902.2:903.230(497.5 PULA)"-01/03"

PULA - rezultati nekih sondažnih istraživanja

Dr. Alka Starac

Izvorni znanstveni rad Ouvre scientifique originale

Arheološki muzej Istre Carrarina 3

Pula, HR Primljeno - accepte: 01.12.1999. Odobreno - approuve: 03.12.1999.

Objavljeni su rezultati revizije pojedinih sondažnih istraživanja obavljenih u razdoblju između dva Svjetska rata i rezultati nekih novijih sondažnih iskopa u Puli.

Po nas tupu talijanske vlasti u Istri, u razdoblju između dva Svjetska rata, nastavljen je ranije započeti program pre thodnih sondažnih arheo­loških istraživanja uoči izgradnje novih objekata u urbanoj sredini. U ovom je razdoblju, međut im, znatno manje pažnje posvećeno objavi sitnog pokretnog arheološkog materijala, kao i arhi tektonskih nacr ta i planova istraženih antičkih građevina. Stoga se ukazala potreba da obradimo i objavimo b a r e m sitniji arheološki materijal, zatečen u znatnim količinama u depou Arheološkog muzeja Istre. Pristupili smo kataloškoj obradi materi jala p r e m a mjestu nalaza; za ovu smo priliku odabrali antičke lokalitete is t ražene između dva Svjetska rata na užem gradskom području Pule, priključivši im i rezultate nekih novijih sondažnih istraživanja u gradu koji još nisu bili objavljivani. Posebnu smo pozornost obratili na ležišta amfora, kojih je na užem gradskom području zabilježen veći broj.

ARHEOLOŠKI MUZEJ ISTRE I MUZEJSKI PARK

Potez antičkih gradskih bedema ispred Arheološkog muzeja Istre porušen je i za t rpan g.1858., da bi bio ponovno otkopan i otkriven g.1932.1. Sitni pokretni arheološki materijal potječe iz iskopavanja vršenih g. 1939.-40., kada je uz nalaze iz r imskog perioda (T. I-1Y; T. XVIII, 1-2) pronađena

1 B.FORLATI TAMARO, Cenni preliminari sulle recenti scoperte archeologiche a Pola e Trieste, AMSIA 44, 1932, 323-328, 323-326; A.DEGRASSI, Notiziario archeologico, AMSIA 45, 1933, 385-397, 394-395.

i manja količina keramike prapovijesne fakture. Godine 1993. pril ikom ukapanja vodova za gromobran naišlo se ponovo na već poznato ležište amfora pod južnim dijelom zgrade 2 .

Tera nigra {terra nigra) 1. Ulomak prs tenas te noge i ravnog dna tanjura s koncentr ičnim žlje-

bovima iznutra i ostatkom žiga u četvrtastoj kartuši . Glina je crvena, p re ­maz crn i sjajan; nije nanesen na unutrašnjoj strani noge. Promjer noge 9 cm, promjer dna 21 cm, debljina stijenke 0,5 cm. Inv. br. A 17863 (T. I, 1).

Uljanice 2. Tri u lomka uljanice s blago konkavnirn. dnom i žlijebom uz rub

diska. Glina je narančas ta , pročišćena, s vrlo malo kalcitnog pijeska. Promjer diska 9 cm, promjer dna 5 cm, visina 3 cm. Inv. br. A 17870 (T. III, !)•

Amfore 3. Amfora Dressel 2-4 od tvrde, narančasto-crvene gline. Na ručki nosi

žig: M.AEL.AELIAN.HILAR.FEC. Visina amfore 60 cm, visina ručki 16 cm, promjer otvora 11 cm, promjer r amena 24 cm. Dimenzije žiga: visina 1 cm, dužina 10 cm, visina slova 0,8 cm. Inv. br. A 5823 (T. III, 2).

4. Ulomak polukružno svijene ručke amfore okruglog presjeka. Glina je crvena, na površini siva, puna kalcita, razmjerno tankih stijenki. Visina ručke 15 cm, promjer ručke 3,5 cm. Inv. br. A 17864 (T. I, 8).

5. Ulomak otvora amfore ojačanog s dva rebra . Glina je svijetložuta, pročišćena. Promjer otvora 14 cm. Inv. br. A 17867 (T. III, 5).

6. Ulomak zaravnatog otvora amfore ojačanog rebrom. Glina je žuta, pjeskovita. Promjer otvora 14 cm. Inv. br. A 17868 (T. III, 6).

7. Gornji dio brindizijske amfore prstenasto zadebljanog oboda i kratkih, zaobljenih ručki okruglog presjeka. Glina je crvena, pročišćena, izvana blijedožuta, pokrivena morskim organizmima. Promjer otvora 13 cm, visina ručki 11 cm, debljina stijenke 0,7 cm. Inv. br. A 20225 (T. III, 4).

8. Gornji dio amfore ovoidnog tijela, prstenasto zadebljanog širokog oboda i kra tkog vrata s uspravnim kratkim ručkama ovalnog presjeka. Glina je kompak tna i pročišćena, bli jedonarančaste boje. Promjer otvora 17 cm, visina ručki 18 cm, debljina stijenke 1,5 cm. Inv. br. A 20226 (T. III, 3).

2 M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario archeologico, AMSIA 50, 1938, 234-264, 260.

Obična keramika 9. Ulomak ravnog dna lonca. Glina je oker-žutonarančaste boje.

Promjer dna 13,5 cm, debljina stijenke 1 cm. Inv. br. A 17862 (T. I, 18). 10. Uspravna, pri vrhu oblo svijena ručka ovalnog presjeka. Glina je

žuta, s dodatkom pijeska. Visina ručke 10 cm, širina ručke 2 cm. Inv. br. A 17865 (T. II, 1).

11. Polukružna ručkica ovalnog presjeka. Glina je žuta, s crnim pre­mazom. Visina ručke 5,5 cm, širina ručke 1,8 cm. Inv. br. A 17869 (T. II, 2).

12. Dva u lomka zdjele ravnog dna i zaobljene stijenke, s ravnim rubom. Glina je sivocrna, gruba, puna kalcita. Promjer otvora 26 cm, promjer dna 24 cm, visina 5,5 cm, debljina stijenke 0,8 cm. Inv. br. A 17871 (T. II, 3).

13. Dva neizrazita ulomka posuda od grube, sivocrne gline, pune krupnog kalcita. Debljina stijenke 0,8 cm. Inv. br. A 17872 (T. II, 8).

14. Ulomak razgrnutog ruba lonca s neravn im horizontalnim žljebovi-m a iznutra. Izvana je ukrašen valovitom plast ičnom t rakom i kosim, neravnim, dubokim urezima na vratu. Glina je gruba, sivocrna, sa sitnim pr imjesama kalcita. Promjer otvora 17 cm, debljina stijenke 0,7 cm. Inv. br. A 17873 (T. IV, 1).

15. Ulomak zaobljene stijenke zdjele ravnog dna i nenaglašenog, zaobljenog ruba. Glina je crna, gruba, s pr imjesom sitnog kalcita. Promjer otvora 20 cm, promjer dna 17 cm, visina 5 cm, debljina stijenke 0,7 cm. Inv. br. A 17874 (T. IV, 2).

16. Ulomak zaobljene stijenke zdjele ravnog dna sa žlijebom na rubu. Glina je crna, p u n a kalcita. Promjer otvora 21 cm, promjer dna 18 cm, visi­na 4,3 cm, debljina stijenke 0,8 cm. Inv. br. A 17875 (T. IV, 3).

17. Ulomak ruba zdjele užlijebljenog na gornjoj strani. Stijenka je zakošena, glina je crne boje, s pr imjesama sitnog kalcita. Promjer otvora 22 cm, debljina stijenke 0,3 cm. Inv. br. A 17876 (T. II, 4).

18. Ulomak ravnog dna posude od c rne , grube gline s pr imjesama kalcita. Promjer dna 18 cm, debljina stijenke 0,7 cm. Inv. br. A 17877 (T. II, 6).

19. Ravno dno lonca s tragovima kola. Glina je crna, puna krupnog kalcita. Promjer dna 9 cm, debljina stijenke 0,6 cm. Inv. br. A 17878 (T. II, 9).

20. Ravno dno lonca s tragovima kola. Glina je crna, puna krupnog kalcita. Promjer dna 8 cm, debljina stijenke 0,6 cm. Inv. br. A 17879 (T. II, 10).

21 . Ulomak malo razgrnutog, gore zaravnatog ruba lonca. Glina je crna, puna k rupnog kalcita. Promjer otvora 18 cm, debljina stijenke 0,6 cm. Inv. br. A 17880 (T. IV, 4).

22. Ulomak razgrnutog, gore zaravnatog ruba i zaobljenog r amena lonca od sivocrne, grube, pjeskovite gline. Promjer otvora 12 cm, debljina stijenke 0,6 cm. Inv. br. A 17881 (T. III, 9).

23. Ulomak razgrnutog, gore zaravnatog i užljebljenog ruba lonca od smeđe, grube , gline sa sitnim primjesama kalcita. Izvana crn premaz . Promjer otvora 23 cm, debljina stijenke 0,6 cm. Inv. br. A 17882 (T. IV, 5).

24. Ulomak razgrnutog, gore zaravnatog ruba lonca od smeđecr-venkaste gline pune kalcita. Izvana crn premaz. Promjer otvora 21 cm, debljina stijenke 0,5 cm. Inv. br. A 17883 (T. II, 5).

25. Ulomak ravno razgrnutog i nadolje povijenog ruba posude od sivosmeđe gline pune krupnog kalcita. Promjer otvora 24 cm, debljina sti­jenke 0,7 cm. Inv. br. A 17884 (T. IV, 6).

26. Ulomak ravnog dna lonca od grube, sivocrne gline s nešto sitnog kalcita. Promjer dna 9,5 cm, debljina stijenke 0,8 cm. Inv. br. A 17885 (T. И, U ) .

27. Ulomak čripnje s početkom ručke okruglog presjeka oko kojeg su slijeva i zdesna izbušene male rupe. Izvana je izveden ukras plitkim, kosim, ne ravn im žljebovima. Rub je ravan. Glina je gruba, s pr imjesama kalcita, smeđecrna , s crnim premazom. Promjer otvora 38 cm, promjer dna 36 cm, debljina stijenke 0,8 cm. Inv. br. A 17886 (T. IV, 7).

Metal 28. Okrugla , deformirana olovna pločica s rup icom u središtu.

Promjer 5,3 cm. Inv. br. A 17866 (T. II, 13).

IZMEĐU ARHEOLOŠKOG MUZEJA ISTRE I TEATRA, 1952.

Na vr tnom pros toru sa sjeverozapadne strane Arheološkog muzeja, na usponu p r e m a teatru, godine 1952. vršena su sondažna iskopavanja na području r imskog s tambenog objekta. Tom je pri l ikom iskopano i nešto pokretnih arheoloških nalaza.

Tera sigilata (terra sigillata) 29. Ulomak zadebljanog ruba zdjele. Glina je ravnomjerno crvena, s

istobojnim p r e m a z o m . Promjer otvora 30 cm, debljina stijenki 0,7 cm. Inv. br. A 17858 (T. XVIII , 1).

30. Ulomak razgrnutog, nagore povijenog oboda zdjele od ružičaste, pjeskovite gline sa svijetlocrvenim premazom. Promjer otvora 30 cm, debljina stijenki 0,6 cm. Inv. br. A 17859 (T. XVIII, 2).

Uljanice 31. Ulomak afričke uljanice s oštećenom ručkom. Na ukrasnim poja-

sevima nan izane su reljefne jagode i grozdovi. Glina je crvena, na površini svijetlija, s dodatkom pijeska i kalcita. Dužina 4,2 cm, širina 5,5 cm. Inv. br. A 17860 (T. I, 2) .

Amfore 32. Ulomak kratkog, cilindričnog vrata amfore s početkom ručke

ovalnog presjeka. Glina je pjeskovita, ravnomjerno narančasta . Promjer vrata 13 cm. Inv. br. A 17839 (T. I, 3).

33. Ulomak kratke, koljenasto svijene bifidne ručke amfore. Glina je okernarančas ta , puna kvarcitnog pijeska. Visina ručke 8 cm. Inv. br. A 17841 (T. I, 4).

34. Ulomak blago zaobljene ručke amfore ovalnog presjeka. Glina je tamnocrvena , na površini narančasta , s dodatkom vrlo sitnog pijeska. Širina ručke 3,2 cm. Inv. br. A 17845 (T. I, 5).

35. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka. Glina je crvena, na površini žuta, p u n a kvarcitnog pijeska. Širina ručke 3,5 cm. Inv. br. A 17851 (T. I, 6).

36. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka. Glina je crvenkasta, izvana okeržuta, puna pijeska. Širina ručke 4 cm. Inv. br. A 17852 (T. I, 7).

Obična ke ramika 37. Ulomak trokutasto profiliranog, na v rhu zaravnatog ruba zdjele od

sivosmeđe, tvrde gline sa sitnim pr imjesama kalcita. Promjer otvora 40 cm, debljina stijenke 1 cm. Inv. br. A 17840 (T. III, 7).

38. Ulomak trakaste ručke s tri žlijeba. Glina je crvena, meka, pjeskovita. Širina ručke 4,2 cm. Inv. br. A 17842 (T. I, 10).

39. Ulomak kratke, zaobljene ručke ovalnog presjeka. Glina je crvenkasta , s dodatkom vrlo sitnog pijeska. Širina ručke 4 cm. Inv. br. A 17843 (T. I, 11).

40. Ulomak t rakaste , okomite , pr i v r h u oblo svijene ručke od na rančas te , pjeskovite gline. Visina ručke 7 cm, širina ručke 2,6 cm. Inv. br. A 17844 (T. I, 12).

4 1 . Ulomak kratke, trakaste, izvijene ručkice od crvenkaste, na površini sive, tvrde gline. Širina ručke 2 cm. Inv. br. A 17846 (T. I, 13).

42. Ulomak razgrnutog ruba lonca od sive gline sa sitnim primjesama kvarci-ta. Promjer otvora 18 cm, debljina stijenke 0,5 cm. Inv. br. A 17847 (T. Hl, 10).

43. Ulomak stijenke posude na reb rene s obje s t rane . Glina je u sredi­ni žućkasta , p r e m a površinama svijetlonarančasta, s dosta sitnog kalcita i pijeska. Debljina stijenke 1 cm. Inv. br. A 17848 (T. II, 7).

44. Ulomak trakaste , okomite, pri vrhu oblo svijene ručke s tri žlijeba. Visina ručke 11 cm, širina ručke 3,2 cm. Inv. br. A 17849 (T. I, 14).

45. Ulomak prs tenaste noge posude. Glina je crvena, gruba, pjeskovi-ta. Promjer dna 11 cm, debljina stijenke 0,7 cm. Inv. br. A 17850 (T. I, 15).

46. Ulomak r a m e n a lonca s plitkim žlijebom ispod kojeg počinje bar-botinizirana površina. Glina je crvenkasta, izvana žuta, sa pr imjesama sitnog kvarci tnog pijeska. Dimenzije: 8 х 6 х 0,8 cm. Inv. br. A 17853 (T. III, 8).

47. Ulomak polukružno zadebljanog ruba zdjele blago zaobljenih i na reb ren ih stijenki. Glina je crvenkasta, žute površine, s kvarci tnim pijeskom. Promjer otvora 20 cm, debljina stijenki 0,5 cm. Inv. br. A 17854 (T. III, 11).

48. Ulomak r a m e n a narebrene posude od vrlo tvrde, tamnocrvene gline. Dimenzije: 6 х 3,8 х 0,8 cm. Inv. br. A 17855 (T. I, 16).

49. Ulomak posude s plitkim žljebovima. Glina je vrlo tvrda, smeđecr-vena, sjajna od kvarcitnog pijeska. Dimenzije: 5,5 х 4,5 х 0,7 cm. Inv. br. A 17856 (T. I, 17).

50. Ulomak prs tenasto zadebljanog ruba vrča s početkom ručke ispod ruba. Glina je narančas ta , s dodatkom pijeska. Promjer otvora 3,6 cm, debljina stijenki 0,3 cm. Inv. br. A 17857 (T. I, 9).

Koštani p redmet i 51 . Ulomak koštanog češlja. S jedne strane zupci su rjeđi, s druge

gušći. Središnja je zona probušena. Dužina 3 cm, širina 1,4 cm, debljina 0,4 cm. Inv. br. A 17861 (T. II, 12).

MALI TEATAR

Istraživanja su provođena u više navrata uoči Drugog svjetskog rata, g. 1934.-35. 3 ,1938.-39. 4 ,1940. 5 , te kasnije, g.1960. U teatru je p ronađena , uz brojne k a m e n e arhi tektura lne spomenike, uljanica s likom Eneje koji nosi oca 6. Među brojnim fragmentima amfora, sigilate, stakla, vrčeva i tegula, izdvajaju se se u lomak tegule sa žigom [Auli Fae]SON[i] i tegule sa žigom [P]ANSIAN[a], ampula od svijetložutog stakla, tera sigilata sa žigovima PAM u elipsoidnoj kar tuši i ACATO in planta pedis, b rončana ručka , crne

3 A.DEGRASSI, Notiziario archeologico, AMSIA 46, 1934, 271-278, 277; M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario archeologico, AMSIA 47, 1935, 285-307, 300.

4 M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario 1938, o.e., 249. 5 M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario archeologico, AMSIA n.s.l, 1949, 231-275, 248. 6 M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario 1935, o.e., 301.

mozaičke kockice, ulomak mramornog kipa poprsja s draperijom koja pokriva leđa, koštana kocka za igru, te Petronijev natpis 7 . Aretinska tera sigilata sa žigom RUSTICVS pronađena je g.1940. 8 U katalog su uvršteni samo oni p redmet i koje smo zatekli u Muzeju, a koji nisu drugdje objavljeni (T. V-VII).

Tera sigilata 1. Razgrnut, podvijen i okomito zadebljan rub zdjelice. Glina je

narančas ta , puna kvarcitnog pijeska, p remaz narančas t , oljušten. Promjer 10 cm, debljina stijenke 0,4 cm. Inv. br. A 17949 (T. V, 2).

2. Ulomak dna tanjura s koncen t r i čn im žl jebovima. Glina je narančas ta , pjeskovita, p remaz svijetlonarančast, bez sjaja. Dimenzije: 2,4 х 2,2 х 0,6 cm. Inv. br. A 17956.

3. Ulomak tanjura. Glina je narančasta , s dodatkom pijeska, premaz svijetlonarančast, bez sjaja. Dimenzije: 3,6 х 1,4 х 0,6 cm. Inv. br. A 17957.

4. Ulomak tanjura. Glina je meka, vrlo blijede na rančas te boje, pre­maz zagasitocrven. Dimenzije: 2,2 х 0,8 х 0,5 cm. Inv. br. A 17958.

5. Dva ulomka tanjura grublje izrade s okomitim, profiliranim rubom. Donji dio tijela je koničan i počiva na niskoj prstenastoj nozi, s nutarnje strane tijela nalaze se dva koncentrična žlijeba. Glina je narančasta, pjeskovita, premaz svijetlonarančast, bez sjaja. Promjer noge 12 cm, promjer otvora 18 cm, visina 3 cm, debljina stijenke 0,3 cm. Inv. br. A 17959 (T. V, 1).

6. Dva u lomka plitke čaše grublje izrade. Stijenka je okomita, rub malo zadebljan. Glina je meka , vrlo blijede na rančas te boje, p remaz zagasitocrven, izvana oštećen. Promjer otvora 8 cm, visina 2,7 cm, deblji­na stijenke 0,3 cm. Inv. br. A 17960 (T. V, 3).

7. Pet u lomaka plitke čaše. Dno je konično, stijenka okomita, rub malo zadebljan. Iznutra se pri dnu stijenke nalaze dva žlijeba. Jedan žlijeb nalazi se izvana, ispod prijeloma stijenke. Glina je meka , vrlo blijede na rančas te boje, p remaz zagasitocrven, umjerenog sjaja. Promjer otvora 8 cm, visina 3,8 cm, debljina stijenke 0,25 cm. Inv. br. A 17961 (T. V, 4).

Keramika tankih stijenki 8. Niska, puna nožica posude sa žlijebom. Glina je narančasta , tvrda,

s nešto kvarcitnog pijeska. Promjer dna 4,3 cm, debljina stijenke 0,15 cm. Inv. br. A 17947.

9. Oblo svijena trakasta ručkica s tri žlijeba i poprečnim plastičnim r e b r o m na vrhu. Glina je narančasta , tvrda, s nešto kvarcitnog pijeska.

7 M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario 1938, o.e., 251. 8 M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario 1949, o.e., 248.

Pripada istoj posudi kao 17947. Visina 4,5 cm, širina 1,8 cm. Inv. br. A 17948 (T. V, 8).

Amfore 10. Ulomak stožaste nožice amfore. Glina je narančasta , kalcificirane

površine. Promjer 7 cm, dužina 8,4 cm. Inv. br. A 17942 (T. V, 5). 11. F ragment i r an gornji dio amfore uskog ramena , kratkog vrata i

uspravnih, blago zaobljenih ručki ovalnog presjeka. Glina je jednoliko žućkasta, pjeskovita. Visina ručke 11 cm, širina ručke 2,8 cm, promjer r amena 24 cm, promjer vrata 11 cm. Inv. br. A 17954 (T. V, 6).

12. Ulomak prs tenasto zadebljanog ruba i cilindričnog vrata amfore od crvenkaste , na površini žute, tvrde i pjeskovite gline. Promjer otvora 8 cm, visina 8 cm. Inv. br. A 17962 (T. V, 7).

13. F ragment i ran gornji dio amfore kratkog koničnog vrata i kratkih, uspravnih, pri v rhu zaobljenih ručki ovalnog presjeka. Rub je ljevkast i zadebljan, sa žlijebom po sredini. Glina je jednoliko žućkasta, meka , pročišćena. Visina ručke 8 cm, širina ručke 2,3 cm, promjer otvora 9 cm. Inv. br. A 17963 (T. VII, 3).

Obična ke ramika 14. Okrugla, prs tenasta ručka poklopca udubljene unutrašnjosti i

koničnog tijela. Glina je smeđa, izvana rupičasta. Promjer 5,2 cm, deblji­na stijenke 0,8 cm. Inv. br. A 17943.

15. Ulomak poklopca s ravno razgrnut im obodom. Kratke hor izon­talne brazde izvana. Glina je smeđa, puna sitnog kvarcitnog pijeska. Promjer otvora 30 cm, debljina stijenke 0,9 cm. Inv. br. A 17944 (T. VII, 4).

16. Ulomak trokutasto zadebljanog ruba lonca s vratom. Glina je narančas to-smeđa , oštećena vatrom, puna sitnog kvarcitnog pijeska. Promjer otvora 16 cm, debljina stijenke 0,4 cm. Inv. br. A 17945.

17. Ulomak okomitog, uvučenog ruba lonca ojačanog s dva p rs tena . Tijelo je sroliko, na r a m e n u niz kosih ureza. Glina je narančasta , s neš to sitnog kalcita, po tpuno kalcificirane površine. Promjer otvora 24 cm, debljina stijenke 0,5 cm. Inv. br. A 17946 (T. VII, 5).

Staklo 18. Konični donji dio balzamarija s ravnim, blago uleknut im dnom.

Nedostaje vrat s otvorom. Staklo je zelenkaste boje. Visina 5,7 cm, p r o m ­jer dna 4,2 cm, p romjer vrata 1,5 cm. Inv. br. A 19031 (T. VI, 1).

19. Ulomak donjeg dijela cjevastog balzamarija izobličenog od va t re . Staklo je ze lenkas te boje. Visina 4,8 cm, širina 2,5 cm, debljina 1,7 cm. Inv. br. A 19032 (T. VI, 2).

20. Prstenasto zadebljan i razgrnut obod balzamarija od zelenkastog stakla. Vrat je odlomljen. Visina 2,4 cm, promjer otvora 4,7 cm, promjer vrata 2,9 cm. Inv. br. A 19033 (T. VI, 3).

21 . Prstenasto zadebljan i razgrnut obod balzamarija s kratkim i širokim vratom, odlomljen na ramenu. Staklo je prozirno, vrlo blijedo zelenkasto tonirano. Visina 3,4 cm, promjer otvora 4,7 cm, promjer vrata 3 cm. Inv. br. A 19034 (T. VI, 4).

22. Donji dio ba lzamar i ja s oblim t r b u h o m i n iskom, blago udubljenom nogom. Staklo je prozirno, blago zelenkasto. Visina 3,9 cm, promjer t rbuha 7 cm, promjer noge 4 cm. Inv. br. A 19035 (T. VI, 5).

23. Uspravna ručka s dijelom vrata balzamarija, savijena u obliku uha. Staklo je zelenkaste boje. Visina 3,7 cm, najveća širina ručke 0,9 cm. Inv. br. A 19036 (T. VI, 6).

24. Široka, uspravna, koljenasto svijena i češljasto ukrašena ručka balzamarija s dijelom vrata. Staklo je zelene boje, debelih stijenki. Visina ručke 4 cm, širina ručke 4,5 cm, debljina ručke 0,5 cm, promjer vrata 2,8 cm. Inv. br. A 19037 (T. VI, 7).

25. Visoki cilindrični vrat balzamarija s prstenasto zadebljanim, razgr-nutim obodom i s dijelom niskog, širokog zvonolikog tijela. Nedostaje dno. Staklo je prozirno, blago zelenkaste boje. Visina 13 cm, promjer otvora 3,5 cm, promjer vrata 2,2 cm, promjer tijela 9 cm. Inv. br. A 19038 (T. VI, 8).

26. Ulomak pravokutne pločice prozorskog stakla zelenkaste boje. Visina 11,2 cm, širina 5,8 cm, debljina 0,3 cm. Inv. br. A 19039 (T. VII, 6).

27. Dva ulomka cilindričnog vrata balzamarija od prozirnog, blago zelenkastog stakla. Visina 5,2 cm, promjer 1,3 cm. Inv. br. A 19040 (T. VI, 9).

28. Dva u lomka cjevastog balzamarija malo uleknutog dna i konično razgrnutog oboda. Staklo je zelenkasto. Promjer tijela 2,7 cm, promjer vrata 1 cm, promjer otvora 1,6 cm. Inv. br. A 19041 (T. VI, 10).

29. Tri u lomka balzamarija zvonolikog tijela s ravnim, malo uleknu-tim dnom, visokim vratom i konično razgrnut im obodom od kojeg veći dio nedostaje. Staklo je zelenkasto. Visina 7 cm, promjer dna 2,3 cm, promjer vrata 0,8 cm. Inv. br. A 19042 (T. VI, 11).

30. Veći broj u lomaka trbušastog balzamari ja s dvije uspravne ručke u obliku uha na niskom, širokom vratu i s n iskom nogom ravnog, malo uleknutog dna. Staklo je tanko, prozirno, blago zelenkasto tonirano. Promjer dna 3,6 cm, promjer vrata 2,8 cm, visina ručki 3,8 cm, širina ručki 1 cm, debljina ručki 0,5 cm. Inv. br. A 19043 (T. VII, 1).

Građevinski materijal 31. Dva u lomka zidne žbuke. Jedan je amorfan i sadrži sitne primjese

keramike . Dimenzije: 4,5 х 5,5 х 3 cm. Drugi je oslikan maslinastozeleno

sa s m e đ i m para le ln im linijama i sadrži u vezivu kalci tne oblutke. Dimenzije 6 х 8 х 3 cm. Inv. br. A 17955 (T. V, 9).

Metal 32. Puna b rončana nožica s proširenom okruglom stopom. Visina 1,7

cm, promjer 3 cm. Inv. br. A 19044 (T. VII, 4).

CISTERNA, 1936.

T r o b r o d n a r i m s k a c is terna izgrađena na s red išn jem g radskom brežuljku, poviše manjeg gradskog teatra, is t ražena je g. 1934.-36. 9. U zapuni cisterne, u sondi označenoj brojem 5 p ronađena je veća količina keramike , osobito ke ramike tankih stijenki (T. VIII-IX).

Tera sigilata 1. Ulomak zaobljeno uvučenog gornjeg dijela i p r e m a gore razgrnutog

ruba posude grublje izrade. Glina je tvrda, pročišćena, narančas ta , p remaz crven. Promjer otvora 14 cm, debljina stijenke 0,3 cm. Inv. br. A 17989 (T. VIII, 1).

Keramika tankih stijenki 2. Fragment i ran i vrčić loptastog tijela i niske pune nožice. Gornji dio

nedostaje. Glina je narančas te boje, sipka, s dodatkom kalcitnog pijeska. Obje su površine p r emazane mat crveno. Promjer dna 3,6 cm, promjer t rbuha 10 cm, visina 6 cm, debljina stijenke 0,15 cm. Inv. br. A 17985 (T. VIII, 2).

3. Tri ulomka posudice s okomitom stijenkom i istaknutim, zaobljenim donjim dijelom na kojemu završava trakasta ručkica s dva žlijeba. Plitki žli-jeb nalazi se izvana ispod ruba i na prijelomu stijenke. Glina je narančasta , s dodatkom vrlo sitnog kalcitnog pijeska, premaz mat ružičast. Promjer otvora 10,5 cm, debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17990 (T. VIII, 3).

4. Ulomak stijenke posude od žute, meke, pročišćene gline, sa smeđim p remazom iznutra. Promjer tijela 8 cm, debljina stijenke 0,25 cm. Inv. br. A 17994.

5. Dva u lomka čaše srcolikog tijela, s trokutasto profiliranim r u b o m i s okruglim plast ičnim dekorat ivnim naljepcima na stijenki. Glina je tvrda, žuta, p r e m a z na obje s t rane smeđ i bez sjaja. Promjer otvora 8 cm, deblji­na stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17995 (T. VIII, 4).

9 M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario 1935, o.e., 301.

6. Ulomak okomite stijenke posude s dva horizontalna žlijeba. Glina je narančas ta , meka , sa svijetlosmeđim p remazom izvana. Promjer tijela 10 cm, debljina sti jenke 0,15 cm. Inv. br. A 17997.

7. F ragment i ran i lončić jajolikog tijela s okomitim plastičnim rebrima, s dva plitka horizontalna žlijeba iznad reba ra i s nagore razgrnut im rubom. Glina je narančasta , meka, s pr imjesom kvarcitnog pijeska, pre­maz ma t smeđ na obje strane. Promjer otvora 11 cm, promjer tijela 13 cm, debljina stijenke 0,15 cm. Inv. br. A 17998 (T. VIII, 5).

Obična ke ramika 8. Ulomak vra ta vrča od meke , žute, pročišćene gline. Promjer vrata

2,6 cm, debljina stijenke 0,45 cm. Inv. br. A 17986. 9. Ulomak plitkog tanjurića s dva koncentrična plastična prstena na dnu.

Glina je narančasta , meka, pročišćena. Promjer dna 5 cm, promjer otvora 9 cm, visina 1,3 cm, debljina stijenke 0,4 cm. Inv. br. A 17987 (T. VIII, 6).

10. Fragment i rano loptasto tijelo vrčića s početkom jedne trakaste ručke . Glina je okersmeđa, iznutra tamnija, izvana više narančas ta , s dodatkom pijeska. Promjer tijela 9 cm, debljina stijenke 0,35 cm. Inv. br. A 17988 (T. VIII, 9).

11. Ravno dno posude s okomitim rebr ima na stijenki. Glina je u sre­dini siva, p r e m a površini narančasta , meka i pjeskovita. Promjer dna 5,5 cm, debljina sti jenke 0,35 cm. Inv. br. A 17991 (T. VIII, 7).

12. Ulomak zaobljene stijenke posudice od meke , narančas te gline s pr imjesama kvarcitnog pijeska i s ma t crvenim p remazom izvana. Promjer tijela 10 cm, debljina stijenke 0,4 cm. Inv. br. A 17992.

13. F ragment i ran gornji dio lončića s razgrnut im rubom, okruglim, na r eb ren im tijelom i s jednom trakastom ručkicom ispod ruba. Glina je meka , na rančas ta , s dodatkom pijeska, pokrivena smeđom naslagom. Promjer otvora 5,7 cm, promjer tijela 6 cm, visina ručke 3,2 cm, širina ručke 1,2 cm, debljina stijenke 0,25 cm. Inv. br. A 17993 (T. VIII, 10).

14. Četiri u lomka jajolikog lonca s blago razgrnut im rubom. Glina je gruba, h rapava i pjeskovita, crno-crvene boje, oštećena vatrom. Promjer otvora 14 cm, debljina stijenke 0,45 cm. Inv. br. A 17996 (T. VIII, 8).

Metal 15. Pet u lomaka brončanog lima debljine 0,1 cm. Dimenzije: 2,5 х 2

cm, 3,7 х 1,8 cm, 3,5 х 2,5 cm, 6 х 3,2 cm, 6,2 х 3,2 cm. Inv. br. A 17999 (T. IX, 1).

16. Pet u lomaka brončanog lima debljine 0,035 cm. Dimenzije: 3 х 2,5 cm, 2,5 х 1,9 cm, 4 х 2,8 cm, 7,3 х 1,8 cm, 9,6 х 5 cm. Inv. br. A 18000 (T. IX, 2).

USPON SV. STJEPANA (ЕХ GRUBIŠINA ULICA; EX CLIVO GRION), 1936., 1990.

Prvi arheološki dokument i ram radovi provedeni su g.1937. (T. X). Tom su pri l ikom ispred današnjih Jaslica otkriveni ostaci antičke ceste od nasutog tucanika, široke 2,60 m i oivičene pločnicima širokim 1,50 m svaki s ob rubom, gotovo pravokutno ori jent irane p r e m a današnjoj ulici, oivičene zidovima građevina koje nisu tom prilikom istraživane. Ispod gornjeg sloja ceste nalazio se kanal 46 х 40 cm s raznim odvojcima u smjeru jugozapada. U višem dijelu ceste pronađena je veća količina ulo­maka žbuke , freske u žutoj, crvenoj, zelenoj i crnoj boji v rhunske fakture, te u lomak korniša od štuka. Također se naišlo na tragove finog mozaičkog poda koji je odavno uništen (kat.br. 14), kao i na manju količinu stakla (kat. br. 11-13) 1 0 .

Godine 1947. prilikom radova na cesti otkriven je u lomak kipa muškarca u togi, u dva komada i paralelopipedni blok s korn išem i natpi­som Herenije Citunje 1 1 .

Godine 1992. u stražnjem dvorišnom prostoru objekta S.Grubiše 7 pri iskopu garaže p ronađena je određena količina neizrazite ke ramike , tegu-la, amfora, srednjovjekovnih keramičkih posuda i vapna (Izvještaj AMI 463/1992, kat.br. 1-10).

Tera sigilata 1. Desetak neizrazit ih u lomaka afričke sigilate; bli jedocrvena glina,

blijedocrven p remaz . Inv. br. A 20210.

Amfore 2. Zaobljena ručka amforice, u presjeku ovalna. Glina blijedožuta,

pročišćena. Visina ručke 7,5 cm, širina 3 cm, debljina 1,7 cm. Inv. br. A 20213 (T. X, 1).

3. Blago bikonično profiliran rub otvora amfore s t rakas tom ručkom koja ima dva uzdužna žlijeba. Glina je crvena, u presjeku sivocrna, zasićena si tnim pr imjesama sjajnog kvarcita. Promjer otvora 8 cm, širina ručke 3,5 cm, debljina stijenke 0,5 cm. Inv. br. A 20214 (T. X, 2).

Obična ke ramika 4. Tr idese tak u lomaka neizrazite žute i crvene kućne ke ramike . Inv.

br. A 20209.

10 M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario 1958, o.e., 253. 11 M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario 1949, o.c, 255.

5. Tri u lomka duboke zdjele jednostavnog, koso p rema unut ra odrezanog ruba. Glina je zagasitocrvena, s mnogo primjesa kalcita, izvana pocrnjela u vatri. Promjer otvora 22 cm, promjer tijela 24 cm, debljina sti­jenke 0,7 cm. Inv. br. A 20211 (T. X, 3).

6. Ulomak ravnog dna posude s blago naglašenim rubom. Glina je bli-jedonarančas ta , pročišćena, na površini blijedožuta. Promjer dna 5 cm, debljina stijenke 0,8 cm. Inv. br. A 20212 (T. X, 4).

7. Ulomak vrata vrča s t rakastom ručkom. Glina je crvena, pročišćena, pocrnjela u vatri. Širina ručke 2,5 cm, debljina stijenke 0,3 cm. Inv. br. A 20215 (T. X, 5).

8. Ulomak razgrnutog ruba lonca. Glina je smeđecrna , zasićena pr imjesama kalcita i kvarcita. Promjer otvora 18 cm, debljina stijenke 0,8 cm. Inv. br. A 20216 (T. X, 6).

9. Ulomak p rema unutra svijenog ruba zdjele. S vanjske strane vidlji­va su uska vodoravna rebra, na rubu valovnica a ispod nje ukras izveden ubadanjem. Glina je okersmeđecrvena, blijeda, oš tećena gorenjem i zasićena sitnim kalcitnim pijeskom. Debljina stijenke 0,5 cm. Inv. br. A 20217.

10. Ulomak zaobljenog r a m e n a velike posude sa suženim vratom. Rame je ukrašeno nizovima češljastih prstenova i češljastom valovnicom. Glina je okeržute boje, pročišćena i tvrda. Promjer r a m e n a 22 cm, deblji­na stijenke 0,5 cm. Inv. br. A 20218.

Staklo 11. Ulomak zakošene stijenke zdjelice od plavog stakla sa zadebljanim,

iznutra profiliranim rubom. Promjer otvora 16 cm. Inv. br. A 17933 (T. X, 9). 12. Ulomak tanjura ili poklopca od tankog, bijelog stakla. Promjer

otvora 24 cm. Inv. br. A 17934 (T. X, 7). 13. Ulomak udubljenog dna posude od bijelog stakla. Promjer dna 14

cm. Inv. br. A 17935 (T. X, 8).

Građevinski materijal 14. Tri u lomka bojelih mozaičkih podnih obloga; j edan ulomak sadrži

11 kockica, a druga dva po 6. Dimenzije kockica 0,7 х 0,7 cm. Inv. br. A 17936 (T. X, 10).

SERGIJEVACA (ЕХ PRVOMAJSKA 14), 1981.

Prilikom radova u prodajnom prostoru u prizemlju zgrade 1981. pronađen i su brojni ulomci amfora, od kojih su neki karakteristični (T. XI, 1-7).

Amfore 1. Tri šiljate nožice amfora od oker žute ili narančas te gline. Inv. br.

A 17666. 2. Ulomak okomito zadebljanog ruba amfore od narančaste , na

površini žute, dobro pročišćene gline. Visina 10 cm, promjer otvora 17 cm. Inv. br. A 17667 (T. XI, 7).

3. Ulomak zadebljanog, donjim dijelom p r e m a van zakošenog ruba amfore od na rančas te , na površini žute, dobro pročišćene gline. Visina 4 cm, promjer otvora 14 cm. Inv. br. A 17668 (T. XI, 6).

4. Ulomak okomito zadebljanog ruba amfore od narančas te , na površini žute gline s crvenim primjesama. Visina 10 cm. Inv. br. A 17669 (T. XI, 5).

5. Ulomak okomito zadebljanog ruba amfore od crvene, na površini žute gline s crvenim primjesama. Visina 7 cm. Inv. br. A 17670 (T. XI, 4).

6. Ulomak okomito zadebljanog ruba amfore od crvene, na površini žute gline s crvenim primjesama. Visina 8 cm. Inv. br. A 17671 (T. XI, 3).

7. Ulomak zadebljanog ruba amfore zakošenog donjim dijelom prema van od okeržute gline s primjesama kvarcita. Visina 12 cm. Inv. br. A 17672 (T. XI, 2).

8. Ulomak zadebljanog ruba amfore zakošenog donjim dijelom p r e m a van od narančas to-žu te gline. Visina 7 cm. Inv. br. A 17673 (T. XI, 1).

SERGIJEVACA (ЕХ PRVOMAJSKA 20), 1994.

U prizemlju zgrade godine 1994. otvorena je sonda 2,00 х 1,30 m, koja je pokazala živu stijenu na relativnoj dubini od 2,50 m. Nije bilo ostataka zidova. Na dubini od 80 cm, ukazao se pod u bijeloj žbuci, ispod kojeg je otpočeo arheološki sloj, nasip smeđe boje bogat kulturnim materijalom. Arheološki sloj zapremao je relativnu dubinu 2,00-2,40 m mjereno od razine ulice. U njemu su zamjećeni ulomci brončanih predmeta i raznovrsne keramike koja se po svojim karakteristikama može datirati u drugu polovicu II. st.pr.Kr. i u I. st.pr.Kr., odnosno u povijesno razdoblje prije osnutka rimske kolonije Pole. Riječ je o ulomcima amfora tipa Lamboglia 2, crno grafitiranih latenoidnih zdjela ili crne kampanske keramike, posudica tankih stijenki od crvene keramike i ulomcima gradinske - predr imske keramike crveno-crnog presjeka, s krupnim primjesama kalcita. Prikupljen je također odlomak okruglog mlinskog kamena sa središnjom rupom, manjih dimenzija (cea 40 х 30 cm) (T. XI, 8-17; T. XII).

Tera nigra 1. Ulomak ruba zdjele. Glina narančasta, p r emaz s obje s t rane, crn i

sjajan. Dimenzije: 2,6 х 1,8 х 0,5 cm. Inv. br. A 19960.

Tera sigilata 2. Ulomak ručke okruglog presjeka s rubom ravno razgrnutog i pro­

filiranog otvora. Glina pročišćena, oker boje, mat crven premaz. Visina 6,5 cm, promjer ručke 1,2 cm. Inv. br. A 19959 (T. XI, 8).

Keramika tankih stijenki 5. Ulomak sive, tvrde, pročišćene keramike sa sjajnim crnim prema­

zom izvana. Dimenzije: 2 х 1,1 х 0,25 cm. Inv. br. A 19949. 4. Ulomak tijela čaše s horizontalnim i ver t ikalnim dekorativnim žlje-

bovima. Glina tvrda, pročišćena, narančas te boje, s obje strane crnosmeđ, sjajan premaz . Dimenzije: 4 х 2,2 х 0,5 cm. Inv. br. A 19974 (T. XI, 9).

Amfore 5. Ulomak ruba amfore Lamboglia 2. Rub zakošen lagano donjim

dijelom p r e m a van, sa žigom [—}OM[—]. Glina blijedožuta, s crvenim pr imjesama i dodatkom pijeska. Promjer otvora 15 cm, debljina stijenke 1,5 cm. Inv. br. A 19941 (T. XI, 10).

6. Poklopac amfore s ručkom. Okeržuta glina. Promjer 9,5 cm, deblji­na 1,6 cm. Inv. br. A 19944.

7. Poklopac amfore s ručkom. Okeržuta glina. Promjer 10 cm, deblji­na 1,1 cm. Inv. br. A 19945 (T. XII, 1).

8. Pet u lomaka amfora Lamboglia 2. Glina crvena, žute površine. Debljina stijenki 1,6 cm. Inv. br. A 19946.

9. Ulomak poklopca amfore od okeržute gline. Debljina 1 cm. Inv. br. A 19950.

10. Ulomak ruba amfore zakošen donjim dijelom p r e m a unutra . Glina blijedožuta, s k rupn im crvenim primjesama. Promjer otvora 15 cm. Inv. br. A 19951 (T. XI, 11).

11. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka. Glina blijedožuta, s krup­n im crvenim pr imjesama. Visina 12 cm, promjer ručke 4,5 х 3 cm. Inv. br. A 19952.

12. Ulomci amfora, tegula i razne neizrazite keramike . Inv. br. A 19953.

13. Ulomak ruba amfore Lamboglia 2. Rub je zakošen donjim dijelom p rema van. Glina tvrda, narančasta , izvana žuta. promjer otvora 14 cm, debljina stijenke 1,4 cm. Inv. br. A 19963 (T. XI, 12).

14. Ulomak poklopca amfore s ručkicom. Glina narančasta , s primje­som kvarci tnog pijeska. Promjer poklopca 10 cm, debljina 1 cm. Inv. br. A 19966 (T. XII, 2).

15. Ulomak poklopca amfore s ručkicom. Glina narančasta , s primje­som pijeska. Promjer poklopca 9 cm, debljina 1,8 cm. Inv. br. A 19967.

16. Ulomak poklopca amfore s ručkicom, ukrašeno plastičnim slovom M. Glina oker boje, s primjesom pijeska. Promjer poklopca 9,5 cm, deblji­na 1,2 cm. Inv. br. A 19969.

20. Ulomak poklopca amfore s ručkom. Glina okeržuta. Promjer 12 cm, debljina 0,9 cm. Inv. br. A 19970 (T. XII, 3).

2 1 . Ulomak r u b a amfore Lamboglia 2. Glina je na rančas t a , s dodatkom pijeska. Promjer otvora 15 cm, debljina stijenke 1 cm. Inv. br. A 19971 (T. XI, 13).

22. Dva u lomka amfore od narančaste keramike. Inv. br. A 19978. 23. Šiljata nožica amfore od blijedožute keramike . Visina 15 cm, prom­

jer 7 cm. Inv. br. A 19979 (T. XI, 14). 24. Ulomak okomito zadebljanog ruba amfore od blijedožute gline.

Promjer otvora 15 cm, debljina stijenke 1,8 cm. Inv. br. A 19980 (T. XI, 15). 25. Ulomak poklopca amfore. Ručka je odbijena. Glina oker boje,

smeđa u presjeku. Promjer 10,5 cm, debljina 2 cm. Inv. br. A 19981. 26. Poklopac amfore s ručkom i s plastičnim rebrom poprijeko. Glina

okeržute boje. Promjer 8,5 cm, debljina 1,4 cm. Inv. br. A 19982 (T. XII, 4). 27. Poklopac amfore s ručkom i s tankim plastičnim rebrom. Glina

okeržute boje. Promjer 9 cm, debljina 1,2 cm. Inv. br. A 19983. 28. Ulomak poklopca amfore s ručkom i s plastičnim rebrom. Glina

ružičaste boje. Promjer 9,5 cm, debljina 1 cm. Inv. br. A 19984. 29. Poklopac amfore s ručkom i s koncentričnim žlijebom oko ručke. Glina

okernarančasta. Promjer 9 cm, debljina 1,3 cm. Inv. br. A 19985 (T. XII, 5). 30. Poklopac amfore s odbijenom ručkicom. Glina narančas ta , izvana

žuta. Promjer 9 cm, debljina 1,3 cm. Inv. br. A 19986. 31. Poklopac amfore s ručkom i plastičnim, radijalno raspoređen im

ukras ima. Glina okeržuta . Promjer 8 cm, debljina 1,5 cm. Inv. br. A 19987 (T. XII, 6).

32. Ulomak okomito zadebljanog ruba amfore. Glina okernarančas ta , žute površine. Promjer otvora 14 cm, debljina stijenke 1,2 cm. Inv. br. A 19992 (T. XI, 16).

33. Ulomak okomito zadebljanog ruba amfore. Glina narančas ta , žute površine. Debljina stijenke 1 cm. Inv. br. A 19993.

34. Ulomak okomito zadebljanog ruba amfore . Glina na rančas t a . Promjer otvora 15 cm, debljina stijenke 1,4 cm. Inv. br. A 19994 (T. XI, 17).

35. Ulomak poklopca amfore od blijedožute gline. Promjer 9 cm, debljina 1,2 cm. Inv. br. A 19995.

36. Poklopac amfore s ručkom. Glina žuta, s puno crnih primjesa. Promjer 10 cm, debljina 1 cm. Inv. br. A 19996 (T. XII, 7).

Obična keramika 37. Dno posude na niskoj prstenastoj nozi s ostacima glazure. Inv. br.

A 19942. 38. Ulomak keramike crvene boje. Dimenzije: 8 х 5,5 х 0,4 cm. Inv. br.

A 19943. 39. Neizraziti ulomci keramike crveno-crne boje, s puno primjesa

kalcita. Inv. br. A 19954. 40. Rub zdjele s reljefnim valovitim ukrasom izvana; tri ulomka. Glina

smeđa, crne površine, s puno kalcita i kvarcita. Debljina stijenke 0,7 cm. Inv. br. A 19955.

41 . Neizraziti ulomci antičke keramike . Inv. br. A 19956. 42. Ravno dno posude od tvrde, narančas te gline. Promjer dna 7 cm,

debljina stijenke 0,6 cm. Inv. br. A 19961. 43. Ravno dno posude od gline smeđe boje, crne izvana, s krupnim

zrncima kalcita. Promjer dna 5 cm, debljina stijenke 0,7 cm. Inv. br. A 19962.

44. Ulomak ravno završenog ruba posude. Glina smeđa, na površini crna, s p r imjesama kalcita. Dimenzije: 2 х 2,8 х 0,5 cm. Inv. br. A 19964.

45 . Ulomak t rokutasto zadebl janog ruba zdjele. Glina tvrda, narančas ta , s primjesom kalcitnog pijeska. Dimenzije: 2,5 х 5 х 0,55 cm. Inv. br. A 19965 (T. XII, 8).

46. Ulomak ruba zdjele savijenog p rema unut ra i ukrašenog snopovi­ma valovnica izvana. Glina smeđa, s pr imjesom kvarcitnog i kalcitnog pijeska. Dimenzije: 1,6 х 4,2 х 0,5 cm. Inv. br. A 19972 (T. XII, 9).

47. Ulomak uspravnog ruba zdjele masivnih stijenki. Glina posivjela u vatri, s p r imjesama kalcita i kvarcitnog pijeska. Dimenzije: 4 х 5,3 х 1,1 cm. Inv. br. A 19973 (T. XII, 10).

48. Ravno dno posude. Glina smeđecrvena, u presjeku siva, s primje­sama kalcita. Promjer dna 4,3 cm, visina 2,5 cm, debljina stijenke 0,3 cm. Inv. br. A 19989.

49. Ulomak zadebljanog ruba kotlića sa suženim otvorom i vidljivim povišenjem ručkice. Glina smeđesivocrna od vatre, s pr imjesama kalcita i kvarcita. Dimenzije: 3 х 5,5 х 0,5 cm. Inv. br. A 19990 (T. XII, 11).

50. Desetak neizrazitih ulomaka keramike . Inv. br. A 19997.

Građevinski materijal 51 . Ulomci žbuke. Inv. br. A 19958.

Kamen 52. Ulomak mlinskog kamena od vapnenca . Promjer središnje rupe 5

cm, visina 12 cm, širina 20 cm, debljina 17 cm. Inv. br. A 19977.

Metal 53. Ulomci b rončane trake. Širina 0,7 cm, debljina 0,1 cm. Inv. br. A

19948.

54. Sitni u lomci bronce. Inv. br. A 19988.

FORUM 10, 1996. U unutrašnjosti prostora Forum 10 dokumentirano je postojanje tri zida

u temeljnoj konstrukciji neposredno ispod postojećeg betonskog poda, na relativnoj dubini od 25 cm ispod razine trga. Zidovi A i B, orijentirani para­lelno s pročeljem zgrade, građeni su od sitnijeg nepravilnog lomljenca obi­lato vezanog žbukom; dok je od zida B sačuvan samo jedan red lomljenaca (prvi temeljni red) , zid A temeljen je na opločenju rimskog Foruma (dubina od 100 cm ispod razine trga). I jedan i drugi zid prekinuti su na južnoj strani, dok se p r ema sjeveru nastavljaju prolazeći ispod temelja danas postojećih objekata. Treći zid (zid C) građen je u tehnici suhozida, bez upotrebe žbuke, a sačuvan je u visini od tri reda krupnog lomljenca. Nastao je nakon zida A, na kojeg se naslanja; na zapadnom je kraju prekinut. U rastresitom nasip-nom sloju iznad razine stalne stajaće vode prikupljena je neznatna količina pokretnih arheoloških nalaza - ulomaka keramike.

HERKULOVA VRATA, 1936.

Istraživanja ispred Herkulovih vrata vršena su g.1936. pr i l ikom izgradnje zgrade banke . Neposredno uz cestu nasuprot Herkulovim vrati­ma ustanovljeni su ostaci r imskog objekta iz razdoblja ranog Carstva (villa extra muros) (T. XIII-XIV)1 2.

Tera nigra 1. Ulomak ravnog dna tanjura oštećenog gorenjem. Decentral iz irani

žig u plitkoj pravokutnoj kartuši , re t rogardno otisnut: [—]CMS. Glina sadrži kvarcitni i kalcitni pijesak. Debljina stijenki 0,5 cm, visina žiga 0,8 cm. Inv. br. A 19055 (T. XIII, 1).

Tera sigilata 2. Uspravna ručka kvadra tnog presjeka, svijena u obliku u h a ,

završava na r u b u otvora. Glina je bli jedonarančasta, tvrda, s ostacima crvenog p r e m a z a bez sjaja. Visina 6,3 cm, širina 1,4 cm, debljina 1,2 cm. Inv. br. A 19047 (stari inventarni broj 4044) (T. XIII, 7).

12 M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario 1935, o.e., 299.

3. Ulomak tijela posude. Stiliziran biljni i geometrijski ukras u me topama na gornjem dijelu tijela, cvijet na donjem dijelu. Glina je tvrda, s dodatkom vrlo sitnog kvarcitnog pijeska, smeđenarančas ta , p remaz crven s blagom smeđom notom, visokog sjaja. Debljina stijenke 0,7 cm, promjer tijela 24 cm. Inv. br. A 19056 (T. XIII, 4).

4. Ulomak donjeg dijela posude na niskoj, prs tenastoj , užlijebljenoj nozi. Reljefni radijalni vegetabilni ukras u kojemu se izmjenjuju palmete s drugim motivom. Glina je narančasta , s pr imjesama kvarcitnog pijeska, p remaz crven, blagog sjaja, iznutra mat i tanji. Debljina stijenke 0,4 cm, promjer noge 4 cm. Inv. br. A 19057 (T. XIII, 8).

Keramika tankih stijenki 5. Ulomak bikoničnog tijela šalice tankih stijenki. Glina siva, p remaz

crn. Visina 2,4 cm, promjer tijela 8 cm, debljina stijenke 0,3 cm. Inv. br. A 19052 (T. XIII, 9).

6. Ulomak šalice s malom, uspravnom, polukružno savijenom i uzdužno n a r e b r e n o m ručkom ovalnog presjeka. Rub otvora i dno nedosta­ju. Tijelo ima oblik niskog cilindra s koničnim donjim dijelom. Glina je siva, tankih stijenki, sa smeđecrnim p remazom na obje s trane. Visina 5,6 cm, promjer tijela 14 cm, visina ručke 2,4 cm, širina ručke 0,9 cm, deblji­na ručke 0,5 cm, debljina stijenke 0,3 cm. Inv. br. A 19053 (T. XIII, 3).

7. Uspravna, polukružno svijena i uzdužno na reb rena ručka šalice s tri plitka vodoravna žlijeba pri dnu ručke. Ispod ručke , izveden je ukras pomoću točkica. Glina je siva i meka. Visina ručke 2,5 cm, širina ručke 0,7 cm, debljina ručke 0,4 cm, debljina stijenke 0,1 cm. Inv. br. A 19054 (T. XIII, 10).

Uljanice 8. Ulomak tijela uljanice od tvrde, pročišćene, blijedožute gline s neu­

jednačen im crno-narančast im p remazom blagog sjaja. Inv. br. A 19059 (T. XIV, 1).

9. Ulomak gorila uljanice u obliku pačjeg kljuna, s vrlo širokim i velikim otvorom iznad kojeg se nalazi nečitak žig u plitkoj pravokutnoj kartuši . Slova su ispisana u dva reda: u gornjem ih ima 4-5, u donjem 3-4. Glina je vrlo gruba, sipka, s puno pijeska, jednoliko sive boje i bez pre­maza . Visina 4 cm, debljina gorila 4 cm, dimenzije žiga: 1,6 х 0,9 cm. Inv. br. A 19060 (T. XIV, 2).

10. Ulomak diska uljanice sa stiliziranim pr ikazom poprsja osobe bucmastog lica i složene frizure. Rupica se nalazi s desne s t rane lika. Glina je narančas ta , pročišćena, s crvenosmeđim sjajnim premazom. Inv. br. A 19061 (T. XIII, 2).

11. U lomak n e u k r a š e n o g r a m e n a ul janice s vel ikom, po tpuno okruglom prs tenas tom ručkom koja je uzvišena nad diskom i ukrašena s dva plitka žlijeba i uzdužnom pletenicom u sredini. Glina je vrlo tvrda, crvena, pročišćena, bez premaza. Promjer tijela 10 cm, promjer diska 7,6 cm, promjer ručke 4,2 cm, širina ručke 2,3 cm, debljina ručke 0,6 cm. Inv. br. A 19062 (stari inventarni broj 4059) (T. XIV, 3).

Amfore 12. Ulomak sitno i gusto narebrenog r a m e n a kasnocarske amfore.

Glina je na rančas ta , s vrlo sitnim primjesama kvarcitnog i kalcitnog pijeska, sa s m e đ o m površinskom naslagom. Debljina stijenke 0,8 cm. Inv. br. 170A 19048.

Obična ke ramika 13. F ragment i ran i unguentari j ravnog dna, oblog t rbuha i visokog

vrata. Gornji dio s otvorom nedostaje. Glina je meka , pročišćena, svijetle žu tonarančas te boje, pokrivena smeđom naslagom. Visina 7 cm, promjer t rbuha 3,6 cm, promjer dna 2,2 cm, promjer vrata 1,3 cm, debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 19045 (T. XIV, 4).

14. Visoki cilindrični vrat unguentari ja . Tijelo i otvor nedostaju. Glina je meka , bl i jedonarančaste boje. Visina 11 cm, promjer 2,3 cm, debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 19046 (T. XIV, 5).

15. Ulomak koso razgrnutog ruba lonca ispod kojeg počinje ručka trakastog oblika. Glina je vrlo tvrda, oštećena gorenjem, s pr imjesama pijeska. Promjer otvora 25 cm, širina ručke 1,7 cm, debljina stijenke 0,4 cm. Inv. br. A 19049.

16. Trolisni otvor vrča s četiri plitka rebra na vratu i s početkom ručke pravokutnog presjeka. Glina je tvrda, crvena, s dodatkom pijeska, izvana sivocrna i pol i rana u imitaciji metala. Visina 4,6 cm, širina otvora 5,4 cm, dužina otvora 7 cm, širina ručke 1,4 cm, debljina ručke 1 cm, debljina stijenke 0,3 cm. Inv. br. A 19050 (stari inventarni broj 5058) (T. XIV, 6).

17. Trolisni otvor vrča s četiri plitka rebra na vratu i s početkom ručke pravokutnog presjeka. Glina je tvrda, narančasta , s dodatkom pijeska i kvarcita, izvana smeđi ma t premaz. Visina 5,2 cm, širina otvora 5,7 cm, dužina otvora 7 cm, širina ručke 1,8 cm, debljina ručke 1 cm, debljina stijenke 0,3 cm. Inv. br. A 19051 (T. XIV, 7).

Kamen 18. Ulomak pravokutne k a m e n e ploče s plitkim reljefnim motivom

akantovih listova i cvijetom u sredini. Visina 1,8 cm, širina 7 cm, dužina 8 cm, najveća dubina reljefa 0,4 cm. Inv. br. A 19058 (T. XIV, 8).

ISTARSKA ULICA (EX VIA CARDUCCI), 1936.

Ispred Herkulovih vrata i u današnjoj Istarskoj ulici radovi su prove­deni g.l935.-36. (T. XV, l -2 ) ' \ U Istarskoj ulici na relativnoj dubini od 55 cm otkriven je mozaički pod od bijelih kockica, te dijelovi veće kade sa sti jenkama od sivog mramora . Otpadni kanal obložen tegulama dao je tegulu sa žigom AVL [i Faesoni A.f.?] i još jednu tegulu s pa lmetom u reljefu. Također je otkopan bunar s otvorom širine 1,40 m, sagrađenim od četiri nepovezana kamena . U njemu je p ronađen novac Konstancija II (323.-361.). Nalaz tri jednostavne baze na dubini od 1,60 m pokazuje postojanje poruka s kolonama paralelnog s Is tarskom ulicom. Pronađen je dio luka s korn išem velikih dimenzija, možda dio mosta koji je prelazio preko opkopa. Mnoštvo otpadnog materijala svjedoči o postojanju jarka između ovog objekta i gradskih zidina, uz cestu. U ovoj -zoni nađen je sekstant gensa Sepulija, te novci Augusta, Vespazijana, Nerve, Trajana, Klaudija II, uljanica-svijećnjak s likom erota na stalku (T. XV, 1), te sigilata sa žigom MON(nius). P rema Carrarinoj (Ex M. Balota), p ronađeni su na dubini od 6 metara fragmenti brončanih lastri širokih 3-4 m m , ukrašenih ovoidnim motivom, koje su morale pripadati cisti (vjerovatno grobnoj).

Sondiranje na istom području g.1937. dalo je u lomke kolona s kvadrat­nim bazama, m r a m o r n u pločicu i ci lndričnu b rončanu kutijicu koja je izgleda pr ipadala svijećnjaku 1 4.

Godine 1937. prilikom izgradnje zgrade banke iskopano je do dubine od 4 me t r a ispod nivoa ulice (T. XV, 3-5) 1 5. Novac Trajana, Decija, Kara, Konstantina, Konstancija II, Teodozija I datira dvije faze izgradnje; objekt s kolonadom u početak ili sredinu II. st., a kasnije s i romašne nas tambe u kraj III.-IV. st. Odatle potječu ulomci kolona s bazama, kapitel VII.-VIII. st., pilastar s faličkom dekoracijom, kameni uteg u obliku sira promjera 8,6 cm i težak izvorno 655 gr, te jedan dupondius.

Uljanice 1. Ulomak noge svijećnjaka s p ravoku tn im postoljem. Noga je

ukrašena reljefnim likom Genija koji ogrnut lepršavim plaštem stoji u kontrapostu, držeći se lijevom rukom za pognutu glavu, s preokrenutom bakljom u desnoj ruci; nosila je uljanicu, koja je odlomljena. Glina tvrda, smeđa, pročišćena, oštećena vatrom. Visina 13 cm, širina noge 6 cm, dužina postolja 5,5 cm. Inv. br. A 5536 (T. XV, 1).

13 M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario 1935, o.e., 302-3 14 M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario 1938, o.e., 257. 15 M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario 1938, o.e., 257.

2. Ulomak afričke uljanice od svijetlocrvene, tvrde gline s istobojnim mat p r emazom. Na disku dvije rupice i između njih stiliziran prikaz ptice kojoj nedostaje glava. Na pojasevima oko diska nanizani su srcoliki listovi i rombovi. Dimenzije: 4 x 6 cm. Inv. br. A 17941.

Amfore 3. Pločasti poklopac amfore s pravokutnom ručkicom. Odozgo je po

sredini razdijeljen tankim plastičnim rebrom, a na svakoj se polovici nalazi po jedan plastični ukras u obliku uglate zagrade. Glina je zaga-sitocrvena, pročišćena. Promjer 9,5 cm, debljina 1 cm, visina ručkice 1 cm. Inv. br. A 20220 (T. XV, 2).

Staklo 4. Oblo svijena, na krajevima zadebljana uspravna ručkica na okomi­

toj stijenki posude od stakla zelenkaste boje. Visina 3,6 cm, širina 1,8 cm, debljina 1,3 cm. Inv. br. A 17938 (T. XV, 3).

5. Okrugla, deformirana pločasta stopa od zelenkastog stakla s početkom šuplje nožice. Promjer 3,6 cm, visina 1,3 cm. Inv. br. A 17939 (T. XV, 4).

6. Okrugla pločasta stopa od zelenkastog stakla s početkom šuplje nožice. Promjer 3,8 cm, visina 1,3 cm. Inv. br. A 17940 (T. XV, 5).

Građevinski materi jal 7. Pet ulomaka bijele žbuke. Dimenzije: 2 x 2 cm - 4 x 3 cm. Inv. br. A 17937. 8. Ulomak mozaika od sitnih bijelih kockica dimenzija 0,7 х 0,7 cm.

Inv. br. A 20221.

BLOK 15 ("PORER") 1990.

Nedaleko od ulaza u grad iz smjera Amfiteatra i sv.Ivana od Nimfeja, između Kandlerove ulice (ех I.G.Kovačić) i ulice Castropola (ex M. Gupca), smjestio se blok iskorišten kao skladište građevinskog poduzeća "Porer". Godine 1985. p ronađen je u nasipnom materi jalu pi ramidalni cipus s na tp isom izvedenim u venetskom pismu (fn.22208, 22209), glatki stup (fn.22212), te dio are s arhitektonskim vijencem i profilacijom (fn.22205). Godine 1996. p ronađen je ulomak kanel i ranog stupa.

Pored k a m e n i h većih spomenika, prikupljeno je i nešto sitnijeg arheološkog materi jala (T. XV, 6-9).

Tera sigilata 1. Ulomak tanjura grublje izrade s ravnim dnom, zaobl jenom sti-

jenkom i žli jebom na nenag lašenom rubu. Glina crvena, p r emaz crven,

sjajan, oštećen vatrom. Promjer dna 24 cm, promjer otvora 28 cm, visina 5 cm, debljina stijenke 1 cm. Inv. br. A 21998 (T. XV, 6).

Amfore 2. Ulomak zadebljanog otvora amfore Dresel 6 B. Glina je tvrda,

jednoliko ružičasta. Promjer otvora 17 cm. Inv. br. A 21999 (T. XV, 7).

Građevinski materijal 3. Ulomak tegule od gline crvene boje sa pravokutnim žigom u

kartuši: [PjANSIANA (srcoliki listić). Početno AN vezano l igaturom. Visina žiga 3,2 cm, visina slova 2,7 cm. Inv. br. A 21996 (T. XV, 8).

4. Ulomak tegule od žute gline s k rupn im crvenim primjesama, sa žigom u pravokutnoj kartuši:

[—]SE[A]T[.]R[..]I. Visina žiga 1,1 cm, visina slova 1 cm. Inv. br. A 21997 (T. XV, 9).

ŠKALJEROVA ULICA (VIA GIOVIA 38), 1952.

Izvangradskom antičkom s tambenom objektu pripadali su ostaci iskopani g.1952. u Škaljerovoj ulici iza Amfiteatra (T. XVI).

Tera sigilata 1. Okomito zadebljani rub tanjura od afričke sigilate. Glina je tvrda,

narančas ta , s istobojnim premazom. Promjer otvora 13 cm, debljina stijenke 0,5 cm. Inv. br. A 17968 (T. XVI, 1).

2. Ulomak ravnog dna tanjura s koncentr ičnim žlijebovima iznutra. Glina je tvrda, narančasta , p remaz istobojan. Dimenzije: 6 х 3 х 0,3 cm. Inv. br. A 17971 (T. XVI, 4).

Keramika tankih stijenki 3. Ulomak okomitog, nenaglašenog ruba čaše. Ispod ruba dva plitka

žlijeba, a na tijelu plastična dekoracija. Glina je svijetlooker boje, s nešto primjesa kalcita, p remaz s vanjske strane smeđ, s nutarn je zagasitocrven. Promjer otvora 9 cm, debljina stijenke 0,55 cm. Inv. br. A 17970 (T. XVI, 2).

Uljanice 4. Ulomak gorila i dna uljanice Loeschcke I B. Profil r amena

Loeschcke 3 a, na dnu tri utisnuta kružića. Glina je okersiva, oštećena gorenjem, s crvenosmeđim premazom. Promjer dna 4,4 cm, visina 3 cm. Inv. br. A 17966 (T. XVI, 3).

Obična ke ramika 5. Pršljen od okeržućkaste gline sa sitnim primjesama kalcita. Promjer

4 cm, visina 2,6 cm, promjer rupe 1 cm. Inv. br. A 17967 (T. XVI, 6). 6. Ulomak nenaglašenog ruba poklopca. Izvana uz rub plitak žlijeb,

iznutra žlijeb i jednostruka valovnica. Glina je smeđa, gruba, puna kalcita i kvarcitnog pijeska, na površini okersmeđa. Promjer otvora 15 cm, deblji­na stijenke 0,6 cm. Inv. br. A 17969 (T. XVI, 8).

Građevinski materijal 7. Sedam u lomaka žbuke sa žutim, plavim i zelenim slikanjem. Inv. br.

A 17972 (T. XVI, 9). 8. Ulomak žbuke s plavim i s malo bijelog slikanja. Inv. br. A 17975

(T. XVI, 10). 9. Tri u lomka žbuke s crvenim slikanjem. Inv. br. A 17974 (T. XVI, 11). 10. Ulomak žbuke s uglom bijelog polja, koje je oivičeno ze lenom, pa

crvenom bordurom. Inv. br. A 17975 (T. XVI, 12).

Metal 11. Okrugla blago sferična ploča od brončanog lima, s ob ručem na

unutrašnjoj s trani . Izvana je glatke površine, iznutra ukrašena s više kon­centričnih žlijebova. Promjer 7,6 cm, debljina 0,1 cm. Inv. br. A 17964 (T. XVI, 7).

12. Uspravna, u gornjem dijelu nadvišena brončana ručka. Gornji krak završava raskovanom pločicom s rupom, a donji ovalnom pločicom u čijem se središ tu nalazi ostatak zakovice. Ručka je uska, t rakasta, četvr­tastog presjeka. Širina ovalne pločice 2,5 cm, visina ručke 13,5 cm, širina ručke 0,6 cm. Inv. br. A 17965 (T. XVI, 5).

PULA 1940.

Uoči Drugog svjetskog rata prilikom sondažnih istraživanja u Puli prikupljena je veća količina pokretnog arheološkog materi jala koja je zatečena u muze j skom depou bez podrobnije oznake porijekla (T. XVII; T. XVIII, 3-8; T. XIX-XXVI).

Tera sigilata 1. Dva sitna u lomka sigilate. Glina meka, narančasta , p remaz izlizan,

tamnocrven. Dimenzije: 2,5 х 2 cm. Inv. br. A 17746 (T. XVIII, 5). 2. Dva u lomka tanjura s razgrnut im rubom i žlijebom na unutrašnjoj

strani. Glina je na rančas ta , p remaz crven, bez sjaja. Mjestimično oš tećeno vatrom. Promjer otvora 30 cm. Inv. br. A 17751 (T. XIX, 1).

3. Ulomak dna tanjura na prstenastoj nozi. S unutrašnje strane pojas ukrašen točkićem između koncentričnih kružnica. Glina je narančasta , pjeskovita, p r e m a z crven, bez sjaja. Mjest imično oštećeno vatrom. Promjer noge 10 cm. Inv. br. A 17753 (T. XIX, 2).

4. Ulomak zdjele s vodoravno razgrnut im rubom. Glina je crvena, tvrda, pjeskovita, p remaz za nijansu tamnije crven, bez sjaja. Promjer otvora 36 cm. Inv. br. A 17755 (T. XIX, 3).

5. Ulomak nenaglašenog ruba čaše s polukružno savijenom ručkom sastavljenom od dva okrugla štapića koji se na vrhu spajaju u obliku kruga. Glina je narančasta , premaz crven, mjest imično oljušten. Promjer otvora 10 cm, visina ručke 4 cm. Inv. br. A 17756 (T. XIX, 4).

6. Ulomak trokutasto zadebljanog ruba čaše. Glina je narančasta , pjeskovita, p r emaz crven. Promjer otvora 10 cm. Inv. br. A 17757 (T. XIX, 5).

7. Ulomak okomito savijenog, u gorn jem dijelu profil iranog ruba t an ju ra zaob l j ene s t i jenke dosta g r u b e i z r a d e . Glina je tvrda , na rančas t a , p r e m a z crven, sjajan. Promjer otvora 18 cm. Inv. br. A 17758 (T. XIX, 6).

8. Ulomak prstenasto zadebljanog, razgrnutog ruba tanjura sa žlije-bom na unutrašnjoj strani. Glina je narančas ta , p r emaz crven; površina potpuno kalcificirana. Promjer otvora 30 cm. Inv. br. A 17759 (T. XIX, 7).

9. Ulomak zadebljanog okomitog ruba posude grublje izrade. Glina je narančas ta , p remaz crven; površina kalcificirana. Promjer otvora 10 cm. Inv. br. A 17760 (T. XIX, 8).

10. Ulomak ravnog dna tanjura. Glina je narančas ta , pjeskovita, p r emaz crven. Promjer dna 30 cm. Inv. br. A 17761 (T. XIX, 9).

11. Dno tanjura na širokoj prstenastoj nozi. Žig u kvadratnoj kartuši , sa slovima u dva reda: E[V]TA/CTVS. Između koncentr ičnih žlijebova djelomično je izveden ukras kotačićem. Glina je narančas ta , tvrda i pjeskovita, p remaz crven. Promjer noge 11 cm. Inv. br. A 17762 (T. XX, 1).

12. Ulomak okomito savijenog ruba tanjura. Glina je narančasta , pjeskovita, p r emaz crven. Promjer otvora 36 cm. Inv. br. A 17764 (T. XX, 5).

13. Ulomak blago razgrnutog, uspravnog ruba posude grublje izrade. Glina je narančas ta , tvrda, p remaz crven. Promjer otvora 13 cm. Inv. br. A 17765 (T. XX, 2).

14. Dva u lomka trokutasto zadebl janog ruba posude . Glina je narančasta , p remaz crven. Promjer otvora 11 cm. Inv. br. A 17766 (T. XX, 3).

15. Ulomak prs tenaste , bikonično profilirane noge posude. Glina je narančas ta , tvrda i pjeskovita, p remaz crven. Promjer noge 7 cm. Inv. br. A 17768 (T. XX, 4).

16. Ulomak zaobljene stijenke i ravnog dna tanjura, S unutrašnje strane snop koncentr ičnih žlijebova. Glina je narančasta , p remaz crven. Promjer dna 32 cm. Inv. br. A 17769 (T. XX, 6).

17. Ulomak nenaglašenog ruba posude sa zaobljenom stijenkom i žli-jebom n a vanjskoj strani. Glina je narančasta , p remaz crven. Promjer otvora 12 cm. Inv. br. A 17770 (T. XX, 7).

18. Ulomak zaobljene stijenke tanjura grublje izrade s okomitim, suženim rubom. Glina je narančasta , premaz crven. Promjer otvora 16 cm. Inv. br. A 17771 (T. XX, 8).

19. Ulomak okomitog, oblog ruba plitkog tanjura. Glina je narančas ta , p remaz crven. Promjer otvora 16 cm. Inv. br. A 17772 (T. XX, 9).

20. Ulomak razgrnutog, zaobljenog ruba plitkog tanjura grublje izrade. Glina je narančas ta , pjeskovita, p remaz crven i sjajan. Promjer otvora 16 cm. Inv. br. A 17773 (T. XX, 10).

21 . Ulomak zadebljanog, okomitog ruba posude grublje izrade. Glina je narančas ta , pjeskovita, p remaz crven. Promjer otvora 10 cm. Inv. br. A 17774 (T. XXI, 1).

22. Ulomak p u n e , ravne, bikonično profilirane noge posude sa žlije-bom na dnu . Glina je žutonarančasta, p remaz crven i nanaesen samo s vanjske s t rane . Promjer noge 9 cm. Inv. br. A 17775 (T. XXI, 2).

23. Ulomak zadebljanog, okomitog ruba posude grublje izrade. Glina je narančas ta , p r e m a z crven. Promjer otvora 11 cm. Inv. br. A 17776 (T. XXI, 3).

24. Ulomak blago zadebljanog ruba posude. Glina je narančas ta , p re ­maz crven. Promjer otvora 12 cm. Inv. br. A 17777 (T. XXI, 4).

25. Ulomak polukružno zadebljanog ruba i zaobljene stijenke plitkog tanjura. Glina je narančas ta , premaz crven. Promjer otvora 15 cm. Inv. br. A 17778 (T. XXI, 5).

26. Ulomak polukružno zadebljanog ruba posude sa žlijebom na unutrašnjoj s trani . Glina je narančasta , p remaz crven. Promjer otvora 17 cm. Inv. br. A 17779 (T. XXI, 6).

27. Dva ulomka bikonično profiliranog ruba posude. Glina je narančasta, premaz crven. Promjer otvora 10 cm. Inv. br. A 17780 (T. XXI, 7).

28. Ulomak bikonično profiliranog ruba posude grublje izrade. Glina je na rančas ta , p r e m a z crven. Promjer otvora 14 cm. Inv. br. A 17782 (T. XXI, 8).

29. Ulomak podvijenog, okomito zadebljanog ruba zdjele. Glina je narančas ta , p r e m a z crven. Promjer otvora 32 cm. Inv. br. A 17783 (T. XXI, 9).

30. Ulomak nenaglašenog, zakošenog ruba zdjele. Glina je narančas ta , premaz crven. Promjer otvora 25 cm. Inv. br. A 17784 (T. XXI, 10).

31. Ulomak prstenasto zadebljanog ruba posude. Glina je narančasta , p remaz crven. Promjer otvora 12 cm. Inv. br. A 17785 (T. XXI, 11).

32. Ulomak razgrnutog, okomito zadebljanog ruba plitkog tanjura. Glina je bli jedonarančasta, premaz mrljasto crven. Promjer otvora 18 cm. Inv. br. A 17810 (T. XXI, 12).

33. Ulomak razgrnutog, okomito zadebljanog ruba plitkog tanjura. Glina je narančas ta , premaz mrljasto crven. Promjer otvora 26 cm. Inv. br. A 17811 (T. XXI, 13).

34. Ulomak razgrnutog, okomito završenog ruba plitkog tanjura. Glina je narančasta, premaz crven. Promjer otvora 20 cm. Inv. br. A 17812 (T. XXII, 1).

35. Ulomak zaobljenog ruba i zaobljene stijenke plitkog tanjura. Glina je narančas ta , p remaz crven. Promjer otvora 18 cm. Inv. br. A 17813 (T. XXII, 2).

36. Ulomak suženog ruba i zakošene stijenke posudice. Glina je narančas ta , p r emaz crven. Promjer otvora 16 cm. Inv. br. A 17814 (T. XXII, 3).

37. Ulomak ravnog dna zdjele. Glina je narančas ta , p remaz crven. Promjer dna 24 cm. Inv. br. A 17815 (T. XXII, 4).

38. Ulomak razgrnutog, okomito završenog ruba plitkog tanjura. Glina je narančas ta , p remaz crven. Oštećeno vatrom. Promjer otvora 28 cm. Inv. br. A 17816 (T. XXII, 5).

39. Ulomak razgrnutog ruba plitkog tanjura. Glina je narančasta , p remaz crven. Promjer otvora 28 cm. Inv. br. A 17817 (T. XXII, 6).

40. Ulomak četvrtasto zadebljanog ruba posude . Glina je narančasta , p remaz crven. Promjer otvora 11 cm. Inv. br. A 17818 (T. XXII, 7).

41 . Četiri u lomka plitkog tanjura s razgrnut im rubom. Glina je narančas ta , pjeskovita, p remaz crven i sjajan. Promjer otvora 18 cm. Inv. br. A 17819 (T. XXII, 8).

42. Četiri u lomka plitkog tanjura s razgrnut im, okomito zadebljanim rubom i ravnim dnom. Glina je narančas ta , pjeskovita, p remaz crven i sjajan. Promjer otvora 26 cm. Inv. br. A 17820 (T. XXII, 9).

43. Ulomak ravnog dna tanjura s dva snopa koncentr ičnih žlijebova. Glina je narančas ta , p remaz crven. Oštećeno vatrom. Inv. br. A 17821 (T. XXII, 10).

44. Dva u lomka ravnog dna s prs tenas tom masivnom nogom, s nutarnje s t rane dva niza kosih ureza između dva žlijeba. Glina je narančas ta , pjeskovita, p remaz crven, oštećen vatrom. Promjer noge 10 cm. Inv. br. A 17822 (T. XXII, 11).

45. Trokutasto zadebljan, okomit rub zdjele sa žlijebom iznutra. Glina je narančas ta , p remaz crven. Promjer otvora 18 cm. Inv. br. A 17823 (T. XXII, 12).

46. Ulomak dna tanjura ukrašenog koncen t r i čn im žlijebovima. Prstenasta, bikonično profilirana noga. Glina je narančas ta , p remaz crven. Promjer noge 8 cm. Inv. br. A 17824 (T. XXIII, 1).

47. Ulomak bikonično zadebljanog ruba zdjelice. Glina je narančas ta , p remaz crven. Promjer otvora 9 cm. Inv. br. A 17825 (T. XXIII, 2).

48. Dno posud ice na niskoj prstenastoj nožici . Glina je blije-donarančasta , p r emaz crven. Promjer noge 4,6 cm. Inv. br. A 17826 (T. XXIII, 3).

49. Konični donji dio čašice na niskoj prstenastoj nožici. S unutrašnje s trane žig u obliku palminog lista dimenzija 1,8 х 0,5 cm, izvana na stijen-ci grafit IEIL dimenzija 1,7 х 0,7 cm. Glina bl i jedonarančasta, p remaz crven, sjajan. Promjer noge 3,4 cm, debljina stijenki 0,3 cm. Inv. br. A 21985 (T. XVII, 1).

50. Donji dio čaše na prstenastoj nozi. S unutrašnje s trane kružni žli-jeb i u sredini žig in planta pedis HESIO. Glina narančas ta , p remaz crven, sjajan. Promjer noge 5,7 cm, debljina stijenki 0,45 cm, visina žiga 0,3 cm, dužina žiga 1,3 cm, visina slova 0,2 cm. Inv. br. A 21986 (T. XVII, 2).

51 . Ulomak ravnog dna tanjura oštrih lomova. U sredini žig in planta pedis VILLI. Glina narančas ta , p remaz crven, sjajan. Debljina stijenki 0,45 cm, visina žiga 0,6 cm, dužina žiga 1,9 cm, visina slova 0,35 cm. Inv. br. A 21987 (T. XVII, 3).

52. Konični donji dio čašice na niskoj prstenastoj nožici. S unut rašn je strane kružni žlijeb i u sredini žig in planta pedis VILLI. Glina tvrda, oštrih lomova, bl i jedonarančasta , p remaz crven, visokog sjaja. Promjer noge 3 cm, debljina stijenki 0,2 cm, visina žiga 0,5 cm, dužina žiga 1,3 cm, visina slova 0,2 cm. Inv. br. A 21988 (T. XVII, 4).

53. Konični donji dio čaše na prstenastoj nozi, povišenoj s unut rašn je strane. Na dnu se iznutra nalazi kružni žlijeb i u sredini žig u pravokutnoj kartuši ROMANI, MAN vezano ligaturom. Glina bli jedonarančasta, p r emaz crven, sjajan. Promjer noge 4,8 cm, debljina stijenki 0,2 cm, visina žiga 0,7 cm, dužina žiga 1,5 cm, visina slova 0,5 cm. Inv. br. A 21989 (T. XVII, 5).

54. Donji dio zdjelice zaobljene stijenke na prstenastoj nozi. Izvana na stijenki izveden ukras kotačićem u širem pojasu. Na dnu se iznutra nalazi u sredini žig u pravokutnoj kartuši HILARI. Glina bli jedonarančasta, p re ­maz crven, sjajan. Promjer noge 5 cm, debljina stijenki 0,4 cm, visina žiga 0,8 cm, dužina žiga 1,4 cm, visina slova 0,5 cm. Inv. br. A 21990 (T. XVII, 6).

55. Donji dio zdjelice zaobljene stijenke na prstenastoj nozi. Iznutra u sredini dna žig in planta pedis S.M.T. S vanjske strane dna urezane su pod pravim kutem četiri linije. Glina tvrda, oštrih lomova, narančasta, p remaz crven, visokog sjaja. Promjer noge 6,5 cm, debljina stijenki 0,3 cm, visina žiga 0,5 cm, dužina žiga 1,6 cm, visina slova 0,35 cm. Inv. br. A 21991 (T. XVII, 7).

56. Ravno dno tanjura na povišenoj, širokoj prstenastoj nozi. Na dnu se iznutra nalazi niz koncentr ičnih žlijebova s n izom kosih ureza izvedenih pomoću točkica, a u sredini žig u pravokutnoj kartuši HLAMO. Glina narančas ta , premaz crven, sjajan. Promjer noge 11 cm, debljina stijenki 0,7 cm, visina žiga 0,6 cm, dužina žiga 1,7 cm, visina slova 0,35 cm. Inv. br. A 21992 (T. XVII, 9).

57. Ravno dno tanjura na povišenoj, bikonično profiliranoj prstenastoj nozi. Na dnu se iznutra nalazi niz koncentr ičnih žlijebova s nizom radijalno raspoređenih ureza izvedenih pomoću točkica, a u sredini žig in planta pedis L.GELL. Glina narančasta , p remaz crven, sjajan. Promjer noge 9 cm, debljina stijenki 0,25 cm, visina žiga 0,7 cm, dužina žiga 2 cm, visina slova 0,4 cm. Inv. br. A 21993 (T. XVII, 10).

58. Konični donji dio čaše na prstenastoj nozi. Na dnu se iznutra nalazi nečitki žig in planta pedis S[..]A[..]. Glina narančas ta , p remaz crven, sjajan. Promjer noge 5 cm, debljina stijenki 0,25 cm, visina žiga 0,4 cm, dužina žiga 1,5 cm, visina slova 0,2 cm. Inv. br. A 21994 (T. XVII, 8).

59. Konični donji dio čašice na prstenastoj nožici. Na dnu se iznutra nalazi nečitki žig in planta pedis. Glina narančas ta , p remaz mat crven, oljušten. Promjer noge 4,2 cm, debljina stijenki 0,3 cm, visina žiga 0,3 cm, dužina žiga 1,1 cm. Inv. br. A 21995 (T. XVII, 11).

Keramika tankih stijenki 60. Tri u lomka trbušastog vrčića od pjeskovite gline oker boje.

Promjer tijela 9 cm, debljina stijenke 0,1 cm. Inv. br. A 17747 (T. XXIII, 8). 61 . Donji dio trbušastog vrčića blago na rebren ih stijenki i pune , ravne

nožice. Glina narančasta , meka, pjeskovita, sa sitnim pr imjesama kalcita. Promjer tijela 9 cm, promjer dna 2,6 cm, debljina stijenke 0,25 cm. Inv. br. A 17748 (T. XVIII , 3).

62. Dva u lomka trbušastog, blago na reb renog vrčića s početkom jedne ručke okruglastog presjeka. Glina je meka , pjeskovita, narančasta , sa sitnim pr imjesama kalcita. Promjer tijela 9 cm, debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17749 (T. XVIII , 4).

63. Ulomak tankog, prstenasto zadebljanog ruba čaše od tvrde smeđe gline s pr imjesama sitnog kvarcitnog pijeska. Promjer tijela 6,8 cm, debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17752 (T. XXIII, 4).

64. Ulomak uskog, prstenasto zadebljanog, okomitog ruba čaše. Vanjska s t rana stijenke ukrašena je nizovima uboda izvedenih kotačićem. Glina je siva i tvrda. Promjer otvora 6,8 cm, debljina stijenke 0,15 cm. Inv. br. A 17787 (T. XXIV, 1).

65. Dva ulomka ravnog dna posudice od tvrde, pročišćene narančaste gline. Promjer dna 5 cm, debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17788 (T. XXIV, 2).

66. Ulomak t rbuha posudice s dvostrukim horizontalnim žlijebom. Glina je na rančas ta , tvrda, iznutra ima crn premaz . Debljina stijenke 0,25 cm. Inv. br. A 17790 (T. XXIV, 3).

67. Ulomak bikonične posudice od tvrde, narančas te gline. Promjer tijela 8 cm, debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17791 (T. XXIV, 4).

68. Ulomak prs tenas te niske noge oivičene žlijebovima. Glina je tvrda, narančas ta . Promjer noge 12 cm, debljina stijenke 0,3 cm. Inv. br. A 17792 (T. XXIV, 5).

69. Ulomak okomitog, tankog, prstenasto zadebljanog ruba čaše od tvrde narančaste gline. Debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17793 (T. XXIV, 6).

70. Ulomak okomitog, nenaglašenog ruba čaše od tvrde, na rančas te gline. Promjer otvora 8 cm, debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17794 (T. XXIV, 7).

71. Ulomak tankog ruba čaše slabo naglašenog plitkim žlijebom. Glina tvrda, na rančas ta . Promjer otvora 8 cm, debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17795 (T. XXIV, 8).

72. Ulomak razgrnutog, blago zadebljanog ruba i okruglog r a m e n a čaše s t ros t ruk im hor izonta ln im žlijebom izvana. Glina je c rvena , pjeskovita, izvana sivo premazana . Promjer otvora 9 cm, debljina stijenke 0,3 cm. Inv. br. A 17796 (T. XXIV, 9).

73. Ulomak čaše ukrašen sitnim trokutastim ubodima. Glina je tvrda, narančas ta . Debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17797 (T. XXIV, 10).

74. Ulomak tijela i tankog, okomitog, prstenastog ruba čaše. Ispod horizontalnog žlijeba nanizani su kosi plastični nabori . Glina je tvrda, narančas ta . Promjer otvora 7,6 cm, debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17801 (T. XXV, 1).

75. Ulomak razgrnutog, nagore povijenog ruba čaše s tankim plas­tičnim p r s t enom na r amenu . Glina je tvrda, narančas ta , djelomično pocrnjela od vatre . Promjer otvora 10 cm, debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17802 (T. XXV, 2).

76. Ulomak zaobljenog tijela vrčića s početkom ručke. Glina je tvrda, narančas ta . Debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17803 (T. XXV, 3).

77. Ulomak razgrnutog, nagore povijenog ruba čaše s t ankim plas­tičnim p r s t enom na r a m e n u . Glina je tvrda, narančas ta , djelomično pocrn­jela od vatre . Promjer otvora 10 cm, debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17804 (T. XXV, 4).

78. Ulomak tijela posudice s tankim horizontalnim rebrom. Glina je tvrda, na rančas ta . Debljina stijenke 0,15 cm. Inv. br. A 17805 (T. XXV, 5).

79. Ulomak okomitog, nenaglašenog ruba čaše od tvrde, c rvene gline. Promjer otvora 8 cm, debljina stijenke 0,15 cm. Inv. br. A 17807 (T. XXV, 6).

80. Dva u lomka posude zaobljenog tijela i ravnog dna s plitkim žlije­bom. Glina je smeđa, u presjeku siva, pjeskovita. Promjer dna 6 cm, debljina stijenke 0,15 cm. Inv. br. A 17828 (T. XXV, 7).

81. Dva u lomka tankog, nenaglašenog ruba čaše. Glina je tvrda, narančas ta , pjeskovita. Promjer otvora 8 cm, debljina stijenke 0,15 cm. Inv. br. A 17829 (T. XXV, 8).

82. Ulomak tankog, nenaglašenog okomitog ruba čaše. Glina je tvrda, bl i jedonarančasta. Promjer otvora 8 cm, debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17830 (T. XXV, 9).

83. Ulomak dna na niskoj prstenastoj nozi. Glina je tvrda, narančasta , sa sitnim kvarci tnim pijeskom. Promjer dna 7 cm, debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17831 (T. XXV, 10).

84. Ulomak nenaglašenog, okomitog ruba i blago zaobljenog tijela posudice. Glina je tvrda, narančasta , djelomično pocrnjela od vatre. Promjer otvora 7 cm, debljina st i jenke 0,2 cm. Inv. br. A 17832 (T. XXVI, 1).

85. Ulomak razgrnutog, nagore povijenog ruba posudice. Glina je tvrda, narančas ta , izvana siva. Promjer otvora 8 cm, debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17833 (T. XXVI, 2).

86. Ulomak dna posudice s dvostrukim prs tenom. Glina je tvrda, smeđa. Promjer dna 6 cm, debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17834 (T. XXVI, 3).

87. Ulomak razgrnutog, nagore povijenog ruba lončića. Glina je tvrda, narančas ta , pocrnjela od vatre. Promjer otvora 10 cm, debljina stijenke 0,2 cm. Inv. br. A 17835 (T. XXVI, 4).

Uljanice 88. Ulomak uljanice sa simetričnim trokutast im motivima. Glina je

meka , oker boje. Širina 2 cm. Inv. br. A 17806 (T. XXVI, 5).

Obična ke ramika 89. Ulomak čripnje s polukružnom pli tkom ručkicom. Tvrda, siva

glina s pr imjesama kalcita. Debljina stijenke 0,8 cm. Inv. br. A 17740 (T. XXIII, 5).

90. Ulomak r amena lonca od sive, tvrde gline. Debljina stijenke 0,9 cm. Inv. br. A 17741 (T. XVIII , 6).

91. Ulomak lonca od sive, tvrde gline. Debljina stijenke 0,6 cm. Inv. br. A 17742 (T. XVIII , 7).

92. Ulomak ravne, pune prstenaste noge. Glina je tvrda, tamnosiva do crvenkasta, p u n a kvarcita. Promjer dna 6 cm, debljina stijenke 0,6 cm. Inv. br. A 17743 (T. XXIII, 6).

95. Ulomak ravne , pune bikonično profilirane noge. Glina je tamnosi-va, s dodatkom pijeska. Promjer dna 7 cm, debljina stijenke 0,6 cm. Inv. br. A 17744 (T. XXIII, 7).

94. Ulomak r a m e n a lonca od tamnosive gline pune kvarcita. Debljina stijenke 0,7 cm. Inv. br. A 17745 (T. XVIII , 8).

95. Ulomak trokutasto zadebljanog, izvana okomitog ruba zdjele od grube, pjeskovite, narančas te gline. Promjer otvora 50 cm, debljina stijenke 1 cm. Inv. br. A 17754 (T. XXIII, 9).

96. Tri u lomka trakastih, uzdužno višestruko na rebren ih ručki vrčeva od tvrde, c rvene , pjeskovite gline. Širina 1,2 cm. Inv. br. A 17789 (T. XXVI, 6).

97. Ulomak t rbuha vrčića s horizontalnim žlijebom. Glina je tvrda, narančas ta , s nešto pijeska. Debljina stijenke 0,55 cm. Inv. br. A 17798 (T. XXVI, 7).

98. Ulomak zadebljanog, okomitog ruba vrča od narančas te tvrde gline. Promjer otvora 5 cm, debljina stijenke 0,5 cm. Inv. br. A 17799 (T. XXVI, 8).

99. Ulomak niske prs tenaste noge posudice od tvrde, narančas te gline. Promjer dna 8 cm, debljina stijenke 0,5 cm. Inv. br. A 17800 (T. XXVI, 9).

100. Ulomak horizontalno razgrnutog oboda posudice od narančas te gline. Promjer otvora 12 cm, debljina stijenke 0,5 cm. Inv. br. A 17808 (T. XXVI, 10).

101. Dva u lomka ravnog dna i zaobljenog tijela posude od crvene, pjeskovite gline sa sitnim primjesama kalcita. Na t rbuhu počinje izvana sivosmeđ p remaz . Promjer dna 5,5 cm, debljina stijenke 0,4 cm. Inv. br. A 17827 (T. XXVI, 11).

102. Ulomak niske prstenaste noge posude od tvrde narančas te gline. Debljina stijenke 0,4 cm. Inv. br. A 17856 (T. XXVI, 12).

NEKROPOLA ISTOČNO OD VODNJANSKE CESTE (VIA FLAVIA), KAMENOLOM KOD ELEKTROMLINA, 1955.

Prilikom skidanja gornjeg dijela zemlje kod kameno loma na početku Vodnjanske ceste g.1955. na površini od tridesetak me ta ra istražen je dio carskodobne nekropole (T. XXVII-XXX)16. Na suprotnoj strani ceste, grob­ni su nalazi zabilježeni već g.1894., 1898., 1901. 1 7 , 1929.' 8.

16 M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario 1935, o.c, 304-305. 17 A.GNIRS, Neue Funde, MZK 28, 1902, 52. 18 A.DEGRASSI, Notiziario archeologico, AMSIA 41, 1929, 397-405.

Pronađene su četiri grobne urne , od kojih su tri bile kamene ; jedna kvadratna, a dvije cilindrične. Jedna od cilindričnih urni sadržavala je s taklenu čitavu olu s komadima željeznih spona koje nisu bile iskorištene za zatvaranje; uokolo su se nalazili brojni balzamarij i deformirani od vatre i željezni čavli. Četvrta urna, grubi lonac od gline bio je prerezan kako bi mogao prihvatiti osuarij od ažurnog stakla s poklopcem koji je sadržavao dva balzamarija . U blizini je nađena žuta staklena na rebrena kupa.

U istoj zoni pronađene su četiri j ame, pravokutne ili kvadratne sa s t ranicama od pravilno složenog kamena , koje su sadržavale ostatke paljevine, čavle od nosila na kojima su nosili mrtvace do ustrina i pokoji predmet , kao što je kameni akroterij, uljanica s rozetom, Titov novac u jednoj jami, a u drugoj dvije uljanice, jedan prs tenčić od zlatne lamele ispunjene smolom, te amforiska od bronce visoka 14,2 cm, s ručkama koje završavaju lavljim tijelom s posrebrenim šapama.

Drugi su predmet i pronađeni razbacani naokolo: različite uljanice Loeschcke VIII, razni fragmenti brončanih p redmeta m e đ u kojima jedan brončani jezičac, fragmenti srebrnih ručki, male s rebrne kupe, te novci koji predstavljaju pouzdan oslonac datacije nekropole . Pripadaju Tiberiju, Trajanu, Antoninu Piju, Faustini, Gordijanu i Galijenu.

Nije zabilježen nikakav trag limitacijskih zidića grobnih prostora, te nijedan epigrafski spomenik. Ostatak k rupne trabeacije s frizom od četiri festona s p ro tomama satira i menadi jedino je svjedočanstvo o postojanju značajnijeg nadgrobnog spomenika.

Tera sigilata 1. Ulomak tanke prstenaste noge posudice. Glina je okeržuta, pročišćena,

premaz crven, bez sjaja. Promjer noge 5 cm. Inv. br. A 17920 (T. XXVII, 4). 2. Fragment i ran i trbušasti vrč s t rakas tom uspravnom ručkom i

niskom prs tenas tom nožicom. Rub je naglašen i zakošen gornjim dijelom p rema van. Glina je narančasta , s nešto pijeska, p remaz narančas t i bez sjaja. Promjer otvora 5 cm, promjer dna 6,5 cm, visina ručke 5,5 cm, širina ručke 1,6 cm. Inv. br. A 17926 (T. XXVII, 12).

Keramika tankih stijenki 5. Prs tenasta noga čaše od sive gline s tamnosivim premazom.

Promjer noge 3,8 cm. Inv. br. A 17921 (T. XXVII, 5).

Uljanice 4. F ragment i rana uljanica od oker-zelenkaste gline. Viseće r ame s

jednim žlijebom (profd Loeschcke 7 b). Na disku prikaz rozete s dvadese­tak latica. Promjer 9 cm. Inv. br. A 17919 (T. XXVII, 10).

5. F ragment i rana uljanica od sive gline. Na r a m e n u tri jednako udaljena žlijeba (profil Loeschcke 2 a). Sačuvan dio r a m e n e volute i izlizan pr ikaz na disku. Dno nedostaje. Promjer diska 8 cm, visina 3,3 cm. Inv. br. A 17922 (T. XXVII, 6).

Obična ke ramika 6. Ulomak trakaste , okomite, pri vrhu oblo svijene ručke udubl jene po

sredini. Glina je sive boje, pročišćena, s nešto pijeska. Dužina ručke 4,3 cm, širina ručke 2 cm. Inv. br. A 17923 (T. XXVII, 7).

7. Ulomak noge ampule od sive gline s ravnom stopom. Promjer stope 2 cm, dužina 4,2 cm. Inv. br. A 17924 (T. XXVII, 8).

8. Ulomak noge ampule s ravnom stopom i početkom koničnog tijela. Glina je pročišćena, narančasta . Promjer stope 2,2 cm, dužina 4,7 cm. Inv. br. A 17925 (T. XXVII, 11).

Staklo 9. Pločasti g rumen rastopljenog plavozelenog stakla od balzamarija.

Dužina 7,5 cm, širina 6,5 cm, debljina 0,8 cm. Inv. br. A 17896 (T. XXVIII, 4). 10. Rastopljeni g rumen plavozelenog stakla. Dužina 5 cm, širina 3 cm,

debljina 2 cm. Inv. br. A 17897 (T. XXX, 1). 11. Ulomak rastopljenog i raspuklog dna balzamarija od plavozelenog

stakla. Dužina 3,5 cm, visina 1,5 cm. Inv. br. A 17898 (T. XXVIII, 5). 12. Ulomak rastopljenog plavozelenog stakla. Dužina 2,5 cm, širina 2

cm, debljina 0,5 cm. Inv. br. A 17899 (T. XXX, 2). 13. Rastopljen donji dio cjevastog balzamarija od plavozelenog stakla.

Dužina 5,5 cm, širina 3,8 cm, debljina 1,5 cm. Inv. br. A 17900 (T. XXVIII, 8). 14. Ulomak rastopljenog plavozelenog stakla od balzamarija. Dužina 6

cm, širina 2,2 cm, debljina 1,2 cm. Inv. br. A 17901 (T. XXVIII, 6). 15. Rastopljeno plavozeleno staklo od balzamarija. Dužina 3 cm, širina

2,4 cm, debljina 1,3 cm. Inv. br. A 17902 (T. XXVIII, 7). 16. Donji dio cjevastog balzamarija od plavozelenog stakla, rastopljenog

na vratu. Promjer tijela 1,6 cm, dužina 6 cm. Inv. br. A 17903 (T. XXX, 3). 17. Ulomak rastopljenog vrata balzamarija od plavozelenog stakla.

Dužina 3,3 cm, širina 1,5 cm, debljina 0,8 cm. Inv. br. A 17904 (T. XXX, 5). 18. Ulomak rastopljenog plavozelenog stakla od balzamarija. Dužina

2,2 cm, šir ina 1,3 cm. Inv. br. A 17905 (T. XXX, 4). 19. Ulomak vrata balzamarija od plavozelenog stakla, deformiranog od

vatre. Dužina 3,4 cm, širina 2 cm, debljina 0,7 cm. Inv. br. A 17906 (T. XXX, 6). 20. Ljevkasti, ravno odrezani otvor balzamarija od plavozelenog

stakla, djelomično deformiranog od vatre. Promjer otvora 2 cm, dužina 2,4 cm. Inv. br. A 17907 (T. XXX, 7).

21 . Donji dio cjevastog balzamarija od plavozelenog stakla, djelo­mično deformiranog od vatre. Promjer 2,3 cm, dužina 4 cm. Inv. br. A 17908 (T. XXX, 8).

22. Tri u lomka vrata balzamarija od plavozelenog stakla. Promjer vrata 1,1 cm. Inv. br. A 17909 (T. XXX, 11).

23. Ulomak donjeg dijela cjevastog balzamarija od vrlo tankog bijelog stakla. Promjer tijela 4 cm, dužina 2,3 cm. Inv. br. A 17910 (T. XXX, 9).

24. Rastopljeni grumen plavozelenog stakla od balzamarija. Dužina 4,8 cm, širina 2,7 cm, debljina 2 cm. Inv. br. A 17911 (T. XXIX, 1).

25. Grumen rastopljenog plavozelenog stakla od balzamarija. Dužina 4 cm, debljina 1 cm. Inv. br. A 17912 (T. XXX, 10).

26. Ljevkasti, ravno odrezani rub balzamarija od plavozelenog stakla, s vra tom deformiranim od vatre. Promjer otvora 2 cm, dužina 4,4 cm. Inv. br. A 17913 (T. XXIX, 2).

27. Gornji dio balzamarija od plavozelenog stakla. Vrat je dug, a rub otvora malo zadebljan i razgrnut . Promjer otvora 2,1 cm, promjer vrata 1,4 cm, dužina 6,4 cm. Inv. br. A 17914 (T. XXIX, 3).

28. Donji dio cjevastog balzamarija od plavozelenog stakla, deformi­ranog od vatre . Dno je ravno. Promjer tijela 2,7 cm, dužina 3,8 cm. Inv. br. A 17915 (T. XXIX, 4).

29. Balzamarij od plavozelenog stakla. Otvor nedostaje, vrat je deformiran od vatre. Tijelo je visoko, konično, malo uleknutog dna. Promjer tijela 2,6 cm, visina 9,5 cm. Inv. br. A 17916 (T. XXIX, 9).

30. Ulomak kristala. Dužina 3,5 cm, širina 2,5 cm, debljina 1,5 cm. Inv. br. A 17917 (T. XXVII, 2).

Metal 31. Željezna spojnica pravokutnog presjeka s ostacima olova (od poklopca

kamene žare). Visina 11,5 cm, širina 1,2 cm. Inv. br. A 17887 (T. XXVII, 3). 32. Pet željeznih čavala četvrtastog presjeka i okrugle , blago konične

glavice. Promjer glavice 1,8 - 2,2 cm. Dužina 10 - 12 cm. Inv. br. A 17888 (T. XXVIII, 1).

33. Deset željeznih čavala četvrtastog presjeka i okrugle, blago konične glavice. Dužina 5 - 9,5 cm. Inv. br. A 17889 (T. XXVIII, 2).

34. Brončana udica odlomljenog šiljka, romboidnog presjeka. Dužina 6,2 cm, širina 0,7 cm. Inv. br. A 17890 (T. XXIX, 5).

35. Tri u lomka željezne četvrtaste perforirane pločice od brave. S druge s t rane okomito je pričvršćena žica. Dužina 7,2 cm, širina 5,6 cm. Inv. br. A 17891 (T. XXVII, 9).

36. Tri u lomka brončane četvrtaste pločice. Dužina 7,2 cm, širina (nepotpuna) 2,5 cm. Inv. br. A 17892 (T. XXIX, 6).

57. Kalotasta falera od brončanog lima s ravnim obodom, perforirana u sredini, i podložni obruč. Promjer 8,5 cm, visina 1,4 cm. Inv. br. A 17893 (T. XXVIII, 3).

38. Okruglo dno brončane posudice s tri plastična koncentr ična prs te­na. Promjer 4,3 cm. Inv. br. A 17894 (T. XXIX, 8).

39. Prelomljena ručkica od srebrne legure. Tijelo je ovalnog presjeka, na oba kraja završava okruglom pločicom. Promjer pločice 1,2 cm, dužina 5 cm, debljina tijela 0,7 cm. Inv. br. A 17918 (T. XXIX, 7).

Koštani p redmet i 40. Dva u lomka savijene koštane igle okruglog presjeka. Promjer 0,7

cm, dužina 4,5 cm. Inv. br. A 17895 (T. XXVII, 1).

ANALIZA MATERIJALA

Crno glazirana keramika (terra nigra) pr isutna je u Istri u posljednjim stoljećima Republike kao uvozna roba porijeklom iz kampanskih radioni­ca u južnoj Italiji. Proizvođena je u brojnim radionicama u Italiji i izvan nje, no najviše upravo u Kampaniji; u II.-I. st.pr.Kr. značajan opseg proizvodnje ostvaruju aret inske radionice. Tijekom I. st.pr.Kr. crno glazi­r a n u k e r a m i k u proizvode i rad ionice u s jeveroistočnoj Italiji. Zastupljenost ove vrste keramike smatra se pokazatel jem napre tka r a n e romanizacije u provincijama, kamo je prodirala zajedno s r imskim legija­ma i t rgovcima 1 9 . U Puli je crno glazirana keramika pr isutna u razmjerno vrlo maloj količini: u lomak ravnog dna patere s nogom (Arheološki muzej Istre i muzejski pa rk n . l , T. I, 1) i u lomak patere s f ragment i ranim žigom u pravokutnoj izduženoj kartuši (Herkulova vrata n . l , T. XIII, 1) pr ipada­ju kasni jem razdoblju proizvodnje, drugoj polovici I. st.pr.Kr., odnosno razdoblju nepos redno nakon osnutka r imske kolonije.

Crveno glazirano stolno posuđe (terra sigillata) razmjerno je čest nalaz u sondažnim istraživanjima u gradu. Dominiraju tanjuri i zdjelice sjevernoitalske proizvodnje, izrađeni od narančas te gline p r e v u č e n e crvenim p r e m a z o m bez sjaja ili niskog sjaja (T. V, 1, 3-4; T. XIII, 7-8; T. XV, 6; T. XVII, 11; Т. XIX, 1-9; Т. XX, 2-10; Т. XXI, 1-13; Т. XXII, 1-7, 11-12; Т. XXIII, 1-3). Njihovi su oblici uglavnom imitacija aret inskih uzora, a m o g u se okvirno datirati p r e m a općoj kronologiji sigilate u kojoj je zamjetna

19 N.LAMBOGLIA, Per una classificazione preliminare della ceramica campana, АШ del primo Congresso Internazionale di Studi Liguri, Bordighera 1950 (1952), 139-206; J. P. MOREL, Ceramique campani-enne. Les formes, Roma 1981; F. MASELLI SCOTTI, Ceramica a vernice nera in Aquileia, AAAd 37, 1991, 303-309.

popularnost određenih formi u pojedinim razdobljima 2 0 . Male čaše okomi­tih stijenki bile su često korištene u I. st. (T. V, 3-4; T. XIX, 5), konične čaše u I. i II. st. (T. XIX, 8; T. XX, 2-3; T. XXI, 7-8; T. XXII, 7; Т. XXIII, 2), plitke zdjele u II. i III. st. (T. XIX, 1,3,6-7; T. XX, 5-10; Т. XXI, 12-13; Т. XXII, 2). Aretinskim radionicama pripada određen broj tanjura i čaša prepoznatljiv po kvalitetnoj izradi i sjajnom glatkom crvenom premazu , ponekad i p r ema radioničkom žigu (T. XVII, 1-10; T. XX, 1; T. XXII, 8-10). Aretinskoj radioničkoj seriji Sextus Murrius u kojoj se pored najpoznatijeg pred­stavnika Seksta Murija Fešta tijekom I. st. izmijenjalo više nasljednika, pri­pada i žig S.M.T. (T. XVII, 7) 2 1 . Keramičar Eutactus signira svojim imenom najrani je a re t inske proizvode od prve polovice I. st.pr.Kr. do oko g.25.pr.Kr. (T. XX, l ) 2 2 , Lucius Gellius i njegove radionice djelovali su u srednjoj Italiji i u provincijama (osobito u Panoniji) od Augusta do Klaudija (T. XVII, IO) 2 3, a Villius u tiberijevsko-klaudijevsko doba (T. XVII, З) 2 4 . Romanus (T. XVII, 5) i Hilarus (T. XVII, 6) inače su vrlo česta imena robo-va-majstora u brojnim aretinskim radionicama od sredine I. st.pr.Kr. do početka Tiberijeve vladavine, ali žigovi s i m e n o m u genitivu (Romani, НИагђ upućuju na osamostaljene oslobođenike koji su preuzeli proizvod­nju u svom vlasništvu. Nekoliko fragmentiranih pr imjeraka potječe iz grčkih radionica istočnog Mediterana (T. V, 2; T. XVI, 1).

Keramika tankih stijenki, odnosno stolne posude za piće koje su često oblikom i bojom imitirale metalno posuđe, koriš tena je od početka I. do sredine II. st. Za julijevsko-klaudijevsko razdoblje prve polovice I. st. karakter is t ične su šalice i čaše narančasto-žute boje, bez sjajnog premaza , no često uk ra šene barbotinskim ili u rezanim motivima. Posudice od sive gline sa sivim ili crnim sjajnim premazom u upotrebi su od druge polovice I. st., naročito od flavijevskog razdoblja, i specifične su za sjevernu Italiju s graničnim regijama, gdje pripada Istra i cijela istočna jadranska obala. Sjevernoitalska proizvodnja posuda tankih stijenki zamire krajem I. i

20 A. ОХЕ, U. COMFORT, Corpus Vasoruin Arretinorum, Bonn 1968; J.W.HAYES, Late Roman Pottery, London 1972; Lj.PLESNIČAR-GEC, Keramika Emonskih nekropol, Dissertationes et monographiae 20, Ljubljana 1977; N.LAMBOGLIA, Gli scavi di Albintimilium e la cronologia della ceramica romana, Campagne di scavo 1958-1940, Bordighera 1950; ID., Nuove osservazioni sulla "terra sigillata chiara" (tipi A e B), RSL 24, 3-4, 1958, 257-330; ID., Nuove osservazioni sulla "terra sigillata chiara" II (tipi C e D), RSL 29, 1963, 145-212; M.B.LLORIS, Ceramica romana, Typologia y clasiHcacion, Zaragoza 1978; H.ROBINSON, Pottery of the Roman Period, The Athenian Agora V, Princeton, New Jersey 1959.

21 F. PALLARES, Sigillata italica e tardo-italica di Mariana (Corsica) (scavi 1960-1966), RSL 40, 1-4, 1974, 108-120, 110.

22 B. HOFMANN, Catalogue des estampilles sur vaiselle sigillee, L'association Francaise d'Archeologie Metropolitaine, PI.IX, p.26.

23 B. HOFMANN, Catalogue, o.e., Pl.X, p.26; O.BRUKNER, Rimska keramika u jugoslovenskom delu provincije Donje Panonije, Dissertationes et monographiae 24, Beograd 1981, 16.

24 B. HOFMANN, Catalogue, o.e., P1.XVIII, p.29.

početkom II. st. 2 5 Budući da su posude tankih stijenki u Istri izrazito česte i kvalitetom raznovrsne , vjerovatno je da su, uz uvoz, korištene i posude izrađene u lokalnim keramičarskim radionicama. Posude tankih stijenki pronađene su u većem broju u zapuni cisterne na gradskom brežuljku Pule, reprezentirajući veći dio razdoblja proizvodnje, od najstarijih do kasnijih pr imjeraka. Posudice loptastog tijela sa stisnutim vratom, narančas te ili ružičaste boje, pripadaju julijevsko-klaudijevskom razdoblju (Cisterna nn.2,3,7, T. VIII, 2,3,5), dok čaša s koničnim donjim dijelom ukrašena bar-botinskim nal jepcima i prevučena smeđim p remazom u imitaciji metala pr ipada flavijevskom razdoblju (Cisterna n.5, T. VIII, 4). Tiberijanskom ili ranoklaudi jevskom razdoblju pripada čaša s barbotinskim ukrasom i zlat-nosmeđ im p r e m a z o m (Škaljerova ulica n.3, T. XVI, 2). Brojni ulomci čaša i lončića tankih stijenki od žuto-narančaste ili crvenkaste keramike pri­padaju početku i prvoj polovici I. st. (Pula nn.65-73, 75-87, T. XXIV, 2-10, T. XXV, 2-10, T. XXVI, 1-4); loptaste posudice stisnutog vrata osobito su karakteris t ične za početak I. st. (T. XXV, 2, T. XXVI, 2,4). U sredinu I. st. mogu se opredijeliti čaše od narančaste ili sive keramike ukrašene ubodi­m a (Pula n.64, T. XXIV, 1) ili plastičnim naljepcima (Pula n.74, T. XXV, 1). Ulomci posuda od sive gline sa sivim ili crnim p remazom pripadaju flavi­jevskom ili nešto kasni jem razdoblju (Herkulova vrata nn.5-7, T. XIII, 3,9,10); suv remene su im čaše s horizontalnim i vert ikalnim dekorat ivnim žljebovima, pokr ivene crnosmeđim sjajnim p remazom (Sergijevaca, 1994. n.4, T. XI, 9). Loptasti lončići narebrenih stijenki s r učkama idu sasvim u kraj I. i u početak II. st. (Pula nn.61,62, T. XVIII, 3,4).

Uljanice su u kontekstu naseobinskih nalaza razmjerno manje zastu­pljene nego u nekropolama, ali su zato u naseobinskim nalazima prisutni raznovrsniji primjerci. Pored uljanica tipa Loeschcke I b koje u Puli idu među najrasprostranjenije tipove uljanica od I. do IV. st. (Herkulova vrata n.10, T. XIII, 2; Škaljerova n.4, T. XVI, 3; Vodnjanska n.4,5, T. XXVII, 10,6) 2 6

i afričkih uljanica koje prevladavaju od početka IV. do kraja VI. st. (Arheološki muzej Istre n.31, T. I, 2) 2 7 , susrećemo i neke druge, rjeđe tipove, kao što su uljanice julijevsko-klaudijevskog razdoblja s velikom istaknutom okruglom ručkom (Herkulova vrata n . l l , T. XIV, 3). Razdoblju neposredno nakon osnutka kolonije Pole i nadolazećem augustejskom raz­doblju pripadaju uljanice s oskudnom profilacijom r a m e n a (Arheološki

25 Lj. PLESNIČAR-GEC, Thin Walled Pottery from Slovenia, RCRFA 25-26, 1987, 451-464; M. T. MARABI-N1 MOEVS, The Roman Thin Walled Pottery from Cosa (1948-1954), MAAR 32, 1973; M. G. MAIOLI, Ceramica a pareti soltili del Ravennate, Studi Romagnoli 24, 1973, 59-77.

26 H. MENZEL, Antike Lampen im römisch-germanischen Zentrahnuseum zu Mainz, Mainz 1954, 35; B. VIKIĆ-BELANČIĆ, Antičke svjetiljke u Arheološkom muzeju u Zagrebu, VAMZ 3.ser., 5, 1971, 49-161, 104-107.

27 H.MENZEL, Antike Lampen, o.e., 90.

muzej Istre n.2, T. III, 1) i uljanice s gorilom u obliku pačjeg kljuna (Herkulova vrata n.9, T. XIV, 2) 2 8 . Među rjeđe oblike uljanica, omiljene u II. i III. st., ide u lomak svijećnjaka s podnožjem i tri manje uljanice uzdignute na visokom postolju, ukrašenom reljefom ero ta (Istarska n . l , T. XV, 1).

Amfore iz sondažnili naseobinskih iskopa dijele se po svom porijeklu, starosti i namjeni u više različitih skupina. Za prijevoz i skladištenje vina korištene su od druge polovice II. st.pr.Kr. do kraja I. st.pr.Kr. amfore Lamboglia 2 (Arheološki muzej Istre n.8, T. III, 3; Sergijevaca, 1981., nn.2-8, T. XI, 1-7; Sergijevaca, 1994., nn.5,10,13,21,23-24,32,34, T. XI, 10-17) 2 9, u drugoj polovici I. st.pr.Kr. i u I. st.pos.Kr. amfore Dressel 2-4 srednjeitalske proizvod­nje (Arheološki muzej Istre n.3, T. III, 2) 3 0 , a u I. i II. st. amfore s ravnim dnom Dressel 28 galskog i hispanskog porijekla (Arheološki muzej Istre nn.5-6, T. III, 5-6)3 1. Prijevozu ulja bile su u tijekom I. st.pr.Kr. namijenjene južnoitalske brindizijske amfore (Arheološki muzej Istre n.7, T. III, 4), a od početka I. st.pos.Kr. kroz II. st. amfore Dressel 6 B, proizvođene u znatnim količinama u Istri (Teatar n.13, T. VII, З) 5 2. Od glomaznih sjevernoafričkih amfora cilin­dričnog tijela namijenjenih prijevozu ulja i korištenih u IIL-IV. st. sačuvani su tek dijelovi stijenki i ručke (Arheološki muzej Istre nn.33-34,4, T. I, 4-5,8)3 3.

Kućna ke ramika za svakodnevnu upot rebu pre težno je izrađivana lokalno, u domać im radionicama i p rema domaćoj latenskoj tradiciji, oso­bito najgrublja kategorija kuhinjskih lonaca i zdjela koji tijekom čitavog r imskog razdoblja svojom formom prizivaju his tarsku keramiku posljed­njih stoljeća prije Krista, nastalu pod la tenskim utjecajem sa sjevera i zapada (T. IV; T. VII, 5; T. VIII, 1). Tijekom I.-II. st. prisutni su vrčevi rađen i u sjevernoitalskoj tradiciji (T. XIV, 6-7; T. XXVII, 12) 3 4 . Unguentariji s bombas t im tijelom i ravnim dnom (T. XIV, 4-5) datiraju od I. do ranog III. st. 3 5, dok su unguentari j i na visokoj uskoj nožici nešto stariji, pripadajući I. st.pr.Kr. (T. XXVII, 8,11) 3 6.

28 H.MENZEL, Antike Lampen, o.e., 24. 29 N. LAMBOGLIA, Sulla cronologia delle апГоге romane di etä repubblicana (II-I sec.A.C), RSL 21, 3-4,

1955, 240-270; M. T. CIPRIANO, M. B. CARRE, Production et typologie des amphores sur la cote adria-tique de l'ltalie, Amphores romaines et histoire Economique. Dix ans de recherche, CollEFR 114, 1989, 67-104, 80.

30 A. HESNARD, Note sur un atelier d'amphores Dr.l et Dr.2-4 pros de Terracine, MEFRA 89, 1977, 157-168.

31 M. B. LLORIS, Las anforas romanas en Espana, Zaragoza 1970, 497. 32 M.T.CIPRIANO, M.B.CARRE, Production, o.e., 73; T. BEZECZKY, Amphorenfunde vom Magdalensberg

und aus Pannonien, Klagenfurt 1994, 54. 33 S. J. KEAY, Late Roman Amphorae in the Western Mediterranean. A Typology and Economic Study: the

Catalan Evidence, BAR 136, 1984. 34 LJ.PLESNIČAR-GEC, Keramika, o.e., 27; O.BRUKNER, Rimska keramika, o.e., 162. 35 H.ROBINSON, Pottery, o.e., P1.5; PI.18. 36 H.ROBINSON, Pottery, o.e., P1.2; N.LAMBOGLIA, Gli scavi di Albintimilium, o.e., 60, n . l l .

Staklo je zastupljeno raznovrsnim oblicima. Prisutne su amforice ravnog dna I. st. (T. VII, 1; T. VI, 3-6; T. XV, 3), zvonoliki balzamarij i druge polovice I.-II. st. (T. VI, 1,11; T. XXIX, 3) i cjevasti balzamariji vrećastog tijela koji datiraju u duže razdoblje I.-III. st. (T. VI, 2,10; T. XXIX, 4,9; T. XXX, 3,5,8,9,11), zat im balzamariji s dugim vratom i širokim t rbuhom korišteni od kraja II. kroz III. st. (T. VI, 8), zdjelice I. st. (T. X, 9) i I.-II. st. (T. X, 7-8) i hidrije s ručkom koje traju u upotrebi od druge polovice I. do III. st. (T. VI, 7). U IV. st. javljaju se pehar i na nozi (T. XV, 4-5) 3 7 .

Koštani p redmet i ograničeni su na kozmetičke potrepšt ine, češljeve (T. II, 12) i igle (T. XXVII, 1).

Građevinskom materi jalu pripadaju ulomci mozaičkih podova (T. X, 10), freski (T. V, 9; T. XVI, 9-12) i kamenog dekorativnog reljefa (T. XIV, 8). Tegule sa žigovima posebno su zanimljive: tegula sa sjevernoitalskim žigom [— P]ANSIANA (T. XV, 8) datira u razdoblje od druge polovice I. st.pr.Kr. do t reće četvrtine I. st.pos.Kr. 3 8, dok druga, sa žigom nes igurne lekture, najvjerovatnije potječe iz neke sjevernoitalske radionice u privat­nom vlasništvu (T. XV, 9) 3 9 .

Metalni su nalazi iz naseobinskih sondi uglavnom brončane aplike (T. II, 13; T. XVI, 7) ili dijelovi brončanih posuda (T. VII, 2; T. IX; T. XVI, 5), dok se u konteks tu grobnih cjelina susreću brojni čavli (T. XXVIII, 1-2) i okovi žara (T. XXVII, 3), te prilozi - brončane aplike (T. XXVIII, 3; T. XXIX, 6,8), bravice (T. XXVII, 9), udice (T. XXIX, 5) i ručke dragocjenih posudi-ca (T. XXIX, 7).

LEŽIŠTA AMFORA - POVIJEST ISTRAŽIVANJA

Amfore su u Puli p ronađene na više mjesta u funkciji depozita drenažnog mater i ja la za zatrpavanje močvare. U nizinskim m o č v a r n i m predjelima u Flanatičkoj ulici (ex Lenjinova, ex via Campomarz io) , n a Forumu, na oba lnom uglu Carrarine ulice (ex M. Balote) i Rive (ех Obale Maršala Tita) i u uvali sv.Petra na sjevernoj strani luke kod žel jezničke stanice veće količine amfora postavljene su naopako, nožicom p r e m a

37 M. C. CALVI, I vetri romani del Museo di Aquileia, Aquileia 1968; C.ISINGS, Roman Glass from Dated Finds, Groningen-Djakarta 1957.

38 V. RIGHINI, M. BIORDI, M. T. PELLICIONI GOLINELLI, I bolli laterizi romani della regione Cispadana (Emilia e Romagna), I laterizi di eta romana nell'area nordadriatica, Cataloghi e monografie dei CMci musei di Udine 3, Roma 1993, 23-92, 58.

39 V.RIGHINI, M.BIORDI, M.T.PELLICIONI GOLINELLI, I bolli laterizi, o.e., 72, žig također nesigurne lek­ture mogao bi se usporediti s pulskim primjerkom: SEX[—]A TERTIJ—]. Nije vjerovatno da se žig može pročitati analogno žigu SEMPRONI: С. ZACCARIA, M. ŽUPANČIC, / bolli laterizi del territorio di Tergeste, I laterizi di etä romana nell'area nordadriatica, Cataloghi e monografie dei Civici musei di Udine 3, Roma 1993, 135-178, n.60, p.148.

gore, bez sumnje radi hidroizolacije. Depoziti amfora na vrhu pulskog brežuljka pod Kaštelom i na istočnoj njegovoj padini ispod zgrade Arheološkog muzeja, iako također namijenjeni hidroizolaciji, nešto su drugačijeg karaktera budući da se ne nalaze na izrazito naplavnom tlu; njihova se funkcija mogla djelomice sastojati u niveliranju terena 4 0 .

Na Forumu, između dva hrama, u unutrašnjost i središnjeg podija otkriven je depozit praznih, uredno začepljenih amfora koje su u momen­tu nalaza još na otvoru nad poklopcem nosile tragove gipsa 4 1 . Slagane su u dva reda, jedne nad drugima. Amfore pripadaju tipu kasnorepubl ikanskih amfora Lamboglia 2 i okvirno se mogu datirati u prvu polovicu i sredinu I. st.pr.Kr. Neke od njih nose grafite, neke i žigove: PHILO, ARTIM, TIMO-TH, NICED. Prazne su amfore na ovom mjestu postavljene s nekom nam­jerom; iako je teren na određenoj dubini naplavan, svrha drenaže terena n e doima se isključivom namjenom depozita začepljenih amfora. Brižljivo začepljene prazne amfore složene ispod poda objekta na sredini sjeverne s t rane Foruma pružale su snažan akustični efekt i mogle su imati značajnu ulogu u funkcioniranju javne govornice - rostre - ili h r a m a u kojem se odvijalo bogoslužje.

Poče tkom stoljeća, pr i l ikom izgradnje pješačko-art i l jer i jske aus t rougarske kasarne na pulskoj rivi, u temelj ima rimskog zdanja prislonjenog uz r imski gradski bedem pronađeno je ležište amfora postavljenih u nekoliko vertikalnih redova. Amfore su gusto nanizane u temelj ima prostorije 5 х 12 metara , iznad žive stijene, na apsolutnoj dubi­ni od -1 do +6 metara . Terminus ante quem non za postavljanje ovih amfora predstavlja izgradnja prvih gradskih bedema početkom druge polovice I. st.pr.Kr. 4 2 O tipu amfora nema preciznijih podataka; p rema vrlo sti l iziranom crtežu na planu može se pretpostaviti da se radilo o amfora­m a ovoidnog tijela, pri čemu su mogući tipovi Lamboglia 2 i Dressel 6 A. Na jednoj je amfori iz ovog depozita, i danas prisutnoj u muzejskom depou i opredjeljivoj u tip Lamboglia 2 (Inv. br. A 19220), zabilježen urezan grafit: IR TP МХХИХ / Р.Р.СХХСШ koji govori o zapremnin i amfore od 39 litara, odnosno jedan cadus (1,5 amphorae). P rema ovom se primjerku može zaključiti da su i ostale amfore iz depozita bile suvremene razvijenoj formi Lamboglia 2, odnosno da pripadaju sredini I. st.pr.Kr.

40 A. GNIRS, Neue Funde vom Forum Civile in Pola, JfA 4, 1910, 172-187; ID., Forschungsergebnisse aus dem südlichen Istrien, JÖAI 13, 1910, 95-103; ID., Zur Topographie des antiken Pola, JZK 2, 1904, 215-232; MIRABELLA ROBERTI, Notiziario 1935, o.e., 302; A. STARAC, R. MATIJAŠIĆ, Skupni nalaz amfora u Puli 1991. godine, Diadora 13, 1991, 77-101.

41 A.GNIRS, Neue Funde, o.e., 185. 42 A.GNIRS, Zur Topographie, o.e., 215-232.

Uvala sv.Petra nalazi se sa sjeverne strane pulske luke. U temelj ima antičkog arhi tektonskog kompleksa dokument i rano je ležište stotinjak amfora poredan ih dnom prema gore u tri reda, od kojih se samo gornji red početkom XX. st. nalazio iznad morske razine. Odreda su pripadale istom tipu, Dressel 6 B, i znatnim su dijelom signirane žigom Lekanijeve fažanske ke ramiča r ske radionice 4 3 .

Rod jugoistočnog ugla Muzeja godine 1939. p ronađeno je ležište od pedesetak amfora različitih tipova i dimenzija, okrenut ih naopako i gusto uredno nanizanih . Sve su anepigrafske, osim jedne , koja na ručki nosi žig M. AE LI AN .HILAR. FE C. što Mirabella interpretira kao M(arcus) Aelian(us) Hilar(us) fec(it) (T. III, 2) 4 4 . Godine 1940. otkriveno ih je tr idesetak, u istom sloju. Konstat irano je da pretežno pripadaju tipu Dressel 6 (bez pobliže oznake i bez ilustracija). Poput prethodnih, i ove su bile okrenute naglavce u pjeskovitom ne ravnom terenu, pretežno čitave, no neke odlomljenog gornjeg dijela s v ra tom i ručkama ili samo odlomljenog vrata 4 5 . Srodan je depozit amfora Lamboglia 2-Dressel 6 A ustanovljen na vrhu Kaštela, u zidu jarka kod zapadnog ulaza u Kaštel (AMI, fn.9108).

Godine 1993. dokument i ran je nalaz ravnog cementnog poda r imskog objekta na dubini od 40 cm ispod sjeverozapadnog ugla Arheološkog muze ja Is t re , s t emel j ima i z idanim odvodn im k a n a l o m . Ispod nasup ro tnog , jugois točnog ugla zgrade, na dubin i od oko 40 cm, p ronađene su deponi rane amfore iz I. st.pos.Kr. (T. III, 3-4). Sitnijih nalaza nije bilo.

Godine 1935., pri izgradnji s tambene zgrade kućni broj 10 u Via Campomarzio (današnja Flanatička ulica), n a relativnoj dubini od 5 metara p ronađeno je ležište amfora izravno položenih na živu sti jenu sa dnom okrenu t im p r e m a gore. Amfore su bile gusto nanizane j edna do druge, kako ne bi dolazilo do izvrtanja i promjene pozicije. Svima je radi stabilnosti odbijen gornji dio s vratom i ručkama, a poneka je dodatno napunjena kamen jem. Nalaz depozita praznih, prepolovljenih amfora na ovom mjestu opravdan je i lako objašnjiv zbog stalne prisutnosti veće podzemne m a s e vode. Depozit amfora postavljen je kao hidroizolacijski sloj ispod objekta čiji je betonski pod u prostiranju od 1,20 х 4,00 m e t r a pronađen na relativnoj dubini od 1 metar ispod razine ulice. Objekt je morao biti veći od spomenut ih dimenzija, jer se pod nastavljao pod ulicu i

43 A.GNIRS, Forschungsergebnisse, o.e., 102. 44 M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario 1938, o.e., 260. 45 M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario 1935, o.e., 299; ID., Notiziario 1938, o.e., 260; ID., Notiziario 1949,

o.e., 264.

pod susjedne zgrade 4 6 . I u ovom slučaju tip amfora možemo odgonetnuti tek posrednim putem, analogijom s kasnijim otkrićem rubnog dijela istog depozita s d ruge strane ulice g.1990. 4 7 Dio depozita otkriven g.1990. sadržavao je u dominantnoj količini amfore Lamboglia 2, te po nekoliko pr imjeraka suvremenih ovoidnih amfora i amfora Dressel 2-4 datiranih u šire razdoblje sredine i druge polovice I. st.pr.Kr.

Svi pulski depoziti uključuju amfore tipova Lamboglia 2, Dressel 6 A i B, Dressel 2-4 i ovoidne jadranske amfore. Datiraju u cezarijansko, augustejsko i tiberijansko razdoblje, odnosno u vri jeme institucije r imske kolonije Pole i u prvo vrijeme njene intenzivne izgradnje.

46 M.MIRABELLA ROBERTI, Notiziario 1935, o.e., 302. 47 A.STARAC, R.MATIJAŠIĆ, Skupni nalaz, o.e., 77-101.

SKRAĆENICE

AAAd

AMSIA

BAR

CollEFR Diadora JfA JÖAI

JZK

MAAR

ME FRA MZK

RCRFA

RSL

Studi VAMZ

Antichitä Altoadriatiche. Atti delle Settimane di Studio aquileiesi, Aquileia-Udine. Atti e Memorie della Societä Istriana di Archeologia e Storia Patria, Parenzo-Trieste. British Archaeological Reports, International Series, Oxford. Collection de l'Ecole francaise de Rome, Rome. Glasilo Arheološkoga muzeja u Zadru, Zadar. Jahrbuch für Altertumskunde, Wien. Jahreshefte des Österreichischen Archäologischen Instituts, Wien. Jahrbuch der Kaiser-königlichen Zentral-Kommission, Wien. Memoirs of the American Academy in Rome, American Academy in Rome. Melanges de l'Ecole Francaise de Rome, Rome. Mitteilungen den k.k. Zentral Kommission für Erforschung und Erhaltung der Kunt- und Historischen Denkmale, Wien. Rei Cretariae Romanae Fautorum Acta, Tongres-München. Rivista di Studi Liguri, Istituto internazionale di studi liguri, Museo Bicknell-Bordighera. Romagnoli Studi Romagnoli, Faenza, Lega. Vjesnik Arheološkog muzeja, Zagreb.

SUMMARY

PULA - RESULTS FROM SOME PROBING EXPLORATIONS

Dr. Alka STARAC

In the period between the two World Wars and immediately after World War II, numerous protective probing archaeological explorations were carried out in Pula. On this occasion we are publishing all the finds that have been collected from these excavations, that were heretofore neither analysed nor published.

Various small finds were detected during the probing excavations, among which we single out some that are recognisable. Black glazed ceramics of the Late Republican period are present in the later production stage, the second half of the 1st century B.C., and in the period immediately after the establishment of the Roman colony respectively.

Plates and little bowls of North Italic manufacture, from the 1st to the begin­ning of the 3rd centuries, are predominant amongst the red glazed vessels for table use (terra sigillata) , but there are also specimens from Aretino to be found, begin­ning with the earliest ones (TABLE XX, 1) and going all the way to the final ones (TABLE XVII, 3, 10).

Thin-walled ceramics were in use from the beginning of the 1st to the middle of the 2nd centuries. For the Julian-Claudian period of the first half of the 1st cen­tury, cups and glasses that were orange-yellow in colour and without a glossy coat­ing are characteristic (TABLE VIII, 2,3,5; TABLE XXIV, 2-10; TABLE XXV, 2-10; TABLE XXVI, 1-4). Little vessels made from grey clay, with a grey or black glossy coating, were in use from the second half of the 1st century, especially from the Flavian period onwards (TABLE VIII, 4; TABLE XI, 9; TABLE XIII, 3, 9, 10). Small globular pots with ribbed walls with handles are from the very end of the 1st and from the beginning of the 2nd centuries (TABLE XVIII, 3,4).

Beside Loeschcke I b type oil-lamps, that are among the most widely used oil-lamps in Pula from the 1st to the 4th centuries (TABLE XIII, 2; TABLE XVI, 3; TABLE XXVII, 10, 6), and African oil-lamps, that are predominant from the begin­ning of the 4th to the end of the 6th centuries (TABLE I, 2), we also encounter some other, rarer types, such as oil-lamps from the JuliannClaudian period, that have a rather large, prominent round handle (TABLE XIV, 3). Oil-lamps having a narrow rim with one or more grooves on its shoulders (TABLE III, 1), as well as oil-lamps whose nozzle is in the shape of a duck's bill (TABLE XIV, 2), belong to the period immediately after the establishment of the colony of Pula and to the successive Augustan period. A fragment from a lampstand, and three smaller oil-lamps raised on a tall pedestal decorated by erotes in relief (TABLE XV, 1), represent the rarer forms of oil-lamps that were popular in the 2nd and 3rd centuries.

Amphorae are divided according to their provenance, age and purpose into several different groups. From the second half of the 2nd century B.C. and up to the end of the 1st century B.C., Lamboglia 2 type amphorae were used for the transportation and storage of wine (TABLE III, 3; TABLE XI, 1-7; TABLE XI, 10-17), in the second half of the 1st century B.C. and in the 1st century A.D., Dressel 2-4 type amphorae of Central Italic manufacture (TABLE III, 2), and in the 1st and 2nd centuries, Dressel 28 type amphorae with a flat bottom, of Gallic and Hispanic provenance (TABLE III, 5-6), were used for the same purpose. For the transporta­tion of oil during the 1st century B.C., South Italic amphorae from Brindisi were used (TABLE III, 4), and from the beginning of the 1st century A.D., through the 2nd century, Dressel 6 B type amphorae, that were manufactured in significant quantities in Istria (TABLE VII, 3), were used. Only wall fragments and handles were preserved from the bulky North African amphorae with a cylindrical body, that were intended for the transportation of oil, and used in the 3rd fi 4th centuries (TABLE I, 4-5, 8).

Household ceramic ware for everyday use was, for the most part, manufac­tured in local workshops and according to the local La Töne tradition, which is particularly true for the coarsest category of kitchen pots and dishes (TABLE IV; TABLE VII, 5; TABLE VIII, 1). During the lst-2nd centuries, jugs manufactured in the North Italic tradition are present (TABLE XIV, 6-7; TABLE XXVII, 12). Unguentaria with globular bodies and a flat bottom (TABLE XIV, 4-5) are dated from the 1st to the early 3rd centuries, whilst unguentaria on a high narrow foot are dated into the 1st century B.C. (TABLE XXVII, 8, 11).

Glass is represented in a variety of shapes. Also present are small sized amphorae with a flat bottom from the 1st century (TABLE VII, 1; TABLE VI, 3-6; TABLE XV, 3), bell-shaped balsamaria from the second half of the lst-2nd cen­turies (TABLE VI, 1, 11; TABLE XXIX, 3), tubular balsamaria with a bag-like body, that are dated into a longer period of time from the lst-3rd centuries (TABLE VI, 2,10; TABLE XXIX, 4, 9; TABLE XXX, 3, 5, 8, 9, 11), followed by balsamaria with a long neck and a wide belly, that were in use from the end of the 2nd and through the 3rd centuries (TABLE VI, 8), little dishes from the 1st century (TABLE X, 9) and from the lst-2nd centuries (TABLE X, 7-8), and hydriae with a handle, that were in use from the second half of the 1st to the 3rd centuries (TABLE VI, 7). Goblets with a foot appear in the 4th century (TABLE XV, 4-5).

Large numbers of amphorae were found in Pula on several localities; in the low lying marshy areas on Flanatic street (ex Lenin street, ex Campomarzio street), on the Forum, on the corner of Mate Balota street and Obala Maröala Tita, and in St. Peter's bay, on the northern side of the port, in the vicinity oft the rail­way station, as well as on top of a hillock in Pula, situated underneath the Kaötel, and on its eastern slope, underneath the building housing the Archaeological Museum of Istria. Deposits include amphorae of the Lamboglia 2, Dressel 6 A and B, Dressel 2-4 types, and egg-shaped Adriatic amphorae. They are dated into the Caesarean, Augustan and Tiberian periods, in the period of institution of the Roman colony of Pula, and in the first time phase of its intensive development respectively.

KARTA 1 PULA: 1 Ležište amfora kod Arheološkog muzeja Istre; 2 Mali teatar; 5 Cisterna; 4 Uspon Sv. Stjepana; 5 Ul. Sergijevaca (14); 6 Ul. Sergijevaca (20); 7Forum 10; 8 Vila kod Herkulovih vrata; 9 Istarska ulica; 10 Blok 13; 11 Škaljerova 38; 12 Ležište amfora u Carrarinoj ulici; 13 Ležište amfora na Forumu; 14 Ležište amfora kod mletačke tvrđave; 15 Ležište amfora u Flanatičkoj ulici.

KARTA 2 PULA: 1 Vodnjanska cesta - kamenolom; 2 Ležište amfora u uvali sv.Petra.

0 1 2 m » 1 1

KARTA 3 Forum 10 - plan.

6

•CZ1_Đ 01 5 10 cm

1-7 Arheološki muzej Istre, obična keramika.

01-2 Cisterna.

1-10 Uspon Sv. Stjepana.

0 10 c m i i i

0 1 cm

Г

Ч Ј 8

0 10 c m i i . i

10

14 15

0 1 2 3 4 < i

0 1 c m i i

Ш C P 12 13

C D 16

Ш 1 7

1-7 Ul. Sergijevaca (14), 8-17 Ul. Sergijevaca (20).

1-10 Herkulova vrata.

1-8 Herkulova vrata.

1-5 Istarska ulica, 6-9 Blok 15.

1-12 Škaljerova ulica.

1-11 Pula.

0 1 5 iocm L J 1 i

0 i 5 cm 1 i i i 1 1

1-2 Arheološki muzej Istre; 3-8 Pula.

1-10 Pula, terra sigillata.

2

3

\ ^ \ J ^ 6

1 1 1 1 i i i

1-13 Pula, terra sigillata.

1-9 Pula.

1-10 Pula, keramika tankih stijenki.