Glavni projektant: Boš Boško Kozina, dipl. ing. graĊ. Boško Koz

GRAĐEVINSKI PROJEKT OBALNIH KONSTRUKCIJA ZOP: GP 15430/18 Broj projekta: T.D.1032-G/18

Tvrtka projektanta KOZINA PROJEKTI d.o.o. 21240 Trilj

Mjesto i datum:

Split, listopad 2018.g.

RIBARSKA LUKA BRIŢINE NA DIJELU LUĈKOG PODRUĈJA

„KAŠTELANSKI BAZEN C“ R.br.mape: 4. (MAPA G.3)

Stranica 1

Tvrtka projektanta:

“KOZINA PROJEKTI” d.o.o. - TRILJ Kralja Tomislava 6, Trilj 21240 Trilj

OIB: 34862845293

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLEŢNOG ZA IZDAVANJE DOZVOLE

Investitor:

LUĈKA UPRAVA SPLIT Gat Sv.Duje 1, 21 000 Split

Projektant:

Glavni projektant:

Boško Kozina, dipl. ing. graĊ.



Direktor: Boško Kozina, dipl. ing. graĊ.

GraĊevina: RIBARSKA LUKA BRIŢINE NA DIJELU LUĈKOG PODRUĈJA „KAŠTELANSKI BAZEN C“

Lokacija graĊevine: na k.ĉ.z. 2234/22, 2234/25 i 2234/21 sve k.o. Kaštel

Sućurac

Razina razrade:

GLAVNI PROJEKT

Zajedniĉka oznaka mapa:

Strukovna odrednica i naziv projektiranog dijela graĊevine:

ZOP: GP 15430/18

GRAĐEVINSKI PROJEKT OBALNIH KONSTRUKCIJA

Redni broj mape: 4. ( MAPA G.3)

Broj projekta:

T.D. 1032-G/18



Mjesto i datum:




Stranica 2

I OPĆI DIO



Mjesto i datum:




Stranica 3

2. POPIS SURADNIKA

- Filip Kozina, mag.ing. aedif – KOZINA PROJEKTI d.o.o.

- Paula Kozina, mag.ing. aedif – KOZINA PROJEKTI d.o.o.

- Antonija Bartulović, mag.ing. aedif – KOZINA PROJEKTI d.o.o.



Mjesto i datum:




Stranica 4

3. POPIS SVIH MAPA GLAVNOG PROJEKTA I PROJEKTANATA ZOP: GP 15430/18

R. br. NAZIV, BROJ PROJEKTA PROJEKTANT I PROJEKTNA

TVRTKA

1. MAPA A.1 – Arhitektonski projekt, Br.pr.: 06/18 Dinko Peraĉić dipl.ing.arh. ARP d.o.o. Split

2. MAPA G.1 –GraĊevinski projekt kontrukcije objekata visokogradnje, Br.pr.: 72120-GP-036-2018

Neno Dadić dipl.ing.graĊ INSTITUT IGH d.d. Zagreb

3. MAPA G.2 –GraĊevinski projekt platoa i prometnih površina, Br.pr.: 72110-37/18

Joško Delić dipl.ing.graĊ INSTITUT IGH d.d. Zagreb

4. MAPA G.3 –GraĊevinski projekt obalnih konstrukcija, Br.pr.: T.D. 1032-G/18

Boško Kozina dipl.ing.graĊ KOZINA PROJEKTI d.o.o. Trilj

5.

MAPA G.4 –GraĊevinski projekt vanjske oborinske i fekalne kanalizacije, vodovoda i hidrantske mreţe, Br.pr.: 73140-007/18

Vedrana Kuzmanić dipl.ing.graĊ. INSTITUT IGH d.d. Zagreb, RC Split

6. MAPA G.5 –GraĊevinski projekt unutrašnje kanalizacije i vodovoda, Br.pr.: T.D. 1033-G/18

Boško Kozina dipl.ing.graĊ KOZINA PROJEKTI d.o.o. Trilj

7. MAPA G.6 –Projekt zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu i elaborat zaštite od buke, Br.pr.: TD: 72570-0244/18

Hrvoje Damić, struĉ.spec.ing.aedif. INSTITUT IGH d.d. Zagreb

8. MAPA E.1 - Projekt elektroinstalacija, Br.pr.: TD-E-37/18

Jure Grgić, mag.ing.el., Elektro-klima projekt d.o.o. Split

9. MAPA S.1 – Strojarski projekt termotehniĉkih instalacija i tehnološkog rashlada Br.pr.: TD-STR- 667/18

Siniša Radić, dipl. ing. stroj., ENG PROJEKT d.o.o. Split

10. MAPA S.2 – Strojarski projekt dizala, Br.pr.: TD 16/18 Lada Biuk, dipl.ing.stroj.,

PIEL d.o.o. Split

11. MAPA GEO.1 – Geodetski projekt, Br.pr.: 26/2018

Ivan Barbalić dipl. ing.geod. TERESTRIKA d.o.o. Split

PODACI O ELABORATIMA KOJI SU POSLUŢILI ZA IZRADU GLAVNOG PROJEKTA

R. br. NAZIV, BROJ ELABORATA

TVRTKA IZRAĐIVAĈA

1. Elaborat zaštite na radu, Br.pr.: T.D. 390/18 ZAST d.o.o. Split

2. Elaborat zaštite od poţara , Br.pr.: T.D. 389/18 ZAST d.o.o. Split

3. Krajobrazni elaborat, Br.pr.: 72340-008/18 INSTITUT IGH d.d. Zagreb

4. Maritimna studija, Br.pr.: T.D. 2-T/18. KOZINA PROJEKTI d.o.o. Trilj

5. Geotehniĉki elaborat, Oznaka evidencije:17/18 INSTITUT IGH d.d. Zagreb, RC Split

6. Elaborat tehniĉko-tehnološkog rješenja. Broj elaborata: 03/2018.

RIBA PROJEKT d.o.o. Zadar



Mjesto i datum:




Stranica 5

4. SADRŢAJ

I OPĆI DIO

1. Naslovna strana ................................................................................................ 1

2. Popis suradnika ................................................................................................ 3

3. Popis svih mapa projekta i projektanata............................................................ 4

4. Sadrţaj ............................................................................................................. 5

5. Preslik izvoda iz sudskog registra ..................................................................... 6

6. Imenovanje glavnog projektanta ....................................................................... 9

7. Posebni uvjeti javnopravnih tijela .................................................................... 11

II TEHNIĈKI DIO

1. Tehniĉki opis .................................................................................................. 33

2. Posebni tehniĉki uvjeti graĊenja i gospodarenja otpadom ............................... 53

3. Program kontrole i osiguranja kvalitete ........................................................... 55

4. Iskaz procijenjenih troškova graĊenja ............................................................. 94

5. Dokazi o ispunjavanju temeljnih zahtjeva - proraĉun ...................................... 96

III GRAFIĈKI PRIKAZI (NACRTI)

1. Pregledna situacija .....................................................................................mj.1:2500

2. Situacija postojećeg stanja .......................................................................... mj.1:200

3. Situacija radova s privezom brodova ........................................................... mj.1:500

4. Situacija nadmorskih radova ....................................................................... mj.1:200

5. Situacija podmorskih radova ....................................................................... mj.1:200

6. Pogled na novi obalni zid ............................................................................ mj.1:100

7. Karakteristiĉni presjek obalnog zida 1-1 ....................................................... mj.1:50

8.Karakteristiĉni presjek obalnog zida 2-2 ......................................................... mj.1:50

9.Karakteristiĉni presjek obalnog zida 3-3 ......................................................... mj.1:50

10.Karakteristiĉni presjek obalnog zida 4-4 ....................................................... mj.1:50

11.Karakteristiĉni presjek obalnog zida 5-5 ....................................................... mj.1:50

12.Plan oplate montaţnih betonskih elemenata, element tip A-1 ....................... mj.1:50

13.Plan oplate montaţnih betonskih elemenata, element tip B-8 ....................... mj.1:50

14.Detalji ugradnje polera

15.Detalji ugradnje bitvice za privez ................................................................... mj.1:10

16.Detalji ugradnje mornarskih skala ................................................................. mj.1:10

17.Situacija graĊevinskih radova uz elektroinstalacije ...................................... mj.1:200

18.Karakteristiĉni presjek rova za elektroinstalacije ........................................... mj.1:10

19.Detalji rasvjetnih stupova h=12,0 m uz prometnice u luci ..........................................

20.Temelj T1 rasvjetnih stupova h=12,0 m uz prometnice u luci ........................ mj.1:20



Mjesto i datum:




Stranica 6

5. PRESLIK IZVODA IZ SUDSKOG REGISTRA



Mjesto i datum:




Stranica 7



Mjesto i datum:




Stranica 8



Mjesto i datum:




Stranica 9

6. IMENOVANJE GLAVNOG PROJEKTANTA



Mjesto i datum:




Stranica 10



Mjesto i datum:




Stranica 11

7. POSEBNI UVJETI JAVNOPRAVNIH TIJELA



Mjesto i datum:




Stranica 12



Mjesto i datum:




Stranica 13



Mjesto i datum:




Stranica 14



Mjesto i datum:




Stranica 15



Mjesto i datum:




Stranica 16



Mjesto i datum:




Stranica 17



Mjesto i datum:




Stranica 18



Mjesto i datum:




Stranica 19



Mjesto i datum:




Stranica 20



Mjesto i datum:




Stranica 21



Mjesto i datum:




Stranica 22



Mjesto i datum:




Stranica 23



Mjesto i datum:




Stranica 24



Mjesto i datum:




Stranica 25



Mjesto i datum:




Stranica 26



Mjesto i datum:




Stranica 27



Mjesto i datum:




Stranica 28



Mjesto i datum:




Stranica 29



Mjesto i datum:




Stranica 30



Mjesto i datum:




Stranica 31



Mjesto i datum:




Stranica 32

II TEHNIĈKI DIO



Mjesto i datum:




Stranica 33

1. TEHNIĈKI OPIS



Mjesto i datum:




Stranica 34

1. TEHNIĈKI OPIS 1.0. UVOD

Predmet ovog projekta je ureĊenje dijela luĉkog podruĉja „Kaštelanski bazen C“ kao Ribarske luke „Briţine“ na postojećim k.ĉ.z. 2234/22, 2234/25 i 2234/21 ( novoformirana k.ĉ.z. 2234/25 ) sve k.o. Kaštel Sućurac, tj. dijela obalnog pojasa naselja Kaštel Sućurac, tj. rubni istoĉni dio do granice sa Gradom Solinom. PredviĊeni su radovi na podruĉju postojećeg gata i korijena gata dimenzija 130,0 x 75,0 metara.

Korištena je geodetska podloga u mj. 1:200 izraĊena od poduzeća Geotehna d.o.o.

1.1. PROJEKTIRANI DIO GRAĐEVINE

Vertikalni obalni zidovi kao privezne obale Na gatu Briţine izvršiti će se završetak sanacije nadmorskog dijela postojećih obalnih zidova

te izvedba nove niţe operativne obale na zapadnoj strani luke. Novi obalni zidovi ribarske luke, su izvode kao gravitacijski obalni zidovi temeljeni na koti –

2,30 m i s razine vrha obale na koti +1,75m. Ova obala je primjerena manjim ribarskim brodovima s manjim gazom i s niţom radnom površinom na brodu. Ukupna duljina novog obalnog zida je 25,19m te krilnog dijela zida u duljini 15,67m.

Konstrukcija obalnog zida se sastoji od podmorskog dijela, izraĊenog od montaţnih betonskim elemenata i nadmorskog dijela od armiranog betona “na licu mjesta” .

Izvršiti će se produbljenje dna pred obalnim zidom na kotu -2,30 m te izvesti izravnavanje vrećama od suhog betona u debljini oko 30 cm za postavljanje montaţinh sanduĉastih obalnih elemenata podmorskog dijela zida. Na mjestima gdje nije moguće ugraditi montaţni element izvesti će se betoniranje na licu mjesta”. Iza zida je predviĊena rasteretna prizma od kamena te opći kameni nasip.

Ostali dio operativne obale se usvaja na razini postojeće obale tj. na koti oko +2,17 m.

Potrebno je izvršiti završetak sanacije obalnih zidova sa izvedbom novog dijela nadmorskog zida i ugradnju sredstava za privez brodova i to polera JP-5 na razmaku cca 5,0m.

Ostatak zapadnog dijela obale gata je duljine 102,70 m, juţni dio gata je duljine 74,78 m, a

istoĉni dio operativne obale je duljine 125,46 m. Na obalnoj liniji su predviĊeni poleri nosivosti 10 T, koji će uz postojeće veće polere i bitve

osigurati siguran privez i većih ribarskih brodova. Akvatorij – sidreni sustav plovila Površina akvatorija za privez brodova podijeljena je u 4 dijela; Zona istok – gat Briţine; - privez ribarskih plovila i brodova duljine do 25 metara, kapaciteta 4 veza Zona zapad – gat Briţine; - privez ribarskih plovila duljine do 25 m, kapaciteta 3 veza - privez ribarskih plovila duljine do 20 m, kapaciteta 1 vez - privez ribarskih plovila duljine do 15 m, kapaciteta 1 vez Zona jug – gat Briţine; - privez ribarskih plovila i brodova duljine do 25 metara, kapaciteta 1 vez - privez ribarskih plovila i brodova duljine do 20 metara, kapaciteta 2 veza Brodovi koji su na stalnom vezu u luci većim dijelom se privezuju boĉno i u grupi jedan do

drugog, koriste se samo poleri i bitve na kopnu.



Mjesto i datum:




Stranica 35

1.2..OPIS LOKACIJE

Ribarska luka Briţine smještena je unutar luke otvorene za javni promet na rubnom zapadnom dijelu luĉkog podruĉja „Kaštelanski bazen C“, u predjelu Briţine, na rubnom dijelu naselja Kaštel Sućurac na podruĉju Grada Kaštela u Splitsko-dalmatinskoj ţupaniji (slika 2.1-1.). Dio Kaštelanskog bazena C - Obala Briţine je od osobitog drţavnog interesa Republike Hrvatske, a kojom upravlja Luĉka uprava Split. Luĉko podruĉje spomenute luke utvrĊeno je Odlukom o osnivanju Luĉke uprave Split iz 1997. godine. Podruĉje Briţine svojim prirodnim smještajem zaštićeno je od utjecaja valova generiranih puhanjem vjetrova iz svih smjerova otvorenog mora, dok je nezaštićeno od valova 2. i 3. kvadranta nastalih na duţini privjetrišta unutar ovog dijela Kaštelanskog zaljeva, a koji ne mogu razviti val znaĉajne visine.

Smještaj Ribarske luke Briţine na dijelu luĉkog podruĉja „Kaštelanski bazen C“

Podruĉje gata Briţine i okolnog prostora, koji je predmet ovog zahvata, zapušteni je luĉki prostor bivšeg rezališta brodova koji je zadnjih više od 20 godina neiskorišten, bez namjene i devastiran. Uz površinu gata, koji je dimenzija oko 125,0 x 75,0 m, podruĉje zahvata obuhvaća i kopnene površine sadašnjih katastarskih ĉestica ukupne površine oko 34.225 m2. Postojeća graĊevina (obalni zidovi) izgraĊena je prije 1968.g. i vidljiva je na orto-foto snimci iz 1968. koja je sastavni dio Informacijskog sustava prostornog ureĊenja Ministarstva graditeljstva i prostornog ureĊenja (ISPU). Veći dio luke odnosno postojećeg gata koriste ribarska plovila za vez i za iskrcaj ribe te ukrcaj goriva (cisternama). Sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja od 2008. godine do danas, Luĉka uprava Split je za potrebe osiguranja vezova ribarskih plovila izvršila neophodne radove sanacije nadmorskog dijela obalnog zida i zaobalnih površina u duljini oko 130 m, ĉišćenje podmorja na dijelu zapadne obale gata, postavljanje elektroinstalacija i vodovodnih instalacija za tri opskrbna ormarića na operativnoj obali uz korištenje magnetskih kartica za kontrolu potrošnje, izgradnju javne rasvjete sa dva stupa visine 12,0 m sa

RIBARSKA LUKA



Mjesto i datum:




Stranica 36

reflektorima, izgradnju vodovoda DN 150 mm izmeĊu magistralnog vodovoda DN 400 mm i ulaza u vojarnu Briţine, u duljini oko 180m. UreĊena je zaobalna površina asfaltiranjem dijela površina i izvršena rekonstrukcija pristupne prometnice u duljini oko 180 m.

Pogled na trenutno stanje Ribarske luke Briţine

Pogled na središnju površinu postojećeg gata

Pogled na spoj gata sa obalnim nasipom luke



Mjesto i datum:




Stranica 37

Poštujući osnovne razvojne smjernice Splitsko-dalmatinske ţupanije i imajući u vidu prostorni poloţaj, tradicionalnu orijentaciju industrije i stanovništva prema djelatnostima vezanim uz more izgradnja dodatnih sadrţaja i ureĊenje Ribarske luke Briţine omogućilo bi Gradu Kaštela, Gradu Solinu i Gradu Splitu te okolici daljnji razvoj oslonjen na vlastitu tradiciju. UreĊenjem i izgradnjom svih sadrţaja postojeće ribarske luke osigurao bi se veći kapacitet prihvata ribarica koje ribare na podruĉju ribolovnog mora srednjeg i juţnog Jadrana te stvorili uvjeti za kvalitetnije trţenje ribom. Nadalje, osigurala bi se opskrba brodova energentima u smislu racionalnijeg korištenja energije i smanjenja emisije plinova u okoliš, prihvat odbaĉenog ulova i njegovo zbrinjavanje, sakupljanje i zbrinjavanje otpada (starih mreţa, morskog otpada koji se prikupi tijekom ribolova i dr.). 1.3. RADOVI NA IZGRADNJI OBALNIH KONSTRUKCIJA

POSTOJEĆE STANJE

- OBALA 1. ISTOĈNA OPERATIVNA OBALA Operativna obala na istoĉnoj strani gata Briţine nije obnavljana i nalazi se u izvornom stanju

iz vremena gradnje s brojnim oštećenjima u nadmorskom dijelu. Ukupna duljina obalne linije je 125,46m. Dubina mora pred obalnim zidom je promjenljiva i kreće se od 1,50m na korijenu gata do -4,80m na juţnom dijelu odnosno na vrhu gata.

Tijekom 2007.g. je Investitor izvršio sanaciju podmorskog dijela obalnog zida. U meĊuvremenu je veći dio privezne obale neupotrebljiv zbog starih brodova koji su nakon vezivanja na toj obali propali i prevrnuli se na dno ili nisu za plovidbu. Za privezivanje ribarskih brodova se koristi juţni dio obale u duljini cca 25 m.

Obalni zid je na nekoliko mjesta oštećen, a jedan poler je takoĊer razlomljen. Osim bitve tip II, nosivosti 1330 kN, na rubnom dijelu, na spoju sa obalom 2. ova obala ima

ugraĊene polere nopsivosti 1000 kN na razmaku od cca 20 m. Na pojedinim mjestima imaju niše koje su sluţili u tehnoološke svrhe za prolaz instalacija za rezanje brodova.

O presjeku zida nemamo informacije ali iz pregleda bi zakljuĉili da se radi o gravitacijskom obalnom zidu koji se sastoji od podmorskog masivnog betonskog zida betoniranog na licu mjesta na sjevernom dijelu a izveden sa montaţnim betonskim elementima na juţnom dijelu obale. Nadmorski zid je izveden od betona, bez armature betoniranjem na licu mjesta, sa betonskim kanalom za instalacije u zaleĊu zida koji se pruţa paralelno sa obalnom linijom cca 90 cm od ruba i prekriven je arm.bet. poklopcima. Cijeli ovaj dio je u dosta lošem stanju. U zaleĊu obalnog zida niz je armiranih i nearmiranih temelja i kanala, koji su imali svrhu prolaza instalacija.



Mjesto i datum:




Stranica 38

- OBALA 2. JUŢNA OPERATIVNA OBALA

Operativna obala na juţnoj strani gata Briţine je tijekom 2011.g. obnavljana u nadmorskom dijelu, osim rubnoj istoĉnog dijela na spoju sa obalom 1. Ukupna duljina obalne linije je 74,78m. Dubina mora pred obalnim zidom je promjenljiva i kreće se od 3,80m na središnjem dijelu gata do -5,60m na zapadnom dijelu , na spoju sa obalom 3.

Tijekom 2007.g. je Investitor izvršio sanaciju podmorskog dijela obalnog zida, a 2011.g. je izvršeno ureĊenje nadmorskog dijela ovog podruĉja luke. Ugradnja arm. bet. dijela obalnog ruba zida, ugradnja polera za privez te asfaltiranje zaobalnih površina sa instalacijama struje i vode omogućili su korištenje ove obale za privez ribarskih brodova do 40 m duljine.

Osim bitvi tip II, nosivosti 1330 kN, na rubnim dijelovima, na spoju sa obalom 1. i 3. ova obala ima ugraĊene polere nosivosti 1000 kN na razmaku od cca 17,5 m. Na dijelu izmeĊu ovih polera su ugraĊeni novi poleri nosivosti 100kN odnosno tip JP-10 na razmaku od cca 5,80 m.

Kao i kod obale 1. zakljuĉili smo da se radi o gravitacijskom obalnom zidu koji se sastoji od podmorskog masivnog betonskog zida izveden sa montaţnim betonskim elementima. Nadmorski zid je u originalu izveden od betona, bez armature betoniranjem na licu mjesta, a sanacijom se je izvršila dogradnja rubnog dijela 30x80cm od armiranog betona kvalitete C 35/45. Prije postavljanja oplate i armaturnog koša nadmorskog zida izvelo se je povezivanje starog i novog betona ugradnjem sidara od armaturnog ĉelika, te premazivanje površine starog betona kontakt- betonom u cilju boljeg povezivanja starog i novog betona.

- OBALA 3. ZAPADNA OPERATIVNA OBALA Operativna obala na zapadnoj strani gata Briţine je tijekom 2011.g. obnavljana u

nadmorskom dijelu, osim rubnog sjevernog dijela na spoju gata sa kopnom i sa manjim dubinama mora. Ukupna duljina obalne linije je cca 118,92m dok je duljina obnovljenog dijela cca 102,05m. Dubina mora pred obalnim zidom je promjenljiva i kreće se od 0,10m na poĉetnom dijelu gata do -5,60m na zapadnom dijelu , na spoju sa obalom 2.

Tijekom 2007.g. je Investitor izvršio sanaciju podmorskog dijela obalnog zida, a 2011.g. je izvršeno ureĊenje nadmorskog dijela ovog podruĉja luke. Ugradnja arm. bet. dijela obalnog ruba zida, ugradnja polera za privez te asfaltiranje zaobalnih površina sa instalacijama struje i vode omogućili su korištenje ove obale za privez ribarskih brodova do 30 m duljine.

Osim bitvi tip II, nosivosti 1330 kN, na rubnom dijelu, na spoju sa obalom 2. ova obala ima ugraĊene polere nosivosti 1000 kN na razmaku od cca 20,0m. Na dijelu izmeĊu ovih polera su ugraĊeni novi poleri nosivosti 100kN odnosno tip JP-10 na razmaku od cca 6,60 m.

Kao i kod obale 1. zakljuĉili smo da se radi o gravitacijskom obalnom zidu koji se sastoji od podmorskog masivnog betonskog zida betoniranog na licu mjesta na sjevernom dijelu a izveden sa montaţnim betonskim elementima na juţnom dijelu obale.. Nadmorski zid je u originalu izveden od betona, bez armature betoniranjem na licu mjesta, a sanacijom se je



Mjesto i datum:




Stranica 39

izvršila dogradnja rubnog dijela 30x80cm od armiranog betona kvalitete C 35/45. Prije postavljanja oplate i armaturnog koša nadmorskog zida izvelo se je povezivanje starog i novog betona ugradnjem sidara od armaturnog ĉelika, te premazivanje površine starog betona kontakt- betonom u cilju boljeg povezivanja starog i novog betona.

Na lokaciji buduće obale 4. sada akvatorij luke kao plitki dio sa dubinama manjim od 2,0 m

te je graniĉni dio luke prema zapadu tj. vojnoj luci. Zahvat ne smije biti izvan luĉkog podruĉja i

ograniĉen je i u podmorskom i nadmorskom dijelu.



Mjesto i datum:




Stranica 40

NOVOPROJEKTIRANO RJEŠENJE

Odabrano tehniĉko rješenje definira ureĊenje obale 1. u cjelokupnoj duljini s novim rubnim arm.bet. zidom opremljenom nizom manjih polera m te izgradnju nove niske operativne obale 4. u duljini 25,19 m te krilni spojni zid u duljini 15,67 m.

- OBALA 1. ISTOĈNA OPERATIVNA OBALA Rekonstrukcija nadmorskog dijela postojećeg obalnog zida obuhvaća razgradnju gornjeg

rubnog dijela i to horizontalnim zarezivanjem vanjske vertikalne površine cca 40,0 cm od gornjeg ruba i nakon toga se vrši razgradnja štemanjem nearmiranog betonskog zida. Ukupna duljina obalne linije koja se sanira izvedbom rubnog dijela nadmorskog zida je 125,46m.

Nakon razgradnje vrši se izgradnja gornjeg dijela nadmorskog zida popreĉne dimenzije 40 x 90 cm od armiranog betona kvalitete C 35/45. Prije postavljanja oplate i armaturnog koša nadmorskog zida izvesti će se povezivanje starog i novog betona ugradnjem sidara od armaturnog ĉelika, te premazivanje površine starog betona kontakt- betonom ( kemijsko sredstvo se upotrebljava uz prethodnu suglasnost Nadzornog inţenjera) u cilju boljeg povezivanja starog i novog betona.

Pojedine sekcije nadmorskog zida se izvode duljine cca 10,0 m. Ugradnja polera JP-10 se izvodi bušenjem kroz beton nadmorskog zida, te sidrenje

ugradnjom sidrenih vijaka i epoksi dvokomponentnog veziva u projektirani pooţaj. Pojedine niše u obalnom zidu će se opremiti mornarskim skalama za izlaz na obalu sa

manjih plovila. Postojeći materijali i graĊevni proizvodi koji su ugraĊeni u dijelove graĊevine nakon

rekonstrukcije zadovoljiti će propisane zahtjeve i uvjete, te je graĊevina odnosno njezin dio prikladan za rekonstrukciju kao cjelina.

KARAKTERISTIĈNI PRESJEK 5-5



Mjesto i datum:




Stranica 41

- OBALA 2. JUŢNA OPERATIVNA OBALA Rekonstrukcija nadmorskog dijela postojećeg obalnog zida će se izvesti na rubnom istoĉnom

dijelu koji nije prethodno saniran u duljini 1,17 m zajedno sa istoĉnom obalom, i obuhvaća razgradnju gornjeg rubnog dijela i to horizontalnim zarezivanjem vanjske vertikalne površine cca 40,0 cm od gornjeg ruba i nakon toga se vrši razgradnja štemanjem nearmiranog betonskog zida.

Nakon razgradnje vrši se izgradnja gornjeg dijela nadmorskog zida popreĉne dimenzije 40 x 90 cm od armiranog betona kvalitete C 35/45. Prije postavljanja oplate i armaturnog koša nadmorskog zida izvesti će se povezivanje starog i novog betona ugradnjem sidara od armaturnog ĉelika, te premazivanje površine starog betona kontakt- betonom ( kemijsko sredstvo se upotrebljava uz prethodnu suglasnost Nadzornog inţenjera) u cilju boljeg povezivanja starog i novog betona.

Ugradnja jednog polera JP-10 na postojećem nadmorskom zidu se izvodi bušenjem kroz beton nadmorskog zida, te sidrenje ugradnjom sidrenih vijaka i epoksi dvokomponentnog veziva u projektirani poloţaj.

Postojeći materijali i graĊevni proizvodi koji su ugraĊeni u dijelove graĊevine nakon rekonstrukcije zadovoljiti će propisane zahtjeve i uvjete, te je graĊevina odnosno njezin dio prikladan za rekonstrukciju kao cjelina.

- OBALA 3. ZAPADNA OPERATIVNA OBALA

Usvaja se postojeće stanje obalnog zida. Rekonstrukcija se vrši samo u zaleĊu nadmorskog

zida i to je predmet projekta prometnih površina.

- OBALA 4. NOVA NISKA OPERATIVNA OBALA Odabrano tehniĉko rješenje definira izgradnju operativne obale prema zapadnom rubu

luĉkog podruĉja u duljini 25,19 m te krilnog spojnog dijela zida u duljini 15,67m. Novi obalni zidovi ribarske luke, su izvode kao gravitacijski obalni zidovi temeljeni na koti –

2,30 m i s razine vrha obale na koti +1,75m. Ova obala je primjerena manjim ribarskim brodovima s manjim gazom i s niţom radnom površinom na brodu.

Konstrukcija obalnog zida sastoji se od podmorskog betonskog dijela izraĊenog od montaţnih obalnih elemenata tipa A-1 i A-2 s ispunom od betona ˝in situ˝, i nadmorskog dijela od armiranog betona “na licu mjesta”. Beton je razreda ĉvrstoće C 35/45, a betoniranje ispune podmorskog obalnog zida se izvodi sistemom “kontraktor” .

Obalni zidovi se temelje na zamjenskom kamenom materijalu te će za te potrebe biti potrebno izvršiti iskop u postojećem materijalu do kote -2,90 m, dijelom u lošem materijalu – aluviju a dijelom u ĉvrstoj stijeni , ugraditi kameni nasip tj. temeljni kamenomet debljine sloja 50cm ( kamen mase 0,1-100 kg). Nakon grubog planiranja temeljnog kamenometa prići će se ugradnji tucanika za izravnanje u sloju debljine 10 cm veliĉine zrna 16-32mm.

Prije montaţe elemenata obalnog zida potrebno je izvršiti predopterećenje temeljnog kamenometa obalnog podmorskog zida s geodetskim praćenjem toka slijeganja i to dodatnom teţinom kojom ćemo postići specifiĉno opterećenje na temeljni kamenomet u vrijednosto 30 % veće od opterećenje koje će biti u eksploataciji i koje je definirano u proraĉunu stabilnosti. Kao zaštita protiv isisavanja tucanika je predviĊena postava betonskih ploĉa (blokovi ĉuvari) debljine 20 cm. Iza zida je predviĊena rasteretna prizma od kamena te opći kameni nasip.

Nadmorski zid se radi od armiranog betona “na licu mjesta” u sekcijama duljine cca 10 m. Ukupna duljina obale 4. je 25,19m. Ovaj dio obale je novoprojektirani dio obale na rubnom

priobalnom zapadnom dijelu sa niţom razinom vrha obale i s gazom od -2,30 m ispred obalnog zida te je planiran za manje ribarske brodice, duljine do 12 m. Vrh obale je postavljen na kotu od +1,75m.

Krilni obalni zid u duljini 15,67 m se izvodi temeljenjem na kotu -1,30 m na ĉvrstoj stijeni te će za te potrebe biti potrebno izvršiti iskop dijelom u lošem materijalu – aluviju, a dijelom u ĉvrstoj



Mjesto i datum:




Stranica 42

stijeni. Ovaj obalni zid se sastoji od podmorskog dijela, izraĊenog na licu nmjesta sistemom kontraktor i nadmorskog dijela od armiranog betona “na licu mjesta”.

Planirana je ugradnja poleri JP-5 na razmaku cca 5,00m. Na rubnom dijelu platoa, prema prometnici i zelenom pojasu izvodi se potporni zid Z-1 u

duljini 25,20m+ 2,12m ukupne visine 1,40 m zajedno s temeljom. Temelj od arm. betona C30/37 se izvodi visine 40 cm i širine 85 cm temeljenjem na kotu +1,10 m. Zid od armiranog betona C30/37 se izvodi širine 20 cm i visine 1,0 m.

SITUACIJSKI PRIKAZ



Mjesto i datum:




Stranica 43

KARAKTERISTIĈNI PRESJEK 1-1

Iza nadmorskog zida je predviĊeno ureĊenje platoa sa završnim asfaltnim zastorom u padu

prema obalnom zidu u nagibu 1 %. Nije predviĊeno parkiranje vozila na dijelu platoa u zaleĊu obalnog zida.

Uz postizanja potrebne stišljivosti posteljice, gornji stroj platoa se izvodi u tri sloja, i to: a) nosivog sloja od mehaniĉki nabijenog drobljenog kamenog materijala profila zrna do 32

mm u sloju debljine min. 30 cm u uvaljanom stanju. b) bitumeniziranog nosivog sloja "AC 22base 50/70 debljine 6 cm u uvaljanom stanju. c) habajućeg sloja od asfalt betona AC 11surf 50/70 debljine 4 cm u uvaljanom stanju. GRAĐEVINSKI RADOVI UZ ELEKTROINSTALACIJE Predmet ovog projekta je i graĊevinski dio radova uz instalacija vanjske rasvjete (VR) na

dijelu obale koji je zahvaćen rekonstrukcijom. Napajanje javne rasvjete vršiti će se iz razvodnog ormara (RP-VR) ĉiji je poloţaj prikazan na

tlocrtima, a graĊevinski dio radova obuhvaća kabelske rovove, betonske temelje rasvjetnih stupova te sami ĉeliĉni rasvjetni stupovi.

PreviĊeni su rasvjetni stupovi visine 12 m na kojima se montiraju reflektori s LED modulima. Ĉeliĉni rasvjetni stup je jednodjelni promjenjivog pravilnog osmerokutnog popreĉnog presjeka

po visini: 205 mm na dnu i 85 mm na vrhu stupa. Debljina stijenki po cijeloj visini stupa je 4mm. Kvaliteta osnovnog materijala stupa je S355J2 prema HRN EN 10025. Leţajna ploĉa i sidra izraĊuju se od ĉeliĉnog materijala S355 prema HRN EN 10025.

Na vrh stupa se postavlja dva tipska rasvjetna tijela ukupne površine presjeka 0,52 m2.



Mjesto i datum:




Stranica 44

Stup se sidri u AB temelj preko 4M27 x 1070 mm S355 prema HRN EN 10025. Dimenzije temelja su 1,50 x 1,50 x 1,65 m. Klasa ĉvrstoće betona je C30/37. Ĉelik za armiranje temelja je B500B prema HRN EN 10080

Svi predviĊeni temelji izvode se s ugraĊenim sidrenim vijcima i uvodnim plastiĉnim cijevima promjera za provod kabela po sistemu ulaz-izlaz.

Zaštita od korozije Zaštitu korozije izvesti sistemom zaštite za kategoriju korozivnosti C4 prema HRN EN ISO

12944 i HRN EN ISO 1461. Izrada konstrukcije Prilikom izrade ĉeliĉne konstrukcije u radionici treba voditi raĉuna o statiĉkoj koncepciji,

odnosno o centriranju štapova, osiguranju kota, mjera i razmaka radi ostvarenja pretpostavki proraĉuna. Geometrijski odnosi i detalji razraĊuju se u radioniĉkim nacrtima koji moraju biti u skladu s preglednim. Materijal propisan ovim projektom mora odgovarati ugraĊenom materijalu. Eventualnu promjenu kvalitete materijala mora odobriti statiĉar uz suglasnost investitora. Svi zavareni spojevi su prema odgovarajućim propisima i nacrtima. U sluĉaju radioniĉkih nastavaka obvezan je suĉeoni zavar C kvalitete prema HRN EN ISO 5817.

Transport i uskladištenje konstrukcije Ĉeliĉna konstrukcija prevozi se u skladu s odredbama propisa o gabaritima i prometnim

uvjetima transporta ucestovnom, ţeljezniĉkom i vodnom prometu. Mjesta za priĉvršćenje za dizanje konstrukcije moraju se nalaziti na dijelu konstrukcije koje neće izazvati deformacije i oštećenje konstrukcije. U fazi razrade radioniĉkih nacrta predvidjeti potrebne rupe, kuke i sl. kao mjesta za prihvat. Za vrijeme prijevoza i uskladištenja potrebno je osigurati nalijeganje konstrukcije na drvenim podmetaĉima, odnosno osigurati poloţaj koji neće prouzroĉiti deformacije.

Montaţa konstrukcije Za montaţu nosive ĉeliĉne konstrukcije nije potrebno izraditi projekt montaţe. Dovoljno je

izraditi tehnološki postupak montaţe. Prije poĉetka radova na montaţi potrebno je izvršiti preuzimanje oslonaca, odnosno pregledati i provjeriti geometrijske odnose svih oslonaca te raspored i veliĉinu prethodno postavljenih leţajnih ploĉa i sidara. TakoĊer prije radova na montaţi potrebno je pregledati svu konstrukciju na skladištu gradilišta, te provjeriti mehaniĉku i geometrijsku ispravnost nosaĉa. Nakon prethodno navedenih obveznih provjera i potrebnih pripremnih radnji, pristupa se montaţi ĉeliĉne konstrukcije.

1.4. UVJETI I ZAHTJEVI PRI IZVOĐENJU RADOVA I ISPUNJENJE TEMELJNIH ZAHTJEVA 1.4.1. Zemljani radovi Temeljenje obalnih zidova se izvodi na temeljnom kamenometu koji se ugraĊuje na ĉvrstu stijenu tj. podlogu koju dobijamo nakon iskopa nekvalitetnog nenosivog materijala-aluvija, koji se nalazi na morskom dnu. Iskop postojećeg nekvalitetnog nenosivog materijala-aluvija se obavlja strojno s utovarom u maonu i odvozom na trajni deponij u moru koji odreĊuje nadleţna luĉka kapetanija ili na kopnu na trajnoj deponiji. Temeljni kamenomet se ugraĊuje strojno s kopna od kamena mase 0,1 – 100 kg. Elementi obalne konstrukcije se ugraĊuje na poravnatu podlogu koja se postiţe finim planiranjem tucanikom granulacije 16-32 mm, u sloju debljine cca 10 cm. 1.4.2. Armirano-betonski radovi Svi betonski i armiranobetonski radovi moraju se izvršiti prema odredbama Tehniĉkog propisa za graĊevinske konstrukcije (N.N.br. 17/17) u kojem su navedeni svi uvjeti kontrole i osiguranja kvalitete. VRSTE BETONA, MATERIJALI, OZNAKE Za betonske konstrukcije rabe se materijali i graĊevni proizvodi koji su navedeni u hrvatskoj normi HRN EN 1992-1-1 (beton, ĉelik za armiranje, ĉelik za prednapinjanje, ureĊaji za prednapinjanje,



Mjesto i datum:




Stranica 45

predgotovljeni betonski elementi), a ĉija su svojstva u skladu s odgovarajućim tehniĉkim specifikacijama na koje upućuje ova hrvatska norma i poseban propis. Svojstva graĊevnih proizvoda tijekom izvoĊenja betonske konstrukcije odrţavaju se u skladu s uputom odnosno tehniĉkom uputom za ugradnju i uporabu. Ugradnja betona i armature u betonsku konstrukciju provodi se prema hrvatskim normama HRN EN 13670 i HRN EN 13670/NA. Kontrola betona prije ugradnje u betonsku konstrukciju, provodi se u skladu s odgovarajućim tehniĉkim specifikacijama za beton, hrvatskim normama HRN EN 13670 i HRN EN 13670/NA te tehniĉkim propisom za graĊevinske konstrukcije (N.N.br. 17/17). Kontrola ĉelika za armiranje prije ugradnje provodi se prema hrvatskim normama HRN EN 13670 i HRN EN 13670/NA te tehniĉkim propisom za graĊevinske konstrukcije (N.N.br. 17/17). Kao oplata za betoniranja na licu mjestu upotrijebit će se glatka ĉeliĉna ili drvena oplata. 1.4.3. Oprema Pod opremom u ovom tehniĉkom opisu se podrazumijevaju privezni poleri JP-5 i JP-10 od lijevanog ţeljeza koji se ugraĊuju na obalni zid. 1.4.4. Tehnologija graĊenja Lokacija graĊevine tijekom gradnje biti će dijelom nezaštićena od djelovanju valova, a što je nepovoljno na planiranje rokova izvoĊenja. Karakteristika lokacije je da neki radovi moraju biti izvedeni sa strojevima postavljenih na plovne objekte, uz mogućnost rada sa kopna na većem dijelu obalnih zidopva i utvrdica gatova. Doprema montaţnih elemenata i materijala je moguća sa kopna te sa plovnog objekta. 1.5. UTJECAJ NAMJENE I NAĈINA UPORABE Projektirani dio graĊevine – Operativna obala Ribarske luke Briţine u svojem eksploatacijskom vijeku bit će podvrgnute brojnim utjecajima meĊu kojima su od najvećeg znaĉenja:

- Utjecaji namjene, - Utjecaji naĉina uporabe i - Utjecaji okoliša.

S obzirom na namjenu dijela predmetne graĊevine, a to je operativna obala, moţe se reći da će projektirana graĊevina biti izloţena normalnom mehaniĉkom utjecaju u reţimu normalnog naĉina uporabe. Pod pojmom normalnog naĉina uporabe podrazumijeva se eksploatacija predmetne graĊevine u skladu sa definiranim pretpostavkama glede priveza brodova. Za provoĊenje kontrole i monitoringa ovih graniĉnih veliĉina pri eksploataciji graĊevine odgovoran je vlasnik graĊevine. Pored mehaniĉkih opterećenja kojima će tijekom eksploatacije biti izloţene betonske i armiranobetonske konstrukcije pojavljuju se i tzv. trajnosna opterećenja koja znatno mogu reducirati vijek trajanja konstrukcije. Propadanje konstrukcije s vremenom odnosno smanjenje njene trajnosti ovisi o okolišu u kojem se konstrukcija nalazi, o prisutnosti i transportu štetnih tvari kroz beton te o veliĉini, uĉestalosti i uĉincima razliĉitih opterećenja koja djeluju na konstrukciju. Pomorska konstrukcija graĊevine nalaze se u maritimnoj okolini koja predstavlja iznimno nepovoljan i agresivan okoliš. Najĉešći uzrok oštećenja i smanjenja trajnosti te najveće štete na armiranobetonskim konstrukcijama u maritimnim uvjetima dogaĊaju se zbog štetnog djelovanja klorida. Uslijed djelovanja klorida dolazi do propadanja armiranobetonskih konstrukcija zbog procesa korozije armature. 1.6. PODACI IZ ELABORATA PRETHODNIH ISTRAŢIVANJA I DRUGIH PODLOGA 1.6.1. PODACI IZ GEOTEHNIĈKOG ELABORATA



Mjesto i datum:




Stranica 46

Poduzeće „Institut IGH“ d.d. iz Splita je u oţujku 2018.g., po nalogu Investitora, je obavilo geotehniĉke istraţne radove na lokaciji ribarske luke Briţine na dijelu luĉkog podruĉja “Kaštelanski bazen C” te je izraĊen geotehniĉki elaborat R. N. 63115430 – 17/18.

Prema dobivenim informacijama planira se izgradnja nove poslovne graĊevine na postojećem platou pristaništa za ribarske brodove. Tlocrtne dimenzije graĊevine su 15x120 m. Buduća graĊevina sastoji se od niza manjih graĊevina koje su sloţene u nizu, a visine su prizemlje do prizemlje i dva kata s ravnim krovištem.

Podaci o konstrukciji i naĉinu temeljenja predmetnih graĊevina nisu nam poznati. Na sjeverozapadnom dijelu u korjenu postojećeg platoa planira se dogradnja novog platoa – niske obale dimenzija 13.36x25.19 m s novim obalnim zidovima.

Geotehniĉki istraţni radovi provedeni su u svrhu utvrĊivanja sastava i geološko – geomehaniĉkih znaĉajki terena u pogledu nosivosti i deformacijskih znaĉajki, mogućeg utvrĊivanja dubine pojave matiĉne stijene, a na temelju ĉeka bi se odredio najpovoljniji naĉin i dubina temeljenja buduće poslovne graĊevine, odredila veliĉina dopuštenih kontaktnih pritisaka ispod temelja, naĉin pripreme temeljnog tla i td.

Terenski istraţni radovi sastojali su se od istraţnog bušenja na ĉetiri (4) pozicija do dubine 10.0m (B-1), 10.60 m (B-2) i 12.0 m (B-3 i B-4), mjereno od sadašnje površine terena - platoa. Na lokaciji izvlakališta za brodove izvedeno je ispitivanje debljine rahlog morskog sedimenta primjenom lagane penetracijske haefeli sonde do dubine 0.80 m (H-1) i 1.05 m (H-2). Istraţno bušenje je obavljeno motornom bušaćom garniturom tip “RESKA 20”, uz korištenje vode kao isplake za bušenje kroz naslage matiĉne stijene, te “na suho” kroz kvartarne naslage i nasip.

U tablici su prikazane apsolutne kote ušća istraţnih bušotina/haefeli sondi, dubine i apsolutne kote pojave matiĉne stijene od površine terena. Zatim su prikazane debljine pojedinih slojeva tla iznad matiĉne stijene.

TEMELJENJE BUDUĆIH OBALNIH ZIDOVA NA DIJELU IZGRADNJE NOVE NISKE OBALE

Na SZ-nom dijelu predviĊenom za izgradnju nove niske obale registrirana je veća debljina aluvijalnih naslaga koje su u površinskom dijelu do dubine 0.80 m, odnosno 1.05 m ţitke konzistencije. Na ovom dijelu temeljenje obalnih zidova potrebno je izvesti na zamjenskom sloju - kamenometu. Za ovu varijantu temeljenja nuţno je izvesti uklanjanje stišljivog - ţitkog sloja aluvijalnog/morskog sedimenta u debljini 1.50-2 m.

Da bi se sprijeĉilo zarušavanje i zasipanje iskopa potrebno je kosine zasjeka izvesti u blagim nagibima 1:2 do 1:3. Zamjenski sloj - temeljni kamenomet potrebno je izvesti od kvalitetnog kamenog materijala koji će svojim sastavom, kvalitetom kamenog materijala i naĉinom ugradnje osigurati zadovoljavajuća deformacijska svojstva.



Mjesto i datum:




Stranica 47

UgraĊeni sloj kamenometa nuţno će biti konsolidirati izvedbom predopterećenja kako bi se izbjeglo naknadno slijeganje. Predopterećenje obaviti takvom koliĉinom balasta da naprezanja na temeljnoj plohi budu najmanje 30% veća od naprezanja koja će se pojaviti za vrijeme eksploatacije. Za vrijeme predopterećenja voditi detaljni geodetski zapis o slijeganjima, a proces predopterećenje prekinuti kada krivulja slijeganja poĉima konvergirati horizontali odnosno kada prirast deformacije bude teţio nuli.

Jedna od preventivnih radnji s ciljem ubrzavanja procesa konsolidacije je zbijanje kamenometa uz uporabu betonskog bloka ĉiji bi dinamiĉki efekt mogao pozitivno djelovati na povećanje zbijenosti te smanjenju naknadnog slijeganja.

Projektna nosivost kod temeljenja na temeljnom kamenometu preporuĉa se koristiti do vrijednosti:

σRd=350-400 kN/m2

Temeljni kamenomet izvesti na proširenoj površini minimalno 1.20 do 1.50 m u odnosu na rub budućih temelja obalnih zidova, uz potrebu izvedbe kamene školjere u svrhu protuerozijske zaštite. Preporuka je da se ispod temeljnog kamenometa postavi geotekstil tip 400 g/m2 kako bi se sprijeĉila infiltracija glinovito-prašinastog materijala u temeljni kamenomet.

ZAŠTITA BETONA OD AGRESIVNOG DJELOVANJA MORA

Zbog povećane specifiĉne izloţenosti pomorskih graĊevina agresivnom djelovanju mora, treba posvetiti osobitu pozornost kakvoći betona kojima će se izgraditi temelji i elementi konstrukcije graĊevina. Obzirom da se radi o graĊevinama za koje bi ţivotni vijek trebao biti barem 50 godina, a odrţavanje i sanacije su oteţani, predlaţe se ugradnja betona s povećanim trajnosnim osobinama. Povećana trajnosna svojstva betona oĉituju se u smanjenju penetracije agresivnih tvari u beton.

Za postizanje povećane trajnosti predlaţu se sljedeća svojstva betona:

- vodocementni faktor V/C 0.45

- srednja vrijednost dubine prodiranja vode 3.0 cm (ispitivanje prema DIN-u 1048)

- poĉetna površinska vodoupojnost nakon 10 minuta 0.25 ml/m2/s, a nakon 60 minuta 0.10 ml/m2/s (ispitivanje se provodi prema BS 1881, gdje je opisano pod nazivom “I.S.A.T.” – Initial Surface Absorption Test).

- koeficijent specifiĉne zrakopropusnosti 5 x 10-12.

Preporuĉamo da se poštuju date preporuke za pripremu temeljnog tla jer se time osigurava dug eksploatacijski vijek graĊevine bez umanjivanja statiĉke sigurnosti i funkcionalnosti, a uz minimalne troškove odrţavanja i osiguranja eksploatacijske funkcije.

KATEGORIZACIJA ISKOPA

Za potrebe kategorizacije iskopa stijenske mase u gore navedenim materijalima, a prema normama propisanim u “Opći tehniĉki uvijeti za radove na cestama” – knjiga II (IGH – Zagreb, 2001.), moţe se dati sljedeća kategorizacija:

- kvartarne naslage i nasip (Qal, Qn), pripadaju “C” kategoriji iskopa,



Mjesto i datum:




Stranica 48

SEIZMIĈKE ZNAĈAJKE LOKACIJE

Temeljno tlo se prema Eurocodu moţe svrstati u razred “E” po dokumentu (HRN EN 1998). Razred „E“ je definiran kao: Nasip i aluvijalne naslage s brzinama širenja popreĉnih valova Vs,30 ≤ 180 m/s i debljine izmeĊu 5 i 20 m, ispod kojih se nalazi krući materijal (stijena ili druga geološka formacija) s brzinama širenja popreĉnih valova Vs,30 ≥ 800 m/s. Prema karti akceleracija za temeljno tlo – matiĉnu stijenu moţe se usvojiti maksimalna horizontalne

akceleracije (amax izraţeno u jedinici g), za povratni period od 475 godina, u iznosu amax=0.219 g.

Foto 3. Izvadak iz karte potresnih podruĉja Republike Hrvatske

OĈITOVANJE O POTENCIJALNIM MINERALNIM SIROVINAMA – MATERIJAL IZ ISKOPA

S aspekta zahtjeva za oĉitovanje o mogućnosti korištenja viška iskopanog materijala na predmetnoj lokaciji kao potencijalne mineralne sirovine, a sukladno ĉlanku 144 Zakona o rudarstvu (NN 56/2013 i 14/2014), te sukladno odredbama Pravilnika o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja potencijalnu mineralnu sirovinu kod izvoĊenja graĊevinskih radova (NN 79/14), moţemo zakljuĉiti sljedeće:

Iskopi će se obavljati iskljuĉivo kroz heterogene nasipne materijale te na akvatoriju kroz naslage aluvijalnih glinovito-prašinastih naslaga. Iskopani materijal ne predstavlja iskoristivu mineralnu sirovinu, odnosno moţe se u cijelosti tretirati kao otpadni materijal koji je potrebno odvesti na ureĊene deponije/odlagališta. 1.7. UPORABA PROJEKTIRANOG DIJELA GRAĐEVINE PRIJE DOVRŠETKA CIJELE GRAĐEVINE Cjelokupna graĊevina je predviĊena s izvedbom u jednoj fazi. 1.8. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE I UVJETI ODRŢAVANJA 1.8.1. Projektirani vijek uporabe

Sukladno HRN EN 1990 i HRN EN 1990/NA ovisno o vrsti konstrukcije razlikuju se ĉetiri razreda sa razliĉitim proraĉunskim uporabnim vijekom prema slijedećoj tablici:



Mjesto i datum:




Stranica 49

Prema gore navedenoj tablici pomorske graĊevine - luke svrstane su u razred 5 sa minimalnim zahtijevanim proraĉunskim uporabnim vijekom od 100 godina. Za ostvarivanje propisane trajnosti betonskih konstrukcija prema Eurokodu 1, 1.dio i Eurokodu 2 uzeti su u razmatranje slijedeći ĉimbenici:

- Namjena konstrukcije - Zahtijevana svojstva i ponašanje konstrukcije - Oĉekivani uvjeti okoliša i njegov utjecaj - Sastav, svojstva i ponašanje materijala - Oblik konstruktivnih elemenata, razrada detalja i graĊevna izvedba - Kvaliteta graĊenja i opseg nadzora - Naroĉite mjere zaštite - Odrţavanje tijekom predviĊenog vijeka trajanja

GraĊevine su, kao i drugi tehniĉki sustavi, podloţne prirodnom starenju i trošenju. Armiranobetonske konstrukcije predstavljaju jedan od najĉešće izvoĊenih tipova konstrukcija u graditeljstvu. Projektiraju se i izvode na naĉin da pod oĉekivanim utjecajima iz okoliša zadrţe svoju sigurnost, uporabljivost i prihvatljiv izgled kroz odreĊeni vremenski period bez zahtijevanih nepredviĊenih visokih troškova za odrţavanje i popravke. Pored mehaniĉkih opterećenja kojima su tijekom eksploatacije izloţene armiranobetonske graĊevine pojavljuju se i tzv. trajnosna opterećenja koja znatno mogu reducirati vijek trajanja konstrukcije. Propadanje konstrukcije s vremenom odnosno smanjenje njene trajnosti ovisi o okolišu u kojem se konstrukcija nalazi, o prisutnosti i transportu štetnih tvari kroz beton te o veliĉini, uĉestalosti i uĉincima razliĉitih opterećenja koja djeluju na konstrukciju. Predmetni dio graĊevine se nalazi u maritimnoj okolini koja predstavlja iznimno nepovoljan i agresivan okoliš. Najĉešći uzrok oštećenja i smanjenja trajnosti te najveće štete na armiranobetonskim konstrukcijama u maritimnim uvjetima dogaĊaju se zbog štetnog djelovanja klorida. Uslijed djelovanja klorida dolazi do propadanja armiranobetonskih konstrukcija zbog procesa korozije armature. Neposredno nakon izgradnje armiranobetonske konstrukcije u maritimnoj okolini beton zbog svoje alkalnosti ĉini površinu armature pasivnom i na taj naĉin je korozija armature sprijeĉena. Smanjivanjem pH vrijednosti porne vode u betonu uslijed prodora klorida iz maritimne okoline dolazi do depasivizacije armaturnog ĉelika i do korozije armature. Produkti korozije zauzimaju veći volumen od ĉelika što uzrokuje vlaĉna naprezanja u betonu. Kada ta vlaĉna naprezanja dostignu vlaĉnu ĉvrstoću betona dolazi prvo do pojave smeĊih mrlja od hrĊe na površini betona i zatim pojave karakteristiĉnih pukotina duţ armaturnih šipki, naroĉito onih u kutevima konstruktivnih elemenata. Na tim mjestima dolazi do daljnjeg povećanog prodora klorida koji uzrokuju potpuno odvajanje i odlamanje betona. Glavne štete na armiranobetonskim konstrukcijama uslijed korozije armature jesu raspucavanje betona, gubitak prionljivosti izmeĊu betona i armature te smanjenja profila armaturnih šipki. Na taj naĉin dolazi do gubitka nosivosti i sigurnosti armiranobetonskih konstrukcija u maritimnim uvjetima tijekom vremena.



Mjesto i datum:




Stranica 50

Iz tih razloga kod projektiranja predmetnog dijela graĊevine poduzete su potrebne mjere da vijek trajanja objekta dostigne planiranu vrijednost. Pod vijekom trajanja armiranobetonskih konstrukcija podrazumijeva se vrijeme tijekom kojim konstrukcija ispunjava projektom predviĊeno ponašanje ili svojstvo. Vijek trajanja konstrukcije definiran je na temelju naĉina dimenzioniranja, odabira detalja, sastava betona, proizvodnji betona i ugradnji, metodama izvoĊenja te monitoringu i odrţavanju konstrukcije. Vijek trajanja projektirane graĊevine je 100 godina. Uzevši u obzir agresivnu okolinu u kojoj se konstrukcija nalazi neophodno je vršiti monitoring stanja armiranobetonske konstrukcije, te provoditi redovite preglede tijekom vremena kako bi se eventualnim pravovremenim reakcijama utjecalo na dostizanje projektiranog vijeka trajanja konstrukcije. Glede navedenog, razlikuju se radovi na izgradnji graĊevine za vrijeme gradnje, za vrijeme rekonstrukcije, sanacije i sl., te radove u eksploataciji objekta, tj. radove na odrţavanju. Opisane radove duţne su obavljati radne organizacije (pravne osobe) registrirane za te djelatnosti. Odrţavanje graĊevine u cijelosti je potrebno provoditi tijekom njegovog ukupnog ţivotnog vijeka. 1.8.2. Uvjeti odrţavanja 1.8.2.1. Tekući i redoviti pregledi Tekući pregledi obavljaju se godišnje i spadaju u osnovne mjere za oĉuvanje tehniĉkih svojstava graĊevine. Kod tekućih pregleda provode se slijedeće aktivnosti: a) vizualni pregled konstruktivnih elemenata i opreme predmetne graĊevine; b) monitoring korozije armature pomoću izvoda iz konstruktivnih elemenata. Uĉestalost redovitih pregleda u svrhu odrţavanja betonske konstrukcije provodi se minimalno jednom u 5 godina. U sklopu redovitih pregleda obavezno se provode slijedeće aktivnosti: a) vizualni pregled, u kojeg je ukljuĉeno utvrĊivanje poloţaja i veliĉine napuklina i pukotina te drugih oštećenja bitnih za oĉuvanje mehaniĉke otpornosti i stabilnosti graĊevine; b) utvrĊivanja stanja i dimenzije zaštitnog sloja armature pomoću nerazornog ureĊaja tragaĉa armature i to na svakom pojedinom betonskom konstruktivnom element; c) utvrĊivanje veliĉine progiba glavnih nosivih elemenata betonske konstrukcije za sluĉaj osnovnog djelovanja, ako se na temelju vizualnog pregleda opisanog u toĉki a) sumnja u ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaniĉke otpornosti i stabilnosti; d) utvrĊivanje stupnja korozije armature u karakteristiĉnim presjecima konstruktivnih elemenata kao što su blok za privez gatova i rasponska konstrukcija gatova. Posebni detaljni pregledi provode se u sluĉaju izvanrednih okolnosti kao npr.: a) izrazito loše stanje konstrukcije dobiveno na temelju provedenog redovitog pregleda; b) kritiĉni rezultati dobiveni tijekom monitoringa korozije armature i/ili nekog drugog tehniĉkog svojstva konstruktivnog elementa; c) vidljivo oštećenje konstrukcije koje se dogodilo radi prirodne nepogode i sl. Izvještaje o svim pregledima obvezan je ĉuvati investitor/korisnik/vlasnik. Redovite i izvanredne preglede te monitoring korozije armature investitor/korisnik/vlasnik graĊevine mora povjeriti tvrtki specijaliziranoj za obavljanje predmetnih poslova. Navedena tvrtka dokazuje



Mjesto i datum:




Stranica 51

specijaliziranost na naĉin da posjeduje akreditaciju za ispitivanje svjeţeg i oĉvrslog betona izdanu od strane Hrvatske akreditacijske agencije (HAA). Investitor/korisnik/vlasnik objekta duţan je zakljuĉiti ugovor o obavljanju pregleda i monitoringa korozije sa specijaliziranom tvrtkom prije završetka gradnje objekta. U protivnom, ako to ne uĉini, podloţan je djelovanju graĊevinske inspekcije i njenim kaznenim mjerama. 1.8.2.2. Monitoring stanja konstrukcije Poloţaj predmetne graĊevine u maritimnim uvjetima okoline uzrokuje ubrzano propadanje konstrukcije. Ovo se posebno odnosi na dijelove konstrukcija koje se nalaze iznad razine mora, a posebno u zoni plima-oseka, jer je za proces korozije armature bitna prisutnost kisika. Propadanje armiranobetonske konstrukcije tijekom vremena uslijed korozije armature utjeĉe na smanjenje njihove nosivosti i sigurnosti. Sanacije takvih objekata su ekonomski vrlo skupe, a upitan je i kvalitet izvedenih radova radi oteţanih radnih uvjeta. Iz navedenih razloga detektiranje i mjerenje stupnja korozije armature tijekom vremena na konstruktivnim elementima pomorskih graĊevina utjeĉe na povećanje sigurnosti, trajnosti i ekonomiĉnosti armiranobetonskih konstrukcija pomorskih graĊevina. Monitoring korozije armature konstruktivnih elemenata je sastavni dio odrţavanja objekta, a što je jedan od bitnih parametara projektiranja vijeka trajnosti predmetne graĊevine od 100 godina. Monitoring korozije armature provoditi će se galvanostatiĉnom impulsnom metodom pomoću ureĊaja Galva Pulse, proizvoĊaĉ Germann Instruments (Kopenhagen, Danska). Galvanostatiĉka impulsna metoda je brza nerazorna polarizacijska metoda ispitivanja, koja se koristi za monitoring korozije armature i procjenu preostalog vijeka trajanja graĊevina u maritimnim uvjetima. UreĊaj i naĉin ispitivanja prikazani su na donjim slikama.

Ovim ispitivanjem korozija armature se izraţava preko brzine korozije, odnosno koliko ĉelika će biti otopljeno u μm/godina, te dodatno mjerenjem polućelijastog potencijala armature i elektriĉnog otpora betona. Sustav se postavlja elektriĉnim spajanjem na armaturu (preko bakrene ţice koja se spaja na armaturu te se izvlaĉi na površinu betonskog elementa na naĉin da ne šteti estetskom izgledu površine) i postavljanjem senzora na betonsku površinu preko vlaţne spuţve, kako bi se omogućio elektriĉni kontakt. Kratkotrajni anodni strujni impuls inducira se galvanostatiĉki u armaturu iz brojaĉke elektrode, koja je postavljena na površinu betona zajedno s referentnom elektrodom. Zaštitni prsten sluţi za



Mjesto i datum:




Stranica 52

ograniĉavanje podruĉja mjerenja ispod centralne brojaĉke elektrode. Primjenjuje se struja u rasponu od 5μA do 400μA, a tipiĉno trajanje impulsa je 5 do 10 sekundi. Slaba anodna struja rezultira promjenom potencijala armature, koja se biljeţi kao funkcija od vremena polarizacije. Armatura je polarizirana u smjeru anode u usporedbi sa svojim slobodnim korozijskim potencijalom. S obzirom da mjerenje korozije armature i preko toga proraĉun preostalog vijeka trajanja konstrukcije ovisi djelomiĉno i o vremenskim uvjetima monitoring korozije armature potrebno je raditi nekoliko puta godišnje (do 4 puta). Monitoring korozije armature provoditi će se na svim konstruktivnim elementima. Na cjelokupnom dijelu nadmorskog zida će biti ukupno 6 mjerna mjesta za monitoring korozije armature. Nadzorni inţenjer duţan je upisom u graĊevinski dnevnik potvrditi postavljanje izvoda u obliku bakrene ţice spojene na armaturni koš na mjestu provoĊenja monitoringa korozije armature. Nadzorni inţenjer će takoĊer upisom u graĊevinski dnevnik izvršiti potvrdu da su sve mjere dane u ovom programu odrţavanja ispunjene, a ukljuĉivo i sklapanje ugovora investitora s tvrkom specijaliziranom za monitoring korozije armature i preglede konstrukcija. Izvještaj o provedenim vizualnim pregledima s rezultatima i interpretacijom rezultata monitoringa korozije armature te ocjenom stanja konstrukcije sastavljati će se jednom godišnje. 1.8.2.3. Odrţavanje konstrukcije Monitoring korozije armature sastavni je dio programa odrţavanja objekata predmetne graĊevine. Nakon završetka gradnje objekta sva dokumentacija (projektna, izvedbena i svi naknadni zahvati) biti će pohranjena kod investitora/korisnika/vlasnika i biti će dostupna tijekom redovitih i izvanrednih pregleda. Redoviti i izvanredni pregledi graĊevine spadaju u program odrţavanja. Vlasnik objekta duţan je odrţavati graĊevinu na naĉin da se saĉuvaju bitna svojstva graĊevine u skladu sa zakonom o prostornom ureĊenju i gradnji kroz predviĊeni uporabni vijek graĊevine tj. 100 godina. Vlasnik objekta duţan je redovito provoditi sve mjere dane u ovom programu odrţavanja, a ukljuĉivo i provoĊenje redovitih i izvanrednih pregleda.

1.9. ZAŠTITA OD POŢARA U glavnom projektu primjenjene su mjere odreĊene Elaboratom zaštite od poţara T.D. 389/18 koji je izradilo poduzeće ZAST d.o.o. iz Splita, Ante Bezić dipl.ong.el. kao ovlaštene osobe za izradu elaborata zaštite od poţara.

Vatrogasni pristupi su osigurani preko postojećih i novoprojektiranih operativnih površina luke koji su prometno spojeni na javne prometne površine. Širina operativne površine izmeĊu obalne linije i objekta u luci je cca 12,0m do 30,0m. Za potrebe protupoţarne zaštite podruĉja luke koja je predmet zahvata, kao i za opskrbu brodova vodom, izgraĊuje se nova vanjska hidrantska mreţa. Projektna rješenja hidrantske mreţe su obraĊena u mapi G.4 –GraĊevinski projekt vanjske oborinske i fekalne kanalizacije, vodovoda i hidrantske mreţe, Br.pr.: 73140-007/18.

Projektant: Boško Kozina, dipl.ing.graĊ.



Mjesto i datum:




Stranica 53

2. POSEBNI TEHNIĈKI UVJETI GRAĐENJA I GOSPODARENJA

GRAĐEVNIM OTPADOM



Mjesto i datum:




Stranica 54

2. POSEBNI TEHNIĈKI UVJETI GRAĐENJA I GOSPODARENJA OTPADOM 2.1. POSEBNI TEHNIĈKI UVJETI GRAĐENJA Za radove obuhvaćene ovim projektom predviĊa se uporaba odreĊenih kopnenih površina za organizaciju graĊenja kao i korištenje cesta na kopnu za odvoz i dovoz razliĉitih materijala. Izvoditelj radova duţan je izraditi projekt organizacije graĊenja u sklopu kojega će biti obraĊene sve njegove potrebe, a projekt mora biti odobren od nadleţnih tijela uprave. Izvoditelj je duţan sa nadleţnim tijelima dogovorit naĉin i uvjete korištenja luka i morskih površina. Prije poĉetka graĊevinskih radova obavijestiti nadleţni konzervatorski odjel o poĉetku radova. Ukoliko se prilikom predmetnih radova pronaĊu ostaci koji ukazuju na postojanje arheološkog lokalliteta obavezno je zaustaviti sve radove te o predmetnom pronalasku obavijestiti nadleţni Konzervatorski odjel Ministarstva kulture. Za vrijeme izvoĊenja radova poduzeti sve potrebne zaštitne mjere, posebno kod podmorskog iskopa u blizini obalnih zidova, uz posebnu obvezu upoznavanja svih sudionika u pomorskom prometu o vremenu izvoĊenja radova u moru, kako ne bi došlo do ugroţavanja sigurnosti plovidbe. Za odlaganje iskopanog ( kamenog, muljevitog i izminiranog) materijala koristiti odgovarajući kopneni deponij. Za višak materijala iz iskopa provesti fizikalno-kemijsko ispitivanje. Ovisno o rezultatima ispitivanja, višak materijala iz iskopa odloţiti na kopneni deponij u skladu sa propisima. Odvodnju riješiti na naĉin da se onemogući bilo kakvo izljevanje u more naftnih derivata, masnoća, zagaĊene oborinske vode i svih drugih tekućih i krutih otpadaka, odnosno udovoljiti zakonskim propisima iz ĉl. 88 i 93, Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i ĉlanka 61 do 64. Zakona o vodama. Nakon dovršetka radova potrebno je uklopiti razine novoizgraĊenih elemenata sa razinama terena, te ukloniti moguće privremene graĊevine koji su sluţili tokom izgradnje. Troškovi uklanjanja spomenutih graĊevina i prikljuĉaka trebaju biti ukljuĉeni u jediniĉne cijene, ako se Izvoditelj i Investitor drukĉije ne dogovore. Po okonĉanju radova investitor je duţan poduzeti mjere radi ucrtavanja u katastarske planove i pomorske publikacije. Investitor je obvezan na tehniĉkom pregledu posjedovati svjedodţbe ovlaštene ustanove o maksimalno dozvoljenom opterećenju nove operativne obale i naprava za privez. Mjere zaštite mora:

Radove vršiti u periodima što manjeg strujanja mora (proljeće ili jesen).

Tijekom konstruktivnih iskopa voditi raĉuna da se što manje iskopanog materijala vraća u more, zbog smanjenja stope zamućivanja vodenog stupca.

IzvoĊaĉ će osigurati da tijekom radova ne doĊe do nekontroliranog unosa razliĉitih vrsta oneĉišćenja i otpadnog materijala u more.

Projektom organizacije gradilišta odrediti mjesta za privremeno razvrstavanja i odlaganje otpadnog materijala, te parkiralište vozila i strojeva na kojem treba poduzeti mjere zaštite od oneĉišćenja tla zauljenim tekućinama, organizirati sanitarni ĉvor ( kemijski WC) za radnike na gradilištu.

Osigurati ispravnost sve mehanizacije i vozila na gradilištu. Sve aktivnosti na odrţavanju strojeva i vozila izvoditi izvan podruĉja gradilišta.

Za sve vrste otpada koje će nastati tijekom radova i servisiranja osigurati postupanje sukladno zakonskim i podzakonskim aktima kojima je obuhvaćeno gospodarenje otpadom.

Gradilišne površine po potrebi prskati vodom da se sprijeĉi nastanak emisije prašine u zrak, materijale iskrcavati što bliţe tlu, smanjiti brzinu kretanja graĊevinskih strojeva i mehanizacije.



Mjesto i datum:




Stranica 55

Trajno voditi brigu o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti. 2.2. POSEBNI TEHNIĈKI UVJETI GOSPODARENJA OTPADOM Mjere postupanja s otpadom

a) Materijal izvaĊen iz mora, koji moţe posluţiti kao mineralna sirovina za izvoĊenje daljnjih

graĊevinskih radova, koristiti sukladno Pravilniku o postupanju s viškom otpada, koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvoĊenja graĊevinskih radova (NN 79/14).

b) Za višak materijala iz iskopa provesti fizikalno-kemijsko ispitivanje. Ovisno o rezultatima

ispitivanja, višak materijala iz iskopa odloţiti na kopneni deponij u skladu sa propisima iz podruĉja gospodarenja otpadom

c) Ostali otpad s lokacije odvojeno prikupiti te predati ovlaštenoj osobi za zbrinjavanje otpada.




Mjesto i datum:




Stranica 56

3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE



Mjesto i datum:




Stranica 57

3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

1. OPĆENITO

1.1. Primjena općih tehniĉkih uvjeta Ovi tehniĉki uvjeti i program kontrole i osiguranja kakvoće (u daljnjem tekstu: Tehniĉki uvjeti) sadrţe tehniĉke uvjete za izvoĊenje radova, tehnologiju izvoĊenja, naĉin ocjenjivanja kvalitete. Tehniĉki uvjeti vrijede za radove na konstrukciji i za radove koji se naknadno odrede na gradilištu, a koji su neophodni za potpuno dovršenje predmetne graĊevina. Primjena ovih Tehniĉkih uvjeta je obvezna. Ovi tehniĉki uvjeti izraĊeni su sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17). Svi sudionici u graĊenju (investitor, izvoĊaĉ i dr.) duţni su pridrţavati se odredbi navedenog zakona.

1.2. Duţnosti investitora - Projektiranje, graĊenje i nadzor povjeriti osobama ovlaštenim i registriranim za obavljanje tih

djelatnosti; - Prije gradnje ishoditi graĊevinsku dozvolu; - Osigurati struĉni nadzor nad graĊenjem; - Najkasnije u roku od osam dana prije poĉetka graĊenja pisano prijaviti poĉetak graĊenja; - Po završetku gradnje poduzeti potrebne radnje za obavljanje tehniĉkog pregleda i ishoĊenje

uporabne dozvole; - Pridrţavati se ostalih obveza po navedenom zakonu.

1.3. Duţnosti izvoĊaĉa - Graditi u skladu sa graĊevnom dozvolom, i drugim dokumentima koji su njoj prethodili - posebnim

suglasnostima za gradnju; - Graditi u skladu sa projektima na osnovi kojih je izdana graĊevna dozvola; - Graditi u skladu sa lokacijskom dozvolom i tehniĉkim propisima; - Radove izvoditi na naĉin da zadovolje svojstva u smislu pouzdanosti, mehaniĉke otpornosti i

stabilnosti, sigurnosti za sluĉaj poţara, zaštite zdravlja ljudi, zaštite korisnika od povreda, zaštite od buke i vibracija, toplinske zaštite i uštede energije, zaštite od korozije, te ostala funkcionalna i zaštitna svojstva;

- UgraĊivati materijale, opremu i proizvode predviĊene projektom, provjerene u praksi, a ĉija je kvaliteta dokazana certifikatima sukladno propisima i normama;

- Na vrijeme osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugraĊenih proizvoda i opreme.

1.4. Dokumentacija Da bi se osigurao ispravan tijek i kvaliteta graĊenja, IzvoĊaĉ na gradilištu mora posjedovati dokumentaciju za graĊenje, koje se obvezno mora pridrţavati, a dokumentacija je kako slijedi: - Rješenje o upisu u sudski registar; - GraĊevinska dozvola, glavni projekt, potvrda glavnog projekta i dokumentacija koja je njoj

prethodila (suglasnosti); - Izvedbene projekte i ovjerene od revidenta koji je to u izvješću o obavljenoj kontroli glavnog

projekta zatraţio, za do tada izveden dio graĊevine i graĊevinske i druge radove koji su u tijeku sa svim izmjenama i dopunama;

- Izvješća revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano; - Uredno voĊen graĊevinski dnevnik i graĊevinsku knjigu; - Rješenja o imenovanju odgovornih osoba; - Elaborat organizacije gradilišta sa mjerama zaštite na radu i zaštite od poţara;



Mjesto i datum:




Stranica 58

- Elaborat montaţe konstruktivnih skela i voĊenje knjige montaţe; - Zapisnik o iskolĉenju objekta i naĉin osiguranja stalnih toĉaka iskolĉenja; - Dokumentaciju o kvaliteti radova i ugraĊenog materijala i opreme (atesti, uvjerenja, certifikati,

jamstveni listovi i sl.), a naroĉito: - Program ispitivanja kvalitete ugraĊenog betona i Izvještaje o ispitivanju betona od strane

ovlaštene institucije; - Ateste kvalitete ugraĊenih zidnih elemenata i morta korištenog za zidanje u oblogu korita; - Izvještaje o svim ostalim ispitivanjima koja su provedena po nalogu ispitivanju nadzornog

inţenjera ili bez njegovog naloga, a koja su potrebna radi dokazivanja kvalitete izvedenih radova i ugraĊenih materijala.

1.5. Norme i propisi za osiguranje kvalitete

1.5.1. Općenito

Kad je rijeĉ o graĊevinskim materijalima i elementima konstrukcija oni su isti kao u ostalim granama graditeljstva, pa se mogu primjenjivati hrvatske norme, osim ako je izriĉito navedeno da se trebaju primijeniti neke druge norme (standardi) ili pravila struke, ili ako materijali i postupci propisani ovim Tehniĉkim uvjetima odstupaju od HRN, ili pak Nadzorni Inţenjer (u daljnjem tekstu: NI) pismeno odobri uporabu alternativnih normi (standarda) ili pravila struke. S druge strane ne postoje hrvatske norme za pomorske konstrukcije. Stoga se primjenjuju opće hrvatske norme, ili one za sliĉne konstrukcije.

1.5.2. Alternativne norme Mogu se primijeniti i ekvivalentne vaţeće norme koje se koriste van Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH), ali samo ukoliko se zadovolje slijedeći uvjeti: - da su norme koje se predlaţu najmanje jednako stroge kao one vaţeće u RH; - da je Izvoditelj već kod nuĊenja izrazio ţelju da upotrijebi te alternativne norme; - da NI odobri uporabu tih normi. S obzirom da ni u svijetu nije uĉestala pojava izdavanja normi iskljuĉivo za pomorske gradnje (iznimka je npr. Japanski tehniĉki standard za luĉke gradnje), primjenjivati će se i neke, u struci ĉesto citirane, preporuke kao što su: - Shore protection Manual Izdan od US Coastal Engineering Center (CERC); - Empfehlungen der Arbeitsausschusses Ufereinfassungen (EAU) izdan od njemaĉkog komiteta za

obalne konstrukcije; - Manual of the use of rock in coastal and shoreline engineering izdan od Construction Industry

Research and Information Association UK (CIRIA).

1.5.3. Norme koje se odnose na kamen u pomorskim gradnjama HRN B.B8.002 Ispitivanje opće postojanosti; HRN B.B8.010 Ispitivanje upijanja vode; HRN B.B8.045 Ispitivanje habanja i drobljenja LA test; HRN B.B8.032 Ispitivanje prostorne mase; HRN B.B8.012 Ispitivanje pritisne ĉvrstoće; HRN B.B8.017 Ispitivanje ĉvrstoće na savijanje.

1.5.4. Norme koje se odnose na kontrolu izrade kamenih nasipa



Mjesto i datum:




Stranica 59

HRN U.B1.010/79 Uzimanje uzoraka tla; HRN U.B1.012/79 OdreĊivanje vlaţnosti uzoraka tla; HRN U.B1.014/68 OdreĊivanje specifiĉne teţine tla; HRN U.B1.016/68 OdreĊivanje zapreminske teţine tla; HRN U.B1.018/80 OdreĊivanje granulometrijskog sastava; HRN U.B1.020/80 OdreĊivanje granica konzistencije tla. Aterbergove granice; HRN U.B1.024/68 OdreĊivanje sadrţaja sagorljivih i organskih materija tla; HRN U.B1.038/68 OdreĊivanje optimalnog sadrţaja vode; HRN U.E1.010/81 Zemljani radovi na izgradnji putova; HRN U.E8.010/81 Nosivost i ravnost na nivou posteljice; HRN U.B1.046/68 OdreĊivanje modula stišljivosti kruţnom ploĉom.

1.5.5. Norme na osnovu kojih se obavljaju tekuća i kontrolna ispitivanja nasipa HRN U.B1.010/79 Uzimanje uzoraka tla; HRN U.B1.012/79 OdreĊivanje vlaţnosti uzoraka tla; HRN U.B1.016/68 OdreĊivanje zapreminske teţine tla; HRN U.B1.046/68 OdreĊivanje modula stišljivosti kruţnom ploĉom; Europske i meĊunarodne norme za ispitivanje tehniĉkih svojstava polimernih geotekstila i geomreţa: HRN EN 965 Geotekstili i geotekstilu srodni proizvodi - OdreĊivanje mase po jedinici površine; HRN EN ISO 10319 Geotekstili – Vlaĉno ispitivanje na širokim trakama; HRN EN ISO 12236 Ispitivanje statiĉkim probijanjem; HRN EN 964-1 OdreĊivanje debljine pri odreĊenom tlaku; HRN EN ISO 12956 OdreĊivanje karakteristiĉne veliĉine otvora; DIN 53 384/postupak B UV-postojanost;

1.5.6. Norme za beton HRN EN 206-1:2006 Beton–1.dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206-1:2000); HRN EN 206-1/A1:2004 Beton–1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost Amandman A1(EN 206-1:2000/A1:2004); HRN EN 206-1/A2 :2005 Beton–1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost Amandman A2(EN 206-1:2000/A2:2005); HRN 1128 :2007 Beton – Smjernice za primjenu norme HRN EN 206-1; HRN EN 12350-1 Ispitivanje svjeţeg betona–1. dio: Uzorkovanje; HRN EN 12350-2 Ispitivanje svjeţeg betona–2. dio: Ispitivanje slijeganjem; HRN EN 12350-3 Ispitivanje svjeţeg betona–3. dio: VeBe ispitivanje; HRN EN 12350-4 Ispitivanje svjeţeg betona–4. dio: Stupanj zbijenosti; HRN EN 12350-5 Ispitivanje svjeţeg betona–5. dio: Ispitivanje rasprostiranjem HRN EN 12350-6 Ispitivanje svjeţeg betona – 6. dio: Gustoća HRN EN 12350-7 Ispitivanje svjeţeg betona–7. dio: Sadrţaj pora – Tlaĉne metode; HRN EN 12390-1 Ispitivanje oĉvrsnulog betona–1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe; HRN EN 12390-2 Ispitivanje oĉvrsnulog betona–2. dio: Izradba i njegovanje uzoraka za ispitivanje ĉvrstoće; HRN EN 12390-3 Ispitivanje oĉvrsnulog betona–3. dio: Tlaĉna ĉvrstoća uzoraka; HRN EN 12390-6 Ispitivanje oĉvrsnulog betona–6. dio: Vlaĉna ĉvrstoća cijepanjem uzoraka; HRN EN 12390-7 Ispitivanje oĉvrsnulog betona–7. dio: Gustoća oĉvrsnulog betona; HRN EN 12390-8 Ispitivanje oĉvrsnulog betona–8. dio: Dubina prodiranja vode pod tlakom; prCEN/TS 12390-9 Ispitivanje oĉvrsnulog betona–9. dio: otpornost na smrzavanje ljuštenjem; ISO 2859-1 Plan uzorkovanja za atributni nadzor–1. dio: Plan uzorkovanja indeksiran prihvatljivim nivoom kvalitete (AQL) za nadzor koliĉine po koliĉine; ISO 3951 Postupci uzorkovanja i karta nadzora s varijablama nesukladnosti; HRN U.M1.057 Granulometrijski sastav mješavina agregata za beton;



Mjesto i datum:




Stranica 60

HRN U.M1.016 Beton. Ispitivanje otpornosti na djelovanje mraza; HRN EN 480-11 Dodaci betonu, mortu I injekcijskim smjesama – Metode ispitivanja – 11. dio: UtvrĊivanje karakteristika zraĉnih pora u oĉvrsnulom betonu; HRN EN12504-1 Ispitivanje betona u konstrukcijama–1. dio: Izvaneni uzorci – Uzimanje, pregled i ispitivanje tlaĉne ĉvrstoće; HRN EN 12504-2 Ispitivanje betona u konstrukcijama–2. dio: Nerazorno ispitivanje –OdreĊivanje veliĉine odskoka; HRN EN 12504-3 Ispitivanje betona u konstrukciji–3. dio: OdreĊivanje sile ĉupanja; HRN EN 12504-4 Ispitivanje betona u konstrukciji–4. dio: OdreĊivanje brzine ultrazvuka; prEN 13791:2003 Ocjena tlaĉne ĉvrstoće betona u konstrukcijama ili u konstrukcijskim elementima;

1.5.7. Norme za ĉelik za armiranje HRN 1130-1:2008 Ĉelik za armiranje betona – Zavarljivi ĉelik za armiranje – 1. dio: Tehniĉki uvjeti isporuke ĉelika razreda A; HRN 1130-2:2008 Ĉelik za armiranje betona – Zavarljivi ĉelik za armiranje – 2. dio: Tehniĉki uvjeti isporuke ĉelika razreda B; HRN 1130-3:2008 Ĉelik za armiranje betona – Zavarljivi ĉelik za armiranje – 3. dio: Tehniĉki uvjeti isporuke ĉelika razreda C; HRN 1130-4:2008 Ĉelik za armiranje betona – Zavarljivi ĉelik za armiranje – 4. dio: Tehniĉki uvjeti isporuke zavarenih mreţa; HRN 1130-5:2008 Ĉelik za armiranje betona – Zavarljivi ĉelik za armiranje – 5. dio: Tehniĉki uvjeti isporuke rešetkastih nosaĉa; HRN EN 10020;1999 Definicije i razredba vrsta ĉelika (EN 10020:1988); HRN EN 10025:2002 Toplovaljani proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih ĉelika –Tehniĉki uvjeti isporuke (EN 10025:1990+A1:1993); HRN EN 10027-1:2007 Sustavi oznaĉivanja ĉelika – 1. dio: Nazivi ĉelika (EN 10027:2005); HRN EN 10027-2:1999 Sustavi oznaĉivanja ĉelika – 2. dio: Brojĉani sustav (EN 10027:1992); HRN EN 10079:2008 Definicije ĉeliĉnih proizvoda (EN 10079:2007); HRN EN 10204 Metalni proizvodi – Vrste dokumenata o ispitivanju (ukljuĉuje dopunu A1:1995); HRN EN ISO 17660-1:2008 Zavarivanje – Zavarivanje ĉelika za armiranje – 1. dio: Nosivi zavareni spojevi (ISO 17660-1:2006; EN ISO 17660-1:2006); HRN EN ISO 17660-2:2008 Zavarivanje – Zavarivanje ĉelika za armiranje – 2. dio: Nenosivi zavareni spojevi (ISO 17660-2:2006; EN ISO 17660-2:2006); HRN EN 287-1:2004 Provjera osposobljenosti zavarivaĉa – Zavarivanje taljenjem – 1. dio: Ĉelici; HRN EN 287-1:2004/AC:2007 Provjera osposobljenosti zavarivaĉa – Zavarivanje taljenjem – 1. dio: Ĉelici (EN 287-1:2004/AC:2004); HRN EN 287-1:2004/A2:2008 Provjera osposobljenosti zavarivaĉa – Zavarivanje taljenjem – 1. dio: Ĉelici (EN 287-1:2004/A2:2006); HRN EN ISO 4063:2001 Zavarivanje i srodni postupci – Nomenklatura postupaka i referentni brojevi (ISO 4063:1998; EN ISO 4063:2000); HRN EN ISO 377 Ĉelik i ĉeliĉni proizvodi – Poloţaj i priprema uzoraka i ispitnih uzoraka za mehaniĉka ispitivanja; HRN EN 10002-1 Metalni materijali – Vlaĉni pokus – 1. dio: Metoda ispitivanja (pri sobnoj temperaturi); HRN EN ISO 15630-1 Ĉelik za armiranje i prednapinjanje betona – Ispitne metode – 1. dio: Armaturne šipke i ţice; HRN EN ISO 15630-2 Ĉelik za armiranje i prednapinjanje betona – Ispitne metode – 2. dio: Zavarene mreţe.

1.5.8. Ostale norme i Pravilnici CEM The Coastal Engineering Manual;



Mjesto i datum:




Stranica 61

BSI British Standard Code of pratice for Maritime structures; EAU Empfehlungen der Arbeitsausschusses Ufereinfassungen; CIRIA Construction Industrv Research and Information Association UK; HRN EN 1990:2011 Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija (EN 1990:2002+A1:2005+ A1:2005/AC:2010) + Nacionalni dodatak HRN EN 1991-1-1:2012 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-1: Opća djelovanja -- Obujamske teţine, vlastite teţine i uporabna opterećenja zgrada (EN 1991-1-1:2002+AC:2009) + Nacionalni dodatak HRN EN 1991-1-4:2012 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-4: Opća djelovanja -- Djelovanja vjetra (EN 1991-1-4:2005+AC:2010+A1:2010) + Nacionalni dodatak HRN EN 1991-1-5:2012 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-5: Opća djelovanja -- Toplinska djelovanja (EN 1991-1-5:2003+AC:2009) + Nacionalni dodatak HRN EN 1991-1-6:2012 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-6: Opća djelovanja -- Djelovanja tijekom izvedbe (EN 1991-1-6:2005+AC:2008)+HRN EN 1991-1-6:2012/Ispr.1:2014 + Nacionalni dodatak HRN EN 1991-1-7:2012 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-7: Opća djelovanja -- Izvanredna djelovanja (EN 1991-1-7:2006+AC:2010) + Nacionalni dodatak HRN EN 1991-2:2012 Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- 2. dio: Prometna opterećenja mostova (EN 1991-2:2003+AC:2010) + Nacionalni dodatak HRN EN 1997-1:2012 Eurokod 7: Geotehniĉko projektiranje -- 1. dio: Opća pravila (EN 1997-1:2004+AC:2009) + Nacionalni dodatak

Pravilnik o obveznom sadrţaju i opremanju projekata graĊevina (NN br. 64/14 41/15., 105/15., 61/16., 20/17)

Pravilnik o kontroli projekata (NN br. 32/14)

Pravilnik o odrţavanju graĊevina (NN br. 122/14.)

Pravilnik o tehniĉkom pregledu graĊevine (NN br. 46/18)

Pravilnik o sadrţaju pisane Izjave izvoĊaĉa o izvedenim radovima i uvjetima odrţavanja graĊevine (NN br. 43/14)

Pravilnik o naĉinu provedbe struĉnog nadzora graĊenja, obrascu, uvjetima i naĉinu voĊenja graĊevinskog dnevnika te o sadrţaju završnog izvješća nadzornog inţenjera (NN br. 111/14, 107/15., 20/17)

Pravilnik o naĉinu utvrĊivanja obujma graĊevine za obraĉun komunalnog doprinosa (NN br. 136/06., 135/10., 14/11., 55/12.)

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (NN br. 145/04)

Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN br. 23/14, 51/14)

Pravilnik o razvrstavanju graĊevina, graĊevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroţenosti od poţara (NN br. 62/94 i 32/97)

Pravilnik o razvrstavanju graĊevina u skupine po zahtijevnosti mjera zaštite od poţara (NN 56/12, 61/12)

Pravilnik o provjeri tehniĉkih rješenja iz zaštite od poţara predviĊenih u glavnom projektu (NN 88/11)

Pravilnik o otpornosti na poţar i drugim zahtjevima koje graĊevine moraju zadovoljiti u sluĉaju poţara (NN 29/13, 87/15)

Pravilnik o hidrantskoj mreţi za gašenje poţara (NN br. 8/06)

Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN br. 29/13)

Tehniĉki propis o graĊevnim proizvodima (NN br. 35/18.)

Tehniĉki propis kojim se utvrĊuju tehniĉke specifikacije za graĊevne proizvode u usklaĊenom podruĉju (NN" br. 4/15., 24/15., 93/15., 133/15 ., 36/16., 58/16., 104/16., 28/17., 88/17., 29/18)

Tehniĉki propis za graĊevinske konstrukcije (NN br. 17/17)

Pravilnik o sigurnosti strojeva (NN br. 28/11)

Tehniĉki standardi i normativi za pojedine radove

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_05_56_1389.html





Mjesto i datum:




Stranica 62

1.6. GraĊevni proizvodi

Zakonom o graĊevnim proizvodima ( n.n. 76/13, 30/14, 130/17) ureĊuju se sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava graĊevnih proizvoda, radnje koje u okviru ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava graĊevnih proizvoda provode proizvoĊaĉi graĊevnih proizvoda te prijavljena i odobrena tijela, dokumenti ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava graĊevnih proizvoda, zahtjevi za prijavljena i odobrena tijela, postupak prijave, obveze prijavljenih i odobrenih tijela, obveze i zahtjevi za imenovanje tijela za tehniĉko ocjenjivanje, ureĊuje provedba Uredbe (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. oţujka 2011. koja propisuje usklaĊene uvjete trgovanja graĊevnim proizvodima i ukida Direktivu Vijeća 89/106/EEZ, (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 305/2011), uvjeti za rad i postupanje tijela odgovornog za provedbu Uredbe (EU) br. 305/2011 i druga pitanja bitna za stavljanje na trţište ili stavljanje na raspolaganje na trţište graĊevnih proizvoda. Materijali i elementi koji se ugraĊuju bit će podloţni pregledima i ispitivanjima prema općim uvjetima ugovora. Za sve materijale i gotove elemente koji se ugraĊuju na gradilište, Izvoditelj je duţan dostaviti odgovarajuće Izjave o svojstvima i tehniĉke upute za koje je obveza prikupljanja tijekom izvoĊenja graĊevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove graĊevine i za radove koji su u tijeku odreĊena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom. Ovlaštene organizacije i institucije za ocjenjivanje sukladnosti su na listi u Glasniku Zavoda kojeg izdaje Drţavni zavod za normizaciju i graditeljstvo. Svu navedenu dokumentaciju Izvoditelj je duţan dostaviti na odobrenje NI-u dovoljno prije isporuke i planirane ugradnje na gradilištu da bi se izbjegla zakašnjenje u programu izgradnje. Certifikati i izvještaji o ispitivanju ne oslobaĊaju Izvoditelja od obveze da isporuĉi zadovoljavajuće materijale, ako se naknadnim ispitivanjem ustanovi da materijali nisu zadovoljili uvjete projekta.

1.6.1. Izjava o svojstvima i sadrţaj izjave o svojstvima UsklaĊeno podruĉje Na graĊevni proizvod za koji je proizvoĊaĉ sastavio izjavu o svojstvima, postavlja se CE oznaka sukladno ĉlancima 8. i 9. Uredbe (EU) br. 305/2011, sa sadrţajem napisanim na hrvatskom jeziku latiniĉnim pismom. NeusklaĊeno podruĉje GraĊevni proizvodi mogu se staviti na trţište ako su sukladni zahtjevima hrvatske tehniĉke specifikacije. Na graĊevne proizvode odgovarajuće se primjenjuju odredbe o temeljnim zahtjevima za graĊevine i bitnim znaĉajkama graĊevnih proizvoda ureĊene ĉlankom 3. Uredbe (EU) br. 305/2011, pri ĉemu rijeĉi »usklaĊena tehniĉka specifikacija« imaju znaĉenje rijeĉi »hrvatska tehniĉka specifikacija«. Kada je graĊevni proizvod sukladan zahtjevima hrvatske tehniĉke specifikacije, proizvoĊaĉ treba sastaviti izjavu o svojstvima bitnih znaĉajki graĊevnih proizvoda napisanu na hrvatskom jeziku latiniĉnim pismom.



Mjesto i datum:




Stranica 63

1.6.2. Kontrola kakvoće i sukladnosti Kontrola kakvoće materijala i proizvoda se sastoji od ispitivanja pogodnosti materijala, tekuće kontrole, kontrolnog ispitivanja, kao i provjere kakvoće uskladištenih materijala. Za materijale i elemente koji se ugraĊuju na gradilištu, Izvoditelj će provoditi kontrolu sukladnosti, odnosno ispitivanja u svrhu ocjenjivanja sukladnosti kvalitete ugraĊenih materijala sa zahtijevanim svojstvima. U sklopu izvedbenog projekta će se izraditi program kontrole sukladnosti kojim će se odrediti uĉestalost i opseg ispitivanja u ovisnosti o koliĉini upotrijebljenih materijala. Programom kontrole ispitivanja će se predvidjeti i prethodna ispitivanja za materijale i sustave za koje je to potrebno.

1.6.3. Ispitivanje pogodnosti Pogodnost materijala s obzirom na njegovu namjenu utvrĊuje se prethodnim laboratorijskim ispitivanjima. Svojstva materijala moraju zadovoljiti zahtjeve propisane hrvatskim normama i vaţećom zakonskom regulativom. Uzorkovanje i ispitivanje svojstava obavljaju ovlaštene pravne osobe, kojima je jedna od djelatnosti i kontrola kakvoće.

1.6.4. Tekuća kontrola Tekuća kontrola obavlja se radi kontrole tehnološkog procesa. Tekuća ispitivanja obavlja proizvoĊaĉ u vlastitom laboratoriju ili ih obavlja o njegovu trošku, pravna osoba registrirana za kontrolu kakvoće. Vrste tekućih ispitivanja, kao i njihova uĉestalost, propisana su hrvatskim normama i vaţećom zakonskom regulativom i to ovisno o vrsti, koliĉini i namjeni materijala.

1.6.5. Kontrolno ispitivanje Kontrolno ispitivanje obavlja se radi provjere usklaĊenosti kakvoće proizvoda sa svojstvima i karakteristikama propisanim hrvatskim normama i vaţećom zakonskom regulativom. Kontrolna ispitivanja kao i uzorkovanje materijala moţe obavljati jedino pravna osoba koja je registrirana za te poslove. Vrste i uĉestalosti ispitivanja propisani su hrvatskim normama i vaţećom zakonskom regulativom i to ovisno o vrsti i namjeni materijala.

1.6.6. Provjera kakvoće uskladištenog materijala Ispitivanjem se utvrĊuje kakvoća uskladištenog materijala (na deponijama, u silosima, cisternama i sl.) u ovim sluĉajevima: - kada svojstva i karakteristike materijala nisu praćeni u tijeku proizvodnje - radi provjere svojstava i karakteristika prema posebnom zahtjevu ili potrebi.



Mjesto i datum:




Stranica 64

Uzorkovanje i ispitivanje obavlja tvrtka ovlaštena za kontrolu kakvoće.

1.6.7. Dokumentacija ispitivanja i kontrole A) Izvještaj o pogodnosti materijala mora sadrţavati ove podatke: - opći dio: naziv materijala, mjesto uzorkovanja, podatke o naruĉiocu ili proizvoĊaĉu, datum

uzorkovanja i završetka ispitivanja, namjenu materijala i laboratorijsku ocjenu uzorka, - rezultate svih laboratorijskih ispitivanja propisanih za tu vrstu materijala, - ocjenu kakvoće materijala s obzirom na vrstu i namjenu, - mišljenje o pogodnosti materijala s obzirom na namjenu. B) Izvještaj o tekućoj kontroli: Rezultati tekućih ispitivanja moraju se redovito upisivati u laboratorijsku dokumentaciju (laboratorijski dnevnik, knjigu ili sliĉno). Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda, proizvoĊaĉ je duţan priloţiti rezultate tekućih ispitivanja koji se odnose na isporuĉene koliĉine. C) Izvještaj o kontrolnom ispitivanju mora sadrţavati: - naziv proizvoda, podatke o proizvoĊaĉu i naruĉiocu; - mjesto, naĉin i datum uzorkovanja, koliĉinu uzorka, završetak.

1.6.8. Uzorci Gdje je to prikladno i kad NI to zatraţi, Izvoditelj će dostaviti Nl-u na odobrenje uzorke materijala ili elemenata koje kani ugraĊivati, i nijedan materijal ili element neće se naruĉiti niti ugraditi prije nego to odobri NI na osnovu dostavljenih uzoraka. Materijali i elementi koji se ugraĊuju moraju u najmanju ruku po kvaliteti biti jednaki uzorcima koji su dostavljeni i koje je NI odobrio.

1.6.9. Pregledi i ispitivanja Materijali i elementi koji se ugraĊuju bit će podloţni pregledima i ispitivanjima prema općim uvjetima ugovora. Isprave o sukladnosti potrebne za dokazivanje udovoljavanja propisanih uvjeta materijala i ispitivanja i laboratorijsku oznaku uzorka; - rezultate laboratorijskih ispitivanja; - ocjenu kakvoće materijala s obzirom na vrstu i namjenu.



Mjesto i datum:




Stranica 65

1.6.10. Izjava o svojstvima

GraĊevni proizvod proizveden u tvornici izvan gradilišta smije se ugraditi u graĊevinu ako ispunjava zahtjeve propisane Tehniĉki propisom za graĊevne proizvode (NN br. 35/18.) i ako je za njega izdana izjava o svojstvima u skladu s odredbama posebnog propisa. GraĊevni proizvod izraĊen na gradilištu za potrebe toga gradilišta, smije se ugraditi u graĊevinu ako je za njega dokazana uporabljivost u skladu s projektom graĊevine i Tehniĉki propisom za graĊevne proizvode (NN br. 35/18.)

1.6.11. Uvjerenje o kakvoći proizvoda Izdaje se poslije najmanje tri uzastopna kontrolna ispitivanja proizvoda, kojima je ustanovljena propisana kakvoća. Uvjet za izdavanje uvjerenja o kakvoći je redovita evidencija rezultata tekuće kontrole. Rok vaţenja uvjerenja o kakvoći proizvoda moţe biti najviše jedna godina. Uvjerenja o kakvoći proizvoda moraju sadrţavati opći dio: - naziv proizvoda, deklaraciju, mjesto, podatke o proizvoĊaĉu i naruĉiocu, datum uzorkovanja te laboratorijske oznake uzorka; - pregledni prikaz rezultata kontrolnih ispitivanja na osnovu kojih se izdaje uvjerenje; - ocjenu kakvoće i mišljenje o upotrebljivosti s obzirom na stalnost kakvoće proizvoda, namjenu materijala i svojstva primarne sirovine; - rok vaţenja uvjerenja. Stalnost kakvoće proizvoda do istekla roka vaţenja uvjerenja o kakvoći prati se kontrolnim ispitivanjima.

1.6.12. Uvjerenje o kakvoći sirovine Kakvoća i svojstva sirovine koja se koristi za proizvodnju pojedinih vrsta sastavnih materijala (primjerice asfaltna mješavina) utvrĊuju se laboratorijskim ispitivanjem. Po završetku ispitivanja izdaje se uvjerenje o kakvoći i upotrebljivosti sirovine s obzirom na namjenu. Uvjerenje o kakvoći primarne sirovine mora sadrţavati opći dio: - naziv materijala, mjesto, podatke o naruĉiocu, datum uzorkovanja i završetka Ispitivanja, te

laboratorijsku oznaku uzorka; - rezultate laboratorijskih ispitivanja; - ocjenu kakvoće i mišljenje o upotrebljivosti sirovina s obzirom na vrstu i namjenu; - rok vaţenja uvjerenja.



Mjesto i datum:




Stranica 66

1.6.13. Izvještaj o provjeri kakvoće uskladištenog materijala

Izvještaj o provjeri kakvoće materijala deponiranog na deponijama ili uskladištenog u silose, cisterne i sl., izdaje se na temelju laboratorijskih ispitivanja i mora sadrţavati ove podatke: - opći dio: naziv materijala,mjesto uzorkovanja, podatke o naruĉiocu ili proizvoĊaĉu, datum

uzorkovanja i završetka ispitivanja, namjenu materijala te laboratorijsku oznaku uzorka; - pribliţnu koliĉinu uskladištenog materijala; - rezultate laboratorijskih ispitivanja propisanih za tu vrstu materijala; - naĉin uzorkovanja i pribliţnu koliĉinu skupnog uzorka, - ocjenu kakvoće, Mišljenje o kakvoći i upotrebljivosti uskladištenog materijala s obzirom na namjenu elemenata za ugraĊivanje, trebaju se podnijeti Nl-u na odobrenje dovoljno prije isporuke materijala i planirane ugradbe na gradilištu da bi se, u sluĉaju neispunjenja traţenog kvaliteta, izbjegla zakašnjenja u programu izgradnje. Svaku ispravu o suglasnosti mora potpisati ovlaštena osoba proizvoĊaĉa, a mora sadrţavati ime i adresu Izvoditelja, ime i mjesto gradilišta te koliĉinu i datume isporuka za koje se suglasnost izdaje. Kopije laboratorijskih izvještaja o ispitivanjima moraju imati ime i adresu laboratorija koji vrši ispitivanja i datum odnosno datume ispitivanja na koje se izvještaji odnose. Isprave o sukladnosti se ne smiju shvatiti tako kao da oslobaĊaju Izvoditelja od obveze da isporuĉi zadovoljavajuće materijale, ako se naknadnim ispitivanjem ustanovi da ti materijali ne zadovoljavaju uvjete.

1.7. Imena proizvoĊaĉa i kopije narudţbi Prije naruĉivanja materijala i elemenata za ugraĊivanje, Izvoditelj će dati na uvid i odobrenje Nl-u imena proizvoĊaĉa ili isporuĉitelja, i nakon toga, bude li to od njega traţeno, dostavit će kopije narudţbi. Ako isporuĉitelj ili proizvoĊaĉ naruĉuje materijal za svoj podugovor, gore opisanim zahtjevima udovoljit će posredstvom glavnog Izvoditelja. Ako isporuĉitelj ili proizvoĊaĉ moraju napraviti radne nacrte za materijale i radove koje trebaju izvesti, dostavit će posredstvom glavnog Izvoditelja tri kopije ovih nacrta Ni-u. Ove nacrte NI mora pismeno odobriti prije poĉetka radova.

1.8. Uputstva isporuĉitelja Prilikom rukovanja skladištenja, ugraĊivanja ili instaliranja materijala isporuĉenih Izvoditelj će se strogo drţati uputstva isporuĉitelja osim ako ne dobije drukĉiji nalog od Nl-a. Izvoditelj mora kod davanja narudţbe osigurati dobivanje i ovih uputstava.

1.9. Rukovanje i skladištenje materijala i elemenata za ugraĊivanje Postupci kod rukovanja i skladištenja materijala i elemenata za ugraĊivanje moraju se provesti na naĉin da se izbjegne oštećivanje i mora dobiti odobrenje Nl-a. Skladištenje mora biti takvo da omogući jednostavnu provjeru i kontrolu, kao i takvo da dijelovi budu na raspolaganju onako kako se bude za njima ukazivala potreba, a razliĉite robe treba drţati odvojeno.



Mjesto i datum:




Stranica 67

1.10. Oštećeni i defektni materijal Ĉim se otkrije neko oštećenje ili defekt na materijalima ili elementima, napravit će se pismeni izvještaj Nl-u, a od njega će se traţiti pismeni nalog za daljnji postupak. Oštećeni ili defektni materijali ili elementi prikladno će se oznaĉiti u skladištu ili slagalištu kako u tom stanju ne bi bili ugraĊeni. Ukoliko se popravci budu mogli izvršiti na licu mjesta, i NI ih bude zahtijevao, tako popravljeni dijelovi moći će se ugraditi tek poslije njegovog pregleda i odobrenja.

1.11. Oprema Izvoditelj će se drţati odgovornim za dobavu, korištenje i odrţavanje odgovarajuće graĊevinske opreme, a koja će se odrţavati na naĉin da bude osiguran njen djelotvoran rad. NI moţe odrediti da se oprema koja nije djelotvorna, a moţe negativno utjecati na kvalitetu radova, ukloni s gradilišta, te zamjeni drugom, zadovoljavajućom.

1.12. PodizvoĊaĉi Izvoditelj će biti odgovoran za sve podizvoĊaĉe i pobrinut će se da njihova radna snaga i oprema zadovolje traţene standarde.

1.13. Osoblje Izvoditeljevo rukovodno i tehniĉko osoblje mora biti iskusno u vrsti radova koji se izvode pod njihovim rukovodstvom i mora biti sposobno osigurati da se radovi izvrše efikasno i kvalitetno.

1.14. Razredi nadzora Radovi nadzora na izvedbi predmetne graĊevine se klasificiraju prema razredima nadzora kako slijedi po elementima graĊevine:

Razred nadzora Element graĊevine

Razred nadzora 3 armirano betonski nadmorski zidovi

Montaţni betonski obalni elementi

Razred nadzora 2 nearmirani beton

svi ostali elementi graĊevine



Mjesto i datum:




Stranica 68

2. PRIPREMNI RADOVI

Koncepcija organizacije izgradnje graĊevinskih objekata pretpostavlja da se prije poĉetka gradnje predvide i planiraju sve aktivnosti koje su potrebne da se graĊevina izgradi u skladu sa vaţećim zakonima i propisima, u ugovorenom roku i uz poštivanje ugovorenih ekonomsko-financijskih uvjeta. Zbog opseţnosti radova, duţine gradnje, sudjelovanja velikog broja izvršitelja te zbog drugih specifiĉnosti graĊevine, priprema gradnje je zahtjevan i odgovoran posao. U tom smislu, potrebno je prethodno izraditi projekt organizacije graĊenja (POG).

2.1. Ĉišćenje terena Kontrolu kakvoće obavljati u svemu prema vaţećoj normi HRN U.E1.010. Radove izvoditi uz primjenu higijensko-tehniĉkih zaštitnih mjera, bez nanošenja štete susjednim objektima, posjedima uz trasu i imovini uopće. Rušenjem stabala ne smiju se oštetiti stabla koja nisu predviĊena za rušenje.

2.2. Iskolĉenje trase i objekata IzvoĊaĉ radova duţan je za vrijeme graĊenja stalno odrţavati iskolĉenu os trase, osiguranje svih toĉaka, postavljenih profila ceste, repera i poligonskih toĉaka. Iskolĉenje objekata treba neprestano nadzirati i po potrebi obnavljati. IzvoĊaĉ je sve vrijeme graĊenja duţan obnavljati iskolĉenu trasu i sve oznake na terenu, bez obzira na uzroke štete. Geodetskom kontrolom utvrĊuje se visinski i poloţajno poĉetno stanje ili stanje izvedenog posla. Toĉnost mjerenja mora biti u skladu s geodetskim normama za pojedine vrste mjerenja i u skladu sa zahtjevima za kakvoću pojedinih radova prema ovim ili posebnim tehniĉkim uvjetima. Investitor je duţan najkasnije na dan tehniĉkog pregleda dati na uvid povjerenstvu za tehniĉki pregled, uz ostalu dokumentaciju propisanu Zakonom o gradnji i: - Situacijski nacrt izgraĊene graĊevine kao dio geodetskog elaborata, koji je ovjerilo nadleţno

drţavno tijelo za katastar i geodetske poslove, a izradila osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti po posebnom propisu;

Pri izradi snimka izvedenog stanja treba se drţati vaţećih zakona i propisa.

3. ZEMLJANI RADOVI

3.1. Općenito

3.1.1. Materijali na koje se odnose zemljani radovi Zemljani radovi odnose se na prirodnu stijenu zemaljske površine. Prednjoj geološkoj definiciji sva mineralna tvar zemaljske površine naziva se stijenom. Za razliku od toga ovi zemljani radovi iste mineralne tvari nazivaju drukĉije: zemljani materijal i kamen. Pod zemljanim materijalom podrazumijevaju se sitnozrne koherentne i nekoherentne stijene koje se mogu iskapati bez miniranja. Pod kamenim materijalom podrazumijevaju se ĉvrste vezane kompaktne stijene koje se radi iskopa moraju minirati, a kod nasipa moraju se koristi manje ili više usitnjene.



Mjesto i datum:




Stranica 69

3.1.2. Naĉin rada

Prije poĉetka rada Izvoditelj mora pribaviti od Nl-a suglasnost za metode i postupke koji će se primjenjivati za privremene radove, te redoslijed rada i opremu koja će se upotrijebiti. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole kvalitete, projektom organizacije gradilišta, zahtjevima NI i priznatim normama i tehniĉkim propisima. Na gradilištu se bez pismene dozvole NI-a neće vršiti nikakvi iskopi ili nasipi osim onih predviĊenih projektom.

3.1.3. Konaĉne dimenzije Zemljani radovi po dovršetku moraju odgovarati svim visinama, dimenzijama i nagibima iz projekta ili uputama Nl-a. Svi radovi koji ne budu u skladu s gornjim moraju se popraviti na zadovoljstvo NI-a. Radovi se neće smatrati dovršenima tamo gdje Izvoditelj ne predvidi potrebne mjere za slijeganje, skupljanje, te druge predradnje ili mjere predostroţnosti.

3.1.4. Geodetska snimanja radi obraĉuna NI i Izvoditelj će zajedniĉki geodetski snimiti cijelu zonu na kopnu i na moru gdje će se izvoditi zemljani radovi, a Izvoditelj će naĉiniti odgovarajuće obraĉunske snimke u dvije kopije, za NI-a i za sebe. Sve kopije moraju supotpisati NI i Izvoditelj i time izraziti svoju suglasnost sa snimkama. U odsustvu takve suglasnosti NI moţe narediti obustavu relevantnih radova dok se suglasnost ne postigne. NI moţe zatraţiti i dodatna zajedniĉka snimanja.

3.1.5. Zaštita od utjecaja mora i nevremena Izvoditelj mora radove zaštititi od oštećenja uslijed utjecaja nevremena, valova, plime i oseke, te sprijeĉiti eroziju postojećeg nasipa i novoizraĊenog iskopa odnosno nasipnog materijala za sve vrijeme dok su tim utjecajima izloţeni. U tom smislu na gradilištu treba osigurati efikasne mjere za sprjeĉavanje neţeljenih posljedica. Izvoditelj mora zaštititi od oštećenja susjedne objekte, ako bi im se ovim radovima bilo kako moglo naštetiti. Sva oštećenja proizašla iz neadekvatnih mjera zaštite, ukljuĉujući i zapreke stvorene depozitima ispranog materijala sanirat će se na trošak Izvoditelja.

3.2. Iskopi

3.2.1. Općenito Iskopni radovi kod izgradnje pomorsko graĊevinskih objekata po ovom projektu obuhvaćaju: - nadmorski i podmorski iskop postojećeg kamenog nasipa i ĉvrste stijene u svrhu temeljenja

obalnog zida; - podmorski iskop postojećeg nenosivog materijala –prašinastog pijeska i šljunka i ĉvrste stijene u

svrhu produbljenja dna akvatorija luke.

3.2.2. Materijali Iskop u materijalu kategorije "A" - Pod materijalom kategorije “A” razumijevaju se svi ĉvrsti materijali, gdje je potrebno miniranje ( ili iskop hidrauliĉnim otkopnim ĉekićime) kod cijelog iskopa.



Mjesto i datum:




Stranica 70

- Toj skupini pripadaju sve vrste ĉvrstih i veoma ĉvrstih kamenih tala kompaktnih stijena (eruptivnih, metamorfnih i sedimentnih) u zdravom stanju, ukljuĉujući i moguće tanje slojeve rastresitog materijala na površini, ili takve stijene s mjestimiĉnim gnijezdima ilovaĉe i lokalnim trošnim ili zdrobljenim zonama. Iskop u materijalu kategorije "B" - Pod materijalom kategorije “B” razumijevaju se poluĉvrsta kamenita tla, gdje je potrebno djelomiĉno miniranje( ili iskop hidrauliĉnim otkopnim ĉekićime), a ostali se dio iskopa obavlja izravnim strojnim radom. - Toj skupini materijala pripadaju: flišni materijali, ukljuĉujući i rastresiti materijal, homogeni lapori, trošni pješĉenjaci i mješavine lapora i pješĉenjaka, većina dolomita (osim vrlo kompaktnih), raspadnute stijene na površini u debljim slojevima s miješanim raspadnutim zonama, jako zdrobljeni vapnenac, sve vrste škriljaca, neki konglomerati i sliĉni materijali. Iskop u materijalu kategorije "C" - Pod materijalom kategorije “C” podrazumijevaju se svi materijali koje nije potrebno minirati, nego se mogu kopati izravno, upotrebom pogodnih strojeva - buldozerom, bagerom, ili skreperom. U ovu kategoriju spadala bi: - sitnozrnata vezana (koherentna) tla kao što su gline, prašine, prašinaste gline (ilovaĉe), pjeskovite prašine i les, - krupnozrnata nevezana (nekoherentna) tla kao što su pijesak, šljunak odnosno njihove mješavine, prirodne kamene drobine - siparišni ili sliĉni materijali, - mješovita tla koja su mješavina krupnozrnatih nevezanih i sitnozrnatih vezanih materijal.

3.2.3. Tehnologija rada OdreĊivanje naĉina kopanja, kao i izbor mehaniĉkih sredstava, zavisi s jedne strane od materijala iskopa, opsega rada, duţine, izloţenosti poloţaja, ograniĉenosti prostora, namjeni iskopane površine i povezanosti iskopnih radova s ostvarenjem plana nastavnog graĊenja, a s druge strane o raspoloţivoj mehanizaciji Izvoditelja. Plan i tehnologiju iskopa mora odobriti NI.

3.3. Iskopi za temelje i graĊevne jame

3.3.1. Općenito Rad obuhvaća iskope za temelje širine do 2 m i graĊevne jame za objekte šire od 2 m, raznih dubina, u svim kategorijama tla. Iskopi se rade toĉno po mjerama i profilima te visinskim kotama iz projekta. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoće projektom organizacije graĊenja zahtjevima nadzornog inţenjera i ovim projektom. Temeljne konstrukcije ovisno o tip kao trakasti, samci i ploĉe. Prema dubini temeljenja razlikujemo:

a) plitko temeljenje, b) temeljenje u otvorenoj jami.

Temeljenje u otvorenoj jami moţe biti: - bez podgraĊivanja i razupiranja s iskopom u nagibu pokosa koji osigurava najmanji faktor

sigurnosti F = 1,3 protiv klizanja, i - podgraĊivanjem, koje moţe biti pomoću drvene oplate, Temeljenje se obavlja prema izvedbenim nacrtima projekta temeljenja. GraĊevne jame treba oblikovati prema projektu.



Mjesto i datum:




Stranica 71

3.3.2. Tehnologija rada OdreĊivanje naĉina kopanja, kao i izbor mehaniĉkih sredstava, zavisi s jedne strane od materijala iskopa, opsega rada, duţine, izloţenosti poloţaja, ograniĉenosti prostora, namjeni iskopane površine i povezanosti iskopnih radova s ostvarenjem plana nastavnog graĊenja, a s druge strane o raspoloţivoj mehanizaciji IzvoĊaĉa. Plan i tehnologiju iskopa mora odobriti NI. Iskop u materijalu A i B kategorije Iskop u kamenom materijalu (materijal A i B kategorije) će se obavljati uz pomoć miniranja, osim ako iz urbanih razloga to nije dopušteno. U tom sluĉaju iskop se obavlja uz pomoć pneumatskih alata odnosno hidrauliĉkih strojeva (sa nasipa ili s plovila).

3.3.3. Tolerancije Iskop mora biti u skladu s projektiranim. Kontrola usklaĊenosti podmorskog iskopa s projektom vrši se na bazi snimljenih profila prije poĉetka i nakon završetka radova. Nadzorni inţenjer moţe po svom nahoĊenju kontrolirati iskop i u "meĊuprofilima". Općenite tolerance kod nadmorskih radova: - Bageriranje od +0,0 m do -0,3 m - Iskop miniranjem ili hidrauliĉkim ĉekićima od +0,0 m do -0,3 m Nadomjestak prekopanog materijala nasipom, ili betonom, obavezan je na svoj teret obaviti Izvoditelj ako se na mjestu iskopa temelji neka gradnja.

3.3.4. Uporaba materijala iz iskopa Uporaba materijala iz iskopa u bilo koju svrhu podloţna je odobrenju Nl-a. Kontrola kakvoće iskopanog materijala za ponovnu upotrebu obavljati prema vaţećim standardima: HRN U.B1.010/79 Uzimanje uzoraka tla; HRN U.B1.012/79 OdreĊivanje vlaţnosti uzoraka tla; HRN U.B1.014/68 OdreĊivanje specifiĉne teţine tla; HRN U.B1.016/68 OdreĊivanje zapreminske teţine tla; HRN U.B1.018/80 OdreĊivanje granulometrijskog sastava; HRN U.B1.020/80 OdreĊivanje granica konzistencije tla. Aterbergove granice; HRN U.B1.024/68 OdreĊivanje sadrţaja sagorljivih i organskih materija tla; HRN U.B1.038/68 OdreĊivanje optimalnog sadrţaja vode; HRN U.E1.010/81 Zemljani radovi na izgradnji putova; HRN U.E8.010/81 Nosivost i ravnost na nivou posteljice; HRN U.B1.010/79 Uzimanje uzoraka tla; HRN U.B1.012/79 OdreĊivanje vlaţnosti uzoraka tla; HRN U.B1.016/68 OdreĊivanje zapreminske teţine tla; HRN U.B1.046/68 OdreĊivanje modula stišljivosti metodom kruţne ploĉe.

3.3.5. Zaštita iskopa Izvoditelj je duţan osigurati zaštitu iskopa: oplatu i druga odobrena sredstva za pridrţavanje boĉnih strana iskopa, kako rovova tako i jama. Kod koncipiranja zaštite treba voditi raĉuna da se sprijeĉi bilo kakvo pomicanje tla na boĉnim stranama ili šteta na susjednim objektima, a u obzir se mora uzeti i utjecaj iskopanog materijala deponiranog uz rubove iskopa. Sav materijal uporabljen za



Mjesto i datum:




Stranica 72

podupiranje strana iskopa mora se uklanjati paralelno s napredovanjem zatrpavanja, osim ako se izriĉito ne naredi da se istog ostavi u zemlji, a podupore moraju biti tako projektirane da odgovaraju tim meĊufazama zatrpavanja. Podupiraĉi se naĉelno moraju stavljati u za tu svrhu dodatno iskopanim prostorima izvan projektiranih linija iskopa, radi odrţavanja radnog prostora oko graĊevine.

3.3.6. Podmorski iskop maritimnih nanosa i općih kamenih nasipa Podmorski iskop mora biti u skladu s projektiranim. Kontrola usklaĊenosti podmorskog iskopa s projektom vrši se na bazi snimljenih profila prije poĉetka i nakon završetka radova. Nadzorni inţenjer moţe po svom nahoĊenju kontrolirati iskop i u "meĊuprofilima". Vertikalne tolerance kod masivnih podmorskih radova na horizontalnim slojevima prema Ciria, str. 503 iznose: - Bageriranje od +0,0 m do -0,5 m - Iskop miniranjem miniranje ( ili iskop hidrauliĉnim otkopnim ĉekićime) od +0,0 m do -0,5 m - Ravnanje sajlašem ±0,2 m Detaljnije tolerance za bageriranje mogu se naći u njemaĉkim preporukama EAU. Slijedećoj fazi gradnje pristupa se tek kad NI prihvati obavljeni iskop temelja. Iskope za temeljne nasipe stupova treba izvesti s naroĉitom paţnjom, a kvalificirani ronilac treba pregledati da li je iskopom dobivena podloga pogodna za daljnju gradnju (uklonjeni stišljivi slojevi materijala) ili ju drugim mjerama treba oĉistiti i dotjerati (ukloniti slojeve mulja) u prihvatljivo stanje za tip gradnje koji ide na razmatrani iskop. Tolerance su od +0,0 m do -0,3 m vertikalno i ±0,5 m horizontalno. Slijedećoj fazi gradnje pristupa se tek kad NI prihvati obavljeni iskop temelja. Nadomjestak prekopanog materijala nasipom, ili betonom, obavezan je na svoj teret obaviti Izvoditelj.

3.4. Nasipi

3.4.1. Općenito Nasipni radovi kod izgradnje pomorsko-graĊevinskih objekata po ovom projektu obuhvaćaju: - filterski kameni nasipa (kamen mase 1-50 kg ) pod morem; - filterski kameni nasipa (kamen mase 1-20 kg ) iznad mora; - temeljni kamenomet (kamen mase 0,1-100 kg) ispod mora; - opći kameni nasip (kamen mase 0,1-500 kg) ispod mora; - opći kameni nasip (kamen mase 0,1-500 kg) iznad mora; - zaštitni kamenomet rip rap (kamen mase 10-400 kg) ispod i iznad mora; Nasipi moraju ukljuĉivati nadvišenje zbog slijeganja.

3.4.2. Standardna specifikacija i pravila struke Osim kada se drugi zahtjevi izrijekom navode u specifikacijama, sav materijal, izvoĊenje, uzorkovanje i ispitivanje mora se uskladiti sa preporukama i smjernicama danima u “Priruĉniku za korištenje stijena u obalnom i priobalnom Inţenjerstvu”, Posebnoj publikaciji 83 (CIRIA - Construction Industry Research and Information Association) i u Izvještaju 154 (CUR- Centre for Civil Engineering Research and Codes). Pozivanje na CIRIA-u u ovoj Tehniĉkoj specifikaciji znaĉit će upućivanje na ovaj dokument.

3.4.3. Materijal



Mjesto i datum:




Stranica 73

Kameni materijal od kojeg se izvode podmorski i nadmorski nasipi u podmorskim gradnjama treba biti od zdravog i kompaktnog vapnenca ili eruptiva otpornog na djelovanje morske vode, smrzavanje, upijanje vode, habanje i drobljenje. Osim toga mora imati propisanu gustoću mase i pritisnu ĉvrstoću: 1. postojanost u morskoj vodi: gubitak mase <5% 2. postojanost na smrzavanje: gubitak mase <5% 3. upijanje vode <0,60% mase 4. habanje i drobljenje LA testom: gubitak mase <25% 5. odsutnost pukotina: vizualna kontrola 6. prostorna masa fkam>2.700 (kg/m3) 7. prisutna ĉvrstoća u suhom stanju σkamtlak >80(Mpa) Gore dane granice za kontrolu kakvoće kamenog materijala moraju biti potvrĊene prethodnim ispitivanjem u vidu isprave o sukladnosti koju daje isporuĉitelj kamena. Kontrolna ispitivanja moraju se obaviti u jednoj seriji na 10.000 t isporuĉenog kamena prema sljedećim normama: - ad 1 i 2 ispitivanje opće postojanosti pomoću zasićene otopine Na2SO4, HRN B.B8.002, na

uzorku 5 kocki 5x5x5 cm - ad 3 ispitivanje upijanja vode, HRN B.B8.010, na uzorku 5 kocki 5x5x5 cm - ad 4 ispitivanje habanja i drobljenja LA testom HRN B.B8.045, za krupne frakcije kakve se koriste

u pomorskim gradnjama nema standarda. Ovdje se odreĊuje ispitivanje kamene gradacije E (5 kg promjera zrna 50-63 mm + 5kg promjera zrna 31-50 mm) dobivene od kamenih blokova koji se ugraĊuju u nasipne pomorske konstrukcije,

- ad 6 -ispitivanje prostorne mase, Ispitivanje HRN B.B8.032, na uzorku 5 kocki 5x5x5 cm - ad 7 - ispitivanje pritisne ĉvrstoće, RN B.B8.012, na uzorku 5 kocki 5x5x5 cm Kameni materijali skladište se na gradilištu odvojeno po granulometrijskim frakcijama kad je rijeĉ o tuĉencima i drobljencima, a po teţinskim frakcijama kad je rijeĉ o kamenim blokovima. Nadzorni inţenjer mora kontrolirati krupnoću i veliĉinu kamenih blokova bilo na deponiji ili prilikom transporta te preuzeti svaku novu partiju. Ovo svakodnevno unositi u graĊevinski knjigu. Sav materijal za zaštitni kameni nasip i filterske slojeve ne smije sadrţavati više od 50% kamena s omjerom duljine i debljine (l / d) većim od 2 kao ni kamenje sa istim omjerom većim od 3.

Duljina, l, definirana je kao najveća udaljenost izmeĊu dvije toĉke na kamenu (npr. dijametralno suprotni kutovi kubiĉnog bloka), a debljina, d, kao minimalna udaljenost izmeĊu dvije paralelne ravne linije kroz koje kamen moţe nesmetano proći.

3.4.4. Gradacije

Kamen za svaki nasipni sloj je gradiran u okviru slijedećih ograniĉenja:

SLOJ Wmin1 (kg) Wmax

2 (kg)

FILTERSKI SLOJ ISPOD MORA 1 50

FILTERSKI SLOJ IZNAD MORA 1 20 1 Wmin – teţina koju ima ne više od 15% najlakših na kumulativnoj krivulji raspodjele teţine; 2 Wmax – teţina koju ima ne više od 15% najteţih na kumulativnoj krivulji raspodjele teţine.

3.4.5. Dokazi i ispitivanje kakvoće materijala Kameni materijal predviĊen za nasipe mora imati isprave o sukladnosti prema hrvatskim propisima i normama. Isprave o sukladnosti pribavlja IzvoĊaĉ. Sve isporuke kamenog materijala za nasipanje moraju biti, u najmanju ruku jednake onima u ispravi o sukladnosti. Ako nadzorni inţenjer to zatraţi Izvoditelj je duţan staviti na raspolaganje uzorke materijala za nasipe i to dovoljno unaprijed da se mogu izvršiti potrebna ispitivanja prije planiranog poĉetka rada.



Mjesto i datum:




Stranica 74

Za materijale podmorskih radova velikog volumena koji sadrţe krupnu granulaciju treba provesti vizualnu kontrolu granulometrije materijala prema donjim kriterijima za svaku pojedinu kategoriju kamenog nasipa. Ako se nasip radi od kamenog materijala dobivenog miniranjem, potrebna kontrola granulometrijskog sastava u laboratoriju obavlja se na materijalu do najvećeg zrna od 10 cm, a udio pojedinih frakcija iznad 10 cm odreĊuje se vizualnom kontrolom i procjenom. Tekuća kontrola ugradnje (geometrija, tolerance, slog, ĉistoća iskopa) vrši se na kontrolnim profilima svakih 15 metara.

3.4.6. Neodgovarajući materijal za temeljenje Neodgovarajućim materijalom smatrat će se površinski materijal ili materijal na projektiranoj dubini kojeg NI ocijeni neadekvatnim za temeljenje objekta koji se na njemu nadograĊuje. Takav se materijal treba ukloniti uz poštivanje stabiliteta iskopa, zamijeniti odgovarajućim, ako je nad morem, zbiti ga do odgovarajuće zbijenosti, i na traţenu kotu sve u skladu sa NI-ovim uputama.

3.4.7. Nadvišenja Uslijed slijeganja kamenog nasipa na stijeni treba raĉunati s 3%-tnim nadvišenjem nasipa u fazi gradnje. Kod nasipa na marinskom sedimentu, treba izvesti nadvišenje nasipa prema geotehniĉkim proraĉunima.

3.4.8. Opći kameni nasip u moru Odnosi se na masovno nasipavanje općeg kamenog materijala u moru (s granulacijom 0,1 do 500 kg) uz <5% zrna do 42mm u trup pomorske konstrukcije. Koeficijent nejednolikosti treba biti U=d60/d10 veći od 4. Moţe se graditi s plovila (ugradnja prevrtaljkama, klapetama ili grajferom). Zbija se samo nadmorski dio ako se na nasipu nešto gradi. Podmorski nasip mora geometrijski biti u skladu s projektiranim. Kontrola usklanenosti podmorskog iskopa s projektom vrši se na bazi snimljenih profila prije poĉetka i nakon završetka radova. Nadzorni inţenjer moţe po svom nahoĊenju kontrolirati nasip i "meĊuprofilima". Općenite tolerance kod podmorskih nasipnih radova na horizontalnim (plovnom mehanizacijom) slojevima prema CIRIA, str. 503 iznose: - masovno nasipavanje kamena šljunĉane granulacije ±0,5 m vertikalno - masovno nasipavanje kamena šljunĉane granulacije +3 m horizontalno - ravnanje sajlašem ±0,2 m vertikalno Tolerancija završne nadmorske plohe općeg kamenog nasipa je ±5 cm vertikalno i ±30 cm horizontalno. Ako završni nadmorski dio općeg kamenog nasipa sluţi kao posteljica za polaganje kolniĉke konstrukcije mora imati zbijenost Ms ≥ 40 MN/m2, a ispitivanje posteljice se obavlja prema normama: HRN U.B1.010, HRN U.B1.012, HRN U.B1.014, HRN U.B1.016, HRN U.B1.018, HRN U.B1.020, HRN U.B1.024, HRN U.B1.038, HRN U.B1.046, HRN U.E1.010. Tekuće ispitivanje granulometrije kamenog materijala vrši se na svakih 4000 m3 ugraĊenog materijala dok se kontrolno ispitivanje vrši na svakih 8000 m3. Ispitivanje granulometrije kontrolira se pomoću rešetke od ĉeliĉnih šina i sliĉne ĉeliĉne konstrukcije izgranene u kamenolomu ili na gradilištu te usporenuje sa gore definiranim kriterijima.



Mjesto i datum:




Stranica 75

Nastavku radova nad općim nasipom moţe se prići tek kad NI pregleda i odobri kakvoću i geometriju njegove izvedbe.

4. BETONSKI I ARMIRANO BETONSKI RADOVI - Svi betonski i armiranobetonski radovi moraju se izvršiti prema odredbama Tehniĉkog propisa za graĊevinske konstrukcije (N.N.br. 17/17) u kojem su navedeni svi uvjeti kontrole i osiguranja kvalitete. Za betonske konstrukcije rabe se materijali i graĊevni proizvodi koji su navedeni u hrvatskoj normi HRN EN 1992-1-1 (beton, ĉelik za armiranje, ĉelik za prednapinjanje, ureĊaji za prednapinjanje, predgotovljeni betonski elementi), a ĉija su svojstva u skladu s odgovarajućim tehniĉkim specifikacijama na koje upućuje ova hrvatska norma i poseban propis. Svojstva graĊevnih proizvoda tijekom izvoĊenja betonske konstrukcije odrţavaju se u skladu s uputom odnosno tehniĉkom uputom za ugradnju i uporabu. - Kontrolni postupak utvrĊivanja svojstava svjeţeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju

neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima norme HRN EN 13670-1 i projekta betonske konstrukcije, a najmanje pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila) te kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije istim postupkom kojim je ispitana u proizvodnji.

- Kontrolni postupak utvrĊivanja tlaĉne ĉvrstoće oĉvrsnulog betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima projekta betonske konstrukcije, ali ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez prekida ugraĊivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvoĊaĉa.

- Ako je koliĉina ugraĊenog betona veća od 100 m3, za svakih slijedećih ugraĊenih 100 m3 uzima se po jedan dodatni uzorak betona.

- Podaci o istovrsnim elementima betonske konstrukcije izvedenim od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvoĊaĉa evidentiraju se uz navoĊenje podataka iz otpremnice tog betona, a podaci o uzimanju uzoraka betona evidentiraju se uz obvezno navoĊenje oznake pojedinaĉnog elementa betonske konstrukcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije na kojem se beton ugraĊivao u trenutku uzimanja uzoraka.

- Kontrolni postupak utvrĊivanja tlaĉne ĉvrstoće oĉvrsnulog betona ocjenjivanjem rezultata ispitivanje uzoraka i dokazivanje karakteristiĉne tlaĉne ĉvrstoće betona provodi se odgovarajućom primjenom kriterija iz Dodataka B norme HRN EN 206-1 »Ispitivanje identiĉnosti tlaĉne ĉvrstoće«.

- Kontrolni postupak utvrĊivanja tlaĉne ĉvrstoće oĉvrsnulog betona ugraĊenog u pojedini element betonske konstrukcije u sluĉaju sumnje, provodi se kontrolnim ispitivanjem.

- Za sluĉaj nepotvrĊivanja zahtijevanog razreda tlaĉne ĉvrstoće betona treba na dijelu konstrukcije u koji je ugraĊen beton nedokazanog razreda tlaĉne ĉvrstoće provesti naknadno ispitivanje tlaĉne ĉvrstoće betona u konstrukciji prema HRN EN 12504-1 i ocjenu sukladnosti prema HRN EN 13791.

4.1. Isporuka svjeţeg betona

4.1.1. Informacije korisnika betona proizvoĊaĉu

Korisnik će usuglasiti s proizvoĊaĉem: - datum isporuke, - vrijeme i - koliĉinu, i informirati proizvoĊaĉa o:



Mjesto i datum:




Stranica 76

- posebnom transportu na gradilište, - posebnim postupcima ugradnje, - ograniĉenjima vozila isporuke, npr. tipa (agitirajuća ili neagitirajuća oprema), veliĉine, visine ili bruto teţine.

4.1.2. Informacije proizvoĊaĉa betona korisniku Kada naruĉuje beton, korisnik će zahtijevati informacije o sastavu mješavine betona radi primjene pravilne ugradnje i zaštite svjeţeg betona i utvrĊivanja razvoja ĉvrstoće betona. Te informacije mora na zahtjev korisnika dati proizvoĊaĉ prije isporuke betona, već prema tome kako odgovara korisniku. Kad je posrijedi tvorniĉki proizvedeni beton, informacije, kad se zatraţe, mogu takoĊer biti dane i referencama proizvoĊaĉeva kataloga sastava mješavina betona, u kojima su iskazane pojedinosti o klasama ĉvrstoće, klasama konzistencije, teţina mješavine i drugi mjerodavni podaci. Informacije za utvrĊivanje vremena zaštite betona prema razvoju ĉvrstoće mogu biti iskazane nazivima iz tablice 2 ili krivuljom razvoja ĉvrstoće betona pri 20°C izmeĊu 2 i 28 dana. Razvoj ĉvrstoće betona pri 20°C

Razvoj ĉvrstoće Omjeri ĉvrstoće - σ2 / σ28

Brz > 0,5

Srednji > 0,3 < 0,5

Polagan > 0,15 < 0,3

Vrlo polagan < 0,15

Omjer ĉvrstoće kao indikator razvoja ĉvrstoće jest omjer srednje vrijednosti tlaĉne ĉvrstoće nakon 2 dana σ2 i srednje vrijednosti tlaĉne ĉvrstoće nakon 28 dana σ28 utvrĊen poĉetnim ispitivanjima ili zasnovan na poznatim svojstvima betona komparabilnog sastava. U ovim poĉetnim ispitivanjima uzorke za utvrĊivanje ĉvrstoće treba praviti, njegovati i ispitivati prema HRN EN 12350-1, HRN EN 12390-1, HRN EN 12390-2 i HRN EN 12390-3. ProizvoĊaĉ treba informirati korisnika o zdravstvenom riziku koji se moţe pojaviti tijekom rukovanja betonom.

4.1.3. Otpremnica za gotov (tvorniĉki proizveden) beton Pri isporuci betona proizvoĊaĉ mora dostaviti korisniku otpremnicu za svaku transportnim sredstvom isporuĉenu koliĉinu betona, na kojoj su otisnute, utisnute ili upisane najmanje sljedeće informacije: - ime tvornice betona, - serijski broj otpremnice, - datum i vrijeme utovara, tj. vrijeme prvog kontakta cementa i vode, - broj vozila, - ime kupca, - ime i lokacija gradilišta, - detalji ili reference uvjeta, npr. kodni broj, redni broj, - koliĉina betona u m3, - deklaracija sukladnosti s referentnim uvjetima kvalitete i EN 206, - ime ili znak certifikacijskog tijela ako je relevantno, - vrijeme kad beton stiţe na gradilište,



Mjesto i datum:




Stranica 77

- vrijeme poĉetka istovara, - vrijeme završetka istovara.

4.1.4. Otpremne informacije za gradilišni beton Odgovarajuća informacija traţena poglavljem 4.1.3. za otpremnicu betona mjerodavna je i za beton proizveden na velikom gradilištu ili kad ukljuĉuje više tipova betona.

4.1.5. Konzistencija pri isporuci Općenito je svako dodavanje vode ili kemijskih dodataka pri isporuci zabranjeno. U posebnim sluĉajevima voda ili kemijski dodaci mogu biti dodani kad je to pod odgovornošću proizvoĊaĉa i primjenjuje se za dobivanje uvjetovane vrijednosti konzistencije, osiguravajući da uvjetovane graniĉne vrijednosti nisu prekoraĉene i da je dodatak kemijskog dodatka ukljuĉen u projekt betona. Koliĉina svakog dodatka vode ili kemijskog dodatka dodana u vozilo (mikser) mora biti upisana u otpremni dokument u svim sluĉajevima.

4.1.6. Kontrola sukladnosti i kriteriji sukladnosti Kontrola sukladnosti sastoji se od aktivnosti i odluka koje treba poduzeti u skladu s pravilima ocjene sukladnosti radi provjere sukladnosti betona s propisanim uvjetima. Kontrola sukladnosti je integralni dio kontrole proizvodnje. Svojstva betona kojima se kontrolira sukladnost jesu ona koja se mjere odgovarajućim ispitivanjima prema normiranim postupcima. Stvarne vrijednosti svojstava betona u konstrukcijama mogu se razlikovati od tih utvrĊenih ispitivanjima, npr. ovisno o dimenzijama konstrukcije, ugradnji, zbijanju, njegovanju i klimatskim uvjetima. Plan uzorkovanja i ispitivanja te kriteriji sukladnosti trebaju zadovoljavati postupke navedene u normi HRN EN 206-1 i odredbama ovog poglavlja projekta . Mjesto uzimanja uzoraka za ispitivanje sukladnosti treba odabrati tako da se mjerodavna svojstva betona i sastav betona znaĉajnije ne mijenjaju od mjesta uzorkovanja do mjesta isporuke. ProizvoĊaĉ moţe koristiti i druge rezultate ispitivanja isporuĉenog betona u prihvaćanju sukladnosti. Sukladnost ili nesukladnost prosuĊuje se prema kriterijima ocjene sukladnosti.

4.1.7. Kontrola proizvodnje betona ProizvoĊaĉ je odgovoran za besprijekorno upravljanje proizvodnjom betona. Sav beton mora biti predmet kontrole proizvodnje. Kontrola proizvodnje betona provoditi će se u skladu s toĉkom 9 norme HRN EN 206-1 i mora obuhvatiti sve mjere nuţne za odrţavanje i osiguranje svojstava betona sukladno zahtjevima norme HRN EN 206-1 i TPGK. Kontrola proizvodnje obuhvaća sve mjere nuţne za odrţavanje svojstava betona u sukladnosti s uvjetovanim svojstvima. To ukljuĉuje: - izbor materijala, - projektiranje betona, - proizvodnju betona, - preglede i ispitivanja, - uporabu rezultata ispitivanja sastavnih materijala, svjeţeg i oĉvrslog betona i opreme - kontrolu sukladnosti . Sustav kontrole proizvodnje treba sadrţavati odgovarajuće dokumentirani postupak i upute. Taj postupak i upute treba po potrebi utvrditi uzimajući u obzir potrebe kontrole iskazane u tablicama 22, 23 i 24 norme HRN EN 206-1. Namjeravanu uĉestalost ispitivanja i nadzora treba dokumentirati.



Mjesto i datum:




Stranica 78

Rezultate ispitivanja i kontrola treba evidentirati izvještajima. Svi mjerodavni podaci o kontroli proizvodnje trebaju biti zapisani (sadrţani u izvještajima). Izvještaje o kontroli proizvodnje treba ĉuvati najmanje 3 godina, ako zakonske obveze ne traţe duţe razdoblje. Za projektirani beton se prije poĉetka izvedbe mora provesti i dokumentirati poĉetno ispitivanje prema prilogu „A“ norme HRN EN 206-1.

4.1.8. Vrednovanje i potvrĊivanje sukladnosti ProizvoĊaĉ je odgovoran za ocjenu sukladnosti betona s uvjetovanim svojstvima te mora provoditi i sljedeće: - poĉetno ispitivanje kad je traţeno - kontrolu proizvodnje - kontrolu sukladnosti ProizvoĊaĉevu kontrolu proizvodnje treba za sve betone klase iznad C16/20 vrednovati i pregledavati ovlašteno nadzorno tijelo i zatim ovjeriti ovlašteno certifikacijsko tijelo. ProizvoĊaĉ je odgovoran za odrţavanje sustava kontrole proizvodnje.

4.1.9. Izbor materijala Sastavni materijali ne smiju sadrţavati štetne primjese u koliĉinama koje mogu biti opasne za trajnost betona ili uzrokovati koroziju armature. Moraju biti pogodni za namjeravano korištenje betona.Samo osnovne sastojke utvrĊene uporabivosti za uvjetovanu primjenu treba koristiti u betonu sukladnom EN 206.

4.1.10. Cement Za izradu betona mogu se rabiti cementi propisani normom EN 197 koja uvjetuje sastav, svojstva i kriterije sukladnosti obiĉnog cementa. Od ostalih vrsta cementa mogu se rabiti oni cementi za koje se objave odgovarajući ostali dijelovi EN 197 ili za njih u nedostatku tih dijelova postoje odgovarajuće još uvijek vaţeće HRN ili tehniĉka dopuštenja nadleţnog drţavnog ministarstva. Smiju se rabiti samo oni cementi koji imaju potvrdu sukladnosti s uvjetima odgovarajuće vaţeće norme, izdane po ovlaštenoj hrvatskoj instituciji. Cement i u vrećama i cisternama treba transportirati i skladištiti na naĉin i u uvjetima koji ne utjeĉu negativno na njegovu kakvoću. Treba ga skladištiti posebno po vrstama i klasama i rabiti prema redoslijedu primitka na betonari. Cementi iste vrste i klase razliĉitih proizvoĊaĉa smiju se skladištiti u istom silosu samo ako se prethodno dokaţe da njihovo miješanje ne djeluje negativno na svojstva i ujednaĉenost kakvoće betona. Ne smije se rabiti cement koji je na betonari uskladišten duţe od 3 mjeseca, ako ispitivanjima osnovnih svojstava nije potvrĊeno da mu kakvoća odgovara propisanim uvjetima.

4.1.11. Agregat Za izradu betona moţe se upotrebljavati obiĉni i teški agregat propisan normom HRN EN 12620 i lagani agregat propisan normom HRN EN 13055. Budući da su svojstva agregata i uĉestalost kontrolnih ispitivanja u navedenim normama, ovisno o namjeni, uvjetovani klasama (kategorijama)



Mjesto i datum:




Stranica 79

kvalitete, za betonske radove na cestama smije se rabiti samo agregat ĉija svojstva zadovoljavaju uvjete najmanje za drugu klasu kakvoće. Agregat pri spravljanju betona mora biti razdvojen u najmanje 3 frakcije. Prirodno granulirani agregat smije se rabiti samo za izradu valjanog betona, podloţnih betona i betona ispune uvjetovane klase C 8/10. Smije se rabiti samo agregat koji ima potvrdu sukladnosti s uvjetima navedenih normi, koju izdaje ovlaštena hrvatska institucija. Frakcije agregata moraju se transportirati i skladištiti odvojeno, tako da se ne prljaju, ne predrobljuju i ne segregiraju. Podloga odlagališta agregata treba biti izvedena u dovoljnom nagibu za odvodnju vode koja se procjeĊuje iz agregata. Na istom mjestu smije se odlagati samo agregat iste nazivne frakcije iz istog izvora, a iste nazivne frakcije iz razliĉitih izvora samo ako je prethodno dokazano da imaju ista ili dovoljno sliĉna svojstva koja ne uzrokuju promjenu koliĉine doziranja u betonu.

4.1.12. Voda za spravljanje betona Voda za spravljanje betona treba zadovoljavati uvjete norme HRN EN-1008.Pouzdano pitka voda (iz gradskih vodovoda) moţe se rabiti bez potrebe prethodne provjere uporabljivosti. Vodu koja se ne koristi za piće, a koristi se za izradu betona na osnovi provedenih ispitivanja, treba kontrolirati najmanje jednom u tri mjeseca.

4.1.13. Kemijski dodaci Mogu se rabiti kemijski dodaci koji zadovoljavaju uvjete norme HRN EN 934.Smiju se rabiti samo oni kemijski dodaci koji imaju potvrdu sukladnosti s uvjetima navedene norme koju je izdala ovlaštena hrvatska institucija. Kemijski dodaci koji nisu uvjetovani navedenom normom mogu se rabiti samo uz odgovarajuće tehniĉko dopuštenje nadleţnog ministarstva ili institucije koju to ministarstvo ovlasti. Uporabljivost i uĉinkovitost svake isporuke kemijskog dodatka treba prije uporabe prema vaţećim propisima provjeriti u konkretnim uvjetima. Skladištenje i primjenu kemijskih dodataka treba provoditi prema uputama proizvoĊaĉa.

4.1.14. Mineralni dodaci Pod uvodno definiranim pojmom mineralnih dodataka razlikuju se: - gotovo inertni mineralni dodaci (tip I), - pucolanski ili latentno hidrauliĉni mineralni dodaci (tip II). Od mineralnih dodataka tipa I mogu se rabiti: - fileri koji zadovoljavaju uvjete norme EN 12620, - pigmenti koji zadovoljavaju uvjete norme HRN EN 12878. Od mineralnih dodataka tipa II mogu se rabiti: - lebdeći pepeo koji zadovoljava uvjete norme HRN EN 450, - silikatna prašina koja zadovoljava uvjete norme HRN EN 13263.



Mjesto i datum:




Stranica 80

Ostali mineralni dodaci mogu se rabiti samo ako zadovoljavaju uvjete odgovarajuće hrvatske norme ili tehniĉkog dopuštenja izdanog od nadleţnog ministarstva ili institucije koju je to ministarstvo ovlastilo.

4.2. Montaţni betonski i armirano betonski elementi

4.2.1. Općenito Montaţni AB elementi će se općenito proizvoditi u skladu sa odredbama općih tehniĉkih uvjeta koji vrijede za beton ugraĊen na licu mjesta. Elementi koji su projektirani kao izraĊeni na licu mjesta mogu se izvesti kao montaţni jedino uz odobrenje NI-a.

4.2.2. Izrada Oplatni vibratori i vibracioni stolovi će se uporabiti tek nakon pokusnog vibriranja i uz odobrenje NI-a. Radi postizanja veće preciznosti kod montaţe te boljeg izgleda lica vidljivog betona preporuĉa se uporaba metalne oplate. Ukoliko se elementi izraĊuju u serijama na naĉin da stranica gotovog elementa sluţi kao oplata slijedećem elementu, trebaju se poduzeti mjere da se izbjegne lijepljenje betona za postojeći element. U sluĉaju primjene ovakvog naĉina izrade elemenata, plan rada na ugradnji betona treba biti podešen tako da se uskladi sa odredbama tehniĉkih uvjeta koje se odnose na dizanje elemenata.

4.2.3. Njega Njega betona montaţnih elemenata moţe se provoditi osim na naĉin propisan za betone ugraĊene na licu mjesta i zaparivanjem. U sluĉaju zaparivanja Izvoditelj (ili proizvoĊaĉ elemenata) treba prethodnim ispitivanjima dokazati prirast ĉvrstoće betona tijekom zaparivanja. TakoĊer treba dokazati da zaparivanje nema štetni utjecaj na koeficijent difuzije klorida betona.

4.2.4. Obiljeţavanje Svi izbetonirani montaţni konstruktivni elementi moraju se obiljeţiti, na mjestima koji neće biti vidljivi u konaĉnom poloţaju, referentnim brojem, datumom ugradnje betona te ako je potrebno i naznakom orijentacije i poloţaja u konstrukciji.

4.2.5. Skladištenje, transport i montaţa Montaţni armiranobetonski elementi moraju biti tako uskladišteni, transportirani i graĊeni da se sprijeĉi njihovo prekomjerno naprezanje i oštećenje. Naĉin dizanja blokova prilagoditi će se tehnologiji odabranog izvoĊaĉa i detaljno obraditi u izvedbenom projektu. Uţad, kuke i drugi elementi sistema za dizanje moraju se proraĉunati na dvostruku teţinu betonskog elementa koji treba podizati.



Mjesto i datum:




Stranica 81

5. SKELE I OPLATE

5.1. Osnovni zahtjevi

Skele i oplate, ukljuĉujući njihove potpore i temelje, treba projektirati, konstruirati u skladu sa normom HRN EN 13670-1, tako da su: - otporne na svako djelovanje kojem su izloţene tijekom izvedbe, - dovoljno ĉvrste da osiguraju zadovoljenje tolerancija uvjetovanih za konstrukciju i sprijeĉe

oštećivanje konstrukcije. - oblik, funkcioniranje, izgled i trajnost stalnih radova ne smiju biti ugroţeni ni oštećeni svojstvima

skela i oplate te njihovim uklanjanjem. Skele i oplate trebaju se kontrolirati prije betoniranja u skladu sa normom HRN EN 13670-1.

5.2. Materijali Moţe se upotrijebiti svaki materijal koji će ispuniti uvjete konstrukcije. Moraju zadovoljavati odgovarajuće norme za proizvod ako postoje. U obzir treba uzeti svojstva posebnih materijala. Svaka oplata bilo da je drvena, od šperploĉe ili ĉeliĉna, a koja se upotrebljava višekratno, mora se obnoviti kada po mišljenju NI-a toliko propadne da štetno djeluje na kvaliteta površinske obrade ili kvaliteta betona ili oboje.

5.3. Oplatna ulja Oplatna ulja treba odabrati i primijeniti na naĉin da ne štete betonu, armaturi ili oplati i da ne djeluju štetno na okolinu. Nije li namjerno specificirano, oplatna ulja ne smiju štetno utjecati na valjanost površine, njezinu boju ili na posebne površinske premaze. Oplatna ulja treba primjenjivati u skladu s uputama proizvoĊaĉa ili isporuĉitelja.

5.4. Skele Projekt skele treba uzeti u obzir deformacije tijekom i nakon betoniranja kako bi se izbjegle štetne pukotine u mladom betonu. To se moţe postići: - ograniĉenjem progiba i/ili slijeganja, - kontrolom betoniranja i /ili specificiranjem betona npr. usporavanjem ugradnje.

5.5. Oplate Oplata treba osigurati betonu traţeni oblik dok ne oĉvrsne. Oplata i spojnice izmeĊu elemenata trebaju biti dovoljno nepropusni da sprijeĉe gubitak finog morta. Oplatu koja apsorbira znaĉajniju koliĉinu vode iz betona ili omogućava evaporaciju treba odgovarajuće vlaţiti da se sprijeĉi gubitak vode iz betona, osim ako nije za to posebno i kontrolirano namijenjena. Unutarnja površina oplate mora biti ĉista. Ako se koristi za vidni beton, njezina obrada mora osigurati takvu površinu betona. Paneli moraju imati ravne rubove da omoguće toĉno poravnavanje i priljubljivanje uz susjedne panele i sa spojnicama prekida u betoniranju. Paneli se moraju priĉvrstiti tako da im spojnice budu ili horizontalne ili vertikalne osim ako nije drukĉije specificirano ili odobreno. Ako se stavljaju letve za zarubljivanje, iste moraju biti pravilne i toĉnih dimenzija da se osigura glatko i neprekinuto zarubljivanje.

5.6. Površinska obrada



Mjesto i datum:




Stranica 82

Posebnu površinsku obradu betona, ako se traţi, treba utvrditi projektnim specifikacijama. Za prihvaćanje zadane kvalitete površinske obrade mogu biti uvjetovani pokusni betonski paneli. Vrsta i kvaliteta površinske obrade ovise o tipu oplate, betonu (agregatu, cementu, kemijskim i mineralnim dodacima), izvedbi i zaštiti tijekom izvedbe.

5.7. Oplatni ulošci i nosaĉi Privremeni drţaĉi oplate, šipke, cijevi i sliĉni predmeti koji će se ubetonirati u sklop koji se izvodi i ugraĊeni elementi kao npr. ploĉe, ankeri i distanceri trebaju:

- biti ĉvrsto fiksirani tako da oĉuvaju projektirani poloţaj tijekom betoniranja, - ne uzrokovati neprihvatljive utjecaje na konstrukciju, - ne reagirati štetno s betonom, armaturom ili prednapetim ĉelikom, - ne uzrokovati neprihvatljivi površinski izgled betona, - ne štetiti funkcionalnosti i trajnosti konstrukcijskog elementa.

Svaki ugraĊeni dio treba imati dovoljnu ĉvrstoću i krutost da zadrţi oblik tijekom betoniranja. Ne smije sadrţavati tvari koje mogu štetno djelovati na njih same, beton ili armaturu. Udubljenja ili otvore za privremene radove treba zapuniti i završno obraditi materijalom kakvoće sliĉne okolnom betonu, osim ako ne ostaju otvoreni ili im je drugi naĉin obrade specificiran. Mogu se upotrijebiti sredstva za uĉvršćivanje i ukrućivanje oplate jedino od potvrĊenih proizvoĊaĉa kao i odgovarajući zatezaĉi oplate te odstojnici. Zatezaĉi oplate moraju biti postavljeni najmanje 5 cm ispod površine betona. Zatezne matice moraju biti takve da nakon njihovog uklanjanja ostanu rupe pravilnog oblika.

5.8. Otpuštanje skela i uklanjanje oplate Skele ni oplata se ne smiju uklanjati dok beton ne dobije dovoljnu ĉvrstoću: - otpornu na oštećenje površine skidanjem oplate, - dovoljnu za preuzimanje svih djelovanja na betonski element u tom trenutku, - da izbjegne deformacije veće od specificiranih tolerancija elastiĉnog ili neelastiĉnog ponašanja

betona. Uklanjanje oplate treba izvoditi na naĉin da se konstrukcija ne preoptereti i ne ošteti. Opterećenja skela treba otpuštati postupno tako da se drugi elementi skele ne preopterete. Stabilnost skela i oplate treba odrţavati pri oslobaĊanju i uklanjanju opterećenja. Postupak podupiranja ili otpuštanja kad se primjenjuje za reduciranje utjecaja poĉetnog opterećenja, sukcesivno opterećenje i/ili izbjegavanje velike deformacije treba detaljno utvrditi.

6. ARMATURA I UGRADNJA ARMATURE

6.1. Općenito Armatura izraĊena od ĉelika za armiranje prema odredbama ugraĊuje se u armiranu betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije, normi HRN EN 13670, normama na koje ta upućuje. Rukovanje, skladištenje i zaštita armature treba biti u skladu sa zahtjevima tehniĉkih specifikacija koje se odnose na ĉelik za armiranje, te projekta betonske konstrukcije. IzvoĊaĉ mora prema normi HRN EN 13670 prije poĉetka ugradnje provjeriti je li armatura u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom rukovanja i skladištenja armature



Mjesto i datum:




Stranica 83

došlo do njezinog oštećivanja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehniĉka svojstva betonske konstrukcije. Nadzorni inţenjer neposredno prije poĉetka betoniranja mora: - provjeriti postoji li isprava o sukladnosti za ĉelik za armiranje, odnosno za armaturu i jesu li

iskazana svojstva sukladna zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, - provjeriti je li armatura izraĊena, postavljena i povezana u skladu s projektom betonske

konstrukcije te dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u graĊevinski dnevnik.

6.2. Materijali Ĉelik za armiranje betona treba zadovoljavati uvjete EN 10080 i uvjete projekta konstrukcije. Svaki proizvod treba biti jasno oznaĉen i prepoznatljiv. Sidreni i spojni elementi trebaju zadovoljavati uvjete EN 1992-1-1, priznatih propisa navedenih u TPGK i uvjete projekta. Površina armature mora biti oĉišćena od slobodne hrĊe i tvari koje mogu štetno djelovati na ĉelik, beton ili vezu izmeĊu njih. Galvanizirana armatura moţe se koristiti samo u betonu s cementom koji nema štetnog djelovanja na vezu s galvaniziranom armaturom.

6.3. Savijanje, rezanje, prijevoz i skladištenje Ĉelik za armiranje betona treba rezati i savijati prema projektnim specifikacijama. Pri tome: - savijanje treba izvoditi jednolikom brzinom, - savijanje ĉelika pri temperaturi ispod -5 °C, ako je dopušteno projektnim specifikacijama, treba

izvoditi uz poduzimanje odgovarajućih posebnih mjera osiguranja, - savijanje armature grijanjem smije se izvoditi samo uz posebno odobrenje u projektnim

specifikacijama. Promjer trna za savijanje šipki treba biti prilagoĊen stvarnom tipu armature.

7. IZVOĐENJE BETONSKIH RADOVA

7.1. Uvjeti kakvoće betona Beton mora biti proizveden prema uvjetima iz HRN EN 206-1.

7.2. Isporuka, preuzimanje i gradilišni prijevoz svjeţeg betona Nadzor i kontrolu kakvoće treba provesti na mjestu ugradnje i to najmanje u opsegu definiranom ovim tehniĉkim uvjetima. MeĊu ostalim treba provjeriti otpremni dokument i parafom potvrditi izvršeni nadzor.

7.3. Kontrola prije betoniranja - Treba pripremiti planove betoniranja i nadzora kao i sve ostale mjere predviĊene ovim

projektom, a ako ne postoji projekt a prema sloţenosti izvedbe je neophodan, potrebo ga je izraditi.



Mjesto i datum:




Stranica 84

- Treba po potrebi izvesti poĉetno ispitivanje betoniranja pokusnom ugradnjom i to prije izvedbe dokumentirati.

- Sve pripremne radnje treba provjeriti i dokumentirati prema ovim uvjetima prije no što ugradnja betona poĉne.

- Konstrukcijske spojnice moraju biti ĉiste i navlaţene. Oplatu treba oĉistiti od prljavštine, leda, snijega ili vode.

- Ako se beton ugraĊuje izravno na tlo, svjeţi beton treba zaštititi od miješanja s tlom i gubitka vode.

- Konstrukcijske elemente treba podloţnim betonom od najmanje 3-5 cm odvojiti od temeljnog tla ili za odgovarajuću vrijednost povećati donji zaštitni sloj betona.

- Temeljno tlo, stijena, oplata ili konstrukcijski dijelovi u dodiru s pozicijom koja se betonira trebaju imati temperaturu koja neće uzrokovati smrzavanje betona prije no što dostigne dovoljnu otpornost na smrzavanje. Ugradnja betona na smrznuto tlo nije dopuštena ako za takve sluĉajeve nisu predviĊene posebne mjere.

- PredviĊa li se temperatura okoline ispod 0oC u vrijeme ugradnje betona ili u razdoblju njegovanja, treba planirati mjere zaštite betona od oštećenja smrzavanjem.

- Površinska temperatura betona spojnice prije betoniranja idućeg sloja treba biti iznad 0oC. Ako se predviĊa visoka temperatura okoline u vrijeme betoniranja ili u razdoblju njegovanja, treba planirati mjere zaštite betona od tih negativnih djelovanja.

7.4. Ugradnja i zbijanje - Beton treba ugraditi i zbiti tako da se sva armatura i uloţeni elementi dobro obuhvate betonom i

osigura zaštitni sloj betona unutar propisanih tolerancija te beton dobije traţenu ĉvrstoću i trajnost. Posebnu paţnju treba posvetiti ugradnji i zbijanju betona na mjestima promjene presjeka, suţenja presjeka, uz otvore, na mjestima zgusnute armature i prekida betoniranja.

- Vibriranje, osim ako nije drugaĉije uvjetovano projektom, treba u pravilu izvoditi uronjenim vibratorima. Beton treba uloţiti što bliţe konaĉnom poloţaju u konstrukcijskom elementu: Vibriranjem se beton ne smije namjerno navlaĉiti kroz oplatu i armaturu.

- Normalna debljina sloja ne bi smjela biti veća od visine uronjenog vibratora. Vibriranje treba izvoditi sustavnim vertikalnim uranjanjem vibratora tako da se površina donjeg sloja revibrira. Kod debljih slojeva je revibriranje površinskog sloja preporuĉljivo i radi izbjegavanja plastiĉnog slijeganja betona ispod gornjih sipki armature.

- Vibriranje površinskim vibratorima treba izvoditi sustavno dok se iz betona oslobaĊa zarobljeni zrak. Prekomjerno površinsko vibriranje koje slabi kvalitetu površinskog sloja betona treba izbjeći. Kad se primjenjuje samo površinsko vibriranje, debljina sloja nakon vibriranja obiĉno ne treba prelaziti 100 mm, osim ako nije prethodno eksperimentalno dokazano drugaĉije. Korisno je dodatno vibriranje površina uz podupore.

- Brzina ugradnje i zbijanja betona treba biti dovoljno velika da se izbjegnu hladne spojnice i dovoljno niska da se izbjegnu pretjerana slijeganja ili preopterećenje oplate i skela. Hladna spojnica se moţe stvarati tijekom betoniranja, ako beton ugraĊenog sloja veţe prije ugradnje i zbijanja narednog. Dodatni zahtjevi na postupak i brzinu ugradnje betona mogu biti potrebni kod posebnih zahtjeva za površinsku obradu.

- Segregaciju betona treba pri ugradnji i zbijanju svesti na najmanju mjeru.

- Beton treba tijekom ugradnje i zbijanja zaštiti od insolacije, jakog vjetra, smrzavanja, vode, kiše i snijega.

- Naknadno dodavanje vode, cementa, površinskih otvrĊivaĉa ili sliĉnih materijala nije dopušteno.



Mjesto i datum:




Stranica 85

7.5. Njegovanje i zaštita

Beton u ranom razdoblju treba zaštititi:

- da se skupljanje svede na najmanju mjeru, - da se postigne potrebna površinska ĉvrstoća, - da se osigura dovoljna trajnost površinskog sloja, - od smrzavanja, - od štetnih vibracija, udara ili drugih oštećivanja.

Pogodni su sljedeći postupci njegovanja primijenjeni odvojeno ili uzastopno: - drţanje betona u oplati, - pokrivanje površine betona paronepropusnim folijama, posebno uĉvršćenim i osiguranim na

spojevima i na krajevima, - pokrivanjem vlaţnim materijalima i njihovom zaštitom od sušenja, - drţanjem površine betona vidljivo vlaţnom prikladnim vlaţenjem, - primjenom zaštitnog premaza utvrĊene uporabivosti (potvrĊene certifikatom ili tehniĉkim

dopuštenjem). Postupci njegovanja trebaju osigurati nisku evaporaciju vlage iz površinskog sloja betona ili drţati površinu stalno vlaţnom. Prirodno njegovanje je dovoljno ako su uvjeti u cijelom razdoblju potrebnog njegovanja takvi daje brzina evaporacije vlage iz betona dovoljno niska, npr. u vlaţnom, kišnom ili maglovitom vremenu. Njegovanje površine betona treba bez odgode zapoĉeti odmah po završetku zbijanja i površinske obrade. Ako slobodnu površinu betona treba zaštititi od pucanja zbog plastiĉnog skupljanja, privremeno njegovanje treba primijeniti i prije površinske obrade. Trajanje primijenjenog njegovanja treba biti funkcija razvoja svojstava betona u površinskom sloju ovisno o omjeru:

- ĉvrstoće i zrelosti betona, - osloboĊene topline i ukupne topline osloboĊene u adijabatskim uvjetima.

Beton za uporabu u uvjetima izloţenosti konstrukcije definiranim u poglavlju 3 a treba njegovati dok površinski sloj betona ne dosegne najmanje 50 % uvjetovane tlaĉne ĉvrstoće. Iskustveno se taj uvjet, iskazan vremenski, moţe kontrolirati prema podacima danim u tablici "Najmanje razdoblje njegovanja betona za klase izloţenosti betona drugaĉije od X0 i XC1". Tablica: Najmanje razdoblje njegovanja betona za klase izloţenosti betona drugaĉije od X0 i XC1

Površinska temperatura betona t (°C)

Minimalno razdoblje njege u danima

Razvoj ĉvrstoće betona (fcm2/fcm28)=r**

Brz r≥0,5

Srednje brz r=0,3

Spor r=0,15

Jako spor r<0,15

t≥25 1 1,5 2 3

25>t≥15 1 2 3 5

15>t≥10 2 4 7 10

10>t≥5* 3 6 10 15

Prihvatljiva je linearna interpolacija izmeĊu vrijednosti u redovima *Za temperature ispod 5°C, trajanje njege treba produljiti za razdoblje jednako vremenu u kojem su temperature bile ispod 5°C. **Omjer ĉvrstoće kao indikator razvoja ĉvrstoće je omjer srednje vrijednosti tlaĉne ĉvrstoće nakon 2 dana(fcm2) i srednje vrijednosti tlaĉne ĉvrstoće nakon 28 dana (fcm,28) odreĊen poĉetnim ispitivanjima



Mjesto i datum:




Stranica 86

ili zasnovan na poznatim svojstvima betona usporedivog sastava. Razvoj ĉvrstoće mora deklarirati proizvoĊaĉ betona za svaki pojedini sastav, na tehniĉkom listu ili u otpremnici.

Ako se razvoj topline koristi za mjerenje razvoja svojstava betona, omjer topline i odgovarajuće ĉvrstoće treba prethodno utvrditi ili odobriti ovlaštena institucija. Pobliţa odreĊenja razvoja svojstava betona mogu se temeljiti na jednom od slijedećih postupaka: - raĉunu zrelosti iz mjerenja temperature na dubini najviše 10 mm u betonu ispod površine, - raĉunu zrelosti iz mjerenja srednjih dnevnih temperatura zraka, - temperaturi grijanja, - drugim pogodnim postupcima. Raĉun zrelosti treba se zasnivati na odgovarajućoj funkciji zrelosti, dokazanoj za tip cementa ili kombinaciju cementa i uporabljenog mineralnog dodatka. Primjena zaštitnih premaza nije dopuštena na konstrukcijskim spojnicama, na površinama koje će se naknadno obraĊivati ili na površinama na kojima treba osigurati vezu s drugim materijalima, osim ako se prethodno potpuno ne uklone prije te sljedeće operacije ili ako dokazano ne djeluju štetno na tu sljedeću operaciju. Ako projektnim specifikacijama nije naglašeno dopušteno, zaštitni premazi se ne smiju koristiti ni na površinama s uvjetovanim posebnim izgledom površine. Površinska temperatura betona ne smije pasti ispod 0°C dok površina betona ne dosegne ĉvrstoću dovoljnu za otpornost na smrzavanje (obiĉno iznad 5 N/mm2). Najviša temperatura betona ne smije prijeći 65°C. Mogući negativni utjecaji visokih temperatura betona tijekom njegovanja ukljuĉuju:

- znaĉajno smanjenje ĉvrstoće, - znaĉajno povećanje poroznosti, - odloţeno formiranje etringita, - povećanje razlike temperature betoniranog i prethodnog elementa.

7.6. Aktivnosti poslije betoniranja

Nakon skidanja oplate nadzorni inţenjer treba prema uvjetovanom razredu nadzora provesti kontrolu površine betona i potvrditi sukladnost za zahtjevima. Površinu betona treba tijekom izvedbe zaštititi od oštećivanja i remećenja površinske teksture. U sluĉaju pojave uobiĉajenih pogrešaka i nedostataka u izvedbi, kao npr. veza starog i novog betona, segregacije, neravnine, šupljine od vezanja oplate i sl. preporuka je da se ovakva oštećenja saniraju na naĉin da se obrade sanacijskim mortom sa dodatkom sredstva za povećanje prionjivosti starog i novog betona. Sanacijski mort mora biti sliĉnih mehaniĉkih svojstava i boje kao podloga na koju se nanosi. Oštećena mjesta treba oĉistiti ĉeliĉnim ĉetkama, te ukloniti sve slobodne komade betona ili cementne skrame koji nisu ĉvrsto povezani s podlogom. Tako oĉišćena mjesta treba navlaţiti vodom i oštećenja premazati sredstvom za nastavak betoniranja (SN veza) na naĉin da se u suho izmiješa smjesa pijesak:cement=2:1 (u suhom stanju) te se uz miješanje dodaje prethodno pripremljena smjesa SN-veza:voda=3:1. Pijesak moţe biti granulacije 0-2 ili 0-4 mm u ovisnosti o površini i dubini oštećenja. Najbolji se rezultati postiţu ako se sanacija obavlja odmah pri skidanju oplate, odnosno dok je beton mlad. Ako se obraĊuju dublja oštećenja, u smjesu se dodaju polipropilenska vlakna. Sanirane površine se njeguju 2-3 dana.



Mjesto i datum:




Stranica 87

Površina koja se krpi mora se prije nanošenja suhe mješavine ovlaţiti ili po potrebi namazati ljepljivom smolom, a onda ovu nakon nanošenja zbiti ĉeliĉnom šipkom i ĉekićem. Ostali površinski defekti mogu se popraviti isijecanjem defektnog betona do dubine koju odredi NI i zamjenom betonom istih osobina te zaglaĊivanjem istog. Bez odobrenja NI-a neće se dozvoliti krpljenje, zapunjavanje ili premazivanje cementom gnijezda ili površinskih pukotina. Ovo odobrenje neće biti potrebno za krpanje rupa koje su posljedica vaĊenja oplate, zatega ili rupa od uzrokovanja. Potrebe ispitivanja betona na graĊevini (svojstvo, uĉestalost i kriterije sukladnosti) treba prema uvjetima izvedbe i eksploatacije graĊevine utvrditi projektom konstrukcije i planom kontrole kvalitete izvedbe radova.

7.7. Konstrukcijske spojnice Spojni dijelovi bilo kojeg tipa trebaju biti neoštećeni, toĉno postavljeni i ispravno izvedeni tako da osiguraju uĉinkovito ponašanje konstrukcije.

7.8. Geometrijske tolerancije Izvedene dimenzije konstrukcija trebaju biti unutar najvećih dopuštenih odstupanja radi izbjegavanja štetnih utjecaja na: - mehaniĉku otpornost i stabilnost u privremenom i kasnijem uporabnom stanju, - ponašanje tijekom uporabe graĊevine, - kompatibilnost postavljanja i izvedbe konstrukcije i njezinih nekonstrukcijskih dijelova. Nenamjerna mala odstupanja od referentnih vrijednosti koje nemaju znaĉajniji utjecaj na ponašanje izvedene konstrukcije mogu se zanemariti. Dane tolerancije, nominirane kao normalne tolerancije, odgovaraju projektnim pretpostavkama, EN 1992 i traţenoj razini sigurnosti. Zahtjevi ovog poglavlja odnose se na ukupnu konstrukciju. Kod pojedinih dijelova svaka meĊukontrola tih dijelova mora poštivati uvjete konaĉne kontrole izvedene konstrukcije. Ako je odreĊeno geometrijsko odstupanje pokriveno razliĉitim zahtjevima (preduvjetovano), primjenjuje se stroţi uvjet. Dimenzije popreĉnog presjeka, zaštitni sloj betona i poloţaj armature ne smiju odstupati od zadanih vrijednosti više no što je prikazano u slijedećoj tablici.



Mjesto i datum:




Stranica 88

Tablica - tolerancije

N°

Tip odstupanja Opis Dopušteno odstupanje

a Dimenzije popreĉnog presjeka + 10 mm

b Poloţaj obiĉne armature u popreĉnom presjeku

Za sve h vrijednosti je:

Δ(minus) - 10 mm

a pozitivno za

h< 150 mm + 10 mm h = 400 mm + 15 mm

h > 2500 mm + 20 mm

uz linearnu

interpolaciju

meĊuvrijednosti

cmin = traţeni najmanji zaštitni sloj betona

cn = nominalni zaštitni sloj = c + IΔ(minus)I

c = stvarni zaštitni sloj

Δ = dopušteno odstupanje od cn

h = visina popreĉnog presjeka

Uvjet: c + Δ(plus) > cn - I Δ(minus) I

Dopušteno pozitivno odstupanje zaštitnog sloja temelja i elemenata u temeljima moţe se povećati za 15 mm. Dano negativno odstupanje ne moţe.

c Preklopni spoj l preklopna duljina -0,06 l

d okomitost popreĉnog presjeka a – duljina dimenzije popreĉnog presjeka

ne više od 0,04 a ili 10 mm

e

ravnost

Oplaćena ili zaglaĊena površina Ne oplaćene površine : globalno lokalno

L = 2,0 m L = 0,2 m L 2,0 m L = 0,2 m

9 mm 4 mm 15 mm 6 mm

f Zakošenost popreĉnog presjeka ne veće od h/25 ili b/25 ali ne više od 30 mm

g ravnost bridova za duţine > = 1 m > 1 m

8mm 8 mm / m ali ne više od 20 mm

h otvori u ulošci Δ 1 ; Δ 2 ; Δ 3 ; + - 25 mm



Mjesto i datum:




Stranica 89

8. KOLNIĈKA KONSTRUKCIJA

8.1. Izrada posteljice

Izvoditelj radova je duţan obavljati (osigurati) kontrolu posteljice, odnosno završnog sloja nasipa, koja mora u svemu odgovarati zahtjevima iz projekta.

Ispitivanja posteljice obuhvaćaju:

kontrolna ispitivanja koje obavlja (osigurava) naruĉilac

tekuća (tehnološka) ispitivanja koje obavlja (osigurava) izvoĊaĉ

Sva ispitivanja potrebno je provesti prema Općim tehniĉkim uvjetima za radove na cestama (OTU), Hrvatske ceste, Knjiga II, Zagreb, 2001. Uvjeti koji nisu definirani u OTU, propisani su u ovom Projektu.

Sve gotove površine moraju biti prema projektu ili zahtjevu nadzornog inţenjera.

Ukoliko radovi nisu kvalitetni, nadzorni inţenjer će obustaviti radove i zahtijevati da se nedostaci poprave na trošak izvoditelja.

PredviĊa se izrada posteljice mješanih materijala.

Kontrolna ispitivanja posteljice obuhvaćaju:

OdreĊivanje stupnja nabijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak.

1 ispitivanje / 1000 m2

OdreĊivanje modula stišljivosti kruţnom ploĉom ø 30 cm.


OdreĊivanje granulometrijskog sastava materijala iz posteljice.


Ravnost posteljice mora biti takva da pri mjerenju letvom duţine 4 m odstupanje ne smije biti veće od 2 cm.

8.2. Nosivi sloj od mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala

Izvoditelj radova je duţan obavljati (osigurati) kontrolu nosivog sloja od mehaniĉki zbijenog zrnatog kamenog materijala koji mora u svemu odgovarati zahtjevima iz projekta. Ovaj sloj se moţe raditi tek kad nadzorni inţenjer preuzme posteljicu u pogledu ravnosti, projektiranih nagiba, pravilno izvedene odvodnje i traţenih uvjeta kvalitete. Dokumentacija o dokazu kakvoće ugraĊenih materijala i izvedenih radova kod tehniĉkog pregleda graĊevine obuhvaća:

Isprava o sukladnosti za agregat od kojeg je napravljen sloj,

Izvještaj o pogodnosti materijala za mješavinu,

Izvještaj o tekućim ispitivanjima,

Izvještaj o kontrolnim ispitivanjima,

Izvještaj o kontrolnim ispitivanjima sloja geodetskim snimanjem i

Izvještaj nadzornog inţenjera o izvedenim radovima. Pravilnikom o potvrĊivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaĉavanju graĊevnih proizvoda nije definiran sustav ocjenjivanja sukladnosti za nevezane mješavine. Sustav tvorniĉke kontrole proizvodnje za nevezane mješavine biti će ustrojen nakon definiranja sustava za potvrĊivanje sukladnosti nevezanih mješavina. U dodatku D norme HRN EN 13285 definiran je naĉin provoĊenja tvorniĉke kontrole proizvodnje u periodu do definiranja sustava za potvrĊivanje sukladnosti nevezanih mješavina.



Mjesto i datum:




Stranica 90

Dokazi uporabljivosti

Na temelju provedene kontrole kakvoće u ovlaštenom laboratoriju izvoĊaĉu ili proizvoĊaĉu izdaje se izvještaj o pogodnosti materijala za mješavinu kamenog materijala za izradu nosivog sloja od nevezanih mješavina. Izvještajem o pogodnosti materijala se potvrĊuje mogućnost proizvoĊaĉa da od sirovine, s postrojenjem koje posjeduje, proizvede pogodan materijal za izradu nosivog sloja. Izvještaji o pogodnosti materijala takoĊer potvrĊuje da već proizvedena odreĊena koliĉina materijala odgovara zahtjevima kakvoće. Izvještaj o pogodnosti materijala vrijedi najviše godinu dana. DoĊe li do bitne promjene granulometrijskog sastava u smislu odstupanja od graniĉnog podruĉja ili lokacije nalazišta, naruĉitelj mora pribaviti novu dokumentaciju o kakvoći novog materijala. Ispitivanje materijala provodi se na reprezentativnim uzorcima u ĉijem uzorkovanju obavezno sudjeluju predstavnici ovlaštenog laboratorija i naruĉitelja. Ako doĊe do bitne promjene svojstava zrnatog materijala zbog promjene stijenske mase u kamenolomu, ili zbog promjene u tehnologiji proizvodnje zrnatog kamenog materijala, kao i do bitne promjene granulometrijskog sastava kamenog materijala ili promjene lokacije nalazišta, naruĉitelj treba pribaviti dokumentaciju o kakvoći novog materijala i predati ju nadzornom inţenjeru. Isprava o sukladnosti materijala i izvještaj o pogodnosti materijala se u originalu predaju nadzornom inţenjeru.

Ispitivanja tijekom izrade nosivog sloja od nevezane mješavine:

Tekuća ispitivanja materijala i radova

Tekuća ispitivanja obavlja (osigurava) izvoĊaĉ, preko svog ovlaštenog laboratorija, ili ako ga ne posjeduje, preko drugog ovlaštenog laboratorija. Ta ispitivanja sluţe za ocjenu kakvoće izvedenog sloja, na osnovi ĉega se pristupa kontrolnim ispitivanjima.

Tekuća ispitivanja obuhvaćaju:

ispitivanje modula stišljivosti kruţnom ploĉom promjera 300 mm na svakih 500 m2, ili

stupnja zbijenosti volumometrom u odnosu na maksimalnu zbijenost po modificiranom Proctorovu postupku, najmanje na svakih 500 m2, ili

nuklearnim denzimetrom, najmanje na svakih 500 m2, ili

ispitivanje modula stišljivosti kruţnom ploĉom promjera 300 mm i stupnja zbijenosti volumometrom u odnosu na maksimalnu zbijenost po modificiranom Proctorovu postupku, ili denzimetrom, najmanje na svakih 1000 m2,

ispitivanje granulometrijskog sastava, najmanje na svakih 3000 m2,

ispitivanje ravnosti površine sloja letvom duljine 3 m, na svakom popreĉnom profilu ili prema zahtjevu nadzornog inţenjera i

ispitivanje sloja po visini, poloţaju i nagibu geodetskim snimanjem. Neposredno po obavljenim tekućim ispitivanjima, izvoĊaĉ radova rezultate ispitivanja, u pisanom obliku, dostavlja nadzornom inţenjeru. Po završetku radova rezultati ispitivanja u okviru tekućih ispitivanja prikazuju se u pisanom izvještaju.

Kontrolna ispitivanja materijala i radova

Kontrolna ispitivanja nosivog sloja obavlja (osigurava) investitor, preko ovlaštenog laboratorija, a zajedno s tekućim ispitivanjima sluţe kao potvrda postignute kakvoće sloja kolniĉke konstrukcije. Kontrolna ispitivanja se provode nakon obavljenih tekućih ispitivanja i potvrde kakvoće sloja u pogledu zbijenosti, ravnosti, visine, poloţaja i nagiba. Opseg kontrolnih ispitivanja je takav da na dva tekuća ispitivanja dolazi jedno kontrolno ispitivanje. Po završetku radova rezultati kontrolnih ispitivanja prikazuju se u pisanom izvještaju.



Mjesto i datum:




Stranica 91

Na osnovi rezultata tekućih i kontrolnih ispitivanja investitor, odnosno njegov nadzorni inţenjer, donosi konaĉnu ocjenu o kakvoći izvedenog sloja. Ukoliko radovi nisu kvalitetni, nadzorni inţenjer će obustaviti radove i zahtijevati da se nedostaci poprave na trošak izvoditelja.

8.3. Nosivi sloj-AC 22 IzvoĊaĉ radova duţan je obavljati (osigurati) tekuću kontrolu bitumeniziranog nosivog sloja (BNS), asfaltnog habajućeg sloja (AC) i to kroz kontrolu komponentnih materijala asfaltne mješavine, kao i kontrolu proizvedene asfaltne mješavine, te izvedenog asfaltnog sloja.

Kontrolno ispitivanje komponentnih materijala asfaltne mješavine treba izvesti u svemu prema Općim tehniĉkim uvjetima kako slijedi:

- za drobljeni pijesak i kamenu sitneţ ispitivanja provesti prema HRN B.B3.045. i izdati odgovarajuće ateste,

- za kameno brašno i stijensku masu ispitivanje provesti prema vrijedećim normama i izdati odgovarajuće Uvjerenje o kakvoći na osnovi izvještaja o ispitivanju kakvoće.

Ispitivanje asfaltnih mješavina i izvedenih asfaltnih slojeva mora biti provedeno u svemu prema OTU.

Debljina, popreĉni pad, poloţaj, te ravnost izvedenog asfaltnog sloja moraju u svemu odgovarati mjerama iz projekta ili zahtjevu nadzornog inţenjera.

Ako radovi nisu odgovarajuće kakvoće, nadzorni inţenjer će obustaviti radove i zahtijevati da se nedostaci poprave na trošak izvoĊaĉa.

Kontrolna ispitivanja sastavnih materijala

Kontrolna ispitivanja provesti prema odredbama OTU.

Bitumen

Kameno brašno

Frakcije kamene sitneţi

Kontrolna ispitivanja asfalta

Prethodni sastav

Radni sastav

Asfaltna mješavina

UgraĊeni asfalt

8.4. Habajući sloj-AC Za habajući sloj od asfaltbetona AC 11 se kao bitumensko vezivo koristi cestograĊevni bitumen 50/70.

Prethodni sastav mora biti prostorno projektiran kako bi se osigurala otpornost asfalta na trajne deformacije.

Kontrolna ispitivanja sastavnih materijala

Bitumen

Kameno brašno

Frakcije kamene sitneţi

Kontrolna ispitivanja asfalta

Prethodni sastav – prostorno projektiran

Radni sastav

Asfaltna mješavina

UgraĊeni asfalt

Ravnost sloja mjerenje

Hvatljivost



Mjesto i datum:




Stranica 92

9. OPREMA

9.1. Općenito Pod opremom na vezovima podrazumijevaju se poleri.

9.2. Poleri Odabrani privezni elementi bitve (poleri) za predmetnu graĊevinu su: - poler TIP JP-10 (za sigurno opterećenje 100 kN) sa odgovarajućim kemijskim sidrima, vijcima. - poler TIP JP-5 (za sigurno opterećenje 50 kN) sa odgovarajućim sidrima, vijcima i sidrenom ploĉom.

9.3. Opći zahtjevi Poler mora biti sa T-glavom za sile gore definirane. Bitva (poler) znaĉi kompletan sastav bitve (polera) sa svojim spojnim priborom i svim ostalim dijelovima u svezi sa projektom, certifikatima, proizvodnjom, isporukom i konaĉnom ugradnjom kako bi se ostvarile specificirane karakteristike. Spojni pribor podrazumijevaju priĉvrsni vijci, matice i podlošci, i ostalo potrebno kako bi se sile priveza sigurno prenijele na betonsku podlogu. Svaki poler, ukljuĉujući i spojni pribor sa betonskom podlogom, mora imati kapacitet za sigurni prijenos sile jednog priveza na betonsku podlogu unutar radnog djelokruga definiranog kako slijedi: U vodoravnoj ravnini u bilo kojem smjeru unutar + / - 90 º iz smjera okomito na obalu. a) U vertikalnoj ravnini u bilo kojem smjeru od 0 º do 60 º od horizontale. Poleri tj. bitve se moraju nabaviti od priznatih specijaliziranih proizvoĊaĉa s najmanje 10 godina dokazanog iskustva u tom podruĉju, te s ekvivalentim ISO certifikatom kvalitete. ProizvoĊaĉ mora osigurati projektnu dokumentaciju i certifikate iz nezavisnih meĊunarodnih certifikacijskih kuća poput Lloyds, Det Norske Veritas, ili sliĉno. Projektna dokumentacija i certifikati nedvosmisleno će jamĉiti da su bitva (poler) i njezin spojni pribor u stanju prenijeti navedenu silu priveza do betonske konstrukcije. Projekt bitve (polera) i njezinih poveznica mora biti dokumentiran i ovjeren bez obzira je li standardni proizvod od proizvoĊaĉa ili posebna vrsta bitve (polera) napravljena za ovaj projekt.

9.4. Materijali i završna obrada Primjenjivat će se sljedeći minimalni zahtjevi koji su pak podloţni svim stroţim zahtjevima temeljem projekta proizvoĊaĉa: - Bitve-poleri moraju biti izraĊene od lijevanog ţeljeza prema BS EN EN1561-GJL-200 ili od lijevanog

SG ţeljeza (nodularnog) prema BS EN EN1563-GJS-400; - Vijci moraju biti prema DIN 17100 St 52-3, ili BS 7419 stupanj 8,8, ili sliĉno; - Injektiranje pod bitvama mora biti neskupljajuća masa za injektiranje s minimalnom ĉvrstoćom od

45N/mm2 kocke starosti 28 dana; - Ispuna bitve mora biti neskupljajuća injekciona smjesa ili beton s minimalnom ĉvrstoćom od

45N/mm2 kocke starosti 28 dana. Poler, osim vijka i matice, te osim donje strane dna bitve mora se pjeskarenjem oĉistiti prema Sa 2,5 praćeno radioniĉkim nanošenjem premaznog sustava koji minimalno udovoljava sljedećem: - 2 premaza (temeljni premaz + meĊupremaz), dvokomponentne, poliamidne epoksidne boje kao što

je HEMPADUR 45141, ukupno DFT 300 mikrona. - 1 premaz dvokomponentnog, akril-poliuretanskog premaza kao što je HEMPADUR TOPCOAT

55210, ukupno 50 mikrona DFT. Boju će, prema proizvoĊaĉevoj kartici boja, odabrati Nadzorni inţenjer.

Ukupni sustav bojenja bit će odabran od istog proizvoĊaĉa te će primjena morati u svakom smislu biti u skladu sa preporukama proizvoĊaĉa.

9.5. Ugradnja Vijci moraju biti ubetonirani korištenjem predloška sigurno fiksiranog za vrijeme betoniranja, tako da bitve budu toĉno smještene po pravcu i na razini kao što je prikazano, unutar tolerancije od + / - 10mm.



Mjesto i datum:




Stranica 93

Bilo koja oštećenje boje mora biti popravljeno do odobrenja Nadzornog inţenjera. Podloške se moraju koristiti ispod glava vijaka kako bi se izbjegla oštećenja boje. Upuštenja za vijke moraju biti ispunjena mješavinom bitumena i pijeska nakon završnog zatezanja matica.

9.6. Ispitivanje i dokumentacija Certifikat materijala je obavezan za svaku bitvu tj. polere i pripadajuće joj vijke kao i za površinsko tretiranje bitvi. Bitve tj polere mora ispitati neovisna inspekcija treće strane.

10. Ĉeliĉne konstrukcije Pod ĉeliĉnim konstrukcijama u ovom dijelu projektiranja graĊevine i ovom programu kontrole kvalitete podrazumijevaju se ĉeliĉne konstrukcije a to su: Rasvjetni ĉeliĉni stupovi H=12,0 m. Sve ĉeliĉne konstrukcije moraju biti izvedene prema odredbama Tehniĉkog propisa za graĊevinske konstrukcije, te vaţećim hrvatskim normama na koje on upućuje. Ĉeliĉna konstrukcija mora biti izvedena u svemu prema podacima iz projektne dokumentacije i detaljima projektanata uz obaveznu kontrolu i usklaĊivanje mjera i koliĉina na gradilištu prije poĉetka izrade. Svi radovi moraju biti izvedeni struĉno i solidno, u skladu sa zahtjevima propisa, vaţećih normi, uzancama zanata i graditeljskoj praksi. Zaštita ĉeliĉne konstrukcije od korozije mora se provoditi vrućim cinĉanjem i zaštitnim bojama. Na montiranim dijelovima - elementima ne smiju se vidjeti tragovi oštećenja, a isti moraju precizno nalijegati. Okov boja i materijal mora biti prema opisu uz shemu i detalje proizvoĊaĉa uz suglasnost investitora i projektanta. Za dijelove ĉeliĉne konstrukcije i sidra koji se ugraĊuju u beton izvoĊaĉ radova treba nakon montaţe provjeriti mjere i poloţaj ĉeliĉnih dijelova i sidrenih vijaka prema mjerama u projektu te pozvati nadzornog inţenjera da izvrši kontrolu i prije, s tim da mu stavi na uvid rezultate izvršene mjerne i geodetske kontrole. Zapisnik o pregledu i prijemu ugraĊenih dijelova, treba potpisati izvoĊaĉ radova i nadzorni inţenjer investitora, s tim da ustanove da je ugradnje izvedena prema projektu, a eventualna odstupanja su u granicama tolerancije mjera i oblika prema propisima. Nakon dovršene montaţe izvoĊaĉ radova je duţan izvršiti izmjeru i geodetsku kontrolu montirane ĉeliĉne konstrukcije kao i kontrolu spojeva, te pozvati nadzornog inţenjera da provede kontrolu te mu uruĉiti rezultate izmjera i geodetske kontrole konstrukcije i spojeva. Nadzorni inţenjer treba ustanoviti da li su kod montaţe nastala kakva odstupanja od projekta, da li za odstupanja ima suglasnost projektanta, da li su odstupanja montirane ĉeliĉne konstrukcije u odnosu na poloţaj koji je predviĊen u projektu u granicama dopuštenih odstupanja montiranih ĉeliĉnih konstrukcija, da li su svi spojevi izvedeni prema projektu te da li je došlo i do kakvih oštećenja ĉeliĉne konstrukcije. O pregledu treba sastaviti zapisnik sa svim podacima vizualne, mjerne i geodetske kontrole. Ukoliko bi se ustanovili da su odstupanja bez odobrenja projektanta, odnosno da su odstupanja montirane konstrukcije veća od dopuštenih propisa, kao i kod oštećenja, treba izvršiti sanaciju ĉeliĉne konstrukcije.




Mjesto i datum:




Stranica 94

4. ISKAZ PROCIJENJENIH TROŠKOVA GRAĐENJA



Mjesto i datum:




Stranica 95

ISKAZ PROCIJENJENIH TROŠKOVA GRAĐENJA

REKAPITULACIJA :

1. PRIPREMNI RADOVI 84.335,58

2. ZEMLJANI RADOVI 346.588,70

3. BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI 1.212.437,07

4. PRIVEZNI ELEMENTI 170.500,00

5. OSTALI RADOVI 18.000,00

SVEUKUPNO (kn) :

Cijene su bez PDV-a.

1.831.861,34

Projektant:

Boško Kozina, dipl.ing.graĊ.



Mjesto i datum:




Stranica 96

5. DOKAZI O ISPUNJAVANJU TEMELJNIH ZAHTJEVA - PRORAĈUN

1.ELABORAT VJETROVALNE KLIME ZA LOKACIJU 2.DJELOVANJA NA PRIVEZANI BROD

3.DIMENZIONIRANJE POLERA

4.DIMENZIONIRANJE ZAŠTITNOG KAMENOMETA- RIP RAP

5.PRORAĈUN STABILNOSTI OBALNIH ZIDOVA

6.PRORAĈUN KUKA ZA DIZANJE BETONSKIH PREFABRICIRANIH ELEMENATA

7. PRORAĈUN STABILNOSTI I DIMENZIONIRANJE POTPORNOG ZIDA Z-1

8. PRORAĈUN KONSTRUKCIJE RASVJETNOG STUPA h=12,0 m S TEMELJEM



Mjesto i datum:




Stranica 97

1.

1. ELABORAT VJETROVALNE KLIME ZA LOKACIJU

Vjetar predstavlja vodoravno strujanje zraka. OdreĊen je smjerom iz kojeg puše (prema ruţi vjetrova najĉešće od 8 ili 16 smjerova), jaĉinom (Bf) ili srednjom brzinom (satnom, desetominutnom) te udarima vjetra (10-min., 1-3 sek.).

Nad Jadranskim morem strujanje zraka je uvjetovano bariĉkim sustavima, lokalnom topografijom terena, obalnom cirkulacijom zraka more- kopno i dr. Tišine i slabi vjetrovi (1-3 Bf) su prevladavajući u znatnom razdoblju vremena. Slika 8. prikazuje ruţu vjetrova na Jadranu

Slika 9. Ruţa vjetrova na Jadranu

Bariĉki sustavi koje djeluju na Jadranu gotovo nemaju svoja središta na Sredozemnom moru ni

na njegovim rubnim morima. Azorska anticiklona ima najpravilniji ritam svoga djelovanja u ljetnom razdoblju na Jadranu. U tom razdoblju se nalazi na najzapadnijem dijelu Sredozemlja, kada svakih nekoliko dana, poslije prolaza hladne fronte pruţi svoj greben sjeverno od Alpa do središnje Hrvatske i zapadne Bosne i Hercegovine. Pod utjecajem prostornih anticiklona (posebno zimi pod utjecajem sibirske anticiklone) vjetrovi na Jadranu mogu postići znatni intenzitet i trajanje tijekom godine.

Zbog ĉestih prolaza ciklona i anticiklona dolazi promjena smjera i jaĉine vjetra. Jadransko more se ubraja u vjetrovito podruĉje, sa znatnim brojem olujnih (≥ 8 Bf) dana u godini, posebno za vrijeme puhanja bure, juga i lebića. Glavni vjetrovi su bura, jugo i maestral. Bura i jugo javljaju se tijekom cijele godine, a maestral od travnja do rujna. Zbog znaĉajnih lokalni razlika u temperaturi mora i obalnog kopna ljeti se javljaju termiĉke oluje (neverini) iz SW smjera koji su u pravilu kratkotrajni.

Bura i jugo su dominantni vjetrovi na Jadranu u hladno doba godine od listopada do oţujka, a maestral izrazito u ljetnom dobu od travnja do rujna. Bura je jak, mahovit i hladan vjetar koji se pojavljuje na istoĉnoj obali Jadrana. Najĉešće se pojavljivanje zimi. Ĉesto dostiţe olujnu jaĉinu. Jugo je vjetar toplog sektora ciklone ĉije je središte zapadno od Jadrana ili na Jadranu.

Ciklonalno jugo na podruĉje Jadrana dovlaĉi relativno topao i vlaţan zrak iz juţnih krajeva koji se prijelazom preko Sredozemlje i Jadrana ovlaţi, te naglo uzdiţe nad planinske lance koji dijele obalu od unutrašnjosti, uz obilne oborine. Pribliţno 70% sluĉajeva jugo se javlja zimi, a u 30% sluĉajeva ljeti.



Mjesto i datum:




Stranica 98

Maestral nastaje za neporemećenog dana kao superpozicija etezija – sezonske zraĉne struje koja zahvaća veliki prostor, a nastaje zbog razlike tlaka zraka u juţnoj Europi izmeĊu Azorske anticiklone i Karachi depresije te zmorca – danjeg vjetra u sklopu obalne cirkulacije koja nastaje zbog razlike temperature mora i kopna. Noću, nakon što se kopno ohladi, ljeti puše skopnac (burin) kao slab vjetar s kopna prema moru, ponovno zbog razlike u temperaturi kopna i mora.

Na cijelom podruĉju bura moţe puhati olujnom jaĉinom. Predznaci bure su svijetli oblaci na najvišim planinskim masivima, od kojih se otkidaju manji dijelovi. Bura obiĉno traje 2-3 dana, a ĉesto i do jednog tjedna. Olujna i orkanska bura uzrokuju kratke valove i podiţu morsku prašinu koja moţe smanjiti vidljivost.

Jugo u unutarnjem dijelu dalmatinskog arhipelaga puše uzduţ kanala, te moţe poprimiti olujnu jaĉinu (8 Bf) uzrokujući valovito i jaĉe valovito more (stanje mora 5). Uz juţne obale vanjskih otoka i obale kopna olujno jugo uzrokuje jako valovito (stanje 6) i teško more (stanje 7) ĉiji su valovi preko 5 m) i pojavu ukriţanog mora.

Ĉesta je pojava da nakon juga vjetar okrene na SW smjer (lebić), uzrokujući jako ukriţano more. Olujni N i NW vjetrovi uzrokuju jako valovito more (stanje mora 6) na podruĉju vanjskih otoka, a u

kanalima jaĉe valovito more (stanje mora 5). U ljetnim mjesecima maestral na otvorenom moru moţe uzrokovati jaĉe valovito more dok uz obalu pušu vjetrovi zmorac i kopnenjak.

Meteorološki podaci opaţanja vjetra

Izvorni podaci anemografskih mjerenja su podaci o srednjim satnim vrijednostima i klimatološki podaci s meteorološkog opservatorija “Split-Marjan” iz razdoblja 2000.–2009. godina, te maksimalni dnevni udari vjetra (1-minutni) iz razdoblja 1960.-1999. godina.

Dulje razdoblje za maksimalne dnevne udare uzeto je zbog nemogućnosti da se iz naprijed navedenog desetogodišnjeg razdoblja kvalitetno izrade dugoroĉne distribucije apsolutnih maksimalni brzina (udara) za smjerove “juga”, “lebića” i “maestrala” i “pulenta” za lokaciju nove luke za povratna razdoblja 2, 5, 10. 20, 50 i 100 godina.

Meteorološki opservatorij Split-Marjan nalazi se na jugoistoĉnoj strani brda Marjan (= 43° 31’ N,

=16° 26’ E, Hs=122.5 m). Zgrada opservatorija je smještena u gustoj stoljetnoj šumi koja

prekriva gotovo cijelo brdo. Vjetar se mjeri Fuessovim univerzalnim anemografom koji se nalazi u

zgradi opservatorija, a njegov prijemni dio na zgradi, na visini 9.4 m iznad tla.

Poloţaj opservatorija je takav da je izloţen utjecaju vjetra s mora i kopna. Na sjevernoj strani izdiţu se planinski lanci Kozjaka i Mosora, a na juţnoj otoci Braĉ i Hvar.

Fuessov anemograf ima analogni ureĊaje za registraciju: smjera vjetra, prijeĊenog puta vjetra u km i trenutne brzine vjetra u m/s. Tablica 1. sadrţi osnovne karakteristike instrumenta.

Tablica 1. Osnovni podaci o Fuessovom univerzalnom anemografu

Opseg zapisa smjera 0 - 360°

Moć razlikovanja smjera 5°

Prag reagiranja na smjer 1 m/s

Toĉnost zapisa smjera 5°

Širina skale prijeĊenog puta 0 - 10 km

Moć razlikovanja prijeĊenog puta 0.1 km

Prag reagiranja na brzinu 1 m/s

Opseg trenutne brzine vjetra 1 - 60 m/s

Moć razlikovanja zapisa trenutne brzine 0.1 m/s

Moć razlikovanja zapisa po vremenu 4 m/s

Moć razlikovanja zapisa u vremenu 1 min



Mjesto i datum:




Stranica 99

VJETAR

Smjer, kao i brzina vjetra, u prvom redu ovise o polju tlaka i temperature, a zatim o reljefu, podlozi i drugom. Klimatski podaci o vjetru prikazuju se obiĉno pomoću ruţe smjera i brzine vjetra.

Radi uspostavljanja veze vizualnog opaţanja i mjerenja brzine i jaĉine vjetra, u tabeli 1.1. navedena je Beaufortova ljestvica.

Jaĉina vjetra

Beaufort (Bf) Opis Odgovarajuća brzina

m/s

0 tišina 0,0-0,2

1 lagan povjetarac 0,3-1,5

2 povjetarac 1,6-3,3

3 slab vjetar 3,4-5,4

4 umjeren vjetar 5,5-7,9

5 umjereno jak vjetar 8,0-10,7

6 jak vjetar 10,8-13,8

7 vrlo jak vjetar 13,9-17,1

8 olujan vjetar 17,2-20,7

9 oluja 20,8-24,4

10 ţestoka oluja 24,5-28,4

11 orkanska oluja 28,5-32,6

12 orkan 32,7-36,9



Mjesto i datum:




Stranica 100

Godišnja, sezonske i mjeseĉne ruţe vjetrova

Mjeseĉne i godišnje razdiobe brzine vjetra u ovisnosti o smjeru vjetra za postaju Split

prikazane su grafiĉki na ruţama vjetra (slike A.1 do A.5) a numeriĉke vrijednosti dane su u

tablicama kontigencije (Tablice A.1 do A.5). Brzine su izraţene razredima brzina koji

odgovaraju stupnjevima Bf.

GODINA (relativne ĉestine u ‰)

Jač.(Bf) 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

ZBROJ Brzina

(m/s)

0.0-

0.2

0.3-

1.5

1.6-

3.3

3.4-

5.4

5.5-

7.9

8.0-

10.7

10.8-

13.8

13.9-

17.1

17.2-

20.7

20.8-

24.4

24.5-

28.4

28.5-

32.6

32.7-

36.9

N 14.8 16.6 4.9 2.0 0.6 0.2 0.01 39.0

NNE 11.7 27.5 21.9 25.5 19.2 6.5 1.2 0.2 0.1 113.9

NE 17.4 60.1 50.1 42.4 28.5 7.9 2.0 0.6 0.06 0.02 209.0

ENE 13.8 38.1 17.9 4.5 1.4 0.2 0.03 76.0

E 9.1 13.7 8.3 2.4 0.2 0.01 0.02 33.8

ESE 10.5 14.9 15.9 22.1 14.5 5.7 1.1 0.01 84.7

SE 10.6 11.9 14.3 22.3 24.2 13.3 3.4 0.3 100.4

SSE 11.0 13.1 3.2 2.6 2.6 1.8 0.5 0.06 34.9

S 11.3 10.2 1.6 1.3 1.2 0.8 0.5 0.01 27.0

SSW 11.1 27.5 6.1 1.8 1.3 0.7 0.2 0.02 48.7

SW 21.0 49.2 21.8 2.5 0.3 0.1 0.01 94.9

WSW 14.0 20.2 12.7 1.7 0.02 48.7

W 4.0 6.3 1.9 0.2 0.01 12.4

WNW 5.3 9.5 1.7 0.05 0.01 16.6

NW 9.5 16.6 4.2 0.4 0.03 0.02 30.8

NNW 10.8 10.2 2.7 0.5 0.09 24.3

C 5.1 5.1

ZBROJ 5.1 186.0 345.7 189.3 132.3 94.0 37.2 9.0 1.2 0.2 0.02 1000.0



Mjesto i datum:




Stranica 101

GODINA (apsolutne ĉestine)

Jač.(Bf) 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

ZBROJ Brzina

(m/s)

0.0-

0.2

0.3-

1.5

1.6-

3.3

3.4-

5.4

5.5-

7.9

8.0-

10.7

10.8-

13.8

13.9-

17.1

17.2-

20.7

20.8-

24.4

24.5-

28.4

28.5-

32.6

32.7-

36.9

N 1274 1427 419 170 54 13 1 3358

NNE 1010 2368 1881 2193 1648 563 104 19 10 9796

NE 1494 5175 4307 3645 2453 678 172 49 5 2 17980

ENE 1186 3281 1544 391 118 15 3 6538

E 786 1181 714 210 15 1 2 2909

ESE 901 1281 1369 1902 1248 490 94 1 7286

SE 910 1025 1233 1919 2084 1142 294 29 8636

SSE 949 1125 277 227 220 158 42 5 3003

S 976 878 134 115 101 72 43 1 2320

SSW 959 2366 525 151 110 56 20 2 4189

SW 1807 4234 1873 219 25 10 1 8169

WSW 1204 1742 1096 143 2 4187

W 346 538 166 16 1 1067

WNW 455 817 150 4 1 1427

NW 819 1431 365 31 3 2 2651

NNW 929 876 231 45 8 2089

C 438 438

ZBROJ 438 16005 29745 16284 11381 8091 3200 776 106 15 2 86043

Tablica A.1 - Tablica kontigencije vjetra (apsolutne ĉestine i relativne ĉestine, ‰), po klasama

jaĉine (Bf) i brzine (m/s) vjetra za Split, za godinu, u razdoblju 2000.-2009. DHMZ RH [1]



Mjesto i datum:




Stranica 102

-5

0

5

10

15

20

25

30

N

NNE

NE

ENE

E

ESE

SE

SSE

S

SSW

SW

WSW

W

WNW

NW

NNW

jak vjetar (>10.7 m/s)

umjeren vjetar (5.5-10.7 m/s)

slab vjetar (0.3-5.4 m/s)

tišina

SPLIT

2000.-2009. %

0,5 %

Slika A.1 - Godišnja ruža vjetra za Split u razdoblju 2000-2009. DHMZ RH [1]



Mjesto i datum:




Stranica 103

ZIMA (relativne ĉestine u ‰)

Jač.(Bf) 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

ZBROJ Brzina

(m/s)

0.0-

0.2

0.3-

1.5

1.6-

3.3

3.4-

5.4

5.5-

7.9

8.0-

10.7

10.8-

13.8

13.9-

17.1

17.2-

20.7

20.8-

24.4

24.5-

28.4

28.5-

32.6

32.7-

36.9

N 14.4 16.7 6.0 2.8 0.9 0.3 0.05 41.1

NNE 12.8 36.4 29.3 33.5 31.7 12.7 2.8 0.7 0.5 160.5

NE 16.7 72.8 75.3 50.7 39.9 16.2 4.5 1.1 0.09 0.05 277.4

ENE 10.7 39.3 28.4 6.7 1.9 0.5 0.09 87.5

E 6.4 13.0 13.8 4.2 0.1 37.6

ESE 8.4 13.5 18.8 21.3 14.5 5.6 1.4 83.5

SE 7.9 9.8 11.8 20.9 30.4 17.7 3.6 0.3 102.4

SSE 9.7 8.6 2.3 3.5 4.3 2.8 0.5 0.1 31.9

S 9.0 3.7 1.0 1.6 1.7 1.7 1.5 0.05 20.3

SSW 10.9 7.2 1.6 1.4 1.8 0.8 0.5 0.05 24.2

SW 15.2 13.0 2.1 1.1 0.6 0.2 32.1

WSW 7.3 7.2 1.3 0.3 16.1

W 3.0 4.8 1.0 0.0 8.8

WNW 4.6 9.4 2.2 16.2

NW 8.0 16.1 5.2 0.6 29.9

NNW 9.3 9.7 3.1 0.8 0.14 23.1

C 7.4 7.4

ZBROJ 7.4 154.1 281.3 203.2 149.4 128.0 58.6 14.9 2.4 0.6 0.05 1000.0



Mjesto i datum:




Stranica 104

ZIMA (apsolutne ĉestine)

Jač.(Bf) 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

ZBROJ Brzina

(m/s)

0.0-

0.2

0.3-

1.5

1.6-

3.3

3.4-

5.4

5.5-

7.9

8.0-

10.7

10.8-

13.8

13.9-

17.1

17.2-

20.7

20.8-

24.4

24.5-

28.4

28.5-

32.6

32.7-

36.9

N 308 357 128 61 19 6 1 880

NNE 274 781 628 717 680 273 60 16 10 3439

NE 357 1559 1614 1086 856 348 97 24 2 1 5944

ENE 229 843 609 143 40 10 2 1876

E 138 279 296 89 3 805

ESE 181 289 402 457 311 120 29 1789

SE 170 211 252 447 652 379 77 6 2194

SSE 207 184 49 76 92 61 11 3 683

S 192 80 22 35 37 37 32 1 436

SSW 233 155 34 29 38 18 11 1 519

SW 325 278 45 23 12 4 687

WSW 156 155 28 6 345

W 64 102 21 1 188

WNW 98 202 48 348

NW 171 346 111 13 641

NNW 200 207 67 18 3 495

C 159 159

ZBROJ 159 3303 6028 4354 3201 2743 1256 320 51 12 1 21428


jaĉine (Bf) i brzine (m/s) vjetra za Split, za zimu, u razdoblju 2000.-2009. DHMZ RH [1]



Mjesto i datum:




Stranica 105

-5

0

5

10

15

20

25

30

N

NNE

NE

ENE

E

ESE

SE

SSE

S

SSW

SW

WSW

W

WNW

NW

NNW




tišina

SPLIT

zima%

0,7 %

Slika A.2 - Sezonska ruža vjetra za Split u razdoblju 2000-2009 (zima). DHMZ RH [1]



Mjesto i datum:




Stranica 106

PROLJEĆE (relativne ĉestine u ‰)

Jač.(Bf) 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

ZBROJ Brzina

(m/s)

0.0-

0.2

0.3-

1.5

1.6-

3.3

3.4-

5.4

5.5-

7.9

8.0-

10.7

10.8-

13.8

13.9-

17.1

17.2-

20.7

20.8-

24.4

24.5-

28.4

28.5-

32.6

32.7-

36.9

N 15.5 16.6 4.1 1.5 0.9 0.09 38.6

NNE 9.7 22.2 19.6 26.4 21.2 6.5 1.2 0.09 106.9

NE 14.6 41.0 30.7 36.8 23.8 4.7 1.9 0.4 153.7

ENE 14.2 29.8 13.9 3.8 1.1 0.1 0.05 63.1

E 10.8 15.6 7.3 2.9 0.3 37.0

ESE 11.3 16.6 19.7 34.0 21.4 8.9 1.7 113.6

SE 10.8 13.7 16.5 28.5 30.9 15.7 4.9 0.4 121.4

SSE 10.6 15.2 3.7 2.1 1.5 0.9 0.3 0.05 34.2

S 11.4 11.5 1.3 1.3 1.0 0.3 0.09 26.9

SSW 11.5 34.7 7.3 1.7 0.7 0.7 0.1 0.05 56.7

SW 23.3 56.3 22.5 1.7 0.09 0.1 0.05 104.1

WSW 16.9 25.5 13.9 1.8 0.05 58.1

W 4.5 5.5 2.8 0.2 13.1

WNW 4.8 8.9 2.1 0.05 15.9

NW 9.9 14.4 3.3 0.3 0.05 0.05 28.1

NNW 12.0 10.3 2.2 0.05 24.6

C 4.0 4.0

ZBROJ 4.0 191.7 337.8 171.0 143.2 102.9 38.1 10.3 1.0 1000.0



Mjesto i datum:




Stranica 107

PROLJEĆE (apsolutne ĉestine)

Jač.(Bf) 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

ZBROJ Brzina

(m/s)

0.0-

0.2

0.3-

1.5

1.6-

3.3

3.4-

5.4

5.5-

7.9

8.0-

10.7

10.8-

13.8

13.9-

17.1

17.2-

20.7

20.8-

24.4

24.5-

28.4

28.5-

32.6

32.7-

36.9

N 339 363 90 33 19 2 846

NNE 212 486 430 579 464 143 27 2 2343

NE 320 898 672 806 521 103 41 8 3369

ENE 312 654 305 84 24 3 1 1383

E 237 342 161 64 7 811

ESE 248 364 431 746 468 195 37 2489

SE 236 300 362 625 677 345 107 9 2661

SSE 232 332 80 46 33 19 6 1 749

S 250 252 28 28 23 7 2 590

SSW 251 761 159 37 15 15 3 1 1242

SW 511 1233 494 37 2 3 1 2281

WSW 370 559 305 39 1 1274

W 98 121 62 5 286

WNW 105 196 46 1 348

NW 218 316 73 7 1 1 616

NNW 263 225 49 1 538

C 88 88

ZBROJ 88 4202 7402 3747 3138 2255 836 225 21 21914


jaĉine (Bf) i brzine (m/s) vjetra za Split, za proljeće, u razdoblju 2000.-2009. DHMZ RH [1]



Mjesto i datum:




Stranica 108

-5

0

5

10

15

20

25

30

N

NNE

NE

ENE

E

ESE

SE

SSE

S

SSW

SW

WSW

W

WNW

NW

NNW




tišina

SPLIT

proljeće%

0,4 %



Mjesto i datum:




Stranica 109

Slika A.3 - Sezonska ruža vjetra za Split u razdoblju 2000-2009 (proljeće). DHMZ RH [1]

LJETO (relativne ĉestine u ‰)

Jač.(Bf) 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

ZBROJ Brzina

(m/s)

0.0-

0.2

0.3-

1.5

1.6-

3.3

3.4-

5.4

5.5-

7.9

8.0-

10.7

10.8-

13.8

13.9-

17.1

17.2-

20.7

20.8-

24.4

24.5-

28.4

28.5-

32.6

32.7-

36.9

N 17.4 20.2 5.4 2.1 0.2 45.2

NNE 13.2 25.2 22.1 21.3 9.8 2.5 0.3 94.2

NE 18.2 50.1 36.7 31.5 11.1 1.8 0.3 149.7

ENE 16.2 37.2 10.3 2.2 0.8 66.7

E 10.8 12.2 2.6 0.3 0.05 26.0

ESE 13.0 15.3 6.5 11.0 5.6 1.9 0.4 53.8

SE 14.3 13.4 9.7 13.2 8.6 2.7 0.3 0.2 62.5

SSE 13.5 17.0 2.7 0.9 0.6 0.09 0.05 0.05 34.8

S 13.0 15.8 2.1 0.4 0.1 31.4

SSW 12.1 46.1 11.9 1.6 0.5 0.05 72.3

SW 24.8 82.9 50.9 6.0 0.05 164.6

WSW 20.5 33.3 30.1 4.4 0.05 88.3

W 5.0 10.3 3.2 0.4 0.05 18.9

WNW 6.7 11.4 1.5 0.1 19.8

NW 11.0 21.4 4.8 0.2 37.5

NNW 13.4 12.8 3.7 0.6 0.2 30.8

C 3.4 3.4

ZBROJ 3.4 223.2 424.6 204.2 96.3 37.7 9.0 1.4 0.3 1000.0



Mjesto i datum:




Stranica 110

LJETO (apsolutne ĉestine)

Jač.(Bf) 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

ZBROJ Brzina

(m/s)

0.0-

0.2

0.3-

1.5

1.6-

3.3

3.4-

5.4

5.5-

7.9

8.0-

10.7

10.8-

13.8

13.9-

17.1

17.2-

20.7

20.8-

24.4

24.5-

28.4

28.5-

32.6

32.7-

36.9

N 367 426 114 44 4 955

NNE 279 532 466 449 206 52 6 1990

NE 384 1058 775 666 234 37 7 3161

ENE 342 786 217 47 17 1409

E 229 258 54 7 1 549

ESE 275 324 138 232 119 41 8 1137

SE 303 283 205 278 181 58 7 5 1320

SSE 285 359 57 18 12 2 1 1 735

S 274 334 44 9 3 664

SSW 255 973 252 34 11 1 1526

SW 523 1750 1075 127 1 3476

WSW 433 703 636 92 1 1865

W 106 217 67 9 1 400

WNW 142 241 32 3 418

NW 232 452 102 5 791

NNW 284 271 78 13 5 651

C 72 72

ZBROJ 72 4713 8967 4312 2033 796 191 29 6 21119


jaĉine (Bf) i brzine (m/s) vjetra za Split, za ljeto



Mjesto i datum:




Stranica 111

-5

0

5

10

15

20

25

30

N

NNE

NE

ENE

E

ESE

SE

SSE

S

SSW

SW

WSW

W

WNW

NW

NNW




tišina

SPLIT

ljeto%

0,3 %

Slika A.4 - Sezonska ruža vjetra za Split u razdoblju 2000-2009 (ljeto). DHMZ RH [1]



Mjesto i datum:




Stranica 112

JESEN (relativne ĉestine u ‰)

Jač.(Bf) 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

ZBROJ Brzina

(m/s)

0.0-

0.2

0.3-

1.5

1.6-

3.3

3.4-

5.4

5.5-

7.9

8.0-

10.7

10.8-

13.8

13.9-

17.1

17.2-

20.7

20.8-

24.4

24.5-

28.4

28.5-

32.6

32.7-

36.9

N 12.0 13.0 4.0 1.5 0.6 0.2 31.4

NNE 11.4 26.4 16.5 20.8 13.8 4.4 0.5 0.05 93.8

NE 20.1 76.9 57.7 50.4 39.0 8.8 1.3 0.8 0.1 0.05 255.1

ENE 14.0 46.2 19.1 5.4 1.7 0.1 86.6

E 8.4 14.0 9.4 2.3 0.2 0.0 0.09 34.5

ESE 9.1 14.1 18.4 21.6 16.2 6.2 0.9 0.05 86.7

SE 9.3 10.7 19.2 26.4 26.6 16.7 4.8 0.4 114.0

SSE 10.4 11.6 4.2 4.0 3.8 3.5 1.1 38.7

S 12.0 9.8 1.9 2.0 1.8 1.3 0.4 29.2

SSW 10.2 22.1 3.7 2.4 2.1 1.0 0.3 41.8

SW 20.8 45.1 12.0 1.5 0.5 0.1 79.9

WSW 11.4 15.1 5.9 0.3 32.6

W 3.6 4.5 0.7 0.05 8.9

WNW 5.1 8.2 1.1 0.05 14.5

NW 9.2 14.7 3.7 0.3 0.09 0.05 27.9

NNW 8.4 8.0 1.7 0.6 18.8

C 5.5 5.5

ZBROJ 5.5 175.5 340.5 179.4 139.4 106.4 42.5 9.4 1.3 0.1 0.05 1000.0



Mjesto i datum:




Stranica 113

JESEN (apsolutne ĉestine)

Jač.(Bf) 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

ZBROJ Brzina

(m/s)

0.0-

0.2

0.3-

1.5

1.6-

3.3

3.4-

5.4

5.5-

7.9

8.0-

10.7

10.8-

13.8

13.9-

17.1

17.2-

20.7

20.8-

24.4

24.5-

28.4

28.5-

32.6

32.7-

36.9

N 260 281 87 32 12 5 677

NNE 245 569 357 448 298 95 11 1 2024

NE 433 1660 1246 1087 842 190 27 17 3 1 5506

ENE 303 998 413 117 37 2 1870

E 182 302 203 50 4 1 2 744

ESE 197 304 398 467 350 134 20 1 1871

SE 201 231 414 569 574 360 103 9 2461

SSE 225 250 91 87 83 76 24 836

S 260 212 40 43 38 28 9 630

SSW 220 477 80 51 46 22 6 902

SW 448 973 259 32 10 3 1725

WSW 245 325 127 6 703

W 78 98 16 1 193

WNW 110 178 24 1 313

NW 198 317 79 6 2 1 603

NNW 182 173 37 13 405

C 119 119

ZBROJ 119 3787 7348 3871 3009 2297 917 202 28 3 1 21582


jaĉine (Bf) i brzine (m/s) vjetra za Split, za jesen



Mjesto i datum:




Stranica 114

-5

0

5

10

15

20

25

30

N

NNE

NE

ENE

E

ESE

SE

SSE

S

SSW

SW

WSW

W

WNW

NW

NNW




tišina

SPLIT

jesen%

0,6 %

Slika A.5 - Sezonska ruža vjetra za Split u razdoblju 2000-2009 (jesen). DHMZ RH [1]



Mjesto i datum:




Stranica 115

2.3) Dani s jakim i olujnim vjetrovima

SPLIT

godina I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII zbroj

2000. 6 8 12 5 0 3 1 1 5 6 17 5 69

2001. 13 11 10 10 6 5 5 2 6 1 13 15 97

2002. 5 10 13 6 5 4 4 2 1 6 15 7 78

2003. 16 11 8 9 3 1 2 2 6 9 10 15 92

2004. 10 8 7 5 6 1 2 1 3 5 12 13 73

2005. 12 11 6 11 5 4 3 4 6 9 12 14 97

2006. 10 10 13 7 1 2 4 8 5 7 8 8 83

2007. 4 13 7 1 5 0 2 7 7 9 16 10 81

2008. 11 8 9 16 4 2 4 2 5 7 13 15 96

2009. 9 17 17 4 6 6 3 2 3 11 8 17 103

zbroj 96 107 102 74 41 28 30 31 47 70 124 119 869

Sred 9.6 10.7 10.2 7.4 4.1 2.8 3.0 3.1 4.7 7.0 12.4 11.9 86.9

Std 3.6 2.6 3.3 4.0 2.0 1.8 1.2 2.3 1.7 2.6 2.9 3.9 11.0

Maks 16 17 17 16 6 6 5 8 7 11 17 17 103

Minim 4 8 6 1 0 0 1 1 1 1 8 5 69

ampl 12 9 11 15 6 6 4 7 6 10 9 12 34

Tablica A.6 – Srednji mjeseĉni i godišnji broj dana s jakim vjetrom (≥6 Bf), s pripadnom

standardnom devijacijom, za Split, u razdoblju 2000.-2009.



Mjesto i datum:




Stranica 116

SPLIT

godina I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII zbroj

2000. 0 1 2 0 0 1 0 1 0 2 1 0 8

2001. 0 0 2 1 0 0 0 1 0 0 2 2 8

2002. 0 0 1 1 0 1 1 0 0 0 1 0 5

2003. 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 4 8

2004. 3 1 1 0 1 0 0 0 0 0 6 5 17

2005. 0 5 0 1 2 2 1 0 1 0 2 2 16

2006. 3 4 5 4 0 0 1 0 2 3 2 0 24

2007. 2 3 2 0 0 0 0 0 0 0 1 2 10

2008. 2 1 3 1 0 0 0 0 0 0 1 3 11

2009. 0 1 4 1 1 0 0 0 0 1 0 2 10

zbroj 12 18 20 9 4 4 3 2 3 6 16 20 117

sred 1.2 1.8 2.0 0.9 0.4 0.4 0.3 0.2 0.3 0.6 1.6 2.0 11.7

std 1.2 1.6 1.5 1.1 0.7 0.7 0.5 0.4 0.6 1.0 1.6 1.6 5.4

maks 3 5 5 4 2 2 1 1 2 3 6 5 24

minim 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5

ampl 3 5 5 4 2 2 1 1 2 3 6 5 19

Tablica A.7 - Srednji mjeseĉni i godišnji broj dana s jakim vjetrom (≥8 Bf), s pripadnom

standardnom devijacijom, za Split, u razdoblju 2000.-2009.



Mjesto i datum:




Stranica 117

3.1.2. Dugoroĉna distribucija apsolutne maksimalne brzine (1-minutna brzina; udar)

za smjerove “bure”, “juga”, “lebića”, “maestrala”, “pulenta” za povratna razdoblja 2 –

100 godina.

Apsolutne maksimalne brzine (udari) vjetra proraĉunati su pomoću Gumbelove razdiobe. Izvorni podaci maksimalnih dnevnih brzina iz razdoblja 1960-1990. godina odabrani su po «uvjetnim» smjerovima, te su za navedene smjerove izdvojene maksimalne godišnje brzine vjetra koje predstavljaju udar 1-minutne brzine s postaje Split-Marjan, 1960-1999. godina.

Desetogodišnje razdoblje maksimalnih dnevnih udara vjetra nije dovoljno, pogotovo kada se izdvajaju pojedini tipovi vjetra. Iz tablice 8. je vidljivo da su zbog preklapanja smjerova za odabrane tipove vjetrova maksimalne brzine izuzetno velike za “maestral”». MeĊutim, kako se za projektiranje pristana ne gleda lokalni naziv vjetra, već maksimalne moguće brzine jedanput u odreĊenom periodu godina za pojedini smjer, ovakav izbor tipova vjetrova moţe ostati na razlikovnoj razini.

Za smjerove “bure” uzeti su smjerovi NNE-ENE, “juga” ESE-SSE, “lebića” S–SW, “maestrala” SSW- WSW i “pulenta” WSW-WNW, te se sektori smjerova donekle razlikuju od smjerova koji su uzeti prethodno u toĉkama 4., 5., i 6. za valne prognoze.

Procijenjene maksimalne brzine vjetra (udara) moguće jedanput u razdoblju u 2, 5, 10, 20 i 50 godina pokazuju da «bura» od izmjerenih 48.5 m/s moţe prosjeĉno svake druge godine dostići 36.3 (+-5.6) m/s, u tijeku 10 godina 44.6 (+-5.6) m/s, a za 10 godina ĉak 54.9 (+-5.6) m/s, što i odgovara procijenjenom maksimalnom dnevnom udaru za vrijeme jednog kvara anemografa na postaji Split-Marjan, kojeg se uzima da je bio i apsolutno najveći udar. Svi ostali tipovi vjetrova imaju manje procijenjene maksimalne brzine.

Tablica 13. Izmjerene i procijenjene maksimalne brzine vjetra (udara),

Split-Marjan

Procijenjene (apsolutne) maksimalne brzine, m/s

POVRATNI

PERIOD

(godina)

Bura

NNE-ENE

Jugo

ESE-SSE

Lebić

S–SW

Maestral

SSW- WSW

Maestral

(ljeto)

SSW- WSW

Pulenat

WS

W-

WN

W

izmjereno 48.5 41.4 45.0 35.1 27.1 32,10

st. dev 5.6 4.4 6.2 5.3 4.5 4,97

2 36.3 31.4 26.0 22.8 14.9 17,1

5 41.3 35.2 31.5 27.5 18.9 21,4

10 44.6 37.8 35.1 30.5 21.5 24,4

20 47.7 40.2 38.6 33.5 24.0 27,2

50 51.8 43.4 43.1 37.3 27.2 30,8

100 54.9 45.8 46.4 40.2 29.5 33,5



Mjesto i datum:




Stranica 118

Samo iz satnih vrijednosti vjetra nije u potpunosti moguće izdvojiti sluĉajeve “bure”, “juga”,

“lebića”, maestrala” i “pulenta”, jer se pojedini smjerovi vjetrova meĊusobno preklapaju, te

navedene nazive treba uzeti kao razlikovne termine, a vjetar gledati prema smjeru.

Zakljuĉak o karakteristikama vjetrovnog reţima na podruĉju luke

Na splitskom podruĉju najĉešće puše vjetar NNE smjera (28,63%), zatim ESE (13.76%) i

SSW (12,73 %), dok se najmanje zastupljen vjetar W smjera (0,95%). Tišina je vrlo rijetka pojava i

javlja se u 0,15% sluĉajeva. Raspon jaĉina vjetra je od 0 do 11 bofora (NNE), a najĉešće puše

“slab” (1-3 Bf) vjetar (73,26%) (pri kojem vjetar jaĉine 2 bofora ima najveću uĉestalost (35,43%).

Iako prevladava slab vjetar, pojava «olujnog» vjetra (>8 Bf) koja se javlja u 0.39% sluĉajeva za

vrijeme bure i juga.

Maksimalni udari, prema anemografskim mjerenjima maksimalnih dnevnih udara na postaji

“Splitu-Marjan”, iz smjera “juga” zabiljeţeni su na splitskom podruĉju brzine 41.4 m/s, a u 100

godina jedanput moguć je udar od 45.8 m/s, dok iz smjera “lebića” izmjereno je 45.0 m/s, a u 100

godina jedanput moguć je udar od 46.4 m/s (tablica 16).

Pri ovim proraĉunima srednje brzine vjetra se nisu svodile na referentnu visinu 10 m iznad

mora, jer se ionako već radi o srednjim vrijednostima, pa se ne bi dobilo ništa znaĉajno. MeĊutim,

projektant uvijek moţe maksimalne moguće brzine svesti na ţeljenu visinu po formuli:

U10=Uz*(10/z) , gdje se za eksponent, koji zavisi od podloge, moţe uzeti =0,102 ili =0,2.

Kako se maksimalni dnevni udari vjetra uzimaju kao 1-minutni srednjaci, to se za dobivanje

trenutnih udara (1-sekundni) moţe uzeti faktor mahovitosti 1,4, koji odgovara ovom podruĉju za

vrijeme puhanja bure, a za lebić i jugo faktor mahovitosti se moţe uzeti 1,2.



Mjesto i datum:




Stranica 119

VALOVI

Valovi predstavljaju periodiĉno ispravno i translatorno pomjeranje površine. Njihove su osnovne karakteristike: smjer odakle dolaze, visina, period i brzina, a odreĊeni su jaĉinom (brzinom) vjetra, privjetrištem, trajanjem i dubinom mora.

Na moru su vjetrovi prevladavajući uzroĉnik nastanka valova ţivog ili mrtvog mora. Osnovne grupe valova na Jadranskom moru su: − vjetrovni valovi (valovi ţivog mora, ţivo more) izazvani vjetrom koji neprekidno puše, − valovi mrtvog mora su valovi koji su nastali na podruĉju ranijim vjetrom ili dolaze iz drugog

podruĉja; − ukriţani valovi su valovi koji su nastali kriţanjem ţivog i mrtvog mora.

Valovi na svojem putu gibanja mogu bit se deformiraju zbog refleksije, refrakcije, difrakcije.

ANALIZA PRIVJETRIŠTA IZ POJEDINIH SMJEROVA

Predmetna lokacija zaštićena je od valova generiranih najvaţnijih vjetrova na jadranu juga i

bure ali je ipak dijelom izloţena vjetrovnim valovima generiranim vjetrovima jugozapadnih i

zapadnih smjerova.

Proraĉun efektivne duţine privjetrišta je proveden je metodom koja se uobiĉajeno koristi u

svjetskoj praksi, a dana je literaturom (Shore Protection Manual, 1984). U svakom od odabranih

smjerova postavi se centralna zraka koja kao ishodište ima toĉku ispred razmatranog akvatorija.

Nakon toga se rotacijom od 6o u smjeru kazaljke na satu (do +42o) i suprotno od kazaljke na satu

(do -42o) postavljaju pravci kroz istu ishodišnu toĉku. OdreĊuje se duţine svake zrake od ishodišta

do prve toĉke obale te se proraĉunava suma njihovih projekcija na centralnu zraku. Ta suma se

dijeli sa sumom cosinusa kuteva centralne zrake i ostalih rotiranih zraka ĉime se dobiva i vrijednost

duţine efektivnog privjetrišta.



Mjesto i datum:




Stranica 120

KRATKOROĈNE SITUACIJE VALOVA

Kratkoroĉne situacije valova (dobivene kratkoroĉnim prognozama valova iz podataka o vjetru)

predstavljaju uzorak za dugoroĉnu prognozu valova. Podaci s jaĉinama vjetra kojima je izloţena

uvala od 3 i više Bf ĉine uzorak vjetra iz kojih dolaze valovi u uvalu – podruĉje ulaza u luku. Visine

valova su dobivene pomoću Groen-Dorrensteinovog dijagrama za odgovarajuće efektivno

privjetrište.

IZRAĈUN DULJINE EFEKTIVNOG PRIVJETRIŠTA

Izloţenost akvatorija predmetnog zahvata vjetrovima od znaĉaja i posljediĉnim vjetrovnim

valovima dana je na slici . Lokacija je izloţena vjetrovnim valovima iz II i III kvadranta. Obzirom na

to definiranat će se, prema kriteriju duţine privjetrišta i sliĉnosti ĉestine pojavljivanja vjetra za

smjer, tj. kut izloţenosti.



Mjesto i datum:




Stranica 121

OdreĊivanje efektivne duljine privjetrišta za SEKTOR I .

SREDIŠNJI KUT KROZ SE

cos a Xi (km) Xi cos a

-42 0,743 0,30 0,22

-36 0,809 0,36 0,29

-30 0,866 1,40 1,21

-24 0,914 1,55 1,42

-18 0,951 1,19 1,13

-12 0,978 0,97 0,95

-6 0,995 0,94 0,93

0 1,000 0,87 0,87

6 0,995 0,71 0,71

12 0,978 0,63 0,62

18 0,951 0,61 0,58

24 0,914 0,63 0,58

30 0,866 1,14 0,99

36 0,809 1,08 0,87

42 0,743 1,04 0,77

S 13,512 12,14

Kut a je u odnosu na promatrani pravac ( na kojeg reduciramo).

Xi ... duţina u promatranom pravcu.

S cos a = 13,512

Iz smjera SE : Fef=Sxi x cosa/Scosa= 0,9 km

a

(stupnjevi) SEKTOR I (SE)



Mjesto i datum:




Stranica 122

SREDIŠNJI KUT KROZ SSE


-42 0,743 1,23 0,91

-36 0,809 1,00 0,81

-30 0,866 0,95 0,82

-24 0,914 0,90 0,82

-18 0,951 0,74 0,70

-12 0,978 0,64 0,63

-6 0,995 0,61 0,61

0 1,000 0,61 0,61

6 0,995 1,13 1,12

12 0,978 1,15 1,12

18 0,951 1,04 0,99

24 0,914 1,05 0,96

30 0,866 1,06 0,92

36 0,809 1,07 0,87

42 0,743 1,02 0,76

S 13,512 12,65



S cos a = 13,512

Iz smjera SSE : Fef=Sxi x cosa/Scosa= 0,9 km

a

(stupnjevi) SEKTOR I (SSE)



Mjesto i datum:




Stranica 123

OdreĊivanje efektivne duljine privjetrišta za SEKTOR II .

SREDIŠNJI KUT KROZ S


-42 0,743 0,77 0,57

-36 0,809 0,66 0,53

-30 0,866 0,62 0,54

-24 0,914 0,60 0,55

-18 0,951 0,70 0,67

-12 0,978 1,15 1,12

-6 0,995 1,04 1,03

0 1,000 1,05 1,05

6 0,995 1,06 1,05

12 0,978 1,08 1,06

18 0,951 1,02 0,97

24 0,914 1,06 0,97

30 0,866 1,09 0,94

36 0,809 1,32 1,07

42 0,743 1,16 0,86

S 13,512 12,99



S cos a = 13,512

Iz smjera S: Fef=Sxi x cosa/Scosa= 1,0 km

a

(stupnjevi) SEKTOR II (S)



Mjesto i datum:




Stranica 124

SREDIŠNJI KUT KROZ SSW


-42 0,743 0,65 0,48

-36 0,809 1,14 0,92

-30 0,866 1,07 0,93

-24 0,914 1,04 0,95

-18 0,951 1,06 1,01

-12 0,978 1,08 1,06

-6 0,995 1,02 1,01

0 1,000 1,04 1,04

6 0,995 1,06 1,05

12 0,978 1,32 1,29

18 0,951 1,17 1,11

24 0,914 1,21 1,11

30 0,866 1,98 1,71

36 0,809 1,84 1,49

42 0,743 2,50 1,86

S 13,512 17,03



S cos a = 13,512

Iz smjera SSW: Fef=Sxi x cosa/Scosa= 1,3 km

a

(stupnjevi) SEKTOR II (SSW)



Mjesto i datum:




Stranica 125

OdreĊivanje efektivne duljine privjetrišta za SEKTOR III .

SREDIŠNJI KUT KROZ SW


-42 0,743 1,06 0,79

-36 0,809 1,07 0,87

-30 0,866 1,04 0,90

-24 0,914 1,02 0,93

-18 0,951 1,06 1,01

-12 0,978 1,14 1,12

-6 0,995 1,20 1,19

0 1,000 1,18 1,18

6 0,995 1,93 1,92

12 0,978 1,79 1,75

18 0,951 2,39 2,27

24 0,914 11,03 10,08

30 0,866 11,96 10,36

36 0,809 15,50 12,54

42 0,743 12,25 9,11

S 13,512 56,01



S cos a = 13,512

Iz smjera SW: Fef=Sxi x cosa/Scosa= 4,1 km

a

(stupnjevi) SEKTOR III (SW)



Mjesto i datum:




Stranica 126

SREDIŠNJI KUT KROZ WSW


-42 0,743 1,06 0,79

-36 0,809 1,11 0,90

-30 0,866 1,22 1,06

-24 0,914 1,16 1,06

-18 0,951 1,96 1,86

-12 0,978 1,76 1,72

-6 0,995 2,35 2,34

0 1,000 2,67 2,67

6 0,995 11,64 11,58

12 0,978 14,66 14,34

18 0,951 12,63 12,01

24 0,914 0,22 0,20

30 0,866 0,23 0,20

36 0,809 0,19 0,15

42 0,743 0,15 0,11

S 13,512 50,99



S cos a = 13,512

Iz smjera WSW: Fef=Sxi x cosa/Scosa= 3,8 km

I II III

0,9 1,3 4,1Privjetrište F efektivno (km)

SEKTOR

a

(stupnjevi) SEKTOR III (WSW)



Mjesto i datum:




Stranica 127

KRATKOROĈNE PROGNOZE POJAVLJIVANJA VALA U DUBOKOJ VODI

4 Bf Uz= 6,7 m/s

5 Bf Uz= 9,4 m/s

6 Bf Uz= 12,2 m/s

7 Bf Uz= 15,5 m/s

8 Bf Uz= 19,0 m/s

Određivanje visine vala u dubokoj vodi za sektor I (srednja zraka prema SE).

Fef= 0,90 km

1 Nm=1852 m

Duţina zahvata vjetra = 0,49 Nm

tF -minimalno vrijeme trajanja vjetra za puno aktiviranje privjetrišta

HS -znaĉajna visina vala promatrane situacije

TS -period znaĉajnog vala

LS -duljina znaĉajnog vala

1 Brzina vjetra - 6,70 m/s.

Brzina vjetra u ĉvorovima iznosi U = 13,02 ĉvorova.

Iz dijagrama za odreĊivanje karakteristika valova dobije se:

tF= 0,40 h

HS= 0,18 m

TS= 1,50 s

LS=g/(2xp)*TS2= 3,51 m




tF= 0,35 h

HS= 0,24 m

TS= 1,60 s

LS=g/(2xp)*TS2= 3,99 m

OdreĊivanje karakteristika vala u dubokoj vodi i ostalih parametara za dimenzioniranje

objekata korištena je metoda "GROEN-DORRENSTEIN".

Proraĉune visine vala za pojedine smjerove tj. sektore izvršiti ćemo za sve pojave

vjetra od 4 bf i jaĉe.

Usvojene brzine vjetra u m/s. (srednje vrijednosti pojedinog stupnja bofora ili grupe)



Mjesto i datum:




Stranica 128




tF= 0,30 h

HS= 0,34 m

TS= 1,70 s

LS=g/(2xp)*TS2= 4,51 m




tF= 0,26 h

HS= 0,45 m

TS= 1,80 s

LS=g/(2xp)*TS2= 5,05 m




tF= 0,24 h

HS= 0,56 m

TS= 1,90 s

LS=g/(2xp)*TS2= 5,63 m

Karakteristike vala u dubokoj vodi za SEKTOR I.

BRZINA

VJETRA

(Bf)

BRZINA

VJETRA

(m/s)

DUŢINA

PRIVJETRIŠTA

(km)

MIN.

TRAJANJE

VJETRA tF

(h)

VISINA

VALA HS

(m)

PERIOD

VALA

TS(s)

DUŢINA

VALA

LS(m)

4 Bf 6,7 0,90 0,40 0,18 1,50 3,51

5 Bf 9,4 0,90 0,35 0,24 1,60 3,99

6 Bf 12,2 0,90 0,30 0,34 1,70 4,51

7 Bf 15,5 0,90 0,26 0,45 1,80 5,05

8 Bf 19,0 0,90 0,24 0,56 1,90 5,63

Pregled dobivenih rezultata, kratkoroĉne prognoze za razmatrani smjer

djelovanja vjetra.



Mjesto i datum:




Stranica 129

Određivanje visine vala u dubokoj vodi za sektor II (srednja zraka prema SSW).

Fef= 1,30 km

1 Nm=1852 m









tF= 0,47 h

HS= 0,22 m

TS= 1,50 s

LS=g/(2xp)*TS2= 3,51 m




tF= 0,42 h

HS= 0,29 m

TS= 1,60 s

LS=g/(2xp)*TS2= 3,99 m




tF= 0,37 h

HS= 0,40 m

TS= 1,70 s

LS=g/(2xp)*TS2= 4,51 m



Mjesto i datum:




Stranica 130




tF= 0,32 h

HS= 0,54 m

TS= 1,90 s

LS=g/(2xp)*TS2= 5,63 m




tF= 0,30 h

HS= 0,67 m

TS= 2,10 s

LS=g/(2xp)*TS2= 6,88 m

Karakteristike vala u dubokoj vodi za SEKTOR II.

BRZINA

VJETRA

(Bf)

BRZINA

VJETRA

(m/s)

DUŢINA

PRIVJETRIŠTA

(km)

MIN.

TRAJANJE

VJETRA tF

(h)

VISINA

VALA HS

(m)

PERIOD

VALA

TS(s)

DUŢINA

VALA

LS(m)

4 Bf 6,7 1,30 0,47 0,22 1,5 3,51

5 Bf 9,4 1,30 0,42 0,29 1,6 3,99

6 Bf 12,2 1,30 0,37 0,40 1,7 4,51

7 Bf 15,5 1,30 0,32 0,54 1,9 5,63

8 Bf 19,0 1,30 0,30 0,67 2,1 6,88


djelovanja vjetra.



Mjesto i datum:




Stranica 131

Određivanje visine vala u dubokoj vodi za sektor III (srednja zraka prema SW).

Fef= 4,10 km

1 Nm=1852 m









tF= 1,10 h

HS= 0,35 m

TS= 1,80 s

LS=g/(2xp)*TS2= 5,05 m




tF= 0,95 h

HS= 0,50 m

TS= 1,98 s

LS=g/(2xp)*TS2= 6,12 m




tF= 0,80 h

HS= 0,70 m

TS= 2,30 s

LS=g/(2xp)*TS2= 8,25 m



Mjesto i datum:




Stranica 132




tF= 0,70 h

HS= 0,92 m

TS= 2,55 s

LS=g/(2xp)*TS2= 10,14 m

Karakteristike vala u dubokoj vodi za SEKTOR III.

BRZINA

VJETRA

(Bf)

BRZINA

VJETRA

(m/s)

DUŢINA

PRIVJETRIŠTA

(km)

MIN.

TRAJANJE

VJETRA tF

(h)

VISINA

VALA HS

(m)

PERIOD

VALA

TS(s)

DUŢINA

VALA

LS(m)

4 Bf 6,7 4,10 1,10 0,35 1,8 5,05

5 Bf 9,4 4,10 0,95 0,50 2,0 6,12

6 Bf 12,2 4,10 0,80 0,70 2,3 8,25

7 Bf 15,5 4,10 0,70 0,92 2,6 10,14


djelovanja vjetra.



Mjesto i datum:




Stranica 133

ZAKLJUĈAK O KRATKOROĈNIM PROGNOZAMA

SEKTOR I ( vjetrovi s puhanjem iz smjerova oko SE i SSE )

RAZRED

i

RAZRED VALNIH

VISINA Hsi (m)

RAZRED VALNIH

PERIODA Tsi (m)

APSOLUTNA

UĈESTALOST fi

4 1 0,18 1,50 2146

5 2 0,24 1,60 2304

6 3 0,34 1,70 1300

7 4 0,45 1,80 336

8 5 0,56 1,90 34

SEKTOR II ( vjetrovi s puhanjem iz smjerova S i SSW )

RAZRED

i

RAZRED VALNIH

VISINA Hsi (m)

RAZRED VALNIH

PERIODA Tsi (m)

APSOLUTNA

UĈESTALOST fi

4 1 0,22 1,50 266

5 2 0,29 1,60 211

6 3 0,40 1,70 128

7 4 0,54 1,90 63

8 5 0,67 2,10 3

SEKTOR III ( vjetrovi s puhanjem iz smjerova SW i WSW )

RAZRED

i

RAZRED VALNIH

VISINA Hsi (m)

RAZRED VALNIH

PERIODA Tsi (m)

APSOLUTNA

UĈESTALOST fi

4 1 0,35 1,80 362

5 2 0,50 1,98 27

6 3 0,70 2,30 10

7 4 0,92 2,55 1

Temeljem elaborata o vjetrovnoj klimi u kojem su korišteni meteorološki podaci zabiljeţeni na najbliţoj

meteorološkoj postaji ; >4 Bf dobiven je uzorak znaĉajnih valnih visina za dugoroĉnu prognozu.



Mjesto i datum:




Stranica 134

DUGOROĈNE VALNE PROGNOZE VISINE VALA U DUBOKOJ VODI

U svrhu statistiĉkog opisa dugoroĉne prognoze znaĉajne visine vala koristiti će se Gumbelova

distribucija te pripadajući izrazi za ekstrapolaciju vrijednosti u promatranim povratnim periodima

kako bi se dobile pripadajuće znaĉajne visine vala - Hs.

Ukupni broj uzoraka dobijen iz prethodnog poglavlja podijeliti će se na razrede s istom valnom

visinom i na naĉin da će se u pojedini razred pridruţiti i odreĊeni broj pojavljivanja vala iste

veliĉine.

Za uzorak iz tablice zakljuĉka o kratkoroĉnoj prognizi radi se metoda dugoroĉne valne analize

uz primjenu Gumbelove distribucije za opis varijable (visine vala). Uz pomoć izraza za

ekstrapolaciju (2) i (3) dobije se vrijednost visine vala za pojedina povratna razdoblja TR=(5, 10, 20,

50, 100).

1. 2. (2)

3. 4. (3)

gdje su:

TR – traţeni povratni period

HTR– znaĉajna visina vala za traţeni povratni period ekstrapolirana uz pomoć distribucije definirane

na mjerenjima N- broj godina promatranja

λ – parametar koji predstavlja odnos ukupnog broja pojavljivanja valova iznad odabrane graniĉne

visine vala i broja godina u kojem je promatran uzorak (izraz 4)

5. 6. (4)

Parametar λ je razliĉit za svaki ranije definirani sektor u ovisnosti o uĉestalosti, a Hgr je pojedinom

smjeru pripadajuća visina vala za najmanju jaĉinu vjetra koja se razmatra.

Definiranje pripadajućih perioda za dobivene znaĉajne visine vala odreĊeno je na isti naĉin,

statistiĉkom obradom podataka uz upotrebu Gumbelove ditribucije i korištenjem iste formule za

ekstrapolaciju (izrazi 2 i 3).

U nastavku su prikazane linearne regresije reducirane Gumbelove varijable (G) korištene za

dobivanje gore spomenutih koeficijenata (iz faktora pravca regresije), kao i pripadajuće distribucije,

za dobivanje znaĉajne visine vala po pojedinom sektoru.



Mjesto i datum:




Stranica 135

SEKTOR I , vjetrovi s puhanjem iz smjerova oko SE i SSE

H [m] N P Q G PG

0,18 2146 0,350654 0,64934641 -0,04684 0,340344165

0,24 2304 0,727124 0,27287582 1,143637 0,709982512 A 19,106

0,34 1300 0,939542 0,06045752 2,774795 0,950573947 B -3,514

0,45 336 0,994444 0,00555556 5,190173 0,993822224

0,56 34 1 0 ln(0) ≈ ∞ 0,999242691 beta 0,05234

1 gama 0,183921

6120

TR [godina] λ P(H'≤H) HTR [m]

5 612 0,999673 0,603999

50 612 0,999967 0,724523

100 612 0,999984 0,760803

λ 612

y = 19,106x - 3,514R² = 0,9961

-1

1

2

3

4

5

6

0,15 0,20 0,25 0,30 0,35 0,40 0,45 0,50 0,55 0,60

G -

red

ucir

ana v

ari

jab

la

H (m)

Linearna regresije g-reducirane varijable i visine H

PR (god) Hs(m) Hmax(m)

100 0,76 1,27

50 0,72 1,21

20 0,68 1,13

10 0,64 1,07

5 0,60 1,01

2 0,56 0,93

PROGNOZIRANE

ZNAĈAJNE VALNE VISINE

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1

1,1

0,00 0,20 0,40 0,60

P(H

'<H

)

H(m)

Kumulativna distribucija vjerojatnosti

Series1

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

0,00 0,10 0,20 0,30 0,40 0,50

P(G

)

H(m)

Gumbelova funkcija distribucije

P(G)



Mjesto i datum:




Stranica 136

T [s] N P Q G PG

1,50 2146 0,350654 0,64934641 -0,04684 0,246760012

1,60 2304 0,727124 0,27287582 1,143637 0,781108481 A 17,342

1,70 1300 0,939542 0,06045752 2,774795 0,95732437 B -26,349

1,80 336 0,994444 0,00555556 5,190173 0,992330066

1,90 34 1 0 ln(0) ≈ ∞ 0,998641643 beta 0,057663

1 gama 1,519375

6120

TR [godina] λ P(T'≤T) TTR [s]

5 612 0,999673 1,982182

50 612 0,999967 2,114966

100 612 0,999984 2,154936

λ 612

y = 17,342x - 26,349R² = 0,9753

-1

1

2

3

4

5

6

1,40 1,45 1,50 1,55 1,60 1,65 1,70 1,75 1,80 1,85 1,90

G -

red

ucir

ana v

ari

jab

la

T (s)

Linearna regresije g-reducirane varijable i perioda T

PR (god) Ts(s)

100 2,15

50 2,11

20 2,06

10 2,02

5 1,98

2 1,93

PROGNOZIRANI

ZNAĈAJNI VALNI PERIODI

0,6

0,65

0,7

0,75

0,8

0,85

0,9

0,95

1

1,05

1,50 1,60 1,70 1,80 1,90 2,00

P(H

'<H

)

T(s)


Series1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1

1,1

1,40 1,50 1,60 1,70 1,80 1,90

P(G

)

T(s)


P(G)



Mjesto i datum:




Stranica 137

SEKTOR II, vjetrovi s puhanjem iz smjerova oko S i SSW

H [m] N P Q G PG

0,22 266 0,396423 0,60357675 0,077667 0,322988589

0,29 211 0,710879 0,28912072 1,075132 0,697768932 A 16,348

0,40 128 0,901639 0,09836066 2,267791 0,942152561 B -3,7189

0,54 63 0,995529 0,00447094 5,407917 0,993976215

0,67 3 1 0 ln(0) ≈ ∞ 0,999278819 beta 0,06117

1 gama 0,227483

671


5 67,1 0,997019 0,583131

50 67,1 0,999702 0,724062

100 67,1 0,999851 0,766466

λ 67,1

y = 16,348x - 3,7189R² = 0,9728

-1

1

2

3

4

5

6

0,20 0,25 0,30 0,35 0,40 0,45 0,50 0,55 0,60 0,65 0,70

G -

red

ucir

ana v

ari

jab

la

H (m)



100 0,77 1,28

50 0,72 1,21

20 0,67 1,12

10 0,63 1,04

5 0,58 0,97

2 0,53 0,88

PROGNOZIRANE


0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1

1,1

0,00 0,20 0,40 0,60 0,80

P(H

'<H

)

H(m)


Series1

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

0,00 0,10 0,20 0,30 0,40 0,50 0,60

P(G

)

H(m)


P(G)



Mjesto i datum:




Stranica 138

T [s] N P Q G PG

1,50 266 0,396423 0,60357675 0,077667 0,312366437

1,60 211 0,710879 0,28912072 1,075132 0,739086047 A 13,477

1,70 128 0,901639 0,09836066 2,267791 0,924447128 B -20,367

1,90 63 0,995529 0,00447094 5,407917 0,994710073

2,10 3 1 0 ln(0) ≈ ∞ 0,999641965 beta 0,0742

1 gama 1,511241

671


5 67,1 0,997019 1,942653

50 67,1 0,999702 2,113605

100 67,1 0,999851 2,165043

λ 67,1

y = 13,477x - 20,367R² = 0,9893

-1

1

2

3

4

5

6

1,40 1,50 1,60 1,70 1,80 1,90 2,00

G -

red

ucir

ana v

ari

jab

la

T (s)


PR (god) Ts(s)

100 2,17

50 2,11

20 2,05

10 1,99

5 1,94

2 1,87

PROGNOZIRANI


0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1

1,1

1,40 1,60 1,80 2,00 2,20

P(H

'<H

)

T(s)


Series1

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,40 1,50 1,60 1,70 1,80 1,90 2,00

P(G

)

T(s)


P(G)



Mjesto i datum:




Stranica 139

SEKTOR III, vjetrovi s puhanjem iz smjerova oko SW i WSW

H [m] N P Q G PG

0,35 362 0,905 0,095 2,304383 0,894033602

0,50 27 0,9725 0,0275 3,579659 0,977460301 A 10,613

0,70 10 0,9975 0,0025 5,990213 0,997274394 B -1,5254

0,92 1 1 0 ln(0) ≈ ∞ 0,99973577 beta 0,094224

1 gama 0,143729

400


5 40 0,995 0,642722

50 40 0,9995 0,859894

100 40 0,99975 0,925217

λ 40

y = 10,613x - 1,5254R² = 0,9912

0

1

1

2

2

3

3

4

4

5

5

6

6

7

0,30 0,35 0,40 0,45 0,50 0,55 0,60 0,65 0,70 0,75 0,80

G -

red

ucir

ana v

ari

jab

la

H (m)



100 0,93 1,55

50 0,86 1,44

20 0,77 1,29

10 0,71 1,18

5 0,64 1,07

2 0,56 0,93

PROGNOZIRANE


0,88

0,9

0,92

0,94

0,96

0,98

1

1,02

0,00 0,50 1,00 1,50

P(H

'<H

)

H(m)


P(H'<H)

0,88

0,9

0,92

0,94

0,96

0,98

1

1,02

0,00 0,20 0,40 0,60 0,80

P(G

)

H(m)


P(G)



Mjesto i datum:




Stranica 140

T [s] N P Q G PG

1,80 362 0,905 0,095 2,304383 0,903023798

1,98 27 0,9725 0,0275 3,579659 0,973389441 A 7,3904

2,30 10 0,9975 0,0025 5,990213 0,997469116 B -11,02

2,55 1 1 0 ln(0) ≈ ∞ 0,999600669 beta 0,135311

1 gama 1,491124

400


5 40 0,995 2,207704

50 40 0,9995 2,519573

100 40 0,99975 2,613380

λ 40

y = 7,3904x - 11,02R² = 0,9998

-1

1

2

3

4

5

6

7

1,70 1,80 1,90 2,00 2,10 2,20 2,30 2,40

G -

red

ucir

ana v

ari

jab

la

T (s)


PR (god) Ts(s)

100 2,61

50 2,52

20 2,40

10 2,30

5 2,21

2 2,08

PROGNOZIRANI


0,88

0,9

0,92

0,94

0,96

0,98

1

1,02

1,50 2,00 2,50 3,00

P(H

'<H

)

T(s)


P(H'<H)

0,88

0,9

0,92

0,94

0,96

0,98

1

1,02

1,70 1,90 2,10 2,30 2,50

P(G

)

T(s)


P(G)



Mjesto i datum:




Stranica 141

Zakljuĉak:

Hs H1/10 H1/100 H1/max T0 Lo TP

(m) (m) (m) (m) (s) (m) (s)

100 0,76 0,97 1,27 1,37 2,15 7,21 2,37

50 0,72 0,91 1,20 1,30 2,11 6,95 2,32

20 0,68 0,86 1,14 1,22 2,06 6,62 2,27

10 0,64 0,81 1,07 1,15 2,02 6,37 2,22

5 0,60 0,76 1,00 1,08 1,98 6,12 2,18

2 0,56 0,71 0,94 1,01 1,93 5,81 2,12


(m) (m) (m) (m) (s) (m) (s)

100 0,77 0,98 1,29 1,39 2,17 7,35 2,39

50 0,72 0,91 1,20 1,30 2,11 6,95 2,32

20 0,67 0,85 1,12 1,21 2,05 6,56 2,26

10 0,63 0,80 1,05 1,13 1,99 6,18 2,19

5 0,58 0,74 0,97 1,04 1,94 5,87 2,13

2 0,53 0,67 0,89 0,95 1,87 5,46 2,06


(m) (m) (m) (m) (s) (m) (s)

100 0,93 1,18 1,55 1,67 2,61 10,63 2,87

50 0,86 1,09 1,44 1,55 2,52 9,91 2,77

20 0,77 0,98 1,29 1,39 2,40 8,99 2,64

10 0,71 0,90 1,19 1,28 2,30 8,25 2,53

5 0,64 0,81 1,07 1,15 2,21 7,62 2,43

2 0,56 0,71 0,94 1,01 2,08 6,75 2,29

Prikaz prognoziranih vrijednosti visina vala i pripadajući periodi vala za Sektor III

(H 1/10 =1,27ˑH s ; H 1/100 =1,67ˑH s ; H max=1,8ˑH s ; T p =1,1T 0 )

PP

SEKTOR III

PP

Prikaz prognoziranih vrijednosti visina vala i pripadajući periodi vala za Sektor I


Prikaz prognoziranih vrijednosti visina vala i pripadajući periodi vala za Sektor II


PP

SEKTOR I

SEKTOR II



Mjesto i datum:




Stranica 142

2. DJELOVANJA NA PRIVEZANI BROD

2.1. DJELOVANJA NA PRIVEZANI BROD

2.1.1. Mjerodavni brodovi

DULJINA PLOVILA

PREKO SVEGA

ŠIRINA

PLOVILAGAZ PLOVILA

VISINA

PLOVILA

NADVODNA

LATERALNA

POVRŠINA

NADVODNA

FRONTALNA

POVRŠINA

(m) (m) (m) (m) (m2) (m2)

10,00 2,80 1,00 3,00 25,20 8,40

12,00 3,10 1,30 3,30 30,69 10,23

15,00 4,00 1,80 3,50 42,00 14,00

20,00 5,00 2,50 4,00 70,00 20,00

30,00 6,70 3,20 5,00 117,25 33,50

40,00 9,00 3,60 6,00 189,00 54,00

2.1.2.1. Mjerodavne brzine vjetra

2.1.2.2. Ukupna sila koja djeluje na privezani brod

Gdje su :

1,3 kg/m3

2.1.2. Vjetar

CDL - lateralni koeficijent otpora broda

WT =1/2 · CDT · ρa · AwT · vw

2 - ukupna sila vjetra na frontalnu površinu broda

- Na osnovu projektnog zadatka, te preliminarnih analiza djelovanja, za daljnji proraĉun djelovanja na privezani

brod, odreĊuje se slijedeći mjerodavni brod:

- Vjetrovna klima donosi slijedeću tablicu:

- Za dimenzioniranje svih polera mjerodavni su smjerovi koji opterećuju polere .

CDT - frontalni koeficijent otpora broda

WL =1/2 · CDL · ρa · AwL · vw

2 - ukupna sila vjetra na lateralnu površinu broda

ρa - gustoća zraka =

- Proraĉun se radi za privezani brod za sluĉajeve smjerova vjetra za koje su siluete broda najveće, za redovnu

projektnu i maksimalnu brzinu vjetra (udar).

Tablica: Mjerodavni brod za proraĉun djelovanja na privezani brod

Procijenjene (apsolutne) maksimalne brzine, m/s

POVRATNI PERIOD (godina)

Bura NNE-ENE

Jugo ESE-SSE

Lebić S–SW

Maestral SSW- WSW

Maestral (ljeto)

SSW- WSW Pulenat

WSW-WNW

izmjereno 48.5 41.4 45.0 35.1 27.1 32,10

st. dev 5.6 4.4 6.2 5.3 4.5 4,97

2 36.3 31.4 26.0 22.8 14.9 17,1

5 41.3 35.2 31.5 27.5 18.9 21,4

10 44.6 37.8 35.1 30.5 21.5 24,4

20 47.7 40.2 38.6 33.5 24.0 27,2

50 51.8 43.4 43.1 37.3 27.2 30,8

100 54.9 45.8 46.4 40.2 29.5 33,5



Mjesto i datum:




Stranica 143

3. DIMENZIONIRANJE POLERA

3.1. TIP I RAZMJEŠTAJ POLERA

- OBALA 1, PLOVILA DULJINE DO 30,0 m


Na rubovima tj. spojevima obala 2 i 3 te 3 i 4 su ugraĊene bitve tip II nosivosti 1330 kN


- OBALA 4 , PLOVILA DULJINE DO 12,0 m

IzmeĊu njih su manji poleri prekidne ĉvrstoće od 100 kN, na razmaku cca 6,50m.

PredviĊeni su poleri prekidne ĉvrstoće od 50 kN, na razmaku 5,0m.

Postojeća obala sa postojećim polerima prekidne ĉvrstoće od 1000 kN, na razmaku cca 20,0m.







Mjesto i datum:




Stranica 144

3.2.1.2. Sile na polere


- U kombinaciji sudjeluju dva polera nosivosti 100 kN.

SLUČAJ 1

H (m) 4

β (°) 30,0

V (m) 2,3

ZA PROJEKTNU BRZINU VJETRA, SMJER W vw = 30,8 (m/s)

WL (kN) 44,55

horizontalne komponente

NB (kN) 22,28

ukupna

QB1 (kN) 25,72

QB2 (kN) 25,72

∑QB (kN) 51,44

vertikalne

VB1 (kN) 12,86

VB2 (kN) 12,86

∑VB (kN) 25,72

NB = 23 kN

VB = 26 kN



- Razmatra se najnepovoljnija konfiguracija priveznih konopa , koja podrazumijeva da su svi privezni konopi

postavljeni okomito na uzdužnu liniju privezanog broda.

- Maksimalni dozvoljeni vertikalni kut (β2) je 30° i u sluĉaju njegove pojave javljaju se maksimalne vertikalne

sile (VB) na oba polera.

- Razmatra se najnepovoljniji sluĉaj djelovanja koji pretpostavlja da horizontalne komponente (NB) opterećenih

polera solidarno uravnotežuju polovinu ukupne sile od vjetra (WL/2=44,55/2 kN) na lateralnu nadvodnu površinu

(AWL) broda dužine 30 m.

- Ukupna sila vjetra na frontalnu površinu broda, djelovanje vala i morskih struja se zanemaruje.

- Mjerodavni smjer za dimenzioniranje polera je vjetar iz smjera W.

*V - vertikalna udaljenost polera od mjesta priveza na brodu

NB1 = NB2 = NB3 = NB = WL/2

QB1 = NB/cosβ

QB2 = NB/cosβ

VB1 = QB1·sinβ

VB2 = QB2·sinβ

Tablica : izraĉun sila priveznih konopa za djelujućih poler

- Projektne veličine horizontalnih i vertikalnih sila za grupu djelujućih polera (pramčani i/ili krmeni

konopi) su:



Mjesto i datum:




Stranica 145

Sile od špringova

- Sudjeluju dva polera nosivosti 100 kN.

SLUČAJ 1

H (m) 4

β (°) 30,0

V (m) 2,3

ZA PROJEKTNU BRZINU VJETRA, SMJER N vw = 51,8 (m/s)

Fuk (kN) 58,43

uzdužne komponente

TB (kN) 58,43

ukupna sila u konopima

QB (kN) 67,47

vertikalne komponente

VB (kN) 33,73

TB = 60 kN

VB = 35 kN

- Razmatra se najnepovoljnija konfiguracija priveznih konopa, koja podrazumijeva da su svi privezni konopi

postavljeni u smjeru uzdužne linije privezanog broda.

- Maksimalni dozvoljeni vertikalni kut (β) je 30° i u sluĉaju njegove pojave javljaju se maksimalne vertikalne

- Razmatra se najnepovoljniji sluĉaj djelovanja koji pretpostavlja da uzdužne komponente (TB) prihvaća jedan

polerza ukupnu silu od vjetra,smjer N(Fuk=58,43 kN) na najveći razmatrani brod 30 m.

Slika – skica za proraĉun grupe djelujućih polera


TB1=TB2=TB=Fuk

QB = TB/cosβ

VB = QB·sinβ

Tablica 4.2.5 – izraĉun sila priveznih konopa za grupu djelujućih polera

- Projektne veličine horizontalnih i vertikalnih sila za grupu djelujućih polera - špringovi su:



Mjesto i datum:




Stranica 146


Na rubovima tj. spojevima obala 2 i 3 te 3 i 4 su ugraĊene bitve tip II nosivosti 1330 kN


SLUČAJ 1

H (m) 5,5

β (°) 30,0

V (m) 3,2


WL (kN) 224,99


NB (kN) 112,49

ukupna

QB1 (kN) 129,90

QB2 (kN) 129,90

∑QB (kN) 259,80

vertikalne

VB1 (kN) 64,95

VB2 (kN) 64,95

∑VB (kN) 129,90

NB = 120 kN

VB = 65 kN

Sile od špringova





polerza ukupnu silu od vjetra,smjer E (Fuk=94,18 kN) na najveći razmatrani brod 40 m.

VB2 = QB2·sinβ



konopi) su:




QB1 = NB/cosβ

QB2 = NB/cosβ

VB1 = QB1·sinβ




polera solidarno uravnotežuju polovinu ukupne sile od vjetra (WL/2=224,99/2 kN) na lateralnu nadvodnu

površinu (AWL) broda dužine 30 m.


NB1 = NB2 = NB3 = NB = WL/2


- Mjerodavni smjer za dimenzioniranje polera je vjetar iz smjera N .





Mjesto i datum:




Stranica 147

SLUČAJ 1

H (m) 5,5

β (°) 30,0

V (m) 3,2


Fuk (kN) 94,18

uzdužne komponente

TB (kN) 94,18


QB (kN) 108,75


VB (kN) 54,38

TB = 100 kN

VB = 55 kN



SLUČAJ 1

H (m) 4

β (°) 30,0

V (m) 2,3















QB = TB/cosβ

VB = QB·sinβ


TB1=TB2=TB=Fuk



Mjesto i datum:




Stranica 148

ZA PROJEKTNU BRZINU VJETRA, SMJER E vw = 51,8 (m/s)

WL (kN) 126,01


NB (kN) 63,01

ukupna

QB1 (kN) 72,75

QB2 (kN) 72,75

∑QB (kN) 145,51

vertikalne

VB1 (kN) 36,38

VB2 (kN) 36,38

∑VB (kN) 72,75

NB = 65 kN

VB = 37 kN

Sile od špringova


SLUČAJ 1

H (m) 4

β (°) 30,0

V (m) 2,3


Fuk (kN) 58,43

uzdužne komponente

TB (kN) 58,43


QB (kN) 67,47


VB (kN) 33,73

TB = 60 kN

VB = 35 kN




polerza ukupnu silu od vjetra,smjer N(Fuk=58,43 kN) na najveći razmatrani brod 30 m.


TB1=TB2=TB=Fuk

QB = TB/cosβ

VB = QB·sinβ

VB1 = QB1·sinβ

VB2 = QB2·sinβ



konopi) su:




NB1 = NB2 = NB3 = NB = WL/2

QB1 = NB/cosβ

QB2 = NB/cosβ



Mjesto i datum:




Stranica 149



SLUČAJ 1

H (m) 2

β (°) 30,0

V (m) 1,2

ZA PROJEKTNU BRZINU VJETRA, SMJER E vw = 51,8 (m/s)

WL (kN) 22,13


NB (kN) 11,07

ukupna

QB1 (kN) 12,78

QB2 (kN) 12,78

∑QB (kN) 25,56

vertikalne

VB1 (kN) 6,39

VB2 (kN) 6,39

∑VB (kN) 12,78

NB = 12 kN

VB = 7 kN

Sile od špringova






polerza ukupnu silu od vjetra,smjer E (Fuk=17,84 kN) na najveći razmatrani brod 12 m.

QB1 = NB/cosβ

QB2 = NB/cosβ

VB1 = QB1·sinβ

VB2 = QB2·sinβ



konopi) su:







NB1 = NB2 = NB3 = NB = WL/2

PredviĊeni su poleri prekidne ĉvrstoće od 50 kN, na razmaku 5,0m.







Mjesto i datum:




Stranica 150

4.

W50 = Wr H3 / KRR (Sr – 1)3 ctg a

Gdje su :

W50 – masa 50% graduiranog materijala

Max. masa graduiranog kamena je 4.0 (W50)

Min. masa graduiranog kamena je 0.125 (W50)

H= 0,98 m

L= 7,35 m

T= 2,39 m

gk= 2,70 t/m3

gv= 1,025 t/m3

W50=(kxH3)/(KRRx(Sr-1)3xctg a)= Iz tablica :

Sr=Wr/W= 2,63 KRR = 2,5

pokos nagiba1: 1,50

ctg a usvojen: 1,50

W50= 155,29 kg Teţina 50% graduiranog lomljenog kamena.

Max. masa graduiranog kamena: 4.0 x W50= 621,15 kg

usvojeno: 600,00 kg

Min. masa graduiranog kamena: 0,125 x W50= 19,41 kg

usvojeno: 20,00 kg

r1 = 2.0 (W50 / Wr)1/3

Za odreĊivanje debljine zaštitne obloge nasipa posluţit ćemo se odgovarajućim

formulama kako slijedi :

DIMENZIONIRANJE ZAŠTITNOG KAMENOMETA RIP RAP

Za oblaganje pokosa općeg nasipa na dijelu manje zaštićenog akvatorija upotrijebit će se

zaštitna obloga iz graduiranog kamenog materijala (lomljeni kamen – “rip-rap”).

Za zaštitnu oblogu iz graduiranog lomljenog kamena (rip-rap) Hudson i Jackson (1962) su

modificirali klasiĉnu Irribarenovu postavku razvijenu u U.S. Army Engineering WES tako da

navedeni izraz sad ovako izgleda:

Projektnu visinu vala za zaštitni kamenomet je usvojen kao projektni val H1/10 tj srednju

vrijednost 1/10 najvećih valova stogodišnjeg povratnog perioda, SEKTOR II.



Mjesto i datum:




Stranica 151

gdje navedene veliĉine imaju prethodno navedene vrijednosti.

r1 = 2.0 (0.155 /2.6)1/3 = 0,77 m

Drugi izraz glasi :

r2 = 1.25 (Wmax / Wr)1/3 = 0,77 m

D = 0.80 m

Uzevši u obzir oba uvjeta o minimalnoj debljini zaštitnog sloja moţemo usvojiti kao debljinu

zaštitne obloge :

5. PRORAĈUN STABILNOSTI OBALNIH ZIDOVA 5.1. Obalni zid temeljen na koti -2,30 m.

KARAKTERISTIĈNE VRIJEDNOSTI

ŠIRINA TEMELJA

b= 2,70 m

SILA VEZA BRODA

NB= 50,00 kN

NB'= 10,00 kN/m

ELEMENTI TLAKA NASIPA : n = 19,0 kN/m3

n' = 10,5 kN/m3

j = 45o

j ' = 38,66o

b = 0o

d1 = 20 o

d2 = 10 o

OCR= 1

Koeficijent tlaka mirovanja Ko = 0,375

usvojeno: ka= 0,375

Raĉun provodimo za situaciju kad je razina mora 0.00 m.

Visina zasipa iza zida + 1,76 m

Visina obale je + 1,76 m

Dubina temeljenja je - 2,30 m

DJELOVANJA:



Mjesto i datum:




Stranica 152

TEŢINA STUPIŠTA :

b = 24 kN/m3

b' = 14 kN/m3

SA UZGONOM :

G1 = 2,7*1,8*1*14 = 86,94 kN/m' a2= 1,35 m

G2 = 2,7*0,2*1*24 = 12,96 kN/m' a3= 1,35 m

G3 = 0,3*0,1*1*24 = 0,72 kN/m' a4= 2,55 m

G4 = 0,9*0,1*1*24 = 2,16 kN/m' a5= 0,45 m

G5 = 1,0*1,46*1*24 = 35,04 kN/m' a6= 0,40 m

137,82 kN/m'

Za proraĉun prevrtanja oko toĉke A.

aA = 1,10 m

Potres

S1k = 19,04 kN/m' a2= 1,15 m

S2k = 2,84 kN/m' a3= 2,40 m

S3k = 0,16 kN/m' a4= 2,55 m

S4k = 0,47 kN/m' a5= 2,55 m

S5k = 7,67 kN/m' a6= 3,33 m

30,18 kN/m'

G1xa1+G2xa2+G3xa3+G4xa4+G5xa5 = Gukxa

G1

270

230

-+0.00G2G3 G4

G5

2010

146

260

146

406

230

2010

30 150 90 10

180 100

280

-2,30A



Mjesto i datum:




Stranica 153

Kombinacija: STALNO + POTRES

KARAKTERISTIČNA VRIJEDNOST DJELOVANJA

PARCIJALNI

KOEF.

OPETEREĆENJA

PROJEKTNA

VRIJEDNOST

DJELOVANJA

x y

TEMELJ G 137,82 1 137,82 1,10 -

TLAK MIROVANJA - VERT. Ev 49,93 1 49,93 1,80 -

AKTIVNI I DINAMIČKI TLAK Ed 45,40 1 45,4 - 2,03

SEIZM. INERC.SILA TEMELJA Sk' 30,18 1 30,18 - 1,85

Fp2 = 1,63 > Fp,min=1

Fk2 = 2,08 > Fk,min=1

zadovoljava

PROJEKTNI SLUČAJ GEO

Kombinacija: STALNO + KORISNO


PARCIJALNI

KOEF.

OPETEREĆENJA

PROJEKTNA

VRIJEDNOST

DJELOVANJA

x y

TEMELJ G 137,82 1 137,82 1,10 -


TLAK MIROVANJA Eo 50,29 1 50,29 - 1,45

SILA VEZA BRODA HOR. NB' 10,00 1,3 13,00 - 4,30

Fp3 = 1,87 > Fp,min=1

Fk3 = 2,49 > Fk,min=1

zadovoljava

Proračun nosivosti stijene ispod temeljne stope zida

Širina temelja B = 2,70 m

L = 1,00 m

Ukupna sila okomita na temeljnu plohu Vd = 187,75 kN

Moment na središnju točku temelja Md = 140,80 kNm

Hd= 63,29 kN

e = 0,75 m < B/3 zadovoljava

B' = 1,20 m

L' = 1,00 m

Reducirana površina temelja A '= 1,20 m2

Ed<= Rd

R/A'= 302,68 kN/m2

R= 363,24 kN

Vd= 187,75 kN < R zadovoljava

BEZ DJELOVANJA POTRESA

FAKTORI SIGURNOSTI

FAKTORI SIGURNOSTI



Mjesto i datum:




Stranica 154

ODREĐIVANJE PRORAĈUNSKE NOSIVOSTI TEMELJNOG TLA

f=

c= 0 kN/m2

g= 10,5 kN/m3

Drenirani uvjeti

Df=0,00 m (dubina temeljenja)

Usvojeni parametri:

f= 50,0 o fd= 0,8727 rad

c= 0,00 kN/m2

g= 10,50 kN/m3

f'd= 0,7615 rad f'= 43,63 o

c'= 0,00 kN/m2

g'= 10,50 kN/m3

R/A'= c' x Nc x bc x sc x ic +q' x Nq x bq x sq x iq+0.5 x g' x B' x Ng x bg x sg x ig

Df= 0 m

Nq= 108,99 bc= 1,00 m=mb= 1,45 = 0 °

Nc= 113,27 bq=bg= 1,00 B'= 1,20 m

Ng= 205,92 L'= 1,00 m

A'= 1,20 m2

sq= 1,83 ic= 0,55

sg= 0,64 iq= 0,55 horiz.opt. H= 63,29 kN

sc= 1,84 ig= 0,36 vert. opt. V= 187,75 kN

R/A'= 302,68 kN/m2q'= 0 kN/m2

Karakteristike nasipnog materijala tj. sloja na kojem je predviĊeno temeljenje, a koje

sluţe za potrebe odreĊivanja dozvoljene nosivosti tla su:

40,0o-50,0o



Mjesto i datum:




Stranica 155

Nadmorski zid širine 100cm

-Proraĉun na djelovanje od polera


ŠIRINA TEMELJA

b= 0,90 m


n' = 10,5 kN/m3

j = 45o

j ' = 38,66o

b = 0o

d1 = 20 o

d2 = 10 o

OCR= 1


usvojeno: ka= 0,375




DJELOVANJA:

TRAJNO DJELOVANJE: Tlak mirovanja

za raĉunsku duljinu temelja: 1,00 m

SPECIFIĈNO OPTEREĆENJE

h1 = 0,00 m'

p1 = n x h1 x k a = 0,00 kN/m2

p2 = n x 1,56 x k a = 11,12 kN/m2

TLAK NASIPA

E1 = 1/2 x (p1 + p2) x 1,56 x 1,0= 8,67 kN/m'

Eo = 8,67 kN/m'

HVATIŠTE SILA


y1 = 1,56/3-0,1= 0,42 m

a = 0,42 m

+0.00

p1

p2



Mjesto i datum:




Stranica 156

TEŢINA STUPIŠTA :

b = 24 kN/m3

b' = 14 kN/m3

SA UZGONOM :

G1 = 1,0*1,46*1*24 = 35,04 kN/m' a1= 0,40 m

G2 = 0,6*0,1*1*24 = 1,44 kN/m' a2= 0,60 m

36,48 kN/m'


aA = 0,41 m

Potres

S1k = 7,74 kN/m' a1= 0,73 m

S2k = 0,32 kN/m' a2= -0,05 m

8,06 kN/m'

Omjer proračunskog ubrzanja i ubrzanja sile teže α= 0,221

Zapreminska težina γ* = 19 kN/m3

Koeficijent ovisan o tipu zida r = 1

Horizontalni potresni koeficijent kh=α/r 0,221

Vertikalni potresni koeficjent kv=0,5*kh 0,1105

Aktivni i dinamički tlak tla Ed1 = 6,74 kN/m'

Ed2 = 6,06 kN/m'

Seizmička inercijalna sila

Sk' = 8,06 kN/m'

aA = 0,70 m

G1xa1+G2xa2= Gukxa

146

10

A -+0.00

G1

100

G2

1014

660 40



Mjesto i datum:




Stranica 157

5.2. Obalni zid temeljen na koti -1,3 m.


ŠIRINA TEMELJA

b= 1,55 m


n' = 10,5 kN/m3

j = 45o

j ' = 38,66o

b = 0o

d1 = 20 o

d2 = 10 o

OCR= 1


usvojeno: ka= 0,375





DJELOVANJA:

TRAJNO DJELOVANJE: Tlak mirovanja

za raĉunsku duljinu temelja: 1,00 m


h1 = 0,00 m'

p1 = n x h1 x k a = 0,00 kN/m2

p2 = n x( h1 +1,76) x k a = 12,54 kN/m2

p3 = p2+ 1,3 x n' x ka = 17,66 kN/m2

pv = n x h0 = 27,74 kN/m2

TLAK NASIPA

E1 = 1/2 x (p1 + p2) x 1,76 x 1,0= 11,04 kN/m'

E2 = 1/2 x (p2 + p3) x 1,3 x 1,0 = 19,63 kN/m'

Eo = 30,66 kN/m'

150 -1,50

+1,30

0,00130290 -4,40

q1

q2

q3

q4

+0.00

p1

p2

p3



Mjesto i datum:




Stranica 158

Potres

S1k = 6,18 kN/m' a1= 0,65 m

S2k = 1,63 kN/m' a2= 1,40 m

S3k = 0,16 kN/m' a3= 1,55 m

S4k = 0,47 kN/m' a4= 1,55 m

S5k = 7,67 kN/m' a5= 2,33 m

16,11 kN/m'







Ed2 = 23,14 kN/m'


Sk' = 16,11 kN/m'

aA = 1,56 m

ANALIZA STABILNOSTI - projektna djelovanja

59

A

Sk

156

E0

Ed

p3

107

G

p2

153

pv

Ev123

155

-+0.00

160

146

306

65 100

165

-1,00

130

176



Mjesto i datum:




Stranica 159

PROJEKTNI SLUČAJ EQU



PARCIJALNI

KOEF.

OPETEREĆENJA

PROJEKTNA

VRIJEDNOST

DJELOVANJA

x y

TEMELJ G 73,57 0,9 66,21 0,59 -

TLAK MIROVANJA - VERT. Ev 18,03 0,9 16,23 1,23 -

TLAK MIROVANJA Eo 30,66 1,1 33,73 - 1,07

Fp1 = 1,64 > Fp,min=1

Fk1 = 2,05 > Fk,min=1

zadovoljava

Kombinacija: STALNO + POTRES


PARCIJALNI

KOEF.

OPETEREĆENJA

PROJEKTNA

VRIJEDNOST

DJELOVANJA

x y

TEMELJ G 73,57 1 73,57 0,59 -


AKTIVNI I DINAMIČKI TLAK Ed 25,79 1 25,79 - 1,53

SEIZM. INERC.SILA TEMELJA Sk' 16,11 1 16,11 - 1,56

Fp2 = 1,02 > Fp,min=1

Fk2 = 1,83 > Fk,min=1

zadovoljava

PROJEKTNI SLUČAJ GEO



PARCIJALNI

KOEF.

OPETEREĆENJA

PROJEKTNA

VRIJEDNOST

DJELOVANJA

x y

TEMELJ G 73,57 1 73,57 0,59 -


TLAK MIROVANJA Eo 30,66 1 30,66 - 1,07

Fp3 = 2,00 > Fp,min=1

Fk3 = 2,51 > Fk,min=1

zadovoljava

Proračun nosivosti stijene ispod temeljne stope zida


L = 1,00 m



Hd= 30,66 kN


B' = 0,72 m

L' = 1,00 m


Ed<= Rd

R/A'= 212,49 kN/m2

R= 152,45 kN




FAKTORI SIGURNOSTI

FAKTORI SIGURNOSTI

FAKTORI SIGURNOSTI



Mjesto i datum:




Stranica 160


f=

c= 0 kN/m2

g= 10,5 kN/m3

Drenirani uvjeti


Usvojeni parametri:

f= 50,0 o fd= 0,8727 rad

c= 0,00 kN/m2

g= 10,50 kN/m3

f'd= 0,7615 rad f'= 43,63 o

c'= 0,00 kN/m2

g'= 10,50 kN/m3


Df= 0 m

Nq= 108,99 bc= 1,00 m=mb= 1,58 = 0 °

Nc= 113,27 bq=bg= 1,00 B'= 0,72 m

Ng= 205,92 L'= 1,00 m

A'= 0,72 m2

sq= 1,50 ic= 0,52

sg= 0,78 iq= 0,52 horiz.opt. H= 30,66 kN

sc= 1,50 ig= 0,35 vert. opt. V= 91,60 kN

R/A'= 212,49 kN/m2q'= 0 kN/m2

Karakteristike nasipnog materijala tj. sloja na kojem je predviĊeno temeljenje, a koje

sluţe za potrebe odreĊivanja dozvoljene nosivosti tla su:

40,0o-50,0o



Mjesto i datum:




Stranica 161

6. PRORAĈUN KUKA ZA DIZANJE BETONSKIH PREFABRICIRANIH ELEMENATA

VOLUMEN:

G = 3,75 m3

MASA:

G = 93,75 kN

Koriste se 4 kuke:

P = G / 4 = 23,44 kN

fyk= 40,0 kN/cm2

Raĉuna se sa koeficijentom sigurnosti na izvlaĉenje k=4

Pu= Pxk= 93,75 kN

Asprov=Pu/2/40= cm2

Odabire se B500A 19 mm= 2,84 cm2

fyd= fyk/1,15= 34,78 kN/cm2

ls=(xfyd)/(4xfbd)= cm

djelotvorna duljina sidrenja

lbnet= axlbxAS,req/AS,potr= a= 0,70

lbnet= 11,93 cm

odabrano: L=60,0 cm

VOLUMEN:

G = 5,07 m3

MASA:

G = 126,75 kN

Koriste se 4 kuke:

P = G / 4 = 31,69 kN

fyk= 40,0 kN/cm2

BET. MONT. ELEMENT - TIP A-1

1,172

41,30

BET. MONT. ELEMENT - TIP A-2



Mjesto i datum:




Stranica 162

Raĉuna se sa koeficijentom sigurnosti na izvlaĉenje k=4

Pu= Pxk= 126,75 kN

Asprov=Pu/2/40= cm2

Odabire se B500A 19 mm= 2,84 cm2

fyd= fyk/1,15= 34,78 kN/cm2

ls=(xfyd)/(4xfbd)= cm

djelotvorna duljina sidrenja

lbnet= axlbxAS,req/AS,potr= a= 0,70

lbnet= 16,13 cm

odabrano: L=60,0 cm

41,30

1,584



Mjesto i datum:




Stranica 163

7. PRORAĈUN STABILNOSTI I DIMENZIONIRANJE POTPORNOG ZIDA Z-1

Za odsjeĉak zida duljine 1,0 m

a= 0,85 m

b= 0,40 m

c= 1,00 m

d= 0,20 m

e= 0,25 m

Hz= 1,40 m

RPV= 1,30 m

Df= 0,00 m

KARAKTERISTIKE TLA IZA ZIDA :

n = 19,0 kN/m3

n' = 9,0 kN/m3

j = 45 o

j' = 38,66 o

b = 0 o

OCR= 1

d1 = 20 o

d2 = 10 o

Koeficijent tlaka mirovanja:

KO= 0,38

usvojeno: Ka= 0,38


Razina podzemne vode + 1,30 m


DJELOVANJA:

TRAJNO DJELOVANJE: AKTIVNI TLAK NASIPA


h1 = 0,00 m'

p1 = n x h1 x Ka = 0,00 kN/m2

p2 = n x( h1 +Hz - RPV) x Ka = 0,71 kN/m2

p3 = p2+ (Df+RPV) x n' x Ka = 5,10 kN/m2

pw = w x (RPV + Df) = 13,00 kN/m2

PRORAČUN STABILNOSTI POTPORNOG ZIDA Z-1

bc

d

a

e

RP

V

Hz

Df

±0,00

p1

p2

p3

±0,00

A

RPV

pw



Mjesto i datum:




Stranica 164

SILE TLAKA NASIPA

E1 = 1/2 x (p1 + p2) x (HZ - RPV) = 0,04 kN/m'

E2 = 1/2 x (p2 + p3) x (RPV + Df) = 3,78 kN/m'

Ew = 1/2 x pw x (RPV + Df) = 8,45 kN/m'

Eo = 12,26 kN/m'

HVATIŠTE SILA


y1 = (2xp1+p2)/(p1+p2)x(Hz - RPV)/3= 0,03 m

y2 = (2xp2+p3)/(p2+p3)x(RPV + Df)/3= 0,49 m

yw = (RPV + Df)/3= 0,00 m

E1 x (RPV + Df + y1)+ E2 x y2 + Ew x yw = Euk x a

a = 0,15 m

POTRES

Aktivni i dinamički tlak tla Ed







Ed2 = 4,84 kN/m'



Mjesto i datum:




Stranica 165

TEŢINA ZIDA, TLA I UZGON:

b = 24 kN/m3

b' = 14 kN/m3


G1 = 8,16 kN a1= 0,43 m

G2 = 4,80 kN a2= 0,50 m

G3 = 0,47 kN a3= 0,73 m

G4 = 2,03 kN a4= 0,73 m

15,46 kN aA = 0,50 m

G1xa1+G2xa2+G3xa3+G4xa4= Gukxa

U= 3,4 kN aA = 0,43 m

S1k = 1,79 kN a1= 0,20 m

S2k = 1,05 kN a2= 0,90 m

2,84 kN


Seizmička inercijalna sila - zid

Sk = 2,84 kN/m1

aA = 0,46 m

q k k hy

hv c v=

ć

č

ççç

ö

ø

÷÷÷

q 0 875

1 3 38 100

2

,

,

q k k hy

hv c v=

ć

č

ççç

ö

ø

÷÷÷

q 0 875

1 3 38 100

2

,

,

q k k hy

hv c v=

ć

č

ççç

ö

ø

÷÷÷

q 0 875

1 3 38 100

2

,

,

q k k hy

hv c v=

ć

č

ççç

ö

ø

÷÷÷

q 0 875

1 3 38 100

2

,

,

q k k hy

hv c v=

ć

č

ççç

ö

ø

÷÷÷

q 0 875

1 3 38 100

2

,

,

q k k hy

hv c v=

ć

č

ççç

ö

ø

÷÷÷

q 0 875

1 3 38 100

2

,

,

q k k hy

hv c v=

ć

č

ççç

ö

ø

÷÷÷

q 0 875

1 3 38 100

2

,

,

q k k hy

hv c v=

ć

č

ççç

ö

ø

÷÷÷

q 0 875

1 3 38 100

2

,

,

bc

d

a

e

RP

V

Hz

Df

±0,00

G1

G2

G3

G4

A

U

bc

d

a

e

RP

V

Hz

Df

±0,00

G1

G2

G3

G4

A

p1

p2

p3

RPV

pw

U

Ed

Sk



Mjesto i datum:




Stranica 166


f=

c= 0 kN/m2

g= 19 kN/m3

Drenirani uvjeti


Usvojeni parametri:

f= 45,0 o fd= 0,7854 rad

c= 10,00 kN/m2

g= 19,00 kN/m3

f'd= 0,6747 rad f'= 38,66 o

c'= 8,00 kN/m2

g'= 9,00 kN/m3


m=mb= 1,58 Df= 0 m

= 0 °

Nq= 53,44 bc= 1,00 B'= 0,71 m

Nc= 65,55 bq=bg= 1,00 L'= 1 m

Ng= 83,91 A'= 0,71 m2

sq= 1,44 ic= 0,15 horiz.opt. H= 12,26 kN

sg= 0,79 iq= 0,17 vert. opt. V= 11,04 kN

sc= 1,45 ig= 0,05 q'= 0 kN/m2

R/A'= 127,31 kN/m2

PRORAĈUN NOSIVOSTI TLA ISPOD TEMELJNE STOPE ZIDA


L = 1,00 m



Hd= 12,26 kN


B' = 0,71 m

L' = 1,00 m


Ed<= Rd

R/A'= 127,31 kN/m2

R= 90,45 kN


40,0o-50,0o

Karakteristike nasipnog materijala tj. sloja na kojem je predviĊeno temeljenje, a koje sluţe za potrebe odreĊivanja

dozvoljene nosivosti tla su:



Mjesto i datum:




Stranica 167

8.

1. KRITIĈNI PRESJEK U DNU ZIDA

DJELOVANJA NA ZID

SILA TLAKA NASIPA I VODE:

Eo= 12,26 kN/m'

Hvatiše sile: y= 0,15 m

SILA AKTIVNOG I DINAMIČKOG TLAKA:

Ed= 5,40 kN/m'


SEIZMIČKA INERCIJALNA SILA:

Sik= 2,84 kN/m'


MEo= Eo * y

MEo= 1,89 kNm/m'

MEd= Ed * y

MEo= 3,78 kNm/m'

MEo= Sik * y

MEo= 1,30 kNm/m'

DIMENZIONIRANJE AB POTPORNOG ZIDA

REZNE SILE

bc

d

a

e

RP

V

Hz

Df

±0,00

G1

G2

G3

G4

A

p1

p2

p3

RPV

pw

U

Ed

Sk



Mjesto i datum:




Stranica 168

Učestala kombinacija:

Msd= 1,35 x MEo

Msd= 2,55 kNm/m

Potresna kombinacija:

Msd= 1,00 x MEd + 1,00 x Sik

Msd= 5,08 kNm/m

Mjerodavan je vedi moment savijanja.

b= 100 cm d=25-5= 15,00 cm

Beton: C 30/37; fck=30.0 MPa

Armatura: B 500B; fyk=500.0 MPa

0,0113

Oĉitano:

0,79 cm2

MINIMALNA ARMATURA:

Beton C30/37

fck= 30 N/mm2

fcd=fck/1,5= 20,0 N/mm2

fctm= 2,9 N/mm2

Čelik B500

fy k= 500 N/mm2

fy d=fy k/1,15= 434,8 N/mm2

h= 20 cm

d = 15 cm

bw = 100 cm

bef f=bw = 100 cm

KOMBINACIJA OPTEREDENJA

DIMENZIONIRANJE

=

=cd

sd

sdfdb

M2

0.981‰6.0‰0.10 21 === cs

=

=yd

sds

fd

MA

1

MPaf

fc

ckcd 0.20

5.1

0.30===

MPaf

fs

yk

yd 8.43415.1

0.500===



Mjesto i datum:




Stranica 169

UZDUŽNA ARMATURA:

a)MINIMALNA ARMATURA

As,min= 0,26*(fctm/fy k)*bw*d = 2,26 cm2

As,min= 0,0013*bw*d = 1,95 cm2

mjerodavno: 2,26 cm2

b)MAKSIMALNA ARMATURA

As,maks= 0,022*bef f *h= 44,00 cm2

c)MAKSIMALNI RAZMAK ARMATURE

Smax,slabs= 1.5*h= 30,00 cm

Smax,slabs= 250mm= 25,00 cm

mjerodavno: 25,00 cm

ODABRANA ARMATURA: Vertikalna - F 10/25 Horizontalna - F 10/25

ANKERI ZA POVEZIVANJE ZIDA S TEMELJEM: F 10/25



Mjesto i datum:




Stranica 170

8. PRORAČUN KONSTRUKCIJE RASVJETNOG STUPA h=12,0 m S TEMELJEM

8.1. PREDGOVOR

8.1.1. NUMERIČKI MODELI

Pri projektiranju konstrukcije za djelovanja i osnove proračuna upotrijebljene su odgovarajude norme

nizova HRN EN 1990, HRN EN 1991, HRN EN 1992, HRN EN 1993, HRN EN 1997, s danim nacionalno

određenim parametrima u okviru pojedine norme, te hrvatskim normama na koje ove norme upuduju.

Projektiranje svih betonskih dijelova konstrukcije je sukladno Tehničkom propisu za građevinske

konstrukcije.

Pri proračunu betonskih elemenata konstrukcije upotrijebljene su odgovarajude norme niza HRN EN 1992,

uključivo i pripadne nacionalno određene parametre, te norme na koje norme ovog niza upuduju.

Pri proračunu čeličnih elemenata konstrukcije upotrijebljene su odgovarajude norme niza HRN EN 1993,

uključivo i pripadne nacionalno određene parametre, te norme na koje norme ovog niza upuduju.

Svi proračuni provedeni su sukladno važedim normama, propisima i pravilima struke. Ovisno o stvarnoj

potrebi, korišteni su pojednostavljeni inženjerski modeli ili složeniji računski modeli bazirani na metodi

konačnih elemenata. Svi proračuni provedeni su na strani vede sigurnosti.

Tehnička svojstva konstrukcije udovoljavaju zahtjevima norme HRN EN 1990.

8.1.2. OPTEREDENJA / DJELOVANJA

Konstrukcija je proračunata na sljededa opteredenja/djelovanja:

• Stalna djelovanja (G)

- vlastita težina

• Promjenjiva djelovanja (Q)

- djelovanje vjetra– HRN EN 1991-1-4

8.1.3. REZULTATI PRORAČUNA

Rezultati proračuna za promatrana opteredenja prikazani su u tabličnom obliku.

8.1.4. DIMENZIONIRANJE

Dimenzioniranje armiranobetonskih i čeličnih elemenata izvršeno je sukladno važedim propisima i

normama. Kod toga je vođeno računa o odgovarajudim dimenzijama presjeka za promatrana

opteredenja/djelovanja. Svi elementi kao cjelina imaju dostatnu računsku sigurnost i otpornost.

Dokaz mehaničke otpornosti i proračun potrebne armature izvršen je uzimajudi u obzir granično stanje

nosivosti i granično stanje uporabljivosti konstrukcije.



Mjesto i datum:




Stranica 171

8.1.5. GRADIVA

Razredi izloženosti, razred tlačne čvrstode betona i debljina zaštitnog sloja:

Uvjeti okoliša: Elementi izloženi solima iz zraka, ali ne u izravnom dodiru s morskom vodom

Razred izloženosti: XS1 prema HRN EN 206

Najmanji potrebni razred tlačne čvrstode betona: C 30/37

Najmanja debljina zaštitnog sloja:

- Čelik za armiranje:

Minimalni zaštitni sloja: cmin = 40 mm

Gradiva:

Beton:

- Odabrani razred tlačne čvrstode betona: C 30/37

Karakteristična tlačna čvrstoda valjka: fck = 30 N/mm2

Proračunska tlačna čvrstoda valjka: fcd = fck/c = 30/1,5 = 20,0 N/mm2

Sekantni modul elastičnosti: Ecm = 34000 N/mm2

Čelik za armiranje:

- Naziv i oznaka čelika: šipka HRN EN 10080 + HRN 1130-2 - B500B – ×L

Karakteristična granica popuštanja: fyk = 500 N/mm2 (Re)

Proračunska granica popuštanja: fyd = fyk/s = 500/1,15 = 435 N/mm2

Karakteristična vlačna čvrstoda: ftk = 540 N/mm2 (Rm)

Razred duktilnosti: razred (B), visoka duktilnost (H)

Modul elastičnosti: Es = 200000 N/mm2

Materijal čelične konstrukcije:

Vrude valjani profili i limovi iz konstrukcijskog čelika S355.

Materijal i mehaničke karakteristike prema HRN EN 10025.

Profili i limovi: S355, HRN EN10025



Mjesto i datum:




Stranica 172

Varovi:

Kriterij prihvatljivosti: HRN EN ISO 5817

Kontrola bez razaranja: HRN EN 473

Vizualna kontrola: HRN EN ISO 5817 class c

8.2. DJELOVANJE NA KONSTRUKCIJU

8.2.1. ANALIZA OPTEREDENJA

OPTEREDENJE VJETROM

Lokacija: Kaštel Sudurac

-nadmorska visina: as= 2 m n.m.

-visina konstrukcije: z= 12,00 m

-gustoda zraka: r= 1,25 kg/m3

-osnovna poredbena brzina vjetra: vb,0= 30 m/s

-koeficijent nadmorske visine: C ALT=1+0,001as=1+0,001x1,3= 1,002

-koeficijent ovisan o godišnjem dobu: cseason= 1

-koeficijent smjera vjetra: Cdir= 1

-referentna brzina vjetra : vb= vb,0x Cdir x Cseason x CALT= 30,06 m/s

-poredbeni tlak sred. brzine: qref=( r/2)v2b = 0,565 kN/m2

Kaštel Sudurac



Mjesto i datum:




Stranica 173

-kategorija zemljišta 0

-koeficijent izloženosti vjetru (kategorija zemljišta I): ce(ze)= 3,10

-pritisak vršne brzine vjetra: qp(z)=qrefxce(z) = 1,75 kN/m2

DJELOVANJE VJETRA NA STUP



Mjesto i datum:




Stranica 174

Re= 2,91E+05

cf,0= 1,10



Mjesto i datum:




Stranica 175

l= (l/b)(2/cf,0)

l= 150,47 1

yl= 0,96

f=



Mjesto i datum:




Stranica 176

cf = 1,06

cscd = 1 qp(z)= 1,75 kN/m2



Mjesto i datum:




Stranica 177

Fw/Aref = 1,85 kN/m2

U dnu stupa:

Za b= 20,50 cm

Fw/Aref = 0,38 kN/m'

U vrhu stupa:

Za b= 8,50 cm

Fw/Aref = 0,16 kN/m'

DJELOVANJE VJETRA NA KUDIŠTA RASVIJETNIH TIJELA

3xA= 0,52 m2

cp= 1,5

Fpl= 1,37 kN

2xA=



Mjesto i datum:




Stranica 178

8.3.STATIČKI PRORAČUN

Prikazani su samo početni i krajnji.

Presjeci

CS1– d=205mm t=4mm

Type General cross-section Shape type Thick-walled Item material S 355 Fabrication cold formed Colour

Flexural buckling y-y, Flexural buckling z-z

c c

A [m2] 3,6820e-03 Ay [m

2], Az [m2] 2,4477e-03 2,4477e-03

AL [m2/m], AD [m

2/m] 9,3375e-01 1,8410e+00 cY.UCS [mm], cZ.UCS [mm] 0 0 α [deg] 0,00 Iy [m

4], Iz [m4] 3,7553e-05 3,7553e-05

iy [mm], iz [mm] 101 101 Wel.y [m

3], Wel.z [m3] 2,4625e-04 2,4625e-04

Wpl.y [m3], Wpl.z [m

3] 3,3411e-04 3,3411e-04 Mpl.y.+ [Nm], Mpl.y.- [Nm] 1,19e+05 1,19e+05 Mpl.z.+ [Nm], Mpl.z.- [Nm] 1,19e+05 1,19e+05 dy [mm], dz [mm] 0 0 It [m

4], Iw [m6] 6,7931e-05 4,4702e-12 βy [mm], βz [mm] 0 0 Picture z

y

CS2– d=85mm t=4mm

Type General cross-section Shape type Thick-walled Item material S 355 Fabrication general Colour

Flexural buckling y-y, Flexural buckling z-z

d d

A [m2] 9,8788e-04 Ay [m

2], Az [m2] 6,8413e-04 6,8413e-04

AL [m2/m], AD [m

2/m] 2,6022e-01 4,9394e-01 cY.UCS [mm], cZ.UCS [mm] 0 0 α [deg] 0,00 Iy [m

4], Iz [m4] 7,2724e-07 7,2724e-07

iy [mm], iz [mm] 27 27 Wel.y [m

3], Wel.z [m3] 1,7111e-05 1,7111e-05

Wpl.y [m3], Wpl.z [m

3] 2,4072e-05 2,4072e-05 Mpl.y.+ [Nm], Mpl.y.- [Nm] 8,55e+03 8,55e+03 Mpl.z.+ [Nm], Mpl.z.- [Nm] 8,55e+03 8,55e+03 dy [mm], dz [mm] 0 0 It [m

4], Iw [m6] 1,3299e-06 6,4006e-14 βy [mm], βz [mm] 0 0 Picture z

y



Mjesto i datum:




Stranica 179

Model

Materijali

Steel EC3

Name ρ [kg/m3]

Emod

[MPa] μ Lower limit

[mm] Upper limit

[mm] Fy

[MPa] Fu

[MPa] Colour

Gmod

[MPa] α

[m/mK]

S 355 7850,0 2,1000e+05 0.3 0 40 355,0 490,0

8,0769e+04 0,00 40 80 335,0 470,0

Slučajevi opterećenja

Vlastita težina

Name Description Action type LoadGroup Direction

Spec Load type Vlastita težina Permanent LG1 -Z Self weight

Vjetar

Name Description Action type LoadGroup

Spec Load type Vjetar Permanent LG1

Standard

Kombinacije

Name Description Type Load cases Coeff. [-]

CO1 Envelope - ultimate Vlastita težina 1,35 Vjetar 1,50



Mjesto i datum:




Stranica 180

Unutarnje sile

Linear calculation, Extreme : Global, System : Principal Selection : All Combinations : CO1

Member css dx

[m] Case N

[kN] Vy

[kN] Vz

[kN] Mx

[kNm] My

[kNm] Mz

[kNm]

B1 CS1 - General cross-section 0,000 CO1/1 -2,91 0,00 6,92 0,00 -49,86 0,00 B1 CS1 - General cross-section 12,000 CO1/1 0,00 0,00 2,06 0,00 0,00 0,00

Reakcije

Linear calculation, Extreme : Node Selection : All Load cases : Vjetar

Support Case Rx

[kN] Ry

[kN] Rz

[kN] Mx

[kNm] My

[kNm] Mz

[kNm]

Sn1/N1 Vjetar -4,61 0,00 0,00 0,00 -33,24 0,00

Dimenzioniranje čelika

Linear calculation, Extreme : Member Selection : All Combinations : CO1

Member css mat Case dx

[m] un.check

[-] sec.check

[-] stab.check

[-]

B1 CS1 - General cross-section S 355 CO1/1 0,000 0,69 0,67 0,69



Mjesto i datum:




Stranica 181

REZNE SILE - bez koef. sigurnosti:

Rx= 4,58 kN

Rz= 2,62 kN

M= 33,03 kNm

PRORAČUN SIDRENIH VIJAKA

REZNE SILE KOJE DJELUJU NA SIDRENE VIJKE:

Rx*1,5= 6,87 kN

Mw=M*1,5= 49,54 kNm

-vlačna sila u vijcima: P=Mw/0,26/2= 95,27 kN

-posmična sila u vijcima: R=Rx/4= 1,72 kN

Odabrani vijci M27.

26

Mw

P+P-



Mjesto i datum:




Stranica 182

DJELOVANJE NA TEMELJE:

B= 1,5 m

L= 1,5 m

H= 1,65 m

Df= 1,70 m

G1= 92,81 kN

PROJEKTNI SLUĈAJ EQU

Kombinacija: STALNO + VJETAR KAR.

VRIJEDNOST

MOMENTA

PARC.

KOEF. SIG.

PROJ.

VRIJEDNOST

MOMENTA

TEMELJ + STUP (G + Rz)*B/2 71,57 0,9 64,41

VJETAR Mw + Rx*H 40,59 1,5 60,88

PROVJERA NA PREVRTANJE Fp = 1,06 > Fp,min=1

zadovoljava

PROJEKTNI SLUĈAJ GEO

Kombinacija: STALNO + VJETAR

BEZ DJELOVANJA POTRESA KAR.

VRIJEDNOST

MOMENTA

PARC.

KOEF. SIG.

PROJ.

VRIJEDNOST

MOMENTA

TEMELJ + STUP (G + Rz)*B/2 71,57 1 71,57

VJETAR Mw + Rx*H 40,59 1,3 52,76

PROVJERA NA PREVRTANJE Fp = 1,36 > Fp,min=1

zadovoljava

B

H

RxRz

G1

M



Mjesto i datum:




Stranica 183


f=

c= 0 kN/m2

g= 19 kN/m3

Drenirani uvjeti

Df =0,00 m (dubina temeljenja)

Usvojeni parametri:

f= 35,0 o fd= 0,61 rad

c= 0,00 kN/m2

g= 19,00 kN/m3

f'd= 0,51 rad f'= 29,26 o

c'= 0,00 kN/m2

g'= 19,00 kN/m3


m=mb= 1,79 Df= 1,7 m

= 0 °

Nq= 16,92 bc= 1,00 B'= 0,40 m

Nc= 28,42 bq=bg= 1,00 L'= 1,5 m

Ng= 17,84 A'= 0,60 m2

sq= 1,13 ic= 0,89 horiz.opt.H= 5,96 kN

sg= 0,92 iq= 0,89 vert. opt.V= 96,21 kN

sc= 1,14 ig= 0,84

q'= 32,3 kN/m2

R/A'= 604,12 kN/m2

30,0o-40,0o

Karakteristike nasipnog materijala tj. sloja na kojem je predviĊeno temeljenje, a koje sluţe za potrebe

odreĊivanja dozvoljene nosivosti tla su:



Mjesto i datum:




Stranica 184

PRORAĈUN NOSIVOSTI TLA ISPOD TEMELJNE STOPE ZIDA


L = 1,50 m

Moment otpora temelja W = 1,13 m3



Hd= 5,96 kN


B' = 0,40 m

L' = 1,50 m


Ed<= Rd

R/A'= 604,12 kN/m2

R= 365,38 kN


Projektant:

Boško Kozina, dipl.ing.graĊ.



Mjesto i datum:




Stranica 185

III GRAFIĈKI PRIKAZI (NACRTI)

PREGLEDNA SITUACIJA , MJ. 1:5000

PODRUČJE ZAHVATA

EW

S

N

PREGLEDNA SITUACIJA

2.21

2.33

2.31

2.302.35

2.232.08

2.22

2.172.23

2.25 2.262.34

2.21

2.29

2.39

2.40

2.29

2.44

2.44 2.44

2.32

2.26

2.31

2.372.44

2.44

2.472.43

2.64

2.60

2.20

2.402.402.41

2.46

2.55

2.97

3.20

2.62

2.15

2.80 2.87

2.15

2.82

3.61

3.62

3.62

3.60

2.80

2.17

2.42

2.26

2.15 2.172.18

2.17 2.192.18

2.212.25

2.182.30

2.36

2.322.302.28

2.16

2.27

2.36

2.07

2.17

2.13

2.19

1.572.14

2.32

2.26

2.21

2.292.27

2.272.28

2.10

1.98

2.25

2.172.09

2.172.07

2.19

2.32

2.32

2.29

2.24

2.37

2.40

2.39

2.22

2.27

2.30

2.32

2.252.20

2.19

2.302.32

2.382.30

2.20

2.26

2.40

2.33

2.26

2.28 2.51 2.35

2.33

2.49

2.55 2.683.11

2.45

2.62

2.95

2.43

2.78

3.12

2.76

2.26 2.12

3.27

2.31

3.37

1.78

3.09

2.22

2.29

2.242.57

2.39

2.23

2.79

2.28

2.40 2.71

2.702.15

3.05

2.612.45

3.09

2.42 2.24

2.13

3.313.05

2.05

2.48

2.49

3.102.84

2.24

3.223.07

2.18

2.65

2.41

2.62

2.58

2.18

1.712.67

2.90

2.572.55

2.43

2.03

2.69

1.65

2.43

2.37

2.45

2.38

2.42

2.52

2.42

2.39

2.25

2.72

2.45

1.92

2.00

2.682.62

2.572.51 3.02

2.52

3.23

3.75

2.83

2.40

2.27

2.45

2.45

2.15

2.11

1.62

2.23

2.50

1.70

2.49

1.95

1.92

2.523.17

1.52

3.12

3.29

3.12

2.43

2.01

2.40

1.42

2.63

2.59

2.38

2.56

1.56

2.34

1.57

2.39

1.63

2.43

2.54

2.07

2.47

2.08

2.62

2.632.42

2.54

2.47

2.43

2.66

2.78

2.312.75

2.46

2.39

2.772.33

2.47

2.48

2.55

2.16

2.502.47

2.68

2.54

2.37 2.04 2.56

2.74

2.40

2.64

2.41

2.221.962.462.81

2.37

2.49

2.55

2.42

2.46

2.36

2.342.53

2.67

2.80

2.62 2.43

2.382.39

2.43

2.48

2.52

2.39

2.33

2.37

2.36

2.32

2.35

2.36

2.682.58

2.44

1.90

2.49

2.45

2.18

2.29

2.44

2.17

2.19

2.15

2.18

2.48

1.811.751.90

2.352.37

2.37 2.37

2.65 2.462.59

2.24

2.24

2.50

2.42

2.58

2.65

2.522.50

2.53

2.70

2.62

2.33

2.74

2.50

2.55

2.60

2.43

2.472.45

2.46

1.82

2.67

2.54

2.52

2.44

2.59

2.39

2.34

2.77

2.63

2.98

2.56

2.78

2.15

2.75

2.43

2.55

2.182.25 2.22 2.25

2.50 2.70

2.73

2.51

2.50

2.31

2.31

2.40

2.35 2.32

2.29

2.482.632.52

2.382.27

2.32 2.35

2.312.29 2.31

2.37

2.26

2.25

2.48

2.20

2.18

0.15

0.51

2.20

1.46

2.19 1.48

1.412.21

2.11

1.18

0.58

2.282.25

2.52

2.25

2.192.272.27

2.50

2.49

2.26 2.27

2.33

2.20

2.17

2.192.272.262.5

22.4

9 2.23 2.26 2.18

2.30

2.24 2.20 2.20 2.18

2.162.182.262.23

2.36

2.52

2.28

2.28

2.152.15

2.25

2.342.29

2.23

2.13

2.48

2.14

2.21

2.252.27

2.21

2.152.09

2.19

2.232.18

2.61

2.05

2.102.19

2.27

2.302.26

2.24

2.16

2.312.30

betonski plato

2.12

2.192.272.232.1

7

2.21

2.20

2.062.22

2.202.20

2.292.27

2.25

2.18

2.80

2.03

2.18

2.17

2.22

2.19

2.20

2.18

2.21

2.19

2.17

2.092.21

2.222.272.252.242.1

7

2.11

2.11

2.19

2.17

2.24

2.032.16

2.232.262.22

2.242.252.47

2.52

2.512.55

2.402.53

2.76

2.73

2.76

2.77

2.70

2.35

2.702.50

2.69

2.71

2.20 2.372.37

2.40

2.222.222.212.15

2.222.17

2.15 2.14

2.34

2.322.302.31

2.34

2.282.27

2.27

2.37

2.45

2.53

2.05

2.19

2.22

2.41

2.39

2.36

2.342.23

2.37

2.23

2.22 2.18

2.522.18

2.26

2.28

2.26

2.28

2.242.26

2.26

2.18 2.51

2.29

2.27

2.27

2.48

2.25

2.27

2.64

2.65

2.59

2.66

2.54

2.21

2.29

2.40

2.18

2.22

2.112.212.20

2.272.26

2.24

2.18

2.18

2.09

2.20

2.062.13

2.272.23

2.17

2.20

2.19

2.18

2.10

2.18

2.16

2.04 2.192.22

2.212.232.22

2.24

2.27

2.19

2.12

2.48

2.10

2.17

2.33

2.372.55

2.32

2.56

2.13

2.16

2.26

2.252.09

2.142.32

2.432.31 2.17

2.14

2.47

2.59

2.60

2.39

2.63

2.60

2.39

2.42

2.25

2.34

5.63

5.68

5.58

1.53

1.34

1.67

1.54

1.51

1.53

1.50

1.42

1.41

1.44

1.41

1.43

1.40

1.48

1.47

1.38

0.46

na

tkrive

ni ka

na

l

1.98

ka

na

l

na

tkrive

ni ka

na

l

more

more

more

more

more

more

2234/23

2234/24

2234/25

2234/22

2234/20

2234/21

2234/26

na

tkrive

ni ka

na

l

2.30

3.00

3.04

2.79

2.58

2.50

2.66

2.88

2.85

2.77

2.81

2.81 2.862.72

2.66

2.62

2.69

2.78

2.86

2.90

2.95

2.99

3.013.02

2.99

2.992.97

2.91

2.40

2.12

2.34

2.422.47

1.90

2.65

2.67

2.60

2.77

2.89

1.88

1.93

0.560.47

0.32

-0.070.36

0.08

0.34

2.00

1.971.97

2238/5

2234/1

SITUACIJA POSTOJEĆEG STANJA

NARUČITELJ

BR. PR.Z.O.P.

26/2018GRAĐEVINA

VRSTA PROJEKTA

SADRŽAJ

K.O. / D.L.MBR

Kaštel Sućurac

MJERILO 1 : 200

Split, ožujak 2018. god.

KOORDINATNI SUSTAV

BROJ PRILOGA

HTRS96/TM / HVRS71IZRADIO: Ivan Barbalić, d.i.geod.

MP/OVJERA

LUČKA UPRAVA SPLITGat sv. Duje 1

21000 Split

GEODETSKI PROJEKT

GEODETSKO SITUACIJSKI NACRT

MJESTO I DATUM

313505

RIBARSKA LUKA BRIŽINE NA DIJELU LUČKOGPODRUČJA „KAŠTELANSKI BAZEN C“

GP 15430/18

PODRUČJE ZAHVATA

PODRUČJE ZAHVATA

P

O

D

R

U

Č

J

E

Z

A

H

V

A

T

A

O

G

R

A

D

A

h

=

2

,

0

m

OG

RA

DA

h=

2,0m

G

R

A

N

I

C

A

O

B

R

A

Č

U

N

A

P

R

O

J

E

K

T

A

O

B

A

L

N

I

H

K

O

N

S

T

R

U

K

C

I

J

A

K

O

L

N

I

U

L

A

Z

U

L

A

Z

N

A

V

R

A

T

A

Z

A

P

J

E

Š

A

K

E

STRAŽARSKA KUĆICA

POSTOJEĆA

V

R

A

T

A

-

E

L

E

K

T

R

O

P

O

G

O

N

A

B1

B4B5

B6B7

B8

B2

B3

B3

A1

2.21

2.45

2.44

2.33

2.31

2.302.35

2.232.08

2.77

2.46

2.46

2.22

2.75

2.172.23

2.25 2.262.34

2.21

2.29

2.39

2.40

2.29

2.44

2.44 2.44

2.32

2.26

2.31

2.372.44

2.44

2.472.43

2.64

2.60

2.20

2.402.402.41

2.46

2.55

2.97

3.20

2.62

2.15

2.80 2.87

2.15

2.82

3.61

3.62

3.62

3.60

2.80

2.17

2.42

2.74

2.26

2.15 2.172.18

2.17 2.192.18

2.212.25

2.182.30

2.36

2.32

2.91

2.412.372.722.362.36

2.302.28

2.392.372.372.712.16

2.27

2.362.31

2.36

2.75

2.07

2.73

2.46

2.69

2.73

2.75

2.75

2.75

2.17

2.13

2.19

1.572.14

2.32

2.26

2.21

2.292.27

2.272.28

2.27

2.322.10

1.98

2.25

2.69

2.37

2.38

2.172.09

2.79

2.40

2.42

2.172.07

2.19

2.32

2.32

2.29

2.24

2.37

2.40

2.39

2.76

2.22

2.27

2.30

2.32

2.252.20

2.19

2.302.32

2.382.30

2.20

2.26

2.40

2.33

2.26

2.28 2.51 2.35

2.33

2.49

2.55 2.683.11

2.45

2.62

2.95

2.43

2.78

3.12

2.76

2.26 2.12

3.27

2.31

3.37

1.78

3.09

2.22

2.29

2.242.57

2.39

2.23

2.79

2.28

2.40 2.71

2.702.15

3.05

2.612.45

3.09

2.42 2.24

2.13

3.313.05

2.05

2.48

2.49

3.102.84

2.24

3.223.07

2.18

2.65

2.41

2.62

2.58

2.18

1.712.67

2.90

2.572.55

2.43

2.03

2.69

1.65

2.43

2.37

2.45

2.38

2.42

2.52

2.42

2.39

2.25

2.72

2.45

1.92

2.00

2.682.62

2.572.51 3.02

2.52

3.23

3.75

2.83

2.40

2.27

2.45

2.45

2.15

2.11

1.62

2.23

2.50

1.70

2.49

1.95

1.92

2.523.17

1.52

3.12

3.29

3.12

2.43

2.01

2.40

1.42

2.63

2.59

2.38

2.56

1.56

2.34

1.57

2.39

1.63

2.43

2.54

2.07

2.47

2.08

2.62

2.632.42

2.54

2.47

2.43

2.66

2.78

2.312.75

2.46

2.39

2.772.33

2.47

2.48

2.55

2.16

2.502.47

2.68

2.54

2.37 2.04 2.56

2.74

2.40

2.64

2.41

2.221.962.462.81

2.37

2.49

2.55

2.42

2.46

2.36

2.342.53

2.67

2.80

2.62 2.43

2.382.39

2.43

2.48

2.52

2.39

2.33

2.37

2.36

2.32

2.35

2.36

2.682.58

2.44

1.90

2.49

2.45

2.18

2.29

2.44

2.17

2.19

2.15

2.18

2.48

1.811.751.90

2.352.37

2.37 2.37

2.65 2.462.59

2.24

2.24

2.50

2.42

2.58

2.65

2.522.50

2.53

2.70

2.62

2.33

2.74

2.50

2.55

2.60

2.43

2.472.45

2.46

1.82

2.67

2.54

2.52

2.44

2.59

2.39

2.34

2.77

2.63

2.98

2.56

2.78

2.15

2.75

2.43

2.55

2.50

2.31

2.31

2.40

2.35 2.32

2.29

2.382.27

2.32 2.35

2.312.29 2.31

2.37

2.26

2.25

2.48

2.20

2.18

0.15

0.51

2.20

1.46

2.19 1.48

2.11

1.18

0.58

2.282.25

2.52

2.25

2.192.272.27

2.50

2.49

2.26 2.27

2.33

2.20

2.17

2.192.272.262.5

22.4

9 2.23 2.26 2.18

2.30

2.24 2.20 2.20 2.18

2.162.182.262.23

2.36

2.52

2.28

2.28

2.152.15

2.25

2.342.29

2.23

2.13

2.48

2.14

2.21

2.252.27

2.21

2.152.09

2.19

2.232.18

2.61

2.05

2.102.19

2.27

2.302.26

2.24

2.16

2.312.30

betonski plato

2.12

2.192.272.232.1

7

2.21

2.20

2.062.22

2.202.20

2.292.27

2.25

2.18

2.80

2.03

2.18

2.17

2.22

2.19

2.20

2.18

2.21

2.19

2.17

2.092.21

2.222.272.252.242.1

7

2.11

2.11

2.19

2.17

2.24

2.032.16

2.232.262.22

2.242.252.47

2.52

2.512.55

2.402.53

2.76

2.73

2.76

2.35

2.702.50

2.20 2.372.37

2.40

2.222.222.212.15

2.222.17

2.15 2.14

2.34

2.322.302.31

2.34

2.282.27

2.27

2.37

2.41

2.39

2.36

2.342.23

2.37

2.23

2.22 2.18

2.522.18

2.26

2.28

2.26

2.25

2.27

2.65

2.59

2.66

2.29

2.40

2.18

2.22

2.112.212.20

2.272.26

2.24

2.18

2.18

2.09

2.20

2.062.13

2.272.23

2.17

2.20

2.19

2.18

2.10

2.18

2.16

2.04 2.192.22

2.212.232.22

2.24

2.27

2.19

2.12

2.48

2.10

2.17

2.33

2.372.55

2.32

2.56

2.13

2.16

2.26

2.252.09

2.142.32

2.432.31 2.17

2.14

2.59

2.60

2.39

2.63

2.39

2.42

2.25

2.34

1.53

1.34

1.67

1.54

1.51

1.53

1.50

1.42

1.41

1.44

1.41

1.43

1.40

1.48

1.47

1.38

0.46

na

tkrive

ni ka

na

l

1.98

kan

al

na

tkrive

ni ka

na

l

more

more

more

more

more

more

more

2234/24

2234/25

2234/22

2234/20

2234/21

2234/26

na

tkrive

ni ka

na

l

2.21

2.30

2.23

2.79

2.58

2.50

2.66

2.88

2.85

2.77

2.81

2.81 2.862.72

2.66

2.62

2.69

2.782.99

2.97

2.91

2.40

2.12

2.01

2.34

2.422.47

1.90

2.65

2.67

2.60

1.88

1.93

0.560.47

0.32

-0.070.36

0.08

0.34

2.00

1.971.97

2234/1

1

2

9

10

1112

54

B1

13

3

6

15.67

2

5

.

1

9

1.00

1

.

0

0

0.30

0.30

2

.

8

7

0.92

0

.

2

0

5

.

0

0

5

.

9

9

5

.

9

8

2.12

1

3

.

3

6

0

.

2

0

5

9

°

1

1

9

°

2

67

8

910

5

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

4

10

2.0

5

0.60

73.43

0.60

0.75

74.78

0.92

NADMORSKI ZID, BETON C35/45

DIMENZIJA 40x90 cm

N

Z

-

1

POSTOJEĆI POLER

POSTOJEĆI POLER

POSTOJEĆI POLER

POSTOJEĆA BITVA

POSTOJEĆI POLER

POSTOJEĆA BITVA

POSTOJEĆI POLER

POSTOJEĆA BITVA

POSTOJEĆI POLER

POSTOJEĆI POLER

POSTOJEĆI POLER

POSTOJEĆI POLER

POSTOJEĆI POLER

POSTOJEĆA BITVA

POSTOJEĆI POLER

POSTOJEĆI POLER

POSTOJEĆI POLER

POSTOJEĆI POLER

POSTOJEĆI POLER

POSTOJEĆI POLER

POSTOJEĆI PRIK. ORM.



0.85

0.90

0.85

0.86

0.90

2

5

.

2

0

POSTOJEĆI NADM. ZID





DIMENZIJA 40x90 cm


DIMENZIJA 40x90 cm

MORNARSKE SKALE

MORNARSKE SKALE

0.90

POLER JP-10

POLER JP-10

14

.9

9

1

1

2

2

POLER JP-10

POLER JP-10

POLER JP-10

POLER JP-10

POLER JP-10

MORNARSKE SKALE

1.0

0

1.0

0

33

55

12

4.7

0

0.75

7.6

0

6.45

13

.6

1

6.45

13

.8

0

6.55

13

.8

0

6.5

5

13

.5

9

6.4

5

13

.9

5

7.5

0

7.5

0

0.8

5

0.28

R

0

.

7

5

PODRUČJE ZAHVATA

0

.

2

0

O

G

R

A

D

A

h

=

2

,

0

m

G

R

A

N

I

C

A

O

B

R

A

Č

U

N

A

P

R

O

J

E

K

T

A

O

B

A

L

N

I

H

K

O

N

S

T

R

U

K

C

I

J

A

GRANICA OBRAČUNA PROJEKTA OBALNIH KONSTRUKCIJA




1.0

0

47

.8

0

5.4

4

P

O

D

R

U

Č

J

E

Z

A

H

V

A

T

A

NERAZVRSTANA CESTA

4

4

7

.

1

6

8

.

1

6

0.90

0.42

N

Z

-

2

NZ

-4

1

1

.

7

0

1

0

.

0

0

3

.

4

9

7.83

5.63

NZ

-5

9.5

4

NZ

-6

NZ

-7

10

.0

0

10

.0

0

10

.0

0

10

.0

0

10

.0

0

10

.0

0

10

.0

0

10

.0

0

10

.0

0

10

.0

0

28

.9

3

29

.9

8

10

.0

0

10

.0

0

NZ

-7

NZ

-7

NZ

-7

NZ

-8

NZ

-7

NZ

-7

NZ

-9

NZ

-7

NZ

-7

NZ

-10

NZ

-7

0.42

2.21

RIP-RAP 20-600 kg

OPĆI KAMENI NASIP 0,1-500 kg

0

.

5

0

POSTOJEĆI POLER

JP-5

JP-5

JP-5

JP-5

JP-5

JP-5

JP-5

JP-5

JP-5

N

Z

-

3

5

.

0

0

5.50

5

.

0

0

5

.

0

0

5

.

0

0

4

.

0

0

5.50

OBALA 1

OBALA 2

OBALA 3

OBALA 4

(POSTOJEĆI OBALNI ZID)

(POSTOJEĆI OBALNI ZID)

(REKONSTRUIRANI OBALNI ZID)

2234/25

1920

212627

28

34

2522

53 54

52 51

35

15

16

18

17

2324

29

33

30

31

32

39

3637

38A2

B

C

P

O

D

R

U

Č

J

E

Z

A

H

V

A

T

A

GRANICA LUČKOG PODRUČJA


SITUACIJA NADMORSKIH RADOVA

12

5.4

6

10

2.6

5

2.21

2.45

2.44

2.33

2.31

2.302.35

2.232.08

2.77

2.46

2.46

2.22

2.75

2.172.23

2.25 2.262.34

2.21

2.29

2.39

2.40

2.29

2.44

2.44 2.44

2.32

2.26

2.31

2.372.44

2.44

2.472.43

2.64

2.60

2.20

2.402.402.41

2.46

2.55

2.97

3.20

2.62

2.152.15

3.61

3.62

3.62

3.60

2.17

2.42

2.74

2.26

2.15 2.172.18

2.17 2.192.18

2.212.25

2.182.30

2.36

2.32

2.91

2.412.372.722.362.36

2.302.28

2.392.372.372.712.16

2.27

2.362.31

2.36

2.75

2.07

2.73

2.46

2.69

2.73

2.75

2.75

2.75

2.17

2.13

2.19

1.572.14

2.32

2.26

2.21

2.292.27

2.272.28

2.27

2.322.10

1.98

2.25

2.69

2.37

2.38

2.172.09

2.79

2.40

2.42

2.172.07

2.19

2.32

2.32

2.29

2.24

2.37

2.40

2.39

2.76

2.22

2.27

2.30

2.32

2.252.20

2.19

2.302.32

2.382.30

2.20

2.26

2.40

2.33

2.26

2.28 2.51 2.35

2.33

2.49

2.55 2.683.11

2.45

2.62

2.95

2.43

2.78

3.12

2.76

2.26 2.12

3.27

2.31

3.37

1.78

3.09

2.22

2.29

2.242.57

2.39

2.23

2.79

2.28

2.40 2.71

2.702.15

3.05

2.612.45

3.09

2.42 2.24

2.13

3.313.05

2.05

2.48

2.49

3.102.84

2.24

3.223.07

2.18

2.65

2.41

2.62

2.58

2.18

1.712.67

2.90

2.572.55

2.43

2.03

2.69

1.65

2.43

2.37

2.45

2.38

2.42

2.52

2.42

2.39

2.25

2.72

2.45

1.92

2.00

2.682.62

2.572.51 3.02

2.52

3.23

3.75

2.83

2.40

2.27

2.45

2.45

2.15

2.11

1.62

2.23

2.50

1.70

2.49

1.95

1.92

2.523.17

1.52

3.12

3.29

3.12

2.43

2.01

2.40

1.42

2.63

2.59

2.38

2.56

1.56

2.34

1.57

2.39

1.63

2.43

2.54

2.07

2.47

2.08

2.62

2.632.42

2.54

2.47

2.43

2.66

2.78

2.312.75

2.46

2.39

2.772.33

2.47

2.48

2.55

2.16

2.502.47

2.68

2.54

2.37 2.04 2.56

2.74

2.40

2.64

2.41

2.221.962.462.81

2.37

2.49

2.55

2.42

2.46

2.36

2.342.53

2.67

2.80

2.62 2.43

2.382.39

2.43

2.48

2.52

2.39

2.33

2.37

2.36

2.32

2.35

2.36

2.682.58

2.44

1.90

2.49

2.45

2.18

2.29

2.44

2.17

2.19

2.15

2.18

2.48

1.811.751.90

2.352.37

2.37 2.37

2.65 2.462.59

2.24

2.24

2.50

2.42

2.58

2.65

2.522.50

2.53

2.70

2.62

2.33

2.74

2.50

2.55

2.60

2.43

2.472.45

2.46

1.82

2.67

2.54

2.52

2.44

2.59

2.39

2.34

2.77

2.63

2.98

2.56

2.78

2.15

2.75

2.43

2.55

2.50

2.31

2.31

2.40

2.35 2.32

2.382.27

2.32 2.35

2.312.29 2.31

2.37

2.20

2.18

0.15

0.510.46

0.22

2.20

0.29

0.240.50

0.76

1.35

1.15

1.551.46

2.19

1.50

2.11

1.18

0.58

2.282.25

2.52

2.25

2.192.272.27

2.50

2.49

2.26 2.27

2.33

2.20

2.17

2.192.272.262.5

22.4

9 2.23 2.262.18

2.30

2.24 2.20 2.20 2.18

2.162.182.262.23

2.36

2.52

2.28

2.28

2.152.15

2.25

2.342.29

2.23

2.13

2.48

2.14

2.21

2.252.27

2.21

2.152.09

2.19

2.232.18

2.61

2.05

2.102.19

2.27

2.302.26

2.24

2.16

2.312.30

2.12

2.192.272.232.1

7

2.21

2.20

2.062.22

2.202.20

2.292.27

2.25

2.18

2.80

2.03

2.18

2.17

2.22

2.19

2.20

2.18

2.21

2.19

2.17

2.092.21

2.222.272.252.242.1

7

2.11

2.11

2.19

2.17

2.24

2.032.16

2.232.262.22

2.242.252.47

2.52

2.512.55

2.402.53

2.76

2.20 2.372.37

2.40

2.222.222.212.15

2.222.17

2.15 2.14

2.34

2.322.302.31

2.34

2.282.27

2.27

2.41

2.39

2.36

2.342.23

2.37

2.23

2.22 2.18

2.26

2.25

2.27

2.59

2.66

2.40

2.18

2.22

2.112.212.20

2.272.26

2.24

2.18

2.18

2.09

2.20

2.062.13

2.272.23

2.17

2.20

2.19

2.18

2.10

2.18

2.16

2.04 2.192.22

2.212.232.22

2.24

2.27

2.19

2.12

2.48

2.10

2.17

2.33

2.372.55

2.32

2.56

2.13

2.16

2.26

2.252.09

2.142.32

2.39

2.42

2.25

2.34

1.53

1.34

1.67

1.54

1.51

1.53

1.50

1.42

1.41

1.44

1.41

1.43

1.40

1.48

1.47

1.38

0.46

na

tkrive

ni ka

na

l

ka

na

l

na

tkrive

ni ka

na

l

more

more

more

more

more

more

more

2234/25

2234/22

2234/20

2234/21

2234/26

na

tkrive

ni ka

na

l

2.21

2.30

2.23

2.58

2.50

2.66

2.88

2.85

2.77

2.81

2.81 2.862.72

2.66

2.60

2.62

2.40

2.12

2.01

2.34

2.422.47

1.90

2.65

2.67

2.60

2.63

2.43

1.88

1.93

0.560.47

0.32

-0.070.36

0.08

0.34

2.00

1.971.97

2234/1

35

3839

2

34

37

LO

A1

B1

3

4.62

1.55

2

.

7

0

0

.

1

0

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

2

2

67

8

910

11

12

5

13

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

3

4

2

4

.

7

9

1.00

2

1

.

7

4

1

.

8

3

2

.

7

0

0

.

0

2

2

.

7

0

0

.

0

2

2

.

7

0

0

.

0

2

2

.

7

0

0

.

0

2

2

.

7

0

0

.

0

2

2

.

7

0

0

.

0

2

2

.

7

0

0

.

0

2

2

.

7

0

1

.

2

2

2

.

7

0

0.41

2.70

1.92

10.93

1.55

0

.

3

5

0.30

1

1

2

2

0.80

A2

10.01

BETON NA LICU MJESTA, C35/45 A.B. PODMORSKI DIO OBALNOG ZIDA, ELEMENT TIP A-1

BETON NA LICU MJESTA, C35/45

A.B. PODMORSKI DIO OBALNOG ZIDA, ELEMENT TIP A-1


0

.

8

0

0.47

2.70

PODRUČJE ZAHVATA - LUČKO PODRUČJE

SITUACIJA PODMORSKIH RADOVA

A

B

P

O

D

R

U

Č

J

E

Z

A

H

V

A

T

A

P

O

D

R

U

Č

J

E

Z

A

H

V

A

T

A

O

G

R

A

D

A

h

=

2

,

0

m

OG

RA

DA

h=

2,0m

K

O

L

N

I

U

L

A

Z

U

L

A

Z

N

A

V

R

A

T

A

Z

A

P

J

E

Š

A

K

E

STRAŽARSKA KUĆICA

POSTOJEĆA

V

R

A

T

A

-

E

L

E

K

T

R

O

P

O

G

O

N

33

.0

0

7.20

22

.0

0

5.70

33

.0

0

7.20

33

.0

0

7.20

22

.0

0

5.70

22

.0

0

5.70

22

.0

0

5.70

33.00

7.20

43.00

9.50

2.21

2.45

2.44

2.33

2.31

2.302.35

2.232.08

2.77

2.46

2.46

2.22

2.75

2.172.23

2.25 2.262.34

2.21

2.29

2.39

2.40

2.29

2.44

2.44 2.44

2.32

2.26

2.31

2.372.44

2.44

2.472.43

2.64

2.60

2.20

2.402.402.41

2.46

2.55

2.97

3.20

2.62

2.15

2.80 2.87

2.15

2.82

3.61

3.62

3.62

3.60

2.80

2.17

2.42

2.74

2.26

2.15 2.172.18

2.17 2.192.18

2.212.25

2.182.30

2.36

2.32

2.91

2.412.372.722.362.36

2.302.28

2.392.372.372.712.16

2.27

2.362.31

2.36

2.75

2.07

2.73

2.46

2.69

2.73

2.75

2.75

2.75

2.17

2.13

2.19

1.572.14

2.32

2.26

2.21

2.292.27

2.272.28

2.27

2.322.10

1.98

2.25

2.69

2.37

2.38

2.172.09

2.79

2.40

2.42

2.172.07

2.19

2.32

2.32

2.29

2.24

2.37

2.40

2.39

2.76

2.22

2.27

2.30

2.32

2.252.20

2.19

2.302.32

2.382.30

2.20

2.26

2.40

2.33

2.26

2.28 2.51 2.35

2.33

2.49

2.55 2.683.11

2.45

2.62

2.95

2.43

2.78

3.12

2.76

2.26 2.12

3.27

2.31

3.37

1.78

3.09

2.22

2.29

2.242.57

2.39

2.23

2.79

2.28

2.40 2.71

2.702.15

3.05

2.612.45

3.09

2.42 2.24

2.13

3.313.05

2.05

2.48

2.49

3.102.84

2.24

3.223.07

2.18

2.65

2.41

2.62

2.58

2.18

1.712.67

2.90

2.572.55

2.43

2.03

2.69

1.65

2.43

2.37

2.45

2.38

2.42

2.52

2.42

2.39

2.25

2.72

2.45

1.92

2.00

2.682.62

2.572.51

3.02

2.52

3.23

3.75

2.83

2.40

2.27

2.45

2.45

2.15

2.11

1.62

2.23

2.50

1.70

2.49

1.95

1.92

2.523.17

1.52

3.12

3.29

3.12

2.43

2.01

2.40

1.42

2.63

2.59

2.38

2.56

1.56

2.34

1.57

2.39

1.63

2.43

2.54

2.07

2.47

2.08

2.62

2.632.42

2.54

2.47

2.43

2.66

2.78

2.312.75

2.46

2.39

2.772.33

2.47

2.48

2.55

2.16

2.502.47

2.68

2.54

2.37 2.04 2.56

2.74

2.40

2.64

2.41

2.221.962.462.81

2.37

2.49

2.55

2.42

2.46

2.36

2.342.53

2.67

2.80

2.62 2.43

2.382.39

2.43

2.48

2.52

2.39

2.33

2.37

2.36

2.32

2.35

2.36

2.682.58

2.44

1.90

2.49

2.45

2.18

2.29

2.44

2.17

2.19

2.15

2.18

2.48

1.811.751.90

2.352.37

2.37 2.37

2.65 2.462.59

2.24

2.24

2.50

2.42

2.58

2.65

2.522.50

2.53

2.70

2.62

2.33

2.74

2.50

2.55

2.60

2.43

2.472.45

2.46

1.82

2.67

2.54

2.52

2.44

2.59

2.39

2.34

2.77

2.63

2.98

2.56

2.78

2.15

2.75

2.43

2.55

2.182.25

2.22 2.25

2.50 2.70

2.73

2.51

2.50

2.31

2.31

2.40

2.35 2.32

2.29

2.482.632.52

2.382.27

2.32 2.35

2.312.29 2.31

2.37

2.26

2.25

2.48

2.20

2.18

0.15

0.510.46

0.22

2.20

0.29

0.240.50

0.76

1.35

1.15

1.551.46

2.19 1.48

1.50

1.40

1.43

1.46

1.491.41

2.21

2.11

1.18

0.58

2.282.25

2.52

2.25

2.192.272.27

2.50

2.49

2.26 2.27

2.33

2.20

2.17

2.192.272.262.5

22.4

9 2.23 2.262.18

2.30

2.24 2.20 2.20 2.18

2.162.182.262.23

2.36

2.52

2.28

2.28

2.152.15

2.25

2.342.29

2.23

2.13

2.48

2.14

2.21

2.252.27

2.21

2.152.09

2.19

2.232.18

2.61

2.05

2.102.19

2.27

2.302.26

2.24

2.16

2.312.30

betonski plato

betonski plato

2.12

2.192.272.232.1

7

2.21

2.20

2.062.22

2.202.20

2.292.27

2.252.18

2.80

2.03

2.18

2.17

2.22

2.19

2.20

2.18

2.21

2.19

2.17

2.092.21

2.222.272.252.242.1

7

2.11

2.11

2.19

2.17

2.24

2.032.16

2.232.262.22

2.242.252.47

2.52

2.512.55

2.402.53

2.76

2.76

2.77

2.73

2.76

2.77

2.76

2.70

2.70

2.35

2.702.50

2.69

2.71

2.72

2.71

2.20 2.372.37

2.40

2.222.222.212.15

2.222.17

2.15 2.14

2.34

2.322.302.31

2.34

2.282.27

2.27

2.37

2.45

2.54

2.44

2.53

2.05

2.19

2.22

2.21

2.41

2.39

2.36

2.342.23

2.37

2.23

2.22 2.18

2.522.18

2.26

2.28

2.26

2.28

2.242.26

2.26

2.18 2.51

2.29

2.27

2.27

2.48

2.25

2.27

2.70

2.64

2.65

2.59

2.66

2.54

2.64

2.30

2.21

2.29

2.40

2.18

2.22

2.112.212.20

2.272.26

2.24

2.18

2.18

2.09

2.20

2.062.13

2.272.23

2.17

2.20

2.19

2.18

2.10

2.18

2.16

2.04 2.192.22

2.212.232.22

2.24

2.27

2.19

2.12

2.48

2.10

2.17

2.33

2.372.55

2.32

2.56

2.13

2.16

2.26

2.252.09

2.142.32

2.432.31 2.17

2.14

2.28

2.21

2.47

2.58

2.342.76

2.68

2.83

2.59

2.60

2.39

2.63

2.60

2.39

2.42

2.25

2.34

5.50

5.63

5.68

5.58

5.69

1.53

1.34

1.67

1.54

1.51

1.53

1.50

1.42

1.41

1.44

1.41

1.43

1.40

1.48

1.47

1.38

0.46

na

tkrive

ni ka

na

l

2.25

1.98

ka

nal

na

tkrive

ni ka

na

l

more

more

more

more

more

more

more

2234/23

2234/24

2234/25

2234/22

2234/20

2234/21

2234/26

na

tkrive

ni ka

na

l

2.21

2.30

2.23

3.00

3.04

3.16

3.23

3.12

3.16

2.79

2.58

2.50

2.66

2.88

2.85

2.77

2.81

2.81 2.862.72

2.66

2.60

2.62

2.69

2.78

2.86

2.90

2.95

3.00

2.99

3.013.02

2.99

2.992.97

2.91

2.40

2.12

2.01

2.34

2.42

2.47

1.90

2.65

2.67

2.60

2.63

2.43

2.60

2.77

2.89

2.97

3.06

1.88

1.93

0.560.47

0.32

-0.070.36

0.08

0.34

2.00

1.971.97

2238/5

2234/1

15.67

2

5

.

1

9

1.00

1

.

0

0

0.30

0.30

2

.

8

7

0.92

0

.

2

0

5

.

0

0

5

.

9

9

5

.

9

8

2.12

1

3

.

3

6

0

.

2

0

5

9

°

1

1

9

°

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

2

2

67

8

910

11

12

5

13

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

3

4

10

2.0

5

0.60

73.43

0.60

0.75

74.78

0.92

JP-10

N

Z

-

1

0.9

0

0.85

0.86

0.90

2

5

.

2

0

MORNARSKE SKALE

MORNARSKE SKALE

19

6.4

9

14

.9

9

MORNARSKE SKALE

1.00

1.0

0

12

4.7

0

0.75

7.1

4

6.45

7.16

6.45

7.3

5

6.5

5

7.2

5

6.55

7.0

4

6.45

6.45

7.50

7.50

R

0

.

7

5


PODRUČJE ZAHVATA

0

.

2

0

O

G

R

A

D

A

h

=

2

,

0

m

OG

RA

DA

h=

2,0m

1.0

0

47

.8

0

5.4

4

P

O

D

R

U

Č

J

E

Z

A

H

V

A

T

A

NERAZVRSTANA CESTA

7

.

1

6

8

.

1

6

0.90

0.42

N

Z

-

2

NZ

-3

NZ

-4

1

1

.

7

0

1

0

.

0

0

3

.

4

9

7.83

5.63

NZ

-5

NZ

-6

NZ

-7

10

.0

0

10

.0

0

10

.0

0

10

.0

0

10

.0

0

10

.0

0

10

.0

0

10

.0

0

10

.0

0

10

.0

0

28

.9

3

29

.9

8

10

.0

0

10

.0

0

NZ

-7

NZ

-7

NZ

-7

NZ

-9

NZ

-7

A4

2.21

RIP-RAP 10-400 kg

OPĆI KAMENI NASIP 0,1-100 kg

0

.

5

0

JP-10

BITVA TIP II,

nos. 1330 kN

BITVA TIP II,

nos. 1330 kN

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10

JP-10JP-10

POST. POLER,

nos. 1000 kN

POST. POLER,

nos. 1000 kN

POST. POLER,

nos. 1000 kN

POST. POLER,

nos. 1000 kN

POST. POLER,

nos. 1000 kN

POST. POLER,

nos. 1000 kN

POST. POLER,

nos. 1000 kN

POST. POLER,

nos. 1000 kN

POST. POLER,

nos. 1000 kN

L=do 20,0 mUKUPNO: 3 KOM


1

3

.

0

0

3

.

5

0

1

1

.

0

0

3

.

0

0





17

.0

0

4.40



17

.0

0

4.40


POST. POLER,

nos. 1000 kN

POST. POLER,

nos. 1000 kN

POST. POLER,

nos. 1000 kN

POST. POLER,

nos. 1000 kN

POST. POLER,

nos. 1000 kN

OTVORENO DVORIŠTE

OTVORENO DVORIŠTE

OTVORENO DVORIŠTE

POKRIVENO DVORIŠTE

POKRIVENO DVORIŠTE

6.81

6.3

7

6.98

6.58

6.5

66.75

6.5

2

6.7

96

.6

2

6.6

1

6.72

6.67

6.63

7.6

4

POSTOJEĆI POLERI JP-10,

no

s. 1

00

kN


no

s. 1

00

kN


no

s. 1

00

kN


no

s. 1

00

kN


no

s. 1

00

kN

6.65


nos. 100 kN

5.75

5.71

5.85

5.86

5.85

5.75

5.84

5.80

5.97

5.59

5.725.51


nos. 100 kN


nos. 100 kN


nos. 100 kN

7.5

0

6.55

6.5

5

6.45

6.45

21

.5

7

19

.9

5

20

.3

6

20

.4

4

20

.0

6

20

.0

3

19

.8

5

20

.0

8

20

.0

7

19

.9

7

20

.9

3

JP-5

JP-5

JP-5

JP-5

JP-5

JP-5

JP-5

JP-5

JP-5

11

.9

1

1.50

SITUACIJA RASPOREDA PLOVILA

VEZ 1-1

VEZ 1-2

VEZ 1-3

VEZ 1-4

VEZ 1-5

VEZ 2-1VEZ 2-2

VEZ 3-1

VEZ 3-2

VEZ 3-3

VEZ 3-4

VEZ 4-1

VEZ 4-2

POČETAK OBALE

189

0,00

+1,75A4

NZ-4 NZ-3

ISKOP U STIJENI

175

14

5

221

783

-1,30

+1,75A1

563

lom ob

alne l

inije

A2

1567

lom ob

alne l

inije

B1

349 1000 1141

2519

A3

NZ-2 NZ-1

29

2

:

1

-2,30 -2,30-2,30

+0,30+0,30 +0,30

+1,75

ISKOP U STIJENI

ISKOP U ŽITKOM ALUVIJU

0,00

R

I

P

-

R

A

P

1

0

-

4

0

0

k

g

+2,50

114380

OPĆI KAMENI NASIP

0,1-100 kg

-1,30

30

50

2

:

1

NOGOSTUP

POTPORNI ZID Z-1,

BETON C 30/37

7

0

GRANICA OBRAČUNA PO OVOM PROJEKTU

468 2433 50

26

0

30

30

POGLED NA NOVI OBALNI ZID- OBALA 4MJ: 1:100

784

50 150

53

0,1-100 kg

0,1-100 kg

A.B.E. A1A.B.E. A1A.B.E. A1A.B.E. A1A.B.E. A1A.B.E. A1A.B.E. A1A.B.E. A1A.B.E. A1

BETONIRANJE NA LICU MJESTA, BETON C35/45





1

:

1

POGLED NA NOVI OBALNI ZID - OBALA 4

1

1

2

2

1

:

1

P-20

A.B. ELEMENT P-20 "BLOK-ČUVAR"

TEMELJNI KAMENOMET 0,1-100 kg

TEMELJNI KAMENOMET 0,1-100 kg

50

50

ISKOP U STIJENI

MATIČNA STIJENA

P-20P-20P-20P-20P-20 P-20 P-20P-20 P-20

10

A.B. ELEMENT P-20 "BLOK-ČUVAR"

-2,90-2,90 -2,90

POST. OBALNI ZID

P-20 P-20 P-20 P-20


TUCANIK 16-32mm ZA IZRAVNANJE , d=10,0 cm

A.B.E. A2 A.B.E. A2 A.B.E. A2 A.B.E. A2 A.B.E. A2 A.B.E. A2 A.B.E. A2 A.B.E. A2 A.B.E. A2

198 131270

13

013

0

13

013

0

60

85

1

:

1

,

2

5

HUMUS

1-50 kg

OPĆI KAMENI NASIP 0-100 kg


2

:

1

100

1-20 kg

1

:

1

,

2

5

60

NADMORSKI ZID, C35/45

+1,75

PODMORSKI OBALNI ZID, C35/45

270

210

17

5

14

5

1.0%

LIN

IJA

O

BA

LE

23

0

23

0

POST. LINIJA DNA

+0.00

30

-2,30

ISKOP U STIJENI

1340

100

-2,30

200

120 20 158 20

NOGOSTUP

35


10

3030

ELEMENT A.B.E. A1

30


30

PO

DM

OR

SK

I O

BA

LN

I Z

ID

BE

TO

N Z

A P

OD

M. R

AD

OV

E

10

40

10

04

0

+2,50

85

25

40

habajući sloj AC 11 surf 50/70 AG4 M3, d = 4 cmbit. nosivi sloj AC 22 base 50/70 AG6 M2, d = 6 cm

nosivi sloj od drobljenog

uređenje posteljicekamenog materijala

30.0 cm

46

30

1240

3060

15

6

POTPORNI ZID Z-1,

BETON C 30/37

PRODUBLJENJE POSTOJEĆEG DNA DO KOTE -2,30 m

KARAKTERISTIČNI PRESJEK RADOVA 1-1

+1,10

MATIČNA STIJENA

MATIČNA STIJENA


TEM. KAMENOMET 0,1-100 kg

20

412

A.B. MONTAŽNI ELEMENT P-20 , "BLOK-ČUVAR"

1

:

2

2

:

1

50

10

2 100

10 82

1-50 kg

50

TUCANIK 16-32 mm


ELEMENT A.B.E. A2

13

01

30

22

0

50

392

462

60

80

1

:

1

,

2

5

1-50 kg



2

:

1

100

1-20 kg

1

:

1

,

2

5

60

NADMORSKI ZID, C35/45

+1,75


155

175

145

1.0%

LIN

IJA

O

BA

LE

130

160

POST. LINIJA DNA

+0.00

30

-1,30

ISKOP U STIJENI

1117

40

10



30.0 cm

46

30

1017

90

146

50

GRANICA ZAHVATA - LUČKOG PODRUČJA

200

80

1

:

1

34

HUMUS

120 20 158 20

NOGOSTUP



100

40

+2,50

85

25

40

POTPORNI ZID Z-1,

BETON C 30/37

ANKERI ZA VEZU RA B500B

DN22mm, L=1,0m, 2kom/40cm

40


MATIČNA STIJENA


2

:

1

MATIČNA STIJENA

1

:

2

50

1

:

2

50




30.0 cm

46

30



REKONSTRUKCIJA DIJELA BETONSKOG

NADMORSKOG ZIDA, BETON C35/45

+2,17+2,18

+1,82

LINIJA POSTOJEĆE OBALE

+0.00

POSTOJEĆI KAMENI NASIP

92

3030

515

15

40

60

60

45

45

STEPENICE, BETON C30/37


POSTOJEĆI

NADMORSKI ZID

POSTOJEĆI

PODMORSKI ZID

BUŠENJE 25mm, EPOXI MORT







30.0 cm


+1,85

+0.00

PARAPETNI ZID Z-2 C30/37


50

20

62

30

10 20 20



30.0 cm




REKONSTRUKCIJA DIJELA BETONSKOG

NADMORSKOG ZIDA, BETON C35/45

+2,17+2,18

LINIJA POSTOJEĆE OBALE

+0.00

POSTOJEĆI KAMENI NASIP

90

40

40

POSTOJEĆI

NADMORSKI ZID

POSTOJEĆI

PODMORSKI ZID

POLER JP-10

42

BUŠENJE 25mm, EPOXI MORT




GRANICA KATAST. ČESTICE

210 3030

30

KOM: 9

V = 3,75 m

3

m = 9,36 t

Zaštitni sloj c = 5,0 cm

BETON: C35/45

ARMATURA: B500B

PLAN OPLATE A.B. MONTAŽNOG ELEMENTA A.B.E. A-1

mj. 1:50

210

30

30 210 30

210 30270

210

30

270

27030

210

3027

0

210270

30

130

270

130

30

210270

3030

130

130

270

TLOCRT

POGLED A-A

PRESJEK 1-1

2

2

B

B

11

AA

30 210 30

210270

30

130

270

130

30

POGLED B-B

30

30

POLOŽAJ KUKE ZA DIZANJE

KUKA ZA DIZANJE

15

DETALJ UTORA ZA KUKE

PRESJEK n-n

20

22

PRESJEK m-m

30

2

15

2

KUKE d=19mm, RA- B500B

60

60

15

60

15

60

15

60

15

KUKA ZA DIZANJE

210 3030

210270

3030

130

130

270PRESJEK 2-2


3010

0

210 3030

30

3010

0

KOM: 9

V = 5.07 m

3

m = 12,67 t


BETON: C35/45

ARMATURA: B500B

210

30

30 210 30

210 30270

210

30

270

27030

210

3027

0

210270

30

130

270

100

3013

0

30

210270

3030

13010

030

130

270

TLOCRT

POGLED A-A

PRESJEK 1-1

2

2

B

B

11

AA

3010

0

210 3030

3010

0

30 210 30

210270

30

130

270

100

3013

0

30

210270

3030

13010

030

130

270

POGLED B-B

PRESJEK 2-2

30

30

POLOŽAJ KUKE ZA DIZANJE

KUKA ZA DIZANJE

15

DETALJ UTORA ZA KUKE

PRESJEK n-n

20

22

PRESJEK m-m

30

2

15

2


60

60

15

60

15

60

15

60

15

KUKA ZA DIZANJE


mj. 1:50


PLAN OPLATE A.B. MONTAŽNIH

mj. 1:50


BETON: C35/45

ARMATURA: B500B

200

100

TLOCRT

2

2

11

PRESJEK 1-1

100

20

PRESJEK 2-2

20020

TIP "P-20"

KOM: 14

V = 0.40 m

3

m = 1.0 t

KUKA ZA DIZANJE

40 40

KUKA ZA DIZANJE

2550

25


2010

R

5

30

20

m

20

DETALJI KUKA ZA DIZANJE

ELEMENATA "BLOKOVI ČUVARI"

PLAN OPLATE A.B. MONTAŽNOG ELEMENTA P-20

1 %+2,14

40

PRESJEK a-a

obalnalinija os polera

42

b b

SIDRENI VIJAK M30, L=700 mm

NOVI BETONSKI NADMORSKI ZID

POLER JP-10

aa

PRESJEK b-b

320mm

370 m

m

MJ.1:10

MJ.1:10

DETALJ POLERA JP-10

L=420mm

( KAPSULA 1 X C 30 )

BUŠENJE 35mm

90

DETALJ POLERA JP-5

ožujak, 2010. god.BROJ I DATUM PROJEKTA:T.D. 476-G/10 1:10

MJERILO:

GLAVNI PROJEKTANT:

PROJEKTANT:

BOŠKO KOZINA dipl.ing. građ.

BOŠKO KOZINA dipl.ing. građ.

SURADNIK:

GAT "BRIŽINE" U KAŠTELANSKOM

UREĐENJE GATA "BRIŽINE" U

BAZENU, BAZEN "C"

KAŠTELANSKOM BAZENU, BAZEN "C"

GRAĐEVINA:

PROJEKT:

RAZINA PROJEKTA:IZVEDBENI PROJEKT 14

INVESTITOR:

NACRT:

BROJ NACRTA:

14polerjp5.dwgDATOTEKA:

LUČKA UPRAVA SPLITGat Sv. Duje 1, 21000 Split

DETALJ POLERA JP-10

1 %+1,75

PRESJEK a-a

obalnalinija os polera

40

b b

NOVI BETONSKI NADMORSKI ZID

POLER JP-5

aa

PRESJEK b-b

115mm 160mm

320 m

m

MJ.1:10

MJ.1:10

DETALJ POLERA JP-5

L=400mm

100VIJAK M20, L=700 mm

DETALJ POLERA JP-5

O

G

R

A

D

A

h

=

2

,

0

m

OG

RA

DA

h=

2,0m

G

R

A

N

I

C

A

O

B

R

A

Č

U

N

A

P

R

O

J

E

K

T

A

O

B

A

L

N

I

H

K

O

N

S

T

R

U

K

C

I

J

AK

O

L

N

I

U

L

A

Z

U

L

A

Z

N

A

V

R

A

T

A

Z

A

P

J

E

Š

A

K

E

STRAŽARSKA KUĆICA

POSTOJEĆA

V

R

A

T

A

-

E

L

E

K

T

R

O

P

O

G

O

N

2.21

2.45

2.44

2.33

2.31

2.302.35

2.232.08

2.77

2.46

2.46

2.22

2.75

2.172.23

2.25 2.262.34

2.21

2.29

2.39

2.40

2.29

2.44

2.44 2.44

2.32

2.26

2.31

2.372.44

2.44

2.472.43

2.64

2.60

2.20

2.402.402.41

2.46

2.55

2.97

3.20

2.62

2.15

2.80 2.87

2.15

2.82

3.61

3.62

3.62

3.60

2.80

2.17

2.42

2.74

2.26

2.15 2.172.18

2.17 2.192.18

2.212.25

2.182.30

2.36

2.32

2.91

2.412.372.722.362.36

2.302.28

2.392.372.372.712.16

2.27

2.362.31

2.36

2.75

2.07

2.73

2.46

2.69

2.73

2.75

2.75

2.75

2.17

2.13

2.19

1.572.14

2.32

2.26

2.21

2.292.27

2.272.28

2.27

2.322.10

1.98

2.25

2.69

2.37

2.38

2.172.09

2.79

2.40

2.42

2.172.07

2.19

2.32

2.32

2.29

2.24

2.37

2.40

2.39

2.76

2.22

2.27

2.30

2.32

2.252.20

2.19

2.302.32

2.382.30

2.20

2.26

2.40

2.33

2.26

2.28 2.51 2.35

2.33

2.49

2.55 2.683.11

2.45

2.62

2.95

2.43

2.78

3.12

2.76

2.26 2.12

3.27

2.31

3.37

1.78

3.09

2.22

2.29

2.242.57

2.39

2.23

2.79

2.28

2.40 2.71

2.702.15

3.05

2.612.45

3.09

2.42 2.24

2.13

3.313.05

2.05

2.48

2.49

3.102.84

2.24

3.223.07

2.18

2.65

2.41

2.62

2.58

2.18

1.712.67

2.90

2.572.55

2.43

2.03

2.69

1.65

2.43

2.37

2.45

2.38

2.42

2.52

2.42

2.39

2.25

2.72

2.45

1.92

2.00

2.682.62

2.572.51 3.02

2.52

3.23

3.75

2.83

2.40

2.27

2.45

2.45

2.15

2.11

1.62

2.23

2.50

1.70

2.49

1.95

1.92

2.523.17

1.52

3.12

3.29

3.12

2.43

2.01

2.40

1.42

2.63

2.59

2.38

2.56

1.56

2.34

1.57

2.39

1.63

2.43

2.54

2.07

2.47

2.08

2.62

2.632.42

2.54

2.47

2.43

2.66

2.78

2.312.75

2.46

2.39

2.772.33

2.47

2.48

2.55

2.16

2.502.47

2.68

2.54

2.37 2.04 2.56

2.74

2.40

2.64

2.41

2.221.962.462.81

2.37

2.49

2.55

2.42

2.46

2.36

2.342.53

2.67

2.80

2.62 2.43

2.382.39

2.43

2.48

2.52

2.39

2.33

2.37

2.36

2.32

2.35

2.36

2.682.58

2.44

1.90

2.49

2.45

2.18

2.29

2.44

2.17

2.19

2.15

2.18

2.48

1.811.751.90

2.352.37

2.37 2.37

2.65 2.462.59

2.24

2.24

2.50

2.42

2.58

2.65

2.522.50

2.53

2.70

2.62

2.33

2.74

2.50

2.55

2.60

2.43

2.472.45

2.46

1.82

2.67

2.54

2.52

2.44

2.59

2.39

2.34

2.77

2.63

2.98

2.56

2.78

2.15

2.75

2.43

2.55

2.50

2.31

2.31

2.40

2.35 2.32

2.29

2.382.27

2.32 2.35

2.312.29 2.31

2.37

2.26

2.25

2.48

2.20

2.18

0.15

0.51

2.20

1.46

2.19 1.48

2.11

1.18

0.58

2.282.25

2.52

2.25

2.192.272.27

2.50

2.49

2.26 2.27

2.33

2.20

2.17

2.192.272.262.5

22.4

9 2.23 2.26 2.18

2.30

2.24 2.20 2.20 2.18

2.162.182.262.23

2.36

2.52

2.28

2.28

2.152.15

2.25

2.342.29

2.23

2.13

2.48

2.14

2.21

2.252.27

2.21

2.152.09

2.19

2.232.18

2.61

2.05

2.102.19

2.27

2.302.26

2.24

2.16

2.312.30

betonski plato

2.12

2.192.272.232.1

7

2.21

2.20

2.062.22

2.202.20

2.292.27

2.25

2.18

2.80

2.03

2.18

2.17

2.22

2.19

2.20

2.18

2.21

2.19

2.17

2.092.21

2.222.272.252.242.1

7

2.11

2.11

2.19

2.17

2.24

2.032.16

2.232.262.22

2.242.252.47

2.52

2.512.55

2.402.53

2.76

2.73

2.76

2.35

2.702.50

2.20 2.372.37

2.40

2.222.222.212.15

2.222.17

2.15 2.14

2.34

2.322.302.31

2.34

2.282.27

2.27

2.37

2.41

2.39

2.36

2.342.23

2.37

2.23

2.22 2.18

2.522.18

2.26

2.28

2.26

2.25

2.27

2.65

2.59

2.66

2.29

2.40

2.18

2.22

2.112.212.20

2.272.26

2.24

2.18

2.18

2.09

2.20

2.062.13

2.272.23

2.17

2.20

2.19

2.18

2.10

2.18

2.16

2.04 2.192.22

2.212.232.22

2.24

2.27

2.19

2.12

2.48

2.10

2.17

2.33

2.372.55

2.32

2.56

2.13

2.16

2.26

2.252.09

2.142.32

2.432.31 2.17

2.14

2.59

2.60

2.39

2.63

2.39

2.42

2.25

2.34

1.53

1.34

1.67

1.54

1.51

1.53

1.50

1.42

1.41

1.44

1.41

1.43

1.40

1.48

1.47

1.38

0.46

natkriveni kanal

1.98

kanal

natkriveni kanal

more

more

more

more

more

more

more

2234/24

2234/25

2234/22

2234/20

2234/21

2234/26

natkriveni kanal

2.21

2.30

2.23

2.79

2.58

2.50

2.66

2.88

2.85

2.77

2.81

2.81 2.862.72

2.66

2.62

2.69

2.782.99

2.97

2.91

2.40

2.12

2.01

2.34

2.42

2.47

1.90

2.65

2.67

2.60

1.88

1.93

0.560.47

0.32

-0.070.36

0.08

0.34

2.00

1.971.97

2234/1

15.67

2

5

.

1

9

2.12

0

.

2

0

5

9

°

1

1

9

°

102.05

0.60

73.43

0.60

0.75

74.78

0.92

0.85

0.90

0.85

0.86

0.90

0.90

14.99

1.00

1.00

124.70

0.75

7.60

6.45

13.61

0.85

R

0

.

7

5

O

G

R

A

D

A

h

=

2

,

0

m

G

R

A

N

I

C

A

O

B

R

A

Č

U

N

A

P

R

O

J

E

K

T

A

O

B

A

L

N

I

H

K

O

N

S

T

R

U

K

C

I

J

A





1.00

47.80

5.44

NERAZVRSTANA CESTA

0.90

0.42

1

1

.

7

0

1

0

.

0

0

3

.

4

9

7.83

5.63

10.00

10.00

10.00

10.00

10.00

10.00

10.00

10.00

10.00

10.00

28.93

29.98

10.00

10.00

0.42

2.21

0

.

5

0

1920

212627

28

34

2522

53 54

52 51

35

15

16

18

17

2324

29

33

30

31

32

39

3637

38

RP-KIOSK

ROV ZA INSTALACIJE - 1 x PEHD Φ 110mm

ROV ZA INSTALACIJE - 1 x PEHD Φ 110mmROV ZA INSTALACIJE - 1 x PEHD Φ 50mm

ROV ZA INSTALACIJE - 1 x PEHD Φ 50mm

ORMARIĆ PO

ROV ZA INSTALACIJE - NN TRASA

ROV ZA INSTALACIJE - SN TRASA

T1

T1T1

T1

T1T1

T1 T1

T1 T1

T1T1

SITUACIJA GRAĐEVINSKIH RADOVAUZ ELEKTROINSTALACIJE

26.62

102.39

27.20

100.88

71.75

107.85

103.18

8

.

7

0

1

2

.

0

0

15.8

1

1

5

.

2

5

3

.

6

1

7.68

4.01

5.13

42.46

1

3

.3

3

2

4

.

4

1

2

5

.

5

0

24.43

41.82

67.30

16.01

3.23

15.01

54.99

3.39

15.53

T1TEMELJ RASVJETNOG STUPA h=12,0 m

O-1 A.B. OKNO SN KABELA

R

1

.

7

1

ELEKTROINSTALACIJE, MJ. 1:10

TRAKA 30x3,5mm INOX euronorm 1.4571

TRAKA UPOZORENJA

10

100

KOTA ZAVRŠNOG TERENA

50

MATERIJAL IZ ISKOPA DO 100 mm

30

ENERG. KABEL

PIJESAK 0-4 mm

40

SLOJ ZEMLJE - HUMUSA d=40,0 cm

30

40

KARAKTERISTIČNI PRESJEK ROVA ZA

KOTA POSTELJICE

ILI KOLNIČKA KONSTRUKCIJA

DETALJ VRHA STUPA IZRADUJE SE PREMA TIPU SVJETILJKE

o

t

DETALJ RASVJETNIH STUPOVA KORS-2B-1200-3

D=205mm

d=85mm

SIDRENI VIJCI ZA SVE STUPOVE SU DIMENZIJA o27x1070mm

OZNAKA (m)H

(kg)G

(m )P

2

12,0 209,06,41KORS 2B-1200-3

VIJCI

4x o 27

ČEL PLOČA, 500x500x20mm

OSMEROSTRANA CIJEV PROMJ. PRESJEKADN 205/4,0mm DO DN 85/4,0mm

OTVOR U CIJEVI S POKLOPCEM

500

500

205

15 15

20

OSMEROSTRANA CIJEV PROMJ. PRESJEKADN 205/4,0mm DO DN 85/4,0mm

11

TEMELJ T1 RASVJETNOG STUPA h=12,0 mSTUP TIP KORS 2B-1200-3; "DALEKOVOD" :KOMADA 12

TLOCRT TEMELJA

35 80 3575 75

150

3580

3575

7515

0

INSTALACIJSKA REBRASTA CIJEV Ø 70mm

NACRT TEMELJA

35 25 10 25 35

45 60 457575

150

585

80

165


PRESJEK 1-1

1:5

580

85

1:515 150 15

180

4610 60 10

150 46242

C 30/37

PRESJEK 2-2



1:5

C 30/37

1:5

15 150

180

4610 60

150 46242

580

85

NASIP MJEŠANIM MATERIJALOM IZ ISKOPA

NASIP MJEŠANIM MATERIJALOM IZ ISKOPA

TEMELJNU PLOČU STUPA PODLITICEMENTNIM MORTOM 1:2

TEMELJNU PLOČU STUPA PODLITICEMENTNIM MORTOM 1:2

TEMELJNI VIJAK 27mm, L=1070mmUKUPNO: 4 KOM

40

40

TEMELJNI VIJAK 27mm, L=1070mmUKUPNO: 4 KOM

165

1015

510

165

15

10 10

10

Glavni projektant: Boš Boško Kozina, dipl. ing. graĊ. Boško Koz

Documents

Transcript of Glavni projektant: Boš Boško Kozina, dipl. ing. graĊ. Boško Koz