forum komunikasaun ba feto timor-leste - FOKUPERS

54
FORUM KOMUNIKASAUN BA FETO TIMOR-LESTE 2013-2016 Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia Rua dos Direitus Umanus No.04, Dili, Farol, Timor-Leste |Landline: +670 3321534 |Mob: +670 77273953

Transcript of forum komunikasaun ba feto timor-leste - FOKUPERS

FORUM KOMUNIKASAUN BA FETO TIMOR-LESTE

2013-2016

Sobrevivente Feto Forte

Hakotu Siklu Violensia

Rua dos Direitus Umanus No.04, Dili, Farol, Timor-Leste |Landline: +670 3321534 |Mob: +670 77273953

FORUM KOMUNIKASAUN BA FETO TIMOR-LESTE

2013-2016

Sobrevivente Feto Forte

Hakotu Siklu Violensia

Rua dos Direitus Umanus No.04, Dili, Farol, Timor-Leste |Landline: +670 3321534 |Mob: +670 77273953

Lia Menon husi Prezidente Konsellu Fiskal

Dala ida tan Fokupers hanesan organizasaun hosi Sosiedade Sivil, rea!rma ninia ezizténsia liuhosi nia atuasaun iha asisaténsia sosiál ba vítima sira mak hanesan vítima volénsia doméstika nune’e mós ba vítima sira iha krime pasadu nian no hakbiit labarik sira hanesan átu prevensaun hodi haki’ak paz no dame iha uma laran.

Liuhosi prestasaun asisténsia sosiál, Fokupers koñesidu tebtebes tanba servisu maka’as hodi fó dignidade ba vítima sira liuliu ba feto vulnerável no sobrevivente sira. Hahú hosi rona vítima sira nia lian, akolla sira iha uma mahon, buka posibilkidade estudu ba sira nia oan sira, akompaña sira no buka asisténsia legál, buka justisa ba sira nia vulnerabilidade, hakbiit sira nia matenek oinsá atu prodús no reprodús buat ruma hodi labele sai dependente nafatin no mós ikusmai reintegra sira ba sosiedade atu sira mós hala’o sira nia vida normal hanesan sosiedade sira seluk. Parte edukasaun nian, atu halo prevensaun ba víolénsia kontra umanidade, Fokupers hahú fó edukasaun sedu ba labarik inisiante sira ho profesora sira ne’ebé iha dedikasaun aas ho espiritu voluntarizmu atu kuidadu labarik sira ne’e hosi dader to’o loraik. Akomoda vítima sira nia oan iha krexe atu sira labele lakon sira nia estudu. Buka posibilidade iha eskola sira atu reintegra fali labarik sira ne’ebé iha oan sedu ka sai vítima ba violasaun seksuál.

Dala barak prestadór servisu Fokupers nian, enfrenta di!kuldade oi-oin atu fó tulun ba vítima sira liuliu oinsá atu lori hikas labarik feto sira ho idade eskolár !la hikas ba eskola atu goza sira nia direitu ba edukasaun. Infrenta sosiedade ho baze legál ba reingresu laiha no la fó valór ba direitu umanu, tane aas étika no morál hodi halo feto sai vítima dala rua. Maske nune’e Fokupers kontinua hala’o ninia misaun hodi reingresu fali vítima balun iha eskola balun.

Klaru ke iha sosiedade organizada ida nia laran sempre iha deza!us internas no esternas, tanba deza!u sira ne’e mak dala barak fó susesus ba organizasaun tanba iha jetores ne’ebé hafutar ho kapasidade di’ak, ho rekursu umanu ho dedikasaun no espíritu voluntarizmu ba umanidade tan ne’e mak Fokupers sempre hetan kon!ansa hosi rai-laran no rai-liu dezde harii.

Dili, 17 Dezembru 2016

Judite Dias Ximenes Prezidente Konsellu Fiskal

Lia Menon Husi Diretora Ezekutiva

Board, Fundadores, membrus, bene!siarius no parseiru sira mak ami respeita, iha opurtunidade ida ne’e, hau hato’o hau nia agradesimentu kle’an ba ita-bot sira hotu nia suporta morál, materiál, !nansial nomós teknikal hirak ne’ebé oferese tiha ona iha tinan barak nia laran liu-liu iha tinan 2013-2016 ne’e hodi Fokupers bele ezisti no hakbiit –an nafatin hodi bele halao knar no atendimentu diak liu tan iha nível komunidade lokál, nasional no rejionál hodi promove direitu feto nian no oferese ona rezultadu reál balun dezenvolvimentu rai doben ba Timor-Leste liu-liu iha parte provizaun servisu ba vitima Violensia Bazeia ba Jeneru (VBJ), prevensaun ba VBJ liu husi konsensializasaun no hakbiit feto no komunidade, Advokasia ba interese feto no justisa ba Feto hodi asegura katak estadu halao duni nia obrigasaun hodi aloka orsamentu no rekursu nebe naton ba implementasaun LKVD, no hakonu direitus baziku sidadaun nian, edukasaun sedu naun violensia no igualdade jeneru.

Fokupers hakat dadaun ba tinan 20, hasoru deza!us, liu-liu problema nebe sai nudar fenomena boot iha ita nia komunidade, problema violensia domestika nomos nia fator kontribuente balun hanesan poligamia nebe aumenta as rezulta abandonu ba fen no oan, violensia !ziku, psikolojiku nebe afeta tebes ba feto no labarik.

Buat nebe mak halo ona karik sei dook husi vizaun nebe hakarak atinji maibe, ho esforsu ita hotu nian nomos apoiu husi ita-bot sira hotu neneik ita bele atinji duni mehi boot ne’e. Hau mós hakarak espresa hau nia apresiasaun boot ba opurtunidade no esperiénsia sira ne’ebé fo ba hau nuudar diretora Ezekutivu Fokupers. Hau senti orgullu no rekoñese servisu makaas ne’ebé funsionáriu sira nuudar ekipa halo tiha ona, voluntáriu sira seluk inklui mós Konselu kurador no konsellu !scal no apoiu husi membru sira. Wainhira hahu hau sente todan no servisu ne’e boot tebes, maibe koko aprende no ho apoiu husi ekipa, konselu sira, membru no parseiru sira hau sente bele duni hakat ba oin.

Iha tinan 2013 Fokupers hetan !ar jere Uma Mahon Maria Tapo ne’ebe MSS hari iha Maliana to’o ohin loron, 2014 konsege rejista Fokupers hanesan entidade legal iha Ministeriu Justisa no iha tempu hanesan ami konsege hametin tan kapasidade organizasionál internal liu-husi halo revizaun ba padraun operasional Admin no Finance, inklui polítika organizasaun seluk sira, nune’e mós suporta funsionáriu sira hodi hetan opurtunidade dezenvolvimentu kapasidade oi-oin. Ami konsege realiza treinamentu lubun no diskusaun ba programa sira hotu iha nível komunidade; fo oportunidade feto maluk sira fahe matenek no informsaun ba malu, no bele halibur ideas sira atu bele uza hanesan baze ba stratejia advokasia nian.

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

iii

Hau hakarak agradese ba staf, voluntariu, board, membrus, parseiru servisu. Agradese wain ba doadores sira ba periudu tinan hat ne’e hanesan : MISEREOR, CLSA, HIVOS, NORWEGIAN EMBASSY, MSS, UN WOMEN, TRIANGLE, UNFPA, SEPI GABINETE PRIMEIRU MINISTRU FUNDU SOCIEDADE SIVI, TLPDP, UNDP, UN TRUST FUND IMVF – EU, HoM FUND EMBAXADA NOVA ZELANDIA, MARGARETH BRUCE, BRISBANE AUSTRALIA, SEM.

Lolo Liman ba malu Hapara Voiolensia Hasoru Feto ! Obrigada Barak.

Dili, 16 Desember 2016,

Marilia da Silva AlvesDiretora Ezekutiva Fokupers

Sumariu Ezekutivu

“Sobrevivente Feto Forte Hokutu Siklu Violensia” mak titulu hosi relatoriu Fokupers tinan haat ba periodú tinan 2013-2016 ne’e. Iha relatoriu ami sei hatudu oinsa Fokupers no apoiu servisu sira hamutuk ho nia parseiru serbisu sira, bele ajuda transforma vítima violensia bazeia ba jéneru (VBJ) hodi sai sobrevivente ne’ebé bele ajuda nia an rasik, nia familia no nia maluk feto sira seluk.

Relatoriu ne’e sei hasai ba publiku em jeral, inklui ba membru Fokupers, doadór, governu organizasaun sosiedade sivil, nomós bene!siariu sira. Objetivu husi relatóriu ne’e maka atu fó sai Fokupers nia servisu, liu-liu apoiu ho protesaun ba vítima ka sobrevivente sira hodi sukat no avalia susesu, obstakulu, lisaun aprendida sira no liu-liu foku ba esperensia atende kazu sira no pratika di’ak balun husi implementasaun programa. Aleinde ida ne’e, sai mós hanesan meius advokasia atu governu no doador sira bele fó atensaun ba reforsa servisu asistensia ba vítima VbJ nian.

Hirak ne’e mak buat importante ne’ebé Fokupers konsege realiza iha tinan haat ne’e:• Mudansa aproximasaun serbisu Fokupers nian ne’ebé komesa involve mane hamutuk feto

iha atividade sira, iha mudansa hahalok no hasa’e konsiensia mane sira kona-ba igualdade feto no mane, papel feto no mane iha uma kain ida, no kona-ba violensia domestika

• Maske seidauk iha politika publika kona-ba “politika !la hikas ba eskola” ba sobrevivente minoridade sira maibe husi parte Ministeriu Edukasaun no eskola sira fó ona espasu ba vítima kazu insestu no violasaun sexual atu !la ba nia eskola ka ba eskola seluk. Ne’e nudar apoiu pozitivu ba feto no labarik feto ne’ebé hasoru problema atu lalakon oportunidade eskola nomós dada familia no eskola atu suporta, la’os fó sala ba vítima.

• Kria relasaun serbisu di’ak ho Igreja Katolika iha Timor-Leste ne’ebé refere kazu ba Fokupers, ajuda fó suporta espiritual ba vítima sira iha uma mahon, hasa’e konsiensia povu liuhosi homilia iha Igreja. Amu Bispu Basilio do Nascimento rasik oferese atu bele simu labarik sira ne’ebé abandona, no bele fó akollimentu iha igreja nia orfanatu.

• Mudansa iha sobrevivente sira ne’ebé Fokupers asiste iha sira-nia moris ekonomia no rekuperasaun ba trauma, sira bele hakat liu situasaun krize ba kondisaun moris ne’ebé di’ak liu, independente iha ekonomia, asesu ba asistensia no kontrolu ba rekursu ne’ebé sira iha, no bele fó asistensia ba feto maluk seluk ne’ebé hasoru problema.

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

v

• Fokupers haluan área servisu ba munisipiu 5: Viqueque, Manatutu, Manufahi, Aileu no Ainaro, nune’e Fokupers servisu ona iha munisipiu 10. Sobrevivente no komunidade ne’ebé Fokupers fó asistensia ba tulun ona vítima sira atu hato’o keixa no refere kazu VBJ ba polisia no autoridade lokal, no halo monitorizasaun ba implementasaun Lei Kontra Violensia Domestika (LKVD) iha sira-nia área.

• Mudansa iha Lei Eleisaun suku No.09/2016, ne’ebe asegura quota ba feto, hatudu mudansa signi!kante feto nia partisipasaun iha lideransa suku ninian husi 2% sae ba 5%, Fokupers involve ativu iha komisaun 100% hau prontu fo nia kontribuisaun liu husi treinamentu lideransa, advokasia ba sobrevivente sira iha munisipiu 5.

Maibé tinan haat ne’e Fokupers hasoru mos di!kuldade no desa!u sira. Husi parte internal hanesan: Fokupers seidauk iha sistema ne’ebé di’ak hodi rekolla dadus integradu uza maneira ne’ebé estandar. Agora iha ona padraun ida ho kualidade (SOP) ba Rekursu Umanu, Administrasaun, Jestaun Projetu no Finansa, maibe presiza ajuda iha nia implementasaun. Fokupers mós presiza fasilitadora ba asuntu Lei Kontra Violensia Domestiku no Orsamentu ne’ebé Sensivel ba Jeneru barak liu tan, aumenta rekursu umanu iha area publikasaun no monitorizasaun media.

Husi liur, Fokupers hasoru mós desa!u hanesan: nafatin iha forsa dominante husi lideransa iha Guvernu, komunitaria no Igreja balu ne’ebé seidauk sensivel hodi apoia esforsu luta ba igualdade jeneru no prevene VBJ. Preokupasaun husi membru Rede Feto ho atividade husi organizasaun rasik, la dun suporta serbisu advokasia ba vítima VBJ. Sistema iha Tribunál no Ministeriu Publiku ne’ebé la’o neineik, desizaun Tribunál kleur, no iha interpretasaun ne’ebé la hanesan entre autór judisiáriu sira kona-ba Lei VD halo desizaun ne’ebé lahanesan no dala barak la dun justu.

Relatoriu ne’e hatudu ho detallu saida mak Fokupers hakarak rekomenda ba nia ekipa, konsellu no membru rasik, ba Governu, ba mane no feto Timor sira no doador sira, atu hamutuk ita bele kontinua luta ba igualdade jeneru no halakon violensia baseia ba jeneru.

Konteudu

Lia Menon husi Prezidente Konsellu Fiskal i

Lia Menon Husi Diretora Ezekutiva ii

Sumariu Ezekutivu iv

Konteudu vi

I. Kontekstu: Feto Timor-Leste ho nia Direitu 1

II. Fokupers no Relatoriu ne’e 32.1. Se Loos mak Fokupers 32.2. Estrutura Organizasional Fokupers-nian 32.3. Fokupers nia Planu Estratejiku 2013-2015 42.4. Fokupers nia Parseiru Serbisu & Orsamentu 42.5. Relatóriu Tinan Haat Fokupers ne’e 6

Fokupers nia Monitorizasaun no Avaliasaun 6

Relatoriu nia Estrutura 6

III. Impaktu husi Fokupers-nia Serbisu iha 2013-2016 73.1. Fokupers kontribui ba Mudansa ba Liberdade Feto Timor 73.2. Mudansa Importante Liuhotu 83.3. Resultadu sira husi Planu Estratejiku 2013-2015 8

Estratéjia 1: Feto vítima VBJ bele !ar an, foti desizaun ba nia an rasik, no sai ezemplu ba feto seluk. 9

Estratéjia 2: Feto sira ne’ebé Fokupers fó asisténsia hetan aumentu ba asesu no kontrola ba rekursu ekonomia liuhusi ekonomia popular ne’ebé justu no independente 11

Estratéjia 3: Rede advokasia hato’o feto nia aspirasaun kona-ba direitu feto vítima VBJ 11

Estratéjia 4: Iha aumentu ba konsiénsia krítiku ba Feto no sosiedade sívil 14

Estratéjia 5: Iha métodu edukasaun naun violénsia & sensitivu jéneru ba labarik 20

Estratéjia 6: Iha Asisténsia Legál ba feto vítima 20

3.4. Feto no Labarik ne’ebé Fokupers Serbi ona 20

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

vii

IV. Desa!u-sira ne’ebé Hasoru 224.1. Desa!u Internal 224.2. Desa!u Eksternal 23

V. Igualdade Jéneru no Protesaun ba Feto Timor iha Futuru 255.1. Peskisa ikus liu kona-ba Situasaun Feto iha Timor-Leste 255.2. Fokupers-nia Papél iha Tinan haat ba Oin 26

Fornese serbisu ho kualidade aas ba vítima/sobrevivente VBJ 26

Akompañamentu no Monitorizasaun 27

Advokasia baseia ba Evidensia 27

Edukasaun Lahó Violensia no Sensitivu Jeneru ba Labarik Idade Kiik 28

VI. Rekomendasaun 29

VII. Aneksu sira 31Aneksu 1 Logframe Fokupers 2013-2015 31Aneksu 2: Lista 21 CBO ne’ebé Kolabora ho Fokupers 38Aneksu 3: Last Audit - Financial Report 39

Revenue 39

Balance Sheet 40

Cash Flow Statements For Year 40

Lista Referensia 41

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

viii

I. Kontekstu: Feto Timor-Leste ho nia Direitu

Sra. Maria Domingas (Micató) Fernandes Alves, membro fundador Fokupers ida hateten iha Re"esaun iha Selebrasaun Fokupers tinan 16 katak: “Timor-Leste ne’ebé liutiha tinan sanulu-resin-haat hosi nia restaurasaun ba independensia, iha ona baze legal nu’udar direitu konstitusional ba feto hosi Artigu 16, 17, no 18, no direitu sosial lubuk ida. Hatutan ho Lei kontra Violensia Domestika, adezaun ba instrumentu internasional Konvensaun Halakon Diskriminasaun Hotu-Hotu kontra Feto (CEDAW), estabelese ona mos mekanizmu iha governu ho Sekretariu Estudu ba Feto (SEM, uluk bolu SEPI). Lei Eleitoral hodi garante kuota ba partisipaun feto iha tomada desizaun iha Parlamentu Nasional, no Lei ba Lideransa Komunitaria ho nia kuota ba feto. Iha mos politika publika ho abordajen integrada ba jeneru no programa sira ne’ebé dezenvolve iha prosesu konstrusaun ka harii estadu, salvaguarda no garante duni partisipasaun feto nian iha aspetu politiku, sosial, ekonomiku no kultural.” (Babadok 2013, pajina 3). Maibe, oinsá mak iha realidade moris feto Timor lorloron?

Hafoin rekupera nia independesia iha 20 Maiu 2002, Timor-Leste ho nia populasaun ema na’in 1,212,0001 mak nasaun ida ne’ebé nurak liu ho 62% ho idade 25 ba kraik, no idade median 18.62. Maske riku ho rekursu minarai no hetan asistensia internasional boot, Timor-Leste seidauk konsege hasa’e padraun moris nian. 50% povu Timor sei moris iha liña pobresa nasional nia okos, ho maizumenus $0.88 per capita kada dia3. Fahe ba munisipiu sanulu-resin-tolu, 70% populasaun Timor-Leste moris iha area rural, no kuaze 40% ho ekonomia subsistensia.

Besik 97% povu Timor mak Katoliku, iha esperansa katak par sira kaben iha igreja no la sujere uza kontrasepsaun arti!sial. Nune’e, média 5.11 labarik moris kada feto, ho taxa mortalidade infantil mak 394. Inan-nia idade bainhira nia iha oan primeiru mak 22, ho taxa mortalidade maternal mak 3175. La’os de’it problema saude boot ida ba feto bainhira la pratika espasu kriansa nian, maibe iha oan barak fó responsabilidade boot atu tau matan ba labarik nurak. Nomós oan barak ne’e bele fo impaktu ba feto atu hola parte ativu iha vida ekonomiku, politiku no iha komunidade. Kuandu labarik nakar, inan-aman dala ruma uza disiplina negativu, hanesan ameasa no kastigu !ziku ba sira-nia oan sira, no dala barak labele tau matan ho di’ak ba oan sira. Problema boot ida mós mak kuandu feto ida labele fó oan, familia sei fó sala no tau presaun makaas ba nia, nia laen buka feen ki’ik no husik nia atu bele hetan oan.

Timor-Leste, liuliu iha area rural, regularmente hasoru krize bee, ho liuhosi 40% husi 1.2 millaun povu Timor laiha asesu ba bee moos no laiha sanitasaun adekuadu. Iha foho, bee kuru husi mota ne’ebé kontamina ho foer, ema no animal nia teen, lori moras oioin ba sira ne’ebé hemu. Serbisu saude iha area rural limitadu tebes no dala barak iha foho laiha duni. Nune’e iha

1 Dadus Banku Mundial 20142 CIA World Factbook3 2007 Timor-Leste Survey of Living Standards4 Index Mundi 2014 est.5 Dadus WHO Maternal Mortality in1990-2015

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

2

tendensia aas ba urbanizasaun ba kapital Dili no kapital munisipiu seluk ba edukasaun tanba eskola sekundaria laiha iha postu administrativu; ba kondisaun moris ne’ebé di’ak liu tan no serbisu. Urbanizasaun tau feto no labarik, liuliu labarik feto, iha risku boot liu tan ba violensia bazeia ba jéneru.

Buat hirak ne’e ajuda feto iha sosiedade timorense ida patriakal tebes ho komportamentu no mentalidade nakonu ho esterótipos maka sei kontinua sai nu’udar deza!u bo’ot ba ita hotu hodi atinje ideál ne’ebé prósperu liu. Fiar, kustume, no pratika patriakal sira mak dala barak hamenus feto nia direitu no liberdade, bele resulta ba violensia domestika (VD) no violensia baseia ba jeneru (VBJ); subordinasaun feto; edukasaun menus no la dun iha kapasidade; dependensia ekonomiku ba mane; no laiha rai ka asesu ba rai aumenta tan risku ba feto.

Bainhira Fokupers dezenvolve nia Planu Estratejiku tinan haat nian (2013-2015) baseia ba analiza kontekstual katak to’o tinan 2012, Timor-Leste sei hasoru problema igualidade boot ida, iha area publiku no domestiku, ne’ebé afeita mós sira-nia oan sira. Liuliu tanba maske problema ne’e grave no urjente, esforsu ne’ebé kordenadu uitoan de’it mak hala’o hodi hasoru problema ne’e, husik vítima VBJ barak la dun hatene sira-nia direitu, no oinsá sira bele hapara sira-nia sofrementu. Fokupers !ar katak iha tempu ne’ebá katak kuandu la hapara duni siklu violensia ne’e no hasai abut sira husi nia kauza, VBJ sei kontinua repete !lafali ba jerasaun foun nian. Nune’e, Fokupers implementa ona aproximasaun ho dalan oioin hodi kontribui atu hatán ba nesesidade tempu badak no naruk ba feto Timor sira, espesi!kamente iha ninia munisipiu tarjetu neen.

Relatoriu ne’e sei hatudu Fokupers nia susesu importante sira iha tinan haat ne’e no oinsa buat hirak ne’e fó dalan ba feto Timor atu komesa resolve sira-nia problema rasik, partisipa tomak iha vida família, sosial, kultural, ekonomiku, no politiku, nomós oferese edukasaun lahó violensia no ho balansu jeneru ba feto sira-nia oan.

II. Fokupers no Relatoriu ne’e

2.1. Se Loos mak Fokupers

Harii iha tinan 1997 husi fundador hamutuk 15, liu husi workshop kona-ba saúde Feto nian iha Balide, Fokupers (Forum Komunikasaun ba Feto Timor) hanesan organizasaun non Govermental ne’ebé ajuda feto no labarik feto Timor ne’ebé hetan violasaun seksual, diskriminasaun no intimidasaun husi tropa Indonezia sira durante tinan 24 okupasaun Iha tempu ne’ebá ladauk iha organizasaun ida ne’ebé koalia kona-ba sira-nia direitu tanba laseguru atu koalia sai. Fokupers hahú servisu ho grupu alvu feto eis prizioneira politika, prizioneiru polítiku sira-nia feen, feto faluk husi Laclo no masakre Cararas, no vítima violénsia seksuál husi militár Indonezia (TNI). Hamutuk sira fahe esperiénsia no fó forsa ba malu.

Iha tinan 2000 hafoin tinan ida ukun rasik an, Fokupers hahú simu keixa no fó asisténsia ba feto vítima violensia domestika no violasaun seksual. Situasaun ne’e hatudu katak maske feto Timor Leste livre ona husi militar Indonezia maibe seidauk livre husi forma violensia seluk ho autor husi ema iha ninia rain rasik, ka ema uma laran rasik. Fokupers estabelese kedas Uma Mahon no Creche, ne’ebe sai nudar aktividade prinsipal Fokupers nian, nomos halo Advokasia ba Lei no Politika ne’ebe favorese ba Feto nia interesse.

Ohin loron, Fokupers kontinua servisu iha area direitu umanu haree liu ba iha feto no labarik feto ne’ebé sai vítima husi violensia bazeia ba jeneru. Fokupers reforsa nafatin nia politika liu husi programa integradu hodi fó apoiu liuhosi programa sira hodi hatan ba situasaun feto no labarik feto iha Timor-Leste ne’ebé sei nafatin vulneravel no subordinada. Fokupers iha membru hamutuk iha ema na’in 48 ne’ebé sei nafatin átivu husi rejistrasaun tinan haat liuba. Sira ne’e inklui mós fundador Fokupers-sira, ema Timor-oan no estranjeiru sira ne’ebé iha interese boot kona-ba situasaun feto Timor, sobrevivente no ekipa Fokupers balun. Fokupers iha ona mós Estatuta no Jestaun Managementu ne’ebé forte hodi realiza vizaun no misaun tuir Politika Instituisaun haruka.

2.2. Estrutura Organizasional Fokupers-nian

Fokupers-nia visaun: “Povu Timor-Leste Livre husi Siklu violensia ne’ebé bazeia ba sistema patriarkal (no ideolojia sira seluk ne’ebé diskrimina feto) atu hetan igualdade jeneru no justisa ba feto no mane”. Visaun ne’e sei realiza liu husi Fokupers-nia misaun atu “Haforsa Feto vitima VBJ, Organiza grupu iha baze, haforsa Rede Advokasia atu hakbit Feto husi baze to’o iha Nasional, hasae feto no comunidade nia konsiensia kritiku, Luta ba edukasaun naun violência no sensível ba jeneru, asistensia legal ba feto.”

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

4

2.3. Fokupers nia Planu Estratejiku 2013-2015

Ba nia Planu Estratejiku 2013-2015, Fokupers utiliza estratejia neen hirak ne’e hodi kontribui ba nia vizaun, no realiza nia misaun:• Estratéjia 1: Feto vítima VBJ bele !ar an, bele foti desizaun ba nia an rasik, no sai ezemplu

ba feto seluk.• Estratéjia 2: Feto sira ne’ebé Fokupers fó asisténsia hetan aumentu ba asesu no kontrola

ba rekursu ekonomia liuhusi ekonomia popular (sitema ekonomia ne’ebé afavor ba povu) ne’ebé justu no independente

• Estratéjia 3: Iha Rede advokasia ne’ebé bele hato’o feto nia aspirasaun kona-ba feto vítima VBJ nia direitu

• Estratéjia 4: Iha aumentu ba konsiénsia krítiku ba Feto no sosiedade sívil• Estratéjia 5: Iha métodu edukasaun naun violénsia no sensivel jéneru iha edukasaun ba

labarik sira• Estratéjia 6: Iha Asisténsia Legál ba feto vítima

2.4. Fokupers nia Parseiru Serbisu & Orsamentu

Doador sira: Iha tinan hat ne’e Fokupers simu husi doador sira 1,645,443.92 dolar Amerikanu ne’ebé aloka ba implementasaun programa nian. Orsamentu ne’e husi liur, inklui governu (Ministeriu Sosial Solidaridade/MSS, Fundus Sosiedade Sivil Gabinete Primeiru Ministru, Programa Dezenvolvimentu Polisia Timor-Leste (TLPDP), no Sekretariu Estadu ba Promosaun Igualdade/SEPI no Sekretariu Estadu Para o Apoiu e Promosaun Ekonomia da Mulher (SEM)), Governu Rai Liur (Nova Zelandia, Norwegia no EU), Organizasaun Nasoens Unidas (UNFPA, UNDP no UN Women), Misereor no ONG sira (Triangle GH, CLSA, Plan Internasional, no HIVOS).

GENERAL ASSEMBLY MEMBERS

EXECUTIVE

BOARD OF TRUSSTEE

VICE DIRECTOR IPROGRAM MANAGER

VICTIMSASSISTANCE

COMMUNITY AWARENESS& RAISING ADVOCACY FINANCE LOGISTIC ADMIN

& HRD SECURITY

SAFEHOUSE

SAFE HOUSE MALIANA& TRANSI HOUSE SUAI

NETWORKING, MONITORINGAND POLICY ANALYSIS

CAMPAIGN& PUBLICATION

LEGALASSISTANCESELECTOR

SOCIALIZATIONTRAINING ECONOMIC

INCOMEGENERATING

EARLY CHILDRENHOODEDUCATION / CCC

BOARD OF CONTROL

VICE DIRECTOR IIADM & FINANCIAL MANAGEMENT

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

5

Fundus nato’on ba programa hotu ne’ebé Fokupers planu ona ba tinan haat. Maibe iha parte balu osan la konsege uza to’o hotu tanba fator eksternal balun, por ezemplu situasaun politiku ho Mauk Moruk halo atividade iha area Vikeke ne’ebé hetan fundus husi UN Women tenke para to’o fulan rua hanesan ne’e.

Rendimentu seluk ne’ebé Fokupers simu internal la’o nafatin mak hanesan aluga karreta no fatin treinu, uma Fokupers nian, nomós Fokupers nia ekipa sai treinador/fasiltador ba instituisaun seluk ho total $.282,796.29. Fokupers simu mós kontribuisaun institusional ka individual hanesan osan no sasán. Total osan iha tinan haat mak $2,063,701.69, inklui mós osan sira ne’ebé rekolla husi Knua ba Labarik $.135,461.48.

Osan Mai Husi / Source of Funds Total $ %Orsamentu husi liur (governu, ONU, ONG sira) 1,645,443.92 79.74%Creche Knua ba Labarik 135,461.48 6.56%Orsamentu husi laran 282,796.29 13.70%Total 2,063,701.69 100%

Parseiru iha Guvernu: rekoñese katak problema ne’e boot lahalimar no katak governu ne’ebé responsavel labele serbisu mesak, Fokupers serbisu besik liu ho instituisaun no o!sial governu sira iha nia serbisu tomak. Kolaborasaun besik liu mak ho:• Unidade Ema Vunerabel (VPU) Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) ne’ebé fahe relatoriu

kazu VBJ sira husi munisipiu 13 ba Fokupers atu vítima sira bele hetan ajuda iha uma mahon no akompañamentu, no dadus sira bele uza hodi halo advokasia bazeia ba evidensia.

• Ministeriu Publiku atu registra formalmente prosesu legal kazu sira ne’ebé tama iha Fokupers atu bele hetan aksaun legal, no bele hetan informasaunkona-ba kazu sira-nia progresu.

• Defensor Publiku atu registra kazu sivil sira ba aksaun tuirmai no monitor sira-nia progresu.

• O!sial governu sira husi postu administrativu no munisipiu sira refere kazu VBJ husi sira-nia area ba Fokupers

• Fokupers serbisu hamutuk mós ho Tribunal, Ministeriu Sosial Solidaridade, Ministeriu Justisa no Ministeriu Edukasaun.

Parseiru Sosiedade Sivil: Fokupers serbisu hamutuk ona no sei kontinua kolabora ho lider lokal sira, ONG lokal, nasional no internasional sira ne’ebé serbisu ba suporta vítima VBJ sira, hanesan ho:• Programa Monitorizasaun Sistema Justisa ka Justice System Monitoring Program (JSMP)

ajuda Fokupers maneja kazu sira ne’ebé refere liuliu iha akompaña, monitorizasaun no serbisu legal sira.

• Pradet asegura katak vítima VBJ sira hetan visum ka teste medikal ne’ebé hala’o ho loos hodi bele uza hanesan evidensia iha tribunal.

• Asosiasaun HAK refere kazu VBJ ne’ebé sira hasoru ba Fokupers, no hamutuk ho Fokupers bele halo advokasia publiku ba assuntu violensia baseia ba jéneru.

• Autoridade lokal husi aldeia no suku refere kazu VBJ sira ne’ebé akontese iha sira-nia area ba Fokupers, tanba sira komprende katak sira laiha ona autoridade hodi bele resolve kazu VBJ liuhosi mediasaun tanba VBJ mak krime.

• ALFeLa (Asistensia Legal ba Feto no Labarik), kolaborasaun iha apoiu legal feto no labarik ne’ebé sai vítima Violensia bazeia ba Jeneru.

• Madre, padre no lider relijiosu sira seluk mós refere kazu VBJ sira ba Fokupers atu bele ajuda prosesu liu dalan legal, no ba vítima atu bele hetan asesu ba uma mahon ka fatin seguru,

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

6

nomós akompañamentu psikososial. Fokupers mós bolu sira hosi ajuda kuandu vítima presiza akompañamentu espiritual.

• ACBIT (Asosiasaun Chega ba Ita) no AJAR (Asian Justice and Rights) iha apoiu servisu ba sobrevivente husi kon"itu pasadu, liu-liu iha aktividade trauma healing ba Sobrevivente sira, no produs modul trauma healing ne’ebe adapta husi metodu balun ne’ebe dezenvolve husi AJAR, ACbit no Fokupers.

2.5. Relatóriu Tinan Haat Fokupers ne’e

Relatoriu ne’e hakarak publika ba publiku, inklui ba membru, doador, stakeholder seluk hanesan husi governu no sosiedade sivil inklui bene!siariu sira. Objetivu atu fó sai Fokupers nia servisu, susesu, obstaklu, lisaun aprendida sira no liu-liu foku ba esperensia atende kazu sira no pratika di’ak balun husi implementasaun programa, aleinde ne’e hanesan meius advokasia atu governu no doador sira belefo atensaun ba reforsa servisu asistensia ba vítima VBJ.

Prosesu hakerek Relatoriu Tinan Haat ne’e lidera husi diretora Fokupers no nia vice na’in rua - Vice Jestaun Programa no Vice Jestaun Administrasaun no Finansa – ho ajuda hakerek-nain husi membru Fokupers ida. Dadus hirak ne’ebé Fokupers nia ekipa rekolla iha tinan haat tau hamutuk no analiza; relatoriu ba doador-sira ne’ebé Fokupers prepara no haruka iha periodu ne’e, no publikasaun oioin husi Fokupers mak baze husi relatoriu ne’e.

Fokupers nia Monitorizasaun no AvaliasaunKada fulan tolu, Vise Jestaun ba Programa hala’o enkontru ho kordenadora no ekipa kada divisaun hodi avalia sira-nia progressu no haree obstakulu sira uza instrumentu monitorizasaun no avaliasaun ne’ebe Fokupers iha. Vise Jestaun ba Finansa tuir mós enkontru ne’e lori informasaun !nansial hodi haree se osan ezekuta ona tuir planu, menus liu ka boot liu.

Lideransa Diresaun Ezekutiva Fokupers ne’ebé kompostu ema na’in tolu husi Diretora, Vise Jestaun ba Programa no Vise Jestaun ba Finansa hala’o monitorizasaun regulamente hala’o iha fulan tolu dala ida. Haree kuandu gastu no implementasaun programa tuir ona planu nee’ebé aprova ka seidauk, identi!ka di!kuldade sira no buka solusaun hamutuk.

Fulan-fulan halo mós enkontru entre Diresaun Ezekutiva Fokupers ho Kordenadora Divisaun haat Fokupers nian hodi haree rezultadu no impaktu husi serbisu iha baze, nomós obstakulu boot sira ne’ebé enfrenta hodi foti dezisaun ezekutivu atu rezolve.

Relatoriu nia EstruturaIha parte lima husi relatoriu ne’e. Parte dahuluk husi relatoriu ne’e esplika kontestu iha ne’ebé Fokupers serbisu, parte daruak esplika se loos mak Fokupers no saida loos mak relatoriu ne’e – prosesu analiza dadus, hakerek, !naliza no distribuisaun, esplika ho detalla kona-ba impaktu sira no mudansa signi!kadu liuhotu ne’ebé Fokupers konsege hetan ona durante tinan haat nia laran, parte datoluk mak resultadu sira ne’ebé konsege realiza husi Fokupers Planu Estratejiku 2013-2015, parte dahaat mak desa!u sira ne’ebé Fokupers hasoru, husi laran no liur, no asaun saida mak Fokupers foti ona, no parte dalimak mak rekomendasaun sira.

III. Impaktu husi Fokupers-nia Serbisu iha 2013-2016

3.1. Fokupers kontribui ba Mudansa ba Liberdade Feto Timor

0

50

100

150

200

250

0

50

100

150

200

250

187250 226

189

2013 2014 2015 2016

Númeru Kazu Violensia baseia ba Jéneru Fokupers simu iha 2013-2016

Impaktu importante husi serbisu Fokupers tinan haat ba kotuk bele sukat husi oinsa ami bele duni realiza sasukat ho indikador tolu ba ami-nia visaun: “Povu Timor-Leste Livre husi Siklu violensia ne’ebé bazeia ba sistema patriarkal (no ideolojia sira seluk ne’ebé diskrimina feto) atu hetan igualdade jeneru no justisa ba feto no mane”: 1. Númeru feto vítima violensia baseia ba jeneru tun ba 30% mak Fokupers-nia tarjetu ba

tinan haat. Númeru ne’e di!sil atu hetan tanba laiha database nasional ka dadus konjuntu husi iha Polisia, Tribunál, no Prokuradoria. Ne’e mak gra!ku husi Database Vítima Fokupers nian, maibe ne’e ladun bele hatudu tren nasional nian.

2. Númeru feto ne’ebé foti desizaun iha nivel distrital Fokupers tau iha tarjetu aumenta 30% ba tinan haat. Maibe iha realidade númeru ne’e tun tanba iha 2015 no 2016, Administrador Distritu feto sira troka fali ba mane. Xefe Suku iha eleisaun 2016 husi 2% sae ba 5% 21 husi 442 mak feto no Xefe Aldeia na’in uitoan de’it mak feto husi 2000 resin.

3. Taxa mortalidade Inan –8.6 % (ami tarjet hatun 10% ba tinan haat) iha 2010 se kompara ba dadus tinan 2005. Dadus foun husi Diresaun Jeral Estatistiku (DHS) Ministeriu Finansa foin iha planu hala’o iha 2016 ne’e.

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

8

3.2. Mudansa Importante Liuhotu

Mudansa Importante Liuhotu (Most Signi!cant Change - MSC) hanesan metodu monitorizasaun no avaliasaun partisipativu ida ne’ebé ami uza hodi analiza mudansa importane ne’ebé mak saida mak Fokupers halo iha tinan haat ne’e. Ne’e halo informal de’it ho Diretora Fokupers no Vise Diretora na’in rua hamutuk ho hakerek-na’in hodi hili istoria mudansa boot balun ba relatoriu ne’e, tanba seidauk halo avaliasaun tinan haat nian.

Hirak ne’e mak mudansa signi!kadu tebes ne’ebé Fokupers halo iha tinan haat ne’e:

Mudansa Politika: Vítima kazu insestu no violasaun sexual ne’ebé idade minoridade ka sei eskola hela, hetan apoiu husi familia no eskola hodi kontinua sira-nia estudu hanesan resultadu advokasia Fokupers no nia rede. Ministeru Edukasaun maske seidauk iha politika formal “!la hikas ba eskola” bele fó ona espasu pozitivu ba feto no labarik feto ne’ebé hasoru problema atu lalakon oportunidade eskola. Maibé nafatin presiza lobi no presaun ba inan-aman no eskola idaidak ne’ebé relevante ba kada kazu.

Mudansa Relasaun ho Igreja Katoliku: Kria relasaun serbisu di’ak ho Amu no Madre sira ne’ebé komesa refere kazu ba Fokupers, ajuda vítima iha uma mahon, hasa’e konsiensia povu liuhosi homilia iha Igreja kona-ba VD, VBJ no serbisu Fokupers nian, no Amu Bispu Basilio do Nasciomento rasik oferese atu bele simu labarik sira ne’ebé abandona iha igreja nia orfanatu.

Mudansa aproximasaun serbisu Fokupers nian ne’ebé involve mane hamutuk feto iha atividade sira, iha mudansa hahalok no hasa’e konsiensia mane sira kona-ba VBJ. Partisipante mane ida dehan: “Ha’u sala durante ne’e ha’u-nia feen serbisu barak, ha’u la ajuda. Ha’u hirus kuandu uma runggurangga.”Mane seluk dehan: “Ha’u promete atu dehan: ha’u hadomi ó, ba ha’u-nia feen bainhira ha’u to’o uma, la’os hakilar: hahán tasak ona seidauk, hanesan baibain.”Partisipante mane ida husi Atauro dehan katak, depois tuir treinu husi Fokupers, bainhira nia !la uma iha !n de semana depois semana tomak serbisu iha Liquisa, nia mak fase ropa familia tomak hodi ajuda nia feen. Maibe nia husu nia feen mak habai iha liur atu viziñu sira la ko’alia.Mane seluk dehan durante ne’e nia mo’e tanba nia mak hela iha uma haree labarik sira no nia feen mak buka osan. Maibe depois tuir diskusaun Fokupers nian nia realiza katak nia lapresiza moe tanba laproblema feto ka mane mak serbisu mak buka osan, no serbisu uma laran no haree labarik sira mos importante.

3.3. Resultadu sira husi Planu Estratejiku 2013-2015

Se haree husi kada estratejia ne’ebé planu ona iha Fokupers-nia Planu Estratejiku 2013-2015, ita bele dehan barak liu konsege ona realiza. Maibe balun, hanesan esplika ho kompletu iha kraik labele to’o iha tarjetu tanba tarjetu aas liu ka tanba ostakulu seluk tan. Ita bele haree ho kompletu iha kraik ne’e:

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

9

70% (Fokupers nia tarjetu 75%) husi total 232 sobrevivente feto ne’ebé hetan ajuda durante periodú tinan haat ne’e iha ona poder no !ar an hodi hola dezisaun rasik no sai modelu ba feto sira seluk.

Fokupers hala’o diskusaun dala 20 kona-ba jeneru, direitu umanus, VBJ, VD, saude reprodutivu, direitu ba rai no propriedade, informasaun legal no prosesu sivil nian, ba total 947 vítima ne’ebé hela iha uma mahon no iha sira-nia uma rasik. Feto na’in 2-3 kada grupu husi grupu 21 sai kader prinsipal (tarjetu tinan haat 25%) 24 % ka nain 82 konta husi totál feto vítima VBJ na’in 342.

Fokupers fornese fatin seguru ba feto na’in nain 656 no labarik hamutuk 377 ne’ebé akompaña sira iha uma mahon no fatin seguru durante tinan haat ne’e. Durante tinan haat nia laran, Fokupers reintrega ona vítima hamutuk 78% (ka na’in 381) husi total vítima na’in 656 ne’e. No integra !lafali mós labarik ne’ebé mak tuir hela iha Uma Mahon Fokupers no uma tranzitoriu hamutuk 49% (ka na’in 238) husi total 377 ne’e. Fokupers mós ho apoiu husi Triangle no CLSA fó Bolsu Estudu ba bene!siariu na’in 10 ne’ebé mak iha idade 14 ba leten atu kontinua eskola sekundaria no universidade, no akompaña sira ba tempu naruk. Hahu 2013 Fokupers hetan !ar husi Governu-MSS hodi jere Uma Mahon Maria Tapo ne’ebé Governu hari iha Maliana, munisipiu Bobonaro, no iha tinan 3 nia laran simu ona kazu hamutuk 161.

Durante hela iha uma mahon ka fatin seguru Fokupers, vítima na’in 785 iha asesu ba konseling individual ne’ebé hala’o iha Dili, Maliana, Suai no Liquisa hadi ajuda sira hamenus trauma no komesa hakalma an. Fokupers mós halo terapia oin haat ba vítima sira hanesan prosesu kura an, hanesan Kapasitar, taichi, halimar rai-henek nomós akupresaun. Fokupers akompaña mós vítima ba ospital ka klinika kuandu sira presiza ajuda medika, senti moras ka presiza halo konsultasaun pre-natal nian. Aleinde ida ne’e, konseling ba grupu mós hala’o dala 28; inklui vítima na’in 739 no sasin

Husi Vítima sai Treinadora Ai-moruk Tradisional: Sobrivivente ida, Esperansa Vetorina, ne’ebé uluk aprende iha Uma Mahon Dili, agora fahe nia matenek halo aimoruk tradisional hanesan sarope hodi kura moras estomagu ba maluk sobrevivente sira iha Uma Mahon Maria Tapo. Esperansa esplika aimoruk tradisional ne’e lafó impaktu aat ba ita-nia an no lapresiza gasta osan barak hodi sosa, presiza de’it badinas atu kuda rasik iha ita-nia uma hun.

Figura 1 Akupresaun hanesan metodu

terapia ida ne’ebé bele ajuda vítima

hamenus tensaun

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

10

na’in rua. Hala’o mós konseling dala 12 ba labarik na’in 316 iha Manufahi, Suai, Ermera, Maliana, Suai,Liquisa no Dili atu asegura katak sira la hetan problema hahalok no emosional tanba sira esperiensa ka haree rasik violensia ne’ebé akontese.

Iha feto vítima VBJ na’in 45 agora moris independente ekonomikamente ona husi total feto na’in 763 ne’ebé Fokupers ajuda iha tinan haat. Númeru ne’e sei dook husi tarjetu 45% ne’ebé ekipa sente tau aas liu. Tanba antes reintegra !lafali, sira hetan formasaun ba abilidade moris nian, kapasita sira-nia an ba dezenvolve negosiu kiik, oinsa kontrola emosaun, koñesimentu ba prosesu legal formal nomós oinsa ajuda ema seluk ne’ebé hetan VBJ iha sira-nia fatin.

Fokupers ajuda fó sasán instalasaun, hanesan ekipamentu agrikultura ka artezenatu, no reintegrasaun kit hodi hahu sira-nia negosiu kiik hodi apoiu ekonomia uma laran nian ba bene!siariu na’in 40 ne’ebé mak iha idade 18 ba leten ne’ebé atu reintegra fali ba sira-nia família no komunidade, atu sira bele ajuda sira-nia an rasik.

Fokupers mós halo advokasia ba eskola sira atu bele simu fali vítima na’in 15 durante tinan haat no fó seguransa ba sira depois sira-nia kazu remata. Ezemplu ida iha Marsu 2015, ekipa Fokupers kordena ho Eskola Presekundaria Samalete, Ermera no Ministeiru Públiku iha Gleno atu vítima violensia seksual ne’ebé durante fulan hitu falta eskola tanba problema ne’e, hodi bele kontinua nia eskola. Fokupers mós asegura katak nia hetan suporta husi nia inan mós.

Fokupers ho koperasaun hosi UNITAL Munisipiu Maliana halo mos treinamentu baziku kona-ba ortikultura iha uma mahon Maria Tapo hodi hasae partisipante na’in 20 nia kapasidade no koñesimentu kona-ba oinsa kuda ai-horis no ai-han iha uma hun atu fó siguransa hodi hamahan an, fó nutrisaun ba ema hodi ajuda seguransa saúde saudavel no desenvolve ekonomia uma laran. Iha parte seluk mós sai fatin edukasaun ba labarik sira no família atu proteze sira-nia ambiente rasik, hamenus gastus no hasae mós rendimentu ekonomia, hametin relasaun família husi servisu kolektivo no minimiza violénsia iha uma laran.

Figura 2 Ekipa agrikultura ne’ebé

fó ba grupu sira uza hodi aumenta

rendimentu membru grupu nian.

Atu hakbit abilidade moris, Fokupers halo atividade ne’ebé sobrevivente bele aplika iha sira-nia komunidade rasik. Treinu halo pizza, kue dadar, no halo ai-moruk tradisional husi material lokal hala’o iha Uma Mahon Dili kada semana ba vítima sira ne’ebé hela iha ne’ebá. Iha Uma Mahon Maria Tapo Maliana mós halo atividade agrikultura hodi faan hanesan halo kantideiru hodi kuda modo, halo produtu hortikultura, halo pepes ikan no halo aimoruk tradisional, ho kordenasaun ho pontu fokal Agrikultura Maliana.

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

11

Forma Grupu Feto Ekonomia 21 (husi tarjetu grupu 20) no iha membru hamutuk na’in 342 (tarjetu 600), ho kapital tarjetu minimu USD 10,000 (seidauk iha dadus ba ida ne’e) iha munisipiu 7: Likisá, Ermera, Same, Bobonaro, Covalima, Viqueque no Dili. Ho grupu sira ne’e Fokupers hala’o formasaun involve membru grupu hotu durante tinan haat nia laran:• Atividade agrikultura halo kantareiru sia no kari !ni modo musan hodi transplanta

no kuda modo oioin, oinsa halo pupuk organiku mai husi krau ten no du’ut maran, no oinsa prosesu !ni tomate, modo muti no repolhu. Husi toos uma hun ne’e fornese ba vítima iha uma mahon hodi konsumu modo organiku sira.

• Treinamentu Merkadoria no Jestaun Financial ba negosia ki’ik dala 5 ba partisipante na’in 62, mane nain 7 feto nain 55 (husi Dili nain 7, 3 husi Liquisá no Maliana nain 10, Munisipiu Manufahi, Postu Same, Suku Tutuluro hamutuk nain 18, Suku Fatubolu Posto Hatulia Munisipiu Ermera nain 17 feto 10 no mane nain 7. ) konsege hasae koñesimentu jere osan no tempu, maneja livru kontrolu, planu hola sasan no kontrola sasán, halo produsaun no atria konsumidor sira liuhosi produsaun ne’ebé ho kualidade ne’ebé di’ak no moos.

Foin Grupu Feto 4 (husi tarjetu grupu 15) nia sujestaun tama iha Planu Dezenvolvimentu/PDD. Iha grupu feto Suai ne’ebé Fokupers akompaña hatama proposta ba bee moos, no sintina publiku ketak ba feto no mane; iha Bobonaro mós husu sintina ketak ba estudante feto iha eskola; iha Manufahi grupu feto hakarak PDD bele dada bee mos besik ba komunidade hafasil serbisu feto nian; no iha Vikeke, grupu feto husu katak fó prioridade uma sosial ba feto kiak, vítima sira no ema vunerabel seluk, la’os sira ne’ebé husi partidu.

Instituisaun Rede Advokasia hamutuk 22 (husi tarjetu 25) fó apoiu ba advokasia ne’ebé Fokupers halo. Rede Advokasia susesu ona hosi fó presaun ba guvernu atu bele husu tuir 71% husi kazu pendente sira ne’ebé la la’o ba oin. Fokupers hasai ona deklarasaun 12 ho suporta husi rede advokasia no atende ho maneira konkretu liuhosi mudansa politiku. Aumenta 65% kazu VBJ ne’ebé hato’o liuhosi rede ne’e.

Fokupers hasai Deklarasaun 7 (husi tarjetu 7) ne’ebé hetan apoiu husi Rede no hetan reasaun konkretu husi mudansa polítika. Deklarasaun ne’e inklui kona-ba:

Figura 3 Enkontru ho stakeholder hotu ajuda halo Fokupers

nia advokasia forte

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

12

Analiza orsamentu ne’ebé sensitivu ba jeneru (Gender Responsive Budgeting) ba Orsamentu Estadu kada tinan (dala 3).

Hatama submisaun ba Parliamentu Nasional no Ministeriu xave ba implementasaun LKVD no asaun nasional VBJ, halo dala rua kada tinan iha Outobru no Marsu/Abril (total dala 7). Enkontru ho Grupu Feto Parlementar depois hatama submisaun hodi ajuda sira bele foi asuntu ne’e iha plenaria no husu pergunta espesi!ku ba kada ministeriu ne’ebé relevante.

Rede Referral ne’ebé Fokupers harii iha Bobonaro, Covalima, Ermera and Liquisa kontinua fornese ajuda ne’ebé di’ak liu tan no kordenadu ba vítima VBJ iha sira-nia area. Agora maneja diretamente ona husi Ministeriu Sosial Solidaridade (MSS), Rede Referral iha nivél munisipiu inklui mós membru husi pontu fokal SEM, VPU/PNTL, ONG lokal, nasional and internasional sira ne’ebé serbisu hamutuk hodi hasai númeru vítima VBJ ne’ebé buka ajuda no hadi’a tan sistema ajuda vítima/sobrevivente.

Fokupers mós halo konsultasaun no akompañamentu ba membru Rede Referal iha Munisipiu Baucau no Viqueque ne’ebé hametin relasaun serbisu no bele apoiu malu di’ak liutan hodi fornese serbisu integradu ba vítima/sobrevivente iha munisipiu rua ne’e. Fokupers ajuda mós identi!ka di!kuldade sira ne’ebé rede referral sira ne’e enfrenta hodi bele halo advokasia ba guvernu lokal, SEM no MSS iha nivel nasional.

Iha tinan haat total kazu ne’ebé mak tama iha selektor hamutuk 913 ka 97% (husi tarjetu 70%) Kazu VBJ ne’ebé hato’o husi rede, hanesan husi parseru servisu Polisia VPU, polisi

Figura 4 Fokupers presiza serbisu

hamutuk ho parseiru hotu, iha nivél

nasional, munisipiu no lokal, atu fornese

ajuda integradu ho kualidade di’ak ba

vítima.

Figura 5 Vítima sira simu S.E. Prezidente

da Republika Demokratiku de

Timor-Leste iha Uma Mahon Fokupers

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

13

Komunitaria, PNTL, Alfela, Pradet, DNRS/MSS, SEPI, Igreja, Autoridade Lokal, Lider Komunitaria, APAC seguransa, no Ministeiru Públik. Kazu balun sobrevivente ka nia família ka komunidade direta mai iha edi!sio Fokupers iha Dili no munisipiu sira seluk.

Iha orsamentu ona (tarjetu 25% - laiha dadus hodi konta nia prosentajen) ba implementasaun

LKVD no ba ONG Feto. Husi advokasia Rede-nian kada ministeriu iha ona alokasaun orsamentu ba implementasaun Planu Asaun Nasional Kontra VBJ. Ezemplu: iha Ministeriu Interior iha osan ba VPU, treinu ba polisia VPU no investigasaun, iha programa hasai konsiensia publiku kona-ba VBJ. Iha MSS aloka ona osan ba servidor vítima VBJ hanesan Uma Mahon, Pradet, ACbit ba vítima pasadu no seluk tan, no pakote osan kiik ba prosesu reintegrasaun vítima liuhosi Fokupers

Fokupers nia advokasia konsege duni lori Presidente RDTL, Señora Primeira Dama, Sekretariu Estadu ba Promosaun Egualdade (SEPI), Sekretariu Estadu ba Feto (SEM), no ekipa neen husi Ministeriu Publiku, inklui Ministeriu Publiku CPLP no Ministra Igualdade Jeneru CPLP iha periodu tinan haat ne’e.

Liu husi vizita ne’e, sobrevivente sira no ekipa Fokupers konsege lobi ba o!sial governu atu visita uma mahon hodi hasae sira-nia konsiénsia kona-ba assuntu VBJ no oinsa sira bele ajuda. Iha tempu ne’e, Presidente RDTL promete atu nunka fó indultu ba sira ne’ebé estraga feto. Prezidente haruka nia konseilleiru legal atu ajuda halais kazu insestu sira ne’ebé seidauk la’o ba oin, liuhosi Unidade Espesial ba Labarik no VD iha edi!siu Porkurador Jerál; no nia mós suporta Fokupers nia proposta ba governu atu hadia no aumenta tan kuartu ato bele simu tan vítima iha uma mahon.

Treinamentu sira ne’ebé hala’o ba ekipa, parseiru no komunidade durante tinan haat ne’e mak:• Treinu Kura Trauma hala’o dala neen ba partisipante hamutuk na’in 118 (feto 87, mane 31)

iha Viqueque Uma Tolu, Same Tutuloro, Ermera Asulau, no Manatutu Sananain.• Treinamentu Lideransa no Advokasia hala’o dala 5 ba partisipante na’in 138 (feto 135, mane

3) iha Viqueque, Suai, Atauro, Manatutu, no Ermera, hasae ona grupu sira nia koñesementu kona-ba komunikasaun, kon!ansa ba an rasik no ba grupu, identi!ka deza!u sira no buka solusaun nia solusaun, halo aprosimasaun no negosiasaun.

Figura 6 Diretora Ezekutiva Fokupers

esplika ba Prezidente kona-ba kazu

sensitivu ne’ebé mak presiza hetan

atensaun.

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

14

• Treinamentu Organiza Baze no Advokasia ho prespektiva femenista hala’o dala 2 ba partisipante feto na’in 35 no hasae ona kapasidade grupu hosi organiza baze, etapa-etapa, prinsipiu, no estratejia organiza baze no halo advokasia.

• Treinamentu Paralegal no Leadership dala ida iha nivél nasional ba partisipante husi Viqueque, Suai, Ermera, Atabae no Atauro hamutuk na’in 22 husi parseiru Fokupers no ACbit. Partisipante sira hetan ona koñesementu kona-ba lideransa feto ne’ebé mak diferente ho lideransa mane, oinsá halo lobi no negosiasaun ho perspetiva feminismu.

• TOT Merkadoria ba partisipante 23 (feto 15, mane 8) iha Viqueque, Same, Manatutu no Ermera. Iha koñesementu halo promosaun ba sira-nia produtu, peskiza ba merkadu, hatene kualidade produtu no halo planu ba negosiu.

• TOT ba membru estrutura Fadabloco ba partisipante nain 22, hasae sira nia konsementu konaba violensia bazeia ba jeneru, koalia iha publiku no maneira halo aprosimasaun ba komunidade hodi prevene Violensia bazeia ba jeneru.

• TOT Advokasia no Organiza Baze bazeia ba Feminist ho objetivu atu haforsa liu tan prespektiva feto hodi hasae sira-nia abilidade ba implementasaun Advokasia no organiza baze ho prespektivu feminista ba partisipante hamutuk na’in 27 (feto 24, mane 3).

• Treinamentu Trauma Healing halao dala rua ba partisipante na’in 46 (feto 42, mane 4) fó abilidade ba sira atu identi!ka trauma no buka resolve trauma ne’ebé nia iha no prepara an atu bele fó tulun ba mitra sira. Etapa daruak partisipante sira iha abilidade atu fasilita Trauma Healing ba grupo feto adapta metodu konseling ho prespektiva feminista haberan empatia no solidariedade entre sobrevivente.

• Treinamentu Maneja Shelter halao dala ida ba partisipante na’in 17 kompostu husi Uma Mahon Dili, Uma Mahon Salele, Luzeriu, Uma Mahon Maria Tapo, no Uma Paz Baucau. Partisipante sira apresia no nakloke atu aprende assuntu importante relasiona ho sira-nia servisu, tanba barak mak foun atu maneja shelter tanba ne’e presiza mentor atu bele sai mata dalan ba sira.

Iha ativista na’in 34 (75% feto – husi tarjetu Fokupers na’in 45) mak konsege sai treinador ba asuntu LKVD no GRB. Fokupers hola parte iha Gender Responsive Budgeting Working Group ka Grupu Trabalho GRB hasoru ho nia membru seluk hanesan: Fundasaun Alola, Luta Hamutuk, Caucus, Mane Ho Vizaun Foun, no UN WOMEN. Iha enkontru ne’e membru sira fahe informasaun ba malu, por ezemplu: Fundasaun Alola apresenta kona-ba Serbisu Saude ne’ebé ba Sensivel Jeneru nian, no Gabinete Primeiru Ministru kona-ba Sosial Audit. Fokupers hamutuk

Figura 7 Enkontru Grupu Traballu GRB

iha edi!siu Fokupers

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

15

ho Luta Hamutuk halo mós livru manual monitorizasaun ho prespektiva jeneru kona-ba oinsa bele tau matan ba orsamentu sensivel ba Jéneru, depois halo intervista kona-ba kada membru organizasaun nia nesesidade/vizaun no misaun.

Bairru 11 husi Igreja iha distritu 4 (tarjetu 4) halo sosializasaun LKVD ba sarani sira, ne’e inklui iha Bairro Motael, Surik Mas, Fatuhada, no Osindu Satu iha Dili; iha suku rua iha Likisa hamutuk ho Programa CRS, iha Bairro RitaBoo no Lahomean iha Maliana, no iha Matasi, Debos, no Oges iha Suai. No Bairru hirak ne’e husi Igreja iha distritu 4 (tarjetu 4) hala’o konseling ba família vítima VD

Lider Adat na’in 200 resin ona (tarjetu 200) iha distritu 10 (tarjetu 5) simu tiha ona maibe foin ida rua mak bele duni fasilita kazu VBJ atu hato’o keixa ba autór judisiáriu sira. Iha restruturasaun iha Suku iha Eleisaun Lider Komunitáriu no konsellu Suku iha 2016, ne’e katak Fokupers tenke buka atu in"uensa !lafali lider foun hirak ne’e atu sira bele komprende didi’ak ona kona-ba LKVD no direitu vítima-nian. Ami ajuda lider feto sira mos atu prepara an hodi nomeia an iha eleisaun oinmai. Maibe ami koko la husik mós lider lokal sira ne’ebé la kaer kargu ona kuandu sira nafatin iha komitmentu hodi ajuda. Importante atu nota katak presiza nafatin fó edukasaun no hapara pratika lider lokal balu ne’ebé sei nafatin tau multa $50 iha nivel aldeia no $80 iha suku ba ema ne’ebé halo VBJ.

Kampaña Media hodi hasae konsiénsia Kritiku feto no sosiedade sivil halo ona iha tinan haat nia laran ho Fokupers nia publikasaun oin rua: 1) Hatutan (15 edisaun, 250 eksemplar ba kada edisaun) no 2) Babadok (14 edisaun 500 eksemplar ba kada edisaun), 3) Halo mos edisaun espesial dala 2 Faktus Sobrevivente (250 eksemplar kada edisaun). 4). Produs Kamizola Ha’u Sobrevivente Autor ba Mudansa. 5). Produs pasta no hand book. Hatutan maka faktus ne’ebé foti husi kronologia vítima nian. Media ida ne’e halo ho objetivu atu fahe informasaun ba komunidade kona-ba kronologia kazu ne’eb vítima infrenta, nomós uza hanesan media ne’ebé efetivu ba diskusaun iha baze no iha treinamentu ne’ebé Fokupers hala’o. Babadok maka buletim ne’ebé Fokupers publika kada fulan tolu hodi fó informasaun ba membru, bene!siariu, guvernu, sosiedade sivil no publiku kona-ba serbisu Fokupers-nian.

Halo mos dialogo ho parseiru importante sira hodi fahe esperensia kona ba deza!us no mos susesus husi programa “Hakbiit Sobrevivente” nebe mak halao ona. Sorumutu dala tolu hodi koalia kona-ba resultadu husi avaliasaun ba nesesidade sira hodi hetan input husi parseiru sira. Halo mos lansamentu relatoriu avaliasaun hodi hetan input husi governu maibe parte governu la marka prezenta tanba ne’e kontinua halo tan sorumutu ba datolu hetan reasaun positiva husi parseiru servisu tanba avaliasaun nessessida bazeia ba kontestu real nebe mak sobrevivente sira enfrenta. Liu husi sorumutu ho ministeriu xave maske seidauk iha implementasaun.

Figura 8 Material kampaña advokasia

sira

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

16

Organizasaun sosiedade Civil nebe mak marka prezensa iha komitmentu atu tulun vítima Violensia Bazeia ba Jeneru tanba assuntu ne’e sai sidadaun hotu ninia preukupasaun.

Diskusaun iha distritu kona-ba jeneru, violensia baseia ba jeneru no asistensia ne’ebé bele fó, saude reprodutivu no direitu seksual inklui no Lei Kontra Violensia Domestika hala’o ho ema na’in 3,419 (feto 2,075 no mane 1,344) durante tinan haat ne’e iha Munisipiu Dili (inklui Atauro), Bobonaro, Covalima, Ermera, Liquisa, Viqueque, Manatutu no Manufahi. Atividade ida ne’e parseira ho Ministeriu Saude, SEM no MSS.

Partisipante sira apresia ho diskusaun refere tanba topiku sira relevante ho sira-nia nesesidade no realidade moris loroloron. Partisipante feto sira bele komprende kona-ba oinsa kuidadu sira-nia saude reprodutiva no sira-nia direitu seksual. Depois diskusaun ne’e, partisipante mane balun rekoñese katak sira sala tanba la ajuda serbisu uma laran, la fó nia feen serbisu iha liur, ka obriga feen atu halo relasaun seksual.

Hala’o mós sosializasaun Saúde Seksual no Violénsia Bazeia ba Jéneru ba Eskola Sekundaria no autoridade lokal hanesan iha Manatuto, Suku Molop Bobonaro, Suku Loidahar Liquiça no Suku Dilor, Viqueque ho total partisipante hamutuk na’in 257 (mane na’in 127, feto 130. Sosializasaun ne’e aumenta partisipante sira-nia koñesementu atu hadomi no asegura sira-nia saude seksual no reproduktiva, inklui mós kona-ba moras infeksaun seksual, Planeamentu Familiar/KB ho nia vantagem no desvantagem, jéneru, VBJ, LKVD, oinsá refere kazu no prosesa kazu. Sira bele hatene katak buat ne’e la’os “tabu” hodi bele foti desizaun

Figura 9 Sosializasaun iha kamunidade

ajuda feto no mane sira komprende liu tan kona-ba jeneru

no VBJ

Figura 10 Sosializasaun dalan

atu prevene VBJ promove dame iha

familia

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

17

ne’ebé justu, no iha konsiensia hodi halo mudansa ba sira-nia moris rasik, no bele transmite informasaun ba família atu halo prevensaun ba saúde seksual no saude reprodutiva.

Diskusaun Nakloke nu’udar estrategia hodi halo advokasia ba governu liu husi parseiru servisu, hasae konsiensia hodi halo prevensaun ba VBJ, relasiona ho prosedimentu legal ne’ebé bele fó protesaun ba feto no labarik ne’ebé sai vítima. Hetan supporta husi Embaixada Nova Zelandia hala’o dala 8 ho topiku “Feto ho Poder; Ha’u-nia moris ha’u nia desizaun; Poder feto iha Administrasaun Lokal, Pensaun Vitalisia (dala 2); Rezime Kazamentu iha Timor-Leste (dala 2); no Rezime Kazametu tuir Lei Kanonik”. Partisipante sira hamutuk na’in 375, feto 332 no mane 43.

Hala’o Programa Radio ho RTTL iha Rubrika Feto halao fulan ida dala ida, no iha 2014 servisu ho STL, STL 95.0 FM ho Rubrika Feto, kada fulan tolu, Fokupers konvida orador sira hanesan husi Alfela, PDHJ, SEPI, no Fokupers, Acbit, HAK, Vítima/sobrevivente insestu mós mai atu fó sasin ba saida mak akontese ba nia an. Nia espresa ninia sentimentu triste no lasatisfeitu ho ninia aman nia hahalok ne’ebé mak tuir lolos fó protesaun maibé nia mak viola fali ninia direitu no dignidade nu’udar labarik ida.

Sobrevivente ba Kampus (Survivor goes to Campus no loke !lme “Memoria”) hanesan aktividade sensibilizasaun kona-ba Violensia Bazeia ba Jeneru iha kampus/universidade sira, UNPAS, Institutu Superior Cristal, UNTL, ne’ebé nu’udar programa inovatif ida ne’ebé sai hanesan estratejia di’ak hodi hasae konsiensia foinsa’e no estudante sira hodi Luta hasoru Violensia Kontra Feto no prevene VBJ. Partisipantes hamutuk 645 mane 295 no feto 350. Liuhosi sosializasaun no diskusaun !lme, nu’udar estrategia atu konsentializa jerasaun foun kona-ba Violensia Bazeia ba Jeneru hodi rona direta husi sobrevivente sira. Estudante husi Universitariu rekoñese katak feto nia envolvimentu iha luta ba ukun rasik an importante tebes no sai hanesan heroi ba nasaun ida ne’e. Violénsia kontra feto kontinua akontese husi tempu ba tempu tanba ne’e presiza ema hotu nia kontribuisaun atu halo prevensaun. Estudante rekomenda atu halo sosializasaun no diskusaun kontinua habelar ba iha Universidade hotu iha Timor-Leste no munisipiu hotu. Institutu Superior Cristal oferta osan $500.00 ba Sra. Beatris no ninia oan feto nebe hala’o estudu iha Institutu Cristal Filial Viqueque livre husi purpinas.

Fokupers hala’o Diskusaun Nakloke iha Hotel Novu Turismu kona-ba Rezime Kazamentu ho títulu “Relasaun Juridika kona-ba Familia iha Timor” iha 22 Jullu 2015 ho suporta husi Ambaixada Nova Zelandia. Iha partisipante na’in 80 iha diskusaun ne’e inklui membru Fokupers, komunidade no representante husi organizasaun parseiru hanesan AcBit, AMKV, Sekretariu

Figura 11. Diskusaun nakloke “Feto ho

Poder”

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

18

Rede Feto, APSCTL, AlFeLa, Asosiasaun HAK, Haburas, Hasatil, Centru Estudu Jéneru, CDC, UNDIL, UNPAZ, CNJTL, no Triangle.

Talkshow iha RTTL ho topiku “Rezime Kazamentu iha Timor-Leste” iha 14 Jully 2015, depois de Talkshow hetan apresiasaun husi hare nain sira liu husi SMS ba oradorer nain rua, komentariu liu husi FB Fokupers, assuntu nee’ importante no presiza koalia nafatin atu bele hasae publiku ninia konsiensia kona-ba rezime Kazamentu iha Timor-Leste. Orador mak Sra. Maria Domingas Fernandes Alves – Board Fokupers no Sr. Jose Luis de Oliveira- Board Fokupers.

Talkshow iha RTTL ho Topiku “ Importansia Envolvimentu Mane ba Esforsu Violensia Kontra Feto” iha loron 08 de Juñu 2016. Orador Sr. Jose Luis Oliveira nu’udar Diretor AJAR, Sra. Theresia Iswarini - Program Manager Hivos nian no Sr. Nur Hasyim husi Aliansia Laki-Laki Baru Indonesia no modera husi Sra. Bella Corte Real. Dadus husi Fokupers no ACbit hetan kuase 25% feto ne’ebé hetan violénsia iha kada tinan no sira hetan atendementu atu hadia-an maibe ami hare sira tenki hetan suporta husi komunidade, Governu Igreja no mos mane ne’ebé mak iha interese boot ba isu ida ne’e.

Konferensia Nasional sobrevivente Violénsia Bazeia ba Jéneru halao iha Cetro Joao Paulu

II Comoro loron 1-12 Agostu 2016 no loke o!sialmente husi Ministra Solidariedade Sosial, Sra. Isabel A. Konferensia ho tema “Lao Hamutuk ho Sobrevivente: Realiza Demokrasia ba Feto Timor-Leste” ne’e hetan partisipasaun husi 225 mai husi sobrevivente husi munisipiu 12,

Figure 12 Public Debate at the Hotel

Novu Turismu to raise people’s awareness about the Marriage

Regime in Timor-Leste

Figure 1of Men’s Participation in

Ending GBV

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

19

Ajensia ONU, NGO, no governu. Konferensia ne’e hahu ho Festival Sobrevivente, lansamentu ba !lme “Memoria” no sesaun aprende hamutuk. Orador hamutuk nain 12 feto nain 9 no mane nain tolu kompostu husi Sobrevivente, ACbit, Fokupers, JSMP, UN Women, Lao Hamutuk no Hivos. Objetivu husi konferensia ne’e mak: • Sai hanesan fatin ida ba sobrevivente sira hodi hasoru malu no liu hosi konferensia ne’e

bele sai hanesan mèdia ida ba sobrevivente sira hodi fahe esperiensia no solidariedade ba malu.

• Hanesan mèdia entre jerasaun ba grupu ka komunidade ne’ebé luta ba Violénsia Bazeia ba Jèneru.

• Konferensia ne’e sai mos hanesan sesaun aprendijazem no sai hanesan sasukat hodi hatene mudansa ka transformasaun nebe’e organizasaun no sobrevivente sira kontribui ba sobrevivente no komunidade nia moris diak.

• Atu bele fahe lisaun aprendizazem ho isntituisaun relevante hahu hosi Governu, Doadores, NGO’s, Embaxadores, komunidade no seluk-seluk tan.

Film Production and Screening of Memoria. Iha Marsu 2016, Hivos loke opertunidade atu hatama proposta ba !lme badak, hamutuk 27 husi Caza Produsaun husi Indonesia, Australia no Timor-Leste no hili Treewater Production. Iha 11 Agostu hala’o lansamentu iha Konferensia Nasional Sobrevivente. Filme “Memoria” tuir mós Festial iha Busan husi !lme 5 ne’ebé mak diak hodi fó sai iha Festival !lme indonesia 2016. Iha Timor-Leste !lme ida ne’e loke mós iha Atauro, Ermera, Atabae, Viqueque, Covalima, universidade no iha Museu Resistensia bainhira halo lansamentu ba Module Tramuma Healing. Komentariu barak no rekomendasaun atu !lme ida ne’e bele loke iha munisipiu no iha Universidade sira ho nune’e bele halo prevensaun ba Violénsia Bazeia ba Jéneru

Lansamentu Module Trauma Healing ho orador Sr. Marcio Piedade (Social worker iha husi Psychologist Association), no Sra. Manuela Leong Pereira (Diretora ACbit) no moderadora sra. Judit Dias Ximenes (UNTL). Partisipante sira hamutuk 80 (feto 53, mane 23) mai husi Universitariu, INGO, NGO no governu - MSS husu ba Fokupers no ACbit atu fasilita Trauma Healing ba staf MSS.

Sorumutu ho Bispo Diocese Dili no Baucau Mgr. Basilio Nasimento ho Diretora Fokupers Sra. Marilia da Silva Alves no Kordenadora Asistensia Vítima Judit Conceicao hamutuk ho membru Rede Advokasia ba Lei Kontra Violensia Domestika kompostu husi Alfela no Pradet, relata ho organizasaun tolu nia servisu iha area fo protesaun ba feto no labarik ne’ebé hetan violénsia. Sorumutu nebe koalia mos kona ba fenomena violensia domestika ne’ebé kontinua as kada tinan maske iha ona Lei Kontra Violénsia Domestika, kazu insestu no kazu violasaun seksual. Dom Basilio hato’o apresiasaun ba organizasaun ne’ebé durante ne’e fó tulun ba vítima sira, agradese tanba lolos instituisaun igreija mak ativa hodi halo prevensauan no fó protesaun ba vítima sira. Maibé igreija fó supporta ba Fokupers, Alfela no Pradet ninia servisu, no sei hare fatin atu fó protesaun ba labarik sira ne’ebé mak inan soe tanba isin rua ne’ebé mak laos ho sira nia hakarak. Sei servisu mós ho Fokupers iha area edukasaun kona-ba saúde reproduktiva, koseling no dezenvolve foin sae sira nia abilidade. Resultadu husi sorumutu ne’e Dom Basilio sei hatoo mos ba parte governu atu fo apoia ba vítima sira.

Figure 14 Film “Memoria” produced

together with partners to show the su#ering and

struggles of survivors

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

20

labarikInstituisaun haat (tarjetu 4 duni) - Marry Mackillop, Alola Foundation, Child Fund, no Ministeriu Edukasaun - mak uza ka adapta ona Kurríkulu “Modelu Creche” husi Fokupers ba sira-nia programa ba labarik kiikoan. Aproximasaun ne’ebé iha balansu jenerú no naun-violensia iha Fokupers nia Child Care Centre (CCC) adopta ona iha Kurrikulu Nasional iha tinan 2014 ba edukasaun labarik idade kiik iha Timor-Leste no komesa ona implementa iha Pre Eskola tomak iha Timor-Leste iha tinan 2015. Knua ba labarik mos hetan subsidiu kada periodu no mós material aprendizazem bazeia ba kurikulu Ministeriu Edukasaun inklui mos merenda escolar ne’ebé mak fornese iha tinan 2014, no kontinnua fali iha 2016.

Total labarik ne’ebé asesu ba crèche aumenta 20% (tarjetu 55%) ho estundate na’in 84, oan husi inan ne’ebé laiha laen, inan ne’ebé serbisu, no oan husi vítima VBJ. Ho labarik sira seguru iha Fokupers nia CCC, inan sira iha oportunidade atu serbisu, no inan sira ne’ebé iha uman mahon bele foka ba nia kazu no ajuda nian an rasik. Edukasaun naun violénsia no sensitivu jéneru ba oan sira ajuda hakotu sirkulu violensia. Iha tinan haat ne’e, ekipa na’in 6 sai espertu iha edukasaun ba labarik kiikoan sira (early childhood education) ne’ebé lahó violensia no promove egualdade jenerú.

Treinu Abilidade Tekniku PreEskolar fó ona ba profesora na’in 9 husi Min Edukasaun, sira apoiu material didaktika no merenda eskolar, no manutensaun fasilidade chrece. Suporta mós ema ne’ebé prepara hahan ba merenda eskolar

15% (tarjetu kazu 20%) husi 451 kazu sira ne’ebé Fokupers fó asisténsia hetan pena másimu. VPU/PNTL, Ministeriu Publiku, Defensor Publiku no Tribunal apresia Fokupers nia akompañamentu ba sobrevivente VBJ antes, durante no depois investigasaun no iha tribunal laran. Sira haree katak vítima/sobrevivente ne’ebé hetan akompañamentu barani no bele hato’o ho klaru sira-nia testimonia, nune’e hafasil atu prosesu sira-nia kazu.

49% ka na’in 15 (tarjetu 30%) husi labarik na’in 31 ne’ebé Fokupers ajuda konsege hetan subsidiu alimentasaun husi nia aman. Ne’e ajuda tebes ba inan atu bele asegura katak iha hahan di’ak ba oan sira, no asesu ba edukasaun no klinika.

Tarjetu feto na’in 22) hetan direitu ba eransa. Dadus laiha ba ida ne’e.

3.4. Feto no Labarik ne’ebé Fokupers Serbi ona

Fokupers serbi espe!sikamente ba grupu vuneravel sira hanesan feto no labarik, liuliu labarik feto ne’ebé iha risku boot ba VD no VBJ, no sobrevivente VBJ husi munisipiu 13. Sira-nia

kazu bele referre ona ba Fokupers husi otoridade lokal, VPU/PNTL, ka ONG parseiru. Iha kazu

Figure 15 With Fokupers

accompaniment, victims of GBV and DV

are able to take part in legal proceeding to

seek justice

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

21

barak, bele mós husi vítima ka sira-nia familia rasik buka ajuda iha Fokupers. Bainhira sai ona vítima VBJ, feto ka labarik feto sira ne’e hetan estigma no sira-nia familia, maluk no komunidade sees an no lakohi ajuda sira. Nune’e, Fokupers mak simu no ajuda, atu sira la sai tan vítima, lahetan tan violensia, bele salva sira-nia an no sira-nia oan sira-nia moris.

Ba serbisu hasae konsiensia kona-ba igualdade jeneru no prevensaun VBJ, Fokupers serbisu iha munisipiu neen ona: Dili, Viqueque, Liquisa, Covalima, Bobonaro, no Manufahi; envolve 31 Organizasaun Komunidade Baze (CBO – haree lista oragnizasaun hirak ne’e nia naran iha Aneksu 2) no sira-nia membru na’in 346 ne’ebé kolabora ona ho Fokupers komesa husi iha tinan 2000. Membru husi CBO sira ne’e mak sobrevivente ne’ebé reintegra !lafali iha komunidade, no agora sai ona lider ka modellu atu suporta vítima VBJ sira seluk. CBO sira ne’e mak sei ko’alia diretamente ba feto, mane, juventude no labarik sira ne’ebé hela besik nia (iha aldeia ka suku) liuhosi programa hasa’e konsiensia kona-ba VBJ ne’ebé hetan suporta husi Fokupers.

Iha tinan haat ne’e, Fokupers serbi diretamente feto na’in 1,575 no 375 nia oan sira, no mane na’in 1,065 mos involve ona iha programa Fokupers atu asegura katak iha transformasaun ne’ebé sustentavel ba hahalok violnetu no aumenta respeita ba egualdade jeneru.

Hirak ne’e mak desa!u sira ne’ebé Fokupers hasoru iha tinan hat. Desa!u balu konsege hatan ona maibe presiza troka estratejia serbisu, no balun sei seidauk bele rezolve hatan:

Hanesan organizasaun ne’ebé fornese ajuda (service provider) ba vítima/sobrevivente VBJ no suporta serbisu governu nian ba assuntu ne’e, Fokupers presiza sistema baze de dadus ne’ebé di’ak hodi rekolla dadus integradu uza maneira ne’ebé estandar hodi komprende didi’ak magnitude, tendensia no padraun husi problema violensia baseia ba jeneru. Sistema no maneira rekolla dadus ne’ebé di’ak sei ajuda Fokupers bainhira hakerek relatoriu, halo advokasia baseia ba jeneru, no planeiamentu programa iha futuru. Agora dadaun, ekipa Fokupers sei hatama no analiza dadus ho manual ba kada projetu kuandu atu prepara relatoriu, laiha dadus integradu ba organizasaun nomós labele kompara ho dadus stakeholder sira seluk.

Fasilitadora ba asuntu LKVD no Gender-Responsive Budgeting (GRB) ne’ebé treinadu ona resigna an, halo di!sil implementa treinu ne’ebé planu ona. GRB nu’udar metode xave ida hodi haree ba implementasaun Lei Kontra Violensia Domestika. Maibe agora iha mos ekipa sira seluk ne’ebé iha koñesimentu nato’on atu bele lidera grupu traballu GRB, no iha ekipa ne’ebé envolve direita wokshop no treinamentu hodi apar ho informasaun foun. Ba oin Fokupers kontinua buka dalan atu ekipa ne’ebé seidauk aprende kona-ba GRB bele mós hetan

IV. Desafiu-sira ne’ebé Hasoru

Figura 16 Importante katak Fokupers

kontinua nafatin uza media oioin hodi

habelar informasaun, hasa’e konsiensia

kona-ba VBJ no DV.

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

23

treinu. Sei halo mós rotasaun ba ekipa tuir sira-nia area servisu ho nune’e bele hadia di’ak liu tan kualidade servisu ho efetivu liu.

Menus rekursus umanus iha area publikasaun, entaun atu bele hakerek, edit no publika Hatutan no Babadok, ekipa Fokupers tenke buka tempu no serbisu seluk tenke hein. Maske iha ona Facebook, Fokupers seidauk utiliza media sosial ho ótimu, seidauk iha website rasik atu tramite informasaun ba publiku. Hanoin atu buka oinsa membru Fokupers bele ajuda mós hato’o istoria susesu Fokupers liu dalan oioin iha media sosial iha futuru.

Serbisu Fokupers nian sai dala iha media oioin, hanesan radio, televisaun, jornal ka media sosial sira. Maibe la dun iha esforsu ne’ebé kordenadu no regularmente atu halo media monitoring hodi asegura katak informasaun ne’ebé imprime ka hasai ne’e loos, ka atu bele habelar tan informasaun. Sei hanoin atu iha voluntariu ka membru sira atu bele ajuda halo kliping hodi halo dokumentasaun nomós fó sai tan serbisu Fokupers liuhosi media sosial seluk hanesan Twitter, Path, Instagram no halo mós Fokupers nia website rasik.

Maske iha ona Standard Operating Procedures (SOP) ba Rekursu Umanu, Administrasaun, Jestaun Projetu no Finansa ne’ebé di’ak, sei di!sil ba ekipa Fokupers atu implementa SOP hirak ne’e iha serbisu lorloron. Nune’e, Fokupers husu ona ajuda husi Instituisaun Voluntariu Australia AVI atu bele haruka ema ida ne’ebé bele ajuda iha monitorizasaun projetu, media no komunikasaun.

Maske iha mudansa pozitivu husi lider Igreja Katoliku barak ne’ebé suporta serbisu Fokupers no ajuda vítima, forsa sei dominante husi Lideransa Igreja ne’ebé seidauk sensivel hodi apoia esforsu luta ba igualdade jeneru no prevene VBJ. Ida ne’e iha ligasaun forte ho kultura patriarkal ne’ebé fó privilejiu no poder ba mane, no hanoin katak feto tenke tuir saida de’it mak nia laen hakarak no simu de’it sá mak nia halo.

Maske iha ona kolaborasaun pozitivu barak ho Governu, sei iha institusaun governu balun ne’ebé seidauk fasilita serbisu Fokupers nian, hanesan sei di!sil atu asesu ba dokumentu estadu ne’ebé relevante ho kazu sira. Maske iha ona orsamentu husi guvernu ba uma mahon no fatin seguru ne’ebé Fokupers maneja, fundus fó de’it iha tempu badak.

Sistema iha Tribunál no Ministeriu Publiku ne’ebé la’o neineik, desizaun

Tribunál kleur maske Fokupers no Rede Advokasia dudu tiha ona barak. Nune’e, halo parseiru tenke hela kleur iha uma mahon, tanba sira-nia família mós la simu vítima tanba la bele asegura ninia seguransa. Nomós, interpretasaun ne’ebé la hanesan entre autór judisiáriu sira kona-ba Lei VD halo desizaun ne’ebé lahanesan no dala barak la dun justu. Espesi!kamente

Figura 17 Tanba Fokupers ajuda

Governu hala’o nia knaar atu ajuda

vítima, presiza nafatin iha kolaborasaun no

apoiu.

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

24

ba direitu eransa ba vítima, Tribunál la prosesa rikusoin hamutuk maibé refere ba Terras e Propriedades.

Presiza tau atensaun masima bá vítima sira ne’ebé sente la komfortabel tanba la dun iha kon!densialidade bainhaira hala’o tratamentu iha Ospital Nasional, Ospital Referal no Sentru Saude, liuliu ba kazu VBJ no VD.

Iha nivel lokal, maske lider komunitaria barak komesa komprende ona kona-ba Lei Kontra Violensia Domestika, iha realidade, xefe aldeia no xefe suku balun nafatin hala’o sira-nia prosesu rasik no fó multa ba mane hodi rezolve kazu VD no VBJ iha sira-nia area. Fokupers presiza nafatin kontinua serbisu hodi prevene pratika ilegal ne’e.

5.1. Peskisa ikus liu kona-ba Situasaun Feto iha Timor-Leste

Violensia Domestika (VD) kontinua sai problema seriu iha Timor-Leste. Dadus 2016 husi Estudu Baze Programa Nabilan, The Asia Foundation kona-ba Saude no Esperiensia Moris, hatudu katak feto na’in-3 husi feto na’in-5 (59%) ho tinan 15-49 ne’ebé envolve ona iha relasaun, hatete katak sira hetan violénsia fízika ka violénsia seksuál ruma, ka forma violénsia rua ne’e hotu, husi parseiru mane ida durante sira-nia moris. Liu husi 55% husi feto sira hatete katak sira hetan violénsia emosionál iha sira-nia moris, no 43% hetan violénsia ekonómiku iha sira-nia moris .

Aleinde VD, 14% feto hetan violasaun seksuál husi mane ida ne’ebé la’ós sira-nia parseiru íntimu pelumenus dala ida durante sira-nia moris, no feto na’in-ida husi feto na’in-10 hatete katak sira hetan violasaun seksuál ne’e durante fulan 12 liubá. Liu feto na’in-ida husi feto na’in-tolu (34%) entre feto hotu-hotu ne’ebé partisipa iha levantamentu, hatete katak sira esperiénsia ona violasaun seksuál (husi sira-nia parseiru íntimu ka ema seluk) durante sira-nia moris. Aleinde ne’e, 27% husi feto hotu-hotu ne’ebé partisipa iha levantamentu esperiénsia ona violasaun seksuál durante fulan 12 liubá.

Abuzu fíziku no seksuál durante infánsia nu’udar kestaun signi!kativa iha Timor-Leste ho labarik 72% husi feto hotu-hotu no 77-78% husi mane hatete katak sira hetan abuzu fíziku ka seksuál ruma durante sira-nia infánsia. Maizumenus 78% husi feto hotu-hotu no 71%

V. Igualdade Jéneru no Protesaun ba Feto Timor iha Futuru

Figura 18: Feto nia esperíensia violénsia husi parseiru intimu

durante sira-nia moris (husi Programa

Nabilan)

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

26

husi mane hatete katak sira hetan abuzu emosionál ka adultu la tau matan ba sira durante sira-nia infánsia; no feto 67% no mane 59-62% hatete katak sira laiha hahán su!siente durante sira-nia infánsia . Maioria sira ne’ebé iha foho han dala ida de’it loroloron, estraga labarik ki’ikoan nia dezenvolvimentu, hamenus sira-nia konsentrasaun iha eskola, no aumenta risku ba moras oioin. Inan sira dehan ba Fokupers katak bainhira hahan la to’o, sira asegura katak sira-nia oan no laen han uluk antes sira tau hahan iha sira-nia bikan rasik.

5.2. Fokupers-nia Papél iha Tinan haat ba Oin

Kontinua hasae konsiensia iha nivél komunidade tanba ne’e xave atu bele muda hanoin no hahalok ne’ebé patriarkal ne’ebé husik VBJ no VD, konsidera hanesan buat ne’ebé privadu no fó sala bebeik ba vítima sira. Tanba vítima toman ba lider komunitaria ka membru familia sira uluk kuandu VBJ ka VD akontese, liuliu iha area rural sira; nune’e, importante katak membru komunidade no lider sira komprende kona-ba VD, VBJ no Lei kontra VD.

Fokupers sei hala’o Avaliasaun Final ba programa tinan haat liuba ne’e. Husi resultadu ne’e, Fokupers mós sei dezeña no hakerek nia Planu Estratejiku ba tinan haat ba oin. Area hirak ne’e mak ami hanoin sei nafatin sai Fokupers nia fokus iha periodu tinan 2017-2019:

Uma mahon ne’ebé seguru no ho dignidade atu ajuda vítima rekupera nia !siku no mental, laiha tauk ba ameasa tan. Lori mós sira-nia oan ka dependensia seluk atu sira mós bele seguru. Ajuda asesu tratamentu saude, fornese nutrisaun, konseling no terapia oioin durante iha uma mahon husi Fokupers rasik ka memru Rede nian. Sira mós iha asesu ba edukasaun non-formal hanesan halo dosi, suku roupa, halo ai-moruk tradisional no seluk tan ne’ebé bele aumenta kapasidade buka moris bainhira sira reintegra fali iha uma.

Figura 20 Liuhosi terapia, vítima bele

komesa kura nia an no bele komesa

hanoin saida mak nia hakarak.

Figura 19: Feto nia esperíensia ba violasaun seksuál husi mane ne’ebé

la’os sira-nia parseiru intimu.

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

27

Akompañamentu legal no preparasaun tribunal ba vítima/sobrevivenete VBJ sira no sira-nia familia atu komprende didi’ak sira-nia situasaun, prosesu ne’ebé tanke hala’o hodi lori kazu ne’e ba polisia no tribunal, no prepara an hodi hatene oinsa mak bele esplika nia kazu ho klaru.

Hasae komprensaun husi vítima sira, nia familia no komunidade ba assuntu jenerú, violensia baseia ba jenerú no Lei Kontra Violensia Domestika liuhosi treinamentu no diskusaun. Ne’e ajuda atu familia no komunidade la fó sala vítima kuandu violensia akontese tanba iha istoria naruk ba violénsia hasoru feto iha Timor-Leste no nia !ar patriarkal ne’ebé sei forte hela. Vítima barak mós sei fó sala ba nia an rasik tanba presaun husi familia no komunidade. Mudansa ba hahalok no atitude husi feto rasik, familia, lider lokal no membru komunidade importante hodi bele suporta feto Timor-Leste, liuliu vítima VBJ, asegura katak laiha estigma ba vítima bainhira sira prontu atu reintegra fali ba familia no komunidade.

Haluan area serbisu Fokupers nian. Bazeia ba avaliasaun nesesidades ne’ebé hala’o iha Munisipiu Viqueque no Manufahi hatudu katak presiza atu haluan Fokupers ninia servisu iha area refere tanba komunidade sei dook husi asesu assistensia ne’ebé integradu. Fokupers komesa ona hala’o serbisu iha Viqueque, no munisipiu Manufahi iha Suku Fatukahi.

Akompañamentu no MonitorizasaunReintegrasaun sobrivivente JBV hala’o liuhosi prosesu partisipatoriu involve nia rasik bainhira prontu ho mental no !sikal hodi !la ba nia uma no komunidade. Sobrevivente nia familia presiza mós senti prontu atu simu nia fali no la julga nia. Nia komunidade tenke prepara atu bele komprende nia sofre no la fó estigma ba nia. Sobrevivente presiza iha rekursu nato’on atu bele moris iha tempu badak, oinsa bele buka osan iha tempu naruk. Lider lokal no polisia sira presiza ajuda atu asegura katak laiha tan ameasa ba sobrevivente.

Monitorizasaun vizita ba uma hala’o ona no sei kontinua hala’o husi ekipa Fokupers no parseiru CBO sira, dalabarak semana rua hafoin reintegra sobrevivenete VBJ ba nia familia no komunidade. Iha vizita ne’e, ko’alia hamutuk ho familia kona-ba desa!u no di!kuldade ne’ebé sobrevivente hasoru atu buka solusaun hamutuk atu nia bele kontinua ho nia moris. Monitorizasaun kontinua nafatin to’o sobrevivente hotu reintegra didi’ak no lahasoru tan desa!u.

Monitorizasaun prosesu kazu VBJ iha tribunal Dili no distritu hanesan meiu efetivu ida atu suporta sobrevivente hodi bele hetan justisa. Ajuda mós Fokupers hodi komprende liu tan oinsa suporta vítima VBJ seluk, rekolla dadus kazu VBJ iha distritu no nasional, no desa!u sira ne’ebé hasoru atu hetan prosesu ne’ebé justu. Dadus ne’ebé rekolla uza ona no sei kontinua atu uza hanesan evidensia ba advokasia husi Fokupers no Rede Advokasia kontra VBJ.

Kampaña Media liuhosi brosur, programa radio, buletin “Babadok” no faktu sira iha “Hatutan” hanesan metodu efetivu ida hodi hanorin publiku no munisipiu tarjetu sira kona-ba desigualdade jeneru no VBJ, no nia impaktu ba vítima sira. Brosur Fokupers hato’o espesi!ku ajuda serbisu sira ne’ebé Fokupers fornese, numeru kontatu no fatin ne’ebé vítima no nia familia bele buka ajuda.

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

28

Diskusaun internal ba kazu sira ne’ebé seidauk resolve atu bele hakerek esbosu estatementu atu apresenta iha enkontru Rede Advokasia sira. Ne’e ajuda ekipa sira ne’ebé involve iha kazu ne’e atu komprende detalla husi kazu, no planu husi sobrevivente ba oin. Halo press rilis no konferensia da impressa husu prosesu ne’ebé lalais ba kazu sira la la’o ba oin baseia ba estatementu husi Rede Advokasia VBJ, hodi fó presaun ba sira ne’ebé hola desizaun atu halo buat ruma.

Labarik tinan haat to’o hitu fasil atu in"uensa; nune’e kuandu hela iha uma ne’ebé nakunu ho violensia, sira boot hanoin katak buat ne’e normal. Fokupers oferese edukasaun ba labarik idade kiik ne’ebé uza prinsipiu no metodu lahó violensia no sensitivu ba jeneru ba lsira ne’ebé tuir nia inan ba uma mahon, oan husi inan mesak de’it ka inan sira ne’ebé serbisu.

Inan-aman no profesora sira iha creche, no mós husi chrece seluk, aprende kona-ba edukasaun Lahó Violensia no Sensitivu Jeneru liuhosi maneira partisipatoriu hodi bele implementa iha sira-nia moris no serbisu. Prinsipiu rua ne’e adopta ona iha Kurrikulu Nasional Pre-Eskolar nian; nune’e, ekipa creche komesa ona no sei kontinua simu treinamentu husi Ministeriu Edukasaun.

Figura 21 Buletin Babadok no

FactSheet Hatutan nafatin sai meiu

efeitu hodi habelar informsauan ba povu

no sira ne’ebé hola dezisaun.

Hanesan Ekipa Ezekutivu Fokupers, Ita-boot bele... • Aprende husi susesu hirak ne’ebé ami hetan ona no kontinua haforsa relasaun serbisu di’ak

ho parte ho hotu, la haluha mós haree buat ne’ebé mak tenke hadia atu Fokupers bele hetan impaktu boot liu iha tinan haat ba oin.

• Fokupers presiza atu aumenta tan nia ekipa nia kapasidade no treinu tan ekipa barak liu tan atu bele fornese akompañmentu di’ak liu tan ba vítima/sobrevivente sira komprende prosesu investigasaun no tribunal, nune’e sira bele ko’alia ho barani no bele hato’o ho klaru sira-nia testimonia hodi hafasil atu prosesu sira-nia kazu.

• Kria sistema monitorizasaun ne’ebé simples maibe akapta duni nesesidade dadus ba organizasaun no doador sira. No mós importante liu katak dadus hatama regulamente a hamutuk kada fulan ida, ka fulan tolu, analiza hamutuk hadi haree dadus sa mak sei lakon.

Hanesan Konsellu Fokupers, Ita-boot bele….• Tau matan no fó diresaun ba ekipa ezekutiva Fokupers atu bele hala’o nia serbisu ho di’ak

no fó impaktu masimu ba bene!siariu sira.• Ajuda rezolve problema boot sira, internal ka eksternal, ne’ebé bele impede serbisu Fokupers

nian.Hanesan Membru Fokupers, Ita-boot bele…• Kontribui tuir Ita-boot idaidak nia kapasidade hodi ajuda Fokupers atu bele ajuda di’ak liu

tan vítima VBJ sira, haforsa sira atu bele sai sobrevivente, no transforma kultura Timor-Leste atu bele respeita feto nia direitu no haree sira hanesan igual ho mane.

Hanesan Feto no Mane Timor, Ita-boot bele…• Ba inan aman atu sira bele iha konsiensia atu komunika ba sira-nia oan sira konaba saude

reprodutiva. Bene!siariu sira husu ba Fokupers atu bele kontinua programa diskusaun ne’e liu-liu fó ba inan aman no foinsa’e oan sira feto no mane, atu sira bele redus konaba violasaun seksual, isin rua sedu no sira bele kuidadu no proteje sira-nia saude reprodutiva rasik.

Hanesan Guvernu RDTL, Ita-boot bele...• Hanesan Polisia Nasional Timor-Leste, Juis, Defensor Publiku no sira seluk ne’ebé serbisu iha

Tribunal tenke buka aumenta kapasidade kona-ba jeneru, Lei Kontra Violensia Domestika no direitu feto nian, atu bele iha konsistensia bainhira maneja kazu sira.

• Hanesan Ministeriu Saúde, Ita-boot tenke kria fatin espesi!ku ba vítima VBJ ka VD, hanesan ninia responsabilidade liga ho Lei Kontra Violensia Domestika no iha Planu Asaun Nasional 2012- 2014.

VI. Rekomendasaun

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

30

• Hanesan Membru Parliementu Nasional, Ita-boot sira bele kontinua tau matan nafatin ba implementasaun Lei Kontra Violensia Domestika, no asegura katak ministeriu ne’ebé relevante tau orsamentu nato’on ba nia implementasaun.

Hanesan doador, Ita-boot bele • Fornese apoiu tempu naruk tinan 2-5 atu bele sustena serbisu ne’ebé Fokupers halo ona, no

ajuda atu ami-nia ekipa bele foka liu ba serbisu la’os buka fundus.• Kontinua suporta hametin kolaboraborasaun Fokupers no parseiru serbisu sira seluk

ne’ebé ho área servisu hanesan ba protesaun vítima ninian, apoiu kordenasaun nomós kapasitasaun hodi hakbit liu tan kapasidade institusional atu implementa programa ho susesu no servi di’ak liu tan ba bene!siariu sira.

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

31

Ane

ksu

1 Lo

gfra

me

Foku

pers

201

3-20

15

DES

KRIS

AUN

IND

IKA

DO

RVe

ri!k

asau

nA

sum

si/

Risk

u20

1320

1420

15G

oal/L

ongu

Pra

zu:

Feto

Tim

or Le

ste l

ivre

hus

i Vi

olén

sia B

azei

a ba

Jéne

ru

ne’eb

é nia

abu

t mai

hus

i sist

ema

patri

arká

l (no

ideo

lojia

selu

k ne

’ebé d

iskrim

ina

feto

) atu

re

aliza

igua

ldad

e no

just

isa

jéne

ru.

Núm

eru

Feto

vítim

a vi

olén

sia

tun

ba 3

0%. N

úmer

u fe

to

ne’eb

é fot

i des

izaun

iha

nive

l di

strit

al a

umen

ta b

a 30

%Ta

xa m

orta

lidad

e Ina

n tu

n 10

%

Dadu

s iha

Pol

isia,

Trib

unál

, Pr

okur

ador

ia, M

edia

, Da

taba

se Ví

tima

husi

Foku

pers

Igre

ja n

o Es

tadu

nia

Fors

a se

i dom

inan

te

Obj

etiv

u/Ku

rtu

Praz

u:1.

Feto

vítim

a VBJ

bel

e !ar

an,

be

le fo

ti de

sizau

n ba

nia

an

rasik

, no

sai e

zem

plu

ba fe

to se

luk.

50%

hus

i tot

ál fe

to ví

tima V

BJ

sai p

ontu

foka

l, pa

rtisi

pa ih

a ha

lo d

ekla

rasa

un, s

ai fo

nte

ba in

form

asau

n/ n

aras

umbe

r, Sa

sin n

e’ebé

Foku

pers

75%

hus

i tot

ál fe

to ví

tima V

BJ

sai p

ontu

foká

l par

tisip

a ih

a ha

lo d

ekla

rasa

un, s

ai fo

nte

ba in

form

asau

n/ n

aras

umbe

r, Sa

sin n

e’ebé

Foku

pers

25%

hus

i tot

ál fe

to ví

tima V

BJ

sai F

okup

ers n

ia K

ader

prin

sipál

Ke

stio

náriu

, Pre

-te

st, P

ost-

test

, list

a pr

ezen

sa, R

elat

óriu

no

duku

men

tasa

un

25%

feto

vítim

a VBJ

m

oris

inde

pend

ente

ek

onom

ikam

ente

35%

feto

vítim

a VBJ

m

oris

inde

pend

ente

ek

onom

ikam

ente

45%

feto

vítim

a VBJ

m

oris

inde

pend

ente

ek

onom

ikam

ente

VII.

Anek

su si

ra

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

32

DES

KRIS

AUN

IND

IKA

DO

RVe

ri!k

asau

nA

sum

si/

Risk

u20

1320

1420

152.

Fet

o sir

a ne

’ebé F

okup

ers f

ó as

istén

sia h

etan

aum

entu

ba

ases

u no

kont

rola

ba

reku

rsu

ekon

omia

liuh

usi e

kono

mia

po

pula

r (sit

ema

ekon

omia

ne

’ebé a

favo

r ba

povu

) ne’e

just

u no

inde

pend

ente

Grup

u Fe

to Ek

onom

ia 9

mak

de

zenv

olvi

du n

o ih

a m

embr

u ha

mut

uk n

a’in

300,

kapi

tal m

in

USD

5,00

0 ih

a di

strit

u 3.

Form

a G

rupu

Feto

Ekon

omia

15

no

iha

mem

bru

ham

utuk

na

’in 4

50, k

apita

l min

USD

7,

500

iha

dist

ritu

5.

Form

a G

rupu

Feto

Ekon

omia

20

no

iha

mem

bru

ham

utuk

na

’in 6

00, k

apita

l min

USD

10

,000

iha

dist

ritu

7

List

a M

embr

us, E

stru

tura

Gr

upu,

Liv

ru d

e kon

tas/

bu

ku ka

s

Iha

mem

bru

ne’eb

é la

selu

kr

editu

Grup

u Fe

to 9

nin

ia su

jest

aun

tam

a ih

a PD

DGr

upu

Feto

15

nia

suje

stau

n ta

ma

iha

PDD

Grup

u Fe

to 1

5 ni

a su

jest

aun

tam

a ih

a PD

D Li

sta

Prez

ensa

, not

ulen

si,

foto

, Prin

tout

dok

umen

tu

PDD

PDD

la fó

prio

ridad

e ba

isu fe

to

Esta

bele

se R

ede G

rupu

Feto

ih

a Ba

ze h

usi d

istrit

u 5

ho

Mem

brus

ham

utuk

na’i

n 45

0

Esta

bele

se R

ede G

rupu

Feto

ih

a Ba

ze h

usi d

istrit

u 7

ho

Mem

brus

ham

utuk

na’i

n 60

0

Kart

a A

kord

u, Li

sta

Mem

brus

, Not

ulen

siM

embr

us la

ativ

u ta

nba

mem

bru

nia

preo

kupa

saun

pr

ivad

u

3. Ih

a Re

de a

dvok

asia

ne’e

bele

hat

o’o fe

to n

ia a

spira

saun

ko

na-b

a fe

to ví

tima V

BJ n

ia

dire

itu

Inst

ituisa

un R

ede A

dvok

asia

ha

mut

uk 1

7 ko

nseg

e obr

iga

Gove

rnu

atu

follo

wup

kazu

35

% h

usi t

otal

kazu

s pen

dent

eFo

kupe

rs h

asai

Dek

lara

saun

7

ne’eb

é het

an a

poiu

hus

i Red

e no

het

an re

asau

n ko

nkre

tu h

usi

mud

ansa

pol

ítika

.

Inst

ituisa

un R

ede A

dvok

asia

ha

mut

uk 2

0 fó

apo

iu b

a ad

voka

sia n

e’ebé

Foku

pers

ha

lo (S

eleb

rasa

un Lo

ron

Feto

, 16

Dia

s Ativ

izmu,

Ani

vers

ariu

Fo

kupe

rs)

Foku

pers

has

ai D

ekla

rasa

un 5

ne

’ebé h

etan

apo

iu h

usi R

ede

Inst

ituisa

un R

ede A

dvok

asia

ha

mut

uk 2

5 fó

apo

iu b

a ad

voka

sia n

e’ebé

Foku

pers

ha

lo (S

eleb

rasa

un Lo

ron

Feto

, 16

Dia

s Ativ

izmu,

Ani

vers

ariu

Fo

kupe

rs)

Foku

pers

has

ai D

ekla

rasa

un 7

ne

’ebé h

etan

apo

iu h

usi R

ede

MoU

, Dok

umen

tasa

un

Dekl

aras

aun,

List

a Pr

ezen

sa

Preo

kupa

saun

hus

i M

embr

u Re

de h

o at

ivid

ades

hus

i or

gani

zasa

un ra

sik

Mem

bru

Rede

resig

na a

n hu

si isu

e ne’e

bé se

nsiti

vu

30%

Kaz

u VBJ

ne’e

bé h

ato’o

hu

si re

de h

etan

aum

entu

50%

Kaz

u VBJ

ne’e

bé h

ato’o

hu

si re

de h

etan

aum

entu

70%

Kaz

u VBJ

ne’e

bé h

ato’o

hu

si re

de h

etan

aum

entu

Data

base

, Rez

ulta

du

desiz

aun

Juiz

Inte

rpre

tasa

un n

e’ebé

la

han

esan

entre

aut

ór

judi

siáriu

sira

kona

-ba

Lei

VD

Iha

Orsa

men

tu 5

% b

a im

plem

enta

saun

LKVD

no

ba

ONG

Feto

Iha

Orsa

men

tu 1

0% b

a im

plem

enta

saun

LKVD

no

ba

ONG

Feto

Iha

Orsa

men

tu 2

5% b

a im

plem

enta

saun

LKVD

no

ba

ONG

Feto

Rezu

ltadu

Mon

itorin

g,

Doku

men

tu Es

tadu

hus

i M

inist

eriu

ida-

idak

ho

nini

a de

klar

asau

n

Di!s

il at

u as

esu

ba

doku

men

tu es

tadu

.

4. Ih

a au

men

tu b

a ko

nsié

nsia

kr

ítiku

ba

Feto

no

sosie

dade

sívi

lBa

irru

ida

husi

Igre

ja ih

a di

strit

u 4

halo

sosia

lizas

aun

LKVD

ba

sara

ni si

raBa

irru

ida

husi

Igre

ja ih

a di

strit

u 4

hala

’o ko

nsel

ing

ba

fam

ília

vítim

a VD

Bairr

u 2

husi

Igre

ja ih

a di

strit

u 4

halo

sosia

lizas

aun

LKVD

ba

sara

ni si

raBa

irru

rua

husi

Igre

ja ih

a di

strit

u 4

hala

’o ko

nsel

ing

ba

fam

ília

vítim

a VD

Bairr

u id

a hu

si Ig

reja

iha

dist

ritu

4 ha

lo so

sializ

asau

n LK

VD b

a sa

rani

sira

Bairr

u id

a hu

si Ig

reja

iha

dist

ritu

4 ha

la’o

kons

elin

g ba

fa

míli

a ví

tima V

D

Kart

a Se

rvisu

Kon

junt

a ho

Igre

ja, n

otul

ensi

no

doku

men

tasa

un

Lide

rans

a Ig

reja

seid

auk

fó a

poiu

ba

LKVD

no

la ih

a pe

rspe

tiva

jéne

ru

Mín

imu

lider

Ada

t na’i

n 50

iha

dist

ritu

5 fa

silita

kazu

VKF

atu

hato

’o ke

ixa

ba a

utór

judi

siáriu

sir

a.

Lide

r Ada

t na’i

n 10

0 ih

a di

strit

u 5

fasil

ita ka

zu V

KF at

u ha

to’o

keix

a ba

aut

ór ju

disiá

riu si

ra

Lide

r Ada

t na’i

n 20

0 ih

a di

strit

u 5

fasil

ita ka

zu V

KF at

u ha

to’o

keix

a ba

aut

ór ju

disiá

riu si

ra

List

a M

embr

us,

Data

base

Iha

rest

rutu

rasa

un ih

a Su

ku ih

a El

eisa

un Li

der

Kom

unitá

riu n

o ko

nsel

lu

Suku

iha

2014

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

33

DES

KRIS

AUN

IND

IKA

DO

RVe

ri!k

asau

nA

sum

si/

Risk

u20

1320

1420

15Ih

a at

ivist

a na

’in 1

5 (7

5% fe

to)

mak

kons

ege s

ai tr

eina

dor b

a as

untu

LKVD

no

GRB.

Iha

ativ

ista

na’in

15

(75%

feto

) m

ak ko

nseg

e sai

trei

nado

r ba

asun

tu LK

VD n

o GR

B.

Iha

ativ

ista

na’in

15

(75%

feto

) m

ak ko

nseg

e sai

trei

nado

r ba

asun

tu LK

VD n

o GR

B.

Kart

a ko

ntra

tu Fa

silita

dor,

Dekl

aras

aun

sai

Fasil

itado

r, no

tule

nsi n

o do

kum

enta

saun

Fasil

iatd

or n

e’ebé

trei

nadu

se

i res

igna

an

husi

NGO

tanb

a he

tan

fatin

hus

i go

vern

u.

5. Ih

a m

étod

u ed

ukas

aun

naun

vi

olén

sia n

o se

nsiti

vu jé

neru

iha

eduk

asau

n ba

laba

rik si

ra

Inst

ituisa

un ru

a m

ak u

za

Kurrí

kulu

“mod

elu

Crec

he” h

usi

Foku

pers

Inst

ituisa

un 4

mak

uza

Ku

rríku

lu “m

odel

u Cr

eche

” hus

i Fo

kupe

rs

Rela

tóriu

,M

onito

ring

Inst

ituisa

un se

luk l

a ha

kere

k crè

che F

okup

ers

nia

nara

n nu

’uda

r re

feré

nsia

Tota

l lab

arik

ne’e

bé a

sesu

ba

crèc

he a

umen

ta 4

5%To

tal l

abar

ik n

e’ebé

ase

su b

a cr

èche

aum

enta

50%

Tota

l lab

arik

ne’e

bé a

sesu

ba

crèc

he a

umen

ta 5

5%No

ta R

ejist

uDo

nor l

a su

port

a pr

ogra

ma

crèc

he

6. Ih

a As

istén

sia Le

gál b

a fe

to

vítim

aKa

zu 1

0% n

e’ebé

fó a

sisté

nsia

he

tan

pena

más

imu

Kazu

15%

ne’e

bé fó

asis

téns

ia

heta

n pe

na m

ásim

uKa

zu 2

0% n

e’ebé

fó a

sisté

nsia

he

tan

pena

más

imu

Kart

a de

sizau

n hu

si Tr

ibun

álSi

stem

a iha

Trib

unál

ne’e

la’o

nein

eik

20%

laba

rik h

etan

subs

idiu

hu

si ni

a am

an25

% la

barik

het

an su

bsid

iu

alim

enta

saun

hus

i nia

in

an-a

man

30%

Kaz

u ne

’ebé f

ó as

istén

sia

heta

n pe

na m

ásim

uKa

rta

Desiz

aun

husi

Trib

unál

, Min

ister

io

Publ

ico n

o De

fens

or

Publ

ico

Autó

r Krim

e lai

ha se

rvisu

. De

sizau

n Tr

ibun

ál kl

eur

Vítim

a na

’in 5

(eis

feen

) het

an

dire

itu b

a er

ansa

Feto

na’i

n 7

heta

n di

reitu

ba

eran

saFe

to n

a’in

10 h

etan

dire

itu b

a er

ansa

Kart

a de

sizau

n hu

si Tr

ibun

álTr

ibun

ál la

pro

sesa

riku

soin

ha

mut

uk m

aibé

refe

re b

a Te

rras e

Pro

prie

dade

s

Out

put/

Rezu

ltad

u:Ih

a ak

ompa

ñam

entu

(a

sisté

nsia

saúd

e, ko

nsel

ing,

ha

kbiit

, ter

apia

, hom

evisi

t, m

onito

ring,

Enko

ntru

fam

íliar

, Re

inte

gras

aun)

Feto

vítim

a VBG

Iha M

oU ko

na-b

a Man

ajem

entu

Sh

elte

r Mar

ia Ta

po.

Feto

vítim

a VBJ

na’i

n 60

mak

he

tan

trata

men

tu m

édik

u ih

a Os

pita

l no

Klin

ikas

Feto

vítim

a VBJ

na’i

n 70

mak

he

tan

trata

men

tu m

édik

u ih

a

Ospi

tal n

o Kl

inik

as

Feto

vítim

a VBJ

na’i

n 80

mak

he

tan

trata

men

tu m

édik

u ih

a

Ospi

tal n

o Kl

inik

as

Mitr

a ni

a es

tatu

s med

ikál

hu

si ho

spitá

lHo

spita

l la

fasil

ita fa

tin

espe

sí!ku

ba

vítim

a.

La ih

a se

gura

nsa

ba ví

tima

no St

af

Feto

vítim

a VBJ

na’i

n 15

0 m

ak

heta

n ak

ompa

ñam

entu

no

sent

e seg

uru

iha

Shel

ter

Feto

vítim

a VBJ

na’i

n 15

5 m

ak

heta

n ak

ompa

ñam

entu

no

sent

e seg

uru

iha

Shel

ter

Feto

vítim

a VBJ

na’i

n 16

0 m

ak

heta

n ak

ompa

ñam

entu

no

sent

e seg

uru

iha

Shel

ter

Reka

p Li

sta

Mitr

a no

Fa

míli

a ne

’ebé t

ama

iha

Shel

ter

Pros

esu

kazu

iha T

ribun

ál,

Min

ister

io P

ublic

o la

’o kl

eur ,

nun

e’e h

alo

Mitr

a te

nke h

ela

kleu

r iha

Sh

elte

r. Fa

míli

a la

sim

u ví

tima

tanb

a la

bel

e as

egur

a ni

nia

segu

rans

a

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

34

DES

KRIS

AUN

IND

IKA

DO

RVe

ri!k

asau

nA

sum

si/

Risk

u20

1320

1420

15Au

men

tu b

a Fe

to ví

tima V

BJ

nini

a ka

pasid

ade

25%

hus

i tre

inad

or (f

eto

sobr

evive

nte)

hah

ú bi

snis

foun

ba

nin

ia re

ndim

entu

40%

hus

i tre

inad

or (f

eto

sobr

evive

nte)

hah

ú bi

snis

foun

ba

nin

ia re

ndim

entu

60%

hus

i tre

inad

or (f

eto

sobr

evive

nte)

hah

ú bi

snis

foun

ba

nin

ia re

ndim

entu

Liu

husi

Hom

evisi

t, ha

lo li

sta

kona

-ba

feto

so

brev

ivent

e ho

sira-

nia

bisn

is

Sobr

evive

nte u

za A

poiu

m

odal

ba

buat

selu

k

25%

hus

i tre

inad

or (f

eto

sobr

evive

nte)

bel

e fah

e !la

fali

info

rmas

aun

ba fa

míli

a no

mós

tima

selu

k

40%

hus

i tre

inad

or (f

eto

sobr

evive

nte)

bel

e fah

e !la

fali

info

rmas

aun

ba fa

míli

a no

mós

tima

sira

selu

k

60%

hus

i tre

inad

or (f

eto

sobr

evive

nte)

bel

e fah

e !la

in

form

asau

n ba

fam

ília

no m

ós

vítim

a sir

a se

luk

List

a ka

zu n

e’ebé

ref

ere

Apoi

u m

ínim

u hu

si So

brev

ivent

e nia

fam

ília

Feto

iha

rurá

l het

an a

sesu

ba

info

rmas

aun

no h

alo

in"u

énsia

ih

a ár

ea ek

onom

ia, s

aúde

, ed

ukas

aun,

pol

itika

, etc

Akom

paña

gru

pu fe

to 9

iha

dist

ritu

3Ha

mor

is no

ako

mpa

ña g

rupu

fe

to 1

5 ih

a di

strit

u 5

Ham

oris

no a

kom

paña

gru

pu

feto

20

iha

dist

ritu

7Li

sta

Mem

bru

Grup

u,

Konv

ite, E

stru

tura

suku

, Co

pia

resib

u Bo

lsa d

e Mae

, Se

rti!

kadu

Lise

nsa

ba

Bisn

is

Grup

u la

ativ

u

Kria

Kon

seitu

kona

-ba

Orga

niza

Ba

ze n

o Ka

deriz

asau

n ih

a Fo

kupe

rs n

o im

plem

enta

Esta

bele

se R

ede O

rgan

izasa

un

Grup

u Fe

to ih

a Ba

ze en

tre

dist

ritus

(dist

ritu

5)

Rede

Org

aniza

saun

Gru

pu Fe

to

iha

Baze

hal

o “Ko

ngre

su Fe

to

Rura

l”

Prin

tout

kons

eitu

, no

tule

nsi,

lista

pre

zens

a,

doku

men

tasa

un

Kons

eitu

la h

alo

rem

ata

Feto

par

tsisp

a at

ivu

iha

Deze

nvol

vim

entu

loká

l no

nasio

nál

Feto

na’i

n 35

ne’e

bé h

etan

as

istén

sia b

ele k

o’alia

no

hato

’o sir

a-ni

a id

eia

kona

-ba

feto

nia

ne

sesid

ade i

ha n

ivel p

oliti

ka

loká

l

Feto

na’i

n 50

ne’e

bé h

etan

ak

ompa

nam

entu

bel

e ko’a

lia

no h

ato’o

sira

-nia

idei

a ko

na-b

a fe

to n

ia n

eses

idad

e iha

nive

l po

litik

a lo

kál

Feto

na’i

n 75

ne’e

bé h

etan

ak

ompa

nam

entu

bel

e ko’a

lia

no h

ato’o

sira

-nia

idei

a ko

na-b

a fe

to n

ia n

eses

idad

e iha

nive

l po

litik

a lo

kál/n

asio

nál

Notu

lens

i, es

trutu

ra su

ku,

no d

okum

enta

saun

La en

volv

e fet

o ih

a po

lítik

a ni

vel l

okál

Feto

na’i

n 25

hus

i gru

pu b

ele

sai k

andi

datu

ba

lider

loká

l, ad

at ka

serv

isu ih

a NG

O

Feto

na’i

n 35

hus

i gru

pu b

ele

sai k

andi

datu

ba

lider

loká

l, ad

at ka

serv

isu ih

a NG

O

Feto

na’i

n 50

hus

i gru

pu b

ele

sai k

andi

datu

ba

lider

loká

l, ad

at ka

serv

isu ih

a NG

O

Kont

ratu

serv

isu, e

stru

tura

su

ku.

Feto

Iha

resp

onsa

bilid

ade

dupl

a

Iha

mek

anizm

u Re

de n

e’ebé

ap

oiu

advo

kasia

Foku

pers

Mín

imu

iha

enko

ntru

dal

a 10

ho

rede

Adv

okas

ia n

asio

nál

ne’eb

é hal

a’o ti

nan-

tinan

Mín

imu

iha

enko

ntru

dal

a 10

ho

rede

Adv

okas

ia n

asio

nál

ne’eb

é hal

a’o ti

nan-

tinan

Mín

imu

iha

enko

ntru

dal

a 10

ho

rede

Adv

okas

ia n

asio

nál

ne’eb

é hal

a’o ti

nan-

tinan

Notu

lens

i ho

List

a pr

ezen

saM

embr

u Re

de fo

kus b

a sir

a-ni

a pr

ogra

ma

iha

ida-

idak

nia

inst

ituisa

un

Mín

imu

halo

loby

dal

a 5/

tinan

ba

inst

ituisa

un es

tadu

(M

inist

erio

Eduk

asau

n, M

SS,

SEPI

, MJ,

MF,

MS,

SES)

Mín

imu

halo

loby

dal

a 7/

tinan

ba

inst

ituisa

un es

tadu

(M

inist

erio

Eduk

asau

n, M

SS,

SEPI

, MJ,

MF,

MS,

SES)

Mín

imu

halo

loby

dal

a10/

tinan

ba

inst

ituisa

un es

tadu

(M

inist

erio

Eduk

asau

n, M

SS,

SEPI

, MJ,

MF,

MS,

SES)

Rela

tóriu

hus

i Lob

by.

Prin

tout

Pol

itika

hus

i M

inist

erio

ida-

idak

.

Lide

r sira

serv

isu b

arak

no

pro

sedu

r ne’e

kom

plik

adu

Hala

’o av

alia

saun

tina

n 1

dala

1

ba re

zulta

du se

rvisu

rede

Hala

’o av

alia

saun

tina

n 1

dala

1

ba re

zulta

du se

rvisu

rede

Hala

’o av

alia

saun

tina

n 1

dala

1

ba re

zulta

du se

rvisu

rede

Rezu

ltadu

Ava

liasa

un,

List

a Pa

rtisi

pant

e no

doku

men

tasa

un

Mem

bru

Rede

ladu

n at

ivu

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

35

DES

KRIS

AUN

IND

IKA

DO

RVe

ri!k

asau

nA

sum

si/

Risk

u20

1320

1420

15Ih

a Re

de n

e’ebé

forte

atu

luta

ba

Ors

amen

tu Es

tadu

ne’e

resp

onsiv

u ba

jéne

ru at

u Im

plem

enta

LKVD

Haru

ka ka

rta

subm

isaun

M

ínim

u tin

an 1

dal

a 1

ba P

arla

men

tu ko

na-b

a Or

sam

entu

Esta

du

Haru

ka ka

rta

subm

isaun

M

ínim

u da

la 2

ba

Parla

men

tu

kona

-ba

Orsa

men

tu Es

tadu

Haru

ka ka

rta

subm

isaun

M

ínim

u da

la 2

ba

Parla

men

tu

kona

-ba

Orsa

men

tu Es

tadu

Kart

a su

bmisa

un,

Grav

asau

n Pr

oses

u De

bate

ih

a PN

PN la

fó at

ensa

un b

a Ka

rta

subm

isaun

Mon

itorin

g b

a P

lanu

Asa

un

Natio

nal b

a VBJ

mín

imu

dal

a 2

Mon

itorin

g b

a Pl

anu

Asau

n Na

tiona

l ba V

BJ m

ínim

u da

la 4

Mon

itorin

g b

a Pl

anu

Asau

n Na

tiona

l ba V

BJ M

ínim

u da

la 4

Rezu

ltadu

Mon

itorin

g no

Dok

umen

tu

Reko

men

dasa

un b

a SE

PI

Laih

a Or

sam

entu

ne’e

alok

a ba

Impl

emen

tasa

un

LKVD

Mín

imu

halo

lobb

y dal

a 1

ba

Min

ister

io xa

ve si

ra (M

SS<

Ed

ukas

aun,

Saú

de, S

egur

ansa

, Ju

stisa

no

SEPI

) atu

alo

ka

orsa

men

tu b

a im

plem

enta

saun

LK

VD

Mín

imu

halo

lobb

y dal

a 2

ba

Min

ister

io xa

ve si

ra (M

SS,

Eduk

asau

n, S

aúde

, Seg

uran

sa,

Just

isa n

o SE

PI) a

tu a

loka

or

sam

entu

ba

impl

emen

tasa

un

LKVD

Mín

imu

halo

lobb

y dal

a 3

ba

Min

ister

io xa

ve si

ra (M

SS,

Eduk

asau

n, S

aúde

, Seg

uran

sa,

Just

isa n

o SE

PI) a

tu a

loka

or

sam

entu

ba

impl

emen

tasa

un

LKVD

Sum

áriu

enko

ntru

no

doku

men

tasa

unM

inist

erio

xave

sira

se

idau

k iha

kom

itmen

tu

atu

impl

emen

ta LK

VD n

o se

idau

k tau

iha

prio

ridad

e

Iha

esfo

rsu

hasa

’e ko

nsié

nsia

no

kom

prie

nsau

n fe

to n

o ko

mun

idad

e kon

a-ba

asun

tu fe

to

Iha T

rein

amen

tu d

ala

8 ko

na-b

a Ko

nsié

nsia

lizas

aun

ba jé

neru

, Di

reitu

Feto

, Saú

de R

epro

dutiv

a ho

Dire

itu S

eksu

ál, n

o LK

VD;

part

isipa

hus

i fet

o na

’in 5

00

no ko

mun

idad

e iha

nive

l baz

e,

dist

ritu

no n

asio

nál

Iha T

rein

amen

tu d

ala

12

kona

-ba

Kons

iens

ializ

asau

n ba

jéne

ru, D

ireitu

Feto

, Saú

de

Repr

odut

iva

ho D

ireitu

Sek

suál

, no

LKVD

; par

tisip

a hu

si fe

to

na’in

600

no

kom

unid

ade i

ha

nive

l baz

e, d

istrit

u no

nas

ioná

l

Iha T

rein

amen

tu d

ala

15

kona

-ba

Kons

iesn

ializ

asau

n ba

jéne

ru, D

ireitu

Feto

, Saú

de

Repr

odut

iva

ho D

ireitu

Sek

suál

, no

LKVD

; par

tisip

a hu

si fe

to

na’in

750

no

kom

unid

ade i

ha

nive

l baz

e, d

istrit

u no

nas

ioná

l

Rezu

ltadu

Pre

-tes

t, Po

st-

test

no

List

a pr

ezen

saTo

man

ne’e

bé h

alo

depe

nden

siaba

osa

n tra

nspo

rte. L

aiha

osa

n ba

ko

ntin

uida

de tr

eina

men

tu.

Ladu

n ih

a ap

oiu

husi

parte

m

ane s

ira ta

nba

siste

ma

patri

arká

l

Disk

usau

n da

la 1

0 ko

na-b

a as

untu

jéne

ru n

o Or

sam

entu

es

tadu

iha

dist

ritu

4 ba

feto

na

’in 5

00 n

o ko

mun

idad

e

Disk

usau

n da

la 1

2 ko

na-b

a as

untu

jéne

ru n

o Or

sam

entu

es

tadu

iha

dist

ritu

6 ba

feto

na

’in 6

00 n

o ko

mun

idad

e

Disk

usau

n da

la 1

6 ko

na-b

a as

untu

jéne

ru n

o Or

sam

entu

es

tadu

iha

dist

ritu

8 ba

feto

na

’in 8

00 n

o ko

mun

idad

e

Pre-

test

no

Post

-tes

t .

Disk

usau

n B

ase l

ine,

Li

sta

prez

ensa

no

doku

met

asau

n

Alok

asau

n Or

sam

entu

Es

tadu

la ko

ndiz

ho fe

to

nia

nese

sidad

e

Iha

crèc

he b

a fe

to ví

tima V

BJ n

ia

oan

no fe

to si

ra n

e’ebé

serv

isuFe

to n

a’in

25 m

ak h

usik

sira

-nia

oa

n ih

a cr

èche

(20%

Vítim

a VB

J)

Feto

na’i

n 35

mak

hus

ik si

ra-n

ia

oan

iha

crèc

he (3

0% Ví

tima

VBJ)

Feto

na’i

n 45

mak

hus

ik si

ra-n

ia

oan

iha

crèc

he (4

0% Ví

tima

VBJ)

Form

ular

iu re

jistu

Vítim

a VBJ

uitu

an m

ak

hela

iha

Dili.

Vítim

a VBJ

m

oe at

u re

koñe

se si

ra-n

ia

an

Final

iza K

urrik

ulu

Crec

heFa

he n

o ap

reze

nta

Mat

eria

Na

un Vi

olén

sia n

o Se

nsiti

vu b

a jé

neru

ba

esko

la 1

0

Fahe

no

fó a

prez

enta

Mat

eria

No

n Vi

olén

sia n

o Se

nsiti

vu b

a jé

neru

ba

esko

la 1

0 ih

a ni

vel

nasio

nál n

o di

strit

u

Prin

t out

kurri

kulu

no

husi

esko

laGo

vern

u re

koñe

se d

e’it

sira-

nia

kurri

kulu

Feto

het

an a

sisté

nsia

lega

l liu

husi

info

rmas

aun

lega

l, ko

nsul

tasa

un, a

kom

paña

kazu

ba

Trib

unál

Feto

na’i

n 18

0 he

tan

asist

énsia

le

gal

Feto

na’i

n 20

0 he

tan

asist

énsia

le

gal

Feto

na’i

n 12

5 he

tan

asist

énsia

le

gal

List

a pr

ezen

sa n

o ka

rta

noti!

kasa

unAu

tór J

udisi

áriu

la fó

pr

iorid

ade b

a ka

zu V

BJ

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

36

DES

KRIS

AUN

IND

IKA

DO

RVe

ri!k

asau

nA

sum

si/

Risk

u20

1320

1420

15Fa

míli

a ví

tima V

BJ h

etan

in

form

asau

n ko

na-b

a Le

i hira

k ne

’ebé r

elev

ante

ho

feto

nia

ne

sesid

ade

Feto

na’

in 1

50 n

o fa

míli

a ví

tima

heta

n in

form

asau

n ko

na-b

a LK

VD n

o Ko

digu

Pen

ál

Feto

na’

in 1

60 n

o fa

míli

a ví

tima

heta

n in

form

asau

n ko

na-b

a LK

VD n

o Ko

digu

Pen

al

Feto

na’

in 1

70 n

o fa

míli

a ví

tima

heta

n in

form

asau

n ko

na-b

a LK

VD n

o Ko

digu

Pen

ál

Rela

tóriu

no

Reka

p ka

zuKo

mpr

iens

aun

Mín

imu

no fó

liu

prio

ridad

e ba

siste

ma

Adat

. Sist

ema

Just

isa n

e’ebé

la’o

nein

eik

Feto

na’i

n 50

no

fam

ília

vítim

a he

tan

info

rmas

aun

kona

-ba

Lei

Terra

s e P

rorie

dade

s

Feto

na’i

n 75

no

fam

ília

vítim

a he

tan

info

rmas

aun

kona

-ba

Lei

Terra

s e P

rorie

dade

s

Feto

na’i

n 10

0 no

fam

ília

vítim

a he

tan

info

rmas

aun

kona

-ba

Lei

Terra

s e P

rorie

dade

s

Rela

tóriu

, List

a Pr

ezen

sa

no d

okum

enta

saun

Kom

unid

ade n

ia

kom

prie

nsau

n ne

’ebé

Mín

imu

Iha

esfo

rsu

atu

in"u

ensia

pe

rspe

tiva

Autó

r jud

isiár

iu si

raM

ínim

u ha

lo lo

bby d

ala

2 ba

M

JM

ínim

u ha

lo lo

bby d

ala

1 ba

M

JM

ínim

u ha

lo lo

bby d

ala

2 ba

M

Jno

tule

nsi l

obi k

a en

kont

ru

Min

ister

iu ju

stisa

la fó

at

ensa

un b

a isu

ida

ne’e

Mín

imu

Enko

ntru

Gru

pu d

e Tr

abal

lu d

ala

2M

ínim

u En

kont

ru G

rupu

de

Trab

allu

dal

a 6

Enko

ntru

Men

sal G

rupu

de

Trab

allu

Ka

rta

lam

enta

saun

Mem

bru

la at

ivu

tanb

a pr

eoku

pa h

o se

rvisu

Or

gani

zasa

un n

ian

Iha

Man

jem

entu

Org

aniza

saun

(R

ekur

su U

man

au, F

inan

sas)

ne

’ebé p

rofe

sioná

l, se

nsiti

vu b

a jé

neru

, Aku

ntav

el, T

ranp

aran

te,

forte

no

aseg

ura

bem

-est

ar

peso

ál n

o or

gani

zasa

un n

ia

sust

enbi

lilad

e

Iha

draf

t no

Apre

zent

asau

n Ko

de Et

ika

Orga

niza

saun

. Ha

lo o

na re

viza

un b

a Es

tatu

ta

no im

plem

enta

ona

mai

s tar

de

iha

1 de

Mai

o 20

13

Lega

liza

Kode

Etik

a Or

gani

zasa

un n

o Im

plem

enta

m

ais t

arde

iha

31 d

e Dez

embr

u 20

14

50%

Kode

Etik

a Or

gani

zasa

un

Impl

emen

ta o

naDo

kum

entu

Kod

e Etik

a Or

gani

zasa

un n

e’ebé

le

galiz

a tih

a on

a

Staf

nia

kum

prie

nsau

n ne

’ebé m

ínim

u at

u im

plem

enta

Kod

e Etik

a

Iha

SOP

Pers

onal

ia n

o Ad

min

istra

saun

baz

eia

ba Le

i La

bora

l TL n

o im

plem

enta

ta

rde l

iu ih

a 1

de Ju

llu 2

013

Staf

Foku

pers

na’i

n 10

ku

mpr

iend

e kon

a-ba

Or

gani

za G

rupu

iha

Baze

no

kade

rizas

aun

Mín

imu

Staf

Foku

pers

na’i

n 5

heta

n fo

rmas

aun

atu

hala

’o “M

anaj

emen

Dat

a”

Mín

imu

Staf

Foku

pers

na’i

n 2

bele

hal

o an

aliza

jéne

ru

Mín

imu

Staf

Foku

pers

na’i

n 2

bele

fasil

ita SR

RH, n

a’in

1 sa

i ex

pert

Eduk

asau

n ba

Laba

rik

(nau

n vi

olén

sia n

o se

nsive

l ba

jéne

ru),

na’in

3 a

plik

a ”M

anaj

emen

Dat

a”, n

o na

’in 1

be

le fa

silita

GRB

Mín

imu

Staf

Foku

pers

na’i

n 4

bele

hal

o an

aliza

jéne

ruM

ínim

u St

af Fo

kupe

rs n

a’in

4 be

le fa

silita

SRRH

Mín

imu

Staf

Foku

pers

na’i

n 2

sai e

xper

t Edu

kasa

un b

a La

barik

(nau

n vi

olén

sia n

o se

nsive

l ba

jéne

ru),

na’in

5

aplik

a ”M

anaj

emen

Dat

a”, n

o na

’in 5

bel

e fas

ilita

GRB

Man

ual S

OP p

erso

nalia

&

Adm

inist

rasa

un, T

OR, L

ista

Prez

ensa

, fot

o, n

otul

ensi,

re

lató

riu tr

eina

men

tu,

kont

ratu

ho

fasil

itado

r, da

dus k

azu.

Staf

nia

kom

prie

nsau

n ne

’ebé m

ínim

u at

u im

plem

enta

Kod

e Etik

a.

Staf

ne’e

bé fo

rmad

u on

a,

husik

hel

a Fo

kupe

rs ta

nba

heta

n op

ortu

nida

de ih

a fa

tin se

luk h

o sa

lariu

ne

’ebé b

oot

60%

Pro

gram

a Fo

kupe

rs h

etan

ap

oiu

orsa

men

tu70

% P

rogr

ama

Foku

pers

het

an

apoi

u or

sam

entu

90%

Pro

gram

a Fo

kupe

rs h

etan

ap

oiu

orsa

men

tuIh

a riv

alid

ade m

aka’a

s ho

or

gani

zasa

un se

luk i

ha

kont

extu

fó a

sis-t

énsia

ba

vítim

a VBJ

.

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

37

DES

KRIS

AUN

IND

IKA

DO

RVe

ri!k

asau

nA

sum

si/

Risk

u20

1320

1420

15Ih

a Si

stem

a Ar

kivu

do

kum

enta

saun

ne’e

bé h

o Or

den,

bel

e iha

ase

su h

usi

Pers

onil

no em

a hi

rak n

e’ebé

ih

a in

tere

se

50%

fasil

idad

es n

o as

et

Foku

pers

bel

e ase

gura

no

supo

rta

impl

emen

tasa

un

Prog

ram

a

75%

fasil

idad

es n

o as

et

Foku

pers

bel

e ase

gura

no

supo

rta

impl

emen

tasa

un

Prog

ram

a

Kont

ratu

ho

Doad

ores

, M

oU, A

man

dam

ent,

Kore

spon

dens

ia h

o Do

ador

es. F

ile b

a do

kum

entu

s hot

u-ho

tu,

fasil

idad

e kan

tor

Staf

ladu

n ih

a re

spon

sabi

lidad

e iha

uzu

s ba

org

aniza

saun

nia

ase

t

Real

izasa

un ca

pacit

y bui

ldin

g ba

Man

ager

dal

a 2

kona

-ba

Halo

Pro

post

a no

Rel

atór

iuRe

viza

un d

raft

Kons

eitu

Fu

ndra

ising

ne’e

bé b

ele u

za

ba !

nans

iam

entu

ne’e

sunt

enta

vel

Mín

imu

Man

ager

na’i

n 3

bele

ha

kere

k pro

post

a no

rela

tóriu

ba

don

or id

a-id

ak.

50%

hus

i ren

dim

entu

fu

ndra

ising

bel

e !na

nsia

pr

ogra

ma

no F

okup

ers n

ia

sust

enta

bilid

ade

Man

ager

na’i

n 6

iha

Foku

pers

be

le h

aker

ek p

ropo

sta

no

rela

tóriu

ba

dono

r ida

-idak

.75

% h

usi r

endi

men

tu

fund

raisi

ng b

ele !

nans

ia

prog

ram

a no

Fok

uper

s nia

su

sten

tabi

lidad

e

TOR,

Rel

atór

iu n

o pr

opos

ta

Kons

eitu

Fund

raisi

ng,

rela

tóriu

Ling

ua sa

i obs

taku

lu

bain

hira

hak

erek

Rend

imen

tu Fu

ndra

ising

m

ínim

u

Halo

pre

para

saun

sist

ema

rela

tóriu

!na

nsas

ne’e

akun

tave

l no

bele

hat

án b

a Do

ador

es si

ra-n

ia n

eses

idad

e

50%

Doa

dore

s sim

u Fo

kupe

rs

nia

rela

tóriu

nar

ativ

u no

!n

ansa

s tui

r nin

ia te

mpu

no

iha

kom

itmen

tu n

afat

in at

u !n

ansia

org

aniza

saun

75%

Doa

dore

s sim

u Fo

kupe

rs

nia

rela

tóriu

nar

ativ

u no

!n

ansa

s tui

r nin

ia te

mpu

no

iha

kom

itmen

tu n

afat

in at

u !n

ansia

org

aniza

saun

Rela

tóriu

nar

ativ

u no

Fin

ansa

sDo

nor n

e’ebé

la tu

ir de

adlin

e

Hala

’o Re

viza

un Ti

nan

klar

an n

o Av

alia

saun

Ann

ual I

nter

nal

Hadi

’a sis

tem

a re

krut

amen

tu

no A

valia

saun

ba

Staf

Foku

pers

no

Hal

a’o A

valia

saun

Pes

oál

perio

dika

men

te

Hala

’o Re

viza

un Ti

nan

klar

an n

o Av

alia

saun

Ann

ual I

nter

nal

50%

hal

a’o A

valia

saun

Pes

oál

perio

diku

Hala

’o Av

alia

saun

Ekst

erna

l (p

erió

du ti

nan

3)

75%

hal

a’o A

valia

saun

Pes

oál

perio

diku

Rela

tóriu

Ava

liasa

un

Inte

rnal

no

Ekst

erna

l

Kont

ratu

serv

isu n

o Re

lató

riu av

alia

saun

ki

nerja

serv

isu

Klim

a

Staf

la h

ala’o

nin

ia kn

ar

no re

spon

sabi

lidad

e ho

e!sie

nsia

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

38

Aneksu 2: Lista 21 CBO ne’ebé Kolabora ho Fokupers

1. Grupu Mate Restu, Suai, Covalima 2. Grupu Chefe da Familia, Suai, Covalima3. Varanda Verde, Makili, Atauro4. Alfaiate Simples, Edignan, Atauro5. Carson, Tutuluro, Same6. Fe!rma, Fatukahi, Same7. Moris Foun, Hatugau, Ermera8. Hadomi Familia, Hatugau, Ermera9. Asulau 1, Asulau, Ermera10. Asulau 2, Asulau, Ermera11. Fatubolu, Fatubolu, Ermera12. Hakiak, Sananain, Manatuto13. Hamoris, Sananain, Manatuto14. Klalerek Mutin, Bibileo, Viqueque15. Takraidaf, Uma Tolu, Viqueque16. Ralamor, Metinaro17. Hada, Darulete, Liquisa18. Tasarula, Bidau, Dili19. Feto Buka Rasik, Sahe, Ermera20. Feto Hadomi Familia (St. Cruz, Dili)

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

39

Aneksu 3: Last Audit - Financial Report

ended 31 December 2015

2015Revenue 481.117,87 Fokupers own Revenue 66.483,82 Program Exepenses 481.117,87 Fokupers own Revenue 77.451,91 Surplus/(de!cit) after Income tax (10.968,09)

Revenue as per 31 December 2015

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

40

at 31 December 2015

2015ASSETSCurent AssestsCash and Cash Equivalents 324.606,39 Accounts Receivable / Adv Payments 3.918,92

TOTAL CURRENT ASSETS 328.525,31 FIXED ASSETSAcquisition Value - Land 3.000,00 Acquisition Value - Building 161.132,47 Accumalated Depreciation - Building (58.889,47)

Book Value - Building 102.243,00 Acquisition Value - Vehicles 136.910,00 Accumalated Depreciation - Vehicles (102.563,00)

Book Value - Vehicles 34.347,00 Acquisition Value - Furnitures & Other Fixed Assets 24.526,00 Accumalated Depreciation - Furnitures & Other Fixed Assets (16.380,10)

Book Value - Furnitures & Other Fixed Assets 8.220,90

Total Acquisition Value 325.568,47 Total Accumulated Depreciation (177.832,57)Total Book Value 147.735,90 GRANT RECEIVABLE 2.098,89 TOTAL ASSETS 2015 478.360,10

LIABILITIESGrant Payable 93.043,66 TOTAL CURRENT LIABILITIES 93.043,66

NET ASSESTSNet Assets - Beginning Balance 420.115,63 Net Assets Adjusments 17.841,71 Change in Net Assets (52.640,90)NET ASSETS - ENDING BALANCE 385.316,44 TOTAL LIABILITIES AND NET ASSESTS 2015 478.360,10

ENDED 31 DECEMBER 2015

2015CASH FLOW FROM OPERATING ACTIVITIESCash in Flow from Operational Activities 85.554,63 Cash Out"ow Used for Operational Activities 558.569,78 Net cash from operating activities (473.015,15)CASH FLOW FROM INVESTING ACTIVITIESNet cash used in investing activities (3.767,24)Grant / Donations 355.620,22 CASH FLOW FROM FINANCING ACTIVITIESNet cash from Financing Activities 355.620,22 Total Net Cash (121.162,17)Cash at the beginning of the !nancial year 445.768,56 Cash at the end of the !nancial year 324.606,39

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

41

Lista Referensia

Bureau of Democracy, Human Rights and Labor, Country Reports on Human Rights Practices for 2015, Timor-Leste, See more at:

http://www.state.gov/j/drl/rls/hrrpt/humanrightsreport/index.htm?year=2015&dlid=252805#wrapper

Davies, Rick and Jess Dart. The ‘Most Signi!cant Change’ (MSC) Technique, A Guide to Its Use. Version 1. 2005

Fokupers, Relatoriu-kada-fulan-neen 4 ba Projetu Dame mai husi Uma-laran ba MISEREOR husi 2013-2015.

Fokupers, Relatoriu Progresu, Haforsa Feto Vítima Violensia baseia ba Jeneru, ba UNFPA, Janeiru – Juñu 2014, no Jullu-Desembru 2014

Fokupers, Relatoriu Progresu, identifying essential services for survivors of violence and strengthening community-based monitoring of services delivered using social accountability tools, ba UN Women, May-July 2015

Fokupers, Relatorio Atividade Trimestral 2, Atu hametin Sociedade Sivil kona ba protesaun di’ak ba vítima feto no labarik husi Violénsia, ba Triangle, Maiu-Jullu 2015, Outubru 2014-Abril 2015

Komité kona-ba Eliminasaun Diskriminasaun hasoru Feto, Observasaun !nal ona-ba relatóriu periódiku daruak no datoluk kombinadu hosi Timor-Leste, 20 Novembru 2015

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no Portavós O!siál Governu Timor-Leste, Timor-Leste halo kompromisu kona-ba igualdade jéneru no ampliasaun podér ba feto sira, Díli, loron 29 fulan-setembru tinan 2015 http://timor-leste.gov.tl/?p=13539&lang=tp

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no Portavós O!siál Governu Timor-Leste, Governu fó apoiu ba igualdade jéneru no empoderamentu feto no feto foin-sa’e sira-nian, Díli, loron 13 fulan-maiu tinan 2016

Ribeiro Sarmento, Decio MPH, “An Analysis of Access to Improved Drinking Water and Sanitation and Distance to the Water Source in a Newly Independent Country, Timor-Leste: Assessing Geographical and Socioeconomic Disparities.” Thesis, Georgia State University, 2015. http://scholarworks.gsu.edu/iph_theses/391

The Asia Foundation, The Nabilan Health and Experiences Study, NOV 2015.

WHO, UNICEF, UNFPA, World Bank Group and United nations Population Division Maternal Mortality Estimation Inter-Agency Group. “Maternal Mortality in 1990-2015: Timor-Leste”. 2015.

RELATORIU FOKUPERS 2013-2016“Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia”

42