UN WOMEN TIMOR-LESTE

6
GOVERNU NO SOCIEDADE CIVIL TIMOR-LESTE INKLUI AN IHA EKIPA KONJUNTA ATU ASELERA IGUALDADE JÉNERU NO EMPODERA FETO IHA REJIAUN ASIA PÁSIFIKU Delegasaun Timor-Leste hamutuk nain sia husi organizasaun sociedade civil, media no Secretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII), no UN Women halibur hamutuk ho reprezentante nasaun 45 husi Asia no Pasifiku halo planu ba asaun prioridade atu aselera progresu ba igualdade jéneru no empoderamentu ba feto. Apoiu fundu ba delegasaun ne’e mai husi UN Women no UNDP hodi kontribui ba Konferensia Ministerial durante loron tolu iha Tailandia ne’ebé organiza husi Komisaun Nasoéns Unidas ba Asuntu Ekonomia no Social ba Asia no Pasifiku Iha tina 2019, Timor-Leste kompleta tiha ona Revizaun Nasional Beijing +25, ne’ebé subliña progresu kona ba areia kritiku 12 ba promosaun igualdade jéneru ba periode 2014-2018 no dezafiu relasiona ho empoderamentu ba feto no labarik feto. Liu-husi submisaun ba revizaun nasional husi SEII, Timor-Leste nia relatoriu kona ba dezafiu no atinjimentu sira inklui mos ona iha Deklarasaun Rejional Beijing +25. “Importansia husi rejiaun ne’e atu bele adopta Deklarasaun ba loron ida ne’e , artikula klaru tebes no asaun sira ne’ebé sei foti hodi hatan ba ajenda jéneru, labele halo liu fali,” hatete Asintente Sekretaria Jeneral ONU no Diretur Exekutivu UN Women , Sra. Anita Bathia iha enkontru laran. Kontinua avansa rezultadu husi enkontru rejional, delegadu sociedade civil no media (Berta Antonieta, Joviana Guterres no Merita Marques) utiliza kanal televizaun no media social atu hasa’e konsiensia publiku hodi foti asaun atu aselera Timor-Leste nia progresu ba igualdade jéneru no empoderamentu ba feto. Lee Berta nia publikasaun iha ne’e: http://tiny.cc/td0cjz Hare Joviana and Merita nia entrevista iha ne’e: https://youtu.be/7lYssMYPY50 BOLETING TRIMESTRIAL Outubru - Dezembru 2019 UN WOMEN TIMOR-LESTE Hanehan iha ne’e atu asesu ba versaun online Fotografia: Edifisiu Rejional UN Women Asia no Pásifiku SUNITA CAMINHA Xefe Edifisiu UN Women Timor-Leste

Transcript of UN WOMEN TIMOR-LESTE

QUARTERLY NEWSLETTER | January - March 2019

GOVERNU NO SOCIEDADE CIVIL TIMOR-LESTE INKLUI AN IHA EKIPA KONJUNTA ATU ASELERA IGUALDADE JÉNERU NO EMPODERA FETO IHA REJIAUN ASIA PÁSIFIKU

Delegasaun Timor-Leste hamutuk nain sia husi organizasaun sociedade civil, media no Secretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII), no UN Women halibur hamutuk ho reprezentante nasaun 45 husi Asia no Pasifiku halo planu ba asaun prioridade atu aselera progresu ba igualdade jéneru no empoderamentu ba feto. Apoiu fundu ba delegasaun ne’e mai husi UN Women no UNDP hodi kontribui ba Konferensia Ministerial durante loron tolu iha Tailandia ne’ebé organiza husi Komisaun Nasoéns Unidas ba Asuntu Ekonomia no Social ba Asia no Pasifiku

Iha tina 2019, Timor-Leste kompleta tiha ona Revizaun Nasional Beijing +25, ne’ebé subliña progresu kona ba areia kritiku 12 ba promosaun igualdade jéneru ba periode 2014-2018 no dezafiu relasiona ho empoderamentu ba feto no labarik feto. Liu-husi submisaun ba revizaun nasional husi SEII, Timor-Leste nia relatoriu kona ba dezafiu no atinjimentu sira inklui mos ona iha Deklarasaun Rejional Beijing +25.

“Importansia husi rejiaun ne’e atu bele adopta Deklarasaun ba loron ida ne’e , artikula klaru tebes no asaun sira ne’ebé sei foti hodi hatan ba ajenda jéneru, labele halo liu fali,” hatete Asintente Sekretaria Jeneral ONU no Diretur Exekutivu UN Women , Sra. Anita Bathia iha enkontru laran.

Kontinua avansa rezultadu husi enkontru rejional, delegadu sociedade civil no media (Berta Antonieta, Joviana Guterres no Merita Marques) utiliza kanal televizaun no media social atu hasa’e konsiensia publiku hodi foti asaun atu aselera Timor-Leste nia progresu ba igualdade jéneru no empoderamentu ba feto.

Lee Berta nia publikasaun iha ne’e: http://tiny.cc/td0cjz

Hare Joviana and Merita nia entrevista iha ne’e: https://youtu.be/7lYssMYPY50

BOLETING TRIMESTRIALOutubru - Dezembru 2019

UN WOMEN TIMOR-LESTE

Hanehan iha ne’e atu asesu ba versaun online

Fotografia: Edifisiu Rejional UN Women Asia no Pásifiku

SUNITA CAMINHAXefe Edifisiu UN Women Timor-Leste

QUARTERLY NEWSLETTER | January - March 2019

BOLETING TRIMESTRIAL I Outubru- Dezembru 2019

Lansamentu ba Manual Treinamentu iha Dezembru 2019 dezemvelve liu-husi prosesu kolaborasaun ida ho feto sobrevivente no peskizador sira atu mobiliza komunidade sira kona ba PAN 1325 no Chega! Prinsipal husi feto nia partisipasaun, prevensaun ba violensia bazeia ba jéneru, no feto nia direitu. Manual ne’e pilota ona iha Dili no munisipiu balu, ho instrumentu ba treinamentu nian avalia iha Inglesh no Tetum atu uza hanesan rekursu ba komunidade. Atu hare, vizita: http://lnnk.in/Wvj

Relatoriu Peskiza lansa iha Outubru 2019 sublina atensaun urjenti ne’ebe presija ba situasaun atual ba situasaun feto sobrevivente sira husi violensia pasadu no violensia domestika atual. Relatoriu ne’e fahe informasaun kona ba moris husi feto sobrevivente nain 77 husi munisipiu tolu (Baucau, Covalima no Oecusse); no rezultadu husi peskiza partisipatoriu hatudu katak feto sobrevivente barak sei nafatin vulneravel tamba desigualdade ne’ebe existi, hanesan asesu limitadu ba servisu, edukasaun, pensaun no rekonesimentu ba papel iha okupasaun tamba diskriminasaun. Atu rezolve problema hirak ne’e, ACbit aprezenta rekomendasaun lima ba asaun instituisaun xave governu nian atu ajuda avansa rekonesimentu no defende direitu sobrevivente sira nian iha nasaun ne’e. Hare detallu: http://lnnk.in/QAp

ACBIT LANSA INSTRUMENTU HODI MOBILIZA KOMUNIDADE HODI FOTI ASAUN KONA BA PLANU ASAU NASIONAL (PAN) 1325 & CHEGA!Atu taka tinan 2019, ONG Asosiasaun Chega! ba ita (ACbit) ho orgullu lansa nia manual “Chega! Feto ba Dame” no relatoriu peskiza ida “Hadia Feto Sobrevivente nia Moris iha Timor-Leste” hanesan parte husi PAN 1325 ba Feto, Pas no Seguransa (PAN 1325), suporta husi UN Women no Governu Japaun.

PESOAL 24 HUSI MINISTERIO INTERIOR HASA’E SIRA NIA KAPASIDADE HA AREA LIDERANSA BA IGUALDADE JÉNERU

Treinamentu ne’e hanesan parte husi DNPCC nia komitmentu a Planu Asaun Nasional 1325 a Feto, Pas no Seguranca atu hasa’e feto nia partisipasaun ha prevensaun no mediasaun konflitu.

FETO, PAS & SEGURANSA

11 Dezembru 2019, Dili Timor-Leste – Iha ceremonia enseramentu ba treinamentu Lideransa Transformativu ba Igualdade Jéneru hamosu refleksaun husi peoal 24 (feto no mane) husi Diretoria Nasional ba Prevensaun Konflitu Komunitaria (DNPCC) ba kapasidade ne’ebé sira hetan husi kompleta materia kona ba igualdade jeneré no direitu feto sira nian, lideransa transformativu, iha servisu fatin, aproximasaun ba problema jéneru iha kontestu ministeriu nia laran. Eis xefe DNPCC, Inspeitur Jeral Martinho Carvalho Sarmento, fiar katak iha nia servisu fatin hetan benefisiu bot tebes ho involve feto servisu iha mediasaun no prevensaun konflitu, no mos liu-husi enkoraja nia funsionariu sira atu hamrik no koalia hasoru violensia bazeia ba jéneru. Mai ita rona saida maka nia koalia kona ba nia treinamentu ne’e:

“Komesa husi tinan kotuk, hau nia funsionariu sira hamutuk ho hau kompleta kursu ne’ebé suporta husi UN Women no Governu Japaun. Hau interese tebes ho kursu ne’e tamba hau hakarak atu hatene liu tan kona ba oinsa atu promove igualdade jéneru iha servisu fatin. Antes ne’e, hau ladun hatene barak kona ba oinsa atu kria enviromentu servisu ne’ebe igual, tamba ida ne’e laos norma ida ne’ebé aplika ba ami. Uluk hau hanoin katak feto ho mane nia servisu ketak-ketak, maibe agora hau realiza katak ida ne’e esterotipiku, no ema hotu bele halo servisu saida deit mak sira hakarak halo, karik sira serbisu maka’as no dedikadu.

Hau mos inspira tebes husi kursu ne’e no enkoraja tan funsionariu feto sira atu asume kargo lideransa. Agora hau involve funsionariu feto ida hodi lidera treinamentu no edukasaun civil iha hau nia Departementu no hau fiar feto sira atu foti desizaun hanesan mediador ida.

Husi mudansa ida ne’e, hau nota ona katak iha ema balu kestiona ida ne’e husi departmentu iha Ministeriu seluk. Iha mane barak mak husu tamba sa mak feto sira ne’e agora hetan atensaun los? No mos xefe suku barak mak ladun konsidera feto sira nia potensia hala’o papel hanesan mediador konflitu.

Maibe hau koko atu garante ba sira katak involve tan feto iha mediasaun konflitu ne’e pozitivu ba involvimentu ema hotu nian. Feto sira kada ves iha atribusaun seluk ne’ebé ita mane sira ladun tau iha pratika ho diak, hanesan sai rona nain ne’ebé diak, espesial liu wainhira servisu ho feto seluk iha komunidade. Hau mos konta ba sira kona ba hau nia istoria hanesan lideransa iha hau nia departementu – ho servisu ne’ebé barak – no oinsa fahe responsabilidade no oportunidade ne’e buat ida ne’ebé saudavel tebes.

Kursu ne’e fo hanoin hau no hau nia funsionariu sira kona ba violensia bazeia ba jéneru

Pajina rua tuir mai ne’e edikadu ba atividade “Hasa’e feto nia Lideransa no Partisipasaun Signifikandu ba Hari Nasaun no Dezemvolvimentu iha Timor-Leste,” projeitu ida ne’ebe hetan fundu jenerozu husi governu Japaun

Sr. Martinho Carvalho Sarmento. Fotografia_Helio Miguel

“Maibe hau koko atu garante ba sira katak involve tan feto iha mediasaun konflitu ne’e pozitivu ba involvimentu ema hotu nian”

ne’ebé hanesan problema direitu ema nian. Iha Diretoria, hau aprende ona fahe matenek ne’ebé hau hetan ba feto no mane treinadu sira hanesan mediador konflitu. Hapara violensia hasoru feto no labarik feto laos buat ida ne’ebé imposivel, no ida ne’e sai hanesan parte bot ida husi ami nia servisu.”

QUARTERLY NEWSLETTER | January - March 2019

Solusaun prinsipal rekomenda husi diskusaun grupu ki’ik:

1. Kria tan espasu liu-husi dialogu regular ho familia sira atu diskuti kona ba importansia husi feto nia papel iha sira nia familia, komunidade no munisipiu.2. Hasa’e familia nia konsiensia kona ba mudansa norma social ba igualdade jéneru. 3. Ministerio Administrasaun Estatal tenki inklui monitorizasaun ba implementasaun Dekretu Lei Nu. 9/2018 kona ba feto nia partisipasaun iha nivel munisipiu iha sira nia planu no servisu besik liu tan ho SEII no Komisaun Funsaun Publiku hodi promove feto nia partisipasaun iha nivel munisipiu4. SEII presija atu aloka rekursu ba atividade feto potensial sira nian iha nivel munisipiu. 5. Instituisaun governu no sira seluk atu oferese tan reinamentu ba feto (inklui feto ho difisiensia no pesoal LBTI) atu hola parte iha nivel munisipiu no nasional.

Dezafiu prinsipal identifikadu husi diskusaun grupu ki’ik:

1. Feto sira ladun hetan suporta husi familia atu partisipa iha atividade nivel komunidade ou munisipiu2. Feto sira ladun hetan suporta husi laen/norma social ne’ebé desigual3. Falta monitorizasaun ba dekretu lei nu. 9/2018 kona ba feto nia partisipasaun4. Menus rekursu husi SEII atu suporta grupu feto potensial sira iha nivel munisipiu. 5. Numeru limitadu husi feto ne’ebé iha papel hanesan direitora ou jenerente iha nivel governu (inklui feto ho difisiensia no reprez entante komunidade LBTI).6. Dadus menus ba feto nia partisipasaun iha dezemvolvimentu munisipiu (foti desizaun no artisipasaun ativu iha atividade komunidade nian

SEMINARIU NASIONAL REFLETA BA PROGRESU, DEZAFIUS NO SOLUSAUN RINSIPAL BA HASA’E FETO NIA LIDERANSA IHA NIVEL MUNISIPIUReprezentante nain 70 resin husi governu, sociedade civil no organizasaun internasional hamosu rekomendasaun atu rezolve bareira prinsipal sira ba feto nia partisipasaun, kritikalmente halo asesmentu tamba sa situasaun atual sedauk dezemvolve deit maski iha ona introdusaun ba dekreitu lei, PAN ba UNSCR 1325 no esforsu oi-oin husi sociedade civil. Seminariu Nasional ba Feto nia Partisipasaun Signifikativu iha Munisipiu sira iha 18 Outubru 2019 organiza husi SEII, kolabora ho UN Women no Ba Futuru ho fundu jenerozu husi Governu Japaun. Seminariu ne’e kria envairomentu aprendizajem ida ne’ebé positivu, forte, interativu, reflesaun ba an, no dezemvolve solusaun prinsipal sira atu hadi’a feto nia liderans politika no partisipasaun iha munisipiu sira.

Hatete Sua Excia. Sekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun (SEII) Maria Jose Monteiro iha nia abertura katak, SEII nia papel no komitmentu atu promove feto iha nivel munisipiu no nasional. Reprezentante husi Embaixada Japaun iha Timor-Leste Sra. Misato Taki, reinforsa katak feto nia papel importante no uniku atu kontribui ba dezemvolvimentu komunidade. Direitor Jeral SEII, Sr. Armando da Costa, no Direitor Jeral ba Decentralizasaun no Administrasaun, Sr. Amandio Paulino G. do Rosario de Sousa fahe kona ba meios aira ne’ebé governu halo ona atu aselera feto nia partisipasaun iha nivel lokal, inklui liu-husi Lei Suku (2006) no amandamentu dahuluk husi Dekretu lei 9/2018 kona ba estabelesementu husi Administrasaun Munisipiu. Sira mos fahe informasaun kona ba estrutura legal (internasional no nasional) no estrutura Grupu Servisu Institusional Jeneru ne’ebé bele suporta feto nia lideransa signifikativu.

Seminariu no desizaun sira ne’e maka hanesan pasu ida ba advokasia ne’ebé lao hela no esforsu hodi kria rede no relasaun ne’ebé sei harahun bareira sira ba feto nia partisipasaun iha munisipiu- komesa husi sira nia komunidade.

BOLETING TRIMESTRIAL I Outubru- Dezembru 2019

Figura 2 Partipante sira identifika dezafiu no solusaun rinsipal sira atu garante feto nia partisipasaun hetan rekoñesementu iha dezemvolvimentu komunidade, munisipiu no nasional. Fotografia: UN Women/ Emily Hungerford

Figura 1 loke ceremonia husi President Munisipiu Baucau (Sr. Antonio Guterres), Xefe Edifisiu UN Women (Sra. Sunita Caminha), DiretoraONG Ba Futuru (Sra. Juliana Marcal), Sekretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun (Sua. Excia. Maria José Fonseca), Representante husi Embaixada Japaun (Sra. Misato Taki), Presidente Komisaun Funsaun Publiku (Prof. Faustino Cardoso), no Direitor Jeral husi Ministerio Estatal. Fotografia: UN Women/Emily Hungerford

QUARTERLY NEWSLETTER | January - March 2019

CHAT BOT ROSA LOKE ODAMATAN VIRTUAL IDA BA KOMISAUN FUNSAUN PUBLIKU HODI SIMU KEIXA BA ASEDIU SEKSUALIha Dezembru 23 2019, Komisaun Funsaun Publiku (KFP) kolabora ho UN Women no Jurídico Social (JU,S) hala’o sorumutuk ho instituisaun governu hodi ofisialmente lansa no enkoraja instituisaun hotu atu uza ChatBot Rosa hanesan mekanismu online ida ba hato keixa asediu seksul ne’ebé komete husi funsionariu iha Timor-Leste. Aplikasaun gratuita ba publiku ne’e konfidensial no mekanismu komunikadu ne’ebé centru ba sobrevivente no bele asesu liu-husi komisaun nia website no mos iha pajina Facebook no aplikasaun Messenger, ne’ebé permite pesoal ida atu submete keixa online ba asediu seksual husi pesoal administrasaun publiku no asesu informasaun atu hetan apoiu. ChatBot ne’e dezemvolve ona liu-husi UN Women NInia parseria ho KFP desde 2016.

BOLETING TRIMESTRIAL I Outubru - Dezembru 2019

ESTUDANTE NO PROFESOR SIRA FOTI ASAUN HAPARA VIOLENSIA BAZEIA BA JÉNERU (VBJ)

VEstudante Eskola Tekniku Vokasional durante kampana Loron 16. Fotografia UN Women_Helio Miguel

Estudante no profesor sira husi eskola pilotu tolu sai ona hanesan modelu ba iha eskola no uma atu hari relasaun ida ne’ebé saudavel liu no hapara VBJ depois fulan walu partisipa iha sesaun estrakurikular Halo Ligasaun ho Respeitu. Inisiativu ne’e implementa liu-husi parseria entre UN Wome, Ministeriu Edukasaun no suporta jenerozu husi Governu Australia no Republika Korea.

Durante Kampaña Loron 16 kontra VBJ, estudante no profesor sira ne’e fo testamunha no inspira ema seluk atu lao tuir sira nia ain fatin. “uluk hau estudante ida ne’ebé mak nakar liu iha eskola ida ne’e. Hau sempre halo problema. Iha uma hau han toba deit. Laiha ema ida gosta hau. hau husu deskulpa ba kolega sira hotu,”

haktuir Jordão Soares estudante klasse IX. Elizito Fraga

mos estudante ida tan ne’ebé mak komesa ona kontribui

ba nia familia no bairo-laran “Hau nunka rona ema koalia.

Hau nunka halo servisu uma laran taba hau mane no hau sente moe atu halo. Hau halo problema iha bairo-laran. Depois involve an iha estrakurikular ne’e, hau komesa ona rona ema seluk. Iha uma, hau komesa ona fase bikan no hamos uma laran. Agora, atu iha eskola ou uma, hau lahare tan ona servisu ida ne’ebé mak feto nia no mane nian.

Profesor sira iha eskola mos rekoñese ona mudansa hirak ne’e ba sira nia an. Professor Faustino nota katak nia la uja ona violensia iha nia aula, “agora hau nota ona katak violensia laos meios ida ne’ebé diak atu eduka ema seluk, maibe liu-husi respeitu. Hua respeitu no rona sira.” Nia estudante ida husi II anu hatete, “uluk hare deit nia ami tauk ona. Maibe agora hau sente seguru atu espresa hau nia hanoin iha nia aula.”

Eskola Central iha Kasait, professor Geraldo Ribeiro efleta katak desde implementa Halo Ligasaun ho Respeita, laiha tan ona keixa tama kona ba

estudante sira baku malu. Antes ne’e, eskola ne’e hetan keixa barak ona kona ba baku malu, ne’ebé maka konfirma rasik duni husi komandante

Unidade Prevensaun Vulneravel Fernanda P. dos Santos durante kampaña Loron 16. “ida ne’e eskola ne’ebé maka ho keixa violensia barak.” Hare ba

programa nia efetividade, direitur husi eskola tolu espresa sira nia vizaun atu programa ne’e bele belar liu no involve liu tan komponente barak. “Ami

hein katak programa ne’e sei kontinua, involve tan komunidade, policia no eskola seluk. Wainhira hamutuk, ita bele prevene no rezolve VBJ iha eskola no

komunidade,” hatete Direiur Ribeiro. UN Women sei nafati kontinua atu servisu ho eskola, estudante, profesor no inan aman sira hodi kria

envairomentu eskola ida seguru iha ne’ebé estudante hotu bele aprende no dezemvolve sira nia an la ho tauk.

Orientasaun atu rezolve problema asediu seksual iha administrasaun publiku, no importante liu atu reinforsa dalan referal hirak ne’ebé existi ona no disponivel iha Timor-Leste, liga mos ba Hamahon nia website ba fornecedor servisu ne’ebé suporta husi DFAT no Fundasaun Asia. Hare iha ne’e atu hatene liu tan kona ba ChatBot Rosa no promove servisu fatin ne’ebé livre husi asediu seksual: http://tiny.cc/7rucjz

Lansamentu Chat Bot Rosa. Fotografia_Teresa Verdial

QUARTERLY NEWSLETTER | January - March 2019

Saida mak akontese iha 2020 ba Igualdade Jénru no Empoderamentu Feto?

Hyeri (Haley) Hyun, (husi programa KOICA International Development Volunteer)

Hyeri koñesidu ho bolu Haley, tama iha ekipa UN Women husi Dezembru 2018. Nia hanesan voluntariu da-lima husi KOICA International Development Volunteer (KIDV) mai iha edifisiu UN Women iha Timor-Leste. Ho nia esperiensia servisu iha empoderamentu feto nia socio-ekonomia iha nivel internasional, Haley agora dadaun servisu ho ekipa Empoderamentu Ekonomia Feto (WEE) hanesan ofisial ba jneru. Porgrama ida nia implementa mak Programa Sidade Seguru ne’ebe hari atu promove feto nia seguransa no empodera ekonomia iha sidade diferente rua iha Timor-Leste. Haley asume papel importante entre UN Women no edifisiu KOICA Timor-Leste, liu-husi fornese treinamentu jéneru resposivu ba funsionariu no voluntariu KOICA sira. Nia gosta servisu ho grupru diferente no senti kontente wainhira nia hare mudansa pozitivu ne’ebé akontese liu-husi programa sira nian.

BOLETING TRIMESTRIAL I Outubru - Dezembru 2019

Amy Child (husi programa New Zealand Volunteer Service Abroad - VSA)

“Hau servisu ho ekipa Empoderamentu Ekonomia ba Feto iha UN Women. Hau nia papel foka ba empodera soru nain tais sira iha Timor-Leste ne’ebé maioria feto. Ami servisu hamutuk ho Timor-Aid no Fundasaun Alola atu estabiliza rede soru nain iha Timor laran, ne’ebé soru nain sira eleitu sira nia reprezentante atu halo advoka-sia a sira nia komunidade nia interese. Rede ne’e mos hanesan dalan ida ne’ebé soru nain sira bele asesu ba tre-inamentu hasa’e kapasidade. Hau mos servisu atu liga industria truizmu atu bele habela oportunidade ba soru nain sira, no hadia seguransa ekonomia. Tais hanesan parte central ida husi identidade kultural iha Timor-Leste no merese atu rekoñese ninia elementu hotu ne’ebé involve no istoria soru nian ba to’o iha fabrika.

MAI KOŇESE UN WOMEN NIA VOLUNTARIU SIRA

Voluntariu sira iha papel importante suporta feto iha Timor-Leste. Iha Loron Internasional ba Voluntariu, iha 5 Dezembru, voluntariu sira kontribui ba Kampaña Loron 16, hodi fahe kona ba sira nia servisu ba hapara violensia hasoru feto. Amy Child no Hyeri Hyun hanesan voluntariu avogador ba igualdade jéneru iha UN Women Timor-Leste UN Women Timor-Leste ne’ebé hola parte iha kampaña loron 16 hodi hamrik hamutuk ho nia belun sira salao marsa iha estrada laran kontra violensia bazeia ba jéneru no celebra mos Loron Internasional ba Voluntariu. Mai rona sira koalia kona ba sira nia servisu:

UN WOMEN TIMOR-LESTE APRESIA SUPORTA JENEROZU SIRA IHA 2019

Tema ba Loron Mundia Feto (8 March) 2020mak , Hau Mak Jerasaun Igualdade: Realiza Feto nia Direitu. Tema ne’e alinea ho UN Women nia kampaña multi-gerasaun foun, Igualdade Jéneru, ne’ebé marka aniversariu ba dala 25 ba Deklarasaun no Plataforma Asaun ba Beijing. Adopta iha 1995 iha kongresu Mundial Feto nian ba da-hat iha Beijing-Xina, Plataforma Asuan Beijing ne’e rekoñese hanesan mapa ida ne’ebé progresivu liu ba empoderamentu feto no labarik feto iha ne’ebé deit. Hare informasaun kompletu iha ne’e: http://tiny.cc/jvzcjz

QUARTERLY NEWSLETTER | January - March 2019

Anunsiu ba Servisu Publiku (PSA) iha Espasu PublikuWainhira feto sira la sente seguru iha espasu publiku, sei limita tebes sira nia posibilidade ba oportunidade sira atu hasa’e sira nia kapasidade no produtividade. Hari envairomentu ida ne’ebé seguru sei fo ba ita oportunidade no liderdade hotu ne’ebé igual ba movimentu sira la ho tauk iha ita nia envairomentu rasik. Ema hotu bele kontribui ba hari sidade seguru. Saida mak o bele halo?

Hare iha ne’e: http://bit.ly/35E7cs7

Anunsiu Servisu Publiku (PSA) iha Servisu Fatin Asediu seksual iha servisu fatin afeita ba ema nia dignidade no bem estar funsionariu nian. Forma husi asaun hahalok asediu seksual ne’e, bele akontese durante no depois oras servisu nian no bele halo husi kolega servisu, xefe, ou kliente sira ne’ebé servisu hamutuk ho ita iha aula ida nia laran. Hahalok sira ne’e komesa husi kaer ema la ho ema nia hakarak, komentariu ou halimar ne’ebé la dun appropiadu, no promete atu halo promosaun ba ita ho atende sira nia nesesidade seksual. Imediatamente tenki koalia hasoru kedas hahalok ne’e wainhira akontese ba ita ou hare. Ida ne’e labele repete. Saida mak o bele halo? Hare iha ne’e: http://bit.ly/35DuaQn

Anunsiu Servisu Publiku (PSA) iha Mikrolet LaranVideo Anunsiu ba Servisu Publiku ne’e dezenu atu hasa’e konsiensia publiku kona ba asediu seksual iha Transporte Publiku no atu enkoraja sbrevivente sira atu koalia sai no ema hotu atu foti asaun hodi promove espektador ativu ba mudansa norma sosial. Ema hotu iha direitu atu lao haleu sidade laran livre husi asediu seksual. Ita hotu bele hapara asediu seksual. Saida mak o bele halo? Hare iha ne’e: http://bit.ly/2Z228va

REKURSU FOUN BA IGUALDADE JÉNERU

UN Women Timor-Leste UN House Compound, Rua de Palacio das Cinzas-Caicoli, Dili, Timor-Leste.Tel: +670 33311220Contact: [email protected]

BOLLETING TRIMESTRIAL I Outubru - Dezembru 2019

HATENE KONA BA, UZA AND SORU TIMOR NIA FABRIKA TRADISIONAL: TAISEdifisiu UN Women Timor-Leste produs ona video ida ne’ebé tarjetu ba foin sa’e sira hodi advokasia ba Timor-Leste nia tradisaun furak Tais atu kontinua nafatin liu-husi jerasaun foin sa’e sira no suporta atu rejistu sai hanesan UNESCO nia Eransa Patrimoniu Kultural. Video ne’e produs husi UN Women ho fundu jenerozu husi KOICA (Korea International Cooperation Agency).

Hare iha ne’e: http://bit.ly/2s16RRR

Estratejia Jéneru Polisia Nasional Timor-Leste 2018-2022Dezemvolve husi Policia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu-husi prosesu partisipatory ida involve parte interesada barak husi Gabinete Jéneru PNTL nia laran no mos husi liur. Estratejia Jéneru Policia Nasional Timor-Leste (2018-2022) komplementa PNTL nia estratejia hodi suporta forsa policia nian ida ne’ebé bele tau fiar ba no inklusivu.

Le iha ne’e: https://n9.cl/5e8kt

Video Ita Mak Jerasaun Igualdade (Ativismu Loron 16 kontra violensia bazeia ba jéneru) Iha Timor-Leste, Sekretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun lidera Kampana Loron 16 hodi promove relasaun saudavel, ne’ebé sai hanesan elementu xave ida ba prevensaun violensia bazeia ba jéneru no alinea ho tema UNiTE global atu hamrik hasoru violensia seksual. Tutela iha tema 2019 #HahuHoRespeita, UNiTE Timor-Leste, ho suporta jenerozu husi Uniãun Europeia no parseiru sira kria oprtunidade ba sobrevivente sira atu koalia sai, fahe matenek no kapasidade ba promove relasaun saudavel, no enkoraja politika no komitmentu pibliku atu redus toleransia ba violensia hasoru feto.

Muda Ita Nia Lia-Fuan

Mai ita muda ita nia lia-fuan hodi kontribui ba mudansa pozitivu.Ba selebrasaun Loron Internasional ba Ema ho Defisiensia, Asosiaun Ema ho Defisiensia iha Timor-Leste lansa video kampana atu hasa’e ema nia konsiensia ba direitu ema ho defisiensia.

Hare iha ne’e: https://www.youtube.com/watch?v=MxMiZNJp3dc