ISSN

184

6-02

83

Godina X. Zagreb, siječanj, 2014. Broj 38

Izvor: Hina

GLAVNI ODBOR SDP-a HRVATSKE

GLAVNI ODBORSDP-a HRVATSKE

IMPRESUM – SADRŽAJ

Osnivač i izdavač:SDP, Forum seniora Hrvatske, Zagreb

Iblerov trg 9Za izdavača:

Dušan Plećaš, prof.Glavni i odgovorni urednik:

mr. sc. Božidar VidovićPomoćnica glavnog urednika:

Andreja Šinkec, dipl. pol.Gra� čki urednik: Vinko Kalčić, graf. ing.

Redakcija:Drina Boras, Sonja Brozović Cuculić, Zlatko Gareljić, Sanja Gašparić, Sanja Kapetanović, Arijana Kladar,

mr. sc. Marija Orlić, Marijan Pilaš,Gracijela Gabrijel Pukšec, Nikola Tadić

Uredništvo:10000 Zagreb, Iblerov trg 9

telefon: 01/ 4552-055, 4615-063,(fax) 4557-455 4552-842

E-mail: forum.seniora@sdp.hr; Web: www.sdp.hrGra� čka priprema i tisak:

VJESNIK d.d.Slavonska avenija 4, ZagrebNaklada 4.000 primjeraka

ISSN 1846 – 0283

IZ SADRŽAJA• Z. Milanović:

6. sjednica GO SDP-a .................. 2 – 3

• B. Gareljić: Dan sjećanja ......................................4

• D. Kraljević: Soc. internacionala ..........................5

• B. Vidović: Pas – čovjekov prijatelj ..............6 – 7

• T. Brnas: Razlozi zastoja ..................................7

• A. Karafi lipović: Italija .............................................8 – 9

• D. Majstorović: Naša posla .......................................10

• B. Vidović: Razumijevanje za svakog člana .................................................. 11

• G. Lj. Pukšec: Savjetovanje ............................... 12 – 14

• S. Gašparić: Djed Mraz ..........................................15

• Aktivnosti ................................... 16 – 19

• Forum SDP-a ............................ 20 – 22

• Obljetnice ......................................... 23

• In memoriam ....................................24

• J. Hehet:Dan starijih osoba ..........................24

Umirovljenici, građani i građanke starije ži-votne dobi, uključite se u akcije koje podu-zima Forum seniora, predlažite i za htijevajte moguća rješenja. Forum seniora će se uz naše zastupnike u Saboru, vijećnike u žu-panijama, gradovima i općinama, pokušati izboriti za sve što je realno moguće.Pišite ili nas nazovite na adresu Socijal-demokratski forum seniora, 10000 Zagreb, Iblerov trg 9 ili telefonski na broj 01/4615-063 svakoga dana od 09 do 12 sati.

BITNO BOLJE – MLADIMABITNO BOLJE – ŽENAMA

BITNO BOLJE – UPOSLENIMABITNO BOLJE SVIMAPA I NAMA STARIJIMA

jasno i glasno, uvijek je časno

FORUM SENIORA

1 FORUM SENIORA

Obavijesti i izvještaje šaljite na:forum.seniora@sdp.hr

FORUM SENIORA 2

6. SJEDNICA GLAVNOG ODBORA SDP-a HRVATSKE

Na početku sjednice prisutnima se obratio predsjednik stran-ke i hrvatske Vlade Zoran Milanović i naglasio: “Ponosan

sam onim što je Kukuriku koalicija ostvarila u prve dvije godi-ne, a da Vlada ni u jednom bitnom momentu nije odstupila od izbornog programa, “Plana 21”. Na pola smo puta, nismo išli stranputicom, stvari možda nisu išle brzinom kojom smo htjeli, ali imamo loše vijesti za pesimiste.

Naš zadatak je da provedemo ono što smo rekli, da u tome budemo uporni i čvrsti i da se borimo za povjerenje ljudi, da prikažemo stvari na pravi način. U tome će biti puno pokušaja da nas se omete legalnim političkim sredstvima – za sada su ona uglavnom legalna. U ovome što se događa u hrvatskom društvu ne vidim nikakvu opasnost ili ekstremizam. Ne vidim ekstremi-zam, ponavljam, ali vidim duboko ljudsko nepoštenje i prijetvor-nost, a to je katkad i gore.

Pred nama je godina gospodarskog rasta, Vlada uvodi red u državi i još važnije, u državnoj blagajni, država je uspješna u povlačenju novca iz EU fondova, pa će se ubuduće javne inve-sticije tako i fi nancirati.“

Političku borbu u Hrvatskoj ocijenio je žestokom i ideologi-ziranom. “Ona je utemeljena na nečem što netko naziva vrijed-nostima, a ja nazivam ideološkim kulturnim ratom, što je pojam koji postoji već desetljećima u svijetu i u Europi. Neki od Hrvat-ske pokušavaju napraviti ono što nikad nije bila, otvoriti pitanja ljudskih prava, prava manjina, prava žena, pravo na izbor, za koje smo vjerovali da su u Hrvatskoj bila nekom vrstom konsen-zusa, riješena prije više desetljeća”. Poručio je da neće dopustiti rušenje temelja koji su se gradili dvadeset godina te da se neće dovesti u pitanje ljudska prava, prava manjina i prava žena.

“Oni koji zaista u to vjeruju, imaju moje poštovanje i protiv njih ćemo se boriti političkim, civiliziranim sredstvima jer mi-slimo, osjećamo i vjerujemo drukčije i zbog toga nismo fanatici. Međutim, oni koji iskrene osjećaje i svjetonazor koji je drukčiji od našega koriste zato da bi napakostili, a u biti sami u to ne vjeruju, a takvih je puno u hrvatskoj opoziciji, njih ne poštujem. To nije dobra politika i zdrav odnos, ali i s tim moramo živjeti i živjet ćemo i to nas ometa u poslu koji nam je najvažniji, a to je gospodarstvo”, rekao je Milanović.

ZORAN MILANOVIĆ“Neki od Hrvatske

pokušavaju napraviti ono što nikad nije bila”

Možda stvari neće ići brzinomkoju očekujemo

Program Kukuriku koalicije ne ostvaruje se očekivanom br-zinom, ali vladajući “nisu skretali s puta”. “Rekao sam prije

par mjeseci da imamo loše vijesti za pesimiste i te vijesti su loše utoliko što će sljedeće godine Hrvatska, prema svemu što znamo i vidimo, ekonomski ići prema gore. Možda stvari opet neće ići brzinom koju mi ili građani očekujemo, ali konačno se izvlačimo iz ralja depresije i recesije. Na početku mandata najavio sam da se nećemo osvrtati na prošle vlade, no ipak, u žestini dnevnopo-litičke borbe često smo bili prisiljeni da se osvrćemo na ono što ranije nije bilo dobro. Ocjenjujem da je bilanca članstva u EU pozitivna, da je Hrvatska u privlačenju EU fondova uspješnija nego ranije. Postoje uspješne države, koje su uspjele privući pre-ko 75 posto onoga što im stoji na raspolaganju, i države koje su u tome bile puno neuspješnije. Činjenice pokazuju da mi spadamo u gornji dom država i administracija kad se radi o tome i tu ćemo si postavljati jako visoke standarde. Naš je cilj da za 15 ili 20 godina Hrvatska bude skoro bogata država”.

Naglasio je važnost uvođenja reda u fi nancije kao i gospo-darskog rasta, ističući da bez toga nema ni jakog školstva ili zdravstva.

„Hrvatska je ulaskom u EU vrlo čvrsto od zapada istoka po-stala zapad, a ne istok zapada. Mi smo zapadno društvo, zapadna civilizacija i ono što je najvrednije u našoj tradiciji dolazi od tamo. Time se hvalimo i dičimo i to ponavljamo 20 godina“, kazao je Milanović. „Ova Vlada neće dopustiti da se ruše temelji društva, koji su građeni minuciozno, uz uspone i padove, zadnjih 20 godina. Tu prije svega mislim na prava manjina. U tome nas nikakve manipulacije, nikakvo provlačenje kroz ustavne rupe neće pokolebati. Dio zastupnika u Europskom parlamentu zalo-žio se za očuvanje prava nacionalnih manjina, na dvojezičnost, ali u tome nije presudno što kaže Europski parlament ili Europ-ska komisija. U Hrvatskoj o tim pitanjima upravljamo mi, kao društvo, kao hrvatski građani, kao politički Hrvati. Ta pitanja su u europskim državama uređena na različite načine. Ovo što imamo je naš izbor, naš dogovor, naš konsenzus. Da, to je dio pregovaračkog okvira s EU, koji možemo promijeniti ako hoće-mo, ali nećemo“, rekao je na kraju svog obraćanja predsjednik Zoran Milanović.

Na 6. sjednici Glavnog odbora SDP-a odr-žanoj 21. prosinca 2013. godine, vođena je rasprava o aktualnoj političkoj situaciji i ne-davno završenim unutarstranačkim izbori-ma, o fi nancijskom planu SDP-a za 2014. godinu, o održavanju Izvještajne konven-cije SDP-a i potvrđivanju odluka Predsjed-ništva SDP-a.

FORUM SENIORA3

6. SJEDNICA GLAVNOG ODBORA SDP-a HRVATSKE

Na kraju sjednice Glavnog od-bora usvojeni su sljedeći za-ključci:

1. Glavni odbor SDP-a podupire politike i politi-ku Vlade RH te ocjenjuje kako dosadašnji re-zultati Vlade osiguravaju temelj za promjenu gospodarskog smjera u Hrvatskoj te postiza-nje pozitivnih trendova. Glavni odbor SDP-a podržao je Vladu u provođenju politika koje promiču i čuvaju vrijednosti koje su u teme-lju hrvatskog društva poput jednakosti, rav-nopravnosti, solidarnosti i vladavine prava.

2. Glavni odbor SDP-a usvojio je Prijedlog fi -nancijskog plana SDP-a za 2014. godinu.

3. Glavni odbor SDP-a donio je odluku o odr-žavanju Izvještajno-tematske konvencije Socijaldemokratske partije Hrvatske u velja-či 2014.

4. Glavni odbor SDP-a potvrdio je odluke Predsjedništva stranke o isključenju Željka Pinjuha i Aleksandre Kolarić iz SDP-a.

Pola puta

Na sjednici Glavnog odbora predstav-ljena je publikacija Kukuriku koalicije

“Pola puta”. U publikaciji je na 54 stranice teksta izložen pogled ostvarenog iz Plana 21 u prvoj polovici mandata Vlade RH.

U uvodnom dijelu rezimirani su svi re-zultati koje je Vlada ostvarila u dvije go-dine, a zatim se analiziraju rezultati u po-jedinim područjima i ministarstvima: gos-podarska platforma, regionalni razvoj i ko-rištenje fondova Europske unije, poljopri-vredna politika i politika ribarstva, turizam, politika zaštite okoliša, prirode i prostora, obrazovanje i znanost, kultura, zdravlje za sve, rad i radništvo, mirovinski sustav i so-cijalna politika, politika za mlade, hrvatski branitelji Domovinskog rata, članstvo u EU i vanjska politika, obrana i nacionalna sigurnost, uloga države – u promjene zajed-no s građanima, pravosuđe, društvo bez korupcije, ljudska prava i građanske slobode, nova javna uprava kao uslužna djelatnost i politika decentralizacije.

U nastavku publikacije se naglašava: nakon ulaska u Europ-sku uniju, naš jedini preostali strateški zadatak jest stvoriti uvjete za ugodniji, sadržajniji i sigurniji život svih naših građana, te za širenje područja ljudskih prava, individualnih sloboda i argu-mentiranog dijaloga. Hrvatska, zemlja radišnih, kompetentnih, kreativnih, otvorenih i ambicioznih ljudi, bit će dobro uređena i ekonomski prosperitetna država čiju stabilnost neće moći uzdr-mati nepovoljni fi nancijski vjetrovi s drugih tržišta.

Na polovini prijeđenog puta jasno nam je da ni druga polovi-na neće biti nimalo lagana: između ostalog, krećemo s dobro pri-premljenim reformama državne uprave, zdravstva, obrazovanja i znanosti. Na putu za koji smo se opredijelili i za koji vjerujemo da je ispravan, etape se ne mogu preskakati.

Suočavanje s realnošću i visokim računima zatečene neodgo-vornosti uvijek je težak proces. Na našoj je Vladi da taj proces učini što bezbolnijim za najšire slojeve društva. To i činimo. Ali,

u tom poslu nema mjesta za trikove, opasne eksperimente i radikalne zamisli. Ima mje-sta samo za hladnu glavu i za osjećaj pune odgovornosti prema povjerenju građana. Naša budućnost, ukratko, ovisi ponajviše o ispravnom prepoznavanju naše realnosti, naših interesa i naših potencijala.

Vjerujemo u strpljenje i razumijevanje hrvatskih građana. Duboko smo uvjereni da će se to strpljenje i razumijevanje, ali i spremnost na promjene, uskoro pokazati pametnim ulaganjem u našu prosperitetnu, stabilniju i ugodniju sutrašnjicu.

FORUM SENIORA 4

ČLANCI I KOMENTARI

Republika Hrvatska danas je suvremena, postmoderna država i društvo. Hrvatska je dugogodišnja članica Ujedinjenih naroda,

punopravna i odgovorna članica NATO saveza od 2009. te odne-davno punopravna i odgovorna članica Europske unije. Hrvatska sudjeluje u mnogim programima i projektima skupina zemalja, u regionalnim programima i inicijativama.

Političku, diplomatsku, gospodarsku, sigurnosnu i obrambenu suradnju održavamo i razvijamo s mnogim državama, sa susjedima, državama regije, državama bližeg i daljeg okruženja. Demokratske vrijednosti i slobode, ljudska, građanska prava, prava nacionalnih manjina, prava svakog građanina, vrijednosti su na kojima počiva, na kojima se temelji i koje su zalog sadašnjosti i budućnosti suvre-mene Hrvatske.

Suvremena Hrvatska nastala je u specifi čnim okolnostima raz-gradnje i raspada bivše federalne države, u okolnostima koje su omogućavale i drugačije rješenje tada otvorenih pitanja i problema. Primjerice, bilo je moguće prihvatiti tadašnji, sredinom listopada 1991. predloženi plan i inicijativu Europske unije (tada još Europ-ske zajednice), tzv. Carringtonov plan, koji je predviđao preustroj SFRJ u zajednicu suverenih i neovisnih država.

Plan su prihvatile sve republike, osim Srbije. Pod pritiskom sr-bijanskog vodstva i JNA, Crna Gora je povukla i poništila svoj pri-stanak na plan. Defi nitivno, nastavljena je agresija i pokušaj osuje-ćivanja teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Republike Hrvatske.

Jednako tako, nesporno je da je u tom razdoblju Hrvatska vodila obrambeni rat, riječima i izričajem profesora Davora Rodina, vodi-la je “politički rat iz kojega će izaći kao moderna politička država koja će moći pogledati u oči svim svojim građanima bez obzira na njihova ovakva ili onakva obilježja”.

U konačnici, nakon obrambenih aktivnosti na početku Domo-vinskog rata, nakon oslobodilačkih operacija „Bljeska“ i „Oluje“ te mirnom reintegracijom istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i prestankom misije UN-a na Prevlaci 2002., postignuta je puna teritorijalna cjelovitost. Uz poštivanje najviših vrijednosti, promicanje sloboda i prava i demokratski razvoj, danas bez imalo okolišanja, dvojbi i krzmanja, možemo naglasiti – Hrvatska jest su-vremena, demokratska država i društvo.

Naznačene činjenice i stavovi nužni su kao uvod u sagledavanje aktualnih i nedavnih događanja u Vukovaru. Ključan stav je sadržan u sljedećoj tvrdnji: dio događanja i dio poruka iz i oko Vukovara u prigodi obilježavanja 22. obljetnice vukovarske tragedije nisu dobra poruka, i na svojevrstan način loša su poruka svim građanima Hr-vatske, društvu i državi te štete međunarodnom ugledu Republike Hrvatske.

S jedne strane, čovjek mora shvatiti i shvaća bol i patnju ljudi stradalih tijekom Domovinskog rata, bol i patnju obitelji ostalih bez svojih najbližih, napose tugu onih kojima su najbliži poginuli ili su još uvijek na popisu neidentifi ciranih, nestalih žrtava. To je i naša bol i naša patnja, to su sjećanja i iskustva svih građana Hrvatske.

S druge strane, nemoguće je shvatiti – što pri tome, ćirilica kao pismo, pa i Srbi i Crnogorci kao narod i nacije, imaju s tim.

Naime, Republiku Hrvatsku i njen suverenitet nisu napadali ni Srbi ni Crnogorci, već je Hrvatska bila ugrožena velikosrpskom po-litikom “krvi i tla”.

Mnogi, riječ je o tisućama tada mladih ljudi iz Srbije i Crne Gore iselili su u inozemstvo izbjegavajući, ne želeći biti u službi takve

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA 1991. (1991. – 2013.)

politike. Mnogi su na javan i jasan način izražavali svoje ne-zadovoljstvo i neslaganje s ta-kvom agresorskom i nasilnom politikom i praksom. K tome, u vojnim operacijama i napadima na teritorij Republike Hrvatske sudjelovali su i pripadnici ondašnje vojske različitih nacionalnosti.

Primjerice, upravo u razdoblju kad su raketirani Banski dvori u Zagrebu, u vremenu sukoba u istočnoj Slavoniji i Vukovaru, ratnih događanja u Škabrnji, Nadinu, zadarskom zaleđu i Zadru, Šibeniku i zaleđu, na Dubrovačkom primorju, u Lici… dakle, upravo u razdo-blju strašne agresije na Hrvatsku, zapovjednik tada još JRZ i PVO, bio je Hrvat. Jednako tako, brojni su građani Republike Hrvatske ra-zličitih nacionalnosti, pripadnici različitih nacionalnih manjina, dra-govoljno bili uključeni u obranu Hrvatske. Više od deset tisuća građa-na Hrvatske srpske nacionalnosti sudjelovalo je u obrani Domovine.

Spominjući ovom prigodom JNA, Jugoslavensku narodnu armi-ju, vojnu organizaciju čija je razgradnja započeta u prvoj polovini 1991., a koja je kao organizacija ukinuta u svibnju 1992., možda je najbolje citirati Davora Marijana te naznačiti autorovu tvrdnju: „Vojska nastala u krvi antifašističke borbe ‘svih naroda i narodnosti’ protiv nacističke politike ‘krvi i tla’, nestala je pola stoljeća kasnije aktivno podupirući velikosrpsku politiku ‘krvi i tla’.“

Stoga, bili toga svjesni ili ne, planeri i akteri događanja u Vuko-varu tijekom obilježavanja obljetnice stradavanja grada heroja 18. studenoga 2013. svojim postupanjem odaslali su poruke u korist štete Hrvatskoj i hrvatskim građanima.

Bili toga svjesni ili ne, planeri i sudionici kolone u organizaciji Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, nesudjelovanjem u počet-nom dijelu programa u dvorištu vukovarske bolnice, zanemariva-njem činjenice da program svake godine otpočinje upravo na tom mjestu, intoniranjem himne Republike Hrvatske i odavanjem poča-sti, minutom šutnje za poginule, stradale i nestale branitelje i civilne žrtve velikosrpske agresije, ukazali su na vlastito nepoštivanje drža-ve i društva i najviših državnih simbola.

Shodno demokratskim standardima i kriterijima, premda u mno-gočemu neprimjereno i na granici s dopuštenim, takvo postupanje i ponašanje može se označiti kao dopušteno, no ono nema nikakve povezanosti sa zdravim razumom i s domoljubljem, i bez pogovo-ra je neprimjereno. Bili toga svjesni ili ne, kreatori i podupiratelji takve politike i prakse rade, odnosno, radili su u korist štete svih hr-vatskih građana, društva i države. Vrlo je vjerojatno da je velika ve-ćina građana Republike Hrvatske toga svjesna, i zna o čemu se radi.

„Visoka razina dosegnutih prava svih građana“… „Razvoj demo-kracije“… „Rast gospodarstva“… „Povećanje broja zaposlenih“... „Porast broja visokoobrazovanih građana Hrvatske“ … valja se na-dati kako ćemo biti u prilici u medijima, u radijskim i televizijskim programima, na internetskim stranicama, u novinskim porukama i člancima, slušati, gledati i iščitavati te i takve poruke.

Logikom životnih prilika poruke će biti na hrvatskom jeziku, no možda i na engleskom, njemačkom, ili bilo kojem drugom jeziku. Opet, logikom životnih prilika, u najvećoj mjeri bit će pisane latini-com, no moguće je da naiđemo na članak i tekst napisan ćirilicom. Kako god. Važniji su sadržaji poruke. Sve ostalo jasno je defi nirano Ustavom kao najvišim aktom, zakonima i podzakonskim aktima Republike Hrvatske.

Piše: Zlatko Gareljić

ČLANCI I KOMENTARIČLANCI I KOMENTARIČLANCI I KOMENTARI

Piše: mr. sc. Drago Kraljević

U povodu 150. godišnjice osnutka Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), 22. svibnja 2013. u Leipzigu je osnovan

„Progresivni savez socijalista i demokrata“. To je, kako neki isti-ču, „secesionizam“ u socijalističkoj internacionali, koji je po-krenuo njemački SPD i njegov predsjednik Sigmar Gabriel. Tu su inicijativu odmah prihvatili britanski i nizozemski laburisti, švedski socijaldemokrati i još mnogi drugi. To nije prvi put da se organizacija koja baštini tekovine Druge internacionale, osno-vane još davne 1889. godine u Parizu, nalazi ponovno u krizi.

Prvi put je to bilo 1914. godine, kad je Druga internacionala raspuštena jer su njemački socijaldemokrati podržali rat. 1919. godine osnovana je Treća internacionala komunista – Kominter-na, na čelu s Lenjinom s ciljem pokretanja svjetske proleterske revolucije.

Posljednja reforma socijaldemokracije obavljena je nakon 2. svjetskog rata, 1947. godine u Zürichu, kad su se socijaldemo-krati i socijalisti ponovno ujedinili. Godine 1951., u Frankfurtu je osnovana „Socijalistička internacionala“. Od tada do danas, njemački socijaldemokrati (SPD) u okviru Socijalističke inter-nacionale ostvaruju jednu od ključnih uloga.

Sigmar Gabriel – aktualni predsjednik SPD-a, smatra da je „Socijalistička internacionala potrošena“ jer je „ostala previše lijevo“ i „nije u stanju na pravi način zastupati glas slobode“. S time je primjerice suglasna i Socijalistička stranka Švicarske, koja tvrdi da „Socijalistička internacionala više nije relevantna na međunarodnom planu“. Premda postoje različita, počesto oprečna mišljenja o današnjoj ulozi socijaldemokrata i socija-lista u društvu, činjenica je da je taj pokret nekad predstavljao veliku nadu čovječanstva.

Nažalost, posljednjih godina ta se uloga bitno izmijenila. Umjesto da socijaldemokrati ponude alternativu ovom sve opa-snijem neoliberalnom poretku, posebice nakon velikog sloma kapitalističke bankarske ekonomije 2008. godine, pokazalo se da više nisu u stanju prikriti svoje velike unutarnje slabosti.

Drugim riječima, omogućili su neoliberalnoj ideologiji da ih pobijedi čak i na kulturnom planu. Sve je postalo jasno u trenutku kad je bivši predsjednik SPD-a i tadašnji njemački kancelar Gerhard Schröder, jednom zgodom izjavio: „Više ne postoji kapitalistička ili socijalistička ekonomija, već samo dobra ili loša ekonomija“. Tada je zapravo priznao; Predajem

JE LI SOCIJALISTIČKAINTERNACIONALA „POTROŠENA“?

ČLANCI I KOMENTARI

se, nemam više što reći kao socijaldemokrat. Stoga nije čudno što se danas na iz-borima sve manje građana opredjeljuje za socijaldemokrate i socijaliste.

No vratimo se Socijalističkoj internacionali (SI). Dvije su ključne optužbe njemačkih socijaldemokrata na račun Socija-lističke internacionale. Prva se odnosi na činjenicu da SI nije uspjela iz svog članstva isključiti pojedine autoritarne stranke koje su, kako tvrdi SPD „neposredno odgovorne za posljedice autoritarnih režima, primjerice, u Tunisu i Egiptu“.

Druga se optužba njemačkih socijaldemokrata temelji na ocjeni da su „u SI svoje mjesto našli i pojedini ‘ekstremisti’, koji se sve više eksponiraju kao ‘antiimperijalisti’ i ‘revolucionari“. Kratko rečeno, optužuju ih da su postali „naivni antiimperijalisti i protuzapadno orijentirani“.

Na takve optužbe njemačkih socijaldemokrata replicira ljevi-čar Alan Posener u “Die Weltu”; „ Koga to optužuju njemački socijaldemokrati? Zar možda misle na Nacionalni oslobodilački pokret Angole (MPLA), koji je zaslužan za neovisnost zemlje? Ili na Sandinistički pokret Nikaragve (FSLN), koji je kriv samo zato je prijatelj Kube i Venecuele? Ili pak misle na palestinski Al Fatah, koji je kriv samo zato jer se ne želi pokoriti ekspanzioni-stima i izraelskim cionistima?“

To znači, ističe Posener, da „svatko onaj tko ne hvali EU i SAD, automatski postaje antidemokrat i kriminalac“?

„Progresivni savez socijalista i demokrata“ danas okuplja u EU parlamentu mnoge socijaldemokrate i socijaliste iz EU, uk-ljučujući i hrvatske parlamentarce SDP-a, s time što neki još nisu formalizirali svoje napuštanje Socijalističke internacionale.

Tom prigodom je predsjednik frakcije socijaldemokrata i socijalista u Europskom parlamentu Hannes Swoboda, između ostalog izjavio: “Pozdravljamo ovaj široki Savez progresivnih snaga na svjetskoj razini. U cijelosti podupiremo ovu inicijativu i spremni smo surađivati sa svim političkim skupinama koje su nam se priključile. Izazovi koje danas susrećemo su ogromni. Nalazimo se u središtu političke, gospodarske i socijalne krize, ne samo u Europi, već u cijelome svijetu. Štete koje proizvodi politika nametnute štednje na europskom i međunarodnom pla-nu, pokazuju da je to krivi put. Sada trebamo investicije, rast, rad i obrazovanje.“

On tvrdi da novoosnovani Savez nije utemeljen kao alternati-va SI, već kao potreba za reformama i ujedinjenjem progresivnih snaga. Prof. dr. Nikola Visković iz Splita, veoma je skeptičan prema socijaldemokratima i socijalistima. On smatra da će „SDP Hrvatske biti talac ili suradnik neoliberalnog poretka, onoliko dugo koliko to budu htjeli engleski, njemački i francuski soci-jaldemokrati“.

Rob Riemen, esejist i kulturni fi lozof, tvrdi da u „sadašnjem europskom parlamentarnom sustavu nema lijevo orijentirane stranke koja više mari za slobodarska načela nego za slobodno tržište“. Problem je nastao, smatra on, „kad su se socijaldemo-krati okrenuli neoliberalnoj politici i udaljili se od svojih ideala“. Nakon pada Berlinskog zida, svijet nastavlja živjeti bez alterna-tive.

Možda je bio u pravu Karl T. Jaspers, ugledan njemački fi -lozof i psihijatar, protivnik nacizma i svih totalitarizama kad je jednom zgodom upozorio: „Bojim se neke globalne vlade, jer tada više ne bih imao kuda pobjeći.“

Predsjednik SPD Sigmar Gabriel

FORUM SENIORA 6

ČLANCI I KOMENTARI

Piše: mr. sc. Božidar Vidović

Ustanova Zoološki vrtGrada Zagreba

Zoološki vrt Grada Zagreba osnovao je Mijo pl. Filipović 27. lipnja 1925.

i najstariji je zoološki vrt u jugoistočnoj Europi te jedan od tri zoološka vrta u Hr-vatskoj – uz Zoološki vrt i akvarij grada Osijeka i Prirodoslovni muzej i zoološki vrt grada Splita. Vrt se nalazi u južnom dijelu više od 200 godina starog parka Maksimir, gotovo u središtu grada. Zbog toga je omiljeno mjesto ne samo za šet-nju, opuštanje i razonodu, već i za posjet životinjama, stanovnicima vrta. A u vrtu posjetitelji mogu vidjeti brojne vrste živo-tinja – sisavaca, ptica, gmazova, vodoze-maca, riba i beskralješnjaka s gotovo svih kontinenata, koji su smješteni u velikom broju vanjskih nastambi, ali i malih te-matskih tropskih kuća, te nekoliko pavi-ljona.

Zoo vrt sa svojih 65 zaposlenih dje-latnika uz ravnateljicu mr. sc. Davorku Maljković brine o više od 2000 životinja i dom je mnogim rijetkim i ugroženim ži-votinjskim vrstama koje trebaju zaštitu i pomoć kako bi opstale jer njihova prirod-na staništa, ljudskim djelovanjem, naža-lost, nestaju. Zato je i bilo logično da se briga o nezbrinutim životinjama povjerila upravo toj Ustanovi.

Pas – najbolji čovjekov prijateljKažu naši stariji: “Tko voli životinje i one njega vole, taj ne može biti loš čo-vjek”. I to je istina! Ali ima ih koji uzimaju pse ili mačke samo kao ukras i kad dođe vrijeme godišnjih odmora ili dužih putovanja, ostave životinje na cesti neka se snalaze kako znaju i umiju. Neke se održe, a neke uginu. Da bi ih se spasilo, Grad Zagreb zadužio je Ustanovu Zoološki vrt Grada Zagreba da osnu-je posebnu jedinicu koja će prihvatiti te ostavljene životinje, omogućiti im hranu, liječenje, sigurnost i sve što im treba, kako bi se maknule s ulica grada i živjele koliko-toliko pristojan život.

Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba

– Dumovec

Oko petnaestak kilometara od Grada, negdje između autoputa i općine

Dugo Selo, na njegovom istočnom rubu izgrađeno je sklonište kako bi se mogle spašavati nemilosrdno izbačene i skotne životinje, životinje stradale pod kotačima automobila, ali i one koje je čovjek na-mjerno zlostavljao i ozlijedio i ostavio na cesti. Brigu o njima od 2001. godine preu-zela je Ustanova ZOO Vrt Grada Zagreba.

Već na samom ulazu u krug skloništa, vidljiva je briga za zdravstvenu sigurnost štićenika, jer se s vozilima najprije ulazi u bazen u kojem se nalazi sredstvo za de-zinfekciju, kao preventiva i sigurnost da vozila koja dolaze ne bi sobom donijela i neke zaraze. Uz zidane objekte izgrađen je i veći broj prostranih žičanih kaveza u kojima se uz pse nalaze i njihove kućice.

U Dumovec nas je vodio Marijan Pi-laš, zamjenik ravnateljice ZOO vrt, koji je između ostalog zadužen i za brigu o sklo-ništu. Dočekali su nas Marina Mellsa, administrativna radnica skloništa i Mišel Mijatović, voditelj tehničke službe.

“Ako ste odlučili nabaviti kućnog lju-bimca, u skloništu vas uvijek čeka oko 200 pasa i 20-ak mačaka, a jedan ili jedna

od njih može vam po-stati prijatelj za cijeli život”, odmah je po-čeo razgovor s nama Mišel i nastavio: “Ima nas ovdje petnaestak operativaca koji vodi-mo brigu o životinja-ma, njihovom zdrav-lju, hrani, ponašanju, jer je administracija smještena u centrali u Maksimiru. Nije lako brinuti se za oko 200 pasa i 20-ak mačaka ma kako se to nekom

činilo lako. Neki od pasa ovdje su već go-dinama i s njima je lakše. Oni su se privi-kli na život u skloništu. Znaju sva pravila. I kad se obavlja toaleta, i kad se jede, i kad se umiljava, i kad se pozdravljaju po-sjetitelji i kada se ide spavati. Život im se može uljepšati već i malim stvarima koje svaki kućni ljubimac treba, kao što su: deke za hladne dane, sredstva protiv krpe-lja, lijekovi, medicinski potrošni materi-jal, i toga nikad dosta. A sredstava je malo – uključio se u razgovor i Mario Pilaš.

Više posla ima s novim pridošlima jer su se već prije dolaska počeli ponašati kao čopor. Živeći na ulici izgubili su manire dobrih kućnih ljubimaca i treba ih soci-jalizirati i pomoći im da ponovno steknu povjerenje u ljude.

Tu socijalizaciju Dumovec provodi s malom školom u Vindoru i to pokazuje odlične rezultate.

Provodimo i edukaciju za najmlađe u vrtićima, školama i knjižnicama i podu-čavamo djecu kako brinuti o kućnim lju-bimcima. Ograničavamo se samo na pse i mačke.

O zdravlju životinja brine uprava za ve-terinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ri-barstva i ruralnog razvoja. Oni su na sebe preuzeli brigu ne samo o fi zičkom zdrav-lju životinja nego i o njihovom psihičkom zdravlju. Kućnim ljubimcima ipak nedo-staje dom i ljubav vlasnika i obitelji i nije ih lako održati u punoj kondiciji.

Grad Zagreb planira izgraditi krema-torij za kućne ljubimce, ovdje uz nas, na gradskom zemljištu. U planu za 2014. u tu je svrhu od potrebnih 15 milijuna pred-viđeno četiri milijuna i tristo tisuća kuna. Važno je da se počne, jer nam je taj kre-matorij zaista potreban.

Ovaj smo razgovor vodili u prostoriji u kojoj se inače održava edukacija za djecu. Zidovi su oslikani likovima pasa i mača-ka, a stolovi i stolice prilagođene djeci. U sobu stane do 50-ero dječice, a na velikoj ploči učitelji mogu pisati i crtati što god požele kako bi edukacija bila što intere-santnija i što prihvatljivija.

7

I djeca i stariji uvijek sa zadovoljstvom slušaju kako brinuti i kako se odnositi pre-ma kućnim ljubimcima, kako bi im život bio što ljepši i puniji.

Iako psi i mačke u skloništu imaju sve što im treba, za život im ipak nedostaje pažnja i ljubav koju mogu dobiti samo u obiteljima vlasnika.

Odlučili smo nakon ovih razgovora i crne kave, obići stanare ovih prostora jer smo radi njih i došli. Čim smo se pojavili, započeo je lavež. Ali ne onaj napadački, već pozdravljajući. Repići su samo šetali lijevo i desno, a glavice se naginjale kao da nam kažu: Povedite nas svojoj kući. Bit ćemo dobri i vjerni. Voljet ćemo vas puno, puno. A i mi zavređujemo puno pa-žnje i ljubavi.

U kavezima četveronožni miljenici nisu raspoređeni prema rasi ili pasmini, već prema svojim godinama. Stariji sa starijima, a štenci sa štencima. I svi se slažu. Možda i frcne koja iskra, ali brzo prođe i brzo se zaboravlja. Kad bi barem i mi, obrazovani ljudi, koji znaju i žele vo-diti brigu oko svojih miljenika bili makar upola tako skloni voditi brigu i o svojim bliskim, ali i daljnjim susjedima, suselja-nima, sugrađanima.

Ako i frcne koja iskra ona bi se trebala što prije ugasiti, a ne da se sve više razga-ra i vodi nesreći. Iz toga proizlazi i “nara-voučenije”: Ne samo da domaći ljubimci imaju što naučiti od nas, nego i mi ljudi imamo što naučiti od njih.

Piše: Tomislav Brnas

Početak i kraj svih naših očekivanja je novi razvojni ciklus. Svaki dan čujemo razloge

njegovog zastoja počevši od rasprava u Saboru do razgovora u lokalnoj zajednici. Svjesni smo loše gospodarske situacije kao i toga da pro-računska sredstva jednostavno nisu dostatna. Vladine reforme u smanjivanju proračunskih rupa usprkos svim nastojanjima nisu dostatne.

Upravo je u raspravi prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju, zakona koji izravno utječe na građane treće životne dobi. Trenut-no stanje u kojem prosječna mirovina iznosi 2223,00 kn umirovljenike dovodi do ruba eg-zistencije tj. vodi ih u siromaštvo. Ako znamo da se 50% mirovinskog fonda isplaćuje iz pro-računa, jasno je da je jedini izlazak iz ove situ-acije rast društvenog proizvoda.

Analizirajući prošlo vrijeme i sadašnje sta-nje kao perspektivu dolazimo do pravih razlo-ga krize. Često tražimo recidive prošlog soci-jalističkog samoupravnog sistema. Drugo raz-doblje je dvadesetak godina vladavine HDZ-a. Treće razdoblje je dvogodišnje razdoblje naše koalicijske vlasti.

Koliko god se razdoblje samoupravnog so-cijalizma danas smatra mračnim vremenom, ovakvih problema tada nije bilo. Odgovorno tvrdim da je to vrijeme za radništvo neponov-ljivo. Svi su imali dostupno zdravstvo, škol-stvo, zaposlenje kao i riješeno stambeno pita-nje kroz kredite i dodjelu stanova. Mirovinski fondovi su bili dostatni ne samo za mirovine već i za otvaranje pogona za ljude s invalidi-tetima. Svatko tko je želio mogao je posao i dobiti. Proizvodnjom smo mogli konkurirati i svjetskim proizvođačima. Vrlo me žalosti kad čujem neistine o tom razdoblju.

Drugo razdoblje gospodarstva je od 1990. do danas. Ogromno proizvodno bogatstvo, moderna tehnologija iz socijalističkog razdo-blja je uništena. Teorija da vlasništvo ne može biti društveno, rasturila je sustav, a privatiza-cija i pretvorba su uništile sustav materijalnih dobara. Poduzeća su dana biranim politički podobnima kojima nije bio cilj nastavak rada u proizvodnji, već posjedovanje vrijednih pro-stora. Radnici su poslani na ulicu i u mirovinu.

Nekada smo na jednog čovjeka u mirovini imali tri u proizvodnji, dok danas imamo jed-nog u mirovini, a 1,2 u proizvodnji. Stanje je katastrofalno samo po sebi i kada se

na to doda još i svjetska recesija, situacija je ovakva kakva jest. Problemi su se rješavali zaduživanjem u inozemstvu. Ovo je stvarno stanje koje je naša Vlada zatekla.

Možda moje osobno gledanje na razloge nepokretanja gospodarstva neće biti prihvaće-no, ali ipak ću ga iznijeti. Smatram da poje-dine građanske udruge kroz svoje djelovanje zaustavljaju investicijski vrlo važne projekte. Svjedoci smo problema s eko udrugama, koje svim sredstvima žele zaustaviti projekte. Uz veliko uvažavanje, mislim da ne treba uvijek prihvaćati njihove uvjete. Imamo primjer udru-ge u Dubrovniku „Srđ je naš“, koja se protivila investiciji na Srđu iznad Dubrovnika. Poznati

Koji su razlozi zastoja gospodarskog razvoja

su inicija-tori ovog pokreta i nitko od njih nije stručnjak u ovom području.

Eksperti za eko zaštitu su dali studije koje znanstveno dokazuju da nema bojazni od pla-niranog turističkog kompleksa, ali udruga to ne prihvaća. U ovakvim situacijama ključne odluke trebaju donositi stručne i znanstvene ustanove. Srećom, studija je prihvaćena i pro-jekt ide u realizaciju.

Imamo i problem odnosa poduzetnika prema svojim obavezama. Znamo da glavni zamah u unapređenju gospodarstva uz drža-vu koja stvara uvjete, čine poduzetnici i mali gospodarstvenici. Svjedoci smo prebacivanja odgovornosti na državne institucije. Čini se da nismo shvatili da je ovo kapitalizam i da je glavni nositelj razvoja poduzetništvo, što ne umanjuje odgovornost državnih institucija.

Mnogi gospodarski subjekti odlaze u stečaj zahvaljujući izvlačenju sredstava iz njih kao i lošem vođenju. Mali poduzetnici bi trebali biti nositelji novog zapošljavanja. Nerijetko se više računa vodi o osobnom standardu, nego o proširenju i razvoju poduzeća. Malo se ulaže u reprodukciju i proširenje poslovanja.

Imamo problem privatizacije. Na obalnom dijelu Hrvatske još je uvijek mnogo ugostitelj-skih objekata koji nisu privatizirani.

Poseban problem je poljoprivreda. Ne postoje zadruge, više od polovice poljopri-vrednog zemljišta se ne obrađuje. Sve ovo su razlozi stanja u kojem se država trenutno nalazi.

Samo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji imamo nekoliko projekata u pripremi, ali nika-ko da se pokrenu (terminal Luke Ploče, Hoteli Kupari, Marina u Slanome, Dubrovniku i Ko-molcu, Hoteli Mlini, veliki turistički kompleks “Tri sestrice“ kod Slanoga kao i ulaganje u zračnu luku Čilipi.

Realizacija ovih investicija bi pokrenula čitavi gospodarski ciklus, ne samo u ovoj žu-paniji nego u cijeloj Hrvatskoj. Uvijek prihva-ćam probleme koji su opravdani, međutim, ne mogu prihvatiti da neke od investicija čekaju zbog tromosti administracije. Imamo situaci-ju firme koja je dobila koncesiju za izgradnju marine Lapad u Dubrovniku. Investitor tvrdi da je sve spremno za početak rada, međutim, doznajemo da mu je dano godinu dana za sre-đivanje dokumentacije, što je neprihvatljivo.

Administrativne zapreke ne smiju biti ra-zlog zastoja. Na ovaj način ne možemo izaći iz krize. Jedino uz angažman vlade, gospodar-skih subjekata i socijalnih partnera možemo očekivati poboljšanje situacije. Tek tada se možemo izvući iz proračunske krize i imati dovoljno sredstava za sve društvene potrebe u školstvu, zdravstvu, socijali i ostalim segmen-tima društva.

Naša sadašnja Vlada je stvorila osnove, tj. pravne i ostale uvjete za razvojni ciklus. Nadam se da će vrlo brzo krenuti i pozitivan trend.

FORUM SENIORA 8

ČLANCI I KOMENTARI

Veleposlanica D’Alessandro je rođena u Rimu te je diplo-matsku karijeru započela sa 26 godina. Na mandatu u Bu-

dimpešti obavljala je dužnost konzula i voditelja gospodarskog ureda. Nakon toga odlazi u Beč gdje obnaša funkciju osobnog asistenta glavnog tajnika. To je bilo posebno iskustvo jer nije radila u talijanskom veleposlanstvu, već u multilateralnoj orga-nizaciji. Zatim se vraća u Italiju gdje obavlja različite dužno-sti, među ostalim i organizacije sastanaka u Italiji G8. Obnaša dužnost voditelja personalnog ureda, a zadnja dužnost je bila voditelj diplomatskog instituta. Nakon toga dolazi u Zagreb na osobni zahtjev što joj je prvo veleposlaničko mjesto.

Više puta susretali smo se na nekim od naših manifestacija, predavanjima, primjerice, Stjepana Mesića i drugih, ili na prije-mima stranih zemalja. ● Kako ocjenjujete političke, gospodarske i diplomatske od-

nose između naše dvije zemlje? Odnosi su sjajni, odlični. Ja ću vam dati najvažnije primje-

re, a mogla bih nabrajati beskrajno. Prilikom proslave ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 30. lipnja 2013. godine, predsjednik Italije Napolitano došao je osobno i zaista mu je bilo stalo da osobno dođe jer je to smatrao vrlo važnim i tim činom je dao do znanja koliko je Italiji bilo stalo da Republika Hrvatska uđe u Europsku uniju. To je jedan važan signal s obzirom na godine predsjednika Italije.

ITALIJA JE VEĆ DESETLJEĆE PRVITRGOVINSKI PARTNER RH

Početkom listopada 2013. godine razgovara-li smo u ugodnom ambijentu Veleposlanstva Republike Italije u Zagrebu, s veleposlani-com Emanuelom D’Alessandro. Tom prilikom upoznao sam veleposlanicu s radom i aktiv-nostima društva prijateljstva hrvatsko-tali-janskog društva i njegovih članova.

Predsjednik Republike Hrvat-ske dr. Ivo Josipović, mogu sada kazati, odlazi u državnički po-sjet Republici Italiji 3. 12. 2013. godine. To su samo susreti između dvaju predsjednika država. Postoje i susreti na nivou predsjednika vlada. Imamo također i susrete predsjednika vlada koji su se nedavno susreli u Veneciji, 12. rujna 2013. g., u jednom trilateralnom susretu na nivou pre-mjera, gdje je bila i slovenska premijerka Bratušek.

Postoji i odbor ministara na kojem će se u sljedećim mjeseci-ma sastati ministri određenih resora. To potvrđuje intenzivnost odnosa, a da ne govorim o regionalnoj suradnji o kojoj ću nešto kasnije.

● Hoće li prema Vašem mišljenju ulazak Republike Hrvat-ske u EU značajnije utjecati na bilateralne odnose između Ita-lije i Hrvatske?

Ulazak RH u EU govori o tome kako se mogu ojačati odnosi među državama, što je vrlo važno zbog koordinacije između dr-žava, što je i pokazao susret premijera u Veneciji kao i zajednički nastup prema Bruxellesu na nacionalnoj i regionalnoj suradnji. Radi se na koordinaciji na nacionalnom, regionalnom i europ-skom planu između dvije zemlje. Jedan od konkretnih primjera te koordinacije je zajedničko hrvatsko stajalište prema Bruxelle-su u pitanju davanja datuma Srbiji za pristupne pregovore, a Kosovu za početak sporazuma o pristupanju stabilizaciji (ASA).

Imamo zajednički pristup tome kako se može zajednički na-stupiti na ekonomskom planu, imamo zajednički pristup kako izaći iz krize, kako se boriti protiv nezaposlenosti s akcentom na nezaposlenost mladih i to se sve više radi u Bruxellesu.

Dva gospodarstva vrlo su vezana, nastavila je dalje velepo-slanica, te se kriza i na jednoj i na drugoj strani osjetila u padu izvoza i uvoza. Italija je i dalje prvi trgovinski partner RH već više od 10 godina sa 16% trgovinske razmjene. Čekamo prve signale ekonomskog oporavka koji bi doveli do toga da BDP dobije pozitivan predznak u obje zemlje.

U RH je registrirano 160 talijanskih tvrtki koje poznajemo i s kojima radimo, a procjena je da u RH postoji 250 talijan-skih tvrtki. Spomenula bih ulaganja u fi nancijski sektor banke, energetike, INA-e, ENI-ja, industrije Danieli, Calzedonie, te mehaničku proizvodnju i svu industrijsku proizvodnju usmje-renu na izvoz.

Bez obzira na krizu u posljednjim mjesecima dnevno registri-ram talijanske fi rme koje žele poslovati u RH. Razlog je strateš-ko pitanje blizine, kvalifi cirane rade snage, razine obrazovanja, također je važno poznavanje stranih jezika među kojima je i ta-lijanski, a i cijena radne snage je niža nego u Italiji. Sada zavr-šavamo s Hrvatskom agencijom za investicije i konkurentnost na zajedničkom projektu vodiča kroz investicije na talijanskom jeziku.

Gospodarski ured u Veleposlanstvu Republike Italije u RH i mješovita trgovinska komora s trgovinskim uredom Veleposlan-stva surađuju u sinergiji s Vladom RH i relevantnim ministar-stvima kako bi se ubrzala i olakšala talijanska ulaganja u RH jer ima poteškoća u realizaciji osnivanja tvrtki. Svakodnevno razgo-varam s talijanskim tvrtkama koje žele investirati u RH.

Susret predsjednika Hrvatske i ItalijeJosipovića i Napolitana

Piše: Andrija Karafi lipović

FORUM SENIORA9

ČLANCI I KOMENTARI

● Jesu li talijanski gospodarstvenici zadovoljni s dosadaš-njim reformama u Hrvatskoj? Mislite li da je naša zemlja (za-konodavstvo, administrativne procedure i sl.), učinila dovoljno kako bi stimulirala talijanska i općenito strana ulaganja u Hr-vatsku?

Zakon o poticanju ulaganja donesen je u listopadu 2012. go-dine te su osnovane agencije HAMAG Invest, CEI, EIK, koje su uz ministarstva naši najvažniji sugovornici.

U svijetlu talijanskih iskustava mogu kazati da u Italiji postoji jaka birokracija osobito na lokalnoj razini. Uklanjanjem admi-nistrativnih prepreka u RH prije će doći do ulaganja talijanskih investitora. Vlada premijera Lete vrlo je angažirana da dovede strane investicije u Italiju.

● Hrvatska je postala članica EU-a, mijenja li se politika na Jadranu? Što bi prema Vašem mišljenju sada, u okviru EU, trebalo biti prioritet suradnje između naše dvije zemlje na tom području?

Pristupanjem HR u EU Jadransko more postaje europsko more. Trilateralni samit u Veneciji također je imao u svojoj agen-di i jadransku suradnju, baš s ciljem da se sjeverni Jadran dove-de u središte EU inicijative, počevši od infrastrukture i energije, a naročito o zaštiti okoliša. U tom kontekstu razvoja sjevernog Jadrana još jedan prioritet koji nas veže uz Hrvatsku je razvoj Jadransko-jonske makroregije čiji je akcijski plan u tijeku i koji će biti zaključen u drugoj polovici 2014. godine za vrijeme tali-janskog predsjedanja Europskom unijom.

Ta Jadransko-jonska strategija nema samo simbolično znače-nje već i vrlo jako političko značenje jer povezuje članice EU sa zemljama zapadnog Balkana koje žele pristupiti Uniji. Tu po-stoje sektori turizma, infrastrukture, prijevoza, prometa, zaštite okoliša. To će biti sektori kojima će se posvetiti posebna pažnja.

Ta suradnja koja prati suradnju na nivou Dunava i na nivou Baltika djeluje ne samo na nacionalnom nivou već i na regional-nom, gdje su sve regije direktno uključene, a osobito regije uz Jadransko more, Veneto, Furlanija, Julijska Krajina, Puglia itd. Još jedna poveznica između naše dvije zemlje je također i kultur-na suradnja. To je tema koja povezuje Jadran i kulturu.

Uskoro kreće inicijativa u čiji su projekt uključene neke obrambene mletačke arhitekture iz 15. i 18. stoljeća, koje su dislocirane po Jadranu i koje su uključene u svjetsku baštinu UNESCO-a, kao što su utvrde Zadar, Šibenik Korčula. Talijan-ska regija Veneto sudjeluje u obnovi venecijanske arhitekture u

RH. Obnovu prastare katedrale sv. Marka u Korčuli fi nancirala je regija Veneto, a sponzor je bio JTI. To je vrednovanje kulturne baštine koja privlači turiste.

Osim očuvanja kulturne baštine i zajedničke baštine postoji vrlo dobra suradnja između naše dvije zemlje na kulturnom pla-nu. Ove godine uz dosta napora, unatoč krizi, doveli smo u RH izložbu poznatog talijanskog slikara Caravaggia. Organiziramo i druge manifestacije na glazbenom polju i velike izložbe i za sljedeću godinu. Sljedeće godine Italija je glavni partner Varaž-dinskih baroknih večeri.

Kulturna suradnja pokušat će se proširiti u skladu s mogućno-stima na cijeli teritorij RH. Suradnja s hrvatskim kulturnim in-stitucijama tako je dobra da nadilazi krizu bez obzira na manjak novca. Naišla sam na takvu otvorenost i suradnju koja je uklju-čila i ljudske resurse i realiziraju se neki projekti s talijanskim Institutom za kulturu.

U RH postoji velika potražnja za upoznavanjem talijanske kulture i to od kina, glazbe i sl. Ove i sljedeće godine radimo s Teatrom Verdi iz Trsta, čiju je suradnju pokrenulo Ministarstvo kulture RH. Bit ćemo prisutni i na ljetnim festivalima i organizi-rati retrospektivu Fellinijevih fi lmova.

● Postoje li još neka otvorena pitanja iz naše prošlosti koja nisu riješena na zadovoljavajući način?

Otvorena pitanja postoje. Međutim, zahvaljujući dvojici pred-sjednika država i to pogotovo organiziranjem koncerata u Trstu i u Puli 2011. godine, postavljeni su dobri temelji, tako da se sjećamo događaja iz prošlosti, ali su postavljeni temelji da se može ići i dalje. Uvjerena sam da će se otvorena pitanja konačno riješiti pogotovo sada kad su obje zemlje članice EU. Možemo gledati unaprijed, sjećati se, ali pokušati ići naprijed. Čekamo prve signale oporavka koji bi doveo do toga da BDP dobije pozi-tivni predznak i u Italiji i u Hrvatskoj. Veleposlanik RH u Italiji, Damir Grubiša, koji je moj prijatelj i ekspert, radi na tome.

Moram kazati da je i veleposlanik Tomislav Vidošević načinio sjajan posao. Dobri odnosi mogu biti još bolji, limita nema za za-jedničku suradnju. Naše zemlje su male, ali na nivou udruženosti predstavljamo snagu između 28 zemalja članica EU.

Sinergija između naše dvije zemlje posebno je bitna u područ-ju kulture, a mentaliteti su nam slični, kao i kuhinja.

Rim

Venecija

10

ČLANCI I KOMENTARI

Piše: Drago Majstorović

Okruženje u kojem sam rođen, odrastao i proveo sav svoj životni vijek, svi moji dosadašnji članci i komentari počivaju na svje-

tonazoru socijaldemokracije kao načinu življenja, a ne kao nekog posebnog ideološkog ili političkog uvjerenja i određenja.

Moja vjera i uvjerenja su: sloboda, ravnopravnost, pravednost, solidarnost i socijalna pravda, pa ako su te vrednote ideologija, onda vrlo rado to prihvaćam kao činjenicu da sam ideološki određen ili ako baš hoćete, kako to često kažu, „obojen“.

Kad se ove vrednote pogledaju same za sebe, za mene osobno, a vjerujem i za većinu ljudi na ovome svijetu, nema ama baš ništa sporno i neprihvatljivo.

Za osobu ili skupine ljudi koji proklamiraju ove vrednote kao način življenja, bez trunke oklijevanja možemo ustvrditi da su vi-soko moralne osobe, a za društvenu zajednicu uređenu prema ovim standardima i vrednotama, isto tako bez trunke oklijevanja možemo reći, da je itekako poželjno okruženje za provođenje našeg životnog vijeka.

Svaka vjera i uvjerenje je nešto intimno i pravo svake pojedine osobe da vjeruje i da sa svojim Bogom komunicira na svoj način. Ali „Naša posla“ su takva da kad se osobe koje njeguju ove vred-note deklariraju kao socijaldemokrati i javno uključe u rad i poli-tičko djelovanje Socijaldemokratske Partije (pogotovo kada su na vlasti), onda su to anakroni komunisti, nevjernici (svrstavajući tu i agnostike), i ateisti koji nas žele vratiti u ne znam koje vrijeme. Aludira se pri tome na totalitarni komunistički sustav i diktaturu proletarijata, a da se pritom sve to naziva demokracijom i pravom na drugo i drugačije mišljenje.

Sve one koji ovako rezoniraju pozivam da pročitaju tekstove i publikacije teologa prof. dr. Tomislava Ivančića kojeg osobno izni-mno cijenim, a koji između ostalog za ateizam kaže, citiram: „On postoji samo formalno ali praktički ateizam ne postoji. Ateist ite-kako čini sve što mu Bog kaže, još bolje nego vjernik. On ljubi svoju djecu, ljubi svog bračnog druga, pošteno radi svoj posao, drži se zakonitosti i tako čvrsto stoji s Bogom. Ne spašava se čovjek kada teoretski zna da postoji Bog i kad formalno s Njim komunicira, nego praktično, kad je ispravna njegova savjest, svijest, duh. Bog nije formalan, On je srce i zato se srcem može komunicirati s Njim”.

Ako mnogi istaknuti mislioci i teoretičari tvrde da je svaka vjera i uvjerenje na neki način i ideologija, pa ako je to i ovaj citat, onda je poštujem i prihvaćam.

Naša društvena zajednica, Republika Hrvatska, je svojim Usta-vom određena kao: jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i soci-jalna država u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. U Republici Hrvatskoj, prema popisu stanovništva iz 2001. godine 87,83% je deklariranih katolika i svakako da poznaju 10 Božjih zapovijedi. Ali s obzirom na sve ono što je u posljednje vrijeme izrečeno i kakve su se sve podjele inscenirale iz božićne poruke “Radujte se narodi” citirat ću 10 stvari za koje te Bog neće pitati na onaj Dan D.

1. Bog te neće pitati kakav si auto vozio. Pitat će te koliko si oso-ba, koje nisu imale prijevoz, odvezao na njihovo odredište. 2. Bog te neće pitati za kvadraturu tvog doma. Pitat će te koliko si osoba ugostio u svome domu. 3. Bog te neće pitati kakvu si odjeću imao u svom ormaru. Pitat će te kolikima si pomogao da se odjenu. 4. Bog te neće pitati kolika ti je bila najveća plaća. Pitat će te jesi li se kompromitirao kako bi je dobio i zadržao. 5. Bog te neće pitati koja je bila tvoja najveća pozicija u tvrtki. Pitat će te jesi li svoj posao obavljao najbolje što si mogao. 6. Bog te neće pitati koliko si prija-telja imao. Pitat će te kolikima si ti bio prijatelj. 7. Bog te neće pitati u kakvom si susjedstvu živio. Pitat će te kako si se odnosio prema svojim susjedima. 8. Bog te neće pitati o boji tvoje kože. Pitat će te za sadržaj tvoga bića. 9. Bog te neće pitati zašto ti je trebalo dugo da pronađeš Spasenje. On će te očinski odvesti u tvoj dom u Raju, a ne

Ideologija, vjera i uvjerenje ili naša poslau ralje Pakla. 10. Bog te neće pitati kolikima si proslijedio ovu poruku. On već zna tvoju odluku.

Treba li nam prijetnja sud-njeg dana ili neka posebna vje-ra, uvjerenje ili ideologija (u našim uvjetima „crvena i crna“), pa da jedni drugima odgovorimo na ovako postavljena pitanja ili ćemo to rješavati referendumima pravdajući ih pravom slobode zbora i dogovora.

Referendumom smo Ust avom brak defi nirali kao zajednicu muš-karca i žene, a da pritom ni od koga nisam čuo da traži odgovor za-što se kod nas svaki treći brak zaključen i sklopljen kao sakrament prema Božjem zakonu razvodi po ljudskom i građanskom zakonu.

Sloboda je sposobnost za dobro i postoji samo tamo gdje ima snage da se zlo prevlada. Svaka pojava ravnodušnosti prema dobru ili zlu znak je ograničene slobode. Na slobodi je između ostalog i jedan veliki teret da upravlja našim nagonima, jer ako im se prepu-stimo, ona postaje nemoćna, a kad postanemo robovi nagona, slo-boda u potpunosti nestaje.

Ravnopravnost, solidarnost i socijalna pravda su izvorne socijal-demokratske vrednote i tekovine. No sve veća razlika između boga-tih i siromašnih, sve veći broj nezaposlenih na burzi rada i potreba provođenja nužnih reformi ekonomskog i socijalnog sustava, težak su uteg koji moramo nositi dok ne pokrenemo gospodarski rast i natjeramo jake da pomognu slabijima i nejakima na način da se pra-vednije dijele stečena dobra.

I koliko god nas je iscrpila dugogodišnja kriza i recesija te hipo-teka Domovinskog rata, a tu su poginuli, nestali, ranjeni, prognani i raseljeni, moramo naći načina da se okanimo „naših posla“ razdora i svih vrsta podjela, pogotovo onih ideoloških na „crvene i crne“.

Izvršili smo statutarnu obvezu da nakon lokalnih izbora za pred-stavnička tijela provedemo unutarstranačke izbore u našim mje-snim, općinskim, gradskim i županijskim organizacijama SDP-a. Uobičajeno, kao i kod svakih izbora, bilo je i izborne groznice, tr-zavica i razmirica, pa i izbornih iznenađenja, ali se generalno može reći da nismo imali nekog drastičnijeg narušavanja unutarstranačke demokracije. Dobili smo SDP timove s kojima moramo naći nači-na da vratimo poljuljanu dobru volju i povjerenje naših sugrađana, uvjeriti ih djelom i argumentima da je izlaz iz krize na vidiku.

Mnogim našim ljudima i sugrađanima vjera je smisao života i žive od vjere u Boga, vjere i povjerenja u sebe i ljude oko sebe. Pored svega ovoga nema ama baš niti jednog jedinog razloga da ne počnemo intenzivnije njegovati prijateljstvo među ljudima jer „Dobri prijatelji su poput zvijezda... ne vidiš ih uvijek, ali znaš da su uvijek TU“.

FORUM SENIORA

SENIORI IZBLIZA

Marijan Pilaš, jedan od vrlo aktivnih članova Foruma seniora Hrvatske, odijelio je malo svog slobodnog vremena za raz-

govor u kojem smo željeli saznati malo više o njemu, njegovom društvenom i privatnom životu.

• Dobar dan! Recite mi najprije imamo li vremena za kraći ili duži razgovor?

Dobar dan i vama. Možemo pričati dok vam ne dojadim, ali ipak ne predugo.

• Dobro, onda odmah na konkretne stvari. Vi ste član SDP-a već niz godina. Kako se osjećate danas kad nas napadaju sa svih strana?

Kako? Zgroženo! Ne zbog toga što me kao člana napadaju, nego tko me napada. Pa molim vas, oni napadaju stranku, ali napadaju i socijaldemokraciju kao društveni sistem. Samo da bi ponovno vla-dali zemljom. Trebaju li nam ovi referendumi? Trebaju li nam svađe među našim starim i mlađim borcima koji su branili i obranili Hr-vatsku, svaki u svoje vrijeme? Trebaju li nam stalna prepucavanja u Saboru, tko je za što kriv, a tko zaslužan? Zar mi nismo ljudi koji već pokoljenjima žive u istoj zemlji? U našoj Hrvatskoj! Zar nam nije dosta podjela na Hrvate i “Hrvate”? Kako ćemo graditi naše sutra, ako to ne budemo radili zajedno?

Imali smo u stranci i lakših i težih trenutaka koje sam mogao pra-titi i kao tajnik Mjesne zajednice Mašićeva, kao predsjednik Vijeća gradske četvrti Maksimir, kao predsjednik MO SDP Maksimir, kao član predsjedništva Gradske organizacije SDP-a Zagreba. Pa ljudi moji, to je normalno! U svakoj obitelji kad-tad dolazi do trzavica, ali se ljubavlju brzo prevladaju. I stranka je jedna velika obitelj u kojoj mora biti razumijevanja za sve i svakoga.

SDP je sigurno najjača stranka u Hrvatskoj, ne po broju članova, nego po socijaldemokratskom opredjeljenju ljudi. Zato se ne bojim ni za svoju stranku niti za naše sutra.

• Vi ste i član mnogih organizacija i udruga. Znači, i posla ima dosta. Kako stignete izvršiti sve obaveze?

Stignem i, vjerujem, kvalitetno radim. Istina, član sam Udruge antifašističkih boraca i antifašista Maksimir, član Predsjedništva društva “Josip Broz Tito” Maksimir, član

Predsjedništva i predsjednik Stručnog odbora za kulturu sport i rekreaciju Foruma seniora Hrvatske.

• Saznao sam da ste vi bili i sportaš ?Da, istina je. Volim sve sportove, ali najmiliji mi je nogomet. Ali

onaj nogomet koji igraju pravi sportaši. Nogomet u kojem uživaju i nogometaši i navijači, a ne onaj gdje više na utakmicu ne možete odvesti obitelj jer se po tribinama tuče, pali, razbijaju stolice i mora intervenirati policija. U mladosti sam igrao u juniorima Dinama. Nije to dugo trajalo, ali odrastao sam u vrijeme Lokomotive i Dina-ma, ali i Crvene zvezde i Partizana, dakle, u vrijeme stare Juge, ali i ovog današnjeg ludog sportskog vremena.

Znadete, u Zagrebu je mladost, u vrijeme kad sam i ja bio mlad, mogla birati – ili otići na Sljeme do Tomislavca ili Samoborčekom otići u Samobor. Sjećate li se onog fi lma “Tko pjeva zlo ne misli” s Reljom Bašićem, Mirjanom Bohanec i Franjom Majetićem? Divan fi lm. I da-nas ga volim pogledati kad ga prikažu na TV-u. Ipak, ja sam u pravilu birao odlazak na utakmicu. I to mi je ostalo do danas. Najsretniji sam kad imam malo vremena zajedno s prijateljima pogledati neki sportski događaj na TV-u ili otići na neki sportski teren gledati uživo.

MARIJAN PILAŠSTRANKA MORA IMATI

RAZUMIJEVANJE ZA SVAKOG SVOG ČLANA

• Pa onda smo mi seniori izabrali pravog čovjeka za pred-sjednika našeg Stručnog odbora?

Da, jako sam sretan što mogu, makar u tom dijelu poslova Foru-ma seniora, raditi na onom što mi je najdraže. Sretan sam posebno kada zajedno s drugima sudjelujem u organiziranju sportskih susre-ta Foruma seniora Hrvatske, sada već po drugi put i nadam se da će ti susreti postati tradicionalni. Presretan sam kad se naši članovi na tim susretima, ne samo ozbiljno i profesionalno natječu, nego u tome zaista i uživaju. To je za mene prava stvar, jer samo kad uživaš u sportu, bez svađa, podmetanja ili očekujući neku posebnu korist, tada je sport zdravlje, radost i zadovoljstvo.

• Imate li u tim svojim obvezama i podršku obitelji?Na svu sreću, imam. Bez te podrške ništa ne bih mogao. Oženio

sam se dosta mlad i imao sam stvarno sreću da sam za svoju životnu partnericu dobio Nadu, moju dragu suprugu. Nije nam uvijek bilo lako. Svašta smo prošli u životu, ali nikad nismo izgubili povjere-nje jedno u drugog. Imamo dvoje djece, Marinu, koja još studira i Vedrana, koji je nedavno završio studij. Zaposlio se, ima svoj mali prihod, ali još uvijek majka brine o njemu, o hrani, smještaju, pranju (zna dečko igru…ha!), ali neka, još će se napatiti u životu, pa dok može, neka bude kako je.

• Većinu svog životnog i radnog vijeka proveli ste na područ-ju MZ Maksimir. Tu skoro da i nema čovjeka kojeg vi, ili on vas ne poznaje. A ovdje živi oko 50.000 stanovnika. Kako to?

Da, na području Maksimira živim već skoro 40 godina. Stalno sam u pokretu i stalno sam na poslovima u kojima srećem ljude i s njima dijelim njihove brige i zadovoljstva. Teško je reći da pozna-jem većinu, ali dobar broj stanovnika ovog područja, koji su staro-sjedioci kao i moja obitelj – da.

Zajedno smo gradili i izgrađivali svoju mjesnu zajednicu, zajed-no smo brinuli za svoju djecu i svoje starije, zajedno smo odlučivali što i kako pomoći susjedima u drugim mjesnim zajednicama i za-jedno smo se skrivali po podrumima za vrijeme uzbuna ili bježali od ratnih strahota. Uvijek sam svojim sugrađanima davao svu podršku koju sam mogao, ali su i oni mene podržavali koliko su mogli.

Danas na našem području imamo Dotrščinu – stratište nastalo za vri-jeme ustaštva, gdje je strijeljano više od 7000 nevinih ljudi, samo zato što su bili Romi, članovi KP ili Židovi. Ta nas Dotrščina stalno sjeća, ne samo na strahote rata, nego i na dane kada smo na Maksimiru svi bri-nuli jedni o drugima i kad nam je to davalo snagu da izdržimo i najteže.

• Hvala, Marijane, na razgovoru i iskrenim odgovorima.Razgovarao: Božidar Vidović

AKTIVNOSTI

SAVJETOVANJE O REFORMI MIROVINSKOG SUSTAVAFORUM SENIORA HRVATSKE

Nakon brojnih savjetovanja, javnih izlaganja i prikupljanja mišljenja, Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru nacrt prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju u redovnu proceduru te je nakon dva čitanja, Hrvatski sabor 13. prosinca 2013. donio Zakon o mirovinskom osiguranju koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine.

Forum seniora SDPH održao je savjetovanje o reformi miro-vinskog sustava 19. prosinca 2013. u velikoj dvorani na Ible-

rovom trgu u Zagrebu. Savjetovanje je vodio prof. Dušan Plećaš, predsjednik FSH, a uvodno izlaganje o upravo donesenom Zako-nu i njegovim ciljevima dala je Mirjana Rađenović, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava.

Otvarajući temu, prof. Plećaš je istaknuo značaj mirovinske re-forme jer je pitanje umirovljenika još od vremena Bizmarka do danas najteža socijalna i politička tema u svim državama, a po-sebno u vremenima kriza. Reforma je nezaobilazna, ona je proces koji je započet prije više od deset godina pa je stao da bi se sada obnovio i zaokružio donošenjem novog Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO). Njegovom primjenom kao i primjenom dru-gih posebnih propisa, trebalo bi održati prihvatljivi standard sve većeg broja umirovljenika u uvjetima kad su sredstva za fi nanci-ranje mirovina oskudna.

Mirovine su zadnja crta obraneCilj novog Zakona o mirovinskom osiguranju je

nastojanje da se postigne fi skalna konsolidacija te da se umirovljenicima osigura primjerenija zaštita od ri-zika siromaštva uz primjerenije uvjete za ostvarivanje prava, određivanje i usklađivanje mirovina.

Iako prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju nije prošao bez velikih otpora opozicije u Saboru, pa i nekih umirovljeničkih udruga, donesen je na temelju realnih projekcija kretanja demo-grafske politike i tržišta rada. O njemu se izjasnila javnost i struka te je koncipiran tako da uključuje prijelazne i razvojne elemente bez zadiranja u mirovine koje su, kako je kazao premijer Zoran Milanović, „zadnja crta obrane“.

Kroz uvodno izlaganje o bitnim novostima ZOMO-a Mirjana Rađenović podsjetila je na činjenicu kako je reforma mirovinskog sustava započeta 1999. uvođenjem trodijelnog sustava: 1. mirovin-ski stup je obvezno javno mirovinsko osiguranje, a 2. i 3. stup tog sustava čine obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na teme-lju individualne kapitalizirane štednje. SDP je 2000. godine aktuali-zirao nastavljanje reforme no, dolaskom HDZ-a na vlast taj proces je zaustavljen. Sada smo ponovno mi na tom zadatku.

Kao što je to slučaj u većini europskih zemalja, i naš se mirovinski sustav nalazi u teškoćama o čemu svjedoče činjenice koje imaju svo-je porijeklo u gospodarskoj krizi i velikoj nezaposlenosti.

Prema podacima koji odražavaju stanje u I. mi-rovinskom stupu u kolovozu 2013. imamo 1,22 mi-lijuna korisnika mirovina u odnosu na 1,5 milijuna osiguranika, što daje omjer 1:1,23!. Mirovinu je ko-ristilo 1,127.767 osoba (bez HV-a, policije, hrvatskih branitelja i HVO-a), i to ukupno 651.399 korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine, 240.181 korisnika invalidske mirovine i 236.187 korisnika obiteljske mirovine.

Zakazala porezna upravaTijekom vladavine HDZ-a Porezna uprava nije radila svoj po-

sao kako treba, posebno kada je riječ o naplati doprinosa, istaknula je Rađenović. Za mirovine godišnje treba oko 36 milijardi kuna od čega se iz doprinosa povlači 19-19,5 milijardi, a razlika se pokriva iz proračuna u koji se slijevaju porezi. Iz poreza se sufi nanciraju i mirovine koje su regulirane s čak 19 posebnih propisa (npr. za pri-padnike vojske, policije i sve one koji ostvaruju tzv. benefi cirani staž), te za njih treba namaknuti dodatnih 7 milijardi kuna.

Prosječna mirovina za kolovoz 2013. iznosila je 2.430,71 kn (44,16 posto prosječne neto plaće u RH za srpanj). Prosječna starosna mirovina, na teme-lju mirovinskog staža od 40 i više godina, iznosila je 3.323,72 kn (60,39%). Prosječna starost umirovljeni-ka iznosi 70 godina i 2 mjeseca; korisnika starosne mirovine 72 godine, invalidske mirovine 64 godine te obiteljske mirovine 71 godinu i 7 mjeseci.

Nakon što je napravljen niz analiza i izračuna, konzultacija s Pravnim fakultetom i drugim meritornim institutima, autori novog ZOMO-a dobili su potporu stranke da nastave s oblikovanjem Za-kona prilagođenog uvjetima i mogućnostima jer – Bizmarkov mo-del 1:3/1:4 više ne postoji budući da novčanih zaliha više nema.

Pravednija starosna mirovinaNovi Zakon regulira postupno povećanje dobne granice – za

starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina do 2031., a za prijevremenu starosnu mirovinu sa 60 na 62 godine do 2031. Upravo ovdje bilo je najviše otpora u javnim raspravama pa i u dijelu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Međutim, dosadašnjim zakonom ovo pitanje se nepravedno refl ektiralo na osobe s više godina radnoga staža. Novim zakonom stimulira se duži ostanak u svijetu rada bonifi kacijom od 0,15 po mjesecu. Također, otvorena je mogućnost umirovljenicima da mogu raditi pola radnog vre-mena bez obustavljanja starosne mirovine te se, nakon tako naku-pljenih godinu dana rada može zatražiti preračunavanje mirovine.

AKTIVNOSTI

Uočeno je da dosadašnje smanjenje prijevremene starosne mirovine djeluje destimulativno na kasniji odlazak u mirovinu te se novim zakonom stimulira odlazak u mirovinu u starijoj životnoj dobi i s dužim mirovinskim stažem tako da se korisnicima s mirovin-skim stažem od 41 i više godina mirovina ne umanjuje dok se prema dosadašnjem zakonu umanjivala do 9%.

Ovim zakonom zadržavaju se zatečeni uvjeti starosne dobi za stjecanje starosne i prijevremene starosne mirovine za žene u razdoblju 2014. – 2030. Također, i za muškarce bi sve do 2030. ostali sadašnji uvjeti starosne dobi od 65 godina života. Od 1. siječnja 2031. nadalje postupno se povećava starosna dob za sta-rosnu i prijevremenu starosnu mirovinu po tri mjeseca svake go-dine zaključno sa 2037. Stoga bi se tek od 1. siječnja 2038. pravo na starosnu mirovinu stjecalo sa 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a na prijevremenu sa 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža. Ovdje je važno, naglasila je Rađeno-vić, imati na umu da većina država Europske unije također pri-lagođava svoj mirovinski sustav očekivanom povećanju trajanja života. Svuda se, pa tako i kod nas, stimulira odlazak u mirovinu u starijoj životnoj dobi i s dužim mirovinskim stažem.

Prosječno korištenje starosne mirovine u RH iznosi 19 godina i 6 mjeseci, a invalidske mirovine 20 godina i 7 mjeseci, što je relativno velik broj korisnika u od-nosu na ostale kategorije. Invalidska mirovina ostva-ruje se u relativno mlađoj dobi i sa 9 godina manje mirovinskog staža u odnosu na starosnu mirovinu. Zabrinjavajući je i velik broj invalidskih mirovina, njih čak 27% u odnosu na ostale, dok je prosjek u čla-nicama Europske unije 15-20% zbog čega se novim Zakonom redefi nira sustav ocjene radne sposobnosti.

Novim zakonom redefi nira se sustav ocjene radne sposobno-sti, potiče profesionalna rehabilitacija osoba s preostalom radnom sposobnosti za SSS i VŠS prije navršene 53. godine života; uvodi se institut privremene invalidske mirovine i predviđa mogućnost prijelaza iz invalidske u starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života u istoj svoti. Novost je i uvođenje redovitog kontrolnog pre-gleda svake tri godine te izvanrednog pregleda za sve invalidske mirovine i tjelesna oštećenja ostvarene prema ranijim propisima kao i prema novom zakonu između i izvan propisanih trogodišnjih kontrolnih pregleda.

Također, istaknula je Rađenović, uvedeno je novo pravo na pri-jevremenu starosnu mirovinu za osiguranika koji je nakon pre-stanka osiguranja zbog stečaja neposredno prije ispunjenja uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu u kontinuitetu proveo najma-nje dvije godine kao nezaposlena osoba prijavljen tijelu nadlež-nom za zapošljavanje.

Obiteljske mirovineZakonom je određen dvostruki režim usklađivanja mirovina pa

se mijenja dosadašnji način usklađivanja na promjenjivi model za mirovine koje se isplaćuju iz I. i II. stupa (70:30, 50:50, 30:70) – ovisno što je povoljnije.

U našoj zemlji udovice i udovci ostvaruju 30% mirovine umrlo-ga dok je to u razvijenijim zemljama oko 70% (Njemačka, Austrija, Švicarska). Ove mirovine će se 2014. uskladiti na 50:50, a sljedeće godine očekuje se isplata prema usklađenju i isplata razlike za 2014. Na usklađenje ide 450-500 milijuna kuna iz proračuna.

Mirovine koje se isplaćuju prema posebnim propisima usklađi-vat će se ako je realni rast BDP-a u svakom od tri prethodna uza-stopna tromjesečja najmanje 2,0% u odnosu na isto tromjesečje

prethodne kalendarske godine i ako je defi cit državnog proračuna manji od 3%.

Djeca – osobe s invaliditetom koja se osposobe za rad i rade prema preostaloj radnoj sposobnosti imaju pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja neovisno o činjenici uzdržavanja. Dok rade, isplata mirovine se obustavlja, a prestankom zaposlenja se ponovno uspostavlja. Isti princip vrijedi i za dijete umrloga, koje mirovinu stječe prema osnovi potpunog gubitka radne spo-sobnosti.

Dosadašnji institut najniže mirovine zamijenjen je minimalnom mirovinom. Osnovna mirovina je pak institut pravedniji za budu-će umirovljenike. Predviđeno je da bi iznos te mirovine 2027. bio na razini 60% prosječne plaće u Hrvatskoj. Sada tek 12% umirov-ljenika s više od 40 godina mirovinskog staža prima 40% prosječ-ne hrvatske plaće.

Isplate mirovinaU RH 180.000 ljudi mirovine prima u gotovini, što je za dr-

žavu veliki trošak pošte koji je za vrijeme vlade HDZ-a iznosio 120 milijuna kuna. Ova vlada smanjila je taj trošak na 80 milijuna kuna i namjerava ga i nadalje smanjivati. Dosadašnji način isplate mirovine se zadržava za sve one koji su u mirovinu stupili ili to pravo ostvarili do 31. 12. 2013.

Od 2015. mirovine će se isplaćivati preko tekućih računa u bankama. Ako umirovljenik ne može kori-stiti taj model, trošak isplate mirovine u gotovini – 2 kune po isplati – snosi korisnik mirovine.

Obustava isplate mirovine predviđa se u slučaju kada HZZO ne raspolaže ispravom ili podatkom za isplatu. Naime, riječ je o sustavu povezanosti Zavoda i Porezne uprave preko OIB-a (kon-trolni mehanizam koji osigurava da mirovine dođu u prave ruke), koji do nedavno nije posjedovalo 5400 osoba u RH, odnosno nisu ga aktivirali. Sada je taj broj ljudi bitno smanjen. Obustava će pogoditi i one korisnike invalidske mirovine koji se ne odazovu na kontrolni pregled.

Na kraju svog temeljitog izlaganja, Rađenović se dotakla i mi-rovina pripadnika bivše JNA objašnjenjem kako novi ZOMO uzi-ma u obračun plaće ostvarene u bivšem fondu vojnih osiguranika u visini primjerenoj za ostvarivanje prava u općem sustavu miro-vinskog osiguranja u RH čime će se ispraviti nepravda nanesena tim ljudima.

U nastavku savjetovanja mogle su se čuti ocjene, komentari i prosudbe nazočnih, a što je moguće sažeti kroz činjenicu da se ovaj Forum godinama angažira u korist interesa generacije treće dobi i one koja će to postati, a u političkoj praksi ispadne da upra-vo SDP-u redovito dopadne rješavanje najsloženijih političkih i socijalnih pitanja.

AKTIVNOSTI

Neosporno je da je reforma potrebna zbog mnogo nagomilanih problema, nedostatka novca i produženog životnog vijeka popu-lacije, kako reče Drago Brčić, brojke ne idu u prilog mladima: godišnje se, u odnosu na prethodnu godinu, u školu upisuje oko 5000 djece manje, a projekcija je da će udjel starijih od 65 godina u populaciji 2051. biti veći od 28%! Zbog takvih demografskih tijekova izuzetno je teško dugoročno strategijsko planiranje. Br-čić je izrazio strepnju prema održivosti standarda umirovljenika pa se zalaže za pozorno praćenje primjene ovog Zakona i isprav-ljanje nedostataka uz istovremeno traženje modela pronatalitetne politike koja će poticati mlade ljude na ranije stvaranje obitelji s djecom.

Ivo Kozolić osvrnuo se na potrebu usklađivanja drugih zakona sa ZOMO-om, posebno sadržaja vezanih uz zdravstveno osigu-ranje. Naglasio je kako je tek oko 250.000 ljudi u III. mirovin-skom stupu, što je premalo pa je mlade ljude potrebno educirati o njima dobrodošloj potrebi da na vrijeme krenu sa štednjom za stare dane.

Božo Vidović, predsjednik FS-a Zagreba, naglasio je kako su reforme uvijek teške i bolne, posebno za one koji nas nasljeđuju pa nam uz naše iskustvo treba i entuzijazam mladih kako bi zajed-ničkim snagama olakšali tranzicijski period. Iz iskustva znamo da

mladi ljudi reagiraju tek kad ih problem izravno pogodi i ne raz-mišljaju 30 godina unaprijed. Zato im mi moramo skretati pozor-nost, temeljito se upoznati sa Zakonom, koji neće biti vječan, ali je korak prema boljem i daje nam optimizma barem za sljedećih 10-ak godina. Dakako, zaključio je Vidović, s ovim Zakonom tre-ba usuglasiti i područja zdravstva, socijale i gospodarstva i naučiti dugoročno sagledavati, a to je naš najveći problem.

Nadovezujući se na prethodnika, Nikola Tadić bi volio da se u SDP-u razmišlja kao u Forumu seniora – globalno i temeljito kako bi nam zakoni bili humani s defi niranim ciljevima, suptilni i promišljeni, da anticipiraju te da ih prate elementi političke akcije s osiguranom provedbom.

Savjetovanje je zaključio prof. Plećaš rezimirajući sve rečeno konstatacijom kako je pitanje mirovina vječno, trajno pitanje pa svaka generacija radi na njemu. Bitno je da je ovim Zakonom sta-tus umirovljenika zadržan i da su Vlada RH i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava čvrsto zauzeli stav da u 2014. neće doći do smanjenja radničkih mirovina. Plećaš s optimizmom gleda prema 2015. kada će se osjetiti rezultati gospodarskog zamaha koji je sada u pripremi pa će se u drugom mandatu naše Vlade osjetiti i povećanje mirovina zbog porasta bruto društvenog proizvoda.

Gracijela Gabriel Pukšec

U četvrtak 12. prosinca 2013. g. u prostorijama Društvenog doma Špansko-sjever, Trg Ivana Kukuljevića 1, održana je 3. izbor-

na konvencija Foruma seniora MO SDP-a Stenjevec. Nazočne je kratkim govorom pozdravio potpredsjednik Foru-

ma seniora Grada Zagreba Ivan Kozolić. Osvrnuo se na aktualnu gospodarsku situaciju te važnu ulogu seniora u svim akcijama koje stranka provodi. Ispred FM MO Stenjevec Konvenciju je pozdra-vio Danimir Lončar.

Izvješće o radu dopunila je Danijela Pustahija Musulin, pred-sjednica MO SDP-a Stenjevec i članica FS-a, uputivši zahvalu Branku Jelenu, koji je bio predsjednik FS-a Stenjevec nešto ma-nje od dva mandata te svim kolegama i kolegicama koji su aktivno sudjelovali u radu Foruma (neki više i nisu s nama), no njihov se doprinos nikad neće zaboraviti.

Rad Foruma seniora MO SDP-a Stenjevec nije se sastojao samo od pomoći starijim osobama obilježavanjem 1. listopada, Dana starijih osoba, već od prepoznatljivog rada usmjerenog na članstvo i građanstvo. Interesi Foruma seniora nisu bili nikad osob-ni, već su poticali zajedništvo svih članica i članova uz naglasak na treću životnu dob. Svoje iskustvo i energiju su bespoštedno uvijek prenosili na mlade.

Seniori su bili na svakom štandu na svim izborima. Dijelili su brošure građanima kako bi pratili promjene u zdravstvenoj i soci-jalnoj zaštiti, trudili se ukazati koliko je važno imati odgovarajuće institucije za poboljšanje stanja starijim osobama u Stenjevcu i Gra-du Zagrebu.

Uvijek zainteresirani za mirovinsko i invalidsko osiguranje or-ganizirali smo tribinu s ministrom rada i mirovinskog sustava prof. Mirandom Mrsićem. Veliki odaziv je bio i od članova/ica Udruge umirovljenika Malešnica jer se tribina održala u prostoru Mjesne samouprave Malešnica.

Seniori su poticali kvalitetu aktivnog življenja organiziranjem kul-turnih, sportskih i drugih društvenih djelatnosti. Obilježavali smo 8. ožujka, Dan žena, i družili se na jezeru Jarun uz vožnju kajakom i prigodni domjenak.

U trendu cjeloživotnog učenja, sudjelovali smo u informatičkoj radionici o osnovama interneta i elektroničkoj pošti. To je bio po-ticaj MO SDP-a Stenjevec za nabavku dva računala. Cilj je bio da seniori na dežurstvu u prostoru mjesne organizacije na Trgu Ivana Kukuljevića 2, uz pomoć mlađih članova nauče vještine pretraži-

3. IZBORNA KONVENCIJA FORUMA SENIORA M. O. SDP-a STENJEVECvanja informacija na internetu i da se upoznaju s objavama na web stranicama GO SDP-a Zagreb.

Reagirali smo na aktualnu političku situaciju i pred sam naš ula-zak u Europsku uniju organizirali tribinu „Pravosuđe u svjetlu ula-ska u EU“, s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem. Osim čla-nova FS-a na tribini su bili i građani te dobili potrebne informacije o pravnim poteškoćama s kojima su se susretali.

FS MO SDP-a Stenjevec uvijek je zauzimao jasan stav ako je bila prekršena neka ljudska vrlina ili pravo. Osuđivali smo uvrede radi nacionalne pripadnosti, vjere, spola, različitog političkog mišljenja, starosne dobi i slično. Uključivali smo se u rad FS-a GO SDP-a Zagreb te pisali o našim aktivnostima u listu Senior. Pratili smo rad lokalne samouprave pozivanjem na otvorene tribine s uvodničari-ma, renomiranim urbanističkim stručnjacima te kolegama iz tijela lokalne samouprave.

Seniori Stenjevca su uvijek bili otvoreni za nove ideje. Svoj rad smo temeljili na programskim načelima FS SDP-a te uvažavanju i poštovanju svih članova i članica, što se planira i u budućem sastavu kroz šest odbora koji će 23. siječnja 2014. imati punih pet godina rada.

U novo vodstvo Foruma seniora MO SDP-a Stenjevec za pred-sjednika je izabran Josip Križanec, a za zamjenika predsjedni-ka Pero Marčić. U Odbor su izabrani: Mladen Bajić, Mile Gru-borović, Borislav Jović, Sonja Kranjc, Željko Pulek i Antonija Topić.

Na kraju su prisutni novom vodstvu zaželjeli mnogo uspjeha u budućem radu.

Danijela Pustahija Musulin

15 FORUM SENIORA

AKTIVNOSTI

Prošla 2013. godina obilježena je kao godina prepuna događa-nja na političkoj sceni. Bilo je tu izbora, referenduma i unu-

tarstranačkih izbora, što se odrazilo na pojačan rad nas članova koji smo u svemu tome aktivno sudjelovali i odrađivali veliki dio tog posla. Kao i uvijek, seniori su sudjelovali u tom radu i svaki su zadatak odradili besprijekorno.

Predsjedništvo Gradskog odbora SDP-a Zagreba odlučilo je da su ove godine članovi zaslužili pojačanu proslavu završetka te naporne godine.

Zadužili su člana Predsjedništva dr. Marija Baića za organi-zaciju događaja. Dr. Baić je za tu pripremu zamolio Forum seni-ora, Forum žena i Forum mladih za pomoć. Financijska sredstva koja su nam bila potrebna sakupio je Forum seniora isključivo od donacije članova, tako da smo mogli nabaviti hranu, piće i male pakete s igračkama i slasticama za djecu.

Dvorana je bila lijepo i svečano okićena s borom koji su okiti-le žene te složile razne grickalice i sokove za djecu. Forum mla-dih složio je stolove i stolice. Prva dva reda bila su rezervirana za djecu i njihove roditelje.

Već oko 18 sati tog dana među prvima su se pojavili roditelji s djecom. Odmah je sve oživjelo. Djeca su trčkarala amo-tamo, a roditelji, bake i djedovi budnim su očima pratili njihove nestaš-luke. Sakupilo se pedesetak djece koja su već oko 19 sati pomalo nestrpljivo očekivala Djeda Mraza.

Srećom, program je počeo već u 18 sati, a živopisne nošnje koje su nosili pjevači i plesači oduševile su djecu, a i nas odrasle. Kad smo shvatili da su djeca već polako umorna (bio je radni dan), nastojali smo ih zabaviti grickalicama, sokom, pričajući s njima i zabavljajući ih te poticali da se strpe, jer još malo pa dolazi Djed Mraz.

Blanka Šmit obukla se u dobru vilu, osmislila igrokaz, na što su djeca ponovno živnula.

Program je osmislio i realizirao (kao i uvijek), član SDP-a i Foru-ma seniora Božidar Ugrina. Zborovi i nekoliko kulturno-umjetnič-kih društava svojim pjesmama, napjevima i plesom vodili su nas di-ljem Lijepe naše i time pojačali u svima nama doživljaj očekivanja Božića i nove 2014. godine. Te večeri, 28. 12. 2013. godine, kroz dvoranu u Albaharijevoj 2 na Knežiji, u gradskoj četvrti Trešnjevka jug prošlo je više od 600 ljudi, što naših članova, što simpatizera.

Iako je dvorana vrlo velika, ne samo ona, nego i sve okolne prostorije bile su zauzete. U nekima su se presvlačili plesači i plesačice narodnih kola, u drugoj su bili tamburaši, u trećoj or-ganizatori ovog druženja, a u četvrtoj, osobito važnoj prostoriji nalazio se Djed Mraz s darovima za djecu.

Oko 20 sati došli su i predsjednik Gradske organizacije SDP-a Davor Bernardić i ministar zdravlja prof. dr. sc. Rajko Osto-jić. Sjeli su u publiku i gledali program koji se sastojao od za-bavnih pjesama, rocka i jazza.

Vrhunac priredbe bio je u trenutku kad se pojavio Djed Mraz noseći za djecu pakete, a pritom su se Davor Bernardić i Božidar Ugrina šalili, zabavljali i fotografi rali s djecom. Dok su djeca primala pakete, predsjednik Bernardić je prisutnim članovima i simpatizerima uputio par prigodnih riječi.

Djeca su bila zadovoljna, ali već i umorna, te su s roditeljima ubrzo otišla svojim kućama. Mi stariji i oni malo mlađi ostali smo se družiti, pjevati i plesati do kasno u noć.

DJED MRAZ ZA DJECU,A FEŠTA ZA ODRASLE

Glavni organizator druženja dr. Baić stalno je naglašavao kako sve to ne bi mogao tako dobro organizirati da nije bilo po-moći seniora, žena i mladih. Za uspjeh organizacije zahvalio je i mnogim članovima, a posebno domaćinima s Trešnjevke-jug, Saši Molanu i Denisu Hrestaku, kao i Darku Lioviću i Igoru Butorcu s Trešnjevke-sjever.

Nije zaboravio uputiti i zahvalu Stručnom odboru Foru-ma seniora za kulturu, sport i rekreaciju gradske organizacije SDP-a Zagreba i njegovom predsjedniku Goranu Petroviću, kao i članovima tog odbora Blanki Šmit i Sanji Gašparić, koji su s mnogo ljubavi i zadovoljstva savjesno obavili sve zahtjevne zadaće vezane uz organizaciju i što bolji uspjeh ove proslave.

Za to su vrijeme naše vrijedne žene u posebnoj prostori-ji raspoređivale hranu i kolače na poslužavnike, rezale kruh, slagale kiselinu, dok je Forum mladih sjekao meso. Bilo je tu svega, pa čak i fi nih i delikatesnih sireva i francuske salate. Jednom riječju, bio je to bogati švedski stol. Piće se točilo na dva šanka na kojima su radili članovi Foruma mladih, a mi seniori i seniorke raznosili smo i nudili piće po dvorani. Pred-sjednik Foruma seniora Božidar Vidović pratio je naš rad, sa-vjetovao nas, a osobito je pazio da se djeca i njihovi roditelji ugodno osjećaju.

Sve u svemu, čitava je akcija zaista dobro uspjela, a taj doga-đaj potvrdio je da u SDP-u nema podjela na vaše i naše, kako to neki zlobnici često navode jer da su vidjeli na licu mjesta kako se lijepo slažemo i zajednički radimo, ne bi imali argumenata za takve priče. Pokazalo se da stranka i te kako dobro funkcionira i raste svojom kvalitetom svakim danom sve više.

U svim kasnijim prepričavanjima o tom druženju bilo je samo riječi pohvale, zadovoljstva i nade da će se i 2014. godina ispra-titi na sličan način. I da se malo našalimo, ali i vrlo ozbiljno, naši su članovi zatražili, da se i za iduće druženje zaduže isti ljudi koji su ovu proslavu odradili na opće zadovoljstvo.

I tako smo ispratili ovu 2013. godinu sa željom da nam idu-ća, ma koliko bude teška, donese bolje sutra, za što će se mo-rati pobrinuti naši SDP-ovci, posebno oni u Vladi, ali i svi mi da nam bude bolje i da lakše dočekamo i porast proizvodnje i porast zaposlenosti, a samim tim i porast ugleda naše zemlje u svijetu.

Sanja Gašparić

ZAGREB

Predsjednik GO SDP-a Zagreb Davor Bernardić pozdravio je sve prisutne, a posebno goste iz hrvatskih županija koji su

se odazvali pozivu. Najprije je usvojen Poslovnik o radu, a nakon toga je izabrano

radno predsjedništvo i radna tijela konvencije. Verifi kacijska komisija izvijestila je da su od 510 pozvanih

delegata prisutna 464 i da konvencija može donositi pravovalja-ne odluke.

Prisutne je pozdravio Zlatko Komadina, potpredsjednik SDPH i župan Primorsko-goranske županije i poželio uspješan rad konvencije, a iza njega pozdrave prisutnima uputili su i ostali gosti.

Uvodno je o situaciji u stranci kao i o općoj političkoj situaciji govorio Davor Bernardić, naglašavajući kako je potrebno zajed-ništvo da bi se osvojila većina u svim predstojećim izborima kao i u Skupštini grada i u osvajanju mjesta gradonačelnika.

„Mi smo najjača stranka u Republici i potrebno je da bez ob-zira na stanje koje smo naslijedili, pokrenemo investicije, proi-zvodnju, zaposlenost i opću blagodat u društvu. To naša vlada i radi, ali je potrebno vrijeme da bi se vidjeli rezultati tog rada. Mnogi su nestrpljivi, mnogi žele da već danas, odmah, a najka-snije sutra, mogu živjeti bolje. To je razumljivo, jer većini nije lako ostvariti bilo kakve ciljeve za bolji život. Pogotovo se to odnosi na mlade. No moramo biti strpljivi jer su promjene, po-gotovo kad trebaju oštri rezovi i reforme, bolne i polagane. I u našem okruženju mnoge zemlje imaju teškoće. Bore se kako bi povećale društveni dohodak, smanjile nezaposlenost i suzbile korupciju. Ipak, da bi sutra bilo bolje ovisi o nama samima i za to trebamo imati povjerenja u svoje ljude, svoju stranku i u svoju vladu“.

12. IZBORNA KONVENCIJA GRADSKE ORGANIZACIJE SDP-a ZAGREB SNAGA ZA BUDUĆNOSTU Kongresnoj dvorani “Globus” na Zagrebačkom

velesajmu 23. studenog 2013. godine održana je 12. izborna konvencija Gradske organizacije SDP-a Zagreb. Konvencija je održana pod nazivom “Snaga za budućnost” i od pozvanih 510 delegata, iz mjesnih organizacija SDP-a bilo je prisutnih 464. Na Konvenciji su bili prisutni i gosti tako da je broj okupljenih prešao brojku od 660 članova SDP-a.

Nakon rasprave i donošenja novih Pravila Gradske organiza-cije i Odluke o broju članova i sastavu organa, uslijedilo je izvje-šće Gradske Izborne komisije o pravovaljanim kandidaturama za funkcije u organima SDP-a Grada Zagreba.

Obavljeni su izboriZa potpredsjednike/ice GO SDP-a Zagreb izabrani su: Zvane Brumnić, Saša Molan, Vesna Nađ i Draženko Pan-

dek. U Predsjedništvo su izabrani/e: Mario Baić, Tihomir Barišić, Denis Hrestak, Ljubica Hr-

gović, Ivan Kozolić, Željko Kvesić, Sanja Ožić, Tin Pažur, Marijan Pilaš i Petar Tanić.

Izabrano je i 55 novih članova/ica Gradskog odbora SDP-a Zagreba.

Predsjednik Bernardić, govoreći o Izvještaju o radu gradske organizacije posebno je naglasio da od zadnje provedene reevi-dencije članstva (26. 3. 2010.), imamo porast broja članova za 20-ak % i da sada u Zagrebu ima 6663 članova.

Govorio je o savjetima i strategiji razvoja – Zagreb 2020., radu kluba zastupnika u Gradskoj skupštini, političkoj akademi-ji, edukaciji i komunikaciji, kao i o izvještajima koje su podnijeli Forum mladih, Forum žena i Forum seniora.

Posebno je izrazio zadovoljstvo radom Foruma seniora, i ista-knuo kvalitetu lista “Senior”, kao jedinog lista koji SDP ima.

Delegati su primili opsežni pisani materijal “Izvještaja o radu”, koji nije trebalo čitati pa je on nakon uvodnih riječi Pred-sjednika SDP-a Grada jednoglasno usvojen.

„Želimo graditi društvo prosperiteta i tolerancije“, započeo je svoje izlaganje o Programu rada Gradske organizacije SDP-a Za-greb 2013. do 2017. godine Davor Bernardić i nastavio: „Glavni su nam ciljevi rada u sljedećem razdoblju, pridonijeti pobjedi na Europskim izborima 2014., pobjedi na predsjedničkim izborima 2015. god., pobjedi SDP-a na parlamentarnim izborima 2015. i osvajanje povjerenja građana te pobjedi na lokalnim izborima u Zagrebu 2017. godine.

Četiri ključa za budućnostzagrebačkog SDP-a

Da bi se to postiglo, stranku treba demokratizirati, decentrali-zirati, modernizirati i educirati naše članove.

Demokratizacija. Svaki je član jednako važan i svaki se glas mora čuti. Zalagat ćemo se za proširenje modela 1 član – 1 glas

FORUM SENIORA 16

AKTIVNOSTI

Zvane Brumnić, Vesna Nađ, Davor Bernardić, Draženko Pandek i Saša Molan

za organe stranke. Kroz javnu raspravu otvorit ćemo dijalog s članstvom i simpatizerima u donošenju ključnih programa, po-litika i odluka Gradske organizacije. Uvest ćemo predizbore za kandidate na lokalnim izborima jer će tako najvažnije stranačke odluke, one o kandidatima za gradonačelnika i gradsku skupšti-nu dobiti najveći legitimitet. Savjeti, forumi i radne grupe kao inicijatori novih programa i politika moraju omogućiti članovi-ma i simpatizerima uključivanje u rad stranke.

Decentralizacija. Odlučivanje ćemo spustiti na onu stranač-ku razinu na koju se neke odluke izravno odnose. Kvartovske odluke moraju se donositi u ograncima, odluke i politika četvrti u mjesnim organizacijama. Treba nam decentralizacija odluči-vanja kao i fi nanciranja te zalaganje za pravedniji sustav člana-rine. Jačat ćemo ulogu i snagu ogranaka kao ključa organizacije i uspjeha.

Doprinos ljudi na terenu, njihovo uvjerenje i energija prenose poruku direktno do susjeda, do građana. Njihova motiviranost je bitna i njihov doprinos mora biti prepoznat i pravedno vredno-van. Predstavnici GO bit će imenovani za svaki pojedini ogra-nak, upoznavat će sve članove s aktivnostima gradske organiza-cije i sakupljati ideje i prijedloge za njeno bolje funkcioniranje.

O ključnim gradskim i kvartovskim temama uvest će se kon-zultativni referendum i tako uvesti direktna demokracija u pro-cese donošenja odluka i izravna uključenost svih građana u od-lučivanje.

Modernizacija. Uvest ćemo kriterije stranačkog napredova-nja i nagrada za višegodišnju pripadnost SDP-u. Pokrenut ćemo uvođenje kriterija kvalitete, znanja i vještina potrebnih stranci i društvu, spremnost članova da svoje vrijeme i svoj rad posvete stranci, jubilarne nagrade za vjernost i doprinos idejama soci-jaldemokracije za više od 20, 15, 10 godina pripadnosti SDP-u.

Defi nirat ćemo obveze vijećnika i zastupnika za povezivanje s građanima, lokalnom zajednicom i civilnim društvom. Mo-dernizirat ćemo vođenje kadrovske politike na temelju osobnog profi la koja će omogućiti brže i lakše prepoznavanje potencijala i kompetencija našeg članstva.

Otvorit ćemo komunikaciju s članovima i simpatizerima kroz stranačko glasilo, koje će izlaziti kvartalno, sadržajno ojačati web stranice mjesnih i gradske organizacije i kontinuirano ko-municirati na društvenim mrežama.

Edukacija. Dosadašnji rad zagrebačke Političke akademije bit će s novim edukacijskim programom dostupan svim člano-vima i programski prilagođen njihovim interesima i vrstama ak-tivnosti.

Razmjenjivat ćemo iskustva sa sestrinskim strankama u glav-nim gradovima država EU i pripremiti programe koji će uključi-

vati studijske posjete, predavanja socijaldemokratskih političara iz Europe i analize modela najbolje prakse u tim gradovima. Po-krenut ćemo bazu znanja koja će biti dostupna svim članovima.

Borba za socijaldemokratski ZagrebVeć sam rekao da nam je jedan od glavnih ciljeva svojim ra-

dom osvojiti poljuljano povjerenje građana i na lokalnim izbo-rima 2017. godine dobiti svoga gradonačelnika. Radi toga u naš program rada treba staviti i zadaće za realizaciju tog cilja.

EkonomijaCilj je europski Zagreb u kojem je potrebno razviti moder-

nu gradsku infrastrukturu i tehnološki park za poticanje malog i srednjeg poduzetništva i iskoristiti njegov turistički potencijal za razvitak kulturnog i kongresnog turizma.

Aktivnom suradnjom sa zagrebačkim sveučilištem možemo razviti bolju suradnju znanosti i biznisa za osnivanje novih po-duzeća i stvaranja novih inovativnih proizvoda. Time bi se pri-donijelo gospodarskom rastu i stvaranju novih radnih mjesta.

EdukacijaIzgradnja vrtića, škola, centara izvornosti koji svojom tehno-

loškom opremljenošću idu u korak sa zahtjevima suvremenog tržišta rada jest ne samo ulaganje u obrazovanje u užem smislu te riječi nego, a to je jednako važno, ulaganje u ljude ovoga grada.

Cilj je uz to, osigurati građanima dodatnu edukaciju o dostu-pnosti sredstava EU fondova, jačanje procesa cjeloživotnog uče-nja, prilagodba obrazovnih institucija potrebama gospodarstva, a sve u cilju jačeg i boljeg razvoja Zagreba.

EtikaZagreb mora biti grad koji će svojim građanima, bez obzira na

dob i materijalni status osigurati život dostojan čovjeka. Izgrad-nja centra za socijalnu solidarnost uz poštovanje sustava moralnih vrijednosti, preduvjet je za razvoj socijalno pravednog društva, a etičnost u postupanju osobita odgovornost i obveza političara.

Mi moramo biti stranka koja sluša i čuje glas radnika, glas umirovljenika, glas obespravljenih i slabih, koja razumije pro-bleme malih poduzetnika i obrtnika, koja poštuje glas svojih čla-nova. Stranka u kojoj politika dolazi odozdo, a ne odozgo.

Kolegice i kolege, gospođe i gospodo, drugarice i drugovi, drage prijateljice i prijatelji, ovaj program rada, ako ga prihvati-te, ne smije ostati samo mrtvo slovo na papiru. Za njega se treba stalno i uporno zalagati i dio po dio realizirati, ako želimo njego-

vo izvršenje i ostvarenje naših ciljeva. Siguran sam da svi mi to želimo i da ćemo u tome i uspjeti.”

Program je prihvaćen aklamacijom. Velika dvorana “Globus” bila je ispunjena pljeskom,

što je značilo da je program pogodio i u najskrivenija raz-mišljanja članova i da su u njemu izražene želje i nadanja većine, koji žele dobro svojoj stranci, sebi i svom gradu.

Još dugo nakon završetka Konvencije, grupe i grupi-ce SDP-ovaca, analizirale su rezultate. Bio je to jedan od boljih stranačkih susreta, govorili su, a “Program rada” je čisto i jasno dao prave smjernice kako ostvari-ti zacrtane ciljeve. Svi smo bili sretni što se nagađanja oko sukoba u zagrebačkoj organizaciji, unatoč nekim pokušajima, nisu ostvarila i razišli smo se ispunjeni ponosom i zadovoljstvom.

Božidar Vidović

17 FORUM SENIORA

AKTIVNOSTI

18FORUM SENIORA

AKTIVNOSTI

Optimizmu ususret

Situacija je loša, nastavio je Duško Plećaš, ali ne u pesimi-stičnom tonu već realno sagledavajući okolnosti i uvjete u

kojima živimo. Najava je, proračunskom projekcijom, da će se materijalna situacija dogodine još pogoršati pa bi 2014. mogla biti najtežom kriznom godinom od osamostaljenja Republike Hrvatske. Neka materijalna prava radnika koja su zbog general-ne neimaštine privremeno ukinuta, poput božićnice i tradicio-nalnog regresa i nadalje se ne planiraju u proračunu – najavljuje ministar Linić; naslijeđeni državni dug mukotrpno se otplaćuje, ali ipak se ne razmišlja ozbiljno o pozivanju Međunarodnog mo-netarnog fonda; na djelu su i opstrukcije udruga poslodavaca i destabilizacije od strane navodno spontano organiziranih građa-na u interesne skupine, a najjača opozicijska stranka HDZ koristi pa i zloporabi tešku situaciju u zemlji da što je moguće više za-komplicira nastojanja vlade da mogućim instrumentima ponudi rješenja kao što je to, na primjer, s monetizacijom autocesta.

Povjerenje u mjere Vlade RH

Unatoč tome, mjesta za optimizam ima jer Vlada je podu-zela brojne mjere koje će početi davati rezultate, a s druge

strane, ne planira zahvate u temeljna socijalna prava. S tim u skladu, mirovine se neće dirati, jedino je upitno hoće li se izna-ći model njihovog usklađivanja s porastom troškova života. Reforma mirovinskog sustava je dovršena i novi zakon ulazi u saborsku proceduru. Vezano na ovo, nama seniorima posebno važno pitanje, Duško Plećaš najavljuje organiziranje savjeto-vanja o Zakonu o mirovinskom osiguranju koje će, u dogovo-ru s ministrom Mrsićem, osigurati na temelju teksta Zakona u obliku javne rasprave.

Zato seniori mogu očekivati dolazak prijedloga Zakona na svoje kućne adrese kako bi se pripremili za sudjelovanje u javnoj raspravi. Plan je da se savjetovanje, s razine organa FS-a, spusti na teren, kako bi svoje mišljenje o Zakonu dao što veći broj se-niora, odnosno građana – umirovljenika, ali i članova njihovih obitelji – budućih umirovljenika.

Određivanje profi la Foruma seniora

U nastavku izlaganja, predsjednik Plećaš posvetio se sintezi problema funkcioniranja samog Foruma seniora kao inte-

resno profi liranog segmenta SDP-a, što mu i samo ime govori: pripadnika generacije koja je unutar SDP-a i izvan njega stekla (osim stranačkog i simpatizerskog staža), i životno, radno i opće iskustvo, koje se uvažava načelno, ali u izbornoj i unutarstranač-koj praksi, u pravilu, doživljava se kao nakit koji prolazi i me-tamorfoze SDP-a i svoj, izbornim rezultatima nametnut fi jasko. Koliko naših članova ima mogućnost kreiranja politika SDP-a i koliko njih ima priliku utjecati na dokumente kojima se SDP rukovodi? VRLO MALO!

BIT ĆE I GORE DA BI MOGLO BITI BOLJE13. proširena sjednica Predsjedništva FSH održana je u petak, 15. studenoga 2013. u Zagrebu u velikoj dvorani na Iblerovom trgu. Na sjednicu su pozvani i predsjednici stručnih odbora FS SDP-a Zagreba, a na dnevnom redu bio je plan aktivnosti do kraja godine. Sjednici je predsjedavao predsjednik Foruma seniora SDPH, profesor Dušan Plećaš i uvodno iznio objektivnu analizu aktualne društveno-političke situacije u Republici Hrvatskoj, koja nije blistava, a što nas zabrinjava jednako kao i stanovništvo u našoj zemlji, s tim da mi, kao pripadnici stranke koja je na vlasti, osjećamo dodatnu odgovornost za aktualno stanje.

Vrlo malo vidljivih SENIORA

Kako bismo se kao seniori, koji su svojoj stranci posvetili, prije svega svoje zrelo ljudsko, radno i intelektualno doba,

a nemalo njih i svoju mladost, izborili za pravo na uvažavanje, Plećaš je predložio da krenemo od sebe samih i, prije svega, uskladimo dokumente FSH-a s novim Statutom SDP-a, kako bismo odredili svoj forumski profi l jer u praksi se pokazuje da su forumi SDP-a – Forum žena i Forum mladih SDP-a vidljivo i mjerljivo agilniji od našeg Foruma. Naša ideja nije da se s nji-ma natječemo, već da nas prihvate kao partnere koji ih, možda, tehnički teže slijede, ali ih mogu dobro orijentirati i kvalitetno savjetovati. S ciljem pripreme prijedloga novih Pravila FS-a, na-zočni su jednoglasno izabrali radnu grupu u sastavu: Božo Vido-vić, Mario Pilaš i Zoran Bauer.

No, seniori imaju i svoj unutarnji problem, a to je nedostat-na evidencija članova, a ponegdje i nepostojanje organizirane aktivnosti. Zbog toga je jedan od prvih zadataka ažuriranje evi-dencije i uspostavljanje obostr ano protočnih kanala informiranja na čemu već dugo vremena inzistira i predsjednik zagrebačke organizacije FS SDP-a Božo Vidović, jer je taj problem u Gradu Zagrebu identifi ciran kao ključna poluga za operativnost našeg ustroja. Božo Vidović naglašava kako u zagrebačkoj organizaciji SDP-a imamo oko 3300 seniora, a podatke imamo za tek neko-liko stotina njih. A tim možemo biti jedino ako se poznajemo. Sada smo u situaciji da doista malo znamo tko nam na terenu radi, opet zbog nedostatne evidencije, a cilj je da svoju realnu snagu aktiviramo i da radimo, a ne da samo boravimo na popisu članova.

Božidar Vidović je posebno pohvaljen zbog podizanja kva-litete našeg glasila, lista “Senior”, koji je za razliku od tzv. ve-

19 FORUM SENIORA

AKTIVNOSTI

likih javnih medija, zabilježio informacije iz djelokruga Vlade i njezinih resora, koje bi mogle imati povijesne reperkusije za budućnost RH.

SDP Tim kao pobjednički tim(Win Team)

Predsjednik Plećaš najavio je da će se do sjednice Glavnog od-bora FS-a, koja se planira za siječanj 2014., prikupiti poda-

ci o izbornim rezultatima pripadnika našeg foruma na lokalnim izborima i stranačkim konvencijama – gradskim i županijskim, kako bismo raspolagali informacijom koliko je seniora ušlo u ti-jela upravljanja lokalne uprave i u organe SDP-a. Pismom čelni-cima FS-a tražit će se podatak tko je od seniora izabran na neku od funkcija u organima lokalne uprave i samouprave.

Tek nakon analize te naizgled statističke podloge, bit ćemo u prilici argumentirano propitivati gdje leže uzroci činjenice da je vrlo mali broj seniora izabran u gradske i županijske skupštine (osim zadovoljavajućih rezultata u Vukovarsko-srijemskoj žu-paniji), a još manji broj imenovan je na neku od funkcija. Kako su stranačke konvencije u tijeku, treba vidjeti koliko će seniora biti izabrano u stranačke odbore i predsjedništva. Ni ovdje nismo optimistični stoga moramo analizirati problem: je li on u nama; možda u dokumentima; tehnici političkog navođenja ili je pro-blem puno dublji: slogan SDP Tim, kao izraz kolektiviteta svo-jih reprezentacija – seniore ne prepoznaje kao svoju akademiju, već kao borce koji se ne podaju i ne predaju, ali to pak izborni rezultati ne potvrđuju.

Čak ni na razini države seniori nisu u tijelima gdje se donose važne smjernice i političke odluke. Potrebno je stranačkim do-kumentima utvrditi tko može biti član stranačkih savjeta, iako, dometnuo je Duško Plećaš, SDPH nije konstituirao stranački sa-vjet još od svoje zadnje konvencije.

U raspravi o statusu seniora mogla su se čuti različita iskustva iz naših županijskih organizacija, a sva se mogu svesti na slo-gan: seniori se opet bore. Oni nisu umorni, ali ih umaraju izazovi čije koplje je već povijesno završilo u trnju. Reciklaža sukoba generacija umara intelekt jer je neumoljivo uporna i isprazna. Međutim, na razini ozbiljne političke stranke, sinergija, uvaža-vanje i uzajamno poštovanje uvjeti su za izgradnju budućnosti, kako interne tako i eksterne – naše zajedničke, stoga ne smijemo odustati od toga da budemo prepoznati kao dio pobjedničkog

tima jer, napokon, mi smo najdiscipliniraniji članovi, glasači i aktivisti.

U tom smislu smo idealni dio tima ako tim računa na pobjedu, jer spoju mladosti, mudrosti i iskustva otvaraju se sve opcije pa takvom timu u njegovim političkim i društvenim aktivnostima malo što stoji na putu do pobjede, a potom i rezultata.

Među doista rijetkim iznimkama s velikim brojem glaso-va istaknut je izborni uspjeh naše dugogodišnje tajnice Drine Boras.

Zastupljenost seniora morabiti izvjesna

Apsurdno je da se seniori SDP-a bore za ravnopravnost, da njihov status prestane biti dekorativan i da moraju pristati

na „nisku“ cijenu svoje dobi. Kao da ne pate već dovoljno zato što ih društvo imobilizira, ponajviše na račun mladih nezaposle-nih o kojima upravo generacija seniora vodi brigu.

Potiskivanje seniora treba riješiti Statutom stranke i sagledati koje su to tehnologije koje dovode do njihove podzastupljenosti: je li to samokandidiranje, lobiranje, kojemu seniori nisu vični, tzv. šalabahteri i slično, jer tim se raspada kad se gube protukan-didati – upozorio je Vidović. Također, neophodno je poštovati autonomiju organizacije koja samu sebe najbolje poznaje.

Pri kraju sjednice Mario Pilaš se pozitivno izjasnio o modelu samokandidiranja, ali uz kriterije koji bi osigurali ravnomjernu pa i generacijsku zastupljenost članova SDP-a u stranačkim ti-jelima i na izbornim listama. Jer, kako nam praksa pokazuje, sa-dašnjim modelom bez kriterija događa se da u Sabor ulaze „poli-tička djeca“. Pilaš se osvrnuo i na potrebu da se uputi amandman na Izborni zakon kako bi, u slučaju ostavke izabranog kandidata, mandat pripao stranci, a ne pojedincu. Zaključio je kako seniori trebaju stranci, a njihova zastupljenost mora biti izvjesna.

Sjednicu je dovršio predsjednik Dušan Plećaš motivacijskim optimizmom s obzirom na zadaće koje stoje pred FSH i njego-vim rukovodstvom do kraja godine.

Gracijela Gabriel Pukšec

20FORUM SENIORA

ZA PROGRAM EKONOMSKO I SOCIJALNO OSNAŽIVANJE ŽENA

Izvještajno-tematska Konvencija Foruma žena

Na 13. izvještajno-tematskoj skupštini Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a Hrvatske,u Zagrebu, 30. 11. 2013. govorila je predsjednica Foruma Gordana Sobol:

Poštovane kolegice i kolege,zahvaljujem još jednom na odazivu na našu 13. skupštinu, koja

danas u fokusu svog interesa ima temu ekonomskog i socijalnog osnaživanja žena. Vjerujem da nikoga u ovoj dvorani ne začuđuje odabir teme. U vremenima izuzetno teške gospodarske situacije, ali i određenih procesa u društvu koji prijete urušavanjem dostignutih standarda kad su u pitanju temeljna ljudska prava, ravnopravnost, jednakost, pravo na različitost – mi, socijaldemokratkinje u fokus naših interesa stavljamo upravo ekonomsku samostalnost i snagu žena kao preduvjet svake druge samostalnosti, ali i preduvjet razvo-ja i rasta svakog društva, pa tako i našeg.

Tržište rada svakako je jedno od područja na kojima se najbolje može mjeriti kakav je stvaran položaj žena i muškaraca u jednom društvu. Zahvaljujući nizu zakonodavnih inicijativa, politika i insti-tucija koje smo u posljednjih desetak i više godina usvajali i osno-vali, danas, uz pomoć relevantnih statističkih podataka, možemo itekako meritorno ustvrditi da je položaj žena i muškaraca na tržištu rada daleko od onoga što bismo mogli nazvati ravnopravnim.

Jedan od alarmantnih podataka svakako je izuzetno niska stopa radne aktivnosti žena u Hrvatskoj, ona iznosi tek 39,1% (u odnosu na 52,6% muškaraca). Zašto nam je ovaj podatak važan upravo s aspekta promicanja vrednote stvarne društvene jednakosti spolova?

Prvenstveno zato što on ukazuje na sve veću ekonomsku ovi-snost žena o muškarcima. Povećava se rizik žena od siromaštva, posebno u starijoj dobi. Nadalje, sve više žena ostaje u kućanstvima da bi se isključivo brinule o djeci i obitelji, što samo potkrepljuje stereotip o tome tko je odgovoran za te poslove, društveno korisne i odgovorne, a neplaćene. Dovodi i do smanjenja tržišne konkuren-cije, ali i gubitka ljudskog potencijala za ukupno hrvatsko tržište. I konačno, niska stopa aktivnosti većinskog dijela stanovništva iteka-ko utječe na ukupnu razinu stope zaposlenosti koja je u Hrvatskoj prošle godine iznosila 38,6% (M 44,4%, Ž 33,4%).

A žene su danas obrazovanije, ali teže zapošljive, manje plaćene za posao iste vrijednosti, izložene i horizontalnoj i vertikalnoj rodno uvjetovanoj segregaciji. U prosjeku, na hrvatskom tržištu rada pla-ćene su 10% manje, a u najbolje plaćenoj djelatnosti – fi nancijama i osiguranju – u kojoj čine 70% svih zaposlenih, primaju tek 70% plaće muškaraca, što govori i o tome da zauzimaju niske i slabije plaćene poslove, odnosno pozicije. Razlika u iznosu plaća među spolovima učvršćuje također i postojeći jaz u mirovinama između žena i muškaraca i pridonosi većoj izloženosti siromaštvu, odnosno ugroženosti žena u starijoj životnoj dobi.

Rodno uvjetovana segregacija na tržištu rada i dalje ima i svoju vertikalnu dimenziju. U izvješću HANFE za 2012. godinu navodi se podatak da je podzastupljenost žena u tijelima poslovnog uprav-ljanja u trgovačkim društvima zadnjih nekoliko godina bez većih i značajnih promjena. Poražavajući su podaci za prošlu godinu – 335 (82,72%) muških članova i 70 (17,28%) ženskih članova uprava, s time da 135 trgovačkih društava od njih 174 uključenih u analizu nije imalo niti jednu članicu uprave! Također, od 1004 člana nad-zornih odbora bilo je 190 žena ili 18,9%.

Ali vjerojatno jedan od najvećih problema žena, kada je u pitanju njihovo uključivanje na tržište rada jest još uvijek ipak duboko pa-trijarhalni karakter hrvatskog društva, jer raspodjela odgovornosti

za brigu o djeci i poslovima u kući rodno je uvjetovana, optere-ćena stereotipima i takva neravnomjerna raspodjela odgovornosti za brigu o djeci stavlja žene u nepovoljniji položaj na tržištu rada. Bez značajnije preraspodjele tereta u brizi za djecu između žena, muškaraca, ali i društva u cjelini, nećemo moći značajnije utjecati na promjene u aktivnosti žena na tržištu rada. Stoga itekako po-zdravljamo činjenicu da je Europski parlament, prepoznajući ovaj problem, 2014. godinu proglasio godinom usklađivanja privatnog i profesionalnog života te time dao poticaj i nama da osmišljava-mo i zakonske i druge mjere za veće uključivanje žena na tržište rada, odnosno povećanje stope njihove aktivnosti. U Socijaldemo-kratskom forumu žena proteklu godinu radile smo na iznalaženju načina aktivnog uključivanja u rješavanje problema o kojima sam upravo govorila. Bez obzira na sve političke i ekonomske teorije koje se bave temeljnim razlikama među spolovima i različitim sku-pinama, bez obzira na sve umjetne granice koje je čovjek kreirao i pisanim i nepisanim zakonima kada je defi nirao muška i ženska prava, mi smo uvjerene da danas sva ta različitost može postati dio nove ekonomije koja će raditi na poboljšanju kvalitete življenja svih u našoj zemlji.

Osmislile smo NANO projekt – Nova Arhitektura Naših Odnosa, projekt koji bi u konačnici trebao sinergijski povezati potencijale žena, kojima je potrebna mala pomoć i potpora da razviju i isko-riste svoju energiju, sposobnost i kompetencije. U konačnici, cilj nam je osnivanje Nacionalnog foruma, ali i Fonda za ekonomsko i socijalno osnaživanje žena, bazirajući se upravo na odrednicama gospodarskog dijela Programa Vlade za period 2011. – 2015. Na taj način želimo pridonijeti toliko potrebnom daljnjem i snažnijem razvoju gospodarstva i društva općenito.

Danas ćemo u tematskom dijelu Skupštine predstaviti naš prvi korak – nove akcijske mjere za poticanje zapošljavanja žena, koje smo ostvarile u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog susta-va, ali i dati smjer kojim idemo dalje.

Uvjerene smo da je to konkretan doprinos nas žena SDP-a uku-pnim naporima Vlade da u pronalasku izlaza iz teške gospodarske situacije uključi i iskoristi sve potencijale koje naše društvo posje-duje.

Poštovane kolegice i kolege, završit ću s temom koju sam do-taknula i na početku današnjeg obraćanja – sutra se u Hrvatskoj održava referendum s pitanjem koji je u svojoj osnovi duboko ne-humano, nedemokratsko i izraz neprihvaćanja drugog i drugači-jeg. Pozivam vas i sve građane i građanke da izađu na referendum, glasaju PROTIV i time pokažu da žele živjeti u Hrvatskoj u kojoj će se poštivati različitost, pravo na izražavanje, pravo na drugačije mišljenje i jednakost i jednako postupanje, bez obzira pripadamo li, makar i trenutno, nekoj manjini ili većini. Izađite na referendum, nemojte ostati doma jer će neki sljedeći referendum možda biti i o vama.

Nakon govora predsjednice Sobol, Skupština je nastavila rad na tematskom dijelu posvećenom predstavljanju mjera aktivne politike zapošljavanja žena, koje je izradilo Ministarstvo rada i mirovinsko-ga sustava.

Ministar rada i mirovinskog sustava prof. dr. sc. Mirando Mrsić u uvodnom se izlaganju osvrnuo na trendove i problematiku mladih i

AKTIVNOSTIFORUMI SDP-a

21 FORUM SENIORA

žena na tržištu rada te aktivne mjere koje Ministarstvo rada i mirovin-skoga sustava poduzima kako bi se zapošljivost žena povećala te one više ne bi bile u nepovoljnijem položaju na hrvatskome tržištu rada.

Kako je uvodno istaknula i predsjednica SDFŽ-a Gordana Sobol, projekt ekonomskog i socijalnog osnaživanja žena, koji je na inicijativu SDFŽ-a postao sastavnim dijelom Plana 21, a potom i Programa Vlade RH 2011. – 2015. godine, u prvoj je fazi naišao na zainteresiranost i snažnu podršku Ministarstva rada i mirovinskoga sustava te su u tom smislu i izrađene mjere aktivne politike zapošljavanja žena.

Projekt ekonomskog i socijalnog osnaživanja žena sveobuhvatan je i u sljedećim će fazama uključiti i mjere poticanja poduzetništva žena, poboljšanja statusa žena u ruralnome prostoru itd. Sve su to koraci prema osnivanju Fonda za ekonomsko i socijalno osnaživa-nje žena, kojemu će prethoditi i svojevrsni nacionalni forum kao politički okvir i prostor razmjene mišljenja o mjerama ostvarivanja rodne ravnopravnosti na svim razinama, osobito na ekonomskom i socijalnom planu.

Nezaposlenost žena – podaciNezaposlenih je žena u Hrvatskoj potkraj 2012. godine bilo

172.245, odnosno 53,1%, a podaci ukazuju i na nižu stopu ekonom-ske aktivnosti žena, nižu stopu zaposlenosti te nižu mjesečnu zaradu, istaknula je pomoćnica ministra Tatjana Dalić i nastavila: Žene su u opasnosti od dugotrajne nezaposlenosti češće nego muškarci. Iako obrazovanije od muškaraca (60,3% nezaposlenih žena završilo je vi-sokoškolsko obrazovanje naspram 39,7% muškaraca), žene su ipak u nepovoljnijem statusu i to neovisno o dobi. Tako je znatno veći prosječan broj mladih nezaposlenih žena od muškaraca. Ipak, dob je otegotna okolnost kad je riječ o trajanju nezaposlenosti -– što je osoba starija, vrijeme nezaposlenosti je dulje.

Tko se zapošljava?U 2012. godini žene su se najčešće zapošljavale u djelatnostima

pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, kao i trgovine na veliko i malo. Tako ih se zaposlilo oko 40% ukupno zaposlenih žena, njih više od 90.000. Uz, dakle, primjetnu rodnu segregaciju zanimanja i djelatnosti, prepreke pristupu tržištu rada osobito su izražene za žene nižega stupnja obrazovanja, među onima sa sufi ci-tarnim zanimanjima, mladim ženama bez radnoga iskustva, ženama iz ruralnog područja, samohranim majkama, onima s višebrojnom obitelji te, općenito, ženama od 25 do 45 godina.

S obzirom na takvu diverzifi ciranost, Ministarstvo rada i miro-vinskoga sustava defi niralo je, ponajprije, pravce djelovanja, razra-đujući potom mjere za zapošljavanje.

Prvi su pravci djelovanja koji obuhvaćaju mjere za aktivaciju i osnaživanje neaktivnih žena na tržištu rada i to savjetovanjem i pomoći u defi niranju individualnog plana traženja posla, organizi-ranjem radionica za aktivno traženje posla, osnivanjem klubova za zapošljavanje, javnim radovima te stručnom/radnom praksom.

Drugi su pravci mjere za jačanje kompetencija i stručnih vještina koje obuhvaćaju obrazovanje za defi citarna zanimanja, opismenja-

vanje, stručno usavršavanje zaposlenih žena te stručno osposoblja-vanje bez zasnivanja radnog odnosa.

Treći se set odnosi na mjere za poticanje zapošljavanja i to mjere za novo zapošljavanje, mjere za poslodavce u teškoćama, mjere za očuvanje radnog mjesta i fi skalne olakšice.

Četvrti paket odnosi se na poticanje poduzetništva žena koje se odnosi na učenje za poduzetništvo, potpore za samozapošljavanje i podršku putem poduzetničkih inkubatora.

Na kraju, peti smjer djelovanja odnosi se na lokalne inicijative za zapošljavanje.

Aktivno do poslaSavjetovanje i pomoć u defi niranju individualnog plana traženja

posla uključuje prepoznavanje vještina i kompetencija stečenih ra-dom i obrazovanjem kao i onih iz svakodnevnoga života, poput ho-bija itd. U radionicama za aktivno traženje posla, koje se provode u zavodima za zapošljavanje ili centrima za razvoj karijere, razvijaju se vještine uspješnog predstavljanja i proaktivnog traženja posla. U klubovima za zapošljavanje polaznice stječu vještine traženja po-sla te ih se usmjerava i vodi kroz proces pronalaska odgovarajućeg zaposlenja. U klubovima se u nekoliko tjedana formiraju grupe za podršku, tražiteljice posla međusobno se ohrabruju i podržavaju te razmjenjuju iskustva.

Važno je napomenuti kako se rad klubova fi nancira iz sredsta-va Europskog socijalnog fonda (ESF). Javni radovi obuhvaćaju niz zanimljivih i posve novih projekata, poput: “Radom za zajednicu i sebe” – su/fi nanciranje zapošljavanja žena u javnim društveno ko-risnim poslovima; “Pomoć sebi i drugima” – zapošljavanje žena putem pojedinačnih projekata javnih radova, “Komunalni radovi” – sufi nancirano zapošljavanje žena u komunalnim javnim radovi-ma, “Mlade žene za mlade” – pomagačice u nastavi, “Mlade žene za EU” – suradnice/voditeljice EU projekata u civilnom sektoru, “Mlade žene za zajednicu” – mini javni radovi za mlade žene, “Po-moć zajednici” – podrška udrugama koje zapošljavaju žene.

Znanje i poduzetnostPaket mjera za aktivaciju i osnaživanje neaktivnih žena na trži-

štu rada odnosi se i na stručnu/radnu praksu i to na učenje žena na radnome mjestu. Riječ je o ženama bez radnoga iskustva koje stječu svoje prvo zanimanje, potom o ženama koje su zbog brige o djeci ili o starijima izostale s tržišta rada dulje od godine te o dugotrajno nezaposlenim ženama starijima od 45 godina.

Sljedeću skupinu mjera čine one usmjerene jačanju kompe-tencija i stručnih vještina, i to obrazovanjem za defi citarna zani-manja (”Znanje se isplati” – usavršavanje i dodatno obrazovanje nezaposlenih žena, “EU i zanimanja budućnosti” – usavršavanje i obrazovanje mladih žena za EU fondove i poslove budućnosti), opi-smenjavanjem (“Prvi korak” – program opismenjavanja žena bez osnovne škole), te stručnim usavršavanjem zaposlenih žena (“Zna-nje se isplati i za zaposlene žene”, “Učim uz posao” – potpora za usavršavanje novozaposlenih žena, “I mlade žene uče za posao” –

programi osposobljavanja mladih nezaposlenih žena za i kod poznatog poslodavca te “Rad i staž i prijevoz” – stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja rad-nog odnosa za žene bez radnog iskustva u zvanju za koje su se školovale.

Mjere za novo zapošljavanje uključuju sljedeće pro-grame: “Uz pola-pola do prvog posla” – potpora za za-pošljavanje mladih žena bez radnog staža, “Pola-pola” – potpora za zapošljavanje žena svih dobnih skupina i razina obrazovanja, “Zajedno smo jače” – potpora za zapošljavanje upraviteljice zadruge, zapošljavanje žena u subjektima za socijalno/društveno poduzetništvo, “Dijeljeno radno mjesto” – sufi nancirano zapošljava-nje dviju žena na istom radnom mjestu, “Rad i nakon stručnog osposobljavanja” – s ciljem zadržavanja žena

AKTIVNOSTI

22FORUM SENIORA

na istom radnom mjestu, “Rad i nakon ljeta” – za žene na sezonskim poslovima, “Čas posla” – potpora za zapošljavanje žena na skraćeno i nepuno radno vrijeme. Paket mjera za poticanje zapošljavanja, uz na-vedene mjere za novo zapošljavanje, uključuje i mjere za poslodavce u poteškoćama pod nazivom “Ostanak u zaposlenosti” – sufi nan-ciranje zapošljavanja ranjivih zaposlenih skupina žena kod drugog poslodavca bez odlaska na Zavod, potom mjere za očuvanje radnog mjesta – “Stalna sezonka” – sufi nanciranje doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicama te fi skalne olak-šice – “Vaučerom do posla” – za mlade žene bez iskustva u struci i dugotrajno nezaposlene žene.

Poduzetništvo žena poticat će se učenjem u okviru poduzetničkih in-kubatora, osposobljavanjem za samozapošljavanje, potporama za plaće samozaposlenih žena (“Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto”), te pot-porama za samozapošljavanje žena u sezonskim obrtima i na obitelj-skim poljoprivrednim gospodarstvima. Podrška će se pružati osobito poduzetnicama uključenima u inkubatore, a mladim poduzetnicama i ako su uključene u virtualne inkubatore. Podmiruju se troškovi vođe-nja knjigovodstva u trajanju od godine, potom mentorstvo te obuka za vođenje poduzeća poduzetnicima – početnicima.

Lokalne inicijative za zapošljavanje prilika su za civilni sektor, koji može provoditi projekte osnaživanja teže zapošljivih skupina žena. Takva su dva programa već ostvarena, a uključenjem Europ-skog socijalnog fonda u predstojećem se razdoblju otvaraju moguć-nosti za nove modele osnaživanja žena i jačanje njihove zapošljivo-sti, zaključila je Tatjana Dalić.

Socijaldemokratski forum žena SDP-a Grada Zagreba aktivno-sti će usmjeriti promicanju mjera i programa koji podižu kvali-

tetu života žena i omogućavaju usklađivanje privatnih i poslovnih obaveza.

Izazovi koji se nameću u vremenima gospodarske krize ne bi smjeli ni na koji način umanjiti teško stečena ljudska i socijalna prava, posebno žena i ostalih ranjivih skupina.

Zato će Socijaldemokratski forum žena SDP-a Grada Zagreba u narednom razdoblju aktivnosti usmjeriti promicanju mjera i pro-grama koji podižu kvalitetu života žena i omogućavaju usklađiva-nje privatnih i poslovnih obaveza, zaključeno je na 12. izvještaj-no-tematskoj skupštini SDFŽ-a SDP-a Grada Zagreba, održanoj 26. studenoga 2013. godine.

Zagrebački Forum organizirat će i inicirati tribine, okrugle sto-love i tematska predavanja i na gradskoj i na razini mjesnih orga-nizacija, s temama posebno važnima za žene: zapošljavanje žena, socijalno i ekonomsko osnaživanje žena, dostupnost javnih ser-visa, dostupnost zdravstvene zaštite žena i djevojčica, uklanjanje svih oblika diskriminacije žena na tržištu rada. U provedbi ovih aktivnosti očekuje se potpora svih nadležnih tijela i resornih mi-nistarstava kako bismo zajedničkim radom upoznali građanstvo i članice s rodno osviještenim politikama, poručuju članice Foruma i delegatkinje 12. skupštine, u čijem je tematskom dijelu naglasak stavljen na izazove usklađivanja privatnoga i profesionalnoga ži-vota žene.

Uvodničarke, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Viš-nja Ljubičić i međunarodna savjetnica za ravnopravnost spolova Lovorka Marinović u izlaganjima su se osvrnule na status žena u Republici Hrvatskoj, s naglaskom na tržište rada.

Žene još uvijek izložene diskriminaciji

Pravobraniteljica Ljubičić predstavila je rezultate istraživanja o položaju trudnica i majki s malom djecom na tržištu rada. Na-

glasila je da su unatoč postavljenom nacionalnom zakonodavnom okviru u Hrvatskoj, žene na tržištu rada izložene diskriminaciji na osnovi spola, trudnoće i materinstva. Rezultati dosadašnjih istra-

12. IZVJEŠTAJNO-TEMATSKA SKUPŠTINA SDFŽ-a SDP-a GRADA ZAGREBAKako uskladiti privatne i profesionalne

obveze ženaživanja pokazuju daljnje pogoršanje ionako nepovoljnog položaja žena. Žene ne ostvaruju jednake mogućnosti napredovanja kao muškarci te otežano napreduju prema najvišim pozicijama. Istra-živanje pokazuje da muškarci predstavljaju većinu u 83% uprava poslovnih subjekata, 9% uprava je rodno uravnoteženo, a samo 8% ima žene u većini.

Jedan od uzroka leži u činjenici da žene u hrvatskom društvu nose veći teret obiteljskih i kućanskih poslova. Zbog učestale dis-kriminatorne prakse poslodavaca prema ženama, posebice prema trudnicama i ženama koje koriste svoja rodiljna prava, nužne su zakonodavne i/ili institucionalne promjene.

Nadovezujući se na pravobraniteljičino izlaganje, Lovorka Ma-rinović dodala je kako su se ekonomska i fi nancijska kriza osobito negativno odrazile na status žena.

Predsjednica SDFŽ-a SDP-a Grada Zagreba Dijana Pavičić-Haniš predstavila je izvješće o radu zagrebačkog Foruma u koje-mu su naglasci iz djelovanja foruma na gradskoj odnosno u mje-snim organizacijama.

Članice Skupštine u raspravi su istaknule potrebu povezivanja s progresivnim organizacijama i pojedinkama u društvu te zajednič-kim akcijama kojima bi pitanja važna za status žena u Hrvatskoj bila postavljena u prvi plan.

Karolina Leaković

Članica Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a i jedna od čla-nica tima za program ekonomskog i socijalnog osnaživanja žena Gordana Saršon iz Rijeke, u prezentaciji mogućnosti potpora ženskom poduzetništvu defi nirala je, ponajprije, prepreke snažni-jem uključivanju žena u poduzetništvo: one su kontekstualne, eko-nomske i soft (meke). Temeljeći svoje prijedloge na NANO-brendu (Nova Arhitektura Naših Odnosa), založila se za institucionalno povezivanje nositelja raznih inicijativa ekonomskog i socijalnog osnaživanja žena, za potpore ženama koje su spremne pokrenuti po-duzetničke projekte, posebice iz domene socijalnog poduzetništva te pokretanje poslovnih klubova za žene.

Na kraju ove Izvještajno-tematske Skupštine donijeti su zaključci:Program socijalnog i ekonomskog osnaživanja žena bit će u sre-

dištu djelovanja SDFŽ-a u 2014. godini.SDFŽ će aktivno sudjelovati u informiranju građanki i građana

o politikama zapošljavanja žena. Osobito ćemo se zalagati za osni-vanje i rad Nacionalnog foruma kao političkog okvira Programa ekonomskog i socijalnog osnaživanja žena.

SDFŽ će osmisliti i ostvariti projekt edukacije trenerica za infor-miranje građanki i građana o programima i projektima Vlade RH za zapošljavanje žena.

SDFŽ pozdravlja i podupire odluku Europskog parlamenta za proglašenje 2014. godinom usklađivanja privatnoga i profesional-nog života te će aktivno raditi na osmišljavanju zakonskih i drugih mjera za veće uključivanje žena na tržište rada.

Karolina Leaković

OBLJETNICE

Uz nekoliko stotina građana koji su iz cijele Hrvatske došli kako bi prisustvovali svečanom obilježavanju ove obljetnice, bili su i Jo-

sip Leko, predsjednik Hrvatskog Sabora, ministar rada i mirovinskog sustava prof. dr. sc. Mirando Mrsić kao izaslanik predsjednika Vlade RH, Ratko Maričić, predsjednik SABAH-a, Vito Turšić predstojnik Ureda predsjednika RH, veleposlanik NR Kine Shen Zhifei, te kao do-maćini predsjednik Gradskog vijeća Otočca Slaven Prpić i zamjenik gradonačelnika Otočca Nenad Janković.

Na samom početku obilježavanja ove godišnjice, u ulazu zgrade, u kojoj je i bilo održano zasjedanje, nalaze se spomen-ploče na taj do-gađaj i tamo su položeni vijenci predsjednika države, Sabora, Vlade, SABAH-a, domaćina, kao i vijenci brojnih izaslanstava.

Danas se u toj zgradi ZAVNOH-a nalazi Pučko otvoreno učilište, a u maloj dvorani učilišta otvorena je izložba “Otočac – prijestolnica ratne antifašističke Hrvatske”.

Bila je to prigoda da nas kustosica muzeja Gackog pučkog otvore-nog učilišta Otočac Jadranka Prša upozna s izložbom koju čine povi-jesni dokumenti i fotografi je koje je Muzej revolucije naroda Hrvatske 1988. godine predao ondašnjoj Skupštini Općine Otočac.

Svečanost je započela sviranjem himne “Lijepa naša domovino”, na-kon čega se prisutnima obratio zamjenik gradonačelnika Otočca Nenad Janković, koji je najprije izrazio zadovoljstvo što Grad Otočac ima čast biti domaćin svečanosti kojom se vrednuje i evocira datum novije hrvatske povijesti, a koji je prije 70 godina utkan u povjesnicu starog krajiškog i slobodarskoga grada na obalama Gacke.

Podsjetio je da je Prvom zasjedanju ZAVNOH-a prisustvovalo 55 vijećnika, predstavnici Hrvatske seljačke stranke, nacionalnih manjina i Samostalne demokratske srpske stranke, pa i zbog toga zauzima povi-jesno mjesto u povijesti hrvatskog naroda.

ZAVNOH je bio najviše tijelo narodne vlasti u Hrvatskoj tijekom antifašističkoga rata, te je formalno preuzeo funkciju najvišega poli-tičkog tijela Narodnooslobodilačkoga pokreta s Vladimirom Nazorom kao predsjednikom, rekao je Ratko Maričić govoreći o samom tijeku osnivanja i značenju ZAVNOH-a u to vrijeme. Podsjetio je i na uvjete u sklopu tadašnje Četvrte neprijateljske ofenzive i rekao da su se sastali predstavnici hrvatskog naroda i Srba u Hrvatskoj te nacionalnih manji-na, i donijeli zaključke u kojima stoji da se radi o “zajedničkoj borbi hrvatskog i srpskog naroda”. Kazao je i da je to bio snažan poticaj rastu i razvoju NOB-a, te da je već tada postojalo skoro 4600 narodnooslo-bodilačkih odbora kao prvih oblika narodne vlasti.

Kukolj u žituMirando Mrsić, kao izaslanik predsjednika Vlade RH Zorana Mi-

lanovića, rekao je da se nalazi na mjestu s kojeg se pisala povijest Re-publike Hrvatske, odakle se prisjeća događanja koja su nas svrstala na stranu pobjednika Drugog svjetskog rata te među zemlje koje dijele iste

PRIJE 70 GODINA RODIOSE HRVATSKI SABOR

U Otočcu je u organizaciji Saveza antifašističkih bo-raca Republike Hrvatske i Grada Otočca, pod pokrovi-teljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke, u Domu ZAVNOH-a u Otočcu, 26. listopada 2013. go-dine sa zakašnjenjem od gotovo pet mjeseci, obilježena sedamdeseta godišnjica Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, održanog 13. lipnja 1943. godine, a nastavljena sljede-ćeg dana na Plitvicama kod jezera Labudovac. Na tim zasjedanjima donesene su najznačajnije odluke koje su temelj današnje Republike Hrvatske. Formirana je prva vlada i utrt je put današnjem Saboru. Prvi pred-sjednik ZAVNOH-a je bio pjesnik Vladimir Nazor.

vrijednosti na kojima se temelji ujedinjena Europa, čija smo sada članica. Ova obljetnica ujedno je podsjetnik svima koji dovode u pitanje anti-fašizam, jer vi, antifašisti, niste se pomirili sa stanjem stvari i predali. Hrvatska je paljenjem plamena antifašizma, koji je prerastao u konačnu pobjedu, pokazala da cijeni vrijednosti za koje se i danas treba zauzi-mati. S vremena na vrijeme u javnosti se pojavljuju glasovi koji dovode u pitanje antifašističku borbu i antifašističko opredjeljenje naše zemlje.

Radi se o politički marginalnim pojedincima i skupinama koji pred-stavljaju kukolj u žitu. Njima treba uzvratiti da bez antifašizma i ZAV-NOH-a ne bi bilo Hrvatske u sadašnjim granicama – rekao je Mirando Mrsić.

Sloboda je kao cvijet koji treba njegovati– Ovdje se prije 70 godina rodio Hrvatski sabor, ovdje su postavljeni

temelji državnosti današnje neovisne i demokratske Republike Hrvat-ske – započeo je svoje izlaganje pokrovitelj ovog obilježavanja, pred-sjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i nastavio: – Za mene je velika čast što ovdje mogu predstavljati Hrvatski sabor, ali i odgovornost koja proizlazi iz dubokog poštovanja odluka donesenih na zasjedanju ZAV-NOH-a, odgovornost da se očuva tradicija i Hrvatska nastavi graditi na tim vrijednostima. A te su odluke bile dalekosežne za Hrvatsku samo-stalnost i bile su ustavnopravni temelj suvremene Republike Hrvatske.

Jedna od najvećih vrijednosti koju je donijelo zasjedanje ZAVNOH-a održano 13. lipnja 1943. godine, ovdje, u ovoj zgradi, u ovim prosto-rima, bilo je pravo naroda na njegovo samoopredjeljenje. ZAVNOH je, nadovezujući se na najveće vrijednosti prijašnjih sabora, u cijelosti ispunio svoju državotvornu i predstavničku ulogu.

Potrebno je posebno naglasiti da su odluke ZAVNOH-a imale pre-sudno i dalekosežno značenje u obrani hrvatske državnosti, koje su bile ustavno-pravni temelj suvremene Republike Hrvatske.

U izvršnim osnovama svog prvog Ustava, Republika Hrvatska je ja-sno naznačila da svoju državnost u vremenu Drugog svjetskog rata te-melji na Narodnooslobodilačkoj borbi i odlukama ZAVNOH-a o stva-ranju Federativne Države Hrvatske, a nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske. Odluke ZAVNOH-a bile su onaj presudni argument, onaj jezičac na vagi koji je tijekom obrane od velikosrpske agresije u Domovinskome ratu Hrvatskoj donio dugo priželjkivanu punu samo-stalnost i neovisnost, ali i međunarodni ugled i međunarodno prizna-nje u njenim republičkim granicama. Ali, jednom ostvarena sloboda ne znači da je ona zauvijek izborena. Ona je kao cvijet, treba je njegovati i čuvati od nametnika – završio je svoje izlaganje Josip Leko.

Poseban gost, Njegova ekscelencija Shen Zhifei, veleposlanik NR Kine u RH, u ime kineske Vlade čestitao je na pobjedi svima koji su se usprotivi fašizmu i očuvali mir u svijetu. Čestitao je 70. obljetni-cu ZAVNOH-a u ime kineske Vlade i naroda te istaknuo veliki do-prinos svoje zemlje u borbi protiv fašizma te zajedno sa svim miro-ljubivim narodima njezino aktivno čuvanje međunarodnoga poretka.Nakon završetka svečanog dijela uslijedio je kulturno-umjetnički pro-gram u kojem su sudjelovali Folklorno društvo Otočac, Tamburaški orkestar iz Otočca i amatersko kazalište Arupium Gackog pučkog otvo-renog učilišta. B. V.

24FORUM SENIORA

U povodu Međunarodnog dana starijih osoba koji se obilježa-va 1. listopada, gradski i županijski Forum seniora u siner-

giji s Forumom žena i Forumom mladih, na Franjevačkom trgu u Varaždinu organizirao je mjerenje razine šećera u krvi i mjerenje tlaka osobama treće životne dobi.

Zainteresiranim osobama tlak je mjerila doktorica Kristina Hehet Krog, dok je razinu šećera u krvi mjerila medicinska se-stra Marija Branković. Ovoj hvalevrijednoj akciji prisustvovali su i predsjednica Županijske skupštine i predsjednica Foruma žena Dubravka Biberdžić, kao i predsjednik Gradskog vijeća grada i predsjednik Foruma seniora Varaždina Josip Hehet.

Na trgu se tom prilikom dijelilo voće i edukativni materijal promovirajući zdravu prehranu.

FORUM SENIORA OBILJEŽIO MEĐUNARODNI DAN STARIJIH OSOBA

Treba napomenuti da je grad Varaždin pokrenuo inicijativu za otvaranje Dnevnog boravka za osobe starije životne dobi u okviru Doma za starije i nemoćne osobe u Varaždinu, inicijativu kojom je omogućeno da se osobama starije životne dobi osim osiguravanja obroka omogući i uključivanje u kulturne sadržaje i radionice u kojima mogu ispunjavati svoje brojne interese.

Dubravka Biberdžić, predsjednica Županijske skupštine i predsjednik Gradskog vijeća Josip Hehet, prisustvovali su i pri-godnom programu u povodu obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba u Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin.

J. H.

Milutin Baltić, rođen 2. prosinca 1920. godine u Donjem Se-lištu, Glina, Hrvatska, potječe iz siromašne seljačke porodice. Osnovnu školu završio je u svom selu, a dva razreda gimnazije u Glini. U Zagrebu je učio mašino-bravarski zanat. Poslije završe-ne škole, radio je u Zagrebu i u Karlovcu.

Još za vrijeme učenja zanata, upoznao se s naprednim omla-dinskim i radničkim pokretom, u kojem od 1936. aktivno radi. Kao aktivni omladinac u radničkom pokretu Zagreba, primljen je 1938. u SKOJ. Bio je jedan od organizatora štrajkova, demon-stracija i drugih političkih akcija koje je pokretala i vodila KPJ, čiji je član postao u lipnju 1940. Iste godine izabran je i za čla-na MK SKOJ-a u Zagrebu. Zbog njegove aktivnosti, policija ga hapsi i proganja iz Zagreba na tri godine. Međutim, on se ubrzo vraća u grad i živi u njemu polulegalno, ne prekidajući rad u radničkom pokretu, sve do travnja 1941. godine.

Odmah poslije okupacije zemlje, prema odluci CK KPH, Mi-lutin odlazi u rodni kraj, kako bi na glinskom kotaru u novim uvjetima pomogao radu partijskih organizacija. Kako su ustaše i u ovom kraju počele hapsiti i ubijati komuniste i sve ostale na-predne ljude, rad aktivista bio je izuzetno težak. Iskusni ilegalac, Milutin postaje član Kotarskog komiteta KPH za Glinu. On sva-kog dana odlazi u sela i upozorava ljude da ne vjeruju ustaškoj vlasti, da čuvaju oružje i pripremaju se za ustanak.

Održava stalne veze s OK KPH u Karlovcu. Predstavnik je KK KPH Glina na Okružnom partijskom savjetovanju u šumi Abez kraj Vrginmosta, gdje je, uz prisustvo sekretara CK KPH Rade Končara i člana CK KPJ Josipa Kraša donesena odluka o podizanju ustanka na Baniji i Kordunu. Sudjeluje u organizira-nju prvih partizanskih jedinica na Baniji i u akcijama banijskih partizana protiv ustaša, žandara i domobrana. Radi i na stvara-nju prvih organa narodne vlasti. Dvadeset trećeg listopada 1941.

MILUTIN BALTIĆU Zagrebu je 28. 10. 2013. u 93. godini života preminuo prvoborac NOB-a, partizanski general i narodni heroj Mi-lutin Baltić, jedan od organizatora Narodnooslobodilačke borbe Hrvatske i posljednji živući, od 291 narodnog he-roja u Hrvatskoj. Pokopan je uz vojne počasti u Grobnici narodnih heroja na zagrebačkom Mirogoju.

postaje član OK KPH za Karlovac, a u prvoj polovini prosinca izabran je za sekretara OK SKOJ-a za Karlovac.

Godine 1943. Milutin postaje i član Povjerenstva CK KPH za sjevernu Hrvatsku i Zagreb. Na dužnosti sekretara Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku neumorno radi na jačanju i širenju skojevskih organizacija do kraja rata. Poslije rata, Milutin Baltić obnaša mnoge partijske i državne funkcije.

Bio je sekretar Gradskog komiteta Narodne omladine Beogra-da, član CK Narodne omladine Jugoslavije, ministar za rad vla-de NRH, organizacijski sekretar Gradskog komiteta SK Zagreb, član Izvršnog vijeća Sabora, državni sekretar za robni promet Hrvatske, predsjednik Odbora za privredu i potpredsjednik Vi-jeća Saveza sindikata Hrvatske, član CK KPH i CK SKJ, član Predsjedništva vijeća Saveza sindikata Jugoslavije i predsjednik komisije za društveno-ekonomske odnose, razvoj privrednog si-stema i dugoročnu ekonomsku politiku Predsjedništva CK SKJ.

Bio je i predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske od svibnja 1983. do svibnja 1984. godine i njegov član sve do odlaska u mirovinu.

Milutina smo znali i poznavali kao smirenog i razumnog čo-vjeka koji je uvijek najprije smislio, a tek tada izrekao svoju mi-sao. Bio u je u stalnoj borbi za ljude, njihov bolji položaj, za sigurnost i boljitak radničke klase, za pravednost i zakonitost i u partiji i u društvu.

Umro je pravi istinski vođa, čovjek iz naroda i za narod, čo-vjek koji nikad nije radio razlike među ljudima po njihovoj vjeri, spolu ili pripadnosti naciji, nego samo važući njihov rad, njihov društveni doprinos, njihovo domoljublje i njihovo poštenje.

Iza sebe je ostavio sina Vladimira i kćerke Jasnu, Ivanu i Zoranu.

Božidar Vidović

IN MEMORIAM

VARAŽDIN

IzbornakonvencijaGO SDP-aZagreb