Ekolosko sintaksonomska diferencijacija pitomog kestena u Bosni i Hercegovini Castanea sativa Mill.

EKOLOŠKO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA PITOMOG KESTENA (CASTANeA SATIvA MILL.) NA

PODRUČJU BIHECOLOGICAL AND SYNTAxONOMIC ANALYSIS OF SWEET

CHESTNUT FORESTS (CASTANEA SATIVA MILL.) IN BIHArmin MACANOVIĆ

Centar za ekologiju i prirodne resurse, Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovinae-mail: [email protected]

SAŽETAKPodručje šuma pitomog kestena na prostoru BiH je od izuzetne važnosti jer

predstavlja raznolikost vrsta jedinstvene samo za takve šume, pri čemu se razvi-jaju zajednice brojnih šumskih vrsta prilagođenih upravo uslovima koji pogoduju razvoju kestena. Kesten, iako alohtona vrsta u BiH, dobro se adaptirao različitim orografskim, edafskim, klimatskim i biljnogeografskim karakteristikama. Kao kal-cifob preferira silikatnu geološku podlogu te ga prate brojne biljne vrste sa kojima formira složene asocijacije.

Cilj rada jeste odrediti precizan sintaksonomski položaj šumskih asocijacija pi-tomog kestena, ustanoviti dominantne vrste, kao i edifikatore, prikazati koje biljne vrste su najčešći edifikatori pomenutih šumskih asocijacija, ustanoviti postojanje specifičnih asocijacija za određena područja, sukladno specifičnim uslovima stani-šta, kao i uočiti razlike (ukoliko postoje) između istraživanih fitocenoloških snima-ka sa različitih područja BiH. Kao materijal u radu su korišteni gotovi fitocenološki snimci naučnika M. Wrabera, M. Glišića, B. Korice i J. Sučića. Izvršena je detaljna analiza pokrovnosti i socijabilnosti vrsta. Utvrđena je vrijednost prisutnosti svake konstatovane biološke vrste u fitocenološkim snimcima na osnovu već ustanovlje-nog stepena pokrovnosti i združenosti.

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i HercegovineAкадемија наука и умјетности босне и Xерцеговине

Academy of Sciences and Arts of Bosnia and HerzegovinaMeđunarodni naučni skup

„Struktura i dinamika ekoSiStema dinarida – Stanje, mogućnoSti i perSpektive“

International Conference „StruCture and dYnamiCS oF eCoSYStemS dinarideS –

StatuS, poSSiBiLitieS and proSpeCtS“ 15-16. juni/June 2011, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

Posebna izdanja/Special Editions CXLIXOdjeljenje prirodnih i matematičkih nauka

Department of Natural Sciences and MathematicsZbornik radova/Proceedings 23, 201-220.

DOI: 10.5644/proc.eco-03.15 2012 ISBN: 978-9958-501-81-4

202 Struktura i dinamika ekoSiStema dinarida, 2012

ŠUME PITOMOG KESTENA NA PODRUČJU BIH

Rezultati rada ukazuju na razlike u prisutnosti biljnih vrsta u različitim šumskim asocijacijama kestena, sukladno stanišnim uslovima, te ukazuju na drugačiji floristički sastav, naročito asocijacije Querceto-Castanetum „hercego-vinicum“ Wraber.

Na osnovu provedenih istraživanja i analiza mogu se donijeti sljedeći zaključ-ci: postojanje razlika u florističkoj građi asocijacija pitomog kestena, različita pri-sutnost šumskih vrsta i različita učestalost vrsta u izgradnji strukture šumskih zajednica. Velika raznolikost u florističkom sastavu ukazuje na različite ekološke uslove staništa.

Ključne riječi: šumske asocijacije, floristički sastav, prisutnost, sintaksonomski pregled

ABSTRACT The area of sweet chestnut (Castanea sativa Mill.) forests on the territory of

Bosnia and Herzegovina are extremely important because they represent a di-versity of species unique to these forests, in which appears communities of many forests species adapted precisely to the conditions that favorites development of the chestnut. Although the chestnut is alien species in B&H it has adapted very well to different topographic, edaphic, climatic and phytogeographical features. Chestnut prefers silicate geological substrate and he creates a complex communi-ties with many plant species.

The aim of this paper is to determine the exact syntaxonomically position of chestnut forests communities, identify a dominant species and plant species that are the most important in that communities, to establish presence of specific communities in interesting areas, under specific habitats conditions and also ob-serve the differences between the researched phytosociological releves on differ-ent areas of Bosnia and Herzegovina.

As a material in this scientific paper we used completed phytocoenological releves from scientiscs Wraber, M. Glišić, B. Korica, and J. Sučić. We performed detailed analysis of species cover and sociability. It’s determined the presence value for each species in phytocenological releves on previously established level of coverage and sociality for each plant.

The results shows differences in presence of plant species in different commu-nities of chestnut forests, in accordance with habitat conditions which indicates different floristic composition specially in the association Querceto-Castanetum „hercegovinicum“ Wraber.

Based on of the final research and analysis we concluded: differences in floral structure of chestnut communities, presence of different forest types and differ-ent frequency status of the most important plants. Large variety in the floristic composition which indicating different ecological conditions of the studied area.

Key words: forest communities, floristic composition, presence, syntaxonomical overview

203StruCture and dYnamiCS oF eCoSYStemS dinarideS, 2012

Armin MACANOVIĆ

UVODBosna i Hercegovina je zemlja izuzetnih prirodnih bogatstava, resur-

sa, bioloških vrsta, endema, kao i specifičnih staništa (tercijarni relikti i refugijumi) koji kao takvi čine našu zemlju izuzetno povoljnom za brojna interesantna biološka istraživanja. Velika prostranstva Bosne i Hercegovi-ne pokrivena su šumama gdje edifikatore čine bukva, hrast, bor, jela, grab, jasen, ali među tim velikim površinama šuma pojavljuju se dosta vrijedne šumske zajednice pitomog kestena. One kao takve grade stoljećima spe-cifične šumske asocijacije (zajednice), koje se uklapaju u uslove staništa i godinama na njima obitavaju.

Iako u posljednjih nekoliko desteljeća ljudski nemar uzrokuje gubitak ovih vrijednih staništa putem intenzivne sječe, ispaše, raznih bolesti i para-zita pa čak i erozije tla, šumske zajednice pitomog kestena, iako zauzimaju-ći malu površinu, još uvijek su prisutne u našoj zemlji.

U Bosni i Hercegovini zajednice pitomog kestena se rasprostiru u poja-su 150-700 m n. v., pri čemu se glavnina ovih sastojina nalazi između 300 i 600 m n. v. (Wraber, 1958). Osvrćući se na ekološke karakteristike, pitomi kesten formira dosta stabilne šumske asocijacije.

Karakteristike pitomog kestena, Castanea sativa Mill.Rod Castanea Mill. obuhvata desetak vrsta koje su rasprostranjene u

sjevernoj umjerenoj hemisferi. Obično su to drveće i žbunovi sa tereste-rastim (naizmjeničnim) listovima i jednospolnim cvjetovima, te krupnim plodovima koji se nalaze u bodljikavoj kupuli (Lakušić, 1980). Danas ke-stenove šume zauzimaju površinu od oko 2 miliona ha Evropskog tla, Fran-cuska i Italija su zemlje najbogatije kestenovim šumama, gdje raste oko 80% cjelokupne površine kestenovih šuma. Samo u Italiji kestenova šuma se rasprostire na oko 800.000 ha zemlje (Di Pasquale et al., 2011). Pitomi kesten se smatra izuzetno važnom vrstom sa biološkog, sociološkog i eko-nomskog aspekta, jer predstavlja drvo visokog kvaliteta u prirodnim stani-štima i daje plodove koji u mnogim zemljama predstavljaju temeljni resurs ruralne ekonomije (Mirchev, 2009).

Današnja distribucija pitomog kestena je pod direktnim antropogenim pritiscima, s tim da je i u prošlosti za vrijeme Rimskog carstva također do-sta bio pod uticajem čovjeka (Zoller, 1960; Zohary and Hopf, 1988; Martin et al., 2007; Ketenoglu, 2010) s tim da se danas veoma dobro adaptirao na gotovo svim područjima na kojima predstavlja alohtonu vrstu te se prila-godio sličnim načinima reprodukcije i načinu života autohtonih vrsta na


tim područjima (Horvat et al., 1974; Di Pasquale et al., 2011). Rasprostra-njen je od Portugala, Alžira, južne Evrope do Kaspijskog mora. Na Balkan-skom poluostrvu rasprostranjen je u tri područja: sjeverozapadna Bosna, Hrvatska i Slovenija, zatim područje Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore, Kosovo i Makedonija.

U Bosni i Hercegovini postoje tri značajnija lokaliteta na kojima je za-stupljen evropski pitomi kesten (Slika 1). Prvi je hercegovački lokalitet, gdje se kesten javlja na južnim padinama Bitovinje, kod Konjica, Jablanice, Jablaničkog jezera, Seonice, Buturović Polja i doline Rame (Bubić, 1977). To je tipična submediteranska oblast, u kojoj se kestenove šume nalaze na položajima od 150 do 750 m n. v. Drugo najbogatije kestenovo područje u Bosni je područje sjeverozapadne Bosne od Une do granice sa Republikom Hrvatskom (Cazin, Velika Kladuša, Vrnograc, Bužim, Bosanska Krupa i Bosanski Novi). Veća nalazišta kestena u ovom dijelu su u okolini Pećigra-da i Todorova, Vrnograca te sjeverno od grada Cazina. Na ovom području kesten se javlja na nadmorskoj visini od 300 do 400 m. Treći lokalitet je u istočnoj Bosni izmedu Srebrenice, Bratunca i rudnika Sase. Prve podatke o postojanju kestena na području Srebrenice dao je botaničar Ž. Jurišić (Fu-karek, 1954). Manja nalazišta pitomog kestena u okolici Zvornika i Tuzle opisana su prvi put od strane autora J. Sučića 1953. godine.

Slika 1. Karta BiH sa naznačenim područjima šumskih zajednica pitomog kestena Figure 1. Map of Bosnia and Herzegovina with marked areas of sweet chestnut forests

(BiH-x.info, 2012)



Najvažnije nalazište pitomog kestena u BiH jeste na području sjeveroza-pada naše zemlje gdje su prema podacima iz 1967. godine kestenove šume zauzimale područje od oko 6.850 ha, što čini oko 89% površine pitomog kestena u BiH (Usčuplić, Midžić, 1967).

Pitomi kesten je listopadno drvo visine od 20-30 m, sa velikim presje-kom debla, ima izuzetno gustu krošnju, bogato lisnatu (Slika 2). Kora je u mladosti dosta glatka, maslinastosmeđa sa svijetlim lenticelama. Ova drve-nasta vrsta ima veoma jak korijenov sistem. Listovi su obično naizmjenič-ni, plojka je tvrda, kožasta, 8-23 cm duga i 4-8 cm široka. Na licu je obično gola, tamnozelena, sjajna. Cvjetovi su obično u grupama po tri ili čak više. Skupljeni u uspravne 10-30 cm duge klasove s dlakavim vretenom, pri nji-hovoj osnovi se nalaze ženski cvjetovi. Ženski cvjetovi su sakupljeni u gru-pice od 3 do 7 koji se nalaze u zajedničkom omotaču (kupuli) (Šilić, 2005).

Slika 2. Stablo i izuzetno velika i razgranata krošnja pitomog kestenaFigure 2. Extremely large tree and well-branched crown of sweet chestnut

Kesten je jednodomna, entomofilna vrsta sa ektotrofnom mikorizom, uglavnom naseljava područja sa dosta vlažnom klimom i dugim vegetacij-skim periodom od 6-7 mjeseci, i balagom jeseni. Rasprostranjen je na tere-nima do 800 pa čak i 1100 m n. v. Kesten raste na raznim vrstama zemljišta, izuzimajući krečna, previše teška, neprobojna te previše vlažna tla. Najviše mu odgovaraju zemljišta koja su nastala na silikatnoj podlozi. Voli kisela tla (pH od 4,5-6), te tla bogata mineralnim materijama, naročito kalijem i željezom (Tošić, 1967). Obično raste na gnajsu, porfiru, granitu, pješčaru, flišu, škriljcima i laporima. On je zapravo kalcifuga, odnosno izbjegava va-pnenac (krečnjak) (Šilić, 2005).

Armin MACANOVIĆ


Pitomi kesten se smatra izuzetno važnom vrstom sa biološkog, socio-loškog i ekonomskog aspekta, jer predstavlja drvo visokog kvaliteta u pri-rodnim staništima i daje plodove koji u mnogim zemljama predstavljaju temeljni resurs ruralne ekonomije (Mirchev, 2009). Biljnosociološki polo-žaj pitomog kestena na području BiH, ali i Balkanskog poluostrva je veo-ma kompleksan, zbog izrazite varijabilnosti staništa, ali i ekoloških uvjeta u kojima kesten obitava, pri čemu gradi specifične asocijacije sukladno uslovima u kojima se nalazi. Blizu sjeverne granice područja Carpinetum orientalis croaticum nalazi se hercegovački areal pitomog kestena, koji se pruža iznad Konjica, kroz srednji tok Neretve (Jablaničko jezero), koji je dosta diskontinuiran, zbog razvijenog reljefa sa izrazito visokim brdima i strmim obroncima do predjela Jablanice (Baćinsko brdo). Uglavnom se na tim područjima javlja na silikatnoj geološkoj podlozi i dubljem zakiselje-nom tlu. Wraber (1958) navodi da su skoro sve zajednice pitomog kestena na području BiH teritorijalno, ekološki i genetski veoma slične, izuzev her-cegovačkog areala kojeg se izdvaja u submediteransku varijantu.

Cilj ovog rada je prikazati floristički sastav asocijacija šuma pitomog kestena na području BiH, kao i njihov međuodnos, posebno prema acido-filnoj asocijaciji Querceto-Castanetum “hercegovinicum” Wraber, ustanoviti postojanje specifičnih asocijacija za određena područja, sukladno specifič-nim uslovima staništa, kao i uočiti razlike (ukoliko postoje) između istra-živanih fitocenoloških snimaka sa različitih područja BiH te prikazati koje biljne vrste su najčešći edifikatori pomenutih šumskih asocijacija. Zbog izuzetno uticajnog faktora degradacije kestenove šume su veoma heteroge-ne i kao takve čine zajednice veoma različitog sastava.

MATERIJAL I METODE RADAIstraživanje šumskih zajednica pitomog kestena obavljeno je u sklopu

istraživanja kestenovih šuma tokom proteklih desetljeća, čiji su rezultati prije objavljivani od strane naučnika Wrabera, Sučića, Glišića itd. Analizi-rani su originalni fitocenološki snimci sakupljeni s čitavog područja BiH s naglaskom na glavna područja rasprostiranja, a to su područje Bosanske krajine, Srebrenice i Hercegovine.

U radu su korištene fitocenološke tabele naučnika Wrabera, koji je 1958. godine objavio rad pod nazivom „Biocenološki prikaz kestenovih šuma BiH“ i detaljno istražio šume pitomog kestena na području cijele BiH. U pomenutom radu je također navedena korištena literatura, ali i snimci koji su kao materijal korišteni za poređenje dobivenih fitocenoloških snimaka sa Wraberovih observacija. Također su navedeni podaci iz snimaka koje su objavili Glišić (1954), kao i Sučić (1953).



Tabela obuhvata 56 fitocenoloških snimaka (potiču od više autora). Snimci pod rednim brojevima 1-5, 13-19, 23-33 (ukupno 23) potiču od M. Wrabera, snimke pod brojevima 6-12, 20-22, 34-56 (ukupno 33) potpisali su M. Glišić i B. Korica (radovi publicirani u: Sučić, 1953). Fitocenološka istraživanja šuma pitomog kestena obavljena su po standardnoj metodi ci-riško-monpelješke škole (Braun-Blanquet, 1964).

Fitocenološka tabela koja je korištena u analizi, sastavljena je od neko-liko dijelova, načinjenih na osnovu sintaksonomskih karaktera (Slika 3). U tabeli se nalaze osnovni podaci o fitocenološkim snimcima, kao što su nadmorska visina, nagib, ekspozicija, veličina snimljene plohe. Biljne vrste su također svrstane u određene asocijacije (vodoravne nizove).

Floristička građa snimaka je raspoređena po sljedećim socio-sistemat-skim grupama: edifikatori, zatim vrste koje su svojstvene za asocijaciju Qu-erceto-Carpinetum, na trećem mjestu su one koje su svojstvene za asoci-jaciju Luzuleto-Fagetum, a na četvrtom Querceto-Castanetum. Veliki broj biljaka je svrstan u red Quercetalia roboris-sessiliflorae (acidofilne šumske zajednice). Potom slijedi red Fagetalia silvaticae (kao najbrojnija skupina biljnih vrsta), zatim Quercetalia pubescentis i zadnja grupa je tzv. grupa pratilica, koja broji 46 biljnih vrsta. U tabeli se također nalazi grupa maho-vina i lišajeva i grupa slučajnih vrsta.

Ukupan broj biljnih vrsta u fitocenološkoj tabeli iznosi 195 te je za svaku biološku vrstu određen njen biološki spektar (hemikriptofite, geofite itd.). U okviru tabelarne statistike navedene su vrijednosti apsolutne stalnosti vrsta i apsolutne stalnosti za sve četiri asocijacije.

Slika 3. Fitocenološka tabela šumskih asocijacija pitomog kestena (prema: Wraber, 1958)Figure 3. The phytocenological table of chestnut forest association (according to Wraber,

1958)

Armin MACANOVIĆ


S obzirom na areal pitomog kestena u BiH, snimke su podijeljene na ovaj način:

- Područje Bosanske krajine, snimci 1-2, 4-5, 15, 17-19, 27-31, 33-39, 41-43, 47-50, 53-56 (ukupno snimaka: 33).

- Područje Srebrenice, snimci 3, 6-14, 16, 20-22, 32, 40, 45-46, 51-52, (ukupno snimaka: 20).

- Područje Hercegovine snimci 23-26 (ukupno snimaka: 4).

Izrada tabele Na osnovu prikupljenih podataka i analize fitocenološke tabele, pristu-

pljeno je formiranju pojedinačne prisutnosti za svaku vrstu u 56 floristič-kih analiza. Pošto su utvrđene četiri asocijacije sa po nekoliko snimaka (12, 4 itd.), prisutnost biljaka je svedena na cjelovite vrijednosti od 1 do 5 (Ta-bela 1) na osnovu sljedećih vrijednosti:

Tabela 1. Odnos procentualne zastupljenosti i stepena prisutnostiTable 1. The ratio of percentage representation and degree of presence

Prisutnost neke biljke podijelili smo sa ukupnim brojem snimaka te šumske zajednice i pomnožili sa 100%, kako bismo dobili vrijednosti u procentima, pa smo na osnovu te vrijednosti ocijenili koja je prisutnost. Ako je npr. dobivena vrijednost iznosila 75%, pokrovnost bi iznosila 4, što znači da je pokrovnost date vrste velika. Na ovaj način smo sveli vri-jednosti biljaka na niže brojeve u cilju bolje procjene stalnosti i prisutno-sti biljaka u nekim šumskim zajednicama. U ovom slučaju to su šumske zajednice pitomog kestena. Asocijacije su predstavljene brojevima I-IV, a svaka biljka je napisana u posebno pripadajućoj klasi i redu. Prikazane su tabele iz kojih je rad urađen i iz kojih su biljke procjenjivane (Slika 3). U dobivenoj tabeli asocijacije su predstavljene brojevima I, II, III, IV (Tabela 2).

Procentualna zastupljenost vrste (%) Prisutnost0-20 1

20-40 240-60 360-80 4

80-100 5



Tabela 2. Komparativna analiza florističkog sastava zajednica pitomog kestena Castanea sativa Mill.

Table 2. Comparative analysis of the floristic composition of sweet chestnut Castanea sativa Mill.

No. ASOCIJACIJE/Communities (Zajednice) I II III IV

edifikatori/dominant species

1. P*. Carpinus betulus L. drvo (Braun) 5 5 . 2

grm (Strauch) 5 4 . 4mladica (Samling) 2 3 . 3

2. P. Fagus sylvatica Mill. drvo (Braun) 5 5 . 4grm (Strauch) 4 5 . 4mladica (Samling) 2 3 . 3

3. P. Castanea sativa Mill. drvo (Braun) 5 5 4 5grm (Strauch) 4 4 2 5mladica (Samling) 3 3 1 5

4. P. Quercus sessiliflora Salisb. drvo (Braun) 4 3 . 4grm (Strauch) 2 2 . 4mladica (Samling) 3 2 . 4

Querceto-Carpinetum5. P. Acer tatricum L. 3 2 . 16. Ch Stellaria holostea L. 3 3 . 17. G. Epimedium alpinum L. 2 . . 18. D. Euonymus aeuropea L. 1 . . .9. T. Melanpyrum nemorosum L. 1 . . .

Luzuleto-Fagetum10. Ch. Veronica officinalis L. 2 3 4 511. Ch. Veronica chamaedrys L. 2 3 5 412. H. Hieracium lachaenaldii Gmel. 2 4 5 213. H. Luzula albida (Hoffm.) D.C. 3 2 3 214. G. Lastrea oreopteris (Ehrh) Bory 1 3 . 115. G. Lastrea dryopteris (L) Bory 1 3 . .16. T. Galeopsis pibescens Bess. 1 3 . .

Querceto-Castanetum17. H. Hieracium sylvaticum (L.) Grufb. 1 3 . 418. P. Juniperus communis L. 2 1 5 419. H. Festuca heteriophylla Lam. 2 2 4 320. T. Melampyrum pratense L. Ssp. vulgatum (Pers.)Rann 2 1 . 3

Armin MACANOVIĆ


21. Ch. Cytisus nigricans L. . . . 3

22. H. Teucrium scorodionica L. . . . 223. G. Lathyrus montanus Bernh. 1 . . 224. H. Serratula tinctoria L. 2 1 . 225. H. Luzula forsteri (Sm.) D. C. 1 . . 126. Ch. Genista germanica L. . . . 1

Quercetalia roboris-sessiliflorae Tx 193127. G. Pteridium aquillinum (L.) Kuhn 5 5 5 528. P. Rubus hirtus Waldst. et Kit. 5 5 4 529. Bch. Polytrichum attenuatum Menz. 4 4 1 530. H. Luzula pilosa (L.) Willd. 3 1 . 431. H. Potentilla erecta (L.) Raeusch. 1 3 4 432. Bch. Hypnum cupressiforme L. 4 3 4 433. H. Prunella vulgaris L. . 3 5 334. Bch. Dicranum scoparium (L.) Hedw. . 1 4 435. H. Hieracium pilosella L. 1 1 4 336. Ch. Genista tinetoria L. 1 1 1 437. Bch. Cantharinaea undulata (L.) Web. et. Mohr. 1 3 . 238. H. Luzua campestris (L.) D. C. 3 3 1 239. H. Hieracium umbellatum L. 1 1 . 240. Ch. Cystus supinus L. 1 1 1 241. H. Hypericum perforatum L. 2 1 2 242. H. Centaurium minus Moench. . 1 2 243. Lch. Cladonia rangiferina (L.) Web. 4 . . 344. H. Gentiana asclepiadea (L.) . . 2 145. H. Agrostis tenuis Sibth. 2 . 2 246. P. Betula pendula Roth. 2 . 1 247. P. Rhamnus frangula L. 1 1 . 248. Lch. Peltigera aphthosa (L.) Willd. . 1 3 249. H. Blechnum spicant (L.) Roth. . 2 . 150. H. Festuca ovina L. 2 . . 251. Bch. Plagiothecium silvaticum (Huds) Br. Eur . 3 . 152. Bch. Cladonia squamosa (Scop.) Hoffm. . 2 . 253. Bch. Leicobryum glaucum (L.) Schpr. . 1 1 254. T. Gnaphalium silvaticum L. 1 1 1 255. H. Hieracium racemosum Waldst. et Kit. 1 . 3 156. Ch. Vaccinium myrtillus L. 3 . 1 157. H. Betonica officinalis L. 1 . . .



58. H. Carex brizoides Juslen. 1 1 . 259. H. Dianthus barbatus L. 2 1 . 160. H. Hieracium bauhini Schult. . 1 . .61. Bch. Hylocomium proliferum (L.) Lindb. 1 . 3 162. H. Knautia drymeia Heuff. . 1 1 163. Bch. Pleurozium schreberi (Willd) Mitt. 1 . 3 264. G. Polypodium vulgare L. 2 . . 265. P. Sorbus aucuparia L. 1 . . 166. Ch. Veronica latifolia L. em Scop. 1 . . 1

Fagetalia sylvaticae Pawl. 192867. H. Viola silvestris Lam. em. Rchb. 4 5 5 568. H. Sanicula europea L. 4 5 2 469. Ch. Euphorbia amygdaloides L. 4 3 5 470. H. Aremonia agrimonioides (L.) DC. 4 3 2 371. G. Athyrum Filix-femina (L.) Roth 4 4 . 372. G. Circaea lutetiana L. 4 4 3 373. P. Dryopteris filix-mas (L.) Schott. 3 5 3 374. P. Acer campestre L. 4 5 . 275. P. Cerasus avium (L.) Moench 2 2 1 376. H. Galium vernum Scop. 4 2 1 377. P. Acer pseudo-platanus L. 2 3 . 378. H. Scrophularia nodosa L. 3 4 . 379. T. Moehringia trinervia (L.) Clairo 3 2 . 380. H. Campanula trachelium L. 4 3 4 281. T. Geranium robertianum L. 3 2 3 282. H. Carex sylvatica Huds 3 4 . 183. H. Asperula odorata L. 3 3 . 284. H. Epilobium montanum L. 3 3 4 285. H. Lysimachia nummularia L. 4 1 . 286. H. Pulmonaria maculosa Lieblein 3 1 . 287. G. Lathyrus vernus (L.) Bernh. 2 3 1 188. H. Brachypodium sylvaticum (Huds) P. Beanv. 3 1 4 289. G. Dentaria bulbifera L. . 1 . 390. H. Galium schultesii Vest 1 1 . 391. H. Myosotis sylvatica (Ehrh.) Hoffm. 3 . . 292. G. Polygonatum multoflorum (L.) All. 2 1 . 293. Ch. Glechoma hirsuta Waldst et Kit. 2 . . 294. G. Lilium martagon L. . 2 . 2

Armin MACANOVIĆ


95. H. Salvia glutinosa L. 2 2 1 196. H. Asarum aeuropeum L. 2 . . 197. H. Euphorbia dulcis L. 1 2 . 198. G. Polystichum lobatum (Huds) Chevall. 1 2 . 199. Bch. Eurhynchium striatum (Schreb) Schpr. . 1 2 1

100. P. Hedera helix L. 2 1 . 1101. G. Lamium maculatum L. 3 . . .102. H. Vicia sepium L. 1 2 . 1103. G. Epipactis helleborine (L.) Crantz. 1 2 . .104. G. Lamium galeobdolon (L.) Crantz. 1 1 . .105. H. Melica uniflora Retz. 1 . . 1106. G. Symphytum tuberosum L. 1 1 . 1107. H. Carex pilosa Scop. 1 1 . .108. H. Heracleum shpondylium L. 2 . . .109. H. Lysimachia nemorum L. . 1 2 1110. G. Polystichum setiferum (Forsk) Moore 2 . . .111. G. Prenanthes purpurea L. 1 . 2 1112. P. Rosa arvensis Huds. 1 2 . .113. D. Tilia cordata Mill. 1 . . 1114. P. Tilia platyphyllos Scop. . . . 1115. P. Tilia tomentosa Moench 1 1 . 1116. Ch. Veronica montana Juslen 1 . . 1

Quercetalia pubescentis Br Bh (1939 n.n.) 1932.118. P. Sorbus torminalis (L.) Crantz. 2 2 . 4119. H. Calamintha clinopodium Moris 2 2 5 3120. P. Acer obtusatum Kit. . 2 4 3121. P. Fraxinus ornus L. 3 2 4 2122. P. Quercus ceris L. 4 2 . 2123. G. Tamus communis L. 1 2 . 2124. G. Cephalanthera longifolia (L.)Fritsch. 1 2 . 1125. H. Melittis melissophyllum L. 2 1 4 2126. H. Euphorbia cyparissias L. . 1 . 2127. H. Viola hirta L. 1 2 . 1128. H. Carex montana L. 1 2 . 1129. H. Hypericum montanum L. 1 2 4 1130. G. Aspelenium adiantum-nigrum L. 1 1 3 1131. P. Cornus sanguinea L. 2 . . 1132. P. Quercus conferta Kit. 1 . 2 2



133. H. Astragalus glycyphyllos L. 1 . 2 1135. G. Convallaria majalis L. 1 . . 2136. G. Lathyrus niger (L.) Bernh. 2 . . 1137. H. Helleborus atrorubens Waldst et Kit. 2 . . 1138. H. Helleborus viridis L. 1 1 . 1139. G. Cyclamen purpurescens Mill. 1 . . 1140. P. Carpinus orientalis Mill. . . 5 .141. P. Rosa sempervirens L. . . 4 .142. T. Sedum cepaea L. . . 3 .143. H. Sesleria autumnalis (Scop.) F. Schultz. . . 3 .144. H. Lychnis coronaria (L.) Desrouss . . 2 .145. Ch. Parietaria ramiflora Moench . . 2 .146. T. Trifolium subterraneum L. . . 2 .

pratiLiCe/Companion species147. H. Fragaria vesca L. 5 5 5 5148. G. Primula acaulis (L.) Grufb. 5 4 5 5149. p Crataegus monogyna Jacq. 5 4 5 4150. H. Mycelis muralis (L.) Dum. 2 4 4 4151. p Corylus avellana L. 4 1 3 4152. p Pyrus piraster (L.) Borkh. 3 2 . 3153. G. Anemone nemorosa L. 1 1 . 4154. H. Ajuga reptans L. 3 3 . 3155. H. Aposeris foetida L. Less. 3 2 3 2156. Ch. Calamintha officinalis Moench. 2 . . 2157. H. Campanula patula L. 3 2 1 2158. Ch. Thymus cf. serpyllum L. . 1 3 2159. H. Tiniaria convolvulus (L.) Webb et Moq. 3 2 3 2160. G. Ophrys insectifera L. em Grufb. . . . 2161. Gm. Russula sp. 1 1 2 1162. G. Asplenium trichomanes L. em Huds 1 1 5 1163. H. Leontodon danubialis Jacq. 1 1 4 1164. P. Malus silvestris Mill. 3 . . 1165. H. Silene nutans L. 1 1 2 2166. H. Ahillea millefolium L. 1 . . 2167. H. Bellis perennis L. 1 . . 2168. G. Lathyrus pratensis L. . . 1 2169. H. Oxalis acetosella L. 1 1 . 1170. H. Poa nemoralis L. 2 . . 2

Armin MACANOVIĆ


Asocijacije pitomog kestena: 1. Querceto-Carpinetum croaticum (Horvat, 1938) – I 2. Luzuleto nemorosae-Fagetum (Wraber, 1953) – II 3. Querceto-Castanetum hercegovinicum (Wraber, 1953) – III 4. Querceto-Castanetum croaticum (Horvat, 1938) – IV

P* - pripadnost životnoj formi

171. P. Rosa canina L. 2 . 1 2172. H. Dactylis glomerata L. 1 . 3 2173. H. Epilobium roseum Schreb. 2 . . 1174. H. Galium cruciata (L.) Scop. . . . 2175. Ch. Thymus montanus Waldst. et Kit 2 . . 2176. Gm. Boletus edulis Bull ex Fr. 1 1 3 2176. H. Convolvulus sp. . . . 2177. H. Galium mollugo L. . 1 . 1178. P. Junglans regia L. . 1 3 .178. H. Selinum carvifolia L. . 1 . 1179. H. Trifolium pratense L. 2 . 3 1180. H. Trifolium sp. . . . 2181. H. Carlina vulgaris L. . 1 3 1181. H. Cerastium vulgatum L. 1 . 3 1182. Ch. Cytisus austriacus L. 2 . . 1183. H. Euphorbia platyphillos L. 2 . . .184 H. Plantago media L. 2 . . 1185. H. Polygonum hydropiper L. 2 . . 1186. H. Sambucus ebulus L. . 1 . 1187. H. Solidago virgaurea L. 2 . . 1188. H. Stachys sp. . . . 1189. H. Veronica serpyllifolia L. 1 . . 1

maHovine i LiŠajevi /Mosses and Lichens 190. Bch. Plagiochila asplenioides (L.) Dum 1 2 4 2191. Bch. Anomodom viticulosus (L.) Hook et. Tayb 1 1 4 1192. Bch. Mnium undulatum (L.) Weis 1 . 4 1193. Lch. Cladonia pyxidata (L.) Fr. . . 3 1194. Bch. Ctenidium molluscum (Hedw.) Mitt. 1 1 . 1195. Bch. Neckera turgida Jur. . 1 . 1

Legenda:



REZULTATI RADA I DISKUSIJAU flornom sastavu analiziranih šumskih zajednica pitomog kestena

utvrđeno je 195 biljnih vrsta. Od 195 vrsta, njih 56, odnosno 26,53% je registrovano u sve četiri asocijacije pitomog kestena.

U asocijaciji Querceto-Carpinetum “croaticum” od 195 konstatovane su 154 biljne vrste (78,57%), u asocijaciji Luzueto nemorosae-Fagetum konsta-tovano je 125 vrsta (63,77%), u Querceto-Castanetum “hercegovinicum “čak 88 biljnih vrsta (44,98%) i u asocijaciji Querceto-Castanetum “croaticum” ukupno 165 vrsta (84,18%) (Grafikon 1).

U grupi pratilica najmanja zastupljenost je u asocijaciji Querceto-Ca-stanetum “hercegovinicum”, gdje je konstatovana 21 vrsta, dok je najve-ća zastupljenost u asocijaciji Querceto-Castanetum “croaticum” sa čak 44 biljne vrste u grupi pratilica.

1. Querceto-Carpinetum „croaticum“, 2. Luzuleto nemorosae-Fagetum, 3. Querceto-Castanetum „hercegovinicum“, 4. Querceto-Castanetum “croaticum“

Grafikon 1. Procentualna zastupljenost biljnih vrsta u četiri asocijacije koje gradi pitomi kesten

Graph 1. Percentile representation of plant species in four associations which builds a sweet chestnut

U spratu mahovina i lišajeva najveća zastupljenost vrsta je u asocijaciji Querceto-Castanetum “hercegovinicum” sa 66,6% sa prisutnošću datih vrsta po snimku od 40-100%. Najviše su zastupljene vrste Plagichila asplenioides, Anomodom viticulosus i Mnium undulatum.

Armin MACANOVIĆ


U grupi edifikatora vrsta Castanea sativa je registrirana sa visokim stepe-nom prisutnosti (4-5), u okviru različitih spratova (kao drvo, grm i mladica).

U grupi sa najvišom prisutnošću su svakako vrste: Pteridium aquillinum, izuzetno acidofilna vrsta Rubus hirtus, Hypnum cupressiforme, Fragaria ves-ca, Primula acaulis, Crataegus monogyna, Mycelis muralis. Ove vrste su kon-statovane u svim snimcima navedenih asocijacija pitomog kestena (Slika 4).

Slika 4. Zajednica šuma pitomog kestena sa dominantnom vrstom Pteridium aquillinum Figure 4. Community forest of chestnut with Pteridium aquillinum as dominant species

Najveći stepen prisutnosti (4 i 5) u okviru asocijacije Querceto-Carpine-tum “croaticum” imaju biljke: Carpinus betulus, Fagus sylvatica, Castanea sativa, Quercus petraea, Pteridium aquillinum, Rubus hirtus, Polytrichum attenuatum, Hypnum cupressiforme, Cladonia rangiferina, Viola sylve-stris, Sanicula europea, Euphorbia amygdloides, Aremonia agrimonioides, Athyrum filix-femina, Circea lutetiana, Acer campestre, Campanula trache-lium, Lysimachia nummularia, Quercus cerris.

Najmanji stepen prisutnosti (1) u okviru asocijacije Querceto-Carpi-netum “croaticum” imaju biljke: Eunonymus europea, Melampyrum nemo-rosum, Lastrea oreopteris, L. dryopteris, Hyeraceum sylvaticum, Lathyrus montanus, Luzula forsteri, Potentilla erecta, Hieraceum pilosella, H. umbe-llatum, Rhamnus frangula, Betula pendula, Gnaphalium sylvaticum, Betoni-ca officinalis, Galium schultesii, Euphorbia dulcis i dr.

Najveći stepen prisutnosti (4 i 5) u okviru grupe pratilica u svim asoci-jacijama izdvajamo: Fragaria vesca, Primula acaulis, Crategus monogyna, Mycelis muralis, Corylus avellana.



Najveći stepen prisutnosti (4 i 5) u okviru asocijacije Luzueto nemo-rosae-Fagetum imaju biljke: Carpinus betulus, Crategus monogyna, Casta-nea sativa, Hieraceum lachaenaldi, Pteridium aquillinum, Rubus hirtus, Polytrichum attenuatum, Viola sylvestris, Sanicula europea, Athyrum Filix-femina, Circaea lutetiana, Primula acaulis, Crataegus monogyna, Mycelis muralis, Fragaria vesca.

Wraber (1958) navodi u svom istraživanju određene razlike u strukturi i flornom sastavu hercegovačke zajednice pitomog kestena – Querceto-Ca-stanetum “hercegovinicum”. Smatra da su sve kestenove zajednice izuzev ove ekološki, teritorijalno i genetski usko povezane. Najveći stepen prisut-nosti (4 i 5) u okviru asocijacije Querceto-Castanetum “hercegovinicum” imaju: Castanea sativa, Veronica officinalis, Veronica chamaedrys, Hieraci-um lachaenaldii, Juniperus communis, Festuca heteriophylla, Pteridium aqu-illinum, Rubus hirtus, Potentilla erecta, Prunella vulgaris, Hypnum cupressi-forme, Dicranum scoparium, Hieracium pilosella, Viola silvestris, Euphorbia amygdaloides, Campanula trachelium, Epilobium montanum, Brachypodi-um silvaticum, Calamintha clinopodium, Acer obtusatum, Fraxinus ornus, Melittis melissophyllum, Hypericum montanum, Carpinus orientalis, Rosa sempervirens, Fragaria vesca, Primula acaulis, Crataegus monogyna, Mycelis muralis, Asplenium trichomanes, Leontodon danubialis, Plagiochila aspleni-oides, Anomodom viticulosus, Mnium undulatum, Calamintha clinopodium.

Slika 5. Asocijacija Querceto-Castanetum „hercegovinicum“ Wraber na području Gornjih Višnjevica, sjeverna Hercegovina

Figure 5. Association Querceto-Castanetum „hercegovinicum“ Wraber in Gornje Višnjevice, the northern Herzegovina

Armin MACANOVIĆ


Najveći stepen prisutnosti (4 i 5) u okviru asocijacije Querceto-Castane-tum “croaticum” imaju: Euphorbia amygdaloides, Fagus silvatica, Carpinus betulus, Castanea sativa, Quercus sessiliflora, Veronica officinalis, Veronica chamaedrys, Viola silvestris, Euphorbia amygdaloides, Hieracium sylvati-cum, Juniperus communis, Pteridium aquillinum, Rubus hirtus, Polytrichum attenuatum, Luzula pilosa, Potentilla erecta, Hypnum cupressiforme, Dicra-num scoparium, Genista tinetoria, Sorbus torminalis, Fragaria vesca, Primu-la acaulis, Crataegus monogyna, Mycelis muralis, Corylus avellana, Anemo-ne nemorosa.

U svim zajednicama pitomog kestena izuzev hercegovačke, vrsta Fagus sylvatica spada u osnovne edifikatore, sa visokim stepenom prisutnosti od 5 (80-100%) i javlja se u spratovima drveća, grmlja i mladica. U hercego-vačkom arealu kestena nije konstatovana niti jedna jedinka vrste Fagus syl-vatica. Sociološki dominantan položaj pitomi kesten zauzima u asocijaciji Querceto-Castanetum, dok u zajednicama Querceto-Carpinetum i Luzuleto fagetum igra potčinjenu ulogu (Wraber, 1958).

U grupu Quercetalia pubescentis svrstano je 28 biljnih vrsta koje su rav-nomjerno raspoređene u svim zajednicama kestena. U asocijaciji Querce-to-Castanetum “hercegovinicum” vrste ove grupe imaju izuzetno visok ste-pen prisutnosti (4 i 5) one predstavljaju prvenstveno termo-heliofilne pa i kserofilne vrste, što odgovara ekološkim uslovima na kojima se nalazi ova zajednica.

ZAKLJUČAK Pitomi kesten predstavlja izuzetno adaptibilnu vrstu koja se u našoj ze-

mlji nastanila na različitim klimatskim i geografskim terenima. Sa biljno-sociološkog aspekta kesten je vrsta široke sociološke vezanosti, koji kao takav gradi različite zajednice sa drugim biljnim vrstama. Analizirajući fitocenološke tabele dosadašnjih istraživanja zaključujemo različit socio-loški položaj kestena u zajednicama koje gradi. Najveća razlika u flornom sastavu utvrđena je kod asocijacije Querceto-Castanetum “hercegovinicum”. Prisutnost biljaka raspoređenih prema njihovoj pripadnosti zajednicama i redovima je također različita, ona se najviše uočava kod zajednice herce-govačkog kestena. Od ukupno 195 biljnih vrsta najviše biljaka je konstato-vano u zajednici Querceto-Castanetum “croaticum” i iznosi 165, a najmanje u Querceto-Castanetum “hercegovinicum” – 88 vrsta. Hercegovački areal pitomog kestena se odlikuje visokim stepenom prisutnosti vrsta termo-heliofilnog karaktera, što odgovara ovoj zajednici i klimatskim uslovima



hercegovačkog područja. Vrste ove zajednice uglavnom preferiraju svjetlija staništa i dobro podnose sušu.

Na osnovu analize florističkog sastava ustanovljeno je da se kestenove zajednice razlikuju. Razlike nastaju usljed adaptacija biljnih vrsta život-nim uslovima staništa. Pitomi kesten, kao veoma otporna vrsta, prilagodio se različitim kimatskim uslovima BiH i kao takav opstaje i danas gradeći šumske zajednice jedinstvene samo za brdsko-planinske terene BiH.

S obzirom na to da nisu vršena fitocenološka istraživanja šuma pitomog kestena na području BiH u proteklih 50 godina, ponovna istraživanja, naro-čito u području sjeverne Hercegovine nakon formiranja akumulacionog Ja-blaničkog jezera, bila bi izuzetno važna za studiranje šumskih zajednica ke-stena hercegovačkog područja i njihovog poređenja sa ostalim zajednicama.

Literatura

Bubić Š. 1977. Specijalno voćarstvo. Svjetlost OOUR. Izdavačka djelatnost, Sarajevo

Di Pasquale G., Allevato E., Russo Ermolli E., Coubray S., Lubritto C., Mar-zaioli F., Yoneda M., Takeuchi K., Kano Y., Matsuyama S., De Simone G. F. 2010. Reworking the idea of chestnut (Castanea sativa Mill.) cul-tivation in Roman times: New data from ancient Campania. Plant Bi-osystems, Vol. 144, No. 4: 865-873.

Fukarek P., Sučić J. 1954. O arealu pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) na području Srebrenice sa kratkim osvrtom na ostala nalazišta kestena u NR Bosni i Hercegovini. Šumarski list, Glasilo šumarskog društva Hr-vatske, 5-6: 273-276.

Horvat I., Clavac V., Ellenberg H. 1974. Vegetation Sudosteuropas. Stutt-gart.

Ketenoglu O., Tug G. N., Kurt L. 2010. An ecological and syntaxonomical overview of Castanea sativa and a new association in Turkey. Journal of Environmental Biology. Triveni Enterprises, Lucknow (India), 31: 81-86.

Lakušić R. 1980. Ekologija biljaka. IGKRO Svjetlost. Zavod za udžbenike, Sarajevo.

Martin M. A., Moral A., Martin J. B.. Alvarez. 2007. The genetic resources of European sweet chestnut (Castanea sativa Mill.) in Andalusia, Spain.

Armin MACANOVIĆ

220

Genet. Resour. Crop Evol., 54: 379-387.

Mirchev S., Lyubenova M., Dimitrova V., Bratanova-Doncheva S. 2009. Dendrochronological investigation on Castanea sativa Mill. in Belasitza mountain and Western Balkans (Berkovitza). Biotechnol. & Biotechnol. EQ 23/SE: 377-380.

Šilić Č. 2005. Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercegovine. Ma-tica Hrvatska Čitluk. Franjevačka kuća Masna luka.

Tošić M. 1967. Kesten. Poljoprivredna enciklopedija 1. A-Kre, Leksikograf-ski zavod, Zagreb.

Wraber M. 1958. Biocenološki prikaz kestenovih šuma Bosne i Hercegovi-ne. Godišnjak biološkog instituta Univerziteta Sarajevo, 6: 139-173.

Zohary D., Hopf M. 1988. Domestication of Plants in the Old World. Cla-rendon Press, Oxford.

Zoller H. 1960. Pollenanalytische Untersuchungen zur Vegetations – ges-chichte der insubrischen Schweiz, Denkschriften der Schweizerischen Naturforschenden Gesellschaft (Pollen analysis studies of vegetation hi-story in Switzerland), 83: 45-156.

BiH-x.info. 2012. Informativno turistički portal Bosne i Hercegovine – BiH-x.info (http://bih-x.info/bh-info/mape/). Pristupljeno 14. marta 2012.

Rukopis primljen/Manuscript received: 18. 7. 2012.Rukopis prihvaćen/Manuscript accepted: 30. 7. 2012.


Ekolosko sintaksonomska diferencijacija pitomog kestena u Bosni i Hercegovini Castanea sativa Mill.

Documents

Transcript of Ekolosko sintaksonomska diferencijacija pitomog kestena u Bosni i Hercegovini Castanea sativa Mill.