Pula, Nedjelja, 17. srpnja 2016. Broj 192 / GODINA LXXIICijena 7,00 Kn · SLO 1,20 EUR · 1,50 EURnedjeljom

ANDRE AGASSI NA ATP TURNIRU U UMAGU

VOJNI PUČ U TURSKOJ: DIO VOJNIH SNAGA U NOĆI S PETKA NA SUBOTU SILOM POKUŠAO SVRGNUTI VLAST

Erdogan preživio puč, 265 mrtvih, tisuće uhićenih• Puč je skršen zračnim udarima lojal-nog zrakoplovstva i sukobima policije, lojalnog dijele vojske i civila s pučisti-ma diljem zemlje

• Vlada je objavila da je među ubije-nima 104 urotnika ili njihovih simpati-zera. Ostali mrtvi su pripadnici lojalne policije, vojske i civili str. 2 i 3

Sed

at S

UN

A/E

PA

HRVATSKA NA IZBORIMA 11. RUJNA, NARODNA KOALICIJA POTPISALA SPORAZUM U ZABOKU

Milanović očekuje mirnu, ako treba i dosadnu kampanju

str. 5

U prilogu Nedjelja plus

CHEMTRAILS: S NEBA NAM NA TLO PADAJU ALUMINIJ, BARIJ, STRONCIJ, TITANIJ…

Čudni aviotragovi česta su pojava i nad Istrom

str. 34 i 35

DODJELOM ZLATNIH ARENA SVEČANO ZATVOREN 63. PULSKI FILMSKI FESTIVAL

str. 38 i 39

Vraćam se i dogodine!

VELIKA ZLATNA ARENA Ogrestinom “S one strane”

D. Š

TIFA

NI�

ZAGREB - HRT je ocijenio neutemeljenima medijske napise da se na Trećemu pro-gramu Hrvatskog radija provode čistke i guše novinarske slobode, a novinarima onemogućuje rad. Programsko vodstvo HRT-a, stoji u priopćenju, posebno ističe

da radijska novinarka Ljubica Letinić, koja se u dijelu medija dovodi u vezu sa spo-menutim tezama, i dalje radi svoj novi-narski posao u Dokumentarnoj produkciji Hrvatske radiotelevizije. Ističu da nitko od stalno zaposlenih nije dobio otkaz. (H)

Na Trećem se ne provode čistke

*NovostiNedjelja, 17. srpnja 2016.

DRAMA U TURSKOJ: DIO VOJNIH SNAGA SILOM

Piše Danko RADALJAC

ZAGREB - Pokušaj vojnog udara u Turskoj, koji je zapo-čeo u petak navečer je propao i Recep Erdogan ostaje na vla-sti, vjerojatno još sigurnije i čvršće pozicije. Ukupno je 265 ljudi ubijeno, a vlasti su dosad uhitile više od 2800 urotnika, objavio je premijer Binali Yildi-rim u subotu poslijepodne.

Erdogan na sigurnom Može se kazati kako je već

oko tri sata ujutro bilo jasno da je puč propao, jer tada se Re-cep Erdogan vratio iz svoje od-marališne rezidencije u Mar-marisu, što je bio signal kako je siguran u svoju poziciju u Istanbulu. U Ankari su borbe potrajale nešto duže, ali se ju-čer utvrdilo kako i taj grad u potpunosti kontroliraju lojalne snage turskog predsjednika.

Prema dosadašnjim izvje-štajima, puč je započeo bom-bardiranjem državnih zgrada u Ankari te izlaskom vojnih po-strojbi u Istanbulu. Za sada je teško procijeniti koliki dio vojne strukture je sudjelovao u opera-ciji, ali obzirom na rezultat, lo-gično je zaključiti kako se nije radilo o velikom broju. Vojska je uspjela zauzeti i nacionalnu televiziju, ali samo na kratko. Jedan od voditelja je objavio proglas u kojem je rečeno da je vojska preuzela upravljanje dr-žavom te da ljudi ostanu mir-ni, da se ništa neće promije-niti osim što će se “trenutačne

političke vlastodršce zatvoriti i uskoro provesti nove izbore”.

Turski predsjednik Recep Erdogan oglasio se sa sigurne lokacije u Marmarisu, ljetova-lištu na jugozapadu zemlje, i

pozvao sve lojalne snage da im se suprotstave. Zatražio je i pomoć naroda i pozvao ga da izađe na ulice. Puč je skr-šen zračnim udarima lojal-nog zrakoplovstva i sukobima

policije, lojalnog dijele vojske i civila s pučistima diljem ze-mlje. Vlada je objavila da je među ubijenima 104 urotnika ili njihovih simpatizera. Ostali mrtvi, njih 161, su pripadnici lojalne policije, vojske i civili.

Većina europskih avio-kompanija od petka je presta-la s letovima prema Turskoj, što je uzrokovalo probleme u prometu, obzirom da je Ista-nbul peta europska zračna luka po broju putnika te jed-na od većih međupostaja na interkontinentalnim letovi-ma. Europski diplomati su

KovaË: Podržavamo legitimnu i demokratski izabranu tursku vlast

“Hrvatska podržava izabranu vlast u Ankari i ističe važnost poštivanja ustavno-pravnog poretka i vladavine prava”, izjavio je ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač u povodu pokušaja vojnog udara u Turskoj, dodajući da su naši državljani koji žive ili su se zatekli u toj zemlji dobro i na sigurnom.

- Turska je naš važan partner, strateški partner u NATO-u i na području jugoistoka Europe gdje se Turska angažirala na stabiliziranju prilika. Naši državljani koji žive ili su se zatekli u Turskoj, su na sigurnom i nisu ugroženi. Nastavljamo voditi brigu o našim državljanima. To činimo s hrvatskim veleposlanstvom u Ankari i generalnim konzulatom u Istanbulu i mogu vam reći da su naši građani na sigurnom i nisu ugroženi. Mi smo u tu svrhu u ministarstvu i uspostavili krizni stožer koji skrbi o našim državljanima i koji nas informira o tome što se dalje događa u Turskoj, kazao je ministar.

Potvrdio je da su se brojni hrvatski državljani javili veleposlanstvu i konzulatu te da za sada, prema informacijama s kojima raspolažu, “nema naznaka da je netko ugrožen ili da je na nekom nesigurnom mjestu”.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova također je priopćilo da intenzivno prati situ-aciju u Turskoj te apelira na državljane RH koji se nalaze u Istanbulu i Ankari da ostanu u svojim domovima ili u hotelima, a za sve daljnje upite da se slobodno obrate Veleposlan-stvu RH u Ankari na brojeve +905333034882 i Generalnom konzulatu RH u Istanbulu na +905323089657. Hrvatskim državljanima savjetuje da sada ne putuju u Tursku, da malo pričekaju, iako već sada stižu informacije da se stanje smiruje i da će se vrlo brzo usposta-viti javni red.(H)

Je li Erdogan unaprijed znao za puË?

U kontaktima s nekoliko turskih novinara, koje se može smatrati oporbeno nastrojenima Erdoganovu režimu, može se čuti kako postoje indicije da je turski predsjednik znao za pripremu puča, ali ga je namjerno pustio da se dogodi. Naime, drže da je znao kako je udar logistički slabo spremljen te da je osuđen na propast. U prilog toj tvrdnji govore glasine kako je dio stranih diplo-matskih predstavništava ovaj tjedan bio zatvoren te da se prije petka iz Turske evakuiralo dosta stranih humani-tarnih djelatnika. Također, činjenica da je Erdogan bio u svojoj teško dostupnoj odmarališnoj rezidenciji dodatno potkrepljuje njihova stajališta.

Drže kako je Erdogan puč dopustio samo kako bi do-datno pojačao svoju poziciju. Znajući da manji dio vojske sudjeluje u organiziranju svrgavanja, bio je siguran da ih se može spriječiti, a u razrješavanju stvari nakon udara dodatno “počistiti” vojsku od kadrova koji mu nisu lojalni - sudjelovali ili ne u samom puču.

PROPAO VOJNI UDAR

Erdogan preživio puč, 265 mrtvih, tisuće uhićenih

Pučisti su tenkovima zatvorili mostove preko Bospora, zauzeli zračnu luku u Istanbulu i prekinuli emitiranje držav-nih medija. Puč je skršen zračnim uda-rima lojalnog zrakoplovstva i sukobima policije, lojalnog dijele vojske i civila s pučistima diljem zemlje

Turski vojnici na trgu Taksim u Istanbulu

Vojni udar u noći s petka na subotu u Turskoj

EPA

EPA

Glas Istre Novosti

**SRB - Autohtona Hrvatska stranka pra-va (A-HSP) dobila je rok da šator i dru-gu opremu ukloni s prostora uz antifaši-stički spomenik u Donjem Srbu najkasnije do danas, a ne uklone li ga sami, to će učiniti policija, potvrdio je glasnogovor-

nik zadarske Policijske uprave Elis Žodan. Dodao je da je organizator skupa dobio rješenje o zabrani organiziranja javnog skupa jer da nije dobio općinsko odobre-nje za korištenje prostora i postavljanje šatora, ni usmeno ni pismeno. (H)

A-HSP mora ukloniti šator

MEDULINCI PRED BROJNIM GOSTIMA OTVORILI OBNOVLJENU VJETRENJAČU I NOVI TRG NA RIVI

Neka se jedra starog malina vrtidu još sto lit!

PIŠE Duška PALIBRK

MEDULIN - Naš malin na vitar jopet je kaj mladić i neka se njegova jedra vrtidu još sto lit!, želja je s kojom su medulinski načelnik Goran Buić i tehnički ministar turiz-ma Anton Kliman simbolič-ki pokrenuli obnovljen sta-ri medulinski malin u petak navečer na svečanosti koja je u dnu rive okupila mnoštvo svijeta, domaćeg i turistič-kog. Program je bio lijep, s djecom iz vrtića i osnovci-ma, plesačima i folklorašima, ali svi su jedva čekali da se zavrte ta prekrasna jedra. I bilo je dojmljivo, praćeno du-gim vatrometom. Potom se uz koncert Brune Krajcara fe-štalo dugo u noć. Nije se šte-djelo, jer je ovo bio velik dan za Medulince koji godinama sanjaju o ponovnom pokre-tanju svoje vjetrenjače.

Posveta Vukovaru- Vjetrenjača je simbol

Medulina, izgrađena pri-je 130 godina, sada je ob-novljena i ponovno se vrti i melje žito na isti način kao u davna vremena, uz malu pripomoć elektromotora kad vjetar zakaže. Nadam se da će privući školarce iz ci-jele Hrvatske i šire da dođu

vidjeti malin u Medulinu tijekom cijele godine. Pro-jekt je to koji povezuje ljude, kao što je to činio u prošlosti kada su se ovdje okupljali i mljeli žito ljudi iz cijele juž-ne Istre, sve do Mošćeničke Drage, Cresa i Suska, rekao je načelnik Buić u svečanoj odori Hrvatskih sokola.

I nisu to prazne riječi - u noći plavičasto osvijetljen, bi-jeli kamen i bijela jedra sta-rog malina zaista dominiraju čitavim medulinskim zalje-vom, iako je na njegovu rubu i nevelik izdaleka. Izdvaja se svojom autentičnošću, kao mali biser u moru globalno prepoznatljivih turističkih sadržaja. Obrubljen je zele-nilom i vodom, a oko njega prostran plato popločan sivo-bijelim betonskim kvadrati-ma. Novi je to medulinski trg na kraju šetnice, idealan za različite zabavne i kulturne programe. Investicija je vri-jedna 2,5 milijuna kuna.

Djeca iz vrtića i medulin-ski osnovci oslikavali su svoj mlin na keramici, papiru, platnu; opsjedao je i odra-sle, polaznike likovne radi-onice udruge MedulinArt, poznate umjetnike i kera-mičare. Svoje radove u noći otvorenja vjetrenjače ponu-dili su na štandovima, a sav

prikupljen novac ići će za obnovu vukovarskog sim-bola - Vodotornja. Donaci-je za Vukovar prikupljale su se i prodajom knjige “Me-dulinski mlinovi”, autora i urednika povjesničara An-dreja Badera, te na štando-vima s jelom i pićem.

Čitava večer, zapravo, bila je posvećena tom Gradu prijatelju pa je poseban gost bio vukovarski gradonačel-nik Ivan Penava. Uz pred-sjednika Općinskog vijeća Marka Zlatića, zamjenicu istarskog župana Giuseppi-nu Rajko, voditeljicu pro-jekta revitalizacije Manuelu Hrvatin, mnoštvu okuplje-nih obratili su se i ministar Kliman te njegov prethod-nik Medulinac Darko Lo-rencin u čije je “vrijeme” i započet ovaj projekt. Mini-starstvo turizma, naime, u obnovu starog mlina uložilo je 800 tisuća od ukupno po-trošenih 973 tisuće kuna.

Pokazni primjerLorencin naglašava

jaku simboliku ovog pro-jekta. “To je pokazni pri-mjer kako se može na-praviti objekt koji ima i uporabnu i marketinš-ku vrijednost u turizmu”, kaže Lorencin. Iz djetinj-stva vjetrenjaču pamti kao kulu, tako su je tada zva-li, i ovdje su se održavali sportovi na vodi. “Bilo je to zapušteno područje, 50 metara dalje bio je izlaz kanalizacije, a sada ima-mo uređenu rivu, sa svom infrastrukturom na kojoj se može graditi dalje”, za-ključio je Lorencin.

POKUŠAO SVRGNUTI AKTUALNU VLAST

već u petak navečer počeli s podržavanjem Recepa Erdo-gana i njegovog demokratski izabranog vodstva.

Nejasna situacijaPrema medijskim infor-

macijama, načelnik Glavnog stožera turske vojske, Hulusi Akar, nije sudjelovao u puču, već je bio zarobljen u petak navečer i stavljen u pritvor u zračnoj bazi kod Ankare. Tije-kom ranog jutra je ipak oslo-bođen, ali je Erdogan umje-sto njega u kriznom stožeru na čelo vojnih jedinica posta-vio generala Umita Dundara. On je pak izjavio da iza puča stoji dio snaga u Ratnom zra-koplovstvu, Kopnenoj vojsci i Vojnoj policiji.

Politički gledajući, sudbi-na Akara za sada nije pozna-

ta, dakle ne zna se hoće li za-držati svoju poziciju ili će biti smijenjen. Također, medijski izvori navode kako je inter-ventno smijenjeno najmanje pet generala i 29 pukovnika i brigadira, zbog sumnji u su-djelovanje u puču.

Erdogan je u svom prvom medijskom nastupu nakon početka puča za ovaj vojni udar optužio Fethullaha Gu-lena, turskog klerika koji već neko vrijeme živi u Sjedinje-nim Američkim Državama. Gulen je već to javno deman-tirao, ali će se sljedećih dana zasigurno voditi medijska bit-ka oko toga stoji li Gulen iza puča ili ne. Gulen je inače čel-ni čovjek pokreta Hizmet, ko-jeg podupire otprilike deset posto turskog stanovništva. Iako je Erdoganov politički

oponent, nije klasični seku-larist, čak se može kazati da je bliskiji Erdoganovim isla-mističkim stajalištima, ali s drugačijim tumačenjem toga kako bi politika ove države trebala izgledati. Zbog toga i nije najjasnije jesu li pokušaj udara u vojsci provodili ista-knuti sekularisti, ili pak jedno od islamističkih krila.

Reforma vojskeTurska vojska je još od vre-

mena Mustafe Kemala Ata-turka, odnosno sad već goto-vo sto godina, nositelj zaštite sekularnosti u Turskoj. U tom vremenu su obavili dva vojna udara, 1960. i 1980. godine, uz još nekoliko upozorenja vladama da promjene smjer politike. Dolaskom Erdoga-na na vlast, započela je refor-ma vojske kojoj je za cilj bio spriječiti daljnje mogućnosti vojnih udara. Erdogan je tako uhitio na tisuće časnika i do-časnika koje se držalo nosite-ljima sekularne struje, slabe-ći tako i sam utjecaj vojske. Time je posredno doveo i do slabljenja turske vojne moći, a analitičari će se složiti kako je zrakoplovstvo ostalo njihov i najmoderniji i najmoćniji dio. Stoga, ukoliko se potvrdi da su oni vodili pučiste, vje-rojatno slijede čistke i u ovoj grani vojske.

Ekspresna masovna Ëistka u sudstvuTurska agencija Anadolija objavila je kako je vlada otpustila 2.745 sudaca i tužitelja

diljem države. Službeno tursko objašnjenje je kako se radi o ljudima koji su bliski Fetulla-hu Gulenu, ali oporbene političke pozicije smatraju da se radi o čišćenju kadrova koji nisu lojalni Erdoganu i njegovim političkim suradnicima.

SAD, Rusija i NjemaËka snažno uz izabranu vlast Američki državni tajnik John Kerry izjavio je da Sjedinjene Države nisu dobile nikakav

zahtjev za izručenjem islamskog klerika Fethullaha Gulena, ali da su voljne pomoći u istrazi pokušaja vojnog udara u Turskoj. Također je kazao da će Sjedinjene Države pomoći Turskoj u istrazi pokušaja vojnog udara i pozvao je turske vlasti da podnesu dokaze protiv Gulena. Američki državni tajnik ponovio je potporu SAD-a turskoj vladi.

Rusija je ponovila svoju spremnost da se pridruži konstruktivnoj suradnji s legitimnim turskim vodstvom, rečeno je u ruskom ministarstvu vanjskih poslova u subotu. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier najoštrije je osudio pokušaj vojnog udara u Turskoj, dok je istodobno tisuće njemačkih građana turskog porijekla diljem Nje-mačke prosvjedovalo u znak podrške turskom predsjedniku. (H)

Puč je započeo izlaskom vojnih postrojbi

Ljudi bježe s ulica

EPA

To je pokazni primjer kako se može napraviti objekt koji ima i uporabnu i marketinšku vrijednost u turizmu. Bilo je to zapušteno područje, 50 metara dalje bio je izlaz kanalizacije, a sada imamo uređenu rivu, sa svom infrastrukturom na kojoj se može graditi dalje, kazao je bivši ministar turizma Darko Lorencin

N. L

AZA

RE

VI�

EPA

Goran Buić i Anton Kliman

D. J

ELI

NE

K

3Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Glas Istre Novosti

PRAVNI VAKUUM: VLADA UREDBOM MIJENJA ZAKON, NEMA SABORA DA PROVEDE JAVNI NATJEČAJ ZA MJESTO RAVNATELJA

ZBOG POTICANJA NA NASILJE I MRŽNJU SPORAN FILM “JASENOVAC - ISTINA”

Piše Tihomir PONOŠ

ZAGREB - Antifašistička liga Hrvatske podnijela je kaznenu prijavu protiv Jakova Sedlara zbog, kako navode, falsifikata koje je koristio u stvaranju fil-ma "Jasenovac - istina". Prija-va je podnesena zbog kazne-nog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. stavak 4. Kaznenog zakona, a za kršenje tog paragrafa pred-viđena je zatvorska kazna do tri godine.

Prešućivanja i krivotvorine

U prijavi se navodi da je 4. travnja u Kinu Europa u Za-grebu premijerno prikazan spomenuti dokumentarni film, a tim je filmom Sedlar javno poricao i znatno uma-njio kaznena djelo genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina i to "služeći se zamjenom teza, lažnim ar-gumentima, krivotvorinama, prešućivanjem povijesnih či-

njenica na način prikladan da se može potaknuti nasilje ili mržnja". U prijavi Antifa-šistička liga navodi da se u fil-mu poriče i znatno umanjuje genocid počinjen protiv Ži-dova, Srba i Roma, a mržnja potiče prvenstveno prema Sr-bima. Sedlaru se konkretno zamjera manipuliranje broj-kom žrtava jasenovačkog lo-gora i negiranje podataka.

Navodi se i fotomontaža, odnosno slučaj naslovnice "Vjesnika" od 15. svibnja 1945. godine za koju je novinar por-tala lupiga.com ustvrdio da je riječ o fotomontaži. Sedlar je u filmu prikazao "Vjesnik" s na-slovom "Mnoge leševe iz jase-

novačkog logora Sava donijela do Zagreba", a tekst pod tim naslovom odnosi se na pitanje Trsta, Istre i Slovenskog pri-morja što znači da "naslov o leševima iz Jasenovca i članak o Trstu nemaju ama baš nika-kve veze jedan s drugim".

Kaznena prijava podnese-na je i zbog toga što je, kako tvrdi Antifašistička liga, kao ilustraciju u filmu krivotvo-rio dva pisma i potpis Ante Pavelića upućena Mili Bu-daku, a ta pisma nisu pisa-na na pisaćoj mašini iz tog

doba. Nadalje, u Sedlarovu filmu objavljene su fotogra-fije koje bi se trebale odnosi-ti na logor Jasenovac, "ali se zapravo radi o fotografijama uslikanim na drugim lokaci-jama i drugim vremenskim razdobljima".

Ni biografi je nisu točne

Ni biografije pojedinih lju-di koji se spominju u filmu ne odgovaraju činjenicama. An-tifašistička liga navodi slučaj biografije jasenovačkog vele-trgovca Lazara Bačića za ko-jega se u filmu navodi da je sa sinom pobjegao u Srbiju gdje su podupirali kvislinški Nedićev režim, a Lazar Bačić nije otputovao u Srbiju, već je umro u Zagrebu u privm da-nima nakon uspostave NDH. U svrhu stvaranja teze o ja-senovačkom logoru od 1945. do 1951. u kojem su komu-nističke vlasti pogubile znat-no više žrtava nego NDH od 1941. do 1945. Sedlar je pre-šućivao "znanstveno utvrđe-ne činjenice o genocidnosti NDH izbjegavanjem same ka-tegorije riječi genocid i zločin protiv čovječnosti u odnosu na prirodu i djelovanje pri-padnika ustaških vojnih jedi-nica i pripadnika vlasti NDH". Sedlar je kazneno prijavljen i zato što je "komunističke zlo-čine na Bleiburgu definirao kao genocid nad Hrvatima, a historiografsku utvrđenu ge-nocidnost NDH i ustaškog lo-gora Jasenovac definira kao komunistički mit".

KAMPANJA: KANDIDAT ZA ŠEFA HDZ-A SA ČLANSTVOM ZAGREBAČKOG OGRANKA

Plenković ne planira dati ostavku u EP-u

ZAGREB - Budući predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je da neće dati ostavku na funkciju za-stupnika u Europskom par-lamentu nakon što bude izabran za šefa stranke.

- Zašto bih ja podnosio ostavku? Da li je netko od kolega iz Sabora možda podnio ostavku? Moj man-dat traje. Tamo imam vrlo važne i ozbiljne zadaće. Preuzeo sam i odgovornost potpredsjednika Odbora za vanjske poslove, šefa de-legacije za Ukrajinu. Imam niz obaveza koje rješavam zajedno sa svojim surad-nicima, rekao je Plenković prije susreta s članstvom i vodstvom zagrebačkog HDZ-a. Odgovarajući na pitanje novinara kako će pomiriti dužnost pred-sjednika HDZ-a i obveze u Europskom parlamentu Plenković je odgovorio da za to “treba puno raditi”, te da se ne boji prigovora političkih protivnika.

- Nemaju zašto prigova-rati. Imate kolegicu Ružu

Tomašić koja je trenutač-no predsjednica Hrvatskih konzervativaca, imate niz kolega drugih. Pogledajte malo praksu u Europskom parlamentu kolega koji su vodili stranke. To su jeftini bodovi koje netko želi u ovom trenutku dobiti. Ja sam se za taj mandat kan-didirao dva puta. Radim svoj posao vrlo odgovor-no. Malo se raspitajte kod kolega u Europskom par-lamentu jesu li zadovoljni sa mnom kao kolegom, rekao je Plenković. Dodao je da je Vlada Tihomira Oreškovića “donijela dva vrlo kvalitetna dokumen-ta, proračun koji je išao za smanjenje deficita, te Nacionalni program refor-mi”. Plenković je naglasio da je otvoren za suradnju s Mostom.

- Ne odgovaram za nes-porazume koji su postojali u aktualnoj Vladi. Popis na kojem bi bio sadržaj naše suradnje je spreman za ispisivanje, rekao je Plen-ković. Z. CRNČEC

Sedlaru se za-mjera manipu-liranje brojkom žrtava jaseno-vaËkog logora i negiranje poda-taka

Kovačić vjerojatno još šest mjeseci na čelu HRT-aZAGREB - Premda mu je

po važećem Zakonu o HRT-u mandat vršitelja dužnosti tre-bao završiti 4. rujna, svi su izgledi da će Siniša Kovačić od tehničke Vlade dobiti priliku da javni servis kao v.d. glav-nog ravnatelja vodi i dalje, još šest mjeseci. Pokrenuto je, naime, javno desetodnev-no savjetovanje o prijedlogu Uredbe o izmjeni zakona o HRT-u kojom bi se izmijenio članak 19. stavak 4. Zakona o HRT-u na način da se rok za obavljanje poslova vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja

HRT-a sa šest mjeseci produlji na dvanaest mjeseci.

U obrazloženju se podsje-ća kako je Hrvatski sabor do-nio Odluku o raspuštanju pa sve da se i raspiše javni natje-čaj za izbor glavnog ravnatelja HRT-a nema ga tko provesti. Ili, kako se pojašnjava, posve je izvjesno da HRT nakon 4. rujna 2016. godine neće ima-ti zakonskog zastupnika koji je ovlašten predstavljati i za-stupati ovu javnu ustanovu u pravnom prometu. Osnovnu za donošenje Uredbe Vlada je pronašla u prvom članku

Zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvat-skoga sabora. U Vladi ne dvo-je kako se tu radi o pitanju gospodarske politike. Odno-sno, ističe se kako je pitanje zakonskog zastupnika HRT-a nužno žurno riješiti, kako bi se omogućilo nesmetano po-slovanje ove javne ustanove do imenovanja Glavnog rav-natelja HRT temeljem javnog natječaja.

- Iz svih navedenih razlo-ga, predlaže se da Vlada Re-publike Hrvatske uredbom

sa zakonskom snagom iz-mjeni odredbu članka 19.a stavka 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji na način da se propisani rok trajanja za obavljanje dužnosti vršite-lja dužnosti Glavnog ravna-telja produlji sa šest mjeseci na godinu dana, što je inače prema 43. Zakonu o ustano-vama opći vremenski rok na koji se može imenovati vr-šitelj dužnosti ustanove. Na ovaj način osigurat će se re-dovito i nesmetano funkci-oniranje Hrvatske radiotele-vizije kao javne ustanove od

interesa za Republiku Hrvat-sku u danim okolnostima - poručuje Vlada.

Siniša Kovačić, posve je izvjesno, ostaje v.d. glavnog ravnatelja i nakon 4. rujna, mada se bukvalno do jučer činilo kako će Nadzorni od-bor HRT-a ovaj nastali vaku-um riješiti tako da od Trgovač-kog suda na temelju Zakona o ustanovama zatraži imenova-nje privremenog upravitelja HRT-a. Je li ga ova odluka gura i korak bliže konačnom ime-novanju za glavnog ravnate-lja, ostaje vidjeti. S. PAVIĆ Siniša Kovačić

D. L

OV

RO

VI�

Danas izbor predsjednikaDanas će se održati izbori za predsjednika HDZ-a.

Andrej Plenković jedini je kandidat za predsjednika stranke na izborima koji će se održati po načelu “je-dan član - jedan glas”. Oko 220.000 članova HDZ-a do 19 sati mogu glasovati u gradskim, općinskim i područnim izbornim povjerenstvima. Plenković će na toj dužnosti zamijeniti Tomislava Karamarka, koji je 21. lipnja dao ostavku jer nije uspio sastaviti saborsku većinu. Plenković je za svoju kandidaturu dobio više od 35.000 potpisa članova stranke, a u svojemu izbornom programu ističe da će mu glavni cilj biti vratiti povjerenje birača vjerodostojnom i dosljednom politikom HDZ-a. Smatra kako HDZ još jedanput može “postati predvodnik modernizacije uz puno podržavanje tradicionalnih vrijednosti”. (H)

Otvoren za suradnju s Mostom - Andrej Plenković

D. K

OVA

ČE

VI�

Liga smatra da je filmom "Jasenovac" Sedlar javno poricao i znatno umanjio ka-zneno djelo genocida, zločina protiv čovječ-nosti i ratnog zločina

Antifašistička liga kazneno prijavila Jakova Sedlara

Jakov Sedlar

Jako

v P

RK

I�/C

ropi

x

4 Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Milanović očekuje da se “zaglušujući topot negative” konačno arhivira i nada se da ga je posljednji put netko koristio “u ovoj epohi naše povije-sti”. Zato vjeruje u kampanju koja će biti “mirna i sadržajna”

Piše Jagoda MARIĆ

ZAGREB - Predsjednica Ko-linda Grabar-Kitarović raspi-sala je - kako se i očekivalo - izbore za 11. rujna, a jučer su, samo nekoliko sati nakon te njezine odluke, čelnici stran-ka Narodne koalicije, SDP-a, HNS-a, HSS-a i HSU-a, pot-pisali Sporazum o zajednič-kom izlasku na te izbore. Ne-poznato je još kad odluka o raspisivanju izbora stupa na snagu, jer u njoj stoji da je to s danom objave u Narodnim novinama, pa se ne zna točno do kad će se predavati liste i kad će službeno početi prediz-borna kampanja. No, prema ranijim najavama, rokovi bi trebali početi teći tek krajem srpnja ili početkom kolovoza tako da se izbjegne službena kampanja prva dva tjedna u kolovozu. A, ta bi kampanja, barem prema izrečenom u Za-boku, trebala biti manje oštra, a više sadržajna nego proš-la. Govorili su o tome i čelni-ci Narodne koalicije, a zani-mljivo je da je nakon objave SDP-a na twitteru da je Spo-razum potpisan s HDZ-ovog twittera stigla poruka “Sretno, neka bolji pobijedi”.

OmekšivačOve su dvije stranke na druš-

tvenim mrežama proteklih mjeseci razmjenjivale puno oš-trije poruke. Hoće li sadašnje mirnije stanje potrajati nešto dulje pokazat će uskoro, mož-da već od ponedjeljka kad će HDZ preuzeti novi predsjednik Andrej Plenković.

Njegov glavni konkurent za premijersku dužnost pred-sjednik SDP-a Zoran Milano-vić pozvao je konkurente na predstojećim izborima da se nadmeću u idejama, politi-kama i sadržaju, ističući kako se stranke Narodne koalicije više ne žele okretati prošlo-sti. Očekuje da se “zaglušu-jući topot negative” konač-no arhivira i nada se da ga je posljednji put netko koristio “u ovoj epohi naše povijesti”. Zato vjeruje u kampanju koja će biti “mirna i sadržajna, ako treba ponekad i dosadna” i

da se u njoj ne govori o 1941. ili 1991. godini.

Narodna koalicija, čini se, kampanju će temeljiti na radu i obrazovanju, jer je to, kako su više puta naglasili njezini čel-nici, jedini put za poboljšanje

stanja u Hrvatskoj. Radi toga su se, pojasnio je Milanović, u veliku koaliciju okupili svi koji su za progresivnu Hrvatsku.

- Narodna koalicija oku-plja hrvatsku ljevicu, centar i desni centar. Tradicionalniju

notu dobivamo s HSS-om. To je na neki način velika koali-cija, Nije od zida do zida, jer ni jedna ne može okupiti baš sve. Ali, mislim da smo okupi-li sve ono što je za progresivnu Hrvatsku, kazao je Milanović.

Pojasnio je i koliko je važ-na uloga HSS-a, nešto tradi-cionalnije stranke od ostalih, jer HSS postaje “neka vrsta omekšivača u nastupu i sa-držaju”.

- Stvari ne idu preko koljena, ni u ekonomiji ni u društvu, ni u obitelji. Kad se lomi pre-ko koljena dogodi se ono to se jučer dogodilo u Turskoj. Tako nećemo. Mi smo moderna ze-mlja, imamo progresivne ide-je, ali smo isto tako svjesni da stvari ne idu preko noći. Ne iz ekonomskih, već iz emotivnih, nekih dubljih razloga. Ljudima treba vremena da neke stvari prihvate i da idemo naprijed, tamo gdje nam je mjesto, a to je zapadna Europa, poručio je Milanović. Dodao je i da oče-

kuje da će čelnici stranaka Na-rodne koalicije, pogotovo dva veća partnera (HNS, HSS) biti u Vladi, jer moraju biti u prvim redovima.

Povijesna prekretnicaPredsjednik HNS-a Ivan Vr-

doljak očekuje da će nova ko-alicija preuzeti političku odgo-vornost i vratiti dostojanstvo, ne samo političkim institucija-ma nego i građanima Hrvatske, stvarati budućnost s moder-nim obrazovanjem i razvije-nim gospodarstvom, te doka-zati da Hrvatska može bolje nego što je bilo u proteklih go-dinu dana. Posebno je nagla-sio da važnost toga da Narod-na koalicija sastavi Vladu koja će se usuditi donositi odluke i preuzeti odgovornost.

O tome da se Narodna koali-cija neće baviti prošlošću govo-rio je i predsjednik HSS-a Krešo Beljak koji je istaknuo da je bit-na budućnost hrvatske djece, hrvatskog sela i grada, svih gra-đana, bez obzira na vjeru, naci-ju, porijeklo i različitosti.

- Borimo se za Hrvatsku 21. stoljeća, Hrvatsku koja će imati stabilnu vlast i neće tr-pjeti eksperimente kakve smo, nažalost, trpjeli prote-klih gotovo godinu dana, ka-zao je Beljak.

Potpisivanje jučerašnjeg spo-razuma predsjednik HSU-a Sil-vano Hrelja vidi kao povijesnu prekretnicu Hrvatske, jer Hr-vatska mora biti “bolja, ljepša i pametnija”, zemlja koja napre-duje, štiti slabije i blista dalje.

“Borimo se za Hrvatsku 21. stoljeÊa, Hr-vatsku koja Êe imati stabilnu vlast i neÊe trpjeti ekspe-rimente kakve smo, nažalost, trpjeli proteklih gotovo godinu dana.” Krešo Beljak

“Narodna koa-licija okuplja hr-vatsku ljevicu, centar i desni centar. To je na neki naËin velika koalici-ja. Nije od zida do zida, jer ni jedna ne može okupiti baš sve.” Zoran MilanoviÊ

“Potpisivanje sporazuma je povijesna pre-kretnicu Hr-vatske. Hrvat-ska mora biti “bolja, ljepša i pametnija”, zemlja koja napreduje, štiti slabije i blista dalje.” Silvano Hrelja

“OËekujem da Êe nova Na-rodna koalicija preuzeti politiË-ku odgovornost i vratiti do-stojanstvo, ne samo politiËkim institucijama, nego i graani-ma Hrvatske.” Ivan Vrdoljak

Glas Istre Novosti

PALA ODLUKA: HRVATSKA NA IZBORIMA 11. RUJNA, NARODNA KOALICIJA POTPISALA SPORAZUM

Dogovorili smo se za dva sata

Na pitanje o problemi-ma između HNS-a i SDP-a u pregovorima oko mje-sta na listama, Vrdoljak je kazao da su dogovori postignuti za dva sata te da je to tako “među normalnim ljudima, koji znaju kakav vid odgovor-nosti trebaju preuzeti i što trebaju odraditi”. Re-sori u budućoj Vladi nisu podijeljeni, tvrdi Vrdoljak, jer će se o tome razgo-varati na način da Vlada treba biti što efikasnija. Kad su u pitanju liste u deset izbornih jedinica, od 140 mjesta SDP pripadaju 93, HNS-u 24, HSS-u 14 i umirovljenicima 9. U sporazum je uključena i “ženska” kvota pa od tih 140 kandidata na listama njih 56 bit će žene.

Milanović: Vjerujem u kampanju u kojoj se neće

govoriti o “41. ili “91.

Most je put HDZ-a i to bi trebao reÊi prije izboraPostoji li mogućnost suradnje s Mostom, zanimalo je novinare, s obzirom na to da iz Mo-

sta poručuju da oni ne bi mogli dati potporu Narodnoj koaliciji ako bi premijer bio Milanović. - S obzirom da mene ovakva pitanja duboko emocionalno potresaju, odgovorit će vam

Krešo, rekao je Milanović. Beljak je pak prije odgovora kazao da on ne zna što je zapravo Most, je li to “stranka, pokret ili skupina ljudi iza kojih stoje tajna društva, te ide li ta sku-pina ljudi po svoje mišljenje, ne u Bruxelles, nego u Moskvu”. Beljak vjeruje da će Narodna koalicija samostalno dobiti dovoljno glasova da sama sastavi vlast.

- Ako to ne bude slučaj, postoje neki drugi partneri koji, možda i slabiji, predstavlja-ju treći put. A Most sigurno nije treći put, Most je put HDZ-a i to je svima jasno. A oni bi trebali biti pošteni i to reći prije izbora te potpisati sporazum s HDZ-om, kazao je Beljak, rekao je uz pljesak okupljenih.

POMIRLJIVI TONOVI

D. K

OVA

ČE

VI�

Čelnici stranka Narodne koalicije, SDP-a, HNS-a, HSS-a i HSU-a, potpisali su Spora-zum o zajedničkom izlasku na te izbore

5Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Glas Istre Novosti

PRVA DVA TJEDNA SRPNJA ISTRI DONIJELA DEVET POSTO VIŠE NOĆENJA NEGO 2015., VEĆE GUŽVE TEK SE OČEKUJU

Špica sezone bit će bolja od lanjske, ali infrastruktura to ne može podnijetiU ostatku sezone ne očekujemo značajnije promjene u odnosu na prošlu godinu, obzirom da su i tada kapaciteti, dakle u srpnju, kolovozu i prvom dijelu rujna bili uglavnom jako dobro popunjeni, pa je stoga i prostor za rast vrlo ograničen ili neposto-jeći, kaže predsjednik uprave Istraturista Ronald Korotaj

Piše Barbara BANSnimio Milivoj MIJOŠEK

U prvih 13 dana srp-nja u Istri je ostvareno 2.493.573 noćenja što

je devet posto više u odno-su na isti period lani. Veća gu-žva primjetna je po promet-nicama, centrima mjesta, ali i smještajnim objektima. Špica sezone, ako se ne dogodi ne-što nepredviđeno, trebala bi biti odlična, a kako kaže Boris Žgomba, vlasnik pulske agen-cije Uniline, ovo će biti jedna od rijetkih sezona koje protje-ču mirno, bez stresa i rupa.

Mirna sezona- Dugo godina nismo imali

jednu uravnoteženu i mirnu se-zonu bez rupa i oscilacija u cije-nama te last minutea. I predse-zona je isto tako prošla dobro, bez obzira što su neki očekiva-li više s obzirom na manju po-tražnju za Turskom i Egiptom. Ipak, trebali bismo biti svjesni da mi nemamo isti proizvod kao i oni, pa nije bilo ni za oče-kivati da ćemo u predsezoni dobiti te goste. Što se tiče glav-ne sezone, već je primjetno da se dio gostiju, koji su možda prvotno htjeli u Tursku ili okol-ne zemlje, odlučio doputovati u Hrvatsku, veli Žgomba.

Dodaje da će špica sezone ove godine biti sigurno bolja od lanjske, iako je već prošle godine bilo primjetno da je to vrhunac prometa koji infra-struktura u Istri može podni-jeti. Značajniji rast Žgomba očekuje u privatnom smješta-ju s obzirom da i ove godine raste broj smještajnih kapa-

citeta u obiteljskom turizmu. Predsjednik zajednice obitelj-skog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Župa-nijskoj komori Pula Miroslav Pretula kaže da su povratne informacije o popunjenosti vlasnika kuća za odmor i vila na zadovoljavajućoj razini za kraj srpnja i kolovoza, dok su neki iznajmljivači početkom srpnja bili i prazni.

- Vrijeme nam je u ovome slučaju poprilično pomoglo i upravo stoga gledajući cije-li srpanj popunjenost bi tre-bala biti dobra. U odnosu na prošlu godinu promjena se desila u takozvanom “boo-

king window” periodu. Do-lasci se prijavljuju sve ranije i last minute je sve izraženiji s dosta otkaza putovanja. To može značiti da se potencijal-ni gosti nisu odlučili za godiš-nji odmor i odlučuju impul-zivno u zadnji trenutak, veli nam Pretula.

U velikim hotelskim tvrt-kama u prvih šest mjeseci promet je bio na razini proš-le godine, s time da su bolje prošli hoteli, a nešto slabije kampovi, kaže nam predsjed-nik uprave Istraturista Ronald Korotaj, ujedno i predsjednik Udruženja hotelijera pri Hr-vatskoj gospodarskoj komori.

- Stanje se u srpnju popravi-lo i usporedivo je ili bolje nego protekle godine. Jedino su kam-povi nešto sporiji u punjenju, no generalno je stanje dobro. U ostatku sezone ne očekujemo značajnije promjene u odno-su na prošlu godinu, obzirom da su i tada kapaciteti, dakle u srpnju, kolovozu i prvom dijelu rujna bili uglavnom jako dobro popunjeni, pa je stoga i prostor za rast vrlo ograničen ili nepo-stojeći. Dakle, ne predviđajući nikakve drastične, iznenadne i nepovoljne promjene, očeku-jemo fizički promet na razini ili nešto bolji nego 2015. godine, veli Korotaj.

Dodaje da situacija vezano za istočnomediteranske desti-

nacije istarskim hotelima zasi-gurno nije odmogla, iako je pi-tanje u kojoj je mjeri pomogla. - Valja uzeti u obzir da se tu radi uglavnom o aviodestinacijama i aviogostima, dakle gostima koji uglavnom putuju organizi-rano, pa su stoga i u većoj mjeri podložni alternativnim ponu-dama organizatora putovanja. Istra je još uvijek pretežito au-todestinacija, veli on.

Kampovi u minusuKampovi su pak u odnosu

na druge smještajne kapacite-te u Istri prvih šest mjeseci za-bilježili podbačaj između šest i sedam posto u noćenjima što ne čudi s obzirom da na taj se-gment smještaja itekako utje-

če vrijeme, a ono u lipnju nije bilo povoljno. - Znamo da su prošle godine vremenske pri-like bile izuzetno dobre. No, zato je primjetan trend krat-koročnog bukinga ili otkazi-vanja aranžmana pod utje-cajem vremenskih prognoza dostupnima na svakom mo-bilnom uređaju, veli Korotaj. Predsjednik Kamping udruže-nja Hrvatske Tihomir Nikolaš tvrdi da je taj manjak iz pred-sezone u kampovima već na-doknađen početkom srpnja. Budući da se ove zime pri-lično ulagalo u istarske kam-pove, očekivano je i u djelu smještaja porasla cijena što u konačnici znači i više prihoda velikim tvrtkama. Nikolaš tvr-di da je Istra u pogledu cijena ipak još uvijek povoljnija od Italije ili Španjolske.

- Usprkos povećanjima ci-jena hrvatskih kampova, pod-sjećamo da je po ADAC-u pro-sječna cijena obiteljskog paketa u hrvatskim kampovima 38,16 eura, i dalje niža od Italije (43,33 eura) i Španjolske (38,80 eura). Smatramo da je važan omjer cijene i kvalitete koji gosti per-cipiraju, odnosno važno je da gost percipira da je povećanje cijena popraćeno jednakim ili većim povećanjem kvalitete, zaključuje Nikolaš.

Žgomba: Ne vjerujem u lošu potrošnju

Žgomba tvrdi da bi se ove godine mogli osjetiti rezultati manje prodaje po last minute cijenama na ukupnom prihodu od turizma. Oni bi prema svemu sudeći trebali pri-jeći osam milijardi eura. Na česte žalopojke o loši-joj potrošnji tek odvraća da u to ne vjeruje.

- Ako imamo više go-stiju nego lani, a njihova se struktura vezano uz platežnu moć nije pro-mijenila, onda ne mogu vjerovati da je potrošnja lošija. Možda bi bilo bolje da se upitamo je li mi tom gostu nudimo pro-izvod koji on želi kupiti, zaključuje Žgomba.

Smjena turista pojačala promet na graničnim prijelazima PULA - Smjena turista po-

jačala je promet osobnih vo-zila na graničnim prijelazima u Istri, ali prema podacima iz PU istarske, dužih čekanja na granici nije bilo. Tijekom pet-ka na prijelazima Plovanije i Kaštel zabilježen je ulazak 71.593 putnika, među koji-ma je bilo 66.005 stranaca. U isto vrijeme iz Hrvatske je na ovim prijelazima izaš-lo 58.106 putnika, od toga su

51.944 strani državljani. Uku-pno je tijekom petka i jučer do podneva kroz Plovaniju i Kaštel u zemlju ušlo 108.793 putnika, a izašlo njih 83.606. Veći izlaz nego ulaz zabilježi-li su, pak, na graničnom pri-jelazu Požane. Tu je tijekom petka i jučer do podneva u Hrvatsku ušlo ukupno 7.735, a izašlo 9.416 putnika. I ovdje prevladavaju stranci: za njih 6.742 boravak u Hrvatskoj tek

počinje, dok ih se 7.792 upu-tilo svojim domovima. Osim prema Plovaniji i Kaštelu, iz HAK-a javljaju o pojačanom prometu na Istarskom ipsilo-nu u smjeru Rijeke te na dru-gim cestama u Istri. Promet je bio gust i na čvoru Matu-lji prema Istri, odnosno Opa-tiji te na riječkoj obilaznici i krčkom mostu. Posebno duge kolone formirale su se na ula-zu u Zagreb. Prometna nesre-

ća na autocesti A1 kod čvora Ogulin usporila je promet u smjeru Zagreba, a pred tu-nelom Mala Kapela kolona je bila duga desetak kilome-tara. U koloni od čak 50-ak kilometara vozilo se na A1 u smjeru mora od čvora Pe-rušić do Svetog Roka. Zbog olujne bure za sav promet bili su zatvoreni Paški most i dr-žavna cesta Maslenica-Zaton Obrovački. D. PALIBRK

“Dolasci se prijavljuju sve ranije i last minute je sve izraženiji s dosta otkaza putovanja. To može znaËiti da se potencijalni gosti nisu odluËili za godišnji odmor i odluËuju impul-zivno u zadnji trenutak.” Miroslav Pretula

Krcat Poreč turistima

Granični prijelaz Kaštel

Ronald KorotajTihomir Nikolaš

6 Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Glas Istre Oglasi

ULAZ

SLOBODAN

20.7.2016. 21.7.2016.

23.7.2016.22.7.2016.

Croatia Open Umag

15.-24.7.2016.

PARTY NIGHTSPAP TRTTYY N GGHTTSTSPAP RTRTTYYY NNNIGGGGHHTTTTSTSSSPPPAPAPAPAPAAPPPPPPPPPPPPPPPPPAPAPAPAPAPAAAAARRTRTRTRTRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRTTRRTRRTRTTTTTTTTTTTYTYTYTYYYTYY TYTY TYTY TYTY YYY NNNNNNNNIIIIIIIGGGGGGHHHHHHTTTSTSTTTSTSTTTSTSTTSSTSSTSTSTSTSTSS

7Nedjelja, 17. srpnja 2016.

SvijetNedjelja, 17. srpnja 2016.

RIM - Najmanje 20 osoba utopilo se bli-zu talijanske obale nastojeći doplivati do kopna nakon što je brodić na kojem su se nalazili potonuo, izvijestila je jučer ANSA. Migranti su do talijanske obale željeli stići u čamcu, no brodica je po-

tonula na putu preko Sredozemlja, piše ANSA pozivajući se na izvješće odjela talijanske policijske zaduženog za borbu protiv ilegalnih imigranata. Pripadnici obalne straže i policija nisu potvrdili izvješće. (H)

Utopilo se dvadeset migranata

*

U FRANCUSKOJ UHIĆENO PET OSOBA U OKVIRU ISTRAGE NAPADA U NICI

ISIS preuzeo odgovornost, ali ubojica izgleda nije bio džihadist

ZAGREB - ISIS je preuzeo odgovornost za tragični ma-sakr kamionom u Nici, koji je počinio 31-godišnji Mo-hamed Lahouaiej-Bouhlel, pogubivši u svom suludom pohodu najmanje 84 ljudi, prije nego li ga je francuska policija ustrijelila.

Preuzimanje odgovornosti stiglo je čak 36 sati nakon sa-mog događaja, a objavljeno je, kao i često do sada, preko agencije Amaq, koja podupire ISIS. “Osoba koja je počinila napad u Nici, Francuska, koja je pregazila ljude, jedan je od vojnika Islamske države. Ope-raciju je odradio kao odgovor na poziv da se napadne drža-ve koje su dio koalicije koja se bori protiv Islamske države”, navodi se u priopćenju. Nešto kasnije, radio-stanica Bayan, isto bliska ISIS-u, objavila je da je “mudžahedin odradio novu vrstu specijalnih ope-racija”, dodajući da nikakve mjere sigurnosti neće sprije-čiti nove napade.

Ovakve objave dovele su do novih napetosti u Francu-skoj, gdje javnost sada oče-kuje da se istraga obavi što brže. Jer, postoji mogućnost, koju također treba istražiti, da ISIS ovaj put preuzima odgo-vornost iako zapravo ne sto-ji iza napada. Dosadašnji dio

istrage pokazao je da francu-sko-tuniški državljanin Mo-hamed Lahouaiej-Bouhlel do sada nije pokazivao nikakve znakove religijskog fanatizma, unatoč nasilnim kaznenim djelima koja je znao počiniti. François Molins, pariški tuži-telj koji je na čelu istrage tvr-di da ne postoje dokazi koji bi potvrdili teoriju da je ubojica iz Nice bio džihadistički na-strojen.

Nepoznat sigurnosnim službama

- Bio je u potpunosti nepo-znat sigurnosnim službama i nije zamijećena niti jedna njegova djelatnost koja bi se mogla povezati s radikaliz-mom, kazao je Molins. Fran-cuski mediji razgovarali su i sa susjedima ubojice i oni su im kazali da nikad nije bio poka-zivao bilo kakav interes za vje-ru. No, francuska javnost će svejedno tražiti da se istraga čim prije odradi i da se ima-ju solidni dokazi koji bi bilo potvrdili bilo negirali Lahou-aiej-Bouhlelovu povezanost s ISIS-om. Ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve istaknuo je da ukoliko je ubo-jica zbilja bio ISIS-ov čovjek, da je kod njega došlo do brze radikalizacije, što bi bila nova pojava i dodatni uteg u borbi

protiv terorizma i terorista na europskom tlu.

U međuvremenu se prate i stanja ozlijeđenih po medicin-skim ustanovama. Ukupno 80 ljudi još je uvijek u teškom sta-nju, te nije nemoguće da broj ubijenih i poraste s 85 osoba.

Nica i čitava Francuska od jučer su u tri dana žalovanja za stradalima, a Englesko še-talište je ponovno otvoreno. Na njega su ljudi počeli dono-siti cvijeće, u spomen na svoje najbliže preminule, ali i svim drugim žrtvama, s obzirom

na to da je i veliki broj strana-ca stradao. Prema navodima Le Figaroa, 16 stradalih još uvijek nije identificirano.

Petero djece bori se za život

Francuska policija uhitila je najmanje pet osoba, doznaju njihovi mediji iz pravosudnih krugova. Za sada se, kako se čini, radi prije svega o preven-tivnim uhićenjima, da se vidi jesu li te osobe imale ikakvog udjela u nedjelu Lahouaiej-Bouhlela. Među uhićenima

je, doznaje se, i ubojičina su-pruga. Dvije osobe uhićene su već u petak, a još tri u subotu ujutro, te bi se do ponedjeljka trebalo znati hoće li biti zadr-žane ili puštene na slobodu.

Petero djece još uvijek se, nakon napada u kojem je ubi-jeno 84 ljudi, bori za život u dječjoj bolnici Lenval u tom francuskom gradu, a među njima je i osmogodišnjak čiji identitet još nije poznat. Dje-ca su zbrinuta u dječjoj bolnici zaklade Lenval u blizini Engle-skog šetališta. Među poginuli-

ma je desetero djece. “Petero djece još uvijek je u kritičnom stanju, jedno je dijete stabil-no, a troje ih je diše uz po-moć umjetnih pluća”, rekla je glasnogovornica dječje bolni-ce Lenval Stephanie Simpson dodajući da najmlađa hospi-talizirana žrtva ima tek šest mjeseci. Djeca većinom imaju povrede lubanje i višestruke frakture. Malim su pacijenti-ma na raspolaganju četiri bol-nička psihologa, piše AFP.

Francuski predsjednik Francois Hollande je, nakon napada u Nici, odustao od di-jela europske turneje u sklopu koje je idući tjedan trebao po-sjetiti nekoliko europskih ze-malja i s njihovim čelnicima razgovarati o izlasku Velike Britanije iz EU-a. Iz plana pu-tovanja izostat će posjet Au-striji, Slovačkoj i Republici Češkoj, a realizirat će se puto-vanja u Portugal i u Irsku.

Hollande pozvao na jedinstvo

Hollande je u subotu na kriznom sastanku francuske vlade pozvao na “zajedništvo i nacionalno jedinstvo” u Fran-cuskoj. S obzirom na “pokušaj podjele zemlje” treba podsje-titi na jedinstvo kada su posri-jedi zajedničke vrijednosti u ovoj zemlji, kazao je francuski predsjednik.

Francusko ministar-stvo unutarnjih poslova prošli je mjesec prije početka Europ-skog prvenstva u nogometu lansiralo aplikaciju pod nazi-vom SAIP, čiji je cilj bio upozo-riti korisnike na potencijalni teroristički napad u zemlji, no aplikacija se pokazala besko-risnom. D. RADALJAC, Hina

ANALITIČAR VEDRAN OBUĆINA O PROBLEMU KOJI SE STALNO PONAVLJA

Postoje li ubačeni elementi u francuskom sigurnosnom sustavu?Politički analitičar Vedran

Obućina smatra da je sad već jako znakovito da se na-padi u serijama događaju baš na teritorijima Francuske, Belgije i Turske, pri čemu je u posljednjih 20-ak mjeseci baš Francuska najčešća meta.

- Sada se može kazati da Francuska ima sustavni sigur-nosni problem. Ako bismo se htjeli baviti geopolitikom i po-viješću, mogli bismo reći da sve to vuče vrijeme još od ko-lonijalnih i postkolonijalnih vremena. Ne može biti slu-čajno da se napadi događa-ju baš u Francuskoj, a recimo gotovo nikad u Njemačkoj. A nije da Njemačka nema veli-ku islamsku zajednicu, u kojoj zasigurno ima i nezadovoljnih

ljudi, smatra Obućina. I sam se ograđuje da se za sada ne može reći je li napadač ikakav fundamentalist i džihadist, ali ističe jednu zanimljivu stvar. Što god se na kraju istrage po-kaže, metode Islamske države stoje bar u načinu izvođenja ovog teškog napada.

- U nekoliko posljednjih slučaja terorističkih napada, i to ne samo u Europi, nego i u Aziji, sve je zamjetnije da na-padači kopiraju metode IS-a i

potom tako stvaraju teror. Go-tovo pa se može kazati da su IS-ove metode postale plat-forma terorističkog djelova-nja, drži Obućina. Koji je sve uvjereniji da Francuzi nešto moraju napraviti i sa svojom unutarnjom strukturom si-gurnosnih službi. Jer drži da nikako nisu slučajno mogući toliki propusti kakvi su zabi-lježeni u terorističkim napa-dima u ovoj državi.

- Teško mi se oteti dojmu da postoje neki problemi unutar sigurnosnog susta-va Francuske. Može se pret-postaviti da će sada krenuti istrage i u tom smjeru te se nikako ne bih iznenadio da na kraju ispadne da unutar sustava postoje, hajdemo to

tako reći, ubačeni elemen-ti, koji sabotiraju sigurnost i koji djeluju iznutra, pomažu-ći napadačima, smatra ana-litičar, pojašnjavajući da bi i mnogo manje sigurnosno ugrožene države od Fran-cuske teško napravile toliki propust da ogromni kamion propuste u gužvu u pješačkoj zoni bez neke posebne pro-vjere. Iako nema za sada po-tvrda da se radi o klasičnom terorizmu, za Obućinu je ne-upitno da se radi o teroristič-kom napadu jer je stvoren strah, a poslana je i direktna simbolička poruka. Naime, napad se dogodio na Dan pada Bastille, niti dva sata kako je najavljeno ukidanje izvanrednog stanja.

- I u takvoj situaciji, napa-dač ide kamionom direktno gaziti građane. Na simbolič-koj razini to je direktno ga-ženje države i njezinih ljudi, elementarni napad na druš-tvo, kaže Obućina. Drži i da se najvjerojatnije radi o još jednom napadu nelojanog građanina, što je kategorija s kojom današnja moderna ci-vilizacija ima ogromne pro-bleme. Jer je teško boriti se protiv takvih pojava.

- Imate dakle nelojalne gra-đane, koji se ne žele identifi-cirati s teritorijem i društvom u kojem žive. I toga ima svug-dje, ali je u Francuskoj sve istaknutije. Države se protiv toga bore najčešće radeći ra-zliku između nasilnih i nena-

silnih nelojalnih građana, izu-zimajući nasilne. Mislim da je smjer kojim će se kretati dalj-nja distinkcija između ovih dviju grupa dodatno stigma-tiziranje nasilnih elemenata, da njihove metode postanu neprihvatljive i onim nenasil-nim nelojalnim građanima, pojašnjava analitičar.

Ističe da je do sličnih za-ključaka došao čak i IS, koji je prestao preuzimati odgovor-nost za terorističke napade na teritorijima islamskih dr-žava. Jer su time počeli stva-rati odbojnost kod ljudi koji su bliski fundamentalnim islamističkim učenjima, ali koji su napade na musliman-ske države smatrali krivom strategijom. D. RADALJAC

Postoji mogućnost, koju također treba istra-žiti, da ISIS ovaj put preuzima odgovornost iako zapravo ne stoji iza napada. Dosadašnji dio istrage pokazao je da francusko-tuniški državljanin Mohamed Lahouaiej-Bouhlel do sada nije pokazivao nikakve znakove religij-skog fanatizma, unatoč nasilnim kaznenim djelima koja je znao počiniti

Ubojica, tvrde neki, nije pokazivao nikakav posebni interes za vjeru

U nekoliko posljednjih slu-čaja terorističkih napada, i to ne samo u Europi, nego i u Aziji, sve je zamjetni-je da napadači kopiraju metode IS-a i potom tako stvaraju teror

ww

w.ib

times

.com

.au

Crnakronika

Glas Istre P

UZ

U Hrvatsku prokrijumčario 8,5 kilograma marihuane

ZAGREB - Istražujući slučaj dvojice preprodavača koji su početkom srpnja na dubrovačkom području uhićeni s gotovo 4,5 kilograma marihuane policija je kazneno prijavila i 22-godišnjeg Crnogorca kojega sumnjiči da je s ranije uhićenim dvojcem u Hrvatsku prokrijumča-rio 8,4 kilograma marihuane. Policija je u trag mladom crnogorskom krijumčaru, koji je i dalje nedostupan hrvatskim vlastima pa je za njim raspisana i tjeralica, došla nakon što su početkom srpnja na dubrovačkom području uhitili dvojicu domaćih dilera u dobi od 36 i 21 godine s nešto manje od 4,5 kilograma marihuane. Uhi-ćeni dvojac u međuvremenu je pritvoren, a policija je ušla u trag 22-godišnjaku, sada osumnjičenom da je od prosinca 2015. do 7. srpnja ove godine s područja Crne Gore prokrijumčario 8,5 kg marihuane koju su potom sva trojica zajedno preprodavala na području Dubrovni-ka. Policija stoga sumnja da su se trojica preprodavača okupila u tzv. zločinačkom udruženju pa su ih prijavili Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminali-teta zbog “neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačke organizacije”. (H)

ZAGREB - Policijski službenici Službe općeg kriminaliteta Policijske uprave zagrebačke su tijekom kriminalističkog istraživanja provedenim nad 47-godišnjakinjom pronašli nakit za koji po-stoji sumnja da potječe od počinjenja kaznenih djela teških krađa.

Tako je PU zagrebač-ka na svojim strani-cama na internetu objavila fotografije više komada nakita ne bi li pronašla vlasnike

ukradenih predmeta. Radi se o lančiću s me-daljonom na kojemu je ugraviran lik muške osobe, dok se uz rub nalazi natpis „franc i os i • d • g • avstriae impe-rator“. Traže se i vlasnici ručnog sata, narukvice, dva prstena i naušnica. Policija poziva građa-ne, ukoliko prepoznaju predmete kao svoje koji su im ukradeni da se jave na broj telefona 192 ili e-mail zagrebac-ka@policija.hr. M. Ko.

Policija traži vlasnike ukradenog nakita

RIJEKA - U posljednjih pet dana na gra-ničnim prijelazima Rupa i Pasjak te gra-ničnom prijelazu Brod na Kupi djelatnici granične policije sveukupno su zaplijenili 35,98 grama marihuane i 36,4 grama ha-šiša. Droga je zaplijenjena prilikom obav-

ljanja kontrole putnika i vozila na ulasku u Hrvatsku od 15 stranih državljana. Riječ je o državljanima Italije, Austrije, Češke i Slovenije, Njemačke, Švicarske, Belgije i Francuske. Droga im je oduzeta te su im naplaćene novčane kazne. S. K.

Oduzeta droga na granici

*

MIHAČEVA DRAGA: PRIVEDENI SUDIONICI OBRAČUNA U HODNIKU ZGRADE

Oba muškarca osumnjičena su za pokušaj ubojstva

RIJEKA - Adam Aličajić (61) i Vicko Vilić (68) privedeni su na ispitivanje dežurnom žu-panijskom državnom odvjet-niku, obojica osumnjičeni za pokušaj ubojstva. Riječ je o događaju koji se zbio u sri-jedu oko 13 sati u Mihačevoj Dragi 23/1 kada su verbalnu prepirku i svađu završili fizič-kim obračunom i potezanjem noža pa su obojica s teškim ozljedama završila u KBC-u Rijeka. Srećom po njih, ozljede koje su si međusobno nanijeli, nisu bile opasne po život.

Nepoznat uzrok Dva dana policija je priku-

pljala podatke o okolnosti-ma koje su dovele do krva-vog obračuna dvojice susjeda koji dijele život u istoj zgradi te razgovarala sa svim kori-snicima soba u zajedničkom domaćinstvu. Obojica žive u nužnom smještaju u vla-sništvu Grada Rijeke, Aličajić duže, Vilić kraće, ali što je iza-zvalo sukob između njih dvo-jice, od ukupno 17 sustanara koji dijele zajedničko stanova-nje, još nije poznato. U trenut-ku izbijanja sukoba Aličajić i Vilić nalazili su se sami u jed-

noj od soba i na zajedničkom hodniku nije bilo neposred-nih svjedoka.

No, zato su obojica osum-njičena za pokušaj ubojstva, da su i jedan i drugi imali iste namjere, jedan drugoga lišiti života. Policija je uspjela s nji-ma obaviti informativni raz-govor, pa su onako ozlijeđeni, uz dopuštenje liječnika, ali i provedenog sudskog vještače-nja zadobivenih ozljeda, ipak u četvrtak privedeni u pritvor-sku jedinicu, a nakon toga ka-sno poslijepodne prepraćeni u Županijsko državno odvjet-ništvo gdje su i ispitani.

Policija je jučer nadopuni-la prvu vijest o događaju krat-ko priopćivši “da su policijski službenici Prve policijske po-staje Rijeka proveli kriminali-stičko istraživanje nad dvoji-com muškaraca u dobi od 61 i

68 godina života zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela. Tijekom međusobnog sukoba navedeni su teško ozlijeđeni te se obojica sumnjiče za po-činjenje kaznenog djela uboj-stva u pokušaju. Po završetku kriminalističkog istraživanja osumnjičeni se prijavljuju mjerodavnom državnom od-vjetništvu te su uz kaznenu prijavu predani pritvorskom nadzorniku.”

Eksplozivna naravSusjedi s kojima smo razgo-

varali čude se da sukobi koje zna izazvati Adam Aličajić nisu i prije doveli do ovakvog krvavog raspleta, premda za susjeda Vilića kažu da nije bio eksplozivan i ćudljive naravi. No činjenica je da su obojica izranjavani nožem, a jedan od susjeda koji je prvi ugledao

okrvavljenog Aličajića na izla-zu iz zgrade, pružio mu je po-moć, a zapravo su sustanari ti koji su odmah zvali policiju i Hitnu pomoć. Da više reda, ali i pridržavanja osnovnih pravi-la ponašanja u zajedničkom stanovanju gdje se dijele kuhi-nja i kupaonica treba postoja-ti, nitko od naših sugovornika ne spori. Svi su jednoglasno tvrdili da se uvažavanje potre-ba prvog susjeda treba pošto-vati, ali da isto vrijedi i obrat-no. No, kazali su nam, to se ne može reći za Aličajića koji, osim što hrani desetine ma-čaka, ima eksplozivnu narav i nema susjeda kojem nije upu-tio pogrdnu riječ. No za svađu je uvijek potrebno dvoje pa treba sačekati i vidjeti što će u obrani svako ponaosob reći i objasniti zašto je došlo do kr-vavog obračuna.

ZAGREB - Županijsko dr-žavno odvjetništvo u Bjelova-ru najavilo je žalbu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na presudu protiv Tomislava Tr-bojevića, nepravomoćno osu-đenog na 25 godina zatvora, optuženog da je silovao, usmr-tio i orobio 77-godišnju ženu A. L. u Pitomači 10. listopa-da prošle godine. Tužiteljstvo smatra da je 25-godišnja ka-zna preblaga i da Županijski sud u Bjelovaru nije u dovolj-

noj mjeri cijenio sve otegot-ne okolnosti ovog stravičnog slučaja koji je potresao Hrvat-sku. Trbojević je od ranije po-znati ubojica koji je u okoli-ci Virovitice likvidirao jednu ženu i odležao zbog toga 15 godina zatvora. Nakon uboj-stva njegove druge žrtve do-znao se jedan mučan detalj - s ukradenim novcima otišao je u krčmu i okretao runde pića časteći koga god je stigao.

Prema optužnici, kobne ve-

čeri došao je u njezinu kuću i zatražio novac. Snažno ju je udario, a nesretna žena u stra-hu za život predala mu je svu ušteđevinu. Nakon toga nasr-nuo je na nju i silovao je, a ne-sretna žena preminula je od ozljeda koje joj je zadao. Mr-tvo tijelo žene iduće jutro pro-našao je njezin sin. Silovatelj i ubojica uhićen je dva dana kasnije u susjednoj općini na-kon opsežne policijske potra-ge. Kod njega su pronađeni i

ključni dokazi - mobitel i ključ od kuće ubijene.

S obzirom na to da je na-kon prvog izlaska iz zatvora bio sam i bez prihoda, jedan od mještana sažalio se i pri-mio ga besplatno u svoj dom. Vjerojatno i nije znao da je ri-ječ o osuđenom ubojici. Trbo-jević je našao čak i neke fizič-ke poslove da bi zaradio neki novac, ali je vikendom najče-šće većinu zarađenog zapio po okolnim krčmama. Naža-lost, osuđeni je ubojica presu-dio još jednoj ženi - skromnoj umirovljenici koja je živjela sama. Bjelovarski sud osudio ga je za silovanje koje je rezul-tiralo smrću žrtve na kaznu zatvora od 19 godina, a za raz-bojništvo na dodatnih sedam godina. V. VESIĆ

Utvrđeno je da su i Adam Aličajić i Vicko Vilić imali iste namje-re - jedan drugoga lišiti života. Iako ozli-jeđeni, prepraćeni su u Županijsko državno odvjetništvo gdje su i ispitani

Adam Aličajić Vicko Vilić

Za ubojicu i silovatelja 25 godina zatvora je premalo

STRAVIČAN ZLOČIN: TUŽITELJSTVO SE ŽALILO VRHOVNOM SUDU JER SMATRA DA JE KAZNA PREBLAGA

Ser

gej D

RE

CH

SLE

R

Ser

gej D

RE

CH

SLE

R

Na�ene bombe, mine, zolje…ŠIBENIK - Šibenska policija kazneno će prijaviti 51-go-

dišnjeg muškarca osumnjičenog za nedozvoljeno posje-dovanje oružja i eksploziva

Prikupivši prethodno određena saznanja šibenski su policajci na području Lozovca na otvorenom prostoru u srijedu, 13. srpnja pronašli i oduzeli 13 bombi, deset mina, deset upaljača za mine, tromblon, dvije zolje, 36 kapisli, 14.5 kg eksploziva, 70 m štapina, pet okvira s jednim no-žem za automatsku pušku i 318 komada raznog streljiva koje je neovlašteno posjedovao 51-godišnjak. M. Ko.

S 3,28 promila vozio u krivom smjeru KUTINA, KOPRIVNICA - Kutinska policija uhitila je

u srijedu usred bijela dana pijanog 31-godišnjeg vozača, kojemu je izmjereno čak 3,28 promila alkohola u krvi, uhvaćenog kako vozi suprotnim smjerom. Riječ je o recidivistu, poznatom policiji po višestrukim prometnim prekršajima, koji kod sebe nije imao niti jedan doku-ment. Posla s pijanim vozačima imala je i koprivnička policija- 45-godišnjak s 2,97 promila alkohola terencem se zabio u betonski rubnik, a potom udario u metalni dio agregata, i to na benzinskoj postaji. Srećom, nije bilo ozlijeđenih, a vozač je zbog pijanstva također zadržan do otrežnjenja u policijskim prostorijama. V. V.

9Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Piše Korana KLASAN

Što se događa s vreme-nom danas? Gdje je ne-stalo prostrano nebesko

plavetnilo, gdje su nestali oblaci poput onih koji nalikuju gole-mim bijelim šećernim vatama, koje danas sve rjeđe viđamo? Jesu li oblaci danas poprimili neke nove oblike pod utjecajem ljudskog faktora? Jesu li to uop-će oblaci ili tragovi nečega to se oblacima voli nazivati? Što je uzrok temperaturnim oscilaci-jama i izrazito nestabilnom vre-menu? U koju svrhu se utječe na klimu i na koji način? I zašto građani o tome nisu obavije-šteni? U moru informacija nije teško potonuti i iz vida izgubi-ti odgovore, koji, bez obzira na prepreke, ako im se posveti vri-jeme ili pažnja ipak uspijevaju pronaći put do spoznaje. Danas je, čini se, veći problem uopće uvidjeti neke stvari, govorimo o stvarima i zapitati se što se oko nas zapravo događa.

Ono na što smo s vreme-nom nekako zaboravili, jest da

smo jedno s okolinom koja nas okružuje, a budući da je tako trebali bi težiti harmoničnom životu, životu u skladu s priro-dom. Nema druge Zemlje, osim ove, za nas. Sve i da ima, zašto bi ju mijenjali kada doslovno živi-mo u rajskom vrtu. Ako to osvi-jestimo, shvatiti ćemo od kojeg nam je značaja Zemlja i njezino očuvanje, koliko uživamo u nje-zinim blagodatima dok istovre-meno o njima ovisimo.

Egocentrik i ekocentrik

Kada bi se ekocentrik su-protstavio egocentriku posta-vio bi upravo to pitanje: zašto uništavamo prirodu o kojoj ovi-simo? Jesmo li doista zaboravi-li da priroda za nas znači život? I da očuvanje prirode zna-či očuvanje života, očuvanje ekosustava kojega smo mi dio. Očuvanje prirodne okoline tre-balo bi biti prvo na listi priorite-ta svakog pojedinca, zajednice, regije, kamen temeljac svake države, nacije, religije. Naru-šavamo li prirodnu ravnotežu,

posljedično ugrožavamo cijeli ekosustav, a to ujedno znači da narušavamo kvalitetu vlastitih života. Razlog zbog kojega to ne uviđamo jest, najprije, taj što posljedice dolaze postupno i nisu tema kao neke druge vije-sti koje redovito zauzimaju na-slovnice, a zatim i ritam života kojemu smo podlegli. Sustav nas je zatvorio u gradove obli-jepljene reklamama i, ciljano, usmjerio našu pažnju u smjeru konzumiranja; zarade i potroš-nje, dok korporacije i banke za-dovoljno trljaju ruke.

Contrails nisu Chemtrails

U netom izrečenom kon-tekstu nužno je motriti i jedan poseban fenomen koji se služ-beno (i medijski) uglavnom ignorira, a izravno šteti čovje-

ku, napose njegovom zdrav-lju. Riječ je o nebu iznad naših glava, koje je za vedrog dana prošarano čudnim tragovima zvanima chemtrails, linijama kakve ste sigurno i sami uoči-li nakon što ste pogledali u vis, a možda se i zapitali o čemu se zapravo radi. ‘Con’ u Con-trails označava kondenzaciju. Tragovi koje avioni, u pravilu, ostavljaju za sobom konden-zacijski su tragovi. Oni se obič-no formiraju iza aviona koji lete na velikim visinama, u ni-skoj vlažnosti i na nebu se za-državaju tek nekoliko sekundi. Nekad prije avioni za sobom nisu ostavljali mnogo kon-denzacijskih tragova. Danas, ono što se smatra kondenza-cijskim tragovima, vrlo je česta pojava i ta se pojava na nebu zadržava nekoliko sati.

Chemtrails su tragovi koji nalikuju tragovima aviona, ali se na nebu zadržavaju znatno duže. Toliko dugo da, u određe-nim danima, cijelo nebo bude iscrtano prugama. Ti se trago-vi, odnosno pruge ili linije, koje se, dakle, na nebu zadržavaju mnogo duže od nekoliko se-kundi/minuta i stoga nisu i ne mogu biti kondenzacijski tra-govi, postepeno šire u mrežu, formirajući maglicu, koja za-klanja sunčevu svjetlost, i, koja se polako, tijekom dana, spušta na tlo koje obrađujemo, u vodu koju pijemo te se nalazi se u zra-ku koji dišemo. Ako se ne radi o kondenzaciji u smislu vodenih kapljica koje pod normalnim uvjetima brzo ispare, o čemu se onda radi?

Prema tumačenjima mno-gih redom uglednih stručnja-ka, znanstvenika i klimatologa, riječ je o zaprašivanju kemi-kalijama globalnih razmjera, o kontroliranom zaprašivanju iz dana u dan, iz tjedna u tje-dan, a to se odvija već dugi niz godina. U mnogim dijelo-vima svijeta danje nebo više nije istinski plavo već mnogo svjetlije plavo, a noćno nebo više nije zvjezdano u pravom smislu (nije riječ o svjetlosnom zagađenju). Vidljivost je toli-ko oslabljena da doslovno gu-bimo nebo iznad nas, a pro-mjena je toliko postupna da većina ljudi, zauzeta svojim životima, tu promjenu ne uvi-

đa. Ipak, utjecaj kemijske pra-šine, koja uključuje teške me-tale poput aluminija, barija, stroncija, titanija i koja se ispu-šta u atmosferu, ponekad i u stratosferu, pada i taloži se na tlu, u vodi i prisutna je u zra-ku, već ukazuje na posljedice u prirodi.

Zlokobni geoiženjering

I tu sad dolazimo do geoiže-njeringa, koji podrazumijeva zaprašivanje atmosfere kemij-skom prašinom, odnosno već spomenutim teškim metalima u svrhu manipulacije vremena, a samim time u svrhu mani-pulacije čovjeka. Pod krinkom sprječavanja globalnog zato-pljenja (pogledajte film Snow-piercer iz 2013., koji se bavi upravo takvim “rješenjem”, koje je čovječanstvo odvelo u propast), geoinženjering za-pravo ciljano utječe na vrijeme u određenim područjima svi-jeta, a taj se utjecaj postepeno odražava na ekosustav određe-ne regije, na čovjeka i njegovo zdravlje. Taj se program odvija već godinama diljem svijeta, a tim se putem doslovno mije-nja čovjekova prirodna okolina, stabilnost ekosustava i klime općenito. Zbog teških metala sadržanih u zemlji, vodi i zra-ku, zemlja više neće biti plodna i čovjek se više neće moći oslo-niti na domaće kulture (doma-će sjeme), one u takvim izmije-njenim uvijetima jednostavno neće moći uspijevati. Ono što će se u tom trenutku, od stra-ne nekog mračnog dobrotvo-

Chemtrails su tragovi koji nalikuju trago-vima aviona, ali se na nebu zadržavaju znatno duže • Prema tumačenjima mnogih redom uglednih stručnjaka, znanstvenika i klimatologa, riječ je o za-prašivanju kemikalijama odnosno teškim metalima i to globalnih razmjera

plus

edjeljaTKO JE POSTAVIO POZORNICU APSURDA I ODABRAO ODABRANE KAKO BI SE IGRALI BOGOVA?

SVEPRISUTNI CHEMTRAILS S neba nam padaju aluminij, barij,

Hegelova dijalektikaPostoji nešto što se naziva “Hegelova dijalektika” koju

se interpretira na način teza-antiteza-sinteza ili problem-reakcija-rješenje. Ono što se trenutno događa na našem nebu i na nebu diljem svijeta jest pravi klimatski problem prema kojemu treba usmjeriti pažnju svakog pojedinca te osvijestiti zajednicu, na lokalnoj, nacionalnoj i regio-nalnoj razini. Naime, kada se problem umjetno stvori, a manipulacijom vremena se žele stvoriti vrlo određeni uvjeti, tada rješenja nude isti oni koji su problem umjet-no stvorili, tj. korporacije i banke, kojima, znamo, nije stalo do pojedinca ni do života i kvalitete života “običnih” ljudi, budući da su upravo oni ti koji izazivaju i financiraju ratove, već do sirovog profita i moći na globalnoj razini.

Je su li neki avioni stvarno opremljeni tipkom na kojoj piše Chemtrails?

Je su li neki avioni stvarno opremljeni tipkom na kojoj piše Chemtrails?

met

abun

k.or

g

chem

trai

lspr

ojec

tuk.

com

ra, htjeti nametnuti jest upravo GMO sjeme i GMO hrana, koja niti jest hrana niti bi se tako tre-bala nazivati. To je otrov, do-slovno i bez pretjerivanja.

Izravniji utjecaj na čovjeka očituje se fizičkim i kemijskim putem ili procesima. Zapra-

vo, na isti način na koji reagira priroda, reagira i čovjek, koji je podložan vanjskim utjecajima. Naime, kada navedene tvari jednom dospiju u čovjekov or-ganizam, one se talože u orga-nizmu, manifestiraju se kao bi-okemijski i hormonski procesi,

odnosno utječu na metaboli-zam, rast stanica te plodnost. Nadalje, posljedice se očituju i kao problemi s gornjim dišnim putovima, zatim kašalj, upa-la pluća, umor, bolovi u zglo-bovima i mišićima, vrtoglavica depresija, tjeskoba. Sve se te

promjene događaju postepe-no, od onih u prirodi do onih u čovjekovu organizmu, izazi-vajući poremećaje kojih inače ne bi bilo.

O nekondenzacijskim trago-vima na nebu iznad Hrvatske razgovarali smo s Božidarom Kemićem, mag. phys., čije je stručno viđenje potvrdilo važ-nost ove teme.

- Kondenzacijski trago-vi (contrailovi) iza zrakoplova mlažnjaka brzo se raspršuju i nestaju već nakon nekoliko minuta (najviše 20 minuta). U iznimnim okolnostima kad to dopuštaju meteorološki para-metri (tlak zraka, vlažnost, tem-peratura i dr.) mogu ostati nešto duže, ali nikako satima. Od trav-nja 2012., osobno sam iznad Podravine (Koprivnica i okoli-ca) počeo viđati tragove koje su ostavljali zrakoplovi koji su le-tjeli u neobičnim, često pravil-nim formacijama (poput mre-že), koji su visili i raspršivali se satima, tvoreći na kraju difuzni magličasti pokrov. Tražio sam od MORH-a i tadašnjeg pred-sjednika države da se kao vr-hovni zapovjednik OS Republi-ke Hrvatske očituju o ovakvom stanju na hrvatskom nebu. Od MORH-a sam primio šturi od-govor kojim su me nastojali uvjeriti da se ne radi o ničem neuobičajenom i zabrinjavaju-ćem, a par dana poslije Pred-sjednik mi je poslao isti taj od-govor (koji su mu, očito, poslali iz Ministarstva). Na istu reakciju naišao sam od strane Agencije za civilni zračni promet.

Svi šute i čudnim tragovima na nebu

Raspitujući se kod kolega stručnjaka s PMF-a, Geofizič-kog odjela, naišao sam na po-dijeljene reakcije. Činjenica je da nitko u Hrvatskoj nije uči-nio fizikalno-kemijsku analizu tih tragova i nema iskustvenih dokaza da se radi o contrailo-vima. Zato otvoreno pozivam sve one relevantne stručnjake koji omalovažavaju zabrinutost građana oko ovog predmeta da učine svoj dio posla. Također pozivam sve građane i čitatelje da se aktivno postave prema ovome i traže od nadležnih in-stitucija da se očituju i poduz-mu konkretne korake.

Osobnim proučavanjem po-zadine ovog fenomena došao sam do zaključka da bi on mo-gao biti povezan s korištenjem naprednih vojnih tehnologi-ja za modificiranje meteo-pri-lika i za praćenje terena. Nije isključena i primjena u svrhu masovnog modificiranja ljud-ske svijesti putem djelovanja na neuro-kognitivne i endokrine funkcije čovjeka. Američki vojni obavještajac A. C. Griffith (radio za NSA-u i CIA-u) 2007. je izja-vio da vojska koristi tzv. radio-frekventni misijski planer, kom-pjuterizirani sustav koji se prvi puta koristio na nosačima zra-koplova u svrhu snimanja bo-jišnice. Kako bi se radio valovi iz sustava mogli precizno voditi, u atmosferu su raspršivali mješa-

vinu barijevih soli i drugih ke-mikalija. Očito vojska i njihovi korporacijski partneri ne prežu od trovanja biosfere kako bi po-stigli svoje strateške ciljeve, za-ključio je Kemić.

Iako se ovaj program inten-zivnog zaprašivanja provodi već dugi niz godina i iako je dostu-pna cijela paleta informacija o takvom djelovanju i posljedi-cama, nekako se čini da je ta značajna tema uspjela vješto zaobići televizijske i radijske vi-jesti, a time zaobići šire javno mnijenje i širu javnu raspravu. Naravno, ako se o chemtrailsi-ma i priča, nekritički se odmah taj fenomen svrstava u domenu teorije urota.

Dovoljno je da uporno promatra nebo

Ipak, činjenica je, a ne tek te-orija, da se u svijetu odvija ne-što vrlo značajno i tiče se svakog pojedinca, a nešto što se tiče svakog pojedinca i njegove oko-line trebalo bi biti javno obzna-njeno. Međutim, ako nešto od-bacimo, a da se ni ne zapitamo što je istina, tada život doista shvaćamo olako. K tome, naše olako shvaćanje života, ignori-ranje informacija, a time i same stvarnosti, upravo pomaže ono što je u nastajanju. Problem je već više puta tematizirao i izlo-žio i Krešimir Mišak u emisiji “Na rubu znanosti”, ali i u dru-gim prigodnim intervjuima, a za Glas Istre napominje.

- Što se mene tiče, ništa bolje od chemtrailova ne svjedoči u kakvo shizofreno vrijeme živi-mo. Ne bih puno o fizici tih po-java o kojoj se može dosta naći naokolo, po internetu, tiskovi-nama, knjigama (naravno, ne onima koje se obično smatra „ozbiljnima“, ali tako je to u svi-jetu zamijenjenih teza u kojem živimo, stvarno ozbiljne teme nemaju kredibilitet i ne smatra ih se „ozbiljnima“, ali zato sva-kojake neozbiljne teme, poput „politike“ okupiraju sve medije ), već danas radije razmišljam o implikacijama chemtrailo-va na naš pogled na svijet oko nas. Kao prvo, to nije neka oku skrivena tajna koju samo rijet-ki mogu uočiti nego je svima

ispred nosa, na nebu, u vidu re-šetkastih mreža koje nakon ne-kog vremena cijelo nebo obuku u bijelu izmaglicu. I to svatko može provjeriti, dovoljno je da uporno promatra nebo ili da tek povremeno baci pogled na njega. Kad smo tako ustano-vili njihovo postojanje, kao i to da ne može biti riječ o vodenoj pari, moramo konstatirati da postoji neka dovoljno utjecajna moć koja radi takav zahvat kon-tinentalnih razmjera u tajnosti, jer se najveći mediji i znanstve-nici ne žele o tome očitovati, ili ignoriraju ili odbacuju temu, jer znaju da će ih sustav koji dresi-ra ljude na određenu percep-ciju svijeta kazniti svakojakim etiketama kroz svoje ‘buldoge’. Znači, naš slijedeći zaključak je da se ne možemo osloniti na izvore koje sustav predstavlja kao „vjerodostojne“ jer su i oni dio njega. Moramo sami. Kad smo zaključili da postoji takva moć o kojoj nam nije ništa re-čeno, moramo se zapitati koja je njena narav da radi ovakve zahvate u atmosferi (sve više će se čuti da je to u svrhu borbe protiv globalnog zatopljenja, ali to je već jedna druga priča, tj. jedna druga prijevara). Kad uočimo i to da se ne radi samo o izmaglici na nebu, nego da iz tih zrakoplova pada i nekakva čudna paučina ili niti, moramo se zapitati znamo li doista ka-kvim tehnologijama raspolažu skirveni centri moći. I pri tom se možemo sjetiti da je njihova omiljena filozofija (i djelovanje) - transhumanizam.

Skirveni centri moći i transhumanizam

Promijeniti čovjeka u ne-što drugo, a možda i biosferu. Ovaj logički slijed nas dovodi do pitanja - kakva je narav ili karakter onih koji stoje iza tog djelovanja, kao i koliko dugo već upravljaju iz sjene, kad su uspjeli u svojim rukama kon-centrirati takvu moć da uopće mogu nesmetano (i od stra-ne mnogih čak neprimijećeno) raditi takvu operaciju. Znamo li uopće išta o svijetu u kojem živimo. Dalje se možete pitati i sami, okrenuti u raznim smje-rovima - u svemir kao i u dubo-ku prošlost…’

Što se zaista zbiva jasni-je je svakome tko će toj temi posvetiti malo svog vremena, kojega, istina, najčešće nedo-staje. Zdravo opažanje i zdrav razum potrebni su za podi-zanje svijesti o stvarima koje se čak i ovoga trenutka doga-đaju u tišini, a tiču se svakog čovjeka i njegovih temeljnih prava, koja su već narušena. Iako je pozadina svega velika i duboka, ona je bitna za po-dizanje svijesti pojedinca i za-jednice. Potrebno je dodatno istražiti, dodatno potaknu-ti i usmjeriti opažanja ljudi, osvijestiti stvarnost koja nas okružuje i dostaviti istine, sve to za zajedničko bolje sutra. A ako je cilj dobrobit zajedni-ce, tada ograničenja ne smiju postojati.

“To nije neka oku skrivena tajna koju samo rijetki mogu uo-Ëiti nego je svi-ma ispred nosa, na nebu, u vidu rešetkastih mre-ža koje nakon nekog vremena cijelo nebo obu-ku u bijelu izma-glicu.”

Krešimir Mišak

plusnedjelja

*LONDON - Prva večer BBC-jeve serije pro-menadnih koncerata klasične glazbe koja se diljem Velike Britanije tradicionalno održava pod nazivom BBC Proms, ove je godine započela izvođenjem francuske himne Marseljeze u prepunom Royal Al-

bert Hallu. Ovogodišnju je sezonu treba-la otvoriti uvertira-fantazija iz opere Ro-meo i Julija, Vladimira Iljiča Čajkovskog, no direktor Promsa David Pickard kaže da je u petak dogovorena izmjena programa zbog počasti žrtvama napada u Nici. (H)

BBC Proms otvoren Marseljezom

stroncij, titanij...

Čudni aviotragovi u obliku mre-že česta su pojava i nad Istrom

Chemtrails se nakon nekoliko sati pretvaraju u izmaglicu

Britanci sve češće javno upozoravaju i prosvjeduju protiv Chemtrailsa

chem

trai

lspr

ojec

tuk.

com

BB

C

11Nedjelja, 17. srpnja 2016.

VARAŽDIN - U bogatom progra-mu, ovogodišnji Međunarodni aeromiting CIAV 2016. u Varaždin 23. i 24. srpnja dovo-di “Krila oluje”, svjetskog letačkog prvaka Lucu Bertossija i MIG 21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, najavili su organizatori iz

Aerokluba Varaždin na konferenciji za novinare održanoj u petak u varaždinskoj Gradskoj vijećnici. Predsjednik Aeroklu-ba Varaždin Josip Novak najavio je da će građani ove godine imati pristup letjeli-cama na varaždinskom aerodromu. (H)

Aeromiting u Varaždinu idući vikend

*plusnedjelja plusnedjelja

E, a... lito je

Ponekad mi kaže moja urednica da

sam “teška” misleći pri tom na sumorne teme o kojima pišem. Kao da mi želi reći: “Daj se malo ugledaj na Ninu i opusti”. Doista, rekoh sama sebi, obzirom na klimatske prilike treba ljudima nešto lagano, kako klopa, tako i štivo, pa se moram i ja malo razbaškariti. Dovoljno je na-porno na ovih 35 u hladu izdržati sebe, a kud još ako moraš raditi ili još gore, ako nisi ni sad uspio dohva-titi neki sezonski posao, te sjediš nezaposlen i samo ti se roje crne misli. A crne misli ponekad odvedu i u ono najgore, u suicid. Sretnem neki dan poznanika koji mi ispriča kako je sanjao da se baca sa nebodera. Dok je tako „letio“ probudio se sav prestravljen, ali ubrzo sre-tan što je to bio samo san. Priča mi kako mu nikada nije padalo na pamet da si oduzme život, a ja ga tješim da to ružno što proizvodi naše nesvjesno ne znači da si to želimo, ali da to već ulazi u dublju priču o nama. Na stranu to kolikom broju ljudi suicid pada na pamet, ali ga nikada ne počine, kao i koliko ima onih koji su odustali od sebe i tako činili usporeno samoubojstvo. Zanimljivo je kako nam često malo treba da budemo sretni i zadovoljni, tek san koji nas vrati u stvarnost. Što znači da u stvarnom životu ima bezbroj majušnih stvari koje mogu proizvesti isti učinak. Možda je samo potrebno malo više odškrinuti vrata svoje osobnosti da u nas uđe ljepota slučajnog ugodnog razgovora, piće sa prijateljima u toploj noći pored mora, ljetna atmosfe-ra u gradu, dobar film ili koncert, kupanje u sumrak uz crveni zalazak sunca ili rano ujutro u bistrini mirnog mora....Već sama vizualizacija ljetnih „slika“ može po-moći da popravimo raspoloženje. Ljeto je doba kada se više krećemo, srećemo više poznatih i nepoznatih ljudi sa kojima komuniciramo i gradimo odnose. Koliko će komunikacija doprinijeti razvoju nekih novih odno-sa ovisi naravno o obje strane, ali i jedna strana pone-kad može odraditi onaj početni, ali važni klik. Netko je rekao: „Komunikacija je presudna i nikada je ne može biti previše“. Upravo širina i sve mogućnosti ljudske komunikacije mogu rezultirati čarobnim trenucima i velikim odnosima. Ponekad je dovoljno samo usporiti, zastati, obratiti više pozornosti na ono što nam govori ili nas pita druga osoba da se razvije komunikacija do neslućenih razmjera. Znanje komunikacijskih vještina nije neka tajna koju ne možete savladati, osim što na internetu postoji upravo na tu temu bezbroj tekstova, savjeta, uputa. Važno je biti iskren i tražiti to zauzvrat, a možda je baš u tome problem što ljudi ne mogu ili ne žele biti iskreni. Plodovi dobre komunikacije rađaju uspjehom na svim područjima rada, pa se zato kaže da je dobra komunikacija pola uspjeha. U komunikaciji je vrlo zanimljivo da kada o nekom problemu progovori-mo drugoj osobi to poprima širu dimenziju, jer pričaju-ći npr. o svom problemu na glas, birajući riječi i izgova-rajući ih odjednom sami dobivamo širi uvid u problem i mogućnosti njegova rješavanja, nego kad ga samo „vrtimo“ u glavi. Ponekad slušamo pažljivo i čujemo riječi, ali ne razumijemo osjećaje koje nam druga oso-ba komunicira. Pravo slušanje je više od toga da točno čujemo riječi druge osobe. S obzirom na to da ljudi po-nekad osjećaju kako moraju biti na oprezu da ne bi bili povrijeđeni, govore stvari na indirektan način. Zato za pravo slušanje često treba uložiti napor i koncentraciju kako bismo shvatili pravu poruku sugovornika. Malo je srećkovića kojima ljeti godišnji odmor pada s neba da bi se zaista odmarali i meditirali pogotovo ovdje u turističkoj regiji. No, i uz bezbroj obaveza koje si veoma često sami nametnemo ne znači da ne možemo komu-nicirati i uživati u ljetu. Možda je dovoljno otvoriti um i dušu i stvari će se same posložiti onako kako bi htjeli. Sjetite se koliko vam se u životu lijepih i novih susre-ta dogodilo upravo ljeti. Zato guštajte ljeto što bi rekli Dalmatinci, jer čini se da ljeto ipak nije tako dugo kako pjesma kaže, te prolazi brže od drugih godišnjih doba.

protiv struje

Ingrid Šandorov

ARANŽMANI ZA SAMCE,

Piše Elena ORLIĆ

Ukoliko vam nakon duge i naporne radne godine kronično nedostaje vita-

min More ili patite od deficita skupine međusobno zavisnih minerala kao što su Sloboda, Razbibriga, Opuštanje, Zaba-va i Mozaknapašu, onda ste zasigurno došli na ideju da pobjegnete od poznatih lica, već viđenih kuća, ulica, zido-va i aktualnih događanja te se odvažite na putovanje!

Gdje su nestale jednokrevetne sobe

Ali... što ako ste jedan od onih koji trenutno nisu u za-vidnoj ljubavnoj kombinaci-ji pa čak ni u onoj nezavid-noj ili tzv. ‘’komplicirano je...’’ situaciji, e onda ste sigurno već upoznati kako je daleko teže (i skuplje) putovati kao samac, jer u većini agencija samci plaćaju dodatne novce za aranžmane, na što su pri-siljeni budući da jednokrevet-

ne sobe i nisu više tako često u ponudi. Putovati kao samac u svijetu više i nije toliko neo-bično, a i kod nas mnogi (po-gotovo mladi) vole ovakav stil putovanja. Međutim, posto-jeća ponuda naših agencija za putovanje uglavnom je bazi-rana na parove i grupe - manje na samce. Iz Zeatorus agenci-je u Puli kažu kako je naše tr-žište još uvijek premalo, te da nemaju posebnih aranžmana za samce niti ikakvih dodat-nih pogodnosti za njih. Osim toga, tvrde kako će kod nas teško zaživjeti ovakvo što jer su sve ponude uglavnom ori-jentirane na grupe. Putujete li sami i tražite li jednokrevet-nu sobu onda plaćate barem 10 eura više za noćenje, a u

Francuskoj i Italiji platiti ćete i do 30 eura više ako spavate sami. S obzirom da agencije svoje ponude prilagođavaju potrebama tržišta, izgleda da kod nas još uvijek u globalu i nema tolike potrebe za solo putovanjima, osim među po-jedincima. Arenaturist agen-cija u Puli ipak nudi neku vr-stu ponude za samce. Oni kažu kako u svojim smještaj-nim strukturama, hotelima, apartmanima i kampovima nemaju posebno formirane ponude s paketima usluga, te cijenama za single putovanja. Smještajni objekti Arenatu-rista nude noćenja svim se-gmentima gostiju; samcima, parovima i obiteljima s dje-com, mladima, te gostima tre-

će životne dobi. Gostima koji putuju sami nude smještaj u svojim jednokrevetnim ili single use sobama i apartma-nima sukladno izboru smje-štajne strukture. Njihovi go-sti rezerviraju smještaj putem različitih rezervacijskih kana-la pa tako, što se tiče samaca, ističu važnost specijaliziranih turoperatora koji su orijenti-rani na turizam “single” oso-ba od kojih je najpoznatiji bri-tanski turoperator Travel One s kojim Arenaturist surađuje u hotelu Park Plaza Arena.

Mladi rado putuju sami

Upravo mladi, služeći se brojnim internetskim servisi-ma, pokazuju najveću snala-žljivost i maštovitost u prona-laženju mogućnosti odlaska na putovanje. Tako primje-rice koriste povoljniji smje-štaj putem popularnog Air Bad&Breakfasta, pronalaze putnike s kojima dijele troš-kove putovanja, odlaze na vo-

još uvijskuplje n

Putovati kao samac u svijetu više i nije toliko neobično, a i kod nas mnogi (po-gotovo mladi) vole ovakav stil putovanja. Međutim, postojeća ponuda naših agen-cija za putovanje uglavnom je bazirana na parove i grupe - manje na samce

SA

Lakše je putovati sam ako si gay

Bez obzira na sve, sve više ljudi odlučuje putovati samo

12 Nedjelja, 17. srpnja 2016.

plusnedjelja plusnedjelja

**ZAGREB - Međunarodno najeksponirani-ji portugalski umjetnik Juliao Sarmento nakon izložbe “Bolje ne može” u Splitu predstavlja se i zagrebačkoj publici, na istoimenoj izložbi. Sarmento je u svom radu razvio multimedijalni vizualni jezik

kombinirajući film, video, zvuk, sliku, skulpturu i instalaciju. Često se bavi pi-tanjima složenih međuljudskih odnosa, i u svom radu dosljedno primjenjuje teme poput psihološke interakcije, sen-zualnosti, voajerizma i prijestupa (H)

“Bolje ne može” u MSU galeriji

JESMO LI SPREMNI NA OVAJ RASTUĆI TREND?

lonterske kampove ili preko organizirane mreže prijatelja - domaćina te uz njihovo go-stoprimstvo upoznaju kulturu i način života različitih zema-

lja širom svijeta. Mogućno-sti putovanja su raznovrsne, a istinskim zaljubljenicima u putovanja ništa neće stajati na putu ostvarenja i odlaska

na željenu destinaciju. Nai-me, sve više turističkih agen-cija u svijetu nude programe putovanja za samce, a postoje i one specijalizirane samo za takve aranžmane.

Mnoge svjetske online agencije bave se spajanjem ljudi slične dobne skupine i interesa u svrhu grupnih pu-tovanja na kojima se mogu ra-zviti prijateljstva, ali i ostvari-ti intenzivniji kontakti. Neke na osnovu osobnog profila, željene destinacije, troškova i tipa putovanja spajaju sam-ce s kompatibilnim osobama, dok druge svojim članovima omogućavaju da sami pretra-žuju profile i biraju suputnika za putovanje. Putovanja koja nude ove turističke agencije su raznovrsne - od kraćih izle-ta u obližnje gradove, wellness i spa putovanja, skijanja, da-lekih turističkih destinacija, aranžmana aktivnog odmora, umjetničkih radionica na od-

moru pa do duljih putovanja kruzerima. Procvat ovakve vr-ste turističkih aranžmana de-finiran je potražnjom, ali i po-malo nepravednim odnosom standardnih agencija i njihove ponude prema samcima te sve većim interesom za upoznava-njem ljudi na ovakav način.

Danas, osim klasičnih aranžmana putem agencija postoje i mnogobrojne inter-net stranice ili Fecebook gru-pe putem kojih zainteresirani

solo putnici sami sebi orga-niziraju povoljnija putovanja. Biti sam sebi agentom, mož-da je najbolja opcija ukoliko putujete sami, ali ipak treba biti oprezan. Air bed and bre-akfast internet stranica (Airb-nb) unosi revoluciju u način putovanja po svijetu. Opi-san u Time Magazine-u kao “eBay smještaj”, Airbnb je br-zorastuća on-line zajednica koja omogućava bilo kome da unajmi/iznajmi stan, kuću,

ili bilo kakav drugi prostor. Airbnb, osnovan u kolovozu 2008. doživio je pravi “boom” proteklih godina i trenutno je prisutan u više od 26.000 gra-dova u više od 190 zemalja i ostvarenih 10-ak milijuna re-zervacija.

Klub putnika regionalni centar

Isto tako, sve popularnija internet stranica Klub put-nika (www.klubputnika.org) nudi mogućnost pronalaska prijatelja za putovanje, grupe, razmjenu smještaja i suput-nika s ciljem dijeljenja putnih troškova. Klub putnika je re-gionalni putnički centar, in-ternet-časopis o geokulturi i servis za samostalna puto-vanja sa središtem u Srbiji, ali djeluje na svim područji-ma bivše države. Web-strani-cu Kluba putnika čine forum, zbirka članaka i baza infor-macija. Forum Kluba je naj-veća zajednica putnika i geo-fila na Balkanu. Registracijom na stranici postajete aktivan član zajednice koja broji više od 10.000 članova. Zbirka se sastoji od putopisa, eseja, in-tervjua, fotogalerija, ilustraci-ja, stripova i filmova. Zbirka je neka vrsta subjektivnog atla-sa, enciklopedija i mapa uni-verzalnog ljudskog iskustva. Servis je tu da svima olakša i pojeftini putovanja. Svi mogu putovati, bez obzira na ma-terijalne mogućnosti, samo se trebaju spojiti sa osobama sličnih afiniteta.

More moguÊnosti ...Odlučite li se ipak za solo putovanje, a ne znate

kome se obratiti među našim agencijama, na internetu ćete svakako pronaći mnoge ponude koje nude strane agencije. Pronjuškate li malo poznatim pretraživačima naletjet ćete na zanimljive aranžmane koje baš samcima nude dobar provod. To su primjerice kruzeri za samce s dodatnim sadržajima koji vam mogu pomoći da vrijeme provedete u raznim društveno - kreativnim aktivnostima i sl. Za one željne malo luđeg provoda nude se i kruzeri za svingere (nebitno dolazite li sami ili u paru). Sve brojniji pripadnici LGTB populacije nisu više toliko zakinuti - i za njih postoje brojne mogućnosti - kruzeri koji primaju isključivo homo i/li biseksualne osobe te putničke agen-cije koje spajaju određene grupe samaca. Radi dodatnih ušteda, dobro je pratiti popuste i akcije raznih stranica i agencija - posebno od onih iz susjednih zemalja kao što su Slovenija ili Italija te se prijaviti na njihove newslettere kako bi stalno primali obavijesti o akcijama i novitetima.

ek putuju ego parovi

Klub putnika je regionalni putniËki centar, internet-Ëasopis o geokultu-ri i servis za samostalna putovanja sa središtem u Srbiji, ali djeluje na svim podruËjima bivše države. Web-stranicu Kluba putnika Ëine forum, zbirka Ëlanaka i baza informacija

S obzirom da agencije svoje ponude pri-lagoavaju potrebama tržišta, izgleda da kod nas još uvijek u globa-lu i nema toli-ke potrebe za solo putovanji-ma, osim meu pojedincima

PutniËka kuÊaUkoliko putujete

sami, možda je najbolje da se odvažite na krea-tivniji vid putovanja, jer će vam tako vrijeme biti ispunjeno aktivnostima, a sigurno ćete upoznati nove, zanimljive ljude.

Putnička kuća je pothvat Kluba putnika koji se odvija jednom go-dišnje, a akcija je krenula 2012. godine. Novcem koji se zajedno prikupi od donacija korisnika unajmi se stan na bilo kojoj lokaciji i od njega se napravi privreme-na baza za istraživanje određene kulture i okol-nih kultura. U Putničkoj kući se boravi besplatno, a njezin cilj je poveziva-nje putnika svih država i kontinenata, među-sobno upoznavanje i prepričavanje događaja i iskustava. To je jedan mali korak ka izgradnji globalne kulture samo-stalnih, istraživačkih, kreativnih putovanja. Putnička kuća je dosada ostvarena u Istanbulu (2012), Granadi (2013), Tbilisiju (2014) i Ateni (2015).

AMCI

Ovako lijepo ure�ena jednokrevetna soba pravi je raritet

13Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Piše Violeta ŠUGAR

Profesori Fakulteta eko-nomije i turizma (FET) iz Pule, Robert Zenzerović

i Violeta Šugar boravili su ne-davno u srcu start-up nacije, u Izraelu u sklopu Erasmus plus projekta međunarodne razmjene.

- Izrael je fascinantna ze-mlja po mnogo čemu. Sve što sam ranije pročitala, vidje-la, znala ili mislila da znam o Izraelu samo je mali dio sloje-vite i kompleksne stvarnosti, kaže Violeta Šugar. Premda se u dva tjedna ne može vidje-ti i obići sve, nakon povratka mogu samo zaključiti kako je to veoma dinamična, ali i tradicionalna, lijepa, zemlja puna kontradikcija i kontra-sta. S jedne je strane Tel Aviv, nastao na mjestu gdje je pri-je malo više od 100 godina bio samo pustinjski pijesak, prijestolnica “start-up nacije”, stjecište svih velikih svjetskih korporacija i onih malih, ali brzo rastućih, mediteranski grad koji živi uz more, grad nebodera i skupih butika, uz koje se još mogu vidjeti stare i ruševne zgrade, buvljaci i pre-krasna stara Jaffa.

Poticanje inovacija- Zatim Jeruzalem, veliki

grad u koji se, barem prvi put, dolazi samo radi staroga di-jela, a on ostavlja bez daha, mene možda i s mrvicu razo-čarenja (duga priča), grad u kojemu je više no igdje nagla-šena tradicija i razlike između pripadnika svih velikih religija. I na kraju pustinjski dio, Beer Sheva i Mitzpe Ramon, gdje se strateški razvija poduzetniš-

tvo i potiču inovacije (velikim dijelom i zahvaljujući vojsci), Hura kao dobar primjer druš-tvenoga poduzetništva i turi-stička meka uz Mrtvo more, gdje je teško pronaći pove-znicu s našim (jadranskim) poimanjem turizma. Sve u svemu, dojmovi su slojeviti i slagat ću ih još dugo.

Doživjeli smo „start-up na-ciju“ (kovanica autora bestse-lera Start-up Nation, Dana Se-nora i Saula Singera, koja je prihvaćena kao sinonim za Izrael) i oduševili se pozitiv-nom poduzetničkom klimom, koju smo poželjeli ponijeti, preslikati u Hrvatsku. Kada bi bar to bilo moguće!

U Tel Avivu smo posjeti-li desetak start-upova, pri-mjera dobrih (ili izvrsnih) realizacija ideja u proizvo-de, odnosno usluge. Wibbi-tz se bavi pretvaranjem tek-sta u sliku i video; Roomer otkupom i prodajom rezer-vacija smještaja za koje ne postoji osiguranje povrata u slučaju otkazivanja, Life Happens je aplikacija za osi-guranje namijenjena hote-lima i putničkim agencija-

ma, potencijalna disrupcija za osiguravajuće kompanije, Nautilus je vladin inkubator (financira ga izraelska vla-da), u kojemu su korisnici, među ostalima startupovi

Splitty (aplikacija za hotele), SoundBetter (glazba, zvuk), Reactful (reakcija na odljev posjetitelja stranica), Shop-pimon (e-commerce), Spree

(online shopping) i Rise (platforma, eko-inovacija + banka). Veoma je zanimljiv projekt Windward (platfor-ma za prikupljanje i analizu

podataka o prijevarama u brodskome prometu).

Fiverr je još jedan veliki projekt, zovu ga Amazon za usluge, platforma koja spaja ponuđače i tražitelje usluga. Mobile ODT proizvodi mobil-ne aplikacije i male mobilne uređaje namijenjene ranom otkrivanju raka vrata mater-nice. My Heritage mrežna je stranica i baza podataka o obiteljskim stablima. Posjetili smo i korporacijski inovacij-ski inkubator Hewlett Packar-da, u kojemu se zaposlenici-ma omogućuje da jedan dio radnoga vremena posvete ra-zvoju svojih inovativnih ide-ja i potiče ih se na inoviranje, odakle je samo u dvije godine proizašlo tridesetak inovacija.

Tridesetak inovacijaI u Jeruzalemu smo se mogli

uvjeriti u živ i dinamičan star-tup eko sustav. Siftech je ak-celerator i coworking prostor za startupove u ranoj fazi, na-stao uz pomoć JVP (Jeruzalem Venture Partners), koji smo ta-kođer posjetili. JVP je fond ri-zičnoga kapitala koji ulaže u startupove iz područja financi-ja, informacijskih tehnologija, visokotehnološke i sl.

Nismo se samo bavili viso-kom tehnologijom, softveri-ma i aplikacijama, u mjestu Hura u pustinji Negev posjeti-li smo uspješan projekt druš-tvenoga poduzetništva, kuhi-nju u kojoj se priprema hrana i opskrbljuju škole koje poha-đaju djecu beduina, a zapo-šljava njihove majke, ranije

U pustinji Negev posjetili smo uspješan projekt društvenoga po-duzetništva, kuhinju u kojoj se priprema hrana i opskrbljuju škole koje pohaaju djecu beduina, a za-pošljava njihove majke, ranije tradi-cionalno neobrazovane i zatvorene u krugu obitelji

plusnedjeljaPROFESORI FAKULTETA EKONOMIJE I TURIZMA U POSJETU PODUZETNIČKIM INKUBATORIMA

Od pustinjskog pijeska dprijestolnice “start-up nac

Doživjeli smo „start-up naciju“ (kovanica autora bestselera Start-up Nation, Dana Senora i Saula Singera, koja je prihvaćena kao sinonim za Izrael) i oduševili se po-zitivnom poduzetničkom klimom, koju smo poželjeli ponijeti, preslikati u Hrvat-sku. Kada bi bar to bilo moguće!

Zahvaljujući ovome projektu i poznanstvu s kolegama sa sveučilišta HEC iz Montreala uskoro će uslijediti suradnje

College of Management - Academic Studies (COMAS) iz Ris-hon LeZiona nedaleko od Tel Aviva, jedno od najprestižnijih sveučilišta u Izraelu

Na predstavljanju projekta Wibbitz koji se bavi pretvaranjem teksta u sliku i video

Gosti profesori i studenti ispred Holy Sepulchre

14 Nedjelja, 17. srpnja 2016.

plusnedjelja

Tijelo se samo liječiJa nisam taj koji liječi. Naše tijelo liječi samo sebe, na meni je samo da pošaljem vašem imunološkom si-stemu informaciju što treba riješiti i gdje je problem

Alternativa Piše Dean Buić

Hrvatski centar za bioenergiju

www.bioenergija.biz, www.biotherapy-healing.com

dean@bioenergija.bizCentar za bioenergiju 098 500 200

Pitate se kako? Da li je to zaista moguće? Mnogi neupućeni će reći da su

to sve čarke, gluposti, prije-vare, itd. Nedavno sam raz-govarao s jednim starijim gospodinom dok smo čekali red u trgovini i on mi je po-čeo pričati kako je bolestan, teško spava, bole ga leđa, gla-va itd. rekao sam mu da mi ga je žao i ako želi, neka dođe kod mene na terapiju, jer da mislim da mu mogu pomo-ći. Rekao sam mu i da ga ni-šta to neće koštati osim malo vremena. Prvo se pravio da je prečuo sve što sam mu re-kao, nastavio je kukati, ali se ispravio i rekao da mu je u zadnje vrijeme malo ipak bo-lje. Zašto sam ovo napisao?

Sve više povjerenjaZato jer ima puno ljudi koji

ne vjeruju u ovaj vid liječenja i nazivaju ga onako kako sam napisao gore. Slažem se da možete naići na svakojake šarlatane koji vam gledaju izvući zadnju kunu iz džepa, obećavaju vam svašta i onda nestanu ili ne znam što sve ne. Mi u Hrvatskom centru za bioenergiju radimo na na-čin da ne naplaćujemo tre-tmane bioenergijom i samim time otvaramo vrata svako-me da dođe i osjeti blagoda-ti bioenergetskog tretmana. Ima ljudi koji ne žele niti po-kušati ovakvu terapiju, mada je takvih sve manje. Kod nas dolaze redovno i naši penzi-ći, a isto tako i radnici, direk-tori, političari, pa i zdravstve-ni radnici, ljudi od 90 godina i bebe od samo par mjeseci. Bioenergiju bi trebalo kori-stiti barem dva puta godišnje svatko tko nema problema, da se riješi stresa, izbalansira energiju i podigne imunitet. Sam osjećaj nakon tretma-na je toliko pozitivan da me neki pitaju mogu li dolazi-ti svaki tjedan. Naravno da mogu, ali treba pustiti one kojima je potrebnije da dođu na red. Kako nestaju migre-ne, vrtoglavice, skolioza ili bolovi u leđima? U 90 posto slučajeva ti se problemi rje-šavaju bioenergijom i isprav-ljanjem atlasa. Ja nisam taj koji liječi. Naše tijelo liječi samo sebe, na meni je samo da pošaljem vašem imuno-loškom sistemu informaciju što treba riješiti i gdje je pro-blem. Ispravljanjem atlasa se prvi kralježak stavlja me-haničkim putem u centar i energija počne kružiti tije-lom bez ikakvih blokada. Isto tako ravan atlas ispravlja kra-lježnicu, oslobađa normalan protok leđne moždine i cir-kulacije prema glavi. Odmah

nakon ispravljanja atlasa ve-lika većina se osjeća drugači-je, problemi s glavoboljama, vrtoglavicama ili bolovima u vratu znaju nestati u trenu.

Nakon ispravljanja atlasa i trodnevne terapije jako je malo ljudi koji ne vide po-maka. Uglavnom budu pre-zadovoljni, opet im se vrati osmjeh na lice i uvjere se da nešto što traje godinama, a pokušali su sve što su mo-gli, ipak može proći čak i bez operacija i raznih medicin-skih metoda. Ne kažem da se ne ide kod liječnika, nego da je svakako bolje pokuša-ti alternativnim putem, pa ako ne ide operacija je uvi-jek izvediva za neke stvari. Mnogi su trebali već odavno operirati kralježnicu npr. a i

dan danas žive bez operacije i bez bolova i sl. Došla je prije otprilike godinu dana jedna gospođa na terapiju sa veli-kom glavoboljom.

Sve prije operacijeVidno je bila utučena,

izgledala je toliko blijedo i neispavano da su je svi pri-mijetili mada je sjela u kut u zadnjem redu. Pozvao sam je da dođe do mene i upitao u čemu je problem. Rekla je da ima užasne glavobolje godi-nama. Ne može spavati i da je danas toliko boli glava, da je skoro odustala doći. Kaže da joj u ovakvom stanju naj-više paše mir i tama. Rekao sam joj da bi joj prvo ispra-vio atlas, a onda odradio te-

rapiju bioenergijom. Složila se. Nakon ispravljanja atla-sa rekla je da misli da joj bol u glavi popušta, okrenula je glavu 30 posto više na sva-ku stranu, počela se smijati, onda se opet uozbiljila i re-kla da to nije moguće, i da to samo sanja ili da misli da je to samo trenutno. Rekao sam joj da ne brine sjeo sam je na stolicu i odradio tera-piju bioenergije. Drugi dan sam jedva čekao da je vidim, a i da vidim lica drugih kada je vide, jer sam pretpostav-

ljao što će se dogoditi. Ušla je u dvoranu našminkana, dotjerana i zračila je toliko pozitivno da su joj svi prišli i počeli je zapitkivati. Rekla je da se napokon naspava-la i da je glava još nije zabo-lila, ali da još neće ništa reći unaprijed. Odradio sam joj sve dane terapiju i pozdravili smo se. Prošli tjedan se naru-čila na terapiju. Odmah sam je prepoznao i upitao dali se slučajno vratila glavobolja? Rekla je da je došla jer je uga-nula nogu i ispričala svima kako je glava niti kralježnica ne bole već godinu dana. Na-dam se da sam vas još malo bolje upoznao sa bioenergi-jom. Čitamo se u slijedećoj kolumni. Zdravi bili!!!

U IZRAELU

Zaronili smo i u povijest IzraelaKada ste već u Izraelu, nikako ne smijete propustiti

vidjeti i doživjeti ono što su prve asocijacije na tu zemlju, prije svega povijesne i kulturne znamenitosti, pa smo tako i mi, zahvaljujući izvrsnome vodiču, zaronili u povijest u prekrasnoj staroj Jaffi, mitskome Jeruzalemu, pustinjskim atrakcijama Negeva, krateru u Mitzpe Ramonu (koji je ime dobio po tragično stradalom izraelskom astronautu Ilanu Ramonu), memorijalu Bena Guriona i Masadi, koja ostavlja bez daha. Okupali smo se i u Mrtvome moru i po-tvrdili kako je sve istina, ne možete roniti (30 posto soli!), ali zato možete bezbrižno plutati i čitati novine!

Tel Aviv

do cije”

tradicionalno neobrazovane i zatvorene u krugu obitelji. Poduzeće je profitabilno, pro-fit se vraća zajednici, a žene, osim što su zaposlene imaju priliku učiti hebrejski jezik, neke su se uz pomoć ovoga projekta uspjele i dalje školo-vati, čak do doktorata.

Kanadski studenti Uspjeh Izraela kao startup

nacije koja „nemilosrdno“ promiče inovacije i poduzet-ništvo nije samo u institucija-ma i poticajima od središnjih i lokalnih vlasti, već i posto-janju niza inicijativa koje do-laze s najnižih razina. Radi se o kulturi koja na neuspjeh ne gleda kao na poraz već kao priliku iz koje uči i koju će

iskoristiti za svoj razvoj, kaže Robert Zenzerović.

Naš je boravak u Izraelu rezultat suradnje Sveučilišta Jurja Dobrile (UNIPU) i Co-llege of Management - Aca-demic Studies (COMAS) iz Rishon LeZiona nedaleko od Tel Aviva, jednoga od najpre-stižnijih sveučilišta u Izrae-lu. Zahvaljujući toj suradnji po prvi se put pruža moguć-nost i studentima Sveučili-šta da jedan semestar pro-vedu na COMAS-u. Posebno bi to iskustvo bilo korisno za one koji naginju poduzet-

ništvu i inovacijama. Već u zimskome semestru sljede-će akademske godine, dakle na jesen 2016. naši studenti moći će se pridružiti svojim kolegama iz Austrije i drugih zemalja i studirati na izvo-ru poduzetničke nacije. Što se tiče nas kao sveučilišnih profesora, radni boravak u Izraelu bio nam je prilika da usporedimo svoju praksu s pristupom start-up nacije te pronađemo područja u ko-jima možemo unaprijediti obrazovni proces, kaže Zen-zerović.

Inače, za našega boravka na COMAS-u se održavao i International Incubator, me-đunarodni program u sklopu suradnje studenata i profe-

sora sveučilišta HEC iz Mon-treala i COMAS-a, pa smo su-djelovali i u aktivnostima toga zanimljivog projekta. Kanad-ski su studenti, predvođeni svojim profesorima, u Izraelu istraživali poduzetnički i ino-vacijski eko sustav, da bi ga po povratku u Montreal uspore-dili s kanadskim, odradili za-vršno izlaganje i dobili svoje bodove i ocjene.

Zahvaljujući ovome projek-tu i poznanstvu s kolegama sa sveučilišta HEC iz Montrea-la, očekujemo proširenje me-đunarodne suradnje FET-a i

UNIPU. Kolege iz Montrea-la veoma su zainteresirani za pokretanje zajedničkih aktiv-nosti, znanstvenih konferen-cija i drugih projekata. Neki su od njih već najavili dolazak u Pulu, a već sljedećega tjed-na dolazi jedan od profesora s COMAS-a, Eyal Lahav, voditelj katedre za financije pri School of Business Management, koji će održati dva zanimljiva pre-davanja. U utorak 19.07. s po-četkom u 12.00 sati u dvorani Istra (FET) održati će predava-nje na temu Time preferences & the subjective discount rate, dok će dan kasnije u istom terminu profesor Lahav pre-davati na temu Financial (il)literacy, financial education and Crowdfunding.

Profesori fakulteta ekonomije i turizma Violeta Šugar i Robert Zenzerović

15Nedjelja, 17. srpnja 2016.

plusnedjeljaI OVE SU GODINE KRAJEM LIPNJA ČLANOVI PLANINARSKOG DRUŠTVA GLAS ISTRE IZ PULE POSJETILI BOSNU,

Zapisala i snimila Jelica FIORIDO

I ove nas je godine krajem lipnja Planinarsko društvo Glas Istre iz Pule odvelo na

višednevni izlet u Bosnu, ovog puta u samo njeno srce - Sara-jevo i okolne planine Jahorinu i Bjelašnicu.

Zaglušujući huk izvora rijeke Prače

Prethodnih smo godina obišli Bihać na ljepotici Uni uz nezaobilazan rafting, popeli se na planinu Čvrsnicu u Her-cegovini, koja je još u lipnju bila pod ledom, kušali odličan sir na planini Vlašić, popili ka-hvu u Andrićevom Travniku i divili se slapovima Plive u Jajcu; i tako, mic po mic stigli i do glavnog grada koji sve te ljepote nadvisuje, sjedinivši istok i zapad u jedinstven spoj različitih arhitektura, jezika, običaja i nacija.

Smješteni smo u nekadaš-njem Olimpijskom centru Ja-

horina, izgrađenom za Zimske olimpijske igre 1984. godine, u hotelu Bistrica na 28 km od Sa-rajeva. Jahorina je tog jutra, kad smo krenuli u njeno osvajanje, bila obavijena maglom uz hla-dan, neugodan vjetar, tako da sa vrha Ogorjelice na 1.916 me-tara nadmorske visine i nismo imali baš nekakav pogled. Ipak, magla se tokom dana povukla,

a pred nama su se redale ze-lene livade pune raznobojnog cvijeća, duboke vrtače i izvori hladne planinske vode. Sve mi-riše na jednu vrstu stolisnika, koji ovdje zovu kunica i u pu-

nom je cvatu. S jednog od izvo-ra, izvora rijeke Prače, dobiva vodu i jedan dio Sarajeva. Voda izvire u objektu, izgrađenom za potrebe vodoopskrbnog su-stava, koji smo zbog skučeno-

sti prostora posjetili u grupama od desetak. Jahorina se ovdje iskazala u punoj snazi svojih bogatih izvora i rijeka; zaglušu-jući huk i brzina vode su zaista dojmljivi, a protok iznosi 110

litara u sekundi; voda se pum-pama diže u rezervoare na vrh planine, klorira i gravitacijski spušta prema gradu.

Ukratko, na Jahorini ne možete ostati žedni, a bogme

JahorinAj, kolika je

planin

Na Bjelašnici su zime duge i oš-tre sa tempera-turama i do - 40 stupnja Celzija i nanosima sni-jega i do Ëetiri metra - po toj bjelini je plani-na dobila ime

Na Jahorini ne možete ostati žedni, a bogme ni gladni, jer nas je na povratku s planine dočekala odlična janjetina na lešo i hladno pivo životinjskih i drugih imena: Lav, Jelen, Nektar, Sarajevsko…

Putem na vrh Bjelašnice s pogledom na Romaniju, Visočicu i Igman

Žuto cvijeće nalik jaglacima u punom cvatu

Majčina dušica u planini

Maćuhice

16 Nedjelja, 17. srpnja 2016.

ni gladni, jer nas je na povrat-ku s planine dočekala odlična janjetina na lešo; stolovi su za tu priliku postavljeni na zele-noj tratini vidikovca uz hotel, kao da smo na pravom pi-kniku. Domaćini su se čitavo vrijeme trudili da nam do-brom hranom i pićem, čitaj hladnim pivom životinjskih i drugih imena: Lav, Jelen, Nek-tar, Sarajevsko…. upotpune prirodne ljepote svog kraja. Uvečer je uz živu glazbu u ho-telu u stilu „one man band“ pala i ona narodna: „Aj, koli-ka je Jahorina planina, aj, siv je soko preletjeti ne može, aj, a kamoli dobar junak na ko-nju, aj, djevojka je pregazila bez konja…“. I mi smo djelić te planine pregazili bez konja, uronivši u njene guste šume i mirisne pašnjake, jedino ni-

smo pronašli izvor vode koja pomlađuje, kako je pisalo u programu. Il’ je skriven il’ je presušio…

Bijel kao BjelašnicaDok je Jahorina sva neka-

ko blaga i valovita, Bjelašnica je strmija i zahtjevnija, a na-ročito uspon na njen vrh na 2.067 metara nadmorske visi-ne ukoliko ga želite osvojiti iz Babina dola na 1.200 metara nadmorske visine. Uvijek ima i druga, povoljnija varijanta, a ta je da vas žičara doveze dobar dio puta, a finiš pro-pješačite. S obzirom na vrlo vruć dan, većina se odlučila za drugu varijantu, a nas par i tri vodiča za onu zaguljeniju. Uspon je vrlo strm i stjenovit, pa se polako krećemo u cik-cak liniji uz česte odmore. Na

sreću, vrlo brzo počinje pu-hati ugodan vjetrić uz koji se lakše diše. Sa svakim zavojem je pogled na Romaniju, Viso-čicu, Igman i okolne planine sve ljepši i obuhvatniji. U pro-rijeđenoj travi nalazimo sme-đe gljive reduše, za koje nam vodiči kažu da se jedu sirove dok su mlade, a u gnijezdu iz-

dubljenom u tlu, četiri goluž-drava ptića, koji gladno otva-raju svoje narančaste kljuniće. Nadamo se da će im se majka, koja je odletjela kad smo naiš-li, vratiti i nahraniti ih.

Na Bjelašnici su zime duge i oštre sa temperaturama i do - 40 stupnja Celzija i nanosi-ma snijega i do četiri metra - po toj bjelini je planina do-bila ime. Nakon otprilike dva i pol sata stižemo na vrh na kome se nalaze Zvjezdarnica i meteorološka stanica, najvi-ši nastanjeni objekti u Bosni i Hercegovini. Hladan vjetar šiba uokolo, a uz padinu pod-no objekta se šćućurilo veli-ko stado ovaca, pastir i tri du-godlaka pseća ljepotana koji samo izgledaju pitomo. Ne smijemo im prići, jer napada-ju svakog tko se približi stadu. Tu s vrha puca pogled na sve strane, a hotelski komplek-si smješteni u Babinom dolu odakle smo krenuli, izgledaju kao minijaturne igračke.

Povratak u dol je zaobila-zan i dugačak. Na kraju puta slijedi nagrada u obliku bo-sanskih đakonija: begove čo-rbe, punjenih tikvica i papri-ka, sarmica u listu od vinove loze, pita sa sirom ili mesom, baklava i hladnog Jelena. Teeeeeškom mukom napu-štamo stol !

plusnedjelja OVOG PUTA IŠLI SU U SAMO NJENO SRCE - SARAJEVO I OKOLNE PLANINE JAHORINU I BJELAŠNICU

na na...

I mi smo djeliÊ te planine pregazili bez konja, uronivši u njene guste šume i mirisne pašnjake, jedino nismo pronašli izvor vode koja po-mlauje, kako je pisalo u programu. Il’ je skriven il’ je presušio…

Ljepotica TaraUz dvije grupe pla-

ninara koje su uživale na Bjelašnici, treća se uputila na rafting na Tari iz susjedne Crne Gore prema Foči u Bosni. Vratili su se tek nave-čer, umorni od dugog puta, ali puni dojmova naročito na dio rijeke gdje Piva utječe u Taru. Tara izvire ispod planine Komovi u sjevernoj Crnoj gori i dio je Nacionalnog parka Durmitor; na svom je putu izdubila prekra-san kanjon dubok 1.333 m, na čijem je najužem dijelu izgrađen vitak most Budičevica visok oko 140 metara. Kanjon je najdublji u Evropi, a čak drugi na svijetu iza Grand Canyona rijeke Colorado.

Reportaža

Vrh Bjelašnice na 2067 m sa Zvjezdarnicom i meteorološkom stanicom

Prštavi slapovi Miljacke na izvoru

Ogorjelica na 1.916 metara i vrh Jahorine u magli i vjetru

Cvijetni tepih na Jahorini

Goluždravi ptići se pitaju: “A gdje je naša mama?”

17Nedjelja, 17. srpnja 2016.

plusnedjeljaLENOVO JE NAJAVIO SAVITLJIVE SMARTPHONE I TABLET UREĐAJE, ADOBE NUDI PAMETNU OLOVKU I RAVNALO, A NA TRŽIŠTU SU I NOVI MODEL PHANTOM DRONA, TE SAMSUNGOV OLIMPIJSKI TELEFON

digitalna

Adobe olovka i ravnalo

Softverska tvrtka Adobe, poznata po Photoshopu i drugim programima za obradu fotografija i video zapisa, pustila je u prodaju svoja prva dva komada hardvera. U pitanju su Adobe Ink i Adobe Line uređaji koji su komplementarni sa novim iPad aplikacijama Sketch, Line i Photoshop Mix, te međusobno funkci-onaraju kao neka vrsta pametne olovke i pametnog ravnala, omogućavajući precizno crtanje direktno na iPad uređaju. Adobe Ink i Line su premium proizvo-di, napravljeni od matiranog aluminija. Adobe Ink - olovka - ima vrh osjetljiv na pritisak, povezuje se preko Bluetootha i ima LED svijetlo na vrhu. Kada je ravnalo, odnosno Adobe Line uređaj u pitanju, treba znati da je opremljen kapacitivnim točkama na oba kraja, što omoguću-je aplikacijama da detektiraju njegovu poziciju na iPadu. Cijena Adobe Ink i Line uređaja iznosi 200 dolara.

Savitljiv pametni telefon

Iznenađenja u svijetu gadgeta ne pre-staju. Kineska kompanija Lenovo poka-zala je, na TechWorld 2016. konferenciji u San Franciscu, kako izgledaju fleksibilan CPI pametni telefon, te tablet Folio koji također ima mogućnost savijanja kakvu do sada nismo vidjeli.

Nova tehnologija omogućuje korisni-cima snimanje video i foto zapisa, čitanje poruka, surfanje webom i još mnogo toga što nedostaje konkurentskim pro-izvodima, među kojima je i razvikani „pa-metni sat“ iz kompanije Apple. Doduše, tehnologija je još u razvoju i ne znamo kada će novi uređaji pojaviti na tržištu, ali je zanimljivo vidjeti što će nam biti božić-ni pokloni negdje 2018. godine.

Olimpijski Samsung smartphone

Uoči Olimpijskih igara Rio 2016. Samsung je predstavio ekskluzivno izdanje Galaxy S7 Edge Olympic Games. Također, Samsung je najavio aplikaciju Rio 2016. i njezinu aktivaciju diljem Brazila kako bi obilježio službeni početak Samsungove globalne kampanje Olimpijske igre Rio 2016. U suradnji s Međunarodnim Olimpijskim Odborom Samsung će isporučiti 12.500 telefona ekskluzivnog izdanja Galaxy S7 Edge Olym-pic Games te Gear IconX bežičnih slušalica. Navedeni uređaji su na-mijenjeni sudionicima Olimpijskih igara Rio 2016. Prvi put u povijesti, uređaj nadahnut Olimpijskim igrama Rio 2016 sadrži elemente Olim-pijskih igara koji su dio samog telefona, jedinstvenim uzorkom obliko-vanim po mjeri koji uključuje pet službenih boja olimpijskih krugova. Boje olimpijskih krugova će također biti dominantne na korisničkom sučelju telefona pri funkciji zaključavanja zaslona, kao i na izborniku poruka, poziva te kontakata i obavijesti. Uređaj, naravno, mogu kupiti i korisnici koji nisu olimpijci, ali ga moraju platiti. Iz Samsunga poru-čuju da se navijačima i korisnicima nudi prilika da osiguraju trajnu uspomenu na Olimpijske igre 2016. i nabave Galaxy S7 Edge Olympic Games pametni telefon koji izlazi u limitiranoj seriji. Uređaj se može kupiti u SAD, Njemačkoj, Brazilu, a i preko interneta od 18. srpnja.

Novi dron iz Phantom serijePriredio Dubravko GRAKALIĆ

Kineska kompanija DJI koja domira na tržištu bespilotnih letjelica s ka-merama, sada je predstavila novi

model svoje najpopularnije Phantom serije. Novi fantom s dizajnom kauboj-skog šešira i parom senzora koji omogu-ćavaju izbjegavanje prepreka i praćenje predmeta, posjeduje nove automatske režima leta, leti brže, ima snažniju ba-teriju, te je lakši za upravljanje.

Vrijeme leta produženo je na 28 mi-nuta sa snimanjem - što je razlika od 25 posto u odnosu na ranijih model. Do-met je pet kilometara. Zaslon za kontro-lu nad uređajem ima rezoluciju od 720 točaka kroz pogled njegove kamere. U modu “Sport” dron može letjeti brže od sedamdeset kilometara na sat. Ugrađe-na je 4K kamera sa senzorom veličine 1/2.3 inča, te maksimalnom ISO osjet-ljivošću od 1600 za fotografije i 3200 za video. Video snima u 4K rezoluciji od 30 kadrova u sekundi i full HD standar-du od 1080p na 120 kadrova u sekundi. Fotografije s rezolucijom od 12 miliju-na piksela snima pored JPEG formata i u Adobe DNG RAW formatu. Objektiv sa svijetlosnom jačinom od f/2.8 po-kriva ekvivalentni vidni kut od 20mm za 35mm format. Cijena ovog modela Phantoma je oko 1.600 eura.

18 Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Mediteranski stil odiše prirodom i lakoćom, a inspiriran je morem, suncem, mediteranskim biljem i agrumima pa je dobro te boje i koristiti

Znamo da je Mediteran široko područje pa ovaj stil uređenja varira u

skladu s geografskim predje-lima, od naše Hrvatske, Italije, Francuske, Španjolske, Grčke, Turske pa sve do sjeverne Afri-ke. Mediteranski stil uređenja mnogi vole bez obzira na to gdje živjeli, bilo na moru ili na kontinentu. Da biste uredili dom u ovom stilu, stvar je jed-nostavna potrebno je da une-sete sklad i ravnotežu između interijera i uskladite ga s dina-mikom vanjskog svijeta.

Mediteranski stil odiše pri-rodom i lakoćom, a inspiriran je morem, suncem, medite-ranskim biljem i agrumima. Stoga bih vam preporučio da, ukoliko se odlučite unjeti da-šak ljetne atmosfere i medi-terana u svoj dom, koristite isključivo prirodne materija-le koji su u BR arhitekturi i dizajnu nezamjenivi i uvjek prisutni prilikom realizacije projekata.

Mediteranska Provansa po-znata je po poljima lavande, maslinicima i vinogradima pa se najčešće koriste upravo boja lavande, pastelnoružiča-sta i žuta te tamnozelena i pla-va koriste u uređenju. Grčka je poznata po svojoj jarkoplavoj boji u kombinaciji s čisto bije-lom koja asocira na more i ka-men. Zidovi su najčešće bijeli,

stolarija i neki drugi elemen-ti izrazito su plavi pa djeluju dojmljivo i efektno.

Sjevernoafričkim predjeli-ma dominiraju pijesak i stijene pa je terakota najzastupljenija kao podna obloga, a osim toga i u kombinaciji s drugim boja-

ma (tirkizna, narančasta, zlatna, roza...) tvori cjelinu u interijeru.

Za španjolski stil mogli bi-smo reći da je spoj europ-sko-mediteranskog i maro-kanskog. Dok se kod nas pod mediteranskim stilom podra-zumijeva korištenje grubo

obrađenog autohtonog kame-na stopljeno s drvenim ele-mentima u bojama koje vari-raju dinamično ovisno točno o lokalitetu područja .

Kako biste u svoj dom uni-jeli dašak mediterana, slo-bodno se upustite u avantu-

ru uređenja a mi vam nudimo nekoliko korisnih BR savjeta :

1Dom inspiriran mediteran-skim stilom nikako ne pod-

nosi umjetne materijale

2 Podne obloge neka budu daske (bi rekli tavuloni),

koje možete ostaviti u prirod-noj boji drveta

3potrijebite što više drvenih komada namještaja kao i

onaj pleteni od prirodnog ra-tana,

4uhinju obogatite vijencima češnjaka, feferona, suhim

grmovima lavande, glinenim posudama i mediteranskim začinskim biljem kojeg na do-

hvat ruke koristite i za vaše kulinarske doživljaje, posuđe neka bude razigrano.

5oigrajte se plavim tonovi-ma, ali ne zaboravite pri-

tom da plava boja voli mini-malizam

6osebnu važnost dajte ure-đenju terase kako bi vaš

interijer i eksterijer imao pot-puni mediteranski ugođaj, jer osim toga bitno je znati stvo-riti si i ugodnu hladovinu.

7e zaboravite upotpuniti pri-ču biljkama kao što su limun,

maslina, ružmarin, lavanda… i kičaste doživljaje svakako bih preporučio da preskočite!

Vaš dizajner, Boris Ružić

plusnedjelja

Mediteranski - onako lepršavo i ljetno

Piše Boris Ružićdizajner

M. M

.

Dizajn

boris.ruzic@brdesign.hr www.brdesign.hr

Drveni grubi stol i smokve za pravi ugo�aj

Ratan i puno jastuka i tepih od prirodnog materija - pravi Mediteran Stari drveni predmeti, stakleni bocuni i još mnogo tavana

Nemojte niti pomisliti na plastičnu stolariju

Ne farbati drvene gredeČisti goli beton dobra je podloga Što više prirodnih materijala

19Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Ljetno ludilo idealno je doba za modno ekspe-rimentiranje i blago pre-

tjerivanje u ekstravaganciji, a bila bi prava šteta kada ljetne dane ne bi oplemenili daškom glamura. Ovoga ljeta ukrasite kosu svjetlucavim nakitom i defilirajte gradom poput prin-ceze, odvažno, slobodno i hra-bro! Ženstveni modni dodaci za kosu vratili su se u velikom stilu, prevladavaju detalji u boho stilu - s cvijećem i cir-konima. S njima možete lako

postići savršenu frizuru za ljet-nu špicu. Ukrasi za kosu sve su popularniji, a kod odabira pra-vog gotovo da ne možete po-griješiti. Nosi se sve, od traka za kosu, obruča s velikim cvje-tovima do svjetlucavih uko-snica. Nakit za kosu često je efektniji od ogrlica, narukvica i naušnica, jer unosi notu gla-mura u svakodnevni stajling. Obožavale su ga legendarne holivudske glumice, a danas ga nose mnoge poznate dame i modne blogerice. Veći i upe-

čatljivi ukras za kosu dovoljan je sam po sebi tako da vam uz dobar izgled ne treba nika-kav dodatni nakit. Kvalitetnim odabirom nakita i svakodnev-nu punđu možete pretvori-ti u svečanu frizuru te nakon posla produžiti na ljetni kok-tel - party! Na tržištu se nudi bezbroj modnih dodataka, skupljih i jeftinijh, a internet trgovine krcate su ponudama za svaki đep... Nakit za kosu osmišljen je kako bi istaknuo njezinu prirodnu ljepotu i uči-

nio je reprezentabilnijom. Pri odabiru nakita treba paziti da ne pretjeramo, nakit se mora ‘’stopiti’’ s glavom žene, a boje nakita i kose neka budu kom-patibilne! Ne mora se kupovati najskuplji nakit da bi se posti-gao savršen look, dovoljno je pripaziti da ukras na vašoj kosi ne izgleda baš kao plastika iz prodavaonice lutaka, a ukoli-ko niste najspretniji s modnim eksperimentima onda je naj-bolje pridržavati se klasičnih - decentnih ukrasa. Ako ste ljubitelj prirodnih materijala kao što je drvo i volite nositi drvene štapiće i slične ukrase - provjerite kakvoću drva jer ako mu završna obrada nije kvalitetna lako se može zapet-ljati u vašu kosu i ostaviti rane na tjemenu. Ljubiteljice neka-da popularnih rapsi i marama mogu odahnuti jer se i ovi do-daci vraćaju na modnu scenu!

Elena ORLIĆ

plusnedjelja

NAKITOM ZA KOSU PODIGNITE DNEVNI LOOK NA VIŠI NIVO!

Ekstravagantno - blještavi nakit u kosi

Moda

Decentno i glamurozno

Ako niste vični ukrašavanju onda klasično I najobičnija pun�a postaje šik

Internet je pun ukrasa za kosu

Cvjetići za ljubiteljice boho stila

S malim detaljem i nakon posla možemo na party

20 Nedjelja, 17. srpnja 2016.

GastroUSUDITE SE ISPROBATI NEOBIČNE VERZIJE SLATKOG VOĆA

Kada se jabuke peku zajedno s vrganjima i potom usitne u kašu, dobili smo pire dosto-jan najzahtjevnijih ekskluziv-nih jelovnika, osobito ako se još prelije preprženom slani-nom i lukom

Piše Elena ORLIĆ

Slano voće ili voće u slanim varijan-tama prkosi uvriježenom mišljenju i navikama kako je voće najbolje u

slatkim kombinacijama. Majstori gastro-nomije odavno su otkrili široku lepezu mogućnosti koje nam pruža voće. Da voće ne moramo koristiti isključivo u desertima dokazuju mnogi specijaliteti suvremenih i tradicionalnih kuhinja diljem svijeta.

Korištenje voća u glavnim jelima ve-liki je izazov i delikatno područje mno-gim majstorima kulinarstva, ali svakako vrijedi pokušati. Uzmimo za primjer ja-buku koja se jede gotovo svakodnevno i u svim godišnjim dobima. Poželite li njezin okus iskoristiti na drugačije na-čine onda se usudite poslužiti istu kao

prilog mesu, dodatak u francuskoj salati ili od nje jednostavno učinite slani pire! Jabuka, jedna od najzdravijih namirni-ca lijepo se može ukomponirati u razna mesna jela. Apfelmus je primjerice staro njemačko jelo, a novu popularnost za-hvaljuje i tome što nema visoku kalorij-sku vrijednost. Raširen je u pučkoj kuhi-nji, no osobito je zanimljiv kada potiče poznate kuhare na autorske pomake u odnosu na jednostavni temeljni recept. Umjesto kuhanih jabuka, zanimljivije su i pečene u pripremi niza originalnih re-cepata ove vrste. Već i ribani korijen svje-žeg ili pečenog celera zgodan je dodatak pireu od jabuka. Kuharske dosjetke na ovu temu iz dana u dan sve su zanimlji-vije i pune internetske stranice recepti-ma na njemačkom jeziku. Dodatak na-sjeckanih ljutih papričica i naribanog đumbira jedan je od takvih primjera. Kada se jabuke peku zajedno s vrganji-ma i potom usitne u kašu, dobili smo pire dostojan najzahtjevnijih ekskluziv-nih jelovnika, osobito ako se još prelije preprženom slaninom i lukom te začini krupno mljevenim crnim paprom. Kada se posluži kao prilog nekom pečenju,

privući će veću pozornost sladokusa-ca od mesa na tanjuru. Ovakav autorski pire od jabuka u restoranima na glasu način je da se neka standardna mesna jela uzdignu do ekskluzivne ponude. Po-hana piletina uz pire s jabukama i gljiva-ma postaje tako jelo za pamćenje.

Limunova kora je jestiva i sasvim sigurna, ali samo u slučaju da je riječ o organski uzgojenom voću bez upotrebe pesticida i fungicida. Isto pravilo važi i za ostale agru-me. Kora limuna ima privlačnu aro-mu i širok spektar mogućnosti - od miješanja u maslac, uz jela sa ribom, u smjesi za kolače i tortu ili za cijeli niz slanih jela.

ktar d ij š j

Savjet

Voće u slanom ruhu 2 Punjene paprike

sa sirom i dinjomSastojci: paprike (4kom), dinja (500g), sir - kozji ili

pljesnivi (400g), mljeveni orasi (100g), sol, paparPriprema: zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva, očistite

paprike iznutra i izvana, namastite uljem te ih pecite 15 minuta. Pustite da se malo ohlade, a zatim ih na-djenite kozjim sirom te još malo zapecite kako bi se sir rastopio. Lijepo će pasati i pljesnivi sirevi intenzivnih aroma i okusa poput gorgonzole. Unutra dodajte ko-madiće dinje, pospite orasima i pecite još 15 minuta.

4 Pire od jabuka i vrganja

Sastojci: 2 jabuke, vrganji 500g, 1/2 limuna (sok i par komadića kori-ce), sol, papar, 90 ml vode

Priprema: Vrganje dinstajte 15 minuta. Operite i posušite limun. Nožićem skinite tri, četiri komadića kore (samo gornji žuti dio) i iscije-dite sok pola limuna. Stavite sok i korice u posudu u kojoj ćete kuhati jabuke. Jabuke ogulite i narežite na komadiće. Dodajte ih u posudu s limunovim sokom. Dodajte sol, vodu i papar. Stavite da prokuha, a zatim smanjite va-tru da se jabuke lagano kuhaju 15-20 minuta dok ne vidite da su jako mekane. Dodajte din-stane vrganje. Pred kraj skinite poklopac tako da ispari višak vode. Izvadite korice limuna, a ostatak smrvite gnječilicom za krumpir ili propasirajte.

Zanimljivost Kuhinja antičkoga Rima nije izostavljala voće iz sla-

nih jelovnika. Kao veliki sladokusci, ovi gurmani znali su dobro ukomponirati slatko voće i u slana jela. Neri-jetko se uz ribu našlo i voće na žaru. Citruse - posebice naranču, znali su kuhati i s mesnim varivima.

3 Salata s piletinom, feta sirom i jagodama

Sastojci: 450 g pilećih prsa, 200 g rikole, 150 g feta sira, 200 g ja-goda, 2 žlice vlasca, balzamični ocat, maslinovo ulje, sol, papar

Priprema: Pileća prsa očistite od kožice i vezivnog tkiva te narežite na kockice. U tavi zagrijte žlicu maslinova ulja i na njemu popeci-te piletinu. Kad meso poprimi zlatno-smeđu boju, izvadite ga na kuhinjski papir da se ocijedi višak masnoće. Rikolu operite i pustite da se ocijedi tekućina od pranja. Feta sir narežite na kockice. Sitno nasjeckajte vlasac i njime posipajte sir, da ga obloži sa svih strana, te poprskajte maslino-vim uljem. Jagode operite, veće prere-žite, sitnije ostavite cijele. Na tanjur za posluživanje stavite rikolu koju začinite s malo balzamična octa, maslinovim uljem, soli i paprom. Dodajte kockice piletine, jagode i fetu. Sve skupa poka-pajte maslinovim uljem i promiješajte.

1 Tjestenina s kivijem

Sastojci: tjestenina (450g), kivi (4kom), jogurt (250ml), dva češnja češnjaka, limun, žličica soli, bijeli papar

Priprema: Kivi očistimo, ogulimo i narežemo na kockice, a limunovu koricu naribamo. U zdjelicu s jogurtom dodamo naribanu limunovu koricu, proti-snemo češnjak, dodamo polovicu narezanog kivija i izradimo štapnim mikserom. Dobivenu smjesu prelijemo u zagrijanu tavu i kuhamo na slaboj vatri. Za to vrijeme u lonac s vrelom i posoljenom vodom stavimo tjesteninu i kuhamo po uputama. Smjesu od jogurta začinimo solju, bijelim paprom i šećerom, promiješamo i maknemo s vatre. Potom kuhanu tjesteninu ocijedimo, premjestimo u tavu s umakom od jogurta, promiješamo, posipamo preostalim nare-zanim kivijem i poslužimo.

Belgijske specijalke za prave gurmane

Gastro

Renomirani proizvođači kvalitetnog kuhinjskog po-

suđa bazično nude kolekcije odličnih artikala, koje dijele na nekoliko linija koje se do-slovce kroz desteljeća mogu prema potrebi nadokupljivati, obzirom da kod ovakve vrste proizvoda gotovo da i nema reklamacija. Tako i belgijski Demeyere postprodajno po-nosno nudi garanciju kvali-tete u trajanju od trideset go-dina na svih osam kolekcija lonaca, tava i sauteusa. Jednoj od kolekcija, onoj najšmin-kerskijoj naravno, potpisanoj od velikog Johna Pawsona ni-sam mogla odoljeti te sam si u periodu od nekoliko godina malo pomalo priuštila lijepu zbirku tavica, teća i lonaca i tu je trebao biti kraj.

Međutim, potreba je jedno, a kapric druga strana medalje i tako se lako dalo navući i na posebnu kolekciju Demeye-rovih specijalki. U ponudi pod nazivom Demeyere speciali-ties može se odabrati petna-

estak izvanrednih suplemen-ta poput posude za dimljenje namirnica, pet različitih wo-kova s popratnim rekvizitima, konusnih bombe posuda za pirjanje, ovalnih tava za pe-čenje velikih riba te ovalnih velikih kaserola za riblje leša-de i gregade, posude za pae-

llu, teppanyaki ploča raznih dimenzija i oblika, posuda za kuhanje na pari, onih za po-širanje jaja i kuhanje pitomih šparoga a naročito je koristan i praktičan kotlić za školjke, brodete i morske ljuskavce koji je ujedno vrlo zgodan za serviranje.

Ugrađena teppanyaki plo-ča kao kuhinjski aparat sku-pa je igra, osobito ako niste spretni ovisnik o ovoj japan-skoj varijanti brze priprave na visokoj temperaturi, među-tim svakako je mobilna De-meyerova opcija mnogo jef-tinija, a ista može poslužiti i kao klasična ploča za pečenje mesa, ribe ili povrća, iskoristi-va za pripravu neograničenog broja drugih namirnica.

Isto tako, posuda za dimlje-nje namirnica s cijenom od cca. tisuću kuna prihvatljiva je varijanta za svako doma-ćinstvo, ali svakako pod uvje-tom da volite dimljeno iako većinom preferiramo medi-teranske čiste okuse, svakom pravom gourmandu teško je odoljeti dimljenom loso-su sa špinatom u žavajonu od belgijske tamne pivo, ja-kobovim kapicama sa guaca-moleom, sardelicama u cr-venom papru, filetu švoja s bobom u aioli umaku, gusjoj jetri u voćnom ratatuilleu sa

sečuanskim paprom ili ma-lim svinjskim kotletićima s prokulicom i jabukama, a za kraj možda slatkim dimlje-nim kruškicama s pikantnom kremom od samostanskog sira, mljevenim pistacijama i tonka grahom u kremi od vaniljie. O ukusima i okusi-ma opće poznato teško je ra-spravljati no belgijske speci-jalke su svakako obogatile i nadogradile naše ručkove, ve-čere i gurmanska druženja.

Savjet

Trikoviu kuhinji

1 Ako želite zadržati svježinu voća, nikada u posudu s voćem ne

stavljajte bananu, jer ba-nana ispušta plinove koji će ubrzati sazrijevanje ostalog voća.

2 Ukoliko vam se u kuhalu za vodu stvorio kamenac,

uklonit ga možete vo-dom i octom. U kuhalo ulijte vodu pomiješanu s octom i upalite kuhalo neka radi. Kada kuhalo prokuha vodu, i kamenac bi trebao nestati.

3 Ukoliko želite da vam salata bude što duže svježa, trebate

ju staviti u papirnati ruč-nik i u hladnjak. Papirnati ručnik će sačuvati vlagu u salati, a hladnjak će zadr-žati njenu svježinu.

4Prije nego što ribež za sir operete ili stavite u perilicu posuđa, do-

bro ga očistite čistom četki-com za zube. Tako ćete ga lakše oprati i odstraniti komadiće sira. Čista, meka-na četkica za zube također je dobro pomagalo za čišćenje ostataka hrane i masnoće s neravne površi-ne električnog grila.

5Da bi sudoper od nehrđajućeg čelika po-novno zablistao starim

sjajem, lagano ga posi-pajte brašnom i ispolirajte suhom, mekanom krpom. Potom sudoper isperite i još jednom ispolirajte.

6Za dobru boju pohanih namir-nica kod pečenja,

nemojte ih naguravati jednu pored druge, nego ih pecite tako da imaju dosta prostora između sebe, te da im ulje dolazi do njihove polovice.

7Hranu nikada ne so-lite nakon kuhanja! Da bi hrana upila

sol treba ju soliti tijekom kuhanja. A količinu soli odredite kušajući hranu dok se kuha.

8Ako želite da vam meso zadrži sokove nakon kuhanja ili

pečenja, prvo ga malo ostavite da odstoji, pa ga tek onda režite. U pro-tivnom, ako ga izrežete odmah kada se skuha ili ispeče, meso će izgubiti sve sokove i bit će suho.

Priredila V. B.

Radin R. d.o.o. Kaštelir radin@radin-r.hr / www.radin-r.hr

Piše Larisa Radin

Aceto balsamico nije ocat

Piše Drago Orlić

V. B

UG

AR

IN

domaćakužina

Dakle prvi šok je bio da aceto balsamico nije ocat, po onoj formuli

kako šećer vrenjem prelazi u alkohol, a uz pomoć bakteri-ja prelazi u octenu kiselinu. Aceto baslamico je prije svega i jedino - mošt koji nikad neće postati ni vino ni ocat, ali će glumiti da je ocat.

Aceto ili asperumDa ponovim: dovijeka će

ostati (kiseli) mošt koji nasta-je kuhanjem do 80 stupnje-va. Ta gusta specifična teč-

nost proizvodi se od bijelog grožđa trebbiana, a konačan proizvod je tamne smeđe-ljubičaste boje. Sve dalje je povijest i bajka.

Ovako ide priča: bit će tome bar pet godina, otkako me je

nazvao prijatelj Branko Lukšić, direktor Istra-auta iz Umaga.

- Orlić, ča ti znaš o acetu balsamicu? - pita.

- Ča da ti rečen, malo i niš. - odgovaram.

- Ma znaš ki zna!? - Znan, ma oni su u Italiji.- Uspostavi vezu, ja vozim.

- nepokolebljiv je Lukšić. Oči-to mu

se kao i obično, motaju po glavi neke ideje i biznisi. Ne

moreš ga frmati, zadnji po-slić mu je sladoled s okusom malvazije.

Nazovem prijatelja Osca-ra Biagia vinara iz Udina i on se ubrzo javlja s potvrdom kontakta. Oscar nas čeka u Udinama i eto već jurimo ka istočnom Friuliju. I evo pr-vog iznenađenja, po izboru Oscara ne idemo u Modenu gdje je izvor legende aceta balsamica, već u Manzano u firmu “Asperum” u vlasniš-tvu obitelji Midolini. Po riječi-ma Oscara to je najveća “bal-sameria” u Italiji, to je novo vrelo najboljeg - asperuma. Naime oni u Modeni su zašti-tili naziv “aceto bolsamicao” i nitko ga više ne smije upo-trebljavati, tako je “asperum” alternativni naziv ta taj “ba-lazmičan” ocat . No taj je bolji je od onog izvornog, u to nas žele uvjeriti. Podrum je velik,

uredan, sa serijama bačvi ra-zličitog formata te s apstrak-tnim crno-bijelim slikama po zidovima. Dočeka nas mla-đi komercijalist s prelijepom pričom. Dakle mošt se kuha na niskim temperaturama od 80 stupnjeva dva dana, tim procesom izgubi se, odnosno ishlapi 70 posto “salse”, od sto litara ostaje tek 30 posto “nektara”.

Ne na salatuOformljuje se tada “bate-

rija”, mi bi rekli bitnica, se-rija bačava različite veličine od deset do 60 litara različi-tog drva. Što je manja bačva to je čvršće drvo, od trešnje i duda do hrasta i u nizu od tri do dvanaest bačava. … i ko-načno ono najvažnije … str-pljenje… čekanje. Čekanje od 10 do 30 godina. Potom se taj čudesni napitak puni u male boce veličine one za sirup za kašalj. Napokon degustira-mo: u najmanje ikad viđene žličice kaplje nam asistent po par kapi. Mirišljavo, zanosno, ukusno, nešto kao limunova čokolada, da popiješ dec bio bi sigurno i - afrodizijak. Ku-pujemo bočice skupe kao oko u glavi. Evo i vlasnika, Lino Midolini, dobrostojeći gos-podin sedamdesetih godina s podužom “umjetničkom” ko-som, veli: “Ništa više ne treba toj čarobnoj tečnosti osim, zima, ljeta, proljeća… vreme-na. Odlazimo, kaže Branko: “Ben, sad san siguran da se neću upustiti u proizvodnju aceta balsamica.

Završna odredba: ako ace-tom balsamicom, odnosno asperuom, začinjate sala-tu uludo ga trošite. Njime se oplemenjuje posebna jela kao što su sladoledi (posebice onaj sa gorkom čokoladom), suši, stek, jastog, jagode… e moj druže…

U Modeni su zaštitili naziv “aceto bolsami-cao” i nitko ga više ne smije upotrebljavati, tako je “asperum” alternativni naziv za taj “balazmičan” ocat iz Manzana

22 Nedjelja, 17. srpnja 2016.

abavnikNedjelja, 17. srpnja 2016.

zabavnikNedjelja, 17. srpnja 2016.

24

zabavnik 25Nedjelja, 17. srpnja 2016.

zabavnikNedjelja, 17. srpnja 2016.

26

GastroGustoretro

M. M

.

Piše Nikola Baćacgastronom, nutricionist-dijetolog

Nikola Baćac bio je F&B te quality manager u francuskom restoranu “Les Ponts” u Hrvatskoj, poslov-ni je partner noodle bara “Wok ‘n’ Roll” u Torinu

Daleko od kuće, daleko od srca

Ovaj tekst posvećujem zapravo sezonskim radnicima koji (mno-

ge poznam) u Istru dođu kako bi pokušali naći mir i bla-gostanje, nešto zaraditi, od-nosno osigurati financijsku sigurnost za dugu i hladnu zimu u kojoj se jako teško za-posliti, osim u Zagrebi, ko-liko je meni poznato. Pota-knut sam na ovaj tekst zbog raznoraznih informacija na račun sezonaca poput napisa da su samo pokušali raditi pa se prestrašili i vratili s punom torbom razočarenja, umora, prevara, laži i nelagodnih si-tuacija.

Sezonski je posao težak

U Istri se uvijek mnogo radilo u turizmu i to je stvar-no težak i naporan posao, o osmosatnom radnom vre-menu može se samo sanja-ti kao da ste „Alisa u zemlji čudesa“, a jednako je da-lek i pojam slobodnog dana, osim ako nije drukčije na-loženo. Naporno je i može se puno bolje organizirati, a promijene na bolje pola-ko, ali sigurno se vide. Dali je turizam nama Istrijanima nametnut ili logičan slijed nakon ribarstva i poljopri-vrede, ne znam, ali to je za neku sljedeću temu. Htjeli ili ne htjeli, na Poluotoku je tako, sve kreće oko Uskrsa ili 1. maja i završava počet-kom listopada i svaki sezo-nac koji se uspije koncentri-rati na ovih pet mjeseci, ali i naoružati dobrim živcima i voljom, može solidno pro-ći. Moram naglasiti kako je zasigurno mlađim osobama lakše iz razloga što se brže uklapaju u sisteme i lakše

sklapaju nova, radna po-znanstva i vještine dok onim malo starijima to polazi malo teže za rukom. Uvjerio sam se više puta u to iz prve ruke budući da sudbinu ljet-ne sezone dijelim upravo s njima, dobrom ljudima koji su iz nekih samo njima zna-nim razlozima izabrali Istru za svoj privremeni radni bo-ravak, a ne Irsku, Njemačku, Austriji ili Italiju. Većinom je presudan bio jezik, kažu mi, jer poznavanje jezika ipak je

preduvjet za bilo kakav bolji posao u inozemstvu. Kohe-rentan sam i pravedan dok pišem ove riječi i to zato što sam i ja bio daleko od kuće i topline svojih najmilijih, ali to sam ja izabrao i nikada nisam požalio ma da se nije radilo o pet mjeseci pa kući, već puno duže. Kako su li-panj i prva polovica ovog mjeseca, kažu neke statisti-ke, podbacili, sezonsko, rad-no ludilo započet će zapra-vo ovih dana i trajati do 20. rujna. Puna dva mjeseca u uzavrelom ritmu teći će po-toci znoja i živaca i to pot-puno jednako stalnim za-poslenicima, sezoncima, ali i vlasnicima objekata. Nitko neće biti pošteđen, nikada nije ni bio.

Potrudimo se svi malo više

No treba znati da je turi-zam jedna od rijetkih, ako ne i jedina gospodarska gra-na koja iz godine u godi-nu bilježi porast u svim se-gmentima. Budućnost uz more se zasigurno smiješ-ka pa tako i nova zaposlenja našim ljudima s kontinen-ta samo ukoliko imaju do-bru volju da nam daju jed-nu ruku u tom poslu kao i mi njima da se ugodno osje-ćaju kod nas, ili makar pri-bližno kao doma, sa kraj-njim ciljem - da bude dobro svima. Jedan sam od onih koji misle da je Istra nena-seljena i da joj treba mnogo mladih, pametnih i obrazo-vanih ljudi. S njima pak, ako im se samo malčice pomo-gne možemo izgraditi puno bolju i blistaviju buduć-

nost ovdje kod kuće i tako izbjeći od-

lazak trbuhom za kruhom u tzv. top desti-nacije na Za-padu. U nji-ma smo, ne rijetko, treti-

rani kao mo-derni robovi iz

“istočnog bloka” i samim time auto-

matski manje vrijedni što je poražavajuće i ponižavajuće za mlade osobe pred kojima je život pun neizvjesnosti. Također smatram da bi se u turizmu i ugostiteljstvu tre-bale posložiti malo kockice kako bi svima bilo jedno-stavnije, zabavnije i kvali-tetnije. U ostalom nedaleka prošlost nam je već dala od-govore na neka pitanja i rje-šenja. Dovoljno je prisjetiti se kako su u Istru s područ-ja cijele bivše Jugoslavije koji su se u Istri i te kako dobro snašli i izgradili svoj život po-štenim radom i svojim ruka-ma. Okrenimo se svi pomalo boljem i uspješnijem turiz-mu i suživotu kojeg dijelimo kako bi nam život bio lijep, zdrav i veseo, jer je to najbo-lji začin i hrani koju nudimo gostima - to je energija koju prenosimo gostima. Ja vje-rujem u nas Hrvate jer smo se više puta dokazali kao i u žitelje istarskog poluotoka, pomalo zavidnog i ponekad ljubomornog, ali neiskvare-ne, dobroćudne naravi.

PileÊa tagliata sa povrÊem na žaru

Potrebne namirnice: 400g pilećih prsa, 400g povrća po želji (tikvice, patlidžani, paprike, šam-pinjoni..), malo maslaca, peršin, e. d. maslinovo ulje, sezam, umaci po že-lji (npr. od jogurta, slatke paprike, peršina i senfa)

Priprema: jedna veća pileća prsa rasiječemo na pola, malo očistimo od hrskavice i neželjenih ko-madiće, lagano potuče-mo kuhinjskim čekićem. U tavi na suncokreto-vom ulju pečemo malo zarezanu piletinu kako bi se ravno-mjerno obradila dok pa-ralelno na re-brastoj, grill tavi prepeče-mo očišće-no, narezano povrće na ploške. Kada je piletina gotova, dodamo malo e. d. ma-slinovog ulja i maslaca kako bi dobili finu kremu od pečenja. Posložimo povrće na tanjur i pileću tagliatu na povrće, posipamo peršinom i se-zamom i umakom kojeg smo dobili pečenjem ili napravimo neki drugi po želji. Preostaje samo uži-vati u glavnom jelu, dali za ručak ili neku svježiju večer.

U Istri se uvijek mnogo radilo u turizmu i to je stvarno težak i naporan posao, o osmosatnom radnom vremenu može se samo sanjati kao da ste „Alisa u zemlji čudesa“, a jednako je dalek i po-jam slobodnog dana, osim ako nije drukčije naloženo

Gotovo da i nema segmenta u kojem sezonci nisu potrebni

Do kraja sezone u uzavrelom ritmu teći će potoci znoja

Ako se svi malo više potrudimo i sezoncima će biti bolje

Ahi

va

D. Š

TIFA

NI�

27Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Jedna od ljepših stvari koja se u posljednjih nekoliko godi-

na desila na istarskoj vinskoj sceni je pojava puno intere-santnih pjenušavih vina. Ve-ćina ih je dobivena metodom charmat, vrenjem u tanku, ali ima i sjajnih uradaka koji su dobiveni vrenjem u boci, to jest klasičnom šampanjskom metodom. Pred par godina Klaudio Tomaz mi je u razgo-vorima spominjao da mu u ponudi nedostaje upravo je-dan fini pjenušac. Vinarija To-maz smještena je na obitelj-skom imanju u Motovunu, na skretanju za Brkač, a kako Mo-tovun u ljetnoj sezoni posjeti na tisuće turista, mnogi zavr-še upravo u njihovoj vinskoj trgovini i kušaoni. Taj dio vodi ženski dio obitelji Tomaz, su-pruga Danijela i kćeri Stefani i Melani, a sin Antonijo uz dje-da Bruna pomaže Klaudiju u vinogradu. Smatram da je vi-narija Tomaz možda najbrže od svih istarskih vinarija na-predovala u relativno kratko

vrijeme, naime ova vinarija, je od potpune anonimnosti u samo pet godina došla u sam vrh domaće vinske scene. Da-nas vinarija Tomaz obrađuje 15 hektara vinograda, prepo-znata je po izvrsnim vinima

od autohtonih sorti malvazije istarske i terana u obje verzije, svježoj i odležanoj no diče se i drugim vinima poput sauvi-gnona bijelog i merlota. Da-nas bih s vama podijelio svoje viđenje pjenušca Pier kojega

je Klaudijo napravio u čast ne-davno preminulom nonu Pi-eru. Za bazno vino ovoga pje-nušca korišteno je vino sorte teran 100 posto iz berbe 2012., dakle imamo istarsku verziju blanc de noira.

Vino je tri godine odležava-lo na talogu u butelji te je de-gožirano pred tri mjeseca, a na kraju nije dodavan ekspedicij-ski liker. Vino krasi lijepa sla-mnato žuta boja, kristalno je bistro i djelomično gusto a kra-si ga sjajno perlanje koje izvi-re iz čaše sa mnogo malih, sit-nih poprilično brzih i živahnih mjehurića. Intenzivnost miri-sa je izražena, a miris je vrlo fin i šarmantan te djeluje osvje-žavajuće. Na mirisu domini-raju note ananasa, nektarine i limunove korice, potom se probija aroma bijelog cvijeća i akacije, dakle kompleksnost mirisa je djelomično bogata. Vino je suho, djelomično toplo i djelomično mekano, s druge strane ima lijepe svježine te je ukusno, a krasi ga srednje tije-lo. Vino je uravnoteženo, s dje-lomično izraženom intenziv-nosti okusa, okus traje sasvim solidno mada ne predugo, a kakvoća okusa je fina, s domi-nantnim ananasom na after-tasteu. Vino je harmonično, ne treba ga čuvati nego njime ubi-jati ovu ljetno žegu, a sljubio bih mu kanape s namazom od lososa ili bakalara.

Gastroenoteka

Istarska vina

Francuska pića

Ime pića: ArmagnacGodina berbe: više godina zajednoProizvođač: Saint vivantLokacija: Gasgonja, FrancuskaTemperatura serviranja: po željiPreporuka: digestiv uz cigaruOcjena: 8,9/10Cijena (mpc): 185,00 kuna (Cicibela, Rovinj)

ArmagnacFrancuska je zemlja koja

je svijetu podarila mnoga vrhunska pića, poput šam-panjca, cognaca, calvadosa, crvenih vina iz bordeauxa, bi-jelih iz burgundije, ali ima i nekih pića koja su ostala u sje-ni ovih slavnih, na primjer Ar-magnac. Armagnac i konjak oboje su destilati vina, konjak se zemljopisno nalazi sjever-nije od Bordeauxa dok arma-gnac dolazi iz regije Gaskonja područja južno od Bordea-uxa. Armagnac se prvenstve-no proizvedi od četiri osnovne sorte grožđa (ugni blanc, folle blanche, baco 22A i colom-bard) mada je dozvolje-no maksimal-no do 10 sor-ti. Armagnac se dijeli u tri područja: Bas Armagnac, Te-nareze i Haut Armagnac) te je gotovo uvi-jek destiliran samo jednom za razliku od sjevernog su-sjeda koji se destilira dva-put. To mu daje robusni-ji profil tijela te zato obično izgleda robusniji od cogna-ca i treba mu više vremena da dostigne elegantnu notu. Proizvodnja armagnaca je još i danas većinom u vlasništvu malih proizvođača za razliku od cognaca kojim upravlja-ju velike korporacije. Na Hr-vatskom tržištu nema puno armagnaca, a često možete sresti proizvode od destile-rije Saint Vivant, koji je vizu-alno uočljiv po svojoj krivoj boci. Povijest kaže da je ar-magnac u odnosu na cognac stariji 200 godina, ali prednost cognaca je ta što je bliže glav-noj luci Bordeauxu i što su nji-me od početka upravljali Bri-tanci i što je povijesno imao bolji marketing. Armagnac se može podijeliti u dvije glavne kategorije: vintage i non-vin-tage. Ako je destilat dobiven

od vina iz jedne godine onda se to označava na boci. Non-vintage armagnac ili može biti označen prema godina-ma starosto ili prema katego-rijama: VS (minimalno dvije godine u drvu), VSOP (najma-nje četiri godine), XO (više od šest godina) ili Hors d’age (10 godine). Danas bih s vama podijelio svoje viđenje baznog armagnaca Saint Vivant, čija tradicija seže u 1559. godinu. Krasi ga lijepa duboka oker-

karamel boja, vrlo je gust, a na nosu do-minira voće te začini. Potom se osjeti nota vanilije koja se dobije od odle-žavanja u drvu, ali zemljani to-novi koje prati i nota čokolade i kože. Na oku-su je mekan i nježan te ele-gantan i kom-paktan, okus traje dugo, a na after tasteu se ponovno javlja vanilija te malo cime-ta. Ovaj desti-

lat će vam izvrsno pasati uz cigaru ili kao dobar digestiv, a kako ćete ga konzumirati, s ledom ili bez leda, ostaje na vama, jer meni je dobar u obje varijante.

Ime vina: Pier blanc de noirGodina berbe: 2012.Proizvođač: vina Klaudio TomazLokacija: Motovun/IstraTemperatura serviranja: 6-8 stupnja CelzijaGastro preporuka: aperi-tiv ili kanape s bakalaromOcjena: 9,1/10Čaša: Champagne Riedel glassCijena (mpc): 125,00 kuna (Cicibela, Rovinj)

Rosignola RestaurantValbandon, Mala Vala 53

52212 FažanaTel: 091-452-1082

Piše sommelier Emil Perdec

Pedeset nijansi sladoledaGelateriapiu.it koja djelu-

je u Flanatičkoj ulici i na Punta Verudeli od 9. srpnja, dana otvorenja pulskog film-skog festivala, nudi novinu u svojoj ponudi.

Kao hommage dugogodiš-njoj tradiciji filmske umjetno-sti u Puli, filmskoj umjetnosti, te asocijacijom na niz romana zajedničkog nadnaslova “50 ni-jansi” (sive, mračniji i slobod-niji) autorice E. L. James koji je postao i filmski hit, vlasnica ove slastičarnice Željka Doma-zet-Mihić osmislila je 50 nijan-si sladoleda koji će se svake ve-čeri, počevši od 19 sati, nuditi u njezinim gelaterijama.

- To će biti različiti okusi, svakodnevno nešto drugim smislim. Eto, primjerice prije nekoliko dana imali smo sla-doled od rajčice, što je nešto apsolutno novo, a mogu reći da su reakcije ljudi bile i više nego pozitivne. Večer prije imali smo sladoled od toble-rona. Prve večeri je bila kom-binacija više okusa, želimo isprobati raznolike okuse, da bude nešto novo, neuobičaje-no, ne uvijek isti klasični oku-si. Tijekom tih pedeset dana, zbilja će se ponuditi 50 razli-čitih i posve novih, do sada nepoznatih okusa, kazala je Domazet-Mihić.

Bit će tako zastupljeni oku-si koji su karakteristični za ovo područje, ali koji su za sada poznati u drugim, ne klasič-nim kombinacijama za sla-doled.

Nadalje, naglasila je da i da-lje jako dobro ide sladoled za pse koji su inaugurirali proš-le godine.

- Sladoledi u tim strašno vrućim i sparnim danima su vrlo dobri za pse, oni su bez klasičnog mlijeka i šećera, s dodatkom inulina koji je psi-ma potreban, s manja ma-snoća, dovoljnom količinom proteina i vlakana, a pogod-ni su i za pse koji imaju pro-

bleme s dišnim sustavom, ističe.

Kazala je da je ona odradi-la slastičarski dio posla, nje-zin brat medicinski, odno-sno veterinarski, budući da je po struci veterinar, i da je interes za tom vrstom slado-leda od prvog trenutka izni-mno velik.

- Vlasnici su to prepoznali kao nešto zdravo i korisno, a ne kao nešto šminkerski, što je bio i naš prvotni cilj, i psi-ma, upravo kao i ljudima, tre-ba malo osvježenja u toplim ljetnim danima kakvih je sada bilo puno, navela je ova sla-stičarka. V. B.

Pier Tomaz

28 Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Prema ne tako davno po-bijenoj teoriji, čovjek je u jednom dijelu antropo-

loškog razvoja bio prilagođen djelomičnom životu u vodi poput tuljana. Život u vodi i uz vodu. Naše je tijelo gra-đeno pretežno od vode: kod odraslog voda predstavlja 60 posto tjelesne mase, kod bebe 80 posto.

Kontrola disanjaŽivot koji je potekao u drev-

nim morima, nije mogao izaći na kopno sve dok čovjek nije postao sposoban ponijeti dio tog oceana u sebi. Ima nečega u nama, ima dubine u nama - unutrašnje more je to. Za-govornici teorije Aquatic ape hypothesis navode brojne pri-lagodbe kao dokaz naše semi-akvatične prošlosti.

Bipedalni hod prema za-govornicima teorije je nešto vrlo korisno u kretanju vo-

dom, održavanju ravnoteže u vodi, ali je bipedalni hod vrlo koristan i na kopnu, posebi-ce što se na taj način osloba-đaju ruke kao alatke. Gubitak dlakavosti čovjeka u odno-su na ostale kopnene sisav-ce nudi novu sličnost s vode-nim sisavcima. Tek je na prvi pogled riječ o dobroj prila-godbi jer naprotiv, golo tijelo vrlo loše čuva toplinu i brzo se pothlađuje. Vodeni sisav-ci poput tuljana, morževa i morskih krava imaju gusta kr-zna, bačvasta i masna tijela kojima čuvaju unutrašnjost od pothlađivanja. Ljudske su bebe prekrivene verniksom, primitivnom dlakom koja se

može smatrati ostatkom ne-kadašnje obilne dlakavosti. Jedino su kitovi i delfini, koji su se najduže prilagođavali životu u moru, izgubili sva-ku dlakavost. Ono što gubitak dlakavosti čovjeku omoguća-va je suprotno od zadržavanja topline što je ključna karakte-ristika u vodama - znojenje i gubitak dlakavosti omoguća-vaju bolje hlađenje organiz-ma. Kontrola disanja je tako-đer sposobnost koju kopnene životinje često nemaju - čo-vjek može svjesno kontroli-rati disanje, ubrzati, usporiti ili prekinuti disanje ukoliko je potrebno. Položaj larinksa u samom ždrijelu omoguća-

va nam duboke udahe. Ta-kva kontrola disanja i položaj larinksa omogućava čovjeku vrlo važnu osobinu glasanja i razvoj govora. Encefalizacija ili odnos veličine mozga u od-nosu na veličinu tijela je kod čovjeka najveća, slijede ju ki-tovi i delfini, zatim veliki maj-muni. Rađanje u vodi je jedna od izvedenica semiakvatičnog pogleda kao manje stresnog i prirodnijeg poroda - neke se žene odlučuju za porod u vodi premda je upitno je li to uistinu fiziološkije od poro-da na suhom. Razvoj gradova uz morsku obalu se može na-vesti kao primjer povezanosti čovjeka s vodom, ali je riječ o vrlo praktičnom razlogu lakše obrane ranije te bolje promet-ne povezanosti ili transporta roba u današnje vrijeme. Čak se kupanje i pranje ljudi pove-zivalo s njihovim djelomično vodenim porijeklom iako je povezano uz opće higijenske mjere te prevenciju bolesti.

Refl eks ronjenjaRođenje i prelazak novore-

đenčeta iz vodene u suhu sre-dinu simbolizira drevni izlazak ljudske vrste iz mora na ko-pno. Uzmimo refleks ronjenja za početak. Uronimo li bebu u vodu, ona će zaustaviti dah, otvoriti oči i proizvesti pokre-te koji imitiraju plivanje. Nije istina da bebe plivaju, ali radi urođenog nam refleksa ronje-nja mogu kraće vrijeme (45 sec. cca) zadržati dah pod vo-

dom. Nisu bebe još dovoljno velike da svjesno zadrže dah, niti su dovoljno snažne da se snagom muskulature održe na površini vode. Refleks ronje-nja ima oko 95 posto beba do šestog mjeseca života, no bu-dite oprezni padne li vam na pamet testirati vlastitu bebu - možda je ona upravo u 5 po-sto beba koje nemaju takav

refleks. Suština refleksa je u evolucijski razvijenoj potre-bi čuvanja kisika. Zaronimo li, organizam počinje čuvati kisik smanjenjem frekvencije srca, usporenim radom srca, smanjenim pumpanjem krvi prema ekstremitetima gdje se dešava sužavanje krvnih žila na samim okrajinama, prsti-ma ruku i nogu čime oni po-staju plavkasti. Dešava se to sve nesvjesno, refleksi su to. Bebe i djeca ne plivaju sami po sebi već se u vodama utapa-ju! Utapanje je i najčešći uzrok smrti djece starosti 1-4 godine u SAD (https://en.wikipedia.org/wiki/Infant_swimming). Proplivavanje bez pomoći ru-kavica, šlaufova i ostalog se upravo očekuje negdje nakon četvrte godine. Ranije su djeca nespremna razvojno za tako zahtjevan fizički rad. Ne pro-pliva li vaše dijete ni tada - ne sekirajte se. Razvoj djece nije utrka, nema razloga žuriti niti brinuti. Treninzi plivanja u dje-ce ispod četiri godine starosti imaju smisla u općem razvoju motoričkih sposobnosti, ali ne treba, štoviše pogrešno je oče-kivati proplivavanje.

Neveliko je al’ komplek-sno more u nama. Vodi nas iz bonaca u grbine, kog više kog manje. Dijelom je riječ o sreći, dijelom ih možemo naučiti kontrolirati. Jedan od najvrjednijih rok albuma svih vremena je sigurno Nirva-nin “Nevermind”! Odabirem upravo pjesmu Lithium pre-ma medicinskom preparatu koji se koristi u kontroli unu-trašnjih nam mora. Ne treba ga trošiti, dovoljno bi trebalo biti slušati...

Ben, bebe donke ne pli-vaju, a vi stariji - pomorite si kako znate.

plusnedjelja

J. P

.

Piše Doc. dr. sc. Ivan Rakovac, dr. med. spec. ortoped

Poliklinika Osteon, www.poliklinikaosteon.com

Zdravlje

Čitanje poruka!umijeće

života

Poštovana psihologinjo,pišem vam jer sam malo zabrinut oko prirode prijateljstva moje dje-vojke s drugim curama. U ozbilj-noj smo vezi, koja traje više godina, zaručeni smo i pred svadbu. Nekad joj pogledam u mobitel, kao i ona u moj. Ima dvije prijateljice s ko-jima je jako povezana, s njima se jako često čuje i dopisuje. Kada ja pogledam njihove poruke ostanem pomalo zatečen. Kada pogledam unatrag, uvijek kad su se čule bila je tu neka pusa, draga i slične riječi od milja - kako se kaže. Kako vrijeme prolazi, sve više mi te njihove poru-ke izgledaju na granici homoseksu-alnosti. To su riječi kao nedostaješ mi, volim te, jedva čekam te zagrliti i vidjeti, drago mi je da si u mom životu i sve popraćeno srcima, pu-sama i drugo. Nisam joj ništa rekao, ali mi je to stvarno jako čudno. Mo-ram li se brinuti ili je to normalno?

Poštovani,prije svega usudila bih se reći da je vaša navika, kao i navika vaše dje-vojke, da si svako toliko pogleda-

te u mobitel, značajna. Kako to da se ukazala takva potreba? Priroda dopisivanja i komunikacija izme-đu ljudi koji su međusobno pove-zani vrlo je osobne prirode. Tim više, dopisivanje je vrlo različito od osobnog ili telefonskog razgo-vora. Može se češće dogoditi da se sadržaj pogrešno interpretira, jer u potpunosti nedostaje dio never-balne komunikacije koji se odnosi na ton glasa, gestikulaciju i slično. Odnos koji ima vaša djevojka sa svojom prijateljicom pretpostav-ljam da je vrlo blizak, ali čemu ta-jiti vaše strahove i sumnje? Već ste se odlučili učiniti zajednički bitan korak, na tom putu najbitnije je otvoreno popričati i riješiti ne-doumice. Budite iskreni, nemoj-te napadati ili prići s već gotovom pričom. O načinu na koji komuni-cira sa svojom prijateljicom može samo ona dati objašnjenje.

Poštovana,sudjelovala sam na nekom susre-tu, gdje je bila riječ o radu na sebi. Tijekom različitih izlaganja i pre-davača koji su se izmjenjivali, doš-

li smo do toga da je netko rekao da jedino onaj koji ima djecu može biti zapravo sretan. Ta me rečeni-ca pomalo iznenadila, jer do tada nisam o tome tako razmišljala. Što Vi mislite o tome?

Poštovana,kako sam pročitala vaše riječi sje-tila sam se teksta Gabi Novak, koja kaže za mene je sreća što me naprijed tjera. Iako je sreća više pitanje filozofske prirode nego psihološke, jer tko je taj koji može odrediti što je sreća i što znači biti sretan? Moje osobno stajalište je da smo mi sami kreatori naše sre-će, a prije toga razumijevanju što sreća zapravo i znači. Što vas čini sretnom? Zasigurno ima mnogo osoba koje su u roditeljstvu našle smisao i svoju sreću, ali vjerujem da bi vam, kada biste i sa njima porazgovarale, nabrojali nekoliko primjera kada su bili sretni i pri-je nego su postali roditelji. Sreća kroz život mijenja svoje značaj. Kad smo bili mali, sreća je bila do-biti voljenu čokoladu, a danas tu istu čokoladu gledamo drugim

očima. Pri tome, zasigurno su dje-ca i roditeljstvo velika sreća, ali sreću možemo iskusiti i u njoj uži-vati i u drugim situacijama!

Poštovana psihologinjo,trenutno prolazim kroz burno raz-doblje rastave. U različitim trenut-cima osjećam se sama i, još gore, da me nitko zapravo ne razumije, da mi sude bez znanja i pozna-vanja moje situacije, a ja kao da se borim s vjetrenjačama. Osobno smatram da ću se snaći, jer mogu svašta trpiti, ali gledam svoju kćer od 9 godina i vidim da njoj baš i nije tako lako. Kako da joj pomo-gnem? Unaprijed hvala

Poštovana,u burnom razdoblju kao što je rastava, najbitnije je zaštiti dje-cu. Kako zaštiti djecu? Jedan od koraka jest da se osobno obra-tite stručnjaku i podijelite vaše strahove, savjetujte se kako bi bilo najbolje približiti se i kako postupiti. Možda u vašem gradu postoji mogućnost da pohađa-te Školu za rastavljene roditelje, namijenjenu roditeljima i djeci. Sigurna sam da postoji način da se dođe do nje i pomogne da ovaj trenutak preboli što brže i na naj-bezbolniji način.

Piše mr. sc. Luana Poleisterapeut i savjetnik za osobni razvoj

Dragi čitatelji, Imate problema sa sinom ili kćerkom? Ne slažete se najbolje sa svojim šefom? Naljutili ste se na prija-teljicu? Kako ćete preki-nuti dugogodišnju vezu? Odgovore na ova i slična pitanja, dileme, slutnje i probleme svake nedjelje pokušat će Vam na ovim stranicama dati naša psi-hologinja mag. Luana Po-leis. Pitanja možete poslati e-mailom na: redakcija@glasistre.hr i centar.ba-lon@gmail.com, odnosno običnom poštom na Glas Istre, 52100 Pula za rubriku “Umijeće života”

luana.poleis@gmail.com

Bebe plivaju?

Proplivavanje bez pomoÊi ru-kavica, šlaufo-va i ostalog se upravo oËekuje negdje nakon Ëetvrte godine. Ranije su djeca nespremna ra-zvojno za tako zahtjevan fiziËki rad

Nije istina da bebe plivaju, ali radi uro-đenog nam refleksa ronjenja mogu kraće vrijeme (45 sec. cca) zadržati dah pod vodom. Nisu bebe još dovoljno velike da svjesno zadrže dah, niti su dovoljno snažne da se snagom muskulature održe na površini vode

29Nedjelja, 17. srpnja 2016.

plusnedjeljaOD 25. DO 31. SRPNJA U FAŽANI I NA BRIJUNIMA ODRŽAVA SE PODIUM FESTIVAL

Podium festival je moderna sofisticira-na glazbena scena izvan konvencija, mobilna mreža ljudi koji dijele zajedničku viziju na različitim stranama Europe

Podium festival je festival komorne glazbe koji će se na Brijunima i u Fažani

održati od 25. do 31. srpnja.To je moderna sofisticirana

glazbena scena izvan konven-cija, mobilna mreža ljudi koji dijele zajedničku viziju na ra-zličitim stranama Europe.

Podium je dakle festival ko-morne glazbe koji kao takav uspješno djeluje već osam go-dina u čak šest zemalja: Nje-mačka, Austrija, Norveška, Španjolska i Island, a od 2015. i u Hrvatskoj.

Kulturne inovacije- Tome bismo mogli reći

da je pozornica za kulturne inovacije na kojoj mogu “na-stupati” entuzijasti različitih područja i s različitim afini-tetima, bio to glazbeni, orga-nizacijski, dizajnerski ili stva-ralački u bilo kojem pogledu. Podrijetlo i pogon “Podium ideje” je otvorena suradnja sa svim vrstama umjetnosti i popratnih djelatnosti bez kojih ona sama kao takva ne bi opstala, te ta ista “mreža” naglašava dinamičan dizajn glazbe, veli organizator Hr-voje Pintarić.

Cilj je izgraditi mostove između tradicije i inovaci-je, dakle sprijateljiti domaće skladatelje s onima već go-dinama ili stoljećima izvo-đenima, sprijateljiti vid i sluh

poput vizualne animacije i svjetlosnih efekata i kvali-tetnu klasičnu glazbu te za-nimljivo dizajnirane pozor-nice. Na takav, jedan posve novi i zanimljivi način želi se tezu staviti na interakciju izvođača i publike.

Podiumfestival Brijuni/Fa-žana kao šesta umrežena glaz-beno-scenska manifestacija lanca Podium festival, odvi-jat će se tjedan dana na otoku Veliki Brijun i u Fažani. Od 25. do 31. srpnja, zahvaljujući su-radnji s Nacionalnim parkom Brijuni i Općinom Fažana predviđeno je nekoliko kon-certa na kojima će sudjelovati umjetnici iz Hrvatske, Slove-nije, Srbije, Poljske, Švedske, Bjelorusije i Australije.

Umreženje i velika poslov-na suradnja s Podiumfesti-val pokrenuta je u jesen 2014. godine, primarno zbog glaz-benog djelovanja te surad-

nje i predstavljanja umjetni-ka iz Hrvatske i inozemstva. U sklopu koncertne djelat-nosti poseban naglasak je na stvaralaštvu nove glazbe što uključuje izvođenje i potica-nje skladatelja na skladanje novih djela.

Festival se otvara 25. srp-nja u Fažani na Župnom trgu kada će se svatko na svoj na-

čin, u dobrom raspoloženju, glazbom, riječima ili samo svojim naklonom, predsta-viti umjetnici Podium festi-vala 2016.

U crkvi sv. Kuzma i Damja-na 28. srpnja u 20.30 sati na-stupit će razni umjetnici, a na repertoaru će biti djela brojnih skladatelja, od Mendelssohna, Holleyja, Chopina i drugih.

“Pjesme bez riječi, upravo je to ono što bismo htjeli namet-nuti slušateljima. Svakodnev-no slušamo riječi, sudjelujemo u raznim raspravama i razgo-vorima. Zaboravimo na to, slu-šajmo i uživajmo, bez jezičnih i kulturalnih barijera. Prepusti-mo se glazbi kojoj ne trebaju riječi da bi razumjeli što nam želi reći. Ovaj koncert govori svojim jedinstvenim jezikom, glazbom, a izgovara neizreci-ve doživljaje koji se samo uz tu umjetnost mogu doživjeti”, navedeno je u najavi.

Potom 29. srpnja festival seli preko fažanskog kanala, i održat će se u crkvi sv. Ger-mana na Brijunima. Sudjelo-vat će kvintet, glazbenici na raznim instrumentima Žiga Faganel, Vlatka Peljhan, Alek-sandar Jakopanec, Alja Man-dič, Kristina Winiarsky, a izvo-dit će Schubertov “Kvintet u C-duru”.

Glazbeni mozaikGodina 1816. bila je najplo-

donosnija za Franza Schuber-ta. Iako je tada imao samo 19 godina i radio u očevoj ško-li kao učitelj glazbe, to nije bio razlog da uz rad i mnoš-tvo obaveza ne napiše više od 20.000 taktova glazbe, od čega su više od polovice bila orkestralna djela, uključujući i devet crkvenih, simfoniju i 140 pjesama - Lieder. Podium festival želi proslaviti dvjesto godina od Schubertove godi-ne inspiracije.

Djelima raznolikih sklada-telja u subotu, 30. srpnja u cr-kvi sv. Germana na Brijunima predstavit će se Artiom Shish-kov, Ana Horvat, Petra Horvat, Sofija Cingula, Žiga Faganel, Alja Mandič, Tamara Jurkić Sviben, Vesna Ivanović Ocvirk, Matija Potisk, Aleksandar Ja-kopanec i Kristina Winiarski.

Mozaik je odavno pozna-ta slikarska tehnika, koja se izvodi slaganjem i spajanjem različitih materijala različite boje, veličine i oblika. Nadah-nuti tehnikom i glazbenici Po-diuma će te večeri spojiti po-malo nespojivo. Krenut će od

Johanna Sebastiana Bacha, jednog od najvećih skladatelja svih vremena čija se djela od-likuju neviđenom intelektu-alnom dubinom, tehničkom zahtjevnošću, nevjerojatnom organiziranošću značenja sklopa tonova te umjetnič-kom ljepotom. Nakon svevre-menskog Bacha slijedi dvoje suvremenih skladatelja, Laura Mjeda Čuperjani i australski Alan Holley čije će kompozici-je imati prilike praizvesti. Vrlo kratke Poulencove improviza-cije, jednostavnošću i kristal-nom jasnoćom isprepletenih nota osvježit će nakratko binu i pripremiti je za kasnoroman-tičnu Doru Pejačević. Njezine impresionističke harmonije i ekspresionistička izražajna sredstva okončat će koncert i okruniti taj mozaik.

Završni koncert će se odr-žati u dvorištu brijunske Školj-ke, a nastupaju Petra Horvat, Sofija Cingula, Žiga Faganel, Artiom Shishkov, Aleksandar Jakopanec, Kristina Winiarski, Alja Mandič, Weronika Par-tyka, Betka Bizjak Kotnik i Jo-vana Joka.

Taj će koncert voditi posje-titelje posvuda, od Australije, talijanskog zalaska sunca pre-ko bečke škole pa sve do Cor-dobe, Montevidea, Sarajeva i Addis Ababe. I na posljednjem koncertu festivala izvodit će se kompozicija Alana Holleyja, koji svojom suvremenom teh-nikom priziva pozornost i usredotočenost te je vrlo kon-trastan. “Uz neizostavnog Mo-zarta, njegovu lepršavost i pr-pošnost ujedno i glamuroznost dobit ćemo osjećaj jednostav-nosti i prozračnosti nakon čega slijedi velika promjena u zvuku i izražaju, za kraj, saksofonski kvartet G. Laga pod nazivom ‘Gradovi’”.

Donacijska karta za kon-certe na Brijunima iznosi 100 kuna, koncerti u Fažani imaju slobodna ulaz, a informaci-je se mogu potražiti na web-stranicama Podium festivala, kao i u poslovnici Nacional-nog parka Brijuni u Fažani.

Priredila Vanesa BEGIĆ

Izgraditi mostove izme�u tradicije i inovacije

Tamara Jurkić Sviben, Hrvoje Pintarić i Sofija Cingula

N. L

AZA

RE

VI�

Sofija Cingula

Arh

iva

Arh

iva

Prostor Školjke na Brijunima

30 Nedjelja, 17. srpnja 2016.

plusnedjelja

Ljeto? (Ni) je divno“Jedva čekam da ljeto prođe, ne mogu više

od tih vrućina, to je stvarno previše. I troškovi su veliki, klima, voda, tuširanje, svašta, pa stal-no se pije, kupuje voće, previše i dosta. Jedva čekam da to ljeto završi, da temperature budu normalnije i da se sve nekako smiri”. “Stalno kukaju, ljeto, ovo, ono, jedva čekaju da prođe, a onda, kada dođu hladniji dani, opet nisu zadovoljni i kukaju, hladno je, troši se za ogrjev, grijanje, nikada im ne valja. Proljeće im ne valja jer je previše peludi, alergija, jesen jer je uvod u zimu, nikada im ništa ne valja. Ali, ne može bez kukanja, to je stalno prisutno”. “Volim ljeto, toplinu, to su dani puni sunca, toliko potreb-nog za dobro raspoloženje, za kosti, za zdravlje i sve. Ima se vremena za kupanje, dugo se može biti vani, a zimi, već u 16 smo unutra u zatvorenim prostorijama, i nema ništa od dana, zraka, života, ničega. Treba jednostavno uživati u malim, lijepim trenucima, a ljeto ih nudi mnoštvo”. “Svako godišnje doba donosi svoje prednosti i mane, to znaju i mala djeca, ali zašto uvijek od muhe praviti slona, zašto ne prihvaćati stvari onakve kakve jesu, zašto pole-mizirati i bunit se? Jednostavno, nema potrebe, na neke stvari, a tu su svakako temperature i klima, ne možemo utjecati, pa nema potrebe dramatizirati. Svako doba donosi svoje”. (V. B.)

quo vadis

Ivana Bodrožić: “Rupa”, roman, Naklada Ljevak, Zagreb, 2016.

Piše Davor ŠIŠOVIĆ

Mlada novinarka hvata ve-liku priliku zagrizavši u temu kojom bi se napo-

kon mogla afirmirati, ali tema je slijepa ulica, sugovornici ne žele pričati, svi su izvori informacija blokirani. Nenadano, ukazuje se druga, mnogo jača tema, na prvi pogled nepovezana s prvom, no suočiti se s njom još je teže, jer se na putu otkrivanju informaci-ja isprječuju gruba upozorenja i fantomske prijetnje. Postupno se međutim otkrivaju indicije koje povezuju obje ove teme, ali ih povezuju i s trećom iz davne prošlosti i osobnog novinarkinog života. Istraživanja su sada osob-na, razlozi da se novinarka i osob-no umiješa u priču koju istražuje sve su jači, i ona se naposljetku promeće u protagonistkinju vla-stite teme.

Repovi posljednjeg rataOvako ispričan, sažetak roma-

na “Rupa” daje tek ovlašni for-malni okvir uistinu mnogo kom-pleksnijoj temi i fabuli. Riječ je o repovima posljednjeg rata u dva hrvatska sjeveroistočna grada, i o vremenskom mostu na čijim su krajevima isti ljudi igrali prilič-no različite uloge. Rat, proizlazi iz životnog iskustva glavne juna-kinje ovog romana, se od privida demokracije i mirne reintegraci-je dva desetljeća kasnije, po svo-

jim glavnim akterima zapravo ne razlikuje. Isti su ljudi o životu i smrti odlučivali u vrijeme dok se otvoreno pucalo, kao i u vrije-me u kome se ustroj životne sre-dine naoko uređuje demokrat-skim izborima i podjelom fotelja u predstavničkoj i izvršnoj vlasti. Političke napetosti u današnji-ci služe stabilnijem održavanju na vlasti i jednima i drugima, a još je strašnija spoznaja da su tajni dogovori i podjele intere-snih sfera iz današnjice, sasvim slični onima iz ratnoga doba; štoviše, da su i rat i privid mira plodovi sporazuma pohlepnih profitera za koje su glavni inte-resi novac, moć i utjecaj, koji ni za jedne ni za druge nemaju ni nacionalni ni vjerski ni politič-ki predznak. Naravno da takvom sustavu smetaju oni koji se s nji-me ne slažu, i oni koji o njemu previše znaju a nije ih moguće kontrolirati.

Političko-socijalna dramaS takvim postavkama, roman

se u početku razvija kao politič-ko-socijalna drama, da bi vrlo brzo prešao u atmosferu napetog trilera pa i krimića, s ubojstvima, pomno skrivanim tajnama, poli-tičko-mafijaškim vezama; nena-dano se u fabulu upliće i neobič-na ljubavna priča, brzo zatim i još jedna, a katarzičan rasplet za-dovoljava nečije želje za osvetom, ali ne donosi konačne odgovore, niti su svi krivci na primjeren na-čin kažnjeni.

Zanimljivo je da su likovi iz negativnog spektra piramidalno strukturirani, da vrhovi pirami-

da moći i zločina imaju i svoje zorno karakterizirane izvršitelje, da među akterima borbe za vlast moralnih razlika gotovo uopće nema bez obzira iz kojih opci-ja kandidati potjecali, i da bilo koji autsajder, pogotovo neki u

liku novinarke na zadatku odno-sno glavne junakinje romana, u pokušaju prodora u te strukture nailazi na zid njihove uzajamne solidarnosti, čime se opet potvr-đuje postavka da novac i moć ne poznaju nacionalne, političke i

druge razlike. I još je nešto za-nimljivo: likovi, gradovi i doga-đaji u ovom romanu nisu neki općeniti, tipizirani, simbolični; naprotiv, vrlo su stvarni i prepo-znatljivi, kao da su preseljeni s novinskih stupaca ili televizijskih vijesti, uz nužne faktografske iz-mjene da aluzije na stvarnost ne bi bile tako očite. Samo im se u stvarnosti (neki će sigurno reći: nažalost) ne događa isto što i u romanu.

“Hrvati”, “Srbi” i “ljudi”Roman je osim radnjom, još i

strukturom trilerski: prema kraju, poglavlja postaju kraća, događa-ji napetiji i dinamičniji, preokre-ti učestaliji, emocije nabijenije, a likovi dovedeni do ruba, barem neki. Kao što na jednom kraju vage s negativnim likovima do-lazi do spajanja nespojivog (ili se otkriva da taj spoj nespojivog ima malo dulju tradiciju), tako se i na njenom pozitivnom kraju spaja nespojivo ili bar do tada nezamislivo, i iz tih odnosa, fa-bularno davnih i fabularno sa-dašnjih, naposljetku proizlazi da stvarnostna dihotomija prostora dotaknutih u romanu nije ona-kva kakvom se u službenoj stvar-nosti prikazuje. U romanu, budi-mo radikalno ilustrativni, postoje “Hrvati”, “Srbi” i “ljudi” (navodni-ci su namjerni). Ti treći, “ljudi”, su u stvarnosti, kao i u romanu, bili najveće žrtve novijih povijesnih zbivanja na sjeveroistoku Hrvat-ske. Ti treći, “ljudi”, jedini mogu biti stvaratelji povjerenja i nosi-telji novog suživota na tom istom prostoru. A i šire.

Oni koji previše znaju

prozor u prozu

U romanu, budimo radikalno ilustrativni, postoje “Hrva-ti”, “Srbi” i “ljudi” (navodnici su namjerni). Ti treći, “lju-di”, su u stvarnosti, kao i u romanu, bili najveće žrtve novijih povijesnih zbivanja na sjeveroistoku Hrvatske

BEZ

TEK

STA

Nev

en L

AZA

RE

VI�

31Nedjelja, 17. srpnja 2016.

SportNedjelja, 17. srpnja 2016.

Hrvatska U-19 nogometna reprezenta-cija u susretu je 2. kola skupine B na Eu-ropskom prvenstvu u Njemačkoj pretr-pjela i drugi poraz, u Aalenu je izgubila od Francuske 0:2 i tako kolo prije kraja izgubila sve izglede za plasman u polufi-

nale. Naši mladi igrači imali su nekoliko prilika za pogodak u otvaranju utakmi-ce, a nakon što ih nisu iskoristili Francu-zi su ih kaznili. U drugom susretu 2. kola ove skupine Engleska je svladala Nizo-zemsku 2:1 i plasirala se u polufinale.

Hrvatska U-19 bez polufinala

*

Iz minute u minutu

5’ 0:1

Knežević je napravio dar-mar na desnoj strani i ubacio loptu na drugu stativu gdje je Perošević nadskočio Mišića i svladao Brkića

14’ Vojnović je gurnuo loptu u prostor za Peroševića koji je pobjegao svom čuvaru i pucao s desetak metara iskosa s lijeve strane, no Brkić je njegov udarac, u drugom pokušaju, uspio ukrotiti

26’ Stepčić je izveo korner, Georgiev pucao glavom, a Mikulić “iščupao” loptu iz rašlji. Nakon novog ubačaja iz kuta opet je najviši u skoku bio bugarski stoper, gostujući golman ovoga je puta njegov udarac kratko odbio, a Roce s nekoliko metara pucao pored gola

53’ Istra 1961 ostala je s igračem manje nakon što je Gržan, zbog udaranja lopte nakon sučevog zvižduka, dobio drugi žuti karton

55’ Knežević je izveo slobodan udarac s lijeve strane, još je jednom zaboravljen na drugoj stativi ostao Perošević, no ovoga je puta nogom pucao preko gola

64’ Knežević je izveo korner s lijeve strane, a najviši u skoku bio je Barać i glavom zatresao prečku

65’ Nakon ubačaja s lijeve strane opet je “zaspala” domaća obrana, a Boban na drugoj stativi, sam kao duh, s nekoliko metara pogodio stativu

69’ Stepčić je izborio slobodan udarac na 25 metara od protivničkog gola koji je sam i izveo, no bilo je to prelagan pokušaj da bi se mogao ugroziti Mikulić

86’ Pokušao je Bounha udarcem s 20-ak metara, no išao je on previše po sredini gola te je bio lagan plijen za Mikulića

Istra 1961 - Osijek 0:1

PULA - Utakmica 1. kola MaxTV Prve lige: Istra 1961 - Osi-jek 0:1 (0:1). Gradski stadion “Aldo Drosina”. Gledatelja: 1436. Sudac: Duje Strukan (Split) - 5. Pomoćnici: Perica (Šibenik) i Radić (Split). Strijelac: 0:1 Perošević (5’). Žuti kartoni: Gržan, Polić, Brkić (Istra), Knežević, Perošević, Barać, Štrkalj (Osijek). Crveni kartoni: Gržan (52’- drugi žuti), Štrkalj (90’- drugi žuti).

ISTRA 1961: Brkić 6, Mišić 5,5, Žižić 6, Georgiev 6, Jurkić 5,5, Polić 6 (od 78. Ljubanović -), Hong 6, Gržan 5,5, Step-čić 6,5, Collins 6, Roce 6 (od 70. Bouhna 6).

OSIJEK: Mikulić 7, Matas 6, Lukić 6, Barać 6, Arsenić 6, Petrović 6, Mioč 6 (od 90. Špoljarić), Knežević 6,5 (od 75. Mandić -), Vojnović 6, Boban 6, Perošević 7 (od 88. Štrkalj).

PRVA HNL

Rezultati 1. kolaIstra 1961 - Osijek 0:1S. Belupo - Inter 2:0

DanasZAGREB (19): Dinamo - Lokomotiva

VINKOVCI (21): Cibalia - HajdukS. Belupo 1 1 0 0 2:0 3Osijek 1 1 0 0 1:0 3Istra 1961 1 0 0 1 0:1 0Inter 1 0 0 1 0:2 0Cibalia 0 0 0 0 0:0 0Dinamo 0 0 0 0 0:0 0Hajduk 0 0 0 0 0:0 0Lokomotiva 0 0 0 0 0:0 0Rijeka 0 0 0 0 0:0 0Split 0 0 0 0 0:0 0

Sljedeće kolo: Rijeka - Istra 1961 (22. srpnja, 20), Inter - Osi-jek (23. srpnja, 21), Lokomotiva - Split (24. srpnja, 21), Hajduk - Dinamo (24. srpnja, 19), S. Belupo - Cibalia (23. srpnja, 19).

NOGOMETAŠI ISTRE VEĆ VIĐENO

PULA - Nakon sinoćnje se-zonske premijere gledatelji su “Drosinu” napustili razo-čarani, više razvojem doga-đaja i konačnim rezultatom, negoli uvodnom prezentaci-jom nogometaša Istre 1961. Premda su se zarana našli u zaostatku, domaći su bili bo-lji i poduzetniji takmac sve do početka drugog poluvremena, kad je iščekivano poravnanje preduhitrilo isključenje Šime Gržana. S igračem više Osijek je do konca utakmice uspješno sačuvao vodstvo i pobjedu.

Prijelomni trenutak dogodio se u 52. minuti kad je Gržan, koji je iz prvog poluvremena imao (opravdanu) javnu opo-menu, pobjegao braniču Osije-ka i opalio prema golu, no sucu Duji Strukanu nije bilo dovoljno

to što mu je prethodno označio prekršaj u borbi za loptu, već je ocijenio udarac prema golu kao namjerno napucavanje i isklju-čio igrača Istre. Ako se već nije ponio zdravorazumski i tako

naštetio domaćinu, barem je do konca utakmice mogao za-držati kriterij kažnjavanja, ova-ko na “Drosini” ostaje gorak okus nepravde. A prvenstvo je tek počelo...

Nakon sinoćnje sezonske premijere gledatelji su “Drosinu” na-pustili razočarani, više razvojem događaja i konačnim rezulta-tom, negoli uvodnom prezentacijom nogometaša Istre 1961.Premda su se zarana našli u zaostatku, domaći su bili bolji i poduzetniji takmac sve do početka drugog poluvremena, kad je iščekivano poravnanje preduhitrilo isključenje Šime Gržana

Gosti generaci-ja Istre 1991/92

Kao posebni gosti jučer su na “Drosinu” pozvani nogometaši pulske Istre, generaci-ja 1991/92. Tadašnju momčad sačinjavali su: Edin Lokvančić, Rafael Sušić, Damir Knežević, Irenko Jurić, Davor Lasić, Azur Mujanović, Ahmet Rajkić, Dragan Raković, Eveldin Trešnjić, Kristijan Dadić, Aleksandar Ibriks, Miodrag Popović, Dario Jukopila, Milorad Resan, Mauro Piutti, Tihomir Milosavljević, Tomislav Piplica, Ljupko Kontešić, Sandro Scoria, Goran Grujić, Danijel Vidajić, Igor Pamić, Goran Eklić i To-mislav Černjul, Trener je bio Sergio Scoria, njegov pomoćnik Radomir Korać, fizioterapeut Franko Lalić, a o opremi se brinula Silvana Sorbola. (I. C.)

GORAK OKUS NRezultat ih opet n

PRIVID - Nikola Žićić bio je najviši u skoku, no “bijelo-plavi” su preskočili “zeleno-žute”

D. M

EM

ED

OV

I�

VELIKA OČEKIVANJA - Valentino Stepčić

D. M

EM

ED

OV

I�

D. M

EM

ED

OV

I�

Osijek se tako provukao lakše od očekivanja i upisao prvu pobjedu u Puli nakon četiri godine. Krenuli su (ipak s Bobanom) i poveli već u pr-vom pravom napadu, zaslu-gom Kneževića koji je izvrtio lijevi bok domaćih, te Peroše-vića koji je nadskočivši Mišića poentirao na drugoj vratnici. Ali nakon toga, osim jednog bijega Vojnovića i nove prili-ke Peroševića, Osječani su do poluvremena izgledali sasvim bezopasno.

S druge strane, ogroman šok na otvaranju nije demoralizirao “zeleno-žute”, vrlo brzo uspo-stavili su kontrolu igre i sustav-no tražili prostor za poravnanje. Kombinirali su, ciljali prolaz do gola, no jedine su prave šanse imali nakon prekida. Dvaput je u razmaku od nekoliko minuta na ubačaje Stepčića sjajno ska-kao Georgiev, ali je vratar Miku-lić oba puta bravurozno spaša-vao mrežu.

Kako tada, tako i u nastav-ku, igra Istre 1961 očekivano se oslanjala na “fantazistu” Stepči-ća, možda i previše, no od nje-ga se očekuje da svojim umi-jećem izvuče ponešto dok se momčad ne uigra. Vukao je ko-liko je mogao, treba mu forme i utakmica. Što se momčadskog dojma tiče, pojedine sekvence igre zasad naslutile su potenci-jal, ali da bi se zaokružila smi-slena cjelina trebat će još rada i kvalitativne nadogradnje.

Možda bi i bez toga protiv Osijeka rezultat bio bolji po “ze-leno-žute” da je splitski arbitar bio razboritiji i dopustio ravno-pravno nadmetanje. Jer, iako su Osječani nedugo nakon is-ključenja dvaput naciljali okvir gola, ni u jednom trenutku nisu preuzeli kontrolu. Istra je do kraja požrtvovno i uporno na-padala poravnanje, ušli su Bo-uhna i Ljubanović, pritisak je rastao s približavanjem deve-desete minute, no prava pri-goda nije se otvorila. Šteta, jer davali su se igrači maksimal-no, publika ih je za to pošteno nagradila. I rezultat će valjda uskoro, treba u to vjerovati.

Dameo RAMIĆ - KOVAČIĆ

Glas Istre Sport

**Hrvatska paraolimpijka, Puljanka Jele-na Vuković pobijedila je na Otvorenom atletskom prvenstvu Njemačke u baca-nju kugle s daljinom od 7,26 metara. Vu-ković, koja je na Paraolimpijskim igrama u Atreni 2004. osvojila broncu u bacanju

diska, pobijedila je ispred Britanke Claire Hervey sa 6,52 metara, a treća je bila Nje-mica Anna Kat Nickels s rezultatom 6,21. U svojoj kategoriji tjelesnih oštećenja Ma-rijan Presrečan je osvojio treće mjesto u bacanju kugle s rezultatom 5,73 metra.

Jelena Vuković pobijedila u Berlinu

1961 PORAŽENI OD OSIJEKA (0:1) NA OTVARANJU NOVE PRVOLIGAŠKE SEZONE

Heister na tribiniPremda je praktički sve utanačio oko prelaska u redove

Beitar Jerusalema, Marcel Heister je jučer bio na “Drosi-ni”. Na žalost “zeleno-žutih” pristaša, ne i u sastavu, nego na tribini odakle je promatrao sad već bivše suigrače.

- Heister definitivno nije više igrač Istre 1961 - potvr-dio nam je i tehnički direktor Igor Žiković. - Ako već nije stigla, danas bi trebao dobiti avionsku kartu za Izrael, odletjeti dolje, napraviti liječnički pregled i potpisa-ti ugovor na, koliko ja imam informaciju, dvije plus dvije godine. Kad sve bude i službeno gotovo, objavit ćemo visinu odštete, odnosno iznos koji smo dobili za Heisterovu ispisnicu. Što se tiče Parackog, o njegovom eventualnom dolasku u naše redove više ćemo znati u ponedjeljak. (I. C.)

BrkiÊ na golu, IvušiÊ rezerva, Iveša predstavnik kluba

Kako razriješiti problem s tri kvalitetna golmana od kojih samo jedan može stati na gol, u Istri 1961 jučer su riješili na interesantan način. Mrežu je čuvao Ivan Brkić, u zapisniku je kao rezerva zaveden Ivica Ivušić, dok je Vanja Iveša također sjedio na klupi, ali u funkciji službenog predstavnika kluba. (I. C.)

PRESSICA: ANDREJ PANADIĆ VIŠE NE UŽIVA PODRŠKU S TRIBINA S KOJIH SE ZAORILO “ODLAZI!”

Nakon prve utakmice ti mi povici nisu jasniPULA - Igrači su unatoč

porazu zaradili pljesak oko tisuću i pol gledatelja, no tre-ner Andrej Panadić očito više ne uživa podršku s tribina. Činjenica da je sinoć teško mogao vući bolje poteze nije ga u očima publike amnesti-rala prošlosezonskih rezul-tata, pa se na koncu glasno zaorilo: “Odlazi!”

- Nakon prve utakmice ta-kvi povici mi nisu jasni. U sastavu smo imali šest no-vih igrača, a utakmicu izgu-bili s igračem manje, iako se ni u takvim okolnostima nismo dali do samog kraja. Zato zasad ne obraćam pa-žnju na povike s tribina, jer smatram da radim svoj po-sao kako treba - komentirao je Panadić na konferenciji za novinare, nastavljajući priču o utakmici.

- Puno je toga krenulo loše po nas, počevši od ranog gola koji nas je presjekao. Ipak smo se dobro othrva-li, stvorili prilike koje, naža-lost, nismo uspjeli iskoristiti. Njihov golman je sjajno re-agirao kad je trebalo. Potom smo ostali bez igrača, nije mi jasno zbog čega, samo zato jer je udario loptu? Morali

smo ući u rizik, igrali do kra-ja u 3-4-2 formaciji, ali iako je bilo obećavajućih situaci-ja, nismo uspjeli zabiti gol - ustvrdio je Panadić.

Do njega je mirnije sje-dio Zoran Zekić, oglasio se u očekivanom tonu, zadovo-ljan rezultatom, ne i igrom.

- Teška utakmica, što je lo-gično u prvom kolu, s puno

nepoznanica na obje strane. Premda smo ih dobro skeni-rali, još i rano poveli, ali onda smo sami sebi komplicirali život. Sporo smo se vraća-li u obranu i dopustili pani-ku kod prekida, ali nisam se ni nadao nekoj velikoj kvali-teti, bilo nam je bitno uzeti tri boda. Bez euforije, idemo dalje raditi.

Na pitanje o sudačkim procjenama, trener Osijeka konstatirao je slijedeće.

- Nisam vidio zašto je igrač Istre isključen, pa ne mogu komentirati, dok smatram da kasnije Peroševićevo na-guravanje nije zaslužilo veću kaznu od žutog kartona. Me-đutim, nije dobro da već u prvom kolu pričamo o suđe-nju - rekao je Zekić.

I nije dobro, naravno da nije... (D.R.K.)

Zoran Zekić i Andrej Panadić

D. M

EM

ED

OV

I�

Gržan je po-bjegao braniËu Osijeka i opalio prema golu, no sucu Duji Strukanu nije bilo dovoljno to što mu je pret-hodno oznaËio prekršaj u borbi za loptu, veÊ je ocijenio udarac prema golu kao namjerno napu-cavanje. Nije se ponio zdravo-razumski i tako naštetio doma-Êinu

NEPRAVDEnije nagradio

(NE)OPRAVDANO ISKLJUČEN - Šime Gržan

D. M

EM

ED

OV

I�

33Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Glas Istre Sport

UMAŠKI TURNIR ZAPOČEO EKSHIBICIJOM VELIKOG TENISKOG TRIJAKONZUM CROATIA OPEN

SPEKTAKL NA OTVARANJUAgassi: Vraćam se dogodine

Piše Zlatko HORVATSnimio Milivoj MIJOŠEK

UMAG - Subotnje jutro na adresi Savudrijska b.b. bilo je zaista nesvakidašnje. U društvu Ronalda Korota-ja, direktora “Istraturista” i predsjednika Organizacij-skog odbora turnira, te direk-tora Konzum Croatia Opena Lawrencea Frankopana našle su se tri teniske legende, vla-snici deset Grand Slam na-slova, dva bivša broja jedan i jedan broj dva - Andre Agassi, Juan Carlos Ferrero i Goran Ivanišević. I dok se Ivaniše-vić i Ferrero, umaški pobjed-nik 2010. godine, u Umagu osjećaju kao kući, Agassi je jučer ujutro, nakon što je ve-čer ranije zakasnio na let iz Rima prema Portorožu, prvi put stigao u Hrvatsku. Ame-rikanac iz Las Vegasa, suprug Steffi Graf, zaista je jedan od onih koji su ostavili dubok trag u tenisu.

- Biti domaćin Andreu i Ju-anu Carlosu nije lako. Zna-mo tko su, velika je čast što su došli na otvaranje jednog od omiljenih turnira u ATP ka-lendaru, s prelijepim hostesa-ma. Bez ljepote nema ničega - rekao je Goran Ivanišević u uvodu, zahvalivši se posebno Amerikancu. - Moja je genera-cija, obilježio je moju karijeru i učinio me boljim tenisačem.

Andre Agassi je bio prva zvi-jezda, zbog njega je u grad sti-gao i CNN. No, nekadašnji pred-vodnik “rock’n’roll tenisa” sad je ukroćen. Godine i - Steffi...

Steffi u formi- Došao sam pomoći ovom

sjajno organiziranom tur-niru. Nisam znao što mogu očekivati, ali znao sam da dolazim u zemlju uspješnih ljudi i zemlju pobjednika Wimbledona. Sreo sam pre-krasne ljude. Visoke ljude... Pokušao sam nešto saznati o Hrvatskoj uoči dolaska. Sad

mi je žao što nisam došao dok sam igrao tenis. Ali doći ću dogodine i jahtom obići otoke - kaže Agassi.

Andre Agassi i tenis... Tu nije bilo uvijek ljubavi. Na-protiv.

- Tenis je meni i Steffi bio ži-vot, posao, ali ne nosimo doma posao. Nemamo kući teren, sa Steffi sam igrao samo dok me zagrijavala uoči mečeva. Stef-fi je i danas u sjajnoj formi, ali ne zbog tenisa.I Goran i Andre

su se još jednom prisjetili fina-la 1992. godine. Agassiju je to bio četvrti Grand Slam finale, Anders Gomez (1990.) i Jim Courier (1991.) bili su bolji na pariškoj zemlji, Pete Sampras 1990. u New Yorku.

- Nemam baš lijepa sjeća-nja, ali Andre je bio bolji. Imao sam šanse koje nisam iskori-stio. Zaslužio je tu pobjedu, prvu u četvrtom finalu. Zato sam bio sretan zbog njega. Ja sam sretno pobijedio dosta

Došao sam pomoći ovom sjajno organi-ziranom turniru. Nisam znao što mogu očekivati, ali sreo sam prekrasne ljude. Pokušao sam nešto saznati o Hrvatskoj uoči dolaska. Sad mi je žao što nisam došao dok sam igrao tenis. Ali doći ću dogodine - kaže Agassi

Goran Ivanišević i Andre Agassi

Ronald Korotaj, Goran Ivanišević, Andre Agassi, Juan Carlos Ferrero i Lawrence Frankopan

Andre Agassi s djecom u Umagu

Agassi zagrijao Ivaniševića

Ekshibicija je počela mi-nutom šutnje za žrtve

u Nici, a Andre Agassi nije mogao zaigrati protiv Go-rana Ivaniševića. Ozljeda leđa bila je jača. Zato je spremno uskočio “joker” Juan Carlos Ferrero.

- Došao sam ozlijeđen, imam problema s leđima i tu sam da bih pomogao Go-ranu i Juanu Carlosu, mojim velikim prijateljima. Moje ti-

jelo više ne može izdržati na-pore, više nemam tijelo koje može naplatiti moj tenis. Ni-sam sto posto, ali zagrijat ću Gorana da bi se suprotstavio spremnijem Ferreru - rekao je Agassi koji je “sredio” leđa igrajući protiv - Samprasa.

Izostala je repriza fina-la Wimbledona 1992. na umaškoj zemlji, ali zato su Ferrero i Ivanišević sve na-doknadili.

- Teško je reći što je lak-še, igrati natjecateljski te-nis ili ekshibiciju. Ovo je više od tenisa, jer publika i sponzori moraju biti zado-voljni, kao i oni koje će ta-kav meč privući na dolazak iduće godine. Ovaj turnir je u svjetskom vrhu. Uvi-jek treba dodati nešto novo, ali ovakvu ekshibiciju bit će teško nadoknaditi - ocije-nio je Goran.

Goran Ivanišević Andre Agassi

34 Nedjelja, 17. srpnja 2016.

UMAG - Davis Cup re-prezentacija SAD-a povela je 2:0 protiv Hrvatske u če-tvrtfinalu svjetske skupine i samo je bod dijeli od prve pobjede nad “kockastima” u četvrtom međusobnom meču. Nakon što je pobi-jedio u prvih 60 susreta u kojima je imao 2:0 u setovi-ma, Marin Čilić ispustio je veliku prednost drugi put u deset dana. Rogeru Federe-ru je u četvrtfinalu Wimble-dona imao 2:0 u setovima i tri meč lopte, sad je imao 2:0 u setovima i 3:0 u petoj dionici protiv Johna Socka koji je slavio s 4:6, 3:6, 6:3, 6:4, 6:4, okrenuvši meč na-kon što se - razvedrilo. Drugi bod Amerikancima je donio div John Isner koji je sa 6:4, 6:4, 6:3 pobijedio Bornu Ćo-rića. Mladi Zagrepčanin nije iskoristio nijednu od osam “break” lopti, a čak pet imao ih je u prvom setu prije gu-bitka servisa i seta u dese-tom gemu...

- Nakon prva dva seta vri-jeme se promijenilo, postalo je toplije, lopta je više odska-kala, a i Sock je podigao ra-zinu igre. Servirao je stvarno vrhunski u posljednja tri seta, pa nisam više imao puno pri-lika, za razliku od prva dva seta kad sam mu često odu-zimao servis. Činjenica je i da nisam servirao onako kako znam i nisam osvajao dovolj-no poena prvim servisom. On je dosta neugodan, ima sjajan forhend, a i uvjeti mu ovdje odgovaraju. Šteta zbog petog seta u kojem sam imao “break”, pa je ovo malo kiseli poraz, jer je peti set mogao otići na moju stranu - kaže Marin Čilić.

Sock je postao tek peti Amerikanac koji je dobio Marina Čilića, Međugorac sad protiv igrača pod zasta-vom “zvijezda i pruga” ima omjer 32-6. Ćorić? Nije išlo protiv 208 centimetara viso-kog tenisača, iako se moglo drugačije rasplesti da je Za-grepčanin iskoristio 15:40 u devetom gemu prvoga seta.

- Imao sam jako puno šansi i nisam ih iskoristio, po tko zna koji put ove go-dine. Malo mi nedostaje sa-mopouzdanja. A na 4:5 sam u oba seta odigrao pomalo glupe gemove.

Izbornik Željko Krajan re-zimirao je prva dva meča, poslije kojih Hrvatska više nema pravo na slab dan.

- Marinov meč je bio ču-dan. Nije odigrao najbolje što može, ali je poveo za-hvaljujući Socku koji nije odigrao na pravoj razini prva dva seta. Potom su se malo promijenili uvjeti, ko-jeg je osvajanje trećeg seta ponijelo. Svejedno, Marin je imao i 3:0 u petom setu, ali Sock je odigrao bez pri-govora. Borna je imao više prilika za “break” nego što je očekivao. Na 4:5 se, kad je najveći pritisak, malo skra-ti ruka, a iskusni igrači to osjete. Z. HORVAT

Glas Istre Sport

ČETVRTFINALE DAVIS CUPA: AMERIKANCI PRED PRVOM POBJEDOM NAD HRVATSKOM

Čilić opet ispustio 2:0 u setovima

SemaforČetvrtfinale: Srbija

- Velika Britanija 1:2, Italija - Argentina 1:2, Češka - Francuska 1:2.

Ponosni direktoriRonald Korotaj, direktor “Istraturista”, zaželio je nazočnima dobrodošlicu na otvaranje

27. izdanja turnira.- Krema s kojom počinjemo je ekshibicija između tri momka koja su se prerano povukla

iz natjecateljskog tenisa. Mi smo ponosni na ono što je pred nama - rekao je Korotaj.Iznimno zadovoljan je i direktor turnira Lawrence Frankopan koji je dodao da je spre-

man sam zasukati rukave ako treba nešto dovršiti. Neće trebati, napravljen je zaista go-lem posao u pripremi ekshibicije i turnira.

- Nitko ne zna što znači dovesti ovakvu trojicu velikana i koliko je to zahtjevno, i zato im puno hvala što su izdvojili vrijeme i došli. Isto tako, želio bih i zahvaliti “Istraturistu” i cijeloj organizaciji, bez kojih ovo ne bi bilo moguće.

Stadion Gorana IvaniševiÊaATP Stadion jučer je postao stadion

Gorana Ivaniševića. Ispod zapadne tribine osvanuo je veliki natpis kojim je to ovje-kovječeno.

- Drago mi je što suradnja “Istraturista” i mene traje nekoliko godina. Kao igrač nisam puno dao, igrao sam samo jednom, ali sad to nadoknađujem. Ime? Nisam znao kako se gramatički piše, kažu da je stadion Gorana Ivaniševića ispravno. S obzirom na ime, vidim da sam nešto napravio u kari-jeri. Drugo, prije su se ljudi nervirali zbog mene, a sad će se nervirati na meni. Na te-renu koji nosi moje ime. Opet ću ja biti kriv, reći će “izgubio sam na terenu koji nosi ime onog Ivaniševića”... - kaže Goran.

Ferrero: Uvijek sam se želio vratitiJuan Carlos Ferrero, pobjednik Roland Garrosa 2003. i Umaga sedam godina kasnije,

ima lijepe i ružne uspomene s ovog turnira. Upravo je umaški poraz 2012.u prvom kolu od Mate Pavića, tada 547. igrača svijeta, ubrzao njegovu odluku o umirovljenju. Poslije je odigrao samo jedan meč, na ATP-u u Valenciji, gdje je danas direktor.

- Lijepa su sjećanja na umaški naslov i ljude, atmosfera je bila obiteljska. Nažalost, tu sam odigrao praktički posljednji meč. Na Grand Standu. Ali uvijek sam se želio vratiti. Prili-ka je zaista posebna, zaigrati s dva velika igrača... - rekao je Juan Carlos Ferrero.

Ljubav i mržnjaAndre Agassi je 2009. objavio autobiografiju “Otvoreno”, u kojoj je progovorio o svojoj

karijeri i potrazi za identitetom, priznao je i uzimanje kristalnog metamfetamina.- Sve sam to izmislio, ha, ha... Od dječjih dana sam u tenisu i uvijek sam mislio da nešto

moram uzeti protiv straha od neuspjeha. Zato sam ponekad mrzio tenis, jer mi je bio jedini izbor. I kad sam pao ispod stotoga mjesta na ATP ljestvici, morao sam naći razlog za nastavak karijere. Našao sam ga u djeci koja nemaju izbor. Ali nisam uvijek mrzio tenis, bilo je i godina ljubavi. Ljubav i mržnja, opasni kao pakao... - kaže Agassi.

Kids day…

SINOĆ ODRŽAN ŽDRIJEB UMAŠKOG ATP-a

Serdarušiću Gabašvili

UMAG - Tri hrvatska do-bitnika pozivnice doznala su suparnike u prvom kolu 27. Konzum Croatia Opena. Šibenčanin Franko Škugor igrat će protiv Talijana Tho-masa Fabbiana (ATP-113), Nikolu Mektića čeka Argen-tinac Leonardo Mayer (ATP-109) koji je prije 13 mjese-ci bio 21. na svijetu, dok se Nino Serdarušić u prvom meču na jednom ATP-u sa-staje s Rusom Tejmurazom Gabašvilijem (ATP-103). Za mladog, 19-godišnjeg Za-grepčanina ždrijeb nije mo-gao biti - nezgodniji.

Supervizoru turnira Ge-rryju Armstrongu, koji je 24. put u Umagu, u ždrije-bu su asistirali Agassi, Iva-nišević i Ferrero, koji su kao

najzanimljiviji dvoboj prvo-ga kola izvukli meč Damira Džumhura i Nicolasa Alma-gra. Prvi je nositelj Urugva-jac Pablo Cuevas, 24. igrač svijeta, koji se danas u Ham-burgu s Martinom Kližanom bori za pobjednički trofej.

Kristijan Mesaroš jedini je od tri domaća igrača prošao prvo kolo kvalifikacija na-kon uvjerljive pobjede nad

Čehom Marekom Micha-lickom sa 6:1, 6:2. Za pro-laz u glavni turnir Mesaroš danas mora proći Agassije-va imenjaka Brazilca Ghe-ma (Grandstand, 11 sati). U prvom kolu oprostili su se Ante Pavić i Roko Savin.

Parovi 1. kola glavnoga turnira: Cuevas (1) slobo-dan, Elias - Garcia-Lopez, Serdarušić - Gabašvili, Seppi - Carreno Busta (5), Fogni-ni (4) slobodan, kvalifikant - Olivo, Škugor - Fabbiano, Džumhur - Almagro (5), Ve-sely (8) - kvalifikant, Krajino-vić - Berlocq, Bedene - kvali-fikant, Chardy (3) slobodan, Kližan (7) - kvalifikant, A. Martin - Stahovski, Mektić - L. Mayer, J. Sousa (2) slobo-dan. (Z. H.)

ASISTIRAO - Andre Agassi

M. M

IJO

ŠE

K

Kristijan Mesaroš je-dini je od tri domaća igrača prošao prvo kolo kvalifikacija nakon uvjerljive po-bjede nad Čehom Marekom Michalic-kom sa 6:1, 6:2

godina kasnije - dodao je Iva-nišević koji je također izgubio prva tri velika finala...

Amerikanac je tada osvojio prvi od osam velikih trofeja, kompletiravši kolekciju 1999. u Roland Garrosu.

- Prvi naslov pamtiš najbo-lje. Izgubio sam prije toga tri finala, ali ovoga puta nisam trebao dobiti. Zato sam bio opušten. Znao sam i da mo-ram biti strpljiv zbog Gorano-vog servisa. As do asa. Ostao sam pozitivan i iskoristio pri-liku. Znao sam da mu moram oduzeti servis u petom setu za pobjedu. Prilika se odjed-

nom stvorila, imao sam loptu za naslov. Jedan potez i bilo je gotovo. Ono što sam tada osje-tio bilo je olakšanje, konačno sam nešto osvojio. Goran je došao do mene preko mreže, bio je sretan zbog mene. Po-kazao je tada koliko je dobar čovjek. Inače, on je bio prvi vi-soki igrač koji se sjajno kretao - prisjeća se Agassi.

Tri GoranaOsobnost. Možda Đo-

koviću, Nadalu, Federeru i Murrayju to ne nedostaje, ali nekad je na teniskim te-renima, ako izuzmemo igru,

bilo - zabavnije. - Goran bi doveo tri osobe sa sobom, ha, ha... Ali emocije ne pomažu uvijek, treba ih ostaviti u svla-čionici. Tenis je posao, i danas, koji treba što bolje obaviti. Malo je vremena za gubljenje energije - kaže Agassi.

Ivanišević je razloge pro-našao u tehnologiji. Oku so-kolovom.

- U naše vrijeme bilo je više komunikacije između sudaca i igrača. Sad znaš gdje je lopta pala i ne možeš raspravljati sa sucem. Zato danas možda ne bih doveo tri Gorana, a jednog ili čak dvojicu ostavio bih kući.

Što je to tako čarobno u bi-jelom sportu? Nema plane-tarnu popularnost nogome-ta, nekad je bio sport bogatih, iako je i danas skupo stvarati budućeg tenisača.

- Udaljen si 25 metara od su-parnika, s kojim ne razgovaraš, ali osjećaš što misli. I ne moraš biti dobar igrač, samo bolji od njega. Na terenu si usamljen, nemaš se kamo sakriti, nema izmjena, sam si poput otoka. Zato postoji respekt prema su-parniku - kaže Agassi.

Goran je teren vidio kao dnevni boravak u kojem si - slobodan. Iako ponekad igraš pred 20 tisuća gledatelja koji cijene to što radiš. To je nešto što nitko ne može platiti. Uz dodatak da je važno slomiti - poneki reket!

35Nedjelja, 17. srpnja 2016.

PARIZ - Britanski bici-klist Mark Cavendish po-bijedio je u 14. etapi Tour de Francea, a njegov su-narodnjak Christopher Froome ostao je vodeći u ukupnom poretku. Caven-dish je slavio u spintu 208 kilometara duge etape od Montelimara do Villars les Dombes, a ovom ponajbo-ljem sprinteru svijeta ovo je bila jubilarna 30. etapna pobjeda na Touru te četvrta na ovoj utrci. Drugo i treće mjesto pripalo je Norveža-ninu Alexanderu Kristoffu i svjetskom prvaku Slovaku Peteru Saganu.

U ukupnom poretku nije bilo promjena, i dalje vodi Froome. Od hrvatskih bici-

klista Kristijan Đurasek je ci-ljem prošao kao 62. u vre-menu pobjednika, a Robert

Kišerlovski kao 117. također u glavnoj skupini. Kišerlov-ski je ukupno 56. sa zaostat-kom od 1:13.59 sati, a Đura-sek 93. (+1:48.07).

Danas se vozi 15. etapa, duga 160 km od Bourg-en-Bressa do Culoza.

Rezultati 14. etape: 1. Mark Cavendish (VBr/DDT) 208,5 km za 5:43.49 sati, 2. Alexan-der Kristoff (Nor/KAT), 3. Pe-ter Sagan (Slk/TIN), 4. John Degenkolb (Njem/GIA), 5. Marcel Kittel (Njem/ETI) svi u vremenu pobjednika.

Ukupni poredak: 1. Chris Froome (VBr/Team Sky) 63:46.40, 2. Bauke Mollema (Niz/Trek) +1.47, 3. Adam Ya-tes (VBr/Orica) +2.45, 4. Na-iro Quintana (Kol/Movistar) +2.59, 5. Alejandro Valverde (Špa/Movistar) +3.17. (H)

Glas Istre Sport

TOUR DE FRANCE

OBILJEŽENO 20 GODINA RADA SPORTSKE ZAJEDNICE ISTARSKE ŽUPANIJE

Peruško: Sport u Istri je na marginama društva

PULA - U kongresnoj dvo-rani hotela Park Plaza Histria prigodnom je svečanošću obilježeno 20 godina rada Sportske zajednice Istarske županije, nekadašnjeg Save-za sportova Istarske županije koji je 10. siječnja 1996. go-dine utemeljilo 13 osnivača. Prvi predsjednik bio je Dario Koraca, tajnik Davor Crno-bori, a od svog osnutka Savez je postao krovna organizacija istarskog sporta, s pravnim subjektivitetom, samostalan i autonoman u djelovanju. Riječ je o nepolitičkoj i ne-profitnoj organizaciji koja za primarni zadatak ima razvoj i promicanje sporta u Istar-skoj županiji.

- Danas, 20 godina ka-snije, Sportska zajednica Istarske županije je vrlo do-bro organizirana sportska udruga koja uspješno bri-ne i upravlja istarskim spor-tom, a čiji je rad transpa-rentan i zakonski čist, što su potvrdile sve dosadašnje

revizije, inspekcije i nadzo-ri - istaknuo je na svečano-sti Anton Peruško, aktualni predsjednik. - Usto, po ra-zvijenosti sporta i sportskoj kvaliteti Istarska županija danas zauzima status če-tvrte županije u Hrvatskoj, iza Grada Zagreba, Split-sko-dalmatinske i Primor-sko-goranske županije, što potvrđuje cijeli niz argume-nata i za što zasigurno odre-đenu zaslugu ima i krovna organizacija.

U svom obraćanju uzva-nicima, predsjednik je na-glasio još jednu, pomalo za-brinjavajuću činjenicu.

- Sport se u Istarskoj žu-paniji danas gura na mar-gine društva i to će sigur-no imati značajan utjecaj na rezultate pojedinaca i klu-bova. Shodno tome, zada-tak sportskih djelatnika je da to spriječe te da široj druš-tvenoj zajednici vrate vjeru u sport i ukorijene shvaća-nje da sport nije trošak nego ulaganje u budućnost - za-ključio je Peruško.

Tijekom svečanosti pred-stavljen je i Istarski sportsko-biografski leksikon, publika-cija kojom Sportska zajednica Istarske županije želi pred-staviti bogatu i dosad ne-dovoljno istraženu povijest istarskog sporta kroz biogra-fije najistaknutijih sportaša, trenera i sportskih djelatnika. Leksikon je jedinstvena pu-blikacija u Hrvatskoj i prva koja po svojoj cjelovitosti po-kriva kompletan, a ne samo pojedini sport u nekoj župa-niji. On sadrži 412 biografija i fotografija ljudi koji su osta-vili duboki trag ne samo u istarskom, već i u hrvatskom i svjetskom sportu te preten-dira da današnjim i budućim naraštajima bude svjedo-kom događanja u istarskom sportu u proteklih 140 godi-na sportske povijesti kroz če-tiri države: Austro-Ugarsku monarhiju, Kraljevinu Italiju, Jugoslaviju i Republiku Hr-vatsku. I. CEROVAC

Cavendishu 14. etapa

NagraeniUz obilježavanje 20. obljetnice rada Sportske zajed-

nice Istarske županije nagrađeni su zaslužni pojedinci, sportske udruge i organizacije prigodnim priznanjima i zahvalama. Posebna priznanja dobili su Istarska žu-panija, Hrvatski olimpijski odbor, Kineziološki fakul-tet Zagreb, Zajednica sportova Primorsko-goranske županije te svi dosadašnji predsjednici i tajnici - Davor Crnobori (posthumno), Dario Koraca, Livio Matošević i Anton Peruško. Priznanja su dobili osnivači: Nogomet-ni savez Istarske županije, Rukometni savez Istarske županije, Istarski boćarski savez, Košarkaški savez Istarske županije, Odbojkaški savez Istarske županije, Kuglački savez Istarske županije, Školski sportski savez Istarske županije, Savez sportske rekreacije “Sport za sve” Istarske županije, Sportska zajednica Grada Pule, Zajednica sportskih udruga Grada Pazina, Sportska zajednica Grada Rovinja, Sportska zajednica Grada Poreča i Sportska zajednica Grada Labina. Zahvale su dobili svi dosadašnji članovi Izvršnog odbora: Zlatko Arapović, Branko Bašić, Anton Brajković, Damir Ćus, Roberto Fatorić, Nadan Flego, Ivica Gržinić, Marina Gržinić-Burić, Boris Hrast, Anđelo Iskra, Kristijan Klarić, Valter Krizmanić, Giovanni Marion, Mladen Pavičević, Ferucio Pilat, Klaudio Poropat, Milan Soldatić, Gio-vanni Sponza, Dragutin Toplak (posthumno), Goran Vrbanac i Mladen Zorić.

ČETVRTA - Mark Cavendish

EPA

JUBILEJ

Anton Peruško i Dario Koraca

BRUNO BLAŠKOVIĆ

Ovakav rsamo s

Rezultat koji sam otplivao je izvanredan, a medalja je samo došla uz njega, kao svojevrstan dar. Siguran sam da će mi ga biti jako teško poboljšati, jer je stvarno odličan, plod dugoročnog rada, nije to nešto što se može isplivati s par godina treninga, rekao je Blašković

PULA - Da ima nešto u tom “malom” mogli smo se uvjeri-ti lani kad je Bruno Blašković na prvim Europskim igrama u Bakuu uplivao u tri fina-la. Konačna nagrada, meda-lja, tom je prilikom izostala, ali šesto mjesto na 50 leptir i sedmo na 50 slobodno, uz osmo u štafeti 4x100 slobod-no, bili su samo naznaka ne-čeg na što se neće puno tre-bati čekati. Potvrda takvog razmišljanja stigla je na Eu-ropskom juniorskom prven-stvu koje je ugostio mađar-ski grad Hodmezovasarhely i s kojeg se Blašković vratio kući ovjenčan srebrnim odlič-jem na 50 slobodno, discipli-ni u kojoj je triput u jednom danu srušio hrvatski junior-ski i mlađeseniorski rekord, u kvalifikacijama, polufinalu i finalu. Dogodilo se to po-sljednjeg dana europske smo-tre koja je ugostila 742 natje-catelja iz 48 zemalja i čiji je prvi dan Blaškoviću i kolega-ma iz štafete 4x100 slobod-no donio veliko razočaranje, ako se uopće takva riječ može upotrijebiti za osvojeno če-tvrto mjesto na jednom ova-kvom natjecanju.

Potrgan i razbijen- Bio je to za mene jako

naporan dan na kojem sam isplivao pet utrka, tri na 50 leptir i dvije u štafeti 4x100 slobodno. Očito mi nije bilo suđeno da krenem najbo-lje i tako sam u obje utrke ostao bez medalje te sam bio četvrti u štafeti i peti poje-dinačno. No, dok sam s 50 leptir bio zadovoljan, jer još uvijek nisam imao osjećaj za vodu, ostaje žal za štafe-tom u kojoj smo za četiri sto-tinke izgubili medalju - re-kao nam je, po povratku u Pulu, Bruno Blašković. - Šte-ta je što je bio takav pretrpan

program, pa se nisam mo-gao fokusirati samo na jednu disciplinu. Ovako sam neka-ko više “grizao” za tu štafetu, ali nije išlo. Premda nitko od nas nije očekivao medalju, nisam otplivao ono što sam očekivao od sebe i smatram da je najveću razliku napra-vio moj rezultat, jer sam u fi-nalu bio pola sekunde slabi-ji nego u polufinalu kad sam srušio osobni rekord. Želio sam to ponoviti, ali umor je bio prisutan, između dvije fi-nalne utrke imao sam samo deset minuta pauze i bio sam “mrtav”.

S razočaranjem koje je do-živio na otvaranju, Blašković nije bio pravi drugog dana

Ima nešto u tom Vodnjanu

U samo tjedan dana vodnjanski sportaši osvojili su tri europske medalje. Judašica Lara Kliba se u Finskoj okitila s dvije kadetske bronce, pojedinačnom i eki-pnom, a godinu dana stariji Blašković zaokru-žio je priču juniorskim srebrom.

- Baš sam tjedan dana prije odlaska na prven-stvo s prijateljima na kavi razgovarao kako u Vodnjanu imamo puno perspektivnih sportaša i ovom smo prilikom to i potvrdili. Ne znam koji je tome uzrok, ali nešto mora postojati, neki “feeling” za sport ili se jednostavno takva djeca rađaju u Vodnjanu, no bilo kako bilo, prejaki smo. A Lari svaka čast, stvarno je odlična u tome što radi.

D. Š

TIFA

NI�

36 Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Glas Istre Sport

PLIVAČ PULE JE U GRAD BEZ BAZENA DONIO SREBRNU MEDALJU S EUROPSKOG PRVENSTVA

rezultat ne možeš isplivati nekoliko godina treninga

kad je na 100 slobodno ispli-vao 51.20, više od sekunde slabiji rezultat nego dan rani-je koji nije bio dovoljan ni da se plasira u polufinale.

- Prvi dan me “uništio” jer sam se “potrgao” i na kraju je izostala nagrada te sam tako psihički “razbijen” očajno

odradio 100 slobodno, a bio sam i umoran nakon svega što je ostalo iza mene. Usto, loše sam i spavao, jer mi je bilo žao ekipe koja se “trgala” za medalju kojom bi ostvari-li veliki uspjeh za jednu malu Hrvatsku - prisjetio se Blaš-ković. - Plivao sam potom i

dionicu slobodnim stilom u štafeti 4x100 mješovito gdje također nisam ostvario neki bajan rezultat i osvojili smo deveto mjesto, a onda sam dobio tri slobodna dana tije-kom kojih sam se uz pomoć mentalnog trenera Igora Če-renšeka i svoje trenerice Klare

Hrastić Tiganj probao vratiti u “normalu”.

Da je u tome uspio, potvr-dila je zadnjeg dana prvenstva utrka na 50 slobodno.

Zamah više- Uspio sam se dignuti, za

što najveću zaslugu ima cijela ekipa. Jedan smo drugog mo-tivirali i stigla je ta utrka na 50 slobodno kao šećer na kraju, dar za sav trud koji sam ulo-žio. Bio sam najbrži u kvalifi-kacijama i polufinalu, potom u finalu isplivao još brže vri-jeme, ali Talijan Izzo je odra-dio fenomenalnu utrku koju ne znam kad će više ponovi-ti. Ja sam napravio tehničku pogrešku kad sam otplivao jedan podvodni zamah više i tu sam malo zaostao za osta-lima, ali stvarno ne mogu reći da me to koštalo zlata. Očito je Izzo imao “najhladniju” gla-vu i pogodilo mu se sve što se moglo pogoditi te mu stvarno skidam kapu na rezultatu koji je otplivao - pohvalio je Blaš-ković Izzovih 22.09, premda

ni njegovih 22.25 nisu za ba-citi. - Moj rezultat je izvanre-dan, a medalja je samo doš-la uz njega, kao svojevrstan dar. Siguran sam da će mi ga biti jako teško poboljšati jer je stvarno odličan, plod dugo-ročnog rada. Nije to nešto što se može isplivati s par godina

treninga i za taj rezultat mo-ram pohvaliti svoju trenericu koja je stvarno odradila vr-hunski posao. Postepeno me je dizala i stvarno ne znam da li bi netko u ovakvim uvjetima koje imamo mogao napraviti takav rezultat s plivačem koji je možda talentiran, a možda i nije. No, ona je uspjela, sve se posložilo i stigla je medalja.

Hrvatska je na kraju prven-stvo zaključila s kompletom odličja. Uz Blaškovićevo sre-bro, Nikola Obrovac je osvo-jio zlato na 50 prsno, a Karlo Noah Paut broncu na 100 slo-bodno.

- Tri medalje za Hrvatsku su odličan rezultat i može-mo reći da smo odradili vr-hunski posao. Posebno tre-ba naglasiti da je Paut rođen 2000. godine te da je mlađi dvije godine od većine nas, a otplivao je sjajno i srušio hrvatski rekord Duje Draga-nje do 18 godina. Jedino što malo kvari cjelokupan dojam je žal za tom medaljom u šta-feti, dugo ćemo se još sjećati tog finala, a meni je osobno najviše žao Kristofora Rogića koji je imao najsporije vrije-me od nas četvorice i onda je odradio sjajnu utrku. Možda je najviše od svih nas zaslu-žio tu medalju, ali na žalost ostao je bez nje - zaključio je Blašković. Ivica CEROVAC

Moram pohvali-ti svoju treneri-cu koja je stvar-no odradila vrhunski posao. Postepeno me dizala i stvarno ne znam da li bi netko u ova-kvim uvjetima koje imamo mogao napravi-ti takav rezultat s plivaËem koji je možda talen-tiran, a možda i nije. No, ona je uspjela

TodoroviÊ u Rio sa slabijim rezultatom od BlaškoviÊa

Blašković je s 22.25 u finalu na 50 slobodno isplivao A normu za Olimpijske igre, no u Rio de Janeiru će na naj-kraćoj dionici Hrvatsku predstavljati Mario Todorović s B normom i rezultatom 22.44.

- Početkom srpnja je zaključena lista, a u tom je trenut-ku Todorović imao najbrže vrijeme u Hrvatskoj i stoga je uvršten među putnike za Rio. Možda se moglo sačekati juniorsko EP, no tu bi se već trebalo ući u polemiku. S dru-ge strane, skoro pa mi je i drago što će Todorović nastu-piti na Olimpijskim igrama, jer je on deset godina stariji od mene i to će mu dobro doći, a meni je ovo praktički zadnje ljeto koje ću moći provesti s društvom i s obitelji tako da ne žalim previše. Bilo bi lijepo otići u Rio, san svih plivača i sportaša je nastup na Olimpijskim igrama, na-ročito s 18 godina, ali ako to napravim i s 22 godine bit će sasvim u redu te će mi nastup u Tokiju 2020. godine biti glavni cilj kojem ću sve podrediti.

SljedeÊe godine preko “velike bare”

Kad se lani iz Bakua vratio u surovu pulsku plivačku stvarnost, na pitanje o svojoj budućnosti Blašković nije znao ponuditi točan odgovor. Godinu dana kasnije, očito je da je prelomio u sebi i donio konačnu odluku.

- Mogu s 95 posto sigurnosti reći da sljedeće godine odlazim u Ameriku. Stvarno odlično napredujem u pliva-nju da bih to samo tako pustio, a u Hrvatskoj si ne mogu priuštiti da se dalje bavim vrhunskim plivanjem i usput školujem, što se u Americi može jako dobro odraditi. U pregovorima sam s nekoliko sveučilišta i uskoro bih tre-bao donijeti konačnu odluku, a trenutno najviše dvojim između Indiane i Teksasa. Akademski su izuzetno jaki oboje, no Indiana mi je kao država privlačnija i ako bih mogao birati, otišao bih tamo.

DOČEK PULSKOG SREBRNJAKA - Bruno Blašković po povratku iz Ma�arske

D. Š

TIFA

NI�

S plivačima na Mornaru

D. Š

TIFA

NI�

ZA TREPTAJ OKA - Bruno Blašković i Giovanni Izzo Finale

37Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Pišu Zoran ANGELESKI i Vanesa BEGIĆ

Snimio Neven LAZAREVIĆ

PULA - Osvojivši čak osam nagrada, od toga one najvr-jednije - Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film te Zlatne Are-ne za režiju, scenarij, glavnu mušku i glavnu žensku ulogu - uvjerljivi pobjednik sinoć za-vršenog 63. Pulskog filmskog festival je film “S one strane”, redatelja Zrinka Ogreste. Ko-likogod će se naknadno ovaj dojmljiv uspjeh možda relativi-zirati malim brojem hrvatskih igranih filmova, ovaj je film, uz pet glavnih, osvojio i Zlatne Arene za montažu, oblikovanje zvuka te nagradu društva film-skih kritičara “Oktavijan”.

Zlatna Ksenija Marinković

Prema riječima ocjenjivač-kog suda, Velika Zlatna Are-na dodijeljena je “filmu doj-mljivog ugođaja neizvjesnosti i postupnog razvoja emoci-onalne i dramske napetosti koje dovodi do globalne me-tafore”. Ovu dramu o kriv-nji, 20 godina skrivanoj tajni iz rata koja je uništila odnos žene i muža, a posebno od-nos djece prema ocu, optuže-nom oficiru JNA, producirala je kuća Interfilm i producent Ivan Maloča.

Posve zasluženo, Zlatna Arena za najbolju glavnu žen-sku ulogu dodijeljena je Kse-niji Marinković za ulogu Ve-sne u tom filmu, i to za, kako je ustvrdio žiri, iznimno senzi-bilnu kreaciju koja je ključno doprinijela dojmu filma.

Premda uloga njenog film-skog partnera u istom filmu više spada u kategoriju spored-ne glavne muške uloge (veći dio filma lik Žarka glumljen je glasom preko telefona), Zlat-na Arena za najbolju glavnu mušku ulogu osvojio je Lazar Ristovski. Zlatnu Arenu za sce-narij pripao je Mati Matišiću i Zrinku Ogresti, i to za “scena-rij koji svojom dramaturgijom postiže visok stupanj uvjerlji-vosti priče, koju dodatno osna-žuje nepredvidljivi obrat”.

Kad smo kod nagrade za najbolju sporednu mušku ulogu, nju je osvojio Goran Navojec za ulogu Ljube u fil-mu “Sve najbolje” redatelji-ce Snježane Tribuson, dok je Zlatna Arena za najbolju sporednu žensku ulogu do-dijeljena Teni Brankov Ne-met za ulogu Nike u filmu

“Trampolin”, uspjelom i (po svega jednoj nagradi, čini se) nedovoljno prepoznatom i valoriziranom redateljskom debiju Katarine Zrinke Mati-jević. Tena je nagrađena “za dojmljivu interpretaciju ti-nejdžerice razapete između opresivnog života s majkom i želje za novim životom”.

Pobjednički Ogrestin film “S one strane” osvojio je i Zlat-ne Arene za montažu (Tomi-slav Pavlica), oblikovanje zvu-ka (Martin Semenčić i Ivan Zelić) te nagradu društva film-skih kritičara “Oktavijan”.

Nakon Ogrestinog filma, najviše nagrada osvojila je ro-mantična komedija Snježane

63. PULSKI FILMSKI FESTIVAL

DOBITNIK ČAK SEDAM ZLATNIH ARENA I NAGRADE KRITIČARA

Nagrada publike “Lazaru”, ali i Puljaninu Vedranu ŽivoliÊu

Nagrada publike, Zlatna vrata Pule, dodijeljena je filmu “Lazar” redatelja Svetozara Ristovskog, s prosječ-nom ocjenom 4,89, a u kojem glavnu ulogu igra rođeni Puljanin Vedran Živolić. On je, pak, za tu ulogu Lazara u programu manjinske hrvatske koprodukcije dobio nagra-du za najbolje glumačko ostvarenje.

U međunarodnom programu, Zlatna Arena za najbolji dugometražni film otišla je filmu “Nezakonito” redatelja Adriana Sitarua (koji je proglašen i najboljim u programu ‘Susjedi i prijatelji’). Najbolji film u Studentskom progra-mu je “Ljubav” redateljice Boye Harizanove, a najbolji kratki film iz Hrvatskog programa “Cvijeće” redateljice Judite Gamulin. Po ocjeni najmlađe publike, najboljim fil-mom u programu Pulica koji se vrtio u INK-u je nizozem-ski film “Mali gangster” redatelja Arne Toonena.

Vedranu Živoliću nagrada za ulogu Lazara u istoimenom filmu

Film Zrinka Ogreste “S one stpobjednik 63. Pulskog films

Drama o krivnji i 20 godina skrivanoj tajni iz rata osvojila je pet najvrjednijih nagrada - Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film te Zlat-ne Arene za režiju, scenarij, glavnu mušku i glavnu žensku ulogu

Laureat Zrinko Ogresta - redatelj i koscenarist filma “S one strane

Novinarska gužva u Circolu prilikom objave imena dobitnika

Nagra�ena muška i ženska uloga u pobjedničkom filmu - Lazar Ristovski i Ksenija Marinković

38 Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Tribuson “Sve najbolje” kojoj su, uz nagradu Breza za naj-boljeg debitanta (dodijelje-nu opernoj pjevačici Rena-ti Pokupić za glumačku debi ulogu), pripale i četiri Zlat-ne Arene - za već spomenu-tu najbolju sporednu mušku ulogu (Goran Navojec), za vi-zualne efekte (Saša Budimir, Ratimir Rakuljić i Lado Sko-

rin), za kostimografiju (Ivana Zozoli Vargović) i scenografiju (Željka Burić).

Prvijenac Mirjane Karanović

Zlatnu Arenu za glazbu osvojio je Rundek Cargo Triu za dokumentarni film “Gene-racija ‘68” redatelja Nenada Puhovskog. Zlatnu Arenu za

masku osvojila je Slavica Šnur za film “Narodni heroj Ljiljan Vidić” u režiji Ivana-Gorana Viteza, a za isti film, Zlatnu Arenu za kameru dodijeljena je Tamari Cesarec. Usput, ovaj je film loše ocijenila publika u Areni (3,98), a jedino gore prošli su “Vrapci” Ruinara Ru-narssona (3,96), koji je, pak, u programu manjinske hrvat-ske koprodukcije osvojio Zlat-nu Arenu za najbolju režiju.

Nagrada za najbolji film u tom programu zasluženo je pripala je filmu “Dobra žena”, uspješnom redateljskom prvi-jencu Mirjane Karanović, koja je svoju bogatu umjetničku ka-rijeru počela 1980. glumačkim debijem u “Petrijinom vencu”.

Ukupno je na 63. Puli u tje-dan dana prikazano 135 fil-mova u devet različitih film-skih programa, od čega su četiri bila natjecateljska.

Nakon Ogrestinog filma, najviše nagrada osvojila je romantiËna ko-medija Snježane Tribuson “Sve naj-bolje” kojoj su, uz nagradu Breza za najboljeg debitanta (dodijeljenu opernoj pjevaËici Renati PokupiÊ za glumaËku debi ulogu), pripale i Ëetiri Zlatne Arene

PULA, 9. - 16. SRPNJA

REDATELJ POBJEDNIČKOG FILMA ZRINKO OGRESTA

Bolje bi bilo da je Pula samo nacionalni festivalOvaj moj film je bio gotov za prethodnu Pulu, a nisam tad došao zato što sam u džepu već imao poziv Berlinalea. Ovaj pulski festival isključuje mogućnost da se ti nakon premijere u Puli, jer ima kategorizaciju me�unarodnog festivala

- Je li Vas iznenadio to-liko broj nagrada?

- Bilo bi neumjesno i neskromno reći da nismo očekivali da će ovaj film nešto dobiti, ali da će do-biti baš toliko Zlatnih Are-na, to nitko nije mogao očekivati. Sve je podlož-no ukusima pa ponekad i kad imate dobar film, do-godi se da ostanete bez ičega. To mi se dogodilo s prethodnim filmom “Pro-jekcije” iako je bio izvrsno recenziran, a ovaj je sad dobio sve glavne Zlatne Arene. Kuriozum je da je u povijesti pulskog festivala ovo prvi put da jedan film osvaja pet glavnih Zlatnih Arena.

- Predsjednica žirija Sanja Vejnović ovogodiš-njem je hrvatskom film-skom programu pripisala kvalitetnu stagnaciju, pad kvalitete.

- Čini se da su tu mož-da ipak malo pretjerali. Ta digresija kolegice jest možda točna u korpusu natjecateljskog hrvatskog programa, a u tom pro-gramu nisu bili svi hrvat-ski filmovi jer nisu mogli sudjelovati zbog regula, poput filma “Život je tru-ba”. U ovom trenutku već su snimljena tri-četiri hr-vatska filma, a jedan od njih trebao bi naći respek-tabilno mjesto na jednom

od velikih festivala. Pro-dukcija je dobra. Činje-nica da se za ovih tjedan dana moglo naći mjesta za toliko filmova, i da nisu možda svi na razini na ka-kvu smo zadnjih godina navikli, čini se da nije do-voljan razlog da se kaže da je produkcija u padu. Ona, doista, nije u padu.

- Temom ovog filma - krivnjom - bavili ste se desetak godina, a tek ste naknadno priči dali ratni kontekst. Zašto? Koliko je to korisno, s obzirom na negativan odnos šire pu-blike prema ratnom fil-mu 90-ih?

- Mogao bih vam odgo-voriti: “Tako je kako vam se čini”.

- Shakespeare.- Da. No, danas smo se

probudili, u Turskoj je voj-ni puč; jučer je u Nici puno ljudi poginulo. Prema tome, nama stvaraocima, osobito u ovako malim ki-nematografijama poput naše, koja godišnje snima pet-šest filmova, na neki je način čak i obveza sni-mati društveno relevantne filmove, u kojima redatelj svoj intimni korpus, svoje osobne interese, prepliće i uklapa u nešto opće.

- U taj se kontekst može još uvrstiti i film Katarine Zrinke Matijević “Tram-polin”.

- To je tako kad se gleda samo natjecateljski pro-gram. Svi mi izbjegava-mo Pulski filmski festival. Ovaj moj film je bio gotov za prethodnu Pulu, a ni-sam tad išao na Pulu zato što sam u džepu već imao poziv Berlinalea. Ovaj pulski festival isključuje mogućnost da se ti nakon premijere u Puli, jer ima kategorizaciju međuna-rodnog festivala, pojaviš na nekom velikom me-đunarodnom festivalu. Zato prije par godina ko-lega Svilčić povukao film s Pule, e da bi mogao su-djelovati na Veneciji. Sva-kome od nas je u interesu da se filmu otvori prilika u svijetu, da dobije širo-ku distribuciju. A pulski festival to može zatvori-ti. “Projekcijama” sam se naivno prijavio za Pulu te si svjetskom premijerom u Puli zatvorio sva vrata za svijet. To je isključu-juće. Zato bi ovaj festi-val trebao postati samo nacionalni program, bez kalkulacija i međunarod-nih koprodukcija. Pulski festival se ne smije zva-ti međunarodni festival. Evo, to je. Pula je nekad bila nacionalni festival, još u doba Juge, a bila je to godinama u Hrvatskoj. I stvari su štimale.

Z. ANGELESKI

Zrinko Ogresta: U našoj maloj kinematografiji gotovo smo obvezni snimati društveno relevantne filmove

N. L

AZA

RE

VI�

OKTAVIJAN

“Nažalost, osjeÊa se kvalitetna stagnacija”

Predsjednica žirija hrvatskog natjecateljskog progra-ma, glumica Sanja Vejnović, jučer je u Circolu prilikom podnevne objave imena dobitnika rekla: “Nažalost, osje-ća se kvalitativna stagnacija u nacionalnom hrvatskom programu. Konkurencija u manjinskom programu jača je od nacionalnog”. Članovi ovog žirija bili su ravnatelj Leksikografskog zavoda ‘Miroslav Krleža’ Bruno Kragić, glumica Labina Mitevska, filmski montažer Hrvoje Mršić i producent Donald K. Ranvaud.

Predsjednica žirija, glumica Sanja Vejnović (u sredini)

trane” uvjerljivi skog festivala

Umjetnički savjet plješće dobitnicima - Tanja Miličić, Mike Downey i Hrvoje Pukšec

39Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Glas Istre Scena

Ime i prezime:

-------------------------------------------------------------------------Adresa:

-------------------------------------------------------------------------

3kupon

i vas vode na koncert

Nagrađujemo deset čitatelja s po jednom ulaznicom za koncert Marijana Bana, koji će se održati u Puli, u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre - Kaštelu u petak, 23. srpnja 2016. s početkom u 21.30 sati.

Potrebno je sakupiti tri kupona koja objavljujemo 15.,16.,17. 7. i dostaviti ih na adresu Glas Istre, Portarata 4 do 21.7. u 9 sati, kada je izvlačenje, te objava dobitnika 22.7.2016.

Sretni dobitnici mogu svoje ulaznice preuzeti na dan koncerta na ulazu u Kaštel uz predočenje osobne iskaznice.

Pula, Kaštelpetak, 23. 7. 2016. u 21.30

h

BANAMarijanaMarijana

Klapa Motovun raspjevali oprtaljsku lo�u

OPRTALJ - Klapa Mo-tovun popela se visoko u susjedni Oprtalj kako bi svojom pjesmom otvo-rila ovogodišnji 16. Alpe Adria Oberkrainer Fest, na zadovoljstvo posjetitelja koji su se stiskali u prostoru lođe, budući da su osjetno zahlađenje i bura spriječili održavanje programa na trgu pokraj župne crkve sv. Juraj. Ova klapa, koja je prerasla amaterski okvir, i uvrstila se u 10 najbo-ljih profesionalnih klapa u Hrvatskoj, svakako je zaslužila, ali i rado prihva-tila otvaranje tradicionalne srpanjske fešte u Oprtlju. Ovom devet članom kla-pom ravna dirigent Marko Ritoša. Uz njih su kao gošće nastupile Le Parentine,

ženska klapa iz Poreča. Izvedbom velikog broja po-pularnih pjesama zagrijali su i raspjevali publiku, pa i one koji stajali izvan lođe, koja je aplauzima popratila svaku izvedbu, jednako kao i pjevanje gošći iz Poreča.

Načelnik općine Oprtalj Aleksander Krt zahvalio se klapi Motovun, kao dobrim susjedima potom i gošćama iz Poreča te im uručio poklone. Ukratko za dvosatnog programa nitko nije osjetio krake bure praćene zahlađe-njem, a brojna publika se već sprema za drugi dan fešte koja počinje likovnom kolonijom uz sudjelovanje majstora kista iz Italije, Slovenije i Hrvatske. V. HAMMER

Bamwise predstavlja prvi singl i spotBamwise je šesteročlani bend

iz Zagreba, petero glazbeni-ka i VJ umjetnica koje je spojila zajednička ljubav prema elek-troničkom dubu. Objavili su novi singl “Run From Sound” uz prateći video spot. Uz singl je dostupna i dub verzija Run From Dub. Za miks obje ver-zije pjesme zaslužni su članovi benda Igor Ivanković i Robert Martinović. Mastering je odra-dio priznati techno producent Petar Dundov. Javna promoci-ja spota održana je jučer u no-votvorenom konceptualnom prostoru Pločnik u Zagrebu.

Bamwise kombiniraju “sin-tetičke” i “akustičke” elemente

u sirov i energičan zvuk, s na-glaskom na bubanj i bas kao osnovne elemente originalne dub reggae glazbe. Iako je njiho-va glazba inspirirana jamajkan-skim dub i reggae glazbenicima, njihov je zvuk veoma svjež i mo-deran upravo kroz kombinaciju raznih elemenata suvremene elektroničke glazbe, slijedi tren-dove engleske i francuske dub produkcije, ali uz vlastiti pogled na underground bas glazbu. Nastupit će u Puli na Seasplash i Outlook festivalu, a trenutno u studiju završavaju rad na albu-mu prvijencu koji bi trebao izaći ove jeseni na vinilu pod okriljem PDV etikete. M. Ra.

GREENPEACE JE U POREČU U PETAK NAVEČER UPRILIČIO GLAZBENU FEŠTU NAPAJANU ISKLJUČIVO POMOĆU ENERGIJE SUNCA

Turizam treba predvoditi solarizaciju HrvatskeDanas i sutra su u Rovinju, na malom molu, a od srijede do petka gostuju na Seasplash Festivalu u Puli

POREČ - Greenpeace je u Poreču u petak navečer upri-ličio glazbenu feštu napaja-nu isključivo pomoću energije Sunca. Dvosatnim sun-plug-ged koncertom multiinstru-mentalist Surka Beatbox ra-splesao je sve na rivi, čime je započela Solarna turneja Istrom s ciljem promicanja obnovljivih izvora energije, ponajprije solarne energije na Jadranu. Danas i sutra istar-ska turneja u režiji Greenpe-acea nastavlja se u Rovinju, na malom molu, a od srijede do petka su u Puli, gosti Sea-splash Festivala.

Sunce hladi pićeGreenpeace je uvjeren da

su najveće turističke tvrtke lo-gičan izbor za prvi velik isko-rak prema solarizaciji Hr-vatske. Organizacija je s tim ciljem pokrenula peticiju, a

već prvog dana naišli su na veliku podršku Istrijana i nji-hovih gostiju. Koristeći priko-licu s instaliranim solarnim panelima, turistima nude “ze-leno“ punjenje mobilnih ure-đaja, korištenje interneta te suncem rashlađena osvježa-vajuća pića.

- Pozivamo vodeće turi-stičke tvrtke da iskoriste ove zlatne trenutke za hrvatski turizam i uključe ulaganja u obnovljive izvore energije u svoje poslovne planove. Bira-jući održiva rješenja, potvrdit će se kao društveno odgovor-ni partneri lokalne zajedni-

ce. Apsurdno je da se sunce, koje posebno privlači turiste na Jadran neshvatljivo malo koristi za proizvodnju struje. Turizam životno ovisi o neta-knutim prirodnim ljepotama kojima sve više prijete prlja-vi fosilni energetski projekti, kao što su nafta i ugljen, re-kla je predstavnica kampanje Greenpeacea Marija Tomac.

Panele na krovoveGreenpeace je krajem 2015.

objavio stručnu analizu koja pokazuje da do sredine stolje-ća Hrvatska može u potpuno-sti prijeći na obnovljive izvore energije i pritom ostvariti znat-ne ekonomske i društvene ko-risti. Posebno Jadran prepun sunca, gdje su krovovi hotela i turističkih kampova ideal-na mjesta za postavljanje so-larnih panela. Od 2000. godi-ne količina električne energije dobivene iz solarnih sustava u svijetu povećala se više od sedam puta. Cijena solarne tehnologije pada prosječno 15 posto godišnje pa je električna energija iz solarnih panela da-nas konkurentna struji iz fosil-nih goriva. Duška PALIBRK

Do sredine stoljeća Hrvatska može u potpunosti prijeći na obnovljive izvore energije

Dvosatnim sun-plugged koncertom multiinstrumentalist Surka Beatbox rasplesao je sve na rivi

Singlovima intrigira publikuRIJEKA - Naslovima svoja posljednja dva singla, Jelena

Rozga zaintrigirala je medije i javnost. “Udajem se” i naj-noviji “Nasljednik”, dali su naslutiti da se možda radi i o novostima u njenom privatnom životu. Međutim, Jelena je vrlo brzo prekinula nagađanja otkrivši da su to naslovi njenih najnovijih pjesama. Baladu “Udajem se” zamije-nila je pjesma bržeg ritma “Nasljednik”. (I. Ko.)

40 Nedjelja, 17. srpnja 2016.

GROŽNJAN - Redovni gost grožnjanskog festivala Jazz is Back! BP, talijanski blueser Mike Sponza gostovao je u petak na pozornici Balwan City. Ovaj nastup dio je tur-neje na kojoj Sponza pro-movira svoj najnoviji album “Ergo Sum”, na kojem rein-terpretira starorimsku kultu-ru u blues maniri.

Makar na prvu ovo dvoje izgleda nespojivo, iz Spon-zine dimenzije pravog blu-es storytellera sve ima iteka-ko smisla - jer, znano jest da

blueseri u svojoj glazbi če-sto ovjekovječe razna životna zbivanja kao i ljudske priče, a Sponza je sve to pak preu-zeo od antičkih pripovjedača poput Horacija i drugih da je tako primjerice opjevao do-bro znanu priču o Penelopi i Heleni od Troje. Također, vječ-na inspiracija u blues žanru jesu ljubavne dileme i brodo-lomi, tako da se ova, makar znatno starijeg datuma, odlič-no uklopila u koncept.

U pratnji odličnog benda i brass sekcije, Sponza je publi-

ci koja je u Grožnjan pristigla usprkos prohladnom vreme-nu servirao energičnu porciju blues rocka, te su se na reper-toaru našle i nešto smirenije numere ali i ritmičke skladbe s dozom funkyja koje pozivaju na ples. S obzirom da je Spon-za dugogodišnji redovan gost grožnjanskog festivala, prisje-tio se i osnivača festivala, re-nomiranog barda jazza Boš-ka Petrovića, na što je publika uzvratila aplauzom.

Festival Jazz is Back! BP održava se do 30. srpnja

te svake večeri predstav-lja koncertna gostovanja domaćih i inozemnih blu-es glazbenika. Ove nedje-lje tako će se s početkom u 21.30 sati održati koncert Ethno Croatia, što je ujed-no i završnica ovogodišnje istoimene radionice, na ko-joj su se okupili glazbenici iz cijelog svijeta, i kao veliki bend reinterpretiraju tradi-cijske napjeve iz cijelog svi-jeta unoseći u skladbe ele-mente vlastitog glazbenog nasljeđa. Tea TIDIĆ

Glas Istre Scena

FESTIVAL JAZZ IS BACK! BP: NASTUPIO TALIJANSKI BLUESER MIKE SPONZA

Antičke pjesme u blues maniri

KONCERTOM RADE ŠERBEDŽIJE I MIROSLAVA TADIĆA ZAPOČELA NOVA SEZONA KAZALIŠTA ULYSSES

Imamo pjesmu za sve vasPrijateljstvo i poslov-na suradnja glumca, pjesnika i glazbenika Rade Šerbedžije i Miroslava Tadića, ve-lemajstora na gitari, rezultirala je dvama albumima “Imam pjesmu za tebe” i “Ponekad dolazim, ponekad odlazim” te uz mnoštvo koncer-tnih nastupa

MALI BRIJUN - Šesnaesta sezona Kazališta Ulysses za-počela je na Malom Brijunu u petak navečer koncertom Rade Šerbedžije i Miroslava Tadića i gostiju u utvrdi Minor. Pred brojnom publikom u prohlad-noj ljetnoj večeri koja je ipak prošla bez proloma oblaka i vjetra, iako prognoze od jutra nisu bile baš najsjajnije, ovi su glazbenici u više od dva sata programa nazočnima predsta-vili šarolik repertoar.

Dobro raspoloženjePrijateljstvo i poslovna su-

radnja glumca, pjesnika i glaz-benika Rade Šerbedžije i Mi-roslava Tadića, velemajstora na gitari, rezultirala je dvama albumima “Imam pjesmu za tebe” i “Ponekad dolazim, po-nekad odlazim” te mnoštvom koncertnih nastupa.

Koncert je protekao u vrlo dobrom raspoloženju, a na re-

pertoaru su se redale uspješ-nice raznih žanrova. Šerbed-žija je bio nadahnut i duhovit, a Tadić se potvrdio kao izni-man virtuoz.

- Hvala vam naši dragi prija-telji, počinjemo novo ljeto, a vi ste najvažniji mornari u našoj

plovidbi, kazao je Šerbedžija koji je potom dobio aplauze za izvedbu “Imam pjesmu za tebe”. Nakon toga, uslijedila je, kako je sam rekao “pjesma sta-ra kao ja”, odnosno “Barbara”. Potom je otpjevao pjesmu jed-noj crvenokosoj, jer skoro svi

mi, kako je rekao, jednoj takvoj osobi prije spavanja spremi-mo ‘sliku’ ispod jastuka.

Nije nedostajala niti kolek-tivna posveta Makedoncina, vrlo nadahnuta i emotivna, kao niti djela koja je izvodio Johnny Štulić. Miroslav Tadić je i sam izveo blok pjesama, a dakako, neizbježan je bio Šerbedžijin hommage Arse-nu Dediću.

U nastavku je otpjevao pje-smu koju je napisao za Da-vora iz Vodnjana kada ga je napustila djevojka i bio silno tužan, a zajedno s kćerima Milicom i Vanjom za svoga prijatelja Duška Ljuštinu ot-pjevao je pjesmo o Lici, budu-ći da će Ljuština dobiti uskoro unučicu Liku.

Izvedbe gostijuSjetio se Šerbedžija i svo-

ga oca, koji ima 104 godine, recitirao je potom “Do po-sljednjeg daha”, a na kraju su nastupili i gosti, talijansko-al-banski duet iz opere “Kater & Rades” te potom s nekoliko pjesama i Muharem Serbe-zovski, kako ga je Šerbedži-ja predstavio - makedonsko-romski glazbenik, magistar prava. Publici se tu posebno dojmila “Đelem, đelem”, kako su rekli “jedina himna prili-kom čije se izvedbe ne ustaje nego pjeva”.

Koncert je tako priveden kraju, a sezona Ulyssesa trajat će do 28. kolovoza.

Vanesa BEGIĆ

T. T

IDI�

Mike Sponza

Dej

an Š

TIFA

NI�

D. Š

TIFA

NI�Šerbedžija i Tadić

S gostom Muharemom Serbezovskim

41Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Glas Istre Scena

TRADEINETNO FESTIVAL U PAZINU: NASTUPILA SKUPINA ZYKOPOPS

Nikad dosta pjesama punk narodnjaka Odjeveni poput Joh-na Beslushja i Joh-nnya Roscha u filmu „Blues brothers“ predvođeni pjevači-com Lidijom Doku-zović počeli su prašiti snažnim rokerskim ritmom, ali pjesme koje na prvi mah bolje pašu „pevalja-kma“

PAZIN - Pretposljednje ve-čeri ovogodišnjeg, osmog Tra-deInEtno festivala, koja je još jednom rasplesalo publiku u pazinskom Parku Narodnog ustanka nastupila je intrigan-tna skupina Zykopops. Čim su se glazbenici pojavili na po-zornici postalo je jasno da pu-bliku, koja još nije upoznala njihov rad, očekuje nešto ne-obično.

Parodija na narodnjakeOdjeveni poput Johna Be-

slushja i Johnnya Roscha u filmu „Blues brothers“ pred-vođeni pjevačicom Lidijom Dokuzović počeli su prašiti snažnim rokerskim ritmom, ali pjesme koje na prvi mah bolje pašu „pevaljakma“ nego etno bendu kakav se obično očekuje na etno festivalu.

Ubrzo su svi shvatili kako su Zykopops zapravo parodi-ja, bend koji svjesno na ose-bujan, ali i prepoznatljiv i nedvosmislen punkerski na-čin izvodi poznate narodne i narodnjačke pjesme. Stoga ih je možda ponajbolje, kako i sami spominju, opisati kao turbo punk i hard folk sastav koji izvodi obrade tradicijskih, netko će reći neofolk pjesama, uglavnom narodnjaka iz ra-znih zemalja uvijek inspirativ-nog Balkana iz Hrvatske, Srbi-je, Makedonije i Mađarske. Na njihovom su repertoaru mno-gi poznati narodnjaci i narod-ne pjesme, ali i neke, poput „Moja diridika“, poznate iz

školskih udžbenika glazbene kulture. No, kada sve te pje-sme Zykopopsi propuste kroz svoje glazbe sito kojim domi-niraju električni instrumen-ti, uz upečatljivo uklopljene, ponekad gypsy dionice, koje na violini izvodi Martin Swan, one postaju sredstvo grupnog veselja u gledalištu, ali i izvo-đača na pozornici.

Eminentni glazbeniciMeđu temama kojima se

Zykopopsi bave posebno mje-sto ipak zauzimaju Šljiva, Tra-va, Loza, Biska ili Zykovača.

Ne može se na primijetiti kako upravo uz njih glazba Zykopopsa bolje prija i teče,

a svakom novom izvedbom vodi prema općem deliriju. Stoga njihove glazbe nikad publici nikad dosta i uvijek joj treba još i još, tako im je i preksinoć u Pazinu, zbog oduševljenja u publici bilo teško sići s pozornice. Dosita upečatljiv koncert u Pazinu Zykopopsi su izveli u sastavu Lidija Dokuzović vokal, Mar-tin Swan violina, Alan Skrobe gitara, Goran Farkaš bas gita-ra i Tim Wallander bubnjevi. Njima se u drugom dijelu na pozornici pridružio daroviti perkusionist Nenad Kovačič, a povremeno je kao prateći vokal nastupala Asja Zenko.

M. RIMANIĆ

Turbo punk i hard folk sastav - Zykopops zapravo parodija, bend

NA 6. ROVINJ JAZZ FESTIVALU NASTUPILI VIRTUOZI TANGO COMPAS BANDA

Tuga, bol, radost i sreća Milenkovićeve violine

ROVINJ - Preksinoć je rovinjska publika, brojni gosti 6. Rovinj Jazz Festi-vala uživala u obradama temperamentne tango glazbe, kao i izvorne latino glazbe i jazz djela. Sve to osigurao joj je nastup Tango Compas banda, iza kojeg se krije violinski virtuoz svjetskog glasa Stefan Milenković, te van serijski harmonikaš Marko Hatlaka. Njih su se dvojica, u onom najpozitivnijem smislu nadmetala, ili bolje napisati nadopunjavala u vrhunskom zvuku svojih instrumenta, ostavljajući publiku da procjeni i od-luči koji instrument bolje zvuči u rukama maestra. Dakako, violina ili harmo-nika, bespredmetno je od-lučivati, jer kad Milenković i Hatlaka sviraju glazba postaje savršena. Uz, dva maestra scenu dvorane Tvornice duhana, u kojoj je zbog prijetećih obla-ka, koncert bio izveden zauzeli su i odlično Marko Črncec, za klavirom, Luka

Herman Gaiser, kon-trabas te pjevačica Ana Bezjak. Upravo, kao što su i obećali Tango Compas band publiku je odveo u Argentinu, kolijevku sen-zualnog tanga a potom i u srce Europe, pitoreskne kutke pariških caffea, zemlju šansone i ulične harmonike. Između osta-log, za brojnu su publiku koja je, velikim ovacijama ispraćala svaku odsviranu numeru, izveli su Reliquias Portenas, tango autora Richarda Gallana “Taraf”, a publika je doživjela i premijeru Marka Hatla-ka, autora dvije numere “Univerzum” i “Tango 1”. Ana Bezjak, dominirala je glasom u numeri “Yo no se que me han hacho tus ojos”, dok je za bis izvede-na “Primavera Portena” od Piazzolle.

Valja istaknuti i da će ovogodišnju ediciju Rovinj Jazz festivala, 22. srpnja, okončati koncertom Amira Medunjanin, bosanska Billie Holiday. N. O. R.

N.O

.R.

Tango Compas

42 Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Glas Istre Osmrtnice

Obavijesti o smrti, posljednji pozdravi, sjećanja i zahvale za objavu sljedećeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati

OBAVIJESTI O SMRTI

S tugom u srcu javljamo svoj rodbini, prijateljima i znan-cima da nas je 16.7.2016. u 88. godini života napustila naša draga mama, svekrva, punica, nona, sestra i kunjada

EVELINA MATOŠOVIÆrođ. Janko

Posljednji ispraćaj drage nam pokojnice obavit će se u ned-jelju, 17.7.2016. u 17 sati na mjesnom groblju u Sv. Lovreču.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćeni: sin VLADO, kćerka NADA, nevista MARIJA, zet ROMANO, unuke GABRIJE-LA s DIEGOM, NATAŠA s LO-RISOM i MATINA s TOBIEM, praunuci PATRIK, PAOLO, NOEMI i LEAN, sestra LJUBA, kunjada MILKA s obitelji te os-tala tugujuća rodbina

POZDRAVI

Posljednji pozdrav dragoj mami, svekrvi, noni i pranoni

EVELINI

Sin VLADO, nevista MARI-JA, unuke NATAŠA s LORI-SOM, GABRIJELA s DIEGOM te praunuci PATRIK, PAOLO, NOEMI i LEAN

Posljednji pozdrav dragoj

EVELINI

MARGITA, IVA, BOŽICA, VERA, ADELIJA, RUŽICA, LJUBA, SLAVICA, ALENKA i DANICA s familijama

Posljednji pozdrav dragoj mami, punici i noni

EVELINI

Kćerka NADA, zet ROMANO i unuka MARTINA s TOBIEM

Posljednji pozdrav dragoj noni i pranoni

EVELINIUnuke GABRIJELA, NATAŠA i MARTINA te praunuci PATRIK, PAOLO, NOEMI i LEAN

Posljednji pozdrav dragoj kun-jadi i teti

EVELINIKunjada MILKA i nevoda GRACIJELA s obitelji

Posljednji pozdrav dragoj sestri

EVELINISestra LJUBA

SJEÆANJA

Tužno sjećanje

17.7.2008. - 17.7.2016.S ljubavlju i poštovanjem nosi-mo te u našim srcima i mis-lima.

Tvoji najmiliji

Sjećanje na našu voljenu

ŠTEFANIJU BOLANACŠtefu

Tvoji najmiliji

Tužno sjećanje na tetu

FOŠKU DUŠIÆ17.7.2015. - 17.7.2016.

TONE, KARMEN i SANDI s famejama

Tužno sjećanje na dragu mamu

FOŠKU DUŠIÆ17.7.2015. - 17.7.2016.

Prošlo je godinu dana od kada te nema. Uvijek si u našim mis-lima.

Tvoj sin MATE, nevista MIRA, unuke i praunuci

Sjećanje

IVAN BURŠIÆ17.7.2007. - 17.7.2016.

Tvoji najmiliji

Tužno sjećanje na voljenu su-prugu, majku, baku i prabaku

JELISAVU MAKSIMOVIÆ17.7.2014. - 17.7.2016.

Po dobroti te pamtimo i s lju-bavlju spominjemo. Tvoj lik i dobrota, tvoja lijepa riječ za svakoga zauvijek ostaju u sjećanju.

Tvoji najmiliji

Tužno sjećanje na voljenog su-pruga, tatu i djeda

BLAGOJA ÐOKIÆA17.7.2012. - 17.7.2016.

Prošle su četiri godine od kada nisi među nama, ali tvoj dragi lik je uvijek sa nama i zauvijek u našim mislima.

Tvoji najmiliji

Sjećanje na voljenog

LUÈANA RADOLULucijan

17.7.2011. - 17.7.2016.Vrijeme prolazi, tuga i bol os-taju.

Tvoja fameja

O Most 18, tel: 662-867, 098/979-4798

Komemorativni centar,Sv. Katerine 28, tel: 852-015

d.o.o., Š. Kureliæa 22, tel: 619-030, fax: 624-998 poslovnica Pazin, 25. rujna 17, tel. 619-311, fax 619-327

, Karla Huguesa 20, tel/fax 428-440

A. Negri 1, tel. 452-021, tel/fax: 431-295

Baderna 38B, tel. 091/431-0021, fax: 462-357

posl. Poreè, V. Nazora 2, tel. 429-150, fax. 431-550

Portarata 4, tel: 591-543, fax:388-471

tel/fax: 813-365

poslovnica Umag, E. Pascali 1

43Nedjelja, 17. srpnja 2016.

45Nedjelja, 17. srpnja 2016. Glas Istre Vodič kroz Istru

Pula

DANAS - KINO VALLI - pro-jekcije nagra�enih filmova 63. Pulskog filmskog festi-vala - najbolja manjinska koprodukcija (10.00), najbolji Susjedi i prijatelji (12.00), naj-bolji hrvatski kratkometražni /studentski filmovi (15.00), najbolji me�unarodni film (17.00), najbolji hrvatski dugometražni film (19.00), nagrada publike (21.00)

IZLOŽBE - GRADSKA GA-LERIJA, Kandlerova 8 , Edo Murtić_Grafike, radnim da-nom 10-14 i 16-20 subotom 10-14, do 31. srpnjaZBIRKA ANTUN MOTI-KA - Izbor za stalni postav 2016/17, Laginjina 5, INK II. kat, uz najavu 052/222-662, www.zbirka-antun-motika.comSRPSKI KULTURNI CEN-TAR - Izložba plakata suvre-menih srpskih filmova, 18-21 sat, osim nedjeljeSVETA SRCA - Izložba Storywood, 9 do 21, do 31. kolovozaGALERIJA MILOTIĆ - Stalni postav iz fundusa galerije, djela 150 autora, od pone-djeljka do subote od 10 do 13, izvan radnog vremena najave na 098/255-901GALERIJA TENI �URAN (Maksimijanova 4) - Stalni po-stav slika istarskih umjetnika, po najavi na 098/9315-866GALERIJA STARI GRAD (Kandlerova 14) od 11. do 19. srpnja akvarele izlaže Dušan Tatalovi�, radno vrije-me od 10-13 i od 18-21 satiECPD PULA (Flaciusova 18) - izložba “Opusti se - umjet-nost u funkciji” u sklopu 8. Dana stvaralaštva Udruge Art studio, do 15. kolovozaZEROSTRASSE - izložba mo-zaika “Rukopis mora” Sonje Miloti� Šesto do 15. rujna

MUZEJI - AMFITEATAR - svakodnevno od 8 do 21 sat, za najave van radnog vremena informacije na 351-318, fax. 351-333, mail gaby@ami-pula.hrAUGUSTOV HRAM - otvo-reno svakodnevno od 9 do 21 satPOVIJESNI I POMORSKI MUZEJ ISTRE - izložba Špicije - Spomeni na Morsko lječilište u Rovinju, do kraja srpnja 2016.MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI ISTRE - izlož-ba Renate Poljak, do 21. kolovoza od 10 do 22 sata osim ponedjeljkom i blag-danomARHEOLOŠKI PARK NE-ZAKCIJ - od 9 do 12 i od 16 do 20 sati, najave van rad-nog vremena na 351-318, fax 351-333, mail gaby@ami-pula.hr

OSTALO - SAVJETOVALI-ŠTE CENTRA POJAČANE SKRBI ZA OBOLJELE OD ALZHEIMEROVE DE-MENCIJE I DEMENCIJA (Mažurani�eva 10) - stručna pomo� oboljelima, članovi-ma obitelji, zbrinjavateljima, srijedom od 17 do 19 sati uz prethodnu najavu tel./fax.: 214- 205NACIONALNI PARK BRIJU-NI - tel. 525-882 • PRIRO-DOSLOVNI MUZEJ - izlož-bena vitrina s predmetima

napravljenim od ugroženih vrsta biljaka i životinjaAQUARIUM PULA - svakod-nevno od 9 do 22 sata; tel. 091/568-2986, 091/1381-415, 381-402 ili na e-mail infos@aquarium.hr SOS - TELEFON U NEVOLJI, radnim danom od 16 do 20 sati mogu�e je obratiti se na SOS telefon Istarske županije 0800- 8484 U svim slučajevima kada vam je po-trebna podrška i prijateljska pomo�

LJEKARNE - ISTARSKE LJEKARNE, LJEKARNA CENTAR (Giardini 14), rad-no vrijeme od 7 do 21 sat, no�no dežurstvo svakod-nevno od 21 do 7 sati, tel. 222-551 i 222-544

VETERINARI - Veterinarska ambulanta Andar - Preman-turska cesta 205, tel. 573-128, radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 20 sati, subotom od 8 do 12 sati; Ve-terinarska ambulanta Pula, Trinajsti�eva 1, radnim dani-ma od 7 do 19, subotom od 8 do 12, nedjeljom od 8 do 9 sati, tel. 541 - 100 i 540-077; dežurni veterinar 098/9811-666; Info centar skloništa za životinje 098/9812-583, 098/9812-580, svi upiti na vet.st.pula@pu.htnet.hr; Veteri-nar d.o.o. Krševanova stan-cija 2, radnim danom od 8 do 12 i 17 do 19 sati, subotom od 8 do 12 sati, nedjeljom i praznikom zatvoreno, tel. 540-391, dežurni veterinar i veterinarska inspekcija, 098/440-188; Veterinarska ambulanta Franco, Fažan-ska cesta 2, radnim danima od 8 do 15, subotom i nedje-ljom od 8 do 10 sati, dežur-stvo 0-24 na 098/255-616; Veterinarska ambulanta za male životinje Hajster, Jako-va Puljanina 1, tel. 500 - 501, za hitne intervencije 0-24, 098/1801-999, radno vrijeme radnim danima od 8 do 12.30 i od 17 do 20, subotom od 8 do 13, a nedjeljom od 8 do 10 sati

KNJIŽNICE - ZAVIČAJNA KNJIŽARA PETIT (Kan-dlerova 24, kod katedrale) - zavičajna zbirka knjiga istarskih nakladnika i autora, svakodnevno 9-20 sati, tel.: 544-111, 098/1790-200

Poreč

LJEKARNE - GRADSKA LJEKARNA (Trg slobode) nedjeljom i praznikom od 9

do 12 sati i od 17 do 19 sati • CENTRALNA LJEKARNA (Dom zdravlja) nedjeljom i praznikom radno vrijeme od 9 do 12 sati te od 17 i 19 sati 2016.) • LJEKARNE VITA (Kandlerova 1) nedjeljom i praznikom od 9 do 12 sati te od 17 do 19 sati

VETERINARI - Veterinar-ska bolnica Poreč d.o.o., M.Vlašića 45, radnim danima od 8 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati i 17 do 20 sati, nedjeljom od 8 do 10 sati, tel. 432 - 128, dežurni veterinar 091/521 - 6783; Veterinarska ambu-lanta Vet-Centar, Stancija Portun 2, radnim danima i subotom od 8 do 14 i od 17 do 19 sati, nedjeljom od 8

do 9 sati, dežurni veterinar 091/433 - 2214

Rovinj

DANAS - CRKVA SV. EUFE-MIJE - u 21 sat nastup gu-dačkog orkestra La Sinfoni-etta iz Italije, flauta i dirigent Luisa SelloLJETNA TERASA ZAJED-NICE TALIJANA - u 21 sat Tradicionalni rovinjski susreti - jučer, danas, sutraTRG RIVIJERA - u 20 sati gastro ponuda i zabavni program uz nastup Sergia Predena Gata

MUZEJI - ZAVIČAJNI MUZEJ GRADA ROVINJA - Izložba Marca Chagalla, do 2. listopada svakodnevno osim ponedjeljkom od 10 do 18

IZLOŽBE - KUĆA O BA-TANI (Obala P. Budicin 2) - Izložba o tradicionalnom rovinjskom plovilu ravnog dna Batani i ribarstvu, (po potrebi uz prethodnu najavu 7 dana), broj telefona 812-593 i 091/1546-598

LJEKARNE - LJEKARNE ISTARSKIH DOMOVA ZDRAVLJA ROVINJ- od po-nedjeljka do petka od 7 do 20 sati, subotom od 7 do 19, neradnim danom i nedje-ljom od 9 do 12 sati

VETERINARI - Laste 4, radnim danima od 8 do 14 i od 17 do 19 sati, subotom od 8 do 12 i nedjeljom od 8 do 9 sati, tel. 813-214, dežurni veterinar 098/33 40 92; Veterinarska ambulanta za male životinje Rex, Laco Sercio 5, radnim danima od

9 do 13 i od 17 do 19 sati, tel. 813 - 368, hitne intervencije od 0 do 24 na 099/8764-004 • Veterinarska ambulanta Istra, Gripole 68, telefon 052/553-907. radnim danom 8,30 do 13 sati i 17 do19 sati, subotom od 8,30 do 13 sati, a nedjeljom od 9 do 10 sati. Hitne intervencije 0-24 sata

SUDOVI - P. Budicina 4, tel. 813-374, ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8.30 do 11 i od 12 do 14 sati

Pazin

MUZEJI - ETNOGRAFSKI MUZEJ ISTRE I MUZEJ GRADA PAZINA - Izložba “Tržnica trbuh grada”, svaki dan od 10 18 sati do 5. rujna

LJEKARNE - LJEKARNA, Šetalište pazinske gimnazije 4, radno vrijeme od pone-djeljka do petka od 7 do 20 sati, subotom od 7.30 do 15 sati, neradnim danom i ne-djeljom od 9 do 13 sati

VETERINARI - Veteri-narska ambulanta Pazin d.o.o. Dubravica 5, radnim danima te subotom od 7 do 15 i od 17 do 18, nedjeljom od 8 do 9 sati, tel. 624-410; Veterinarska ambulanta za male životinje, Istarskih narodnjaka 24, tel. 621-921, radnim danima od 11 do 13 i od 17 do 19 sati, subotom od 10 do 12 sati, dežurni veterinar 098/366-627

Labin

IZLOŽBE - ATELJE VINKO ŠAINA (G. Martinuzzi 15) - stalna izložba umjetnina, posjete po najavi na 852-082 ili 098/1830-901GRADSKA GALERIJA LA-BIN (Ul. 1.maja 5) - samostal-na izložba Slavice Marin Ljepši svijet, svakim danom od 10 do 14 i od 19 do 23 sata, otvore-na je do 4. kolovoza GALERIJA MERANIA - Po-stav lončarskih proizvoda i autohtonih istarskih suvenira, svakodnevno osim nedjeljom od 10 do 13 sati; tel. 857-280

MUZEJI - NARODNI MUZEJ - obnovljeni stalni postavKUĆA MATIJE VLAČIĆA (Ul. Giuseppine Martinuzzi 7) - po najavi na tel. 852-477CRKVA SV. MARIJE TJE-ŠITELJICE (Uspon A. Negri bb) - Zbirka sakralnih umjetnina, po najavi na tel. 852 - 477

VETERINARI - Starci bb. Radnim danima od 8 do 14 i od 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati, a nedjeljom od 8 do 9 sati; tel. 856 - 003; Ambu-lanta za male životinje Dogo, Rudarska 1, radnim danima od 8 do 13 i od 17 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati; de-žurni veterinar 099/818-4368

Umag

IZLOŽBE - HOTEL KEM-PINSKI ADRIATIC - stalni postav samostalne izložbe fotografija autora Nerija Be-li�a i me�unarodne izložbe povijesnih vozila

MUZEJI - MUZEJ GRADA UMAGA - izložba Umaški fotoalbum, od ponedjeljak do petka od 10 do 12 sati; četvrt-kom i petkom od 17 do 20, subotom od 10 do 14 sati

LJEKARNE - ISTARSKE LJEKARNE, LJEKARNA UMAG (E. Miloša 2c), radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 7 do 21 sat, subo-tom od 7.30 do 15 sati, ne-djeljom, blagdanom i nerad-nim danom od 8 do 12 sati

VETERINARI - Ambulanta za male životinje (6. svibnja 7.), tel. 753-454

Buje

VETERINARI - Digitronska 8, radnim danima od 7 do 14, subotom i nedjeljom od 8 do 10 sati, tel. 772-110

Buzet

IZLOŽBE - STARI GRAD, MALA VRATA - Oružarnica, stalni postav Hladno i vatre-no oružje iz zbirke Slavomi-ra Cerovca, radnim danom od 9 do 15.30 sati uz pret-hodnu najavu u muzejuGALERIJA AURORA - stalni postav Antikviteti i izložba slika autora vezanih uz Istru, svakodnevno od 9 do 19 satiGALERIJA SIBYLLA (Konti 28) - stalni postav, mob. 091/7242-589

VETERINARI - Sv. Ivan 5, radnim danima od 7 do 14 i od 17 do 18 sati, subotom od 7 do 10 sati, nedjeljom od 8 do 10 sati, tel. 662 - 801

Po Istri

GROŽNJAN - 17. FESTIVAL JAZZ IS BACK! BP - u 21.30 Ethno Croatia

PJEŠČANA UVALA - BEA-CH BAR BATANA - u 21.30 nastupa Tatiana Giorgi

Suncobrani u Rapcu, snimio Josip Mandić

Informacije za Vodič kroz Istru možete javiti svaki dan do 15 sati na e-mail: redakcija@glasistre.hr ili na fax. 591-555

OBJAVITE FOTOGRAFIJU U GLASU ISTRE

Poštovani čitatelji, stranica Vodiča krozIstru otvorena je i vama. Da bi bila objavljena, svaka vaša fotografija mora biti snimljena u Istri, a uz nju morate obavezno istaknuti: sadržaj/motiv s fotografije, datum kada je sni-mljena, ime i prezime autora te kontakt-telefon. Svaki autor može poslati najviše 3 fotografije mjesečno. Autora najboljeg rada Glas Istre na-gra�uje besplatnom jednomjesečnom pretplatom na naš list. Fotografije nam možete slati e-mailom na redakcija@glasistre.hr (s naznakom ZA VODIČ KROZ ISTRU).

OSKORUŠ, 12.00

Proslava Gospe KarmelskeU mjestu Oskoruš nedaleko od Buja danas završava trodnevna proslava zaštitnice sela Gospe Karmelske. U podne će se održati sveta misa, a u 14 sati slijedi natjecanje terenskih vozila na četvrtom Off Road Sum-mer partyju. Peti me�unarodni ljetni susret harmonikaša očekuje se u 18 sati, a od 20.30 sati slijedi završna zabava i ples uz Luky Band.

LIŽNJAN, 13.00

Boat party medulinskim zaljevomZbog lošeg vremena Boat party koji se trebao održati jučer u medu-linskom akvatoriju u sklopu Adria Summer Festa odgo�en je za danas. Vrijeme polaska i program Boat par-tyja ostaju isti, što znači da se kreće iz uvale Kuje u Ližnjanu u 13 sati i kreće se prema otoku Levanu, nakon toga ide na Kamenjak, a završetak je na otoku Ceji uz party na brodu. Povratak u Ližnjan je oko 21 sat, kad počinje after party u Beach baru Adria u uvali Kuje. Svi koji su kupili ulaznice, a ne mogu ići u nedjelju, novac za ulaznice bit će im vraćen na prodaj-nom mjestu gdje su kupili ulaznice.

ROVINJ, 21.00

Tradicionalni rovinjski susretiNa ljetnoj terasi Zajednice Talijana Pino Budicin u Rovinju danas će se održati Tradicionalni rovinjski susreti - jučer, danas sutra (Geri, ancui e duman). Nastupit će folklorna sku-pina KUD-a Marco Garbin, zatim dramske skupine Giovani i Giova-nissimi Zajednice Talijana, zborovi Mini, Midi te pjevači solisti i grupa Rovinjski dijalekt.

UMAG, 21.30

Zdenka Kovačiček na trgu Glazbeni dio ljetnog programa ‘’Umag-o summer’’ počinje večeras koncertom Zdenke Kovačiček i Greenhouse blues banda. Koncert prve dame hrvatske jazz scene i jednog od najpoznatijih klupskih sastava Zagreba i šire na Trgu slobode počinje u 21.30 sati. do

ga�a

ji

Halo, niste sami Halo, niste sami - 24-satni nadzor starijih osoba. Prija-ve za dobivanje socijalnog alarma na telefone Doma za starije i nemo�ne “Alfredo Štigli�” 223-233, 222-956 i 099/675-2386.

Sigurna kuća Istra

Sigurna kuća Istra - pomo� ženama žrtvama obiteljskog nasilja - 500-148, radnim danom od 9 do 13, a pone-djeljkom i petkom od 9 do 13 i od 17 do 19 sati.

Glas Istre TV program

���������� �����

07.08 TV kalendar

07.20 Halo, halo, gledate

Radio Zagreb! Ivo

Tijardović o »Maloj

Floramye« 9/12

07.28 Prvi, s glazbom –

Parni Valjak 2.dio R

07.59

FILM

Neprilagođeni,

američki film

10.00 Prugovac. Misa,

prijenos

11.00 Biblija R

11.10 Pozitivno R

11.38 TV kalendar

12.00 Dnevnik 1

12.30 Plodovi zemlje

13.25 Split. More

14.00 Mir i dobro

14.30 Osvjetljivač zvuka,

dokumentarni film

15.19 Jelovnici izgubljenog

vremena. Patlidžani

iz pakla i raja

15.39 Prvi, s glazbom.

Tamburaši Runjiću

16.03 Mapp i Lucia, serija

17.00 Vijesti u 17

17.24 Bajkovita Hrvatska

17.30 HAK – promet info

17.40 Lijepom našom.

Široki Brijeg, 1.dio

19.00 Dnevnik 2

19.55 Loto 6/45

20.05 Hrvatski kraljevi.

Usponi i padovi,

20.50 Prosjaci i sinovi,

21.50 Dnevnik 3T

22.05 Vijesti iz kulture

22.13 Sport

22.16 Vrijeme

22.23 Domovina 4, serija

23.20 George Harrison –

život u materijalnom

svijetu, film 100' 1/2

01.05 Večer na 8. katu

01.50 Damin gambit

02.35

FILM

Neprilagođeni,

američki film

05.55 Pad leta 291, serija

za djecu 4/13

06.30 Juhuhu

09.38 Andyjeve divlje

pustolovine,

dokumentarno-igrana

serija 23/40

09.53 Umorstva u

Midsomeru 2, serija

12 4/4 R

11.35 Vrtlarica. Strast

prema biljkama

12.03 Nećemo reći

mladenki 8 , serija

12 2/12 R

13.06 Dobar, bolji,

najbolji... britanski

slastičar 54/10R

14.13

FILM

Abelov teren,

američki film

15.54 Davis Cup. SAD –

Hrvatska, snimka

17.17 Foyleov rat9, serija

18.42 50 đakovački vezovi,

snimka otvorenja

19.58 Grenland – domovina

ledenjaka,

dokumentarni film R

Negdje na dalekom

sjeveru postoji tajno

mjesto gdje nastaju

ledenjaci, gdje ih

polarna kapa

oslobađa i pušta da

kao prolazni i

nepostojani divovi

klize prema moru.

20.51 Vrijeme na Drugom

21.00

SPORT

Davis Cup. SAD –

Hrvatska, prijenos

23.00 Europske sveučilišne

igre, emisija

23.15 Remek-djelo ili

zlodjelo. Edouard

Vuillard 3, serija 1/3

00.15 Sestra Jackie 6,

00.45 Kalifornikacija 7,

serija 18 4/12

06.20

FILM

Sestrin osmijeh, film

08.20 Antologija Dramskog

programa. Diogeneš,

09.10 Zavirimo u tuđi dom,

dokumentarna serija

09.35 Dizajn doma,

dokumentarna serija

10.00

FILM

Protiv svih,

čehoslovački film

11.50 Prekid programa

zbog čitanja.

Sebastian Barry,

»Tajno pismo«

12.00 Bruno Vlahek i

Simfonijski orkestar

13.30 Ekološko stanovanje

3, dokumentarna

serija 2/10R

14.00 Jela s umjetničkih

djela. Govedina na

platnu, serija 5/10R

14.30

FILM

Tajni agent, britanski

film

15.55 Antologija Dramskog

programa

17.20 Mankellov inspektor

Wallander 3, serija

18.50 Vrijeme je za jazz.

Michel Petrucciani –

The Power Of Three

2015.

20.00

FILM

Odmetnuti pastuh,

američki film

21.00 Osorske glazbene

večeri, prijenos

otvaranja

21.25 Knjiga ili život. 10

minuta s Darkom

Šeparovićem R

21.35 Tko preživi, pričat će

– animirani serijal

21.40 Sam u selu,

dokumentarni film

23.10 Pankerski sindrom,

00.10 Vrijeme je za jazz.

01.20

FILM

Lopta jeseni,

estonski film 18

7.10 RTL Danas,

informativna emisija

R

7.50 Jezikova juha, reality

show 1E02/12

8.45 Lego Friends,

animirana serija

9.35 Svemoguća Kim,

animirana serija

10.00 Sportske igre mladih,

emisija za mlade

3E02/12

10.30 10 najsmješnijih

internet-videa

Hrvatske, zabavna

emisija R

11.55

FILM

Oproštaj, igrani film,

drama

14.05

FILM

Povratak kući, igrani

film, drama

16.05

FILM

Sumrak saga.

Praskozorje – 2.dio,

igrani film,

romantični/ fantazija/

avanturistički 12 R

16.30 RTL Vijesti,

informativna emisija

16.40

FILM

Sumrak saga.

Praskozorje – 2.dio,

igrani film,

romantični/ fantazija/

avanturistički 12 R

18.30 RTL Danas,

informativna emisija

19.10 RTL Vrijeme,

informativna emisija

19.15 Galileo, zabavno-

obrazovna emisija

3E44/137

20.00 10 najbolje

odjevenih Hrvatica,

zabavna emisija

21.00

FILM

Rio, igrani film,

animirana komedija

22.50

FILM

Večera s idiotom,

igrani film, komedija

1.05

FILM

Susjedi treće vrste,

igrani film, komedija

05.10 Dnevnik Nove TV R

06.00 Nad lipom 35R (od

pet)

07.10 Winx Club,crtana

serija R

08.00 TV izlog

08.15 Robocar Poli, crtana

serija 15/52

08.25 Slugterra, crtana

serija 8/13

08.50 Psići u ophodnji,

crtana serija 9/26

09.15 Spužva Bob

Skockani, crtana

serija 12/26

09.45 Mašine priče, crtana

serija 19/26

09.55 Power Rangers Super

Mega Force, crtana

serija 16/20

10.20 Dva smo svijeta

različita, serija R

12.00

FILM

Velika pandina

avantura, igrani film

R

13.45

FILM

Policijska akademija

5, igrani film R

15.30 Lud, zbunjen,

normalan, serija R

16.40

FILM

Zločesti dečki, igrani

film (12) R

17.00 Vijesti Nove TV

17.10

FILM

Zločesti dečki, igrani

film (12) R - nast.

19.15 Dnevnik Nove TV

20.10 Lud, zbunjen,

normalan, serija 1-

2/24

21.25

FILM

Ubojice, igrani film

23.20

FILM

Miss ožujka, igrani

film (15)

01.05

FILM

U ime kralja, igrani

film R

03.05

FILM

Ubojice, igrani film R

04.45 Dallas,

serija 7/15

�������� �����

����� ������

������� ������ U

ovoj epizodi upoznat ćemo

doba Držislava, prvoga

vladara koji je nosio naslov

kralja Hrvatske i Dalmacije.

����� ����

������� ������Članovi benda Pertti, Kari,

Toni i Sami imaju mentalne

poteškoće i izvode glazbu sa

stavom i s puno ponosa.

����� ���������

����Š�� �� Mnoštvo

egzotičnih ptica

prokrijumčareno je iz

Brazila, a jedna od njih je

mlada macao papiga Blu

����� ����

��� �Ž���� Priča o

mladiću koji se probudi iz

kome i dozna da je njegova

srednjoškolska ljubav postala

cura s duplerice

06:00 Dobro jutro

06:30 Servisne informacije

07:00 Jutarnja kronika HR

07:30 Servisne informacije

08:00 Najava događaja

08:15 Puntapet –

čakavska minijatura

08:30 Kamo danas

08:40 Katolički vidici

08:50 Vrijeme za vrijeme

09:00 Zlatne godine

09:30 Baltazar

10:00 Vijesti

10:15 Hranom do zdravlja

11:00 Ćo mi: ćo ti

12:00 Vijesti

12:05 Battifiaca

14:00 Vijesti

14:05 Battifiaca

14:45 Vrijeme za vrijeme

15:00 Danas aktualno

15:16 Battifiaca

16:00 Nedjeljom popodne

16:30 Kamo danas 2

17:00 Studio stadio

18:00 Play lista Radio

Rijeke

19:15 Servisne

informacije

19:30 Akademskih kvarat

ure

19:45 Glazba

20:00 Eurominute

20:15 Susreti

21:00 DJ Šošo

22:00 Kronika dana HR

22:30 Radio Sova

01:00-06:00 Glazba

�

06.00 Sivi vrtovi 07.40

Joséphine 09.10 Rodencia i

princezin zub 10.35 Filmovi i

zvijezde VIII, ep. 29 11.05

Djeveruše 13.05 Zaborav 15.10

Nesalomljivi 17.25 Hollywood.

Na snimanju XIII, ep. 29 17.50

Najduže putovanje 20.00 Svita

21.45 San Andreas 23.40 Moj

je susjed vampir 2

� �

06.00 Susret 07.25 Srca u

Atlantidi 09.05 Hollywood.

Na snimanju XIII, ep. 28

09.35 Kada dolete labudovi

11.15 Scooby Doo. Čudovište

s Mjeseca 12.35 Katy Perry.

Svjetska turneja The Prismatic

14.05 Gospodar vjenčanja

15.50 Trolovi u kutijama

17.30 Vjenčani prsten 19.00

Lucy 20.30 Povratak u

prošlost 21.45 Paranormalno

5. Duhovi 23.15 Kuća laži V,

ep. 3 23.45 Pregled proteklog

tjedna s Johnom Oliverom III,

ep. 5 00.15 Lucy

������

06.00 Rudy 07.50 Gospodin

��� �������

9.55 Svemogući Spiderman 10.20 Mi –

djeca Europe 10.25 Zov divljine 11.10

Moby Dick 11.55 Sportske igre mladih

12.10 Bilo jednom...ljudsko tijelo 13.05

Hrabra družina i šifra Marca Pola 14.30

Vremeplov (R) 14.35 Mr. Bean 14.45

Svjetska blaga 15.10 Bilo

jednom...ljudsko tijelo 16.05 Doktorica

Pliško 16.20 Phineas i Ferb 16.35

Svemogući Spiderman 17.00 Veseli

mladunci 17.50 Mali svijet 18.00 Mali

detektivi 18.25 Svjetska blaga 18.55 Mi

– djeca Europe 19.00 Hlapićeve nove

zgode 19.30 Pink Panther 19.49 Crtež

dana 19.50 Baka priča najljepše priče

����

09.55 Winx club, crtana serija R 10.15

Sveznalica Rosie, 10.30 Dinofroz, 10.55

Vatrogasac Sam, 11.05 B-Daman, 11.25

Grčka mitologija, 11.50 Ružno pače u

čudesnim pričama, 13.10 Moomini, 13.20

Winx club, crtana serija R 13.40

Sveznalica Rosie, crtana serija R 13.55

Dinofroz, 14.20 Vatrogasac Sam, crtana

serija R 14.30 B-Daman, crtana serija R

14.50 Grčka mitologija, 15.10 Ružno pače

u čudesnim pričama, crtani film R 16.30

Moomini, crtana serija R 16.40 Winx club,

crtana serija R 17.05 Sveznalica Rosie,

17.15 Dinofroz, crtana serija R 17.40

Vatrogasac Sam, crtana serija R 17.50 B-

Daman, crtana serija R 18.15 Grčka

mitologija, 18.35 Ružno pače u čudesnim

pričama, 19.55 Moomini,

����

����� ����

������ ������������� Nakon što su

natjecatelji svladali biskvite,

kekse i kruh, Mary i Paul

odlučuju povisiti kriterije

���������������� �������� � � �!���

������������� !ž�"�#$%�#���&�' �%�"�&�#$

Predmet beskrajne

opčinjenosti i oboža-

vanja od svoje 17. godi-

ne, George Harrison jav-

nosti se predstavio kao

član Beatlesa, jednog od

najomiljenijih bendova u

povijesti. S njima je pu-

tovao posvuda, upoznao

svakog i dosegao bogat-

stvo i slavu o kakvima

većina može samo

sanjati. S 22 godine sh-

vatio je da materijalni

uspjeh nije dovoljan.

"Vrlo rano postali smo

materijalno bogati i sh-

vatili da to nije sve, da

nešto svejedno nedosta-

je." Preko prijateljstva s

Ravijem Šankarom i pu-

tovanja po Indiji George

se počeo sve više zani-

mati za indijsku glazbu i

filozofiju. Do kraja živo-

ta bavio se meditacijom.

Dosad neviđenim snim-

kama iz djetinjstva Ge-

orgea Harrisona, iz vre-

mena provedenog s

Beatlesima, usponima i

padovima njegove sa-

mostalne karijere, kao i

vrhuncima i patnjama u

njegovom privatnom ži-

votu, oskarovac Martin

Scorsese prati Georgeov

život od rođenja 1943.

do smrti 2001. godine.

����� ��

07.00 DNEVNIK (R) 07.15

Putopisi, emisija (R) 07.50

TV prodaja 08.10 Glazbeni

kanal 10.00 Tv prodaja

11.10 TV prodaja 11.30

Svaki tjedan koncert jedan:

Parni valjak, snimka

koncerata (R) 12.40 Snimka

Aktualnog sata Sjednice

Gradskog vijeća Grada Rijeke

13.45 Snimka Aktualnog

sata Sjednice Županijske

skupštine PGŽ 14.50 TV

prodaja 15.10 Kanal Ri

classic, glazbena emisija (r)

15.30 TV prodaja 15.45

Nogometni fanatici,

dokumentarni film (R) 4/14

16.10 Tragom baštine,

reportaža (R) 16.35

Podvodni svijet za djecu,

dokumentarni film (R) 4/14

17.00 Tv prodaja 17.20

Rotor, emisija 18.05 Uključi

s(v)e, emisija o osobama s

invaliditetom 18.25 Muzejski

trg, emisija (R) 19.00

DNEVNIK 19.15 Kanal Ri

classic, glazbena emisija

20.00 IKB Ča skalica,

čakavska glazbena emisija

(R) 21.00 S Voljenom na Ti,

emisija 22.00 DNEVNIK (r)

… Vremenska prognoza za

Kvarner 22.15 Extravagant,

lifestyle emisija 23.00

Zapisano u zvijezdama, astro

show (18)

�� ��

15.30 Najava programa

15.30 Tv izlog 15.45 Živa

istina/R 16.40 Tv izlog

16.55 Hrana i vino 18.00

Tv izlog 18.15 Europa u

fokusu, europski magazin/R

19.00 Autoservis/R 19.30

Putomanija 20.20 Celebrity

make over by B.K. 21.00 Tv

izlog 21.15 Trzalica /R

22.00 Putomanija 23.00

Arka – astro show (18)

01.00 Odjava programa

�� �����

09.00 Tv prodaja 12.10

Cenzura, magazin 13.10 Tv

prodaja 14.30 Pitanje

vremena, emisija o

sociološkim temama 15.40

Zajedno, informativna

emisija 16.10 Tv prodaja

17.30 Planet Croatia (r)

18.00 Tv prodaja 19.30

Info Istra 20.05 Sidi da ti

rečen, dokumentarna

emisija 20.30 Regionalac (r)

21.00 Pitanje vremena (r)

22.05 Sidi da ti rečen (r)

22.30 Rotor, sportska

emisija 23.00 Astro plus

(18) 02.00 Odjavna špica

���� ��

10.30 TV Prodaja 11.30

Hrana i vino 12.30 Dom 2

(R) 13.00 Od subote do

subote (R) 15.00 TV Prodaja

16.00 Turistički tjedan (R)

17.00 Moja Istra 17.30

Veterinarska ordinacija

18.00 ICT Business (R)

18.30 Mali svijet,emisija o

dječjem stvaralaštvu 19.00

Rovinjska Kronika 19.35

Obzori (R) 20.00 Pošlji

SMS,Mix,glazbena emisija

21.00 Zaro na

Bunarini,snimka koncerta

22.30 Life Style TV 23.10

Vidovnjakinja Nera i

suradnici,emisija uživo

01.10 Odjava programa

����

07.00 Arhiva sportiva

08.30 Školska liga, emisija

09.15 ESI 12.00 Vijesti

AJB 12.30 Hoću kući

13.00 Kratke vijesti 13.05

Regioskop 13.30 Hodošačće

14.00 Džudo, Grand Slam

Tyumen, prijenos 16.00

Vijesti AJB 17.05 ESI

19.00 TV automagazin

20.00 Pannonian Challeng

Osijek, prijenos 22.00

Vijesti AJB 23.05 ESI

01.00 Olimpijska arhiva

SPTV – London 2012.

�� �

17.40 Financijalac.

Investicijsko životno

osiguranje 24/35 R 17.50

Ekonomski zabavnik 19/60

R 17.55 Vrijeme RH – sutra

17.56 Bez komentara

17.59 Vrijeme Europa –

sutra 18.00 Vijesti uz

hrvatski znakovni jezik

18.08 Hrvatsko vodeno

blago, dokumentarna serija

19.00 Dnevnik 2 – uz

hrvatski znakovni jezik

19.52 Vrijeme RH – sutra

19.53 HAK – promet info

19.54 Vrijeme Europa –

sutra 19.55 Vijesti na

engleskom jeziku 20.00 Ars

medica – hrabrost za

izvrsnost, dokumentarni film

20.44 Bez komentara

20.45 Požega 20 6. – Večer

pjesme i vina 2/2 21.32

DW. Check-in 22.00 Vijesti

22.10 Turistička klasa

Slušajte nasi putem

live streamana našemportalu

radio-maestral.hr

46 Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Glas Istre TV program

5.10 Zabranjena ljubav,

sapunica

10.25 Babybonus, emisija

pod pokroviteljstvom

10.55 Sudnica, odvjetnička

serija 1E25/147 R

12.05 Top.HR, glazbena

emisija 1E127

13.05 InDizajn s Mirjanom

Mikulec, lifestyle

emisija 9E10/10

13.35 Sudnica, odvjetnička

serija 1E26/147 R

14.35 Sudnica, odvjetnička

serija 1E27/147

15.35 Preživjeti japanski TV

show, game show

16.30 Hawaii Five-0,

kriminalistička serija

17.20 Moderna čuda,

dokumentarna serija

18.15 Moderna čuda,

dokumentarna serija

19.10 Bitka za skladište.

Teksas, reality

19.35 Zalagaonica, reality

20.00 Bitka za skladište,

reality 3E15/20

20.25 Bitka za skladište,

reality 3E16/20

20.50 Zločinački umovi,

kriminalistička

dramska serija

22.30 Zaboravljeni slučaj,

kriminalistička serija

23.25 Zločinački umovi,

kriminalistička

dramska serija

0.15 uthland,

kriminalistička drama

2E05/06 12

1.05 Bez traga, policijska

dramska serija

1.55

FILM

Bruna Surferica,

igrani film, biografska

drama 12

3.50

FILM

Sve što želiš, igrani

film, drama

06.55 Okusi Hrvatske

07.20 Masterchef 54/78

08.10 Kod Ane R

09.20 TV izlog

09.35 Maša i medvjed,

crtana serija R

09.50 Tom i Jerry show

crtana serija R

10.10 Štrumpfovi, crtana

serija R

10.35 TV izlog

10.50 Ninja ratnici, serija R

11.15 TV izlog

11.30 Bez kočnica,

magazinska emisija

12.00 Informer, magazinska

emisija 19/30

12.30 Okusi Hrvatske R

13.00 TV izlog

13.15 Vrhunski tečaj

Gordona Ramsayja,

14.10 Castle, serija (12) R

15.00 TV izlog

15.20 Tom i Jerry show

crtana serija 19/26

15.40 Looney Tunes show,

crtana serija 20/26

16.05 Štrumpfovi, serija

16.30 Ninja ratnici, serija

16.50 Mentalist, serija (12)

17.35 Navy CIS, serija (12)

19.15 Castle, serija (12)

20.10 Mentalist, serija (12)

21.00 Navy CIS, serija (12)

22.40 Navy CIS New

Orleans, serija (12)

23.25 Castle, serija (12) R

00.10 Ciklus Europskog

filma. Hector u

potrazi za srećom,

igrani film

02.10 Tajne vrhunskog

seksa, dok. reality

serija (18) 6/16

02.35 Mentalist, serija R

03.20 Navy CIS, serija (12)

04.00 Bijele udovice.

Mladen Grdović R

�������� � �������� �� ���� ����� �� ����

����� ������

����� ���� Tajni

agent, koji radi na

razotkrivanju mafije u

Baltimoru, nestane

����� ����

����� � ���� ������ Hector je osebujni

psihijatar koji je sve više

umoran od vlastita

neuzbudljivog života.

����� �� � ����

Neprila -gođeniTHE MISFITS, 1961.

Režija: John Huston

Uloge: Clark Gable, Marilyn

Monroe, Montgomery Clift,

Thelma Ritter

� � � �

Reno, Nevada. Bivšaplesačica i striptizetaRoslyn Taber (M.Monroe) tek se razvelaod svog imućnogsupruga Raymonda (K.McCarthy) odlučivšizapočeti sasvim noviživot u iznajmljenomstanu kućevlasniceIsabelle Steers (T. Ritter).Sjetnoj nakon bračnogbrodoloma Rosylnnajiskreniju potporupr uža upravo njezinagazdarica u čijemdr uštvu mlada ženaupozna postarijeg

kauboja Gaya Langlanda(C. Gable) i njegovaprijetelja, mehaničaraGuida (E. Wallach).Putujući Zapadom, Gayse bavi svim i svačim, anajveća mu je strastrodeo. Osim s Guidom,Gay prijateljuje i sjahačem rodea nazalasku karijere PerceomHowlandom (M. Clift),

pa kako sva trojicasanjare o velikoj zaradidosjete se lovu na divljemustange koje biprodavali kao meso zapseću hranu. PremdaRoslyn ne ostane hladnana Gayovo udvaranje,njegov je okrutni plan skonjima ogorči, te se onaokrene mlađem ineodlučnijem Perceu...

�������� ���������� � �����

Ub o j i c eKILLERS, 2010.

Redatelj: Robert Luketic

Glume: Ashton Kutcher, Katherine Heigl, Tom

Selleck, Catherine O'Hara, Katheryn Winnick

� � �

Jen (K. Heigl) je lijepa, privlačna inapuštena, zato odlazi na kraći odmor sroditeljima (T. Selleck, C. O'Hara).

U hotelu sretne Spencera (A. Kutcher),golog do pojasa, lijepo razvijenog izavodljivog. Počinju se družiti, zaljube se iuskoro vjenčaju, iako Jenin otac nijepresretan kćerinim izborom.

Spencer se prije bavio opasnimposlovima, a nakon vjenčanja s tim jeprekinuo, bar je on tako mislio.

No, tri godine kasnije, njegova sep ro šlost vraća opasnija nego ikada: zanjegovu je glavu raspisana nagrada od čak20 milijuna dolara...

�

�

��

��

�

Holmes 09.35 Slatke avanture

11.10 STUDIO 54 12.45

Gospođa Harris 14.20 Ponos

16.20 Rudy 18.15 Gospodin

Holmes 20.00 Cijena požude

21.50 Deset malih crnaca,

1.dio 23.20 Prave face 00.45

Dangubljenje s namjerom

02.00 Petparački valcer 03.20

Od Zemlje do Mjeseca, ep. 10

04.20 Slatke avanture

���� ���������

08.50 Istraživač 09.40

Istraživač 10.30 Znanost glupog

10.55 Znanost glupog 11.20

Znanost glupog 11.45 Znanost

glupog 12.10 Znanost glupog

12.35 Znanost glupog 13.00

Brain Games 13.25 Velika

utrka čovječanstva 14.15 X.

Generacija koja je promijenila

svijet 15.05 Genij prema

Stephenu Hawkingu 16.00

Kozmos. Odiseja u svemiru

17.00 Velika postignuća 18.00

Genij prema Stephenu

Hawkingu 19.00 Kozmos.

Odiseja u svemiru 20.00 Velika

postignuća 21.05 Zemlja pod

rendgenom 23.00 Život u

svemiru

������ �

8.00 Svemirska avantura 9.45

Pinokio 1. dio 11.30 Pinokio 2.

dio 13.15 Matematika ljubavi

15.00 Knjiga iskupljenja 17.10

Viktorija – Život mlade kraljice

19.10 Državna policija 21.00

Bagra 23.00 Nestajanje 0.50

Zla seksi genijalka

� ��� �

6.00 Opsada, ratni 8.00 Kad ti

tata kupi slona, dokumentarni

9.30 DječjaTV, glazbeno-

animirani program 10.15

Čudnovate zgode Šegrta

Hlapića, dječji 12.00 Dnevnik

uvreda 1993., drama 14.00

Kamiondžije ponovo voze,

komedija 16.00 Deveti krug,

drama 18.00 Šarada (Charade),

romantična komedija 20.05

Skoro sasvim obična priča,

ljubavni 22.00 Anticasanova,

komedija 0.00 Vila orhideja,

drama 2.00 Šarada (Charade),

romantična komedija (R) 4.00

Anticasanova, komedija (R)

������ ����

8.00 Dugi prsti 9.50 Mladi

revolveraši 11.50 Astronaut

farmer 13.50 Susreti četvrte

vrste 15.40 G.I. Jane 18.00

Raskrižje zločina 20.00 Zatoichi

22.05 Ime ruže 0.25 Apollo 18

2.05 Dnevnik živih mrtvaca

���

10.05 Bijes pod kontrolom

10.30 Bijes pod kontrolom

10.55 Bijes pod kontrolom

11.20 Bijes pod kontrolom

11.50 Vodič kroz život Coopera

Barretta 12.15 Vodič kroz život

Coopera Barretta 12.40 Castle

13.30 Castle 14.20 Simpsoni

14.45 Valovi smrti 16.45

Obitelj Goldberg 17.10 Obitelj

Goldberg 17.40 Obitelj

Goldberg 18.10 Zločinci u

odijelima 19.05 Zločinci u

odijelima 20.00 Agenti

SHIELD-a 21.00 Pravi

O'Nealovi 21.30 Pravi O'Nealovi

22.00 Nacionalno blago. Knjiga

tajni

��������� �����

8.10 Trgovci automobilima:

Ford Thunderbird 9.05

Opsesivni sakupljači

automobila: Lord Almond 9.55

Spašavanje klasičnih

automobila: Ferrari 10.50

Nestašna garaža: Potraga za

Chevyjem iz 1969., prvi dio

11.40 Lovci na skladišta –

Velika Britanija 12.05 Lovci na

skladišta – Velika Britanija

12.35 Ratovi oko nekretnina:

Scottova slavina koja curi

13.00 Ratovi oko nekretnina:

Iznenađenje u podrumu 13.30

Likvidator: Lovu na sunce

13.55 Likvidator: Miris novca

14.25 Autodileri iz Dallasa:

Rockabilly Rod 14.50 Autodileri

iz Dallasa: Iznenađenje iz

prošlosti 15.20 Braća po dizelu:

Užasavajući snježni terenac

16.15 Ovisnik o motorima s

Jimmyjem de Villeom: Royal

Enfield Bullet 17.10 Kako se

proizvode… automobili iz

snova: Rolls-Royce Phantom

17.35 Kako se proizvode…

automobili iz snova: Maserati

Quattroporte 18.05 Trgovci

automobilima: Pontiac GTO:

Chicago 19.00 Privezani: Otoci

Tihog oceana, Panama 20.00

Praznih džepova na put 21.00

Sam na svijetu – s Edom

Staffordom: Filipini 22.00

Riječna čudovišta: Ubojiti som

�� �

6.00 Rai parlamento 6.30

Sembra ieri 7.00 TG1 7.05

Rai cultura 8.20 Passaggio a

Nord-Ovest 9.05 Dreams Road

2015. 9.50 TG1 9.55 Easy

driver 10.25 A sua immagine

12.20 Linea verde estate

13.30 Telegiornale 14.00

Supereroi 14.55 Una voce per

Padre Pio 17.35 Il lago delle

ninfee, film 18.45 Reazione a

catena, gioco 20.00

Telegiornale 20.35

Telechetechete 2016. 21.25

Provaci ancora prof 5, serie

23.20 Speciale 0.25 TG1

notte 0.50 Testimoni e

protagonisti

�� �

6.30 Rai cultura 7.00 Sea

Patrol, serie 8.30 Heartland,

serie 9.50 Dream hotel - Sud

Africa, film 11.25 La nave dei

sogni: Portorico, film 13.00

TGR Giorno 13.30 Motori

13.45 Sereno variabile estate

14.35 Viaggi da record 15.10

Delitti in paradiso, serie 16.10

Il commissario Lanz, telefilm

17.10 Il commissario Voss,

serie 18.05 TG2 18.10

Squadra speciale Stoccarda,

serie 18.55 NCIS: New

Orleans, serie 20.30 TG2

21.05 Hawaii Five-O, telefilm

22.35 CSI Cyber, serie 23.25

La domenica sportiva estate

0.35 TG2 0.55

Protestantesimo

�� �

6.00 Fuori orario 7.05 Zorro,

serie 7.30 Attila, film 8.45 Un

inviato molto speciale 10.15

Camera con vista 11.10 Attenti

a quei due 12.00 TG3 12.25

Premio Flaiano 13.10 I grandi

protagonisti 14.00 TG regione

14.15 TG3 14.30 Ciclismo

18.00 Kilimangiaro magazine

19.00 TG3 20.00 Blob 20.20

Colpo di scena 21.05 Circo

estate 23.10 TG3 23.25

Nemico pubblico live 0.15

TG3

�� � �

6.00 Prima pagina 8.00 TG 5

mattina 8.45 L' ultima estate

insieme, film 11.05 Babies

12.00 Melaverde 13.00 TG 5

13.40 L' arca di Noe, rubrica

14.00 Giffoni festival 14.05

Bianco rosso e Verdone, film

16.45 Un ciclone in famiglia,

serie 18.45 Ricaduta libera,

gioco 20.00 TG5 20.40

Paperissima sprint, show

21.10 Matrimoni e altre follie,

serie 23.30 Questi sono i 40,

film 1.35 TG5 notte 2.20

Paperissima sprint

� � �

7.10 Cartoni animati 9.10 Pippi

Calzelunge, telefilm 10.20 Una

mamma per amica, telefilm

12.25 Studio aperto 13.45

Tandem, film 16.00 Asini, film

18.10 Camera café, serie

18.30 Studio aperto 19.00

Fattore umano 19.35 Scuola di

polizia 7, film 21.20 Olé, film

23.35 Ammutta Muddica, show

1.20 Studio aperto

��� �

7.45 Media shopping 8.15

The industructibles, doc. 9.20

Asia, doc. 10.00 Santa messa

10.50 Asia, doc. 11.30 TG4

12.00 I tre ladri, film 14.00 I

viaggi di Donnnavvntura 14.20

Lo sperone insanguinato, film

17.20 Delitto sotto il sole, film

18.55 TG 4 19.35 Perry

Mason, film 21.30 Stalker,

telefilm 23.10 Viola di mare,

film 1.25 TG4 notte 1.50

Radio America, film

������ ��� �� � � ���

Mapp i LuciaSjajna televizijska adaptacija omiljenih

priča iz pera E. F. Bensona oživjet će druš-tvena prepucavanja i nadmetanja u en-gleskom gradiću 1930-ih godina uz niz ne-zaboravnih likova. Zvjezdanu glumačkupostavu predvode Miranda Richardson iAnna Chancellor. Serija je snimana u gra-diću Rye, koji je i bio nadahnuće za Ben-sonov gradić Tilling. Serija pršti od podba-danja i ubojitog snobizma kojima se odli-kuje književni predložak...

Tijekom jednog ljeta tridesetih godinap ro šloga stoljeća, lukava i spletkama sklo-na gospođica Elizabeth Mapp i veličan-stveno nadmena gospođa Emmeline Lu-cas zvana Lucia, nadmeću se za društ ve -nu premoć u Tillingu. Ovaj osebujan en-gleski gradić čini se mirnim na prvi po-gled, ali njegovi ekscentrični stanovnici ži-ve u svijetu koji kipti od ogovaranja, po-modarstva i malograđanskog prepuca-va n j a . . .

Osnivač, izdavač i tiskar

»NOVI LIST«

Novinsko-nakladničko dioničko

društvo, Rijeka, Zvonimirova 20/A

p.p.130, 51001 RIJEKA

Telefon 650-011©

Telefaks 672-114 i 672-118

E-mail: redakcija@novilist.hr

www.novilist.hr

UPRAVA

Neven KLARIN (predsjednik)

Richard FLIMEL

GLAVNI UREDNIK

Nenad HLAČA

Zamjenici glavnog urednika

Dražen HERLJEVIĆ

Edi PRODAN

Izvršni urednik

Jasmin ĐEČEVIĆ (Novosti)

Pomoćnici glavnog urednika

Milorad KARDUM (Regija)

Gordana KRNJAJIĆ-PETKOVIĆ

(Rijeka)

Boris PEROVIĆ (Svijet)

Kristian SIROTICH (Sport)

Tihana TOMIČIĆ

UREDNIŠTVO

Slavica BAKIĆ (Crna kronika)

Danijela BAUK (Mozaik)

Goran DRENJAK (Nedjeljni broj)

Helena FOGAS (Novosti)

Jasmin KLARIĆ (Dopisništvo Zagreb)

Aleksandra KUĆEL-ILIĆ (Opatija)

Damir KUNDIĆ (Portal)

Andrea MARIĆ (Novosti)

Miljenko MARIN (Kultura)

Ines MICULINIĆ (Regija)

Dijana ŠANTIĆ (Novosti)

Zlatka ZUBANOVIĆ-LIKARIĆ

(Pogled)

Foto služba

Damir ŠKOMRLJ

Grafička redakcija

Dragan ČIKARA

Tajnica Redakcije

Ljiljana BARTULIN

Dopisništvo u Zagrebu Boškovićeva 15,

tel. 01/4444-111

telefaks 4836-431

MARKETING

Direktorica Silvija GERC VODOPIJA

Rijeka, Zvonimirova 20/a

tel. 051/650-088

telefaks 650-031

E-mail oglasi@novilist.hr

Oglasni odjel u Rijeci, Frana Kurelca

3 (tel. 212-102,

u Opatiji, M. Tita 71 (tel. 271-210,

u Crikvenici, Ul. P. Preradovića 4.

(tel. 781-392),

u Zagrebu, Boškovićeva 15 (tel.

01/4444-136, 01/4444-111).

Pretplata: 051/650-043

������� �

Tisak i slog »Novi list«.

List izlazi svaki dan. Rukopise

i materijale ne vraćamo.

”Glas Istre” je počeo izlaziti u narodno-oslobodilačkom pokretu

kolovoza 1943. godine kao antifašističko glasilo naroda Istre.

Kao dnevnik izlazi neprekidno od 1. studenog 1969.

Nakladnik Glas Istre novine d.o.o.Pula, Japodska 28

UPRAVANeven KLARIN

IZVRŠNI DIREKTORSlaven ŽMAK

UREDNIŠTVOGlavni urednik

Ranko BOROVEČKIZamjenik glavnog urednika

Nenad JANKOVIĆIzvršni uredniciSrećko PERŠIĆ

Leonid SLIJEPČEVIĆ

Barbara BAN (Desk) Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ (Pula)

Cristian Bruno GALIĆ (Istra) Jasna ORLIĆ (Istra) Tea TIDIĆ (Portal)

Bojana ĆUSTIĆ JURAGA (Kultura i Mozaik)

Roberto CAR (Sport) Marina VUKŠIĆ (Crna, Svijet, zadnja)

Gordana JEZDIĆ (Nedjelja) Robert STANOJEVIĆ (grafika) Milivoj MIJOŠEK (fotografija)

REDAKCIJAcentrala (052) 591-500

direktor i tajništvo 300-630 glavni urednik 591-504

urednici:591-505, 591-548 (Novosti)

591-515 (Pula) 591-514 (Istra)

591-516 (Kultura, Mozaik) 591-521 (Crna) 591-512 (Sport)

uredništvo faks 591-555 e-mail: redakcija@glasistre.hr

www.glasistre.hr

DOPISNIŠTVABUZET:

tel./faks 662-522 694-140, 694-141

PAZIN: tel. 625-036, 616-270

faks 621-738POREČ:

tel. 433-556 faks 452-863

ROVINJ: tel. 840-694, 840-695

faks 811-143ZAGREB:

mob. 099/2167977

MARKETINGJapodska 28, Pula

tel. 591-538, faks 591-544 e-mail: epgi@glasistre.hr

Oglasni odjel(mali oglasi, osmrtnice,

posljednji pozdravi, sjećanja i zahvale)

tel. 388-470 i 591-543 faks 388-471

PRETPLATAJapodska 28, Pula, tel. 052/300-655 faks 052/555-885

e-mail: pretplata@glasistre.hrRačunovodstvo tel. 052/591-542IBAN: HR5523600001102157321

kod ZAGREBAČKA BANKA d.d. ZagrebOIB 89054078461

List izlazi svaki dan. Slog Glas Istre Pula. Tisak Novi list Rijeka, Zvonimirova 20.

Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

47Nedjelja, 17. srpnja 2016.

48 Nedjelja, 17. srpnja 2016.

Nova Fies ta za dugo, toplo ljeto

od 13.6. do 11.7.2016.

UPUTE ZA SLANJE OMOTNICAVaše omotnice (isključivo bijele ili plave boje) s 25 kupona nagradne igre, od kojih samo jedan može biti zamijenjen rezervnim kuponom «X», dostavite najkasnije do 21. srpnja 2016.

Kupone nagradne igre možete osob-no dostaviti u Oglasnu službu Glasa Istre u Puli, Portarata 4.

Poštom omotnice pošaljite na adresu:

IZVLAČENJE IMENA DOBITNIKA23. SRPNJA 2016. U KRŠANU

i još 10 x 1.000 kuna za špežu po

izboru dobitnika

BAŠTINA UJEDINILA STRUČNJAKE IZ BiH, SRBIJE, CRNE GORE I HRVATSKE

UNESCO uvrstio stećke na popis svjetske baštine

Stećci su nadgrobni spomenici nastali u srednjem vijeku i osli-kavaju tadašnji život, a većinom se nalaze u Bosni i Hercegovini, ali ima ih i u jugoistoč-noj Hrvatskoj, jugoza-padnoj Srbiji i sjevero-zapadnoj Crnoj Gori

ZAGREB - Odbor za svjet-sku baštinu UNESCO-a donio je u petak u Istanbulu odlu-ku o upisu stećaka na popis svjetske baštine koje su za-jednički kandidirale Hrvat-ska, BiH, Srbija i Crna Gora, priopćeno je iz ministarstva civilnih poslova BiH. Odlu-kom odbora UNESCO-a na popis svjetske baštine kao se-rijska nominacija upisano je 28 nekropola, od kojih je 20 iz Bosne i Hercegovine, po tri iz Srbije i Crne Gore i dvije iz Hrvatske.

Stećci ujedinili regiju- Za nas je ovo izniman dan,

izniman trenutak, kojim je okrunjen šestogodišnji rad ve-likog broja eksperata iz sve če-tiri zemlje, rekao je ministar ci-vilnih poslova Adil Osmanović odmah nakon odluke odbora za svjetsku baštinu o upisu ste-ćaka na popis svjetske bašti-ne. Ministar Osmanović je oci-

jenio da su stećci ponovno ujedinili regiju i pokazali “da je kultura iznad politike, da kul-tura ne poznaje granice i služi da gradi mostove među naro-dima”. Prije šest godina struč-njaci iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije ujedinili su se oko zajedničkog projekta nominacije stećaka na popis svjetske baštine.

Predstavnici četiri države su 2009. potpisali Pismo namjere, uspostavili su koordinacijski mehanizama za izradu nomi-nacije čime je izražena zajed-

nička posvećenost očuvanju i održivom upravljanju nekro-polama sa stećcima.

Pojavili se u 12. stoljeću Stećci su nadgrobni spome-

nici nastali u srednjem vijeku i oslikavaju tadašnji život, a veći-nom se nalaze u Bosni i Herce-govini, ali ima ih i u jugoistočnoj Hrvatskoj, jugozapadnoj Srbiji i sjeverozapadnoj Crnoj Gori.

Stećci su se pojavili u drugoj polovici 12,. stoljeća, doživje-li vrhunac u 14. i 15. stoljeću, te su se postupno prestali po-

stavljati do sredine 16. stoljeća. Najpoznatija je nekropola Ra-dimlja kod Stoca, a ostale zna-menite su Grčka glavica kod Konjica, Velika i Mala Crljivica u Cisti Velikoj, Novakovići u na-cionalnom parku Durmitor u Crnoj Gori, te Mramorje u mje-stu Peručac u Srbiji. Najpozna-tiji stećak je Zgošćanski stećak, nađen u okolici Kaknja, koji se čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a čiji se sedreni od-ljev nalazi u Glipoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetno-sti u Zagrebu. (H)

Luke Aikins će bez padobrana skočiti sa 7.600 metara

LOS ANGELES - Američki skydiver Luke Aikins skočit će sa 7.600 metara bez padobrana i pokuša-ti sigurno sletjeti u pustinji u Kaliforniji u podu-hvatu koji će izravno prenositi televizija. Oženjeni 42-godišnjak, koji u 25 godina karijere ima 18.000 padobranskih skokova, skočit će 30. srpnja i sletjeti na leđa pomoću sprave koji organizatori opisuju kao “klizaljku”. Aikins, koji bi tako postavio svjet-ski rekord u skoku bez padobrana, surađivao je s Felixom Baumgartnerom kada je taj Austrijanac 2012. ostvario rekordni skok koji je počeo 38 kilo-metara iznad Zemlje.

Loto 7/3957. kolo2, 3, 18, 19, 23, 28, 38Dobitni broj: 283983

Najpoznatija je nekropola Radimlja kod Stoca

Stećak pred zgradom institucija BiH