Post on 07-Jul-2018
8/18/2019 Bilance Sat
1/34
PROIZVODNO-POTROŠNE BILANCE POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENIH
PROIZVODA
8/18/2019 Bilance Sat
2/34
Poljoprivreda i ruralni razvitak
Prioriteti hrvatske Vlade
Temeljni ciljevi u ovom području su:
povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje,
održivi razvitak seoskog područja,
prilagodba domaće poljoprivredne politike zahtjevima EU (CAP)
8/18/2019 Bilance Sat
3/34
8/18/2019 Bilance Sat
4/34
Metoda bilance počinje se primjenjivati od poč. 19. st.
Intenzivno se primjenjuje od sredine 2. svjetskog rata u SAD,
Kanadi i V. Britaniji. Bilanciranje se kod nas počinje intenzivnije koristiti od
osamostaljenja Hrvatske (prije su se radile bilance za cijeluJugoslaviju).
Prve bilance su izrađene na AF (1996. – 1999.).
8/18/2019 Bilance Sat
5/34
Proizvodno-potrošne bilance prikazuju stanje i razvoj
ponude i potrošnje hrane unutar jedne zemlje ili jednoggeografskog područja (npr. EU) za određeno vremensko razdoblje, kalendarsku ili proizvodnu godinu.
Bilance hrane daju informacije o parametrima: domaća proizvodnja vanjsko-trgovinska razmjena
zalihe
domaća potrošnja potrošnja po stanovniku stupanj samodostatnosti
8/18/2019 Bilance Sat
6/34
EUROSTAT (Statistički ured europskih zajednica)
izradio metodološke upute za izradu bilanci hrane kako bi sve
zemlje članice mogle sastaviti slične bilance .
U izradi bilance se koriste različiti izvori podataka:
› statistički podaci o proizvodnji, vanjskoj trgovini, zalihama,unutarnjoj trgovini, preradi, potrošnji
› interni podaci različitih grupacija (proizvođači, potrošači, trgovine)
› određene procjene sastavljene na temelju obračuna, monografija, koeficijenata, iskustvenih normativa, i vlastitihprocjena
8/18/2019 Bilance Sat
7/34
podloga za oblikovanje mjera agrarne politike s ciljempovećanja proizvodnje i konkurentnosti pojedinihpoljoprivrednih proizvoda;
temelj za donošenje odluka o poljoprivrednoj politici kaodijelu Zajedničke poljoprivredne politike (CAP);
doprinos izvješću o stanju hrvatske poljoprivrede (Zelenoizvješće, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske).
8/18/2019 Bilance Sat
8/34
Dostupnost podatka
Kvaliteta podataka
Tako je najveća poteškoća u sastavljanju bilance u RepubliciHrvatskoj predstavljala nedostupnost pojedinih podataka(primjer: podaci o državnim zalihama).
8/18/2019 Bilance Sat
9/34
A) Bilance za biljni sektor
žitarice, ulje i uljarice,
voće, povrće, krumpir,
Šećer i šećerna repa med
vino
B) Bilance za životinjski sektor: mlijeko i mliječni proizvodi, meso
riba
jaja.
http://www.google.com/imgres?imgurl=http://konoba-levrnaka.hr/images/riba1.JPG&imgrefurl=http://konoba-levrnaka.hr/html/hrv/konoba-levrnaka.html&usg=__mYemh8dxz3CT96GHUIJC9KPB9M4=&h=375&w=500&sz=168&hl=hr&start=4&tbnid=FBY1INsQxQY-IM:&tbnh=98&tbnw=130&prev=/images?q=riba&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://konoba-levrnaka.hr/images/riba1.JPG&imgrefurl=http://konoba-levrnaka.hr/html/hrv/konoba-levrnaka.html&usg=__mYemh8dxz3CT96GHUIJC9KPB9M4=&h=375&w=500&sz=168&hl=hr&start=4&tbnid=FBY1INsQxQY-IM:&tbnh=98&tbnw=130&prev=/images?q=riba&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.svijetmirisa.com.hr/wp-content/uploads/milk.jpg&imgrefurl=http://raffaello007.bloger.hr/post/zdrava-prehrana/1286332.aspx&usg=__BoBFyo8fCG475DER3MFTeY5IYds=&h=350&w=350&sz=13&hl=hr&start=3&tbnid=RvxqAe68efi6uM:&tbnh=120&tbnw=120&prev=/images?q=mlije%C4%8Dni+proizvodi&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://bih-x.info/wp-content/slike/jaja.jpg&imgrefurl=http://bih-x.info/2009/05/25/hrvatska-blokira-uvoz-jaja-iz-bih/&usg=__mghGsABcw4wywmkamVKAMCztgfo=&h=288&w=305&sz=11&hl=hr&start=12&tbnid=EdWVBSCV4YpEzM:&tbnh=110&tbnw=116&prev=/images?q=jaja&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://konoba-levrnaka.hr/images/riba1.JPG&imgrefurl=http://konoba-levrnaka.hr/html/hrv/konoba-levrnaka.html&usg=__mYemh8dxz3CT96GHUIJC9KPB9M4=&h=375&w=500&sz=168&hl=hr&start=4&tbnid=FBY1INsQxQY-IM:&tbnh=98&tbnw=130&prev=/images?q=riba&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.index.hr/images2/meso22.jpg&imgrefurl=http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-uvozi-meso-kojemu-istice-rok-trajanja/388385.aspx&usg=__wzGheY_NiE-wrui5YBG4K36YNJM=&h=300&w=540&sz=126&hl=hr&start=1&tbnid=5vgGuBmw1QEt8M:&tbnh=73&tbnw=132&prev=/images?q=meso&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.hah.hr/images/data/vino.jpg&imgrefurl=http://www.hah.hr/zanimljivosti.php?&p=2&usg=__UQvdAFPg89_DV1UaCZbgZ0p9tdQ=&h=400&w=341&sz=18&hl=hr&start=1&tbnid=sOjHKAJpYSEViM:&tbnh=124&tbnw=106&prev=/images?q=vino&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.agrozemlja.net/images/stories/ratarstvo/ratarske_kulture/secerna_repa2.jpg&imgrefurl=http://www.agrozemlja.net/poljoprivreda/ratarstvo/index/&usg=__Bg8ostsmLhB702QSTdiQgYlWFHY=&h=299&w=400&sz=37&hl=hr&start=2&tbnid=HGt5i-0mTVHElM:&tbnh=93&tbnw=124&prev=/images?q=%C5%A1e%C4%87erna+repa&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://diana.zesoi.fer.hr/pvprm/mcazin/med1.gif&imgrefurl=http://diana.zesoi.fer.hr/pvprm/mcazin/pcele.html&usg=__-eYJxPn6pvAu66LHu9Z2JPl4tMo=&h=344&w=290&sz=34&hl=hr&start=7&tbnid=5F1NgGxkdNCwaM:&tbnh=120&tbnw=101&prev=/images?q=med&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.ljiljan.ba/images/3056_1006256311_bdfc2e3ee8.jpg&imgrefurl=http://www.ljiljan.ba/bs/vijesti/vo%C4%87e-1&usg=__PvmhKNOS98s02GVO4yntKvUpwqk=&h=500&w=342&sz=162&hl=hr&start=18&tbnid=rNott1EepOR1lM:&tbnh=130&tbnw=89&prev=/images?q=vo%C4%87e&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.simplyclassicfruitbaskets.com/pic/fruit_festival_home.jpg&imgrefurl=http://www.simplyclassicfruitbaskets.com/&usg=__Mdz_zTB6MNWqpXrG88U7AyLfFhg=&h=300&w=345&sz=29&hl=hr&start=1&tbnid=o9t99YUmoPL6-M:&tbnh=104&tbnw=120&prev=/images?q=vo%C4%87e&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.javno.com/slike/slike_3/r1/g2008/m07/y176393755584682.jpg&imgrefurl=http://www.javno.com/hr-svijet/u-europskim-skolama-dijelit-ce-se-voce-i-povrce_162819&usg=__KXuF_1gHfJzjoZbWsA17XLLCQwI=&h=300&w=400&sz=43&hl=hr&start=9&tbnid=961oFUxuxnAUpM:&tbnh=93&tbnw=124&prev=/images?q=vo%C4%87e&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://s.seebiz.eu/files/img/2008/3/10/usjev.jpg&imgrefurl=http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/prehrana/uljarice-u-godini-poskupjele-cak-75,2%,25822.html&usg=__biEzdYFzn6pWAqMrWynSGVWbTss=&h=255&w=492&sz=88&hl=hr&start=10&tbnid=v0xCytOLcjJdPM:&tbnh=67&tbnw=130&prev=/images?q=uljarice&hl=hr&sa=Ghttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.deltaagrar.rs/upload/images/content/razno/suncokreti.jpg&imgrefurl=http://www.deltaagrar.rs/code/navigate.php?Id=188&usg=__EzYpFexIkUvDXJptA3PuOBKB5yQ=&h=315&w=420&sz=23&hl=hr&start=3&tbnid=ii0-qCmMpSU5LM:&tbnh=94&tbnw=125&prev=/images?q=uljarice&hl=hr&sa=Ghttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.obz.hr/vanjski/CD_AGBASE2/IMG/kukuruz2.jpg&imgrefurl=http://www.obz.hr/vanjski/CD_AGBASE2/HTM/kukuruz.htm&h=408&w=303&sz=79&tbnid=2ji2DL3dWamJQM:&tbnh=261&tbnw=194&prev=/images?q=%C5%BEitarice&usg=__JbAJXIOn_wxEFU-VoksoJPR2jBA=&ei=ku0cS7fIFcyb_Ab0sZDXAw&sa=X&oi=image_result&resnum=2&ct=image&ved=0CAkQ9QEwAQ
8/18/2019 Bilance Sat
10/34
1. ZASIJANE POVR INE (1 000 ha)2. PRINOS (100 kg/ha)
3. PROIZVODNJA
4. RASPOLOŽIVE KOLIČINE = 3. (Proizvodnja)+5. (Uvoz)- 7. (Izvoz)5. UKUPAN UVOZ = 5.1. (Uvoz EU)+ 5.2. (Uvoz ostale zemlje)
5.1. EU
5.2. ostale zemlje
6. UKUPNI RESURSI = 3. (Proizvodnja)+ 5. (Uvoz)
7. UKUPAN IZVOZ = 7.1. (Izvoz EU)+ 7.2. (Izvoz ostale zemlje)
7.1. EU7.2. ostale zemlje
8. POČETNE ZALIHE (Industrijske i stalne zalihe)9. KONAČNE ZALIHE (Industrijske i stalne zalihe)10. PROMJENE ZALIHA = 9. (Konačne zalihe) – 8. (Početne zalihe) 11. DOMAĆA POTROŠNJA = 4. (Raspoložive količine) – 10. (Promjene zaliha)12. SJEME
13. GUBICI
14. STO NA HRANA 15. INDUSTRIJSKA POTRO NJA 16. PRERADA
17. LJUDSKA POTROŠNJA (gross) = 11. (Domaća potrošnja) –12. (Sjeme) – 13.(Gubici) – 14. (Stočna hrana) – 15. (Industrijska potrošnja))
18. LJUDSKA POTROŠNJA (net)= 17.(Ljudska potrošnja (gross) x koeficijent npr.pretvorbe pšenice u brašno)
19. Potrošnja po glavi stanovnika/kg = 17. (Ljudska potrošnja)/broj stanovnika 20. STUPANJ SAMODOSTATNOSTI
(%) = 3. (Proizvodnja)/11.( Domaća potrošnja) x 100
8/18/2019 Bilance Sat
11/34
OSNOVE PROIZVODNJE
Klanje (000 kom) Priopćenje br. 1.1.28. KLANJE STOKE I PERADI U 2012 . (ISSN 1330-0350, 11. lipnja 2013.) – tab.UKUPNO KLANJE STOKE I PERADI U 2012
Prosječna težina trupa (kg) =neto težina zaklanig životinja/kom zaklanih životinja
Neto težina zaklanih životinja (1000 t)Priopćenje br. 1.1.28. KLANJE STOKE I PERADI U 2012 . (ISSN 1330-0350, 11. lipnja 2013.) – tab.
UKUPNO KLANJE STOKE I PERADI U 2012
BILANCA (1000 t)
DOMAĆA PROIZVODNJA MESA (GIP) = Neto težina zaklanih životinja + Izvoz živih životinja – Uvoz živih životinja
UVOZ ŽIVIH ŽIVOTINJA DZS TAB 46
- iz EU DZS TAB 46
IZVOZ ŽIVIH ŽIVOTINJA DZS TAB 45
- u EU DZS TAB 45
NETO PROIZVODNJA MESA = Domaća proizvodnja mesa+Uvoz živih životinja-Izvoz živih životinja
UVOZ MESA DZS TAB 46
- iz EU DZS TAB 46
RESURSI = Neto proizvodnja mesa + Uvoz mesa
IZVOZ MESA DZS TAB 45
- u EU DZS TAB 45
POČETNE ZALIHE Završne zalihe iz prethodne godine
KONAČNE ZALIHEINDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PREMA STATISTIČKIM STANDARDIMA ZA MJESEČNI IZVJEŠTAJ INDUSTRIJE (IND-1/KPS/M), (prosinac 2012)
PROMJENE ZALIHA = Konačne zalihe – Početne zalihe
DOMAĆA POTROŠNJA = Resursi – Izvoz – Promjene zaliha
GUBICI n.p.
HRANA ZA ŽIVOTINJE n.p.
LJUDSKA POTROŠNJA = Domaća potrošnja – Gubici – Hrana za životinje
- po glavi stanovnika/kg = Ljudska potrošnja/broj stanovnika
8/18/2019 Bilance Sat
12/34
Podaci o proizvodnji, površinama i prinosu biljnih kultura (Izvor:DZS)
Primjer Žitarice:
Podaci o proizvodnji žitarica odnose se na zdravo zrno,prosječne težine i standardne kakvoće (sadržaj vode inečistoća).
Formula:
Prinos =proizvodnja/zasijane površine*10 (100 kg/ha)
Godišnje bilance se odnose na kalendarsku godinu odnosnorazdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca.
8/18/2019 Bilance Sat
13/34
8/18/2019 Bilance Sat
14/34
Vanjska trgovina je posebno izračunata za zemlje EU i ostale zemljekoje nisu članice EU.
Ukupan uvoz i izvoz preračunat je na ekvivalent baznogpoljoprivrednog proizvoda.
Svakom proizvodu na temelju CN koda dodijeljen je odgovarajućiSBS kod (npr : SBS kod za pšenicu je B1111) i pripadajući tehničkikoeficijent za pretvaranje gotovih proizvoda i poluproizvoda u baznipoljoprivredni proizvod za kojeg je rađena bilanca Na ovaj načinomogućuje se potpuni pregled ponude i vanjske trgovine najvažnijihpoljoprivredno-prehrambenih proizvoda (3, 5).
Supply balance sheets code ili kod proizvodno – potrošnebilance(SBS CODE)
8/18/2019 Bilance Sat
15/34
Kombinirana
nomenklatura
(CN)
Opis proizvoda
Kod
proizvoda
(SBS)
Vrsta proizvoda Tehnički
koeficijent
10019091 Obična pšenica zasjetvu
B1111 Pšenica 1.00
11010015 Brašno od pšenice B1111 Pšenica 1.40 19052010 Medenjaci B1111 Pšenica 0,35 11041910 Pšenične pahuljice B1111 Pšenica 1.00 10020000 Raž B1121 Raž i suražica 1.00 11021000 Brašno od raži B1121 Raž i suražica 1.37 11029010 Brašno od ječma B1122 Ječam 1.37 10040000 Zob B1123 Zob 1.00
11029030 Zobeno brašno B1123 Zob 1.02 11041950 Kukuruzne pahuljice B1124 Kukuruz 1.10
11081200 Kukuruzni škrob B1124 Kukuruz 1.55
Primjer izračuna uvoza: U 2008. god. Hrvatska je uvezla 11,245 tisuća tona kukuruznog škroba što odgovara ekvivalentuod 17,43 tisuća tona kukuruza (Objašnjenje: uvoznu količinu kukuruznog škroba od 11,245 tona množimo s pripadajućim tehničkim koeficijentom 1,55).
8/18/2019 Bilance Sat
16/34
Početne zalihe
neiskorištene i pohranjene količine proizvoda koje postoje prvidan u referentnom razdoblju, a potječu iz prethodnog(ih)razdoblja. Ovi proizvodi mogu biti domaćeg podrijetla ilimogu biti uvozni proizvodi.
Završne zalihe
količine proizvoda koje su uskladištene na posljednji dan ureferentnom razdoblju. Te zalihe u isto vrijeme predstavljaju
početne zalihe za sljedeće referentno razdoblje.Promjene zaliha
odgovaraju kretanju zaliha tijekom referentnog razdoblja, aizračunavaju se kao razlika završnih i početnih zaliha.
Promjene zaliha= Završne zalihe - Početne zalihe
8/18/2019 Bilance Sat
17/34
zalihe proizvođača (poljoprivreda, industrija i trgovina),
zalihe tržišta (veletrgovci, uvoznici i / ili izvoznici i proizvođači)
stalne zalihe odnosno zalihe vlade (intervencije i tamponzalihe),
podaci o stalnim (državnim) zalihama su državna tajna i nisudostupni.
Zalihe koje drže trgovci i kućanstva su isključene iz zaliha ievidentiraju se preko domaće potrošnje.
Podaci o industrijskim zalihama preuzeti su iz statistike (Doc.Industrijska proizvodnja i zalihe, DZS.)
8/18/2019 Bilance Sat
18/34
Domaća potrošnja obuhvaća sve vidove upotrebeproizvoda u referentnom razdoblju: sjeme, gubici, stočna hrana, industrijska potrošnja te ljudska potrošnja (isključujući zalihe).
Formula:
Domaća potrošnja= Ukupni resursi (proizvodnja + uvoz) – izvoz
– promjena zaliha
8/18/2019 Bilance Sat
19/34
Količine proizvoda koje se izgube tijekom poljoprivrednihradova na polju i na tržištu.
Gubici se javljaju tijekom skladištenja, prijevoza, prerade,pakiranja i sortiranja.
Izračunati su pomoću koeficijenata koji se stručno procjenjuju.
Gubici za žitarice su procijenjeni između 2 i 5 % (ovisno o
kulturi) od ukupne proizvodnje žitarica. Kod pšenice to je 3%, kukuruz 5%, raži i suražice 2%, ječma 2%,
zobi i mješavine 3%, ostalog žito 3%.
8/18/2019 Bilance Sat
20/34
8/18/2019 Bilance Sat
21/34
Industrijska potrošnja
količina proizvoda koja se koristi u industriji tijekom
referentnog razdoblja za proizvodnju proizvoda koji nisunamijenjeni za ljudsku potrošnju, niti za ishranu stoke.
Primjer:
pšenica za proizvodnju industrijskog škroba, dekstrina i alkohol
ili ječam za proizvodnju piva.
8/18/2019 Bilance Sat
22/34
Ljudska potrošnja obuhvaća količine hrane dostupnestanovništvu za potrošnju tijekom referentnog razdoblja.
To su količine koje ulaze na tržište u originalnom iliprerađenom stanju (sirovine, prerađevine)
Ovaj podatak ne obuhvaća količine proizvoda utrošenih za
industrijsku proizvodnju alkoholnih pića i stočnu hranu iproizvodnju ostalih neprehrambenih proizvoda.
Formula:
Ljudska potrošnja: Domaća potrošnja – gubici –stočna hrana-industrijska potrošnja
8/18/2019 Bilance Sat
23/34
Potrošnja po stanovniku
pokazuje prosječnu potrošnju po stanovniku tijekom
referentnog razdoblja,ne uzima se u obzir turistička potrošnja.
Formula:
Potrošnja po stanovniku= Ljudska potrošnja/broj stanovnika
Godina 2010* 2011** 2012**
Broj stanovnika u milijunima 4,418 4,285 4,285
8/18/2019 Bilance Sat
24/34
Stupanj samodostatnosti
pokazuje u kojoj mjeri "domaća proizvodnja" pokriva svepotrebe odnosno domaću potrošnju (ukupnu potrošnju zaljude, životinje i industriju).
Formula:
Stupanj samodostatnosti=Domaća proizvodnja/Domaća potrošnja *100
Ako je iznos ispod 100, to znači proizvodnja ne pokrivapotrošnju, dok vrijednost iznad 100 označava količine kojeprelaze domaće zahtjeve i koji se pohranjuju ili izvoze.
8/18/2019 Bilance Sat
25/34
Bilancu žita čini skupna bilanca šest pojedinačnih bilanci:
Pšenica,
Raž i suražica, Ječam,
Zob i mješavine,
Kukuruz
Ostala žita (proso, heljda i kanarsko zrno)
8/18/2019 Bilance Sat
26/34
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
ZASIJANE POVRŠINE (1 000 ha) 561,6 582,8 577,7 557,9 566,0 543,2 559,6 555,7PRINOS (100 kg/ha) 200,3 238,7 242,1 172,0 255,8 221,3 240,8 206,7
PROIZVODNJA 2311,9 2829,0 3080,2 2013,8 3067,5 3038,8 3034,6 2534,2
RASPOLOŽIVE KOLIČINE 2022,2 2860,4 2872,9 1948,4 3345,0 3174,0 2917,5 2308,7UKUPAN UVOZ 65,0 322,0 161,0 211,8 334,3 232,2 189,8 271,5
-iz EU 37,5 109,8 71,1 83,3 102,2 171,8 171,5 224,1
UKUPNI RESURSI 2376,9 3151,1 3241,3 2225,7 3401,7 3406,2 3107,2 2580,1
UKUPAN IZVOZ 354,7 290,7 368,4 277,3 56,7 97,1 306,9 497,0
-u EU 25,5 14,5 200,3 140,0 17,8 58,8 199,2 193,8POČETNE ZALIHE 1060,1 490,7 800,8 850,2 110,4 681,0 910,2 930,1KONAČNE ZALIHE 490,7 800,8 850,2 110,4 681,0 910,2 930,1 390,2
PROMJENE ZALIHA -569,5 310,1 49,4 -739,8 570,6 229,3 19,8 -539,9
DOMAĆA POTROŠNJA 2591,7 2550,3 2823,5 2688,2 2774,5 2944,7 2897,6 2848,5SJEME 67,3 66,8 71,5 77,7 69,7 63,1 67,3 67,4
GUBICI 91,3 117,5 129,4 84,3 128,2 133,6 127,5 102,2
STOČNA HRANA 1827,9 1720,5 1988,3 1912,9 1935,9 2106,9 2054,9 2048,7
- na farmi 1546,7 1440,3 1774,4 1685,6 1737,1 1901,4 1826,7 1806,0
- industrija stočne hrane 281,2 280,2 217,6 227,4 198,8 205,5 228,2 242,7INDUSTRIJSKA POTROŠNJA 39,9 71,5 64,0 68,3 74,2 74,5 83,1 73,4- industrija pića 39,9 71,5 64,0 68,3 74,2 74,5 83,1 73,4LJUDSKA POTROŠNJA (gross) 565,3 574,0 570,3 544,9 566,5 566,7 564,8 556,8LJUDSKA POTROŠNJA (net) 421,2 428,1 425,5 406,5 422,9 422,9 421,2 415,4- po glavi stanovnika / kg 127,6 129,3 128,4 122,7 127,9 127,6 127,2 125,4
- po glavi stanovnika/ekvivalent brasna / kg 95,1 96,4 95,8 91,6 95,5 95,2 94,9 93,6
STUPANJ SAMODOSTATNOSTI 89,2 110,9 109,1 74,9 110,6 103,2 104,7 89,0
8/18/2019 Bilance Sat
27/34
Površine pod žitima u promatranom razdoblju su bilerazmjerno stabilne (između 543 i 583 tisuće hektara).
Proizvodnja je kolebala između 2 i 3 milijuna tona(2003.god/suša)
Značajan uvoz bilježimo u cijelom promatranom razdoblju,između 161 i 334 tisuće tona, s izuzetkom 2000. godine, kojoj
je prethodila rekordna proizvodna 1999. godina.
Izvoz je bio između 277 i 497 tisuća tona s izuzetkom 2004. i2005. godine kada je bio svega 57 odnosno 97 tisuća tona.
Domaća potrošnja je kolebala između 2,3 i 2,9 milijuna tonaod čega se najviše trošilo na hranidbu stoke.
Ljudska potrošnja žita - 130 kg po stanovniku/god.
Hrvatska je samodostatna u proizvodnji žita, s iznimkom sušne
2003. godine.
8/18/2019 Bilance Sat
28/34
P Š E N I C A
R A Ž & S U R
A Ž I C A
J E Č A M
Z O B & M J E
Š A V I N E
K U K U R U
Z
O S T A L E
Ž I T A R I C E
*
U K U P N O
Ž I T A R I C E
ZASIJANE POVRŠINE (1 000 ha)
175,0
1,7
59,0
28,0
288,5
3,4
555,7
PRINOS (100 kg/ha) 46,4 25,2 38,2 20,0 49,4 27,5 206,7
PROIZVODNJA 812,3 4,4 225,3 56,2 1424,6 11,5 2534,2
RASPOLOŽIVE KOLIČINE 435,1 8,9 249,5 56,3 1546,9 12,0 2308,7
UKUPAN UVOZ 64,3 4,6 58,6 1,3 142,2 0,5 271,5
-iz EU 58,8 4,0 54,3 1,3 105,2 0,4 224,1
UKUPNI RESURSI 876,6 8,9 283,9 57,4 1566,8 12,0 2580,1
UKUPAN IZVOZ 441,6 0,0 34,4 1,1 19,9 0,0 497,0
-u EU 183,1 0,0 6,6 0,0 4,1 0,0 193,8
POČETNE ZALIHE 430,0 0,1 0,0 0,0 500,0 0,0 930,1
KONAČNE ZALIHE 160,0 0,2 0,0 0,0 230,0 0,0 390,2
PROMJENE ZALIHA -270,0 0,1 0,0 0,0 -270,0 0,0 -539,9
DOMAĆA POTROŠNJA 705,1 8,8 249,5 56,3 1816,9 12,0 2848,5
SJEME 49,8 0,3 10,1 0,8 6,4 0,2 67,4
GUBICI
24,4
0,1
4,5
1,7
71,2
0,3
102,2
STOČNA HRANA 138,1 0,3 174,4 50,7 1676,5 8,8 2048,7
- na farmi
119,9
0,3
156,4
49,6
1473,4
6,4
1806,0
- industrija stočne hrane 18,3 0,0 17,9 1,1 203,1 2,3 242,7
INDUSTRIJSKA POTROŠNJA 0,0 0,0 59,6 0,0 13,3 0,5 73,4
- industrija pića 0,0 0,0 59,6 0,0 13,3 0,5 73,4
LJUDSKA POTROŠNJA (gross) 492,8 8,2 1,0 3,2 49,5 2,2 556,8
LJUDSKA POTROŠNJA (net) 369,6 6,5 0,7 1,8 34,6 2,2 415,4
- po glavi stanovnika / kg 111,0 1,8 0,2 0,7 11,1 0,5 125,4
- po glavi stanovnika/ekvivalent brasna / kg
83,2
1,5
0,2
0,4
7,8
0,5
93,6
STUPANJ SAMODOSTATNOSTI 115,2 49,6 90,3 99,7 78,4 96,1 89,0
8/18/2019 Bilance Sat
29/34
Bilanca za žita 2007. godine pokazuje da je većina oraničnih sjetvenih površina, više od 80%, namijenjeno proizvodnjipšenice i kukuruza. (87% ukupne proizvodnje žita u RH).
U izvozu i uvozu, uz ove dvije kulture, značajna je trgovina ječmom.
Većina žita se troši kao stočna hrana.
Najvažnija krušarica je pšenica.
Za prehranu stanovništva značajna je još potrošnja kukuruza,7,8 kg po stanovniku godišnje, dok je potrošnja ostalih žita vrlomala.
8/18/2019 Bilance Sat
30/34
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
ZASIJANE POVRŠINE (1 000 ha) 182,3 184,3 179,2 157,2 162,6 146,3 175,6 175,0
PRINOS (100 kg/ha) 47,0 44,0 46,0 32,2 49,3 41,1 45,8 46,4
PROIZVODNJA 865,3 811,7 822,7 506,2 801,4 601,7 804,6 812,3
RASPOLOŽIVE KOLIČINE 554,0 571,5 670,8 425,2 906,6 715,3 784,7 435,1
UKUPAN UVOZ 19,6 45,3 57,1 59,2 116,0 125,1 72,0 64,3
-iz EU 16,3 29,5 34,7 35,1 55,3 70,2 62,5 58,8
UKUPNI RESURSI 884,8 857,0 879,8 565,4 917,4 726,9 876,6 876,6
UKUPAN IZVOZ 330,8 285,5 209,0 140,2 10,8 11,5 91,9 441,6
-u EU 24,8 13,4 76,3 37,4 0,2 2,0 26,5 183,1POČETNE ZALIHE 650,0 480,0 350,0 320,0 90,0 310,0 350,0 430,0KONAČNE ZALIHE 480,0 350,0 320,0 90,0 310,0 350,0 430,0 160,0PROMJENE ZALIHA -170,0 -130,0 -30,0 -230,0 220,0 40,0 80,0 -270,0
DOMAĆA POTROŠNJA 724,0 701,5 700,8 655,2 686,6 675,3 704,7 705,1SJEME 49,2 47,9 51,1 56,8 46,9 42,6 47,6 49,8
GUBICI 26,0 24,4 24,7 15,2 24,0 18,1 24,1 24,4
STOČNA HRANA 147,8 125,7 122,6 101,9 120,1 117,9 136,8 138,1- na farmi 144,8 122,8 122,6 98,3 116,7 114,8 133,9 119,9
- industrija stočne hrane 3,0 2,9 3,7 3,7 3,3 3,1 2,9 18,3INDUSTRIJSKA POTROŠNJA 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0- industrija pića 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0LJUDSKA POTROŠNJA (gross) 501,0 503,5 502,4 481,3 495,6 496,8 496,1 492,8LJUDSKA POTROŠNJA (net) 375,7 377,6 376,8 360,9 371,7 372,6 372,1 369,6- po glavi stanovnika / kg 113,1 113,4 113,2 108,4 111,6 111,9 111,7 111,0
- po glavi stanovnika/ekvivalent brasna / kg 84,8 85,1 84,9 81,3 83,7 83,9 83,8 83,2
STUPANJ SAMODOSTATNOSTI 119,5 115,7 117,4 77,3 116,7 89,1 114,2 115,2
8/18/2019 Bilance Sat
31/34
1/3 ukupno zasijanih površina Proizvodnja je bila iznad 800 tisuća tona, s iznimkom 2003. i 2005.
godine
Značajniji uvoz bilježimo 2004. i 2005. godine, više od 100 tisuća tona.
Izvoz je značajno kolebao u ovisnosti od domaće proizvodnje icijene pšenice na međunarodnom tržištu.
Rekordan izvoz, 441 tisuću tona bilježimo 2007. godine, kada suizvezene višegodišnje zalihe.
Potrošnja pšenice za ljudsku prehranu je oko 500 tisuća tona,potrošnja po stanovniku nešto više od 110 kilograma godišnje, apotrošnja brašna oko 85 kilograma po glavi stanovnika.
Samodostatnost je bila veća od 100%, s iznimkom 2003. i 2005.godine.
8/18/2019 Bilance Sat
32/34
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
PROIZVODNJA 121,14 123,56 125,33 121,81 122,98 120,20 119,14 131,46
RASPOLOŽIVA KOLIČINA 116,00 120,64 122,50 122,60 127,58 130,74 130,56 144,00
UKUPAN UVOZ 2,65 6,44 7,92 9,16 13,49 13,39 14,44 15,56
– iz EU 0,65 0,59 1,01 0,84 0,85 1,98 1,95 2,59
UKUPNI RESURSI 123,79 130,00 133,25 130,97 136,47 133,59 133,58 147,02
UKUPAN IZVOZ 7,79 9,36 10,75 8,37 8,89 2,86 3,02 3,02
- u EU 4,41 2,84 2,41 2,06 1,71 1,48 1,43 1,23
POČETNE ZALIHE 40,78 39,91 35,76 34,41 33,26 28,00 25,00 24,00
KONAČNE ZALIHE 39,91 35,76 34,41 33,26 28,00 25,00 24,00 23,00
PROMJENE ZALIHA -0,87 -4,16 -1,35 -1,15 -5,26 -3,00 -1,00 -1,00
DOMAĆA POTROŠNJA 116,86 124,80 123,85 123,75 132,84 133,74 131,56 145,00
GUBICI 1,05 1,12 1,11 1,11 1,20 1,20 1,18 1,30
INDUSTRIJSKA POTROŠNJA 25,78 28,56 24,75 37,16 21,06 20,06 19,01 15,01
LJUDSKA POTROŠNJA 90,03 95,11 97,98 85,47 110,59 112,47 111,37 128,68
- po glavi stanovnika l 20,34 21,42 22,07 19,25 24,91 25,32 25,08 29,01
STUPANJ SAMODOSTATNOSTI 103,66 99,01 101,19 98,43 92,58 89,88 90,56 90,66
8/18/2019 Bilance Sat
33/34
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
PROIZVODNJA 29,7 31,0 30,6 27,0 25,8 29,7 32,6 33,5
RASPOLOŽIVE KOLIČINE 32,3 36,7 38,3 37,1 36,6 29,7 41,3 40,2
UKUPAN UVOZ 4,9 7,9 9,8 11,9 12,0 10,7 9,9 8,3
- iz EU 2,6 5,0 7,8 7,5 5,3 6,3 6,8 8,3
UKUPNI RESURSI 34,6 38,9 40,3 38,9 37,8 40,4 42,5 41,8
UKUPAN IZVOZ 2,3 2,2 2,1 1,8 1,2 1,2 1,2 1,7
-- u EU 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,1 0,1 0,1
POČETNE ZALIHE 0,9 1,1 1,6 1,5 1,2 1,1 1,8 1,8
KONAČNE ZALIHE 1,1 1,6 1,5 1,2 1,1 1,8 1,8 2,0
PROMJENE ZALIHA 0,2 0,5 -0,1 -0,2 -0,1 0,6 0,1 0,1
DOMAĆA POTROŠNJA
32,1
36,2
31,8
37,3
36,7
38,5
41,2
40,0
PRERADA 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,5
LJUDSKA POTROŠNJA 31,1 35,2 30,8 36,3 36,7 37,5 40,2 38,5
– po glavi stanovnika/kg 7,0 7,9 6,9 8,2 8,3 8,4 9,1 8,7
STUPANJ SAMODOSTATNOSTI
92 86 96 72 70 77 79 84
8/18/2019 Bilance Sat
34/34
HVALA NA PAŽNJI!