20-21 KURIKULUM - za WEB.pdf - Dječji vrtić Remetinec

s t r a n i c a | 1

DJEČJI VRTIĆ „REMETINEC“ ZAGREB, Lanište 1d Tel. 65 94 420 mail. [email protected]

Ravnatelj: _ Klasa:601-02/20-02/08 Snježana Mutak, dipl.paed. Urbr.:251-557-04-20-1 ZAGREB, rujan 2020. _ Klasa:601-02/18-04/01 Snježana Mutak, dipl.paed. Urbr.:251-557-01-18-1 ZAGREB, rujan 2018.

s t r a n i c a | 2

SADRŽAJ:

UVOD........................................................................................................ 3.

1. RAZVOJNA VIZIJA……………………………………………………………………………….. 3.

2. MISIJA……………………………………………………………………………………………….. 3.

3. OBILJEŽJA KURIKULUMA: NAČELA I VRIJEDNOSTI..................................

3.

4. PROGRAM.............................................................................................. 5.

5. NOSITELJI PROGRAMA........................................................................... 8.

6. STRATEGIJE I STANDARDI OSTVARIVANJA PROGRAMA – definiranje i osiguravanje kvalitete.................................................................................

9.

7. OBOGAĆIVANJE REDOVNOG PROGRAMA-POSEBNI PROGRAMI................. 18.

8. OD SURADNJE KA PARTNERSTVU............................................................ 20.

9. PROFESIONALNI RAZVOJ NOSITELJA PROGRAMA..................................... 23.

10. VREMENIK AKTIVNOSTI........................................................................ 25.

11. VREDNOVANJE..................................................................................... 25.

LITERATURA ............................................................................................. 33.

s t r a n i c a | 3

UVOD

Suvremeni kurikulumski pristup, apostrofira osobni razvoj djeteta, njegove potrebe, interese i prava uvažavajući sve aspekte strukture procesa i cjelokupnost konteksta kao i aktivnu, partnersku ulogu svih sudionika. *Kurikulum koji je usmjeren na dijete, slijedi tradiciju progresivnog obrazovanja te se okreće samorealizaciji i samoaktualizaciji djeteta, stavljajući naglasak na njegove interese, osobni razvoj i aktivno učenje (prema Elis 2004.).

Respektirajući navedeno te imajući u vidu globalni cilj i svrhu Kurikuluma – sadašnju i buduću dobrobit svakog uključenog djeteta i jednakost obrazovnih šansi, izradili smo vlastiti Kurikulum koji objedinjava i integrira različita, nama značajna polazišta - recentne znanstvene izvore te pozitivne propise i zakonske odredbe kojima je uređen institucionalni odgoj i obrazovanje u predškolskoj djelatnosti, ali i preporuke nadležnih institucija u pogledu primjene protuepidemijskih mjera u aktualnom trenutku borbe protiv epidemije svjetskih razmjera, u kojem se nalazimo..

1. RAZVOJNA VIZIJA

Cjeloživotno učenje, trajni profesionalni razvoj i unaprjeđenje profesionalnih kompetencija svih nositelja procesa u primjeni postavljenih standarda kvalitete rada, s ciljem osiguravanja najbolje moguće sadašnje i buduće dobrobiti za dijete, u svim vrtićkim programima. Načelo sadašnje i buduće dobrobiti djeteta, proisteklo iz razvojne vizije ustanove, izravno korespondira s načelom fleksibilnosti odgojno - obrazovnog procesa u vrtiću, načelom osiguravanja kontinuiteta u odgoju i obrazovanju i načelom otvorenosti za kontinuirano učenje i spremnost na unaprjeđivanje prakse (Nacionani kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, str. 12.-16.).

2. MISIJA Osiguravanje cjelovitosti razvoja, odgoja i učenja djeteta provedbom programa utemeljenih na humanističko-razvojnom pristupu te skrb o osobnoj, emocionalnoj, tjelesnoj, obrazovnoj i socijalnoj dobrobiti svakog djeteta uz uvažavanje kulture različitosti. Omogućavanje ostvarivanja prava djeteta na sudjelovanje, kao i razvoj potencijala za učenje, i usmjerenosti učenju i istraživanju kao izazovu i izvoru pozitivnih iskustava. Kontinuirano promišljanje i vrednovanje standarda kvalitete i strategija rada te pružanje podrške razvoju kompetencija svih stručnih djelatnika, i roditelja.

3. OBILJEŽJA KURIKULUMA: NAČELA I VRIJEDNOSTI 3.1. NAČELA Čine vrijednosna uporišta, a dio su bitnih odrednica kojima se osigurava unutarnja usklađenost svih sastavnica kurikuluma i partnersko djelovanje sudionika u njegovoj primjeni (i promjeni). Slijedom.

s t r a n i c a | 4

3.1.1.Otvorenost za kontinuirano učenje i spremnost na unaprjeđivanje prakse (NKRPOO) - načelo koje je polazište razvojne vizije ustanove. 3.1.2. Fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa u vrtiću omogućuje fleksibilnost u situacijskom integriranju potreba, prijedloga i inicijativa djece i nositelja procesa uvažavajući materijalne, prostorne i organizacijske uvjete te kompetencije nositelja procesa za postizanje svrsishodne adaptibilnosti potrebama djece u odnosu na razvoj njihovih punih potencijala. 3.1.3. Oživotvorenje prava djeteta, posebice zaštitnih i participativnih prava povezanih s pravima djeteta na obrazovanje, načelo koje operacionaliziramo jednostavnim odrednicama: sigurnost i samozaštita, prava i odgovornosti, uključivanje - iznošenje i provjeravanje mišljenja djeteta - osiguravanje utjecaja djeteta na osobni razvoj i učenje, grupnu dinamiku i život u zajednici (u i izvan vrtića) 3.1.4. Individualizacija, integracija i inkluzija 3.1.5. Uvažavanje cjelovitosti razvoja, svih oblika učenja djeteta i njegovu inegrativnu prirodu te kompetencijski okvir 3.1.6. Kontinuitet u primjeni strategija i pristupa uređenih kao temeljni pedagoški standard kvalitete neovisno o promjenjivosti prostornih ili vremenskih uvjeta realizacije vrtićkog odgojno-obrazovnog procesa 3.1.7. Kontinuitet u odgoju i obrazovanju polazeći od načela buduće dobrobiti djeteta, kompetencijskog okvira, paradigme "spremnosti svih" - djeteta i vrtića i škole za tranziciju u formalni obrazovni sustav, kvalitetnim pedagoškim vođenjem procesa u vrtiću, kontinuiranim profesionalnim razvojem nositelja procesa, suradnjom s roditeljima i školom u realizaciji elemenata tzv. tranzicijskih programa 3.1.8. Primjerenost (poticajnost i funkcionalnost) i estetska dimenzija cjelovitog konteksta (Miljak, 2015.) 3.1.9. Suradnja i partnerstvo s roditeljima i širom zajednicom dimenzionirano u odnosu na svrhu suradnje i obilježja, kompetencije i očekivanja suradnika

3.2. VRIJEDNOSTI

Vrijednosti koje integriramo proizlaze iz NKRPOO, a odražavaju humanističke vrijednosti demokratskog društva na pojedinačnoj i društvenoj razini, koje usmjeravaju odgojno-obrazovno djelovanje ka osiguravanju individualne i društvene dobrobiti i opredjeljenju nacionalne obrazovne politike za očuvanje svih oblika baštine i stvaranje društva znanja:

3.2.1. Humanizam i tolerancija na načelima pravednosti (socijalna, emocionalna i građanska kompetencija - prava i odgovornosti, aktivnost i uvažavanje inicijative djeteta)

3.2.2. Identitet (osobni, kulturni i nacionalni identitet koji čini polazište za inetrkulturalnost i multikulturalnost u globalnom vremenu)

3.2.3. Odgovornost (smislen i savjestan odnos između osobne slobode i odgovornosti djeteta)

s t r a n i c a | 5

3.2.4. Autonomija (proizlazi iz oživotvorenja participativnih prava djeteta - inicijativa i oblikovanje aktivnosti, donošenje odluka i vršenje izbora, uviđanje posljedica, iznošenje i zastupanje vlastitog mišljenja)

3.2.5. Kreativnost (poticanje divergentnog mišljenja u svim vrstama aktivnosti, područjima učenja i komunikaciji te poticanje raznovrsnih kognitivno-simboličkih/umjetničkih ekspresivnih modaliteta djeteta)

3.2.6. Znanje (aktivna, istraživalačka, integrativna i imitativna priroda učenja djeteta)

3.2.7. Osposobljenost za stalne promjene i cjeloživotno učenje i razvoj - "učenje učenja"

3.3. OBILJEŽJA KURIKULUMA

U bitnim elementima, kurikulum vrtića integrira i operacionalizira propisane značajke Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje - integriranost, razvojnost, humanistički pristup i sukonstrukcija znanja..., postavljajući kao imperativ dobrobit djeteta, njegov razvoj i učenje, pedagošku oblikovanost pristupa, kontinuitet odgojno-obrazovnog rada u svim segmentima procesa, model odgojitelja koji reflektira demokratske vrijednosti etc.etc. Prema Miljak (2015.), dijete ne može ne učiti te je model odgojitelja za stjecanje stavova i navika podjednako važan, ako ne i značajniji od samih iskustava djeteta, kad bi se ista parcelizirano postavljala kao jedini okvir učenja djeteta.

4. PROGRAM

4.1. NAMJENA PROGRAMA

Namjena/svrha redovnog 10-satnog programa je optimalan razvoj punih potencijala svakog uključenog djeteta u dobi od navršene godine dana do polaska u osnovnu školu, odnosno osiguranje njegove najbolje sadašnje i buduće dobrobiti te potpora, prvenstveno zaposlenim roditeljima, u ostvarenju roditeljske uloge i uspostavljanju usklađenog kontinuiteta obiteljskog i institucionalnog odgojno-obrazovnog djelovanja.

Sukladno čl.15. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 94/13.) redovni program "objedinjava njegu, odgoj, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, prehranu i socijalnu skrb za djecu rane i predškolske dobi na način prilagođen razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima" okvirno usmjereno postavljenim kompetencijskim okvirom odnosno očekivanim ishodima značajnim za tranziciju djeteta u osnovnoškolsko obrazovanje i jednakost obrazovnih šansi. 4.2. ODREĐENJE DOBROBITI I KOMPETENCIJSKI OKVIR U PROGRAMU Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje određuje sastavnice kojima precizira značenje i usmjeravanje programskih strategija ka ostvarivanju dobrobiti za dijete uključujući: osobnu, emocionalnu, tjelesnu, obrazovnu i socijalnu dobrobit djeteta Osobna, emocionalna i tjelesna dobrobit precizirana kao zdravlje djeteta i subjektivan osjećaj zadovoljstva uključuje: razvoj motoričkih vještina, usvajanje higijenskih,

s t r a n i c a | 6

prehrambenih i kretnih navika kao preduvjeta zdravlja, uživanje u različitim aktivnostima i interakcijama, otvorenost za svijet oko sebe i nova iskustva, smirenost i samoprihvaćanje djeteta, samopoštovanje i samosvijest, sposobnost odgode zadovoljavanja potreba (želja), razvoj identiteta, razvoj samostalnosti u aktivnostima i mišljenju, anticipacija posljedica djelovanja i izbora, razmatranje načina njihova ostvarenja, inicijativnost i inovativnost, promišljanje i procjena vlastitih aktivnsoti i postignuća; Socijalna dobrobit uključuje uspješno socijalno funkcioniranje (socijalnu kompetenciju): razumijevanje i prihvaćanje drugih/različitosti, društveno prihvatljivo ponašanje - usklađenost s normama, pravilima i obrascima; uspostavljanje, održavanje i razvijanje odnosa; aktivno sudjelovanje, pregovaranje i konstruktivno rješavanje sukoba; usklađenost djelovanja; etičnost, solidarnost i tolerancija, fleksibilnost i adaptilnost na situacijske promjene; percepcija pripadnosti i značaja u zajednici; percepcija mogućnosti aktivnog doprinosa, mijenjanja ili utjecaja i odgovorno ponašanje prema sebi i drugima; Obrazovna dobrobit u razvijanju potencijala i funkcioniranju djeteta uključuje: radoznalost, inicijativnost, kreativnost i stvaralački potencijal, otkrivanje radosti i koristi učenja, promišljanje o vlastitim i tuđim idejama; argumentirano iznošenje mišljenja, identificiranje različitih izvora učenja i njihove raznovrsne primjene; inicijativnost, organizacija i vođenje projekata; uključenost u aktivnosti, osvješćivanje procesa učenja i upravljanje, preuzimanje odgovornosti i procjena vlastitog učenja. Navedene dobrobiti predstavljaju uređeni europski okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje koje smo preuzeli u odgojno-obrazovnoj vertikali. U okviru redovnog programa precizirali smo ih ishodima kojima težimo u razvoju potencijala djeteta omogućavajući dovoljno raznovrsnih iskustava kako bi svako dijete imalo jednaku šansu razviti očekivane kompetencije sukladno svojim mogućnostima i time imalo "jednake obrazovne startne osnove" u formalnom obrazovanju. Komunikacija na materinskom jeziku → u ranoj i predškolskoj dobi komunikacija na materinskome jeziku osnažuje se osposobljavanjem djeteta za pravilno usmeno izražavanje vlastitih misli, osjećaja, doživljaja i iskustava u različitim, za njega smislenim aktivnostima. Komunikacija na materinskome jeziku uključuje i razvoj svijesti djeteta o utjecaju jezika na druge i potrebi uporabe jezika na pozitivan i društveno odgovoran način. Komunikacija na stranim jezicima → dijete rane i predškolske dobi strani jezik uči u poticajnom jezičnom kontekstu, u igri i drugim za njega svrsishodnim aktivnostima. Za to je najprimjereniji situacijski pristup učenju, koji djetetu omogućuje upoznavanje, razumijevanje i smisleno korištenje stranoga jezika u nizu različitih aktivnosti i situacija. Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju → razvija se poticanjem djeteta na razvijanje i primjenu matematičkog mišljenja u rješavanju problema, u različitim aktivnostima i svakidašnjim situacijama. Prirodoslovna kompetencija podrazumijeva poticanje djeteta na postavljanja pitanja, istraživanje, otkrivanje i zaključivanje o zakonitostima u svijetu prirode te primjenu prirodoslovnog znanja u svakidašnjem životu. Digitalna kompetencija → razvija se upoznavanjem djeteta s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i mogućnostima njezine uporabe u različitim aktivnostima, posebno kao izvorima zabave i učenja. Kao i kod svake medijske pismenosti potrebno je razvijati stavove o primjerenim i neprimjerenim sadržajima, koristima i štetnostima po

s t r a n i c a | 7

zdravlje i razvoj djeteta. Korištenje računala omogućiti će se djecu u godini prije polaska u školu, s obveznom zaštitom pristupa kao i dostupnosti sadržaja. Učiti kako učiti → odnosi se na osposobljavanje djeteta u području osvještavanja procesa vlastitog učenja. Potrebno je preusmjeriti pozornost odgajatelja sa sadržaja poučavanja na procese učenja djeteta te poticanje djeteta na stvaranje strategija vlastitog učenja. Socijalna i građanska kompetencija → ove se kompetencije razvijaju poticanjem djeteta na odgovorno ponašanje, pozitivan i tolerantan odnos prema drugima, međuljudsku i međukulturnu suradnju, uzajamno pomaganje i prihvaćanje različitosti, samopoštovanje i poštovanje drugih te osposobljavanje za učinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa u vrtiću, zajednici i društvu na načelima pravednosti i jednakosti Inicijativnost i poduzetnost → sposobnost djeteta da vlastite ideje iznosi i ostvaruje u različitim aktivnostima i projektima. Uključuje stvaralaštvo, inovativnost i spremnost djeteta na preuzimanje rizika, samoiniciranje i samoorganiziranje vlastitih aktivnosti te planiranje i vođenje vlastitih aktivnosti i projekata. Ujedno čine temelj stjecanja različitih znanja, vještina i sposobnosti djeteta te razvoj njegova samopouzdanja i samopoštovanja. Kulturna svijest i izražavanje → razvija se poticanjem stvaralačkog izražavanja ideja, iskustva i emocija djeteta u nizu umjetničkih područja koja uključuju glazbu, ples, kazališnu, književnu i vizualnu umjetnost. Osnažuju se i razvojem svijesti djeteta o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovom mjestu u svijetu. Motorička kompetencija → podrazumijeva razvoj općih motoričkih sposobnosti, krupne i fine motorike i grafomotorike. Podupire se podržavajućim sportskim događanjima i specijaliziranim programima, kao i korištenjem prirodnih resursa - predmeti, stepeništa, igralište - sprave, (potencijal mogućih „iskoristivih“ situacija je ogroman, značajno je uvažavanje aspekta samozaštite).

Ishodi kao obilježja i indikatori stjecanja kompetencija operacionalizirani su u Vrednovanju.

4.3. ZNAČAJKE STRATEGIJA U REDOVNOM PROGRAMU

Odrednice (naše) razvojno primjerene prakse: Primjena kompetencija odraslih u pedagoškom oblikovanju pristupa usmjerenog na dijete i njegove potrebe (prema artikuliranim ciljevima – u daljnjem tekstu) Uloga odgojitelja/oblikovanost odgojnih postupaka, usmjerena na postizanje globalne poticajnosti procesa te življenja temeljnih humanih vrijednosti, prava i pravila Shvaćanje učenja kao interaktivnog procesa koji uključuje djecu, odrasle, i socijalno okruženje

Bogato strukturirano okruženje i poticajna materijalna sredina koja doprinosi razvoju dječje kreativnosti i stvaralaštva - poticajno oblikovanje tzv. Centara aktivnosti

s t r a n i c a | 8

kao preduvjeta djetetovog slobodnog izbora aktivnosti (prema razvojnim područjima/ kompetencijama) Izgradnja partnerskog odnosa s roditeljima, koji predstavlja najpoželjniji oblik suradnje u ostvarivanju zajedničkog cilja – optimalnog razvoja djeteta, kroz različite i raznovrsne, izravne i neizravne oblike suradnje s roditeljima Tolerancija različitosti i uvažavanje prava sve djece (posebice one s tur i posebnim potrebama) Koncept cjeloživotnog učenja – stručno usavršavanje u cilju primjene suvremenih spoznaja u neposrednom radu s djecom Oživotvorenje prava - demokratske vrijednosti i pluralizam ideja u primjeni

5. NOSITELJI PROGRAMA Nositelji programa su stručni djelatnici i ostali radnici ustanove. Proces se realizira u tri pripadajuća objekta na lokacijama Lanište 1d, Vice Vukova 9 i Nehruov trg 34a. Na lokaciji Lanište 1d uz upravu Ustanove, u redovnom programu za 12 odgojnih skupina, nositelji: 26 odgojitelja - 3 odgojitelja mentora i 6 odgojitelja nositelja obogaćenih posebnih programa integriranih u redovni 10-satni program (sportskog programa i programa ranog učenja engleskog jezika), 3 dodatna odgojitelja za pružanje podrške djeci s razvojnim odstupanjima (TUR) u skupinama redovnog programa, 1 odgojitelj nositelj kraćeg programa ranog učenja engleskog jezika* (zbog protuepidemijske mjere zabrane miješanja djece, ostali programi nisu ustrojeni), 1 njegovatelj te ostalo prateće osoblje na poslovima održavanja higijene i u centralnoj kuhinji.

Na lokaciji Vice Vukova 9 u redovnom programu za 8 skupina djece, nositelji - 16 odgojitelja:

1 odgojitelj mentor i 2 odgojitelja nositelja posebnih integriranih programa (ranog učenja engleskog jezika) te ostalo prateće osoblje na poslovima održavanja higijene i u kuhinji. Na lokaciji Nehruov trg 34/a, u redovnom programu za 6 odgojnih skupina, nositelji - 12 odgojitelja: 2 odgojitelja nositelja obogaćenog integriranog programa (ranog učenja engleskog jezika), 1 dodatni odgojitelj za pružanje podrške djeci s razvojnim odstupanjima (TUR) u skupinama redovnog programa, 1 odgojitelj za rad u kraćem programu predškole tzv. Male škole te 2 odgojitelja nositelja kraćeg programa (ranog učenja engleskog jezika), kao i ostalo osoblje zaduženo za čišćenje i rad u kuhinji. Stručni tim ustanove aktualno čine 1 pedagog u redovnom radu i 1 na zamjeni do 60 dana (zbog osiguravanja kontinuiteta rada), 1 psiholog te 1,5 zdravstvenih voditelja (jedan u punom radnom vremenu – na zamjeni, drugi na radu s pola radnog vremena), kao nositelji programa zaštite zdravlja i kvalitetne prehrane

Početkom pedagoške godine, aktualan broj djelatnika vrtića je 105.

s t r a n i c a | 9

Odobreni nositelji programa za individualizaciju pristupa tj. dodatni odgojitelji za podršku djeci u skupini, u ovoj (2020./21.) pedagoškoj godini - 5 odgojitelja (isključivo odgojitelji s ugovorom na neodređeno puno radno vrijeme).

6. STRATEGIJE I STANDARDI OSTVARIVANJA PROGRAMA - definiranje i osiguravanje kvalitete Prema uvjetima, sadržajima i aktivnostima neposrednog odgojno-obrazovnog rada ostvaruju se ciljevi i zadaće kojima se potiče cjelokupni tjelesni, spoznajni, emocionalni, socijalni i komunikacijski potencijal svakog pojedinog djeteta i učinkovito zadovoljavaju potrebe te oživotvoruju prava djece. U redovnim strategijama pedagoškog pristupa posebnu pozornost posvećujemo standardu kompetencija odgojitelja za uvođenje djeteta u socijalizacijski i društveni kontekst razumijevajući ovaj proces kao kontinuirani okvir u kojemu se stvoreni i njeguju se uvjeti za učenje svakog pojedinog djeteta. Države stranke Konvencije priznaju svakome djetetu pravo na

obrazovanje na temelju jednakih mogućnosti za svu djecu pri čemu će obrazovanje djeteta usmjeriti

prema: a) punom razvoju djetetove osobnosti, nadarenosti, duševnih i tjelesnih sposobnosti; ...d)

pripremi djeteta za odgovoran život u slobodnoj zajednici u duhu razumijevanja, snošljivosti, mira,

ravnopravnosti spolova (čl.28. i čl.29. Konvencije o pravima djece, prema Šeparović, 2014.)

Za motivirano učenje i cjeloviti razvoj djeteta u institucionalnom kontekstu potrebni su preduvjeti sigurnih odnosa među djecom i u interakciji s odraslima, jasnoća očekivanja, sigurno i neugrožavajuće ponašanje (za sebe i druge u zajednici), poticajni i sigurni materijalni uvjeti, osigurana sloboda izražavanja mišljenja i dobivanje povratne informacije o iskazanome... Jasnoća očekivanja (kako bi svi u vrtiću bili sigurni), uspostavlja se postupno, sukladno rastućim razvojnim potencijalima djeteta. Od postavljanja granica i učenje vještinama osobne sigurnosti do usvajanja koncepata preuzimanja odgovornosti, definiranja i redefiniranja pravila življenja u zajednici usmjerenih na vlastitu sigurnost, sigurnost drugih i odgovornost za zajedničku imovinu. U radu s djecom predškolskog uzrasta, intencija je razviti naviku demokratskog življenja (sudjelovanja djeteta) i time (su)uređivati proces globalno i specifično, posebice u aspektu razumijevanja i podržavanja različitosti stilova učenja djeteta. Preporuka - korištenje programske poveznice s programom „Čitanje…“ i redovito valoriziranje procesa istraživanjem/ispitivanjem mišljenja djeteta o življenju u vrtiću!

Usmjerenost na osiguravanje visoke razine kvalitete odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma temeljno je polazište, orijentacija i kontinuirana zadaća svih čimbenika u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (prema NOK – u 2015.) Kako se kvaliteta definira kao „rezultat promišljenog, a ne stihijskog djelovanja potrebno je prema unaprijed utvrđenim/dogovorenim standardima (kriterijima, indikatorima) stalno analizirati postojeću praksu, uočavati i isticati dobre primjere i posebice “kritične točke” te usmjeravati djelovanje pojedinca/ustanove prema unapređivanju “postojećeg najboljeg” i otklanjanju utvrđenih nedostataka“ (NOK, 2015.), kao trajan smo prioritet (ne samo u sklopu redovitog primarnog, već i u posebnim programima), definirali vrtićke standarde, imajući na umu da o njihovoj realizaciji ovisi uspješnost cjelokupnog neposrednog procesa tj. življenja i

s t r a n i c a | 10

rada u vrtiću. Pritom smo, naravno, imali na umu, potrebe djeteta, osobitosti okruženja, kao i kompetencije odgojiteljskih i suradničkih struka u odnosu na zahtjeve (pojedine) profesionalne uloge.

6.1. STANDARDI U PROSTORNO-MATERIJALNOM OKRUŽENJU

PROSTORNI KONTEKST Unutarnji prostori vrtića, su u funkciji cjelovitosti razvoja i odgoja djece tj. istraživanja, otkrivanja i aktivnog učenja (u sigurnom okruženju), ako omogućavaju - STANDARD: Nesmetan tijek svih djetetovih aktivnosti - ne ugrožavaju ni fizičko, kao ni socijalno

funkcioniranje djeteta odnosno skupine

Mobilnost - bolji doživljaj prostora, istraživanje te istovremeno zadovoljavanje “interferirajućih” potreba djece npr. za odmorom i kretanjem

Realizaciju aktivnosti po centarima, u SDB-a djece i njihovo preoblikovanje sukladno potrebama djeteta/procesa, što pretpostavlja:

osiguravanje razvoja svih područja kompetencija (prema EOK-u, uključujući i motoričke)

jasnoću funkcije pojedinog centa uz obilježavanje prema namjeni, koju definiraju djeca, (daju naziv, osmišljavaju obilježja - pisanjem, crtanjem, dodavanjem elemenata…)

zastupljenost i dostupnost raznovrsnih poticaja – strukturiranih i nestrukturiranih, prirodnih

materijala, igračaka i sredstava… uključenost djece pri unošenju promjena – razumijevanje svrhe, podjela odgovornosti, istraživanje

mogućnosti…imajući na umu razvojnu primjerenost

Osmišljavanje prostora dnevnog boravka djece – sukladno aktualnim smjernicama i protuepidemijskim mjerama:

poticanje komunikacije i suradnje unutar (iste) skupine, (respektirajući sigurnost djeteta) omogućavanje zajedničke igre i aktivnosti (većine) djece, grupe djece, igru i aktivnosti u parovima

odnosno individualnu igru i aktivnosti unutar iste skupine uključenost djece u u osmišljavanje i organizaciju zajedničkih aktivnosti – očekuje se kontinuitet u

promišljanju potreba, mogućnosti i osobnih doživljaja djece u tako organiziranim aktivnostima

promišljanje potencijalih opasnosti u odnosu na aktivnosti, primjenu materijala, poticaja ili igračaka - dobno primjereno ograničavanje, kao i osiguravanje prilika za istraživanje i propitivanje

mišljenja djeteta i pružanje povratne informacije

Osamljivanje djeteta – u skladu s iskazanom potrebom Vanjski prostori su u funkciji osiguravanja cjelovitosti djetetova razvoja kao i adekvatnog zadovoljavanja aktualnih i specifičnih potreba, ako osiguravaju:

Provođenje svih prethodno spomenutih načela, koja se odnose na unutarnji prostor, uz

posebno istaknute aspekte: Sigurnost – provjera funkcija/ispravnosti sprava, preglednost nedosup. dijelova dvorišta… Primjena načela nemiješanja djece - poštivanje zona aktivnosti… Stalnost nadzora odraslih, posebice za vrijeme spontanih dječjih aktivnosti Provođenje aktivnosti prema programskim zadaćama i sponatno iniciranih od strane

djeteta/djece Odgovornost, i djece i odraslih, za čuvanje (od uništavanja) iznešenih

sredstava


MATERIJALNI KONTEKST – STANDARD: vrednujemo kao pozitivan kada svojom raznovrsnošću, dostupnošću, primjerenošću i „bogatstvom“:

poziva i potiče na aktivitet svako dijete omogućava istraživanje, manipuliranje, eksperimentiranje, otkrivanje, rješavanje problema… - općenito stjecanje iskustava u neposrednoj interakciji s okruženjem i u skladu s afinitetima i potrebama djeteta ne ugrožava (ni potencijalno) sigurnost djeteta – istaknuta je važnost sigurnog rukovanja i odlaganja materijala, prema vrsti i u skladu s higijenskim standardom uz promišljanje svrhovitosti odnosno pozitivnih i potencijalno štetnih učinaka osigurava korištenje različitih materijala, sredstava i priručnika (glede stručnog rada), AV pomagala – računalo (digitalne kompetencije), pedagoški neoblikovanog materijala, prirodnih elemenata, plakata, umjetničkih reprodukcija... odražava dječju inicijativu (prijedloge djeteta) vezano uz „izvore“ učenja – sukladno rastućim kompetencijama osigurava informiranje i prezentiranje aktualnosti u realizaciji programskih zadaća – projekti, programi, prava djeteta, događanja, teme..*prijedlog tema: prema programima: “Biti veliki roditelj - za malo dijete” i “Pravo djeteta na sigurno i zdravo odrastanje” prezentira dječje stvaralaštvo i dočarava zbivanja u skupini/vrtiću - radovi, izjave djece i odraslih, fotografije… naglašavajući estetsku dimenziju kulture življenja, uređenja i strukturiranja kao i prezentiranja življenja u vrtiću. 6.2. STANDARDI U IZGRADNJI DJELOTVORNIH, SIGURNOSNO - ZAŠTITNIH PONAŠANJA DJETETA U ODNOSU NA SEBE, DRUGE I OKOLINU (STVARI) Pravo na sigurnost je temeljno pravo svakog djeteta, a zadovoljavanje potrebe za sigurnošću, preduvjet aktualizaciji potreba s viših hijerarhijskih razina.

Temeljne zadaće odnose se na osiguravanje optimalnih uvjeta i poticaja za razvoj djeteta u kontekstu očuvanja i unapređivanja zdravlja te tjelesnog i psihološkog integriteta. Integriranim pristupom razvijamo sposobnosti, ponašanja i vještine snalaženja djeteta u odnosu na fizičko i socijalno okruženje. STANDARD – u primjeni se respektiraju važeće protuepidemijske mjere:

Fizičke mjere zaštite – sigurnost unutarnjih i vanjskih prostora, nadzor nad kretanjem nepoznatih osoba, pojačan/stalni nadzor nad kretanjem djece posebice prilikom boravka na „otvorenim“ i u zajedničkim prostorima, kretanje djece s TUR-om i posebnim potrebama… Uočavanje i osvještavanje potencijalno opasnih/rizičnih ponašanja u određenom prostornom kontekstu. Od ključnog je značaja da ta ponašanja uoče, osvijeste i povežu s mogućim neželjenim posljedicama, djeca (a ne samo odgojitelji odnosno odrasli u vrtiću). Vrijedi i obrnuto, važno je da se poželjna ponašanja povežu s poželjnim ishodima, odnosno oživotvorenjem vrijednosti i prava svakog djeteta ponaosob Definiranje temeljnih (elementarnih) pravila – u skupini/vrtiću (modificirana su sukladno uzrastu djece). Pravila definiraju ponašanja u odnosu na zaštitu vlastitog i tuđeg zdravlja i fizičkog integriteta te u odnosu na očuvanje materijalnog okruženja. PRIDRŽAVANJE PROTOKOLA SIGURNOSTI Individualizacija pristupa (praćenje) za djecu s utvrđenim rizicima (u ponašanju) Korištenje svakodnevnih situacija – davanje prilika za „učenje“ odgovornih samozaštitinih ponašanja, uvježbavanje i isprobavanje socijalnih vještina, razvoj prosocijalnih


ponašanja, usmjeravanje ka konstruktivnom rješavanju problemskih situacija, sukoba, ka suradnji i življenju vrijednosti… Prompotno reagiranje na sva ponašanja djeteta koja ugrožavaju njegovu osobnu sigurnost, sigurnost druge djece ili imovinu Ažuriranje podataka o djeci i roditeljima, dovođenju i odvođenju djeteta iz vrtića od strane odrasle punoljetne osobe odnosno javljanja odgojitelju

6.3. POTICANJE PSIHOMOTORNOG RAZVOJA - u specifičnoj organizaciji tj. od „uvjeta do standarda“

GLOBALNI CILJ: Osigurati optimalne uvjete u ograničenim uvjetima pandemije COVID-19 za održavanje uspostavljenog standarda rada u odnosu na potrebe djece u kontekstu razvoja motorike i cjelovitog razvoja djeteta. U ovoj pedagoškoj godini, nastavno na aktualne protuepidemijske mjere i nemogućnost trenutnog korištenja resursa dvorana u dječjem vrtiću, izričit naglasak stavljamo na osiguravanje optimalnih uvjeta za poticanje motoričkog i cjelovitog razvoja djeteta kroz materijalne poticaje i organizirane aktivnosti u sobama dnevnog boravka i za vrijeme boravka na zraku. Konkretizacija slijedom: 1. Osiguravanje uvjeta i primjerenih materijalnih poticaja i aktivnosti za razvoj senzomotorike u jasličkim i mlađim vrtićkim skupinama uvažavajući protuepidemijske mjere 2. Planiranje i osmišljavanje poticajnosti boravka na zraku – organizacija raznolikih, raznovrsnih i zanimljivih aktivnosti i igara djece na zraku, u okviru razvojno primjerenog pristupa za srednje i starije vrtićke skupine primarno iz motoričkog spektra koristeći i resurse rekvizita i uzimajući u obzir interese i inicijative djeteta/djece 3. Dodatna podrška stručnih suradnika odgojno-obrazovnom procesu u sobama dnevnog boravka i u vrijeme boravka na zraku (Praćenje zastupljenosti i poticajnosti aktivnosti i sadržaja) primarno uvažavajući uočene (posebne) potrebe i specifičnosti djece 4. Pružanje podrške u oblikovanju programskih aktivnosti prema iskazanim i/ili uočenim potrebama – povratne informacije, refleksivni dijalog

U slučaju prestanka protuepidemijskih mjera, nastavljamo s aktualizacijom dugogodišnjeg uspostavljenog standarda rada, odn. korištenja resursa dvorana.

6.4. PROGRAM MINIMUMA (predškole) - implementacija skupnog kurikuluma pripreme za školu

GLOBALNI CILJ usmjeren je na osiguravanje potrebnih/prilagođenih uvjeta i primjena svih standarda/strategija usmjerenih na razvoj djetetovih potencijala i komunikacijskih vještina, potrebnih za nove oblike učenja; razvijanje pozitivnih stavova djeteta prema procesu školovanja i učenju kroz afirmaciju vlastitih sposobnosti i osobina te stjecanje temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje. STANDARD: Razvoj svih kompetencija (prema Europskom kompetencijskom okviru), posebice u području socio-emocionalnog razvoja i razvoja samostalnosti (briga za sebe i vl.


zdravlje, odnos prema opasnim situacijama, prosocijalnost, prava i pravila, građanski odgoj – odgoj za demokraciju, samozaštita, upravljanje emocijama, suradnja…): 1. Komunikacija na materinskom jeziku 2. Elementarna komunikacija na stranim jezicima (engleski) 3. Matematičke kompetencije i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji 4. Digitalne kompetencije 5. Učiti kako učiti 6. Socijalne i građanske kompetencije 7. Inicijativnost i poduzetništvo 8. Kulturna svijest i izražavanje 9. Motoričke kompetencije Specifične strategije – uporišne točke djelovanja: Osiguravanje optimalnih/prilagođenih uvjeta za siguran i kvalitetan boravak djeteta: fleksibilnost u pripremi prostora Osiguravanje optimalnih programskih i situacijskih poticaja za razvoj djeteta u kontekstu razvoja kompetencija respektiranje Europskog kompetencijskog okvira odnosno dosadašnjih iskustava i postignuća u sklopu redovitog programa uključenost stručnih suradnika u praćenje ponašanja/razvoja/napredovanja djeteta i rad u programu osiguravanje suradnje s odgojiteljicama u redovitom programu s integriranom pripremom za školu uključenost roditelja u ostvarivanje programa putem alternativnih oblika komunikacije poštujući protuepidemijske mjere

*Napomena: U slučaju lockdown-a aktualizirase prokušani model Vrtića kod kuće – tzv. „Priprema za školu“

6.5. STANDARDI KOMPETENCIJA ODGOJITELJA U PRIMJENI – aktivno istraživački /akcijski pristup

U stvaranju poticajnog cjelokupnog odgojno-obrazovnog konteksta za dijete, u okviru temeljnih strategija i standarda rada, istaknuto mjesto zauzima područje unaprjeđivanja kompetencija odgojitelja u primjeni različitih strategija učenja i poučavanja odnosno projektnog pristupa integriranom, suradničkom i interesom vođenom učenju, u procesu i s ciljem izgradnje cjeloživotnih kompetencija u djeteta. STRATEGIJE UČENJA I POUČAVANJA – STANDARD:

Uvažavaju se različitosti stilova, strategija, oblika učenja – rješavanje problema, istraživanje ideja i hipoteza… Osmišljavaju se, strukturiraju i koriste problemska pitanja, kojima se dijete potiče na promišljanje, provjeravanje i povezivanje umjesto (isključivo) reproduciranja odgovora Postupci u odnosu na dijete, pedagoški se oblikuju/prilagođavaju sukladno razvojnim i individualnim potrebama (nude se aktivnosti s različitim stupnjem složenosti, osiguravaju različite “prilike” za učenje, koriste suvremene metode, načela, pristupi…) Organiziraju se, potiču i podržavaju aktivnosti suradničkog učenja - kooperativne aktivnosti (koje doprinose boljem razumijevanju i međusobnoj suradnji djece)


Koriste se situacijski poticaji i rutine za stjecanje novih i nadogradnju postojećih znanja, promišljajući o ozračju i sigurnosti djeteta Dosljedno se primjenjuju sva načela povezana s razvojem samostalnosti i ustrajnosti (njegovanje nedirektivnosti pristupa) Osigurava se sloboda izbora aktivnosti i partnera u procesu učenja djeteta (u skupini primarno, po isteku protuepidemijskih mjera i izvan skupine tj. i u drugim skupinama) Podržava se inicijativa djeteta u odnosu na različitu organizaciju i izvore učenja Proces se prilagođava specifičnim i posebnim potrebama djece – koriste se dodatni poticaji, prate (pozitivni) efekti Osigurava se izmjena mirnih i dinamičnih aktivnosti

6.6. INTEGRIRANO UČENJE DJETETA - PROJEKTNA METODA RADA

Globalni cilj osiguravanjem poticajnog ozračja i okruženja (prostorno-materijalnog i socijalnog) u skupini i vrtiću, i približavanjem potrebnih „resursa“, poticati cjeloviti razvoj svakog djeteta podržavajući njegove interese i potrebe - aktivno sudjelovanje djeteta (djece) u procesu spoznavanja.

Pozitivna odgojno-obrazovna praksa, uz provođenje već spomenutih načela, apostrofira slijedeće prioritete - STANDARD:

Projektne aktivnosti i sadržaji prilagođavaju se aktualnim i specifičnim potrebama i interesima djeteta Povezuju se sa sa stvarnim životom Osigurava se dobrovoljna participacija - uvažava se mišljenje djeteta (prijedlozi, promjene smjera djelovanja/koraka u projektu…) Potiče se se suradnja (dogovor, razmjena ideja, informacija, zajednički aktivitet…) Koriste se elemenati Nacionalnog programa odgoja obrazovanja za ljudska prava, posebice područja: vrijednosti, odgovornosti, tolerancije, građanskog odgoja... Roditelji se aktivno uključuju u tijek projekta, ali bez izravnog kontakta u aktualnoj situaciji protuepidemiskih mjera (info kutići, materijalno okruženje, WEB stranica vrtića, on-line komunikacija etc.etc.)

VAŽNA NAPOMENA: U prethodne tri pedagoške godine prezentirali smo vrtićke projekte na stručnim aktivima s ciljem povezivanja i razmjene ideja, kao i doprinosa kvalitetnijem vođenju projekata i jačanju odgojiteljskih kompetencija. Ove, takav oblik međusobne podrške i razmjene znanja možemo realizirati tek s popuštanjem protuepidemijskih mjera. Stoga planiramo (još) kvalitetniju realizaciju on-line, na zajedničkoj vrtićkoj platformi (Slack). Dakle, stručne aktive selimo na web – prvi u početnim fazama nastajanja projekata, a drugi pri kraju pedagoške godine s prezentiranim postignućima i ishodima koje je donio pojedini projekt. Povezivanje s vanjskim čimbenicima će u vrijeme pandemije COVID-19 biti isključivo u suradnji s roditeljima, gdje će odgojiteljice u skladu s projektom skupine predlagati određeni posjet i/ili aktivnost putem web stranice vrtića i/ili kutića za roditelje i/ili elektroničke pošte (ovisno o procjeni potreba i mogućnosti). Također, popuštanjem mjera nastojat ćemo što više izravno uključiti roditelje i povezati se s vanjskim čimbenicima kako bismo obogatili okruženje i učinili ga poticajnijim za dijete.


6.7. STANDARDI PEDAGOŠKOG OBLIKOVANJA KOMUNIKACIJE

Pedagoška oblikovanost komunikacije, koja je odgojiteljev osnovni “alat” za rad, imperativ je u procesu koji pretendira biti odgojno-obrazovnim. Samo takva komunikacija osigurava usvajanje i življenje humanih vrijednosti pa tako i oživotvorenje prava i zadovoljavanje potreba djece. STANDARD: Odgojitelj (stručni djelatnik) je emocionalno dobar model (stabilnog ponašanja i pretežno pozitivnog raspoloženja) Odgojitelj je uključen – pažnje usmjerene na djecu Odgojitelj omogućuje usvajanje govora i prepoznavanje stanja i emocija verbalizirajući bitne značajke okruženja i situacija (i one koje nisu „vidljive“ – raspoloženja, želje, emocije, namjere….). Primjenom ovog načela umanjuju se negativne značajke institucionalne prakse i bitno humanizira okruženje. Odgojitelj koristi situacije kao prilike za poticaj na promišljanje, istraživanje, samostalnost, empatiju i suradnju – prema potrebi usmjerava, primjećuje, pohvaljuje (optimalno kako bi pohvala ostala potkrepljujuća, a smjernica ne bi došla prerano i sl. – responzivnost u odnosu na uočeno u djeteta) Odgojitelj prevenira, uočava i reagira na neadekvatna ponašanja, tako da:

Jasno postavlja očekivanja i granice (Pre)usmjerava ponašanje Prepoznaje potrebe („dobre“ namjere) Interpretira neadekvatna ponašanja kao nedostatak potrebnih znanja i iskustava, a ne kao „zločestoću“ – dakle, kada je potrebna takva povratna informacija – kritizira ponašanje a ne dijete U rješavanju sukoba - koristi restituciju, pomaže u dogovoru, ističe očekivanja/granice, potiče na samoevaluaciju (primjena tehnika ovisi o dobi odnosno emocionalnim, spoznajnim i bihevioralnim mogućnostima djece, prirodi konflikata, brojnosti djece u skupini i sl.)

Poseban fokus stavljen je na: Osiguravanje pozitivnog ozračja i potpore profesionalnom i osobnom razvoju.

6.8. PROMOVIRANJE SOCIJALNIH I EMOCIONALNIH KOMPETENCIJA - IZGRADNJA PROTEKTIVNIH PONAŠANJA prilagodba iz prevencijskog programa „RASTEMO ZAJEDNO“

Istaknuta je dimenzija prevencije agresivnosti i nepoželjnih ponašanja putem generalizacije aktivnosti i strategija u djetetove svakodnevne životne kontekste koje čine: vrtić, obitelj, škola, lokalna zajednica… Programom su jasno definirana programska načela, metode, strategije, kocepati… STANDARD:

Educiranost odgojitelja u pedagoškom oblikovanju pristupa tj. odgojnih postupaka – primjena kompetencija u programu Usklađenost s postavkama humanističko razvojnog pristupa - razvojno primjerene prakse – primjena suvremenih metoda i strategija, uvažavanje prava, zadovoljavanje potreba djeteta, sloboda izbora aktivnosti, partnerstvo s roditeljima… Primjenu poticajnog (ABCD) razvojnog modela, (u odnosu na dijete), usmjerenog na razumijevanje osjećaja, razvoj samokontrole, izgradnju sposobnosti kritičkog mišljenja odnosno rješavanja problema, kao i pozitivnog samopoimanja i samopoštavanja te odnosa prema drugima i s drugima (vršnjaci, zajednica…) Osmišljenost raznovrsnih poticaja i aktivnosti i optimaliziranje uvjeta odnosno


obogaćivanje prostorno – materijalnog konteksta i ponuda Korištenje programskih koncepata: “razgovor u krugu”, “dijete dana”, “zakornjačivanje”, “restitucija” Naglašavanje povjerenja odraslog u odgovorno ponašanje djeteta - istaknuta je dimenzija odnosa i interakcija Usmjerenost na uravnoteživanje načela: individualizacije i socijalizacije Kotunirano prilagođavanje/modificiranje bitnih sastavnica programa 6.9. STANDARDI U RADU S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA I TEŠKOĆAMA U RAZVOJU – različiti oblici prilagodbe i individualizacije pristupa S obzirom na značaj uloge vrtića u prepoznavanju i ublažavanju teškoća te zadovoljavanju posebnih potreba koje proizlaze iz specifičnosti interakcije značajki djeteta i značajki sredine, razvoj učinkovitih strategija identifikacijete kvalitetnih i poticajnih programa kontinuirano su prioritetna zadaća u razvoju kvalitete procesa rada (na svim razinama) Istaknute dimenzije: Promicanje humanih vrijednosti i podizanje razine kvalitete života djece, posebice one čije je potrebe otežano zadovoljiti u standardnim uvjetima, imajući na umu načelo usmjerenosti na cjelovit razvoj i dobrobit djeteta:

1. Rano utvrđivanje specifičnosti i posebnih potreba koje proizlaze iz značajki djeteta i okoline odnosno njihova međudjelovanja.

2. Osiguravanje primjerenih intervencija i tretmana u skladu s uočenim potrebama, koristeći sve raspoložive resurse i mogućnosti. Istaknute skupine djece s potencijalnim i/ili aktualnim posebnim potrebama, za koje/u planiramo ostvarivanje svih bitnih razina zadaće (praćenje, prepoznavanje, identifikacija, individualizirano poticanje) su:

1. Novoupisana djeca – djeca u procesu prilagodbe Zbog značaja zadaće te specifičnosti organizacije procesa i uvjeta rada, zadaća je posebno istaknuta i razrađena u sklopu poglavlja (odgojno-obrazovni rad).

2. Djeca predškolskog uzrasta u kontekstu pripreme za školu, posebice djeca kojoj je,

temeljem rješenja nadležnog povjerenstva, određena odgoda upisa u školu u svrhu osiguravanja adekvatne poticajnosti odnosno praćenja napredovanja u cjelini uz (dodatni) naglasak na razvoj vještina rane pismenosti

6.10. KORIŠTENJE I AFIRMACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG POTENCIJALA SITUACIJA tzv. “SVAKODNEVNIH RUTINA”

Predstvlja definirani skup postupaka, metoda i oblika rada u funkciji zadovoljavanja djetetovih primarnih (i specifičnih) potreba (imajući na umu velik udio tih i takvih aktivnosti u realizaciji svih programa odnosno njihovu praktičnu i samoaktualizacijsku vrijednost).

STANDARD u odnosu na poticajnost situacija „rutina“:


Funkcionalnost prostornih i materijalnih resursa – očekuje se: adekvatna organizacija namještaja u odnosu na prohodnost i preglednost (sigurnost u

kretanju) u prostoru odvojenost stolova i osiguravanje ugodnog sjedenja (nekolicine) djece za stolom razmještaj kreveta, kolica, posuda…. koji ne ugrožava sigurnost prilikom kretanja

odnosno odmora djece Poticajnost komunikacije – pretpostavlja primjenu svih načela, naglašeno: Korištenje pohvala, verbalizacija sadržaja/situacije, proširivanje verbalnog izraza,

korištenje kulturoloških fraza… poticanje osjetila (kušanje, mirisanje, okusi…), poticanje samostalnosti – načela samoposluživanja… Osiguravanje ugodnog ozračja: pružanje dobrog emocionalnog modela korištenje glazbe Uvažavanje djetetova individualnog «ritma» i mogućnosti: “prirodni” prijelaz iz aktivnosti ka pojedinoj rutini (obroci, BNZ, odmor, higijena…) poštivanje individualnog tempa djeteta poticanje razvoja socijalnih vještina (nadasve čekanje na red) poticanje usvajanja slijeda/sekvenci – obroci, higijena, odmor… 6.11. STANDARDI U ORGANIZACIJI DNEVNOG ODMORA DJECE

Fleksibilna organizacija i pristup usmjeren na prepoznavanje i zadovoljavanje aktualnih potreba djeteta, predstavlja važan faktor prevencijskog djelovanja. Adekvatnom realizacijom, osiguravamo kvalitetu i spječavamo da postane „problem“. STANDARD se odnosi na: Primjenu načela fleksibilnosti u pristupu i organizaciji „izvedbe“ - uvažavanje individualnih

potreba djece (bez prisustva osobnih stavova i implicitnih pedagogija) Kvalitetnu prostornu organizaciju, koja osigurava neometanost – za spavače i nespavače Realizaciju poticajnih - mirnijih aktivnosti s djecom i na inicijativu djece koja ne spavaju,

naglasak stavljamo na suigračku ulogu odgojitelja

6.12. STANDARDI U ORGANIZACIJI AKTIVNOSTI S DJECOM NA VANJSKIM PROSTORIMA

Boravak djece na zraku definiramo kao sastavnicu neposrednog procesa, imajući na umu poticajnost - primarno u osiguravanju motoričkog aktiviteta za svu djecu, ali i kao izazova dječjoj radoznalosti i društvenosti, uzimajući u obzir interese i inicijative djeteta/djece. Prioritet predstavlja smanjivanje rizika od ozljeđivanja, osiguravanjem stalnosti nadzora. STANDARD: Svakodnevna realizacija (minimalno 30 minuta u aktivnostima na otvorenom), osim u

ekstremnim vremenskim prilikama (definira zdr.voditelj) Briga o sigurnosti djece Promišljanje poticajnosti otvorenih prostora - organizacija raznolikih, raznovrsnih i

zanimljivih aktivnosti i igara djece na zraku, u okviru razvojno primjerenog pristupa (motorika je prioritet, ali osiguravaju se i ujedinjuju različita područja učenja)


Promišljanje odgovornosti kroz odgojiteljsku ulogu Modifikacija postupaka koji će doprinijeti boljem razumijevanju i pristupanju individualnim

potrebama djeteta – inhibirana djeca, djeca s posebnim potrebama, teškoćama u razvoju…

6.13. STANDARDI U PRILAGODBI DJECE NA BORAVAK U JASLICAMA / VRTIĆU S obzirom da se pretežito radi o ranom uzrastu djece u kojem se razvojno očekuje intenzivnija separacijska anksioznost te najčešće o roditeljima bez značajnijeg roditeljskog iskustva, prilagodba nikada nije jednostavna ni djetetu, ni roditeljima, ni odgojiteljima. To je izuzetno emocionalan period u kojem svi (sudionici) trebaju svu i svaku moguću podršku – međusobno povezivanje uz osiguravanje najbolje moguće kvalitete tj. „optimalnih“ uvjeta za prihvat djeteta u vrtić/skupinu odn. uspješno ostvarivanje prilagodbe djeteta. Nastavno, PLANIRAMO održavati postignute pedagoške standarde modificirajući organizacijski aspekt zadaće u skladu sa smjernicama HZJZ-a kako bismo ostvarili i prevencijsku komponentu s obzirom na aktualnu pandemiju. Tako i u ovoj pedagoškoj godini akcent stavljamo na dodatno praćenje „strateških točaka“ bitnih za evaluaciju kvalitete. Slijedom, STANDARD se odnosi na: Neposrednu uključenost roditelja u proces prilagodbe - tzv. „otvorena vrata“ i/ili

uključenost u rad skupina Postupnost produžavanja boravka djeteta u skupini (prema operacionaliziranim

kriterijima postupnosti) Individualizaciju pristupa – ponašanja koja ukazuju na teškoće prilagodbe (po isteku

prvog odnosno drugog mjeseca od početka polaženja jaslica/vrtića); uključivanje stručnih suradnika zdravstvenog voditelja, psihologa i pedagoga u intervencije, u skladu s uočenim potrebama.

*Opaska: Novoupisanom djecom smatramo svu djecu koja se po prvi puta nalaze u kontekstu našeg vrtića, neovisno o njihovim prethodnim vrtićkim iskustvima i/ili administrativnom statusu

7. OBOGAĆIVANJE REDOVNOG PROGRAMA - POSEBNI PROGRAMI 7.1. PROGRAM CJELODNEVNOG RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA

Ciljevi i zadaće programa: Sukladno Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja predškolske djece (1991.) program je usmjeren ka uvažavanju prava i zadovoljavanju aktualnih i specifičnih potreba i interesa, u odnosu na ciljeve i zadaće: Senzibilizirati dijete za jezik, običaje i kulturu drugog naroda – postupno uvođenje

engleskog jezika (hrvatski je primaran) Razvijati pozitivne stavove i trajnu motivaciju za učenje stranog jezika Razvijati vještine komuniciranja na stranom jeziku – u aktualnom razvojnom trenutku i

perspektivi školskog sustava Osiguravati adekvatne poticaje i okruženje za cjelokupni razvoj djeteta, posebno one

povezane s potrebom sporazumijevanja na engleskom jeziku


Konkretizacija programa sastavnica je Godišnjeg programa rada ustanove.

7.2. KRAĆI PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA

Cilj programa:

Upoznavanje djece s engleskim jezikom Razvijanje i poticanje interesa i sposobnosti komunikacije na engleskom jeziku


7.3. CJELODNEVNI SPORTSKI PROGRAM

Ishodišta: Svakodnevno kretanje nužno je za cjelovit i harmoničan razvoj djeteta. Kretanje jača tjelesni i živčani sustav i tako unapređuje zdravlje. Kretanje je djetetu radost.

Ciljevi: Stvaranje navike svakodnevnog tjelesnog vježbanja Razvoj pozitivnog odnosa prema vježbanju, bavljenju sportom u odnosu na sebe i druge

Zadaće: Cjelovito zadovoljavanje potreba djeteta za kretanjem, igrom, izražavanjem i

druženjem Razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti i vještina Usvajanje specifičnih znanja o elementima sporta Razvoj svijesti djeteta o ulozi tjelesnog vježbanja Proširivanje spoznaja o ljudskom tijelu, o važnosti zdrave prehrane Formiranje pozitivnih stavova prema vlastitom tijelu i zdravlju uopće Stvaranje navika zdravog života Jačanje kompetencije, samostalnosti i samopouzdanja Poticanje grupne povezanosti Razvoj empatije i altruizma


7.4. PROGRAM PREDŠKOLE INTEGRIRAN U REDOVNE SKUPINE

Imajući na umu zakonska određenja, suvremene spoznaje o djetetu i njegovu razvoju, osobitosti vrtićkog i šireg društvenog okruženja, osmislili smo Program predškole koji svojim pristupom, strategijama, načinima provedbe, praćenja i vrednovanja, objedinjuje suvremena teorijska i praktična znanja o važnosti adekvatne i pravovremene podrške i utjecaja na rani razvoj djeteta. Cilj programa:

Osiguravanje sigurnog i poticajnog cjelokupnog (materijalnog i nematerijalnog) okruženja za unaprjeđivanje i razvoj djetetovih sposobnosti i potencijala, vještina i navika – jednom riječju kompetencija relevantnih za kvalitetno i uspješno, buduće školovanje i život u obitelji i društvu. Namjena programa


Program predškole, namijenjen je djeci koja u tekućoj pedagoškoj godini 2020./2021. navršavaju 6. godina (do 31.03.2019.) i školski su obveznici. Program predškole, provodi se sa svom djecom koja su polaznici dječjeg vrtića, a može se provoditi i s onom koja to nisu, a te su dobi – prema aplikacijama. U ped. godini 2018./19., program se provodi u svim vrtićkim skupinama u sklopu redovitog i posebnih programa, u kojima su upisana djeca odnosno pojedino dijete u godini dana prije polaska u osnovnu školu ili dijete/djeca za koju se program predškole provodi dvije godine prije polaska u osnovnu školu – djeca s teškoćama u razvoju prema rješenju PTV-a, djeca kojoj hrvatski jezik nije materinski jezik te koja su odgođena od upisa u osnovnu školu prema Rješenju komisije, 7.5. KRAĆI PROGRAM PREDŠKOLE ZA DJECU IZVAN REDOVNOG PROGRAMA, A KOJA SU OBVEZNICI UPISA U OŠ

Dinamika realizacije: utorka – srijeda i četvrtak, od 8:00 – 11:00 Objekt: Savski Gaj, Nehruov trg 34. Ukupno planiran fond sati za realizaciju u ovoj ped. godini iznosi 267 sati * Pravilnik predviđa utrošak od 250 sati godišnje. Specifičnost naše organizacije ogleda se u aproksimiranom višku od 17 sati na godišnjoj razini, za slučaj potencijalnih izostanaka odgojitelja radi bolovanja odn. s osnove drugih radnih prava, a imajući na umu da Program u dijelu poznavanja sadržaja, načina izvedbe i dinamike realizacije (3xtjedno), zbog zahtjevnosti primjene protuepidemijskih mjera kao i teškoća pronalaženja zamjene, zapravo zahtijeva stalnost (istog) odgojitelja.

Vremenik relizacije u globalu „prati“ školske blagdane. Cilj – nadovezuje se na istaknuti cilj kao i za redovni program

Osiguravanje sigurnog i poticajnog cjelokupnog (materijalnog i nematerijalnog) okruženja za unaprjeđivanje i razvoj djetetovih sposobnosti i potencijala, vještina i navika – jednom riječju kompetencija relevantnih za kvalitetno i uspješno, buduće školovanje i život u obitelji i društvu. Oblik programa: Program je ustrojen kao kraći, no propisuje određene standarde pri izboru sadržaja, postupaka i oblika rada s djecom i roditeljima čime se osigurava obogaćenost i prevencijsko djelovanje (prema Programskom usmjerenju…, Konvenciji o pravima…, Zakonu o predškolskom…). Konkretizacija programa sastavnica je Godišnjeg programa rada ustanove.

8. OD SURADNJE KA PARTNERSTVU

8.1. SURADNJA S RODITELJIMA - podrška obitelji/prema partnerstvu

Suradnja roditelja i vrtića jedan je od osnovnih preduvjeta kvalitete rada vrtića (neovisno o tome radi li se o primarnom ili specifičnom programu) i prediktor kompetentnog roditeljstva u cjelini. Sukladno recentnim znanstvenim istraživanjima tematike roditeljstva i obitelji, vrtić predstavlja značajan prevencijski i protektivni resurs u odnosu na dijete i obitelj.

Temeljni vrtićki program suradnju definira kao kontinuirani proces koji se temelji na međusobnom povjerenju te osobnom i profesionalnom uvažavanju.


CILJ: jačanje roditeljskih kompetencija, a samim time (posredno) i viša razina usvojenosti i kvalitete djetetovih kompetencija.

OSNOVNA STRATEGIJA usmjerena je na osiguravanje onih pretpostavki koje podrazumijevaju i promiču pristup u kojem se aktivitet i učenje djeteta (akademsko, socijalno, emocionalno i svako drugo…) prihvaća kao zajednička odgovornost svih sudionika – i roditelja i vrtića, odnosno promoviraju aktivitet i sudjelovanje roditelja u realizaciji i praćenju svih segmenata suradnje kao i odgojno obrazovnog rada u cjelini. S obzirom na mjere koje su donesene s ciljem sprječavanja širenja koronavirusa COVID-19 i koje su nas primorale osmisliti realizaciju neizravnih oblika komun8ikacije i suradnje s roditeljima. Nastavno, suradnja putem roditeljskih sastanaka, u novonastalim okolnostima predstavlja neadekvatan oblik razmjene informacija, gotovo jednako kao i tzv. kutići za roditelje za koje smo željeli da ih roditelji čitaju i prate što redovitije, dok u aktualnim uvjetima pandemije, imamo za cilj što kraće zadržavanje roditelja u prostorima dječjeg vrtića te ćemo na njima aktualizirati samo najbitnije informacije i dati poveznice koje će roditelju pružiti više sadržaja i to putem weba. Iako smo mišljenja da je roditeljske sastanke i druženja teško zamijeniti, upravo zbog ostvarivanja kontakta u istom vremenu i prostoru između roditelja i vrtića, nedostatak istih ćemo kompenzirati komunikacijom putem web stranice vrtića, elektroničke pošte, telefonom pa i učestalijim individualnim razgovorima ukoliko za to postoji potreba. Individualni razgovori kao dio vrtićkog standarda i važnog oblika suradnje s roditeljima će se odvijati u skladu s propisanim mjerama i procjeni i inicijativi odgojitelja i roditelja te stručnih suradnika. Takav oblik suradnje svakako zagovaramo u slučaju problemskih situacija ili individualnih potreba djece, dok za potrebe informiranja na razini skupine preporučamo korištenje alternativnih kanala komunikacije (elektronička pošta, web stranica vrtića…) uz poštivanje unaprijed dogovorenih načela. OBLICI PODRŠKE RODITELJSTVU - STANDARD prilagođen aktualnoj situaciji: Putem izravnog susreta („licem u lice“) INDIVIDUALNI RAZGOVORI (s odgojiteljem, sa stručnim suradnikom) informativni – odgojiteljska (i roditeljska) percepcija- kako dijete prihvaća vrtić, kako se u njemu osjeća, što voli, što ga zanima, kako napreduje, kako ostvaruje soc. kontakte, u čemu je samostalno – uočena ponašanja, postignuća, radovi, izjave… problemski – na inicijativu odgojitelja, roditelja, stručnog suradnika savjetovanje po pojedinoj temi, problemu… UKLJUČIVANJE RODITELJA u proces za vrijeme prilagodbe tijekom trajanja “otvorenih vrata” - koncept olakšavanja prilagodbe u ovogodišnjoj podgrupnoj realizaciji uvjetovanoj pandemiji COVID-19 u periodu prilagodbe (tjedan do dva, po potrebi i dulje) Ostali oblici ostvarivanja suradnje vezani za odgojno-obrazovni proces OSMIŠLJEN PROSTOR- OBLIKOVANJE POTICAJNE SREDINE Informiranje putem kutića za roditelje panel /poster prezentacije – aktualni sadržaji iz života djeteta u skupini/vrtiću, razl. teme, najave, smjernice, izložbe, plakati, projekti, izjave… Info paneli na ulazima vrtića – povezivanje s društvenom zajednicom, važne informacije o vrtiću i str.suradnicima Prostori vrtića moraju biti uređeni u skladu s preporučenim protuepidemijskim mjerama – cilj je min.zadržavanje roditelja u prostorima vrtića


WEB STRANICA VRTIĆA Informiranje roditelja putem web stranice vrtića (važne informacije i obavijesti, stručne teme, život u vrtiću, razvoj djeteta, provedba programa, provedba PATHS-a, obogaćivanje okoline i života djeteta van vrtića, povezivanje s društvenom zajednicom…) Web stranica vrtića, ove je godine „nadopuna“ kutićima za roditelje i info panelima, odnosno glavni izvor informacija o životu u vrtiću – učestalija aktualizacija uslijed pandemije ELEKTRONIČKA POŠTA - informiranje roditelja putem elektroničke pošte: na razini skupine (prijedlog da svaka skupina ima svoj mail, koji će zamijeniti opširnija prošlogodišnja izvještavanja na kutićima za roditelje i predprostorima, prikaz elemenata rada s djecom prema načelima aktualnosti i prioritetima programa/skupine) od strane stručnih suradnika i vrtića (informiranje i/ili dogovaranje o određenoj temi, situaciji) LETCI informiranje roditelja putem letka izrađenog u vrtiću od strane odgojitelja, stručnih suradnika o vrtićkim programima, određenim posebnostima i temama i sl. SVI OSTALI OBLICI SURADNJE OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA KORISNIKA o ostvaruje ju ravnateljica i suradnici po profesionalnoj ulozi o rješavanje zahtjeva za upis; o odlučivanje po ostalim zahtjevima korisnika; o informiranje i/ili zaštita privatnosti i podataka; o uređivanje procedura zaštite djece;realizacije i zaštite ili ograničenja roditeljske uloge; o praćenje izvršenja obveza korisnika prema ustanovi; o praćenje suradnje s nositeljima programa i rješavanje kriznih situacija; - uključivanje vanjskih suradnika po potrebi

8.2. SURADNJA S VANJSKIM ČIMBENICIMA – koji sudjeluju u obogaćivanju života djeteta različitim sadržajima u i izvan vrtića

Globalni cilj - Jačanje društvene svijesti o važnosti zadovoljavanja općih i posebnih potreba djeteta – edukacija, informiranost, korištenje prostora, sudjelovanje djeteta, prezentiranje prakse, suradnja, podrška….

Prema aktualnim smjernicama HZJZ-a i nadležnih institucija na snazi je odluka da su do daljnjeg zabranjeni svi posjeti ustanovi i izvan nje. Unatoč promijenjenim uvjetima i datim ograničenjima uslijed pandemije koronavirusa, izuzetno značajnim držimo obogaćivanje života djeteta dodatnim sadržajima u i izvan vrtićkog okruženja koje će mu omogućiti stjecanje raznolikih iskustava i konstruiranje znanja. Uvažavajući navedeno, planiramo jednom mjesečno pružiti model web uradaka roditeljima u realizaciji odgojitelja i stručnih suradnika s ciljem integracije suradnje s roditeljima i suradnje s vanjskim čimbenicima u novonastalim okolnostima, kao odgovor na trenutni izazov podrške roditelju, ali i djetetu. Dakle, na web stranici Dječjeg vrtića roditeljima ćemo ponuditi navedeni model s raznovrsnim preporukama obogaćivanja života djeteta dodatnim kvalitetnim sadržajima izvan vrtićkog okruženja u znatno promijenjenim uvjetima – u obiteljskom kontekstu/realizaciji


roditelja. Vizija planiranog modela je obogatiti web uratcima život djeteta u obitelji i kvalitetu druženja s djetetom. Istaknute dimenzije: Poticanje i razvoj specifičnih interesa i sklonosti te bogaćenje spoznaje i «života djeteta» dodatnim sadržajima izvan vrtića u znatno promijenjenim ovogodišnjim uvjetima pandemije – isključivo u obiteljskom kontekstu/realizaciji roditelja (Prijedlozi i preporuke obogaćivanja života djeteta u obitelji putem web-a) Potpunije zadovoljavanje posebnih potreba djece i kvalitetnije zbrinjavanje djece s teškoćama u razvoju Zaštita zdravlja i osiguravanje optimalnih uvjeta za pravilan rast i razvoj djece u vrtiću Podizanje razine stručnih kompetencija i informiranosti U slučaju relaksacije i prestanka protuepidemijskih mjera, nastavljamo s dugogodišnjom realizacijom obogaćivanja života djeteta dodatnim sadržajima u i izvan vrtićkog okruženja (primarno zadaća pedagoga) – u nastavku (detaljnije u poglavlju Obogaćivanje programa sadržajima kulturne i obrazovne djelatnosti vanjskih suradnika).

9. PROFESIONALNI RAZVOJ NOSITELJA PROGRAMA

Kvalitetna odgojno-obrazovna praksa vrtića i kurikulum, najkvalitetnije i najučinkovitije se ostvaruje i razvija „iznutra“. Posebno poticajni su oni oblici profesionalnog usavršavanja koji nemaju samo informacijski, nego i transformacijski potencijal, s istraživačkim obilježjima - omogućuju propitivanje uvjerenja, iskustava i kontinuirane prakse odgojitelja. Sustavnim višegodišnjim radom, stvorili smo specifičnu kulturu ustanove i preduvjete kvalitetne argumentirane stručne rasprave u timskom pristupu koji je prema Senge i sur. 2002., esencijalan za razvoj "organizacija koje uče", odn. za kontinuirano unaprjeđenje profesionalnih kompetencija radi osiguranja primjerenog konteksta za razvoj, učenje i napredovanje djeteta.

Podsjetnik na načela življenja u specifičnoj kulturi i odnosima izložen je u formi KUĆNOG REDA ustanove za sve radnike, korisnike i posjetitelje.

U vrednovanju kvalitete značajnu ulogu ima oblik refleksivne prakse s cjelovitim pristupom suvremenih didaktičara koji mu određuju 3 svrhe: istraživanje prakse s ciljem njenog kontinuiranog unaprjeđenja razvoj istaživalačke kulture i habitusa stručno usavršavanje radnika - unapređenje kompetencija odnosno dio profesionalizacije radne uloge (prema H.Kiper, W.Mischke, 2008., C. Kyriacou, 2001., E.Terhart, 2001.)

Prioritetni ciljevi - podržavanje stručnog znanja i promicanje cjelokupnog procesa, primarno u skladu s istaknutim prioritetima, no i u cijelosti (uočene potrebe u praksi, afiniteti i interesi odgojitelja…).

Trajna zadaća - kao ustanova težimo kontinuiranom učenju i unapređivanju prakse i to tako da vlastitu odgojnu praksu preispitujemo, analiziramo, postavljamo nove ciljeve i


razvijamo strategije. Naša trajna zadaća jest kontinuirano stvaranje konteksta u kojem će odgojitelji imati mogućnost upoznavanja i osvještavanja vlastitih vrijednosti i vrijednosti drugih, razvijanja vlastitih zamisli i njihova isprobavanja u praksi, rasprava i mijenjanja u skladu sa zajedničkom vizijom i usmjerenošću ka stjecanju (interdisciplinarnih) stručnih kompetencija, kreiranja vrtićkih programa, povezivanja s humanističkim vrijednostima koje dijele svi stručni djelatnici u našem vrtiću...

Realizira se kroz standardne oblike usavršavanja u vrtiću – samoorganizacija unutarnjih stručnih potencijala konkretizirana u ovogodišnjem Godišnjem programu rada, kontinuitet u unaprjeđivanju odgojno-obrazovne prakse, trajnost postignutih promjena... Odgojitelji i stručni suradnici vrtića izrađuju individualne programe usavršavanja i predlažu grupne oblike usavršavanja u vrtiću i izvan vrtića (potencijalni organizatori - MZOŠ, AZOO, fakulteti i druge institucije koje imaju verificirane programe…), prema obavijesti – s ciljem stjecanja stručnih kompetencija, interdisciplinarno. Stručnim usavršavanjem, i globalno i specifično, planiramo ostvariti bolje razumijevanje i zadovoljavanje potreba djece, roditelja i svih stručnih djelatnika, u cilju življenja prava, stvaranja poticajnog cjelokupnog ozračja u vrtiću i osuvremenjivanja pristupa u radu s djecom. *Jačanje samoorganizacijskog potencijala vrtića vodi osiguranju kontinuiteta u unapređenju odgojno-obrazovne prakse i trajnosti postignutih promjena. To zahtijeva spremnost odgojitelja i drugih stručnih djelatnika vrtića na prihvaćanje novih oblika profesionalnog učenja, što se ne svodi na povremene aktivnosti u koje su uključeni samo odabrani pojedinci, nego podrazumijeva kontinuirani proces istraživanja i zajedničkog učenja svih stručnih djelatnika ustanove. (NACIONALNI KURIKULUM ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE, 2014.) U novonastaloj situaciji epidemije COVID-19 virusa ne odustajemo od zajedničkih stručnih usavršavanja koje ćemo održavati u mnogo manjim grupama po broju sudionika te putem zajedničke vrtićke platforme (Slack) razmjenjivati stručnu literaturu, znanstvene članake, video predavanja, ppt.prezentacije, ali ju koristiti i za međusobne diskusije. U tu svrhu, oformljen je IKT tim koji čine odgojiteljice s razvijenijim digitalnim vještinama kako bi pružale podršku i prema potrebi održale edukacije odgojiteljicama u korištenju digitalne tehnologije. Uz navedno, planiramo da svi odgojitelji uključeni na eTwinning platformu preko iste sudjeluju na barem jednom webinaru ili predavanju te se i na taj način individualno stručno usavršavaju. Dakle, unatoč ovako specifičnim okolnostima, svi odgojitelji i stručni suradnici i nadalje će se stručno usavršavati kako bi poboljšali vlastite kompetencije vezane uz korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije, bilo to informalno ili u vrtiću uz podršku. *Kontinuirano mijenjanje odgojno-obrazovne ustanove implicira potrebu kontinuiranog učenja svih subjekata odgojno-obrazovnog procesa. Da bi neka organizacija opstala i razvijala se, brzina učenja u organizaciji mora biti jednaka ili veća od brzina promjena u vanjskom okruženju. (Stoll i Fink, 2000.)

Očekivani ishodi profesionalnog razvoja

Očekivani ishodi – globalno u odnosu na dijete: Viša razina standarda ostvarivanja odgojno-obrazovnog rada u cjelini – optimaliziranje poticaja za cjeloviti razvoj djeteta Bogatiji, raznovrsniji i stimulativniji cjelokupni kontekst za dijete/djecu (kao preduvjet razvoja dječjih kompetencija), posebice onu s teškoćama u funkcioniranju u vrtićkom okruženju (rizici u obitelji, razvojne teškoće, potencijalno daroviti i sl.)… Jačanje pozitivnog identiteta djeteta/djece (osjećaj sigurnosti, samopouzdanja i sl.),


jačanje grupne kohezivnosti i kulture suradnje (razvoj empatije, prosocijalnih i altruističkih ponašanja i sl.), općenito istinsko, a ne samo proklamirano življenje humanih vrijednosti…

Očekivani ishodi – globalno u odnosu na odgojitelje:

Jasnije sagledavanje profesionalne uloge (razlikovanje osobnih potreba od potreba djeteta)

Viša razina kompetencija u primjeni, razvijanje kulture suradničkih odnosa – traženje pružanje pomoći i podrške, cjelovitiji uvid u proces na razini vrtića Održavanje kontinuiteta u razvoju kompetencija i područja suradnje, efikasnije sagledavanje posljedica načina komuniciranja s djetetom/djecom, jačanje pozitivnog identiteta odgojitelja, jačanje osjećaja sigurnosti u obavljanju profesionalne uloge… Ravijanje zajednice refleksivnih praktičara i kulture cjeloživotnog učenja.

10. VREMENIK AKTIVNOSTI Konkretizacija – u standardima/strategijama redovnog programa i Godišnjem planu i programu rada ustanove

11. VREDNOVANJE I DOKUMENTIRANJE

11.1. VREDNOVANJE Vrednovanje (dijelova) odgojno-obrazovnog procesa skup je analitičkih postupaka koji su važni za utvrđivanje, praćenje i unapređivanje učinkovitosti i kvalitete tog procesa. Ono je, dakle, preduvjet za promišljeno kreiranje, provođenje i praćenje strategija i postupaka, usklađenih s utvrđenim potrebama subjekata/čimbenika u konkretnoj praksi (Suprotno tome bilo bi nekritičko provođenje „modela“ i postupaka utemeljenih na imaginarnoj, a ne konkretnoj praksi).

Unutarnje vrednovanje predviđa korištenje sustavnih pristupa kojima odgojno-obrazovna ustanova, u našem slučaju vrtić, planira, prati, unapređuje i osigurava kvalitetu svih aspekata svoga djelovanja, s naglaskom na kvaliteti u odgojno-obrazovnom procesu. Načini vrednovanja pojedinih zadaća unapređivanja i održavanja standarda u redovnom programu (propisani i interno ustrojeni) navedeni su uz svaku pojedinu zadaću s kojom čine logičku cjelinu. 11.1.1. VREDNOVANJA U SKLOPU PREVENTIVNO-ZAŠTITNOG (SIGURNOSNOG) PROGRAMA „PRAVO NA ZDRAVO I SIGURNO ODRASTANJE“ Primjena protokola sigurnosti - zapisnici, evidencije Pedagoška dokumentacija prema koncepciji propisane pedagoške dokumentacije, sa svim njezinim strukturalnim komponentama Vrednovanje procesa ostvaruje se kontinuirano (stručni diskurs) - refleksivnim raspravama odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja te objedinjavanjem bitnih značajki završnom valorizacijom.


11.1.2. VREDNOVANJE POTICAJNOSTI PRIMJENE „RUTINA“ U ovoj se pedagoškoj godini, proces nastoji održati na razini standarda. Sažetak standarda dio je godišnje makro evaluacije koja se provodi krajem pedagoške godine. Obrazac:

PRAĆENJE RUTINA U ODNOSU NA DIJETE I ODGOJITELJA – obrazac primjenjuju (primarno) zdravstveni voditelji kao pomoć u redovnim obilascima i uvidima – obrazac predstavlja podsjetnik na željeni standard kvalitete o kojemu će se raspravljati nakon sustavnog praćenja ili situacijske potrebe, metodom refleksivne analize i stručne argumentacije odgojiteljica sa zdravstvenom voditeljicom, ostalim stručnim suradnicama ili ravnateljicom ustanove. BORAVAK NA ZRAKU Prema organizacijskim i sigurnosnim smjernicama te ciljevima i zadaćama navedenima u pojedinom poglavlju, u dijelu Rutine - organizacija boravka na zraku kao i dinamička raznovrsnost aktivnosti u vanjskim prostorima i motoričke aktivnosti u dvoranama objekata (isključivo po ukidanju protuepidemijskih mjera), vrednuju se sustavno tijekom godine prema strukturiranom standardu s metodom refleksivne analize i stručne argumentacije odgojiteljica s pedagoginjom, zdravstvenom voditeljicom, kineziologom (u slučaju prestanka mjera) i voditeljicom sportskih timova te ravnateljicom ustanove - prema procjeni potrebe. Sažetak standarda dio je godišnje makro evaluacije koja se provodi krajem pedagoške godine. Ove pedagoške godine bitna zadaća odnosi se na poticanje psihomotornog razvoja djece u specifičnim organizacijskim uvjetima (detaljnija razrada nalazi se u poglavlju 4. GPP-a).

11.1.3. VREDNOVANJE (KVALITETE – PEDAGOŠKE OBLIKOVANOSTI) KOMUNIKACIJE u radu s djecom Prema podacima iz literature, aspekt komunikacije, odnosno ponašanje nositelja odgojno-obrazovnog procesa u neposrednoj praksi (poglavito odgojitelja u vrtiću kao i učitelja u školi) od primarnog je značaja za dječja postignuća. Usmjerenost na dijete, toplina, empatija, prihvaćanje različitosti, poticaji na promišljanje, učestalo davanje povratnih (pedagoški oblikovanih) informacija uz jasno komuniciranje i općenito poticanje razvoja samoregulacije ponašanja u djece neki su od ključnih elemenata uspješnosti i djelotvornosti odraslih. Relevantni izvori:

Prema višegodišnjem standardu operacionaliziranom u instrumentariju koji je trajan podsjetnik na kvalitetna obilježja pedagoški oblikovane komunikacije i modela odgojiteljica, vrednovanje i samovrednovanje radi se prema situacijama uvida, metodom refleksivne analize i stručne argumentacije odgojiteljica (primarno) s, psihologinjom ili ravnateljicom ustanove.

11.1.4. VREDNOVANJE PRIPREME/RADA U PRILAGODBENOM RAZDOBLJU


OBRAZAC ZA PRAĆENJE I VREDNOVANJE RADA U RAZDOBLJU PRILAGODBE novoupisane djece na uvjete jaslica/vrtića (za razdoblje rujan/listopad) Opaska: Obrazac se koristi kao nadopuna ostalim relevantnim praćenjima procesa i postignuća djece

11.1.5. VREDNOVANJE realizacije zadaće primjene i unaprjeđivanja programa „RASTEMO-ZAJEDNO“ vrtićki (prilagođeni) model – koriste se: Bilješke i zapažanja odgojitelja i pedagoga temeljem situacijskih uvida Refleksije i samovrednovanje (odgojitelji, pedagog, djeca) Bilješke u dosje djeteta - opservacija ponašanja pojedinog djeteta (odgojitelji) Bilježenje izjava djece o programu, ispitivanje zadovoljstva djeteta o programom

predviđenim aktivnostima Ispitivanje zadovoljstva po realizaciji programa (upitnik za odgojitelje i roditelje) instrumentarij za ocjenjivanje aktivnosti „u krugu“ i koncepata „dijete dana“ i „pohvale“

od strane djeteta instrumentarij za odgojitelje – ispitivanje globalne učinkovitosti u odnosu na proaktivnu i

reaktivnu fizičku agresivnost 11.1.6. VREDNOVANJE strategija koje unaprjeđuju kvalitetu u pojedinom dijelu procesa/programa ili pedagoškom pristupu stručnih djelatnika – ključne dimenzije: UNAPRJEĐIVANJE STRATEGIJE RADA S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA – individualizacija pristupa i izrada individualiziranih odgojno-obrazovnih programa Koristi se: OPSERVACIJSKI PROTOKOL za realizaciju opservacijskih PROGRAMA ODGOJITELJA I STRUČNIH SURADNIKA - identifikacija potreba za osiguravanjem posebnih uvjeta poticanja razvoja djeteta OBRAZAC ZA OPAŽANJE/PRAĆENJE djeteta UKLJUČENOG U SUSTAV OPSERVACIJE u vrtiću - praćenje se provodi primarno u svrhu utvrđivanja potreba za ustrojem dodatnih i/ili posebnih uvjeta u programu (pa se obrazac, prema potrebi, može koristiti i za djecu uključenu u programe s posebnim i/ili dodatnim uvjetima)

OBRAZAC PERIODIČKE – (više) mjesečne EVALUACIJE I PLANIRANJA funkcionalnog / cjelovitog pristupa/procesa za DIJETE (Preporučeni izvori: neposredno uočeno, osobni dosje djeteta, nalaz/mišljenje, osobni kurikulum, info-roditelji, odgojitelji) PRAĆENJE DJETETOVA RAZVOJNIH I ODGOJNIH UVJETA, INDIVIDUALIZACIJA PRISTUPA ZA DJECU S POSEBNIM POTREBAMA, TEŠKOĆAMA U RAZVOJU i INDIVIDUALIZACIJA PRISTUPA DAROVITOJ DJECI (identificiranje potencijalnih rizika i darovita djeca) - konkretizacija

Predložak/obrazac-praćenje uvjeta/konteksta razvoja psihologinja u suradnji s odgojiteljicama (jednom godišnje aktualizacija i prema uočenom) PRAĆENJE DJETETOVA RAZVOJNIH I ODGOJNIH UVJETA (identificiranje potencijalnih rizika) – kategorije:


1. Polaženje vrtića i suradnja s roditeljima: 2. Kršenje osnovnih pravila suradnje roditelja s vrtićem (prema sigurnosno-zaštitnom programu):

3. Potencijalni rizici u obitelji 4. Problemi vezani uz dominantan odgojni stil

5. Tretman nadležnih izvanvrtićkih institucija zbog zdravstvenih i razvojnih rizika i teškoća

11.1.7. VREDNOVANJE IMPLEMENTACIJE PROGRAMA PREDŠKOLE U KURIKULUM ODG. SKUPINA DJECE U GODINI (do dvije) PRIJE POLASKA U OSNOVNU ŠKOLU Indikatori postignuća – određuju se prema kompetencijskom okviru (sukladno EOK-u). Uz navedeno, relevantne dimenzije čini: PRAĆENJE OPĆEG FUNKCIONIRANJA DJECE U VRTIĆU – obrasci za praćenje djetetova razvojnih i odgojnih uvjeta te funkcioniranja na socio-emocionalnom planu, planu samostalnosti te spoznajnom i motoričkom planu (praćenje postignuća djece i ponašanja roditelja na planu suradnje u osiguravanju sigurnosno-zaštitinih uvjeta) REZULTATI PRAĆENJA STATUSA I NAPREDOVANJA DJECE PRAĆENJE PREMA INTERNOM PROTOKOLU ZA PRAĆENJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA – STRATEGIJE UČENJA/POUČAVANJA 11.1.8. VREDNOVANJE REALIZACIJE ZADAĆE-STRATEGIJE UČENJA/POUČAVANJA Dinamika vrednovanja i samovrednovanja usmjerena je na unaprjeđenje prakse za dijete, a predstavlja dio profesionalnog razvoja kompetencija odgojiteljica. Glavnu okosnicu praćenja i vrednovanja čine obrasci koji su polazište refleksivnih diskursa:

INTERNI PROTOKOL ZA PRAĆENJE ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA – nazvanog STRATEGIJE UČENJA/POUČAVANJA INTERNI PROTOKOL PRAĆENJA ODGOJNE-SITUACIJE U SKUPINI – obrascem su obuhvaćene i kategorije: situacijski pristup, zanimljivost/trajnost poticaja (tijekom aktivnosti i u okruženju), komunikacija i interakcija, suradnja i integrirano učenje 11.1.9. VREDNOVANJE PRIMJENE PROJEKTNE METODE RADA U SKUPINI – Proces vrednovanja predviđa refleksiju u odnosu na bitne zadaće (razrada u poglavlju 6.6. ovog Kurikuluma). U tu svrhu koristi se: OBRAZAC ZA PRIKUPLJANJE (i objedinjavanje) PODATAKA O PRIMJENI PROJEKTNE METODE RADA U SKUPINI – ispunjavaju odgojitelji, krajem godine

Prezentiranje projekata: projekti s kvalitetnim projektnim pristupom, suvremenim strategijama učenja i sudjelovanja djeteta i značajnim ishodima, prezentiraju će se na internim stručnim aktivima tijekom godine i na kraju pedagoške godine, a po potrebi ili pozivu izvan vrtića, u suradnji s vanjskim sustručnjacima/institucijama (u suglasju ili po isteku protuepidemijskih mjera) 11.1.10. VREDNOVANJE PRIMJERENOSTI CJELOKUPNOG VRTIĆKOG KONTEKSTA ZA DIJETE – realizira se praćenjem općeg funkcioniranja djece u vrtiću


Koriste se: obrasci za praćenje djetetova razvojnih obilježja i odgojnih uvjeta te funkcioniranja na socio-emocionalnom planu, planu samostalnosti te spoznajnom i motoričkom planu

11.1.11. VREDNOVANJE PROGRAMA KOJI OBOGAĆUJU REDOVNI ODGOJNO-OBRAZOVNI PROCES U VRTIĆU Podizanje razine kvalitete ostvaruje se i kroz obogaćivanje redovnog programa dodatnima. Tijekom godina, oni su osmišljavani, nadograđivani i praćeni te su se pokazali učinkovitima u unapređivanju pojedinih dijelova i aspekata procesa. Odgojiteljima s manje iskustava i praktičnih znanja preporučena je primjena tih programa (taksativno navedenih i razrađenih u aktualnom GPP-u), jer oni na relativno brz i kratak, no opet smisleno povezan način pomažu u ostvarivanju uloge odgojitelja u znanstveno i empirijski utemeljenoj praksi. Prema načelu autonomije izbora i u skladu s prioritetima, odgojiteljice izabiru provođenje nekih (dijelova) programa te ih osmišljeno i kreativno implementiraju u proces redovnog rada s djecom. Iznimka su preventivno-zaštitni program „Pravo na zdravo i sigurno odrastanje“ i program pripreme za školu čija je primjena obvezatna za sve djelatnike. Opaska: vrednovanje procesa na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj osnovi ostvaruje se kroz propisane obrasce i postupke, a za potrebe tromjesečnih/periodičkih valorizacija (u svrhu objedinjavanja te ekonomičnijeg praćenja i prezentacije) ustrojeni su interni obrasci u skladu s percipiranim i iskazanim potrebama stručnih djelatnika. Ostali oblici, dinamika i instrumentariji vrednovanja, operacionalizirani su u aktualnom Godišnjem planu i programu rada vrtića.

11.1.12.VREDNOVANJE RADA U SMANJENOM KAPACITETU - tijekom ljeta Praćenje i vrednovanje programa rada u promijenjenim uvjetima i u smanjenom kapacitetu (rad ljeti), predstavlja standardnu zadaću svakog str. suradnika sukladno profesionalnoj ulozi, u odnosu na standarde / strategije ustanove. Bitne smjernice za organizaciju rada tijekom ljetnog razdoblja nadopunjavaju se i utvrđuju na Odgojiteljskom vijeću kod razmatranja organizacije rada za taj period. Posebno se akcentiraju područja primjene strategija i standarda kao i u periodu „punog“ kapaciteta te sigurnosni aspekati i aspekti organizaciji klimatskih uvjeta, kao i vremenska i prostorna dimenzija organizacije procesa. Objedinjavanje zapažanja u smislu vrednovanja, predstavlja sastavnicu (razmatranja) Godišnjeg izvještaja.

11.2. DOKUMENTIRANJE

Prema Pravilniku o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u dječjem vrtiću (NN,83/01), svaka skupina vodi REDOVNU PEDAGOŠKU DOKUMENTACIJU, koju Pravilnik propisuje: KNJIGA PEDAGOŠKE DOKUMENTACIJE ODGOJNE SKUPINE – sastavnice 1. „Makro“ plan i program odgojno-obrazovnog rada i njegovo vrednovanje:


Konkretizacija u odnosu na sadržajne elemente: Orijentacijski plan i program odgojno-obrazovnog rada za određeno razdoblje s razvojnim zadaćama za poticanje cjelovitog razvoja djeteta za skupinu, za pojedino dijete Aktivnosti za ostvarivanje razvojnih zadaća (sklopovi aktivnosti, teme, projekti...) Suradnju sa stručnjacima, roditeljima i drugima radi ostvarivanja postavljenih zadaća Važni datumi (rođendane, sastanke, svečanosti, izlete i drugo) Konkretizacija u odnosu na period u kojem se realizira: Rujan – odnosi se na jednomjesečno razdoblje uz pripadajuću valorizaciju Listopad i studeni –odnosi se na dvomjesečno razdoblje, uz pripadajuću valorizaciju Prosinac, siječanj i veljača – tromjesečni plan i program , uz pripadajuću valorizaciju Ožujak, travanj i svibanj – tromjesečni plan i program , uz pripadajuću valorizaciju Lipanj – planiranje i programiranje se odnosi na jednomjesečno razdoblje,uz pripadajuću valorizaciju Srpanj i kolovoz (rad ljeti) – planira se i programira u odnosu na dvomjesečni ljetni period u izmijenjenoj organizaciji rada, uz pripadajuću valorizaciju 2. tjedni plan i program odgojno-obrazovnog rada, uključuje: Slijed aktivnosti za odgojnu skupinu Slijed aktivnosti za djecu iz drugih odgojnih skupina, Poslove koji su nužni za ostvarivanje tjednog plana i programa rada

3. dnevnik odgojno-obrazovnog rada, sadrži: Planirane poticaje za aktivnosti (individualne, grupne, zajedničke) Iskorištene situacijske poticaje Zapažanja o aktivnostima i ponašanju djece u odnosu na postavljene zadaće (za djecu odgojne skupine i za djecu drugih odgojnih skupina) Suradnju sa stručnjacima, roditeljima, Zabilješke na kraju tjedna 4. Zajedničke aktivnosti djece i odraslih (izleti, druženja, svečanosti) priprema, zapažanja i zapisi 5. Zapisnik roditeljskog sastanka: vodi se na posebnom obrascu i ulaže u knjigu pedagoške dokumentacije 6. Vrednovanje ostvarenog plana i programa: Vrednovanje uvjeta ostvarivanje plana i programa Vrednovanje ostvarenosti razvojnih zadaća 7. Zabilješke i napomene, odnose se na: suradnju s pojedinim čimbenikom koji sudjeluje u ostvarivanju bitnih zadaća na razini skupine poduzete i sugerirane intervencije/aktivnosti, pojedinog stručnog suradnika prilikom boravka u skupini odnosno u komunikaciji s djecom i odgojiteljima prema ciljanim zadaćama DOSJE DJETETA - „zaštićeni“ podaci o djetetu u odgojnoj skupini, vode se u „obrascu inicijalnog intervjua“, sastavnice: Bilješke po opservaciji (ponašanja) pojedinog djeteta (planirano i situacijski uvjetovano) IOOP-za djecu s TUR/PP i smjernice za individualizaciju pristupa


Bilješke o realizaciji zadaća i aktivnosti ostvarenih u okviru IOOP-a/ind. pristupa, u odnosu na pojedino dijete u skupini (prema smjernicama dobivenim od pojedinog člana stručnog tima u okviru profesionalne uloge – proizlazi iz IOOP-a) Evidencija i zabilješka o pripremi i realizaciji individualnog razgovora odgojitelja s roditeljima (prema standardom utvrđenim elementima) IMENIK – podatci o djetetu/roditelju ažuriraju se obvezatno početkom godine, a po potrebi i češće PORTFOLIO DJETETA – podtaci koji „prelaze“ s djetetom: Osnovni podatci o djetetu - ime i prezime, dob, skupina, osobitosti/specifičnosti po kojima je dijete jedinstveno (npr. boja kose, očiju, lateralizacije i sl.odn. po izboru odg.) Izraz stvaralaštva – radovi, karakteristične izjave, iskazi o pojedinoj temi... Sudjelovanje u projektu – fotografije, pitanja ... Uključenost u socijalne interakcije – „najbolji prijatelj mi je..., najviše se volim družiti s..., najradije se igram...“ Razvojni status – „naučio sam...“ , „nisam mogao, sada mogu...“, „najbolji sam/najbolje radim..“, „ne volim/teško mi je...“ PORTFOLIO SKUPINE – podaci o realizaciji kurikulumskih/programskih strategija : Osnovni podatci o skupini – naziv, objekt, odgojitelji, „logo“, slogan/znak... Prostorno-materijalno okruženje – prikaz u odnosu na poticajnost, dostupnost, dobnu primjerenost, stilove učenja...(fotografije, izrađeni didaktički materijali, „upute za korištenje“ itd. itsl.) Aktivnosti/teme-orijentacijske cjeline... (slijedom interesa djeteta, na inicijativu odraslog, po načelu situacijskog pristupa...) planirane/ostvarene tijekom godine – istaknuti aspekti: sigurnost (pravila), građanske kompetencije (prava/vrijednosti), održivi razvoj (integrirani pristup) Prikaz dječjeg stvaralaštva – radovi, karakteristične izjave, iskazi o pojedinoj temi... Rad na projektu – isticanje ciljeva i zadaća, prikaz aktivnosti i koraka u realizaciji, bilježenje dječjih inicijalnih ideja, prikaz sudjelovanja djeteta (fotografije, zapisi, iskazi, pitanja, opisi situacija, dječji prijedlozi...) Razvojna dimenzija – aktivitet, prevladavajuće ozračje /raspoloženje, uključenost djece u pojedine aktivnosti (slijedom interesa) i u odnosu na razvojne potrebe ... Komunikacija i interakcija – dimenzije: odrasli-dijete, dijete-dijete (rodno, u paru, manjoj/većoj skupini, ind...), dijete-okruženje (primjerenost prostorno-materijalnih poticaja, odnos prema stvarima) OSOBNI PORTFOLIO PROFESIONALNOG RAZVOJA ODGOJITELJA – podaci o (individualnoj) odgojno-obrazovnoj praksi i stučnom usavršavanju (prijedlog sadržaja): Pripreme odgojno-obrazovnih aktivnosti Potvrdnice o sudjelovanju na pojedinom stručnom skupu/edukaciji/susretu/razmjeni... Plan i program str. usavršavanja u i izvan vrtića Prikaz sudjelovanja u nekom od segmenata/područja stručnog rada npr. – projekti, radne skupine i sl. u kojima odg. ostvaruje rezultate primjenom vlastitih stručnih kompetencija Formalne evaluacije odgojiteljeva rada od strane stručnih suradnika u i izvan vrtića, ravnatelja, savjetnika, mentora... Primjeri dječjih radova koji ilustriraju provedene aktivnosti Zabilješke odgojiteljevih promišljanja o praksi i profesionalnom razvoju


U skupinama s novoupisanom djecom: Vodi se evidencija o prisutnosti/uključenosti roditelja/djeteta, tijekom provedbe modela „Otvorena vrata“ i za vrijeme trajanja prilagodbe. Bilježe se eventualne problemske situacije povezane s prilagodbom U skupinama dežurstva: Vodi se evidencija o vremenu dolaska i odlaska djece, bitne zabilješke o realizaciji aktivnosti, ponašanju i aktivnosti djeteta, upitima ili problemima u suradnji s roditeljima. DOKUMENTACIJA NA RAZINI OBJEKATA: organizacija rada i dokumentiranje procesa DOKUMENTACIJA NA RAZINI USTANOVE: propisana arhiva i ljetopis Ustanove Godišnjim programom ustanove i Protokolima sigurnosti konkretizirane su organizacijske interne evidencije, zaduženja vođenja i arhiviranja.


LITERATURA

[1] Barth, B. M. RAZUMJETI ŠTO DJECA RAZUMIJU. Profil International, ZAGREB, 2004. [2] Bašić, S. KONCEPT PRIKRIVENOG KURIKULUMA. Napredak, 141 (2), 170-180.,2000. [3] Bredekamp, S., Rosegrant t. APPROPRIATE CURRICULUM CONTENT AND ASSESSMENT IN PROGRAMS SERVING CHILDREN AGES 3 THROUGH 8”, 1995. [4] Bredekamp, S. KAKO DJECU ODGAJATI. Školska knjiga, Zagreb, 1996. [5] Bruner, J.S. KULTURA OBRAZOVANJA, Educa, Zagreb, 2000. [6] Fullan, M. CHANGE FORCES:THE SEQUEL, Falmer Press, London ,1999. [7] Glasser, W. KVALITETNA ŠKOLA: ŠKOLA BEZ PRISILE.Educa, Zagreb, 2005. [8] Hansen, K. A., Kaufman, R. H.,Burk Walsh, K. KURIKULUM ZA VRTIĆE. Korak po korak, Zagreb, 2006. [9] Hansen, K. A., Kaufman, R. H.,Burk Walsh, K. KURIKULUM ZA JASLICE. Korak po korak, Zagreb, 2005. [10] Maleš, D., Stričević, I. ODGOJ ZA DEMOKRACIJU U RANOM DJETINJSTVU, priručnik za rad s djecom predškolske dobi na usvajanju humanih vrijednosti, Udruženje Djeca prva, Zagreb, 2004. [11] Maleš, D. (ur.) NOVE PARADIGME RANOG ODGOJA. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju, Zagreb, 2011. [12] Maleš, D., Milanović, M.,Stričević, I. ŽIVJETI I UČITI PRAVA, Odgoj za ljudska prava u sustavu predškolskog odgoja, Filozofski fakultet, Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo, Zagreb, 2003 [13] Marsh, C.J. KURIKULUM: TEMELJNI POJMOVI. Educa, Zagreb, 1994. [14] Mijatović, A. OBRAZOVNA REVOLUCIJA I PROMJENE HRVATSKOG ŠKOLSTVA. Hrvatski zemljopis, Zagreb, 2002. [15] Mijatović, A. (ur.), OSNOVNE SUVREMENE PEDAGOGIJE. HPKZ, Zagreb, 1999. [16] Mijatović, A. , Previšić, V., Žužul, A., KULTURNI IDENTITET I NACIONALNI KURIKULUM. Napredak, 141 (2), 135-145, 2000. [17] Milanović M., Stričević I., Maleš D., Sekulić-Majurec, A. SKRB ZA DIJETE I POTICANJE RANOG RAZVOJA U REPUBLICI HRVATSKOJ. UNICEF - Ured za Hrvatsku, Zagreb, 2000. [18] Miljak, A. RAZVOJ KURIKULUMA RANOG ODGOJA. Mali profesor, Zagreb, 2015. [19] Morin, E. ODGOJ ZA BUDUĆNOST. Educa, Zagreb, 2002. [20] Miljak, A. TEORIJSKI OKVIR SUKONSTRUKCIJE KURIKULUMA. U: Previšić (ur.), KURIKULUM, TEORIJE, METODOLOGIJA, SADRŽAJ, STRUKTURA, Zavod za pedagogiju, Školska knjiga, 177 − 215. 19. Zagreb, 2007. [21] Slunjski, E. INTEGRIRANI PREDŠKOLSKI KURIKULUM. Mali profesor, Zagreb, 2001. [22] Slunjski, E. KURIKULUM RANOG ODGOJA – ISTRAŽIVANJE I KONSTRUKCIJA. Školska knjiga, Zagreb, 2011. [23] Slunjski, E. STVARANJE PREDŠKOLSKOG KURIKULUMA U VRTIĆU – ORGANIZACIJI KOJA UČI. Mali profesor. Zagreb, 2006. [24] Pastuović, N. CJELOŽIVOTNO UČENJE I PROMJENE U ŠKOLOVANJU. Odgojne znanosti, 10, 253- 267.2008. [25] Petrović–Sočo, B. KONTEKST USTANOVE ZA RANI ODGOJ I OBRAZOVANJE – HOLISTIČKI PRISTUP. Mali profesor, Zagreb, 2007. [26] Previšić, V.(ur.) PEDAGOGIJA I METODOLOGIJA KURIKULUMA. Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Školska knjiga, str.20, Zagreb, 2007. [27] Previšić, V. (ur.), KURIKULUM – TEORIJE, METODOLOGIJA, SADRŽAJ , STRUKTURA. Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Školska knjiga, str. 39-115., 253- 307., Zagreb, 2007. [28] Senge, P., Ross, R., Smith, B., Roberts, C., Kleiner, A. PETA DISCIPLINA U PRAKSI. STRATEGIJE I ALATI ZA GRADNJU UČEĆE ORGANIZACIJE. Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.


[29] Vygotsky, L.S. MIND AND SOCIETY: THE DEVELOPMENT OF HIGHER MENTAL PROCESSES. Cambridge, MA: Harvard University Press.,1978. [30] Europska komisija. PROVEDBA RADNOG PROGRAMA «OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE 2010», KLJUČNE KOMPETENCIJE ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE, EUROPSKI REFERENTNI (preporučeni) OKVIR, AZOO,2004. [31] STRATEGIJA EUROPA 2020.,Bruxelles, 2010. [32] NACIONALNI KURIKULUM ZA RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE, RH, MZOŠ, Zagreb, 2015. [33] NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM TE OPĆE OBAVEZNO I SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE. RH, MZOŠ, Zagreb, 2011. [34] Preporuka Europskog parlamenta i Savjeta od 18. prosinca 2006. O KLJUČNIM KOMPETENCIJAMA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE (2006/962/EC) [35] PROGRAMSKO USMJERENJE ODGOJA I OBRAZOVANJA PREDŠKOLSKE DJECE. (Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH, broj 7/8 1991.) [36] Vlada Republike Hrvatske. NACIONALNI PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA LJUDSKA PRAVA; dio 1: Predškolski odgoj, osnovna škola razredna i predmetna nastava, srednja škola, Zagreb, 1999. [37] Vlada Republike Hrvatske. STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE, zagreb, 2014. [38] ZAKON O PREDŠKOLSKOM ODGOJU I NAOBRAZBI (NN broj 10/97., 107/07., 94/13.)

20-21 KURIKULUM - za WEB.pdf - Dječji vrtić Remetinec

Documents

Transcript of 20-21 KURIKULUM - za WEB.pdf - Dječji vrtić Remetinec