™, 904:725.96(497.5 Pula) (04 7.3)

PULA - HERKULOVA VRATA 1997.-1998. Sitni nalazi

Dr. Alka STABAC

Izvorni znanstveni članak Ouvre scientifique originale

Primljeno - accepte: 20.01.2000. Odobreno - approuve: 29.11.2000.

Arheološki muzej Istre Car rar ina 3

Pula, HR

Obraduju se sitni pokretni arheološki nalazi pronađeni prilikom zaštitnih radova kod Herkulovih vrata g. 1997.-1998. Dominiraju brojem amfore i posude za svakodnevnu kuhinjsku upotre­bu iz razdoblja I. st.pr.Kr.-II. st.pos.Kr.

Prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja kod Herkulovih vrata g.1997.-1998. (Slika 1,2) prikupljena je i određena, ne pretjerano velika količina pokretnog sitnog materijala, među kojim brojčano prevladavaju ulomci amfora'.

Ostaci građevinskog materijala uključuju ulomke keramičkog krovnog pokrova (tegulae, imbrices) od kojih jedna tegula nosi djelomično sačuvan žig u utisnutoj pravokutnoj kartuši, vremenski odrediv u sredinu I. st. (Kat.br.7; T.I,1)2, zatim ulomak ugaonog keramičkog nosača poda u hipokaustu termalnog dijela vile (Kat.br.8; T.II,1), ulomke profilirane arhitektonske keramičke i kamene dekoracije uz rub zida (Kat.br.9,13,14; T.I,3-5), ostatak freske (Kat.br.10) te mramorne pločice podne ukrasne obloge (opus sectile) (Kat.br. 11,12; T.I,2). Svi spomenuti ostaci pripadaju gradskoj vili s jednobojnim podnim mozaicima, podignutoj u augustejsko doba, pregrađivanoj u više navrata i konačno napuštenoj u IV.-V. st., čiji su ostaci u više navrata tijekom XX. st. dokumentirani južno od gradske ceste koja je izlazila na Herkulova vrata3.

1 A. STARAC, Arheološka istraživanja kod Herkulovih vrata (I. faza), Obavijesti HAD-a 1998/1, 1998, 57-59. 2 R. MATIJAŠIĆ, Vecchi e nuovi r invenimenti di tegole con bollo di fabbrica in istria (II-Istria occldentale) ,

HA24-25 (1993-1994), 1995, 38-75. 3 A. GNIRS, Die römische Weganlage der Porta Ercole (in Pola), MZK 28, 1902, 51-52, 121; ID., Istria

p raeromana , Karlsbad 1925, 95-98. STARAC, Arheološka istraživanja, o.e., 57-59.

SI. 1 Pula - područje kod Herkulovih vrata Istraživano g. 1997.-1998.

Najbrojniju skupinu nalaza predstavljaju ulomci amfora, a zastu­pljeno je desetak različitih vrsta amfora. Krenuvši kronološkim redom, počinjemo od najstarijih ulomaka koji pripadaju prijelaznim oblicima između grčko-italskih amfora i amfora Lamboglia 2. Radi se o rubovima otvora izduženog trokutastog presjeka, jako zakošenog donjeg dijela prema van (Kat.br.36,37,49,51,67,68; T.VI,1,2; T.VII,3,4; T.VIII,3,5). Ove amfore, namijenjene prijevozu vina, proizvedene su ponajprije u zoni kontakta između grčkog i italskog svijeta, na Siciliji i u južnoj Italiji, a

SI. 2 Područje iskopa kod Herkulovih vrata g. 1997.-1998.

potom i duž obala Jadrana 4. Ulomci iz iskopa kod Herkulovih vrata datira­ju se okvirno između g.l40.-80.pr.Kr.

Veoma su im slični ulomci otvora amfora Lamboglia 2 s tek nešto spuštenijim donjim dijelom ruba otvora (Kat.br. 15-19; T.II,2-6). Amfore Lamboglia 2 nastale su postupnim razvitkom grčko-italskih amfora na istočnoj obali južne Italije nakon pada Korinta g.l46.pr.Kr., a poput

4 F. BENOIT, Typologie et epigraphie amphor ique, RSL 23, 3-4, 1957, 247-285, 248; ID., Amphores et ceramique de l 'epave de Marseil le, Gallia 12, 1954, 35-54, 35-54; ID., Nouvelles epaves de Provence III, Gallia 20, 1, 1962, 147-177, 147-177; N. LAMBOGLIA, Sulla cronologia delle anfore romane di eta r epub -blicana (II-I sec.A.C), RSL 21 , 5-4, 1955, 240-270, 265; D.P.S. PEACOCK, D.F. WILLIAMS, Amphorae and the Roman Economy, London-New York 1986, 84; D. MANACORDA, Le anfore dell'Italia repubbl icana : aspetti economici e sociali, u: Amphores romaines et histoire economique, Dix ans de r e c h e r c h e , CollEFR 114, 1989, 443-467; A. HESNARD, M. RICO, P. ARTHUR, M. PICON, A. TCHERNIA, Aires de p ro­duction des greco-i tal iques et des Dr.l , u: Amphores romaines et histoire economique . Dix ans de recherche , CollEFR 114, 1989, 21-65; Ph. DESY, Les timbres amphor iques de l'Apulie republ ica ine . Documents pour une histoire economique et sociale, BAR 554, 1989, 12; F. TARTARI, Am for at e Muzeut arkeologjik te Durresit , Iiiria 12, 2, 1982, 271; A. TONIOLO, 1991, Le anfore di Altino, AV 14, Padova 1991, 15; B. KIRIGIN, Grcko-italske amfore na Jadranu, ArhVest 45, 1994, 15-24, 18.

njihovih prethodnica, služile su prijevozu vina5. Stariji primjerci iz posljed­nje trećine II. st.pr.Kr. i prve četvrtine I. st.pr.Kr. odlikuju se jače zakošenim donjim dijelom ruba prema van, dok klasični oblici s priljubljenim, gotovo okomitim rubom otvora datiraju od početka do kraja I. st.pr.Kr.6.

Od sredine I. st.pr.Kr. pa sve do sredine I. st.pos.Kr. u prijevozu vina upotrebljavaju se amfore slične amforama Lamboglia 2, no donekle modificiranog, karakterističnog oblika: poznate su pod nazivom Dressel 6 A (Kat.br.20-35; T.111,1-4; T.IV,l-4; T.V,1,2)7. Odlikuju se naglašeno dugom i snažnom nožicom masivnog korijena, te zadebljanim otvorom koji je ponekad zakošen gornjim dijelom prema van, ponekad okomit, a ponekad zaobljen. Proizvedene su prvenstveno na picenskoj, ali i na venetskoj obali Jadrana 8.

Ulomci ručki okruglog presjeka karakteristične crvene boje, te čepaste nožice i naglašeno zadebljani obodi pripadaju amforama Dressel 6 B, namijenjenim prijevozu ulja (Kat.br.77-98; T.VIII,6; Т.1ХД-8; Т.ХД-З)9. Proizvedene su u Istri te u Dalmaciji u ponešto izmijenjenim oblicima od sredine I. st.pr.Kr. do početka IV. st.pos.Kr.

Duguljaste, cilindrične amfore Dressel 2-4 cilindričnog vrata s karak­terističnim bifidnim, koljenasto svijenim ručkama, šiljatom nožicom i tankim prstenastim obodom služile su za prijevoz vina; proizvedene su od

5 F. ZEVI, Anfore istriane ad Ostia, AMSIA n.s.15, 1967, 21-33, 23, 27, nt.17; P. BALDACCI, Alcuni aspetti dei commerc i nei territori cisalpini, AttiCeSDIR 1 (1967-68), 1969, 7-50, 13; N. LAMBOGLIA, La nave romana di Albenga, RSL 18, 3-4, 1952,131-237; M.-B. CARRE, M.T. C1PRIANO, Saggi cli scavo a Sevegliano - Le anfore, AqN 56, 1985, 1-24, 6; M.T. CIPRIANO, M.-B. CARRE, Production et typologie des amphores sur la cöle adriat ique de l'ltalie, u: Amphores romaines et histoire economique, Dix ans de recherche, CollEFR 114, 1989, 67-104, 82, amfore Lamboglia 2 nisu izrađivane u Apuliji, kako se smatralo, nego na sjevernijem potezu zapadne jadranske obale, od Picenuma do Veneta.

6 LAMBOGLIA, Sulla cronologia, o.e., fig.11-12. 7 F. ZEVI, Appunti sulle anfore romane , ArchClass 18, 1966, 207-247, 217. 8 A. DEGRASSI, Aquileia e ITstria in etä romana , Scritti vari di antichitä II, Roma 1962, 951-963, uvodi

neadekvatan termin "istarske amfore" za amfore Dressel 6 A. Preuzimaju ga: ZEVI, Anfore istriane, o.e., 29; BALDACCI, Alcuni aspetti, o.e., 12, s rezervom; E. BUCI1I, Banchi di anfore romane a Verona. Note sui commerc i cisalpini, u: Atti del Convegno 11 territorio Veronese in etä romana , AttiAccASLVer (1971), 1973, 531-650, 547; M.-B. CARRE, Les amphores de la Cisalpine et de l 'Adriatique au debut de l 'Empire, MEFRA 97 /1 , 1985, 207-245, 214, lokalizira proizvodnju u P icenumu na temelju epigrafskih i proso-pografskih podataka.

9 ZEVI, Anfore istr iane, o.e., 21-33; W. ALZINGER, Kleinfunde von Aguntum aus den Jahren 1950-52, Wien 1955, cat.145; BALDACCI, Alcuni aspetti, o.e., 7-50; BUCIII, Banchi di anfore, o.e., 547; M. FUCHS, Die römische Amphoren auf dem Magdalensberg I-IV, Diss.Innsbruck 1978, cat. 1099; CARRE, Les amphores , o.e., 217; S. CIPRIANO, Dressel 6 B, u: S. PESAVENTO MATTIOLI, АпГоге r o m a n e a Padova: r i t rovamen-li dalla Gitta, Modena 1992, 44-45; A. STARAC, Morfologija s jevernojadranskih amfora: primjeri iz Istre, Diadora 16-17 (1994-95), 1995, 135-162, 143-145; ID., Napomene o amforama Dressel 6 B, Međunarodni znanstveni skup "Arheološka istraživanja u Istri", 25-28.X 1994, Poreč, Izdanja HAD-a 18, Zagreb 1997, 143-161, 148, t.1-3.

sredine I. st.pr.Kr. u tirenskoj Italiji a potom i u provincijama (Kat.br.99-104; T.X,4-7)10. Povlače se s tržišta u II. st.pos.Kr.

Duge i zadebljane noge amfora od crvene gline dijelovi su hispanskih amfora Dressel 7-11 namijenjenih prijevozu garuma i drugih ribljih proizvoda (Kat.br.105-109; Т.Х1Д-4). Datiraju se od kasnog I. st.pr.Kr. do kraja I. st.pos.Kr.".

Brojnoj i raznorodnoj skupini amfora ravnog dna pripada više uloma­ka uspravnih, plosnatih i višestruko narebrenih ručki, te omanjih, prste­nasto zadebljanih otvora (Kat.br.110-115; T.XI,5-7; Т.ХИ, 1,2,4). Amfore ravnog dna izrađivane su širom Carstva - u Italiji, Hispaniji, Galiji, od sre­dine I. st.pos.Kr. do početka III. st.12, a na istočnom, egejskom Mediteranu i znatno dulje'\ Primjerci iskopani kod Herkulovih vrata pripadaju pretežno proizvodnom krugu središnje zapadne obale Jadrana.

Skupini takozvanih rodskih amfora pripada ulomak vrata i ručki okruglog presjeka s karakterističnim šiljkom na gornjem dijelu i lagano prstenasto zadebljanim otvorom (Kat.br.116; T.XII,3). Ove su amfore za transport vina nastale krajem I. st.pr.Kr. na egejskom području, i korištene su naredna dva stoljeća. Vjerovatno je postojanje većeg broja proizvodnih centara, pa i u Cisalpini1 4.

10 PEACOCK, WILLIAMS, Amphorae, o.e., 105; ZEVI, Appunti, o.e., 207-247; LAMBOGLIA, Sulla cronolo-gia, o.e., 267, lig.25-24; D. VRSALOVIĆ, Arheološka istraživanja u podmorju istočnog Jadrana, Zagreb 1979, 358, T.93, 3-5; T.94; T.95, 1-2; CIPRIANO, CARRE, Production et typologie, o.e., 71.

11 M. BELTRAN LLORIS, Las anforas romanas en Espana, Zaragoza 1970, 388-420, tip I; F. LAUBEN-HEIMER, Les amphores gauloises sous l'Empire: recherches nouvelles sur leur production et leur Chronologie, u: Amphores romaines et histoire economique. Dix ans de recherche, CollEFR 114, 1989, 105-138, 122, 126; P. PASTORE, Dressel 7-11, u: PESAVENTO MATTIOLI, Anfore romane, o.e., 45-46; T. BEZECZKY, Amphorenfunde vom Magdalensberg und aus Pannonien, Kärntner Museumsschriften 74, Archäologische Forschungen zu den Grabungen auf dem Magdalensberg 12, Klagenfurt 1994, 106-108.

12 CARRE, Les amphores, o.e., 229-230; A. TCHERNIA, L'atelier d'amphores de Tivissa et la marque "SEX DOM1TI", Melanges offerts ä Jacques Heurgon, Rome 1976, 973-979; F. LAUBENHEIMER, Amphores gauloises de la region de Nimes, Caesarodunum 12, 1977, 197-226; G. KAPITÄN, Le anfore del relitto romano di Capo Ognina (Siracusa), Recherches sur les amphores romaines, Rome 1972, 243-252; S. CIPRIANO, S. MAZZOCCHIN, P. PASTORE, L'importazione di vino Orientale a Padova nel I sec.d.C., QdAV 13, 1997, 105-109, 105; T. ALDINI, Anfore foropopiliensi, ArcliClass 30, 1978, 242-243; M.G. MAIOLI, M. STOPPIONI, Anfore di produzione romagnola, u: Amphores romaines et histoire economique. Dix ans de recherche, CollEFR 114, 1989, 574-575.

13 H. ROBINSON, Pottery of the Roman Period, The Athenian Agora V, Princeton, New Jersey 1959, 68, P1.15, K i l l ; P1.16, L 31; 84, P1.32, M 323, 324.

14 BALDACGI, Alcuni aspetti, o.e., 105-104, 131; J.Y. EMPEREUR, M. PICON, Les regions de production d'amphores imperiales en Mediterranee Orientale, u: Amphores romaines et histoire economique. Dix ans de recherche, CollEFR 114, 1989, 223-248, 224-225; A. DESBAT, M. PICON, Les importations d'am­phores de Mediterranee Orientale ä Lyon (fin du I s.av.J.-C. et I s. ap.), Recherches sur les amphores grec-ques, BCH suppl.15, 1986, 637-648, 646-648; A. HESNARD, Imitations et raisonnement archeologiqüe: a propos des amphores de Rhodes et de Cos, Recherches sur les amphores grecques, BCH suppl.15, 1986, 69-79, 74; TONIOLO, Le anfore, o.e., 27-28; P. PASTORE, Anfore "tardo rodie", u: PESAVENTO MATTI­OLI, Anfore romane, o.e., 1992, 45-44.

Skupini afričkih amfora pripadaju ulomci zadebljanih nožica i ručki presjeka u obliku slova D (Kat.br. 117-121; Т.ХШД-З). Na sjevernom su Jadranu prisutne od kasnog III. do VI. st., a bile su namijenjene prijevozu ulja ili ribljih proizvoda15.

Amfore poznate pod imenom "Spatheion" ili Late Roman 8 su sjever-noafričkog, tuniskog porijekla, a u našim su krajevima prilično česte u IV.-V. st. (Kat.br.122-125; Т.ХШ,4-7)Ш.

Ranobizantske su amfore (Kat.br. 126; T.XJV,1) u kasnoantičkom razdoblju proizvedene u većem broju različitih i međusobno vrlo udaljenih radioničkih centara na području egejskog bazena. Datiraju se od V. do VII. st.17.

Pored samih amfora, pronađeno je i nekoliko pripadajućih keramičkih poklopaca (Kat.br.139-146; T.XIV,2-8).

Kategorija linije stolne keramike zastupljena je primjerkom crno pre­mazane keramike (Kat.br.147; T.XV,1), ulomcima tanjura egejske (Kat.br.148,149; T.XV,2,4) i sjevernojtalske tere sigilate (Kat.br.150-153; T.XV,5), te čašom tankih, crnih stijenki (Kat.br.154; T.XV,3). Crno glazirana keramika prisutna je u Puli u razmjerno vrlo maloj količini, i to u kasnijem razdoblju proizvodnje, u drugoj polovici I. st.pr.Kr., odnosno razdoblju neposredno nakon osnutka rimske kolonije18. Boja i kvaliteta gline i pre­maza upućuju na to da se vjerovatno radi o kasnoj sjevernoitalskoj imitaciji spomenute forme nastaloj u I. st.pr.Kr., i to u augustovskom razdoblju posljednje trećine I. st.pr.Kr.19. Ulomak dubokog tanjura Kat.br.148 pripada skupini istočnomediteranske sigilate rane skupine A (ES A), formi Hayes 5 A, koja datira od kraja II. st.pr.Kr. do početka I. st.pos.Kr., s kulminacijom u augustovsko doba2 0. Tanjur Kat.br.149 također je egejskog porijekla, ali nešto kasnijeg postanka; pripada skupini istočnomediteranske sigilate

15 B ELT IIA N LLORIS, Las anf'oras romanas , o.e., 543-572; С. PANELLLA, Le anfore, Studi Miseellanei 21, Roma 1973, 463-633; S.J. KEAY, Late Roman Amphorae in the Western Medi terranean. A Typology and Economic Study: the Catalan Evidence, BAR 136, 1984; PEACOCK, WILLIAMS, Amphorae, o.e., 153-165; VRSALOVIĆ, Arheološka istraživanja, o.e., 382-389; N. CAMBI, АпГоге romane in Dalmazia, u: Amphores romaines et histoire economique. Dix ans de recherche, CollEFR 114, 1989, 311-337, 326.

16 PEACOCK, WILLIAMS, Amphorae, o.e., 202, Class 51. 17 ROBINSON, Pottery, o.e., I l l , 114, PI.31, M 302; PI.32, M 323-326; C. SCORPAN, Contribution ä la conais-

sance de cer ta ins types ceramiques romano-byzantins (IVe-VIIe siecles) dans l 'espace istro-ponticpie, Dacia 21 , 1977, 269-297, 278.

18 N. LAMBOGLIA, Per una classificazione preliminare della ceramica campana , Atti tlel primo Congresso Inlernazionale di Studi Liguri (1950), Bordighera 1952, 139-206; J.P. MOREL, Ceramique campanienne . Les formes, Roma 1981; F. MASELLI SCOTTI, Ceramica a vernice nera in Aquileia, AAAd 37, 1991, 303-309; A. STARAC, Pula - rezultati nekih sondažnih istraživanja, IIA 28/1997 (1999) 152-230, T I , 1; T.XIII, 1.

19 G. FIORENTINI, Prime osservazioni sulla ceramica campana nella valle del Po, RSL 29 1-4, 1963, 7-52, 22, 33, Fig.17.

20 J.W. HAYES, Sigillate orientali, Ceramica Une romana nel bacino medi te r raneo (tardo ellenismo e pr imo impero) , Atlante delle forme ceramiche II, Roma 1986, 17.

skupine B (ES B) proizvedene na zapadnoj obali Male Azije od augustejskog doba u postupnoj evoluciji formi (Hayes 3, Hayes 12) do početka VI. st.21. Vremenski je odrediv i ulomak čaše tankih crnih stijenki (Kat.br.154), koji pripada flavijevskom razdoblju posljednje trećine I. st.22.

Obična kućna keramika pronađena u istraživanjima g. 1997.-1998. pretežno pripada rimskom ranocarskom razdoblju, no pronađeni su i ulomci vremenski odredivi u razdoblje ranog srednjeg vijeka V.-VI. st. (Kat.br.155,163,175,181-183; T.XVII,3,5; T.XVIII,2; T.XIX,4)2\ Među rim­skom ranocarskom keramikom za svakodnevnu kuhinjsku upotrebu izdvajaju se ulomak tarionika hrapavog dna (mortarium; Kat.br.156; T.XVI,1), ulomak cjedila (cribrum; Kat.br.157; T.XVI,2) i ulomak vrča tordirane ručke iz prve polovice I. st.pos.Kr. (Kat.br. 166; T.XVII,4)24, dok su daleko najčešći nalazi lonaca (Kat.br.158-161,165,169,170,172-174,176,177,179; T.XVI,3,4; T.XVII,1,2; T.XVIII,3-7; Т.Х1ХД-3). Grubi, crni i crnosmeđi lonci s plitkim mrežastim urezima (Kat.br. 170; T.XVIII,4) ili plitkim vodoravnim rebrima (Kat.br.169,172-174,176,177; T.XVIII,3,5-7; T.XIX,1,2) korišteni su u duljem razdoblju od sredine II. st.pr.Kr. do IV. st.pos.Kr. 25, a kroz dulje su vrijeme u I.-IV. st. korišteni također i narančasti lonci od nešto finije keramike (Kat.br.160,175; T.XVII,1,3). Narančasti lonci karakteristično izvijenog ruba i naglašenog ramena (Kat.br. 159,165; T.XVI,4; T.XVII,2) datiraju se od sredine I. st.pr.Kr. do sre­dine II. st.pos.Kr., dok žuti, fini lonac s ručkama (Kat.br.161) datira u I. st.26. Spomenuti lonci crne ili narančaste boje proizvod su lokalnih keramičkih radionica u Istri ili, najdalje, sjeveroistočnoj Italiji. Za razliku od njih, crvenosmeđi bikonični lonac s ručkicama stisnutim ispod razgrnutog oboda (Kat.br.179; T.XIX,3) uvezen je iz egejskog područja, a datira u raz­doblje kraja I. i početka II. st.pos.Kr.27.

21 HAYES, Sigillate orientali , o.e., 53, 55; J.W. HAYES, Late Roman Pottery, London 1972, 329. 22 Lj. PLESNIČAR-GEC, Thin Walled Pottery from Slovenia, RCRFA 25-26, 1987, 451-464, 458; M.G.

MAIOLI, Ceramica a paret i sottili del Ravennate, Studi Romagnoli 24, 1973, 59-77, 66. 23 B. MARUŠIĆ, Materijalna kultura Istre od 5. do 9. stoljeća, Arheološka istraživanja u Istri i Hrvatskom pri­

morju, Znanstveni skup, Pula, 15-18.IX 1982, Izdanja HAD-a 11, Pula 1987, 81-105; F. JUROŠ-MON-FARDIN, Pokušaj sistematizacije kasnoantičke i ranobizantske ke ramike grube fakture iz profanog objekta u Betigi kod Barbarige, Arheološka istraživanja u Istri i Hrvatskom primorju, Znanstveni skup, Pula, 15-18.rujna 1982, Izdanja HAD-a 11/2, Pula 1987, 209-233.

24 Lj. PLESNIČAR-GEC, Keramika Emonskih nekropol, Dissertationes et monograph iae 20, Ljubljana 1977, 27.

25 PLESNIČAR-GEC, Keramika, o.e., 37; J. HORVAT, Sermin, Prazgodovinska in zgodnjerimska naselbina v severozahodni Istri, Opera Instituti Archaeologici Sloveniae 3, Ljubljana 1997, t.36,3-4.

26 PLESNIČAR-GEC, Keramika, o.e., 37; HORVAT, Sermin, o.e., t.25,13. 27 ROBINSON, Pottery, o.e., PI.7, G 194.

Od uljanica, začudo, pronađen je tek jedan ulomak, i to ne ulomak nekog uobičajenog tipa obične uljanice, nego svijećnjaka s tri uljanice koji u Puli predstavlja razmjerno čest nalaz u gradskim iskopima u ambi­jentu II.-III. st. (Kat.br.203; Т.ХХД)28.

Stakleni predmeti datiraju od ranocarskog (Kat.br.204-211,213; T.XX,2-7; T.XXI,4) do ranosrednjovjekovnog razdoblja (Rat.br.212,214; T.XXI,1,2). Zastupljeni su ulomak vrča iz druge polovice I. st. Isings 37 (Kat.br.204; T.XX,2), ulomak boce (Kat.br.206; T.XX,4), poklopca Isings 66 iz II. st. (Rat.br.209; T.XX,6), posude neodredive forme iz razdoblja I.-III. st. (Kat.br.210; T.XX,7), koničnih čaša iz I. st. forme Isings 41 b (Kat.br.211,213; T.XXI,4), te ulomak pehara Isings 111 iz razdoblja IV.-V. st. (Kat.br.214; Т.ХХ1Д)23.

Koštane izrađevine zastupljene su tek jednom fragmentarno sačuvanom iglom iz I.-II. st. (Kat.br.215; T.XXI,3).

KATALOG

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Keramički građevinski i dekorativni materijal

1. Ulomak imbreksa. Glina crvena, gruba. 27.X/97, kanal uz sjeverni zid. Inv.br. A 27030.

2. Ulomak imbreksa. Glina narančasta, s pijeskom. Debljina 1,2 cm. 23.VI/98, iskop terase uz stepenište, dubina do 1 m. Inv.br. A 27067.

3. Desetak ulomaka imbreksa od crvene keramike. 25.VI/98, iznad groba u nasipu. Inv.br. A 27132.

4. Tri ulomka tegule od crvene keramike. 25.VI/98, iznad groba u nasipu. Inv.br. A 27133.

5. Ulomak ruba tegule. Glina blijedookeržuta, s pijeskom i krupnijim crvenim primjesama. 25.X/97, kanal između dva novija zida na sjevernom rubu gradilišta, dubina 80 cm. Inv.br. A 27047.

6. Nekoliko ulomaka teglila od narančaste keramike. 6.V/98, rušenje istočnog zida skladišta ispod terase uz bedem. Inv.br. A 27174.

7. Ulomak tegule sa žigom u pravokutnoj kartuši: [CAL.CRISPI]NI[LL]E. Glina narančasta, izvana žuta, s pijeskom. Debljina

28 STARAC, Pula - rezultati, o.e., T.XV, 1. 29 C. ISINGS, Roman Glass from Dated Finds, Groningen-Djakarta 1957, 52, 57, 63-68, 85, 92, 139.

tegule 3 cm, visina žiga 3,6 cm, visina slova 2,8 cm. 27.X/97, iz iskopa za lift, na živcu, dubina 60-80 cm. Inv.br. A 27180. (T.I,1)

8. Ulomak cigle ugaonog nosača poda hipokausta u obliku četvrtine kruga. Glina žuta, s pijeskom i krupnijim crvenim primjesama. Dužina stranice 14 cm, visina 6 cm. 25.X/97, Kanal između dva novija zida na sjevernom rubu gradilišta, dubina 80 cm. Inv.br. A 27048. (T.II,1)

9. Ulomak keramičke arhitektonske dekoracije, iznutra šuplje: profilirani sokl s donjim dijelom ukrašenim akantovim listovima. Glina narančasta, puna kalcitnog pijeska, premaz samo izvana, smeđecrn, niskog sjaja. Visina 6,5 cm, širina 9 cm, dužina 6 cm. 6.XI/97, iz nasipa na zapadnom rubu gradilišta. Inv.br. A 27193. (T.I,3)

Freske

10. Ulomak freske s maslinasto zelenom bojom. 14.VII/98, ispuna između dva zida propugnakula južno od Herkulovih vrata. Inv.br. A 27118.

Kamena građevinska dekoracija

11. Ulomak podne pločice od bijelog mramora prošaranog crnim linijama. S donje strane ostaci bijele žbuke. Dimenzije: 9 х 5 х 0,5 cm. 25.VIII/98, nasip nad opločenjem ceste pod terasom. Inv.br. A 27110.

12. Ulomak podne kružno rezane pločice od tamnozelenog mramora isprskanog svijetlozelenim mrljama, dužina 4,5 cm, širina 1,5 cm, debljina 0,5 cm. 15.XII/97, kanal u terasi sjeverno od stepeništa, dubina 50 cm. Inv.br. A 27149. (T.I,2)

13. Ulomak profiliranog sokla od vapnenca. Visina 8 cm, dužina 13 cm, širina 12 cm. 19.VI/98, nasip srušenog potpornog zida na zapadnom rubu gradilišta. Inv.br. A 27194. (T.I,4)

14. Ulomak bijelog mramornog profiliranog sokla. Visina 6,6 cm, duži­na 13,6 cm, širina 5,6 cm. 14.VII/98, ispuna između dva zida propugnaku­la južno od Flerkulovih vrata. Inv.br. A 27117. (T.I,5)

AMFORE

Lamboglia 2

15. Ulomak otvora amfore s trokutastim obodom blago zakošenim donjim dijelom prema van i s gornjim hvatištem ručke. Glina okernarančasta, tvrda, sa sitnim primjesama pijeska, na površini okeržuta. Promjer otvora 17 cm, debljina stijenke 1,5 cm. 10. VII/98, nasip zapadnog podzida. Inv.br. A 27012. (T.II,2)

16. Dva ulomka amfore s naglašenim trbuhom i produženom nogom. Glina blijedonarančasta, izvana blijedožuta, s vrlo sitnim pijeskom. Visina noge 9 cm, debljina stijenki 2 cm. 27.X/97, kanal uz sjeverni zid. Inv.br. A 27028. (T.II,3)

17. Ulomak amfore s trokutasto zadebljanim rubom, zakošenim donjim dijelom prema van. Glina narančasta, s kalcitnim pijeskom. Promjer otvora 14 cm, debljina stijenke 1 cm. 11.V/98, skidanje posljed­njeg dijela nasipa uz bedem, južni ugao prostora, dubina 1,80-2,20 cm. Inv.br. A 27085. (T.II,4)

18. Ulomak amfore s trokutasto zadebljanim rubom, zakošenim donjim dijelom prema van. Glina okeržuta, s pijeskom. Promjer otvora 14 cm, debljina stijenke 1 cm. ll.V/98, skidanje posljednjeg dijela nasipa uz bedem, južni ugao prostora, dubina 1,80-2,20 cm. Inv.br. A 27086. (T.II,5)

19. Ulomak ruba otvora amfore blago zakošenog donjim dijelom prema van. Glina okeržuta, s pijeskom. Promjer otvora 16 cm. 19.VI/98, nasip srušenog potpornog zida na zapadnom rubu gradilišta. Inv.br. A 27201. (T.II,6)

Dressel 6 A

20. Donji dio tijela i veoma široki korijen masivne noge amfore. Glina narančasta, izvana žuta, s pijeskom i krupnim crvenim primjesama. Promjer korijena noge 10 cm, debljina stijenke 1,5 cm. 13.XI/97, iskop temelja sjevernog objekta Circola. Inv.br. A 27008. (T.III,1)

21. Masivna noga amfore, odlomljena na oba kraja. Glina narančasta, izvana žuta, s pijeskom, šupljikava. Promjer korijena noge 11 cm. 10.VII/98, nasip zapadnog podzida. Inv.br. A 27011. (T.III,2)

22. Nekoliko ulomaka amfore s ručkom okruglog presjeka, kruškolikim tijelom i masivnom dugom nogom. Glina okernarančasta, sa sitnim pijeskom, izvana blijedožuta. Promjer korijena noge 9 cm, promjer ručke 4 cm, debljina stijenki 2 cm. 27.X/97, kanal uz sjeverni zid. Inv.br. A 27025. (T.III,3)

23. Nekoliko ulomaka amfore s kruškolikim tijelom i masivnom dugom nogom. Glina narančasta, šupljikava, sa sitnim pijeskom, izvana žutonarančasta. Promjer korijena noge 10 cm, debljina stijenki 2 cm. 27.X/97, kanal uz sjeverni zid. Inv.br. A 27026. (T.III,4)

24. Ulomak donjeg dijela amfore s kruškolikim tijelom i masivnom dugom nogom. Glina narančasta, šupljikava, tvrda, sa sitnim pijeskom. Promjer korijena noge 9 cm, debljina stijenki 1,8 cm. 12.XI/97, iskop za temelje sjevernog objekta Circola. Inv.br. A 27033. (T.IV,1)

25. Dva ulomka amfore s naglašenim ramenom i produženom šiljatom nogom. Glina crvena, izvana okernarančasta, puna pijeska. Promjer

ramena 26 cm, dužina noge 9 cm, debljina stijenki 1,7 cm. 12.XI/97, iskop za temelje sjevernog objekta Circola. Inv.br. A 27034. (T.IV,2)

26. Nekoliko ulomaka amfore s ručkama ovalnog presjeka, kruškolikim tijelom i masivnom dugom nogom. Glina blijedookeržuta, sa sitnim pijeskom i mnogo krupnih crvenih primjesa. Promjer korijena noge 10 cm, dužina noge 23 cm, širina ručke 5 cm, debljina stijenki 2,2 cm. 12.XI/97, iskop za temelje sjevernog objekta Circola. Inv.br. A 27037. (T.IV,3)

27. Nekoliko ulomaka amfore s kruškolikim tijelom i masivnom dugom nogom. Glina okernarančasta, izvana okeržuta, tvrda, šupljikava, sa sitnim pijeskom i crvenim primjesama. Promjer korijena noge 10 cm, debljina stijenki 2 cm. 12.XI/97, iskop za temelje sjevernog objekta Circola. Inv.br. A 27038.

28. Nekoliko ulomaka amfore s kruškolikim tijelom, ručkama okru­glastog presjeka i masivnom dugom nogom. Glina blijedookernarančasta, tvrda, s vrlo sitnim pijeskom. Promjer korijena noge 9 cm, promjer ručke 3,5 cm, debljina stijenki 1,8 cm. 12.XI/97, iskop za temelje sjevernog objekta Circola. Inv.br. A 27039.

29. Tri ulomka amfore s okomito zadebljanim otvorom i ručkom okruglog presjeka. Glina okeržuta, prema površini narančasta, sa sitnim pijeskom. Promjer otvora 18 cm, promjer ručke 4,5 cm, debljina stijenki 1,5 cm. 12.XI/97, iskop za temelje sjevernog objekta Circola. Inv.br. A 27041. (T.V,1)

30. Tri ulomka kruškolike amfore s naglašenim ramenom i dugom, masivnom nogom. Glina narančasta, izvana žuta, s pijeskom. Promjer korijena noge 6 cm, promjer ramena 27 cm, debljina stijenke 0,8 cm. 11.V/98, ispuna između dva zida propugnakula južno od Herkulovih vrata, dubina 3,60-4 m. Inv.br. A 27129. (T.V,2)

31. Dva ulomka amfore s masivnom dugom nogom i ručkom ovalnog presjeka. Glina crvena, na površini narančasta, širina ručke 3,5 cm, prom­jer korijena noge 10 cm, debljina stijenki 1,5 cm. 15.XII/97, kanal u terasi sjeverno od stepeništa, dubina 50 cm. Inv.br. A 27146.

32. Masivna noga amfore. Glina blijedoružičasta, s pijeskom i ponekom crvenom primjesom. Promjer 8 cm. 5.XI/97, iskop kanalizacije ispred glavne zgrade Circola, dubina 50 cm. Inv.br. A 27160. (T.IV,4 )

33. Ulomak masivne noge amfore. Glina narančasta, s kalcitnim pijeskom i ponekom crvenom primjesom. Promjer korijena noge 8 cm. 5.XI/97, iskop kanalizacije ispred glavne zgrade Circola, dubina 50 cm. Inv.br. A 27161.

34. Ulomak masivne noge amfore. Glina crvena, izvana žuta, s pijeskom i krupnim kalcitnim zrnima. Promjer noge 6 cm. 19.VI/98, nasip srušenog potpornog zida na zapadnom rubu gradilišta. Inv.br. A 27199.

35. Ulomak masivne, ravno završene noge amfore. Glina oker­narančasta, s pijeskom. Promjer noge 5,5 cm. 19.VI/98, nasip srušenog potpornog zida na zapadnom rubu gradilišta. Inv.br. A 27200.

Neodređeni ulomci grčko-italskih amfora, amfora Lamboglia 2, Dressel 6 A ili jajolikih jadranskih amfora

36. Ulomak otvora amfore s trokutastim obodom jako zakošenim donjim dijelom prema van i s gornjim hvatištem ručke. Glina okernarančasta, tvrda, sa sitnim primjesama pijeska, na površini okeržuta. Promjer otvora 17 cm, debljina stijenke 1,5 cm. 3.XI/97, iskop temelja iza glavne zgrade Circola, dubina 90 cm. Inv.br. A 27003. (T.VI,1)

37. Ulomak otvora amfore s trokutastim obodom jako zakošenim donjim dijelom prema van i s gornjim hvatištem ručke. Glina narančasta, tvrda, sa sitnim primjesama kalcita. Promjer otvora 12 cm, debljina sti­jenke 0,7 cm. 9.V/98, uz unutarnje lice bedema južno od Herkulovih vrata, dubina 2,80-3,50 m. Inv.br. A 27021. (T.VI,2)

38. Uspravna ručka amfore okruglog presjeka. Glina u sredini narančasta, prema površini žuta, a na površini tamnije oker boje, s pijeskom i krupnim crvenim primjesama. Visina 19 cm, promjer 4,5 cm. 27.X/97, iskop uz južno lice sjevernog ogradnog zida Circola, dubina 50 cm. Inv.br. A 27005. (T.VI,3)

39. Ulomak ručke amfore spljošteno ovalnog presjeka. Glina svijet-lobež, gotovo bijela, s pijeskom i krupnijim crvenim primjesama. Širina ručke 4,5 cm. 9.V/98, uz unutarnje lice bedema južno od Herkulovih vrata, dubina 2,80-3,50 m. Inv.br. A 27022. (T.VI,4)

40. Ulomak ručke amfore okruglog presjeka promjera 4 cm od narančaste gline i nekoliko ulomaka oblih tijela amfora. 27.X/97, kanal uz sjeverni zid. Inv.br. A 27024.

41. Nekoliko ulomaka amfore naglašenog ramena s ručkama okruglog presjeka, istaknutim trbuhom i produženom nogom. Glina crve­na, tvrda, sa sitnim pijeskom. Promjer ramena 27 cm, promjer noge 4 cm, promjer ručke 3,5 cm, debljina stijenki 2,2 cm. 12.XI/97, iskop za temelje sjevernog objekta Circola. Inv.br. A 27035. (T.VI,5)

42. Dva ulomka amfore s donjim hvatištem ručke ovalnog presjeka. Glina blijedožuta, meka i sipka, sa sitnim pijeskom. Širina ručke 5 cm, debljina stijenki 1,7 cm. 12.XI/97, iskop za temelje sjevernog objekta Circola. Inv.br. A 27036.

43. Dva ulomka amfore s donjim hvatištem ručke ovalnog presjeka. Glina blijedookeržuta, sa sitnim pijeskom. Širina ručke 4,5 cm, debljina stijenki 1,7 cm. 12.XI/97, iskop za temelje sjevernog objekta Circola. Inv.br. A 27040.

44. Nekoliko ulomaka amfore s ručkama ovalnog presjeka. Glina okeržuta, sipka i meka, šupljikava, s pijeskom, crvenim i crnim primje­sama. Širina ručke 4 cm, debljina stijenki 1,3 cm. 12.XI/97, iskop za temelje sjevernog objekta Circola. Inv.br. A 27042.

45. Desetak ulomaka amfore. Glina okeržuta, s pijeskom. 25.X/97, kanal između dva novija zida na sjevernom rubu gradilišta, dubina 80 cm. Inv.br. A 27046.

46. Ulomak uspravne ručke ovalnog presjeka. Glina narančasta, tvrda, puna crnog i bijelog pijeska. Širina ručke 3,5 cm. 25.X/97, sonda ispod prostora s mozaikom, dubina do 2,5 m. Inv.br. A 27053. (T.VII,1)

47. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka. Glina okercrvena, izvana okeržuta, s pijeskom. Širina ručke 4,5 cm. 19.XI/98, s vrha bedema. Inv.br. A 27065. (T.VII,2)

48. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka i nekoliko neizrazitih ulomaka tijela. Glina okernarančasta, sa sitnim pijeskom i crvenim prim­jesama. Širina ručke 4,3 cm, debljina stijenki 1,4 cm. ll.V/98, sonda okomita na unutarnje lice bedema, dubina 1,70-4,30 m. Inv.br. A 27075. (T.VII,4)

49. Nekoliko ulomaka amfore s trokutastu zadebljanim rubom, zakošenim donjim dijelom prema van. Glina okeržuta, s pijeskom i crven­im primjesama. Promjer otvora 14 cm, debljina stijenki 1,2 cm. ll.V/98, sonda okomita na unutarnje lice bedema, dubina 1,70-4,30 m. Inv.br. A 27076. (T.VII,3)

50. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka. Glina narančasta, izvana žuta, s pijeskom, kalcitnim zrncima i crvenim primjesama. Širina ručke 4 cm. 12.V/98, južni dio nasipa uz unutarnje lice bedema južno od Herkulovih vrata, dubina 2,20-3,60 m. Inv.br. A 27081. (T.VII,5)

51. Nekoliko ulomaka amfore s trokutasto zadebljanim rubom, zakošenim donjim dijelom prema van, i ručkom ovalnog presjeka. Glina okeržuta, s pijeskom i crvenim primjesama. Promjer otvora 14 cm, širina ručke 4,5 cm, debljina stijenki 1,2 cm. 12.V/98, južni dio nasipa uz unutarnje lice bedema južno od Herkulovih vrata, dubina 2,20-3,60 m. Inv.br. A 27082. (T.VII,6)

52. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka. Glina narančasta, s pijeskom. Širina ručke 4 cm. 13.V/98, uz bedem južno od Herkulovih vrata. Inv.br. A 27093. (T.VII,7)

53. Šiljata noga amfore. Glina narančasta, izvana žuta, s pijeskom i sit­nim crvenim primjesama. Promjer 4 cm. 12.V/98, ulazni prostor s južne strane Herkulovih vrata. Inv.br. A 27096. (T.VIII,1)

54. Ulomak amfore. Glina narančasta, s kalcitnim pijeskom i crvenim primjesama. 13.V/98, ulazni prostor s južne strane Herkulovih vrata. Inv.br. A 27098.

55. Ulomak vrata i ručke ovalnog presjeka amfore. Glina oker­narančasta, izvana okeržuta, s pijeskom. Debljina stijenki 1,5 cm. 10.VII/98, nasip zapadnog poclzida. Inv.br. A 27121.

56. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka. Glina narančasta, prema površini žuta, sa sitnim kvarcitnim pijeskom. Širina ručke 4 cm. 10.VII/98, nasip zapadnog podzida. Inv.br. A 27122.

57. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka. Glina crvena, izvana žuta, s pijeskom. Širina ručke 4 cm. 10.VII/98, nasip zapadnog podzida. Inv.br. A 27123.

58. Ulomak ručke amforice ovalnog presjeka. Glina okernarančasta, s pijeskom. Visina 10 cm, širina ručke 2 cm. 10.VII/98, nasip zapadnog podzida. Inv.br. A 27124.

59. Ulomak duge noge amfore s polukružnim završetkom. Glina narančasta, izvana žuta, sa sitnim pijeskom. Promjer noge 6 cm. 4.VII/98, ispuna između dva zida propugnakula južno od Herkulovih vrata. Inv.br. A 27126. (T.VIII,2)

60. Ulomak duge noge amfore s polukružnim završetkom. Glina narančasta, s pijeskom i crvenim primjesama. 16.VII/98, ispuna između dva zida propugnakula južno od Herkulovih vrata. Inv.br. A 27127.

61. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka. Glina crvena, izvana žuta, s pijeskom. Širina ručke 4 cm. 10.VII/98, nasip nad opločenjem ceste pod terasom. Inv.br. A 27131.

62. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka. Glina okernarančasta, izvana blijedožuta, puna pijeska i crvenih primjesa. Širina ručke 4 cm. 23.X/97, kod zida, iznad mozaika. Inv.br. A 27143.

63. Dva ulomka amfore. Glina blijedožuta, s krupnim crvenim primje­sama. 20.1/95, geomehanička sonda u sjevernom sektoru, dubina 1,5-2 m. Inv.br. A 27150.

64. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka. Glina narančasta, izvana žuta, s pijeskom i krupnim crvenim primjesama, širina ručke 4,5 cm. 20.1/95, geomehanička sonda u sjevernom sektoru, dubina 1,5-2 m. Inv.br. A 27151.

65. Dva ulomka ručke amfore ovalnog presjeka. Glina narančasta, izvana žuta, s pijeskom, širina ručke 4 cm. 3.XI/97, iskop temelja iza glavne zgrade Circola, dubina 0,50-1,50 m. Inv.br. A 27155.

66. Dvadesetak ulomaka amfore. Glina narančasta, izvana žuta, s pijeskom i crvenim primjesama. 9.V/98, uz bedem južno od Herkulovih vrata, dubina 2,80-3,50 m. Inv.br. A 27163.

67. Dvadesetak ulomaka amfore s rubom otvora jako zakošenim donjim dijelom prema van. Glina crvena, izvana narančasta, s kalcitnim pijeskom i crvenim primjesama. Promjer otvora 15 cm, širina ručke 4 cm,

debljina stijenki 1 cm. 9.V/98, uz bedem južno od Herkulovih vrata, dubi­na 2,80-3,50 m. Inv.br. A 27165. (T.VIII,3)

68. Ulomak amfore s rubom otvora jako zakošenim donjim dijelom prema van. Glina crvena, izvana narančasta, s pijeskom. Promjer otvora 15 cm, debljina stijenki 0,8 cm. 9.V/98, uz bedem južno od Herkulovih vrata, dubina 1-3 m. Inv.br. A 27166. (T.VIII,5)

69. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka. Glina žuta, s pijeskom i crvenim primjesama. Širina ručke 3,8 cm. 9.V/98, uz bedem južno od Herkulovih vrata, dubina 1-3 m. Inv.br. A 27167.

70. Ulomak noge amfore s okruglom glavicom. Glina crvena, izvana okernarančasta, s pijeskom. Promjer noge 4,5 cm. 9.V/98, uz bedem južno od Herkulovih vrata, dubina 1-3 m. Inv.br. A 27168. (T.VIII,4)

71. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka. Glina žuta, s pijeskom, širina ručke 5 cm. 8.V/98, uz bedem južno od Herkulovih vrata. Inv.br. A 27169.

72. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka. Glina žuta, s pijeskom, širina ručke 4 cm. 27.X/97, iz iskopa za lift, na živcu, dubina 60-80 cm. Inv.br. A 27179.

73. Gornje hvatište masivne ručke ovalnog presjeka. Glina blije-donarančasta, prema površini žuta, s pijeskom i crnim zrncima. Širina ručke 5 cm, debljina stijenke 1,5 cm. 22.X/97, iskop za temelj na zapadnoj strani Circola nad rimskim zidom, dubina 40 cm. Inv.br. A 27181.

74. Ulomak uspravne ručke amfore ovalnog presjeka. Glina žuta, s pijeskom. Širina ručke 4 cm. 19.VI/98, nasip srušenog potpornog zida na zapadnom rubu gradilišta. Inv.br. A 27197.

75. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka. Glina crvena, izvana bli-jedožuta, puna pijeska. 17.X/97, iskop temelja sa zapadne strane, dubina 40-50 cm. Inv.br. A 27204.

76. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka. Glina okeržuta, s pijeskom. Širina ručke 5 cm. 17.X/97, iskop temelja sa zapadne strane, dubina 40-50 cm. Inv.br. A 27205.

Dressel 6 B

77. Donji dio tijela amfore i kratka cilindrična noga sa stožastom donjom stranom. Glina crvena, s brojnim kalcitnim primjesama. Promjer noge 6 cm, visina noge 4 cm, debljina stijenke 1,3 cm. 13.XI/97, iskop temelja sjevernog objekta Circola. Inv.br. A 27009. (T.VIII,6)

78. Donji dio tijela amfore i kratka cilindrična noga s kalotastom donjom stranom. Glina crvena, s vrlo sitnim kalcitnim pijeskom. Promjer noge 6,5 cm, visina noge 3 cm, debljina stijenke 1,3 cm. 5.XI/97, iskop za kanalizaciju ispred središnje zgrade Circola, dubina 50 cm. Inv.br. A 27013. (Т.1ХД)

79. Donji dio tijela manje amfore s kratkom čepastom nogom. Glina narančasta, iznutra oker boje a izvana žuta, sa sitnim kalcitnim pijeskom. Promjer noge 3,5 cm, visina noge 2 cm, debljina stijenke 1 cm. 5.XI/97, iskop za kanalizaciju ispred središnje zgrade Circola, dubina 50 cm. Inv.br. A 27014. (T.IX,2)

80. Nekoliko ulomaka amfore s oblim, uskim ramenom, uspravnom ručkom okruglastog presjeka i kratkom čepastom nogom. Glina narančasta, puna pijeska i krupnijih crnih primjesa. Promjer noge 6 cm, visina noge 2 cm, promjer ručke 3,5 cm, debljina stijenki 1,5 cm. 27.X/97, kanal uz sjeverni zid. Inv.br. A 27027. (T.IX,3)

81. Ulomak polukružno zadebljanog, širokog ruba amfore. Glina narančasta, tvrda, puna kvarcitnog pijeska. Promjer otvora 15 cm, širina otvora 5 cm. 25.X/97, sonda ispod prostora s mozaikom, dubina do 2,5 m. Inv.br. A 27054. (T.IX,4)

82. Ulomak amfore. Glina crvena, s primjesama sitnog pijeska. Debljina stijenke 1,3 cm. 23.XI/98, s vrha bedema. Inv.br. A 27057.

83. Ulomak ručke okruglog presjeka. Glina narančasta, s pijeskom, širina ručke 3 cm. 23.VI/98, iskop terase uz stepenište, dubina do 1 m. Inv.br. A 27066.

84. Dva ulomka amfore. Glina narančasta, tvrda, sa sitnim pijeskom. Promjer vrata 11 cm, debljina stijenki 0,7 cm. ll.V/98, sonda okomita na unutarnje lice bedema, dubina 1,70-4,30 m. Inv.br. A 27078. (T.IX,5)

85. Nekoliko neizrazitih ulomaka amfora. Glina crvena ili narančasta. 12.V/98, južni dio nasipa uz unutarnje lice bedema južno od Herkulovih vrata, dubina 2,20-3,60 m. Inv.br. A 27079.

86. Ulomak zadebljanog ruba amfore. Glina narančasta, sa sitnim pijeskom. Promjer otvora 12 cm, debljina stijenki 1 cm. 14.VII/98, ispuna između dva zida propugnakula južno od Herkulovih vrata. Inv.br. A 27119. (T.IX,6)

87. Kratka šiljata noga amfore. Glina crvena, izvana okeržuta, s kvarcitnim i kalcitnim pijeskom. Visina noge 6 cm, promjer korijena noge 6 cm. 23.X/97, kod zida, iznad mozaika. Inv.br. A 27141. (T.IX,7)

88. Cilindrična kratka noga amfore. Glina narančasta, s vrlo sitnim pijeskom. Promjer noge 5,5 cm, visina 4,5 cm. 20.1/95, geome­hanička sonda u sjevernom sektoru, dubina 1,5-2 m. Inv.br. A 27152. (T.IX,8)

89. Ulomak kratke čepaste noge amfore. Glina narančasta, s pijeskom. Promjer noge 5 cm, visina 3 cm. 5.XI/97, iskop kanalizacije ispred glavne zgrade Circola, dubina 50 cm. Inv.br. A 27162.

90. Nekoliko ulomaka amfore sa zadebljanim rubom i šiljatim dnom bez noge. Glina narančasta, s pijeskom. 6.V/98, rušenje istočnog zida skla­dišta ispod terase uz bedem. Inv.br. A 27175. (T.X,1)

91. Kratka, ravno završena noga amfore. Glina narančasta, izvana bli-jedožuta, s pijeskom. Visina noge 6 cm, promjer korijena noge 6 cm. 27.X/97, iskop za temelj na zapadnoj strani Circola uz rimski zid, dubina do 1,90 m. Inv.br. A 27184.

92. Ulomak vrata amfore s ručkom okruglog presjeka. Glina narančasta, izvana svijetlije narančasta, s kalcitnim pijeskom. Promjer vrata 9 cm, debljina stijenke 0,8 cm. 12.XI/97, kod mozaika. Inv.br. A 27189.

93. Ulomak ljevkasto zadebljanog ruba amfore. Glina blijedoružičasta, prema površini blijedožuta, sa sitnim kalcitnim pijeskom. Promjer otvora 11 cm. 6.XI/97, zapadno od središnje zgrade Circola, dubina 50 cm. Inv.br. A 27190. (T.X,2)

94. Ulomak amfore nenaglašenog ramena s uspravnom ručkom okruglog presjeka. Glina narančasta, s kalcitnim i crnim pijeskom. Promjer ručke 3,5 cm. 23.Х/97, iznad mozaika 1, između drugog i trećeg rimskog poda. Inv.br. A 27192.

95. Ulomak amfore nenaglašenog ramena s ručkom ovalnog presjeka. Glina narančasta, s pijeskom. Širina ručke 4 cm. 19.VI/98, nasip srušenog potpornog zida na zapadnom rubu gradilišta. Inv.br. A 27195.

96. Ulomak ručke amfore nenaglašenog ramena okruglog presje­ka. Glina narančasta, s pijeskom. Promjer ručke 4 cm. 19.VI/98, nasip srušenog potpornog zida na zapadnom rubu gradilišta. Inv.br. A 27196.

97. Vrat amfore. Glina narančasta, s pijeskom. Promjer 11 cm, visina vrata 20 cm, debljina stijenki 1,3 cm. 20.Х/97, iz nasipa sjeverno od ste­peništa kod Herkulovih vrata, dubina 4 m. Inv.br. A 27209.

98. Ulomak kratke, čepaste noge amfore s prstenom, okruglog završetka. Glina crvena, puna pijeska. Visina noge 3 cm, promjer 4,5 cm. 1.XII/97, srušeni potporni zid na zapadnoj strani. Inv.br. A 27210. (T.X,3)

Dressel 2-4

99. Ulomak koljenasto svijene, bifidne ručke amfore. Glina crvena, tvrda, sa sitnim pijeskom, izvana svijetlosiva. 13.XI/97, iskop temelja sjevernog objekta Circola. Inv.br. A 27010. (T.X,4)

100. Ulomak koljenasto svijene, bifidne ručke amfore. Glina crvena, tvrda, s pijeskom i kalcitnim primjesama. 12.XI/97, iskop za temelje sjevernog objekta Circola. Inv.br. A 27044. (T.X,6)

101. Nekoliko ulomaka amfore cilindričnog tijela. Glina crvena, tvrda, izvana siva, s primjesama sitnog pijeska. Promjer tijela 27 cm, debljina sti­jenki 0,7 cm. 23.XI/98, s vrha bedema. Inv.br. A 27056. (T.X,7)

102. Ulomak bifidne ručke amfore. Glina okernarančasta, s pijeskom. Promjer jedne trake 2 cm. 24.W98, iskop terase, dubina 2,40 m. Inv.br. A 27138.

103. Ulomak cilindričnog vrata amfore, naglašeno odvojenog od koničnog ramena. Glina narančasta, prema površini žuta, s pijeskom. Promjer vrata 10,5 cm, debljina stijenki 1,3 cm. 3.XI/97, iskop temelja iza glavne zgrade Circola, dubina 0,50-1,50 m. Inv.br. A 27156. (T.X,5)

104. Ulomak uspravne bifidne ručke amfore. Glina narančasta, izvana žuta, s pijeskom. Širina ručke 4,3 cm. 19.VI/98, nasip srušenog potpornog zida na zapadnom rubu gradilišta. Inv.br. A 27198.

Dressel 7-11

105. Duga i uska noga amfore, odlomljena na oba kraja. Glina crvena, porozna, sa sitnim kalcitnim primjesama. Visina 17 cm, promjer noge 5 cm. 27.Х/97, iskop uz južno lice sjevernog ogradnog zida Circola, dubina 50 cm. Inv.br. A 27006. (Т.Х1Д)

106. Duga, vretenasta noga amfore. Glina crvena, sa sitnim pijeskom i kalcitnim primjesama. Visina noge 16 cm, promjer 7 cm. 27.Х/97, kanal uz sjeverni zid. Inv.br. A 27029. (T.XI,2)

107. Duga, vretenasta noga amfore, prelomljena na oba kraja. Glina crvena, sa sitnim pijeskom i kalcitnim primjesama. Promjer noge 4,5 cm. 12.XI/97, iskop za temelje sjevernog objekta Circola. Inv.br. A 27043. (T.XI,3)

108. Desetak ulomaka amfore. Glina crvena, s pijeskom i sitnim kalcitnim primjesama. 25.Х/97, kanal između dva novija zida na sjever­nom rubu gradilišta, dubina 80 cm. Inv.br. A 27045.

109. Ulomak duge vretenaste noge amfore, prelomljene na oba kraja. Glina crvena, sa sitnim kalcitnim pijeskom. Promjer noge 4,5 cm. 14.VII/98, ispuna između dva zida propugnakula južno od Herkulovih vrata. Inv.br. A 27120. (T.XI,4)

Amfore ravnog dna

110. Nekoliko ulomaka amfore cilindričnog vrata i srcolikog tijela. Glina crvena, s primjesama sitnog pijeska. Promjer vrata 8 cm, debljina stijenki 0,8 cm. 23.XI/98, s vrha bedema. Inv.br. A 27058. (T.XI,5)

111. Ulomak trakaste ručke amfore. Glina crvena, izvana žuta, šupljikava, s mnogo pijeska. Širina ručke 4 cm. 25.VI/98, na pločniku ispod zapadnog podzida. Inv.br. A 27071. (Т.ХПД)

112. Ulomak trakaste ručke amfore. Glina okernarančasta, izvana žuta, s pijeskom. Širina ručke 4 cm. 10.VII/98, nasip zapadnog podzida. Inv.br. A 27125. (T.XI,7)

113. Ulomak trakaste, dvostruko narebrene ručke. Glina narančasta, sa sitnim pijeskom, širina ručke 3 cm. 6.V/98, rušenje istočnog zida skla­dišta ispod terase uz bedem. Inv.br. A 27176. (T.XII,2)

114. Ulomak amfore s dugim uskim vratom i uspravnom trakastom, dvostruko narebrenom ručkom. Glina narančasta, na površini blijedožuta, sa sitnim kalcitnim pijeskom. Promjer vrata 7 cm, širina ručke 5 cm, visina ručke 16 cm. 27.X/97, iznad mozaika 2, dubina 50 cm. Inv.br. A 27187. (T.XII,4)

115. Ulomak konkavno oblikovanog ruba amfore s cilindričnim vratom. Glina svijetlosmeđa, iznutra narančasta, puna krupnog kalcitnog pijeska. Promjer otvora 11 cm, debljina stijenki 1 cm. 15.XII/97, kanal u terasi sjeverno od stepeništa, dubina 50 cm. Inv.br. A 27147. (T.XI,6)

Rodske amfore

116. Fragmentirani vrat amfore sa slabo naglašenim, blago zadebljanim i proširenim otvorom, i sa šiljatim ispupčenjem na vrhu uspravnih trakastih ručki. Glina crvena, sa sitnim pijeskom; umiješana je i cijela puževa kućica u glinu na ručki. Promjer otvora 6 cm, visina vrata 13 cm, visina ručke 14 cm, širina ručke 3 cm, debljina stijenki 0,7 cm. 23.XI/98, s vrha bedema. Inv.br. A 27023. (T.XII,3)

Afričke amfore

117. Kraća, zdepasta noga amfore. Glina crvena, prema površini tam­nija, izvana blijedooker boje, sa sitnim kalcitnim primjesama. Visina noge 9 cm, promjer 5 cm. 27.X/97, iskop uz južno lice sjevernog ogradnog zida Circola, dubina 50 cm. Inv.br. A 27007. (Т.ХШД)

118. Ulomak ručke amfore presjeka u obliku slova D. Glina okernarančasta, izvana žuta, s pijeskom, širina ručke 3,5 cm. 25.VI/98, iznad groba u nasipu. Inv.br. A 27135.

119. Ručka amfore, polukružno svijena i presjeka u obliku slova D. Glina crvena, na površini smeđa, sa sitnim kalcitnim pijeskom. Visina 11 cm, širina 5 cm. 18.XI/97, iz nasipa. Inv.br. A 27153. (T.XIII,2)

120. Ulomak ručke amfore presjeka u obliku slova D. Glina crvena, izvana bijela, puna pijeska. Širina ručke 5 cm. 17.X/97, iskop temelja sa zapadne strane, dubina 40-50 cm. Inv.br. A 27203. (T.XIII,3)

121. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka s blago naznačenim rebrom. Glina smeđa, prema površini narančasta, puna kalcitnog pijeska. Širina 3,5 cm. 24.XI/97, iz nasipa, dubina 50 cm. Inv.br. A 27215.

Spatheion

122. Ulomak okomito zadebljanog ruba amfore. Glina tamnocrveno-crna, gruba, s pijeskom. Promjer otvora 16 cm, debljina stijenke 1,3 cm. 24.X/97, zid, dubina 70 cm. Inv.br. A 27090. (T.XIII,4)

123. Ulomak zadebljanog ruba amfore. Glina crvena, izvana siva, gruba, s pijeskom. Promjer otvora 10 cm, debljina stijenke 0,6 cm. 14.V/98, procjep između južne strane Herkulovih vrata i zida od spolija. Inv.br. A 27100. (T.XIII,5)

124. Ulomak zadebljanog ruba amfore. Glina crvena, izvana žuta, iznu­tra bijela, s pijeskom. Promjer otvora 10 cm, debljina stijenke 1,3 cm. 25.VI/98, iznad groba u nasipu. Inv.br. A 27136. (T.XIII,6)

125. Šiljata noga amfore; izvana vidljive uzdužne pruge od obrade. Glina crvena, izvana blijedožuta, tvrda, s pijeskom. Visina noge 9 cm, promjer korijena noge 5 cm. 23.X/97, kod zida, iznad mozaika. Inv.br. A 27142. (T.XIII,7)

Ranobizantske amfore

126. Blago tordirani vrat amfore s malo zadebljanim rubom otvora i gornjim hvatištima ručki okruglog presjeka. Glina narančasta, puna krup­nijeg kalcitnog pijeska. Promjer otvora 7 cm, promjer ručke 2 cm, deblji­na stijenke 0,6 cm. 20.X/97, u nasipu sjeverno od stepeništa kod Herkulovih vrata, dubina 1,50 m. Inv.br. A 27202. (T.XIV,1)

Neodređeno

127. Ulomak ručke amfore okruglog presjeka. Glina okernarančasta, izvana okeržuta, sa sitnim pijeskom. Promjer ručke 2,5 cm, visina 10 cm. 24.X/97, zid, dubina 70 cm. Inv.br. A 27087.

128. Ulomak narebrene amfore. Glina narančasta, puna pijeska. Promjer 22 cm, debljina stijenke 0,6 cm. 17.VIII/98, nasip nad opločenjem ceste pod terasom. Inv.br. A 27103.

129. Nekoliko neizrazitih ulomaka amfora. 14.VII/98, ispuna između dva zida propugnakula južno od Herkulovih vrata. Inv.br. A 27116.

130. Desetak neizrazitih ulomaka amfora od crvene i narančaste gline. 11.V/98, ispuna između dva zida propugnakula južno od Herkulovih vrata, dubina 3,60-4 m. Inv.br. A 27128.

131. Ulomak ručke amfore ovalnog presjeka. Glina okernarančasta, s pijeskom. Širina ručke 3 cm. 24.VI/98, iskop terase, dubina 2,40 m. Inv.br. A 27137.

132. Nekoliko ulomaka amfora od narančaste gline. 3.XI/97, iskop temelja iza glavne zgrade Circola, dubina 0,50-1,50 m. Inv.br. A 27154.

133. Ulomak ramena amfore. Glina crvena, na površini smeđa, puna krupnog kalcitnog pijeska. 3.XI/97, iskop temelja iza glavne zgrade Circola, dubina 0,50-1,50 m. Inv.br. A 27157.

134. Ulomak ručke okruglog presjeka. Glina smeđa, na površini crve­na, puna krupnijeg kalcitnog pijeska. Promjer ručke 2,4 cm. 5.XI/97, iskop kanalizacije ispred glavne zgrade Circola, dubina 50 cm. Inv.br. A 27159.

135. Nekoliko ulomaka amfore. Glina narančasta, šupljikava, s pijeskom. 9.V/98, uz bedem južno od Herkulovih vrata, dubina 1-3 m. Inv.br. A 27164.

136. Nekoliko neizrazitih ulomaka amfora od narančaste keramike. 27.X/97, iskop za temelj na zapadnoj strani Circola uz rimski zid, dubina do 1,90 m. Inv.br. A 27186.

137. Ulomak ručke amfore okruglog presjeka. Glina narančasta, izvana blijedožuta, puna pijeska. Promjer 2,5 cm. 29.XI/97, srušeni pot­porni zid na zapadnoj strani, dubina 1,50 m. Inv.br. A 27207.

138. Ručka amfore ovalnog presjeka. Glina narančasta, tvrda, puna kvarcitnog pijeska. Širina 3 cm, visina 9 cm. 9.XII/97, iz nasipa. Inv.br. A 27208.

Poklopci amfora

139. Ulomak blago koničnog poklopca amfore s okruglom ručkicom. Glina okernarančasta, sa sitnim pijeskom. Promjer ručke 1,8 cm, debljina stijenki 0,5 cm. 11.V/98, sonda okomita na unutarnje lice bedema, dubina 1,70-4,30 m. Inv.br. A 27077. (T.XIV,2)

140. Pločasti poklopac amfore s plitkim rebrom po sredini i malom, nepravilnom ručkicom. Glina okeržuta, puna pijeska. Promjer 9 cm. 3.XI/97, iskop temelja iza glavne zgrade Circola, dubina 0,50-1,50 m. Inv.br. A 27158. (T.XIV,3)

141. Pločasti poklopac amfore s čepastom ručkicom i dva paralelna poprečna tanka rebra. Glina okeržuta, tvrda, hrapave površine. Promjer 9 cm, visina 1,3 cm, visina ručke 1,2 cm. 3.XI/97, iskop temelja iza glavne zgrade Circola, dubina 90 cm. Inv.br. A 27002. (T.XIV,4)

142. Pločasti poklopac amfore s čepastom ručkicom i niskim reljefnim motivima. Glina okeržuta, s puno sitnog pijeska. Promjer 9 cm, visina 1,3 cm, visina ručke 1 cm. 16.VII/98, između dva zida kod Herkulovih vrata, dubina 1-2 m. Inv.br. A 27016. (T.XIV,5)

143. Pločasti poklopac amfore s čepastom ručkicom i niskim reljefnim motivom. Glina narančasta, sa sitnim pijeskom. Promjer 10 cm,

visina 1,5 cm, visina ručke 0,8 cm. 16.VII/98, između dva zida kod Herkulovih vrata, dubina 1-2 m. Inv.br. A 27017. (T.XIV,6)

144. Pločasti poklopac amfore s čepastom ručkicom. Glina okeržuta, s puno sitnog pijeska. Promjer 9 cm, visina 1,5 cm, visina ručke 1 cm. 27.X/97, kanal uz sjeverni zid. Inv.br. A 27032. (T.XIV,7)

145. Ulomak pločastog poklopca amfore s ovećom, nepravilnom ručkom. Glina narančasta, prema površini žuta, s pijeskom. Promjer 11 cm, promjer ručke 3 cm, debljina stijenke 1 cm. 22.X/97, iskop za temelj na zapadnoj strani Circola nad rimskim zidom, dubina 40 cm. Inv.br. A 27182. (T.XIV,8)

146. Ulomak pločastog pokopca amfore s čepastom ručkicom i plitkim rebrom. Glina smeđa, s pijeskom. Promjer 10 cm, debljina 1,3 cm, promjer ručke 1,8 cm, visina ručke 2 cm. 29.XI/97, srušeni potporni zid na zapad­noj strani, dubina 1,50 m. Inv.br. A 27206.

CRNO PREMAZANA KERAMIKA

147. Ravno dno bikonične zdjelice na prstenastoj nozi. Glina narančasta, pročišćena, premaz neravnomjerno crno-crven, neujednačenog sjaja, oljušten. Promjer noge 6 cm, visina noge 0,8 cm, promjer dna 9 cm, debljina stijenke 0,5 cm. 16.VII/98, između dva zida kod Herkulovih vrata, dubina 1-2 m. Inv.br. A 27019. (T.XV,1)

TERA SIGILATA

148. Ulomak plitkog tanjura na povišenoj prstenastoj nozi od tere sigilate. Dno ukrašeno iznutra kružno raspoređenim radijalnim zarezima, kružno raspoređenim plitkim utisnutim kružićima u nekoliko zbijenih redo­va, te rijetkim većim kružnim plitkim udubljenjima između ova dva pojasa. Glina narančasta, tvrda, sa sitnim primjesama pijeska, premaz crven, niskog sjaja, mjestimično oljušten. Promjer noge 10,5 cm, visina noge 1 cm, debljina stijenke 1 cm. 3.XI/97, iskop temelja iza glavne zgrade Circola, dubina 90 cm. Inv.br. A 27004. (T.XV,2)

149. Ulomak okomito zadebljanog i kotačićem u nekoliko redova ukrašenog ruba tanjura od tere sigilate. Glina crvena, tvrda, sa sitnim kalcitnim pijeskom, premaz crven, niskog sjaja. Promjer otvora tanjura 22 cm, debljina stijenke 0,6 cm. 25.VI/98, na pločniku ispod zapadnog podzi-da. Inv.br. A 27074. (T.XV,4)

150. Ulomak okomito zadebljanog ruba tanjura od tere sigilate. Glina crvena, tvrda, sa sitnim pijeskom, premaz crven i bez sjaja. Promjer otvo­ra 30 cm, debljina stijenke 0,3 cm. 15.XII/97, kanal u terasi sjeverno od stepeništa, dubina 50 cm. Inv.br. A 27148. (T.XV,5)

151. Ulomak ravnog dna tanjura od tere sigilate. Glina narančasta, premaz tamnije crven i sjajan. Debljina stijenke 0,4 cm. 8.V/98, uz bedem južno od Herkulovih vrata. Inv.br. A 27172.

152. Ulomak ravnog dna tanjura od tere sigilate. Glina narančasta, premaz tamnije crven i sjajan. Debljina stijenke 0,4 cm. 22.X/97, iz nasipa nad mozaikom, dubina do 90 cm. Inv.br. A 27183.

153. Ulomak ravnog dna tanjura od tere sigilate. Glina crvena, premaz crven i bez sjaja. Debljina stijenke 0,6 cm. 25.X/97, iskop za temelj uz antički zid, dubina 1,80 m. Inv.br. A 27212.

KERAMIKA TANKIH STIJENKI

154. Ulomak okomite stijenke čaše od keramike tankih stijenki s koničnim dnom i ručkicom. Stijenka je ukrašena reljefnim stiliziranim biljnim motivom. Glina siva, pročišćena, tvrda, premaz crn, sjajan. Promjer otvora 12 cm, visina ručke 2,8 cm, debljina stijenki 0,2 cm. 25.VIII/98, nasip nad opločenjem ceste pod terasom. Inv.br. A 27115. (T.XV,3)

OBIČNA KUĆNA KERAMIKA

155. Ulomak razgrnutog ruba velike skladišne posude, blago zakošenog nadolje. Rub je na gornjoj strani ukrašen trostrukom valovni-com i urezanom linijom koja kružno prati rub. Glina u sredini sivocrna, prema površinama crvena, a na površini narančasta, zasićena vrlo krupnim kalcitnom zrnima. Promjer otvora 44 cm, debljina stijenke 2 cm. 5.XI/97, iskop za kanalizaciju ispred središnje zgrade Circola, dubina 50 cm. Inv.br. A 27015.

156. Konkavno dno zdjelice na prstenastoj nozi, iznutra ohrapavljeno dodacima plovučca. Glina siva, sa sitnim pijeskom, izvana tamnije siva. Promjer noge 7,8 cm, visina noge 1,2 cm, debljina stijenke 1,2 cm. 19.VI/98, srušeni zid sa zapadne strane, u nasipu. Inv.br. A 27020. (T.XVI,1)

157. Ulomak donjeg, narebrenog dijela posude-cjedila s rupicom. Glina crvena, tvrda, izvana okernarančasta, s pijeskom. Promjer 15 cm, debljina stijenke 0,4 cm. 24.X/97, zid, dubina 70 cm. Inv.br. A 27089. (T.XVI,2)

158. Ulomak ravnog dna lonca s tragovima obrade na kolu. Glina crve­na, puna pijeska. Promjer dna 7 cm, debljina stijenke 0,9 cm. 27.X/97, kanal uz sjeverni zid. Inv.br. A 27031. (T.XVI,3)

159. Ulomak lonca s malim, ravno razgrnutim rubom i konkavnim vratom. Glina narančasta, tvrda, s primjesama pijeska. Promjer otvora 15 cm, debljina stijenke 0,6 cm. 12.V/98, južni dio nasipa uz unutarnje lice bedema južno od Herkulovih vrata, dubina 2,20-3,60 m. Inv.br. A 27080. (T.XVI,4)

160. Ulomak koso razgrnutog ruba lončića. Glina crvena, tvrda, sa sit­nim pijeskom, na rubu pocrnjela od vatre. Promjer otvora 12 cm, debljina stijenke 0,3 cm. 24.X/97, zid, dubina 70 cm. Inv.br. A 27088. (T.XVII,1)

161. Ulomak lončića s razgrnutim rubom i trakastom ručkom. Glina tvrda, narančasta, izvana žuta, s vrlo sitnim pijeskom. Promjer otvora 12 cm, promjer lončića 13 cm, visina ručke 6 cm, širina ručke 2,8 cm, debljina sti­jenke 0,4 cm. 13.V/98, uz bedem južno od Herkulovih vrata. Inv.br. A 27095.

162. Ulomak ručkice okruglog presjeka. Glina narančasta, s pijeskom. Promjer ručke 1,5 cm. 12.V/98, ulazni prostor s južne strane Herkulovih vrata. Inv.br. A 27097. (T.XVIII,1)

163. Ulomak posude s blagom dvostrukom valovnicom. Glina narančasta, sa sitnim pijeskom. Promjer 12 cm, debljina stijenke 0,5 cm. 17.VIII/98, nasip nad opločenjem ceste pod terasom. Inv.br. A 27104. (T.XVIII,2)

164. Ulomak narebrene stijenke. Glina narančasta, s pijeskom, deblji­na stijenke 0,4 cm. 25.VIII/98, nasip nad opločenjem ceste pod terasom. Inv.br. A 27109.

165. Ulomak razgrnutog ruba lončića. Glina narančasta, izvana žuta, ga sitnim pijeskom. Promjer otvora 11 cm, debljina stijenke 0,4 cm. ll.V/98, ispuna između dva zida propugnakula južno od Herkulovih vrata, dubina 3,60-4 m. Inv.br. A 27130. (T.XVII,2)

166. Ulomak tordirane ručke. Glina crvena, izvana blijedožuta, sa sit­nim pijeskom. Promjer 1,8 cm. 6.XI/97, zapadno od središnje zgrade Circola, dubina 50 cm. Inv.br. A 27191. (T.XVII,4)

167. Ulomak ručke posude ovalnog presjeka. Glina okercrvena, s pijeskom. Širina ručke 1,5 cm. 24.VI/98, iskop terase, dubina 2,40 m. Inv.br. A 27139.

168. Ulomak trakaste ručke posude. Glina tamnocrvena, s kvarcitnim pijeskom. Širina ručke 2,4 cm. 24.VI/98, iskop terase, dubina 2,40 m. Inv.br. A 27140.

169. Dva ulomka lonca s okomito zadebljanim rubom, stisnutim vratom i plitkim vodoravnim rebrima na trbuhu. Glina sivosmeđa, na površini sivocrna, puna krupnijih primjesa kvarcita i kalcita. Promjer otvora 15 cm, promjer trbuha 16 cm, debljina stijenke 0,4-0,5 cm. 22.X/97, kod antičkog zida pod mozaikom zapadno od središnje zgrade Circola, dubina 1 m. Inv.br. A 27049. (T.XVIII,3)

170. Ulomak trbuha lonca izvana ukrašenog snopovima plitkih, rom-boidno postavljenih žlijebova. Glina svijetlosiva, izvana crnosiva, puna sit­nih kvarcitnih i kalcitnih primjesa. Promjer posude oko 18 cm, debljina stijenke 0,6 cm. 22.X/97, kod antičkog zida pod mozaikom zapadno od središnje zgrade Circola, dubina 1 m. Inv.br. A 27051. (T.XVIII,4)

171. Ulomak lonca ukrašenog izvana plitkim vodoravnim rebrima. Glina smeđa, izvana crna, s pijeskom i mnogo kalcitnih zrnaca. Debljina sti­jenke 0,6 cm. 25.VI/98, na pločniku ispod zapadnog podzida. Inv.br. A 27073.

172. Ulomak blago narebrenog trbuha lonca. Glina siva, sa sitnim pijeskom. Promjer trbuha oko 25 cm, debljina stijenke 0,7 cm. ll.V/98, skidanje posljednjeg dijela nasipa uz bedem, južni ugao prostora, dubina 1,80-2,20 cm. Inv.br. A 27084. (T.XVIII,5)

173. Nekoliko ulomaka lonca sa stisnutim cilindričnim vratom i raz-grnutim, valovito nabranim rubom. Glina smeđa, izvana crna, tvrda i puna krupnijeg kalcitnog pijeska, oštećena gorenjem. Promjer otvora 23 cm, debljina stijenke 0,5 cm. 24.X/97, zid, dubina 70 cm. Inv.br. A 27091. (T.XVIII,6)

174. Ulomak ravnog dna lonca. Glina tamnosiva, iznutra crvena, tvrda, sa sitnim pijeskom. Promjer dna 18 cm, debljina stijenke 0,7 cm. 14.V/98, procjep između južne strane Herkulovih vrata i zida od spolija. Inv.br. A 27099. (T.XVIII,7)

175. Ulomak zakošenog ruba lonca s uskim vratom. Glina crvena, na rubu pocrnjela od vatre, gruba, s krupnijim kalcitnim pijeskom. Promjer otvora 14 cm, debljina stijenke 0,4 cm. 14.V/98, iz podloge betonske terase s južne strane Herkulovih vrata. Inv.br. A 27101. (T.XVII,3)

176. Dva ulomka lonca s koso razgrnutim rubom i vodoravnim plitkim rebrima na trbuhu. Glina siva, na površini crna, s kalcitnim pijeskom. Promjer otvora 18 cm, debljina stijenke 0,5 cm. 17.VIII/98, nasip nad opločenjem ceste pod terasom. Inv.br. A 27105. (Т.Х1ХД)

177. Dva ulomka lonca s razgrnutim rubom i plitkim vodoravnim rebrima. Promjer otvora 17 cm, debljina stijenke 0,5 cm. 23.X/97, kod zida, iznad mozaika. Inv.br. A 27145. (T.XIX,2)

178. Ulomak ravnog dna. Glina siva, puna krupnog kalcitnog pijeska. Promjer dna oko 12 cm, debljina 0,6 cm. 6.V/98, rušenje istočnog zida skladišta ispod terase uz bedem. Inv.br. A 27177.

179. Ulomak gornjeg dijela bikoničnog lonca s koso razgrnutim rubom i malom uskom ručkicom stisnutom ispod ruba. Glina crvenosmeđa, tvrda, s mnogo pijeska. Promjer otvora 20 cm, promjer trbuha 19 cm, visina ručke 5 cm, širina ručke 1,5 cm, debljina stijenke 0,6 cm. 23.VI/98, nasip iza zapadnog podzida. Inv.br. A 27070. (T.XIX,3)

180. Ulomak ruba koničnog poklopca. Glina sivocrvenkasta, gruba, s primjesama kvarcitnog pijeska. Promjer poklopca 20 cm, debljina stijenke 0,5 cm. 25.XI/98, s vrha bedema. Inv.br. A 27059.

181. Ulomak koničnog poklopca lonca sa stožastom ručkom. Glina crvenosmeđa, tvrda, sa sitnim pijeskom. Promjer ručke 3,8 cm, visina ručke 1,5 cm. 13.V/98, uz bedem južno od Herkulovih vrata. Inv.br. A 27094. (T.XVII,5)

182. Tri ulomka poklopca s jednostrukom valovnicom i vodoravnim plitkim rebrima. Glina smeđa, na površini crna, puna krupnijeg kalcitnog pijeska. Promjer poklopca 22 cm, debljina stijenke 0,8 cm. 25.VIII/98, neposredno nad opločenjem ceste pod terasom. Inv.br. A 27111. (T.XIX,4)

183. Ulomak ruba poklopca ukrašenog plitkim vodoravnim rebrima i jednostrukom valovnicom. Glina smeđa, na površini narančasta, s krupni­jim kalcitnim pijeskom. Debljina stijenke 0,5 cm. 8.V/98, uz bedem južno od Herkulovih vrata. Inv.br. A 27173.

184. Ulomak narančaste keramike. Debljina stijenke 1 cm. 22.X/97, kod antičkog zida pod mozaikom zapadno od središnje zgrade Circola, dubina 1 m. Inv.br. A 27050.

185. Desetak ulomaka neizrazite narančaste i žute keramike. 25.X/97, sonda ispod prostora s mozaikom, dubina do 2,5 m. Inv.br. A 27052.

186. Ulomak keramike. Glina narančasta, s pijeskom. 23.VI/98, iskop terase uz stepenište, dubina do 1 m. Inv.br. A 27068.

187. Ulomak keramike. Glina crvena, izvana blijedožuta, s pijeskom. Debljina stijenke 1,2 cm. 25.VI/98, na pločniku ispod zapadnog podzida. Inv.br. A 27072.

188. Nekoliko neizrazitih ulomaka keramike. Glina crvena ili žuta. ll.V/98, skidanje posljednjeg dijela nasipa uz bedem, južni ugao prostora, dubina 1,80-2,20 cm. Inv.br. A 27083.

189. Nekoliko neizrazitih ulomaka narančaste keramike. 24.X/97, zid, dubina 70 cm. Inv.br. A 27092.

190. Dvadesetak ulomaka narančaste neizrazite keramike. 25.VIII/98, nasip nad opločenjem ceste pod terasom. Inv.br. A 27106.

191. Ulomak keramike. Glina crvenosmeđa, tvrda, glatke površine, s pijeskom. Debljina stijenke 0,6 cm. 23.VI/98, iskop terase uz stepenište, dubina do 1 m. Inv.br. A 27069.

192. Ulomak posude. Glina crvena, tvrda, s vrlo sitnim pijeskom. Promjer 12 cm, debljina stijenke 0,5 cm. 23.X/97, kod zida, iznad mozaika. Inv.br. A 27144. (T.XIX,5)

193. Ulomak posude. Glina smeđa, iznutra crn premaz, tvrda i puna sitnog kvarcitnog pijeska. 8.V/98, uz bedem južno od Herkulovih vrata. Inv.br. A 27171.

194. Desetak ulomaka neizrazite sive, meke i sipke keramike. 25.VIII/98, nasip nad opločenjem ceste pod terasom. Inv.br. A 27108.

195. Ulomak keramike potpuno pocrnjele u vatri. Debljina stijenke 0,7 cm. 23.XI/98, s vrha bedema. Inv.br. A 27060.

196. Tri ulomka neizrazite smeđe keramike. 25.X/97, iskop za temelj uz antički zid, dubina 1,80 m. Inv.br. A 27211.

197. Ulomak posude od tvrde, crvenosmeđe keramike, izvana crne i zaglađene. Debljina stijenke 1 cm. 25.VI/98, iznad groba u nasipu. Inv.br. A 27134.

198. Ulomak posude. Glina smeđa, izvana crna, šupljikava, puna pijes­ka. Debljina stijenke 0,8 cm. 6.V/98, rušenje istočnog zida skladišta ispod terase uz bedem. Inv.br. A 27178.

199. Dva ulomka grube smeđecrne keramike pune krupnih kalcitnih zrna. 27.X/97, iskop za temelj na zapadnoj strani Circola uz rimski zid, dubina do 1,90 m. Inv.br. A 27185.

200. Ulomak iznutra narebrene posude. Glina smeđa, izvana crna, puna krupnih kalcitnih zrnaca. Promjer oko 18 cm, debljina stijenke 0,5 cm. 12.XI/97, kod mozaika. Inv.br. A 27188.

201. Nekoliko neizrazitih ulomaka keramike. 17.VIII/98, nasip nad opločenjem ceste pod terasom. Inv.br. A 27102.

202. Ulomak cigle s rupom u sredini, formirane poput mlinskog kamena. Glina crvena, s pijeskom. Debljina 2,6 cm, promjer rupe 0,6 cm. 8.V/98, uz bedem južno od Herkulovih vrata. Inv.br. A 27170. (T.XIX,6)

ULJANICE

203. Ugao pravokutnog postolja trostrukog svijećnjaka. Glina tvrda, zagasito narančasta, sa sitnim kalcitnim primjesama, izvana neravno­mjeran crvenosmeđi premaz. Visina postolja 4,5 cm, debljina stijenke 0,5 cm. 16.VII/98, između dva zida kod Herkulovih vrata, dubina 1-2 m. Inv.br. A 27018. (Т.ХХД)

STAKLO

204. Dva ulomka plavozelene staklene posude s okomito zadebljanim rubom i s ručkom. Promjer otvora 8 cm. 23.XI/98, s vrha bedema. Inv.br. A 27062. (T.XX,2)

205. Ulomak plavozelene staklene posudice na niskoj prstenastoj nozi. Promjer noge 12 cm. 23.XI/98, s vrha bedema. Inv.br. A 27063. (T.XX,3)

206. Ulomak ravnog ramena plavozelene staklene posude s povišenim vratom. Promjer vrata 5 cm. 23.XI/98, s vrha bedema. Inv.br. A 27064. (T.XX,4)

207. Dva ulomka balzamarija od plavozelenog stakla s uskim vratom i prstenasto zadebljanim rubom otvora. Promjer otvora 2,5 cm. 25.Х/97, iskop za temelj uz antički zid, dubina 1,80 m. Inv.br. A 27213. (T.XX,5)

208. Dva ulomka plavozelenog stakla. 31.VIII/98, nasip nad opločenjem ceste pod terasom. Inv.br. A 27107.

209. Ulomak koničnog poklopca od plavozelenog stakla s ovalnom ručkicom. Visina ručke 1,2 cm, širina ručke 1,5 cm. 25.VIII/98, neposred­no nad opločenjem ceste pod terasom. Inv.br. A 27112. (T.XX,6)

210. Ulomak bijele staklene posudice na niskoj prstenastoj nozi. Promjer noge 7 cm. 23.XI/98, s vrha bedema. Inv.br. A 27061. (T.XX,7)

211. Ulomak ruba čaše od bijelog stakla. Promjer otvora 7 cm. 25.VIII/98, nasip nad opločenjem ceste pod terasom. Inv.br. A 27113.

212. Ulomak ručkice od bijelog prozirnog stakla svijene i stisnute u sredini. Visina 3,5 cm, promjer 0,5 cm. 18.X/97, u nasipu sjeverno od Herkulovih vrata, dubina 2 m. Inv.br. A 27217. (T.XXI,2)

213. Ulomak konične zdjele od maslinastozelenog stakla sa zadebljanim rubom otvora. Promjer otvora 18 cm. 25.Х/97, iskop za temelj uz antički zid, dubina 1,80 m. Inv.br. A 27214. (T.XXI,4)

214. Ulomak noge pehara od tamnoplavog stakla. Promjer noge 10 cm. 25.VIII/98, nasip nad opločenjem ceste pod terasom. Inv.br. A 27114. (Т.ХХ1Д)

KOŠTANI PREDMETI

215. Ulomak koštane igle okruglog presjeka. Na donjem dijelu trag ureza. Promjer 0,7 cm. 4.XI/97, iz nasipa. Inv.br. A 27216. (T.XXI,3)

SKRAĆENICE

AAAd

AMSIA

AqN

ArchClass

ArhVest AttiAccASLVer

AttiCeSDIR

AV BAR

BCH Caesa rodunum

CollEFR Dacia

Diadora Gallia

HA

Iliria Izdanja HAD-a ME FRA MZK

Obavijesti HAD-a QdAV

RCRFA RSL

Studi Romagnoli

Antichitä Altoadriatiche. Atti delle Settimane di Studio aquileiesi, Aquileia-Udine. Atti e Memorie della Societä Istriana di Archeologia e Storia Patria, Parenzo-Trieste. Aquileia nostra. Bolletino dell'Associazione nazionale per Aquileia, Aquileia. Archeologia classica: rivista della Scuola nazionale di Archeologia, pubblicata a cura degli Istituti di Archeologia e Storia dell 'arte greca e romana e di Etruscologia e anti­chitä italiche delPUniversitä di Roma, Roma. Arheološki Vestnik. Acta Archaeologica, Ljubljana. Atti dell 'Accademia di Agricoltura, Scienze e Lettere di Verona, Verona. Atti del Centro studi e documentazione sull'Italia romana , Milano. Archeologia Veneta, Societä Archeologica Veneta, Padova. British Archaeological Reports , In terna t ional Series , Oxford. Bulletin de Corrispondance HellEnique, Athčnes. Caesarodunum. Bulletin de l'Institut d'Etudes Latines et du Centre de Recherches A.Piganiol, Paris. Collection de l'Ecole francaise de Rome, Rome. Revue d'archeologie et d'histoire ancienne, Academie des sciences sociales et politiques de la republique socialiste de Roumanie, Bucuresti. Glasilo Arheološkoga muzeja u Zadru, Zadar. Fouilles et monuments archeologiques en France met ro-politaine, Centre national de la recherche scientifique, Paris. Histria Archaeologica, Časopis Arheološkog muzeja Istre, Pula. Etudes et mater iaux archeologiques, Tirana. Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, Zagreb. Melanges de l'Ecole Francaise de Rome, Rome. Mitteilungen den k.k. Zentral Kommission für Erforschung und Erhaltung der Kunt- und Historischen Denkmale , Wien. Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, Zagreb. Quaderni di archeologia del Veneto, Giunta regionale del Veneto, Canova. Rei Cretariae Romanae Fautorum Acta, Tongres-München. Rivista di Studi Liguri, Istituto internazionale di studi liguri, Museo Bicknell-Bordighera. Studi Romagnoli, Faenza, Lega.

RIASSUNTO

POLA - PORTA ERCOLE 1997-1999 Reperti minuti

Dr. Alka STARAC

In occasione delle indagini archeologiche di tutela condotte sull 'area Porta Ercole negli anni 1997-1998 e stata recuperata anche una determinata quantitä di reperti archeologici mobili di piccole dimensioni. Tra i resti di materiale di costruzione sono inclusi i frammenti della copertura del tetto, di cui una tegola reca parzialmente impresso il marchio della meta del I sec. (n. cat. 7;T.I,1), quidni il frammento di un supporto fittile angolare del pavimento nell ' ipocausto (n. cat. 8; T.II,1), i f rammenti della decorazione architettonica profilata in ceramica ed in pietra (nn. cat. 9, 13, 14; T.I, 3-5), i resti di un affresco (n. cat. 10), nonche piastrelle pavimentali in m a r m o (nn. cat. 11, 12; T.I, 2). Tutti i resti citati appartengono ad una villa u rbana con mosaici pavimentali monocolori, eretta in epoca augustea, ristrut-turata a piü r iprese ed inline abbandonata nei secoli IV-V. II gruppo piü numeroso di reperti e costituito da frammenti di anfore; vi e rappresenta ta una decina di dif-ferenti specie di anfore. I frammenti piü antichi appar tengono alle forme di tran-sizione tra le anfore greco-italiche e le anfore Lamboglia 2 (nn. cat. 36, 37, 49, 51, 67, 68; T. VI, 1, 2; T. VII, 3,4; Т. VIII, 3, 5), е vengono datati in l inea di massima tra gli anni 140-80 a.C. Sono molto simili a questi i f rammenti delle bocche di anfore Lamb6glia 2 con la parte inferiore della bocca l ievemente abbassata (nn. cat. 15-19; T.II, 2-6). Dalla metä del I sec. a. C. e sino alia metä del I sec. d.C. per il trasporto del vino venivano usate le anfore Dressel 6 A (nn. cat. 20-35; T. III, 1-4; T.IV, 1-4; TV, 1, 2). Le anfore istriane Dressel 6 B erano destinate al trasporto dell'olio (nn. cat. 77-98; T. VIII, 6; T. IX, 1-8; T. X, 1-3) e venivano prodotte prevalentemente in Istria dalla metä del I sec. a.C. sino ai secoli III-IV d.C. Le anfore cilindriche di forma allungata Dressel 2-4 servivano per il trasporto del vino e venivano prodotte dalla metä del I sec. a.C. sino al II sec. d.C. nelPItalia tirrenica e in seguito anche nelle provincie (nn. cat. 99-104; T. X, 4-7). I lunghi ed ingrossati piedi delle anfore in argilla rossa sono parti delle anfore ispaniche Dressel 7-11, destinate al trasporto del garum e di altri prodotti ittici (n. cat. 105-109; T. XI, 1-4) e vengono datati dal tardo I sec. a.C. sino alia fine del I sec. d.C.

Al numeroso ed eterogeneo gruppo di anfore con il fondo piatto appartengono piü frammenti di anse e bocche (nn. cat. 110-115; T. XI, 5-7; T. XII, 1,2,4). Gli esem-plari venuti alia luce presso Porta Ercole appar tengono prevalentemente alia cer-chia produttiva relativa alia parte centrale della costa occidentale dell'Adriatico nel II secolo. Al gruppo delle cosidette anfore di Rodi del I-II sec. d.C. appartiene un frammento di collo con le anse (n. cat. 116; T. XII. 3). Al gruppo delle anfore

africane appar tengono i frammenti di piedini ingrossati e di anse dalla sezione a forma della lettera D (n. cat. 117-121; T. XIII, 1-3). Sono presenti nell'Alto Adriatico dal tardo III sec. e sino al VI sec. ed erano destinate al trasporto delFolio o dei prodotti ittici. Le anfore note con il nome di "Spatheion" sono di provenienza nord-africana e sono abbastanza frequenti nelle nostre regioni nei secoli IV-V (nn. cat. 122-125; T. XIII, 4-7). Le anfore del primo periodo bizantino (n. cat. 126; T. XIV, 1) nel periodo tardoantico venivano prodotte nella gran parte dalle diverse e tra loro molto distanti figuline dei centri nel ba t ino egeo. Vengono datate dal V al VII sec. Accanto alle Stesse anfore sono stati rinvenuti anche alcuni rispettivi coperchi in ceramica (nn. cat. 139-146; T. XIV, 2-8). Una categoria di ceramica piü fine, da mensa, e qui rappresenta ta da un esemplare di ceramica a vernice nera apparte-nente all 'epoca augustea (n. cat. 147; T. XV, 1), da frammenti di piatti in terra sigillata egea (nn. cat. 148-149; T. XV, 2, 4) e norditalica (nn. cat. 150-153; T. XV, 5), e infine da un bicchiere dalle pareti sottili, nere (n. cat. 154; T. XV, 3). II frammen-to di un piatto fondo, n. cat. 148, appartiene alia sigillata del Mediterraneo Orientale primo periodo gruppo A, forma Hayes 5 A, datata dalla fine del II sec. a.C. sino all'inizio del I sec. d .C, con culminazione in epoca augustea; il piatto П. cat. 149 appart iene alia sigillata del Mediterraneo Orientale del gruppo B prodotta sulla costa occidentale dell'Asia Minore dall'epoca augustea, con graduale evoluzione clelle forme (Hayes 3, Hayes 12), sino all'inizio del VI dec. E databile anche il fram-mento del bicchiere dalle sottili pareti nere (n. cat. 154), part inente al periodo flavio delPultimo terzo del I secolo.

La ceramica semplice d'uso quotidiano rinvenuta nelle indagini degli anni 1997-1998 appart iene prevalentemente al primo periodo imperiale romano, ma sono stati trovati anche dei frammenti dell'altomedioevo (secoli V-VI) (nn. cat. 155, 163, 175, 181-183; T. XVII, 3, 5; T. XVIII, 2; T. XIX, 4). Tra la ceramica romana del primo periodo imperiale si distinguono un frammento di mortarlum (n. cat. 156; T. XVI, 1), un f rammento di colino (n. cat. 157; T. XVI, 2) e un frammento di boccale con il manico cordonato della prima metä del I sec. d.C. (n. cat. 166; T. XVII, 4) men-tre sono molto piü frequenti i r invenimenti di pentole (nn. cat. 158-161, 165, 169, 170, 172-174, 176, 177, 179; T. XVI, 3-4; T. XVII, 1, 2; T. XVIII, 3-7; T. XIX, 1-3). Le pentole di fattura grezza, di colore nero e neromarrone con incisioni retiformi poco profonde (n. cat. 170; T. XVIII, 4) oppure con basse costolature orizzontali (nn. cat. 169, 172-174, 176, 177; T. XVIII, 3, 5-7; T. XIX, 1, 2) venivano usate durante un lungo periodo che va dalla metä del II sec. a.C. sino al IV d.C. e durante un lungo periodo che va dal I al IV sec. e rano in uso anche le pentole di colore arancione in cerami­ca un po ' piü fine (nn. cat. 160, 175; T. XVII, 1, 3). Le pentole arancione con il carat-teristico orio espanso e con la spalla pronunciata (nn. cat. 159, 165; T. XVI, 4; T. XVII, 2) vengono datate dalla metä del I sec. d.C. sino alia metä del II sec. d .C , men-tre il fine recipiente giallo, ansato (n. cat. 161), viene datato nel I sec. I menzionati recipienti di colore nero oppure arancione sono prodotti delle figuline locali dell'Istria oppure , al piü, dell'Italia nordorientale. A differenza di questi, il recipi­ente biconico rossobruno con le piccole anse strette sotto la tesa espansa (n. cat. 179; T. XIX, 3) era stato importato dall 'area egea, e viene datato nel periodo che va dalla fine del I sec. e l'inizio del II sec. d.C. Per quanto concerne le lucerne e stato

rinvenuto solamente un frammento e cioe il f rammento di un candelabro a tre lucerne, r invenimento che a Pola e abbastanza frequnte negli scavi riguardanti Гагеа u rbana del II-III sec. (n. cat. 203; T. XX, 1). Gli oggetti in vetro vengono datati dal pr imo periodo imperiale (nn. cat. 204-211, 213; T. XX, 2-7; T. XXI, 4) sino al peri­odo altomedioevale (nn. cat. 212, 214; T. XXI, 1-2). Sono qui rappresentat i un fram­mento di boccale Isings 37 della seconda metä del I sec. (n. cat. 204; T. XX, 2), un frammento di bottiglia (n. cat. 206; T. XX, 4), un frammento di coperchio Isings 66 del II sec. (n. cat. 209; T. XX, 6), un frammento di recipiente di forma indefinibile del periodo I-III sec. (n. cat. 210; T. XX, 7), frammenti di bicchieri conici del I sec. di forma Isings 41 b (nn. cat. 211, 213; T. XXI, 4), e infine un frammento coppa Isings 111 dei secoli IV-V (n. cat. 214; T. XXI, 1). Gli oggetti in osso sono presenti solamente con un 'ago del I-II sec. conservatosi f rammentar iamente (n. cat. 215; T. XXI, 3).

т .п

т . ш

AMFORE Neodređeni ulomci grčko-italskih amfora, amfora Lamboglia 2, Dressel 6 A ili jajolikih jadranskih amfora 1 Kat.br.46; 2 Kat.br.47; 3 Kat.br.49; 4 Kat.br.48; 5 Kat.br.50; 6 Kat.br.51; 7 Kat.br.52

0 1 . 5 10 c m i — i — i — i • i i i i i i

AMFORE Neodređeni ulomci grčko-italskih amfora, amfora Lamboglia 2, Dressel 6 A ili jajolikih jadranskih amfora 1 Kat.br.53; 2 Kat.br.59; 3 Kat.br.67; 4 Kat.br. 70; 5 Jiat.br. 68; Dressel 6R6 Kat.br. 77

т . х

т . х и

т . х ш

OBIČNA KUĆNA KERAMIKA 1 Kat.br. 162; 2 Kat.br. 163; 3 Kat.br. 169; 4 Kat.br. 170; 5 Kat.br. 172; 6 Kat.br. 173; 7 Kat.br. 174

т . х х

0 1 2 3 4 5 c m i i i i i i

4 0 1 5 10 c m • • • i i i — i — i — i — i — i

STAKLO 1 Kat.br.214; 2 Kat.br.212; 4 Kat.br.213; KOŠTANI PREDMET 3 Kat.br.213