Bilance Sat

8/18/2019 Bilance Sat

1/34

PROIZVODNO-POTROŠNE BILANCE POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENIH

PROIZVODA


2/34

Poljoprivreda i ruralni razvitak

Prioriteti hrvatske Vlade

Temeljni ciljevi u ovom području su:

povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje,

održivi razvitak seoskog područja,

prilagodba domaće poljoprivredne politike zahtjevima EU (CAP)


3/34


4/34

Metoda bilance počinje se primjenjivati od poč. 19. st.

Intenzivno se primjenjuje od sredine 2. svjetskog rata u SAD,

Kanadi i V. Britaniji. Bilanciranje se kod nas počinje intenzivnije koristiti od

osamostaljenja Hrvatske (prije su se radile bilance za cijeluJugoslaviju).

Prve bilance su izrađene na AF (1996. – 1999.).


5/34

Proizvodno-potrošne bilance prikazuju stanje i razvoj

ponude i potrošnje hrane unutar jedne zemlje ili jednoggeografskog područja (npr. EU) za određeno vremensko razdoblje, kalendarsku ili proizvodnu godinu.

Bilance hrane daju informacije o parametrima: domaća proizvodnja vanjsko-trgovinska razmjena

zalihe

domaća potrošnja potrošnja po stanovniku stupanj samodostatnosti


6/34

EUROSTAT (Statistički ured europskih zajednica)

izradio metodološke upute za izradu bilanci hrane kako bi sve

zemlje članice mogle sastaviti slične bilance .

U izradi bilance se koriste različiti izvori podataka:

› statistički podaci o proizvodnji, vanjskoj trgovini, zalihama,unutarnjoj trgovini, preradi, potrošnji

› interni podaci različitih grupacija (proizvođači, potrošači, trgovine)

› određene procjene sastavljene na temelju obračuna, monografija, koeficijenata, iskustvenih normativa, i vlastitihprocjena


7/34

podloga za oblikovanje mjera agrarne politike s ciljempovećanja proizvodnje i konkurentnosti pojedinihpoljoprivrednih proizvoda;

temelj za donošenje odluka o poljoprivrednoj politici kaodijelu Zajedničke poljoprivredne politike (CAP);

doprinos izvješću o stanju hrvatske poljoprivrede (Zelenoizvješće, Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske).


8/34

Dostupnost podatka

Kvaliteta podataka

Tako je najveća poteškoća u sastavljanju bilance u RepubliciHrvatskoj predstavljala nedostupnost pojedinih podataka(primjer: podaci o državnim zalihama).


9/34

A) Bilance za biljni sektor

žitarice, ulje i uljarice,

voće, povrće, krumpir,

Šećer i šećerna repa med

vino

B) Bilance za životinjski sektor: mlijeko i mliječni proizvodi, meso

riba

jaja.

http://www.google.com/imgres?imgurl=http://konoba-levrnaka.hr/images/riba1.JPG&imgrefurl=http://konoba-levrnaka.hr/html/hrv/konoba-levrnaka.html&usg=__mYemh8dxz3CT96GHUIJC9KPB9M4=&h=375&w=500&sz=168&hl=hr&start=4&tbnid=FBY1INsQxQY-IM:&tbnh=98&tbnw=130&prev=/images?q=riba&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://konoba-levrnaka.hr/images/riba1.JPG&imgrefurl=http://konoba-levrnaka.hr/html/hrv/konoba-levrnaka.html&usg=__mYemh8dxz3CT96GHUIJC9KPB9M4=&h=375&w=500&sz=168&hl=hr&start=4&tbnid=FBY1INsQxQY-IM:&tbnh=98&tbnw=130&prev=/images?q=riba&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.svijetmirisa.com.hr/wp-content/uploads/milk.jpg&imgrefurl=http://raffaello007.bloger.hr/post/zdrava-prehrana/1286332.aspx&usg=__BoBFyo8fCG475DER3MFTeY5IYds=&h=350&w=350&sz=13&hl=hr&start=3&tbnid=RvxqAe68efi6uM:&tbnh=120&tbnw=120&prev=/images?q=mlije%C4%8Dni+proizvodi&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://bih-x.info/wp-content/slike/jaja.jpg&imgrefurl=http://bih-x.info/2009/05/25/hrvatska-blokira-uvoz-jaja-iz-bih/&usg=__mghGsABcw4wywmkamVKAMCztgfo=&h=288&w=305&sz=11&hl=hr&start=12&tbnid=EdWVBSCV4YpEzM:&tbnh=110&tbnw=116&prev=/images?q=jaja&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://konoba-levrnaka.hr/images/riba1.JPG&imgrefurl=http://konoba-levrnaka.hr/html/hrv/konoba-levrnaka.html&usg=__mYemh8dxz3CT96GHUIJC9KPB9M4=&h=375&w=500&sz=168&hl=hr&start=4&tbnid=FBY1INsQxQY-IM:&tbnh=98&tbnw=130&prev=/images?q=riba&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.index.hr/images2/meso22.jpg&imgrefurl=http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-uvozi-meso-kojemu-istice-rok-trajanja/388385.aspx&usg=__wzGheY_NiE-wrui5YBG4K36YNJM=&h=300&w=540&sz=126&hl=hr&start=1&tbnid=5vgGuBmw1QEt8M:&tbnh=73&tbnw=132&prev=/images?q=meso&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.hah.hr/images/data/vino.jpg&imgrefurl=http://www.hah.hr/zanimljivosti.php?&p=2&usg=__UQvdAFPg89_DV1UaCZbgZ0p9tdQ=&h=400&w=341&sz=18&hl=hr&start=1&tbnid=sOjHKAJpYSEViM:&tbnh=124&tbnw=106&prev=/images?q=vino&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.agrozemlja.net/images/stories/ratarstvo/ratarske_kulture/secerna_repa2.jpg&imgrefurl=http://www.agrozemlja.net/poljoprivreda/ratarstvo/index/&usg=__Bg8ostsmLhB702QSTdiQgYlWFHY=&h=299&w=400&sz=37&hl=hr&start=2&tbnid=HGt5i-0mTVHElM:&tbnh=93&tbnw=124&prev=/images?q=%C5%A1e%C4%87erna+repa&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://diana.zesoi.fer.hr/pvprm/mcazin/med1.gif&imgrefurl=http://diana.zesoi.fer.hr/pvprm/mcazin/pcele.html&usg=__-eYJxPn6pvAu66LHu9Z2JPl4tMo=&h=344&w=290&sz=34&hl=hr&start=7&tbnid=5F1NgGxkdNCwaM:&tbnh=120&tbnw=101&prev=/images?q=med&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.ljiljan.ba/images/3056_1006256311_bdfc2e3ee8.jpg&imgrefurl=http://www.ljiljan.ba/bs/vijesti/vo%C4%87e-1&usg=__PvmhKNOS98s02GVO4yntKvUpwqk=&h=500&w=342&sz=162&hl=hr&start=18&tbnid=rNott1EepOR1lM:&tbnh=130&tbnw=89&prev=/images?q=vo%C4%87e&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.simplyclassicfruitbaskets.com/pic/fruit_festival_home.jpg&imgrefurl=http://www.simplyclassicfruitbaskets.com/&usg=__Mdz_zTB6MNWqpXrG88U7AyLfFhg=&h=300&w=345&sz=29&hl=hr&start=1&tbnid=o9t99YUmoPL6-M:&tbnh=104&tbnw=120&prev=/images?q=vo%C4%87e&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.javno.com/slike/slike_3/r1/g2008/m07/y176393755584682.jpg&imgrefurl=http://www.javno.com/hr-svijet/u-europskim-skolama-dijelit-ce-se-voce-i-povrce_162819&usg=__KXuF_1gHfJzjoZbWsA17XLLCQwI=&h=300&w=400&sz=43&hl=hr&start=9&tbnid=961oFUxuxnAUpM:&tbnh=93&tbnw=124&prev=/images?q=vo%C4%87e&hl=hrhttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://s.seebiz.eu/files/img/2008/3/10/usjev.jpg&imgrefurl=http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/prehrana/uljarice-u-godini-poskupjele-cak-75,2%,25822.html&usg=__biEzdYFzn6pWAqMrWynSGVWbTss=&h=255&w=492&sz=88&hl=hr&start=10&tbnid=v0xCytOLcjJdPM:&tbnh=67&tbnw=130&prev=/images?q=uljarice&hl=hr&sa=Ghttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.deltaagrar.rs/upload/images/content/razno/suncokreti.jpg&imgrefurl=http://www.deltaagrar.rs/code/navigate.php?Id=188&usg=__EzYpFexIkUvDXJptA3PuOBKB5yQ=&h=315&w=420&sz=23&hl=hr&start=3&tbnid=ii0-qCmMpSU5LM:&tbnh=94&tbnw=125&prev=/images?q=uljarice&hl=hr&sa=Ghttp://www.google.com/imgres?imgurl=http://www.obz.hr/vanjski/CD_AGBASE2/IMG/kukuruz2.jpg&imgrefurl=http://www.obz.hr/vanjski/CD_AGBASE2/HTM/kukuruz.htm&h=408&w=303&sz=79&tbnid=2ji2DL3dWamJQM:&tbnh=261&tbnw=194&prev=/images?q=%C5%BEitarice&usg=__JbAJXIOn_wxEFU-VoksoJPR2jBA=&ei=ku0cS7fIFcyb_Ab0sZDXAw&sa=X&oi=image_result&resnum=2&ct=image&ved=0CAkQ9QEwAQ


10/34

1. ZASIJANE POVR INE (1 000 ha)2. PRINOS (100 kg/ha)

3. PROIZVODNJA

4. RASPOLOŽIVE KOLIČINE = 3. (Proizvodnja)+5. (Uvoz)- 7. (Izvoz)5. UKUPAN UVOZ = 5.1. (Uvoz EU)+ 5.2. (Uvoz ostale zemlje)

5.1. EU

5.2. ostale zemlje

6. UKUPNI RESURSI = 3. (Proizvodnja)+ 5. (Uvoz)

7. UKUPAN IZVOZ = 7.1. (Izvoz EU)+ 7.2. (Izvoz ostale zemlje)

7.1. EU7.2. ostale zemlje

8. POČETNE ZALIHE (Industrijske i stalne zalihe)9. KONAČNE ZALIHE (Industrijske i stalne zalihe)10. PROMJENE ZALIHA = 9. (Konačne zalihe) – 8. (Početne zalihe) 11. DOMAĆA POTROŠNJA = 4. (Raspoložive količine) – 10. (Promjene zaliha)12. SJEME

13. GUBICI

14. STO NA HRANA 15. INDUSTRIJSKA POTRO NJA 16. PRERADA

17. LJUDSKA POTROŠNJA (gross) = 11. (Domaća potrošnja) –12. (Sjeme) – 13.(Gubici) – 14. (Stočna hrana) – 15. (Industrijska potrošnja))

18. LJUDSKA POTROŠNJA (net)= 17.(Ljudska potrošnja (gross) x koeficijent npr.pretvorbe pšenice u brašno)

19. Potrošnja po glavi stanovnika/kg = 17. (Ljudska potrošnja)/broj stanovnika 20. STUPANJ SAMODOSTATNOSTI

(%) = 3. (Proizvodnja)/11.( Domaća potrošnja) x 100


11/34

OSNOVE PROIZVODNJE

Klanje (000 kom) Priopćenje br. 1.1.28. KLANJE STOKE I PERADI U 2012 . (ISSN 1330-0350, 11. lipnja 2013.) – tab.UKUPNO KLANJE STOKE I PERADI U 2012

Prosječna težina trupa (kg) =neto težina zaklanig životinja/kom zaklanih životinja

Neto težina zaklanih životinja (1000 t)Priopćenje br. 1.1.28. KLANJE STOKE I PERADI U 2012 . (ISSN 1330-0350, 11. lipnja 2013.) – tab.

UKUPNO KLANJE STOKE I PERADI U 2012

BILANCA (1000 t)

DOMAĆA PROIZVODNJA MESA (GIP) = Neto težina zaklanih životinja + Izvoz živih životinja – Uvoz živih životinja

UVOZ ŽIVIH ŽIVOTINJA DZS TAB 46

- iz EU DZS TAB 46

IZVOZ ŽIVIH ŽIVOTINJA DZS TAB 45

- u EU DZS TAB 45

NETO PROIZVODNJA MESA = Domaća proizvodnja mesa+Uvoz živih životinja-Izvoz živih životinja

UVOZ MESA DZS TAB 46

- iz EU DZS TAB 46

RESURSI = Neto proizvodnja mesa + Uvoz mesa

IZVOZ MESA DZS TAB 45

- u EU DZS TAB 45

POČETNE ZALIHE Završne zalihe iz prethodne godine

KONAČNE ZALIHEINDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PREMA STATISTIČKIM STANDARDIMA ZA MJESEČNI IZVJEŠTAJ INDUSTRIJE (IND-1/KPS/M), (prosinac 2012)

PROMJENE ZALIHA = Konačne zalihe – Početne zalihe

DOMAĆA POTROŠNJA = Resursi – Izvoz – Promjene zaliha

GUBICI n.p.

HRANA ZA ŽIVOTINJE n.p.

LJUDSKA POTROŠNJA = Domaća potrošnja – Gubici – Hrana za životinje

- po glavi stanovnika/kg = Ljudska potrošnja/broj stanovnika


12/34

Podaci o proizvodnji, površinama i prinosu biljnih kultura (Izvor:DZS)

Primjer Žitarice:

Podaci o proizvodnji žitarica odnose se na zdravo zrno,prosječne težine i standardne kakvoće (sadržaj vode inečistoća).

Formula:

Prinos =proizvodnja/zasijane površine*10 (100 kg/ha)

Godišnje bilance se odnose na kalendarsku godinu odnosnorazdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca.


13/34


14/34

Vanjska trgovina je posebno izračunata za zemlje EU i ostale zemljekoje nisu članice EU.

Ukupan uvoz i izvoz preračunat je na ekvivalent baznogpoljoprivrednog proizvoda.

Svakom proizvodu na temelju CN koda dodijeljen je odgovarajućiSBS kod (npr : SBS kod za pšenicu je B1111) i pripadajući tehničkikoeficijent za pretvaranje gotovih proizvoda i poluproizvoda u baznipoljoprivredni proizvod za kojeg je rađena bilanca Na ovaj načinomogućuje se potpuni pregled ponude i vanjske trgovine najvažnijihpoljoprivredno-prehrambenih proizvoda (3, 5).

Supply balance sheets code ili kod proizvodno – potrošnebilance(SBS CODE)


15/34

Kombinirana

nomenklatura

(CN)

Opis proizvoda

Kod

proizvoda

(SBS)

Vrsta proizvoda Tehnički

koeficijent

10019091 Obična pšenica zasjetvu

B1111 Pšenica 1.00

11010015 Brašno od pšenice B1111 Pšenica 1.40 19052010 Medenjaci B1111 Pšenica 0,35 11041910 Pšenične pahuljice B1111 Pšenica 1.00 10020000 Raž B1121 Raž i suražica 1.00 11021000 Brašno od raži B1121 Raž i suražica 1.37 11029010 Brašno od ječma B1122 Ječam 1.37 10040000 Zob B1123 Zob 1.00

11029030 Zobeno brašno B1123 Zob 1.02 11041950 Kukuruzne pahuljice B1124 Kukuruz 1.10

11081200 Kukuruzni škrob B1124 Kukuruz 1.55

Primjer izračuna uvoza: U 2008. god. Hrvatska je uvezla 11,245 tisuća tona kukuruznog škroba što odgovara ekvivalentuod 17,43 tisuća tona kukuruza (Objašnjenje: uvoznu količinu kukuruznog škroba od 11,245 tona množimo s pripadajućim tehničkim koeficijentom 1,55).


16/34

Početne zalihe

neiskorištene i pohranjene količine proizvoda koje postoje prvidan u referentnom razdoblju, a potječu iz prethodnog(ih)razdoblja. Ovi proizvodi mogu biti domaćeg podrijetla ilimogu biti uvozni proizvodi.

Završne zalihe

količine proizvoda koje su uskladištene na posljednji dan ureferentnom razdoblju. Te zalihe u isto vrijeme predstavljaju

početne zalihe za sljedeće referentno razdoblje.Promjene zaliha

odgovaraju kretanju zaliha tijekom referentnog razdoblja, aizračunavaju se kao razlika završnih i početnih zaliha.

Promjene zaliha= Završne zalihe - Početne zalihe


17/34

zalihe proizvođača (poljoprivreda, industrija i trgovina),

zalihe tržišta (veletrgovci, uvoznici i / ili izvoznici i proizvođači)

stalne zalihe odnosno zalihe vlade (intervencije i tamponzalihe),

podaci o stalnim (državnim) zalihama su državna tajna i nisudostupni.

Zalihe koje drže trgovci i kućanstva su isključene iz zaliha ievidentiraju se preko domaće potrošnje.

Podaci o industrijskim zalihama preuzeti su iz statistike (Doc.Industrijska proizvodnja i zalihe, DZS.)


18/34

Domaća potrošnja obuhvaća sve vidove upotrebeproizvoda u referentnom razdoblju: sjeme, gubici, stočna hrana, industrijska potrošnja te ljudska potrošnja (isključujući zalihe).

Formula:

Domaća potrošnja= Ukupni resursi (proizvodnja + uvoz) – izvoz

– promjena zaliha


19/34

Količine proizvoda koje se izgube tijekom poljoprivrednihradova na polju i na tržištu.

Gubici se javljaju tijekom skladištenja, prijevoza, prerade,pakiranja i sortiranja.

Izračunati su pomoću koeficijenata koji se stručno procjenjuju.

Gubici za žitarice su procijenjeni između 2 i 5 % (ovisno o

kulturi) od ukupne proizvodnje žitarica. Kod pšenice to je 3%, kukuruz 5%, raži i suražice 2%, ječma 2%,

zobi i mješavine 3%, ostalog žito 3%.


20/34


21/34

Industrijska potrošnja

količina proizvoda koja se koristi u industriji tijekom

referentnog razdoblja za proizvodnju proizvoda koji nisunamijenjeni za ljudsku potrošnju, niti za ishranu stoke.

Primjer:

pšenica za proizvodnju industrijskog škroba, dekstrina i alkohol

ili ječam za proizvodnju piva.


22/34

Ljudska potrošnja obuhvaća količine hrane dostupnestanovništvu za potrošnju tijekom referentnog razdoblja.

To su količine koje ulaze na tržište u originalnom iliprerađenom stanju (sirovine, prerađevine)

Ovaj podatak ne obuhvaća količine proizvoda utrošenih za

industrijsku proizvodnju alkoholnih pića i stočnu hranu iproizvodnju ostalih neprehrambenih proizvoda.

Formula:

Ljudska potrošnja: Domaća potrošnja – gubici –stočna hrana-industrijska potrošnja


23/34

Potrošnja po stanovniku

pokazuje prosječnu potrošnju po stanovniku tijekom

referentnog razdoblja,ne uzima se u obzir turistička potrošnja.

Formula:

Potrošnja po stanovniku= Ljudska potrošnja/broj stanovnika

Godina 2010* 2011** 2012**

Broj stanovnika u milijunima 4,418 4,285 4,285


24/34

Stupanj samodostatnosti

pokazuje u kojoj mjeri "domaća proizvodnja" pokriva svepotrebe odnosno domaću potrošnju (ukupnu potrošnju zaljude, životinje i industriju).

Formula:

Stupanj samodostatnosti=Domaća proizvodnja/Domaća potrošnja *100

Ako je iznos ispod 100, to znači proizvodnja ne pokrivapotrošnju, dok vrijednost iznad 100 označava količine kojeprelaze domaće zahtjeve i koji se pohranjuju ili izvoze.


25/34

Bilancu žita čini skupna bilanca šest pojedinačnih bilanci:

Pšenica,

Raž i suražica, Ječam,

Zob i mješavine,

Kukuruz

Ostala žita (proso, heljda i kanarsko zrno)


26/34

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

ZASIJANE POVRŠINE (1 000 ha) 561,6 582,8 577,7 557,9 566,0 543,2 559,6 555,7PRINOS (100 kg/ha) 200,3 238,7 242,1 172,0 255,8 221,3 240,8 206,7

PROIZVODNJA 2311,9 2829,0 3080,2 2013,8 3067,5 3038,8 3034,6 2534,2

RASPOLOŽIVE KOLIČINE 2022,2 2860,4 2872,9 1948,4 3345,0 3174,0 2917,5 2308,7UKUPAN UVOZ 65,0 322,0 161,0 211,8 334,3 232,2 189,8 271,5

-iz EU 37,5 109,8 71,1 83,3 102,2 171,8 171,5 224,1

UKUPNI RESURSI 2376,9 3151,1 3241,3 2225,7 3401,7 3406,2 3107,2 2580,1

UKUPAN IZVOZ 354,7 290,7 368,4 277,3 56,7 97,1 306,9 497,0

-u EU 25,5 14,5 200,3 140,0 17,8 58,8 199,2 193,8POČETNE ZALIHE 1060,1 490,7 800,8 850,2 110,4 681,0 910,2 930,1KONAČNE ZALIHE 490,7 800,8 850,2 110,4 681,0 910,2 930,1 390,2

PROMJENE ZALIHA -569,5 310,1 49,4 -739,8 570,6 229,3 19,8 -539,9

DOMAĆA POTROŠNJA 2591,7 2550,3 2823,5 2688,2 2774,5 2944,7 2897,6 2848,5SJEME 67,3 66,8 71,5 77,7 69,7 63,1 67,3 67,4

GUBICI 91,3 117,5 129,4 84,3 128,2 133,6 127,5 102,2

STOČNA HRANA 1827,9 1720,5 1988,3 1912,9 1935,9 2106,9 2054,9 2048,7

- na farmi 1546,7 1440,3 1774,4 1685,6 1737,1 1901,4 1826,7 1806,0

- industrija stočne hrane 281,2 280,2 217,6 227,4 198,8 205,5 228,2 242,7INDUSTRIJSKA POTROŠNJA 39,9 71,5 64,0 68,3 74,2 74,5 83,1 73,4- industrija pića 39,9 71,5 64,0 68,3 74,2 74,5 83,1 73,4LJUDSKA POTROŠNJA (gross) 565,3 574,0 570,3 544,9 566,5 566,7 564,8 556,8LJUDSKA POTROŠNJA (net) 421,2 428,1 425,5 406,5 422,9 422,9 421,2 415,4- po glavi stanovnika / kg 127,6 129,3 128,4 122,7 127,9 127,6 127,2 125,4

- po glavi stanovnika/ekvivalent brasna / kg 95,1 96,4 95,8 91,6 95,5 95,2 94,9 93,6

STUPANJ SAMODOSTATNOSTI 89,2 110,9 109,1 74,9 110,6 103,2 104,7 89,0


27/34

Površine pod žitima u promatranom razdoblju su bilerazmjerno stabilne (između 543 i 583 tisuće hektara).

Proizvodnja je kolebala između 2 i 3 milijuna tona(2003.god/suša)

Značajan uvoz bilježimo u cijelom promatranom razdoblju,između 161 i 334 tisuće tona, s izuzetkom 2000. godine, kojoj

je prethodila rekordna proizvodna 1999. godina.

Izvoz je bio između 277 i 497 tisuća tona s izuzetkom 2004. i2005. godine kada je bio svega 57 odnosno 97 tisuća tona.

Domaća potrošnja je kolebala između 2,3 i 2,9 milijuna tonaod čega se najviše trošilo na hranidbu stoke.

Ljudska potrošnja žita - 130 kg po stanovniku/god.

Hrvatska je samodostatna u proizvodnji žita, s iznimkom sušne

2003. godine.


28/34

P Š E N I C A

R A Ž & S U R

A Ž I C A

J E Č A M

Z O B & M J E

Š A V I N E

K U K U R U

Z

O S T A L E

Ž I T A R I C E

*

U K U P N O

Ž I T A R I C E

ZASIJANE POVRŠINE (1 000 ha)

175,0

1,7

59,0

28,0

288,5

3,4

555,7

PRINOS (100 kg/ha) 46,4 25,2 38,2 20,0 49,4 27,5 206,7

PROIZVODNJA 812,3 4,4 225,3 56,2 1424,6 11,5 2534,2

RASPOLOŽIVE KOLIČINE 435,1 8,9 249,5 56,3 1546,9 12,0 2308,7

UKUPAN UVOZ 64,3 4,6 58,6 1,3 142,2 0,5 271,5

-iz EU 58,8 4,0 54,3 1,3 105,2 0,4 224,1

UKUPNI RESURSI 876,6 8,9 283,9 57,4 1566,8 12,0 2580,1

UKUPAN IZVOZ 441,6 0,0 34,4 1,1 19,9 0,0 497,0

-u EU 183,1 0,0 6,6 0,0 4,1 0,0 193,8

POČETNE ZALIHE 430,0 0,1 0,0 0,0 500,0 0,0 930,1

KONAČNE ZALIHE 160,0 0,2 0,0 0,0 230,0 0,0 390,2

PROMJENE ZALIHA -270,0 0,1 0,0 0,0 -270,0 0,0 -539,9

DOMAĆA POTROŠNJA 705,1 8,8 249,5 56,3 1816,9 12,0 2848,5

SJEME 49,8 0,3 10,1 0,8 6,4 0,2 67,4

GUBICI

24,4

0,1

4,5

1,7

71,2

0,3

102,2

STOČNA HRANA 138,1 0,3 174,4 50,7 1676,5 8,8 2048,7

- na farmi

119,9

0,3

156,4

49,6

1473,4

6,4

1806,0

- industrija stočne hrane 18,3 0,0 17,9 1,1 203,1 2,3 242,7

INDUSTRIJSKA POTROŠNJA 0,0 0,0 59,6 0,0 13,3 0,5 73,4

- industrija pića 0,0 0,0 59,6 0,0 13,3 0,5 73,4

LJUDSKA POTROŠNJA (gross) 492,8 8,2 1,0 3,2 49,5 2,2 556,8

LJUDSKA POTROŠNJA (net) 369,6 6,5 0,7 1,8 34,6 2,2 415,4

- po glavi stanovnika / kg 111,0 1,8 0,2 0,7 11,1 0,5 125,4

- po glavi stanovnika/ekvivalent brasna / kg

83,2

1,5

0,2

0,4

7,8

0,5

93,6

STUPANJ SAMODOSTATNOSTI 115,2 49,6 90,3 99,7 78,4 96,1 89,0


29/34

Bilanca za žita 2007. godine pokazuje da je većina oraničnih sjetvenih površina, više od 80%, namijenjeno proizvodnjipšenice i kukuruza. (87% ukupne proizvodnje žita u RH).

U izvozu i uvozu, uz ove dvije kulture, značajna je trgovina ječmom.

Većina žita se troši kao stočna hrana.

Najvažnija krušarica je pšenica.

Za prehranu stanovništva značajna je još potrošnja kukuruza,7,8 kg po stanovniku godišnje, dok je potrošnja ostalih žita vrlomala.


30/34

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

ZASIJANE POVRŠINE (1 000 ha) 182,3 184,3 179,2 157,2 162,6 146,3 175,6 175,0

PRINOS (100 kg/ha) 47,0 44,0 46,0 32,2 49,3 41,1 45,8 46,4

PROIZVODNJA 865,3 811,7 822,7 506,2 801,4 601,7 804,6 812,3

RASPOLOŽIVE KOLIČINE 554,0 571,5 670,8 425,2 906,6 715,3 784,7 435,1

UKUPAN UVOZ 19,6 45,3 57,1 59,2 116,0 125,1 72,0 64,3

-iz EU 16,3 29,5 34,7 35,1 55,3 70,2 62,5 58,8

UKUPNI RESURSI 884,8 857,0 879,8 565,4 917,4 726,9 876,6 876,6

UKUPAN IZVOZ 330,8 285,5 209,0 140,2 10,8 11,5 91,9 441,6

-u EU 24,8 13,4 76,3 37,4 0,2 2,0 26,5 183,1POČETNE ZALIHE 650,0 480,0 350,0 320,0 90,0 310,0 350,0 430,0KONAČNE ZALIHE 480,0 350,0 320,0 90,0 310,0 350,0 430,0 160,0PROMJENE ZALIHA -170,0 -130,0 -30,0 -230,0 220,0 40,0 80,0 -270,0

DOMAĆA POTROŠNJA 724,0 701,5 700,8 655,2 686,6 675,3 704,7 705,1SJEME 49,2 47,9 51,1 56,8 46,9 42,6 47,6 49,8

GUBICI 26,0 24,4 24,7 15,2 24,0 18,1 24,1 24,4

STOČNA HRANA 147,8 125,7 122,6 101,9 120,1 117,9 136,8 138,1- na farmi 144,8 122,8 122,6 98,3 116,7 114,8 133,9 119,9

- industrija stočne hrane 3,0 2,9 3,7 3,7 3,3 3,1 2,9 18,3INDUSTRIJSKA POTROŠNJA 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0- industrija pića 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0LJUDSKA POTROŠNJA (gross) 501,0 503,5 502,4 481,3 495,6 496,8 496,1 492,8LJUDSKA POTROŠNJA (net) 375,7 377,6 376,8 360,9 371,7 372,6 372,1 369,6- po glavi stanovnika / kg 113,1 113,4 113,2 108,4 111,6 111,9 111,7 111,0

- po glavi stanovnika/ekvivalent brasna / kg 84,8 85,1 84,9 81,3 83,7 83,9 83,8 83,2



31/34

1/3 ukupno zasijanih površina Proizvodnja je bila iznad 800 tisuća tona, s iznimkom 2003. i 2005.

godine

Značajniji uvoz bilježimo 2004. i 2005. godine, više od 100 tisuća tona.

Izvoz je značajno kolebao u ovisnosti od domaće proizvodnje icijene pšenice na međunarodnom tržištu.

Rekordan izvoz, 441 tisuću tona bilježimo 2007. godine, kada suizvezene višegodišnje zalihe.

Potrošnja pšenice za ljudsku prehranu je oko 500 tisuća tona,potrošnja po stanovniku nešto više od 110 kilograma godišnje, apotrošnja brašna oko 85 kilograma po glavi stanovnika.

Samodostatnost je bila veća od 100%, s iznimkom 2003. i 2005.godine.


32/34

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

PROIZVODNJA 121,14 123,56 125,33 121,81 122,98 120,20 119,14 131,46

RASPOLOŽIVA KOLIČINA 116,00 120,64 122,50 122,60 127,58 130,74 130,56 144,00

UKUPAN UVOZ 2,65 6,44 7,92 9,16 13,49 13,39 14,44 15,56

– iz EU 0,65 0,59 1,01 0,84 0,85 1,98 1,95 2,59

UKUPNI RESURSI 123,79 130,00 133,25 130,97 136,47 133,59 133,58 147,02

UKUPAN IZVOZ 7,79 9,36 10,75 8,37 8,89 2,86 3,02 3,02

- u EU 4,41 2,84 2,41 2,06 1,71 1,48 1,43 1,23

POČETNE ZALIHE 40,78 39,91 35,76 34,41 33,26 28,00 25,00 24,00

KONAČNE ZALIHE 39,91 35,76 34,41 33,26 28,00 25,00 24,00 23,00

PROMJENE ZALIHA -0,87 -4,16 -1,35 -1,15 -5,26 -3,00 -1,00 -1,00

DOMAĆA POTROŠNJA 116,86 124,80 123,85 123,75 132,84 133,74 131,56 145,00

GUBICI 1,05 1,12 1,11 1,11 1,20 1,20 1,18 1,30

INDUSTRIJSKA POTROŠNJA 25,78 28,56 24,75 37,16 21,06 20,06 19,01 15,01

LJUDSKA POTROŠNJA 90,03 95,11 97,98 85,47 110,59 112,47 111,37 128,68

- po glavi stanovnika l 20,34 21,42 22,07 19,25 24,91 25,32 25,08 29,01



33/34

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

PROIZVODNJA 29,7 31,0 30,6 27,0 25,8 29,7 32,6 33,5

RASPOLOŽIVE KOLIČINE 32,3 36,7 38,3 37,1 36,6 29,7 41,3 40,2

UKUPAN UVOZ 4,9 7,9 9,8 11,9 12,0 10,7 9,9 8,3

- iz EU 2,6 5,0 7,8 7,5 5,3 6,3 6,8 8,3

UKUPNI RESURSI 34,6 38,9 40,3 38,9 37,8 40,4 42,5 41,8

UKUPAN IZVOZ 2,3 2,2 2,1 1,8 1,2 1,2 1,2 1,7

-- u EU 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,1 0,1 0,1

POČETNE ZALIHE 0,9 1,1 1,6 1,5 1,2 1,1 1,8 1,8

KONAČNE ZALIHE 1,1 1,6 1,5 1,2 1,1 1,8 1,8 2,0

PROMJENE ZALIHA 0,2 0,5 -0,1 -0,2 -0,1 0,6 0,1 0,1

DOMAĆA POTROŠNJA

32,1

36,2

31,8

37,3

36,7

38,5

41,2

40,0

PRERADA 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,5

LJUDSKA POTROŠNJA 31,1 35,2 30,8 36,3 36,7 37,5 40,2 38,5

– po glavi stanovnika/kg 7,0 7,9 6,9 8,2 8,3 8,4 9,1 8,7

STUPANJ SAMODOSTATNOSTI

92 86 96 72 70 77 79 84


34/34

HVALA NA PAŽNJI!

Bilance Sat

Documents

Transcript of Bilance Sat