forum komunikasaun ba feto timor-leste - FOKUPERS
-
Upload
khangminh22 -
Category
Documents
-
view
0 -
download
0
Transcript of forum komunikasaun ba feto timor-leste - FOKUPERS
FORUM KOMUNIKASAUN BA FETO TIMOR-LESTE
2013-2016
Sobrevivente Feto Forte
Hakotu Siklu Violensia
Rua dos Direitus Umanus No.04, Dili, Farol, Timor-Leste |Landline: +670 3321534 |Mob: +670 77273953
FORUM KOMUNIKASAUN BA FETO TIMOR-LESTE
2013-2016
Sobrevivente Feto Forte
Hakotu Siklu Violensia
Rua dos Direitus Umanus No.04, Dili, Farol, Timor-Leste |Landline: +670 3321534 |Mob: +670 77273953
Lia Menon husi Prezidente Konsellu Fiskal
Dala ida tan Fokupers hanesan organizasaun hosi Sosiedade Sivil, rea!rma ninia ezizténsia liuhosi nia atuasaun iha asisaténsia sosiál ba vítima sira mak hanesan vítima volénsia doméstika nune’e mós ba vítima sira iha krime pasadu nian no hakbiit labarik sira hanesan átu prevensaun hodi haki’ak paz no dame iha uma laran.
Liuhosi prestasaun asisténsia sosiál, Fokupers koñesidu tebtebes tanba servisu maka’as hodi fó dignidade ba vítima sira liuliu ba feto vulnerável no sobrevivente sira. Hahú hosi rona vítima sira nia lian, akolla sira iha uma mahon, buka posibilkidade estudu ba sira nia oan sira, akompaña sira no buka asisténsia legál, buka justisa ba sira nia vulnerabilidade, hakbiit sira nia matenek oinsá atu prodús no reprodús buat ruma hodi labele sai dependente nafatin no mós ikusmai reintegra sira ba sosiedade atu sira mós hala’o sira nia vida normal hanesan sosiedade sira seluk. Parte edukasaun nian, atu halo prevensaun ba víolénsia kontra umanidade, Fokupers hahú fó edukasaun sedu ba labarik inisiante sira ho profesora sira ne’ebé iha dedikasaun aas ho espiritu voluntarizmu atu kuidadu labarik sira ne’e hosi dader to’o loraik. Akomoda vítima sira nia oan iha krexe atu sira labele lakon sira nia estudu. Buka posibilidade iha eskola sira atu reintegra fali labarik sira ne’ebé iha oan sedu ka sai vítima ba violasaun seksuál.
Dala barak prestadór servisu Fokupers nian, enfrenta di!kuldade oi-oin atu fó tulun ba vítima sira liuliu oinsá atu lori hikas labarik feto sira ho idade eskolár !la hikas ba eskola atu goza sira nia direitu ba edukasaun. Infrenta sosiedade ho baze legál ba reingresu laiha no la fó valór ba direitu umanu, tane aas étika no morál hodi halo feto sai vítima dala rua. Maske nune’e Fokupers kontinua hala’o ninia misaun hodi reingresu fali vítima balun iha eskola balun.
Klaru ke iha sosiedade organizada ida nia laran sempre iha deza!us internas no esternas, tanba deza!u sira ne’e mak dala barak fó susesus ba organizasaun tanba iha jetores ne’ebé hafutar ho kapasidade di’ak, ho rekursu umanu ho dedikasaun no espíritu voluntarizmu ba umanidade tan ne’e mak Fokupers sempre hetan kon!ansa hosi rai-laran no rai-liu dezde harii.
Dili, 17 Dezembru 2016
Judite Dias Ximenes Prezidente Konsellu Fiskal
Lia Menon Husi Diretora Ezekutiva
Board, Fundadores, membrus, bene!siarius no parseiru sira mak ami respeita, iha opurtunidade ida ne’e, hau hato’o hau nia agradesimentu kle’an ba ita-bot sira hotu nia suporta morál, materiál, !nansial nomós teknikal hirak ne’ebé oferese tiha ona iha tinan barak nia laran liu-liu iha tinan 2013-2016 ne’e hodi Fokupers bele ezisti no hakbiit –an nafatin hodi bele halao knar no atendimentu diak liu tan iha nível komunidade lokál, nasional no rejionál hodi promove direitu feto nian no oferese ona rezultadu reál balun dezenvolvimentu rai doben ba Timor-Leste liu-liu iha parte provizaun servisu ba vitima Violensia Bazeia ba Jeneru (VBJ), prevensaun ba VBJ liu husi konsensializasaun no hakbiit feto no komunidade, Advokasia ba interese feto no justisa ba Feto hodi asegura katak estadu halao duni nia obrigasaun hodi aloka orsamentu no rekursu nebe naton ba implementasaun LKVD, no hakonu direitus baziku sidadaun nian, edukasaun sedu naun violensia no igualdade jeneru.
Fokupers hakat dadaun ba tinan 20, hasoru deza!us, liu-liu problema nebe sai nudar fenomena boot iha ita nia komunidade, problema violensia domestika nomos nia fator kontribuente balun hanesan poligamia nebe aumenta as rezulta abandonu ba fen no oan, violensia !ziku, psikolojiku nebe afeta tebes ba feto no labarik.
Buat nebe mak halo ona karik sei dook husi vizaun nebe hakarak atinji maibe, ho esforsu ita hotu nian nomos apoiu husi ita-bot sira hotu neneik ita bele atinji duni mehi boot ne’e. Hau mós hakarak espresa hau nia apresiasaun boot ba opurtunidade no esperiénsia sira ne’ebé fo ba hau nuudar diretora Ezekutivu Fokupers. Hau senti orgullu no rekoñese servisu makaas ne’ebé funsionáriu sira nuudar ekipa halo tiha ona, voluntáriu sira seluk inklui mós Konselu kurador no konsellu !scal no apoiu husi membru sira. Wainhira hahu hau sente todan no servisu ne’e boot tebes, maibe koko aprende no ho apoiu husi ekipa, konselu sira, membru no parseiru sira hau sente bele duni hakat ba oin.
Iha tinan 2013 Fokupers hetan !ar jere Uma Mahon Maria Tapo ne’ebe MSS hari iha Maliana to’o ohin loron, 2014 konsege rejista Fokupers hanesan entidade legal iha Ministeriu Justisa no iha tempu hanesan ami konsege hametin tan kapasidade organizasionál internal liu-husi halo revizaun ba padraun operasional Admin no Finance, inklui polítika organizasaun seluk sira, nune’e mós suporta funsionáriu sira hodi hetan opurtunidade dezenvolvimentu kapasidade oi-oin. Ami konsege realiza treinamentu lubun no diskusaun ba programa sira hotu iha nível komunidade; fo oportunidade feto maluk sira fahe matenek no informsaun ba malu, no bele halibur ideas sira atu bele uza hanesan baze ba stratejia advokasia nian.
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
iii
Hau hakarak agradese ba staf, voluntariu, board, membrus, parseiru servisu. Agradese wain ba doadores sira ba periudu tinan hat ne’e hanesan : MISEREOR, CLSA, HIVOS, NORWEGIAN EMBASSY, MSS, UN WOMEN, TRIANGLE, UNFPA, SEPI GABINETE PRIMEIRU MINISTRU FUNDU SOCIEDADE SIVI, TLPDP, UNDP, UN TRUST FUND IMVF – EU, HoM FUND EMBAXADA NOVA ZELANDIA, MARGARETH BRUCE, BRISBANE AUSTRALIA, SEM.
Lolo Liman ba malu Hapara Voiolensia Hasoru Feto ! Obrigada Barak.
Dili, 16 Desember 2016,
Marilia da Silva AlvesDiretora Ezekutiva Fokupers
Sumariu Ezekutivu
“Sobrevivente Feto Forte Hokutu Siklu Violensia” mak titulu hosi relatoriu Fokupers tinan haat ba periodú tinan 2013-2016 ne’e. Iha relatoriu ami sei hatudu oinsa Fokupers no apoiu servisu sira hamutuk ho nia parseiru serbisu sira, bele ajuda transforma vítima violensia bazeia ba jéneru (VBJ) hodi sai sobrevivente ne’ebé bele ajuda nia an rasik, nia familia no nia maluk feto sira seluk.
Relatoriu ne’e sei hasai ba publiku em jeral, inklui ba membru Fokupers, doadór, governu organizasaun sosiedade sivil, nomós bene!siariu sira. Objetivu husi relatóriu ne’e maka atu fó sai Fokupers nia servisu, liu-liu apoiu ho protesaun ba vítima ka sobrevivente sira hodi sukat no avalia susesu, obstakulu, lisaun aprendida sira no liu-liu foku ba esperensia atende kazu sira no pratika di’ak balun husi implementasaun programa. Aleinde ida ne’e, sai mós hanesan meius advokasia atu governu no doador sira bele fó atensaun ba reforsa servisu asistensia ba vítima VbJ nian.
Hirak ne’e mak buat importante ne’ebé Fokupers konsege realiza iha tinan haat ne’e:• Mudansa aproximasaun serbisu Fokupers nian ne’ebé komesa involve mane hamutuk feto
iha atividade sira, iha mudansa hahalok no hasa’e konsiensia mane sira kona-ba igualdade feto no mane, papel feto no mane iha uma kain ida, no kona-ba violensia domestika
• Maske seidauk iha politika publika kona-ba “politika !la hikas ba eskola” ba sobrevivente minoridade sira maibe husi parte Ministeriu Edukasaun no eskola sira fó ona espasu ba vítima kazu insestu no violasaun sexual atu !la ba nia eskola ka ba eskola seluk. Ne’e nudar apoiu pozitivu ba feto no labarik feto ne’ebé hasoru problema atu lalakon oportunidade eskola nomós dada familia no eskola atu suporta, la’os fó sala ba vítima.
• Kria relasaun serbisu di’ak ho Igreja Katolika iha Timor-Leste ne’ebé refere kazu ba Fokupers, ajuda fó suporta espiritual ba vítima sira iha uma mahon, hasa’e konsiensia povu liuhosi homilia iha Igreja. Amu Bispu Basilio do Nascimento rasik oferese atu bele simu labarik sira ne’ebé abandona, no bele fó akollimentu iha igreja nia orfanatu.
• Mudansa iha sobrevivente sira ne’ebé Fokupers asiste iha sira-nia moris ekonomia no rekuperasaun ba trauma, sira bele hakat liu situasaun krize ba kondisaun moris ne’ebé di’ak liu, independente iha ekonomia, asesu ba asistensia no kontrolu ba rekursu ne’ebé sira iha, no bele fó asistensia ba feto maluk seluk ne’ebé hasoru problema.
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
v
• Fokupers haluan área servisu ba munisipiu 5: Viqueque, Manatutu, Manufahi, Aileu no Ainaro, nune’e Fokupers servisu ona iha munisipiu 10. Sobrevivente no komunidade ne’ebé Fokupers fó asistensia ba tulun ona vítima sira atu hato’o keixa no refere kazu VBJ ba polisia no autoridade lokal, no halo monitorizasaun ba implementasaun Lei Kontra Violensia Domestika (LKVD) iha sira-nia área.
• Mudansa iha Lei Eleisaun suku No.09/2016, ne’ebe asegura quota ba feto, hatudu mudansa signi!kante feto nia partisipasaun iha lideransa suku ninian husi 2% sae ba 5%, Fokupers involve ativu iha komisaun 100% hau prontu fo nia kontribuisaun liu husi treinamentu lideransa, advokasia ba sobrevivente sira iha munisipiu 5.
Maibé tinan haat ne’e Fokupers hasoru mos di!kuldade no desa!u sira. Husi parte internal hanesan: Fokupers seidauk iha sistema ne’ebé di’ak hodi rekolla dadus integradu uza maneira ne’ebé estandar. Agora iha ona padraun ida ho kualidade (SOP) ba Rekursu Umanu, Administrasaun, Jestaun Projetu no Finansa, maibe presiza ajuda iha nia implementasaun. Fokupers mós presiza fasilitadora ba asuntu Lei Kontra Violensia Domestiku no Orsamentu ne’ebé Sensivel ba Jeneru barak liu tan, aumenta rekursu umanu iha area publikasaun no monitorizasaun media.
Husi liur, Fokupers hasoru mós desa!u hanesan: nafatin iha forsa dominante husi lideransa iha Guvernu, komunitaria no Igreja balu ne’ebé seidauk sensivel hodi apoia esforsu luta ba igualdade jeneru no prevene VBJ. Preokupasaun husi membru Rede Feto ho atividade husi organizasaun rasik, la dun suporta serbisu advokasia ba vítima VBJ. Sistema iha Tribunál no Ministeriu Publiku ne’ebé la’o neineik, desizaun Tribunál kleur, no iha interpretasaun ne’ebé la hanesan entre autór judisiáriu sira kona-ba Lei VD halo desizaun ne’ebé lahanesan no dala barak la dun justu.
Relatoriu ne’e hatudu ho detallu saida mak Fokupers hakarak rekomenda ba nia ekipa, konsellu no membru rasik, ba Governu, ba mane no feto Timor sira no doador sira, atu hamutuk ita bele kontinua luta ba igualdade jeneru no halakon violensia baseia ba jeneru.
Konteudu
Lia Menon husi Prezidente Konsellu Fiskal i
Lia Menon Husi Diretora Ezekutiva ii
Sumariu Ezekutivu iv
Konteudu vi
I. Kontekstu: Feto Timor-Leste ho nia Direitu 1
II. Fokupers no Relatoriu ne’e 32.1. Se Loos mak Fokupers 32.2. Estrutura Organizasional Fokupers-nian 32.3. Fokupers nia Planu Estratejiku 2013-2015 42.4. Fokupers nia Parseiru Serbisu & Orsamentu 42.5. Relatóriu Tinan Haat Fokupers ne’e 6
Fokupers nia Monitorizasaun no Avaliasaun 6
Relatoriu nia Estrutura 6
III. Impaktu husi Fokupers-nia Serbisu iha 2013-2016 73.1. Fokupers kontribui ba Mudansa ba Liberdade Feto Timor 73.2. Mudansa Importante Liuhotu 83.3. Resultadu sira husi Planu Estratejiku 2013-2015 8
Estratéjia 1: Feto vítima VBJ bele !ar an, foti desizaun ba nia an rasik, no sai ezemplu ba feto seluk. 9
Estratéjia 2: Feto sira ne’ebé Fokupers fó asisténsia hetan aumentu ba asesu no kontrola ba rekursu ekonomia liuhusi ekonomia popular ne’ebé justu no independente 11
Estratéjia 3: Rede advokasia hato’o feto nia aspirasaun kona-ba direitu feto vítima VBJ 11
Estratéjia 4: Iha aumentu ba konsiénsia krítiku ba Feto no sosiedade sívil 14
Estratéjia 5: Iha métodu edukasaun naun violénsia & sensitivu jéneru ba labarik 20
Estratéjia 6: Iha Asisténsia Legál ba feto vítima 20
3.4. Feto no Labarik ne’ebé Fokupers Serbi ona 20
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
vii
IV. Desa!u-sira ne’ebé Hasoru 224.1. Desa!u Internal 224.2. Desa!u Eksternal 23
V. Igualdade Jéneru no Protesaun ba Feto Timor iha Futuru 255.1. Peskisa ikus liu kona-ba Situasaun Feto iha Timor-Leste 255.2. Fokupers-nia Papél iha Tinan haat ba Oin 26
Fornese serbisu ho kualidade aas ba vítima/sobrevivente VBJ 26
Akompañamentu no Monitorizasaun 27
Advokasia baseia ba Evidensia 27
Edukasaun Lahó Violensia no Sensitivu Jeneru ba Labarik Idade Kiik 28
VI. Rekomendasaun 29
VII. Aneksu sira 31Aneksu 1 Logframe Fokupers 2013-2015 31Aneksu 2: Lista 21 CBO ne’ebé Kolabora ho Fokupers 38Aneksu 3: Last Audit - Financial Report 39
Revenue 39
Balance Sheet 40
Cash Flow Statements For Year 40
Lista Referensia 41
I. Kontekstu: Feto Timor-Leste ho nia Direitu
Sra. Maria Domingas (Micató) Fernandes Alves, membro fundador Fokupers ida hateten iha Re"esaun iha Selebrasaun Fokupers tinan 16 katak: “Timor-Leste ne’ebé liutiha tinan sanulu-resin-haat hosi nia restaurasaun ba independensia, iha ona baze legal nu’udar direitu konstitusional ba feto hosi Artigu 16, 17, no 18, no direitu sosial lubuk ida. Hatutan ho Lei kontra Violensia Domestika, adezaun ba instrumentu internasional Konvensaun Halakon Diskriminasaun Hotu-Hotu kontra Feto (CEDAW), estabelese ona mos mekanizmu iha governu ho Sekretariu Estudu ba Feto (SEM, uluk bolu SEPI). Lei Eleitoral hodi garante kuota ba partisipaun feto iha tomada desizaun iha Parlamentu Nasional, no Lei ba Lideransa Komunitaria ho nia kuota ba feto. Iha mos politika publika ho abordajen integrada ba jeneru no programa sira ne’ebé dezenvolve iha prosesu konstrusaun ka harii estadu, salvaguarda no garante duni partisipasaun feto nian iha aspetu politiku, sosial, ekonomiku no kultural.” (Babadok 2013, pajina 3). Maibe, oinsá mak iha realidade moris feto Timor lorloron?
Hafoin rekupera nia independesia iha 20 Maiu 2002, Timor-Leste ho nia populasaun ema na’in 1,212,0001 mak nasaun ida ne’ebé nurak liu ho 62% ho idade 25 ba kraik, no idade median 18.62. Maske riku ho rekursu minarai no hetan asistensia internasional boot, Timor-Leste seidauk konsege hasa’e padraun moris nian. 50% povu Timor sei moris iha liña pobresa nasional nia okos, ho maizumenus $0.88 per capita kada dia3. Fahe ba munisipiu sanulu-resin-tolu, 70% populasaun Timor-Leste moris iha area rural, no kuaze 40% ho ekonomia subsistensia.
Besik 97% povu Timor mak Katoliku, iha esperansa katak par sira kaben iha igreja no la sujere uza kontrasepsaun arti!sial. Nune’e, média 5.11 labarik moris kada feto, ho taxa mortalidade infantil mak 394. Inan-nia idade bainhira nia iha oan primeiru mak 22, ho taxa mortalidade maternal mak 3175. La’os de’it problema saude boot ida ba feto bainhira la pratika espasu kriansa nian, maibe iha oan barak fó responsabilidade boot atu tau matan ba labarik nurak. Nomós oan barak ne’e bele fo impaktu ba feto atu hola parte ativu iha vida ekonomiku, politiku no iha komunidade. Kuandu labarik nakar, inan-aman dala ruma uza disiplina negativu, hanesan ameasa no kastigu !ziku ba sira-nia oan sira, no dala barak labele tau matan ho di’ak ba oan sira. Problema boot ida mós mak kuandu feto ida labele fó oan, familia sei fó sala no tau presaun makaas ba nia, nia laen buka feen ki’ik no husik nia atu bele hetan oan.
Timor-Leste, liuliu iha area rural, regularmente hasoru krize bee, ho liuhosi 40% husi 1.2 millaun povu Timor laiha asesu ba bee moos no laiha sanitasaun adekuadu. Iha foho, bee kuru husi mota ne’ebé kontamina ho foer, ema no animal nia teen, lori moras oioin ba sira ne’ebé hemu. Serbisu saude iha area rural limitadu tebes no dala barak iha foho laiha duni. Nune’e iha
1 Dadus Banku Mundial 20142 CIA World Factbook3 2007 Timor-Leste Survey of Living Standards4 Index Mundi 2014 est.5 Dadus WHO Maternal Mortality in1990-2015
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
2
tendensia aas ba urbanizasaun ba kapital Dili no kapital munisipiu seluk ba edukasaun tanba eskola sekundaria laiha iha postu administrativu; ba kondisaun moris ne’ebé di’ak liu tan no serbisu. Urbanizasaun tau feto no labarik, liuliu labarik feto, iha risku boot liu tan ba violensia bazeia ba jéneru.
Buat hirak ne’e ajuda feto iha sosiedade timorense ida patriakal tebes ho komportamentu no mentalidade nakonu ho esterótipos maka sei kontinua sai nu’udar deza!u bo’ot ba ita hotu hodi atinje ideál ne’ebé prósperu liu. Fiar, kustume, no pratika patriakal sira mak dala barak hamenus feto nia direitu no liberdade, bele resulta ba violensia domestika (VD) no violensia baseia ba jeneru (VBJ); subordinasaun feto; edukasaun menus no la dun iha kapasidade; dependensia ekonomiku ba mane; no laiha rai ka asesu ba rai aumenta tan risku ba feto.
Bainhira Fokupers dezenvolve nia Planu Estratejiku tinan haat nian (2013-2015) baseia ba analiza kontekstual katak to’o tinan 2012, Timor-Leste sei hasoru problema igualidade boot ida, iha area publiku no domestiku, ne’ebé afeita mós sira-nia oan sira. Liuliu tanba maske problema ne’e grave no urjente, esforsu ne’ebé kordenadu uitoan de’it mak hala’o hodi hasoru problema ne’e, husik vítima VBJ barak la dun hatene sira-nia direitu, no oinsá sira bele hapara sira-nia sofrementu. Fokupers !ar katak iha tempu ne’ebá katak kuandu la hapara duni siklu violensia ne’e no hasai abut sira husi nia kauza, VBJ sei kontinua repete !lafali ba jerasaun foun nian. Nune’e, Fokupers implementa ona aproximasaun ho dalan oioin hodi kontribui atu hatán ba nesesidade tempu badak no naruk ba feto Timor sira, espesi!kamente iha ninia munisipiu tarjetu neen.
Relatoriu ne’e sei hatudu Fokupers nia susesu importante sira iha tinan haat ne’e no oinsa buat hirak ne’e fó dalan ba feto Timor atu komesa resolve sira-nia problema rasik, partisipa tomak iha vida família, sosial, kultural, ekonomiku, no politiku, nomós oferese edukasaun lahó violensia no ho balansu jeneru ba feto sira-nia oan.
II. Fokupers no Relatoriu ne’e
2.1. Se Loos mak Fokupers
Harii iha tinan 1997 husi fundador hamutuk 15, liu husi workshop kona-ba saúde Feto nian iha Balide, Fokupers (Forum Komunikasaun ba Feto Timor) hanesan organizasaun non Govermental ne’ebé ajuda feto no labarik feto Timor ne’ebé hetan violasaun seksual, diskriminasaun no intimidasaun husi tropa Indonezia sira durante tinan 24 okupasaun Iha tempu ne’ebá ladauk iha organizasaun ida ne’ebé koalia kona-ba sira-nia direitu tanba laseguru atu koalia sai. Fokupers hahú servisu ho grupu alvu feto eis prizioneira politika, prizioneiru polítiku sira-nia feen, feto faluk husi Laclo no masakre Cararas, no vítima violénsia seksuál husi militár Indonezia (TNI). Hamutuk sira fahe esperiénsia no fó forsa ba malu.
Iha tinan 2000 hafoin tinan ida ukun rasik an, Fokupers hahú simu keixa no fó asisténsia ba feto vítima violensia domestika no violasaun seksual. Situasaun ne’e hatudu katak maske feto Timor Leste livre ona husi militar Indonezia maibe seidauk livre husi forma violensia seluk ho autor husi ema iha ninia rain rasik, ka ema uma laran rasik. Fokupers estabelese kedas Uma Mahon no Creche, ne’ebe sai nudar aktividade prinsipal Fokupers nian, nomos halo Advokasia ba Lei no Politika ne’ebe favorese ba Feto nia interesse.
Ohin loron, Fokupers kontinua servisu iha area direitu umanu haree liu ba iha feto no labarik feto ne’ebé sai vítima husi violensia bazeia ba jeneru. Fokupers reforsa nafatin nia politika liu husi programa integradu hodi fó apoiu liuhosi programa sira hodi hatan ba situasaun feto no labarik feto iha Timor-Leste ne’ebé sei nafatin vulneravel no subordinada. Fokupers iha membru hamutuk iha ema na’in 48 ne’ebé sei nafatin átivu husi rejistrasaun tinan haat liuba. Sira ne’e inklui mós fundador Fokupers-sira, ema Timor-oan no estranjeiru sira ne’ebé iha interese boot kona-ba situasaun feto Timor, sobrevivente no ekipa Fokupers balun. Fokupers iha ona mós Estatuta no Jestaun Managementu ne’ebé forte hodi realiza vizaun no misaun tuir Politika Instituisaun haruka.
2.2. Estrutura Organizasional Fokupers-nian
Fokupers-nia visaun: “Povu Timor-Leste Livre husi Siklu violensia ne’ebé bazeia ba sistema patriarkal (no ideolojia sira seluk ne’ebé diskrimina feto) atu hetan igualdade jeneru no justisa ba feto no mane”. Visaun ne’e sei realiza liu husi Fokupers-nia misaun atu “Haforsa Feto vitima VBJ, Organiza grupu iha baze, haforsa Rede Advokasia atu hakbit Feto husi baze to’o iha Nasional, hasae feto no comunidade nia konsiensia kritiku, Luta ba edukasaun naun violência no sensível ba jeneru, asistensia legal ba feto.”
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
4
2.3. Fokupers nia Planu Estratejiku 2013-2015
Ba nia Planu Estratejiku 2013-2015, Fokupers utiliza estratejia neen hirak ne’e hodi kontribui ba nia vizaun, no realiza nia misaun:• Estratéjia 1: Feto vítima VBJ bele !ar an, bele foti desizaun ba nia an rasik, no sai ezemplu
ba feto seluk.• Estratéjia 2: Feto sira ne’ebé Fokupers fó asisténsia hetan aumentu ba asesu no kontrola
ba rekursu ekonomia liuhusi ekonomia popular (sitema ekonomia ne’ebé afavor ba povu) ne’ebé justu no independente
• Estratéjia 3: Iha Rede advokasia ne’ebé bele hato’o feto nia aspirasaun kona-ba feto vítima VBJ nia direitu
• Estratéjia 4: Iha aumentu ba konsiénsia krítiku ba Feto no sosiedade sívil• Estratéjia 5: Iha métodu edukasaun naun violénsia no sensivel jéneru iha edukasaun ba
labarik sira• Estratéjia 6: Iha Asisténsia Legál ba feto vítima
2.4. Fokupers nia Parseiru Serbisu & Orsamentu
Doador sira: Iha tinan hat ne’e Fokupers simu husi doador sira 1,645,443.92 dolar Amerikanu ne’ebé aloka ba implementasaun programa nian. Orsamentu ne’e husi liur, inklui governu (Ministeriu Sosial Solidaridade/MSS, Fundus Sosiedade Sivil Gabinete Primeiru Ministru, Programa Dezenvolvimentu Polisia Timor-Leste (TLPDP), no Sekretariu Estadu ba Promosaun Igualdade/SEPI no Sekretariu Estadu Para o Apoiu e Promosaun Ekonomia da Mulher (SEM)), Governu Rai Liur (Nova Zelandia, Norwegia no EU), Organizasaun Nasoens Unidas (UNFPA, UNDP no UN Women), Misereor no ONG sira (Triangle GH, CLSA, Plan Internasional, no HIVOS).
GENERAL ASSEMBLY MEMBERS
EXECUTIVE
BOARD OF TRUSSTEE
VICE DIRECTOR IPROGRAM MANAGER
VICTIMSASSISTANCE
COMMUNITY AWARENESS& RAISING ADVOCACY FINANCE LOGISTIC ADMIN
& HRD SECURITY
SAFEHOUSE
SAFE HOUSE MALIANA& TRANSI HOUSE SUAI
NETWORKING, MONITORINGAND POLICY ANALYSIS
CAMPAIGN& PUBLICATION
LEGALASSISTANCESELECTOR
SOCIALIZATIONTRAINING ECONOMIC
INCOMEGENERATING
EARLY CHILDRENHOODEDUCATION / CCC
BOARD OF CONTROL
VICE DIRECTOR IIADM & FINANCIAL MANAGEMENT
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
5
Fundus nato’on ba programa hotu ne’ebé Fokupers planu ona ba tinan haat. Maibe iha parte balu osan la konsege uza to’o hotu tanba fator eksternal balun, por ezemplu situasaun politiku ho Mauk Moruk halo atividade iha area Vikeke ne’ebé hetan fundus husi UN Women tenke para to’o fulan rua hanesan ne’e.
Rendimentu seluk ne’ebé Fokupers simu internal la’o nafatin mak hanesan aluga karreta no fatin treinu, uma Fokupers nian, nomós Fokupers nia ekipa sai treinador/fasiltador ba instituisaun seluk ho total $.282,796.29. Fokupers simu mós kontribuisaun institusional ka individual hanesan osan no sasán. Total osan iha tinan haat mak $2,063,701.69, inklui mós osan sira ne’ebé rekolla husi Knua ba Labarik $.135,461.48.
Osan Mai Husi / Source of Funds Total $ %Orsamentu husi liur (governu, ONU, ONG sira) 1,645,443.92 79.74%Creche Knua ba Labarik 135,461.48 6.56%Orsamentu husi laran 282,796.29 13.70%Total 2,063,701.69 100%
Parseiru iha Guvernu: rekoñese katak problema ne’e boot lahalimar no katak governu ne’ebé responsavel labele serbisu mesak, Fokupers serbisu besik liu ho instituisaun no o!sial governu sira iha nia serbisu tomak. Kolaborasaun besik liu mak ho:• Unidade Ema Vunerabel (VPU) Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) ne’ebé fahe relatoriu
kazu VBJ sira husi munisipiu 13 ba Fokupers atu vítima sira bele hetan ajuda iha uma mahon no akompañamentu, no dadus sira bele uza hodi halo advokasia bazeia ba evidensia.
• Ministeriu Publiku atu registra formalmente prosesu legal kazu sira ne’ebé tama iha Fokupers atu bele hetan aksaun legal, no bele hetan informasaunkona-ba kazu sira-nia progresu.
• Defensor Publiku atu registra kazu sivil sira ba aksaun tuirmai no monitor sira-nia progresu.
• O!sial governu sira husi postu administrativu no munisipiu sira refere kazu VBJ husi sira-nia area ba Fokupers
• Fokupers serbisu hamutuk mós ho Tribunal, Ministeriu Sosial Solidaridade, Ministeriu Justisa no Ministeriu Edukasaun.
Parseiru Sosiedade Sivil: Fokupers serbisu hamutuk ona no sei kontinua kolabora ho lider lokal sira, ONG lokal, nasional no internasional sira ne’ebé serbisu ba suporta vítima VBJ sira, hanesan ho:• Programa Monitorizasaun Sistema Justisa ka Justice System Monitoring Program (JSMP)
ajuda Fokupers maneja kazu sira ne’ebé refere liuliu iha akompaña, monitorizasaun no serbisu legal sira.
• Pradet asegura katak vítima VBJ sira hetan visum ka teste medikal ne’ebé hala’o ho loos hodi bele uza hanesan evidensia iha tribunal.
• Asosiasaun HAK refere kazu VBJ ne’ebé sira hasoru ba Fokupers, no hamutuk ho Fokupers bele halo advokasia publiku ba assuntu violensia baseia ba jéneru.
• Autoridade lokal husi aldeia no suku refere kazu VBJ sira ne’ebé akontese iha sira-nia area ba Fokupers, tanba sira komprende katak sira laiha ona autoridade hodi bele resolve kazu VBJ liuhosi mediasaun tanba VBJ mak krime.
• ALFeLa (Asistensia Legal ba Feto no Labarik), kolaborasaun iha apoiu legal feto no labarik ne’ebé sai vítima Violensia bazeia ba Jeneru.
• Madre, padre no lider relijiosu sira seluk mós refere kazu VBJ sira ba Fokupers atu bele ajuda prosesu liu dalan legal, no ba vítima atu bele hetan asesu ba uma mahon ka fatin seguru,
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
6
nomós akompañamentu psikososial. Fokupers mós bolu sira hosi ajuda kuandu vítima presiza akompañamentu espiritual.
• ACBIT (Asosiasaun Chega ba Ita) no AJAR (Asian Justice and Rights) iha apoiu servisu ba sobrevivente husi kon"itu pasadu, liu-liu iha aktividade trauma healing ba Sobrevivente sira, no produs modul trauma healing ne’ebe adapta husi metodu balun ne’ebe dezenvolve husi AJAR, ACbit no Fokupers.
2.5. Relatóriu Tinan Haat Fokupers ne’e
Relatoriu ne’e hakarak publika ba publiku, inklui ba membru, doador, stakeholder seluk hanesan husi governu no sosiedade sivil inklui bene!siariu sira. Objetivu atu fó sai Fokupers nia servisu, susesu, obstaklu, lisaun aprendida sira no liu-liu foku ba esperensia atende kazu sira no pratika di’ak balun husi implementasaun programa, aleinde ne’e hanesan meius advokasia atu governu no doador sira belefo atensaun ba reforsa servisu asistensia ba vítima VBJ.
Prosesu hakerek Relatoriu Tinan Haat ne’e lidera husi diretora Fokupers no nia vice na’in rua - Vice Jestaun Programa no Vice Jestaun Administrasaun no Finansa – ho ajuda hakerek-nain husi membru Fokupers ida. Dadus hirak ne’ebé Fokupers nia ekipa rekolla iha tinan haat tau hamutuk no analiza; relatoriu ba doador-sira ne’ebé Fokupers prepara no haruka iha periodu ne’e, no publikasaun oioin husi Fokupers mak baze husi relatoriu ne’e.
Fokupers nia Monitorizasaun no AvaliasaunKada fulan tolu, Vise Jestaun ba Programa hala’o enkontru ho kordenadora no ekipa kada divisaun hodi avalia sira-nia progressu no haree obstakulu sira uza instrumentu monitorizasaun no avaliasaun ne’ebe Fokupers iha. Vise Jestaun ba Finansa tuir mós enkontru ne’e lori informasaun !nansial hodi haree se osan ezekuta ona tuir planu, menus liu ka boot liu.
Lideransa Diresaun Ezekutiva Fokupers ne’ebé kompostu ema na’in tolu husi Diretora, Vise Jestaun ba Programa no Vise Jestaun ba Finansa hala’o monitorizasaun regulamente hala’o iha fulan tolu dala ida. Haree kuandu gastu no implementasaun programa tuir ona planu nee’ebé aprova ka seidauk, identi!ka di!kuldade sira no buka solusaun hamutuk.
Fulan-fulan halo mós enkontru entre Diresaun Ezekutiva Fokupers ho Kordenadora Divisaun haat Fokupers nian hodi haree rezultadu no impaktu husi serbisu iha baze, nomós obstakulu boot sira ne’ebé enfrenta hodi foti dezisaun ezekutivu atu rezolve.
Relatoriu nia EstruturaIha parte lima husi relatoriu ne’e. Parte dahuluk husi relatoriu ne’e esplika kontestu iha ne’ebé Fokupers serbisu, parte daruak esplika se loos mak Fokupers no saida loos mak relatoriu ne’e – prosesu analiza dadus, hakerek, !naliza no distribuisaun, esplika ho detalla kona-ba impaktu sira no mudansa signi!kadu liuhotu ne’ebé Fokupers konsege hetan ona durante tinan haat nia laran, parte datoluk mak resultadu sira ne’ebé konsege realiza husi Fokupers Planu Estratejiku 2013-2015, parte dahaat mak desa!u sira ne’ebé Fokupers hasoru, husi laran no liur, no asaun saida mak Fokupers foti ona, no parte dalimak mak rekomendasaun sira.
III. Impaktu husi Fokupers-nia Serbisu iha 2013-2016
3.1. Fokupers kontribui ba Mudansa ba Liberdade Feto Timor
0
50
100
150
200
250
0
50
100
150
200
250
187250 226
189
2013 2014 2015 2016
Númeru Kazu Violensia baseia ba Jéneru Fokupers simu iha 2013-2016
Impaktu importante husi serbisu Fokupers tinan haat ba kotuk bele sukat husi oinsa ami bele duni realiza sasukat ho indikador tolu ba ami-nia visaun: “Povu Timor-Leste Livre husi Siklu violensia ne’ebé bazeia ba sistema patriarkal (no ideolojia sira seluk ne’ebé diskrimina feto) atu hetan igualdade jeneru no justisa ba feto no mane”: 1. Númeru feto vítima violensia baseia ba jeneru tun ba 30% mak Fokupers-nia tarjetu ba
tinan haat. Númeru ne’e di!sil atu hetan tanba laiha database nasional ka dadus konjuntu husi iha Polisia, Tribunál, no Prokuradoria. Ne’e mak gra!ku husi Database Vítima Fokupers nian, maibe ne’e ladun bele hatudu tren nasional nian.
2. Númeru feto ne’ebé foti desizaun iha nivel distrital Fokupers tau iha tarjetu aumenta 30% ba tinan haat. Maibe iha realidade númeru ne’e tun tanba iha 2015 no 2016, Administrador Distritu feto sira troka fali ba mane. Xefe Suku iha eleisaun 2016 husi 2% sae ba 5% 21 husi 442 mak feto no Xefe Aldeia na’in uitoan de’it mak feto husi 2000 resin.
3. Taxa mortalidade Inan –8.6 % (ami tarjet hatun 10% ba tinan haat) iha 2010 se kompara ba dadus tinan 2005. Dadus foun husi Diresaun Jeral Estatistiku (DHS) Ministeriu Finansa foin iha planu hala’o iha 2016 ne’e.
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
8
3.2. Mudansa Importante Liuhotu
Mudansa Importante Liuhotu (Most Signi!cant Change - MSC) hanesan metodu monitorizasaun no avaliasaun partisipativu ida ne’ebé ami uza hodi analiza mudansa importane ne’ebé mak saida mak Fokupers halo iha tinan haat ne’e. Ne’e halo informal de’it ho Diretora Fokupers no Vise Diretora na’in rua hamutuk ho hakerek-na’in hodi hili istoria mudansa boot balun ba relatoriu ne’e, tanba seidauk halo avaliasaun tinan haat nian.
Hirak ne’e mak mudansa signi!kadu tebes ne’ebé Fokupers halo iha tinan haat ne’e:
Mudansa Politika: Vítima kazu insestu no violasaun sexual ne’ebé idade minoridade ka sei eskola hela, hetan apoiu husi familia no eskola hodi kontinua sira-nia estudu hanesan resultadu advokasia Fokupers no nia rede. Ministeru Edukasaun maske seidauk iha politika formal “!la hikas ba eskola” bele fó ona espasu pozitivu ba feto no labarik feto ne’ebé hasoru problema atu lalakon oportunidade eskola. Maibé nafatin presiza lobi no presaun ba inan-aman no eskola idaidak ne’ebé relevante ba kada kazu.
Mudansa Relasaun ho Igreja Katoliku: Kria relasaun serbisu di’ak ho Amu no Madre sira ne’ebé komesa refere kazu ba Fokupers, ajuda vítima iha uma mahon, hasa’e konsiensia povu liuhosi homilia iha Igreja kona-ba VD, VBJ no serbisu Fokupers nian, no Amu Bispu Basilio do Nasciomento rasik oferese atu bele simu labarik sira ne’ebé abandona iha igreja nia orfanatu.
Mudansa aproximasaun serbisu Fokupers nian ne’ebé involve mane hamutuk feto iha atividade sira, iha mudansa hahalok no hasa’e konsiensia mane sira kona-ba VBJ. Partisipante mane ida dehan: “Ha’u sala durante ne’e ha’u-nia feen serbisu barak, ha’u la ajuda. Ha’u hirus kuandu uma runggurangga.”Mane seluk dehan: “Ha’u promete atu dehan: ha’u hadomi ó, ba ha’u-nia feen bainhira ha’u to’o uma, la’os hakilar: hahán tasak ona seidauk, hanesan baibain.”Partisipante mane ida husi Atauro dehan katak, depois tuir treinu husi Fokupers, bainhira nia !la uma iha !n de semana depois semana tomak serbisu iha Liquisa, nia mak fase ropa familia tomak hodi ajuda nia feen. Maibe nia husu nia feen mak habai iha liur atu viziñu sira la ko’alia.Mane seluk dehan durante ne’e nia mo’e tanba nia mak hela iha uma haree labarik sira no nia feen mak buka osan. Maibe depois tuir diskusaun Fokupers nian nia realiza katak nia lapresiza moe tanba laproblema feto ka mane mak serbisu mak buka osan, no serbisu uma laran no haree labarik sira mos importante.
3.3. Resultadu sira husi Planu Estratejiku 2013-2015
Se haree husi kada estratejia ne’ebé planu ona iha Fokupers-nia Planu Estratejiku 2013-2015, ita bele dehan barak liu konsege ona realiza. Maibe balun, hanesan esplika ho kompletu iha kraik labele to’o iha tarjetu tanba tarjetu aas liu ka tanba ostakulu seluk tan. Ita bele haree ho kompletu iha kraik ne’e:
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
9
70% (Fokupers nia tarjetu 75%) husi total 232 sobrevivente feto ne’ebé hetan ajuda durante periodú tinan haat ne’e iha ona poder no !ar an hodi hola dezisaun rasik no sai modelu ba feto sira seluk.
Fokupers hala’o diskusaun dala 20 kona-ba jeneru, direitu umanus, VBJ, VD, saude reprodutivu, direitu ba rai no propriedade, informasaun legal no prosesu sivil nian, ba total 947 vítima ne’ebé hela iha uma mahon no iha sira-nia uma rasik. Feto na’in 2-3 kada grupu husi grupu 21 sai kader prinsipal (tarjetu tinan haat 25%) 24 % ka nain 82 konta husi totál feto vítima VBJ na’in 342.
Fokupers fornese fatin seguru ba feto na’in nain 656 no labarik hamutuk 377 ne’ebé akompaña sira iha uma mahon no fatin seguru durante tinan haat ne’e. Durante tinan haat nia laran, Fokupers reintrega ona vítima hamutuk 78% (ka na’in 381) husi total vítima na’in 656 ne’e. No integra !lafali mós labarik ne’ebé mak tuir hela iha Uma Mahon Fokupers no uma tranzitoriu hamutuk 49% (ka na’in 238) husi total 377 ne’e. Fokupers mós ho apoiu husi Triangle no CLSA fó Bolsu Estudu ba bene!siariu na’in 10 ne’ebé mak iha idade 14 ba leten atu kontinua eskola sekundaria no universidade, no akompaña sira ba tempu naruk. Hahu 2013 Fokupers hetan !ar husi Governu-MSS hodi jere Uma Mahon Maria Tapo ne’ebé Governu hari iha Maliana, munisipiu Bobonaro, no iha tinan 3 nia laran simu ona kazu hamutuk 161.
Durante hela iha uma mahon ka fatin seguru Fokupers, vítima na’in 785 iha asesu ba konseling individual ne’ebé hala’o iha Dili, Maliana, Suai no Liquisa hadi ajuda sira hamenus trauma no komesa hakalma an. Fokupers mós halo terapia oin haat ba vítima sira hanesan prosesu kura an, hanesan Kapasitar, taichi, halimar rai-henek nomós akupresaun. Fokupers akompaña mós vítima ba ospital ka klinika kuandu sira presiza ajuda medika, senti moras ka presiza halo konsultasaun pre-natal nian. Aleinde ida ne’e, konseling ba grupu mós hala’o dala 28; inklui vítima na’in 739 no sasin
Husi Vítima sai Treinadora Ai-moruk Tradisional: Sobrivivente ida, Esperansa Vetorina, ne’ebé uluk aprende iha Uma Mahon Dili, agora fahe nia matenek halo aimoruk tradisional hanesan sarope hodi kura moras estomagu ba maluk sobrevivente sira iha Uma Mahon Maria Tapo. Esperansa esplika aimoruk tradisional ne’e lafó impaktu aat ba ita-nia an no lapresiza gasta osan barak hodi sosa, presiza de’it badinas atu kuda rasik iha ita-nia uma hun.
Figura 1 Akupresaun hanesan metodu
terapia ida ne’ebé bele ajuda vítima
hamenus tensaun
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
10
na’in rua. Hala’o mós konseling dala 12 ba labarik na’in 316 iha Manufahi, Suai, Ermera, Maliana, Suai,Liquisa no Dili atu asegura katak sira la hetan problema hahalok no emosional tanba sira esperiensa ka haree rasik violensia ne’ebé akontese.
Iha feto vítima VBJ na’in 45 agora moris independente ekonomikamente ona husi total feto na’in 763 ne’ebé Fokupers ajuda iha tinan haat. Númeru ne’e sei dook husi tarjetu 45% ne’ebé ekipa sente tau aas liu. Tanba antes reintegra !lafali, sira hetan formasaun ba abilidade moris nian, kapasita sira-nia an ba dezenvolve negosiu kiik, oinsa kontrola emosaun, koñesimentu ba prosesu legal formal nomós oinsa ajuda ema seluk ne’ebé hetan VBJ iha sira-nia fatin.
Fokupers ajuda fó sasán instalasaun, hanesan ekipamentu agrikultura ka artezenatu, no reintegrasaun kit hodi hahu sira-nia negosiu kiik hodi apoiu ekonomia uma laran nian ba bene!siariu na’in 40 ne’ebé mak iha idade 18 ba leten ne’ebé atu reintegra fali ba sira-nia família no komunidade, atu sira bele ajuda sira-nia an rasik.
Fokupers mós halo advokasia ba eskola sira atu bele simu fali vítima na’in 15 durante tinan haat no fó seguransa ba sira depois sira-nia kazu remata. Ezemplu ida iha Marsu 2015, ekipa Fokupers kordena ho Eskola Presekundaria Samalete, Ermera no Ministeiru Públiku iha Gleno atu vítima violensia seksual ne’ebé durante fulan hitu falta eskola tanba problema ne’e, hodi bele kontinua nia eskola. Fokupers mós asegura katak nia hetan suporta husi nia inan mós.
Fokupers ho koperasaun hosi UNITAL Munisipiu Maliana halo mos treinamentu baziku kona-ba ortikultura iha uma mahon Maria Tapo hodi hasae partisipante na’in 20 nia kapasidade no koñesimentu kona-ba oinsa kuda ai-horis no ai-han iha uma hun atu fó siguransa hodi hamahan an, fó nutrisaun ba ema hodi ajuda seguransa saúde saudavel no desenvolve ekonomia uma laran. Iha parte seluk mós sai fatin edukasaun ba labarik sira no família atu proteze sira-nia ambiente rasik, hamenus gastus no hasae mós rendimentu ekonomia, hametin relasaun família husi servisu kolektivo no minimiza violénsia iha uma laran.
Figura 2 Ekipa agrikultura ne’ebé
fó ba grupu sira uza hodi aumenta
rendimentu membru grupu nian.
Atu hakbit abilidade moris, Fokupers halo atividade ne’ebé sobrevivente bele aplika iha sira-nia komunidade rasik. Treinu halo pizza, kue dadar, no halo ai-moruk tradisional husi material lokal hala’o iha Uma Mahon Dili kada semana ba vítima sira ne’ebé hela iha ne’ebá. Iha Uma Mahon Maria Tapo Maliana mós halo atividade agrikultura hodi faan hanesan halo kantideiru hodi kuda modo, halo produtu hortikultura, halo pepes ikan no halo aimoruk tradisional, ho kordenasaun ho pontu fokal Agrikultura Maliana.
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
11
Forma Grupu Feto Ekonomia 21 (husi tarjetu grupu 20) no iha membru hamutuk na’in 342 (tarjetu 600), ho kapital tarjetu minimu USD 10,000 (seidauk iha dadus ba ida ne’e) iha munisipiu 7: Likisá, Ermera, Same, Bobonaro, Covalima, Viqueque no Dili. Ho grupu sira ne’e Fokupers hala’o formasaun involve membru grupu hotu durante tinan haat nia laran:• Atividade agrikultura halo kantareiru sia no kari !ni modo musan hodi transplanta
no kuda modo oioin, oinsa halo pupuk organiku mai husi krau ten no du’ut maran, no oinsa prosesu !ni tomate, modo muti no repolhu. Husi toos uma hun ne’e fornese ba vítima iha uma mahon hodi konsumu modo organiku sira.
• Treinamentu Merkadoria no Jestaun Financial ba negosia ki’ik dala 5 ba partisipante na’in 62, mane nain 7 feto nain 55 (husi Dili nain 7, 3 husi Liquisá no Maliana nain 10, Munisipiu Manufahi, Postu Same, Suku Tutuluro hamutuk nain 18, Suku Fatubolu Posto Hatulia Munisipiu Ermera nain 17 feto 10 no mane nain 7. ) konsege hasae koñesimentu jere osan no tempu, maneja livru kontrolu, planu hola sasan no kontrola sasán, halo produsaun no atria konsumidor sira liuhosi produsaun ne’ebé ho kualidade ne’ebé di’ak no moos.
Foin Grupu Feto 4 (husi tarjetu grupu 15) nia sujestaun tama iha Planu Dezenvolvimentu/PDD. Iha grupu feto Suai ne’ebé Fokupers akompaña hatama proposta ba bee moos, no sintina publiku ketak ba feto no mane; iha Bobonaro mós husu sintina ketak ba estudante feto iha eskola; iha Manufahi grupu feto hakarak PDD bele dada bee mos besik ba komunidade hafasil serbisu feto nian; no iha Vikeke, grupu feto husu katak fó prioridade uma sosial ba feto kiak, vítima sira no ema vunerabel seluk, la’os sira ne’ebé husi partidu.
Instituisaun Rede Advokasia hamutuk 22 (husi tarjetu 25) fó apoiu ba advokasia ne’ebé Fokupers halo. Rede Advokasia susesu ona hosi fó presaun ba guvernu atu bele husu tuir 71% husi kazu pendente sira ne’ebé la la’o ba oin. Fokupers hasai ona deklarasaun 12 ho suporta husi rede advokasia no atende ho maneira konkretu liuhosi mudansa politiku. Aumenta 65% kazu VBJ ne’ebé hato’o liuhosi rede ne’e.
Fokupers hasai Deklarasaun 7 (husi tarjetu 7) ne’ebé hetan apoiu husi Rede no hetan reasaun konkretu husi mudansa polítika. Deklarasaun ne’e inklui kona-ba:
Figura 3 Enkontru ho stakeholder hotu ajuda halo Fokupers
nia advokasia forte
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
12
Analiza orsamentu ne’ebé sensitivu ba jeneru (Gender Responsive Budgeting) ba Orsamentu Estadu kada tinan (dala 3).
Hatama submisaun ba Parliamentu Nasional no Ministeriu xave ba implementasaun LKVD no asaun nasional VBJ, halo dala rua kada tinan iha Outobru no Marsu/Abril (total dala 7). Enkontru ho Grupu Feto Parlementar depois hatama submisaun hodi ajuda sira bele foi asuntu ne’e iha plenaria no husu pergunta espesi!ku ba kada ministeriu ne’ebé relevante.
Rede Referral ne’ebé Fokupers harii iha Bobonaro, Covalima, Ermera and Liquisa kontinua fornese ajuda ne’ebé di’ak liu tan no kordenadu ba vítima VBJ iha sira-nia area. Agora maneja diretamente ona husi Ministeriu Sosial Solidaridade (MSS), Rede Referral iha nivél munisipiu inklui mós membru husi pontu fokal SEM, VPU/PNTL, ONG lokal, nasional and internasional sira ne’ebé serbisu hamutuk hodi hasai númeru vítima VBJ ne’ebé buka ajuda no hadi’a tan sistema ajuda vítima/sobrevivente.
Fokupers mós halo konsultasaun no akompañamentu ba membru Rede Referal iha Munisipiu Baucau no Viqueque ne’ebé hametin relasaun serbisu no bele apoiu malu di’ak liutan hodi fornese serbisu integradu ba vítima/sobrevivente iha munisipiu rua ne’e. Fokupers ajuda mós identi!ka di!kuldade sira ne’ebé rede referral sira ne’e enfrenta hodi bele halo advokasia ba guvernu lokal, SEM no MSS iha nivel nasional.
Iha tinan haat total kazu ne’ebé mak tama iha selektor hamutuk 913 ka 97% (husi tarjetu 70%) Kazu VBJ ne’ebé hato’o husi rede, hanesan husi parseru servisu Polisia VPU, polisi
Figura 4 Fokupers presiza serbisu
hamutuk ho parseiru hotu, iha nivél
nasional, munisipiu no lokal, atu fornese
ajuda integradu ho kualidade di’ak ba
vítima.
Figura 5 Vítima sira simu S.E. Prezidente
da Republika Demokratiku de
Timor-Leste iha Uma Mahon Fokupers
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
13
Komunitaria, PNTL, Alfela, Pradet, DNRS/MSS, SEPI, Igreja, Autoridade Lokal, Lider Komunitaria, APAC seguransa, no Ministeiru Públik. Kazu balun sobrevivente ka nia família ka komunidade direta mai iha edi!sio Fokupers iha Dili no munisipiu sira seluk.
Iha orsamentu ona (tarjetu 25% - laiha dadus hodi konta nia prosentajen) ba implementasaun
LKVD no ba ONG Feto. Husi advokasia Rede-nian kada ministeriu iha ona alokasaun orsamentu ba implementasaun Planu Asaun Nasional Kontra VBJ. Ezemplu: iha Ministeriu Interior iha osan ba VPU, treinu ba polisia VPU no investigasaun, iha programa hasai konsiensia publiku kona-ba VBJ. Iha MSS aloka ona osan ba servidor vítima VBJ hanesan Uma Mahon, Pradet, ACbit ba vítima pasadu no seluk tan, no pakote osan kiik ba prosesu reintegrasaun vítima liuhosi Fokupers
Fokupers nia advokasia konsege duni lori Presidente RDTL, Señora Primeira Dama, Sekretariu Estadu ba Promosaun Egualdade (SEPI), Sekretariu Estadu ba Feto (SEM), no ekipa neen husi Ministeriu Publiku, inklui Ministeriu Publiku CPLP no Ministra Igualdade Jeneru CPLP iha periodu tinan haat ne’e.
Liu husi vizita ne’e, sobrevivente sira no ekipa Fokupers konsege lobi ba o!sial governu atu visita uma mahon hodi hasae sira-nia konsiénsia kona-ba assuntu VBJ no oinsa sira bele ajuda. Iha tempu ne’e, Presidente RDTL promete atu nunka fó indultu ba sira ne’ebé estraga feto. Prezidente haruka nia konseilleiru legal atu ajuda halais kazu insestu sira ne’ebé seidauk la’o ba oin, liuhosi Unidade Espesial ba Labarik no VD iha edi!siu Porkurador Jerál; no nia mós suporta Fokupers nia proposta ba governu atu hadia no aumenta tan kuartu ato bele simu tan vítima iha uma mahon.
Treinamentu sira ne’ebé hala’o ba ekipa, parseiru no komunidade durante tinan haat ne’e mak:• Treinu Kura Trauma hala’o dala neen ba partisipante hamutuk na’in 118 (feto 87, mane 31)
iha Viqueque Uma Tolu, Same Tutuloro, Ermera Asulau, no Manatutu Sananain.• Treinamentu Lideransa no Advokasia hala’o dala 5 ba partisipante na’in 138 (feto 135, mane
3) iha Viqueque, Suai, Atauro, Manatutu, no Ermera, hasae ona grupu sira nia koñesementu kona-ba komunikasaun, kon!ansa ba an rasik no ba grupu, identi!ka deza!u sira no buka solusaun nia solusaun, halo aprosimasaun no negosiasaun.
Figura 6 Diretora Ezekutiva Fokupers
esplika ba Prezidente kona-ba kazu
sensitivu ne’ebé mak presiza hetan
atensaun.
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
14
• Treinamentu Organiza Baze no Advokasia ho prespektiva femenista hala’o dala 2 ba partisipante feto na’in 35 no hasae ona kapasidade grupu hosi organiza baze, etapa-etapa, prinsipiu, no estratejia organiza baze no halo advokasia.
• Treinamentu Paralegal no Leadership dala ida iha nivél nasional ba partisipante husi Viqueque, Suai, Ermera, Atabae no Atauro hamutuk na’in 22 husi parseiru Fokupers no ACbit. Partisipante sira hetan ona koñesementu kona-ba lideransa feto ne’ebé mak diferente ho lideransa mane, oinsá halo lobi no negosiasaun ho perspetiva feminismu.
• TOT Merkadoria ba partisipante 23 (feto 15, mane 8) iha Viqueque, Same, Manatutu no Ermera. Iha koñesementu halo promosaun ba sira-nia produtu, peskiza ba merkadu, hatene kualidade produtu no halo planu ba negosiu.
• TOT ba membru estrutura Fadabloco ba partisipante nain 22, hasae sira nia konsementu konaba violensia bazeia ba jeneru, koalia iha publiku no maneira halo aprosimasaun ba komunidade hodi prevene Violensia bazeia ba jeneru.
• TOT Advokasia no Organiza Baze bazeia ba Feminist ho objetivu atu haforsa liu tan prespektiva feto hodi hasae sira-nia abilidade ba implementasaun Advokasia no organiza baze ho prespektivu feminista ba partisipante hamutuk na’in 27 (feto 24, mane 3).
• Treinamentu Trauma Healing halao dala rua ba partisipante na’in 46 (feto 42, mane 4) fó abilidade ba sira atu identi!ka trauma no buka resolve trauma ne’ebé nia iha no prepara an atu bele fó tulun ba mitra sira. Etapa daruak partisipante sira iha abilidade atu fasilita Trauma Healing ba grupo feto adapta metodu konseling ho prespektiva feminista haberan empatia no solidariedade entre sobrevivente.
• Treinamentu Maneja Shelter halao dala ida ba partisipante na’in 17 kompostu husi Uma Mahon Dili, Uma Mahon Salele, Luzeriu, Uma Mahon Maria Tapo, no Uma Paz Baucau. Partisipante sira apresia no nakloke atu aprende assuntu importante relasiona ho sira-nia servisu, tanba barak mak foun atu maneja shelter tanba ne’e presiza mentor atu bele sai mata dalan ba sira.
Iha ativista na’in 34 (75% feto – husi tarjetu Fokupers na’in 45) mak konsege sai treinador ba asuntu LKVD no GRB. Fokupers hola parte iha Gender Responsive Budgeting Working Group ka Grupu Trabalho GRB hasoru ho nia membru seluk hanesan: Fundasaun Alola, Luta Hamutuk, Caucus, Mane Ho Vizaun Foun, no UN WOMEN. Iha enkontru ne’e membru sira fahe informasaun ba malu, por ezemplu: Fundasaun Alola apresenta kona-ba Serbisu Saude ne’ebé ba Sensivel Jeneru nian, no Gabinete Primeiru Ministru kona-ba Sosial Audit. Fokupers hamutuk
Figura 7 Enkontru Grupu Traballu GRB
iha edi!siu Fokupers
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
15
ho Luta Hamutuk halo mós livru manual monitorizasaun ho prespektiva jeneru kona-ba oinsa bele tau matan ba orsamentu sensivel ba Jéneru, depois halo intervista kona-ba kada membru organizasaun nia nesesidade/vizaun no misaun.
Bairru 11 husi Igreja iha distritu 4 (tarjetu 4) halo sosializasaun LKVD ba sarani sira, ne’e inklui iha Bairro Motael, Surik Mas, Fatuhada, no Osindu Satu iha Dili; iha suku rua iha Likisa hamutuk ho Programa CRS, iha Bairro RitaBoo no Lahomean iha Maliana, no iha Matasi, Debos, no Oges iha Suai. No Bairru hirak ne’e husi Igreja iha distritu 4 (tarjetu 4) hala’o konseling ba família vítima VD
Lider Adat na’in 200 resin ona (tarjetu 200) iha distritu 10 (tarjetu 5) simu tiha ona maibe foin ida rua mak bele duni fasilita kazu VBJ atu hato’o keixa ba autór judisiáriu sira. Iha restruturasaun iha Suku iha Eleisaun Lider Komunitáriu no konsellu Suku iha 2016, ne’e katak Fokupers tenke buka atu in"uensa !lafali lider foun hirak ne’e atu sira bele komprende didi’ak ona kona-ba LKVD no direitu vítima-nian. Ami ajuda lider feto sira mos atu prepara an hodi nomeia an iha eleisaun oinmai. Maibe ami koko la husik mós lider lokal sira ne’ebé la kaer kargu ona kuandu sira nafatin iha komitmentu hodi ajuda. Importante atu nota katak presiza nafatin fó edukasaun no hapara pratika lider lokal balu ne’ebé sei nafatin tau multa $50 iha nivel aldeia no $80 iha suku ba ema ne’ebé halo VBJ.
Kampaña Media hodi hasae konsiénsia Kritiku feto no sosiedade sivil halo ona iha tinan haat nia laran ho Fokupers nia publikasaun oin rua: 1) Hatutan (15 edisaun, 250 eksemplar ba kada edisaun) no 2) Babadok (14 edisaun 500 eksemplar ba kada edisaun), 3) Halo mos edisaun espesial dala 2 Faktus Sobrevivente (250 eksemplar kada edisaun). 4). Produs Kamizola Ha’u Sobrevivente Autor ba Mudansa. 5). Produs pasta no hand book. Hatutan maka faktus ne’ebé foti husi kronologia vítima nian. Media ida ne’e halo ho objetivu atu fahe informasaun ba komunidade kona-ba kronologia kazu ne’eb vítima infrenta, nomós uza hanesan media ne’ebé efetivu ba diskusaun iha baze no iha treinamentu ne’ebé Fokupers hala’o. Babadok maka buletim ne’ebé Fokupers publika kada fulan tolu hodi fó informasaun ba membru, bene!siariu, guvernu, sosiedade sivil no publiku kona-ba serbisu Fokupers-nian.
Halo mos dialogo ho parseiru importante sira hodi fahe esperensia kona ba deza!us no mos susesus husi programa “Hakbiit Sobrevivente” nebe mak halao ona. Sorumutu dala tolu hodi koalia kona-ba resultadu husi avaliasaun ba nesesidade sira hodi hetan input husi parseiru sira. Halo mos lansamentu relatoriu avaliasaun hodi hetan input husi governu maibe parte governu la marka prezenta tanba ne’e kontinua halo tan sorumutu ba datolu hetan reasaun positiva husi parseiru servisu tanba avaliasaun nessessida bazeia ba kontestu real nebe mak sobrevivente sira enfrenta. Liu husi sorumutu ho ministeriu xave maske seidauk iha implementasaun.
Figura 8 Material kampaña advokasia
sira
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
16
Organizasaun sosiedade Civil nebe mak marka prezensa iha komitmentu atu tulun vítima Violensia Bazeia ba Jeneru tanba assuntu ne’e sai sidadaun hotu ninia preukupasaun.
Diskusaun iha distritu kona-ba jeneru, violensia baseia ba jeneru no asistensia ne’ebé bele fó, saude reprodutivu no direitu seksual inklui no Lei Kontra Violensia Domestika hala’o ho ema na’in 3,419 (feto 2,075 no mane 1,344) durante tinan haat ne’e iha Munisipiu Dili (inklui Atauro), Bobonaro, Covalima, Ermera, Liquisa, Viqueque, Manatutu no Manufahi. Atividade ida ne’e parseira ho Ministeriu Saude, SEM no MSS.
Partisipante sira apresia ho diskusaun refere tanba topiku sira relevante ho sira-nia nesesidade no realidade moris loroloron. Partisipante feto sira bele komprende kona-ba oinsa kuidadu sira-nia saude reprodutiva no sira-nia direitu seksual. Depois diskusaun ne’e, partisipante mane balun rekoñese katak sira sala tanba la ajuda serbisu uma laran, la fó nia feen serbisu iha liur, ka obriga feen atu halo relasaun seksual.
Hala’o mós sosializasaun Saúde Seksual no Violénsia Bazeia ba Jéneru ba Eskola Sekundaria no autoridade lokal hanesan iha Manatuto, Suku Molop Bobonaro, Suku Loidahar Liquiça no Suku Dilor, Viqueque ho total partisipante hamutuk na’in 257 (mane na’in 127, feto 130. Sosializasaun ne’e aumenta partisipante sira-nia koñesementu atu hadomi no asegura sira-nia saude seksual no reproduktiva, inklui mós kona-ba moras infeksaun seksual, Planeamentu Familiar/KB ho nia vantagem no desvantagem, jéneru, VBJ, LKVD, oinsá refere kazu no prosesa kazu. Sira bele hatene katak buat ne’e la’os “tabu” hodi bele foti desizaun
Figura 9 Sosializasaun iha kamunidade
ajuda feto no mane sira komprende liu tan kona-ba jeneru
no VBJ
Figura 10 Sosializasaun dalan
atu prevene VBJ promove dame iha
familia
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
17
ne’ebé justu, no iha konsiensia hodi halo mudansa ba sira-nia moris rasik, no bele transmite informasaun ba família atu halo prevensaun ba saúde seksual no saude reprodutiva.
Diskusaun Nakloke nu’udar estrategia hodi halo advokasia ba governu liu husi parseiru servisu, hasae konsiensia hodi halo prevensaun ba VBJ, relasiona ho prosedimentu legal ne’ebé bele fó protesaun ba feto no labarik ne’ebé sai vítima. Hetan supporta husi Embaixada Nova Zelandia hala’o dala 8 ho topiku “Feto ho Poder; Ha’u-nia moris ha’u nia desizaun; Poder feto iha Administrasaun Lokal, Pensaun Vitalisia (dala 2); Rezime Kazamentu iha Timor-Leste (dala 2); no Rezime Kazametu tuir Lei Kanonik”. Partisipante sira hamutuk na’in 375, feto 332 no mane 43.
Hala’o Programa Radio ho RTTL iha Rubrika Feto halao fulan ida dala ida, no iha 2014 servisu ho STL, STL 95.0 FM ho Rubrika Feto, kada fulan tolu, Fokupers konvida orador sira hanesan husi Alfela, PDHJ, SEPI, no Fokupers, Acbit, HAK, Vítima/sobrevivente insestu mós mai atu fó sasin ba saida mak akontese ba nia an. Nia espresa ninia sentimentu triste no lasatisfeitu ho ninia aman nia hahalok ne’ebé mak tuir lolos fó protesaun maibé nia mak viola fali ninia direitu no dignidade nu’udar labarik ida.
Sobrevivente ba Kampus (Survivor goes to Campus no loke !lme “Memoria”) hanesan aktividade sensibilizasaun kona-ba Violensia Bazeia ba Jeneru iha kampus/universidade sira, UNPAS, Institutu Superior Cristal, UNTL, ne’ebé nu’udar programa inovatif ida ne’ebé sai hanesan estratejia di’ak hodi hasae konsiensia foinsa’e no estudante sira hodi Luta hasoru Violensia Kontra Feto no prevene VBJ. Partisipantes hamutuk 645 mane 295 no feto 350. Liuhosi sosializasaun no diskusaun !lme, nu’udar estrategia atu konsentializa jerasaun foun kona-ba Violensia Bazeia ba Jeneru hodi rona direta husi sobrevivente sira. Estudante husi Universitariu rekoñese katak feto nia envolvimentu iha luta ba ukun rasik an importante tebes no sai hanesan heroi ba nasaun ida ne’e. Violénsia kontra feto kontinua akontese husi tempu ba tempu tanba ne’e presiza ema hotu nia kontribuisaun atu halo prevensaun. Estudante rekomenda atu halo sosializasaun no diskusaun kontinua habelar ba iha Universidade hotu iha Timor-Leste no munisipiu hotu. Institutu Superior Cristal oferta osan $500.00 ba Sra. Beatris no ninia oan feto nebe hala’o estudu iha Institutu Cristal Filial Viqueque livre husi purpinas.
Fokupers hala’o Diskusaun Nakloke iha Hotel Novu Turismu kona-ba Rezime Kazamentu ho títulu “Relasaun Juridika kona-ba Familia iha Timor” iha 22 Jullu 2015 ho suporta husi Ambaixada Nova Zelandia. Iha partisipante na’in 80 iha diskusaun ne’e inklui membru Fokupers, komunidade no representante husi organizasaun parseiru hanesan AcBit, AMKV, Sekretariu
Figura 11. Diskusaun nakloke “Feto ho
Poder”
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
18
Rede Feto, APSCTL, AlFeLa, Asosiasaun HAK, Haburas, Hasatil, Centru Estudu Jéneru, CDC, UNDIL, UNPAZ, CNJTL, no Triangle.
Talkshow iha RTTL ho topiku “Rezime Kazamentu iha Timor-Leste” iha 14 Jully 2015, depois de Talkshow hetan apresiasaun husi hare nain sira liu husi SMS ba oradorer nain rua, komentariu liu husi FB Fokupers, assuntu nee’ importante no presiza koalia nafatin atu bele hasae publiku ninia konsiensia kona-ba rezime Kazamentu iha Timor-Leste. Orador mak Sra. Maria Domingas Fernandes Alves – Board Fokupers no Sr. Jose Luis de Oliveira- Board Fokupers.
Talkshow iha RTTL ho Topiku “ Importansia Envolvimentu Mane ba Esforsu Violensia Kontra Feto” iha loron 08 de Juñu 2016. Orador Sr. Jose Luis Oliveira nu’udar Diretor AJAR, Sra. Theresia Iswarini - Program Manager Hivos nian no Sr. Nur Hasyim husi Aliansia Laki-Laki Baru Indonesia no modera husi Sra. Bella Corte Real. Dadus husi Fokupers no ACbit hetan kuase 25% feto ne’ebé hetan violénsia iha kada tinan no sira hetan atendementu atu hadia-an maibe ami hare sira tenki hetan suporta husi komunidade, Governu Igreja no mos mane ne’ebé mak iha interese boot ba isu ida ne’e.
Konferensia Nasional sobrevivente Violénsia Bazeia ba Jéneru halao iha Cetro Joao Paulu
II Comoro loron 1-12 Agostu 2016 no loke o!sialmente husi Ministra Solidariedade Sosial, Sra. Isabel A. Konferensia ho tema “Lao Hamutuk ho Sobrevivente: Realiza Demokrasia ba Feto Timor-Leste” ne’e hetan partisipasaun husi 225 mai husi sobrevivente husi munisipiu 12,
Figure 12 Public Debate at the Hotel
Novu Turismu to raise people’s awareness about the Marriage
Regime in Timor-Leste
Figure 1of Men’s Participation in
Ending GBV
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
19
Ajensia ONU, NGO, no governu. Konferensia ne’e hahu ho Festival Sobrevivente, lansamentu ba !lme “Memoria” no sesaun aprende hamutuk. Orador hamutuk nain 12 feto nain 9 no mane nain tolu kompostu husi Sobrevivente, ACbit, Fokupers, JSMP, UN Women, Lao Hamutuk no Hivos. Objetivu husi konferensia ne’e mak: • Sai hanesan fatin ida ba sobrevivente sira hodi hasoru malu no liu hosi konferensia ne’e
bele sai hanesan mèdia ida ba sobrevivente sira hodi fahe esperiensia no solidariedade ba malu.
• Hanesan mèdia entre jerasaun ba grupu ka komunidade ne’ebé luta ba Violénsia Bazeia ba Jèneru.
• Konferensia ne’e sai mos hanesan sesaun aprendijazem no sai hanesan sasukat hodi hatene mudansa ka transformasaun nebe’e organizasaun no sobrevivente sira kontribui ba sobrevivente no komunidade nia moris diak.
• Atu bele fahe lisaun aprendizazem ho isntituisaun relevante hahu hosi Governu, Doadores, NGO’s, Embaxadores, komunidade no seluk-seluk tan.
Film Production and Screening of Memoria. Iha Marsu 2016, Hivos loke opertunidade atu hatama proposta ba !lme badak, hamutuk 27 husi Caza Produsaun husi Indonesia, Australia no Timor-Leste no hili Treewater Production. Iha 11 Agostu hala’o lansamentu iha Konferensia Nasional Sobrevivente. Filme “Memoria” tuir mós Festial iha Busan husi !lme 5 ne’ebé mak diak hodi fó sai iha Festival !lme indonesia 2016. Iha Timor-Leste !lme ida ne’e loke mós iha Atauro, Ermera, Atabae, Viqueque, Covalima, universidade no iha Museu Resistensia bainhira halo lansamentu ba Module Tramuma Healing. Komentariu barak no rekomendasaun atu !lme ida ne’e bele loke iha munisipiu no iha Universidade sira ho nune’e bele halo prevensaun ba Violénsia Bazeia ba Jéneru
Lansamentu Module Trauma Healing ho orador Sr. Marcio Piedade (Social worker iha husi Psychologist Association), no Sra. Manuela Leong Pereira (Diretora ACbit) no moderadora sra. Judit Dias Ximenes (UNTL). Partisipante sira hamutuk 80 (feto 53, mane 23) mai husi Universitariu, INGO, NGO no governu - MSS husu ba Fokupers no ACbit atu fasilita Trauma Healing ba staf MSS.
Sorumutu ho Bispo Diocese Dili no Baucau Mgr. Basilio Nasimento ho Diretora Fokupers Sra. Marilia da Silva Alves no Kordenadora Asistensia Vítima Judit Conceicao hamutuk ho membru Rede Advokasia ba Lei Kontra Violensia Domestika kompostu husi Alfela no Pradet, relata ho organizasaun tolu nia servisu iha area fo protesaun ba feto no labarik ne’ebé hetan violénsia. Sorumutu nebe koalia mos kona ba fenomena violensia domestika ne’ebé kontinua as kada tinan maske iha ona Lei Kontra Violénsia Domestika, kazu insestu no kazu violasaun seksual. Dom Basilio hato’o apresiasaun ba organizasaun ne’ebé durante ne’e fó tulun ba vítima sira, agradese tanba lolos instituisaun igreija mak ativa hodi halo prevensauan no fó protesaun ba vítima sira. Maibé igreija fó supporta ba Fokupers, Alfela no Pradet ninia servisu, no sei hare fatin atu fó protesaun ba labarik sira ne’ebé mak inan soe tanba isin rua ne’ebé mak laos ho sira nia hakarak. Sei servisu mós ho Fokupers iha area edukasaun kona-ba saúde reproduktiva, koseling no dezenvolve foin sae sira nia abilidade. Resultadu husi sorumutu ne’e Dom Basilio sei hatoo mos ba parte governu atu fo apoia ba vítima sira.
Figure 14 Film “Memoria” produced
together with partners to show the su#ering and
struggles of survivors
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
20
labarikInstituisaun haat (tarjetu 4 duni) - Marry Mackillop, Alola Foundation, Child Fund, no Ministeriu Edukasaun - mak uza ka adapta ona Kurríkulu “Modelu Creche” husi Fokupers ba sira-nia programa ba labarik kiikoan. Aproximasaun ne’ebé iha balansu jenerú no naun-violensia iha Fokupers nia Child Care Centre (CCC) adopta ona iha Kurrikulu Nasional iha tinan 2014 ba edukasaun labarik idade kiik iha Timor-Leste no komesa ona implementa iha Pre Eskola tomak iha Timor-Leste iha tinan 2015. Knua ba labarik mos hetan subsidiu kada periodu no mós material aprendizazem bazeia ba kurikulu Ministeriu Edukasaun inklui mos merenda escolar ne’ebé mak fornese iha tinan 2014, no kontinnua fali iha 2016.
Total labarik ne’ebé asesu ba crèche aumenta 20% (tarjetu 55%) ho estundate na’in 84, oan husi inan ne’ebé laiha laen, inan ne’ebé serbisu, no oan husi vítima VBJ. Ho labarik sira seguru iha Fokupers nia CCC, inan sira iha oportunidade atu serbisu, no inan sira ne’ebé iha uman mahon bele foka ba nia kazu no ajuda nian an rasik. Edukasaun naun violénsia no sensitivu jéneru ba oan sira ajuda hakotu sirkulu violensia. Iha tinan haat ne’e, ekipa na’in 6 sai espertu iha edukasaun ba labarik kiikoan sira (early childhood education) ne’ebé lahó violensia no promove egualdade jenerú.
Treinu Abilidade Tekniku PreEskolar fó ona ba profesora na’in 9 husi Min Edukasaun, sira apoiu material didaktika no merenda eskolar, no manutensaun fasilidade chrece. Suporta mós ema ne’ebé prepara hahan ba merenda eskolar
15% (tarjetu kazu 20%) husi 451 kazu sira ne’ebé Fokupers fó asisténsia hetan pena másimu. VPU/PNTL, Ministeriu Publiku, Defensor Publiku no Tribunal apresia Fokupers nia akompañamentu ba sobrevivente VBJ antes, durante no depois investigasaun no iha tribunal laran. Sira haree katak vítima/sobrevivente ne’ebé hetan akompañamentu barani no bele hato’o ho klaru sira-nia testimonia, nune’e hafasil atu prosesu sira-nia kazu.
49% ka na’in 15 (tarjetu 30%) husi labarik na’in 31 ne’ebé Fokupers ajuda konsege hetan subsidiu alimentasaun husi nia aman. Ne’e ajuda tebes ba inan atu bele asegura katak iha hahan di’ak ba oan sira, no asesu ba edukasaun no klinika.
Tarjetu feto na’in 22) hetan direitu ba eransa. Dadus laiha ba ida ne’e.
3.4. Feto no Labarik ne’ebé Fokupers Serbi ona
Fokupers serbi espe!sikamente ba grupu vuneravel sira hanesan feto no labarik, liuliu labarik feto ne’ebé iha risku boot ba VD no VBJ, no sobrevivente VBJ husi munisipiu 13. Sira-nia
kazu bele referre ona ba Fokupers husi otoridade lokal, VPU/PNTL, ka ONG parseiru. Iha kazu
Figure 15 With Fokupers
accompaniment, victims of GBV and DV
are able to take part in legal proceeding to
seek justice
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
21
barak, bele mós husi vítima ka sira-nia familia rasik buka ajuda iha Fokupers. Bainhira sai ona vítima VBJ, feto ka labarik feto sira ne’e hetan estigma no sira-nia familia, maluk no komunidade sees an no lakohi ajuda sira. Nune’e, Fokupers mak simu no ajuda, atu sira la sai tan vítima, lahetan tan violensia, bele salva sira-nia an no sira-nia oan sira-nia moris.
Ba serbisu hasae konsiensia kona-ba igualdade jeneru no prevensaun VBJ, Fokupers serbisu iha munisipiu neen ona: Dili, Viqueque, Liquisa, Covalima, Bobonaro, no Manufahi; envolve 31 Organizasaun Komunidade Baze (CBO – haree lista oragnizasaun hirak ne’e nia naran iha Aneksu 2) no sira-nia membru na’in 346 ne’ebé kolabora ona ho Fokupers komesa husi iha tinan 2000. Membru husi CBO sira ne’e mak sobrevivente ne’ebé reintegra !lafali iha komunidade, no agora sai ona lider ka modellu atu suporta vítima VBJ sira seluk. CBO sira ne’e mak sei ko’alia diretamente ba feto, mane, juventude no labarik sira ne’ebé hela besik nia (iha aldeia ka suku) liuhosi programa hasa’e konsiensia kona-ba VBJ ne’ebé hetan suporta husi Fokupers.
Iha tinan haat ne’e, Fokupers serbi diretamente feto na’in 1,575 no 375 nia oan sira, no mane na’in 1,065 mos involve ona iha programa Fokupers atu asegura katak iha transformasaun ne’ebé sustentavel ba hahalok violnetu no aumenta respeita ba egualdade jeneru.
Hirak ne’e mak desa!u sira ne’ebé Fokupers hasoru iha tinan hat. Desa!u balu konsege hatan ona maibe presiza troka estratejia serbisu, no balun sei seidauk bele rezolve hatan:
Hanesan organizasaun ne’ebé fornese ajuda (service provider) ba vítima/sobrevivente VBJ no suporta serbisu governu nian ba assuntu ne’e, Fokupers presiza sistema baze de dadus ne’ebé di’ak hodi rekolla dadus integradu uza maneira ne’ebé estandar hodi komprende didi’ak magnitude, tendensia no padraun husi problema violensia baseia ba jeneru. Sistema no maneira rekolla dadus ne’ebé di’ak sei ajuda Fokupers bainhira hakerek relatoriu, halo advokasia baseia ba jeneru, no planeiamentu programa iha futuru. Agora dadaun, ekipa Fokupers sei hatama no analiza dadus ho manual ba kada projetu kuandu atu prepara relatoriu, laiha dadus integradu ba organizasaun nomós labele kompara ho dadus stakeholder sira seluk.
Fasilitadora ba asuntu LKVD no Gender-Responsive Budgeting (GRB) ne’ebé treinadu ona resigna an, halo di!sil implementa treinu ne’ebé planu ona. GRB nu’udar metode xave ida hodi haree ba implementasaun Lei Kontra Violensia Domestika. Maibe agora iha mos ekipa sira seluk ne’ebé iha koñesimentu nato’on atu bele lidera grupu traballu GRB, no iha ekipa ne’ebé envolve direita wokshop no treinamentu hodi apar ho informasaun foun. Ba oin Fokupers kontinua buka dalan atu ekipa ne’ebé seidauk aprende kona-ba GRB bele mós hetan
IV. Desafiu-sira ne’ebé Hasoru
Figura 16 Importante katak Fokupers
kontinua nafatin uza media oioin hodi
habelar informasaun, hasa’e konsiensia
kona-ba VBJ no DV.
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
23
treinu. Sei halo mós rotasaun ba ekipa tuir sira-nia area servisu ho nune’e bele hadia di’ak liu tan kualidade servisu ho efetivu liu.
Menus rekursus umanus iha area publikasaun, entaun atu bele hakerek, edit no publika Hatutan no Babadok, ekipa Fokupers tenke buka tempu no serbisu seluk tenke hein. Maske iha ona Facebook, Fokupers seidauk utiliza media sosial ho ótimu, seidauk iha website rasik atu tramite informasaun ba publiku. Hanoin atu buka oinsa membru Fokupers bele ajuda mós hato’o istoria susesu Fokupers liu dalan oioin iha media sosial iha futuru.
Serbisu Fokupers nian sai dala iha media oioin, hanesan radio, televisaun, jornal ka media sosial sira. Maibe la dun iha esforsu ne’ebé kordenadu no regularmente atu halo media monitoring hodi asegura katak informasaun ne’ebé imprime ka hasai ne’e loos, ka atu bele habelar tan informasaun. Sei hanoin atu iha voluntariu ka membru sira atu bele ajuda halo kliping hodi halo dokumentasaun nomós fó sai tan serbisu Fokupers liuhosi media sosial seluk hanesan Twitter, Path, Instagram no halo mós Fokupers nia website rasik.
Maske iha ona Standard Operating Procedures (SOP) ba Rekursu Umanu, Administrasaun, Jestaun Projetu no Finansa ne’ebé di’ak, sei di!sil ba ekipa Fokupers atu implementa SOP hirak ne’e iha serbisu lorloron. Nune’e, Fokupers husu ona ajuda husi Instituisaun Voluntariu Australia AVI atu bele haruka ema ida ne’ebé bele ajuda iha monitorizasaun projetu, media no komunikasaun.
Maske iha mudansa pozitivu husi lider Igreja Katoliku barak ne’ebé suporta serbisu Fokupers no ajuda vítima, forsa sei dominante husi Lideransa Igreja ne’ebé seidauk sensivel hodi apoia esforsu luta ba igualdade jeneru no prevene VBJ. Ida ne’e iha ligasaun forte ho kultura patriarkal ne’ebé fó privilejiu no poder ba mane, no hanoin katak feto tenke tuir saida de’it mak nia laen hakarak no simu de’it sá mak nia halo.
Maske iha ona kolaborasaun pozitivu barak ho Governu, sei iha institusaun governu balun ne’ebé seidauk fasilita serbisu Fokupers nian, hanesan sei di!sil atu asesu ba dokumentu estadu ne’ebé relevante ho kazu sira. Maske iha ona orsamentu husi guvernu ba uma mahon no fatin seguru ne’ebé Fokupers maneja, fundus fó de’it iha tempu badak.
Sistema iha Tribunál no Ministeriu Publiku ne’ebé la’o neineik, desizaun
Tribunál kleur maske Fokupers no Rede Advokasia dudu tiha ona barak. Nune’e, halo parseiru tenke hela kleur iha uma mahon, tanba sira-nia família mós la simu vítima tanba la bele asegura ninia seguransa. Nomós, interpretasaun ne’ebé la hanesan entre autór judisiáriu sira kona-ba Lei VD halo desizaun ne’ebé lahanesan no dala barak la dun justu. Espesi!kamente
Figura 17 Tanba Fokupers ajuda
Governu hala’o nia knaar atu ajuda
vítima, presiza nafatin iha kolaborasaun no
apoiu.
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
24
ba direitu eransa ba vítima, Tribunál la prosesa rikusoin hamutuk maibé refere ba Terras e Propriedades.
Presiza tau atensaun masima bá vítima sira ne’ebé sente la komfortabel tanba la dun iha kon!densialidade bainhaira hala’o tratamentu iha Ospital Nasional, Ospital Referal no Sentru Saude, liuliu ba kazu VBJ no VD.
Iha nivel lokal, maske lider komunitaria barak komesa komprende ona kona-ba Lei Kontra Violensia Domestika, iha realidade, xefe aldeia no xefe suku balun nafatin hala’o sira-nia prosesu rasik no fó multa ba mane hodi rezolve kazu VD no VBJ iha sira-nia area. Fokupers presiza nafatin kontinua serbisu hodi prevene pratika ilegal ne’e.
5.1. Peskisa ikus liu kona-ba Situasaun Feto iha Timor-Leste
Violensia Domestika (VD) kontinua sai problema seriu iha Timor-Leste. Dadus 2016 husi Estudu Baze Programa Nabilan, The Asia Foundation kona-ba Saude no Esperiensia Moris, hatudu katak feto na’in-3 husi feto na’in-5 (59%) ho tinan 15-49 ne’ebé envolve ona iha relasaun, hatete katak sira hetan violénsia fízika ka violénsia seksuál ruma, ka forma violénsia rua ne’e hotu, husi parseiru mane ida durante sira-nia moris. Liu husi 55% husi feto sira hatete katak sira hetan violénsia emosionál iha sira-nia moris, no 43% hetan violénsia ekonómiku iha sira-nia moris .
Aleinde VD, 14% feto hetan violasaun seksuál husi mane ida ne’ebé la’ós sira-nia parseiru íntimu pelumenus dala ida durante sira-nia moris, no feto na’in-ida husi feto na’in-10 hatete katak sira hetan violasaun seksuál ne’e durante fulan 12 liubá. Liu feto na’in-ida husi feto na’in-tolu (34%) entre feto hotu-hotu ne’ebé partisipa iha levantamentu, hatete katak sira esperiénsia ona violasaun seksuál (husi sira-nia parseiru íntimu ka ema seluk) durante sira-nia moris. Aleinde ne’e, 27% husi feto hotu-hotu ne’ebé partisipa iha levantamentu esperiénsia ona violasaun seksuál durante fulan 12 liubá.
Abuzu fíziku no seksuál durante infánsia nu’udar kestaun signi!kativa iha Timor-Leste ho labarik 72% husi feto hotu-hotu no 77-78% husi mane hatete katak sira hetan abuzu fíziku ka seksuál ruma durante sira-nia infánsia. Maizumenus 78% husi feto hotu-hotu no 71%
V. Igualdade Jéneru no Protesaun ba Feto Timor iha Futuru
Figura 18: Feto nia esperíensia violénsia husi parseiru intimu
durante sira-nia moris (husi Programa
Nabilan)
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
26
husi mane hatete katak sira hetan abuzu emosionál ka adultu la tau matan ba sira durante sira-nia infánsia; no feto 67% no mane 59-62% hatete katak sira laiha hahán su!siente durante sira-nia infánsia . Maioria sira ne’ebé iha foho han dala ida de’it loroloron, estraga labarik ki’ikoan nia dezenvolvimentu, hamenus sira-nia konsentrasaun iha eskola, no aumenta risku ba moras oioin. Inan sira dehan ba Fokupers katak bainhira hahan la to’o, sira asegura katak sira-nia oan no laen han uluk antes sira tau hahan iha sira-nia bikan rasik.
5.2. Fokupers-nia Papél iha Tinan haat ba Oin
Kontinua hasae konsiensia iha nivél komunidade tanba ne’e xave atu bele muda hanoin no hahalok ne’ebé patriarkal ne’ebé husik VBJ no VD, konsidera hanesan buat ne’ebé privadu no fó sala bebeik ba vítima sira. Tanba vítima toman ba lider komunitaria ka membru familia sira uluk kuandu VBJ ka VD akontese, liuliu iha area rural sira; nune’e, importante katak membru komunidade no lider sira komprende kona-ba VD, VBJ no Lei kontra VD.
Fokupers sei hala’o Avaliasaun Final ba programa tinan haat liuba ne’e. Husi resultadu ne’e, Fokupers mós sei dezeña no hakerek nia Planu Estratejiku ba tinan haat ba oin. Area hirak ne’e mak ami hanoin sei nafatin sai Fokupers nia fokus iha periodu tinan 2017-2019:
Uma mahon ne’ebé seguru no ho dignidade atu ajuda vítima rekupera nia !siku no mental, laiha tauk ba ameasa tan. Lori mós sira-nia oan ka dependensia seluk atu sira mós bele seguru. Ajuda asesu tratamentu saude, fornese nutrisaun, konseling no terapia oioin durante iha uma mahon husi Fokupers rasik ka memru Rede nian. Sira mós iha asesu ba edukasaun non-formal hanesan halo dosi, suku roupa, halo ai-moruk tradisional no seluk tan ne’ebé bele aumenta kapasidade buka moris bainhira sira reintegra fali iha uma.
Figura 20 Liuhosi terapia, vítima bele
komesa kura nia an no bele komesa
hanoin saida mak nia hakarak.
Figura 19: Feto nia esperíensia ba violasaun seksuál husi mane ne’ebé
la’os sira-nia parseiru intimu.
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
27
Akompañamentu legal no preparasaun tribunal ba vítima/sobrevivenete VBJ sira no sira-nia familia atu komprende didi’ak sira-nia situasaun, prosesu ne’ebé tanke hala’o hodi lori kazu ne’e ba polisia no tribunal, no prepara an hodi hatene oinsa mak bele esplika nia kazu ho klaru.
Hasae komprensaun husi vítima sira, nia familia no komunidade ba assuntu jenerú, violensia baseia ba jenerú no Lei Kontra Violensia Domestika liuhosi treinamentu no diskusaun. Ne’e ajuda atu familia no komunidade la fó sala vítima kuandu violensia akontese tanba iha istoria naruk ba violénsia hasoru feto iha Timor-Leste no nia !ar patriarkal ne’ebé sei forte hela. Vítima barak mós sei fó sala ba nia an rasik tanba presaun husi familia no komunidade. Mudansa ba hahalok no atitude husi feto rasik, familia, lider lokal no membru komunidade importante hodi bele suporta feto Timor-Leste, liuliu vítima VBJ, asegura katak laiha estigma ba vítima bainhira sira prontu atu reintegra fali ba familia no komunidade.
Haluan area serbisu Fokupers nian. Bazeia ba avaliasaun nesesidades ne’ebé hala’o iha Munisipiu Viqueque no Manufahi hatudu katak presiza atu haluan Fokupers ninia servisu iha area refere tanba komunidade sei dook husi asesu assistensia ne’ebé integradu. Fokupers komesa ona hala’o serbisu iha Viqueque, no munisipiu Manufahi iha Suku Fatukahi.
Akompañamentu no MonitorizasaunReintegrasaun sobrivivente JBV hala’o liuhosi prosesu partisipatoriu involve nia rasik bainhira prontu ho mental no !sikal hodi !la ba nia uma no komunidade. Sobrevivente nia familia presiza mós senti prontu atu simu nia fali no la julga nia. Nia komunidade tenke prepara atu bele komprende nia sofre no la fó estigma ba nia. Sobrevivente presiza iha rekursu nato’on atu bele moris iha tempu badak, oinsa bele buka osan iha tempu naruk. Lider lokal no polisia sira presiza ajuda atu asegura katak laiha tan ameasa ba sobrevivente.
Monitorizasaun vizita ba uma hala’o ona no sei kontinua hala’o husi ekipa Fokupers no parseiru CBO sira, dalabarak semana rua hafoin reintegra sobrevivenete VBJ ba nia familia no komunidade. Iha vizita ne’e, ko’alia hamutuk ho familia kona-ba desa!u no di!kuldade ne’ebé sobrevivente hasoru atu buka solusaun hamutuk atu nia bele kontinua ho nia moris. Monitorizasaun kontinua nafatin to’o sobrevivente hotu reintegra didi’ak no lahasoru tan desa!u.
Monitorizasaun prosesu kazu VBJ iha tribunal Dili no distritu hanesan meiu efetivu ida atu suporta sobrevivente hodi bele hetan justisa. Ajuda mós Fokupers hodi komprende liu tan oinsa suporta vítima VBJ seluk, rekolla dadus kazu VBJ iha distritu no nasional, no desa!u sira ne’ebé hasoru atu hetan prosesu ne’ebé justu. Dadus ne’ebé rekolla uza ona no sei kontinua atu uza hanesan evidensia ba advokasia husi Fokupers no Rede Advokasia kontra VBJ.
Kampaña Media liuhosi brosur, programa radio, buletin “Babadok” no faktu sira iha “Hatutan” hanesan metodu efetivu ida hodi hanorin publiku no munisipiu tarjetu sira kona-ba desigualdade jeneru no VBJ, no nia impaktu ba vítima sira. Brosur Fokupers hato’o espesi!ku ajuda serbisu sira ne’ebé Fokupers fornese, numeru kontatu no fatin ne’ebé vítima no nia familia bele buka ajuda.
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
28
Diskusaun internal ba kazu sira ne’ebé seidauk resolve atu bele hakerek esbosu estatementu atu apresenta iha enkontru Rede Advokasia sira. Ne’e ajuda ekipa sira ne’ebé involve iha kazu ne’e atu komprende detalla husi kazu, no planu husi sobrevivente ba oin. Halo press rilis no konferensia da impressa husu prosesu ne’ebé lalais ba kazu sira la la’o ba oin baseia ba estatementu husi Rede Advokasia VBJ, hodi fó presaun ba sira ne’ebé hola desizaun atu halo buat ruma.
Labarik tinan haat to’o hitu fasil atu in"uensa; nune’e kuandu hela iha uma ne’ebé nakunu ho violensia, sira boot hanoin katak buat ne’e normal. Fokupers oferese edukasaun ba labarik idade kiik ne’ebé uza prinsipiu no metodu lahó violensia no sensitivu ba jeneru ba lsira ne’ebé tuir nia inan ba uma mahon, oan husi inan mesak de’it ka inan sira ne’ebé serbisu.
Inan-aman no profesora sira iha creche, no mós husi chrece seluk, aprende kona-ba edukasaun Lahó Violensia no Sensitivu Jeneru liuhosi maneira partisipatoriu hodi bele implementa iha sira-nia moris no serbisu. Prinsipiu rua ne’e adopta ona iha Kurrikulu Nasional Pre-Eskolar nian; nune’e, ekipa creche komesa ona no sei kontinua simu treinamentu husi Ministeriu Edukasaun.
Figura 21 Buletin Babadok no
FactSheet Hatutan nafatin sai meiu
efeitu hodi habelar informsauan ba povu
no sira ne’ebé hola dezisaun.
Hanesan Ekipa Ezekutivu Fokupers, Ita-boot bele... • Aprende husi susesu hirak ne’ebé ami hetan ona no kontinua haforsa relasaun serbisu di’ak
ho parte ho hotu, la haluha mós haree buat ne’ebé mak tenke hadia atu Fokupers bele hetan impaktu boot liu iha tinan haat ba oin.
• Fokupers presiza atu aumenta tan nia ekipa nia kapasidade no treinu tan ekipa barak liu tan atu bele fornese akompañmentu di’ak liu tan ba vítima/sobrevivente sira komprende prosesu investigasaun no tribunal, nune’e sira bele ko’alia ho barani no bele hato’o ho klaru sira-nia testimonia hodi hafasil atu prosesu sira-nia kazu.
• Kria sistema monitorizasaun ne’ebé simples maibe akapta duni nesesidade dadus ba organizasaun no doador sira. No mós importante liu katak dadus hatama regulamente a hamutuk kada fulan ida, ka fulan tolu, analiza hamutuk hadi haree dadus sa mak sei lakon.
Hanesan Konsellu Fokupers, Ita-boot bele….• Tau matan no fó diresaun ba ekipa ezekutiva Fokupers atu bele hala’o nia serbisu ho di’ak
no fó impaktu masimu ba bene!siariu sira.• Ajuda rezolve problema boot sira, internal ka eksternal, ne’ebé bele impede serbisu Fokupers
nian.Hanesan Membru Fokupers, Ita-boot bele…• Kontribui tuir Ita-boot idaidak nia kapasidade hodi ajuda Fokupers atu bele ajuda di’ak liu
tan vítima VBJ sira, haforsa sira atu bele sai sobrevivente, no transforma kultura Timor-Leste atu bele respeita feto nia direitu no haree sira hanesan igual ho mane.
Hanesan Feto no Mane Timor, Ita-boot bele…• Ba inan aman atu sira bele iha konsiensia atu komunika ba sira-nia oan sira konaba saude
reprodutiva. Bene!siariu sira husu ba Fokupers atu bele kontinua programa diskusaun ne’e liu-liu fó ba inan aman no foinsa’e oan sira feto no mane, atu sira bele redus konaba violasaun seksual, isin rua sedu no sira bele kuidadu no proteje sira-nia saude reprodutiva rasik.
Hanesan Guvernu RDTL, Ita-boot bele...• Hanesan Polisia Nasional Timor-Leste, Juis, Defensor Publiku no sira seluk ne’ebé serbisu iha
Tribunal tenke buka aumenta kapasidade kona-ba jeneru, Lei Kontra Violensia Domestika no direitu feto nian, atu bele iha konsistensia bainhira maneja kazu sira.
• Hanesan Ministeriu Saúde, Ita-boot tenke kria fatin espesi!ku ba vítima VBJ ka VD, hanesan ninia responsabilidade liga ho Lei Kontra Violensia Domestika no iha Planu Asaun Nasional 2012- 2014.
VI. Rekomendasaun
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
30
• Hanesan Membru Parliementu Nasional, Ita-boot sira bele kontinua tau matan nafatin ba implementasaun Lei Kontra Violensia Domestika, no asegura katak ministeriu ne’ebé relevante tau orsamentu nato’on ba nia implementasaun.
Hanesan doador, Ita-boot bele • Fornese apoiu tempu naruk tinan 2-5 atu bele sustena serbisu ne’ebé Fokupers halo ona, no
ajuda atu ami-nia ekipa bele foka liu ba serbisu la’os buka fundus.• Kontinua suporta hametin kolaboraborasaun Fokupers no parseiru serbisu sira seluk
ne’ebé ho área servisu hanesan ba protesaun vítima ninian, apoiu kordenasaun nomós kapasitasaun hodi hakbit liu tan kapasidade institusional atu implementa programa ho susesu no servi di’ak liu tan ba bene!siariu sira.
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
31
Ane
ksu
1 Lo
gfra
me
Foku
pers
201
3-20
15
DES
KRIS
AUN
IND
IKA
DO
RVe
ri!k
asau
nA
sum
si/
Risk
u20
1320
1420
15G
oal/L
ongu
Pra
zu:
Feto
Tim
or Le
ste l
ivre
hus
i Vi
olén
sia B
azei
a ba
Jéne
ru
ne’eb
é nia
abu
t mai
hus
i sist
ema
patri
arká
l (no
ideo
lojia
selu
k ne
’ebé d
iskrim
ina
feto
) atu
re
aliza
igua
ldad
e no
just
isa
jéne
ru.
Núm
eru
Feto
vítim
a vi
olén
sia
tun
ba 3
0%. N
úmer
u fe
to
ne’eb
é fot
i des
izaun
iha
nive
l di
strit
al a
umen
ta b
a 30
%Ta
xa m
orta
lidad
e Ina
n tu
n 10
%
Dadu
s iha
Pol
isia,
Trib
unál
, Pr
okur
ador
ia, M
edia
, Da
taba
se Ví
tima
husi
Foku
pers
Igre
ja n
o Es
tadu
nia
Fors
a se
i dom
inan
te
Obj
etiv
u/Ku
rtu
Praz
u:1.
Feto
vítim
a VBJ
bel
e !ar
an,
be
le fo
ti de
sizau
n ba
nia
an
rasik
, no
sai e
zem
plu
ba fe
to se
luk.
50%
hus
i tot
ál fe
to ví
tima V
BJ
sai p
ontu
foka
l, pa
rtisi
pa ih
a ha
lo d
ekla
rasa
un, s
ai fo
nte
ba in
form
asau
n/ n
aras
umbe
r, Sa
sin n
e’ebé
Foku
pers
fó
75%
hus
i tot
ál fe
to ví
tima V
BJ
sai p
ontu
foká
l par
tisip
a ih
a ha
lo d
ekla
rasa
un, s
ai fo
nte
ba in
form
asau
n/ n
aras
umbe
r, Sa
sin n
e’ebé
Foku
pers
fó
25%
hus
i tot
ál fe
to ví
tima V
BJ
sai F
okup
ers n
ia K
ader
prin
sipál
Ke
stio
náriu
, Pre
-te
st, P
ost-
test
, list
a pr
ezen
sa, R
elat
óriu
no
duku
men
tasa
un
25%
feto
vítim
a VBJ
m
oris
inde
pend
ente
ek
onom
ikam
ente
35%
feto
vítim
a VBJ
m
oris
inde
pend
ente
ek
onom
ikam
ente
45%
feto
vítim
a VBJ
m
oris
inde
pend
ente
ek
onom
ikam
ente
VII.
Anek
su si
ra
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
32
DES
KRIS
AUN
IND
IKA
DO
RVe
ri!k
asau
nA
sum
si/
Risk
u20
1320
1420
152.
Fet
o sir
a ne
’ebé F
okup
ers f
ó as
istén
sia h
etan
aum
entu
ba
ases
u no
kont
rola
ba
reku
rsu
ekon
omia
liuh
usi e
kono
mia
po
pula
r (sit
ema
ekon
omia
ne
’ebé a
favo
r ba
povu
) ne’e
bé
just
u no
inde
pend
ente
Grup
u Fe
to Ek
onom
ia 9
mak
de
zenv
olvi
du n
o ih
a m
embr
u ha
mut
uk n
a’in
300,
kapi
tal m
in
USD
5,00
0 ih
a di
strit
u 3.
Form
a G
rupu
Feto
Ekon
omia
15
no
iha
mem
bru
ham
utuk
na
’in 4
50, k
apita
l min
USD
7,
500
iha
dist
ritu
5.
Form
a G
rupu
Feto
Ekon
omia
20
no
iha
mem
bru
ham
utuk
na
’in 6
00, k
apita
l min
USD
10
,000
iha
dist
ritu
7
List
a M
embr
us, E
stru
tura
Gr
upu,
Liv
ru d
e kon
tas/
bu
ku ka
s
Iha
mem
bru
ne’eb
é la
selu
kr
editu
Grup
u Fe
to 9
nin
ia su
jest
aun
tam
a ih
a PD
DGr
upu
Feto
15
nia
suje
stau
n ta
ma
iha
PDD
Grup
u Fe
to 1
5 ni
a su
jest
aun
tam
a ih
a PD
D Li
sta
Prez
ensa
, not
ulen
si,
foto
, Prin
tout
dok
umen
tu
PDD
PDD
la fó
prio
ridad
e ba
isu fe
to
Esta
bele
se R
ede G
rupu
Feto
ih
a Ba
ze h
usi d
istrit
u 5
ho
Mem
brus
ham
utuk
na’i
n 45
0
Esta
bele
se R
ede G
rupu
Feto
ih
a Ba
ze h
usi d
istrit
u 7
ho
Mem
brus
ham
utuk
na’i
n 60
0
Kart
a A
kord
u, Li
sta
Mem
brus
, Not
ulen
siM
embr
us la
ativ
u ta
nba
mem
bru
nia
preo
kupa
saun
pr
ivad
u
3. Ih
a Re
de a
dvok
asia
ne’e
bé
bele
hat
o’o fe
to n
ia a
spira
saun
ko
na-b
a fe
to ví
tima V
BJ n
ia
dire
itu
Inst
ituisa
un R
ede A
dvok
asia
ha
mut
uk 1
7 ko
nseg
e obr
iga
Gove
rnu
atu
follo
wup
kazu
35
% h
usi t
otal
kazu
s pen
dent
eFo
kupe
rs h
asai
Dek
lara
saun
7
ne’eb
é het
an a
poiu
hus
i Red
e no
het
an re
asau
n ko
nkre
tu h
usi
mud
ansa
pol
ítika
.
Inst
ituisa
un R
ede A
dvok
asia
ha
mut
uk 2
0 fó
apo
iu b
a ad
voka
sia n
e’ebé
Foku
pers
ha
lo (S
eleb
rasa
un Lo
ron
Feto
, 16
Dia
s Ativ
izmu,
Ani
vers
ariu
Fo
kupe
rs)
Foku
pers
has
ai D
ekla
rasa
un 5
ne
’ebé h
etan
apo
iu h
usi R
ede
Inst
ituisa
un R
ede A
dvok
asia
ha
mut
uk 2
5 fó
apo
iu b
a ad
voka
sia n
e’ebé
Foku
pers
ha
lo (S
eleb
rasa
un Lo
ron
Feto
, 16
Dia
s Ativ
izmu,
Ani
vers
ariu
Fo
kupe
rs)
Foku
pers
has
ai D
ekla
rasa
un 7
ne
’ebé h
etan
apo
iu h
usi R
ede
MoU
, Dok
umen
tasa
un
Dekl
aras
aun,
List
a Pr
ezen
sa
Preo
kupa
saun
hus
i M
embr
u Re
de h
o at
ivid
ades
hus
i or
gani
zasa
un ra
sik
Mem
bru
Rede
resig
na a
n hu
si isu
e ne’e
bé se
nsiti
vu
30%
Kaz
u VBJ
ne’e
bé h
ato’o
hu
si re
de h
etan
aum
entu
50%
Kaz
u VBJ
ne’e
bé h
ato’o
hu
si re
de h
etan
aum
entu
70%
Kaz
u VBJ
ne’e
bé h
ato’o
hu
si re
de h
etan
aum
entu
Data
base
, Rez
ulta
du
desiz
aun
Juiz
Inte
rpre
tasa
un n
e’ebé
la
han
esan
entre
aut
ór
judi
siáriu
sira
kona
-ba
Lei
VD
Iha
Orsa
men
tu 5
% b
a im
plem
enta
saun
LKVD
no
ba
ONG
Feto
Iha
Orsa
men
tu 1
0% b
a im
plem
enta
saun
LKVD
no
ba
ONG
Feto
Iha
Orsa
men
tu 2
5% b
a im
plem
enta
saun
LKVD
no
ba
ONG
Feto
Rezu
ltadu
Mon
itorin
g,
Doku
men
tu Es
tadu
hus
i M
inist
eriu
ida-
idak
ho
nini
a de
klar
asau
n
Di!s
il at
u as
esu
ba
doku
men
tu es
tadu
.
4. Ih
a au
men
tu b
a ko
nsié
nsia
kr
ítiku
ba
Feto
no
sosie
dade
sívi
lBa
irru
ida
husi
Igre
ja ih
a di
strit
u 4
halo
sosia
lizas
aun
LKVD
ba
sara
ni si
raBa
irru
ida
husi
Igre
ja ih
a di
strit
u 4
hala
’o ko
nsel
ing
ba
fam
ília
vítim
a VD
Bairr
u 2
husi
Igre
ja ih
a di
strit
u 4
halo
sosia
lizas
aun
LKVD
ba
sara
ni si
raBa
irru
rua
husi
Igre
ja ih
a di
strit
u 4
hala
’o ko
nsel
ing
ba
fam
ília
vítim
a VD
Bairr
u id
a hu
si Ig
reja
iha
dist
ritu
4 ha
lo so
sializ
asau
n LK
VD b
a sa
rani
sira
Bairr
u id
a hu
si Ig
reja
iha
dist
ritu
4 ha
la’o
kons
elin
g ba
fa
míli
a ví
tima V
D
Kart
a Se
rvisu
Kon
junt
a ho
Igre
ja, n
otul
ensi
no
doku
men
tasa
un
Lide
rans
a Ig
reja
seid
auk
fó a
poiu
ba
LKVD
no
la ih
a pe
rspe
tiva
jéne
ru
Mín
imu
lider
Ada
t na’i
n 50
iha
dist
ritu
5 fa
silita
kazu
VKF
atu
hato
’o ke
ixa
ba a
utór
judi
siáriu
sir
a.
Lide
r Ada
t na’i
n 10
0 ih
a di
strit
u 5
fasil
ita ka
zu V
KF at
u ha
to’o
keix
a ba
aut
ór ju
disiá
riu si
ra
Lide
r Ada
t na’i
n 20
0 ih
a di
strit
u 5
fasil
ita ka
zu V
KF at
u ha
to’o
keix
a ba
aut
ór ju
disiá
riu si
ra
List
a M
embr
us,
Data
base
Iha
rest
rutu
rasa
un ih
a Su
ku ih
a El
eisa
un Li
der
Kom
unitá
riu n
o ko
nsel
lu
Suku
iha
2014
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
33
DES
KRIS
AUN
IND
IKA
DO
RVe
ri!k
asau
nA
sum
si/
Risk
u20
1320
1420
15Ih
a at
ivist
a na
’in 1
5 (7
5% fe
to)
mak
kons
ege s
ai tr
eina
dor b
a as
untu
LKVD
no
GRB.
Iha
ativ
ista
na’in
15
(75%
feto
) m
ak ko
nseg
e sai
trei
nado
r ba
asun
tu LK
VD n
o GR
B.
Iha
ativ
ista
na’in
15
(75%
feto
) m
ak ko
nseg
e sai
trei
nado
r ba
asun
tu LK
VD n
o GR
B.
Kart
a ko
ntra
tu Fa
silita
dor,
Dekl
aras
aun
sai
Fasil
itado
r, no
tule
nsi n
o do
kum
enta
saun
Fasil
iatd
or n
e’ebé
trei
nadu
se
i res
igna
an
husi
NGO
tanb
a he
tan
fatin
hus
i go
vern
u.
5. Ih
a m
étod
u ed
ukas
aun
naun
vi
olén
sia n
o se
nsiti
vu jé
neru
iha
eduk
asau
n ba
laba
rik si
ra
Inst
ituisa
un ru
a m
ak u
za
Kurrí
kulu
“mod
elu
Crec
he” h
usi
Foku
pers
Inst
ituisa
un 4
mak
uza
Ku
rríku
lu “m
odel
u Cr
eche
” hus
i Fo
kupe
rs
Rela
tóriu
,M
onito
ring
Inst
ituisa
un se
luk l
a ha
kere
k crè
che F
okup
ers
nia
nara
n nu
’uda
r re
feré
nsia
Tota
l lab
arik
ne’e
bé a
sesu
ba
crèc
he a
umen
ta 4
5%To
tal l
abar
ik n
e’ebé
ase
su b
a cr
èche
aum
enta
50%
Tota
l lab
arik
ne’e
bé a
sesu
ba
crèc
he a
umen
ta 5
5%No
ta R
ejist
uDo
nor l
a su
port
a pr
ogra
ma
crèc
he
6. Ih
a As
istén
sia Le
gál b
a fe
to
vítim
aKa
zu 1
0% n
e’ebé
fó a
sisté
nsia
he
tan
pena
más
imu
Kazu
15%
ne’e
bé fó
asis
téns
ia
heta
n pe
na m
ásim
uKa
zu 2
0% n
e’ebé
fó a
sisté
nsia
he
tan
pena
más
imu
Kart
a de
sizau
n hu
si Tr
ibun
álSi
stem
a iha
Trib
unál
ne’e
bé
la’o
nein
eik
20%
laba
rik h
etan
subs
idiu
hu
si ni
a am
an25
% la
barik
het
an su
bsid
iu
alim
enta
saun
hus
i nia
in
an-a
man
30%
Kaz
u ne
’ebé f
ó as
istén
sia
heta
n pe
na m
ásim
uKa
rta
Desiz
aun
husi
Trib
unál
, Min
ister
io
Publ
ico n
o De
fens
or
Publ
ico
Autó
r Krim
e lai
ha se
rvisu
. De
sizau
n Tr
ibun
ál kl
eur
Vítim
a na
’in 5
(eis
feen
) het
an
dire
itu b
a er
ansa
Feto
na’i
n 7
heta
n di
reitu
ba
eran
saFe
to n
a’in
10 h
etan
dire
itu b
a er
ansa
Kart
a de
sizau
n hu
si Tr
ibun
álTr
ibun
ál la
pro
sesa
riku
soin
ha
mut
uk m
aibé
refe
re b
a Te
rras e
Pro
prie
dade
s
Out
put/
Rezu
ltad
u:Ih
a ak
ompa
ñam
entu
(a
sisté
nsia
saúd
e, ko
nsel
ing,
ha
kbiit
, ter
apia
, hom
evisi
t, m
onito
ring,
Enko
ntru
fam
íliar
, Re
inte
gras
aun)
Feto
vítim
a VBG
Iha M
oU ko
na-b
a Man
ajem
entu
Sh
elte
r Mar
ia Ta
po.
Feto
vítim
a VBJ
na’i
n 60
mak
he
tan
trata
men
tu m
édik
u ih
a Os
pita
l no
Klin
ikas
Feto
vítim
a VBJ
na’i
n 70
mak
he
tan
trata
men
tu m
édik
u ih
a
Ospi
tal n
o Kl
inik
as
Feto
vítim
a VBJ
na’i
n 80
mak
he
tan
trata
men
tu m
édik
u ih
a
Ospi
tal n
o Kl
inik
as
Mitr
a ni
a es
tatu
s med
ikál
hu
si ho
spitá
lHo
spita
l la
fasil
ita fa
tin
espe
sí!ku
ba
vítim
a.
La ih
a se
gura
nsa
ba ví
tima
no St
af
Feto
vítim
a VBJ
na’i
n 15
0 m
ak
heta
n ak
ompa
ñam
entu
no
sent
e seg
uru
iha
Shel
ter
Feto
vítim
a VBJ
na’i
n 15
5 m
ak
heta
n ak
ompa
ñam
entu
no
sent
e seg
uru
iha
Shel
ter
Feto
vítim
a VBJ
na’i
n 16
0 m
ak
heta
n ak
ompa
ñam
entu
no
sent
e seg
uru
iha
Shel
ter
Reka
p Li
sta
Mitr
a no
Fa
míli
a ne
’ebé t
ama
iha
Shel
ter
Pros
esu
kazu
iha T
ribun
ál,
Min
ister
io P
ublic
o la
’o kl
eur ,
nun
e’e h
alo
Mitr
a te
nke h
ela
kleu
r iha
Sh
elte
r. Fa
míli
a la
sim
u ví
tima
tanb
a la
bel
e as
egur
a ni
nia
segu
rans
a
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
34
DES
KRIS
AUN
IND
IKA
DO
RVe
ri!k
asau
nA
sum
si/
Risk
u20
1320
1420
15Au
men
tu b
a Fe
to ví
tima V
BJ
nini
a ka
pasid
ade
25%
hus
i tre
inad
or (f
eto
sobr
evive
nte)
hah
ú bi
snis
foun
ba
nin
ia re
ndim
entu
40%
hus
i tre
inad
or (f
eto
sobr
evive
nte)
hah
ú bi
snis
foun
ba
nin
ia re
ndim
entu
60%
hus
i tre
inad
or (f
eto
sobr
evive
nte)
hah
ú bi
snis
foun
ba
nin
ia re
ndim
entu
Liu
husi
Hom
evisi
t, ha
lo li
sta
kona
-ba
feto
so
brev
ivent
e ho
sira-
nia
bisn
is
Sobr
evive
nte u
za A
poiu
m
odal
ba
buat
selu
k
25%
hus
i tre
inad
or (f
eto
sobr
evive
nte)
bel
e fah
e !la
fali
info
rmas
aun
ba fa
míli
a no
mós
ví
tima
selu
k
40%
hus
i tre
inad
or (f
eto
sobr
evive
nte)
bel
e fah
e !la
fali
info
rmas
aun
ba fa
míli
a no
mós
ví
tima
sira
selu
k
60%
hus
i tre
inad
or (f
eto
sobr
evive
nte)
bel
e fah
e !la
in
form
asau
n ba
fam
ília
no m
ós
vítim
a sir
a se
luk
List
a ka
zu n
e’ebé
ref
ere
Apoi
u m
ínim
u hu
si So
brev
ivent
e nia
fam
ília
Feto
iha
rurá
l het
an a
sesu
ba
info
rmas
aun
no h
alo
in"u
énsia
ih
a ár
ea ek
onom
ia, s
aúde
, ed
ukas
aun,
pol
itika
, etc
Akom
paña
gru
pu fe
to 9
iha
dist
ritu
3Ha
mor
is no
ako
mpa
ña g
rupu
fe
to 1
5 ih
a di
strit
u 5
Ham
oris
no a
kom
paña
gru
pu
feto
20
iha
dist
ritu
7Li
sta
Mem
bru
Grup
u,
Konv
ite, E
stru
tura
suku
, Co
pia
resib
u Bo
lsa d
e Mae
, Se
rti!
kadu
Lise
nsa
ba
Bisn
is
Grup
u la
ativ
u
Kria
Kon
seitu
kona
-ba
Orga
niza
Ba
ze n
o Ka
deriz
asau
n ih
a Fo
kupe
rs n
o im
plem
enta
Esta
bele
se R
ede O
rgan
izasa
un
Grup
u Fe
to ih
a Ba
ze en
tre
dist
ritus
(dist
ritu
5)
Rede
Org
aniza
saun
Gru
pu Fe
to
iha
Baze
hal
o “Ko
ngre
su Fe
to
Rura
l”
Prin
tout
kons
eitu
, no
tule
nsi,
lista
pre
zens
a,
doku
men
tasa
un
Kons
eitu
la h
alo
rem
ata
Feto
par
tsisp
a at
ivu
iha
Deze
nvol
vim
entu
loká
l no
nasio
nál
Feto
na’i
n 35
ne’e
bé h
etan
as
istén
sia b
ele k
o’alia
no
hato
’o sir
a-ni
a id
eia
kona
-ba
feto
nia
ne
sesid
ade i
ha n
ivel p
oliti
ka
loká
l
Feto
na’i
n 50
ne’e
bé h
etan
ak
ompa
nam
entu
bel
e ko’a
lia
no h
ato’o
sira
-nia
idei
a ko
na-b
a fe
to n
ia n
eses
idad
e iha
nive
l po
litik
a lo
kál
Feto
na’i
n 75
ne’e
bé h
etan
ak
ompa
nam
entu
bel
e ko’a
lia
no h
ato’o
sira
-nia
idei
a ko
na-b
a fe
to n
ia n
eses
idad
e iha
nive
l po
litik
a lo
kál/n
asio
nál
Notu
lens
i, es
trutu
ra su
ku,
no d
okum
enta
saun
La en
volv
e fet
o ih
a po
lítik
a ni
vel l
okál
Feto
na’i
n 25
hus
i gru
pu b
ele
sai k
andi
datu
ba
lider
loká
l, ad
at ka
serv
isu ih
a NG
O
Feto
na’i
n 35
hus
i gru
pu b
ele
sai k
andi
datu
ba
lider
loká
l, ad
at ka
serv
isu ih
a NG
O
Feto
na’i
n 50
hus
i gru
pu b
ele
sai k
andi
datu
ba
lider
loká
l, ad
at ka
serv
isu ih
a NG
O
Kont
ratu
serv
isu, e
stru
tura
su
ku.
Feto
Iha
resp
onsa
bilid
ade
dupl
a
Iha
mek
anizm
u Re
de n
e’ebé
ap
oiu
advo
kasia
Foku
pers
Mín
imu
iha
enko
ntru
dal
a 10
ho
rede
Adv
okas
ia n
asio
nál
ne’eb
é hal
a’o ti
nan-
tinan
Mín
imu
iha
enko
ntru
dal
a 10
ho
rede
Adv
okas
ia n
asio
nál
ne’eb
é hal
a’o ti
nan-
tinan
Mín
imu
iha
enko
ntru
dal
a 10
ho
rede
Adv
okas
ia n
asio
nál
ne’eb
é hal
a’o ti
nan-
tinan
Notu
lens
i ho
List
a pr
ezen
saM
embr
u Re
de fo
kus b
a sir
a-ni
a pr
ogra
ma
iha
ida-
idak
nia
inst
ituisa
un
Mín
imu
halo
loby
dal
a 5/
tinan
ba
inst
ituisa
un es
tadu
(M
inist
erio
Eduk
asau
n, M
SS,
SEPI
, MJ,
MF,
MS,
SES)
Mín
imu
halo
loby
dal
a 7/
tinan
ba
inst
ituisa
un es
tadu
(M
inist
erio
Eduk
asau
n, M
SS,
SEPI
, MJ,
MF,
MS,
SES)
Mín
imu
halo
loby
dal
a10/
tinan
ba
inst
ituisa
un es
tadu
(M
inist
erio
Eduk
asau
n, M
SS,
SEPI
, MJ,
MF,
MS,
SES)
Rela
tóriu
hus
i Lob
by.
Prin
tout
Pol
itika
hus
i M
inist
erio
ida-
idak
.
Lide
r sira
serv
isu b
arak
no
pro
sedu
r ne’e
bé
kom
plik
adu
Hala
’o av
alia
saun
tina
n 1
dala
1
ba re
zulta
du se
rvisu
rede
Hala
’o av
alia
saun
tina
n 1
dala
1
ba re
zulta
du se
rvisu
rede
Hala
’o av
alia
saun
tina
n 1
dala
1
ba re
zulta
du se
rvisu
rede
Rezu
ltadu
Ava
liasa
un,
List
a Pa
rtisi
pant
e no
doku
men
tasa
un
Mem
bru
Rede
ladu
n at
ivu
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
35
DES
KRIS
AUN
IND
IKA
DO
RVe
ri!k
asau
nA
sum
si/
Risk
u20
1320
1420
15Ih
a Re
de n
e’ebé
forte
atu
luta
ba
Ors
amen
tu Es
tadu
ne’e
bé
resp
onsiv
u ba
jéne
ru at
u Im
plem
enta
LKVD
Haru
ka ka
rta
subm
isaun
M
ínim
u tin
an 1
dal
a 1
ba P
arla
men
tu ko
na-b
a Or
sam
entu
Esta
du
Haru
ka ka
rta
subm
isaun
M
ínim
u da
la 2
ba
Parla
men
tu
kona
-ba
Orsa
men
tu Es
tadu
Haru
ka ka
rta
subm
isaun
M
ínim
u da
la 2
ba
Parla
men
tu
kona
-ba
Orsa
men
tu Es
tadu
Kart
a su
bmisa
un,
Grav
asau
n Pr
oses
u De
bate
ih
a PN
PN la
fó at
ensa
un b
a Ka
rta
subm
isaun
Mon
itorin
g b
a P
lanu
Asa
un
Natio
nal b
a VBJ
mín
imu
dal
a 2
Mon
itorin
g b
a Pl
anu
Asau
n Na
tiona
l ba V
BJ m
ínim
u da
la 4
Mon
itorin
g b
a Pl
anu
Asau
n Na
tiona
l ba V
BJ M
ínim
u da
la 4
Rezu
ltadu
Mon
itorin
g no
Dok
umen
tu
Reko
men
dasa
un b
a SE
PI
Laih
a Or
sam
entu
ne’e
bé
alok
a ba
Impl
emen
tasa
un
LKVD
Mín
imu
halo
lobb
y dal
a 1
ba
Min
ister
io xa
ve si
ra (M
SS<
Ed
ukas
aun,
Saú
de, S
egur
ansa
, Ju
stisa
no
SEPI
) atu
alo
ka
orsa
men
tu b
a im
plem
enta
saun
LK
VD
Mín
imu
halo
lobb
y dal
a 2
ba
Min
ister
io xa
ve si
ra (M
SS,
Eduk
asau
n, S
aúde
, Seg
uran
sa,
Just
isa n
o SE
PI) a
tu a
loka
or
sam
entu
ba
impl
emen
tasa
un
LKVD
Mín
imu
halo
lobb
y dal
a 3
ba
Min
ister
io xa
ve si
ra (M
SS,
Eduk
asau
n, S
aúde
, Seg
uran
sa,
Just
isa n
o SE
PI) a
tu a
loka
or
sam
entu
ba
impl
emen
tasa
un
LKVD
Sum
áriu
enko
ntru
no
doku
men
tasa
unM
inist
erio
xave
sira
se
idau
k iha
kom
itmen
tu
atu
impl
emen
ta LK
VD n
o se
idau
k tau
iha
prio
ridad
e
Iha
esfo
rsu
hasa
’e ko
nsié
nsia
no
kom
prie
nsau
n fe
to n
o ko
mun
idad
e kon
a-ba
asun
tu fe
to
Iha T
rein
amen
tu d
ala
8 ko
na-b
a Ko
nsié
nsia
lizas
aun
ba jé
neru
, Di
reitu
Feto
, Saú
de R
epro
dutiv
a ho
Dire
itu S
eksu
ál, n
o LK
VD;
part
isipa
hus
i fet
o na
’in 5
00
no ko
mun
idad
e iha
nive
l baz
e,
dist
ritu
no n
asio
nál
Iha T
rein
amen
tu d
ala
12
kona
-ba
Kons
iens
ializ
asau
n ba
jéne
ru, D
ireitu
Feto
, Saú
de
Repr
odut
iva
ho D
ireitu
Sek
suál
, no
LKVD
; par
tisip
a hu
si fe
to
na’in
600
no
kom
unid
ade i
ha
nive
l baz
e, d
istrit
u no
nas
ioná
l
Iha T
rein
amen
tu d
ala
15
kona
-ba
Kons
iesn
ializ
asau
n ba
jéne
ru, D
ireitu
Feto
, Saú
de
Repr
odut
iva
ho D
ireitu
Sek
suál
, no
LKVD
; par
tisip
a hu
si fe
to
na’in
750
no
kom
unid
ade i
ha
nive
l baz
e, d
istrit
u no
nas
ioná
l
Rezu
ltadu
Pre
-tes
t, Po
st-
test
no
List
a pr
ezen
saTo
man
ne’e
bé h
alo
depe
nden
siaba
osa
n tra
nspo
rte. L
aiha
osa
n ba
ko
ntin
uida
de tr
eina
men
tu.
Ladu
n ih
a ap
oiu
husi
parte
m
ane s
ira ta
nba
siste
ma
patri
arká
l
Disk
usau
n da
la 1
0 ko
na-b
a as
untu
jéne
ru n
o Or
sam
entu
es
tadu
iha
dist
ritu
4 ba
feto
na
’in 5
00 n
o ko
mun
idad
e
Disk
usau
n da
la 1
2 ko
na-b
a as
untu
jéne
ru n
o Or
sam
entu
es
tadu
iha
dist
ritu
6 ba
feto
na
’in 6
00 n
o ko
mun
idad
e
Disk
usau
n da
la 1
6 ko
na-b
a as
untu
jéne
ru n
o Or
sam
entu
es
tadu
iha
dist
ritu
8 ba
feto
na
’in 8
00 n
o ko
mun
idad
e
Pre-
test
no
Post
-tes
t .
Disk
usau
n B
ase l
ine,
Li
sta
prez
ensa
no
doku
met
asau
n
Alok
asau
n Or
sam
entu
Es
tadu
la ko
ndiz
ho fe
to
nia
nese
sidad
e
Iha
crèc
he b
a fe
to ví
tima V
BJ n
ia
oan
no fe
to si
ra n
e’ebé
serv
isuFe
to n
a’in
25 m
ak h
usik
sira
-nia
oa
n ih
a cr
èche
(20%
Vítim
a VB
J)
Feto
na’i
n 35
mak
hus
ik si
ra-n
ia
oan
iha
crèc
he (3
0% Ví
tima
VBJ)
Feto
na’i
n 45
mak
hus
ik si
ra-n
ia
oan
iha
crèc
he (4
0% Ví
tima
VBJ)
Form
ular
iu re
jistu
Vítim
a VBJ
uitu
an m
ak
hela
iha
Dili.
Vítim
a VBJ
m
oe at
u re
koñe
se si
ra-n
ia
an
Final
iza K
urrik
ulu
Crec
heFa
he n
o ap
reze
nta
Mat
eria
Na
un Vi
olén
sia n
o Se
nsiti
vu b
a jé
neru
ba
esko
la 1
0
Fahe
no
fó a
prez
enta
Mat
eria
No
n Vi
olén
sia n
o Se
nsiti
vu b
a jé
neru
ba
esko
la 1
0 ih
a ni
vel
nasio
nál n
o di
strit
u
Prin
t out
kurri
kulu
no
husi
esko
laGo
vern
u re
koñe
se d
e’it
sira-
nia
kurri
kulu
Feto
het
an a
sisté
nsia
lega
l liu
husi
info
rmas
aun
lega
l, ko
nsul
tasa
un, a
kom
paña
kazu
ba
Trib
unál
Feto
na’i
n 18
0 he
tan
asist
énsia
le
gal
Feto
na’i
n 20
0 he
tan
asist
énsia
le
gal
Feto
na’i
n 12
5 he
tan
asist
énsia
le
gal
List
a pr
ezen
sa n
o ka
rta
noti!
kasa
unAu
tór J
udisi
áriu
la fó
pr
iorid
ade b
a ka
zu V
BJ
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
36
DES
KRIS
AUN
IND
IKA
DO
RVe
ri!k
asau
nA
sum
si/
Risk
u20
1320
1420
15Fa
míli
a ví
tima V
BJ h
etan
in
form
asau
n ko
na-b
a Le
i hira
k ne
’ebé r
elev
ante
ho
feto
nia
ne
sesid
ade
Feto
na’
in 1
50 n
o fa
míli
a ví
tima
heta
n in
form
asau
n ko
na-b
a LK
VD n
o Ko
digu
Pen
ál
Feto
na’
in 1
60 n
o fa
míli
a ví
tima
heta
n in
form
asau
n ko
na-b
a LK
VD n
o Ko
digu
Pen
al
Feto
na’
in 1
70 n
o fa
míli
a ví
tima
heta
n in
form
asau
n ko
na-b
a LK
VD n
o Ko
digu
Pen
ál
Rela
tóriu
no
Reka
p ka
zuKo
mpr
iens
aun
Mín
imu
no fó
liu
prio
ridad
e ba
siste
ma
Adat
. Sist
ema
Just
isa n
e’ebé
la’o
nein
eik
Feto
na’i
n 50
no
fam
ília
vítim
a he
tan
info
rmas
aun
kona
-ba
Lei
Terra
s e P
rorie
dade
s
Feto
na’i
n 75
no
fam
ília
vítim
a he
tan
info
rmas
aun
kona
-ba
Lei
Terra
s e P
rorie
dade
s
Feto
na’i
n 10
0 no
fam
ília
vítim
a he
tan
info
rmas
aun
kona
-ba
Lei
Terra
s e P
rorie
dade
s
Rela
tóriu
, List
a Pr
ezen
sa
no d
okum
enta
saun
Kom
unid
ade n
ia
kom
prie
nsau
n ne
’ebé
Mín
imu
Iha
esfo
rsu
atu
in"u
ensia
pe
rspe
tiva
Autó
r jud
isiár
iu si
raM
ínim
u ha
lo lo
bby d
ala
2 ba
M
JM
ínim
u ha
lo lo
bby d
ala
1 ba
M
JM
ínim
u ha
lo lo
bby d
ala
2 ba
M
Jno
tule
nsi l
obi k
a en
kont
ru
Min
ister
iu ju
stisa
la fó
at
ensa
un b
a isu
ida
ne’e
Mín
imu
Enko
ntru
Gru
pu d
e Tr
abal
lu d
ala
2M
ínim
u En
kont
ru G
rupu
de
Trab
allu
dal
a 6
Enko
ntru
Men
sal G
rupu
de
Trab
allu
Ka
rta
lam
enta
saun
Mem
bru
la at
ivu
tanb
a pr
eoku
pa h
o se
rvisu
Or
gani
zasa
un n
ian
Iha
Man
jem
entu
Org
aniza
saun
(R
ekur
su U
man
au, F
inan
sas)
ne
’ebé p
rofe
sioná
l, se
nsiti
vu b
a jé
neru
, Aku
ntav
el, T
ranp
aran
te,
forte
no
aseg
ura
bem
-est
ar
peso
ál n
o or
gani
zasa
un n
ia
sust
enbi
lilad
e
Iha
draf
t no
Apre
zent
asau
n Ko
de Et
ika
Orga
niza
saun
. Ha
lo o
na re
viza
un b
a Es
tatu
ta
no im
plem
enta
ona
mai
s tar
de
iha
1 de
Mai
o 20
13
Lega
liza
Kode
Etik
a Or
gani
zasa
un n
o Im
plem
enta
m
ais t
arde
iha
31 d
e Dez
embr
u 20
14
50%
Kode
Etik
a Or
gani
zasa
un
Impl
emen
ta o
naDo
kum
entu
Kod
e Etik
a Or
gani
zasa
un n
e’ebé
le
galiz
a tih
a on
a
Staf
nia
kum
prie
nsau
n ne
’ebé m
ínim
u at
u im
plem
enta
Kod
e Etik
a
Iha
SOP
Pers
onal
ia n
o Ad
min
istra
saun
baz
eia
ba Le
i La
bora
l TL n
o im
plem
enta
ta
rde l
iu ih
a 1
de Ju
llu 2
013
Staf
Foku
pers
na’i
n 10
ku
mpr
iend
e kon
a-ba
Or
gani
za G
rupu
iha
Baze
no
kade
rizas
aun
Mín
imu
Staf
Foku
pers
na’i
n 5
heta
n fo
rmas
aun
atu
hala
’o “M
anaj
emen
Dat
a”
Mín
imu
Staf
Foku
pers
na’i
n 2
bele
hal
o an
aliza
jéne
ru
Mín
imu
Staf
Foku
pers
na’i
n 2
bele
fasil
ita SR
RH, n
a’in
1 sa
i ex
pert
Eduk
asau
n ba
Laba
rik
(nau
n vi
olén
sia n
o se
nsive
l ba
jéne
ru),
na’in
3 a
plik
a ”M
anaj
emen
Dat
a”, n
o na
’in 1
be
le fa
silita
GRB
Mín
imu
Staf
Foku
pers
na’i
n 4
bele
hal
o an
aliza
jéne
ruM
ínim
u St
af Fo
kupe
rs n
a’in
4 be
le fa
silita
SRRH
Mín
imu
Staf
Foku
pers
na’i
n 2
sai e
xper
t Edu
kasa
un b
a La
barik
(nau
n vi
olén
sia n
o se
nsive
l ba
jéne
ru),
na’in
5
aplik
a ”M
anaj
emen
Dat
a”, n
o na
’in 5
bel
e fas
ilita
GRB
Man
ual S
OP p
erso
nalia
&
Adm
inist
rasa
un, T
OR, L
ista
Prez
ensa
, fot
o, n
otul
ensi,
re
lató
riu tr
eina
men
tu,
kont
ratu
ho
fasil
itado
r, da
dus k
azu.
Staf
nia
kom
prie
nsau
n ne
’ebé m
ínim
u at
u im
plem
enta
Kod
e Etik
a.
Staf
ne’e
bé fo
rmad
u on
a,
husik
hel
a Fo
kupe
rs ta
nba
heta
n op
ortu
nida
de ih
a fa
tin se
luk h
o sa
lariu
ne
’ebé b
oot
60%
Pro
gram
a Fo
kupe
rs h
etan
ap
oiu
orsa
men
tu70
% P
rogr
ama
Foku
pers
het
an
apoi
u or
sam
entu
90%
Pro
gram
a Fo
kupe
rs h
etan
ap
oiu
orsa
men
tuIh
a riv
alid
ade m
aka’a
s ho
or
gani
zasa
un se
luk i
ha
kont
extu
fó a
sis-t
énsia
ba
vítim
a VBJ
.
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
37
DES
KRIS
AUN
IND
IKA
DO
RVe
ri!k
asau
nA
sum
si/
Risk
u20
1320
1420
15Ih
a Si
stem
a Ar
kivu
do
kum
enta
saun
ne’e
bé h
o Or
den,
bel
e iha
ase
su h
usi
Pers
onil
no em
a hi
rak n
e’ebé
ih
a in
tere
se
50%
fasil
idad
es n
o as
et
Foku
pers
bel
e ase
gura
no
supo
rta
impl
emen
tasa
un
Prog
ram
a
75%
fasil
idad
es n
o as
et
Foku
pers
bel
e ase
gura
no
supo
rta
impl
emen
tasa
un
Prog
ram
a
Kont
ratu
ho
Doad
ores
, M
oU, A
man
dam
ent,
Kore
spon
dens
ia h
o Do
ador
es. F
ile b
a do
kum
entu
s hot
u-ho
tu,
fasil
idad
e kan
tor
Staf
ladu
n ih
a re
spon
sabi
lidad
e iha
uzu
s ba
org
aniza
saun
nia
ase
t
Real
izasa
un ca
pacit
y bui
ldin
g ba
Man
ager
dal
a 2
kona
-ba
Halo
Pro
post
a no
Rel
atór
iuRe
viza
un d
raft
Kons
eitu
Fu
ndra
ising
ne’e
bé b
ele u
za
ba !
nans
iam
entu
ne’e
bé
sunt
enta
vel
Mín
imu
Man
ager
na’i
n 3
bele
ha
kere
k pro
post
a no
rela
tóriu
ba
don
or id
a-id
ak.
50%
hus
i ren
dim
entu
fu
ndra
ising
bel
e !na
nsia
pr
ogra
ma
no F
okup
ers n
ia
sust
enta
bilid
ade
Man
ager
na’i
n 6
iha
Foku
pers
be
le h
aker
ek p
ropo
sta
no
rela
tóriu
ba
dono
r ida
-idak
.75
% h
usi r
endi
men
tu
fund
raisi
ng b
ele !
nans
ia
prog
ram
a no
Fok
uper
s nia
su
sten
tabi
lidad
e
TOR,
Rel
atór
iu n
o pr
opos
ta
Kons
eitu
Fund
raisi
ng,
rela
tóriu
Ling
ua sa
i obs
taku
lu
bain
hira
hak
erek
Rend
imen
tu Fu
ndra
ising
m
ínim
u
Halo
pre
para
saun
sist
ema
rela
tóriu
!na
nsas
ne’e
bé
akun
tave
l no
bele
hat
án b
a Do
ador
es si
ra-n
ia n
eses
idad
e
50%
Doa
dore
s sim
u Fo
kupe
rs
nia
rela
tóriu
nar
ativ
u no
!n
ansa
s tui
r nin
ia te
mpu
no
iha
kom
itmen
tu n
afat
in at
u !n
ansia
org
aniza
saun
75%
Doa
dore
s sim
u Fo
kupe
rs
nia
rela
tóriu
nar
ativ
u no
!n
ansa
s tui
r nin
ia te
mpu
no
iha
kom
itmen
tu n
afat
in at
u !n
ansia
org
aniza
saun
Rela
tóriu
nar
ativ
u no
Fin
ansa
sDo
nor n
e’ebé
la tu
ir de
adlin
e
Hala
’o Re
viza
un Ti
nan
klar
an n
o Av
alia
saun
Ann
ual I
nter
nal
Hadi
’a sis
tem
a re
krut
amen
tu
no A
valia
saun
ba
Staf
Foku
pers
no
Hal
a’o A
valia
saun
Pes
oál
perio
dika
men
te
Hala
’o Re
viza
un Ti
nan
klar
an n
o Av
alia
saun
Ann
ual I
nter
nal
50%
hal
a’o A
valia
saun
Pes
oál
perio
diku
Hala
’o Av
alia
saun
Ekst
erna
l (p
erió
du ti
nan
3)
75%
hal
a’o A
valia
saun
Pes
oál
perio
diku
Rela
tóriu
Ava
liasa
un
Inte
rnal
no
Ekst
erna
l
Kont
ratu
serv
isu n
o Re
lató
riu av
alia
saun
ki
nerja
serv
isu
Klim
a
Staf
la h
ala’o
nin
ia kn
ar
no re
spon
sabi
lidad
e ho
e!sie
nsia
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
38
Aneksu 2: Lista 21 CBO ne’ebé Kolabora ho Fokupers
1. Grupu Mate Restu, Suai, Covalima 2. Grupu Chefe da Familia, Suai, Covalima3. Varanda Verde, Makili, Atauro4. Alfaiate Simples, Edignan, Atauro5. Carson, Tutuluro, Same6. Fe!rma, Fatukahi, Same7. Moris Foun, Hatugau, Ermera8. Hadomi Familia, Hatugau, Ermera9. Asulau 1, Asulau, Ermera10. Asulau 2, Asulau, Ermera11. Fatubolu, Fatubolu, Ermera12. Hakiak, Sananain, Manatuto13. Hamoris, Sananain, Manatuto14. Klalerek Mutin, Bibileo, Viqueque15. Takraidaf, Uma Tolu, Viqueque16. Ralamor, Metinaro17. Hada, Darulete, Liquisa18. Tasarula, Bidau, Dili19. Feto Buka Rasik, Sahe, Ermera20. Feto Hadomi Familia (St. Cruz, Dili)
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
39
Aneksu 3: Last Audit - Financial Report
ended 31 December 2015
2015Revenue 481.117,87 Fokupers own Revenue 66.483,82 Program Exepenses 481.117,87 Fokupers own Revenue 77.451,91 Surplus/(de!cit) after Income tax (10.968,09)
Revenue as per 31 December 2015
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
40
at 31 December 2015
2015ASSETSCurent AssestsCash and Cash Equivalents 324.606,39 Accounts Receivable / Adv Payments 3.918,92
TOTAL CURRENT ASSETS 328.525,31 FIXED ASSETSAcquisition Value - Land 3.000,00 Acquisition Value - Building 161.132,47 Accumalated Depreciation - Building (58.889,47)
Book Value - Building 102.243,00 Acquisition Value - Vehicles 136.910,00 Accumalated Depreciation - Vehicles (102.563,00)
Book Value - Vehicles 34.347,00 Acquisition Value - Furnitures & Other Fixed Assets 24.526,00 Accumalated Depreciation - Furnitures & Other Fixed Assets (16.380,10)
Book Value - Furnitures & Other Fixed Assets 8.220,90
Total Acquisition Value 325.568,47 Total Accumulated Depreciation (177.832,57)Total Book Value 147.735,90 GRANT RECEIVABLE 2.098,89 TOTAL ASSETS 2015 478.360,10
LIABILITIESGrant Payable 93.043,66 TOTAL CURRENT LIABILITIES 93.043,66
NET ASSESTSNet Assets - Beginning Balance 420.115,63 Net Assets Adjusments 17.841,71 Change in Net Assets (52.640,90)NET ASSETS - ENDING BALANCE 385.316,44 TOTAL LIABILITIES AND NET ASSESTS 2015 478.360,10
ENDED 31 DECEMBER 2015
2015CASH FLOW FROM OPERATING ACTIVITIESCash in Flow from Operational Activities 85.554,63 Cash Out"ow Used for Operational Activities 558.569,78 Net cash from operating activities (473.015,15)CASH FLOW FROM INVESTING ACTIVITIESNet cash used in investing activities (3.767,24)Grant / Donations 355.620,22 CASH FLOW FROM FINANCING ACTIVITIESNet cash from Financing Activities 355.620,22 Total Net Cash (121.162,17)Cash at the beginning of the !nancial year 445.768,56 Cash at the end of the !nancial year 324.606,39
RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”
41
Lista Referensia
Bureau of Democracy, Human Rights and Labor, Country Reports on Human Rights Practices for 2015, Timor-Leste, See more at:
http://www.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/humanrightsreport/index.htm?year=2015&dlid=252805#wrapper
Davies, Rick and Jess Dart. The ‘Most Signi!cant Change’ (MSC) Technique, A Guide to Its Use. Version 1. 2005
Fokupers, Relatoriu-kada-fulan-neen 4 ba Projetu Dame mai husi Uma-laran ba MISEREOR husi 2013-2015.
Fokupers, Relatoriu Progresu, Haforsa Feto Vítima Violensia baseia ba Jeneru, ba UNFPA, Janeiru – Juñu 2014, no Jullu-Desembru 2014
Fokupers, Relatoriu Progresu, identifying essential services for survivors of violence and strengthening community-based monitoring of services delivered using social accountability tools, ba UN Women, May-July 2015
Fokupers, Relatorio Atividade Trimestral 2, Atu hametin Sociedade Sivil kona ba protesaun di’ak ba vítima feto no labarik husi Violénsia, ba Triangle, Maiu-Jullu 2015, Outubru 2014-Abril 2015
Komité kona-ba Eliminasaun Diskriminasaun hasoru Feto, Observasaun !nal ona-ba relatóriu periódiku daruak no datoluk kombinadu hosi Timor-Leste, 20 Novembru 2015
Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no Portavós O!siál Governu Timor-Leste, Timor-Leste halo kompromisu kona-ba igualdade jéneru no ampliasaun podér ba feto sira, Díli, loron 29 fulan-setembru tinan 2015 http://timor-leste.gov.tl/?p=13539&lang=tp
Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no Portavós O!siál Governu Timor-Leste, Governu fó apoiu ba igualdade jéneru no empoderamentu feto no feto foin-sa’e sira-nian, Díli, loron 13 fulan-maiu tinan 2016
Ribeiro Sarmento, Decio MPH, “An Analysis of Access to Improved Drinking Water and Sanitation and Distance to the Water Source in a Newly Independent Country, Timor-Leste: Assessing Geographical and Socioeconomic Disparities.” Thesis, Georgia State University, 2015. http://scholarworks.gsu.edu/iph_theses/391
The Asia Foundation, The Nabilan Health and Experiences Study, NOV 2015.
WHO, UNICEF, UNFPA, World Bank Group and United nations Population Division Maternal Mortality Estimation Inter-Agency Group. “Maternal Mortality in 1990-2015: Timor-Leste”. 2015.