

univerzalnom obliku programa, koji tijekom godine prolazi kroz elemente svih sportova, djeci je s

vremenom moguće (u skladu s vlastitim sklonostima i tjelesnim predispozicijama) razviti osobniji

116

odnos s određenim sportom kako bi se njime nastavili baviti i u kasnijoj dobi. Pravo na kretanje

neotuđiva je i svakodnevna potreba djeteta koju ćemo nastojati maksimalno poštivati, u onoj mjeri

i na onaj način koji je djetetu najprimjereniji. Korištenjem pogodnosti vlastite dvorane i prirodne

oaze Bundeka u neposrednoj blizini zadovoljavanje ovih potreba možemo podići na višu razinu.

Upravo zbog toga što želimo neprestano unapređivati svoj športski program, provodi ga

stručnjak-kineziolog koji je osmislio primjerene pristupe u provođenju kvalitetnih oblika kretanja i

tjelovježbe. Time smo omogućili da djeca imaju stručno vodstvo i mogućnost cjelovitoga doživljaja

tjelovježbe i kretanje.

Pravilnom i kontinuiranom provedbom sportskoga programa utjecali smo na sposobnost dječjega

organizma da se obrani od štetnih vanjskih utjecaja. Univerzalni športski program osmišljen je tako

da u njemu sudjeluju i djevojčice i dječaci, od navršene četiri godine do polaska u školu. Voditelji

programa verificiranoga od Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa je naš zaposlenik Robert

Bujanić, profesor kineziologije s višegodišnjim iskustvom u športskim programima s djecom

predškolskoga uzrasta, zajedno sa suradnicima sa Kineziološkoga fakuleta.

117

Program se provodio dva ili tri puta tjedno u skupinama do šesnaestero djece (ovisno o dobi

djece). Prema roditeljskim prijavama, ove je godine u njega bilo uključeno ukupno 65 djece. S

programom smo započeli 15. 09. 2018. I u ovoj su športskoj godini ostvareni svi ciljevi športskoga

programa što se tiče same provedbe programa, odrade sati te održavanja završnih oglednih

aktivnosti za svaku skupinu zasebno. Roditeljima i djeci svidio se takav način predstavljanja

naučenoga, pogotovo zato što su i sami roditelji na kraju bili uključeni te su vježbali sa svojom

djecom. Na treninzima kineziolog naglasak stavlja na ponašanje u skupini, poštivanje prijatelja s

kojima se vježba, kako se nositi s porazom, kako povećati motivaciju i samopouzdanje u postizanju

svojih ciljeva te, naravno, na svladavanje motoričkih zadataka. Roditelji su putem informativnih

kutića i telefonom dobivali sve bitne obavijesti o programu kroz godinu, a željene informacije o

djeci i programu uopće mogli su saznati i u individualnom razgovoru s nositeljima programa. Zadnji

planirani trening odradili smo 16. 06. 2019. te time završili sa športskim aktivnostima za ovu

pedagošku godinu.

Ove godine su djeca našeg vrtića imala priliku ići i na druge sportske aktivnosti, i to preko Društva

sportske rekreacije čiji je osnivač naš kineziolog. Jedna je od tih aktivnosti bilo rolanje na Bundeku

kao i skijanje na Sljemenu. Sljedeće pedagoške godine bit će i više sličnih aktivnosti.

118

RITMIKA I KREATIVNI PLES

Ples je jedna od najprimjerenijih aktivnosti za rad s djecom predškolske dobi. Plesni izričaj ima

znatan utjecaj na razvoj brojnih sposobnosti kod djece: osjećaja za ritam, osjećaja za pokret i

ljepotu izvođenja pokreta te sposobnosti vizualizacije vlastitoga položaja u skupini. Kreativni ples

je umjetničko odgojni-obrazovni proces koji objedinjuje tjelesne, emotivne i intelektualne

sposobnosti djece, razvija stvaralačku ličnost s naglašenim sposobnostima izražavanja pokretom.

Kreativni ples obogaćuje osobnost djece i razvija njihov umjetnički senzibilitet za stvaranje

vlastitih koreografskih zamisli i plesnih ostvarenja. Cilj je programa kreativnoga plesa približavanje

plesne umjetnosti djeci kroz umjetnički doživljaj i izražavanje, stjecanje osnovnih znanja i vještina

u plesu, otkrivanje i razvijanje plesne nadarenosti, poticanje stvaralaštva te poticanje na

međusobno uvažavanje i suradnju. Kroz program kreativnog plesa dijete razvija svoju kreativnost

i maštovitost, sluh, ritam i pamćenje te se upoznaje s osnovnim pojmovima u plesnoj umjetnosti.

Programom ritmike i kreativnog plesa obuhvaćeno je u ovoj pedagoškoj godini oko 45 djece u

dobi od 2,5 – 7 godina. Djeca su program pohađala u tri skupine u dvama objektima. Same

aktivnosti provodile su se u sporskim dvoranama koje su opremljene protukliznom podlogom,

audio-opremom i različitim rekvizitima korištenima u radu (defovi, obruči, lopte, strunjače). U

organizaciji skupina vodilo se računa o dobi djeteta te dužini njegove uključenosti u program. Tako

su u objektu Tintilinića zaživjele dvije skupine: Zvijezdice (djeca u drugoj godini polaženja

programa) i Točkice (najmlađa djeca u prvoj godini polaženja). U kući Baltazara okupila se skupina

Pikulice s dobno najstarijom djecom koja su pretežito u drugoj ili trećoj godini polaženja programa.

Rad s djecom ovih skupina ponajprije je orijentiran prema njihovoj dobi i nekim već ranije stečenim

znanjima. Polazište je uvijek u kreativnim zadatcima (plesnim pričama) koji uz glazbu motiviraju

polaznike na stvaranje sekvenci i koreografija. Također, sve su tri skupine tijekom godine usvojile

i sustav vježbi u pokretu u skladu sa svojim motoričkim i dobnim sposobnostima. Komunikacija s

roditeljima odvijala se putem informativnih i prezentacijskih roditeljskih sastanaka i

obavještavanjem putem e-pošte.

119

Na kraju pedagoške godine, za svaku skupinu posebno, organizirali smo završnu prezentaciju rada

u obliku oglednoga sata za roditelje, dok je najstarija skupina u kući Baltazara pripremila ogledni

sat i za svoje prijatelje iz vrtića. Djeci su dodijeljene diplome za uspješno završenu godinu

programa. Provoditelj je plesnoga programa odgojiteljica Dječjeg vrtića „Mali istraživač“ Klara

Podobnik, koja uz diplomu Škole za klasični balet (plesačica klasičnog baleta) ima i dugogodišnje

iskustvo u provedbi ovoga programa kao plesni pedagog te vanjski suradnik istih kvalifikacija s

dugogodišnjim iskustvom rada s predškolskom djecom u provođenju programa ritmike i

kreativnoga plesa.

IV.II. Posjete, izleti i gostovanja kazališnih predstava

Pedagoška godina 2018./2019. obilovala je raznim događanjima za djecu svih dobnih skupina.

o IZLET, BILOGORA – RUJAN 2018.

o DANI ŠKOLSKOGA MLIJEKA – PARK BUNDEK – RUJAN 2018.

o

120

o IZLET SLJEME, KESTENIJADA – STUDENI 2018.

o BOŽIĆNA PREDSTAVA TEATRA POCO LOCO– PROSINAC 2018.

o HALLOWEEN PARTY (LISTOPAD 2018.) I MAŠKARE (VELJAČA 2019.)

o

121

o BORAVAK DJECE U GRADU MLADIH – TRAVANJ, SVIBANJ 2019.

Prvi put su privatni dječji vrtići dobili dopuštenje za boravak djece u Gradu mladih. Naš je vrtić bio

prvi u ovom projektu – skupina Little Dragons probila je led, provevši prvi tjedan travnja u tom

bajkovitom prirodnom okruženju.

Little dragons

Happy monkeys

Smiley bugs

122

Mama naše male istraživačice, gospođa Bilešić, napravila je i novine o događanjima u Gradu mladih

koje je podijelila djeci kao uspomenu na prekrasnih 5 dana u toj oazi prirode Grada Zagreba.

o PLIVANJE, DOM SPORTOVA – SVIBANJ 2019.

Prvo mi sami…

Ogledni sat za roditelje ☺

123

o SKIJANJE NA SLJEMENU

o

o FLORAART – PREDSTAVE ZA DJECU, VILKO I DLAKAVI ČOVJEK, LABORATORIJ ZABAVE –

SVIBANJ 2019.

o IZLET, FARMA MIRNOVEC – LIPANJ 2019.

124

o ISPRAĆAJ NAŠIH ŠKOLARACA

o ROĐENDANI U „MALOM ISTRAŽIVAČU“

Već dvije godine nastojimo rođendane obilježiti bez torti, slatkiša ili sličnih dodataka koji

zahtijevaju dodatni angažman roditelja u samom vrtiću. Dijete svoj rođendan treba proslaviti u

krugu obitelji. U vrtiću se rođendan treba i može obilježiti na način da se dijete taj dan osjeća

važno, pripadajuće i posebno slavljenički i bez slatkiša i torte. Mnogo je načina za to, samo treba

malo odgojiteljeve mašte i kreativnosti. A toga nam ne nedostaje.

125

Individualizirane kapice za svakoga slavljenika, čestitka na vratima za dobro jutro, „danas si ti

važan“ i „možeš birati priču koju ćemo čitati“, „sjediš u posebnoj stolici na čelu stola za vrijeme

jela“… i s još mnogo sjajnih i nezaboravnih događanja obilježavali smo dječje rođendane u vrtiću.

o VALENTINOVO U „MALOM ISTRAŽIVAČU“

126

I zaposlenici vrtića taj su dan bili u posebno svečanom raspoloženju

o MAJČIN DAN

I prekrasno iznenađenje za naše majke ☺.

127

IV.III. Integracija djece s određenim posebnim potrebama

Prema Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja predškolske djece i Nacionalnom kurikulumu

za rani i predškolski odgoj djeca s posebnim potrebama integriraju se u redovan predškolski

program. Posebne potrebe djece odnose se na privremene ili trajne neravnoteže, zaostajanja ili

ubrzanja u pojedinim vidovima razvoja ili razvoja u cjelini. Mogu biti potencijalne, prolazne ili

trajne, u koje se ubrajaju i teškoće u razvoju. U ovoj pedagoškoj godini imali smo jedno dijete s

teškoćama u razvoju koje je prošlo medicinsku obradu te ima dokumentaciju, dok se ostale

poteškoće odnose na potencijalne, prolazne ili moguće trajnije teškoće. Uloga je dječjega vrtića

prepoznati specifične potrebe djeteta i roditelja te im omogućiti dobivanje podrške za određene

situacije koje ih trenutno opterećuju ili su za njih zahtjevne. Naša je zadaća, stoga, prevencija

mogućih poteškoća i rana intervencija. Vrtić treba opažati, procijeniti te u suradnji s roditeljima

pronaći najbolje rješenje kako pomoći djetetu.

Tijekom ove pedagoške godine susreli smo se s različitim i specifičnim potrebama djece na koje je

trebalo usmjeriti dodatnu pozornost. Uloga dječjega vrtića bila je prepoznavanje potreba djece i

roditelja, prepoznavanje zahtjevnih situacija ili ponašanja te pružanje primjerene podrške,

odnosno prevencija i rana intervencija. Naša je dužnost bila biti ovdje i sada za dijete i roditelja,

vidjeti i čuti koje su potrebe djece, a koje roditelja te im pomoći da svi zajedno djelujemo na

128

poboljšanju situacije. Određene poteškoće s kojima smo se susretali odnosile su se na potencijalne

posebne potrebe, prolazne posebne potrebe i trajne u koje se ubrajaju i teškoće u razvoju.

Roditelji su često i sami dolazili u potrazi za savjetima i pomoći za određene situacije. Primjerice,

kako reagirati u određenim situacijama, kako razgovarati s djecom o određenim i njima teškim

temama, dolazak novoga člana obitelji, smrt u obitelji, što učiniti kada primijete odstupanja u

razvoju ili samo povjeriti se nekom da je teško, da ih netko sasluša i uvaži. Komunikacija s

roditeljima odvijala se preko individualnih konzultacija na kojima su bili prisutni roditelji, član

stručnoga tima i odgojitelj matične skupine, telefonski i putem e-pošte.

Kako bi se zaštitio identitet djece i roditelja, u sljedećem će dijelu poteškoće biti kratko opisane i

navedene bez inicijala djeteta.

Potencijalne i prolazne posebne potrebe

Tijekom ove pedagoške godine susreli smo se s raznim poteškoćama koje su u određenim

trenutcima bile zahtjevne za dijete ili roditelje, ali nisu bile trajne naravi. Riječ je o situacijama koje

su tražile privremenu pozornost, promatranje i podršku:

o poteškoće u socijalnoj komunikaciji

o suočavanje i podrška u stresnim situacijama

o rastava roditelja i pitanje skrbništva

o pomoć u komunikaciji

o ispadi bijesa

o dolazak novoga člana obitelji

o prilagodba

CIJELI SADRŽAJ IZMAKNUT ZBOG ZAŠTITE PRIVATNOSTI DJECE

Posebne potrebe kojima je potrebno sustavnije praćenje

Djeca s teškoćama upisuju se u redovne predškolske programe. Za svako dijete postavljaju se

individualni ciljevi te se određuju vještine koje treba razviti tijekom boravka u vrtiću. Bitno je da

djeca borave u vrtiću kao i svako drugo dijete, da su samostalna, imaju mogućnost izbora i da su

prihvaćena u skupini vršnjaka. Tijekom ove godine pratili smo djecu koja su u određenim

područjima pokazala neke poteškoće:

CIJELI SADRŽAJ IZMAKNUT ZBOG ZAŠTITE PRIVATNOSTI DJECE

129

V. SURADNJA S RODITELJIMA

Do dobrobiti djeteta, što je zajednički cilj roditelja i odgojitelja, dolazi se međusobnim poštivanjem

i uvažavanjem. Ono što je najvažnije na putu prema takvome suradničkome odnosu jest kvalitetna

i otvorena komunikacija, izravna uključenost roditelja u odgojnu praksu, ali i međusobna razmjena

znanja. Roditelji i odgojitelji su kompetentni svatko u svojoj ulozi, ali tek se prepoznavanjem

vrijednosti i različitosti kompetencija zajedno mogu nadopunjavati i utjecati na cjeloviti razvoj

djeteta te kvalitetnu skrb. Pri tome se najviše ističe međusobno povjerenje i tolerancija koje obje

strane trebaju poticati i njegovati. Kvalitetnu komunikaciju s roditeljima nastojimo održavati

tijekom cijele godine kroz svakodnevno informiranje prilikom rastanka, individualne konzultacije,

roditeljske sastanke te zajednička druženja.

Suradnja s roditeljima ostvarena je na nekoliko razina, a sve s ciljem sto jasnijega, boljega i

temeljitijega upoznavanja roditelja s načinom življenja djece u vrtićkom kontekstu. Odvijala se kroz

interaktivne panoe u garderobama, individualne konzultacije i roditeljske sastanke.

o INDIVIDUALNE KONZULTACIJE

Uspostavljanje komunikacije nam je posebno važno s roditeljima novoupisane djece i nju

nastojimo produbiti ponajprije putem individualnih konzultacija koje svake godine započinjemo u

listopadu. Budući da je ove godine broj odgojitelja u kući Tintilinića bio veći u odnosu na broj

pripravnika, što nije bio slučaj prethodne godine, roditelji su imali veliki izbor u odabiru termina za

individualne konzultacije, a odgojitelji su imali prilike uspostaviti kvalitetniji odnos s pojedinim

roditeljima.

Kroz individualne konzultacije roditelj može dobiti sve potrebne informacije o svojemu

djetetu, ali i jasniju sliku o načinu rada u našemu vrtiću. To je bilo posebno važno novim roditeljima

koji su na taj način riješili neke svoje nedoumice, ali i početne strahove u razdoblju prilagodbe.

Ishodi ovakvih razgovora gotovo su uvijek pozitivni. Često se dogodi da nedugo nakon

individualiziranoga razgovora dijete zajedno s roditeljem prebrodi krizu prilagodbe i prepusti se

ugodnome i slobodnome boravku u vrtiću. To nam je pokazatelj koliko je važno i ključno

povjerenje roditelja u odgojitelje, ali i sposobnost odgojitelja da razumiju i prihvaćaju roditeljske

brige.

Svoje pravo na individualne razgovore koristili su i roditelji već upisane djece, poučeni

ranijim iskustvima da je to najbolji način za zajedničko rješavanje trenutno problematičnih situacija

(odvikavanje od pelena, dude, iščekivanje brata ili sestre, selidba, poteškoće u samohranom

roditeljstvu i sl.), ali i dobivanje uvida u trenutne interese i aktivnosti djeteta. Uvijek nastojimo

učiniti da se takvi razgovori odvijaju u što ugodnijoj atmosferi. Valja istaknuti i da nisu uvijek

potaknuti samo zahtjevnim situacijama. To su vrlo često radosni susreti u kojima roditelji žele,

zajedno s odgojiteljima, analizirati i promotriti prikupljenu dokumentaciju o svojemu djetetu i

130

aktivnostima kojima se bavi tijekom boravka u vrtiću te time produbiti partnerski i suradnički

odnos.

ODRŽANI RODITELJSKI SASTANCI

DATUM

ODRŽAVANJA

TEMA VRSTA

SASTANKA

NOSITELJI

25. 9. 2018. „Uvod u pedagošku

godinu“

INFORMATIVNI M. Parač, I. Brzica, V. Draganić,

M. Oršolić

24. 9. 2018. „Uvod u novu

pedagošku godinu“

INFORMATIVNI P. Matković, M. Jurić, M. Pasarić

Jakovljević, K. Bahtić

13. 2. 2019. „Centar mehanike,

simbolike, svijetla i

sjene“

PREZENTACIJSKI M. Parač, I. Brzica, V. Draganić, M.

Oršolić

14. 2. 2019. „Likovni centar i centar

početnog čitanja i

pisanja“

PREZENTACIJSKI P. Matković, M. Jurić, M. Pasarić

Jakovljević, K. Bahtić

27. 5. 2019. „Centar mehanike,

simbolike, svijetla i

sjene“

PREZENTACIJSKI P. Matković, M. Jurić, M. Pasarić

Jakovljević, K. Bahtić

28. 5. 2019. „Likovni centar i centar

početnog čitanja i

pisanja“

PREZENTACIJSKI M. Parač, I. Brzica, V. Draganić,

M. Oršolić

25. 9. 2018. „Sastanak za

predškolce“

INFORMATIVNI A. Klempera, I. Knezović,

T. Vinduška

14. 2. 2019. „Život u Baltazarima“ PREZENTACIJSKI A. Surač, K. Podobnik, D. Peretin,

I. Šandor

15. 2. 2019. „Kraći programi“ PREZENTACIJSKI K. Podobik, A. Surač, M. Jurić,

D. Mršić

17. 10. 2018. „Življenje najmlađih u

vrtiću“

PREZENTACIJSKI I. Marjanović, I. Pranjić

18. 9. 2019. „Razvoj govora i jezik“ PREZENTACIJSKI I. Marjanović, M. Katanić,

D. Pribanić (logopedica)

4. 6. 2019 „Postignute promjene

u odnosu na početk

godine“

PREZENTACIJSKI M. Šimenc, S. Mamić, V. Brlenić

(logopedica)

131

o GRUPNE KONZULTACIJE / MINI RODITELJSKI SASTANCI

Grupne konzultacije provodili smo i ove godine za roditelje djece koja vrtić pohađaju duže

vremena. Sastanak je bio organiziran u dva termina, odnosno dvije skupine, u koje su roditelje

rasporedili odgojitelji, vodeći se pripremljenim materijalima. Tema sastanka bila je Što se u vrtiću

radi, a sastanak je popraćen prigodnom prezentacijom pomoću koje su roditelji stekli uvid u

aktivnosti po radionicama. Na taj su se način upoznali sa socijalnim razvojem i okruženjem svojega

djeteta, jer su na prikazanim materijalima djeca bila u interakciji s najbližim prijateljima i onima s

kojima se najčešće druže. Ovakav oblik roditeljskog sastanka pokazao se najkvalitetnijim izborom

za međusobno povezivanje roditelja i razmjenu iskustva. Odvija se u manjim grupama, atmosfera

je intimnija i roditelji su otvoreniji u iznošenju svojih iskustava i stavova, jer se već dobro poznaju.

U to vrijeme je u mlađoj jasličkoj skupini, osim individualnih konzultacija, proveden prvi roditeljski

sastanak na temu Stilovi roditeljstva. Cilj sastanka bio je steći uvid u životne navike djece i njihov

odnos s roditeljima izvan konteksta vrtića. Na taj su se način i roditelji međusobno upoznali te

razmijenili svoja iskustva i nedoumice oko prilagodbe djeteta vrtiću, a odgojitelji su formalni odnos

s njima nastojali zamijeniti otvorenijim.

o DRUŽENJA RODITELJA I DJECE

Zajednička su druženja roditelja i djece u prostorima našega vrtića sada već tradicija koju se s

nestrpljenjem iščekuje. To su dani kada u vrtiću zajedno borave djeca sa svojim roditeljima, koji

onda mogu steći bolju sliku o tome što radi njihovo dijete u vrtiću, što ga najviše privlači, s kime se

voli družiti i kako se snalazi u svojem okruženju. Za djecu je to poseban dan jer imaju priliku

ponosno pokazati roditeljima prostor u kojem žive i suvereno vladaju.

o BOŽIĆNO DRUŽENJE

Božićno druženje u našem vrtiću ove je godine organizirano 13. 12. 2018. Odvijalo se unutar

radionica u kojima su roditelji mogli sudjelovati zajedno sa svojom djecom, doživjeti ono što

njihovo dijete doživljava svaki dan. Izrada božićnih ukrasa, izrada i degustiranje božićnih

medenjaka, izrada velike čestitke i mnoštvo drugih aktivnosti uveselilo je velika i mala srca na

druženju.

o POSJETE NAŠIH RODITELJA

I ove su nam pedagoške godine dolazili u goste pojedini roditelji, da se podruže s nama i predstave

nam svoje zanimanje i hobi ili pak jednostavno ispričaju priču i uživaju s nama.

132

Majka Markotić – pečenje kolača

Majka Belošević Sanchez – pričam ti priču

Majka Rubinić – pričam ti priču

133

Majka Mitrović – pričam ti priču

Ovako su roditelji dočekali svoje odgojitelje nakon 5 dana i 24-satne brige o njihovoj djeci u Gradu mladih.

Hvala Vam na tome. ☺. Hvala što prepoznajete ogroman angažman odgojitelja i svih zaposlenika usmjeren

na Vašu djecu.

134

VI. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ZAPOSLENIKA

Kontinuirano obrazovanje i usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika preduvjet je za

osiguravanje visoke kvalitete odgojnoga procesa. Usavršavanje omogućuje profesionalni razvoj,

stječe se novo znanje, proširuje postojeće, dolazi do promjene u spoznajama, uvjerenjima i

posredno u djelovanjima. Tijekom ove godine sudjelovali smo u različitim programima

usavršavanja poput; predavanja, radionica, okruglih stolova, konferencija, hospitacija i dr. u

organizaciji raznih ustanova koje djeluju u području odgoja.

Timski rad

Učinkovit profesionalni razvoj odgojitelja i stručnih suradnika usmjeren je na razvoj istraživačkih i

refleksivnih umijeća. (Slunjski 2008, 193)

Svaki tjedan u zbornici imali smo sastanke timova na kojima smo razgovarali i raspravljali o

aktualnostima u vrtiću, analizirali dokumentaciju te pratili kako napreduje odgojno-obrazovni

proces. Budući da imamo dvije kuće, kuću Tintilinića i Baltazara, sastanci za pojedinu kuću

održavali su se svaka dva tjedna. Kasnije tijekom godine odlučili smo spojiti obje kuće kako bi se

djelatnici međusobno vidjeli te opažali što se radi i događa u drugim prostorima. Za svaki sastanak

odgojitelji iz pojedine radionice pripremili bi aktualnosti, reakcije djece, koje su poticaje nudili,

kakav je bio interes djece i kako su djeca spoznavala pojmove i predmete. Osvrnuli bi se i na

poteškoće te zajednički iznašli prijedloge za poboljšanje i unapređenje određene radionice,

razgovora s djecom i dokumentiranja.

Čest je slučaj da se odgojitelj deklarativno opredjeljuje za suvremen, humanistički pristup radu s

djecom u vrtiću, a u praksi radi na potpuno tradicionalan, staromodan način, navodi Slunjski (2003).

Kad su u pitanju naši odgojitelji nastojimo to maksimalno izbjeći.

Od naših odgojitelja očekujemo da razvijaju vještine i postaju refleksivni praktičari koji unutar

kolektiva u kvalitetnoj suradnji s tzv. „refleksivnim prijateljima“ odnosno stručnim timom

unapređuje i bolje razumije sebe i svoj rad. Upravo ovaj način suradnje pokazao nam se uspješnim

u prevladavanju nesklada između aktualne prakse i pedagogijske teorije. Odgoj i obrazovanje

djece živi je proces neprestano podložan promjenama, pa samorefleksija i refleksija odgojitelja

nikada ne prestaje, a učenje je cjeloživotno. Odgojno-obrazovna ustanova nije zatvorena

institucija. Dokumentiranje i kontinuirano praćenje procesa s ciljem njegova mijenjanja i

usklađivanja omogućuje nam bolje povezivanje s djecom, roditeljima i okolinom.

135

Druge edukacije

Zaposlenici su se prema interesima uključivali u seminare iz različitih područja predškolskoga

odgoja poput;

o GOETHE INSTITUT: daljnja edukacija odgojitelja

o ABAKUS CENTAR HRVATSKE: edukacija 5 odgojitelja za provedbu programa usvajanja

matematičkih znanja računalom Abakus

o MLIJEČNI ZUB: kompetencije djeteta novoga doba.

Odgojitelji - Soroban treneri „Maloga istraživača“

VII. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA o AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

Odgojiteljice pripravnice prisustvovale su i ove godine seminaru za pripravnike u organizaciji

Agencije za odgoj i obrazovanje (uvođenje u rad, stažiranje i priprema za stručni ispit).

o MINISTARSTVO ZNANOSTI i OBRAZOVANJA - zakonski propisi i dobivanje suglasnosti za

provedbu programa Darovitih i Abakusa

o GRADSKI URED ZA OBRAZOVANJE, ODJEL ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE - dnevna

problematika vrtića i zakonitost poslovanja

o MEDIJ, DNEVNE NOVINE I PORTAL - 24 SATA ;

Stručni članak s odgojiteljicom Antonijom Klempera – priprema djeteta za vrtić

Sudjelovanje u izradi reklame za projekt: Digni prstić za svoj vrtić

o LIDER: Poslovanje privatnog sektora – predškolske ustanove – razgovor s ravnateljicom

o PORTAL PRIVREDNI.HR: Uspješne poslovne žene u životu Hrvatske

136

o GLAS KONCILA: intervju s ravnateljicom vrtića na temu: Što donose suvremeni pravci

predškolskog odgoja?

o PORTAL MAMINAMAZA: stručni tekstovi

Kako djetetu olakšati prilagodbu za školu

Emocionalna zrelosti djeteta za polazak u školu – ravnateljica vrtića

o HRT 1 - OBRAZOVNI PROGRAM DJECE I MLADIH: Projekt superteta s temom - Likovnost

djece

o KONFERENCIJA MLIJEČNI ZUB: Kompetencije djeteta novoga doba – izlaganje odgojiteljice

Petre Matković

Intervjui i stručni članci na raznim mjestima

137

Snimanje za emisiju SUPERTETA

138

Izvješće o realizaciji Godišnjeg plana i programa rada Dječjeg vrtića „Mali istraživač“ za pedagošku

godinu 2018./2019. objavljeno je na oglasnoj ploči vrtića dana 30. 08. 2019.

Ravnateljica:

_____________________________

Ljiljana Vukšić

KLASA: 601-02/19-02/2020

URBROJ: 252-640-01-19-2

Zagreb, 30. 08. 2019.