GLASANTIFAŠISTA 1B

roj 5

9 - Z

agre

b 1

5 p

rosi

nac

2008

god

ine

cije

na 6

kun

a

ISSN

184

5-57

35

Znanstveni skup

POVIJESNI RAZLAZ 1948

Predsjedništvo SABA RH

OCJENA2008PROGRAM2009

Reagiranja

KOME SMETAJUANTIFAŠISTIČKAOBILJEŽJA

Premijerove poruke

VODSTVOCRKVETREBA UJASENOVAC

GLASA N T I F A Š I S T A

OTVORENOKOKETIRANJE SNEOFAŠIZMOM

GLASANTIFAŠISTA2

Fotografije na 1 stranici

Sa znanstvenog skupa u organizaciji Save-za društava raquoJ B Titolaquo Hrvatske (gore)Polaganje vijenaca na spomenik žrtvama fašističkog terora u Dotršćini (dolje) (snimio Z Herceg)

Odabrane vijesti

Izdavač Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Savez društva raquoJosip Broz Titolaquo Savez ratnih i vojnih invalida Hrvatske i SUH - Podružnica vojnih umirovljenika 10000 Zagreb Pavla Hatza 16 Telefoni (01) 48 39 996 i 48 39 997 fax (01) 48 40 826 httwwwsabhhr - e-mail sabhsabhhr - Žiro račun 2360000-1101546344 (Zagrebačka banka) Matični broj 03212220 Savjet Tomislav Badovinac Milivoj Boroša Branko Dubravica Ivan Fumić Juraj Hrženjak Lovorka Marinović Krešimir Piškulić Zorka Prodanović i Vesna Teršelič Uredništvo Eduard Vostrel (glavni i odgovorni urednik) Bojan Mirosavljev Petar Raić Savan Tomašević Antun Zibar Zvonko Petrinjak (grafički urednik) Temeljem mišljenja Ministarstva kulture Republike Hrvatske broj 523-03-17-96-01 od 12 0žujka 1996 godine Glas antifašista demokratske Hrvatske smatra se proizvodom iz članka 18 točka 13 Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga Tisak raquoBrankograflaquo Odranska 18 Zagreb

A N T I F A Š I S T A

GLAS

Savezantifašističkih boraca i antifašista

Republike Hrvatskeželi vama i vašim obiteljima

sretne Božićne blagdane i uspješnunovu 2009 godinu

Predsjedništva Zajednice udruga anti-fašističkih boraca i antifašista Osječko-

baranjske županije i Udruge ABA Osijeka pozvali su čelnike Grada i Županije da do-sljedno provode Ustav Republike Hrvatske i Deklaraciju Sabora o antifašizmu kao te-melju hrvatske državnosti

U zajedničkoj izjavi za javnost ističu da se i danas kao i 1941 - 1945 odlučno suprotstavljaju svakom pokušaju fašizacijie naše društvene sredine Iako su svjesni i nedužnih žrtava iz tog razdoblja iz civili-zacijskih razloga i povijesnih činjenica Blei-burg i Jasenovac se ne mogu izjednačavati

jer odgovornost za tragediju snosi tadašnji ustaški režim

Slavonsko-baranjski i osječki antifašis-tički borci mišljenja su da je napokon sazrelo vrijeme da se otklone sve manipulacije oko Drugog svjetskog rata u Republici Hrvatskoj i doprinese objektivnoj povijesnoj istini

Sigurni smo da danas u Europi i Svijetu nema niti jedne demokratske države koja podiže spomenike i odaje počasti fašističko-nacističkim vojnicima i časnicima jer to svakako nije put kojim Hrvatska može u Europu poručili su čelnicima i javnosti Županije i Grada

STOP FAŠIZACIJI

Otkako je u studenome 2006 godine otvoren novi muzejski postav i obra-

zovni centar utrostručio se broj posjeti-telja Spomen-područja Jasenovac Prije je nekadašnje mjesto zločina godišnje bilježilo otprilike tri tisuće posjetitelja iz Hrvatske i drugih zemalja

Ravnateljica Nataša Jovičić kaže da je ove godine među deset tisuća posjetitelja u studijski posjet organizirano došlo 47 škola iz Hrvatske Za učenike su u obrazo-vnom centru organizirane radionice koje prethode obilasku memorijalnog muzeja i spomeničkog prostora Uz diskusije i rasprave o ustaškom logoru Jasenovac

TROSTRUKO VIŠE POSJETITELJA JASENOVCA

na kraju svakog posjeta razgovara se i o ljudskim pravima

Takav posjet Jasenovcu traje do četiri sata a osim nastavnika povijesti s učenicima dolaze i nastavnici drugih predmeta za koje se u suradnji s Agencijiom za školstvo i Mi-nistarstvom znanosti obrazovanja i sporta organiziraju i posebni seminari

Ove je godine započela i praksa da nakom svakog školskog posjeta učenici pišu poruke grupi koja će u Jasenovac doći poslije njih a to su ponajprije poruke koje se odnose na ljudska prava i deklaracije mira što Spomen-područje nastoji afir-mirati

PRIZNANJE

Predjednik Republike Hr-vatske Stjepan Mesić odliko-vao je protojereja Miloša Orelja iz Drežnice Redom Danice hrvatske s likom Kata-rine Zrinske za osobite zaslu-ge u izgradnji i normalizaciji odnosa između hrvatskog i srpskog naroda u Hrvatskoj

Prijedlog za priznanje ovom sada u Hrvatskoj ro-đenom jedinom pravosla-vnom svećeniku u Eparhiji Gornjokarlovačkoj pote-kao je iz Drežnice Na tom području prevladava živalj srpske nacionalnosti koji je tijekom nedavnog rata na-stavio tradiciju iz vremena antifašističkog otpora i nije se dao uvući u međunacionalne sukobe

Iako je početkom 90-tih uglavnom bilo vrijeme odla-zaka protojerej Orelj stigao je u Drežnicu 1993 i nakon raquoOlujelaquo bio jedini pravoslav-ni svećenik za Liku Kordun i Baniju kaže presjednica MO Branka Radulović Ističe da je svojim radom primjerom i porukama doprinio ne samo kulturnoj i duhovnoj obnovi tog kraja nego i miru i dobroj volji među ljudima Zbog toga je jednako srdačno prihvaćen od pravoslavnih i katoličkih vjernika

Orelj se krajem 1995 oda-zvao i pozivu predsjednika Tuđmana na novogodišnji prijem doprinijevši i tom osobnom gestom stvaranju ozračja pomirenja i dobro-susjedskih odnosa kao i po-voljne klime za pravoslavne vjernike koji su ostali u Hr-vatskoj

GLASANTIFAŠISTA 3

SABA RH

Predsjednik veteranske federacije g Abdul Hamid Ibrahim s sudionicima sjednice Stalnog komiteta žena Svjetske volonterske organizacije

PREZENTACIJA RADA SAVEZAPredstavnice SABA RH na godišnjem sastanku Stalnog komiteta

žena Svjetske veteranske organizacijeGodišnjem sastanku Stalnog komiteta

žena Svjetske veteranske organizacije 19 i 20 studenog u Parizu među delegatima iz 15 zemalja bile su prisutne i sudjelovale u raspravi u ime SABA RH dr sc Vesna Čulinović Konstantinović i Katica Sedmak Prezentirale su rad našeg Saveza i aktivno-sti antifašističkih udruga o čemu članovi Komiteta dosad nisu bili upoznati

Tijekom skupa uputile su poziv da posjeti Hrvatsku Marie Elisabeth Sveri predsjednici Stalnog komiteta Ona je izra-zila želju da u Zagrebu organizira sastanak Komiteta i zahvalila se na poklonjenoj knjizi raquoBleiburglaquo

Naše predstavnice bile su i na primanju kod hrvatskog veleposlanika Mirka Galića koji se zahvalio na poklonjenim knjigama raquoBleiburglaquo i raquoHrvatska u logorimalaquo Najavio je da sljedeće godine namjerava organi-zirati okrugli stol na temu Hrvatske u II svjetskom ratu kako bi povjesničari i drugi stručnjaci stranim diplomatima predočili istinu o našoj antifašističkoj borbi

Na pariškom sastanku Hrvatsku su pre-dstavljale delegacije još dvije veteranske or-ganizacije - Asocijacija hrvatskih patriotskih ratnih veterana i Saveza društava hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a

Međunarodna suradnja

Predsjedništvo Saveza antifašističkoh boraca i antifašista Republike Hrvatske

sastat će se 15 siječnja 2009 godine na redovnoj sjednici na kojoj će razmotriti aktualne teme rada i djelovanja organiza-cije Iako je bilo predviđeno da se sjednica održi u prosincu zbog velikih obaveza krajem godine na sjednici Izvršnog odbora Predsjedništva SABA RH je dogovoreno da se taj skup prolongira najkasnije do polovice siječnja

Članovi Predsjedništva SABA RH će kako je najavljeno raspravljati o Izvještaju o radu u ovoj i Planu aktivnosti za iduću godinu Uvodno izlaganje će podnijeti predsjednica SABA RH dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović i iscrpno izvjestiti o brojnim aktivnostima koje su se odvijale kao i o onima koje se planiraju u sljedećem razdoblju

Ključno pitanje kojem je članstvo i

rukovodstvo Saveza antifašističkoh bo-raca i antifašista Republike Hrvatske već tri godine zaokupljeno je provođenjem saborske Deklaracije o antifašizmu Iako je laquodržavaraquo preuzela određene obveze tom Deklaracijom prema borcima NOR-a osim opetovanih deklarativnih obećanja do sada nije učinjeno gotovo ništa u njenom provođenju Stoga se iz udruga i zajednica udruga antifašistčkih boraca cijele Hrvatske najčešće postavljaju pitanja dokle će se vlast tako ponašati i ignorirati naše zahtjeve No i pored reagiranja rukovodstva i članstva SABA RH odnos prema borcima NOR-a se ne mijenja kada je riječ o njihovom statusu i pravima

Na sjednici Izvršnog odbora Pred-sjedništva SABA RH na kojoj se raspravljalo o pripremi dnevnog reda za Predsjedništvo bilo je govora i o tome da će se u suradnji sa saborskim zastupnicima i strankama

ići na konkretnu izradu prijedloga zako-na vazanih za provođenje Deklaracije o antifašizmu

Članovi Predsjedništva će razmatrati i prijedlog dopuna Statuta SABA RH Na Izvršnom odboru je međutim već sada upozoreno da ne treba ponovo predlagati izmjenu naziva Saveza antifašističkih bo-raca i antifašista jer je već u dosadašnjim raspravama dovoljno ukazano zbog čega ovo ime najviše odgovara našoj udruzi budući da obuhvaća i borce NOR-a i mlađe antifašiste koji se sve više učlanjuju Takav trend podmlađivanja se mora nastaviti i pojačati stav je i rukovodstva i članstva SABA RH

Na sjednici Predsjedništva bit će do-nesena i odluka o članarini koja se prema prijedlozima u 2009 godini vjerojatno neće mijenjati

STomašević

Pripreme za sjednicu Predsjedništva

Deklaraciju o antifašizmu pretočiti u zakoneIako je država preuzela određene obveze tom Deklaracijom prema borcima NOR-a osim

opetovanih deklarativnih obećanja do sada nije učinjeno gotovo ništa na njenom provođenju

GLASANTIFAŠISTA4

Zamjenica predsjednika HDZ-a i ministrica obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti Ja-dranka Kosor izjavila je 9 studenog Hini da će ako su istiniti napisi o nepriličnom ponašanju skupine članova mladeži karlovačkog HDZ-a u kafiću raquoRiver publaquo oni biti izbačeni iz stranke

- Zatražili smo izvješće karlovačke organizacije HDZ-a i sutra ćemo ga

Ni u Savezu antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske što se tiče odlaska

na Bleiburg zasad nemaju namjeru poslušati Sanadera

- Premijer ima pravo predlagati što misli da je dobro Ali mi smo na izvršnom odboru

Premijer dr Ivo Sanader u Saboru je 22 listopada još jedanput osudio svaku

pojavu ustaštva u društvu i podsjetio da je Repubklika Hrvatska utemeljna na antifašističkim tekovinama

- Moramo učiniti sve da spriječimo stanoviti revival ustaštva makar možda bio nesvjesni Mene je sram kad se za vrijeme utakmice koja mora biti ponos izvikuju ustaški pokliči Antifašizam je u temeljima hrvatske države po antifašističkoj smo borbi pobjednici u Drugom svjetskom ratu a ustaštvo je zločinačka Pavelićeva ideologija koja

Premijerove poruke

U JASENOVAC TREBA OTIĆI I VRH KATOLIČKE CRKVE

Dr sc Ivo Sanader Ustaštvo je zločinačka ideolo-gija koja je proizvela Jasenovac i druge logore

je proizvela Jasenovac i druge logore poručio je Sanader

Strogo je odijelio antifašizam od komu-nizma tvrdeći da je nakon fašizma i nacizma raquokomunizam bio treći zločinački sustavlaquo

Sanader je također upozorio da svatko kome je stalo do budućnosti Hrvatske treba otići u Jasenovac a tu misli i na vodstvo Katoličke crkve u Hrvatskoj

- Mogu pretpostaviti koliko bi blagotvor-no djelovalo kad bi zagrebački kardinal ili predsjednik Biskupske konferencije otišao u Jasenovac poklonio se i pomolio za žrtve Osobno sam to napravio napravio je i to i

Katolička crkva

STVAR NAŠE UNUTARNJE PROSUDBEPoziv premijera dr sc Ive Sanadera vrhu

Katoličke crkve da posjeti Jasenovac te antifašistima da odu na Bleiburg nije naišao na oduševljenje ni na jednoj niti na drugoj adresi

- Crkva ne može utjecati na izjave nositelja državnih vlasti ali zna što je čija ingerencija i

što je komu činiti poručio je glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić Na pitanje namjerava li predsjednik HBK-a nadbiskup Marin Srakić posjetiti Jasenovac Ancić je uzvratio da raquosigurno neće ići zbog izjave premijera nego je to stvar naše unutarnje prosudbelaquo

U Zagrebačkoj nadbiskupiji nisu željeli komentirati Sanaderovu izjavu U krugovi-ma bliskim Crkvi neslužbeno upozoravaju i da je Crkva prisutna na jasenovačkoj komemoraciji preko lokalnog župnika te da biskup Antun Škvorčević svake godine odlazi u jasenovačku crkvu

Račan i Milanović i to je za svaku pohva-lu ndash kazao je Sanader te pozdravio najavu židovske zajednice da ode na Bleiburg

- Jednako tako očekujem da i Savez antifašističkih boraca ode na Bleiburg Kad to svi učinimo nastupa prevladavanje prošlosti koje nam je itekako potrebno i tad više neće biti ovakvih pokliča na stadionu ndash zaključio je premijer te konstatirao da parlamentarna većina i manjina moraju biti zajedno u stva-rima bitnim za Hrvatsku da trebaju staviti glave zajedno i boriti se protiv problema od organiziranog kriminala do ustaških pokliča na nogometnim utakmicama

razmotriti na Predsjedništvu stranke - istaknula je Kosor

- Nećemo tolerirati ni nasilje ni bilo kakvo koketiranje s ustaštvom ili veličanje ustaštva jer demokratska Hrvatska nije nastala na temeljima pro-pale izdajničke ustaške ideologije već u svojim temeljima ima antifašizam i pobjedu u Domovinskom ratu - do-dala je

Po riječima Željka Godača vlasnika

Jadranka Kosor

Nećemo tolerirati veličanje ustaštvakarlovačkog raquoRiver pubalaquo skupina članova mladeži HDZ-a je u noći s petka na subotu razbijala po njegovom lokalu u središtu Karlovca zbog čega je zvao policiju no izgrednici su se razbježali prije intervencije Godač je također rekao kako je kad su ih pokušali smiriti je-dan od njih u jednom trenutku s uzdi-gnutom desnom rukom vikao raquoAjmo ustašelaquo a ostali se prijetili utjecajnim ocem jednoga od njih

SABA RH

u dva navrata raspravljali o odlasku na Blei-burg i oba puta zaključili da ne bi išli dok ne znamo koje su žrtve tamo pale Naši borci se ne žele klanjati ljudima koji su prouzročili krvoproliće kazala nam je predsjednica Saveza dr Vesna Čulinović Konstantinović Ona

je uvjerena da je moguće utvrditi tko je u Bleiburgu bio nevin a tko nije i tvrdi da su raquospremni pokloniti se nevinimalaquo

- Ako se to nikada ne utvrdi nikad nećemo ni otići bila je kategorična pre-dsjednica SABA

NE ŽELIMO SE KLANJATI ZLOČINCIMA

GLASANTIFAŠISTA 5

Marš solidarnosti

Marš je održan povodom Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

antisemitizma i isključivosti (9 stude-nog) i Međunarodnog dana tolerancije (16 studenog) Cilj prve manifestacije ovog tipa u Zagrebu bio je ostvariti ja-vno i političko iskazivanje solidarnosti svih osoba koje su izložene nasiljem omalovažavanjem predrasudama šovi-nizmom ili neprihvaćanjem

Organizatori ovog marša bili su članovi nekoliko udruga usmjerenih protiv bilo kakvog nasilja i predrasuda među kojima i Udruga mladih antifašista Zagreba

Okupljanje na Trgu kralja Tomislava započelo je oko 1130 sati a povorka Marša solidarnosti je točno u podne krenula sljedećim ulicama i trgovima Trg kralja Tomislava - Strossmayerov trg - Zrinjevac - Praška - Trg bana Jelačića - Jurišićeva - Trg hrvatskih velikana - Ulica Stjepana Račkog - Trg žrtava fašizma

Prosvjednici su uzvikivali parole protiv nasilja u Zagrebu raquoDolje fašizam dolje na-siljelaquo te nosili transparente raquoNo pasaranlaquo raquoStari imaš kunu treba mi za pancirkulaquo

Drugačiji Zagreb je mogućViše stotina građana uglavnom mladih ljudi sa zagrebačke alternativne scene i nekoliko boraca NOB-e sudje-

lovalo je 15 studenog na Maršu solidarnosti protiv nasilja nazvanom raquoDrugačiji Zagreb je mogućlaquo

Predstavljamo

Nakon reakcija na koncert Marka Perkovića Thompsona izjava Valtera Župana i Ratka Mačeka a posebice na nove pokušaje rehabilitacije ustaštva or-ganizirane su prve tribine Predavanjem o kapitulaciji fašističke Italije i prikazivanjem filma raquoPad Italijelaquo Lordana Zafranovića a nakon toga organiziranjem tribine o našim raquoŠpancimalaquo pokušali smo mladima prika-zati važne povijesne događaje o kojima se danas rijetko govori

Izvještavali smo kako o događajima u Hrvatskoj tako i u svijetu Od antifašističkih demonstracija preko pojava neofašizma pa sve do ubojstava antifašističkih aktivista

U veljači ove godine došlo je do pokušaja preimenovanja Trga maršala Tita Tada je udruga organizirala protuprosvjed jer se tamo nije radilo o prosvjedu protiv Tita već o namjeri da se diskreditira NOB i rehabilitiraju snage poražene u Drugom svjetskom ratu Kao što njemački neonacisti marširaju povodom bombardiranja Dresde-na a srbijanski neonacisti marširaju raquoza spas

Sve više članovaUdruga mladih antifašista grada Zagreba osnovana je 2001 godine ali je s izmijenjenim sastavom i novim

rukovodstvom ozbiljnije krenula s radom prije godinu i pol

Srbijelaquo tako i hrvatski neonacisti marširaju protiv raquozločinca Titalaquo

Nekoliko mjeseci nakon toga održan je anti-Bush prosvjed povodom posjeta američkog predsjednika Busha Hrvatskoj a protiv američke vanjske politike i ulaska Hrvatske u NATO savez

Nakon fašističkih ispada dijela publike na koncertu M P Thompsona udruga je zajedno sa Zajednicom Srba u Hrvatskoj i Margelovim institutom podnijela kaznenu prijavu protiv pjevača i više nepoznatih osoba

U pokušaju da osvijestimo građane Za-greba na sve veći broj fašističkih grafita u Zagrebu zbog lijepljenja plakata udruga je bila pozvana u policiju na razgovor Nakon što je policija djelo okarakterizirala kao raquoveličanje fašističkih simbolalaquo ipak je promijenila u raquonarušavanje komunalnog redalaquo nakon čega smo kažnjeni s najvišom novčanom kaznom za takve prekršaje

Udruga je dočekala jesen s novom web stranicom gdje se mogu naći zanimljivi tek-stovi slike i filmovi

Osim organiziranja prosvjeda članovi su sudjelovali na prosvjedu u Beogradu gdje je organiziran antifašistički prosvjed protiv neonacističkih organizacija raquoKrv i častlaquo i raquoNacionalni strojlaquo koje su htjele napraviti raquoMarš za jedinstvo Srbijelaquo

Također smo sudjelovali i na Pulskom Antifa-festu

Najnovija akcija je bila organiziranje prvog Marša solidarnosti pod motom raquoDrugačiji Zagreb je mogućlaquo

Nakon više raznih aktivnosti broj članova udruge se višestruko povećao pa je tako iz male grupe ljudi izraslo u organizaciju od više desetaka aktivnih članova

Naši kratkoročni ciljevi uključuju dijeljenje letaka u kojima apeliramo na građane da ne zatvaraju oči pred simbo-lima ustaškog režima kao i simbolima neonacizma Cilj nam je u sljedećoj go-dini organizirati Drugi marš solidarnosti i antifašistički koncert

Mario Šimunković predsjednik Udruge mladih antifašista Zagreba

raquoTko ne djeluje sudjelujelaquo raquoKapitalizam i država glavni izvor nasiljalaquo

Prvo zaustavljanje povorke je bilo na Zrinjevcu gdje je Marko Jurčić iz Zagreb Pridea istaknuo kako je raquoZagreb unazad nekoliko godina a posebice unazad neko-liko mjeseci posebno zatrovan nečovječnom mržnjom o čijim se uzrocima manje govori već se javnost zabavlja samo zbrajanjem mrtvih ili pretučenihlaquo a da su se vlasti odlučile pozabaviti ovim pojavama raquotek kada su zapucali po njihovom dvorištu napali njih ili njihovu djeculaquo

Kod bivše sinagoge u Praškoj 7 su-dionicima marša se obratio Salamon Jazbec ispred Margelovog instituta koji je podsjetio na vrijeme kada je srušena

sinagoga a Židovi odvođeni u logoreNa Trgu bana Jelačića Drago Pilsel

kršćanski teolog je rekao kako je u Zagrebu a i u Hrvatskoj nasilje raquonajčešće ekstrem-no desno orijentiranolaquo raquoRavnodušnost danas ravna je zločinu sutralaquo rekao je Pilsel pozvavši građane na Trgu bana Josip Jelačića da im se pridruže

Nakon Trga bana Jelačića marš je nastavio do Trga žrtva fašizma gdje su Vesna Teršelič i Zoran Pusić okupljene podsjetili na borbu koja se dugi niz godina vodila za vraćanja imena tom trgu a Ivan Fumić iz SABA RH skrenuo je pozornost na probleme korupcije kriminala lošeg stanja u zdravstvu i školstvu kao i na problem neoustaštva u Hrvatskoj Okuplje-nima je pročitano pismo Zore Dirnbach preživjelog sudionika Holokausta a član Udruge mladih antifašista Lujo Kunčević pročitao je pjesmu posvećenu svim žrtvama nasilja

Marš je podržalo oko pedesetak udru-ga i pojedinaca iz Hrvatske i susjednih zemalja

MŠ

GLASANTIFAŠISTA6

Gospić

Mislim da je Hrvatska dostigla stu-panj demokracije da možemo otvo-

reno govoriti o svim pitanjima koja su se možda u prošlosti stavljala pod tepih Ovo je snažna poruka Hrvatskoj iz Ličko-senjske županije Za nas ovdje ne postoje tabu-teme a nevina žrtva bez obzira tko je mora biti obilježena i moramo je se sjećati Moramo otvoreno govoriti o tim pitanjima a Ličko-senjska županija pa i cijela Hrvatska ne smiju biti previše opterećeni prošlošću poručio je ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović 30 listopada na Spomen-području Jadovno mjestu udaljenom svega stotinjak metara od Šaranove jame jedne od velebitskih jama u koje su pripadnici ustaškog režima

Moramo se sjećati nevinih žrtavaNa spomen-području Jado-

vno ministar zdravstva Darko Milinović i predstavnici Židovske zajednice u Hrvatskoj Slavko i Ivo Goldstein odali su počast žrtvama ustaškog terora

bacali one koji se nisu uklapali u njihov režim

Milinović je kako su izvjestili me-diji poručio da i kao ministar ali i kao osoba koja ima utjecaja na politički život u Ličko-senjskoj županiji želi pokazati da je upravo ova županija jedna od pre-dvodnica europske Hrvatske Ministar je poslao i snažnu poruku onima koji u medijima provlače tezu da Ličko-senjska županija zataškava ovakva područja i da ne želi sudjelovati u obnavljanju Spomen-područja

- U ovoj županiji ništa nije tabu-tema a o svemu se otvoreno razgovara ali ne možemo prihvatiti poruke da se Ličko-senjska županija i hrvatska Vlada boje govoriti o ovakvim temama naglasio je Milinović

S Milinovićem su bili predstavnici Židovske zajednice u Hrvatskoj Slavko i Ivo Goldstein koji su došli u Gospić na sastanak na inicijativu ministra zdra-vstva Nakon susreta u uredu gospićkog gradonačelnika Milana Kolića svi sudionici sastanka uključujući ličko-senjskog župana Milana Jurkovića i predstavnike srpskih općina ndash Udbine Donjeg Lapca i Vrhovina

obišli su velebitsko stratište Jadovno gdje su tijekom Drugog svjetskog rata stradali Srbi Židovi i Hrvati

Tom prilikom Milinović je najavio na-stavak uređenja i obilježavanja Spomen-područja Jadovno

Slavko Goldstein je istaknuo da je sastanak u Gospiću veliki korak prema prevladavanju trauma iz prošlosti te je u ime Židovske zajednice obećao pomoć u uređenju Spomen-područja Jadovno

ST

Veliki korak prema prevladavanju trauma iz prošlosti

Ni uz 67 godišnjicu partizanske akcije izbavljivanja ranjenog prvo-

borca Marijana Čavića spomen-ploča Većeslavu Holjevcu i njegovoj grupi neće biti vraćena na zgradu bolnice na Dubovcu jer se jednogodišnje raquovozanjelaquo karlovačkih antifašista od stra-ne nadležnih lokalnih organa i službi nastavlja i dalje

To spomen-obilježje iz NOB-e trebalo je uz nazočnost predsjednka Republike Stjepa-na Mesića prošle godine biti vraćeno na mjesto s kojeg je skinuto i razbijeno 1991 go-dine ali je samo dan prije svečanog čina postavljanje replike spriječeno uz izgovor da prethodno nisu pribavljene potrebne suglasnosti konzerva-tora odnosno da se ne zna tko je sada vlasnik zgrade bivše bolnice

Jedan od raquorazlogalaquo odbijanja suglasno-sti bila je i činjenica da je novoizrađena ploča dva i pol centimetra veća od

Karlovac raquoIGRAlaquo SE NASTAVLJALokalne vlasti i službe nikako da dozvole povratak spomen-ploče Većeslavu Holjevcu na zgradu bolnice na Dubovcu

nekadašnjeg originala ali su konzer-vatori antifašistima konačno ipak dali dozvolu jer da raquokoji cemtimetar više

nema vezelaquo Međutim vlasnici zgrade ponovno su odbili dati suglasnost iako je pitanja vlasništva riješeno

Objašnjenje ravnateljice Doma zdravlja

ovaj je puta bilo kako raquone postoji stručno mišljenje nadležnih službilaquo

I tako - replika ploče još nije posta-vljena

Karlovački antifašisti razočarani su očito namjer-nim odugovlačenjem izdavanja suglasnosti i skandaloznim opstruiranjem njihove ini-cijative jer se zapravo radi o neprimjerenom odnosu lo-kalnih vlasti i službi prema antifašističkim obilježjima i obavezama iz saborske Dek-laracije o antifašizmu

Da su u ovoj raquoigrilaquo u pitanju i politički motivi protivljenja po-vratku spomen-ploče na mjesto gdje je nekad stajala valja po-dsjetiti da je u međuvremenu u cijelu zavrzlamu raquoušetalalaquo i jedna karlovačka braniteljska

udruga koja na istu zgradu nekadašnje bolnice paralelno želi postaviti svoju ploču ali u spomen - ustašama

KZ

GLASANTIFAŠISTA 7

Prije 65 godina (26 listopada 1943) formirana je I čehoslovačka brigada raquoJan

Žižka z Trocnovalaquo Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske najveća antifašistička jedinica nacionalnih manjina u okupira-noj Europi Tim je povodom upriličena svečana akademija u Češkom narodnom domu Daruvar a brojne delegacije položile su vijence u Bučju na mjestu formiranja brigade na grobu narodnog heroja Jozefa Ružičke u Končanici i u parku Vladimir Nazor u Daruvaru kod spomenika palim borcima NOB-e

Skup su pozdravili Zdravko Drašner predsjednik UABA Daruvar Dalibor Rohlik zamjenik gradonačelnika Daruvara mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH Nikola Mak predsjednik Savjeta za nacio-nalne manjine Republike Hrvatske i Petr Štjepanek savjetnik u Veleposlanstvu Češke Republike u RH Svečanosti su među inim prisustvovali Josip Skupnjak i Azur Sejdić potpredsjednici SABA RH Milan Ivančević predsjednik ZUABA Bjelovarsko-bilogor-ske županije Leonora Janota predsjednica Saveza Čeha RH Vendela Varga predsjednik Gradskog vijeća Daruvara Vinko Šunjara Vladimir Jurak i Tito Grah članovi Predsjedništva SABA RH Adam Dupalo predsjed-nik IO Sekcije 1 korpusa preživjeli borci brigade pred-stavnici 6 i 10 korpusa dele-gacije antifašističkih boraca i antifašista iz Bjelovara Čazme Garešnice Varaždina Zagreba Ludbrega i Daruvara Policijske stanice Daruvar ali i mladi ndash poklonici antifašizma

Od bataljona do brigadeO ulozi značaju i borbenom putu briga-

de govorio je prof dr Vjenceslav Herout koji je uz ostalo istaknuo da u Drugom svjetskom ratu Česi i Slovaci nisu mogli prihvatiti nasilje kao jezik mržnje Stoga su zajedno s ostalim narodima na ovom području ustali u borbu protiv progona i nacionalističke mržnje To je vrijeme slav-nih pobjeda antifašističke koalicije kojoj je

Daruvar

U ZAJEDNIČKOM STROJUSvečana akademija u po-

vodu 65 obljetnice formi-ranja I čehoslovačke brigade Narodnooslobodilačke vojske raquoJan Žižka z Trocnovalaquo

pripadala i brigada raquoJan Žižka z Trocnovalaquo sastavljena od Čeha i Slovaka ali i Hrvata i Srba iz ovog kraja i Ukrajinaca iz okolice Novske Sve to pokazuje da je u temelje antifašističke borbe bila ugrađena ideja nacionalne ravnopravnosti

Primarna namjena čehoslovačke oružane jedinice (kao uostalom i mađarske i njemačke koje se također osnivaju) bila je da u prvo vrijeme politički djeluje u kraje-vima gdje žive Česi i Slovaci da djeluje u pravcu njihova što masovnijeg uključivanja u NOP tako i u NOV Po završetku neprija-teljske ofenzive na Slavoniju a po naređenju Štaba 3 operativne zone 3 svibnja 1943 godine na zapadnim obroncima Psunja u malom selu Cikote formiran je Čehoslovački bataljon raquoJan Žižka z Trocnovalaquo koji je dobio to ime po legendarnom češkom ju-naku i vojskovođi što se uspješno borio i rukovodio Husitskom vojskom u ratovima u XV stoljeću U bataljonu se govorilo i pisalo na češkom jeziku a uz petokraku zvijezdu kod svih amblema nosila se na-cionalna zastava Već u listopadu 1943 godine Čehoslovački bataljon udvostručio

je broj boraca i tako su sazreli uvjeti za formiranje brigade

Formiranje jedinice obavljeno je 26 listopada 1943 godine svega na nekoliko stotina metara od Bučja odakle je novo-formirana brigada krenula na zadatke zajedno s ostalim slavonskim jedinicama U sastav brigade ušao je 1 čehoslovački udarni bataljon 1 posavski udarni bataljon i dijelovi 12 udarne brigade te Zapadne grupe odreda i Istočne grupe odreda Ko-mandant Milan Joka politički komesar Josip Vojaček zamjenik komandanta Jan Jasmin načelnik štaba Antun Doležal in-formativni oficir Jozef Hanzl Čehoslovačka brigada raquoJan Žižkalaquo ušla je u sastav 12 divizije 6 korpusa

Brigada je borbeno djelovala uglavnom u Slavoniji i Podravini Do sredine prosin-ca vršila je diverzije na željezničkoj pruzi Virovitica-Našice sudjelovala u napadu na Đakovo 14 prosinca i u oslobođenju Gorjana 17 prosinca U siječnju i veljači 1944 godine izvršila je pokret u Baniju i natrag i vodila borbe s njemačkim ustaškim i domobranskim snagama U lipnju briga-da se vratila u sastav 12 divizije i vodila borbe između Osijeka i Podravske Slatine a u srpnju u Požeškoj kotlini osiguravala žetvu i prebacivanje žita iz Slavonije u Ba-niju U kolovozu je u Daruvarskoj kotli-ni sudjelovala u borbama za oslobođenje Badljevine i Grubišnog Polja i zauzela Končanicu Krajem studenoga formirala je treći bataljon (imala je tri bataljona četu za vezu bolnički vod i komoru s ukupno 1151 boraca)

Odličja za zaslugeOd siječnja do ožujka 1945 godine

brigada je izvela niz manjih akcija oko Dilja i Papuka i napadala na veći broj ne-

prijateljskih uporišta u travnju razbila njemačku kolonu kod Stare Subocke i vodila jake borbe osiguravajući napad 12 divizije na Vetovo Briga-da raquoJan Žižkalaquo rasformirana je 23 travnja 1945 godine a njeno ljudstvo popunilo je jedinice 12 divizije Za zasluge u NOB-u brigada je odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem i Ordenom zasluga za narod sa zlatnim vijencem Česi i Slovaci ndash borci brigade dobili su priznanje i od čehoslovačke Vlade u emigraciji (21 rujna 1944 godine) jer su oni boreći se za slobodu i protiv fašizma

istovremeno vodili borbu i za oslobođenje svoje stare domovine

Kada su 1991 godine prve granate počele padati po Daruvaru Prekoprakri Ivanovu selu i ostalim hrvatskim naseljima Česi i Slovaci su gotovo iz istih razloga kao i 1941 godine organizirali obranu svojih domova Pokazali su i dokazali daleko od svoje matične domovine da dijele sudbinu svih hrvatskih građana

Svečanost je nastavljena druženjem sudionika te kulturno-umjetničkim pro-gramom u izvedbi KUD-a Češke besede raquoHolubičkalaquo iz Daruvara i puhačkog orkestra Češke besede iz Končanice te prigodnim recitalom Gimnazije iz Daruvara

B M

GLASANTIFAŠISTA8

Zadar

Svečanim skupom članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Za-

darske županije obilježila su 65 obljetnicu osnutka Zadarskog partizanskog odreda Kao jedan od najvažnijih uspjeha odre-da istaknuto je oslobođenje Ražanca te slobođenje Zadra 31 listopada 1944 godine kada su Zadrani s oduševljenjem dočekali osloboditelje

Bilo je to oslobođenje a ne okupacija kako se nedavno moglo čuti od pojedinaca kazao je član Predsjedništva antifašističke

OD RAŽANCA DO OSLOBOĐENJAZadarski partizanski odred borio se časno i na to grad može i treba biti ponosan poručeno s obilježavanja

65 obljetnice odreda

Župan odbio pokroviteljstvoNaša je želja bila da se obilje-

žavanje obljetnice osnutka Zadarskog partizanskog odreda održi pod po-kroviteljstvum župana Stipe Zrilića ili pod pokroviteljstvom Skupštine Zadarske župapije Zato smo se 3 rujna pismom obratili županu s mol-bom da primi našu delegaciju Budući da nismo dobili odgovor ponovo smo mu se obratih pismom 23 rujna i u tom pismu iznijeli konkretan prijedlog po pitanju pokroviteljstva Zadarske županije Tražili smo i fi-nancijsku pomoć i zamolili da nam se što prije odgovori Odgovor smo dobili 7 listopada kada nam je tajnica putem telefona dala na znanje da župan ne prihvaća pokroviteljstvo i da ne možemo očekivati financijsku pomoć kazao je otvarajući skup Jakov Jukić predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije

udruge Nikola Bu-dija ističući da je odred Zadru donio ne samo slobodu nego i priključenje matici domovini

Podsjetio je da je Pavelić suočen s ofenzivom Osmog dal-matinskog korpusa u Dalmaciji uspio skupiti svega desetak tisuća ljudi dok je Titovoj pobjedničkog armiji Dalmacija dala oko sto tisuća boraca

Tko bi danas mo-gao zamisliti Hrvatsku bez Jadrana bez Dalmacije i bez našeg voljenog Zadra A tako bi bilo po Pavelićevoj izdajničkoj po-litici i to je povijesna istina koju nažalost neki još i danas ne prihvaćaju - zapitao je Budija izraživši nezadovoljstvo antifašista što sada Zadarski partizanski odred nije

Kroz Zadarski partizanski odred prošlo je oko tisuću petsto boraca Osnovan je u Ražancu 15 listopada 1943 godine Ratni put bio mu je vezan uglavnom za šire područje zadarskog zaleđa te uz jedinicu Plavi Jadran koja je u trenutku ulaska u Ražanac brojila oko 600 dobrovoljaca Reorga-nizirana je u dva odreda pri čemu je 100 boraca ostalo u Plavom Jadranu 200 je formiralo Zadarski partizan-ski odred a preostalih 300 popunilo redove Šeste ličke divizije

Odred je imao i treći bataljun sa-stavljen je talijanskih boraca koji su

prešli na stranu partizana i priključili se Plavom Jadranu Taj je bataljun samo četiri dana djelovao u sklopu Zadarskog partizanskog odreda jer su ga 19 listopada uništili Nijemci na Kožinu kada su izvršili ofenzivu i uništili njihove položaje a zaroblje-nike strijeljali

Ratni put odreda uključivao je i djelovanje izvan šireg zadarskog područja Rasformiran je dvadese-tak dana nakon oslobođenja Zadra a njegovi pripadnici pridružili se 19 diviziji s kojom ih je čekala bitka za oslobođenje Knina

nažalost ničim obilježen u Gradu Zadru Postojala je ulica ali je njeno ime ukinuto Nada se da će ipak prevladati razum jer se Zadarski partizanski odred borio časno i na to grad Zadar može i treba bi ti ponosan poručili su zadarski antifašisti

ZL

Uspomen na obljetnicu pogibije Vla-dimira Gortana kojeg su fašističke

vlasti strijeljale 17 listopada 1929 godine u današnjoj Gortanovoj uvali kraj Pule predstavnici pazinske Udruge antifašističkih boraca Grada Pazina i Mjesnog odbora Beram u nazočnosti članova Gortanove obitelji i mještana položili su vijenac na spomenik u Podbermu Prigodnom kome-moracijom podsjetili su na jednu od prvih Polaganje vijenca kod spomenikanu

Vijenci za Gortanaoružanih antifašističkih akcija u nekoj od nacifašističkih zemalja tadašnje Evrope

Predsjednik pazinskog UAB-a Miljenko Benčić govorio je o antifašističkoj tajnoj organizaciji Borba čiji je ogranak posre-dstvom Slavka Zlatića krajem 1920-ih godina osnovan i u Bermu a činili su ga uz Vladimira Gortana još Živko Gortan Vik-tor Baćac te Dušan i Vjekoslav Ladavac GI

Podberam

GLASANTIFAŠISTA 9

Kučibreg

Tradicionalnim narodnim zborom u Kučibregu obilježena je 64 godišnjica

bitke koju su na tom području na grani-ci Hrvatske i Slovenije 3 i 4 studenoga 1944 godine protiv znatno nadmoćnijih njemačkih i talijanskih fašističkih snaga zajednički vodile partizanske jedinice II brigade 43 istarske divizije talijanski partizani iz bataljona raquoAlma Vivodalaquo i jedinice slovenskih partizana koparskog područja

Memorijalni skup je počeo intoniranjem hrvatske himne i istarske svečane pjesme nakon čega su brojne delegacije iz Hr-vatske Slovenije i Italije položile vijence na spomenik koji je u znak sjećanja na slavnu bitku 1959 godine podigao narod Bujštine i Koparštine Vijenci su položeni i na groblju u susjednom slovenskom mjestu Hrvoji gdje se nalazi zajednička grobnica stotinjak poginulih partizana

Na svečanosti u Kučibregu bili su broj-ni antifašistiti među kojima i nekoliko sudionika tih događajia te predstavni-ci više općina i gradova iz susjedne tri države Pozdravila ih je u ime domaćina gradonačelnica Buja Lorella Limoncini Tuth istakavši trajne vrijednosti antifašizma i poruku da se nikad ne zaboravi junaštvo sudionika kučibregske bitke

Pozdravne riječi izrekli su i Tomaž Gantar u ime građana Pirana i predsta-vnik Muggie Roberto Birsa založivši se za suživot uvažavanje toleranciju i suradnju

Odajući počast poginulim borcima kod Kučibrega predsjednica SABA RH dr sc Vesna Čulinović Konstantinović poručila je da ova tromeđa postane simbol zajedništva naših naroda koji su se zaje-dno borili za slobodu i ovdje stoljećima zajednički živjeli

Stoga ove granice ne mogu biti zid razdvajanja rekla je predsjednica SABA RH i pozvala politička rukovodstva da u interesu mira i dobrobiti zajedničkog života na dostojan način riješe otvorena pitanja

Govor je zaključila apelom da zajedno s drugim naprednim državama Europe i Svijeta izgradimo civilizirano i humano društvo u kojem više neće biti ni Jasenovca ni Jadovna ni Kampora ni Gonarsa ni fojbi niti optuživanja antifašista za pokolje

koje su izvršili nacifašistički neprijatelji naših naroda

Istarski župan Ivan Jakovčić rekao je da je Kučibreg jedan od najvažnijih sim-bola Istre ali i čovječanstva uz poruku da antifašizam nema alternative

SIMBOL ZAJEDNIŠTVA A NE ZID RAZDVAJANJA

Sudionicima narodnog zbora obratio se i istarski župan Ivan Jakovčić

Tradicionalnim narodnim zborom obilježena 64 godišnjica poznate bitke hrvatskih sloven-skih i talijanskih partizana protiv nacifašističkih okupatora

Skup u Kučibregu koji su organizira-li UABA Bujštine u suradnji sa srodnim udrugama iz Slovenije i Italije završio je bogatim kulturno-umjetničkim programom i nastupom glazbenih sastava i učenika osnovnih škola A Z

Unašem Ustavu stoji da se Hr-

vatska država temelji na ZAVNOH-ovskim osnovama Međutim dosta je indicija da se stvari ne rješavaju po tim principima Čekamo da se ostvare riječi koje je nedavno izrekao hrva-tski premijer dr sc Ivo Sanader o afirmiranju antifašističkih temelja moderne IHrvatske

Dok se to kod nas ne odrazi na jednaka prava antifašističkih boraca i brani-telja iz Domovinskog rata dok se ne spriječi isticanje ustaških simbola i razne neofašističke manifestacije dok se ne spriječi rušenje i ne obno-ve spomenici žrtvama fašizma dotle

Dr sc Vesna Čulinović Konstantinović

ČEKAMO DA SANADER ISPUNI OBEĆANJA

neće biti pravde na našim prostorima To stanje daje nade revanšistima da pokušaju izliječiti komplekse gubitnika i uspostaviti proustaško-neofašističke odnose - upozorila je predsjednica SABA RH

GLASANTIFAŠISTA10

Dubrovnik

Dan oslobođenja Splita 26 listopada tradicionalno je obilježen polaganjem

vijenaca na Pjaci ispred spomen-ploče partizanskim osloboditeljima grada Uz predstavnike Udruge antifašističkih boraca i antifašista tom činu prisustvovao je i splitski gradonačelnik Ivan Kuret prvi HDZ-ov gradonačelnik koji je na ovaj način odao počast palim partizanima

U javnom priopćenju uoči godišnjice koje je potpisao predsjednik splitskog UABA Ante Adorić podsjeća se da su toga dana 1944 godine jedinice Osmog dalmatin-skog korpusa ušle u grad nakon što su se njemačko-ustaške postrojbe povukle prema Trogiru

Za tri godine i sedam mjeseci okupacije

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja Dubrovnika i

južne Dalmacije od fašističke oku-pacije u Drugom svjetskom ratu dubrovačka Udruga antifašističkih boraca i antifašista organizirala je ko-memoraciju pred tvrđavom Lovrijenac gdje je bacanjem lovorova vijenca u more odana počast poginulim borci-

Predvođeni predsjednicom dr sc Ve-snom Čulinović Konstantinović

predstavnici Saveza antifašističkih bo-raca i antifašista Republike Hrvatske na zagrebačkom su Mirogoju u povodu Dana mrtvih polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali počast poginulim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora iz Drugog svjetskog rata kao i braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

Osim kod Grobnice narodnih heroja spomenika Zida boli i Središnjeg križa za poginule u Domovinskom ratu vijenci su položeni i na grobove istaknutih antifašista

SKUPO PLAĆENA SLOBODAUz godišnjicu oslobođenja prvi put i HDZ-ov gradonačelnik odao počast poginulim partizanima

Splita s tadašnjih 40 tisuća stanovnika čak je 18 tisuća sudjelovalo u NOP-u 1500 ih je poginulo u borbama kroz gradske zatvore prošlo 15 tisuća rodoljuba 266

civila je poginulo 500 žrtava su odnijela bombardiranja a još 500 osoba je podleglo gladi i bolestima

Nekoliko dana prije oslobođenja grupa ubačenih partizana iz Mosorskog odre-da u suradnji s nekolicinom odmetnutih domobrana i ustaša uspjela je spriječiti pripremljena miniranja većeg broja gra-dskih objekata od strane njemačkih trupa u povlačenju

Splitska udruga i ovaj je puta protestirala što se 26 listopada više ne slavi kao Dan grada te najavila polaganje vijenaca i na Narodnom trgu Kosturnici na groblju Lo-vrincu i Spomenik žrtvama fašizma ispred zgrade Županije

SD

Split

Dan mrtvih

Bacanjem vijenca u more odana počast poginulim borcima NOR-a i braniteljima iz Domovinskog rata

ma NOR-a i žrtvama fašizma poseb-no robijašima i logorašima fašističkih logora te poginulim braniteljima iz Domovinskog rata

O sudjelovanju Dubrovčana u NOB-i i oslobođenju grada prigodno je govorio član Predsjedništva udruge Pero Lasić

Održana je i tribina udruge na

kojoj je predstavljena knjiga raquoEtiolo-gija fašizmalaquo autora prof dr sc Josipa Deželjina koju su izdale antifašističke udruge Rijeke i Primorsko-goranske županije O knjizi su uz autora go-vorili dr sc Vidoje Vujić koji je i župan Primorsko-goranske županije te domaćin dr sc Antun Gavranić

GG

OBILJEŽENA 64 GODIŠNJICA SLOBODE

Počast borcima i braniteljimaPredstavnici antifašističkih udruga obišli su grobove i spomen-obilježja poginulim sudionicima i civilnim žrtvama

iz NOR-a i Domovinskog rata

i državnika dr Ivana Ribara Vladimira Nazora i dr Vladimira Bakarića te na partizanskom groblju i groblju stradale kozaračke djece

Spomen-groblja i druga obilježja po-gimulim borcima obišli su predstavnici antifašističkih udruga i u drugim mjestima Hrvatske

U znak sjećanja na žrtve ustaškog logora u Jasenovcu delegacija ZUABA Sisačko-moslavačke županije požila je vijence kod spomenika raquoKameni cvijetlaquo Članovi antifašističkih udruga s područja Krapinsko-zagorske županije odali su počast Josipu Brozu Titu kod spomenika ispred

njegove rodne kuće u Kumrovcu dok su antifašisti komemorirali kod spomenika žrtvama fašističkog terora na Dotršćini i još desetak spomen-obilježja poginulim borcim i stradalnicima na širem gradskom području

Prigodne komemoracije antifašističkih udruga održane su i na dubrovačkom gro-blju Boninovo na više mjesta u Rijeci Rovinju Osujeku Zadru Splitu Umagu na Krku šibenskom području i drugim lokacijama U više mjesta antifašistima su se pridružili i predstavnici lokalnih vlasti i branitelji iz Domovinskog rata

AZ

Polaganje vijenaca na spomen-ploču poginulim osloboditeljima

GLASANTIFAŠISTA 11

Žumberak

Narod Žumberka smatrao je 13 prole-tersku svojom brigadom popunjavao

svojim borcima hranio i snabdijevao pomagao u stvaranju što povoljnijih uvje-ta za izvođenje njenih borbenih akcija ndash rečeno je među ostalim u kazivanju govornika na komemorati-vnim svečanostima u Gor-njem Sjeničaku Budinjaku Sošicama i Radatoviću U po-vodu 66 obljetnice formiranja 13 proleterske brigade raquoRade Končarlaquo na svojevrsnim sa-tovima povijesti evocirana su sjećanja položeni vijenci na spomen obilježja i odata počast poginulim borcima

Trinaesta udarna prole-terska brigada raquoRade Končarlaquo je djelujući na prostoru Žumberka i Pokuplja stva-rala uvjete za široki raz-mah ustanka i formiranja novih krupnih jedinica Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske ndash istaknuto je u izlaganjima Rade Bulata ratnog komandanta brigade i na-rodnog heroja Josipa Skupnjaka potpre-dsjednika SABA RH Milana Gajskog i Gabre Bogdanovića ratnih pripadnika brigade te Franje Cvrtile sudionika borbi na Žumberku iz 16 slavonske omladinske brigade raquoJoža Vlahovićlaquo

Brojni uzvaniciPreživjeli borci i poklonici antifašizma

iz Zagreba Karlovca Metlike Ozlja Samo-bora Jastrebarskog i Duge Rese Renata Brunskole županica Metlike Biserka Vranić gradonačelnica Ozlja zastupnica u Saboru i član Predsjedništva SABA RH Petar Raić tajnik SABA RH i Zvjezdana Lazar tajnica Sekcije 13 proleterske brigade Među uzvanicima zamijetili smo Martina Jendrašica predsjednika Saveza udruga antifašista Karlovačke županije Ivana Tusića predsjednika UABA Ozlja Vla-dimira Juraka Vinka Šunjaru i Vedrana Žuvelu članove Predsjedništva SABA RH Adama Dupala predsjednika i Branka Božića tajnika Sekcije 1 korpusa Marka Blaževića potpredsjednika Sekcije 13 proleterske brigade Ljubana Miljkovića tajnika Sekcije 8 kordunaške divizije iz Odbora združenih borcev Slovenije Antuna

Preživjeli borci i pokloni-ci antifašizma dvodnevnim su-sretom obilježili 66 obljetnicu formiranja 13 proleterske bri-gade raquoRade Končarlaquo

Župančič Iliju Strahinića predsjednika Mjesnog odbora Radatovići i Stjepana Kokota Štefa najstarijeg borca brigade (96 godina) U kulturno-umjetničkom programu nastupio je KUD raquoMatice umi-rovljenikalaquo iz Susedgrada pod ravnanjem Danice Jantoljak interpretirajući nekoliko partizanskih pjesama

Trinaesta brigada raquoJosip Krašlaquo formira-na je 7 studenog 1942 godine u Gornjem Sjeničaku od 1 proleterskog bataljona Hrva-tske i Žumberačko-pokupskog NOP odreda

U Žumberku je brigada zbog uspjeha posti-gnutim u borbama 11 prosinca 1942 godine preimenovana i proglašena 13 udarnom proleterskom brigadom raquoRade Končarlaquo

Zajedničke akcijeUdruženim borbenim akcijama hrva-

tskih i slovenskih partizana u Žumberku i Beloj krajini od siječnja do svibnja 1943 godine onemogućeno je talijanskim divi-zijama raquoIsonzolaquo i raquoLombardialaquo da sudjeluju u četvrtoj i petoj neprijateljskoj ofenzivi protiv glavnih snaga Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Pod rukovo-dstvom zajedničkog Operativnog štaba II operativne zone 13 proleterska i 4 kordunaška brigada zajedno sa slovenskim brigadama raquoTone Tomšičlaquo raquoMatija Gubeclaquo i raquoIvan Cankarlaquo napadale su neprijateljske posade na komunikaciji Zagreb-Karlovac-Novo Mesto i rušile prugu vrlo važnu za opskrbu neprijateljske vojske angažirane u IV i V neprijateljskoj ofenzivi

Trinaesta proleterska brigada zajedno s tri slovenske brigade razbila je u veljači i ožujku jako belogardističko uporište u samostanu u Pleterju napala ustaše u Stojdragi i Talijane u Metliki a u travnju 1943 godine zajedno s Primorsko-goranskim NOP odredom i slovenskim partizanima

borila se protiv talijanskih i belogardističkih snaga u dolini Mirne oko Mokronoga Št Ruperta i Žalostne gore u Sloveniji U to vrijeme oslobođeno područje obuhvaćalo je gotovo cijeli Žumberak i veći dio Pokuplja i bilo povezana sa slobodnim područjima u Sloveniji i na Kordunu Između 28 i 29 svibnja nakon povratka iz Slovenije 13 proleterska brigada uništila je domo-bransku jedriličarsku školu u Sv Nedelji a zatim se prebacila u Pokuplje gdje je sa Žumberačko-pokupskim NOP odredom

razbila neprijateljska uporišta u Peščenici Odri i Brezovici i porušila prugu Zagreb-Sisak U lipnju 1943 godine kada su Talijani i ustaše ponovno započeli ofenzivu u Žumberku 13 proleterska brigada vra-tila se usiljenim maršem u Žumberak u desetodnev-nim teškim borbama otjerala neprijatelja s oslobođenog područja i time spasila ljetinu od neprijateljske pljačke U toku srpnja razoružala je jaku domobransko-žandarmerijsku posadu u Lekeniku kod Du-braneca razbila više stotina Nijemaca U kolovozu brigada je napala i zarobila neprija-

teljske posade u selima Remetincu i Buzinu i zatim prenijela operacije u Turopolje i Pokuplje gdje je zajedno s novoformira-nim Turopoljsko-posavskim NOP odredom izbacila ustaše iz Donje Kupčine Krajem kolovoza brigada se vratila na Žumberak gdje je likvidirala ustaška uporišta Gornju Vas i Novo Selo

Dug ratni putPočetkom studenoga 1943 godine

13 proleterska brigada ušla je u sastav 1 proleterske divizije Sudjelovala je u banjalučkoj drvarskoj i beogradskoj operaciji i na Srijemskom frontu Nakon proboja Srijemskog fronta u rajonu Bapske brigada sudjeluje i u gonjenju neprijatelja na pravcu Vukovar-Đakovo-Pleternica-Nova Gradiška-Čazma-Zagreb gdje završava svoj borbeni put U 13 proleterskoj brigadi borilo se oko 9000 boraca od toga svaki četvrti dao je život za slobodu i ostao na njenom 17500 kilometara dugom ratnom putu U redovima brigade borilo se preko 400 žena Iz svojih redova iznjedrila je 17 generala i 15 narodnih heroja Brigada je primila najveća priznanja za ratne zasluge i nosila slavno ime ndash proleterska te ime Josipa Kraša a kasnije Rade Končara

B M

OSLONAC U NARODU

GLASANTIFAŠISTA12

Znanstveni skup

Znanstveno vijeće Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske organiziralo je

21 i 22 studenog u Zagrebu raspravu u povodu 60 godišnjice Titovog povijesnog raquoNElaquo Staljinu

Otvarajući taj skup pod nazivom raquo1948 ndash povijesni razlaz sa staljinskim totalitarizmomlaquo predsjednik Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske dr sc Tomislav Badovinac je podsjetio da ta izazovna tema ni nakon 60 godina nije dovoljno istražena iako je bila uzrokom mnogih događanja koja su uticala na tokove razvoja u Jugoslaviji i u svjetskim razmjerima

raquoNa hegemonistički Staljinov velikodržavni pritisak s namjerom da likvidira samostalan put Jugoslavije kao države 1948 godine Tito je izrekao povijesno NE Staljinu

raquoNajteža ljudska di-lema sukoba sa SSSR-om u Jugoslaviji bila je dile-ma za koga se opredije-liti ndash za Tita ili Staljinalaquo rekao je dr Badovinac i zaključio raquoStaljinu je tre-bao zadovoljavajući povod da oružanom interven-cijom slomi Tita i podčini Jugoslaviju U takvoj izvanrednoj situaciji logika golog samoodržanja nalagala je neophodnost izoliranja Staljinovih pristaša ali i dopuštala da se među njima nađu i brojni nedužni i dezorijentirani ljudi Nikakva politička nužnost ne može međutim oporavdati brutalnu represiju prema njima naročito na Golom otoku jer se borba sa staljinizmom ne može uspješno voditi staljinističkilaquo

U izlaganju na temu raquoTito i NOB na-suprot Staljinovoj politici (1941-1945)laquo dr Badovinac je navođenjem brojnih izvora upozorio da od početka ustanka raquoočito stavovi Tita i Kominterne odnosno So-vjetske vlade nisu bili sukladni Takav sovjetski stav bio je konstantan i nije se mijenjao sve do potkraj Drugog svjetskog rata Staljin je bio nepovjerljiv prema re-voluciji koju organiziraju sami narodi u ovom slučaju Jugoslavije mimo njegove kontrole i mimo njegovih zamislilaquo

Gost iz Crne Gore akademik Rado-van Radonjić govorio je o temi raquoIdejni argumenti i strategija obrane KPJ nasu-prot sadržaju ideoloških optužbi u Re-

Rasprava o Titovom povijesnom NE Staljinu

ODBAČEN STALJINSKI TOTALITARIZAMzoluciji IB-a o stanju u KPJ i izgradnji socijalizma u Jugoslavijilaquo On je ocijenio da je sukob Staljina i Tita najmanje bio ideološki i teorijski Staljinu je smetalo što se pojavio netko tko nije pristajao slušati njegov diktat

To se kako je rekao akademik Radonjić pretvorilo u sukob Davida i Golijata u kojem nitko Titovoj strani nije davao bilo kakvu šansu Rezolucija Informbiroa je bila program i sredstvo borbe protiv KPJ i Tita i direktna prijetnja ratom

Tito je međutim smatrao da može razgovarati ravnopravno i sa SSSR-om i sa Zapadom i u tome je uspio Njegovo NE Staljinu je označilo početak erozije birokratskog socijalizma i monizma u radničkom pokretu naglasio je Radonjić i zaključio da je ideja pravde slobode i jednakosti raquospona velike lsquo48 i modernog svijetalaquo

Publicist iz Zagreba partizanski prvo-borac Zvonko Ivanković Vonta izlagao je o raquoZbiljskim dimenzijama napada na Jugoslavijulaquo navodeći na početku da je sam istupio iz partije 1949 godine i da se od tada više nije vraćao u članstvo

On je posebno upozorio da je pogrešno vlast Komunističke partije nazivati raquoko-munizmomlaquo kako se to često čini To nije komunizam kao što ni vlast demokršćanske partije nije raquokršćanstvolaquo Komunizma nika-da i nigdje nije bilo postojali su socijalistički pokušaji različiti od zemlje do zemlje Kod nas je bio samoupravno socijalizam

Kada su 1948 godine SFRJ i SSSR bili na rubu rata to su bile dvije različite državne politike - Titova je na sreću spasila i vitalne

hrvatske interese rekao je Ivanković-Vonta dodajući da smo pobjedom NOB-e dobili svoju domovinu Hrvatsku

Dr sc Pavao Ravlić inače jedan od bivših zatvorenika na Golom otoku je po-dsjetio da se dugo vremena istina o Golom otoku nije znala jer je to kako je rekao bila tabu tema On je naveo da je imenom i prezimenom do sada evidentirano oko 11000 zatvorenika koji su proveli na Go-lom otoku a da ih je umrlo i raquoumrlolaquo oko 300 Te brojke se se ne odnose samo na

Goli otok nego na sustav pod tim nazivom u kojem je bilo više zatvora među kojima i Bileća

Meni je napad Inform-biroa bio za svaku osudu ali sam svejedno bio kriv kaže dr Ravlić On smatra da se Jugoslavija staljinizmu oduprla staljinističkim me-todama ali raquou datim uvje-timalaquo Na kraju je rekao da u ocjeni svega treba imati raquošto manje osobnog a što više istinelaquo

Dr sc Lino Veljak je govorio o temi raquoMarx državni socijalizam i so-cijalistička alternativalaquo i pri tome istaknuo da je državno partijska diktatura

u SSSR-u bila degenerativno izobličenje Marksove ideje I otpor Rezoluciji Inform-biroa je bio u tom kontekstu odbacivanja dogmatskog staljinističkog tipa socijalizma podvlači dr Veljak

Dr sc Tvrtsko Jakovina je govoreći o raquoMeđunarodnom položaju Jugoslavije nakon Informbiroa 1948 godinelaquo istak-nuto da je to bila jedna od najvažnijih godina u povijesti čovječanstva Jedna mala zemlja je postala značajan faktor u međunarodnim odnosima rekao je dr Jakovina

Dr sc Dragomir Vojnić je govorio o raquoZnačaju i posljedicama jugoslavenske pobjede nad Staljinom i implikacijama na razvoj destaljinizacije izvan Jugosla-vijelaquo Dr sc Dragutin Lalović o raquoPro-gramu SKJ (1958) kao projektu ljudske emancipacijelaquo Dr sc Dag Strpić o temi raquoEmancipacija i represija Skica kontro-verzne modernizacije politike privrede i društva Jugoslavije u svjetlu 1948laquo i Dr sc Rade Kalanj o raquoKulturi u razgradnji staljinskog dogmatizmalaquo

S Tomašević

GLASANTIFAŠISTA 13

Pred prepunom dvoranom Tribine grada Zagreba predstavljen je zbornik raquoTitovo

doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo u izdanju Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske (prikaz knjige objavili smo u 57 broju raquoGlasalaquo) Dr sc Dragomir Vojnić profesor govorio je o političko-ekonomskom razvoju Hrvatske s naglaskom na samou-pravljanju a akademik Adolf Dragičević u svom izlaganju potencirao je kapitalna ostvarenja Josipa Broza Tita Urednik dr sc Tomislav Badovinac akcentirao je među ostalim one političke podudarnosti koje su bile karakteristične za period koji opisuje ovaj zbornik s osvrtom na 1941 1991 godinu i aktualne su do danas

- Izvršna vlast se deklarativno izjašnjava za antifašizam nažalost nedovoljno odlučno i neefikasno Tek je ove godine prvi puta reagirala ali samo verbalno osuđujući manifestacije ustaštva na stadionima Nedavna javna demonstracija mladeži HDZ-a ustašoidnim ponašanjem izazvala je sukob u karlovačkom kafiću Da li će i u ovom slučaju ostati na verbalnoj osudi njih i njihovih mentora ndash zapitao se dr sc Tomislav Badovinac

Badovinac je također kazao kako slušajući retoriku ekstremnih nacionali-sta koji su držali vlast čovjek je morao pomisliti da se vrijeme vratilo 50 godina unazad u 1941 godinu Razvoj Socijalističke Republike Hrvatske prikazivan je na najpo-grdnije načine upotrebljavane su nesuvisle riječi iz kojih je isijavala mržnja a sve je obavijeno nazivom ndashmrak Najznačajnije su dvije objede hrvatskih nacionalista prvo da su progonjeni Hrvati ndash samo zato što su Hrvati te da je izrabljivana Hrvatska putem preusmjeravanja dijela hrvatkog dohotka

OSVRT NA PROŠLOSTNa Tribini grada Zagreba predstavljen zbornik raquoTitovo doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo

posebno deviznih prihoda i drugo da je Hrvatska u raquojugo-komunističkoj tvorevinilaquo samo nazadovala te da je nužno promijeniti ama baš sve socijalistički društveni sustav društveno vlasništvo mastodonte u indu-striji i poljoprivredi socijalni zdravstveni obrazovni i vrijednosni sustav Preobrazba socijalističkog sustava u kapitalizam divljeg obilježja dovela je do neviđenih i nepojmlji-vih društvenih zbivanja a to su bile najblaže rečeno monstruozne pljačke Međutim one se nastavljaju i dalje smanjenjem so-cijalnih prava daljnjim stečajevima ra-sprodaji privrednih i prirodnih resursa i obezvređivanjem čovjeka

Od 1918 godine do danas uočavamo bitne značajke To je prije svega hrvatski nacionalizam koji je imao konstantno

šovinističko određenje prema Srbima a razlikovao se samo u pojedinim perio-dima po tome koja je dodatna obilježja upražnjavao Bio je uvijek sklon svim oblicima terorizma sve do nacifašističkog šovinizma ustaškog pedigrea Trebalo bi i imati na umu da antifašistička Europa neće tolerirati profašistička djelovanja i manifestacije ndash zaključio je dr sc Tomislav Badovinac Na kraju postavlja se pitanje ndash kada ćemo dostići nivo privrednog razvoja društvenog i osobnog standarda i sigurnost življenja kao prije 1990 godine Značajno je spoznati kakvu ideološko-politički pro-filiranu državu žele nacionalisti kad ni s današnjom nisu zadovoljni premda su sudjelovali u njenom stvaranju

B M

Knjiga je predstavljena na Tribini grada Zagreba

Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini izjavio je da su raquona-

cizam i fašizam apsolutno zlolaquo u povijesti Italije i Njemačke Frattini je to rekao 18 studenog na mjestu nekadašnjeg talijan-skog koncentracijskog logora blizu Trsta kojeg je posjetio zajedno sa njemačkim ministrom vanjskih poslova Frankom Walterom Steinmeierom

- Nacizam i fašizam predstavljaju apso-lutno zlo naše povijesti Jedino ako kažemo

Zbornik

Suočavanje Gorke uspomeneItalija i Njemačka složile su se da su nacizam i fašizam aposlutno zlo u povijesti te dvije zemlje

sve o našoj prošlosti moći ćemo braniti našu budućnost istaknuto je Frattini

Na susretu dvaju ministara koji je održan u sklopu razgovora Silvija Berlu-sconija i Angele Merkel u Trstu najavljeno je i održavanje konferencije povjesničara dviju zemalja sljedeće godine u Italiji

- Italija i Njemačka mogu se okrenuti budućnosti u duhu suradnje dijeleći ideale o pomirenju solidarnosti i integraciji koji su temelj EU-a- dodao je Frattini ocjenjujući

da dvije zemlje moraju raquopodučiti mlade o tragediji nacizma i fašizmalaquo

- Ovdje gdje se danas nalazimo tri do pet tisuća ljudi ubijeno je Židovi politički zatvorenici vojni zatvorenici Naše su mi-sli danas okrenute svima njima- rekao je Steinmeier

Ti strašni događaji počinjeni u ime Njemačke dio su naše zajedničke povijesti Gorka uspomena na njih ujedinjuje nas zaključio je on

snim

io Z

Her

ceg

GLASANTIFAŠISTA14

Buzet

Rogoznica

Gradsko vijeć Buzeta jednoglasno je prihvatilo inicijativu da se An-

tun Tončić Cerovac zbog povijesnih zasluga proglasi osobom 20 stoljeća u Istri Prijedlog je prethodno podržala i buzetska Udruga antifašističkih boraca i antifašista

Zahtjev da se vrednuje Tončićev povije-sni značaj obrazložio je Danilo Cerovac autor nedavno objavljene knjige raquoPrvobo-rac Istre i Hrvatske Antun Tončić Cerovac - životni putlaquo Rekao je da je Tončić rodom iz sela Veli Milun jedna od vertikala i stub opstojnosti istarskog naroda Smatra

Sat povijesti o Batinskoj bitciVijenci na obali Dunava i

spomen-kompleksu u Batini

U organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Osječko-baranjske županije i ove je godine obilježena 64 godišnjica jedne od dviju velikih bitaka u završnici Drugog svjetskog rata za području Baranje - Batinska bitka koja je bila jedna od najtežih i najsloženijih ratnih operacija u jugoistočnoj i srednjoj Europi u Drugom svjetskom ratu

Polaganjem vijenaca na lijevoj obali Dunava i spomen komplek-su Batinske bitke u Batini odana je počast palim borcimaa Crvene armije i borcima NOR-a Tom akcijom Crvene armije i boraca 51 vojvođanske divizije zapravo je započeo konačni i definitivni slom fašističke Njemačke i njezinih satelita istaknuo je u svom govo-ru predsjednik Zajednice udru-ga antifašista Osječko-baranjske županije Nikola Opačić

Prisustvovale su pored dele-gacija udruga UABA iz Osijeka i Belog Manastira i delegacije Saveza boraca NOR -a iz Sombora i Apatina Nakon polaganja vijenaca prisut-ni su minutom šutnje odali počast poginulim borcima i prisustvovali satu povijesti o Batinskoj bitci o kojoj je govorio Petar Matić

N Opačić

Knjiga raquoJasenovac - Fotomonogra-fijalaquo autorice Nataše Mataušić

koja analizira mnoge nedoumice o jasenovačkome koncentracijskom logoru predstavljena je u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika

Riječ je o knjizi koja na nov način progovara o jasenovačkom logoru donoseći nove činjenice uz fotografije koje su desetljećima služile za svojevrsnu manipulaciju jasenovačkim žrtvama

Fotomonografija o JasenovcuAutorica Nataša Mataušić na

nov način obrađuje logor i žrtveKroz povijest mnoge su fotografije atributirane uz logor i stradanja u Ja-senovcu a autorica ih stavlja u ispravan kontekst

Fotomonografiju su uz autoricu predstavili Mario Jareb Žarka Vujić i Tea Benčić Rimay urednica biblioteke Banalnost zla raquoJasenovac - Fotomono-grafijalaquo treća je knjiga te biblioteke uz Katalog novog postava i poimenični popis žrtava koja je dobila nagradu za najbolji izdavački pothvat za područje društvenih znanosti za 2007

VV

TREĆI ISTARSKI VELIKAN

Prihvaćena inicijativa da se zbog povijesnih zasluga prvoborac Antun Tončić Cerovac proglasi za osobu 20 stoljeća u Istri

da je Tončić uz biskupa Jurja Dobrilu i Matka Laginju treći istarski velikan prošlog stoljeća koji je predvodio istarski narod u NOP-u za konačno oslobođenje tog dijela Hrvatske

Podržavajući inicijativu buzetski su vijećnici ocijenili da je Tončić to zaslužio kao narodnjak antifašist su-dionik i promotor NOR-a na Buzeštini i cijeloj Istri

Inicijativa Buzećana upućena je na usvajanje Poglavarstvu i Skupštini Istar-ske županije

GI

Spomenik žrtvama fašizma

Na rogozničkom području talijanski i njemački okupatori ubili su 102 civila

Na mjestu zvanom Pobrdine po-stavljeno je spomen-obilježje ci-

vilnim žrtvama fašističkog terora Tog 16 studenog 1942 godine talijanski okupator uhitio je sve mještane sela Podglavica doveo ih do stratišta gdje je izdvojio šesnaest odraslih muškaraca i streljao ih Na rogozničkom području talijanski i njemački fašisti ubili su 102 civila među kojima je bilo i djece i starijih osoba

Općina Rogoznica u obilježavanje

Dana antifašističke borbe prvi put se službeno uključila prošle godine a naja-vljena je i obnova svih osam devastiranih antifašističkih spomenika

Postavljanje na 66 godišnjicu zločina spomen-ploče s imenima žrtava inici-rala je Udruga antifašističkih boraca i antifašista uz financijsku pomać Općine i dobrovoljnim prilozima građana

Na spomenik su položeni vijenci i upaljene svijeće

SD

GLASANTIFAŠISTA 15

Rijeka

Zahvalnice Na skupštini su podijeljene i zahval-

nice SABA Republike Hrvatske koje su dobili preživjeli borci NOB-a sudionici bitaka na Neretvi i Sutjesci ndash Savica Marić Milena Janković-Radić Vi-tomir Grbac Olgica Dejanović Jure Burić Branko Car i Obrad Raca dok su nekolicini njih zahvalnice uručene tijekom prijašnjih proslava

Također Savez antifašističkih bo-raca i antifašista Primorsko-goranske županije uručio je zahvalnicu Zdenku Antešiću za raquodoprinos razvijanju promicanju i jačanju antifašističkih tekovinalaquo koji je postigao kako je rečeno obnavljajući spomenike na Rabu za vrijeme dok je bio rapski gradonačelnik

IZBORNA SKUPŠTINA SABA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

NEMA POLITIČKE VOLJE ZA PRAVA BORACAPredloženo da se zbog neprovedbe Deklaracije o antifašizmu protiv nadležnih organa vlasti Republike

Hrvatske podigne tužba Ustavnom sudu te međunarodnim institucijama

Dr sc Marko Pavković ponovo je izabran za predsjednika Saveza antifašističkih

boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Odlučeno je na izbornoj skupštini Županijskog SABA-a na kojoj je za zamje-nika predsjednika izabran Stjepan Starčević a potpredsjednici su Matija Koščić An-ton Grubišić Miljenko Fak i Ivan Cvek a tajnik Zdenko Jurčić Uz spomenute u Izvršni odbor ušli su i Dinko Tamarut te Zdravko Cetina Također izabran je i prošireni Županijski odbor s dvadeset i jednim članom te četiri pridružena člana kao i deseteročlani Nadzorni odbor čiji je predsjednik Ivica Bajor

Novi (stari) predsjednik Marko Pavković izvjestio je nazočne o aktivnostima u pro-teklom dvogodišnjem razdoblju te između ostalog zahvalio Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na novim prostorima u Demetrovoj ulici Istaknuo je kako je Savez podržao Deklaraciju o antifašizmu koja međutim iako donesena prije tri i pol godine do danas nije provedena

ndash Stoga je naš stav kako zbog nepro-vedbe deklaracije o antifašizmu treba tužiti nadležne institucije hrvatske vlasti Ustavnom sudu odnosno međunarodnim institucijama Pozdravili smo i odluku Hrvatskog sabora o proglašenju 25 ruj-na Spomen-danom Republike Hrvatske Isto tako odlučno smo se suprotstavili svim pokušajima falsificiranja istine o antifašističkoj Narodnooslobodilačkoj borbi kazao je Pavković Dodao je kako materijalno-socijalne prilike i primjereni uvjeti života članova Saveza nisu poboljšani niti unaprijeđeni čak se i pogoršavaju

ndash Uza sva naša nastojanja da aktualna vlast povrati zakonom stečena a oduzeta

prava antifašističkim borcima još uvijek nismo uspjeli jer jednostavno ne postoji političke volje aktualnih izvršnih vlasti da vrate oduzeto Očito je da se izvršna vlast posvađala s objektivnom povijesnom znanošću istaknuo je Pavković dodajući kako je permanentna zadaća Saveza bila i ostala i prikupljanje i sređivanje po-vijesne građe i zaštita povijesne baštine antifašističke borbe a hvalevrijednu pažnju Savez posvećuje i redovitom održavanju spomenika i spomen-obilježja

Govoreći o programu rada za sljedeću godinu Pavković je istaknuo skrb o socijal-no-zdravstvenoj zaštiti članova promicanje i zaštitu antifašističke povijesne baštine spomen-obilježja i spomenika NOB-a prikupljanje povijesne građe i dokumen-tacije kao i izdavačku djelatnost te rad na pomlađivanju Saveza

Između ostalih u raspravu na skup-

štini uključio se i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke Dinko Tamarut koji je kazao kako su sve udruge SABA PGŽ-a u proteklom razdo-blju realizirale svoje programe rada

S obzirom na to da je zbog svjetske ekonomske krize pred nama nekoliko teških godina to će najvjerojatnije imati utjecaj i na socijalni status naših članova koji će nažalost biti još teži a najavljene reforme bile one zdravstvene ili mirovinske još će više to pogoršati Zbog toga naši budući programi moraju voditi računa o tome kazao je Tamarut

NL

Skrb o socijalno-zdravstvenoj zaštiti članova mora biti prioritet udruga

Marko Pavković Zdenko Jurčić i Stjepan Starčević na komemoraciji poginulim partizanima u Hreljinu

GLASANTIFAŠISTA16

Članovi Udruge za civilne stradalnike II svjetskog rata pod okupacijom

Italije i Njemačke 1941 - 1945 spremni su odštetu za dane provedene u logori-ma tražiti i pred Europskim sudom za ljudska prava kaže predsjednik udruge Neven Ivan Letinić

Napominje kako bivši logoraši od 2003 godine traže da Republika Hr-vatska riješi pitanje odšteta a zahtjev su podnijeli i talijanskim vlastima Riječ je o obeštećenjima za boravak u fašističkom koncentracijskom logoru na Molatu i izbjegličkom logoru u El Shattu

Zagrebačka Sekcija Slavonaca Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske organizirala je deseto

putovanje svojih članova tragom najvažnijih događanja iz NOB-e od 1941 do 1945 godine u Slavoniji

Ove godine su putovali uz rijeku Dravu prisjećajući se organizirane evakuacije oko 18000 građana i dvije tisuće invalida u prosincu 1944 i siječnju 1945 iz Slavonije i sjeve-rozapadne Hrvatske na mađarsko područje koje je bilo pod kontrolom sovjetske vojske

Prema riječima Antuna Magića člana Predsjedništva Sa-veza te predsjednika Sekcije antifašističkih boraca VI slavon-skog udarnog korpusa Slavoncima je tada prijetila opasnost odmazde i za Jasenovac Organizirano smo povlačili ljude kojima je prijetila opasnost simpatizere i članove boračkih obitelji Prilikom samog prijelaza Drave skelama sedam je ljudi preminulo a još 120 nakon dolaska u Mađarsku Tih događaja prisjetili su se nekadašnji borci na obalama Dra-ve kod Terezinog Polja gdje su za poginule bacili vijenac u vodu kod nekadašnje pustare Zanoš i kod Kapinaca GS

Tragom NOB-e

Bivši logoraši

TRAŽIMO ODŠTETU ZA SVAKOG LOGORAŠATrakavica oko našeg slučaja prevršila je svaku mjeru smatra predsjednik Udruge civilnih stra-

dalnika Neven Ivan Letinić

- Zatražili smo za svakog logoraša obeštećenje u vrijednosti od 30000 eura Podnijeli smo Prijedlog zakona o civilnim žrtvama II svjetskog rata i ratnog nasilja i on se od 2003 nalazi u Uredu za ljudska prava koji je s ra-dnom skupinom zaduženom za ovu problematiku održao sedam sastanaka Posljednji je održan 28 lipnja 2006 go-dine a dalje od toga nije se maknulo ni koraka Ova trakavica oko našeg slučaja je prevršila svaku mjeru i puna nam je kapa svega kaže Letinić dodajući kako će udruga uputiti zahtjeve predsjedniku države Stjepanu Mesiću premijeru

Ivi Sanaderu potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor i predsjedniku Sabora Luki Bebiću u kojem će tražiti hitno uvrštavanje spomenutog zakona u sa-borsku proceduru U suprotnom tužit će Republiku Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava

- Njemačka i Italija svojim su državljanima isplatile obeštećanja za patnje pretrpljene u logorima Logoraše su isplatile i Albanija Etiopija i Grčka a isto je učinila i Slovenija Po toj logici može i Hrvatska poručio je Letinić

GK

Spas u MađarskojZbog opasnosti od neprijateljske odmazde

oko 18 tisuća Slavonaca evakuirano je krajem 1944 i početkom 1945 na oslobođeni teritorij u Bačkoj preko Mađarske

Prisjećanje na događaje i spuštanje vjenaca u Dravu

Kod spomenika u dolini rijeke Raše mještani Sutivanca su na 65

godišnjicu odali počast jedanaestorici mladića koje su njemački okupatori strijeljali u Drugom svjetskom ratu Mještani Sutivanca pokraj spomenika

SutivanacViše

od tradicijeUz paljenje svijeća i postavljanje vijen-ca prisjetili su se 6 listopada 1943 go-dine

Mještani i rodbina poginulih do ovog spomenika dolaze nekoliko puta godišnje Okupe se i na svaku godišnjicu događaja Redovito održavaju spomenik u čemu im pomaže i udruga antifašističkih boraca

IG

GLASANTIFAŠISTA

Zrmanja

17

Prodol

Zabrežani

Pred masovnom grobnicom i spome-nikom s imenima žrtava iz ovoga kraja

u Drugom svjetskom ratu na te je događaje okupljene mještane i uzvanike podsjetio predsjednik Mjesnog odbora Zabrežani Valter Žgrablić Istaknuo je da žrtve Narodnooslobodilačkog i Domovinskog rata obvezuju današnje generacije da ih štuju jer svi su oni raquona različitim mjestima i na različite načine dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodilaquo

Stipe Šajina jedan od posljednja dva živuća borca iz tog rata u ovom kraju pri-dodao je da se danas ne smiju zaboraviti raquooni tužni dani kad smo životarili pod fašističkom Italijom kao i naši pokojnici koji ovdje leže jer su dali svoje živote za naše bolje sutralaquo Pozvao je mlade generacije da čuvaju uspomenu na ratne žrtve

Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić još je jednom podsjetio da su borci u Narodnooslobodilačkoj borbi pomogli da se ostvari san o samostalnoj Hrvatskoj kao što su borci Domovinskog rata taj ostvareni san očuvali Gradska uprava stoga skrbi o spomenicima iz antifašističke borbe

ŽRTVE OBVEZUJUKomemoracije žrtvama neprijateljske ofenzive iz 1943 godine

Komemoracija kod spomenika u Zabrežanima

obnavljajući ih i uređujući Okoliš ovog spomenika i masovne grobnice u dolcu kraj Zabrežana doskora će se najavio je

Rimanić preurediti u park-šumu sa sta-zama za šetnju i pločom koja će podsjećati namjernike na ratne donađaje DŠ

Istarski antifašisti su se u Spomen-parku Josipa Broza Tita okupili da bi odali počast

palim borcima i prisjetili se događaja iz Drugog svjetskog rata i partizanskog otpora nacifašizmu Tu su priliku iskoristili da bi oštro osudili po-litiku Vlade prema njima ali i ustaštvo i fašizam koji se i danas veličaju u Hrvatskoj

U rujnu 1943 godine nakon ka-pitulacije Italije u Prodolu je osno-van peti bataljon Prve istarske bri-gade raquoVladimir Gortanlaquo a antifašistički duh tog kraja nadovezao se na Proštinsku bunu rekao je prvoborac iz Prodola Ivan Zenzerovć i naglasio da bez partizanskih jedinica s Titom na čelu Istra nikad ne bi bila pripojena Hrvatskoj

Akcija za spomenik

Udruga ratnih i vojnih invalida Za-dra organizirala je akciju čišćenja i

uređivanja okoliša spomenika palim borcima XIX sjevernodalmatinske divizije NOV Hrvatske koji su poginuli na Zrmanji u listopadu 1943 godine Na tom mjestu u Zrmanjskom klancu na relaciji Knin -Otočac 1980 je podignuto spomen-obilježje s uklasanim imenima 36 poginulih boraca ali je devedesetih devastirano i trebalo bi ga temeljito obnoviti Poticaj za to dala je i ova akcija skupine članova zadarske udruge u kojoj su bili Gordana Kurtin Olivera Grbić Darinka Milanko Ante Penđer i Mate Grubiša

M Grubiša

ZLO PODALJE OD ISTRE

Poruka istarskih antifašista iz spomen-parka Josipa Broza Tita

Ekstremno desne strukture žele pod svaku cijenu dezavuirati našu stvarnost Nama su dobrodošli svi pjevači i Thompson bi bio da ga ne prate provokacije koje šire mržnju

Sabor je prije tri godine pozvao državne institucije da zakonom zaštite antifašističke borce i naše vrijednosti ali ništa se nije do-godilo rekao je pre-dsjednik SABA Istre Tomislav Ravnić

Saborski za-stupnik Damir Kajin također je osudio Thompso-

nove koncerte ali i Vladine dužnosnike koji se na njima pojavljuju

Zlo treba držati podalje od Istre Ako se jednom pusti duh iz boce teško ga je vratiti rekao je Kajin uz odobravanje prisutnih

NL

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA2

Fotografije na 1 stranici

Sa znanstvenog skupa u organizaciji Save-za društava raquoJ B Titolaquo Hrvatske (gore)Polaganje vijenaca na spomenik žrtvama fašističkog terora u Dotršćini (dolje) (snimio Z Herceg)

Odabrane vijesti

Izdavač Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Savez društva raquoJosip Broz Titolaquo Savez ratnih i vojnih invalida Hrvatske i SUH - Podružnica vojnih umirovljenika 10000 Zagreb Pavla Hatza 16 Telefoni (01) 48 39 996 i 48 39 997 fax (01) 48 40 826 httwwwsabhhr - e-mail sabhsabhhr - Žiro račun 2360000-1101546344 (Zagrebačka banka) Matični broj 03212220 Savjet Tomislav Badovinac Milivoj Boroša Branko Dubravica Ivan Fumić Juraj Hrženjak Lovorka Marinović Krešimir Piškulić Zorka Prodanović i Vesna Teršelič Uredništvo Eduard Vostrel (glavni i odgovorni urednik) Bojan Mirosavljev Petar Raić Savan Tomašević Antun Zibar Zvonko Petrinjak (grafički urednik) Temeljem mišljenja Ministarstva kulture Republike Hrvatske broj 523-03-17-96-01 od 12 0žujka 1996 godine Glas antifašista demokratske Hrvatske smatra se proizvodom iz članka 18 točka 13 Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga Tisak raquoBrankograflaquo Odranska 18 Zagreb

A N T I F A Š I S T A

GLAS

Savezantifašističkih boraca i antifašista

Republike Hrvatskeželi vama i vašim obiteljima

sretne Božićne blagdane i uspješnunovu 2009 godinu

Predsjedništva Zajednice udruga anti-fašističkih boraca i antifašista Osječko-

baranjske županije i Udruge ABA Osijeka pozvali su čelnike Grada i Županije da do-sljedno provode Ustav Republike Hrvatske i Deklaraciju Sabora o antifašizmu kao te-melju hrvatske državnosti

U zajedničkoj izjavi za javnost ističu da se i danas kao i 1941 - 1945 odlučno suprotstavljaju svakom pokušaju fašizacijie naše društvene sredine Iako su svjesni i nedužnih žrtava iz tog razdoblja iz civili-zacijskih razloga i povijesnih činjenica Blei-burg i Jasenovac se ne mogu izjednačavati

jer odgovornost za tragediju snosi tadašnji ustaški režim

Slavonsko-baranjski i osječki antifašis-tički borci mišljenja su da je napokon sazrelo vrijeme da se otklone sve manipulacije oko Drugog svjetskog rata u Republici Hrvatskoj i doprinese objektivnoj povijesnoj istini

Sigurni smo da danas u Europi i Svijetu nema niti jedne demokratske države koja podiže spomenike i odaje počasti fašističko-nacističkim vojnicima i časnicima jer to svakako nije put kojim Hrvatska može u Europu poručili su čelnicima i javnosti Županije i Grada

STOP FAŠIZACIJI

Otkako je u studenome 2006 godine otvoren novi muzejski postav i obra-

zovni centar utrostručio se broj posjeti-telja Spomen-područja Jasenovac Prije je nekadašnje mjesto zločina godišnje bilježilo otprilike tri tisuće posjetitelja iz Hrvatske i drugih zemalja

Ravnateljica Nataša Jovičić kaže da je ove godine među deset tisuća posjetitelja u studijski posjet organizirano došlo 47 škola iz Hrvatske Za učenike su u obrazo-vnom centru organizirane radionice koje prethode obilasku memorijalnog muzeja i spomeničkog prostora Uz diskusije i rasprave o ustaškom logoru Jasenovac

TROSTRUKO VIŠE POSJETITELJA JASENOVCA

na kraju svakog posjeta razgovara se i o ljudskim pravima

Takav posjet Jasenovcu traje do četiri sata a osim nastavnika povijesti s učenicima dolaze i nastavnici drugih predmeta za koje se u suradnji s Agencijiom za školstvo i Mi-nistarstvom znanosti obrazovanja i sporta organiziraju i posebni seminari

Ove je godine započela i praksa da nakom svakog školskog posjeta učenici pišu poruke grupi koja će u Jasenovac doći poslije njih a to su ponajprije poruke koje se odnose na ljudska prava i deklaracije mira što Spomen-područje nastoji afir-mirati

PRIZNANJE

Predjednik Republike Hr-vatske Stjepan Mesić odliko-vao je protojereja Miloša Orelja iz Drežnice Redom Danice hrvatske s likom Kata-rine Zrinske za osobite zaslu-ge u izgradnji i normalizaciji odnosa između hrvatskog i srpskog naroda u Hrvatskoj

Prijedlog za priznanje ovom sada u Hrvatskoj ro-đenom jedinom pravosla-vnom svećeniku u Eparhiji Gornjokarlovačkoj pote-kao je iz Drežnice Na tom području prevladava živalj srpske nacionalnosti koji je tijekom nedavnog rata na-stavio tradiciju iz vremena antifašističkog otpora i nije se dao uvući u međunacionalne sukobe

Iako je početkom 90-tih uglavnom bilo vrijeme odla-zaka protojerej Orelj stigao je u Drežnicu 1993 i nakon raquoOlujelaquo bio jedini pravoslav-ni svećenik za Liku Kordun i Baniju kaže presjednica MO Branka Radulović Ističe da je svojim radom primjerom i porukama doprinio ne samo kulturnoj i duhovnoj obnovi tog kraja nego i miru i dobroj volji među ljudima Zbog toga je jednako srdačno prihvaćen od pravoslavnih i katoličkih vjernika

Orelj se krajem 1995 oda-zvao i pozivu predsjednika Tuđmana na novogodišnji prijem doprinijevši i tom osobnom gestom stvaranju ozračja pomirenja i dobro-susjedskih odnosa kao i po-voljne klime za pravoslavne vjernike koji su ostali u Hr-vatskoj

GLASANTIFAŠISTA 3

SABA RH

Predsjednik veteranske federacije g Abdul Hamid Ibrahim s sudionicima sjednice Stalnog komiteta žena Svjetske volonterske organizacije

PREZENTACIJA RADA SAVEZAPredstavnice SABA RH na godišnjem sastanku Stalnog komiteta

žena Svjetske veteranske organizacijeGodišnjem sastanku Stalnog komiteta

žena Svjetske veteranske organizacije 19 i 20 studenog u Parizu među delegatima iz 15 zemalja bile su prisutne i sudjelovale u raspravi u ime SABA RH dr sc Vesna Čulinović Konstantinović i Katica Sedmak Prezentirale su rad našeg Saveza i aktivno-sti antifašističkih udruga o čemu članovi Komiteta dosad nisu bili upoznati

Tijekom skupa uputile su poziv da posjeti Hrvatsku Marie Elisabeth Sveri predsjednici Stalnog komiteta Ona je izra-zila želju da u Zagrebu organizira sastanak Komiteta i zahvalila se na poklonjenoj knjizi raquoBleiburglaquo

Naše predstavnice bile su i na primanju kod hrvatskog veleposlanika Mirka Galića koji se zahvalio na poklonjenim knjigama raquoBleiburglaquo i raquoHrvatska u logorimalaquo Najavio je da sljedeće godine namjerava organi-zirati okrugli stol na temu Hrvatske u II svjetskom ratu kako bi povjesničari i drugi stručnjaci stranim diplomatima predočili istinu o našoj antifašističkoj borbi

Na pariškom sastanku Hrvatsku su pre-dstavljale delegacije još dvije veteranske or-ganizacije - Asocijacija hrvatskih patriotskih ratnih veterana i Saveza društava hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a

Međunarodna suradnja

Predsjedništvo Saveza antifašističkoh boraca i antifašista Republike Hrvatske

sastat će se 15 siječnja 2009 godine na redovnoj sjednici na kojoj će razmotriti aktualne teme rada i djelovanja organiza-cije Iako je bilo predviđeno da se sjednica održi u prosincu zbog velikih obaveza krajem godine na sjednici Izvršnog odbora Predsjedništva SABA RH je dogovoreno da se taj skup prolongira najkasnije do polovice siječnja

Članovi Predsjedništva SABA RH će kako je najavljeno raspravljati o Izvještaju o radu u ovoj i Planu aktivnosti za iduću godinu Uvodno izlaganje će podnijeti predsjednica SABA RH dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović i iscrpno izvjestiti o brojnim aktivnostima koje su se odvijale kao i o onima koje se planiraju u sljedećem razdoblju

Ključno pitanje kojem je članstvo i

rukovodstvo Saveza antifašističkoh bo-raca i antifašista Republike Hrvatske već tri godine zaokupljeno je provođenjem saborske Deklaracije o antifašizmu Iako je laquodržavaraquo preuzela određene obveze tom Deklaracijom prema borcima NOR-a osim opetovanih deklarativnih obećanja do sada nije učinjeno gotovo ništa u njenom provođenju Stoga se iz udruga i zajednica udruga antifašistčkih boraca cijele Hrvatske najčešće postavljaju pitanja dokle će se vlast tako ponašati i ignorirati naše zahtjeve No i pored reagiranja rukovodstva i članstva SABA RH odnos prema borcima NOR-a se ne mijenja kada je riječ o njihovom statusu i pravima

Na sjednici Izvršnog odbora Pred-sjedništva SABA RH na kojoj se raspravljalo o pripremi dnevnog reda za Predsjedništvo bilo je govora i o tome da će se u suradnji sa saborskim zastupnicima i strankama

ići na konkretnu izradu prijedloga zako-na vazanih za provođenje Deklaracije o antifašizmu

Članovi Predsjedništva će razmatrati i prijedlog dopuna Statuta SABA RH Na Izvršnom odboru je međutim već sada upozoreno da ne treba ponovo predlagati izmjenu naziva Saveza antifašističkih bo-raca i antifašista jer je već u dosadašnjim raspravama dovoljno ukazano zbog čega ovo ime najviše odgovara našoj udruzi budući da obuhvaća i borce NOR-a i mlađe antifašiste koji se sve više učlanjuju Takav trend podmlađivanja se mora nastaviti i pojačati stav je i rukovodstva i članstva SABA RH

Na sjednici Predsjedništva bit će do-nesena i odluka o članarini koja se prema prijedlozima u 2009 godini vjerojatno neće mijenjati

STomašević

Pripreme za sjednicu Predsjedništva

Deklaraciju o antifašizmu pretočiti u zakoneIako je država preuzela određene obveze tom Deklaracijom prema borcima NOR-a osim

opetovanih deklarativnih obećanja do sada nije učinjeno gotovo ništa na njenom provođenju

GLASANTIFAŠISTA4

Zamjenica predsjednika HDZ-a i ministrica obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti Ja-dranka Kosor izjavila je 9 studenog Hini da će ako su istiniti napisi o nepriličnom ponašanju skupine članova mladeži karlovačkog HDZ-a u kafiću raquoRiver publaquo oni biti izbačeni iz stranke

- Zatražili smo izvješće karlovačke organizacije HDZ-a i sutra ćemo ga

Ni u Savezu antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske što se tiče odlaska

na Bleiburg zasad nemaju namjeru poslušati Sanadera

- Premijer ima pravo predlagati što misli da je dobro Ali mi smo na izvršnom odboru

Premijer dr Ivo Sanader u Saboru je 22 listopada još jedanput osudio svaku

pojavu ustaštva u društvu i podsjetio da je Repubklika Hrvatska utemeljna na antifašističkim tekovinama

- Moramo učiniti sve da spriječimo stanoviti revival ustaštva makar možda bio nesvjesni Mene je sram kad se za vrijeme utakmice koja mora biti ponos izvikuju ustaški pokliči Antifašizam je u temeljima hrvatske države po antifašističkoj smo borbi pobjednici u Drugom svjetskom ratu a ustaštvo je zločinačka Pavelićeva ideologija koja

Premijerove poruke

U JASENOVAC TREBA OTIĆI I VRH KATOLIČKE CRKVE

Dr sc Ivo Sanader Ustaštvo je zločinačka ideolo-gija koja je proizvela Jasenovac i druge logore

je proizvela Jasenovac i druge logore poručio je Sanader

Strogo je odijelio antifašizam od komu-nizma tvrdeći da je nakon fašizma i nacizma raquokomunizam bio treći zločinački sustavlaquo

Sanader je također upozorio da svatko kome je stalo do budućnosti Hrvatske treba otići u Jasenovac a tu misli i na vodstvo Katoličke crkve u Hrvatskoj

- Mogu pretpostaviti koliko bi blagotvor-no djelovalo kad bi zagrebački kardinal ili predsjednik Biskupske konferencije otišao u Jasenovac poklonio se i pomolio za žrtve Osobno sam to napravio napravio je i to i

Katolička crkva

STVAR NAŠE UNUTARNJE PROSUDBEPoziv premijera dr sc Ive Sanadera vrhu

Katoličke crkve da posjeti Jasenovac te antifašistima da odu na Bleiburg nije naišao na oduševljenje ni na jednoj niti na drugoj adresi

- Crkva ne može utjecati na izjave nositelja državnih vlasti ali zna što je čija ingerencija i

što je komu činiti poručio je glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić Na pitanje namjerava li predsjednik HBK-a nadbiskup Marin Srakić posjetiti Jasenovac Ancić je uzvratio da raquosigurno neće ići zbog izjave premijera nego je to stvar naše unutarnje prosudbelaquo

U Zagrebačkoj nadbiskupiji nisu željeli komentirati Sanaderovu izjavu U krugovi-ma bliskim Crkvi neslužbeno upozoravaju i da je Crkva prisutna na jasenovačkoj komemoraciji preko lokalnog župnika te da biskup Antun Škvorčević svake godine odlazi u jasenovačku crkvu

Račan i Milanović i to je za svaku pohva-lu ndash kazao je Sanader te pozdravio najavu židovske zajednice da ode na Bleiburg

- Jednako tako očekujem da i Savez antifašističkih boraca ode na Bleiburg Kad to svi učinimo nastupa prevladavanje prošlosti koje nam je itekako potrebno i tad više neće biti ovakvih pokliča na stadionu ndash zaključio je premijer te konstatirao da parlamentarna većina i manjina moraju biti zajedno u stva-rima bitnim za Hrvatsku da trebaju staviti glave zajedno i boriti se protiv problema od organiziranog kriminala do ustaških pokliča na nogometnim utakmicama

razmotriti na Predsjedništvu stranke - istaknula je Kosor

- Nećemo tolerirati ni nasilje ni bilo kakvo koketiranje s ustaštvom ili veličanje ustaštva jer demokratska Hrvatska nije nastala na temeljima pro-pale izdajničke ustaške ideologije već u svojim temeljima ima antifašizam i pobjedu u Domovinskom ratu - do-dala je

Po riječima Željka Godača vlasnika

Jadranka Kosor

Nećemo tolerirati veličanje ustaštvakarlovačkog raquoRiver pubalaquo skupina članova mladeži HDZ-a je u noći s petka na subotu razbijala po njegovom lokalu u središtu Karlovca zbog čega je zvao policiju no izgrednici su se razbježali prije intervencije Godač je također rekao kako je kad su ih pokušali smiriti je-dan od njih u jednom trenutku s uzdi-gnutom desnom rukom vikao raquoAjmo ustašelaquo a ostali se prijetili utjecajnim ocem jednoga od njih

SABA RH

u dva navrata raspravljali o odlasku na Blei-burg i oba puta zaključili da ne bi išli dok ne znamo koje su žrtve tamo pale Naši borci se ne žele klanjati ljudima koji su prouzročili krvoproliće kazala nam je predsjednica Saveza dr Vesna Čulinović Konstantinović Ona

je uvjerena da je moguće utvrditi tko je u Bleiburgu bio nevin a tko nije i tvrdi da su raquospremni pokloniti se nevinimalaquo

- Ako se to nikada ne utvrdi nikad nećemo ni otići bila je kategorična pre-dsjednica SABA

NE ŽELIMO SE KLANJATI ZLOČINCIMA

GLASANTIFAŠISTA 5

Marš solidarnosti

Marš je održan povodom Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

antisemitizma i isključivosti (9 stude-nog) i Međunarodnog dana tolerancije (16 studenog) Cilj prve manifestacije ovog tipa u Zagrebu bio je ostvariti ja-vno i političko iskazivanje solidarnosti svih osoba koje su izložene nasiljem omalovažavanjem predrasudama šovi-nizmom ili neprihvaćanjem

Organizatori ovog marša bili su članovi nekoliko udruga usmjerenih protiv bilo kakvog nasilja i predrasuda među kojima i Udruga mladih antifašista Zagreba

Okupljanje na Trgu kralja Tomislava započelo je oko 1130 sati a povorka Marša solidarnosti je točno u podne krenula sljedećim ulicama i trgovima Trg kralja Tomislava - Strossmayerov trg - Zrinjevac - Praška - Trg bana Jelačića - Jurišićeva - Trg hrvatskih velikana - Ulica Stjepana Račkog - Trg žrtava fašizma

Prosvjednici su uzvikivali parole protiv nasilja u Zagrebu raquoDolje fašizam dolje na-siljelaquo te nosili transparente raquoNo pasaranlaquo raquoStari imaš kunu treba mi za pancirkulaquo

Drugačiji Zagreb je mogućViše stotina građana uglavnom mladih ljudi sa zagrebačke alternativne scene i nekoliko boraca NOB-e sudje-

lovalo je 15 studenog na Maršu solidarnosti protiv nasilja nazvanom raquoDrugačiji Zagreb je mogućlaquo

Predstavljamo

Nakon reakcija na koncert Marka Perkovića Thompsona izjava Valtera Župana i Ratka Mačeka a posebice na nove pokušaje rehabilitacije ustaštva or-ganizirane su prve tribine Predavanjem o kapitulaciji fašističke Italije i prikazivanjem filma raquoPad Italijelaquo Lordana Zafranovića a nakon toga organiziranjem tribine o našim raquoŠpancimalaquo pokušali smo mladima prika-zati važne povijesne događaje o kojima se danas rijetko govori

Izvještavali smo kako o događajima u Hrvatskoj tako i u svijetu Od antifašističkih demonstracija preko pojava neofašizma pa sve do ubojstava antifašističkih aktivista

U veljači ove godine došlo je do pokušaja preimenovanja Trga maršala Tita Tada je udruga organizirala protuprosvjed jer se tamo nije radilo o prosvjedu protiv Tita već o namjeri da se diskreditira NOB i rehabilitiraju snage poražene u Drugom svjetskom ratu Kao što njemački neonacisti marširaju povodom bombardiranja Dresde-na a srbijanski neonacisti marširaju raquoza spas

Sve više članovaUdruga mladih antifašista grada Zagreba osnovana je 2001 godine ali je s izmijenjenim sastavom i novim

rukovodstvom ozbiljnije krenula s radom prije godinu i pol

Srbijelaquo tako i hrvatski neonacisti marširaju protiv raquozločinca Titalaquo

Nekoliko mjeseci nakon toga održan je anti-Bush prosvjed povodom posjeta američkog predsjednika Busha Hrvatskoj a protiv američke vanjske politike i ulaska Hrvatske u NATO savez

Nakon fašističkih ispada dijela publike na koncertu M P Thompsona udruga je zajedno sa Zajednicom Srba u Hrvatskoj i Margelovim institutom podnijela kaznenu prijavu protiv pjevača i više nepoznatih osoba

U pokušaju da osvijestimo građane Za-greba na sve veći broj fašističkih grafita u Zagrebu zbog lijepljenja plakata udruga je bila pozvana u policiju na razgovor Nakon što je policija djelo okarakterizirala kao raquoveličanje fašističkih simbolalaquo ipak je promijenila u raquonarušavanje komunalnog redalaquo nakon čega smo kažnjeni s najvišom novčanom kaznom za takve prekršaje

Udruga je dočekala jesen s novom web stranicom gdje se mogu naći zanimljivi tek-stovi slike i filmovi

Osim organiziranja prosvjeda članovi su sudjelovali na prosvjedu u Beogradu gdje je organiziran antifašistički prosvjed protiv neonacističkih organizacija raquoKrv i častlaquo i raquoNacionalni strojlaquo koje su htjele napraviti raquoMarš za jedinstvo Srbijelaquo

Također smo sudjelovali i na Pulskom Antifa-festu

Najnovija akcija je bila organiziranje prvog Marša solidarnosti pod motom raquoDrugačiji Zagreb je mogućlaquo

Nakon više raznih aktivnosti broj članova udruge se višestruko povećao pa je tako iz male grupe ljudi izraslo u organizaciju od više desetaka aktivnih članova

Naši kratkoročni ciljevi uključuju dijeljenje letaka u kojima apeliramo na građane da ne zatvaraju oči pred simbo-lima ustaškog režima kao i simbolima neonacizma Cilj nam je u sljedećoj go-dini organizirati Drugi marš solidarnosti i antifašistički koncert

Mario Šimunković predsjednik Udruge mladih antifašista Zagreba

raquoTko ne djeluje sudjelujelaquo raquoKapitalizam i država glavni izvor nasiljalaquo

Prvo zaustavljanje povorke je bilo na Zrinjevcu gdje je Marko Jurčić iz Zagreb Pridea istaknuo kako je raquoZagreb unazad nekoliko godina a posebice unazad neko-liko mjeseci posebno zatrovan nečovječnom mržnjom o čijim se uzrocima manje govori već se javnost zabavlja samo zbrajanjem mrtvih ili pretučenihlaquo a da su se vlasti odlučile pozabaviti ovim pojavama raquotek kada su zapucali po njihovom dvorištu napali njih ili njihovu djeculaquo

Kod bivše sinagoge u Praškoj 7 su-dionicima marša se obratio Salamon Jazbec ispred Margelovog instituta koji je podsjetio na vrijeme kada je srušena

sinagoga a Židovi odvođeni u logoreNa Trgu bana Jelačića Drago Pilsel

kršćanski teolog je rekao kako je u Zagrebu a i u Hrvatskoj nasilje raquonajčešće ekstrem-no desno orijentiranolaquo raquoRavnodušnost danas ravna je zločinu sutralaquo rekao je Pilsel pozvavši građane na Trgu bana Josip Jelačića da im se pridruže

Nakon Trga bana Jelačića marš je nastavio do Trga žrtva fašizma gdje su Vesna Teršelič i Zoran Pusić okupljene podsjetili na borbu koja se dugi niz godina vodila za vraćanja imena tom trgu a Ivan Fumić iz SABA RH skrenuo je pozornost na probleme korupcije kriminala lošeg stanja u zdravstvu i školstvu kao i na problem neoustaštva u Hrvatskoj Okuplje-nima je pročitano pismo Zore Dirnbach preživjelog sudionika Holokausta a član Udruge mladih antifašista Lujo Kunčević pročitao je pjesmu posvećenu svim žrtvama nasilja

Marš je podržalo oko pedesetak udru-ga i pojedinaca iz Hrvatske i susjednih zemalja

MŠ

GLASANTIFAŠISTA6

Gospić

Mislim da je Hrvatska dostigla stu-panj demokracije da možemo otvo-

reno govoriti o svim pitanjima koja su se možda u prošlosti stavljala pod tepih Ovo je snažna poruka Hrvatskoj iz Ličko-senjske županije Za nas ovdje ne postoje tabu-teme a nevina žrtva bez obzira tko je mora biti obilježena i moramo je se sjećati Moramo otvoreno govoriti o tim pitanjima a Ličko-senjska županija pa i cijela Hrvatska ne smiju biti previše opterećeni prošlošću poručio je ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović 30 listopada na Spomen-području Jadovno mjestu udaljenom svega stotinjak metara od Šaranove jame jedne od velebitskih jama u koje su pripadnici ustaškog režima

Moramo se sjećati nevinih žrtavaNa spomen-području Jado-

vno ministar zdravstva Darko Milinović i predstavnici Židovske zajednice u Hrvatskoj Slavko i Ivo Goldstein odali su počast žrtvama ustaškog terora

bacali one koji se nisu uklapali u njihov režim

Milinović je kako su izvjestili me-diji poručio da i kao ministar ali i kao osoba koja ima utjecaja na politički život u Ličko-senjskoj županiji želi pokazati da je upravo ova županija jedna od pre-dvodnica europske Hrvatske Ministar je poslao i snažnu poruku onima koji u medijima provlače tezu da Ličko-senjska županija zataškava ovakva područja i da ne želi sudjelovati u obnavljanju Spomen-područja

- U ovoj županiji ništa nije tabu-tema a o svemu se otvoreno razgovara ali ne možemo prihvatiti poruke da se Ličko-senjska županija i hrvatska Vlada boje govoriti o ovakvim temama naglasio je Milinović

S Milinovićem su bili predstavnici Židovske zajednice u Hrvatskoj Slavko i Ivo Goldstein koji su došli u Gospić na sastanak na inicijativu ministra zdra-vstva Nakon susreta u uredu gospićkog gradonačelnika Milana Kolića svi sudionici sastanka uključujući ličko-senjskog župana Milana Jurkovića i predstavnike srpskih općina ndash Udbine Donjeg Lapca i Vrhovina

obišli su velebitsko stratište Jadovno gdje su tijekom Drugog svjetskog rata stradali Srbi Židovi i Hrvati

Tom prilikom Milinović je najavio na-stavak uređenja i obilježavanja Spomen-područja Jadovno

Slavko Goldstein je istaknuo da je sastanak u Gospiću veliki korak prema prevladavanju trauma iz prošlosti te je u ime Židovske zajednice obećao pomoć u uređenju Spomen-područja Jadovno

ST

Veliki korak prema prevladavanju trauma iz prošlosti

Ni uz 67 godišnjicu partizanske akcije izbavljivanja ranjenog prvo-

borca Marijana Čavića spomen-ploča Većeslavu Holjevcu i njegovoj grupi neće biti vraćena na zgradu bolnice na Dubovcu jer se jednogodišnje raquovozanjelaquo karlovačkih antifašista od stra-ne nadležnih lokalnih organa i službi nastavlja i dalje

To spomen-obilježje iz NOB-e trebalo je uz nazočnost predsjednka Republike Stjepa-na Mesića prošle godine biti vraćeno na mjesto s kojeg je skinuto i razbijeno 1991 go-dine ali je samo dan prije svečanog čina postavljanje replike spriječeno uz izgovor da prethodno nisu pribavljene potrebne suglasnosti konzerva-tora odnosno da se ne zna tko je sada vlasnik zgrade bivše bolnice

Jedan od raquorazlogalaquo odbijanja suglasno-sti bila je i činjenica da je novoizrađena ploča dva i pol centimetra veća od

Karlovac raquoIGRAlaquo SE NASTAVLJALokalne vlasti i službe nikako da dozvole povratak spomen-ploče Većeslavu Holjevcu na zgradu bolnice na Dubovcu

nekadašnjeg originala ali su konzer-vatori antifašistima konačno ipak dali dozvolu jer da raquokoji cemtimetar više

nema vezelaquo Međutim vlasnici zgrade ponovno su odbili dati suglasnost iako je pitanja vlasništva riješeno

Objašnjenje ravnateljice Doma zdravlja

ovaj je puta bilo kako raquone postoji stručno mišljenje nadležnih službilaquo

I tako - replika ploče još nije posta-vljena

Karlovački antifašisti razočarani su očito namjer-nim odugovlačenjem izdavanja suglasnosti i skandaloznim opstruiranjem njihove ini-cijative jer se zapravo radi o neprimjerenom odnosu lo-kalnih vlasti i službi prema antifašističkim obilježjima i obavezama iz saborske Dek-laracije o antifašizmu

Da su u ovoj raquoigrilaquo u pitanju i politički motivi protivljenja po-vratku spomen-ploče na mjesto gdje je nekad stajala valja po-dsjetiti da je u međuvremenu u cijelu zavrzlamu raquoušetalalaquo i jedna karlovačka braniteljska

udruga koja na istu zgradu nekadašnje bolnice paralelno želi postaviti svoju ploču ali u spomen - ustašama

KZ

GLASANTIFAŠISTA 7

Prije 65 godina (26 listopada 1943) formirana je I čehoslovačka brigada raquoJan

Žižka z Trocnovalaquo Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske najveća antifašistička jedinica nacionalnih manjina u okupira-noj Europi Tim je povodom upriličena svečana akademija u Češkom narodnom domu Daruvar a brojne delegacije položile su vijence u Bučju na mjestu formiranja brigade na grobu narodnog heroja Jozefa Ružičke u Končanici i u parku Vladimir Nazor u Daruvaru kod spomenika palim borcima NOB-e

Skup su pozdravili Zdravko Drašner predsjednik UABA Daruvar Dalibor Rohlik zamjenik gradonačelnika Daruvara mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH Nikola Mak predsjednik Savjeta za nacio-nalne manjine Republike Hrvatske i Petr Štjepanek savjetnik u Veleposlanstvu Češke Republike u RH Svečanosti su među inim prisustvovali Josip Skupnjak i Azur Sejdić potpredsjednici SABA RH Milan Ivančević predsjednik ZUABA Bjelovarsko-bilogor-ske županije Leonora Janota predsjednica Saveza Čeha RH Vendela Varga predsjednik Gradskog vijeća Daruvara Vinko Šunjara Vladimir Jurak i Tito Grah članovi Predsjedništva SABA RH Adam Dupalo predsjed-nik IO Sekcije 1 korpusa preživjeli borci brigade pred-stavnici 6 i 10 korpusa dele-gacije antifašističkih boraca i antifašista iz Bjelovara Čazme Garešnice Varaždina Zagreba Ludbrega i Daruvara Policijske stanice Daruvar ali i mladi ndash poklonici antifašizma

Od bataljona do brigadeO ulozi značaju i borbenom putu briga-

de govorio je prof dr Vjenceslav Herout koji je uz ostalo istaknuo da u Drugom svjetskom ratu Česi i Slovaci nisu mogli prihvatiti nasilje kao jezik mržnje Stoga su zajedno s ostalim narodima na ovom području ustali u borbu protiv progona i nacionalističke mržnje To je vrijeme slav-nih pobjeda antifašističke koalicije kojoj je

Daruvar

U ZAJEDNIČKOM STROJUSvečana akademija u po-

vodu 65 obljetnice formi-ranja I čehoslovačke brigade Narodnooslobodilačke vojske raquoJan Žižka z Trocnovalaquo

pripadala i brigada raquoJan Žižka z Trocnovalaquo sastavljena od Čeha i Slovaka ali i Hrvata i Srba iz ovog kraja i Ukrajinaca iz okolice Novske Sve to pokazuje da je u temelje antifašističke borbe bila ugrađena ideja nacionalne ravnopravnosti

Primarna namjena čehoslovačke oružane jedinice (kao uostalom i mađarske i njemačke koje se također osnivaju) bila je da u prvo vrijeme politički djeluje u kraje-vima gdje žive Česi i Slovaci da djeluje u pravcu njihova što masovnijeg uključivanja u NOP tako i u NOV Po završetku neprija-teljske ofenzive na Slavoniju a po naređenju Štaba 3 operativne zone 3 svibnja 1943 godine na zapadnim obroncima Psunja u malom selu Cikote formiran je Čehoslovački bataljon raquoJan Žižka z Trocnovalaquo koji je dobio to ime po legendarnom češkom ju-naku i vojskovođi što se uspješno borio i rukovodio Husitskom vojskom u ratovima u XV stoljeću U bataljonu se govorilo i pisalo na češkom jeziku a uz petokraku zvijezdu kod svih amblema nosila se na-cionalna zastava Već u listopadu 1943 godine Čehoslovački bataljon udvostručio

je broj boraca i tako su sazreli uvjeti za formiranje brigade

Formiranje jedinice obavljeno je 26 listopada 1943 godine svega na nekoliko stotina metara od Bučja odakle je novo-formirana brigada krenula na zadatke zajedno s ostalim slavonskim jedinicama U sastav brigade ušao je 1 čehoslovački udarni bataljon 1 posavski udarni bataljon i dijelovi 12 udarne brigade te Zapadne grupe odreda i Istočne grupe odreda Ko-mandant Milan Joka politički komesar Josip Vojaček zamjenik komandanta Jan Jasmin načelnik štaba Antun Doležal in-formativni oficir Jozef Hanzl Čehoslovačka brigada raquoJan Žižkalaquo ušla je u sastav 12 divizije 6 korpusa

Brigada je borbeno djelovala uglavnom u Slavoniji i Podravini Do sredine prosin-ca vršila je diverzije na željezničkoj pruzi Virovitica-Našice sudjelovala u napadu na Đakovo 14 prosinca i u oslobođenju Gorjana 17 prosinca U siječnju i veljači 1944 godine izvršila je pokret u Baniju i natrag i vodila borbe s njemačkim ustaškim i domobranskim snagama U lipnju briga-da se vratila u sastav 12 divizije i vodila borbe između Osijeka i Podravske Slatine a u srpnju u Požeškoj kotlini osiguravala žetvu i prebacivanje žita iz Slavonije u Ba-niju U kolovozu je u Daruvarskoj kotli-ni sudjelovala u borbama za oslobođenje Badljevine i Grubišnog Polja i zauzela Končanicu Krajem studenoga formirala je treći bataljon (imala je tri bataljona četu za vezu bolnički vod i komoru s ukupno 1151 boraca)

Odličja za zaslugeOd siječnja do ožujka 1945 godine

brigada je izvela niz manjih akcija oko Dilja i Papuka i napadala na veći broj ne-

prijateljskih uporišta u travnju razbila njemačku kolonu kod Stare Subocke i vodila jake borbe osiguravajući napad 12 divizije na Vetovo Briga-da raquoJan Žižkalaquo rasformirana je 23 travnja 1945 godine a njeno ljudstvo popunilo je jedinice 12 divizije Za zasluge u NOB-u brigada je odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem i Ordenom zasluga za narod sa zlatnim vijencem Česi i Slovaci ndash borci brigade dobili su priznanje i od čehoslovačke Vlade u emigraciji (21 rujna 1944 godine) jer su oni boreći se za slobodu i protiv fašizma

istovremeno vodili borbu i za oslobođenje svoje stare domovine

Kada su 1991 godine prve granate počele padati po Daruvaru Prekoprakri Ivanovu selu i ostalim hrvatskim naseljima Česi i Slovaci su gotovo iz istih razloga kao i 1941 godine organizirali obranu svojih domova Pokazali su i dokazali daleko od svoje matične domovine da dijele sudbinu svih hrvatskih građana

Svečanost je nastavljena druženjem sudionika te kulturno-umjetničkim pro-gramom u izvedbi KUD-a Češke besede raquoHolubičkalaquo iz Daruvara i puhačkog orkestra Češke besede iz Končanice te prigodnim recitalom Gimnazije iz Daruvara

B M

GLASANTIFAŠISTA8

Zadar

Svečanim skupom članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Za-

darske županije obilježila su 65 obljetnicu osnutka Zadarskog partizanskog odreda Kao jedan od najvažnijih uspjeha odre-da istaknuto je oslobođenje Ražanca te slobođenje Zadra 31 listopada 1944 godine kada su Zadrani s oduševljenjem dočekali osloboditelje

Bilo je to oslobođenje a ne okupacija kako se nedavno moglo čuti od pojedinaca kazao je član Predsjedništva antifašističke

OD RAŽANCA DO OSLOBOĐENJAZadarski partizanski odred borio se časno i na to grad može i treba biti ponosan poručeno s obilježavanja

65 obljetnice odreda

Župan odbio pokroviteljstvoNaša je želja bila da se obilje-

žavanje obljetnice osnutka Zadarskog partizanskog odreda održi pod po-kroviteljstvum župana Stipe Zrilića ili pod pokroviteljstvom Skupštine Zadarske župapije Zato smo se 3 rujna pismom obratili županu s mol-bom da primi našu delegaciju Budući da nismo dobili odgovor ponovo smo mu se obratih pismom 23 rujna i u tom pismu iznijeli konkretan prijedlog po pitanju pokroviteljstva Zadarske županije Tražili smo i fi-nancijsku pomoć i zamolili da nam se što prije odgovori Odgovor smo dobili 7 listopada kada nam je tajnica putem telefona dala na znanje da župan ne prihvaća pokroviteljstvo i da ne možemo očekivati financijsku pomoć kazao je otvarajući skup Jakov Jukić predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije

udruge Nikola Bu-dija ističući da je odred Zadru donio ne samo slobodu nego i priključenje matici domovini

Podsjetio je da je Pavelić suočen s ofenzivom Osmog dal-matinskog korpusa u Dalmaciji uspio skupiti svega desetak tisuća ljudi dok je Titovoj pobjedničkog armiji Dalmacija dala oko sto tisuća boraca

Tko bi danas mo-gao zamisliti Hrvatsku bez Jadrana bez Dalmacije i bez našeg voljenog Zadra A tako bi bilo po Pavelićevoj izdajničkoj po-litici i to je povijesna istina koju nažalost neki još i danas ne prihvaćaju - zapitao je Budija izraživši nezadovoljstvo antifašista što sada Zadarski partizanski odred nije

Kroz Zadarski partizanski odred prošlo je oko tisuću petsto boraca Osnovan je u Ražancu 15 listopada 1943 godine Ratni put bio mu je vezan uglavnom za šire područje zadarskog zaleđa te uz jedinicu Plavi Jadran koja je u trenutku ulaska u Ražanac brojila oko 600 dobrovoljaca Reorga-nizirana je u dva odreda pri čemu je 100 boraca ostalo u Plavom Jadranu 200 je formiralo Zadarski partizan-ski odred a preostalih 300 popunilo redove Šeste ličke divizije

Odred je imao i treći bataljun sa-stavljen je talijanskih boraca koji su

prešli na stranu partizana i priključili se Plavom Jadranu Taj je bataljun samo četiri dana djelovao u sklopu Zadarskog partizanskog odreda jer su ga 19 listopada uništili Nijemci na Kožinu kada su izvršili ofenzivu i uništili njihove položaje a zaroblje-nike strijeljali

Ratni put odreda uključivao je i djelovanje izvan šireg zadarskog područja Rasformiran je dvadese-tak dana nakon oslobođenja Zadra a njegovi pripadnici pridružili se 19 diviziji s kojom ih je čekala bitka za oslobođenje Knina

nažalost ničim obilježen u Gradu Zadru Postojala je ulica ali je njeno ime ukinuto Nada se da će ipak prevladati razum jer se Zadarski partizanski odred borio časno i na to grad Zadar može i treba bi ti ponosan poručili su zadarski antifašisti

ZL

Uspomen na obljetnicu pogibije Vla-dimira Gortana kojeg su fašističke

vlasti strijeljale 17 listopada 1929 godine u današnjoj Gortanovoj uvali kraj Pule predstavnici pazinske Udruge antifašističkih boraca Grada Pazina i Mjesnog odbora Beram u nazočnosti članova Gortanove obitelji i mještana položili su vijenac na spomenik u Podbermu Prigodnom kome-moracijom podsjetili su na jednu od prvih Polaganje vijenca kod spomenikanu

Vijenci za Gortanaoružanih antifašističkih akcija u nekoj od nacifašističkih zemalja tadašnje Evrope

Predsjednik pazinskog UAB-a Miljenko Benčić govorio je o antifašističkoj tajnoj organizaciji Borba čiji je ogranak posre-dstvom Slavka Zlatića krajem 1920-ih godina osnovan i u Bermu a činili su ga uz Vladimira Gortana još Živko Gortan Vik-tor Baćac te Dušan i Vjekoslav Ladavac GI

Podberam

GLASANTIFAŠISTA 9

Kučibreg

Tradicionalnim narodnim zborom u Kučibregu obilježena je 64 godišnjica

bitke koju su na tom području na grani-ci Hrvatske i Slovenije 3 i 4 studenoga 1944 godine protiv znatno nadmoćnijih njemačkih i talijanskih fašističkih snaga zajednički vodile partizanske jedinice II brigade 43 istarske divizije talijanski partizani iz bataljona raquoAlma Vivodalaquo i jedinice slovenskih partizana koparskog područja

Memorijalni skup je počeo intoniranjem hrvatske himne i istarske svečane pjesme nakon čega su brojne delegacije iz Hr-vatske Slovenije i Italije položile vijence na spomenik koji je u znak sjećanja na slavnu bitku 1959 godine podigao narod Bujštine i Koparštine Vijenci su položeni i na groblju u susjednom slovenskom mjestu Hrvoji gdje se nalazi zajednička grobnica stotinjak poginulih partizana

Na svečanosti u Kučibregu bili su broj-ni antifašistiti među kojima i nekoliko sudionika tih događajia te predstavni-ci više općina i gradova iz susjedne tri države Pozdravila ih je u ime domaćina gradonačelnica Buja Lorella Limoncini Tuth istakavši trajne vrijednosti antifašizma i poruku da se nikad ne zaboravi junaštvo sudionika kučibregske bitke

Pozdravne riječi izrekli su i Tomaž Gantar u ime građana Pirana i predsta-vnik Muggie Roberto Birsa založivši se za suživot uvažavanje toleranciju i suradnju

Odajući počast poginulim borcima kod Kučibrega predsjednica SABA RH dr sc Vesna Čulinović Konstantinović poručila je da ova tromeđa postane simbol zajedništva naših naroda koji su se zaje-dno borili za slobodu i ovdje stoljećima zajednički živjeli

Stoga ove granice ne mogu biti zid razdvajanja rekla je predsjednica SABA RH i pozvala politička rukovodstva da u interesu mira i dobrobiti zajedničkog života na dostojan način riješe otvorena pitanja

Govor je zaključila apelom da zajedno s drugim naprednim državama Europe i Svijeta izgradimo civilizirano i humano društvo u kojem više neće biti ni Jasenovca ni Jadovna ni Kampora ni Gonarsa ni fojbi niti optuživanja antifašista za pokolje

koje su izvršili nacifašistički neprijatelji naših naroda

Istarski župan Ivan Jakovčić rekao je da je Kučibreg jedan od najvažnijih sim-bola Istre ali i čovječanstva uz poruku da antifašizam nema alternative

SIMBOL ZAJEDNIŠTVA A NE ZID RAZDVAJANJA

Sudionicima narodnog zbora obratio se i istarski župan Ivan Jakovčić

Tradicionalnim narodnim zborom obilježena 64 godišnjica poznate bitke hrvatskih sloven-skih i talijanskih partizana protiv nacifašističkih okupatora

Skup u Kučibregu koji su organizira-li UABA Bujštine u suradnji sa srodnim udrugama iz Slovenije i Italije završio je bogatim kulturno-umjetničkim programom i nastupom glazbenih sastava i učenika osnovnih škola A Z

Unašem Ustavu stoji da se Hr-

vatska država temelji na ZAVNOH-ovskim osnovama Međutim dosta je indicija da se stvari ne rješavaju po tim principima Čekamo da se ostvare riječi koje je nedavno izrekao hrva-tski premijer dr sc Ivo Sanader o afirmiranju antifašističkih temelja moderne IHrvatske

Dok se to kod nas ne odrazi na jednaka prava antifašističkih boraca i brani-telja iz Domovinskog rata dok se ne spriječi isticanje ustaških simbola i razne neofašističke manifestacije dok se ne spriječi rušenje i ne obno-ve spomenici žrtvama fašizma dotle

Dr sc Vesna Čulinović Konstantinović

ČEKAMO DA SANADER ISPUNI OBEĆANJA

neće biti pravde na našim prostorima To stanje daje nade revanšistima da pokušaju izliječiti komplekse gubitnika i uspostaviti proustaško-neofašističke odnose - upozorila je predsjednica SABA RH

GLASANTIFAŠISTA10

Dubrovnik

Dan oslobođenja Splita 26 listopada tradicionalno je obilježen polaganjem

vijenaca na Pjaci ispred spomen-ploče partizanskim osloboditeljima grada Uz predstavnike Udruge antifašističkih boraca i antifašista tom činu prisustvovao je i splitski gradonačelnik Ivan Kuret prvi HDZ-ov gradonačelnik koji je na ovaj način odao počast palim partizanima

U javnom priopćenju uoči godišnjice koje je potpisao predsjednik splitskog UABA Ante Adorić podsjeća se da su toga dana 1944 godine jedinice Osmog dalmatin-skog korpusa ušle u grad nakon što su se njemačko-ustaške postrojbe povukle prema Trogiru

Za tri godine i sedam mjeseci okupacije

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja Dubrovnika i

južne Dalmacije od fašističke oku-pacije u Drugom svjetskom ratu dubrovačka Udruga antifašističkih boraca i antifašista organizirala je ko-memoraciju pred tvrđavom Lovrijenac gdje je bacanjem lovorova vijenca u more odana počast poginulim borci-

Predvođeni predsjednicom dr sc Ve-snom Čulinović Konstantinović

predstavnici Saveza antifašističkih bo-raca i antifašista Republike Hrvatske na zagrebačkom su Mirogoju u povodu Dana mrtvih polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali počast poginulim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora iz Drugog svjetskog rata kao i braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

Osim kod Grobnice narodnih heroja spomenika Zida boli i Središnjeg križa za poginule u Domovinskom ratu vijenci su položeni i na grobove istaknutih antifašista

SKUPO PLAĆENA SLOBODAUz godišnjicu oslobođenja prvi put i HDZ-ov gradonačelnik odao počast poginulim partizanima

Splita s tadašnjih 40 tisuća stanovnika čak je 18 tisuća sudjelovalo u NOP-u 1500 ih je poginulo u borbama kroz gradske zatvore prošlo 15 tisuća rodoljuba 266

civila je poginulo 500 žrtava su odnijela bombardiranja a još 500 osoba je podleglo gladi i bolestima

Nekoliko dana prije oslobođenja grupa ubačenih partizana iz Mosorskog odre-da u suradnji s nekolicinom odmetnutih domobrana i ustaša uspjela je spriječiti pripremljena miniranja većeg broja gra-dskih objekata od strane njemačkih trupa u povlačenju

Splitska udruga i ovaj je puta protestirala što se 26 listopada više ne slavi kao Dan grada te najavila polaganje vijenaca i na Narodnom trgu Kosturnici na groblju Lo-vrincu i Spomenik žrtvama fašizma ispred zgrade Županije

SD

Split

Dan mrtvih

Bacanjem vijenca u more odana počast poginulim borcima NOR-a i braniteljima iz Domovinskog rata

ma NOR-a i žrtvama fašizma poseb-no robijašima i logorašima fašističkih logora te poginulim braniteljima iz Domovinskog rata

O sudjelovanju Dubrovčana u NOB-i i oslobođenju grada prigodno je govorio član Predsjedništva udruge Pero Lasić

Održana je i tribina udruge na

kojoj je predstavljena knjiga raquoEtiolo-gija fašizmalaquo autora prof dr sc Josipa Deželjina koju su izdale antifašističke udruge Rijeke i Primorsko-goranske županije O knjizi su uz autora go-vorili dr sc Vidoje Vujić koji je i župan Primorsko-goranske županije te domaćin dr sc Antun Gavranić

GG

OBILJEŽENA 64 GODIŠNJICA SLOBODE

Počast borcima i braniteljimaPredstavnici antifašističkih udruga obišli su grobove i spomen-obilježja poginulim sudionicima i civilnim žrtvama

iz NOR-a i Domovinskog rata

i državnika dr Ivana Ribara Vladimira Nazora i dr Vladimira Bakarića te na partizanskom groblju i groblju stradale kozaračke djece

Spomen-groblja i druga obilježja po-gimulim borcima obišli su predstavnici antifašističkih udruga i u drugim mjestima Hrvatske

U znak sjećanja na žrtve ustaškog logora u Jasenovcu delegacija ZUABA Sisačko-moslavačke županije požila je vijence kod spomenika raquoKameni cvijetlaquo Članovi antifašističkih udruga s područja Krapinsko-zagorske županije odali su počast Josipu Brozu Titu kod spomenika ispred

njegove rodne kuće u Kumrovcu dok su antifašisti komemorirali kod spomenika žrtvama fašističkog terora na Dotršćini i još desetak spomen-obilježja poginulim borcim i stradalnicima na širem gradskom području

Prigodne komemoracije antifašističkih udruga održane su i na dubrovačkom gro-blju Boninovo na više mjesta u Rijeci Rovinju Osujeku Zadru Splitu Umagu na Krku šibenskom području i drugim lokacijama U više mjesta antifašistima su se pridružili i predstavnici lokalnih vlasti i branitelji iz Domovinskog rata

AZ

Polaganje vijenaca na spomen-ploču poginulim osloboditeljima

GLASANTIFAŠISTA 11

Žumberak

Narod Žumberka smatrao je 13 prole-tersku svojom brigadom popunjavao

svojim borcima hranio i snabdijevao pomagao u stvaranju što povoljnijih uvje-ta za izvođenje njenih borbenih akcija ndash rečeno je među ostalim u kazivanju govornika na komemorati-vnim svečanostima u Gor-njem Sjeničaku Budinjaku Sošicama i Radatoviću U po-vodu 66 obljetnice formiranja 13 proleterske brigade raquoRade Končarlaquo na svojevrsnim sa-tovima povijesti evocirana su sjećanja položeni vijenci na spomen obilježja i odata počast poginulim borcima

Trinaesta udarna prole-terska brigada raquoRade Končarlaquo je djelujući na prostoru Žumberka i Pokuplja stva-rala uvjete za široki raz-mah ustanka i formiranja novih krupnih jedinica Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske ndash istaknuto je u izlaganjima Rade Bulata ratnog komandanta brigade i na-rodnog heroja Josipa Skupnjaka potpre-dsjednika SABA RH Milana Gajskog i Gabre Bogdanovića ratnih pripadnika brigade te Franje Cvrtile sudionika borbi na Žumberku iz 16 slavonske omladinske brigade raquoJoža Vlahovićlaquo

Brojni uzvaniciPreživjeli borci i poklonici antifašizma

iz Zagreba Karlovca Metlike Ozlja Samo-bora Jastrebarskog i Duge Rese Renata Brunskole županica Metlike Biserka Vranić gradonačelnica Ozlja zastupnica u Saboru i član Predsjedništva SABA RH Petar Raić tajnik SABA RH i Zvjezdana Lazar tajnica Sekcije 13 proleterske brigade Među uzvanicima zamijetili smo Martina Jendrašica predsjednika Saveza udruga antifašista Karlovačke županije Ivana Tusića predsjednika UABA Ozlja Vla-dimira Juraka Vinka Šunjaru i Vedrana Žuvelu članove Predsjedništva SABA RH Adama Dupala predsjednika i Branka Božića tajnika Sekcije 1 korpusa Marka Blaževića potpredsjednika Sekcije 13 proleterske brigade Ljubana Miljkovića tajnika Sekcije 8 kordunaške divizije iz Odbora združenih borcev Slovenije Antuna

Preživjeli borci i pokloni-ci antifašizma dvodnevnim su-sretom obilježili 66 obljetnicu formiranja 13 proleterske bri-gade raquoRade Končarlaquo

Župančič Iliju Strahinića predsjednika Mjesnog odbora Radatovići i Stjepana Kokota Štefa najstarijeg borca brigade (96 godina) U kulturno-umjetničkom programu nastupio je KUD raquoMatice umi-rovljenikalaquo iz Susedgrada pod ravnanjem Danice Jantoljak interpretirajući nekoliko partizanskih pjesama

Trinaesta brigada raquoJosip Krašlaquo formira-na je 7 studenog 1942 godine u Gornjem Sjeničaku od 1 proleterskog bataljona Hrva-tske i Žumberačko-pokupskog NOP odreda

U Žumberku je brigada zbog uspjeha posti-gnutim u borbama 11 prosinca 1942 godine preimenovana i proglašena 13 udarnom proleterskom brigadom raquoRade Končarlaquo

Zajedničke akcijeUdruženim borbenim akcijama hrva-

tskih i slovenskih partizana u Žumberku i Beloj krajini od siječnja do svibnja 1943 godine onemogućeno je talijanskim divi-zijama raquoIsonzolaquo i raquoLombardialaquo da sudjeluju u četvrtoj i petoj neprijateljskoj ofenzivi protiv glavnih snaga Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Pod rukovo-dstvom zajedničkog Operativnog štaba II operativne zone 13 proleterska i 4 kordunaška brigada zajedno sa slovenskim brigadama raquoTone Tomšičlaquo raquoMatija Gubeclaquo i raquoIvan Cankarlaquo napadale su neprijateljske posade na komunikaciji Zagreb-Karlovac-Novo Mesto i rušile prugu vrlo važnu za opskrbu neprijateljske vojske angažirane u IV i V neprijateljskoj ofenzivi

Trinaesta proleterska brigada zajedno s tri slovenske brigade razbila je u veljači i ožujku jako belogardističko uporište u samostanu u Pleterju napala ustaše u Stojdragi i Talijane u Metliki a u travnju 1943 godine zajedno s Primorsko-goranskim NOP odredom i slovenskim partizanima

borila se protiv talijanskih i belogardističkih snaga u dolini Mirne oko Mokronoga Št Ruperta i Žalostne gore u Sloveniji U to vrijeme oslobođeno područje obuhvaćalo je gotovo cijeli Žumberak i veći dio Pokuplja i bilo povezana sa slobodnim područjima u Sloveniji i na Kordunu Između 28 i 29 svibnja nakon povratka iz Slovenije 13 proleterska brigada uništila je domo-bransku jedriličarsku školu u Sv Nedelji a zatim se prebacila u Pokuplje gdje je sa Žumberačko-pokupskim NOP odredom

razbila neprijateljska uporišta u Peščenici Odri i Brezovici i porušila prugu Zagreb-Sisak U lipnju 1943 godine kada su Talijani i ustaše ponovno započeli ofenzivu u Žumberku 13 proleterska brigada vra-tila se usiljenim maršem u Žumberak u desetodnev-nim teškim borbama otjerala neprijatelja s oslobođenog područja i time spasila ljetinu od neprijateljske pljačke U toku srpnja razoružala je jaku domobransko-žandarmerijsku posadu u Lekeniku kod Du-braneca razbila više stotina Nijemaca U kolovozu brigada je napala i zarobila neprija-

teljske posade u selima Remetincu i Buzinu i zatim prenijela operacije u Turopolje i Pokuplje gdje je zajedno s novoformira-nim Turopoljsko-posavskim NOP odredom izbacila ustaše iz Donje Kupčine Krajem kolovoza brigada se vratila na Žumberak gdje je likvidirala ustaška uporišta Gornju Vas i Novo Selo

Dug ratni putPočetkom studenoga 1943 godine

13 proleterska brigada ušla je u sastav 1 proleterske divizije Sudjelovala je u banjalučkoj drvarskoj i beogradskoj operaciji i na Srijemskom frontu Nakon proboja Srijemskog fronta u rajonu Bapske brigada sudjeluje i u gonjenju neprijatelja na pravcu Vukovar-Đakovo-Pleternica-Nova Gradiška-Čazma-Zagreb gdje završava svoj borbeni put U 13 proleterskoj brigadi borilo se oko 9000 boraca od toga svaki četvrti dao je život za slobodu i ostao na njenom 17500 kilometara dugom ratnom putu U redovima brigade borilo se preko 400 žena Iz svojih redova iznjedrila je 17 generala i 15 narodnih heroja Brigada je primila najveća priznanja za ratne zasluge i nosila slavno ime ndash proleterska te ime Josipa Kraša a kasnije Rade Končara

B M

OSLONAC U NARODU

GLASANTIFAŠISTA12

Znanstveni skup

Znanstveno vijeće Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske organiziralo je

21 i 22 studenog u Zagrebu raspravu u povodu 60 godišnjice Titovog povijesnog raquoNElaquo Staljinu

Otvarajući taj skup pod nazivom raquo1948 ndash povijesni razlaz sa staljinskim totalitarizmomlaquo predsjednik Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske dr sc Tomislav Badovinac je podsjetio da ta izazovna tema ni nakon 60 godina nije dovoljno istražena iako je bila uzrokom mnogih događanja koja su uticala na tokove razvoja u Jugoslaviji i u svjetskim razmjerima

raquoNa hegemonistički Staljinov velikodržavni pritisak s namjerom da likvidira samostalan put Jugoslavije kao države 1948 godine Tito je izrekao povijesno NE Staljinu

raquoNajteža ljudska di-lema sukoba sa SSSR-om u Jugoslaviji bila je dile-ma za koga se opredije-liti ndash za Tita ili Staljinalaquo rekao je dr Badovinac i zaključio raquoStaljinu je tre-bao zadovoljavajući povod da oružanom interven-cijom slomi Tita i podčini Jugoslaviju U takvoj izvanrednoj situaciji logika golog samoodržanja nalagala je neophodnost izoliranja Staljinovih pristaša ali i dopuštala da se među njima nađu i brojni nedužni i dezorijentirani ljudi Nikakva politička nužnost ne može međutim oporavdati brutalnu represiju prema njima naročito na Golom otoku jer se borba sa staljinizmom ne može uspješno voditi staljinističkilaquo

U izlaganju na temu raquoTito i NOB na-suprot Staljinovoj politici (1941-1945)laquo dr Badovinac je navođenjem brojnih izvora upozorio da od početka ustanka raquoočito stavovi Tita i Kominterne odnosno So-vjetske vlade nisu bili sukladni Takav sovjetski stav bio je konstantan i nije se mijenjao sve do potkraj Drugog svjetskog rata Staljin je bio nepovjerljiv prema re-voluciji koju organiziraju sami narodi u ovom slučaju Jugoslavije mimo njegove kontrole i mimo njegovih zamislilaquo

Gost iz Crne Gore akademik Rado-van Radonjić govorio je o temi raquoIdejni argumenti i strategija obrane KPJ nasu-prot sadržaju ideoloških optužbi u Re-

Rasprava o Titovom povijesnom NE Staljinu

ODBAČEN STALJINSKI TOTALITARIZAMzoluciji IB-a o stanju u KPJ i izgradnji socijalizma u Jugoslavijilaquo On je ocijenio da je sukob Staljina i Tita najmanje bio ideološki i teorijski Staljinu je smetalo što se pojavio netko tko nije pristajao slušati njegov diktat

To se kako je rekao akademik Radonjić pretvorilo u sukob Davida i Golijata u kojem nitko Titovoj strani nije davao bilo kakvu šansu Rezolucija Informbiroa je bila program i sredstvo borbe protiv KPJ i Tita i direktna prijetnja ratom

Tito je međutim smatrao da može razgovarati ravnopravno i sa SSSR-om i sa Zapadom i u tome je uspio Njegovo NE Staljinu je označilo početak erozije birokratskog socijalizma i monizma u radničkom pokretu naglasio je Radonjić i zaključio da je ideja pravde slobode i jednakosti raquospona velike lsquo48 i modernog svijetalaquo

Publicist iz Zagreba partizanski prvo-borac Zvonko Ivanković Vonta izlagao je o raquoZbiljskim dimenzijama napada na Jugoslavijulaquo navodeći na početku da je sam istupio iz partije 1949 godine i da se od tada više nije vraćao u članstvo

On je posebno upozorio da je pogrešno vlast Komunističke partije nazivati raquoko-munizmomlaquo kako se to često čini To nije komunizam kao što ni vlast demokršćanske partije nije raquokršćanstvolaquo Komunizma nika-da i nigdje nije bilo postojali su socijalistički pokušaji različiti od zemlje do zemlje Kod nas je bio samoupravno socijalizam

Kada su 1948 godine SFRJ i SSSR bili na rubu rata to su bile dvije različite državne politike - Titova je na sreću spasila i vitalne

hrvatske interese rekao je Ivanković-Vonta dodajući da smo pobjedom NOB-e dobili svoju domovinu Hrvatsku

Dr sc Pavao Ravlić inače jedan od bivših zatvorenika na Golom otoku je po-dsjetio da se dugo vremena istina o Golom otoku nije znala jer je to kako je rekao bila tabu tema On je naveo da je imenom i prezimenom do sada evidentirano oko 11000 zatvorenika koji su proveli na Go-lom otoku a da ih je umrlo i raquoumrlolaquo oko 300 Te brojke se se ne odnose samo na

Goli otok nego na sustav pod tim nazivom u kojem je bilo više zatvora među kojima i Bileća

Meni je napad Inform-biroa bio za svaku osudu ali sam svejedno bio kriv kaže dr Ravlić On smatra da se Jugoslavija staljinizmu oduprla staljinističkim me-todama ali raquou datim uvje-timalaquo Na kraju je rekao da u ocjeni svega treba imati raquošto manje osobnog a što više istinelaquo

Dr sc Lino Veljak je govorio o temi raquoMarx državni socijalizam i so-cijalistička alternativalaquo i pri tome istaknuo da je državno partijska diktatura

u SSSR-u bila degenerativno izobličenje Marksove ideje I otpor Rezoluciji Inform-biroa je bio u tom kontekstu odbacivanja dogmatskog staljinističkog tipa socijalizma podvlači dr Veljak

Dr sc Tvrtsko Jakovina je govoreći o raquoMeđunarodnom položaju Jugoslavije nakon Informbiroa 1948 godinelaquo istak-nuto da je to bila jedna od najvažnijih godina u povijesti čovječanstva Jedna mala zemlja je postala značajan faktor u međunarodnim odnosima rekao je dr Jakovina

Dr sc Dragomir Vojnić je govorio o raquoZnačaju i posljedicama jugoslavenske pobjede nad Staljinom i implikacijama na razvoj destaljinizacije izvan Jugosla-vijelaquo Dr sc Dragutin Lalović o raquoPro-gramu SKJ (1958) kao projektu ljudske emancipacijelaquo Dr sc Dag Strpić o temi raquoEmancipacija i represija Skica kontro-verzne modernizacije politike privrede i društva Jugoslavije u svjetlu 1948laquo i Dr sc Rade Kalanj o raquoKulturi u razgradnji staljinskog dogmatizmalaquo

S Tomašević

GLASANTIFAŠISTA 13

Pred prepunom dvoranom Tribine grada Zagreba predstavljen je zbornik raquoTitovo

doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo u izdanju Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske (prikaz knjige objavili smo u 57 broju raquoGlasalaquo) Dr sc Dragomir Vojnić profesor govorio je o političko-ekonomskom razvoju Hrvatske s naglaskom na samou-pravljanju a akademik Adolf Dragičević u svom izlaganju potencirao je kapitalna ostvarenja Josipa Broza Tita Urednik dr sc Tomislav Badovinac akcentirao je među ostalim one političke podudarnosti koje su bile karakteristične za period koji opisuje ovaj zbornik s osvrtom na 1941 1991 godinu i aktualne su do danas

- Izvršna vlast se deklarativno izjašnjava za antifašizam nažalost nedovoljno odlučno i neefikasno Tek je ove godine prvi puta reagirala ali samo verbalno osuđujući manifestacije ustaštva na stadionima Nedavna javna demonstracija mladeži HDZ-a ustašoidnim ponašanjem izazvala je sukob u karlovačkom kafiću Da li će i u ovom slučaju ostati na verbalnoj osudi njih i njihovih mentora ndash zapitao se dr sc Tomislav Badovinac

Badovinac je također kazao kako slušajući retoriku ekstremnih nacionali-sta koji su držali vlast čovjek je morao pomisliti da se vrijeme vratilo 50 godina unazad u 1941 godinu Razvoj Socijalističke Republike Hrvatske prikazivan je na najpo-grdnije načine upotrebljavane su nesuvisle riječi iz kojih je isijavala mržnja a sve je obavijeno nazivom ndashmrak Najznačajnije su dvije objede hrvatskih nacionalista prvo da su progonjeni Hrvati ndash samo zato što su Hrvati te da je izrabljivana Hrvatska putem preusmjeravanja dijela hrvatkog dohotka

OSVRT NA PROŠLOSTNa Tribini grada Zagreba predstavljen zbornik raquoTitovo doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo

posebno deviznih prihoda i drugo da je Hrvatska u raquojugo-komunističkoj tvorevinilaquo samo nazadovala te da je nužno promijeniti ama baš sve socijalistički društveni sustav društveno vlasništvo mastodonte u indu-striji i poljoprivredi socijalni zdravstveni obrazovni i vrijednosni sustav Preobrazba socijalističkog sustava u kapitalizam divljeg obilježja dovela je do neviđenih i nepojmlji-vih društvenih zbivanja a to su bile najblaže rečeno monstruozne pljačke Međutim one se nastavljaju i dalje smanjenjem so-cijalnih prava daljnjim stečajevima ra-sprodaji privrednih i prirodnih resursa i obezvređivanjem čovjeka

Od 1918 godine do danas uočavamo bitne značajke To je prije svega hrvatski nacionalizam koji je imao konstantno

šovinističko određenje prema Srbima a razlikovao se samo u pojedinim perio-dima po tome koja je dodatna obilježja upražnjavao Bio je uvijek sklon svim oblicima terorizma sve do nacifašističkog šovinizma ustaškog pedigrea Trebalo bi i imati na umu da antifašistička Europa neće tolerirati profašistička djelovanja i manifestacije ndash zaključio je dr sc Tomislav Badovinac Na kraju postavlja se pitanje ndash kada ćemo dostići nivo privrednog razvoja društvenog i osobnog standarda i sigurnost življenja kao prije 1990 godine Značajno je spoznati kakvu ideološko-politički pro-filiranu državu žele nacionalisti kad ni s današnjom nisu zadovoljni premda su sudjelovali u njenom stvaranju

B M

Knjiga je predstavljena na Tribini grada Zagreba

Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini izjavio je da su raquona-

cizam i fašizam apsolutno zlolaquo u povijesti Italije i Njemačke Frattini je to rekao 18 studenog na mjestu nekadašnjeg talijan-skog koncentracijskog logora blizu Trsta kojeg je posjetio zajedno sa njemačkim ministrom vanjskih poslova Frankom Walterom Steinmeierom

- Nacizam i fašizam predstavljaju apso-lutno zlo naše povijesti Jedino ako kažemo

Zbornik

Suočavanje Gorke uspomeneItalija i Njemačka složile su se da su nacizam i fašizam aposlutno zlo u povijesti te dvije zemlje

sve o našoj prošlosti moći ćemo braniti našu budućnost istaknuto je Frattini

Na susretu dvaju ministara koji je održan u sklopu razgovora Silvija Berlu-sconija i Angele Merkel u Trstu najavljeno je i održavanje konferencije povjesničara dviju zemalja sljedeće godine u Italiji

- Italija i Njemačka mogu se okrenuti budućnosti u duhu suradnje dijeleći ideale o pomirenju solidarnosti i integraciji koji su temelj EU-a- dodao je Frattini ocjenjujući

da dvije zemlje moraju raquopodučiti mlade o tragediji nacizma i fašizmalaquo

- Ovdje gdje se danas nalazimo tri do pet tisuća ljudi ubijeno je Židovi politički zatvorenici vojni zatvorenici Naše su mi-sli danas okrenute svima njima- rekao je Steinmeier

Ti strašni događaji počinjeni u ime Njemačke dio su naše zajedničke povijesti Gorka uspomena na njih ujedinjuje nas zaključio je on

snim

io Z

Her

ceg

GLASANTIFAŠISTA14

Buzet

Rogoznica

Gradsko vijeć Buzeta jednoglasno je prihvatilo inicijativu da se An-

tun Tončić Cerovac zbog povijesnih zasluga proglasi osobom 20 stoljeća u Istri Prijedlog je prethodno podržala i buzetska Udruga antifašističkih boraca i antifašista

Zahtjev da se vrednuje Tončićev povije-sni značaj obrazložio je Danilo Cerovac autor nedavno objavljene knjige raquoPrvobo-rac Istre i Hrvatske Antun Tončić Cerovac - životni putlaquo Rekao je da je Tončić rodom iz sela Veli Milun jedna od vertikala i stub opstojnosti istarskog naroda Smatra

Sat povijesti o Batinskoj bitciVijenci na obali Dunava i

spomen-kompleksu u Batini

U organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Osječko-baranjske županije i ove je godine obilježena 64 godišnjica jedne od dviju velikih bitaka u završnici Drugog svjetskog rata za području Baranje - Batinska bitka koja je bila jedna od najtežih i najsloženijih ratnih operacija u jugoistočnoj i srednjoj Europi u Drugom svjetskom ratu

Polaganjem vijenaca na lijevoj obali Dunava i spomen komplek-su Batinske bitke u Batini odana je počast palim borcimaa Crvene armije i borcima NOR-a Tom akcijom Crvene armije i boraca 51 vojvođanske divizije zapravo je započeo konačni i definitivni slom fašističke Njemačke i njezinih satelita istaknuo je u svom govo-ru predsjednik Zajednice udru-ga antifašista Osječko-baranjske županije Nikola Opačić

Prisustvovale su pored dele-gacija udruga UABA iz Osijeka i Belog Manastira i delegacije Saveza boraca NOR -a iz Sombora i Apatina Nakon polaganja vijenaca prisut-ni su minutom šutnje odali počast poginulim borcima i prisustvovali satu povijesti o Batinskoj bitci o kojoj je govorio Petar Matić

N Opačić

Knjiga raquoJasenovac - Fotomonogra-fijalaquo autorice Nataše Mataušić

koja analizira mnoge nedoumice o jasenovačkome koncentracijskom logoru predstavljena je u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika

Riječ je o knjizi koja na nov način progovara o jasenovačkom logoru donoseći nove činjenice uz fotografije koje su desetljećima služile za svojevrsnu manipulaciju jasenovačkim žrtvama

Fotomonografija o JasenovcuAutorica Nataša Mataušić na

nov način obrađuje logor i žrtveKroz povijest mnoge su fotografije atributirane uz logor i stradanja u Ja-senovcu a autorica ih stavlja u ispravan kontekst

Fotomonografiju su uz autoricu predstavili Mario Jareb Žarka Vujić i Tea Benčić Rimay urednica biblioteke Banalnost zla raquoJasenovac - Fotomono-grafijalaquo treća je knjiga te biblioteke uz Katalog novog postava i poimenični popis žrtava koja je dobila nagradu za najbolji izdavački pothvat za područje društvenih znanosti za 2007

VV

TREĆI ISTARSKI VELIKAN

Prihvaćena inicijativa da se zbog povijesnih zasluga prvoborac Antun Tončić Cerovac proglasi za osobu 20 stoljeća u Istri

da je Tončić uz biskupa Jurja Dobrilu i Matka Laginju treći istarski velikan prošlog stoljeća koji je predvodio istarski narod u NOP-u za konačno oslobođenje tog dijela Hrvatske

Podržavajući inicijativu buzetski su vijećnici ocijenili da je Tončić to zaslužio kao narodnjak antifašist su-dionik i promotor NOR-a na Buzeštini i cijeloj Istri

Inicijativa Buzećana upućena je na usvajanje Poglavarstvu i Skupštini Istar-ske županije

GI

Spomenik žrtvama fašizma

Na rogozničkom području talijanski i njemački okupatori ubili su 102 civila

Na mjestu zvanom Pobrdine po-stavljeno je spomen-obilježje ci-

vilnim žrtvama fašističkog terora Tog 16 studenog 1942 godine talijanski okupator uhitio je sve mještane sela Podglavica doveo ih do stratišta gdje je izdvojio šesnaest odraslih muškaraca i streljao ih Na rogozničkom području talijanski i njemački fašisti ubili su 102 civila među kojima je bilo i djece i starijih osoba

Općina Rogoznica u obilježavanje

Dana antifašističke borbe prvi put se službeno uključila prošle godine a naja-vljena je i obnova svih osam devastiranih antifašističkih spomenika

Postavljanje na 66 godišnjicu zločina spomen-ploče s imenima žrtava inici-rala je Udruga antifašističkih boraca i antifašista uz financijsku pomać Općine i dobrovoljnim prilozima građana

Na spomenik su položeni vijenci i upaljene svijeće

SD

GLASANTIFAŠISTA 15

Rijeka

Zahvalnice Na skupštini su podijeljene i zahval-

nice SABA Republike Hrvatske koje su dobili preživjeli borci NOB-a sudionici bitaka na Neretvi i Sutjesci ndash Savica Marić Milena Janković-Radić Vi-tomir Grbac Olgica Dejanović Jure Burić Branko Car i Obrad Raca dok su nekolicini njih zahvalnice uručene tijekom prijašnjih proslava

Također Savez antifašističkih bo-raca i antifašista Primorsko-goranske županije uručio je zahvalnicu Zdenku Antešiću za raquodoprinos razvijanju promicanju i jačanju antifašističkih tekovinalaquo koji je postigao kako je rečeno obnavljajući spomenike na Rabu za vrijeme dok je bio rapski gradonačelnik

IZBORNA SKUPŠTINA SABA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

NEMA POLITIČKE VOLJE ZA PRAVA BORACAPredloženo da se zbog neprovedbe Deklaracije o antifašizmu protiv nadležnih organa vlasti Republike

Hrvatske podigne tužba Ustavnom sudu te međunarodnim institucijama

Dr sc Marko Pavković ponovo je izabran za predsjednika Saveza antifašističkih

boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Odlučeno je na izbornoj skupštini Županijskog SABA-a na kojoj je za zamje-nika predsjednika izabran Stjepan Starčević a potpredsjednici su Matija Koščić An-ton Grubišić Miljenko Fak i Ivan Cvek a tajnik Zdenko Jurčić Uz spomenute u Izvršni odbor ušli su i Dinko Tamarut te Zdravko Cetina Također izabran je i prošireni Županijski odbor s dvadeset i jednim članom te četiri pridružena člana kao i deseteročlani Nadzorni odbor čiji je predsjednik Ivica Bajor

Novi (stari) predsjednik Marko Pavković izvjestio je nazočne o aktivnostima u pro-teklom dvogodišnjem razdoblju te između ostalog zahvalio Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na novim prostorima u Demetrovoj ulici Istaknuo je kako je Savez podržao Deklaraciju o antifašizmu koja međutim iako donesena prije tri i pol godine do danas nije provedena

ndash Stoga je naš stav kako zbog nepro-vedbe deklaracije o antifašizmu treba tužiti nadležne institucije hrvatske vlasti Ustavnom sudu odnosno međunarodnim institucijama Pozdravili smo i odluku Hrvatskog sabora o proglašenju 25 ruj-na Spomen-danom Republike Hrvatske Isto tako odlučno smo se suprotstavili svim pokušajima falsificiranja istine o antifašističkoj Narodnooslobodilačkoj borbi kazao je Pavković Dodao je kako materijalno-socijalne prilike i primjereni uvjeti života članova Saveza nisu poboljšani niti unaprijeđeni čak se i pogoršavaju

ndash Uza sva naša nastojanja da aktualna vlast povrati zakonom stečena a oduzeta

prava antifašističkim borcima još uvijek nismo uspjeli jer jednostavno ne postoji političke volje aktualnih izvršnih vlasti da vrate oduzeto Očito je da se izvršna vlast posvađala s objektivnom povijesnom znanošću istaknuo je Pavković dodajući kako je permanentna zadaća Saveza bila i ostala i prikupljanje i sređivanje po-vijesne građe i zaštita povijesne baštine antifašističke borbe a hvalevrijednu pažnju Savez posvećuje i redovitom održavanju spomenika i spomen-obilježja

Govoreći o programu rada za sljedeću godinu Pavković je istaknuo skrb o socijal-no-zdravstvenoj zaštiti članova promicanje i zaštitu antifašističke povijesne baštine spomen-obilježja i spomenika NOB-a prikupljanje povijesne građe i dokumen-tacije kao i izdavačku djelatnost te rad na pomlađivanju Saveza

Između ostalih u raspravu na skup-

štini uključio se i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke Dinko Tamarut koji je kazao kako su sve udruge SABA PGŽ-a u proteklom razdo-blju realizirale svoje programe rada

S obzirom na to da je zbog svjetske ekonomske krize pred nama nekoliko teških godina to će najvjerojatnije imati utjecaj i na socijalni status naših članova koji će nažalost biti još teži a najavljene reforme bile one zdravstvene ili mirovinske još će više to pogoršati Zbog toga naši budući programi moraju voditi računa o tome kazao je Tamarut

NL

Skrb o socijalno-zdravstvenoj zaštiti članova mora biti prioritet udruga

Marko Pavković Zdenko Jurčić i Stjepan Starčević na komemoraciji poginulim partizanima u Hreljinu

GLASANTIFAŠISTA16

Članovi Udruge za civilne stradalnike II svjetskog rata pod okupacijom

Italije i Njemačke 1941 - 1945 spremni su odštetu za dane provedene u logori-ma tražiti i pred Europskim sudom za ljudska prava kaže predsjednik udruge Neven Ivan Letinić

Napominje kako bivši logoraši od 2003 godine traže da Republika Hr-vatska riješi pitanje odšteta a zahtjev su podnijeli i talijanskim vlastima Riječ je o obeštećenjima za boravak u fašističkom koncentracijskom logoru na Molatu i izbjegličkom logoru u El Shattu

Zagrebačka Sekcija Slavonaca Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske organizirala je deseto

putovanje svojih članova tragom najvažnijih događanja iz NOB-e od 1941 do 1945 godine u Slavoniji

Ove godine su putovali uz rijeku Dravu prisjećajući se organizirane evakuacije oko 18000 građana i dvije tisuće invalida u prosincu 1944 i siječnju 1945 iz Slavonije i sjeve-rozapadne Hrvatske na mađarsko područje koje je bilo pod kontrolom sovjetske vojske

Prema riječima Antuna Magića člana Predsjedništva Sa-veza te predsjednika Sekcije antifašističkih boraca VI slavon-skog udarnog korpusa Slavoncima je tada prijetila opasnost odmazde i za Jasenovac Organizirano smo povlačili ljude kojima je prijetila opasnost simpatizere i članove boračkih obitelji Prilikom samog prijelaza Drave skelama sedam je ljudi preminulo a još 120 nakon dolaska u Mađarsku Tih događaja prisjetili su se nekadašnji borci na obalama Dra-ve kod Terezinog Polja gdje su za poginule bacili vijenac u vodu kod nekadašnje pustare Zanoš i kod Kapinaca GS

Tragom NOB-e

Bivši logoraši

TRAŽIMO ODŠTETU ZA SVAKOG LOGORAŠATrakavica oko našeg slučaja prevršila je svaku mjeru smatra predsjednik Udruge civilnih stra-

dalnika Neven Ivan Letinić

- Zatražili smo za svakog logoraša obeštećenje u vrijednosti od 30000 eura Podnijeli smo Prijedlog zakona o civilnim žrtvama II svjetskog rata i ratnog nasilja i on se od 2003 nalazi u Uredu za ljudska prava koji je s ra-dnom skupinom zaduženom za ovu problematiku održao sedam sastanaka Posljednji je održan 28 lipnja 2006 go-dine a dalje od toga nije se maknulo ni koraka Ova trakavica oko našeg slučaja je prevršila svaku mjeru i puna nam je kapa svega kaže Letinić dodajući kako će udruga uputiti zahtjeve predsjedniku države Stjepanu Mesiću premijeru

Ivi Sanaderu potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor i predsjedniku Sabora Luki Bebiću u kojem će tražiti hitno uvrštavanje spomenutog zakona u sa-borsku proceduru U suprotnom tužit će Republiku Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava

- Njemačka i Italija svojim su državljanima isplatile obeštećanja za patnje pretrpljene u logorima Logoraše su isplatile i Albanija Etiopija i Grčka a isto je učinila i Slovenija Po toj logici može i Hrvatska poručio je Letinić

GK

Spas u MađarskojZbog opasnosti od neprijateljske odmazde

oko 18 tisuća Slavonaca evakuirano je krajem 1944 i početkom 1945 na oslobođeni teritorij u Bačkoj preko Mađarske

Prisjećanje na događaje i spuštanje vjenaca u Dravu

Kod spomenika u dolini rijeke Raše mještani Sutivanca su na 65

godišnjicu odali počast jedanaestorici mladića koje su njemački okupatori strijeljali u Drugom svjetskom ratu Mještani Sutivanca pokraj spomenika

SutivanacViše

od tradicijeUz paljenje svijeća i postavljanje vijen-ca prisjetili su se 6 listopada 1943 go-dine

Mještani i rodbina poginulih do ovog spomenika dolaze nekoliko puta godišnje Okupe se i na svaku godišnjicu događaja Redovito održavaju spomenik u čemu im pomaže i udruga antifašističkih boraca

IG

GLASANTIFAŠISTA

Zrmanja

17

Prodol

Zabrežani

Pred masovnom grobnicom i spome-nikom s imenima žrtava iz ovoga kraja

u Drugom svjetskom ratu na te je događaje okupljene mještane i uzvanike podsjetio predsjednik Mjesnog odbora Zabrežani Valter Žgrablić Istaknuo je da žrtve Narodnooslobodilačkog i Domovinskog rata obvezuju današnje generacije da ih štuju jer svi su oni raquona različitim mjestima i na različite načine dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodilaquo

Stipe Šajina jedan od posljednja dva živuća borca iz tog rata u ovom kraju pri-dodao je da se danas ne smiju zaboraviti raquooni tužni dani kad smo životarili pod fašističkom Italijom kao i naši pokojnici koji ovdje leže jer su dali svoje živote za naše bolje sutralaquo Pozvao je mlade generacije da čuvaju uspomenu na ratne žrtve

Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić još je jednom podsjetio da su borci u Narodnooslobodilačkoj borbi pomogli da se ostvari san o samostalnoj Hrvatskoj kao što su borci Domovinskog rata taj ostvareni san očuvali Gradska uprava stoga skrbi o spomenicima iz antifašističke borbe

ŽRTVE OBVEZUJUKomemoracije žrtvama neprijateljske ofenzive iz 1943 godine

Komemoracija kod spomenika u Zabrežanima

obnavljajući ih i uređujući Okoliš ovog spomenika i masovne grobnice u dolcu kraj Zabrežana doskora će se najavio je

Rimanić preurediti u park-šumu sa sta-zama za šetnju i pločom koja će podsjećati namjernike na ratne donađaje DŠ

Istarski antifašisti su se u Spomen-parku Josipa Broza Tita okupili da bi odali počast

palim borcima i prisjetili se događaja iz Drugog svjetskog rata i partizanskog otpora nacifašizmu Tu su priliku iskoristili da bi oštro osudili po-litiku Vlade prema njima ali i ustaštvo i fašizam koji se i danas veličaju u Hrvatskoj

U rujnu 1943 godine nakon ka-pitulacije Italije u Prodolu je osno-van peti bataljon Prve istarske bri-gade raquoVladimir Gortanlaquo a antifašistički duh tog kraja nadovezao se na Proštinsku bunu rekao je prvoborac iz Prodola Ivan Zenzerovć i naglasio da bez partizanskih jedinica s Titom na čelu Istra nikad ne bi bila pripojena Hrvatskoj

Akcija za spomenik

Udruga ratnih i vojnih invalida Za-dra organizirala je akciju čišćenja i

uređivanja okoliša spomenika palim borcima XIX sjevernodalmatinske divizije NOV Hrvatske koji su poginuli na Zrmanji u listopadu 1943 godine Na tom mjestu u Zrmanjskom klancu na relaciji Knin -Otočac 1980 je podignuto spomen-obilježje s uklasanim imenima 36 poginulih boraca ali je devedesetih devastirano i trebalo bi ga temeljito obnoviti Poticaj za to dala je i ova akcija skupine članova zadarske udruge u kojoj su bili Gordana Kurtin Olivera Grbić Darinka Milanko Ante Penđer i Mate Grubiša

M Grubiša

ZLO PODALJE OD ISTRE

Poruka istarskih antifašista iz spomen-parka Josipa Broza Tita

Ekstremno desne strukture žele pod svaku cijenu dezavuirati našu stvarnost Nama su dobrodošli svi pjevači i Thompson bi bio da ga ne prate provokacije koje šire mržnju

Sabor je prije tri godine pozvao državne institucije da zakonom zaštite antifašističke borce i naše vrijednosti ali ništa se nije do-godilo rekao je pre-dsjednik SABA Istre Tomislav Ravnić

Saborski za-stupnik Damir Kajin također je osudio Thompso-

nove koncerte ali i Vladine dužnosnike koji se na njima pojavljuju

Zlo treba držati podalje od Istre Ako se jednom pusti duh iz boce teško ga je vratiti rekao je Kajin uz odobravanje prisutnih

NL

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 3

SABA RH

Predsjednik veteranske federacije g Abdul Hamid Ibrahim s sudionicima sjednice Stalnog komiteta žena Svjetske volonterske organizacije

PREZENTACIJA RADA SAVEZAPredstavnice SABA RH na godišnjem sastanku Stalnog komiteta

žena Svjetske veteranske organizacijeGodišnjem sastanku Stalnog komiteta

žena Svjetske veteranske organizacije 19 i 20 studenog u Parizu među delegatima iz 15 zemalja bile su prisutne i sudjelovale u raspravi u ime SABA RH dr sc Vesna Čulinović Konstantinović i Katica Sedmak Prezentirale su rad našeg Saveza i aktivno-sti antifašističkih udruga o čemu članovi Komiteta dosad nisu bili upoznati

Tijekom skupa uputile su poziv da posjeti Hrvatsku Marie Elisabeth Sveri predsjednici Stalnog komiteta Ona je izra-zila želju da u Zagrebu organizira sastanak Komiteta i zahvalila se na poklonjenoj knjizi raquoBleiburglaquo

Naše predstavnice bile su i na primanju kod hrvatskog veleposlanika Mirka Galića koji se zahvalio na poklonjenim knjigama raquoBleiburglaquo i raquoHrvatska u logorimalaquo Najavio je da sljedeće godine namjerava organi-zirati okrugli stol na temu Hrvatske u II svjetskom ratu kako bi povjesničari i drugi stručnjaci stranim diplomatima predočili istinu o našoj antifašističkoj borbi

Na pariškom sastanku Hrvatsku su pre-dstavljale delegacije još dvije veteranske or-ganizacije - Asocijacija hrvatskih patriotskih ratnih veterana i Saveza društava hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a

Međunarodna suradnja

Predsjedništvo Saveza antifašističkoh boraca i antifašista Republike Hrvatske

sastat će se 15 siječnja 2009 godine na redovnoj sjednici na kojoj će razmotriti aktualne teme rada i djelovanja organiza-cije Iako je bilo predviđeno da se sjednica održi u prosincu zbog velikih obaveza krajem godine na sjednici Izvršnog odbora Predsjedništva SABA RH je dogovoreno da se taj skup prolongira najkasnije do polovice siječnja

Članovi Predsjedništva SABA RH će kako je najavljeno raspravljati o Izvještaju o radu u ovoj i Planu aktivnosti za iduću godinu Uvodno izlaganje će podnijeti predsjednica SABA RH dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović i iscrpno izvjestiti o brojnim aktivnostima koje su se odvijale kao i o onima koje se planiraju u sljedećem razdoblju

Ključno pitanje kojem je članstvo i

rukovodstvo Saveza antifašističkoh bo-raca i antifašista Republike Hrvatske već tri godine zaokupljeno je provođenjem saborske Deklaracije o antifašizmu Iako je laquodržavaraquo preuzela određene obveze tom Deklaracijom prema borcima NOR-a osim opetovanih deklarativnih obećanja do sada nije učinjeno gotovo ništa u njenom provođenju Stoga se iz udruga i zajednica udruga antifašistčkih boraca cijele Hrvatske najčešće postavljaju pitanja dokle će se vlast tako ponašati i ignorirati naše zahtjeve No i pored reagiranja rukovodstva i članstva SABA RH odnos prema borcima NOR-a se ne mijenja kada je riječ o njihovom statusu i pravima

Na sjednici Izvršnog odbora Pred-sjedništva SABA RH na kojoj se raspravljalo o pripremi dnevnog reda za Predsjedništvo bilo je govora i o tome da će se u suradnji sa saborskim zastupnicima i strankama

ići na konkretnu izradu prijedloga zako-na vazanih za provođenje Deklaracije o antifašizmu

Članovi Predsjedništva će razmatrati i prijedlog dopuna Statuta SABA RH Na Izvršnom odboru je međutim već sada upozoreno da ne treba ponovo predlagati izmjenu naziva Saveza antifašističkih bo-raca i antifašista jer je već u dosadašnjim raspravama dovoljno ukazano zbog čega ovo ime najviše odgovara našoj udruzi budući da obuhvaća i borce NOR-a i mlađe antifašiste koji se sve više učlanjuju Takav trend podmlađivanja se mora nastaviti i pojačati stav je i rukovodstva i članstva SABA RH

Na sjednici Predsjedništva bit će do-nesena i odluka o članarini koja se prema prijedlozima u 2009 godini vjerojatno neće mijenjati

STomašević

Pripreme za sjednicu Predsjedništva

Deklaraciju o antifašizmu pretočiti u zakoneIako je država preuzela određene obveze tom Deklaracijom prema borcima NOR-a osim

opetovanih deklarativnih obećanja do sada nije učinjeno gotovo ništa na njenom provođenju

GLASANTIFAŠISTA4

Zamjenica predsjednika HDZ-a i ministrica obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti Ja-dranka Kosor izjavila je 9 studenog Hini da će ako su istiniti napisi o nepriličnom ponašanju skupine članova mladeži karlovačkog HDZ-a u kafiću raquoRiver publaquo oni biti izbačeni iz stranke

- Zatražili smo izvješće karlovačke organizacije HDZ-a i sutra ćemo ga

Ni u Savezu antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske što se tiče odlaska

na Bleiburg zasad nemaju namjeru poslušati Sanadera

- Premijer ima pravo predlagati što misli da je dobro Ali mi smo na izvršnom odboru

Premijer dr Ivo Sanader u Saboru je 22 listopada još jedanput osudio svaku

pojavu ustaštva u društvu i podsjetio da je Repubklika Hrvatska utemeljna na antifašističkim tekovinama

- Moramo učiniti sve da spriječimo stanoviti revival ustaštva makar možda bio nesvjesni Mene je sram kad se za vrijeme utakmice koja mora biti ponos izvikuju ustaški pokliči Antifašizam je u temeljima hrvatske države po antifašističkoj smo borbi pobjednici u Drugom svjetskom ratu a ustaštvo je zločinačka Pavelićeva ideologija koja

Premijerove poruke

U JASENOVAC TREBA OTIĆI I VRH KATOLIČKE CRKVE

Dr sc Ivo Sanader Ustaštvo je zločinačka ideolo-gija koja je proizvela Jasenovac i druge logore

je proizvela Jasenovac i druge logore poručio je Sanader

Strogo je odijelio antifašizam od komu-nizma tvrdeći da je nakon fašizma i nacizma raquokomunizam bio treći zločinački sustavlaquo

Sanader je također upozorio da svatko kome je stalo do budućnosti Hrvatske treba otići u Jasenovac a tu misli i na vodstvo Katoličke crkve u Hrvatskoj

- Mogu pretpostaviti koliko bi blagotvor-no djelovalo kad bi zagrebački kardinal ili predsjednik Biskupske konferencije otišao u Jasenovac poklonio se i pomolio za žrtve Osobno sam to napravio napravio je i to i

Katolička crkva

STVAR NAŠE UNUTARNJE PROSUDBEPoziv premijera dr sc Ive Sanadera vrhu

Katoličke crkve da posjeti Jasenovac te antifašistima da odu na Bleiburg nije naišao na oduševljenje ni na jednoj niti na drugoj adresi

- Crkva ne može utjecati na izjave nositelja državnih vlasti ali zna što je čija ingerencija i

što je komu činiti poručio je glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić Na pitanje namjerava li predsjednik HBK-a nadbiskup Marin Srakić posjetiti Jasenovac Ancić je uzvratio da raquosigurno neće ići zbog izjave premijera nego je to stvar naše unutarnje prosudbelaquo

U Zagrebačkoj nadbiskupiji nisu željeli komentirati Sanaderovu izjavu U krugovi-ma bliskim Crkvi neslužbeno upozoravaju i da je Crkva prisutna na jasenovačkoj komemoraciji preko lokalnog župnika te da biskup Antun Škvorčević svake godine odlazi u jasenovačku crkvu

Račan i Milanović i to je za svaku pohva-lu ndash kazao je Sanader te pozdravio najavu židovske zajednice da ode na Bleiburg

- Jednako tako očekujem da i Savez antifašističkih boraca ode na Bleiburg Kad to svi učinimo nastupa prevladavanje prošlosti koje nam je itekako potrebno i tad više neće biti ovakvih pokliča na stadionu ndash zaključio je premijer te konstatirao da parlamentarna većina i manjina moraju biti zajedno u stva-rima bitnim za Hrvatsku da trebaju staviti glave zajedno i boriti se protiv problema od organiziranog kriminala do ustaških pokliča na nogometnim utakmicama

razmotriti na Predsjedništvu stranke - istaknula je Kosor

- Nećemo tolerirati ni nasilje ni bilo kakvo koketiranje s ustaštvom ili veličanje ustaštva jer demokratska Hrvatska nije nastala na temeljima pro-pale izdajničke ustaške ideologije već u svojim temeljima ima antifašizam i pobjedu u Domovinskom ratu - do-dala je

Po riječima Željka Godača vlasnika

Jadranka Kosor

Nećemo tolerirati veličanje ustaštvakarlovačkog raquoRiver pubalaquo skupina članova mladeži HDZ-a je u noći s petka na subotu razbijala po njegovom lokalu u središtu Karlovca zbog čega je zvao policiju no izgrednici su se razbježali prije intervencije Godač je također rekao kako je kad su ih pokušali smiriti je-dan od njih u jednom trenutku s uzdi-gnutom desnom rukom vikao raquoAjmo ustašelaquo a ostali se prijetili utjecajnim ocem jednoga od njih

SABA RH

u dva navrata raspravljali o odlasku na Blei-burg i oba puta zaključili da ne bi išli dok ne znamo koje su žrtve tamo pale Naši borci se ne žele klanjati ljudima koji su prouzročili krvoproliće kazala nam je predsjednica Saveza dr Vesna Čulinović Konstantinović Ona

je uvjerena da je moguće utvrditi tko je u Bleiburgu bio nevin a tko nije i tvrdi da su raquospremni pokloniti se nevinimalaquo

- Ako se to nikada ne utvrdi nikad nećemo ni otići bila je kategorična pre-dsjednica SABA

NE ŽELIMO SE KLANJATI ZLOČINCIMA

GLASANTIFAŠISTA 5

Marš solidarnosti

Marš je održan povodom Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

antisemitizma i isključivosti (9 stude-nog) i Međunarodnog dana tolerancije (16 studenog) Cilj prve manifestacije ovog tipa u Zagrebu bio je ostvariti ja-vno i političko iskazivanje solidarnosti svih osoba koje su izložene nasiljem omalovažavanjem predrasudama šovi-nizmom ili neprihvaćanjem

Organizatori ovog marša bili su članovi nekoliko udruga usmjerenih protiv bilo kakvog nasilja i predrasuda među kojima i Udruga mladih antifašista Zagreba

Okupljanje na Trgu kralja Tomislava započelo je oko 1130 sati a povorka Marša solidarnosti je točno u podne krenula sljedećim ulicama i trgovima Trg kralja Tomislava - Strossmayerov trg - Zrinjevac - Praška - Trg bana Jelačića - Jurišićeva - Trg hrvatskih velikana - Ulica Stjepana Račkog - Trg žrtava fašizma

Prosvjednici su uzvikivali parole protiv nasilja u Zagrebu raquoDolje fašizam dolje na-siljelaquo te nosili transparente raquoNo pasaranlaquo raquoStari imaš kunu treba mi za pancirkulaquo

Drugačiji Zagreb je mogućViše stotina građana uglavnom mladih ljudi sa zagrebačke alternativne scene i nekoliko boraca NOB-e sudje-

lovalo je 15 studenog na Maršu solidarnosti protiv nasilja nazvanom raquoDrugačiji Zagreb je mogućlaquo

Predstavljamo

Nakon reakcija na koncert Marka Perkovića Thompsona izjava Valtera Župana i Ratka Mačeka a posebice na nove pokušaje rehabilitacije ustaštva or-ganizirane su prve tribine Predavanjem o kapitulaciji fašističke Italije i prikazivanjem filma raquoPad Italijelaquo Lordana Zafranovića a nakon toga organiziranjem tribine o našim raquoŠpancimalaquo pokušali smo mladima prika-zati važne povijesne događaje o kojima se danas rijetko govori

Izvještavali smo kako o događajima u Hrvatskoj tako i u svijetu Od antifašističkih demonstracija preko pojava neofašizma pa sve do ubojstava antifašističkih aktivista

U veljači ove godine došlo je do pokušaja preimenovanja Trga maršala Tita Tada je udruga organizirala protuprosvjed jer se tamo nije radilo o prosvjedu protiv Tita već o namjeri da se diskreditira NOB i rehabilitiraju snage poražene u Drugom svjetskom ratu Kao što njemački neonacisti marširaju povodom bombardiranja Dresde-na a srbijanski neonacisti marširaju raquoza spas

Sve više članovaUdruga mladih antifašista grada Zagreba osnovana je 2001 godine ali je s izmijenjenim sastavom i novim

rukovodstvom ozbiljnije krenula s radom prije godinu i pol

Srbijelaquo tako i hrvatski neonacisti marširaju protiv raquozločinca Titalaquo

Nekoliko mjeseci nakon toga održan je anti-Bush prosvjed povodom posjeta američkog predsjednika Busha Hrvatskoj a protiv američke vanjske politike i ulaska Hrvatske u NATO savez

Nakon fašističkih ispada dijela publike na koncertu M P Thompsona udruga je zajedno sa Zajednicom Srba u Hrvatskoj i Margelovim institutom podnijela kaznenu prijavu protiv pjevača i više nepoznatih osoba

U pokušaju da osvijestimo građane Za-greba na sve veći broj fašističkih grafita u Zagrebu zbog lijepljenja plakata udruga je bila pozvana u policiju na razgovor Nakon što je policija djelo okarakterizirala kao raquoveličanje fašističkih simbolalaquo ipak je promijenila u raquonarušavanje komunalnog redalaquo nakon čega smo kažnjeni s najvišom novčanom kaznom za takve prekršaje

Udruga je dočekala jesen s novom web stranicom gdje se mogu naći zanimljivi tek-stovi slike i filmovi

Osim organiziranja prosvjeda članovi su sudjelovali na prosvjedu u Beogradu gdje je organiziran antifašistički prosvjed protiv neonacističkih organizacija raquoKrv i častlaquo i raquoNacionalni strojlaquo koje su htjele napraviti raquoMarš za jedinstvo Srbijelaquo

Također smo sudjelovali i na Pulskom Antifa-festu

Najnovija akcija je bila organiziranje prvog Marša solidarnosti pod motom raquoDrugačiji Zagreb je mogućlaquo

Nakon više raznih aktivnosti broj članova udruge se višestruko povećao pa je tako iz male grupe ljudi izraslo u organizaciju od više desetaka aktivnih članova

Naši kratkoročni ciljevi uključuju dijeljenje letaka u kojima apeliramo na građane da ne zatvaraju oči pred simbo-lima ustaškog režima kao i simbolima neonacizma Cilj nam je u sljedećoj go-dini organizirati Drugi marš solidarnosti i antifašistički koncert

Mario Šimunković predsjednik Udruge mladih antifašista Zagreba

raquoTko ne djeluje sudjelujelaquo raquoKapitalizam i država glavni izvor nasiljalaquo

Prvo zaustavljanje povorke je bilo na Zrinjevcu gdje je Marko Jurčić iz Zagreb Pridea istaknuo kako je raquoZagreb unazad nekoliko godina a posebice unazad neko-liko mjeseci posebno zatrovan nečovječnom mržnjom o čijim se uzrocima manje govori već se javnost zabavlja samo zbrajanjem mrtvih ili pretučenihlaquo a da su se vlasti odlučile pozabaviti ovim pojavama raquotek kada su zapucali po njihovom dvorištu napali njih ili njihovu djeculaquo

Kod bivše sinagoge u Praškoj 7 su-dionicima marša se obratio Salamon Jazbec ispred Margelovog instituta koji je podsjetio na vrijeme kada je srušena

sinagoga a Židovi odvođeni u logoreNa Trgu bana Jelačića Drago Pilsel

kršćanski teolog je rekao kako je u Zagrebu a i u Hrvatskoj nasilje raquonajčešće ekstrem-no desno orijentiranolaquo raquoRavnodušnost danas ravna je zločinu sutralaquo rekao je Pilsel pozvavši građane na Trgu bana Josip Jelačića da im se pridruže

Nakon Trga bana Jelačića marš je nastavio do Trga žrtva fašizma gdje su Vesna Teršelič i Zoran Pusić okupljene podsjetili na borbu koja se dugi niz godina vodila za vraćanja imena tom trgu a Ivan Fumić iz SABA RH skrenuo je pozornost na probleme korupcije kriminala lošeg stanja u zdravstvu i školstvu kao i na problem neoustaštva u Hrvatskoj Okuplje-nima je pročitano pismo Zore Dirnbach preživjelog sudionika Holokausta a član Udruge mladih antifašista Lujo Kunčević pročitao je pjesmu posvećenu svim žrtvama nasilja

Marš je podržalo oko pedesetak udru-ga i pojedinaca iz Hrvatske i susjednih zemalja

MŠ

GLASANTIFAŠISTA6

Gospić

Mislim da je Hrvatska dostigla stu-panj demokracije da možemo otvo-

reno govoriti o svim pitanjima koja su se možda u prošlosti stavljala pod tepih Ovo je snažna poruka Hrvatskoj iz Ličko-senjske županije Za nas ovdje ne postoje tabu-teme a nevina žrtva bez obzira tko je mora biti obilježena i moramo je se sjećati Moramo otvoreno govoriti o tim pitanjima a Ličko-senjska županija pa i cijela Hrvatska ne smiju biti previše opterećeni prošlošću poručio je ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović 30 listopada na Spomen-području Jadovno mjestu udaljenom svega stotinjak metara od Šaranove jame jedne od velebitskih jama u koje su pripadnici ustaškog režima

Moramo se sjećati nevinih žrtavaNa spomen-području Jado-

vno ministar zdravstva Darko Milinović i predstavnici Židovske zajednice u Hrvatskoj Slavko i Ivo Goldstein odali su počast žrtvama ustaškog terora

bacali one koji se nisu uklapali u njihov režim

Milinović je kako su izvjestili me-diji poručio da i kao ministar ali i kao osoba koja ima utjecaja na politički život u Ličko-senjskoj županiji želi pokazati da je upravo ova županija jedna od pre-dvodnica europske Hrvatske Ministar je poslao i snažnu poruku onima koji u medijima provlače tezu da Ličko-senjska županija zataškava ovakva područja i da ne želi sudjelovati u obnavljanju Spomen-područja

- U ovoj županiji ništa nije tabu-tema a o svemu se otvoreno razgovara ali ne možemo prihvatiti poruke da se Ličko-senjska županija i hrvatska Vlada boje govoriti o ovakvim temama naglasio je Milinović

S Milinovićem su bili predstavnici Židovske zajednice u Hrvatskoj Slavko i Ivo Goldstein koji su došli u Gospić na sastanak na inicijativu ministra zdra-vstva Nakon susreta u uredu gospićkog gradonačelnika Milana Kolića svi sudionici sastanka uključujući ličko-senjskog župana Milana Jurkovića i predstavnike srpskih općina ndash Udbine Donjeg Lapca i Vrhovina

obišli su velebitsko stratište Jadovno gdje su tijekom Drugog svjetskog rata stradali Srbi Židovi i Hrvati

Tom prilikom Milinović je najavio na-stavak uređenja i obilježavanja Spomen-područja Jadovno

Slavko Goldstein je istaknuo da je sastanak u Gospiću veliki korak prema prevladavanju trauma iz prošlosti te je u ime Židovske zajednice obećao pomoć u uređenju Spomen-područja Jadovno

ST

Veliki korak prema prevladavanju trauma iz prošlosti

Ni uz 67 godišnjicu partizanske akcije izbavljivanja ranjenog prvo-

borca Marijana Čavića spomen-ploča Većeslavu Holjevcu i njegovoj grupi neće biti vraćena na zgradu bolnice na Dubovcu jer se jednogodišnje raquovozanjelaquo karlovačkih antifašista od stra-ne nadležnih lokalnih organa i službi nastavlja i dalje

To spomen-obilježje iz NOB-e trebalo je uz nazočnost predsjednka Republike Stjepa-na Mesića prošle godine biti vraćeno na mjesto s kojeg je skinuto i razbijeno 1991 go-dine ali je samo dan prije svečanog čina postavljanje replike spriječeno uz izgovor da prethodno nisu pribavljene potrebne suglasnosti konzerva-tora odnosno da se ne zna tko je sada vlasnik zgrade bivše bolnice

Jedan od raquorazlogalaquo odbijanja suglasno-sti bila je i činjenica da je novoizrađena ploča dva i pol centimetra veća od

Karlovac raquoIGRAlaquo SE NASTAVLJALokalne vlasti i službe nikako da dozvole povratak spomen-ploče Većeslavu Holjevcu na zgradu bolnice na Dubovcu

nekadašnjeg originala ali su konzer-vatori antifašistima konačno ipak dali dozvolu jer da raquokoji cemtimetar više

nema vezelaquo Međutim vlasnici zgrade ponovno su odbili dati suglasnost iako je pitanja vlasništva riješeno

Objašnjenje ravnateljice Doma zdravlja

ovaj je puta bilo kako raquone postoji stručno mišljenje nadležnih službilaquo

I tako - replika ploče još nije posta-vljena

Karlovački antifašisti razočarani su očito namjer-nim odugovlačenjem izdavanja suglasnosti i skandaloznim opstruiranjem njihove ini-cijative jer se zapravo radi o neprimjerenom odnosu lo-kalnih vlasti i službi prema antifašističkim obilježjima i obavezama iz saborske Dek-laracije o antifašizmu

Da su u ovoj raquoigrilaquo u pitanju i politički motivi protivljenja po-vratku spomen-ploče na mjesto gdje je nekad stajala valja po-dsjetiti da je u međuvremenu u cijelu zavrzlamu raquoušetalalaquo i jedna karlovačka braniteljska

udruga koja na istu zgradu nekadašnje bolnice paralelno želi postaviti svoju ploču ali u spomen - ustašama

KZ

GLASANTIFAŠISTA 7

Prije 65 godina (26 listopada 1943) formirana je I čehoslovačka brigada raquoJan

Žižka z Trocnovalaquo Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske najveća antifašistička jedinica nacionalnih manjina u okupira-noj Europi Tim je povodom upriličena svečana akademija u Češkom narodnom domu Daruvar a brojne delegacije položile su vijence u Bučju na mjestu formiranja brigade na grobu narodnog heroja Jozefa Ružičke u Končanici i u parku Vladimir Nazor u Daruvaru kod spomenika palim borcima NOB-e

Skup su pozdravili Zdravko Drašner predsjednik UABA Daruvar Dalibor Rohlik zamjenik gradonačelnika Daruvara mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH Nikola Mak predsjednik Savjeta za nacio-nalne manjine Republike Hrvatske i Petr Štjepanek savjetnik u Veleposlanstvu Češke Republike u RH Svečanosti su među inim prisustvovali Josip Skupnjak i Azur Sejdić potpredsjednici SABA RH Milan Ivančević predsjednik ZUABA Bjelovarsko-bilogor-ske županije Leonora Janota predsjednica Saveza Čeha RH Vendela Varga predsjednik Gradskog vijeća Daruvara Vinko Šunjara Vladimir Jurak i Tito Grah članovi Predsjedništva SABA RH Adam Dupalo predsjed-nik IO Sekcije 1 korpusa preživjeli borci brigade pred-stavnici 6 i 10 korpusa dele-gacije antifašističkih boraca i antifašista iz Bjelovara Čazme Garešnice Varaždina Zagreba Ludbrega i Daruvara Policijske stanice Daruvar ali i mladi ndash poklonici antifašizma

Od bataljona do brigadeO ulozi značaju i borbenom putu briga-

de govorio je prof dr Vjenceslav Herout koji je uz ostalo istaknuo da u Drugom svjetskom ratu Česi i Slovaci nisu mogli prihvatiti nasilje kao jezik mržnje Stoga su zajedno s ostalim narodima na ovom području ustali u borbu protiv progona i nacionalističke mržnje To je vrijeme slav-nih pobjeda antifašističke koalicije kojoj je

Daruvar

U ZAJEDNIČKOM STROJUSvečana akademija u po-

vodu 65 obljetnice formi-ranja I čehoslovačke brigade Narodnooslobodilačke vojske raquoJan Žižka z Trocnovalaquo

pripadala i brigada raquoJan Žižka z Trocnovalaquo sastavljena od Čeha i Slovaka ali i Hrvata i Srba iz ovog kraja i Ukrajinaca iz okolice Novske Sve to pokazuje da je u temelje antifašističke borbe bila ugrađena ideja nacionalne ravnopravnosti

Primarna namjena čehoslovačke oružane jedinice (kao uostalom i mađarske i njemačke koje se također osnivaju) bila je da u prvo vrijeme politički djeluje u kraje-vima gdje žive Česi i Slovaci da djeluje u pravcu njihova što masovnijeg uključivanja u NOP tako i u NOV Po završetku neprija-teljske ofenzive na Slavoniju a po naređenju Štaba 3 operativne zone 3 svibnja 1943 godine na zapadnim obroncima Psunja u malom selu Cikote formiran je Čehoslovački bataljon raquoJan Žižka z Trocnovalaquo koji je dobio to ime po legendarnom češkom ju-naku i vojskovođi što se uspješno borio i rukovodio Husitskom vojskom u ratovima u XV stoljeću U bataljonu se govorilo i pisalo na češkom jeziku a uz petokraku zvijezdu kod svih amblema nosila se na-cionalna zastava Već u listopadu 1943 godine Čehoslovački bataljon udvostručio

je broj boraca i tako su sazreli uvjeti za formiranje brigade

Formiranje jedinice obavljeno je 26 listopada 1943 godine svega na nekoliko stotina metara od Bučja odakle je novo-formirana brigada krenula na zadatke zajedno s ostalim slavonskim jedinicama U sastav brigade ušao je 1 čehoslovački udarni bataljon 1 posavski udarni bataljon i dijelovi 12 udarne brigade te Zapadne grupe odreda i Istočne grupe odreda Ko-mandant Milan Joka politički komesar Josip Vojaček zamjenik komandanta Jan Jasmin načelnik štaba Antun Doležal in-formativni oficir Jozef Hanzl Čehoslovačka brigada raquoJan Žižkalaquo ušla je u sastav 12 divizije 6 korpusa

Brigada je borbeno djelovala uglavnom u Slavoniji i Podravini Do sredine prosin-ca vršila je diverzije na željezničkoj pruzi Virovitica-Našice sudjelovala u napadu na Đakovo 14 prosinca i u oslobođenju Gorjana 17 prosinca U siječnju i veljači 1944 godine izvršila je pokret u Baniju i natrag i vodila borbe s njemačkim ustaškim i domobranskim snagama U lipnju briga-da se vratila u sastav 12 divizije i vodila borbe između Osijeka i Podravske Slatine a u srpnju u Požeškoj kotlini osiguravala žetvu i prebacivanje žita iz Slavonije u Ba-niju U kolovozu je u Daruvarskoj kotli-ni sudjelovala u borbama za oslobođenje Badljevine i Grubišnog Polja i zauzela Končanicu Krajem studenoga formirala je treći bataljon (imala je tri bataljona četu za vezu bolnički vod i komoru s ukupno 1151 boraca)

Odličja za zaslugeOd siječnja do ožujka 1945 godine

brigada je izvela niz manjih akcija oko Dilja i Papuka i napadala na veći broj ne-

prijateljskih uporišta u travnju razbila njemačku kolonu kod Stare Subocke i vodila jake borbe osiguravajući napad 12 divizije na Vetovo Briga-da raquoJan Žižkalaquo rasformirana je 23 travnja 1945 godine a njeno ljudstvo popunilo je jedinice 12 divizije Za zasluge u NOB-u brigada je odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem i Ordenom zasluga za narod sa zlatnim vijencem Česi i Slovaci ndash borci brigade dobili su priznanje i od čehoslovačke Vlade u emigraciji (21 rujna 1944 godine) jer su oni boreći se za slobodu i protiv fašizma

istovremeno vodili borbu i za oslobođenje svoje stare domovine

Kada su 1991 godine prve granate počele padati po Daruvaru Prekoprakri Ivanovu selu i ostalim hrvatskim naseljima Česi i Slovaci su gotovo iz istih razloga kao i 1941 godine organizirali obranu svojih domova Pokazali su i dokazali daleko od svoje matične domovine da dijele sudbinu svih hrvatskih građana

Svečanost je nastavljena druženjem sudionika te kulturno-umjetničkim pro-gramom u izvedbi KUD-a Češke besede raquoHolubičkalaquo iz Daruvara i puhačkog orkestra Češke besede iz Končanice te prigodnim recitalom Gimnazije iz Daruvara

B M

GLASANTIFAŠISTA8

Zadar

Svečanim skupom članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Za-

darske županije obilježila su 65 obljetnicu osnutka Zadarskog partizanskog odreda Kao jedan od najvažnijih uspjeha odre-da istaknuto je oslobođenje Ražanca te slobođenje Zadra 31 listopada 1944 godine kada su Zadrani s oduševljenjem dočekali osloboditelje

Bilo je to oslobođenje a ne okupacija kako se nedavno moglo čuti od pojedinaca kazao je član Predsjedništva antifašističke

OD RAŽANCA DO OSLOBOĐENJAZadarski partizanski odred borio se časno i na to grad može i treba biti ponosan poručeno s obilježavanja

65 obljetnice odreda

Župan odbio pokroviteljstvoNaša je želja bila da se obilje-

žavanje obljetnice osnutka Zadarskog partizanskog odreda održi pod po-kroviteljstvum župana Stipe Zrilića ili pod pokroviteljstvom Skupštine Zadarske župapije Zato smo se 3 rujna pismom obratili županu s mol-bom da primi našu delegaciju Budući da nismo dobili odgovor ponovo smo mu se obratih pismom 23 rujna i u tom pismu iznijeli konkretan prijedlog po pitanju pokroviteljstva Zadarske županije Tražili smo i fi-nancijsku pomoć i zamolili da nam se što prije odgovori Odgovor smo dobili 7 listopada kada nam je tajnica putem telefona dala na znanje da župan ne prihvaća pokroviteljstvo i da ne možemo očekivati financijsku pomoć kazao je otvarajući skup Jakov Jukić predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije

udruge Nikola Bu-dija ističući da je odred Zadru donio ne samo slobodu nego i priključenje matici domovini

Podsjetio je da je Pavelić suočen s ofenzivom Osmog dal-matinskog korpusa u Dalmaciji uspio skupiti svega desetak tisuća ljudi dok je Titovoj pobjedničkog armiji Dalmacija dala oko sto tisuća boraca

Tko bi danas mo-gao zamisliti Hrvatsku bez Jadrana bez Dalmacije i bez našeg voljenog Zadra A tako bi bilo po Pavelićevoj izdajničkoj po-litici i to je povijesna istina koju nažalost neki još i danas ne prihvaćaju - zapitao je Budija izraživši nezadovoljstvo antifašista što sada Zadarski partizanski odred nije

Kroz Zadarski partizanski odred prošlo je oko tisuću petsto boraca Osnovan je u Ražancu 15 listopada 1943 godine Ratni put bio mu je vezan uglavnom za šire područje zadarskog zaleđa te uz jedinicu Plavi Jadran koja je u trenutku ulaska u Ražanac brojila oko 600 dobrovoljaca Reorga-nizirana je u dva odreda pri čemu je 100 boraca ostalo u Plavom Jadranu 200 je formiralo Zadarski partizan-ski odred a preostalih 300 popunilo redove Šeste ličke divizije

Odred je imao i treći bataljun sa-stavljen je talijanskih boraca koji su

prešli na stranu partizana i priključili se Plavom Jadranu Taj je bataljun samo četiri dana djelovao u sklopu Zadarskog partizanskog odreda jer su ga 19 listopada uništili Nijemci na Kožinu kada su izvršili ofenzivu i uništili njihove položaje a zaroblje-nike strijeljali

Ratni put odreda uključivao je i djelovanje izvan šireg zadarskog područja Rasformiran je dvadese-tak dana nakon oslobođenja Zadra a njegovi pripadnici pridružili se 19 diviziji s kojom ih je čekala bitka za oslobođenje Knina

nažalost ničim obilježen u Gradu Zadru Postojala je ulica ali je njeno ime ukinuto Nada se da će ipak prevladati razum jer se Zadarski partizanski odred borio časno i na to grad Zadar može i treba bi ti ponosan poručili su zadarski antifašisti

ZL

Uspomen na obljetnicu pogibije Vla-dimira Gortana kojeg su fašističke

vlasti strijeljale 17 listopada 1929 godine u današnjoj Gortanovoj uvali kraj Pule predstavnici pazinske Udruge antifašističkih boraca Grada Pazina i Mjesnog odbora Beram u nazočnosti članova Gortanove obitelji i mještana položili su vijenac na spomenik u Podbermu Prigodnom kome-moracijom podsjetili su na jednu od prvih Polaganje vijenca kod spomenikanu

Vijenci za Gortanaoružanih antifašističkih akcija u nekoj od nacifašističkih zemalja tadašnje Evrope

Predsjednik pazinskog UAB-a Miljenko Benčić govorio je o antifašističkoj tajnoj organizaciji Borba čiji je ogranak posre-dstvom Slavka Zlatića krajem 1920-ih godina osnovan i u Bermu a činili su ga uz Vladimira Gortana još Živko Gortan Vik-tor Baćac te Dušan i Vjekoslav Ladavac GI

Podberam

GLASANTIFAŠISTA 9

Kučibreg

Tradicionalnim narodnim zborom u Kučibregu obilježena je 64 godišnjica

bitke koju su na tom području na grani-ci Hrvatske i Slovenije 3 i 4 studenoga 1944 godine protiv znatno nadmoćnijih njemačkih i talijanskih fašističkih snaga zajednički vodile partizanske jedinice II brigade 43 istarske divizije talijanski partizani iz bataljona raquoAlma Vivodalaquo i jedinice slovenskih partizana koparskog područja

Memorijalni skup je počeo intoniranjem hrvatske himne i istarske svečane pjesme nakon čega su brojne delegacije iz Hr-vatske Slovenije i Italije položile vijence na spomenik koji je u znak sjećanja na slavnu bitku 1959 godine podigao narod Bujštine i Koparštine Vijenci su položeni i na groblju u susjednom slovenskom mjestu Hrvoji gdje se nalazi zajednička grobnica stotinjak poginulih partizana

Na svečanosti u Kučibregu bili su broj-ni antifašistiti među kojima i nekoliko sudionika tih događajia te predstavni-ci više općina i gradova iz susjedne tri države Pozdravila ih je u ime domaćina gradonačelnica Buja Lorella Limoncini Tuth istakavši trajne vrijednosti antifašizma i poruku da se nikad ne zaboravi junaštvo sudionika kučibregske bitke

Pozdravne riječi izrekli su i Tomaž Gantar u ime građana Pirana i predsta-vnik Muggie Roberto Birsa založivši se za suživot uvažavanje toleranciju i suradnju

Odajući počast poginulim borcima kod Kučibrega predsjednica SABA RH dr sc Vesna Čulinović Konstantinović poručila je da ova tromeđa postane simbol zajedništva naših naroda koji su se zaje-dno borili za slobodu i ovdje stoljećima zajednički živjeli

Stoga ove granice ne mogu biti zid razdvajanja rekla je predsjednica SABA RH i pozvala politička rukovodstva da u interesu mira i dobrobiti zajedničkog života na dostojan način riješe otvorena pitanja

Govor je zaključila apelom da zajedno s drugim naprednim državama Europe i Svijeta izgradimo civilizirano i humano društvo u kojem više neće biti ni Jasenovca ni Jadovna ni Kampora ni Gonarsa ni fojbi niti optuživanja antifašista za pokolje

koje su izvršili nacifašistički neprijatelji naših naroda

Istarski župan Ivan Jakovčić rekao je da je Kučibreg jedan od najvažnijih sim-bola Istre ali i čovječanstva uz poruku da antifašizam nema alternative

SIMBOL ZAJEDNIŠTVA A NE ZID RAZDVAJANJA

Sudionicima narodnog zbora obratio se i istarski župan Ivan Jakovčić

Tradicionalnim narodnim zborom obilježena 64 godišnjica poznate bitke hrvatskih sloven-skih i talijanskih partizana protiv nacifašističkih okupatora

Skup u Kučibregu koji su organizira-li UABA Bujštine u suradnji sa srodnim udrugama iz Slovenije i Italije završio je bogatim kulturno-umjetničkim programom i nastupom glazbenih sastava i učenika osnovnih škola A Z

Unašem Ustavu stoji da se Hr-

vatska država temelji na ZAVNOH-ovskim osnovama Međutim dosta je indicija da se stvari ne rješavaju po tim principima Čekamo da se ostvare riječi koje je nedavno izrekao hrva-tski premijer dr sc Ivo Sanader o afirmiranju antifašističkih temelja moderne IHrvatske

Dok se to kod nas ne odrazi na jednaka prava antifašističkih boraca i brani-telja iz Domovinskog rata dok se ne spriječi isticanje ustaških simbola i razne neofašističke manifestacije dok se ne spriječi rušenje i ne obno-ve spomenici žrtvama fašizma dotle

Dr sc Vesna Čulinović Konstantinović

ČEKAMO DA SANADER ISPUNI OBEĆANJA

neće biti pravde na našim prostorima To stanje daje nade revanšistima da pokušaju izliječiti komplekse gubitnika i uspostaviti proustaško-neofašističke odnose - upozorila je predsjednica SABA RH

GLASANTIFAŠISTA10

Dubrovnik

Dan oslobođenja Splita 26 listopada tradicionalno je obilježen polaganjem

vijenaca na Pjaci ispred spomen-ploče partizanskim osloboditeljima grada Uz predstavnike Udruge antifašističkih boraca i antifašista tom činu prisustvovao je i splitski gradonačelnik Ivan Kuret prvi HDZ-ov gradonačelnik koji je na ovaj način odao počast palim partizanima

U javnom priopćenju uoči godišnjice koje je potpisao predsjednik splitskog UABA Ante Adorić podsjeća se da su toga dana 1944 godine jedinice Osmog dalmatin-skog korpusa ušle u grad nakon što su se njemačko-ustaške postrojbe povukle prema Trogiru

Za tri godine i sedam mjeseci okupacije

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja Dubrovnika i

južne Dalmacije od fašističke oku-pacije u Drugom svjetskom ratu dubrovačka Udruga antifašističkih boraca i antifašista organizirala je ko-memoraciju pred tvrđavom Lovrijenac gdje je bacanjem lovorova vijenca u more odana počast poginulim borci-

Predvođeni predsjednicom dr sc Ve-snom Čulinović Konstantinović

predstavnici Saveza antifašističkih bo-raca i antifašista Republike Hrvatske na zagrebačkom su Mirogoju u povodu Dana mrtvih polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali počast poginulim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora iz Drugog svjetskog rata kao i braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

Osim kod Grobnice narodnih heroja spomenika Zida boli i Središnjeg križa za poginule u Domovinskom ratu vijenci su položeni i na grobove istaknutih antifašista

SKUPO PLAĆENA SLOBODAUz godišnjicu oslobođenja prvi put i HDZ-ov gradonačelnik odao počast poginulim partizanima

Splita s tadašnjih 40 tisuća stanovnika čak je 18 tisuća sudjelovalo u NOP-u 1500 ih je poginulo u borbama kroz gradske zatvore prošlo 15 tisuća rodoljuba 266

civila je poginulo 500 žrtava su odnijela bombardiranja a još 500 osoba je podleglo gladi i bolestima

Nekoliko dana prije oslobođenja grupa ubačenih partizana iz Mosorskog odre-da u suradnji s nekolicinom odmetnutih domobrana i ustaša uspjela je spriječiti pripremljena miniranja većeg broja gra-dskih objekata od strane njemačkih trupa u povlačenju

Splitska udruga i ovaj je puta protestirala što se 26 listopada više ne slavi kao Dan grada te najavila polaganje vijenaca i na Narodnom trgu Kosturnici na groblju Lo-vrincu i Spomenik žrtvama fašizma ispred zgrade Županije

SD

Split

Dan mrtvih

Bacanjem vijenca u more odana počast poginulim borcima NOR-a i braniteljima iz Domovinskog rata

ma NOR-a i žrtvama fašizma poseb-no robijašima i logorašima fašističkih logora te poginulim braniteljima iz Domovinskog rata

O sudjelovanju Dubrovčana u NOB-i i oslobođenju grada prigodno je govorio član Predsjedništva udruge Pero Lasić

Održana je i tribina udruge na

kojoj je predstavljena knjiga raquoEtiolo-gija fašizmalaquo autora prof dr sc Josipa Deželjina koju su izdale antifašističke udruge Rijeke i Primorsko-goranske županije O knjizi su uz autora go-vorili dr sc Vidoje Vujić koji je i župan Primorsko-goranske županije te domaćin dr sc Antun Gavranić

GG

OBILJEŽENA 64 GODIŠNJICA SLOBODE

Počast borcima i braniteljimaPredstavnici antifašističkih udruga obišli su grobove i spomen-obilježja poginulim sudionicima i civilnim žrtvama

iz NOR-a i Domovinskog rata

i državnika dr Ivana Ribara Vladimira Nazora i dr Vladimira Bakarića te na partizanskom groblju i groblju stradale kozaračke djece

Spomen-groblja i druga obilježja po-gimulim borcima obišli su predstavnici antifašističkih udruga i u drugim mjestima Hrvatske

U znak sjećanja na žrtve ustaškog logora u Jasenovcu delegacija ZUABA Sisačko-moslavačke županije požila je vijence kod spomenika raquoKameni cvijetlaquo Članovi antifašističkih udruga s područja Krapinsko-zagorske županije odali su počast Josipu Brozu Titu kod spomenika ispred

njegove rodne kuće u Kumrovcu dok su antifašisti komemorirali kod spomenika žrtvama fašističkog terora na Dotršćini i još desetak spomen-obilježja poginulim borcim i stradalnicima na širem gradskom području

Prigodne komemoracije antifašističkih udruga održane su i na dubrovačkom gro-blju Boninovo na više mjesta u Rijeci Rovinju Osujeku Zadru Splitu Umagu na Krku šibenskom području i drugim lokacijama U više mjesta antifašistima su se pridružili i predstavnici lokalnih vlasti i branitelji iz Domovinskog rata

AZ

Polaganje vijenaca na spomen-ploču poginulim osloboditeljima

GLASANTIFAŠISTA 11

Žumberak

Narod Žumberka smatrao je 13 prole-tersku svojom brigadom popunjavao

svojim borcima hranio i snabdijevao pomagao u stvaranju što povoljnijih uvje-ta za izvođenje njenih borbenih akcija ndash rečeno je među ostalim u kazivanju govornika na komemorati-vnim svečanostima u Gor-njem Sjeničaku Budinjaku Sošicama i Radatoviću U po-vodu 66 obljetnice formiranja 13 proleterske brigade raquoRade Končarlaquo na svojevrsnim sa-tovima povijesti evocirana su sjećanja položeni vijenci na spomen obilježja i odata počast poginulim borcima

Trinaesta udarna prole-terska brigada raquoRade Končarlaquo je djelujući na prostoru Žumberka i Pokuplja stva-rala uvjete za široki raz-mah ustanka i formiranja novih krupnih jedinica Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske ndash istaknuto je u izlaganjima Rade Bulata ratnog komandanta brigade i na-rodnog heroja Josipa Skupnjaka potpre-dsjednika SABA RH Milana Gajskog i Gabre Bogdanovića ratnih pripadnika brigade te Franje Cvrtile sudionika borbi na Žumberku iz 16 slavonske omladinske brigade raquoJoža Vlahovićlaquo

Brojni uzvaniciPreživjeli borci i poklonici antifašizma

iz Zagreba Karlovca Metlike Ozlja Samo-bora Jastrebarskog i Duge Rese Renata Brunskole županica Metlike Biserka Vranić gradonačelnica Ozlja zastupnica u Saboru i član Predsjedništva SABA RH Petar Raić tajnik SABA RH i Zvjezdana Lazar tajnica Sekcije 13 proleterske brigade Među uzvanicima zamijetili smo Martina Jendrašica predsjednika Saveza udruga antifašista Karlovačke županije Ivana Tusića predsjednika UABA Ozlja Vla-dimira Juraka Vinka Šunjaru i Vedrana Žuvelu članove Predsjedništva SABA RH Adama Dupala predsjednika i Branka Božića tajnika Sekcije 1 korpusa Marka Blaževića potpredsjednika Sekcije 13 proleterske brigade Ljubana Miljkovića tajnika Sekcije 8 kordunaške divizije iz Odbora združenih borcev Slovenije Antuna

Preživjeli borci i pokloni-ci antifašizma dvodnevnim su-sretom obilježili 66 obljetnicu formiranja 13 proleterske bri-gade raquoRade Končarlaquo

Župančič Iliju Strahinića predsjednika Mjesnog odbora Radatovići i Stjepana Kokota Štefa najstarijeg borca brigade (96 godina) U kulturno-umjetničkom programu nastupio je KUD raquoMatice umi-rovljenikalaquo iz Susedgrada pod ravnanjem Danice Jantoljak interpretirajući nekoliko partizanskih pjesama

Trinaesta brigada raquoJosip Krašlaquo formira-na je 7 studenog 1942 godine u Gornjem Sjeničaku od 1 proleterskog bataljona Hrva-tske i Žumberačko-pokupskog NOP odreda

U Žumberku je brigada zbog uspjeha posti-gnutim u borbama 11 prosinca 1942 godine preimenovana i proglašena 13 udarnom proleterskom brigadom raquoRade Končarlaquo

Zajedničke akcijeUdruženim borbenim akcijama hrva-

tskih i slovenskih partizana u Žumberku i Beloj krajini od siječnja do svibnja 1943 godine onemogućeno je talijanskim divi-zijama raquoIsonzolaquo i raquoLombardialaquo da sudjeluju u četvrtoj i petoj neprijateljskoj ofenzivi protiv glavnih snaga Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Pod rukovo-dstvom zajedničkog Operativnog štaba II operativne zone 13 proleterska i 4 kordunaška brigada zajedno sa slovenskim brigadama raquoTone Tomšičlaquo raquoMatija Gubeclaquo i raquoIvan Cankarlaquo napadale su neprijateljske posade na komunikaciji Zagreb-Karlovac-Novo Mesto i rušile prugu vrlo važnu za opskrbu neprijateljske vojske angažirane u IV i V neprijateljskoj ofenzivi

Trinaesta proleterska brigada zajedno s tri slovenske brigade razbila je u veljači i ožujku jako belogardističko uporište u samostanu u Pleterju napala ustaše u Stojdragi i Talijane u Metliki a u travnju 1943 godine zajedno s Primorsko-goranskim NOP odredom i slovenskim partizanima

borila se protiv talijanskih i belogardističkih snaga u dolini Mirne oko Mokronoga Št Ruperta i Žalostne gore u Sloveniji U to vrijeme oslobođeno područje obuhvaćalo je gotovo cijeli Žumberak i veći dio Pokuplja i bilo povezana sa slobodnim područjima u Sloveniji i na Kordunu Između 28 i 29 svibnja nakon povratka iz Slovenije 13 proleterska brigada uništila je domo-bransku jedriličarsku školu u Sv Nedelji a zatim se prebacila u Pokuplje gdje je sa Žumberačko-pokupskim NOP odredom

razbila neprijateljska uporišta u Peščenici Odri i Brezovici i porušila prugu Zagreb-Sisak U lipnju 1943 godine kada su Talijani i ustaše ponovno započeli ofenzivu u Žumberku 13 proleterska brigada vra-tila se usiljenim maršem u Žumberak u desetodnev-nim teškim borbama otjerala neprijatelja s oslobođenog područja i time spasila ljetinu od neprijateljske pljačke U toku srpnja razoružala je jaku domobransko-žandarmerijsku posadu u Lekeniku kod Du-braneca razbila više stotina Nijemaca U kolovozu brigada je napala i zarobila neprija-

teljske posade u selima Remetincu i Buzinu i zatim prenijela operacije u Turopolje i Pokuplje gdje je zajedno s novoformira-nim Turopoljsko-posavskim NOP odredom izbacila ustaše iz Donje Kupčine Krajem kolovoza brigada se vratila na Žumberak gdje je likvidirala ustaška uporišta Gornju Vas i Novo Selo

Dug ratni putPočetkom studenoga 1943 godine

13 proleterska brigada ušla je u sastav 1 proleterske divizije Sudjelovala je u banjalučkoj drvarskoj i beogradskoj operaciji i na Srijemskom frontu Nakon proboja Srijemskog fronta u rajonu Bapske brigada sudjeluje i u gonjenju neprijatelja na pravcu Vukovar-Đakovo-Pleternica-Nova Gradiška-Čazma-Zagreb gdje završava svoj borbeni put U 13 proleterskoj brigadi borilo se oko 9000 boraca od toga svaki četvrti dao je život za slobodu i ostao na njenom 17500 kilometara dugom ratnom putu U redovima brigade borilo se preko 400 žena Iz svojih redova iznjedrila je 17 generala i 15 narodnih heroja Brigada je primila najveća priznanja za ratne zasluge i nosila slavno ime ndash proleterska te ime Josipa Kraša a kasnije Rade Končara

B M

OSLONAC U NARODU

GLASANTIFAŠISTA12

Znanstveni skup

Znanstveno vijeće Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske organiziralo je

21 i 22 studenog u Zagrebu raspravu u povodu 60 godišnjice Titovog povijesnog raquoNElaquo Staljinu

Otvarajući taj skup pod nazivom raquo1948 ndash povijesni razlaz sa staljinskim totalitarizmomlaquo predsjednik Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske dr sc Tomislav Badovinac je podsjetio da ta izazovna tema ni nakon 60 godina nije dovoljno istražena iako je bila uzrokom mnogih događanja koja su uticala na tokove razvoja u Jugoslaviji i u svjetskim razmjerima

raquoNa hegemonistički Staljinov velikodržavni pritisak s namjerom da likvidira samostalan put Jugoslavije kao države 1948 godine Tito je izrekao povijesno NE Staljinu

raquoNajteža ljudska di-lema sukoba sa SSSR-om u Jugoslaviji bila je dile-ma za koga se opredije-liti ndash za Tita ili Staljinalaquo rekao je dr Badovinac i zaključio raquoStaljinu je tre-bao zadovoljavajući povod da oružanom interven-cijom slomi Tita i podčini Jugoslaviju U takvoj izvanrednoj situaciji logika golog samoodržanja nalagala je neophodnost izoliranja Staljinovih pristaša ali i dopuštala da se među njima nađu i brojni nedužni i dezorijentirani ljudi Nikakva politička nužnost ne može međutim oporavdati brutalnu represiju prema njima naročito na Golom otoku jer se borba sa staljinizmom ne može uspješno voditi staljinističkilaquo

U izlaganju na temu raquoTito i NOB na-suprot Staljinovoj politici (1941-1945)laquo dr Badovinac je navođenjem brojnih izvora upozorio da od početka ustanka raquoočito stavovi Tita i Kominterne odnosno So-vjetske vlade nisu bili sukladni Takav sovjetski stav bio je konstantan i nije se mijenjao sve do potkraj Drugog svjetskog rata Staljin je bio nepovjerljiv prema re-voluciji koju organiziraju sami narodi u ovom slučaju Jugoslavije mimo njegove kontrole i mimo njegovih zamislilaquo

Gost iz Crne Gore akademik Rado-van Radonjić govorio je o temi raquoIdejni argumenti i strategija obrane KPJ nasu-prot sadržaju ideoloških optužbi u Re-

Rasprava o Titovom povijesnom NE Staljinu

ODBAČEN STALJINSKI TOTALITARIZAMzoluciji IB-a o stanju u KPJ i izgradnji socijalizma u Jugoslavijilaquo On je ocijenio da je sukob Staljina i Tita najmanje bio ideološki i teorijski Staljinu je smetalo što se pojavio netko tko nije pristajao slušati njegov diktat

To se kako je rekao akademik Radonjić pretvorilo u sukob Davida i Golijata u kojem nitko Titovoj strani nije davao bilo kakvu šansu Rezolucija Informbiroa je bila program i sredstvo borbe protiv KPJ i Tita i direktna prijetnja ratom

Tito je međutim smatrao da može razgovarati ravnopravno i sa SSSR-om i sa Zapadom i u tome je uspio Njegovo NE Staljinu je označilo početak erozije birokratskog socijalizma i monizma u radničkom pokretu naglasio je Radonjić i zaključio da je ideja pravde slobode i jednakosti raquospona velike lsquo48 i modernog svijetalaquo

Publicist iz Zagreba partizanski prvo-borac Zvonko Ivanković Vonta izlagao je o raquoZbiljskim dimenzijama napada na Jugoslavijulaquo navodeći na početku da je sam istupio iz partije 1949 godine i da se od tada više nije vraćao u članstvo

On je posebno upozorio da je pogrešno vlast Komunističke partije nazivati raquoko-munizmomlaquo kako se to često čini To nije komunizam kao što ni vlast demokršćanske partije nije raquokršćanstvolaquo Komunizma nika-da i nigdje nije bilo postojali su socijalistički pokušaji različiti od zemlje do zemlje Kod nas je bio samoupravno socijalizam

Kada su 1948 godine SFRJ i SSSR bili na rubu rata to su bile dvije različite državne politike - Titova je na sreću spasila i vitalne

hrvatske interese rekao je Ivanković-Vonta dodajući da smo pobjedom NOB-e dobili svoju domovinu Hrvatsku

Dr sc Pavao Ravlić inače jedan od bivših zatvorenika na Golom otoku je po-dsjetio da se dugo vremena istina o Golom otoku nije znala jer je to kako je rekao bila tabu tema On je naveo da je imenom i prezimenom do sada evidentirano oko 11000 zatvorenika koji su proveli na Go-lom otoku a da ih je umrlo i raquoumrlolaquo oko 300 Te brojke se se ne odnose samo na

Goli otok nego na sustav pod tim nazivom u kojem je bilo više zatvora među kojima i Bileća

Meni je napad Inform-biroa bio za svaku osudu ali sam svejedno bio kriv kaže dr Ravlić On smatra da se Jugoslavija staljinizmu oduprla staljinističkim me-todama ali raquou datim uvje-timalaquo Na kraju je rekao da u ocjeni svega treba imati raquošto manje osobnog a što više istinelaquo

Dr sc Lino Veljak je govorio o temi raquoMarx državni socijalizam i so-cijalistička alternativalaquo i pri tome istaknuo da je državno partijska diktatura

u SSSR-u bila degenerativno izobličenje Marksove ideje I otpor Rezoluciji Inform-biroa je bio u tom kontekstu odbacivanja dogmatskog staljinističkog tipa socijalizma podvlači dr Veljak

Dr sc Tvrtsko Jakovina je govoreći o raquoMeđunarodnom položaju Jugoslavije nakon Informbiroa 1948 godinelaquo istak-nuto da je to bila jedna od najvažnijih godina u povijesti čovječanstva Jedna mala zemlja je postala značajan faktor u međunarodnim odnosima rekao je dr Jakovina

Dr sc Dragomir Vojnić je govorio o raquoZnačaju i posljedicama jugoslavenske pobjede nad Staljinom i implikacijama na razvoj destaljinizacije izvan Jugosla-vijelaquo Dr sc Dragutin Lalović o raquoPro-gramu SKJ (1958) kao projektu ljudske emancipacijelaquo Dr sc Dag Strpić o temi raquoEmancipacija i represija Skica kontro-verzne modernizacije politike privrede i društva Jugoslavije u svjetlu 1948laquo i Dr sc Rade Kalanj o raquoKulturi u razgradnji staljinskog dogmatizmalaquo

S Tomašević

GLASANTIFAŠISTA 13

Pred prepunom dvoranom Tribine grada Zagreba predstavljen je zbornik raquoTitovo

doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo u izdanju Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske (prikaz knjige objavili smo u 57 broju raquoGlasalaquo) Dr sc Dragomir Vojnić profesor govorio je o političko-ekonomskom razvoju Hrvatske s naglaskom na samou-pravljanju a akademik Adolf Dragičević u svom izlaganju potencirao je kapitalna ostvarenja Josipa Broza Tita Urednik dr sc Tomislav Badovinac akcentirao je među ostalim one političke podudarnosti koje su bile karakteristične za period koji opisuje ovaj zbornik s osvrtom na 1941 1991 godinu i aktualne su do danas

- Izvršna vlast se deklarativno izjašnjava za antifašizam nažalost nedovoljno odlučno i neefikasno Tek je ove godine prvi puta reagirala ali samo verbalno osuđujući manifestacije ustaštva na stadionima Nedavna javna demonstracija mladeži HDZ-a ustašoidnim ponašanjem izazvala je sukob u karlovačkom kafiću Da li će i u ovom slučaju ostati na verbalnoj osudi njih i njihovih mentora ndash zapitao se dr sc Tomislav Badovinac

Badovinac je također kazao kako slušajući retoriku ekstremnih nacionali-sta koji su držali vlast čovjek je morao pomisliti da se vrijeme vratilo 50 godina unazad u 1941 godinu Razvoj Socijalističke Republike Hrvatske prikazivan je na najpo-grdnije načine upotrebljavane su nesuvisle riječi iz kojih je isijavala mržnja a sve je obavijeno nazivom ndashmrak Najznačajnije su dvije objede hrvatskih nacionalista prvo da su progonjeni Hrvati ndash samo zato što su Hrvati te da je izrabljivana Hrvatska putem preusmjeravanja dijela hrvatkog dohotka

OSVRT NA PROŠLOSTNa Tribini grada Zagreba predstavljen zbornik raquoTitovo doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo

posebno deviznih prihoda i drugo da je Hrvatska u raquojugo-komunističkoj tvorevinilaquo samo nazadovala te da je nužno promijeniti ama baš sve socijalistički društveni sustav društveno vlasništvo mastodonte u indu-striji i poljoprivredi socijalni zdravstveni obrazovni i vrijednosni sustav Preobrazba socijalističkog sustava u kapitalizam divljeg obilježja dovela je do neviđenih i nepojmlji-vih društvenih zbivanja a to su bile najblaže rečeno monstruozne pljačke Međutim one se nastavljaju i dalje smanjenjem so-cijalnih prava daljnjim stečajevima ra-sprodaji privrednih i prirodnih resursa i obezvređivanjem čovjeka

Od 1918 godine do danas uočavamo bitne značajke To je prije svega hrvatski nacionalizam koji je imao konstantno

šovinističko određenje prema Srbima a razlikovao se samo u pojedinim perio-dima po tome koja je dodatna obilježja upražnjavao Bio je uvijek sklon svim oblicima terorizma sve do nacifašističkog šovinizma ustaškog pedigrea Trebalo bi i imati na umu da antifašistička Europa neće tolerirati profašistička djelovanja i manifestacije ndash zaključio je dr sc Tomislav Badovinac Na kraju postavlja se pitanje ndash kada ćemo dostići nivo privrednog razvoja društvenog i osobnog standarda i sigurnost življenja kao prije 1990 godine Značajno je spoznati kakvu ideološko-politički pro-filiranu državu žele nacionalisti kad ni s današnjom nisu zadovoljni premda su sudjelovali u njenom stvaranju

B M

Knjiga je predstavljena na Tribini grada Zagreba

Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini izjavio je da su raquona-

cizam i fašizam apsolutno zlolaquo u povijesti Italije i Njemačke Frattini je to rekao 18 studenog na mjestu nekadašnjeg talijan-skog koncentracijskog logora blizu Trsta kojeg je posjetio zajedno sa njemačkim ministrom vanjskih poslova Frankom Walterom Steinmeierom

- Nacizam i fašizam predstavljaju apso-lutno zlo naše povijesti Jedino ako kažemo

Zbornik

Suočavanje Gorke uspomeneItalija i Njemačka složile su se da su nacizam i fašizam aposlutno zlo u povijesti te dvije zemlje

sve o našoj prošlosti moći ćemo braniti našu budućnost istaknuto je Frattini

Na susretu dvaju ministara koji je održan u sklopu razgovora Silvija Berlu-sconija i Angele Merkel u Trstu najavljeno je i održavanje konferencije povjesničara dviju zemalja sljedeće godine u Italiji

- Italija i Njemačka mogu se okrenuti budućnosti u duhu suradnje dijeleći ideale o pomirenju solidarnosti i integraciji koji su temelj EU-a- dodao je Frattini ocjenjujući

da dvije zemlje moraju raquopodučiti mlade o tragediji nacizma i fašizmalaquo

- Ovdje gdje se danas nalazimo tri do pet tisuća ljudi ubijeno je Židovi politički zatvorenici vojni zatvorenici Naše su mi-sli danas okrenute svima njima- rekao je Steinmeier

Ti strašni događaji počinjeni u ime Njemačke dio su naše zajedničke povijesti Gorka uspomena na njih ujedinjuje nas zaključio je on

snim

io Z

Her

ceg

GLASANTIFAŠISTA14

Buzet

Rogoznica

Gradsko vijeć Buzeta jednoglasno je prihvatilo inicijativu da se An-

tun Tončić Cerovac zbog povijesnih zasluga proglasi osobom 20 stoljeća u Istri Prijedlog je prethodno podržala i buzetska Udruga antifašističkih boraca i antifašista

Zahtjev da se vrednuje Tončićev povije-sni značaj obrazložio je Danilo Cerovac autor nedavno objavljene knjige raquoPrvobo-rac Istre i Hrvatske Antun Tončić Cerovac - životni putlaquo Rekao je da je Tončić rodom iz sela Veli Milun jedna od vertikala i stub opstojnosti istarskog naroda Smatra

Sat povijesti o Batinskoj bitciVijenci na obali Dunava i

spomen-kompleksu u Batini

U organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Osječko-baranjske županije i ove je godine obilježena 64 godišnjica jedne od dviju velikih bitaka u završnici Drugog svjetskog rata za području Baranje - Batinska bitka koja je bila jedna od najtežih i najsloženijih ratnih operacija u jugoistočnoj i srednjoj Europi u Drugom svjetskom ratu

Polaganjem vijenaca na lijevoj obali Dunava i spomen komplek-su Batinske bitke u Batini odana je počast palim borcimaa Crvene armije i borcima NOR-a Tom akcijom Crvene armije i boraca 51 vojvođanske divizije zapravo je započeo konačni i definitivni slom fašističke Njemačke i njezinih satelita istaknuo je u svom govo-ru predsjednik Zajednice udru-ga antifašista Osječko-baranjske županije Nikola Opačić

Prisustvovale su pored dele-gacija udruga UABA iz Osijeka i Belog Manastira i delegacije Saveza boraca NOR -a iz Sombora i Apatina Nakon polaganja vijenaca prisut-ni su minutom šutnje odali počast poginulim borcima i prisustvovali satu povijesti o Batinskoj bitci o kojoj je govorio Petar Matić

N Opačić

Knjiga raquoJasenovac - Fotomonogra-fijalaquo autorice Nataše Mataušić

koja analizira mnoge nedoumice o jasenovačkome koncentracijskom logoru predstavljena je u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika

Riječ je o knjizi koja na nov način progovara o jasenovačkom logoru donoseći nove činjenice uz fotografije koje su desetljećima služile za svojevrsnu manipulaciju jasenovačkim žrtvama

Fotomonografija o JasenovcuAutorica Nataša Mataušić na

nov način obrađuje logor i žrtveKroz povijest mnoge su fotografije atributirane uz logor i stradanja u Ja-senovcu a autorica ih stavlja u ispravan kontekst

Fotomonografiju su uz autoricu predstavili Mario Jareb Žarka Vujić i Tea Benčić Rimay urednica biblioteke Banalnost zla raquoJasenovac - Fotomono-grafijalaquo treća je knjiga te biblioteke uz Katalog novog postava i poimenični popis žrtava koja je dobila nagradu za najbolji izdavački pothvat za područje društvenih znanosti za 2007

VV

TREĆI ISTARSKI VELIKAN

Prihvaćena inicijativa da se zbog povijesnih zasluga prvoborac Antun Tončić Cerovac proglasi za osobu 20 stoljeća u Istri

da je Tončić uz biskupa Jurja Dobrilu i Matka Laginju treći istarski velikan prošlog stoljeća koji je predvodio istarski narod u NOP-u za konačno oslobođenje tog dijela Hrvatske

Podržavajući inicijativu buzetski su vijećnici ocijenili da je Tončić to zaslužio kao narodnjak antifašist su-dionik i promotor NOR-a na Buzeštini i cijeloj Istri

Inicijativa Buzećana upućena je na usvajanje Poglavarstvu i Skupštini Istar-ske županije

GI

Spomenik žrtvama fašizma

Na rogozničkom području talijanski i njemački okupatori ubili su 102 civila

Na mjestu zvanom Pobrdine po-stavljeno je spomen-obilježje ci-

vilnim žrtvama fašističkog terora Tog 16 studenog 1942 godine talijanski okupator uhitio je sve mještane sela Podglavica doveo ih do stratišta gdje je izdvojio šesnaest odraslih muškaraca i streljao ih Na rogozničkom području talijanski i njemački fašisti ubili su 102 civila među kojima je bilo i djece i starijih osoba

Općina Rogoznica u obilježavanje

Dana antifašističke borbe prvi put se službeno uključila prošle godine a naja-vljena je i obnova svih osam devastiranih antifašističkih spomenika

Postavljanje na 66 godišnjicu zločina spomen-ploče s imenima žrtava inici-rala je Udruga antifašističkih boraca i antifašista uz financijsku pomać Općine i dobrovoljnim prilozima građana

Na spomenik su položeni vijenci i upaljene svijeće

SD

GLASANTIFAŠISTA 15

Rijeka

Zahvalnice Na skupštini su podijeljene i zahval-

nice SABA Republike Hrvatske koje su dobili preživjeli borci NOB-a sudionici bitaka na Neretvi i Sutjesci ndash Savica Marić Milena Janković-Radić Vi-tomir Grbac Olgica Dejanović Jure Burić Branko Car i Obrad Raca dok su nekolicini njih zahvalnice uručene tijekom prijašnjih proslava

Također Savez antifašističkih bo-raca i antifašista Primorsko-goranske županije uručio je zahvalnicu Zdenku Antešiću za raquodoprinos razvijanju promicanju i jačanju antifašističkih tekovinalaquo koji je postigao kako je rečeno obnavljajući spomenike na Rabu za vrijeme dok je bio rapski gradonačelnik

IZBORNA SKUPŠTINA SABA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

NEMA POLITIČKE VOLJE ZA PRAVA BORACAPredloženo da se zbog neprovedbe Deklaracije o antifašizmu protiv nadležnih organa vlasti Republike

Hrvatske podigne tužba Ustavnom sudu te međunarodnim institucijama

Dr sc Marko Pavković ponovo je izabran za predsjednika Saveza antifašističkih

boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Odlučeno je na izbornoj skupštini Županijskog SABA-a na kojoj je za zamje-nika predsjednika izabran Stjepan Starčević a potpredsjednici su Matija Koščić An-ton Grubišić Miljenko Fak i Ivan Cvek a tajnik Zdenko Jurčić Uz spomenute u Izvršni odbor ušli su i Dinko Tamarut te Zdravko Cetina Također izabran je i prošireni Županijski odbor s dvadeset i jednim članom te četiri pridružena člana kao i deseteročlani Nadzorni odbor čiji je predsjednik Ivica Bajor

Novi (stari) predsjednik Marko Pavković izvjestio je nazočne o aktivnostima u pro-teklom dvogodišnjem razdoblju te između ostalog zahvalio Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na novim prostorima u Demetrovoj ulici Istaknuo je kako je Savez podržao Deklaraciju o antifašizmu koja međutim iako donesena prije tri i pol godine do danas nije provedena

ndash Stoga je naš stav kako zbog nepro-vedbe deklaracije o antifašizmu treba tužiti nadležne institucije hrvatske vlasti Ustavnom sudu odnosno međunarodnim institucijama Pozdravili smo i odluku Hrvatskog sabora o proglašenju 25 ruj-na Spomen-danom Republike Hrvatske Isto tako odlučno smo se suprotstavili svim pokušajima falsificiranja istine o antifašističkoj Narodnooslobodilačkoj borbi kazao je Pavković Dodao je kako materijalno-socijalne prilike i primjereni uvjeti života članova Saveza nisu poboljšani niti unaprijeđeni čak se i pogoršavaju

ndash Uza sva naša nastojanja da aktualna vlast povrati zakonom stečena a oduzeta

prava antifašističkim borcima još uvijek nismo uspjeli jer jednostavno ne postoji političke volje aktualnih izvršnih vlasti da vrate oduzeto Očito je da se izvršna vlast posvađala s objektivnom povijesnom znanošću istaknuo je Pavković dodajući kako je permanentna zadaća Saveza bila i ostala i prikupljanje i sređivanje po-vijesne građe i zaštita povijesne baštine antifašističke borbe a hvalevrijednu pažnju Savez posvećuje i redovitom održavanju spomenika i spomen-obilježja

Govoreći o programu rada za sljedeću godinu Pavković je istaknuo skrb o socijal-no-zdravstvenoj zaštiti članova promicanje i zaštitu antifašističke povijesne baštine spomen-obilježja i spomenika NOB-a prikupljanje povijesne građe i dokumen-tacije kao i izdavačku djelatnost te rad na pomlađivanju Saveza

Između ostalih u raspravu na skup-

štini uključio se i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke Dinko Tamarut koji je kazao kako su sve udruge SABA PGŽ-a u proteklom razdo-blju realizirale svoje programe rada

S obzirom na to da je zbog svjetske ekonomske krize pred nama nekoliko teških godina to će najvjerojatnije imati utjecaj i na socijalni status naših članova koji će nažalost biti još teži a najavljene reforme bile one zdravstvene ili mirovinske još će više to pogoršati Zbog toga naši budući programi moraju voditi računa o tome kazao je Tamarut

NL

Skrb o socijalno-zdravstvenoj zaštiti članova mora biti prioritet udruga

Marko Pavković Zdenko Jurčić i Stjepan Starčević na komemoraciji poginulim partizanima u Hreljinu

GLASANTIFAŠISTA16

Članovi Udruge za civilne stradalnike II svjetskog rata pod okupacijom

Italije i Njemačke 1941 - 1945 spremni su odštetu za dane provedene u logori-ma tražiti i pred Europskim sudom za ljudska prava kaže predsjednik udruge Neven Ivan Letinić

Napominje kako bivši logoraši od 2003 godine traže da Republika Hr-vatska riješi pitanje odšteta a zahtjev su podnijeli i talijanskim vlastima Riječ je o obeštećenjima za boravak u fašističkom koncentracijskom logoru na Molatu i izbjegličkom logoru u El Shattu

Zagrebačka Sekcija Slavonaca Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske organizirala je deseto

putovanje svojih članova tragom najvažnijih događanja iz NOB-e od 1941 do 1945 godine u Slavoniji

Ove godine su putovali uz rijeku Dravu prisjećajući se organizirane evakuacije oko 18000 građana i dvije tisuće invalida u prosincu 1944 i siječnju 1945 iz Slavonije i sjeve-rozapadne Hrvatske na mađarsko područje koje je bilo pod kontrolom sovjetske vojske

Prema riječima Antuna Magića člana Predsjedništva Sa-veza te predsjednika Sekcije antifašističkih boraca VI slavon-skog udarnog korpusa Slavoncima je tada prijetila opasnost odmazde i za Jasenovac Organizirano smo povlačili ljude kojima je prijetila opasnost simpatizere i članove boračkih obitelji Prilikom samog prijelaza Drave skelama sedam je ljudi preminulo a još 120 nakon dolaska u Mađarsku Tih događaja prisjetili su se nekadašnji borci na obalama Dra-ve kod Terezinog Polja gdje su za poginule bacili vijenac u vodu kod nekadašnje pustare Zanoš i kod Kapinaca GS

Tragom NOB-e

Bivši logoraši

TRAŽIMO ODŠTETU ZA SVAKOG LOGORAŠATrakavica oko našeg slučaja prevršila je svaku mjeru smatra predsjednik Udruge civilnih stra-

dalnika Neven Ivan Letinić

- Zatražili smo za svakog logoraša obeštećenje u vrijednosti od 30000 eura Podnijeli smo Prijedlog zakona o civilnim žrtvama II svjetskog rata i ratnog nasilja i on se od 2003 nalazi u Uredu za ljudska prava koji je s ra-dnom skupinom zaduženom za ovu problematiku održao sedam sastanaka Posljednji je održan 28 lipnja 2006 go-dine a dalje od toga nije se maknulo ni koraka Ova trakavica oko našeg slučaja je prevršila svaku mjeru i puna nam je kapa svega kaže Letinić dodajući kako će udruga uputiti zahtjeve predsjedniku države Stjepanu Mesiću premijeru

Ivi Sanaderu potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor i predsjedniku Sabora Luki Bebiću u kojem će tražiti hitno uvrštavanje spomenutog zakona u sa-borsku proceduru U suprotnom tužit će Republiku Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava

- Njemačka i Italija svojim su državljanima isplatile obeštećanja za patnje pretrpljene u logorima Logoraše su isplatile i Albanija Etiopija i Grčka a isto je učinila i Slovenija Po toj logici može i Hrvatska poručio je Letinić

GK

Spas u MađarskojZbog opasnosti od neprijateljske odmazde

oko 18 tisuća Slavonaca evakuirano je krajem 1944 i početkom 1945 na oslobođeni teritorij u Bačkoj preko Mađarske

Prisjećanje na događaje i spuštanje vjenaca u Dravu

Kod spomenika u dolini rijeke Raše mještani Sutivanca su na 65

godišnjicu odali počast jedanaestorici mladića koje su njemački okupatori strijeljali u Drugom svjetskom ratu Mještani Sutivanca pokraj spomenika

SutivanacViše

od tradicijeUz paljenje svijeća i postavljanje vijen-ca prisjetili su se 6 listopada 1943 go-dine

Mještani i rodbina poginulih do ovog spomenika dolaze nekoliko puta godišnje Okupe se i na svaku godišnjicu događaja Redovito održavaju spomenik u čemu im pomaže i udruga antifašističkih boraca

IG

GLASANTIFAŠISTA

Zrmanja

17

Prodol

Zabrežani

Pred masovnom grobnicom i spome-nikom s imenima žrtava iz ovoga kraja

u Drugom svjetskom ratu na te je događaje okupljene mještane i uzvanike podsjetio predsjednik Mjesnog odbora Zabrežani Valter Žgrablić Istaknuo je da žrtve Narodnooslobodilačkog i Domovinskog rata obvezuju današnje generacije da ih štuju jer svi su oni raquona različitim mjestima i na različite načine dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodilaquo

Stipe Šajina jedan od posljednja dva živuća borca iz tog rata u ovom kraju pri-dodao je da se danas ne smiju zaboraviti raquooni tužni dani kad smo životarili pod fašističkom Italijom kao i naši pokojnici koji ovdje leže jer su dali svoje živote za naše bolje sutralaquo Pozvao je mlade generacije da čuvaju uspomenu na ratne žrtve

Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić još je jednom podsjetio da su borci u Narodnooslobodilačkoj borbi pomogli da se ostvari san o samostalnoj Hrvatskoj kao što su borci Domovinskog rata taj ostvareni san očuvali Gradska uprava stoga skrbi o spomenicima iz antifašističke borbe

ŽRTVE OBVEZUJUKomemoracije žrtvama neprijateljske ofenzive iz 1943 godine

Komemoracija kod spomenika u Zabrežanima

obnavljajući ih i uređujući Okoliš ovog spomenika i masovne grobnice u dolcu kraj Zabrežana doskora će se najavio je

Rimanić preurediti u park-šumu sa sta-zama za šetnju i pločom koja će podsjećati namjernike na ratne donađaje DŠ

Istarski antifašisti su se u Spomen-parku Josipa Broza Tita okupili da bi odali počast

palim borcima i prisjetili se događaja iz Drugog svjetskog rata i partizanskog otpora nacifašizmu Tu su priliku iskoristili da bi oštro osudili po-litiku Vlade prema njima ali i ustaštvo i fašizam koji se i danas veličaju u Hrvatskoj

U rujnu 1943 godine nakon ka-pitulacije Italije u Prodolu je osno-van peti bataljon Prve istarske bri-gade raquoVladimir Gortanlaquo a antifašistički duh tog kraja nadovezao se na Proštinsku bunu rekao je prvoborac iz Prodola Ivan Zenzerovć i naglasio da bez partizanskih jedinica s Titom na čelu Istra nikad ne bi bila pripojena Hrvatskoj

Akcija za spomenik

Udruga ratnih i vojnih invalida Za-dra organizirala je akciju čišćenja i

uređivanja okoliša spomenika palim borcima XIX sjevernodalmatinske divizije NOV Hrvatske koji su poginuli na Zrmanji u listopadu 1943 godine Na tom mjestu u Zrmanjskom klancu na relaciji Knin -Otočac 1980 je podignuto spomen-obilježje s uklasanim imenima 36 poginulih boraca ali je devedesetih devastirano i trebalo bi ga temeljito obnoviti Poticaj za to dala je i ova akcija skupine članova zadarske udruge u kojoj su bili Gordana Kurtin Olivera Grbić Darinka Milanko Ante Penđer i Mate Grubiša

M Grubiša

ZLO PODALJE OD ISTRE

Poruka istarskih antifašista iz spomen-parka Josipa Broza Tita

Ekstremno desne strukture žele pod svaku cijenu dezavuirati našu stvarnost Nama su dobrodošli svi pjevači i Thompson bi bio da ga ne prate provokacije koje šire mržnju

Sabor je prije tri godine pozvao državne institucije da zakonom zaštite antifašističke borce i naše vrijednosti ali ništa se nije do-godilo rekao je pre-dsjednik SABA Istre Tomislav Ravnić

Saborski za-stupnik Damir Kajin također je osudio Thompso-

nove koncerte ali i Vladine dužnosnike koji se na njima pojavljuju

Zlo treba držati podalje od Istre Ako se jednom pusti duh iz boce teško ga je vratiti rekao je Kajin uz odobravanje prisutnih

NL

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA4

Zamjenica predsjednika HDZ-a i ministrica obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti Ja-dranka Kosor izjavila je 9 studenog Hini da će ako su istiniti napisi o nepriličnom ponašanju skupine članova mladeži karlovačkog HDZ-a u kafiću raquoRiver publaquo oni biti izbačeni iz stranke

- Zatražili smo izvješće karlovačke organizacije HDZ-a i sutra ćemo ga

Ni u Savezu antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske što se tiče odlaska

na Bleiburg zasad nemaju namjeru poslušati Sanadera

- Premijer ima pravo predlagati što misli da je dobro Ali mi smo na izvršnom odboru

Premijer dr Ivo Sanader u Saboru je 22 listopada još jedanput osudio svaku

pojavu ustaštva u društvu i podsjetio da je Repubklika Hrvatska utemeljna na antifašističkim tekovinama

- Moramo učiniti sve da spriječimo stanoviti revival ustaštva makar možda bio nesvjesni Mene je sram kad se za vrijeme utakmice koja mora biti ponos izvikuju ustaški pokliči Antifašizam je u temeljima hrvatske države po antifašističkoj smo borbi pobjednici u Drugom svjetskom ratu a ustaštvo je zločinačka Pavelićeva ideologija koja

Premijerove poruke

U JASENOVAC TREBA OTIĆI I VRH KATOLIČKE CRKVE

Dr sc Ivo Sanader Ustaštvo je zločinačka ideolo-gija koja je proizvela Jasenovac i druge logore

je proizvela Jasenovac i druge logore poručio je Sanader

Strogo je odijelio antifašizam od komu-nizma tvrdeći da je nakon fašizma i nacizma raquokomunizam bio treći zločinački sustavlaquo

Sanader je također upozorio da svatko kome je stalo do budućnosti Hrvatske treba otići u Jasenovac a tu misli i na vodstvo Katoličke crkve u Hrvatskoj

- Mogu pretpostaviti koliko bi blagotvor-no djelovalo kad bi zagrebački kardinal ili predsjednik Biskupske konferencije otišao u Jasenovac poklonio se i pomolio za žrtve Osobno sam to napravio napravio je i to i

Katolička crkva

STVAR NAŠE UNUTARNJE PROSUDBEPoziv premijera dr sc Ive Sanadera vrhu

Katoličke crkve da posjeti Jasenovac te antifašistima da odu na Bleiburg nije naišao na oduševljenje ni na jednoj niti na drugoj adresi

- Crkva ne može utjecati na izjave nositelja državnih vlasti ali zna što je čija ingerencija i

što je komu činiti poručio je glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić Na pitanje namjerava li predsjednik HBK-a nadbiskup Marin Srakić posjetiti Jasenovac Ancić je uzvratio da raquosigurno neće ići zbog izjave premijera nego je to stvar naše unutarnje prosudbelaquo

U Zagrebačkoj nadbiskupiji nisu željeli komentirati Sanaderovu izjavu U krugovi-ma bliskim Crkvi neslužbeno upozoravaju i da je Crkva prisutna na jasenovačkoj komemoraciji preko lokalnog župnika te da biskup Antun Škvorčević svake godine odlazi u jasenovačku crkvu

Račan i Milanović i to je za svaku pohva-lu ndash kazao je Sanader te pozdravio najavu židovske zajednice da ode na Bleiburg

- Jednako tako očekujem da i Savez antifašističkih boraca ode na Bleiburg Kad to svi učinimo nastupa prevladavanje prošlosti koje nam je itekako potrebno i tad više neće biti ovakvih pokliča na stadionu ndash zaključio je premijer te konstatirao da parlamentarna većina i manjina moraju biti zajedno u stva-rima bitnim za Hrvatsku da trebaju staviti glave zajedno i boriti se protiv problema od organiziranog kriminala do ustaških pokliča na nogometnim utakmicama

razmotriti na Predsjedništvu stranke - istaknula je Kosor

- Nećemo tolerirati ni nasilje ni bilo kakvo koketiranje s ustaštvom ili veličanje ustaštva jer demokratska Hrvatska nije nastala na temeljima pro-pale izdajničke ustaške ideologije već u svojim temeljima ima antifašizam i pobjedu u Domovinskom ratu - do-dala je

Po riječima Željka Godača vlasnika

Jadranka Kosor

Nećemo tolerirati veličanje ustaštvakarlovačkog raquoRiver pubalaquo skupina članova mladeži HDZ-a je u noći s petka na subotu razbijala po njegovom lokalu u središtu Karlovca zbog čega je zvao policiju no izgrednici su se razbježali prije intervencije Godač je također rekao kako je kad su ih pokušali smiriti je-dan od njih u jednom trenutku s uzdi-gnutom desnom rukom vikao raquoAjmo ustašelaquo a ostali se prijetili utjecajnim ocem jednoga od njih

SABA RH

u dva navrata raspravljali o odlasku na Blei-burg i oba puta zaključili da ne bi išli dok ne znamo koje su žrtve tamo pale Naši borci se ne žele klanjati ljudima koji su prouzročili krvoproliće kazala nam je predsjednica Saveza dr Vesna Čulinović Konstantinović Ona

je uvjerena da je moguće utvrditi tko je u Bleiburgu bio nevin a tko nije i tvrdi da su raquospremni pokloniti se nevinimalaquo

- Ako se to nikada ne utvrdi nikad nećemo ni otići bila je kategorična pre-dsjednica SABA

NE ŽELIMO SE KLANJATI ZLOČINCIMA

GLASANTIFAŠISTA 5

Marš solidarnosti

Marš je održan povodom Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

antisemitizma i isključivosti (9 stude-nog) i Međunarodnog dana tolerancije (16 studenog) Cilj prve manifestacije ovog tipa u Zagrebu bio je ostvariti ja-vno i političko iskazivanje solidarnosti svih osoba koje su izložene nasiljem omalovažavanjem predrasudama šovi-nizmom ili neprihvaćanjem

Organizatori ovog marša bili su članovi nekoliko udruga usmjerenih protiv bilo kakvog nasilja i predrasuda među kojima i Udruga mladih antifašista Zagreba

Okupljanje na Trgu kralja Tomislava započelo je oko 1130 sati a povorka Marša solidarnosti je točno u podne krenula sljedećim ulicama i trgovima Trg kralja Tomislava - Strossmayerov trg - Zrinjevac - Praška - Trg bana Jelačića - Jurišićeva - Trg hrvatskih velikana - Ulica Stjepana Račkog - Trg žrtava fašizma

Prosvjednici su uzvikivali parole protiv nasilja u Zagrebu raquoDolje fašizam dolje na-siljelaquo te nosili transparente raquoNo pasaranlaquo raquoStari imaš kunu treba mi za pancirkulaquo

Drugačiji Zagreb je mogućViše stotina građana uglavnom mladih ljudi sa zagrebačke alternativne scene i nekoliko boraca NOB-e sudje-

lovalo je 15 studenog na Maršu solidarnosti protiv nasilja nazvanom raquoDrugačiji Zagreb je mogućlaquo

Predstavljamo

Nakon reakcija na koncert Marka Perkovića Thompsona izjava Valtera Župana i Ratka Mačeka a posebice na nove pokušaje rehabilitacije ustaštva or-ganizirane su prve tribine Predavanjem o kapitulaciji fašističke Italije i prikazivanjem filma raquoPad Italijelaquo Lordana Zafranovića a nakon toga organiziranjem tribine o našim raquoŠpancimalaquo pokušali smo mladima prika-zati važne povijesne događaje o kojima se danas rijetko govori

Izvještavali smo kako o događajima u Hrvatskoj tako i u svijetu Od antifašističkih demonstracija preko pojava neofašizma pa sve do ubojstava antifašističkih aktivista

U veljači ove godine došlo je do pokušaja preimenovanja Trga maršala Tita Tada je udruga organizirala protuprosvjed jer se tamo nije radilo o prosvjedu protiv Tita već o namjeri da se diskreditira NOB i rehabilitiraju snage poražene u Drugom svjetskom ratu Kao što njemački neonacisti marširaju povodom bombardiranja Dresde-na a srbijanski neonacisti marširaju raquoza spas

Sve više članovaUdruga mladih antifašista grada Zagreba osnovana je 2001 godine ali je s izmijenjenim sastavom i novim

rukovodstvom ozbiljnije krenula s radom prije godinu i pol

Srbijelaquo tako i hrvatski neonacisti marširaju protiv raquozločinca Titalaquo

Nekoliko mjeseci nakon toga održan je anti-Bush prosvjed povodom posjeta američkog predsjednika Busha Hrvatskoj a protiv američke vanjske politike i ulaska Hrvatske u NATO savez

Nakon fašističkih ispada dijela publike na koncertu M P Thompsona udruga je zajedno sa Zajednicom Srba u Hrvatskoj i Margelovim institutom podnijela kaznenu prijavu protiv pjevača i više nepoznatih osoba

U pokušaju da osvijestimo građane Za-greba na sve veći broj fašističkih grafita u Zagrebu zbog lijepljenja plakata udruga je bila pozvana u policiju na razgovor Nakon što je policija djelo okarakterizirala kao raquoveličanje fašističkih simbolalaquo ipak je promijenila u raquonarušavanje komunalnog redalaquo nakon čega smo kažnjeni s najvišom novčanom kaznom za takve prekršaje

Udruga je dočekala jesen s novom web stranicom gdje se mogu naći zanimljivi tek-stovi slike i filmovi

Osim organiziranja prosvjeda članovi su sudjelovali na prosvjedu u Beogradu gdje je organiziran antifašistički prosvjed protiv neonacističkih organizacija raquoKrv i častlaquo i raquoNacionalni strojlaquo koje su htjele napraviti raquoMarš za jedinstvo Srbijelaquo

Također smo sudjelovali i na Pulskom Antifa-festu

Najnovija akcija je bila organiziranje prvog Marša solidarnosti pod motom raquoDrugačiji Zagreb je mogućlaquo

Nakon više raznih aktivnosti broj članova udruge se višestruko povećao pa je tako iz male grupe ljudi izraslo u organizaciju od više desetaka aktivnih članova

Naši kratkoročni ciljevi uključuju dijeljenje letaka u kojima apeliramo na građane da ne zatvaraju oči pred simbo-lima ustaškog režima kao i simbolima neonacizma Cilj nam je u sljedećoj go-dini organizirati Drugi marš solidarnosti i antifašistički koncert

Mario Šimunković predsjednik Udruge mladih antifašista Zagreba

raquoTko ne djeluje sudjelujelaquo raquoKapitalizam i država glavni izvor nasiljalaquo

Prvo zaustavljanje povorke je bilo na Zrinjevcu gdje je Marko Jurčić iz Zagreb Pridea istaknuo kako je raquoZagreb unazad nekoliko godina a posebice unazad neko-liko mjeseci posebno zatrovan nečovječnom mržnjom o čijim se uzrocima manje govori već se javnost zabavlja samo zbrajanjem mrtvih ili pretučenihlaquo a da su se vlasti odlučile pozabaviti ovim pojavama raquotek kada su zapucali po njihovom dvorištu napali njih ili njihovu djeculaquo

Kod bivše sinagoge u Praškoj 7 su-dionicima marša se obratio Salamon Jazbec ispred Margelovog instituta koji je podsjetio na vrijeme kada je srušena

sinagoga a Židovi odvođeni u logoreNa Trgu bana Jelačića Drago Pilsel

kršćanski teolog je rekao kako je u Zagrebu a i u Hrvatskoj nasilje raquonajčešće ekstrem-no desno orijentiranolaquo raquoRavnodušnost danas ravna je zločinu sutralaquo rekao je Pilsel pozvavši građane na Trgu bana Josip Jelačića da im se pridruže

Nakon Trga bana Jelačića marš je nastavio do Trga žrtva fašizma gdje su Vesna Teršelič i Zoran Pusić okupljene podsjetili na borbu koja se dugi niz godina vodila za vraćanja imena tom trgu a Ivan Fumić iz SABA RH skrenuo je pozornost na probleme korupcije kriminala lošeg stanja u zdravstvu i školstvu kao i na problem neoustaštva u Hrvatskoj Okuplje-nima je pročitano pismo Zore Dirnbach preživjelog sudionika Holokausta a član Udruge mladih antifašista Lujo Kunčević pročitao je pjesmu posvećenu svim žrtvama nasilja

Marš je podržalo oko pedesetak udru-ga i pojedinaca iz Hrvatske i susjednih zemalja

MŠ

GLASANTIFAŠISTA6

Gospić

Mislim da je Hrvatska dostigla stu-panj demokracije da možemo otvo-

reno govoriti o svim pitanjima koja su se možda u prošlosti stavljala pod tepih Ovo je snažna poruka Hrvatskoj iz Ličko-senjske županije Za nas ovdje ne postoje tabu-teme a nevina žrtva bez obzira tko je mora biti obilježena i moramo je se sjećati Moramo otvoreno govoriti o tim pitanjima a Ličko-senjska županija pa i cijela Hrvatska ne smiju biti previše opterećeni prošlošću poručio je ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović 30 listopada na Spomen-području Jadovno mjestu udaljenom svega stotinjak metara od Šaranove jame jedne od velebitskih jama u koje su pripadnici ustaškog režima

Moramo se sjećati nevinih žrtavaNa spomen-području Jado-

vno ministar zdravstva Darko Milinović i predstavnici Židovske zajednice u Hrvatskoj Slavko i Ivo Goldstein odali su počast žrtvama ustaškog terora

bacali one koji se nisu uklapali u njihov režim

Milinović je kako su izvjestili me-diji poručio da i kao ministar ali i kao osoba koja ima utjecaja na politički život u Ličko-senjskoj županiji želi pokazati da je upravo ova županija jedna od pre-dvodnica europske Hrvatske Ministar je poslao i snažnu poruku onima koji u medijima provlače tezu da Ličko-senjska županija zataškava ovakva područja i da ne želi sudjelovati u obnavljanju Spomen-područja

- U ovoj županiji ništa nije tabu-tema a o svemu se otvoreno razgovara ali ne možemo prihvatiti poruke da se Ličko-senjska županija i hrvatska Vlada boje govoriti o ovakvim temama naglasio je Milinović

S Milinovićem su bili predstavnici Židovske zajednice u Hrvatskoj Slavko i Ivo Goldstein koji su došli u Gospić na sastanak na inicijativu ministra zdra-vstva Nakon susreta u uredu gospićkog gradonačelnika Milana Kolića svi sudionici sastanka uključujući ličko-senjskog župana Milana Jurkovića i predstavnike srpskih općina ndash Udbine Donjeg Lapca i Vrhovina

obišli su velebitsko stratište Jadovno gdje su tijekom Drugog svjetskog rata stradali Srbi Židovi i Hrvati

Tom prilikom Milinović je najavio na-stavak uređenja i obilježavanja Spomen-područja Jadovno

Slavko Goldstein je istaknuo da je sastanak u Gospiću veliki korak prema prevladavanju trauma iz prošlosti te je u ime Židovske zajednice obećao pomoć u uređenju Spomen-područja Jadovno

ST

Veliki korak prema prevladavanju trauma iz prošlosti

Ni uz 67 godišnjicu partizanske akcije izbavljivanja ranjenog prvo-

borca Marijana Čavića spomen-ploča Većeslavu Holjevcu i njegovoj grupi neće biti vraćena na zgradu bolnice na Dubovcu jer se jednogodišnje raquovozanjelaquo karlovačkih antifašista od stra-ne nadležnih lokalnih organa i službi nastavlja i dalje

To spomen-obilježje iz NOB-e trebalo je uz nazočnost predsjednka Republike Stjepa-na Mesića prošle godine biti vraćeno na mjesto s kojeg je skinuto i razbijeno 1991 go-dine ali je samo dan prije svečanog čina postavljanje replike spriječeno uz izgovor da prethodno nisu pribavljene potrebne suglasnosti konzerva-tora odnosno da se ne zna tko je sada vlasnik zgrade bivše bolnice

Jedan od raquorazlogalaquo odbijanja suglasno-sti bila je i činjenica da je novoizrađena ploča dva i pol centimetra veća od

Karlovac raquoIGRAlaquo SE NASTAVLJALokalne vlasti i službe nikako da dozvole povratak spomen-ploče Većeslavu Holjevcu na zgradu bolnice na Dubovcu

nekadašnjeg originala ali su konzer-vatori antifašistima konačno ipak dali dozvolu jer da raquokoji cemtimetar više

nema vezelaquo Međutim vlasnici zgrade ponovno su odbili dati suglasnost iako je pitanja vlasništva riješeno

Objašnjenje ravnateljice Doma zdravlja

ovaj je puta bilo kako raquone postoji stručno mišljenje nadležnih službilaquo

I tako - replika ploče još nije posta-vljena

Karlovački antifašisti razočarani su očito namjer-nim odugovlačenjem izdavanja suglasnosti i skandaloznim opstruiranjem njihove ini-cijative jer se zapravo radi o neprimjerenom odnosu lo-kalnih vlasti i službi prema antifašističkim obilježjima i obavezama iz saborske Dek-laracije o antifašizmu

Da su u ovoj raquoigrilaquo u pitanju i politički motivi protivljenja po-vratku spomen-ploče na mjesto gdje je nekad stajala valja po-dsjetiti da je u međuvremenu u cijelu zavrzlamu raquoušetalalaquo i jedna karlovačka braniteljska

udruga koja na istu zgradu nekadašnje bolnice paralelno želi postaviti svoju ploču ali u spomen - ustašama

KZ

GLASANTIFAŠISTA 7

Prije 65 godina (26 listopada 1943) formirana je I čehoslovačka brigada raquoJan

Žižka z Trocnovalaquo Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske najveća antifašistička jedinica nacionalnih manjina u okupira-noj Europi Tim je povodom upriličena svečana akademija u Češkom narodnom domu Daruvar a brojne delegacije položile su vijence u Bučju na mjestu formiranja brigade na grobu narodnog heroja Jozefa Ružičke u Končanici i u parku Vladimir Nazor u Daruvaru kod spomenika palim borcima NOB-e

Skup su pozdravili Zdravko Drašner predsjednik UABA Daruvar Dalibor Rohlik zamjenik gradonačelnika Daruvara mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH Nikola Mak predsjednik Savjeta za nacio-nalne manjine Republike Hrvatske i Petr Štjepanek savjetnik u Veleposlanstvu Češke Republike u RH Svečanosti su među inim prisustvovali Josip Skupnjak i Azur Sejdić potpredsjednici SABA RH Milan Ivančević predsjednik ZUABA Bjelovarsko-bilogor-ske županije Leonora Janota predsjednica Saveza Čeha RH Vendela Varga predsjednik Gradskog vijeća Daruvara Vinko Šunjara Vladimir Jurak i Tito Grah članovi Predsjedništva SABA RH Adam Dupalo predsjed-nik IO Sekcije 1 korpusa preživjeli borci brigade pred-stavnici 6 i 10 korpusa dele-gacije antifašističkih boraca i antifašista iz Bjelovara Čazme Garešnice Varaždina Zagreba Ludbrega i Daruvara Policijske stanice Daruvar ali i mladi ndash poklonici antifašizma

Od bataljona do brigadeO ulozi značaju i borbenom putu briga-

de govorio je prof dr Vjenceslav Herout koji je uz ostalo istaknuo da u Drugom svjetskom ratu Česi i Slovaci nisu mogli prihvatiti nasilje kao jezik mržnje Stoga su zajedno s ostalim narodima na ovom području ustali u borbu protiv progona i nacionalističke mržnje To je vrijeme slav-nih pobjeda antifašističke koalicije kojoj je

Daruvar

U ZAJEDNIČKOM STROJUSvečana akademija u po-

vodu 65 obljetnice formi-ranja I čehoslovačke brigade Narodnooslobodilačke vojske raquoJan Žižka z Trocnovalaquo

pripadala i brigada raquoJan Žižka z Trocnovalaquo sastavljena od Čeha i Slovaka ali i Hrvata i Srba iz ovog kraja i Ukrajinaca iz okolice Novske Sve to pokazuje da je u temelje antifašističke borbe bila ugrađena ideja nacionalne ravnopravnosti

Primarna namjena čehoslovačke oružane jedinice (kao uostalom i mađarske i njemačke koje se također osnivaju) bila je da u prvo vrijeme politički djeluje u kraje-vima gdje žive Česi i Slovaci da djeluje u pravcu njihova što masovnijeg uključivanja u NOP tako i u NOV Po završetku neprija-teljske ofenzive na Slavoniju a po naređenju Štaba 3 operativne zone 3 svibnja 1943 godine na zapadnim obroncima Psunja u malom selu Cikote formiran je Čehoslovački bataljon raquoJan Žižka z Trocnovalaquo koji je dobio to ime po legendarnom češkom ju-naku i vojskovođi što se uspješno borio i rukovodio Husitskom vojskom u ratovima u XV stoljeću U bataljonu se govorilo i pisalo na češkom jeziku a uz petokraku zvijezdu kod svih amblema nosila se na-cionalna zastava Već u listopadu 1943 godine Čehoslovački bataljon udvostručio

je broj boraca i tako su sazreli uvjeti za formiranje brigade

Formiranje jedinice obavljeno je 26 listopada 1943 godine svega na nekoliko stotina metara od Bučja odakle je novo-formirana brigada krenula na zadatke zajedno s ostalim slavonskim jedinicama U sastav brigade ušao je 1 čehoslovački udarni bataljon 1 posavski udarni bataljon i dijelovi 12 udarne brigade te Zapadne grupe odreda i Istočne grupe odreda Ko-mandant Milan Joka politički komesar Josip Vojaček zamjenik komandanta Jan Jasmin načelnik štaba Antun Doležal in-formativni oficir Jozef Hanzl Čehoslovačka brigada raquoJan Žižkalaquo ušla je u sastav 12 divizije 6 korpusa

Brigada je borbeno djelovala uglavnom u Slavoniji i Podravini Do sredine prosin-ca vršila je diverzije na željezničkoj pruzi Virovitica-Našice sudjelovala u napadu na Đakovo 14 prosinca i u oslobođenju Gorjana 17 prosinca U siječnju i veljači 1944 godine izvršila je pokret u Baniju i natrag i vodila borbe s njemačkim ustaškim i domobranskim snagama U lipnju briga-da se vratila u sastav 12 divizije i vodila borbe između Osijeka i Podravske Slatine a u srpnju u Požeškoj kotlini osiguravala žetvu i prebacivanje žita iz Slavonije u Ba-niju U kolovozu je u Daruvarskoj kotli-ni sudjelovala u borbama za oslobođenje Badljevine i Grubišnog Polja i zauzela Končanicu Krajem studenoga formirala je treći bataljon (imala je tri bataljona četu za vezu bolnički vod i komoru s ukupno 1151 boraca)

Odličja za zaslugeOd siječnja do ožujka 1945 godine

brigada je izvela niz manjih akcija oko Dilja i Papuka i napadala na veći broj ne-

prijateljskih uporišta u travnju razbila njemačku kolonu kod Stare Subocke i vodila jake borbe osiguravajući napad 12 divizije na Vetovo Briga-da raquoJan Žižkalaquo rasformirana je 23 travnja 1945 godine a njeno ljudstvo popunilo je jedinice 12 divizije Za zasluge u NOB-u brigada je odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem i Ordenom zasluga za narod sa zlatnim vijencem Česi i Slovaci ndash borci brigade dobili su priznanje i od čehoslovačke Vlade u emigraciji (21 rujna 1944 godine) jer su oni boreći se za slobodu i protiv fašizma

istovremeno vodili borbu i za oslobođenje svoje stare domovine

Kada su 1991 godine prve granate počele padati po Daruvaru Prekoprakri Ivanovu selu i ostalim hrvatskim naseljima Česi i Slovaci su gotovo iz istih razloga kao i 1941 godine organizirali obranu svojih domova Pokazali su i dokazali daleko od svoje matične domovine da dijele sudbinu svih hrvatskih građana

Svečanost je nastavljena druženjem sudionika te kulturno-umjetničkim pro-gramom u izvedbi KUD-a Češke besede raquoHolubičkalaquo iz Daruvara i puhačkog orkestra Češke besede iz Končanice te prigodnim recitalom Gimnazije iz Daruvara

B M

GLASANTIFAŠISTA8

Zadar

Svečanim skupom članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Za-

darske županije obilježila su 65 obljetnicu osnutka Zadarskog partizanskog odreda Kao jedan od najvažnijih uspjeha odre-da istaknuto je oslobođenje Ražanca te slobođenje Zadra 31 listopada 1944 godine kada su Zadrani s oduševljenjem dočekali osloboditelje

Bilo je to oslobođenje a ne okupacija kako se nedavno moglo čuti od pojedinaca kazao je član Predsjedništva antifašističke

OD RAŽANCA DO OSLOBOĐENJAZadarski partizanski odred borio se časno i na to grad može i treba biti ponosan poručeno s obilježavanja

65 obljetnice odreda

Župan odbio pokroviteljstvoNaša je želja bila da se obilje-

žavanje obljetnice osnutka Zadarskog partizanskog odreda održi pod po-kroviteljstvum župana Stipe Zrilića ili pod pokroviteljstvom Skupštine Zadarske župapije Zato smo se 3 rujna pismom obratili županu s mol-bom da primi našu delegaciju Budući da nismo dobili odgovor ponovo smo mu se obratih pismom 23 rujna i u tom pismu iznijeli konkretan prijedlog po pitanju pokroviteljstva Zadarske županije Tražili smo i fi-nancijsku pomoć i zamolili da nam se što prije odgovori Odgovor smo dobili 7 listopada kada nam je tajnica putem telefona dala na znanje da župan ne prihvaća pokroviteljstvo i da ne možemo očekivati financijsku pomoć kazao je otvarajući skup Jakov Jukić predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije

udruge Nikola Bu-dija ističući da je odred Zadru donio ne samo slobodu nego i priključenje matici domovini

Podsjetio je da je Pavelić suočen s ofenzivom Osmog dal-matinskog korpusa u Dalmaciji uspio skupiti svega desetak tisuća ljudi dok je Titovoj pobjedničkog armiji Dalmacija dala oko sto tisuća boraca

Tko bi danas mo-gao zamisliti Hrvatsku bez Jadrana bez Dalmacije i bez našeg voljenog Zadra A tako bi bilo po Pavelićevoj izdajničkoj po-litici i to je povijesna istina koju nažalost neki još i danas ne prihvaćaju - zapitao je Budija izraživši nezadovoljstvo antifašista što sada Zadarski partizanski odred nije

Kroz Zadarski partizanski odred prošlo je oko tisuću petsto boraca Osnovan je u Ražancu 15 listopada 1943 godine Ratni put bio mu je vezan uglavnom za šire područje zadarskog zaleđa te uz jedinicu Plavi Jadran koja je u trenutku ulaska u Ražanac brojila oko 600 dobrovoljaca Reorga-nizirana je u dva odreda pri čemu je 100 boraca ostalo u Plavom Jadranu 200 je formiralo Zadarski partizan-ski odred a preostalih 300 popunilo redove Šeste ličke divizije

Odred je imao i treći bataljun sa-stavljen je talijanskih boraca koji su

prešli na stranu partizana i priključili se Plavom Jadranu Taj je bataljun samo četiri dana djelovao u sklopu Zadarskog partizanskog odreda jer su ga 19 listopada uništili Nijemci na Kožinu kada su izvršili ofenzivu i uništili njihove položaje a zaroblje-nike strijeljali

Ratni put odreda uključivao je i djelovanje izvan šireg zadarskog područja Rasformiran je dvadese-tak dana nakon oslobođenja Zadra a njegovi pripadnici pridružili se 19 diviziji s kojom ih je čekala bitka za oslobođenje Knina

nažalost ničim obilježen u Gradu Zadru Postojala je ulica ali je njeno ime ukinuto Nada se da će ipak prevladati razum jer se Zadarski partizanski odred borio časno i na to grad Zadar može i treba bi ti ponosan poručili su zadarski antifašisti

ZL

Uspomen na obljetnicu pogibije Vla-dimira Gortana kojeg su fašističke

vlasti strijeljale 17 listopada 1929 godine u današnjoj Gortanovoj uvali kraj Pule predstavnici pazinske Udruge antifašističkih boraca Grada Pazina i Mjesnog odbora Beram u nazočnosti članova Gortanove obitelji i mještana položili su vijenac na spomenik u Podbermu Prigodnom kome-moracijom podsjetili su na jednu od prvih Polaganje vijenca kod spomenikanu

Vijenci za Gortanaoružanih antifašističkih akcija u nekoj od nacifašističkih zemalja tadašnje Evrope

Predsjednik pazinskog UAB-a Miljenko Benčić govorio je o antifašističkoj tajnoj organizaciji Borba čiji je ogranak posre-dstvom Slavka Zlatića krajem 1920-ih godina osnovan i u Bermu a činili su ga uz Vladimira Gortana još Živko Gortan Vik-tor Baćac te Dušan i Vjekoslav Ladavac GI

Podberam

GLASANTIFAŠISTA 9

Kučibreg

Tradicionalnim narodnim zborom u Kučibregu obilježena je 64 godišnjica

bitke koju su na tom području na grani-ci Hrvatske i Slovenije 3 i 4 studenoga 1944 godine protiv znatno nadmoćnijih njemačkih i talijanskih fašističkih snaga zajednički vodile partizanske jedinice II brigade 43 istarske divizije talijanski partizani iz bataljona raquoAlma Vivodalaquo i jedinice slovenskih partizana koparskog područja

Memorijalni skup je počeo intoniranjem hrvatske himne i istarske svečane pjesme nakon čega su brojne delegacije iz Hr-vatske Slovenije i Italije položile vijence na spomenik koji je u znak sjećanja na slavnu bitku 1959 godine podigao narod Bujštine i Koparštine Vijenci su položeni i na groblju u susjednom slovenskom mjestu Hrvoji gdje se nalazi zajednička grobnica stotinjak poginulih partizana

Na svečanosti u Kučibregu bili su broj-ni antifašistiti među kojima i nekoliko sudionika tih događajia te predstavni-ci više općina i gradova iz susjedne tri države Pozdravila ih je u ime domaćina gradonačelnica Buja Lorella Limoncini Tuth istakavši trajne vrijednosti antifašizma i poruku da se nikad ne zaboravi junaštvo sudionika kučibregske bitke

Pozdravne riječi izrekli su i Tomaž Gantar u ime građana Pirana i predsta-vnik Muggie Roberto Birsa založivši se za suživot uvažavanje toleranciju i suradnju

Odajući počast poginulim borcima kod Kučibrega predsjednica SABA RH dr sc Vesna Čulinović Konstantinović poručila je da ova tromeđa postane simbol zajedništva naših naroda koji su se zaje-dno borili za slobodu i ovdje stoljećima zajednički živjeli

Stoga ove granice ne mogu biti zid razdvajanja rekla je predsjednica SABA RH i pozvala politička rukovodstva da u interesu mira i dobrobiti zajedničkog života na dostojan način riješe otvorena pitanja

Govor je zaključila apelom da zajedno s drugim naprednim državama Europe i Svijeta izgradimo civilizirano i humano društvo u kojem više neće biti ni Jasenovca ni Jadovna ni Kampora ni Gonarsa ni fojbi niti optuživanja antifašista za pokolje

koje su izvršili nacifašistički neprijatelji naših naroda

Istarski župan Ivan Jakovčić rekao je da je Kučibreg jedan od najvažnijih sim-bola Istre ali i čovječanstva uz poruku da antifašizam nema alternative

SIMBOL ZAJEDNIŠTVA A NE ZID RAZDVAJANJA

Sudionicima narodnog zbora obratio se i istarski župan Ivan Jakovčić

Tradicionalnim narodnim zborom obilježena 64 godišnjica poznate bitke hrvatskih sloven-skih i talijanskih partizana protiv nacifašističkih okupatora

Skup u Kučibregu koji su organizira-li UABA Bujštine u suradnji sa srodnim udrugama iz Slovenije i Italije završio je bogatim kulturno-umjetničkim programom i nastupom glazbenih sastava i učenika osnovnih škola A Z

Unašem Ustavu stoji da se Hr-

vatska država temelji na ZAVNOH-ovskim osnovama Međutim dosta je indicija da se stvari ne rješavaju po tim principima Čekamo da se ostvare riječi koje je nedavno izrekao hrva-tski premijer dr sc Ivo Sanader o afirmiranju antifašističkih temelja moderne IHrvatske

Dok se to kod nas ne odrazi na jednaka prava antifašističkih boraca i brani-telja iz Domovinskog rata dok se ne spriječi isticanje ustaških simbola i razne neofašističke manifestacije dok se ne spriječi rušenje i ne obno-ve spomenici žrtvama fašizma dotle

Dr sc Vesna Čulinović Konstantinović

ČEKAMO DA SANADER ISPUNI OBEĆANJA

neće biti pravde na našim prostorima To stanje daje nade revanšistima da pokušaju izliječiti komplekse gubitnika i uspostaviti proustaško-neofašističke odnose - upozorila je predsjednica SABA RH

GLASANTIFAŠISTA10

Dubrovnik

Dan oslobođenja Splita 26 listopada tradicionalno je obilježen polaganjem

vijenaca na Pjaci ispred spomen-ploče partizanskim osloboditeljima grada Uz predstavnike Udruge antifašističkih boraca i antifašista tom činu prisustvovao je i splitski gradonačelnik Ivan Kuret prvi HDZ-ov gradonačelnik koji je na ovaj način odao počast palim partizanima

U javnom priopćenju uoči godišnjice koje je potpisao predsjednik splitskog UABA Ante Adorić podsjeća se da su toga dana 1944 godine jedinice Osmog dalmatin-skog korpusa ušle u grad nakon što su se njemačko-ustaške postrojbe povukle prema Trogiru

Za tri godine i sedam mjeseci okupacije

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja Dubrovnika i

južne Dalmacije od fašističke oku-pacije u Drugom svjetskom ratu dubrovačka Udruga antifašističkih boraca i antifašista organizirala je ko-memoraciju pred tvrđavom Lovrijenac gdje je bacanjem lovorova vijenca u more odana počast poginulim borci-

Predvođeni predsjednicom dr sc Ve-snom Čulinović Konstantinović

predstavnici Saveza antifašističkih bo-raca i antifašista Republike Hrvatske na zagrebačkom su Mirogoju u povodu Dana mrtvih polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali počast poginulim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora iz Drugog svjetskog rata kao i braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

Osim kod Grobnice narodnih heroja spomenika Zida boli i Središnjeg križa za poginule u Domovinskom ratu vijenci su položeni i na grobove istaknutih antifašista

SKUPO PLAĆENA SLOBODAUz godišnjicu oslobođenja prvi put i HDZ-ov gradonačelnik odao počast poginulim partizanima

Splita s tadašnjih 40 tisuća stanovnika čak je 18 tisuća sudjelovalo u NOP-u 1500 ih je poginulo u borbama kroz gradske zatvore prošlo 15 tisuća rodoljuba 266

civila je poginulo 500 žrtava su odnijela bombardiranja a još 500 osoba je podleglo gladi i bolestima

Nekoliko dana prije oslobođenja grupa ubačenih partizana iz Mosorskog odre-da u suradnji s nekolicinom odmetnutih domobrana i ustaša uspjela je spriječiti pripremljena miniranja većeg broja gra-dskih objekata od strane njemačkih trupa u povlačenju

Splitska udruga i ovaj je puta protestirala što se 26 listopada više ne slavi kao Dan grada te najavila polaganje vijenaca i na Narodnom trgu Kosturnici na groblju Lo-vrincu i Spomenik žrtvama fašizma ispred zgrade Županije

SD

Split

Dan mrtvih

Bacanjem vijenca u more odana počast poginulim borcima NOR-a i braniteljima iz Domovinskog rata

ma NOR-a i žrtvama fašizma poseb-no robijašima i logorašima fašističkih logora te poginulim braniteljima iz Domovinskog rata

O sudjelovanju Dubrovčana u NOB-i i oslobođenju grada prigodno je govorio član Predsjedništva udruge Pero Lasić

Održana je i tribina udruge na

kojoj je predstavljena knjiga raquoEtiolo-gija fašizmalaquo autora prof dr sc Josipa Deželjina koju su izdale antifašističke udruge Rijeke i Primorsko-goranske županije O knjizi su uz autora go-vorili dr sc Vidoje Vujić koji je i župan Primorsko-goranske županije te domaćin dr sc Antun Gavranić

GG

OBILJEŽENA 64 GODIŠNJICA SLOBODE

Počast borcima i braniteljimaPredstavnici antifašističkih udruga obišli su grobove i spomen-obilježja poginulim sudionicima i civilnim žrtvama

iz NOR-a i Domovinskog rata

i državnika dr Ivana Ribara Vladimira Nazora i dr Vladimira Bakarića te na partizanskom groblju i groblju stradale kozaračke djece

Spomen-groblja i druga obilježja po-gimulim borcima obišli su predstavnici antifašističkih udruga i u drugim mjestima Hrvatske

U znak sjećanja na žrtve ustaškog logora u Jasenovcu delegacija ZUABA Sisačko-moslavačke županije požila je vijence kod spomenika raquoKameni cvijetlaquo Članovi antifašističkih udruga s područja Krapinsko-zagorske županije odali su počast Josipu Brozu Titu kod spomenika ispred

njegove rodne kuće u Kumrovcu dok su antifašisti komemorirali kod spomenika žrtvama fašističkog terora na Dotršćini i još desetak spomen-obilježja poginulim borcim i stradalnicima na širem gradskom području

Prigodne komemoracije antifašističkih udruga održane su i na dubrovačkom gro-blju Boninovo na više mjesta u Rijeci Rovinju Osujeku Zadru Splitu Umagu na Krku šibenskom području i drugim lokacijama U više mjesta antifašistima su se pridružili i predstavnici lokalnih vlasti i branitelji iz Domovinskog rata

AZ

Polaganje vijenaca na spomen-ploču poginulim osloboditeljima

GLASANTIFAŠISTA 11

Žumberak

Narod Žumberka smatrao je 13 prole-tersku svojom brigadom popunjavao

svojim borcima hranio i snabdijevao pomagao u stvaranju što povoljnijih uvje-ta za izvođenje njenih borbenih akcija ndash rečeno je među ostalim u kazivanju govornika na komemorati-vnim svečanostima u Gor-njem Sjeničaku Budinjaku Sošicama i Radatoviću U po-vodu 66 obljetnice formiranja 13 proleterske brigade raquoRade Končarlaquo na svojevrsnim sa-tovima povijesti evocirana su sjećanja položeni vijenci na spomen obilježja i odata počast poginulim borcima

Trinaesta udarna prole-terska brigada raquoRade Končarlaquo je djelujući na prostoru Žumberka i Pokuplja stva-rala uvjete za široki raz-mah ustanka i formiranja novih krupnih jedinica Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske ndash istaknuto je u izlaganjima Rade Bulata ratnog komandanta brigade i na-rodnog heroja Josipa Skupnjaka potpre-dsjednika SABA RH Milana Gajskog i Gabre Bogdanovića ratnih pripadnika brigade te Franje Cvrtile sudionika borbi na Žumberku iz 16 slavonske omladinske brigade raquoJoža Vlahovićlaquo

Brojni uzvaniciPreživjeli borci i poklonici antifašizma

iz Zagreba Karlovca Metlike Ozlja Samo-bora Jastrebarskog i Duge Rese Renata Brunskole županica Metlike Biserka Vranić gradonačelnica Ozlja zastupnica u Saboru i član Predsjedništva SABA RH Petar Raić tajnik SABA RH i Zvjezdana Lazar tajnica Sekcije 13 proleterske brigade Među uzvanicima zamijetili smo Martina Jendrašica predsjednika Saveza udruga antifašista Karlovačke županije Ivana Tusića predsjednika UABA Ozlja Vla-dimira Juraka Vinka Šunjaru i Vedrana Žuvelu članove Predsjedništva SABA RH Adama Dupala predsjednika i Branka Božića tajnika Sekcije 1 korpusa Marka Blaževića potpredsjednika Sekcije 13 proleterske brigade Ljubana Miljkovića tajnika Sekcije 8 kordunaške divizije iz Odbora združenih borcev Slovenije Antuna

Preživjeli borci i pokloni-ci antifašizma dvodnevnim su-sretom obilježili 66 obljetnicu formiranja 13 proleterske bri-gade raquoRade Končarlaquo

Župančič Iliju Strahinića predsjednika Mjesnog odbora Radatovići i Stjepana Kokota Štefa najstarijeg borca brigade (96 godina) U kulturno-umjetničkom programu nastupio je KUD raquoMatice umi-rovljenikalaquo iz Susedgrada pod ravnanjem Danice Jantoljak interpretirajući nekoliko partizanskih pjesama

Trinaesta brigada raquoJosip Krašlaquo formira-na je 7 studenog 1942 godine u Gornjem Sjeničaku od 1 proleterskog bataljona Hrva-tske i Žumberačko-pokupskog NOP odreda

U Žumberku je brigada zbog uspjeha posti-gnutim u borbama 11 prosinca 1942 godine preimenovana i proglašena 13 udarnom proleterskom brigadom raquoRade Končarlaquo

Zajedničke akcijeUdruženim borbenim akcijama hrva-

tskih i slovenskih partizana u Žumberku i Beloj krajini od siječnja do svibnja 1943 godine onemogućeno je talijanskim divi-zijama raquoIsonzolaquo i raquoLombardialaquo da sudjeluju u četvrtoj i petoj neprijateljskoj ofenzivi protiv glavnih snaga Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Pod rukovo-dstvom zajedničkog Operativnog štaba II operativne zone 13 proleterska i 4 kordunaška brigada zajedno sa slovenskim brigadama raquoTone Tomšičlaquo raquoMatija Gubeclaquo i raquoIvan Cankarlaquo napadale su neprijateljske posade na komunikaciji Zagreb-Karlovac-Novo Mesto i rušile prugu vrlo važnu za opskrbu neprijateljske vojske angažirane u IV i V neprijateljskoj ofenzivi

Trinaesta proleterska brigada zajedno s tri slovenske brigade razbila je u veljači i ožujku jako belogardističko uporište u samostanu u Pleterju napala ustaše u Stojdragi i Talijane u Metliki a u travnju 1943 godine zajedno s Primorsko-goranskim NOP odredom i slovenskim partizanima

borila se protiv talijanskih i belogardističkih snaga u dolini Mirne oko Mokronoga Št Ruperta i Žalostne gore u Sloveniji U to vrijeme oslobođeno područje obuhvaćalo je gotovo cijeli Žumberak i veći dio Pokuplja i bilo povezana sa slobodnim područjima u Sloveniji i na Kordunu Između 28 i 29 svibnja nakon povratka iz Slovenije 13 proleterska brigada uništila je domo-bransku jedriličarsku školu u Sv Nedelji a zatim se prebacila u Pokuplje gdje je sa Žumberačko-pokupskim NOP odredom

razbila neprijateljska uporišta u Peščenici Odri i Brezovici i porušila prugu Zagreb-Sisak U lipnju 1943 godine kada su Talijani i ustaše ponovno započeli ofenzivu u Žumberku 13 proleterska brigada vra-tila se usiljenim maršem u Žumberak u desetodnev-nim teškim borbama otjerala neprijatelja s oslobođenog područja i time spasila ljetinu od neprijateljske pljačke U toku srpnja razoružala je jaku domobransko-žandarmerijsku posadu u Lekeniku kod Du-braneca razbila više stotina Nijemaca U kolovozu brigada je napala i zarobila neprija-

teljske posade u selima Remetincu i Buzinu i zatim prenijela operacije u Turopolje i Pokuplje gdje je zajedno s novoformira-nim Turopoljsko-posavskim NOP odredom izbacila ustaše iz Donje Kupčine Krajem kolovoza brigada se vratila na Žumberak gdje je likvidirala ustaška uporišta Gornju Vas i Novo Selo

Dug ratni putPočetkom studenoga 1943 godine

13 proleterska brigada ušla je u sastav 1 proleterske divizije Sudjelovala je u banjalučkoj drvarskoj i beogradskoj operaciji i na Srijemskom frontu Nakon proboja Srijemskog fronta u rajonu Bapske brigada sudjeluje i u gonjenju neprijatelja na pravcu Vukovar-Đakovo-Pleternica-Nova Gradiška-Čazma-Zagreb gdje završava svoj borbeni put U 13 proleterskoj brigadi borilo se oko 9000 boraca od toga svaki četvrti dao je život za slobodu i ostao na njenom 17500 kilometara dugom ratnom putu U redovima brigade borilo se preko 400 žena Iz svojih redova iznjedrila je 17 generala i 15 narodnih heroja Brigada je primila najveća priznanja za ratne zasluge i nosila slavno ime ndash proleterska te ime Josipa Kraša a kasnije Rade Končara

B M

OSLONAC U NARODU

GLASANTIFAŠISTA12

Znanstveni skup

Znanstveno vijeće Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske organiziralo je

21 i 22 studenog u Zagrebu raspravu u povodu 60 godišnjice Titovog povijesnog raquoNElaquo Staljinu

Otvarajući taj skup pod nazivom raquo1948 ndash povijesni razlaz sa staljinskim totalitarizmomlaquo predsjednik Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske dr sc Tomislav Badovinac je podsjetio da ta izazovna tema ni nakon 60 godina nije dovoljno istražena iako je bila uzrokom mnogih događanja koja su uticala na tokove razvoja u Jugoslaviji i u svjetskim razmjerima

raquoNa hegemonistički Staljinov velikodržavni pritisak s namjerom da likvidira samostalan put Jugoslavije kao države 1948 godine Tito je izrekao povijesno NE Staljinu

raquoNajteža ljudska di-lema sukoba sa SSSR-om u Jugoslaviji bila je dile-ma za koga se opredije-liti ndash za Tita ili Staljinalaquo rekao je dr Badovinac i zaključio raquoStaljinu je tre-bao zadovoljavajući povod da oružanom interven-cijom slomi Tita i podčini Jugoslaviju U takvoj izvanrednoj situaciji logika golog samoodržanja nalagala je neophodnost izoliranja Staljinovih pristaša ali i dopuštala da se među njima nađu i brojni nedužni i dezorijentirani ljudi Nikakva politička nužnost ne može međutim oporavdati brutalnu represiju prema njima naročito na Golom otoku jer se borba sa staljinizmom ne može uspješno voditi staljinističkilaquo

U izlaganju na temu raquoTito i NOB na-suprot Staljinovoj politici (1941-1945)laquo dr Badovinac je navođenjem brojnih izvora upozorio da od početka ustanka raquoočito stavovi Tita i Kominterne odnosno So-vjetske vlade nisu bili sukladni Takav sovjetski stav bio je konstantan i nije se mijenjao sve do potkraj Drugog svjetskog rata Staljin je bio nepovjerljiv prema re-voluciji koju organiziraju sami narodi u ovom slučaju Jugoslavije mimo njegove kontrole i mimo njegovih zamislilaquo

Gost iz Crne Gore akademik Rado-van Radonjić govorio je o temi raquoIdejni argumenti i strategija obrane KPJ nasu-prot sadržaju ideoloških optužbi u Re-

Rasprava o Titovom povijesnom NE Staljinu

ODBAČEN STALJINSKI TOTALITARIZAMzoluciji IB-a o stanju u KPJ i izgradnji socijalizma u Jugoslavijilaquo On je ocijenio da je sukob Staljina i Tita najmanje bio ideološki i teorijski Staljinu je smetalo što se pojavio netko tko nije pristajao slušati njegov diktat

To se kako je rekao akademik Radonjić pretvorilo u sukob Davida i Golijata u kojem nitko Titovoj strani nije davao bilo kakvu šansu Rezolucija Informbiroa je bila program i sredstvo borbe protiv KPJ i Tita i direktna prijetnja ratom

Tito je međutim smatrao da može razgovarati ravnopravno i sa SSSR-om i sa Zapadom i u tome je uspio Njegovo NE Staljinu je označilo početak erozije birokratskog socijalizma i monizma u radničkom pokretu naglasio je Radonjić i zaključio da je ideja pravde slobode i jednakosti raquospona velike lsquo48 i modernog svijetalaquo

Publicist iz Zagreba partizanski prvo-borac Zvonko Ivanković Vonta izlagao je o raquoZbiljskim dimenzijama napada na Jugoslavijulaquo navodeći na početku da je sam istupio iz partije 1949 godine i da se od tada više nije vraćao u članstvo

On je posebno upozorio da je pogrešno vlast Komunističke partije nazivati raquoko-munizmomlaquo kako se to često čini To nije komunizam kao što ni vlast demokršćanske partije nije raquokršćanstvolaquo Komunizma nika-da i nigdje nije bilo postojali su socijalistički pokušaji različiti od zemlje do zemlje Kod nas je bio samoupravno socijalizam

Kada su 1948 godine SFRJ i SSSR bili na rubu rata to su bile dvije različite državne politike - Titova je na sreću spasila i vitalne

hrvatske interese rekao je Ivanković-Vonta dodajući da smo pobjedom NOB-e dobili svoju domovinu Hrvatsku

Dr sc Pavao Ravlić inače jedan od bivših zatvorenika na Golom otoku je po-dsjetio da se dugo vremena istina o Golom otoku nije znala jer je to kako je rekao bila tabu tema On je naveo da je imenom i prezimenom do sada evidentirano oko 11000 zatvorenika koji su proveli na Go-lom otoku a da ih je umrlo i raquoumrlolaquo oko 300 Te brojke se se ne odnose samo na

Goli otok nego na sustav pod tim nazivom u kojem je bilo više zatvora među kojima i Bileća

Meni je napad Inform-biroa bio za svaku osudu ali sam svejedno bio kriv kaže dr Ravlić On smatra da se Jugoslavija staljinizmu oduprla staljinističkim me-todama ali raquou datim uvje-timalaquo Na kraju je rekao da u ocjeni svega treba imati raquošto manje osobnog a što više istinelaquo

Dr sc Lino Veljak je govorio o temi raquoMarx državni socijalizam i so-cijalistička alternativalaquo i pri tome istaknuo da je državno partijska diktatura

u SSSR-u bila degenerativno izobličenje Marksove ideje I otpor Rezoluciji Inform-biroa je bio u tom kontekstu odbacivanja dogmatskog staljinističkog tipa socijalizma podvlači dr Veljak

Dr sc Tvrtsko Jakovina je govoreći o raquoMeđunarodnom položaju Jugoslavije nakon Informbiroa 1948 godinelaquo istak-nuto da je to bila jedna od najvažnijih godina u povijesti čovječanstva Jedna mala zemlja je postala značajan faktor u međunarodnim odnosima rekao je dr Jakovina

Dr sc Dragomir Vojnić je govorio o raquoZnačaju i posljedicama jugoslavenske pobjede nad Staljinom i implikacijama na razvoj destaljinizacije izvan Jugosla-vijelaquo Dr sc Dragutin Lalović o raquoPro-gramu SKJ (1958) kao projektu ljudske emancipacijelaquo Dr sc Dag Strpić o temi raquoEmancipacija i represija Skica kontro-verzne modernizacije politike privrede i društva Jugoslavije u svjetlu 1948laquo i Dr sc Rade Kalanj o raquoKulturi u razgradnji staljinskog dogmatizmalaquo

S Tomašević

GLASANTIFAŠISTA 13

Pred prepunom dvoranom Tribine grada Zagreba predstavljen je zbornik raquoTitovo

doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo u izdanju Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske (prikaz knjige objavili smo u 57 broju raquoGlasalaquo) Dr sc Dragomir Vojnić profesor govorio je o političko-ekonomskom razvoju Hrvatske s naglaskom na samou-pravljanju a akademik Adolf Dragičević u svom izlaganju potencirao je kapitalna ostvarenja Josipa Broza Tita Urednik dr sc Tomislav Badovinac akcentirao je među ostalim one političke podudarnosti koje su bile karakteristične za period koji opisuje ovaj zbornik s osvrtom na 1941 1991 godinu i aktualne su do danas

- Izvršna vlast se deklarativno izjašnjava za antifašizam nažalost nedovoljno odlučno i neefikasno Tek je ove godine prvi puta reagirala ali samo verbalno osuđujući manifestacije ustaštva na stadionima Nedavna javna demonstracija mladeži HDZ-a ustašoidnim ponašanjem izazvala je sukob u karlovačkom kafiću Da li će i u ovom slučaju ostati na verbalnoj osudi njih i njihovih mentora ndash zapitao se dr sc Tomislav Badovinac

Badovinac je također kazao kako slušajući retoriku ekstremnih nacionali-sta koji su držali vlast čovjek je morao pomisliti da se vrijeme vratilo 50 godina unazad u 1941 godinu Razvoj Socijalističke Republike Hrvatske prikazivan je na najpo-grdnije načine upotrebljavane su nesuvisle riječi iz kojih je isijavala mržnja a sve je obavijeno nazivom ndashmrak Najznačajnije su dvije objede hrvatskih nacionalista prvo da su progonjeni Hrvati ndash samo zato što su Hrvati te da je izrabljivana Hrvatska putem preusmjeravanja dijela hrvatkog dohotka

OSVRT NA PROŠLOSTNa Tribini grada Zagreba predstavljen zbornik raquoTitovo doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo

posebno deviznih prihoda i drugo da je Hrvatska u raquojugo-komunističkoj tvorevinilaquo samo nazadovala te da je nužno promijeniti ama baš sve socijalistički društveni sustav društveno vlasništvo mastodonte u indu-striji i poljoprivredi socijalni zdravstveni obrazovni i vrijednosni sustav Preobrazba socijalističkog sustava u kapitalizam divljeg obilježja dovela je do neviđenih i nepojmlji-vih društvenih zbivanja a to su bile najblaže rečeno monstruozne pljačke Međutim one se nastavljaju i dalje smanjenjem so-cijalnih prava daljnjim stečajevima ra-sprodaji privrednih i prirodnih resursa i obezvređivanjem čovjeka

Od 1918 godine do danas uočavamo bitne značajke To je prije svega hrvatski nacionalizam koji je imao konstantno

šovinističko određenje prema Srbima a razlikovao se samo u pojedinim perio-dima po tome koja je dodatna obilježja upražnjavao Bio je uvijek sklon svim oblicima terorizma sve do nacifašističkog šovinizma ustaškog pedigrea Trebalo bi i imati na umu da antifašistička Europa neće tolerirati profašistička djelovanja i manifestacije ndash zaključio je dr sc Tomislav Badovinac Na kraju postavlja se pitanje ndash kada ćemo dostići nivo privrednog razvoja društvenog i osobnog standarda i sigurnost življenja kao prije 1990 godine Značajno je spoznati kakvu ideološko-politički pro-filiranu državu žele nacionalisti kad ni s današnjom nisu zadovoljni premda su sudjelovali u njenom stvaranju

B M

Knjiga je predstavljena na Tribini grada Zagreba

Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini izjavio je da su raquona-

cizam i fašizam apsolutno zlolaquo u povijesti Italije i Njemačke Frattini je to rekao 18 studenog na mjestu nekadašnjeg talijan-skog koncentracijskog logora blizu Trsta kojeg je posjetio zajedno sa njemačkim ministrom vanjskih poslova Frankom Walterom Steinmeierom

- Nacizam i fašizam predstavljaju apso-lutno zlo naše povijesti Jedino ako kažemo

Zbornik

Suočavanje Gorke uspomeneItalija i Njemačka složile su se da su nacizam i fašizam aposlutno zlo u povijesti te dvije zemlje

sve o našoj prošlosti moći ćemo braniti našu budućnost istaknuto je Frattini

Na susretu dvaju ministara koji je održan u sklopu razgovora Silvija Berlu-sconija i Angele Merkel u Trstu najavljeno je i održavanje konferencije povjesničara dviju zemalja sljedeće godine u Italiji

- Italija i Njemačka mogu se okrenuti budućnosti u duhu suradnje dijeleći ideale o pomirenju solidarnosti i integraciji koji su temelj EU-a- dodao je Frattini ocjenjujući

da dvije zemlje moraju raquopodučiti mlade o tragediji nacizma i fašizmalaquo

- Ovdje gdje se danas nalazimo tri do pet tisuća ljudi ubijeno je Židovi politički zatvorenici vojni zatvorenici Naše su mi-sli danas okrenute svima njima- rekao je Steinmeier

Ti strašni događaji počinjeni u ime Njemačke dio su naše zajedničke povijesti Gorka uspomena na njih ujedinjuje nas zaključio je on

snim

io Z

Her

ceg

GLASANTIFAŠISTA14

Buzet

Rogoznica

Gradsko vijeć Buzeta jednoglasno je prihvatilo inicijativu da se An-

tun Tončić Cerovac zbog povijesnih zasluga proglasi osobom 20 stoljeća u Istri Prijedlog je prethodno podržala i buzetska Udruga antifašističkih boraca i antifašista

Zahtjev da se vrednuje Tončićev povije-sni značaj obrazložio je Danilo Cerovac autor nedavno objavljene knjige raquoPrvobo-rac Istre i Hrvatske Antun Tončić Cerovac - životni putlaquo Rekao je da je Tončić rodom iz sela Veli Milun jedna od vertikala i stub opstojnosti istarskog naroda Smatra

Sat povijesti o Batinskoj bitciVijenci na obali Dunava i

spomen-kompleksu u Batini

U organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Osječko-baranjske županije i ove je godine obilježena 64 godišnjica jedne od dviju velikih bitaka u završnici Drugog svjetskog rata za području Baranje - Batinska bitka koja je bila jedna od najtežih i najsloženijih ratnih operacija u jugoistočnoj i srednjoj Europi u Drugom svjetskom ratu

Polaganjem vijenaca na lijevoj obali Dunava i spomen komplek-su Batinske bitke u Batini odana je počast palim borcimaa Crvene armije i borcima NOR-a Tom akcijom Crvene armije i boraca 51 vojvođanske divizije zapravo je započeo konačni i definitivni slom fašističke Njemačke i njezinih satelita istaknuo je u svom govo-ru predsjednik Zajednice udru-ga antifašista Osječko-baranjske županije Nikola Opačić

Prisustvovale su pored dele-gacija udruga UABA iz Osijeka i Belog Manastira i delegacije Saveza boraca NOR -a iz Sombora i Apatina Nakon polaganja vijenaca prisut-ni su minutom šutnje odali počast poginulim borcima i prisustvovali satu povijesti o Batinskoj bitci o kojoj je govorio Petar Matić

N Opačić

Knjiga raquoJasenovac - Fotomonogra-fijalaquo autorice Nataše Mataušić

koja analizira mnoge nedoumice o jasenovačkome koncentracijskom logoru predstavljena je u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika

Riječ je o knjizi koja na nov način progovara o jasenovačkom logoru donoseći nove činjenice uz fotografije koje su desetljećima služile za svojevrsnu manipulaciju jasenovačkim žrtvama

Fotomonografija o JasenovcuAutorica Nataša Mataušić na

nov način obrađuje logor i žrtveKroz povijest mnoge su fotografije atributirane uz logor i stradanja u Ja-senovcu a autorica ih stavlja u ispravan kontekst

Fotomonografiju su uz autoricu predstavili Mario Jareb Žarka Vujić i Tea Benčić Rimay urednica biblioteke Banalnost zla raquoJasenovac - Fotomono-grafijalaquo treća je knjiga te biblioteke uz Katalog novog postava i poimenični popis žrtava koja je dobila nagradu za najbolji izdavački pothvat za područje društvenih znanosti za 2007

VV

TREĆI ISTARSKI VELIKAN

Prihvaćena inicijativa da se zbog povijesnih zasluga prvoborac Antun Tončić Cerovac proglasi za osobu 20 stoljeća u Istri

da je Tončić uz biskupa Jurja Dobrilu i Matka Laginju treći istarski velikan prošlog stoljeća koji je predvodio istarski narod u NOP-u za konačno oslobođenje tog dijela Hrvatske

Podržavajući inicijativu buzetski su vijećnici ocijenili da je Tončić to zaslužio kao narodnjak antifašist su-dionik i promotor NOR-a na Buzeštini i cijeloj Istri

Inicijativa Buzećana upućena je na usvajanje Poglavarstvu i Skupštini Istar-ske županije

GI

Spomenik žrtvama fašizma

Na rogozničkom području talijanski i njemački okupatori ubili su 102 civila

Na mjestu zvanom Pobrdine po-stavljeno je spomen-obilježje ci-

vilnim žrtvama fašističkog terora Tog 16 studenog 1942 godine talijanski okupator uhitio je sve mještane sela Podglavica doveo ih do stratišta gdje je izdvojio šesnaest odraslih muškaraca i streljao ih Na rogozničkom području talijanski i njemački fašisti ubili su 102 civila među kojima je bilo i djece i starijih osoba

Općina Rogoznica u obilježavanje

Dana antifašističke borbe prvi put se službeno uključila prošle godine a naja-vljena je i obnova svih osam devastiranih antifašističkih spomenika

Postavljanje na 66 godišnjicu zločina spomen-ploče s imenima žrtava inici-rala je Udruga antifašističkih boraca i antifašista uz financijsku pomać Općine i dobrovoljnim prilozima građana

Na spomenik su položeni vijenci i upaljene svijeće

SD

GLASANTIFAŠISTA 15

Rijeka

Zahvalnice Na skupštini su podijeljene i zahval-

nice SABA Republike Hrvatske koje su dobili preživjeli borci NOB-a sudionici bitaka na Neretvi i Sutjesci ndash Savica Marić Milena Janković-Radić Vi-tomir Grbac Olgica Dejanović Jure Burić Branko Car i Obrad Raca dok su nekolicini njih zahvalnice uručene tijekom prijašnjih proslava

Također Savez antifašističkih bo-raca i antifašista Primorsko-goranske županije uručio je zahvalnicu Zdenku Antešiću za raquodoprinos razvijanju promicanju i jačanju antifašističkih tekovinalaquo koji je postigao kako je rečeno obnavljajući spomenike na Rabu za vrijeme dok je bio rapski gradonačelnik

IZBORNA SKUPŠTINA SABA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

NEMA POLITIČKE VOLJE ZA PRAVA BORACAPredloženo da se zbog neprovedbe Deklaracije o antifašizmu protiv nadležnih organa vlasti Republike

Hrvatske podigne tužba Ustavnom sudu te međunarodnim institucijama

Dr sc Marko Pavković ponovo je izabran za predsjednika Saveza antifašističkih

boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Odlučeno je na izbornoj skupštini Županijskog SABA-a na kojoj je za zamje-nika predsjednika izabran Stjepan Starčević a potpredsjednici su Matija Koščić An-ton Grubišić Miljenko Fak i Ivan Cvek a tajnik Zdenko Jurčić Uz spomenute u Izvršni odbor ušli su i Dinko Tamarut te Zdravko Cetina Također izabran je i prošireni Županijski odbor s dvadeset i jednim članom te četiri pridružena člana kao i deseteročlani Nadzorni odbor čiji je predsjednik Ivica Bajor

Novi (stari) predsjednik Marko Pavković izvjestio je nazočne o aktivnostima u pro-teklom dvogodišnjem razdoblju te između ostalog zahvalio Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na novim prostorima u Demetrovoj ulici Istaknuo je kako je Savez podržao Deklaraciju o antifašizmu koja međutim iako donesena prije tri i pol godine do danas nije provedena

ndash Stoga je naš stav kako zbog nepro-vedbe deklaracije o antifašizmu treba tužiti nadležne institucije hrvatske vlasti Ustavnom sudu odnosno međunarodnim institucijama Pozdravili smo i odluku Hrvatskog sabora o proglašenju 25 ruj-na Spomen-danom Republike Hrvatske Isto tako odlučno smo se suprotstavili svim pokušajima falsificiranja istine o antifašističkoj Narodnooslobodilačkoj borbi kazao je Pavković Dodao je kako materijalno-socijalne prilike i primjereni uvjeti života članova Saveza nisu poboljšani niti unaprijeđeni čak se i pogoršavaju

ndash Uza sva naša nastojanja da aktualna vlast povrati zakonom stečena a oduzeta

prava antifašističkim borcima još uvijek nismo uspjeli jer jednostavno ne postoji političke volje aktualnih izvršnih vlasti da vrate oduzeto Očito je da se izvršna vlast posvađala s objektivnom povijesnom znanošću istaknuo je Pavković dodajući kako je permanentna zadaća Saveza bila i ostala i prikupljanje i sređivanje po-vijesne građe i zaštita povijesne baštine antifašističke borbe a hvalevrijednu pažnju Savez posvećuje i redovitom održavanju spomenika i spomen-obilježja

Govoreći o programu rada za sljedeću godinu Pavković je istaknuo skrb o socijal-no-zdravstvenoj zaštiti članova promicanje i zaštitu antifašističke povijesne baštine spomen-obilježja i spomenika NOB-a prikupljanje povijesne građe i dokumen-tacije kao i izdavačku djelatnost te rad na pomlađivanju Saveza

Između ostalih u raspravu na skup-

štini uključio se i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke Dinko Tamarut koji je kazao kako su sve udruge SABA PGŽ-a u proteklom razdo-blju realizirale svoje programe rada

S obzirom na to da je zbog svjetske ekonomske krize pred nama nekoliko teških godina to će najvjerojatnije imati utjecaj i na socijalni status naših članova koji će nažalost biti još teži a najavljene reforme bile one zdravstvene ili mirovinske još će više to pogoršati Zbog toga naši budući programi moraju voditi računa o tome kazao je Tamarut

NL

Skrb o socijalno-zdravstvenoj zaštiti članova mora biti prioritet udruga

Marko Pavković Zdenko Jurčić i Stjepan Starčević na komemoraciji poginulim partizanima u Hreljinu

GLASANTIFAŠISTA16

Članovi Udruge za civilne stradalnike II svjetskog rata pod okupacijom

Italije i Njemačke 1941 - 1945 spremni su odštetu za dane provedene u logori-ma tražiti i pred Europskim sudom za ljudska prava kaže predsjednik udruge Neven Ivan Letinić

Napominje kako bivši logoraši od 2003 godine traže da Republika Hr-vatska riješi pitanje odšteta a zahtjev su podnijeli i talijanskim vlastima Riječ je o obeštećenjima za boravak u fašističkom koncentracijskom logoru na Molatu i izbjegličkom logoru u El Shattu

Zagrebačka Sekcija Slavonaca Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske organizirala je deseto

putovanje svojih članova tragom najvažnijih događanja iz NOB-e od 1941 do 1945 godine u Slavoniji

Ove godine su putovali uz rijeku Dravu prisjećajući se organizirane evakuacije oko 18000 građana i dvije tisuće invalida u prosincu 1944 i siječnju 1945 iz Slavonije i sjeve-rozapadne Hrvatske na mađarsko područje koje je bilo pod kontrolom sovjetske vojske

Prema riječima Antuna Magića člana Predsjedništva Sa-veza te predsjednika Sekcije antifašističkih boraca VI slavon-skog udarnog korpusa Slavoncima je tada prijetila opasnost odmazde i za Jasenovac Organizirano smo povlačili ljude kojima je prijetila opasnost simpatizere i članove boračkih obitelji Prilikom samog prijelaza Drave skelama sedam je ljudi preminulo a još 120 nakon dolaska u Mađarsku Tih događaja prisjetili su se nekadašnji borci na obalama Dra-ve kod Terezinog Polja gdje su za poginule bacili vijenac u vodu kod nekadašnje pustare Zanoš i kod Kapinaca GS

Tragom NOB-e

Bivši logoraši

TRAŽIMO ODŠTETU ZA SVAKOG LOGORAŠATrakavica oko našeg slučaja prevršila je svaku mjeru smatra predsjednik Udruge civilnih stra-

dalnika Neven Ivan Letinić

- Zatražili smo za svakog logoraša obeštećenje u vrijednosti od 30000 eura Podnijeli smo Prijedlog zakona o civilnim žrtvama II svjetskog rata i ratnog nasilja i on se od 2003 nalazi u Uredu za ljudska prava koji je s ra-dnom skupinom zaduženom za ovu problematiku održao sedam sastanaka Posljednji je održan 28 lipnja 2006 go-dine a dalje od toga nije se maknulo ni koraka Ova trakavica oko našeg slučaja je prevršila svaku mjeru i puna nam je kapa svega kaže Letinić dodajući kako će udruga uputiti zahtjeve predsjedniku države Stjepanu Mesiću premijeru

Ivi Sanaderu potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor i predsjedniku Sabora Luki Bebiću u kojem će tražiti hitno uvrštavanje spomenutog zakona u sa-borsku proceduru U suprotnom tužit će Republiku Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava

- Njemačka i Italija svojim su državljanima isplatile obeštećanja za patnje pretrpljene u logorima Logoraše su isplatile i Albanija Etiopija i Grčka a isto je učinila i Slovenija Po toj logici može i Hrvatska poručio je Letinić

GK

Spas u MađarskojZbog opasnosti od neprijateljske odmazde

oko 18 tisuća Slavonaca evakuirano je krajem 1944 i početkom 1945 na oslobođeni teritorij u Bačkoj preko Mađarske

Prisjećanje na događaje i spuštanje vjenaca u Dravu

Kod spomenika u dolini rijeke Raše mještani Sutivanca su na 65

godišnjicu odali počast jedanaestorici mladića koje su njemački okupatori strijeljali u Drugom svjetskom ratu Mještani Sutivanca pokraj spomenika

SutivanacViše

od tradicijeUz paljenje svijeća i postavljanje vijen-ca prisjetili su se 6 listopada 1943 go-dine

Mještani i rodbina poginulih do ovog spomenika dolaze nekoliko puta godišnje Okupe se i na svaku godišnjicu događaja Redovito održavaju spomenik u čemu im pomaže i udruga antifašističkih boraca

IG

GLASANTIFAŠISTA

Zrmanja

17

Prodol

Zabrežani

Pred masovnom grobnicom i spome-nikom s imenima žrtava iz ovoga kraja

u Drugom svjetskom ratu na te je događaje okupljene mještane i uzvanike podsjetio predsjednik Mjesnog odbora Zabrežani Valter Žgrablić Istaknuo je da žrtve Narodnooslobodilačkog i Domovinskog rata obvezuju današnje generacije da ih štuju jer svi su oni raquona različitim mjestima i na različite načine dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodilaquo

Stipe Šajina jedan od posljednja dva živuća borca iz tog rata u ovom kraju pri-dodao je da se danas ne smiju zaboraviti raquooni tužni dani kad smo životarili pod fašističkom Italijom kao i naši pokojnici koji ovdje leže jer su dali svoje živote za naše bolje sutralaquo Pozvao je mlade generacije da čuvaju uspomenu na ratne žrtve

Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić još je jednom podsjetio da su borci u Narodnooslobodilačkoj borbi pomogli da se ostvari san o samostalnoj Hrvatskoj kao što su borci Domovinskog rata taj ostvareni san očuvali Gradska uprava stoga skrbi o spomenicima iz antifašističke borbe

ŽRTVE OBVEZUJUKomemoracije žrtvama neprijateljske ofenzive iz 1943 godine

Komemoracija kod spomenika u Zabrežanima

obnavljajući ih i uređujući Okoliš ovog spomenika i masovne grobnice u dolcu kraj Zabrežana doskora će se najavio je

Rimanić preurediti u park-šumu sa sta-zama za šetnju i pločom koja će podsjećati namjernike na ratne donađaje DŠ

Istarski antifašisti su se u Spomen-parku Josipa Broza Tita okupili da bi odali počast

palim borcima i prisjetili se događaja iz Drugog svjetskog rata i partizanskog otpora nacifašizmu Tu su priliku iskoristili da bi oštro osudili po-litiku Vlade prema njima ali i ustaštvo i fašizam koji se i danas veličaju u Hrvatskoj

U rujnu 1943 godine nakon ka-pitulacije Italije u Prodolu je osno-van peti bataljon Prve istarske bri-gade raquoVladimir Gortanlaquo a antifašistički duh tog kraja nadovezao se na Proštinsku bunu rekao je prvoborac iz Prodola Ivan Zenzerovć i naglasio da bez partizanskih jedinica s Titom na čelu Istra nikad ne bi bila pripojena Hrvatskoj

Akcija za spomenik

Udruga ratnih i vojnih invalida Za-dra organizirala je akciju čišćenja i

uređivanja okoliša spomenika palim borcima XIX sjevernodalmatinske divizije NOV Hrvatske koji su poginuli na Zrmanji u listopadu 1943 godine Na tom mjestu u Zrmanjskom klancu na relaciji Knin -Otočac 1980 je podignuto spomen-obilježje s uklasanim imenima 36 poginulih boraca ali je devedesetih devastirano i trebalo bi ga temeljito obnoviti Poticaj za to dala je i ova akcija skupine članova zadarske udruge u kojoj su bili Gordana Kurtin Olivera Grbić Darinka Milanko Ante Penđer i Mate Grubiša

M Grubiša

ZLO PODALJE OD ISTRE

Poruka istarskih antifašista iz spomen-parka Josipa Broza Tita

Ekstremno desne strukture žele pod svaku cijenu dezavuirati našu stvarnost Nama su dobrodošli svi pjevači i Thompson bi bio da ga ne prate provokacije koje šire mržnju

Sabor je prije tri godine pozvao državne institucije da zakonom zaštite antifašističke borce i naše vrijednosti ali ništa se nije do-godilo rekao je pre-dsjednik SABA Istre Tomislav Ravnić

Saborski za-stupnik Damir Kajin također je osudio Thompso-

nove koncerte ali i Vladine dužnosnike koji se na njima pojavljuju

Zlo treba držati podalje od Istre Ako se jednom pusti duh iz boce teško ga je vratiti rekao je Kajin uz odobravanje prisutnih

NL

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 5

Marš solidarnosti

Marš je održan povodom Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

antisemitizma i isključivosti (9 stude-nog) i Međunarodnog dana tolerancije (16 studenog) Cilj prve manifestacije ovog tipa u Zagrebu bio je ostvariti ja-vno i političko iskazivanje solidarnosti svih osoba koje su izložene nasiljem omalovažavanjem predrasudama šovi-nizmom ili neprihvaćanjem

Organizatori ovog marša bili su članovi nekoliko udruga usmjerenih protiv bilo kakvog nasilja i predrasuda među kojima i Udruga mladih antifašista Zagreba

Okupljanje na Trgu kralja Tomislava započelo je oko 1130 sati a povorka Marša solidarnosti je točno u podne krenula sljedećim ulicama i trgovima Trg kralja Tomislava - Strossmayerov trg - Zrinjevac - Praška - Trg bana Jelačića - Jurišićeva - Trg hrvatskih velikana - Ulica Stjepana Račkog - Trg žrtava fašizma

Prosvjednici su uzvikivali parole protiv nasilja u Zagrebu raquoDolje fašizam dolje na-siljelaquo te nosili transparente raquoNo pasaranlaquo raquoStari imaš kunu treba mi za pancirkulaquo

Drugačiji Zagreb je mogućViše stotina građana uglavnom mladih ljudi sa zagrebačke alternativne scene i nekoliko boraca NOB-e sudje-

lovalo je 15 studenog na Maršu solidarnosti protiv nasilja nazvanom raquoDrugačiji Zagreb je mogućlaquo

Predstavljamo

Nakon reakcija na koncert Marka Perkovića Thompsona izjava Valtera Župana i Ratka Mačeka a posebice na nove pokušaje rehabilitacije ustaštva or-ganizirane su prve tribine Predavanjem o kapitulaciji fašističke Italije i prikazivanjem filma raquoPad Italijelaquo Lordana Zafranovića a nakon toga organiziranjem tribine o našim raquoŠpancimalaquo pokušali smo mladima prika-zati važne povijesne događaje o kojima se danas rijetko govori

Izvještavali smo kako o događajima u Hrvatskoj tako i u svijetu Od antifašističkih demonstracija preko pojava neofašizma pa sve do ubojstava antifašističkih aktivista

U veljači ove godine došlo je do pokušaja preimenovanja Trga maršala Tita Tada je udruga organizirala protuprosvjed jer se tamo nije radilo o prosvjedu protiv Tita već o namjeri da se diskreditira NOB i rehabilitiraju snage poražene u Drugom svjetskom ratu Kao što njemački neonacisti marširaju povodom bombardiranja Dresde-na a srbijanski neonacisti marširaju raquoza spas

Sve više članovaUdruga mladih antifašista grada Zagreba osnovana je 2001 godine ali je s izmijenjenim sastavom i novim

rukovodstvom ozbiljnije krenula s radom prije godinu i pol

Srbijelaquo tako i hrvatski neonacisti marširaju protiv raquozločinca Titalaquo

Nekoliko mjeseci nakon toga održan je anti-Bush prosvjed povodom posjeta američkog predsjednika Busha Hrvatskoj a protiv američke vanjske politike i ulaska Hrvatske u NATO savez

Nakon fašističkih ispada dijela publike na koncertu M P Thompsona udruga je zajedno sa Zajednicom Srba u Hrvatskoj i Margelovim institutom podnijela kaznenu prijavu protiv pjevača i više nepoznatih osoba

U pokušaju da osvijestimo građane Za-greba na sve veći broj fašističkih grafita u Zagrebu zbog lijepljenja plakata udruga je bila pozvana u policiju na razgovor Nakon što je policija djelo okarakterizirala kao raquoveličanje fašističkih simbolalaquo ipak je promijenila u raquonarušavanje komunalnog redalaquo nakon čega smo kažnjeni s najvišom novčanom kaznom za takve prekršaje

Udruga je dočekala jesen s novom web stranicom gdje se mogu naći zanimljivi tek-stovi slike i filmovi

Osim organiziranja prosvjeda članovi su sudjelovali na prosvjedu u Beogradu gdje je organiziran antifašistički prosvjed protiv neonacističkih organizacija raquoKrv i častlaquo i raquoNacionalni strojlaquo koje su htjele napraviti raquoMarš za jedinstvo Srbijelaquo

Također smo sudjelovali i na Pulskom Antifa-festu

Najnovija akcija je bila organiziranje prvog Marša solidarnosti pod motom raquoDrugačiji Zagreb je mogućlaquo

Nakon više raznih aktivnosti broj članova udruge se višestruko povećao pa je tako iz male grupe ljudi izraslo u organizaciju od više desetaka aktivnih članova

Naši kratkoročni ciljevi uključuju dijeljenje letaka u kojima apeliramo na građane da ne zatvaraju oči pred simbo-lima ustaškog režima kao i simbolima neonacizma Cilj nam je u sljedećoj go-dini organizirati Drugi marš solidarnosti i antifašistički koncert

Mario Šimunković predsjednik Udruge mladih antifašista Zagreba

raquoTko ne djeluje sudjelujelaquo raquoKapitalizam i država glavni izvor nasiljalaquo

Prvo zaustavljanje povorke je bilo na Zrinjevcu gdje je Marko Jurčić iz Zagreb Pridea istaknuo kako je raquoZagreb unazad nekoliko godina a posebice unazad neko-liko mjeseci posebno zatrovan nečovječnom mržnjom o čijim se uzrocima manje govori već se javnost zabavlja samo zbrajanjem mrtvih ili pretučenihlaquo a da su se vlasti odlučile pozabaviti ovim pojavama raquotek kada su zapucali po njihovom dvorištu napali njih ili njihovu djeculaquo

Kod bivše sinagoge u Praškoj 7 su-dionicima marša se obratio Salamon Jazbec ispred Margelovog instituta koji je podsjetio na vrijeme kada je srušena

sinagoga a Židovi odvođeni u logoreNa Trgu bana Jelačića Drago Pilsel

kršćanski teolog je rekao kako je u Zagrebu a i u Hrvatskoj nasilje raquonajčešće ekstrem-no desno orijentiranolaquo raquoRavnodušnost danas ravna je zločinu sutralaquo rekao je Pilsel pozvavši građane na Trgu bana Josip Jelačića da im se pridruže

Nakon Trga bana Jelačića marš je nastavio do Trga žrtva fašizma gdje su Vesna Teršelič i Zoran Pusić okupljene podsjetili na borbu koja se dugi niz godina vodila za vraćanja imena tom trgu a Ivan Fumić iz SABA RH skrenuo je pozornost na probleme korupcije kriminala lošeg stanja u zdravstvu i školstvu kao i na problem neoustaštva u Hrvatskoj Okuplje-nima je pročitano pismo Zore Dirnbach preživjelog sudionika Holokausta a član Udruge mladih antifašista Lujo Kunčević pročitao je pjesmu posvećenu svim žrtvama nasilja

Marš je podržalo oko pedesetak udru-ga i pojedinaca iz Hrvatske i susjednih zemalja

MŠ

GLASANTIFAŠISTA6

Gospić

Mislim da je Hrvatska dostigla stu-panj demokracije da možemo otvo-

reno govoriti o svim pitanjima koja su se možda u prošlosti stavljala pod tepih Ovo je snažna poruka Hrvatskoj iz Ličko-senjske županije Za nas ovdje ne postoje tabu-teme a nevina žrtva bez obzira tko je mora biti obilježena i moramo je se sjećati Moramo otvoreno govoriti o tim pitanjima a Ličko-senjska županija pa i cijela Hrvatska ne smiju biti previše opterećeni prošlošću poručio je ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović 30 listopada na Spomen-području Jadovno mjestu udaljenom svega stotinjak metara od Šaranove jame jedne od velebitskih jama u koje su pripadnici ustaškog režima

Moramo se sjećati nevinih žrtavaNa spomen-području Jado-

vno ministar zdravstva Darko Milinović i predstavnici Židovske zajednice u Hrvatskoj Slavko i Ivo Goldstein odali su počast žrtvama ustaškog terora

bacali one koji se nisu uklapali u njihov režim

Milinović je kako su izvjestili me-diji poručio da i kao ministar ali i kao osoba koja ima utjecaja na politički život u Ličko-senjskoj županiji želi pokazati da je upravo ova županija jedna od pre-dvodnica europske Hrvatske Ministar je poslao i snažnu poruku onima koji u medijima provlače tezu da Ličko-senjska županija zataškava ovakva područja i da ne želi sudjelovati u obnavljanju Spomen-područja

- U ovoj županiji ništa nije tabu-tema a o svemu se otvoreno razgovara ali ne možemo prihvatiti poruke da se Ličko-senjska županija i hrvatska Vlada boje govoriti o ovakvim temama naglasio je Milinović

S Milinovićem su bili predstavnici Židovske zajednice u Hrvatskoj Slavko i Ivo Goldstein koji su došli u Gospić na sastanak na inicijativu ministra zdra-vstva Nakon susreta u uredu gospićkog gradonačelnika Milana Kolića svi sudionici sastanka uključujući ličko-senjskog župana Milana Jurkovića i predstavnike srpskih općina ndash Udbine Donjeg Lapca i Vrhovina

obišli su velebitsko stratište Jadovno gdje su tijekom Drugog svjetskog rata stradali Srbi Židovi i Hrvati

Tom prilikom Milinović je najavio na-stavak uređenja i obilježavanja Spomen-područja Jadovno

Slavko Goldstein je istaknuo da je sastanak u Gospiću veliki korak prema prevladavanju trauma iz prošlosti te je u ime Židovske zajednice obećao pomoć u uređenju Spomen-područja Jadovno

ST

Veliki korak prema prevladavanju trauma iz prošlosti

Ni uz 67 godišnjicu partizanske akcije izbavljivanja ranjenog prvo-

borca Marijana Čavića spomen-ploča Većeslavu Holjevcu i njegovoj grupi neće biti vraćena na zgradu bolnice na Dubovcu jer se jednogodišnje raquovozanjelaquo karlovačkih antifašista od stra-ne nadležnih lokalnih organa i službi nastavlja i dalje

To spomen-obilježje iz NOB-e trebalo je uz nazočnost predsjednka Republike Stjepa-na Mesića prošle godine biti vraćeno na mjesto s kojeg je skinuto i razbijeno 1991 go-dine ali je samo dan prije svečanog čina postavljanje replike spriječeno uz izgovor da prethodno nisu pribavljene potrebne suglasnosti konzerva-tora odnosno da se ne zna tko je sada vlasnik zgrade bivše bolnice

Jedan od raquorazlogalaquo odbijanja suglasno-sti bila je i činjenica da je novoizrađena ploča dva i pol centimetra veća od

Karlovac raquoIGRAlaquo SE NASTAVLJALokalne vlasti i službe nikako da dozvole povratak spomen-ploče Većeslavu Holjevcu na zgradu bolnice na Dubovcu

nekadašnjeg originala ali su konzer-vatori antifašistima konačno ipak dali dozvolu jer da raquokoji cemtimetar više

nema vezelaquo Međutim vlasnici zgrade ponovno su odbili dati suglasnost iako je pitanja vlasništva riješeno

Objašnjenje ravnateljice Doma zdravlja

ovaj je puta bilo kako raquone postoji stručno mišljenje nadležnih službilaquo

I tako - replika ploče još nije posta-vljena

Karlovački antifašisti razočarani su očito namjer-nim odugovlačenjem izdavanja suglasnosti i skandaloznim opstruiranjem njihove ini-cijative jer se zapravo radi o neprimjerenom odnosu lo-kalnih vlasti i službi prema antifašističkim obilježjima i obavezama iz saborske Dek-laracije o antifašizmu

Da su u ovoj raquoigrilaquo u pitanju i politički motivi protivljenja po-vratku spomen-ploče na mjesto gdje je nekad stajala valja po-dsjetiti da je u međuvremenu u cijelu zavrzlamu raquoušetalalaquo i jedna karlovačka braniteljska

udruga koja na istu zgradu nekadašnje bolnice paralelno želi postaviti svoju ploču ali u spomen - ustašama

KZ

GLASANTIFAŠISTA 7

Prije 65 godina (26 listopada 1943) formirana je I čehoslovačka brigada raquoJan

Žižka z Trocnovalaquo Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske najveća antifašistička jedinica nacionalnih manjina u okupira-noj Europi Tim je povodom upriličena svečana akademija u Češkom narodnom domu Daruvar a brojne delegacije položile su vijence u Bučju na mjestu formiranja brigade na grobu narodnog heroja Jozefa Ružičke u Končanici i u parku Vladimir Nazor u Daruvaru kod spomenika palim borcima NOB-e

Skup su pozdravili Zdravko Drašner predsjednik UABA Daruvar Dalibor Rohlik zamjenik gradonačelnika Daruvara mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH Nikola Mak predsjednik Savjeta za nacio-nalne manjine Republike Hrvatske i Petr Štjepanek savjetnik u Veleposlanstvu Češke Republike u RH Svečanosti su među inim prisustvovali Josip Skupnjak i Azur Sejdić potpredsjednici SABA RH Milan Ivančević predsjednik ZUABA Bjelovarsko-bilogor-ske županije Leonora Janota predsjednica Saveza Čeha RH Vendela Varga predsjednik Gradskog vijeća Daruvara Vinko Šunjara Vladimir Jurak i Tito Grah članovi Predsjedništva SABA RH Adam Dupalo predsjed-nik IO Sekcije 1 korpusa preživjeli borci brigade pred-stavnici 6 i 10 korpusa dele-gacije antifašističkih boraca i antifašista iz Bjelovara Čazme Garešnice Varaždina Zagreba Ludbrega i Daruvara Policijske stanice Daruvar ali i mladi ndash poklonici antifašizma

Od bataljona do brigadeO ulozi značaju i borbenom putu briga-

de govorio je prof dr Vjenceslav Herout koji je uz ostalo istaknuo da u Drugom svjetskom ratu Česi i Slovaci nisu mogli prihvatiti nasilje kao jezik mržnje Stoga su zajedno s ostalim narodima na ovom području ustali u borbu protiv progona i nacionalističke mržnje To je vrijeme slav-nih pobjeda antifašističke koalicije kojoj je

Daruvar

U ZAJEDNIČKOM STROJUSvečana akademija u po-

vodu 65 obljetnice formi-ranja I čehoslovačke brigade Narodnooslobodilačke vojske raquoJan Žižka z Trocnovalaquo

pripadala i brigada raquoJan Žižka z Trocnovalaquo sastavljena od Čeha i Slovaka ali i Hrvata i Srba iz ovog kraja i Ukrajinaca iz okolice Novske Sve to pokazuje da je u temelje antifašističke borbe bila ugrađena ideja nacionalne ravnopravnosti

Primarna namjena čehoslovačke oružane jedinice (kao uostalom i mađarske i njemačke koje se također osnivaju) bila je da u prvo vrijeme politički djeluje u kraje-vima gdje žive Česi i Slovaci da djeluje u pravcu njihova što masovnijeg uključivanja u NOP tako i u NOV Po završetku neprija-teljske ofenzive na Slavoniju a po naređenju Štaba 3 operativne zone 3 svibnja 1943 godine na zapadnim obroncima Psunja u malom selu Cikote formiran je Čehoslovački bataljon raquoJan Žižka z Trocnovalaquo koji je dobio to ime po legendarnom češkom ju-naku i vojskovođi što se uspješno borio i rukovodio Husitskom vojskom u ratovima u XV stoljeću U bataljonu se govorilo i pisalo na češkom jeziku a uz petokraku zvijezdu kod svih amblema nosila se na-cionalna zastava Već u listopadu 1943 godine Čehoslovački bataljon udvostručio

je broj boraca i tako su sazreli uvjeti za formiranje brigade

Formiranje jedinice obavljeno je 26 listopada 1943 godine svega na nekoliko stotina metara od Bučja odakle je novo-formirana brigada krenula na zadatke zajedno s ostalim slavonskim jedinicama U sastav brigade ušao je 1 čehoslovački udarni bataljon 1 posavski udarni bataljon i dijelovi 12 udarne brigade te Zapadne grupe odreda i Istočne grupe odreda Ko-mandant Milan Joka politički komesar Josip Vojaček zamjenik komandanta Jan Jasmin načelnik štaba Antun Doležal in-formativni oficir Jozef Hanzl Čehoslovačka brigada raquoJan Žižkalaquo ušla je u sastav 12 divizije 6 korpusa

Brigada je borbeno djelovala uglavnom u Slavoniji i Podravini Do sredine prosin-ca vršila je diverzije na željezničkoj pruzi Virovitica-Našice sudjelovala u napadu na Đakovo 14 prosinca i u oslobođenju Gorjana 17 prosinca U siječnju i veljači 1944 godine izvršila je pokret u Baniju i natrag i vodila borbe s njemačkim ustaškim i domobranskim snagama U lipnju briga-da se vratila u sastav 12 divizije i vodila borbe između Osijeka i Podravske Slatine a u srpnju u Požeškoj kotlini osiguravala žetvu i prebacivanje žita iz Slavonije u Ba-niju U kolovozu je u Daruvarskoj kotli-ni sudjelovala u borbama za oslobođenje Badljevine i Grubišnog Polja i zauzela Končanicu Krajem studenoga formirala je treći bataljon (imala je tri bataljona četu za vezu bolnički vod i komoru s ukupno 1151 boraca)

Odličja za zaslugeOd siječnja do ožujka 1945 godine

brigada je izvela niz manjih akcija oko Dilja i Papuka i napadala na veći broj ne-

prijateljskih uporišta u travnju razbila njemačku kolonu kod Stare Subocke i vodila jake borbe osiguravajući napad 12 divizije na Vetovo Briga-da raquoJan Žižkalaquo rasformirana je 23 travnja 1945 godine a njeno ljudstvo popunilo je jedinice 12 divizije Za zasluge u NOB-u brigada je odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem i Ordenom zasluga za narod sa zlatnim vijencem Česi i Slovaci ndash borci brigade dobili su priznanje i od čehoslovačke Vlade u emigraciji (21 rujna 1944 godine) jer su oni boreći se za slobodu i protiv fašizma

istovremeno vodili borbu i za oslobođenje svoje stare domovine

Kada su 1991 godine prve granate počele padati po Daruvaru Prekoprakri Ivanovu selu i ostalim hrvatskim naseljima Česi i Slovaci su gotovo iz istih razloga kao i 1941 godine organizirali obranu svojih domova Pokazali su i dokazali daleko od svoje matične domovine da dijele sudbinu svih hrvatskih građana

Svečanost je nastavljena druženjem sudionika te kulturno-umjetničkim pro-gramom u izvedbi KUD-a Češke besede raquoHolubičkalaquo iz Daruvara i puhačkog orkestra Češke besede iz Končanice te prigodnim recitalom Gimnazije iz Daruvara

B M

GLASANTIFAŠISTA8

Zadar

Svečanim skupom članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Za-

darske županije obilježila su 65 obljetnicu osnutka Zadarskog partizanskog odreda Kao jedan od najvažnijih uspjeha odre-da istaknuto je oslobođenje Ražanca te slobođenje Zadra 31 listopada 1944 godine kada su Zadrani s oduševljenjem dočekali osloboditelje

Bilo je to oslobođenje a ne okupacija kako se nedavno moglo čuti od pojedinaca kazao je član Predsjedništva antifašističke

OD RAŽANCA DO OSLOBOĐENJAZadarski partizanski odred borio se časno i na to grad može i treba biti ponosan poručeno s obilježavanja

65 obljetnice odreda

Župan odbio pokroviteljstvoNaša je želja bila da se obilje-

žavanje obljetnice osnutka Zadarskog partizanskog odreda održi pod po-kroviteljstvum župana Stipe Zrilića ili pod pokroviteljstvom Skupštine Zadarske župapije Zato smo se 3 rujna pismom obratili županu s mol-bom da primi našu delegaciju Budući da nismo dobili odgovor ponovo smo mu se obratih pismom 23 rujna i u tom pismu iznijeli konkretan prijedlog po pitanju pokroviteljstva Zadarske županije Tražili smo i fi-nancijsku pomoć i zamolili da nam se što prije odgovori Odgovor smo dobili 7 listopada kada nam je tajnica putem telefona dala na znanje da župan ne prihvaća pokroviteljstvo i da ne možemo očekivati financijsku pomoć kazao je otvarajući skup Jakov Jukić predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije

udruge Nikola Bu-dija ističući da je odred Zadru donio ne samo slobodu nego i priključenje matici domovini

Podsjetio je da je Pavelić suočen s ofenzivom Osmog dal-matinskog korpusa u Dalmaciji uspio skupiti svega desetak tisuća ljudi dok je Titovoj pobjedničkog armiji Dalmacija dala oko sto tisuća boraca

Tko bi danas mo-gao zamisliti Hrvatsku bez Jadrana bez Dalmacije i bez našeg voljenog Zadra A tako bi bilo po Pavelićevoj izdajničkoj po-litici i to je povijesna istina koju nažalost neki još i danas ne prihvaćaju - zapitao je Budija izraživši nezadovoljstvo antifašista što sada Zadarski partizanski odred nije

Kroz Zadarski partizanski odred prošlo je oko tisuću petsto boraca Osnovan je u Ražancu 15 listopada 1943 godine Ratni put bio mu je vezan uglavnom za šire područje zadarskog zaleđa te uz jedinicu Plavi Jadran koja je u trenutku ulaska u Ražanac brojila oko 600 dobrovoljaca Reorga-nizirana je u dva odreda pri čemu je 100 boraca ostalo u Plavom Jadranu 200 je formiralo Zadarski partizan-ski odred a preostalih 300 popunilo redove Šeste ličke divizije

Odred je imao i treći bataljun sa-stavljen je talijanskih boraca koji su

prešli na stranu partizana i priključili se Plavom Jadranu Taj je bataljun samo četiri dana djelovao u sklopu Zadarskog partizanskog odreda jer su ga 19 listopada uništili Nijemci na Kožinu kada su izvršili ofenzivu i uništili njihove položaje a zaroblje-nike strijeljali

Ratni put odreda uključivao je i djelovanje izvan šireg zadarskog područja Rasformiran je dvadese-tak dana nakon oslobođenja Zadra a njegovi pripadnici pridružili se 19 diviziji s kojom ih je čekala bitka za oslobođenje Knina

nažalost ničim obilježen u Gradu Zadru Postojala je ulica ali je njeno ime ukinuto Nada se da će ipak prevladati razum jer se Zadarski partizanski odred borio časno i na to grad Zadar može i treba bi ti ponosan poručili su zadarski antifašisti

ZL

Uspomen na obljetnicu pogibije Vla-dimira Gortana kojeg su fašističke

vlasti strijeljale 17 listopada 1929 godine u današnjoj Gortanovoj uvali kraj Pule predstavnici pazinske Udruge antifašističkih boraca Grada Pazina i Mjesnog odbora Beram u nazočnosti članova Gortanove obitelji i mještana položili su vijenac na spomenik u Podbermu Prigodnom kome-moracijom podsjetili su na jednu od prvih Polaganje vijenca kod spomenikanu

Vijenci za Gortanaoružanih antifašističkih akcija u nekoj od nacifašističkih zemalja tadašnje Evrope

Predsjednik pazinskog UAB-a Miljenko Benčić govorio je o antifašističkoj tajnoj organizaciji Borba čiji je ogranak posre-dstvom Slavka Zlatića krajem 1920-ih godina osnovan i u Bermu a činili su ga uz Vladimira Gortana još Živko Gortan Vik-tor Baćac te Dušan i Vjekoslav Ladavac GI

Podberam

GLASANTIFAŠISTA 9

Kučibreg

Tradicionalnim narodnim zborom u Kučibregu obilježena je 64 godišnjica

bitke koju su na tom području na grani-ci Hrvatske i Slovenije 3 i 4 studenoga 1944 godine protiv znatno nadmoćnijih njemačkih i talijanskih fašističkih snaga zajednički vodile partizanske jedinice II brigade 43 istarske divizije talijanski partizani iz bataljona raquoAlma Vivodalaquo i jedinice slovenskih partizana koparskog područja

Memorijalni skup je počeo intoniranjem hrvatske himne i istarske svečane pjesme nakon čega su brojne delegacije iz Hr-vatske Slovenije i Italije položile vijence na spomenik koji je u znak sjećanja na slavnu bitku 1959 godine podigao narod Bujštine i Koparštine Vijenci su položeni i na groblju u susjednom slovenskom mjestu Hrvoji gdje se nalazi zajednička grobnica stotinjak poginulih partizana

Na svečanosti u Kučibregu bili su broj-ni antifašistiti među kojima i nekoliko sudionika tih događajia te predstavni-ci više općina i gradova iz susjedne tri države Pozdravila ih je u ime domaćina gradonačelnica Buja Lorella Limoncini Tuth istakavši trajne vrijednosti antifašizma i poruku da se nikad ne zaboravi junaštvo sudionika kučibregske bitke

Pozdravne riječi izrekli su i Tomaž Gantar u ime građana Pirana i predsta-vnik Muggie Roberto Birsa založivši se za suživot uvažavanje toleranciju i suradnju

Odajući počast poginulim borcima kod Kučibrega predsjednica SABA RH dr sc Vesna Čulinović Konstantinović poručila je da ova tromeđa postane simbol zajedništva naših naroda koji su se zaje-dno borili za slobodu i ovdje stoljećima zajednički živjeli

Stoga ove granice ne mogu biti zid razdvajanja rekla je predsjednica SABA RH i pozvala politička rukovodstva da u interesu mira i dobrobiti zajedničkog života na dostojan način riješe otvorena pitanja

Govor je zaključila apelom da zajedno s drugim naprednim državama Europe i Svijeta izgradimo civilizirano i humano društvo u kojem više neće biti ni Jasenovca ni Jadovna ni Kampora ni Gonarsa ni fojbi niti optuživanja antifašista za pokolje

koje su izvršili nacifašistički neprijatelji naših naroda

Istarski župan Ivan Jakovčić rekao je da je Kučibreg jedan od najvažnijih sim-bola Istre ali i čovječanstva uz poruku da antifašizam nema alternative

SIMBOL ZAJEDNIŠTVA A NE ZID RAZDVAJANJA

Sudionicima narodnog zbora obratio se i istarski župan Ivan Jakovčić

Tradicionalnim narodnim zborom obilježena 64 godišnjica poznate bitke hrvatskih sloven-skih i talijanskih partizana protiv nacifašističkih okupatora

Skup u Kučibregu koji su organizira-li UABA Bujštine u suradnji sa srodnim udrugama iz Slovenije i Italije završio je bogatim kulturno-umjetničkim programom i nastupom glazbenih sastava i učenika osnovnih škola A Z

Unašem Ustavu stoji da se Hr-

vatska država temelji na ZAVNOH-ovskim osnovama Međutim dosta je indicija da se stvari ne rješavaju po tim principima Čekamo da se ostvare riječi koje je nedavno izrekao hrva-tski premijer dr sc Ivo Sanader o afirmiranju antifašističkih temelja moderne IHrvatske

Dok se to kod nas ne odrazi na jednaka prava antifašističkih boraca i brani-telja iz Domovinskog rata dok se ne spriječi isticanje ustaških simbola i razne neofašističke manifestacije dok se ne spriječi rušenje i ne obno-ve spomenici žrtvama fašizma dotle

Dr sc Vesna Čulinović Konstantinović

ČEKAMO DA SANADER ISPUNI OBEĆANJA

neće biti pravde na našim prostorima To stanje daje nade revanšistima da pokušaju izliječiti komplekse gubitnika i uspostaviti proustaško-neofašističke odnose - upozorila je predsjednica SABA RH

GLASANTIFAŠISTA10

Dubrovnik

Dan oslobođenja Splita 26 listopada tradicionalno je obilježen polaganjem

vijenaca na Pjaci ispred spomen-ploče partizanskim osloboditeljima grada Uz predstavnike Udruge antifašističkih boraca i antifašista tom činu prisustvovao je i splitski gradonačelnik Ivan Kuret prvi HDZ-ov gradonačelnik koji je na ovaj način odao počast palim partizanima

U javnom priopćenju uoči godišnjice koje je potpisao predsjednik splitskog UABA Ante Adorić podsjeća se da su toga dana 1944 godine jedinice Osmog dalmatin-skog korpusa ušle u grad nakon što su se njemačko-ustaške postrojbe povukle prema Trogiru

Za tri godine i sedam mjeseci okupacije

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja Dubrovnika i

južne Dalmacije od fašističke oku-pacije u Drugom svjetskom ratu dubrovačka Udruga antifašističkih boraca i antifašista organizirala je ko-memoraciju pred tvrđavom Lovrijenac gdje je bacanjem lovorova vijenca u more odana počast poginulim borci-

Predvođeni predsjednicom dr sc Ve-snom Čulinović Konstantinović

predstavnici Saveza antifašističkih bo-raca i antifašista Republike Hrvatske na zagrebačkom su Mirogoju u povodu Dana mrtvih polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali počast poginulim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora iz Drugog svjetskog rata kao i braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

Osim kod Grobnice narodnih heroja spomenika Zida boli i Središnjeg križa za poginule u Domovinskom ratu vijenci su položeni i na grobove istaknutih antifašista

SKUPO PLAĆENA SLOBODAUz godišnjicu oslobođenja prvi put i HDZ-ov gradonačelnik odao počast poginulim partizanima

Splita s tadašnjih 40 tisuća stanovnika čak je 18 tisuća sudjelovalo u NOP-u 1500 ih je poginulo u borbama kroz gradske zatvore prošlo 15 tisuća rodoljuba 266

civila je poginulo 500 žrtava su odnijela bombardiranja a još 500 osoba je podleglo gladi i bolestima

Nekoliko dana prije oslobođenja grupa ubačenih partizana iz Mosorskog odre-da u suradnji s nekolicinom odmetnutih domobrana i ustaša uspjela je spriječiti pripremljena miniranja većeg broja gra-dskih objekata od strane njemačkih trupa u povlačenju

Splitska udruga i ovaj je puta protestirala što se 26 listopada više ne slavi kao Dan grada te najavila polaganje vijenaca i na Narodnom trgu Kosturnici na groblju Lo-vrincu i Spomenik žrtvama fašizma ispred zgrade Županije

SD

Split

Dan mrtvih

Bacanjem vijenca u more odana počast poginulim borcima NOR-a i braniteljima iz Domovinskog rata

ma NOR-a i žrtvama fašizma poseb-no robijašima i logorašima fašističkih logora te poginulim braniteljima iz Domovinskog rata

O sudjelovanju Dubrovčana u NOB-i i oslobođenju grada prigodno je govorio član Predsjedništva udruge Pero Lasić

Održana je i tribina udruge na

kojoj je predstavljena knjiga raquoEtiolo-gija fašizmalaquo autora prof dr sc Josipa Deželjina koju su izdale antifašističke udruge Rijeke i Primorsko-goranske županije O knjizi su uz autora go-vorili dr sc Vidoje Vujić koji je i župan Primorsko-goranske županije te domaćin dr sc Antun Gavranić

GG

OBILJEŽENA 64 GODIŠNJICA SLOBODE

Počast borcima i braniteljimaPredstavnici antifašističkih udruga obišli su grobove i spomen-obilježja poginulim sudionicima i civilnim žrtvama

iz NOR-a i Domovinskog rata

i državnika dr Ivana Ribara Vladimira Nazora i dr Vladimira Bakarića te na partizanskom groblju i groblju stradale kozaračke djece

Spomen-groblja i druga obilježja po-gimulim borcima obišli su predstavnici antifašističkih udruga i u drugim mjestima Hrvatske

U znak sjećanja na žrtve ustaškog logora u Jasenovcu delegacija ZUABA Sisačko-moslavačke županije požila je vijence kod spomenika raquoKameni cvijetlaquo Članovi antifašističkih udruga s područja Krapinsko-zagorske županije odali su počast Josipu Brozu Titu kod spomenika ispred

njegove rodne kuće u Kumrovcu dok su antifašisti komemorirali kod spomenika žrtvama fašističkog terora na Dotršćini i još desetak spomen-obilježja poginulim borcim i stradalnicima na širem gradskom području

Prigodne komemoracije antifašističkih udruga održane su i na dubrovačkom gro-blju Boninovo na više mjesta u Rijeci Rovinju Osujeku Zadru Splitu Umagu na Krku šibenskom području i drugim lokacijama U više mjesta antifašistima su se pridružili i predstavnici lokalnih vlasti i branitelji iz Domovinskog rata

AZ

Polaganje vijenaca na spomen-ploču poginulim osloboditeljima

GLASANTIFAŠISTA 11

Žumberak

Narod Žumberka smatrao je 13 prole-tersku svojom brigadom popunjavao

svojim borcima hranio i snabdijevao pomagao u stvaranju što povoljnijih uvje-ta za izvođenje njenih borbenih akcija ndash rečeno je među ostalim u kazivanju govornika na komemorati-vnim svečanostima u Gor-njem Sjeničaku Budinjaku Sošicama i Radatoviću U po-vodu 66 obljetnice formiranja 13 proleterske brigade raquoRade Končarlaquo na svojevrsnim sa-tovima povijesti evocirana su sjećanja položeni vijenci na spomen obilježja i odata počast poginulim borcima

Trinaesta udarna prole-terska brigada raquoRade Končarlaquo je djelujući na prostoru Žumberka i Pokuplja stva-rala uvjete za široki raz-mah ustanka i formiranja novih krupnih jedinica Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske ndash istaknuto je u izlaganjima Rade Bulata ratnog komandanta brigade i na-rodnog heroja Josipa Skupnjaka potpre-dsjednika SABA RH Milana Gajskog i Gabre Bogdanovića ratnih pripadnika brigade te Franje Cvrtile sudionika borbi na Žumberku iz 16 slavonske omladinske brigade raquoJoža Vlahovićlaquo

Brojni uzvaniciPreživjeli borci i poklonici antifašizma

iz Zagreba Karlovca Metlike Ozlja Samo-bora Jastrebarskog i Duge Rese Renata Brunskole županica Metlike Biserka Vranić gradonačelnica Ozlja zastupnica u Saboru i član Predsjedništva SABA RH Petar Raić tajnik SABA RH i Zvjezdana Lazar tajnica Sekcije 13 proleterske brigade Među uzvanicima zamijetili smo Martina Jendrašica predsjednika Saveza udruga antifašista Karlovačke županije Ivana Tusića predsjednika UABA Ozlja Vla-dimira Juraka Vinka Šunjaru i Vedrana Žuvelu članove Predsjedništva SABA RH Adama Dupala predsjednika i Branka Božića tajnika Sekcije 1 korpusa Marka Blaževića potpredsjednika Sekcije 13 proleterske brigade Ljubana Miljkovića tajnika Sekcije 8 kordunaške divizije iz Odbora združenih borcev Slovenije Antuna

Preživjeli borci i pokloni-ci antifašizma dvodnevnim su-sretom obilježili 66 obljetnicu formiranja 13 proleterske bri-gade raquoRade Končarlaquo

Župančič Iliju Strahinića predsjednika Mjesnog odbora Radatovići i Stjepana Kokota Štefa najstarijeg borca brigade (96 godina) U kulturno-umjetničkom programu nastupio je KUD raquoMatice umi-rovljenikalaquo iz Susedgrada pod ravnanjem Danice Jantoljak interpretirajući nekoliko partizanskih pjesama

Trinaesta brigada raquoJosip Krašlaquo formira-na je 7 studenog 1942 godine u Gornjem Sjeničaku od 1 proleterskog bataljona Hrva-tske i Žumberačko-pokupskog NOP odreda

U Žumberku je brigada zbog uspjeha posti-gnutim u borbama 11 prosinca 1942 godine preimenovana i proglašena 13 udarnom proleterskom brigadom raquoRade Končarlaquo

Zajedničke akcijeUdruženim borbenim akcijama hrva-

tskih i slovenskih partizana u Žumberku i Beloj krajini od siječnja do svibnja 1943 godine onemogućeno je talijanskim divi-zijama raquoIsonzolaquo i raquoLombardialaquo da sudjeluju u četvrtoj i petoj neprijateljskoj ofenzivi protiv glavnih snaga Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Pod rukovo-dstvom zajedničkog Operativnog štaba II operativne zone 13 proleterska i 4 kordunaška brigada zajedno sa slovenskim brigadama raquoTone Tomšičlaquo raquoMatija Gubeclaquo i raquoIvan Cankarlaquo napadale su neprijateljske posade na komunikaciji Zagreb-Karlovac-Novo Mesto i rušile prugu vrlo važnu za opskrbu neprijateljske vojske angažirane u IV i V neprijateljskoj ofenzivi

Trinaesta proleterska brigada zajedno s tri slovenske brigade razbila je u veljači i ožujku jako belogardističko uporište u samostanu u Pleterju napala ustaše u Stojdragi i Talijane u Metliki a u travnju 1943 godine zajedno s Primorsko-goranskim NOP odredom i slovenskim partizanima

borila se protiv talijanskih i belogardističkih snaga u dolini Mirne oko Mokronoga Št Ruperta i Žalostne gore u Sloveniji U to vrijeme oslobođeno područje obuhvaćalo je gotovo cijeli Žumberak i veći dio Pokuplja i bilo povezana sa slobodnim područjima u Sloveniji i na Kordunu Između 28 i 29 svibnja nakon povratka iz Slovenije 13 proleterska brigada uništila je domo-bransku jedriličarsku školu u Sv Nedelji a zatim se prebacila u Pokuplje gdje je sa Žumberačko-pokupskim NOP odredom

razbila neprijateljska uporišta u Peščenici Odri i Brezovici i porušila prugu Zagreb-Sisak U lipnju 1943 godine kada su Talijani i ustaše ponovno započeli ofenzivu u Žumberku 13 proleterska brigada vra-tila se usiljenim maršem u Žumberak u desetodnev-nim teškim borbama otjerala neprijatelja s oslobođenog područja i time spasila ljetinu od neprijateljske pljačke U toku srpnja razoružala je jaku domobransko-žandarmerijsku posadu u Lekeniku kod Du-braneca razbila više stotina Nijemaca U kolovozu brigada je napala i zarobila neprija-

teljske posade u selima Remetincu i Buzinu i zatim prenijela operacije u Turopolje i Pokuplje gdje je zajedno s novoformira-nim Turopoljsko-posavskim NOP odredom izbacila ustaše iz Donje Kupčine Krajem kolovoza brigada se vratila na Žumberak gdje je likvidirala ustaška uporišta Gornju Vas i Novo Selo

Dug ratni putPočetkom studenoga 1943 godine

13 proleterska brigada ušla je u sastav 1 proleterske divizije Sudjelovala je u banjalučkoj drvarskoj i beogradskoj operaciji i na Srijemskom frontu Nakon proboja Srijemskog fronta u rajonu Bapske brigada sudjeluje i u gonjenju neprijatelja na pravcu Vukovar-Đakovo-Pleternica-Nova Gradiška-Čazma-Zagreb gdje završava svoj borbeni put U 13 proleterskoj brigadi borilo se oko 9000 boraca od toga svaki četvrti dao je život za slobodu i ostao na njenom 17500 kilometara dugom ratnom putu U redovima brigade borilo se preko 400 žena Iz svojih redova iznjedrila je 17 generala i 15 narodnih heroja Brigada je primila najveća priznanja za ratne zasluge i nosila slavno ime ndash proleterska te ime Josipa Kraša a kasnije Rade Končara

B M

OSLONAC U NARODU

GLASANTIFAŠISTA12

Znanstveni skup

Znanstveno vijeće Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske organiziralo je

21 i 22 studenog u Zagrebu raspravu u povodu 60 godišnjice Titovog povijesnog raquoNElaquo Staljinu

Otvarajući taj skup pod nazivom raquo1948 ndash povijesni razlaz sa staljinskim totalitarizmomlaquo predsjednik Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske dr sc Tomislav Badovinac je podsjetio da ta izazovna tema ni nakon 60 godina nije dovoljno istražena iako je bila uzrokom mnogih događanja koja su uticala na tokove razvoja u Jugoslaviji i u svjetskim razmjerima

raquoNa hegemonistički Staljinov velikodržavni pritisak s namjerom da likvidira samostalan put Jugoslavije kao države 1948 godine Tito je izrekao povijesno NE Staljinu

raquoNajteža ljudska di-lema sukoba sa SSSR-om u Jugoslaviji bila je dile-ma za koga se opredije-liti ndash za Tita ili Staljinalaquo rekao je dr Badovinac i zaključio raquoStaljinu je tre-bao zadovoljavajući povod da oružanom interven-cijom slomi Tita i podčini Jugoslaviju U takvoj izvanrednoj situaciji logika golog samoodržanja nalagala je neophodnost izoliranja Staljinovih pristaša ali i dopuštala da se među njima nađu i brojni nedužni i dezorijentirani ljudi Nikakva politička nužnost ne može međutim oporavdati brutalnu represiju prema njima naročito na Golom otoku jer se borba sa staljinizmom ne može uspješno voditi staljinističkilaquo

U izlaganju na temu raquoTito i NOB na-suprot Staljinovoj politici (1941-1945)laquo dr Badovinac je navođenjem brojnih izvora upozorio da od početka ustanka raquoočito stavovi Tita i Kominterne odnosno So-vjetske vlade nisu bili sukladni Takav sovjetski stav bio je konstantan i nije se mijenjao sve do potkraj Drugog svjetskog rata Staljin je bio nepovjerljiv prema re-voluciji koju organiziraju sami narodi u ovom slučaju Jugoslavije mimo njegove kontrole i mimo njegovih zamislilaquo

Gost iz Crne Gore akademik Rado-van Radonjić govorio je o temi raquoIdejni argumenti i strategija obrane KPJ nasu-prot sadržaju ideoloških optužbi u Re-

Rasprava o Titovom povijesnom NE Staljinu

ODBAČEN STALJINSKI TOTALITARIZAMzoluciji IB-a o stanju u KPJ i izgradnji socijalizma u Jugoslavijilaquo On je ocijenio da je sukob Staljina i Tita najmanje bio ideološki i teorijski Staljinu je smetalo što se pojavio netko tko nije pristajao slušati njegov diktat

To se kako je rekao akademik Radonjić pretvorilo u sukob Davida i Golijata u kojem nitko Titovoj strani nije davao bilo kakvu šansu Rezolucija Informbiroa je bila program i sredstvo borbe protiv KPJ i Tita i direktna prijetnja ratom

Tito je međutim smatrao da može razgovarati ravnopravno i sa SSSR-om i sa Zapadom i u tome je uspio Njegovo NE Staljinu je označilo početak erozije birokratskog socijalizma i monizma u radničkom pokretu naglasio je Radonjić i zaključio da je ideja pravde slobode i jednakosti raquospona velike lsquo48 i modernog svijetalaquo

Publicist iz Zagreba partizanski prvo-borac Zvonko Ivanković Vonta izlagao je o raquoZbiljskim dimenzijama napada na Jugoslavijulaquo navodeći na početku da je sam istupio iz partije 1949 godine i da se od tada više nije vraćao u članstvo

On je posebno upozorio da je pogrešno vlast Komunističke partije nazivati raquoko-munizmomlaquo kako se to često čini To nije komunizam kao što ni vlast demokršćanske partije nije raquokršćanstvolaquo Komunizma nika-da i nigdje nije bilo postojali su socijalistički pokušaji različiti od zemlje do zemlje Kod nas je bio samoupravno socijalizam

Kada su 1948 godine SFRJ i SSSR bili na rubu rata to su bile dvije različite državne politike - Titova je na sreću spasila i vitalne

hrvatske interese rekao je Ivanković-Vonta dodajući da smo pobjedom NOB-e dobili svoju domovinu Hrvatsku

Dr sc Pavao Ravlić inače jedan od bivših zatvorenika na Golom otoku je po-dsjetio da se dugo vremena istina o Golom otoku nije znala jer je to kako je rekao bila tabu tema On je naveo da je imenom i prezimenom do sada evidentirano oko 11000 zatvorenika koji su proveli na Go-lom otoku a da ih je umrlo i raquoumrlolaquo oko 300 Te brojke se se ne odnose samo na

Goli otok nego na sustav pod tim nazivom u kojem je bilo više zatvora među kojima i Bileća

Meni je napad Inform-biroa bio za svaku osudu ali sam svejedno bio kriv kaže dr Ravlić On smatra da se Jugoslavija staljinizmu oduprla staljinističkim me-todama ali raquou datim uvje-timalaquo Na kraju je rekao da u ocjeni svega treba imati raquošto manje osobnog a što više istinelaquo

Dr sc Lino Veljak je govorio o temi raquoMarx državni socijalizam i so-cijalistička alternativalaquo i pri tome istaknuo da je državno partijska diktatura

u SSSR-u bila degenerativno izobličenje Marksove ideje I otpor Rezoluciji Inform-biroa je bio u tom kontekstu odbacivanja dogmatskog staljinističkog tipa socijalizma podvlači dr Veljak

Dr sc Tvrtsko Jakovina je govoreći o raquoMeđunarodnom položaju Jugoslavije nakon Informbiroa 1948 godinelaquo istak-nuto da je to bila jedna od najvažnijih godina u povijesti čovječanstva Jedna mala zemlja je postala značajan faktor u međunarodnim odnosima rekao je dr Jakovina

Dr sc Dragomir Vojnić je govorio o raquoZnačaju i posljedicama jugoslavenske pobjede nad Staljinom i implikacijama na razvoj destaljinizacije izvan Jugosla-vijelaquo Dr sc Dragutin Lalović o raquoPro-gramu SKJ (1958) kao projektu ljudske emancipacijelaquo Dr sc Dag Strpić o temi raquoEmancipacija i represija Skica kontro-verzne modernizacije politike privrede i društva Jugoslavije u svjetlu 1948laquo i Dr sc Rade Kalanj o raquoKulturi u razgradnji staljinskog dogmatizmalaquo

S Tomašević

GLASANTIFAŠISTA 13

Pred prepunom dvoranom Tribine grada Zagreba predstavljen je zbornik raquoTitovo

doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo u izdanju Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske (prikaz knjige objavili smo u 57 broju raquoGlasalaquo) Dr sc Dragomir Vojnić profesor govorio je o političko-ekonomskom razvoju Hrvatske s naglaskom na samou-pravljanju a akademik Adolf Dragičević u svom izlaganju potencirao je kapitalna ostvarenja Josipa Broza Tita Urednik dr sc Tomislav Badovinac akcentirao je među ostalim one političke podudarnosti koje su bile karakteristične za period koji opisuje ovaj zbornik s osvrtom na 1941 1991 godinu i aktualne su do danas

- Izvršna vlast se deklarativno izjašnjava za antifašizam nažalost nedovoljno odlučno i neefikasno Tek je ove godine prvi puta reagirala ali samo verbalno osuđujući manifestacije ustaštva na stadionima Nedavna javna demonstracija mladeži HDZ-a ustašoidnim ponašanjem izazvala je sukob u karlovačkom kafiću Da li će i u ovom slučaju ostati na verbalnoj osudi njih i njihovih mentora ndash zapitao se dr sc Tomislav Badovinac

Badovinac je također kazao kako slušajući retoriku ekstremnih nacionali-sta koji su držali vlast čovjek je morao pomisliti da se vrijeme vratilo 50 godina unazad u 1941 godinu Razvoj Socijalističke Republike Hrvatske prikazivan je na najpo-grdnije načine upotrebljavane su nesuvisle riječi iz kojih je isijavala mržnja a sve je obavijeno nazivom ndashmrak Najznačajnije su dvije objede hrvatskih nacionalista prvo da su progonjeni Hrvati ndash samo zato što su Hrvati te da je izrabljivana Hrvatska putem preusmjeravanja dijela hrvatkog dohotka

OSVRT NA PROŠLOSTNa Tribini grada Zagreba predstavljen zbornik raquoTitovo doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo

posebno deviznih prihoda i drugo da je Hrvatska u raquojugo-komunističkoj tvorevinilaquo samo nazadovala te da je nužno promijeniti ama baš sve socijalistički društveni sustav društveno vlasništvo mastodonte u indu-striji i poljoprivredi socijalni zdravstveni obrazovni i vrijednosni sustav Preobrazba socijalističkog sustava u kapitalizam divljeg obilježja dovela je do neviđenih i nepojmlji-vih društvenih zbivanja a to su bile najblaže rečeno monstruozne pljačke Međutim one se nastavljaju i dalje smanjenjem so-cijalnih prava daljnjim stečajevima ra-sprodaji privrednih i prirodnih resursa i obezvređivanjem čovjeka

Od 1918 godine do danas uočavamo bitne značajke To je prije svega hrvatski nacionalizam koji je imao konstantno

šovinističko određenje prema Srbima a razlikovao se samo u pojedinim perio-dima po tome koja je dodatna obilježja upražnjavao Bio je uvijek sklon svim oblicima terorizma sve do nacifašističkog šovinizma ustaškog pedigrea Trebalo bi i imati na umu da antifašistička Europa neće tolerirati profašistička djelovanja i manifestacije ndash zaključio je dr sc Tomislav Badovinac Na kraju postavlja se pitanje ndash kada ćemo dostići nivo privrednog razvoja društvenog i osobnog standarda i sigurnost življenja kao prije 1990 godine Značajno je spoznati kakvu ideološko-politički pro-filiranu državu žele nacionalisti kad ni s današnjom nisu zadovoljni premda su sudjelovali u njenom stvaranju

B M

Knjiga je predstavljena na Tribini grada Zagreba

Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini izjavio je da su raquona-

cizam i fašizam apsolutno zlolaquo u povijesti Italije i Njemačke Frattini je to rekao 18 studenog na mjestu nekadašnjeg talijan-skog koncentracijskog logora blizu Trsta kojeg je posjetio zajedno sa njemačkim ministrom vanjskih poslova Frankom Walterom Steinmeierom

- Nacizam i fašizam predstavljaju apso-lutno zlo naše povijesti Jedino ako kažemo

Zbornik

Suočavanje Gorke uspomeneItalija i Njemačka složile su se da su nacizam i fašizam aposlutno zlo u povijesti te dvije zemlje

sve o našoj prošlosti moći ćemo braniti našu budućnost istaknuto je Frattini

Na susretu dvaju ministara koji je održan u sklopu razgovora Silvija Berlu-sconija i Angele Merkel u Trstu najavljeno je i održavanje konferencije povjesničara dviju zemalja sljedeće godine u Italiji

- Italija i Njemačka mogu se okrenuti budućnosti u duhu suradnje dijeleći ideale o pomirenju solidarnosti i integraciji koji su temelj EU-a- dodao je Frattini ocjenjujući

da dvije zemlje moraju raquopodučiti mlade o tragediji nacizma i fašizmalaquo

- Ovdje gdje se danas nalazimo tri do pet tisuća ljudi ubijeno je Židovi politički zatvorenici vojni zatvorenici Naše su mi-sli danas okrenute svima njima- rekao je Steinmeier

Ti strašni događaji počinjeni u ime Njemačke dio su naše zajedničke povijesti Gorka uspomena na njih ujedinjuje nas zaključio je on

snim

io Z

Her

ceg

GLASANTIFAŠISTA14

Buzet

Rogoznica

Gradsko vijeć Buzeta jednoglasno je prihvatilo inicijativu da se An-

tun Tončić Cerovac zbog povijesnih zasluga proglasi osobom 20 stoljeća u Istri Prijedlog je prethodno podržala i buzetska Udruga antifašističkih boraca i antifašista

Zahtjev da se vrednuje Tončićev povije-sni značaj obrazložio je Danilo Cerovac autor nedavno objavljene knjige raquoPrvobo-rac Istre i Hrvatske Antun Tončić Cerovac - životni putlaquo Rekao je da je Tončić rodom iz sela Veli Milun jedna od vertikala i stub opstojnosti istarskog naroda Smatra

Sat povijesti o Batinskoj bitciVijenci na obali Dunava i

spomen-kompleksu u Batini

U organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Osječko-baranjske županije i ove je godine obilježena 64 godišnjica jedne od dviju velikih bitaka u završnici Drugog svjetskog rata za području Baranje - Batinska bitka koja je bila jedna od najtežih i najsloženijih ratnih operacija u jugoistočnoj i srednjoj Europi u Drugom svjetskom ratu

Polaganjem vijenaca na lijevoj obali Dunava i spomen komplek-su Batinske bitke u Batini odana je počast palim borcimaa Crvene armije i borcima NOR-a Tom akcijom Crvene armije i boraca 51 vojvođanske divizije zapravo je započeo konačni i definitivni slom fašističke Njemačke i njezinih satelita istaknuo je u svom govo-ru predsjednik Zajednice udru-ga antifašista Osječko-baranjske županije Nikola Opačić

Prisustvovale su pored dele-gacija udruga UABA iz Osijeka i Belog Manastira i delegacije Saveza boraca NOR -a iz Sombora i Apatina Nakon polaganja vijenaca prisut-ni su minutom šutnje odali počast poginulim borcima i prisustvovali satu povijesti o Batinskoj bitci o kojoj je govorio Petar Matić

N Opačić

Knjiga raquoJasenovac - Fotomonogra-fijalaquo autorice Nataše Mataušić

koja analizira mnoge nedoumice o jasenovačkome koncentracijskom logoru predstavljena je u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika

Riječ je o knjizi koja na nov način progovara o jasenovačkom logoru donoseći nove činjenice uz fotografije koje su desetljećima služile za svojevrsnu manipulaciju jasenovačkim žrtvama

Fotomonografija o JasenovcuAutorica Nataša Mataušić na

nov način obrađuje logor i žrtveKroz povijest mnoge su fotografije atributirane uz logor i stradanja u Ja-senovcu a autorica ih stavlja u ispravan kontekst

Fotomonografiju su uz autoricu predstavili Mario Jareb Žarka Vujić i Tea Benčić Rimay urednica biblioteke Banalnost zla raquoJasenovac - Fotomono-grafijalaquo treća je knjiga te biblioteke uz Katalog novog postava i poimenični popis žrtava koja je dobila nagradu za najbolji izdavački pothvat za područje društvenih znanosti za 2007

VV

TREĆI ISTARSKI VELIKAN

Prihvaćena inicijativa da se zbog povijesnih zasluga prvoborac Antun Tončić Cerovac proglasi za osobu 20 stoljeća u Istri

da je Tončić uz biskupa Jurja Dobrilu i Matka Laginju treći istarski velikan prošlog stoljeća koji je predvodio istarski narod u NOP-u za konačno oslobođenje tog dijela Hrvatske

Podržavajući inicijativu buzetski su vijećnici ocijenili da je Tončić to zaslužio kao narodnjak antifašist su-dionik i promotor NOR-a na Buzeštini i cijeloj Istri

Inicijativa Buzećana upućena je na usvajanje Poglavarstvu i Skupštini Istar-ske županije

GI

Spomenik žrtvama fašizma

Na rogozničkom području talijanski i njemački okupatori ubili su 102 civila

Na mjestu zvanom Pobrdine po-stavljeno je spomen-obilježje ci-

vilnim žrtvama fašističkog terora Tog 16 studenog 1942 godine talijanski okupator uhitio je sve mještane sela Podglavica doveo ih do stratišta gdje je izdvojio šesnaest odraslih muškaraca i streljao ih Na rogozničkom području talijanski i njemački fašisti ubili su 102 civila među kojima je bilo i djece i starijih osoba

Općina Rogoznica u obilježavanje

Dana antifašističke borbe prvi put se službeno uključila prošle godine a naja-vljena je i obnova svih osam devastiranih antifašističkih spomenika

Postavljanje na 66 godišnjicu zločina spomen-ploče s imenima žrtava inici-rala je Udruga antifašističkih boraca i antifašista uz financijsku pomać Općine i dobrovoljnim prilozima građana

Na spomenik su položeni vijenci i upaljene svijeće

SD

GLASANTIFAŠISTA 15

Rijeka

Zahvalnice Na skupštini su podijeljene i zahval-

nice SABA Republike Hrvatske koje su dobili preživjeli borci NOB-a sudionici bitaka na Neretvi i Sutjesci ndash Savica Marić Milena Janković-Radić Vi-tomir Grbac Olgica Dejanović Jure Burić Branko Car i Obrad Raca dok su nekolicini njih zahvalnice uručene tijekom prijašnjih proslava

Također Savez antifašističkih bo-raca i antifašista Primorsko-goranske županije uručio je zahvalnicu Zdenku Antešiću za raquodoprinos razvijanju promicanju i jačanju antifašističkih tekovinalaquo koji je postigao kako je rečeno obnavljajući spomenike na Rabu za vrijeme dok je bio rapski gradonačelnik

IZBORNA SKUPŠTINA SABA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

NEMA POLITIČKE VOLJE ZA PRAVA BORACAPredloženo da se zbog neprovedbe Deklaracije o antifašizmu protiv nadležnih organa vlasti Republike

Hrvatske podigne tužba Ustavnom sudu te međunarodnim institucijama

Dr sc Marko Pavković ponovo je izabran za predsjednika Saveza antifašističkih

boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Odlučeno je na izbornoj skupštini Županijskog SABA-a na kojoj je za zamje-nika predsjednika izabran Stjepan Starčević a potpredsjednici su Matija Koščić An-ton Grubišić Miljenko Fak i Ivan Cvek a tajnik Zdenko Jurčić Uz spomenute u Izvršni odbor ušli su i Dinko Tamarut te Zdravko Cetina Također izabran je i prošireni Županijski odbor s dvadeset i jednim članom te četiri pridružena člana kao i deseteročlani Nadzorni odbor čiji je predsjednik Ivica Bajor

Novi (stari) predsjednik Marko Pavković izvjestio je nazočne o aktivnostima u pro-teklom dvogodišnjem razdoblju te između ostalog zahvalio Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na novim prostorima u Demetrovoj ulici Istaknuo je kako je Savez podržao Deklaraciju o antifašizmu koja međutim iako donesena prije tri i pol godine do danas nije provedena

ndash Stoga je naš stav kako zbog nepro-vedbe deklaracije o antifašizmu treba tužiti nadležne institucije hrvatske vlasti Ustavnom sudu odnosno međunarodnim institucijama Pozdravili smo i odluku Hrvatskog sabora o proglašenju 25 ruj-na Spomen-danom Republike Hrvatske Isto tako odlučno smo se suprotstavili svim pokušajima falsificiranja istine o antifašističkoj Narodnooslobodilačkoj borbi kazao je Pavković Dodao je kako materijalno-socijalne prilike i primjereni uvjeti života članova Saveza nisu poboljšani niti unaprijeđeni čak se i pogoršavaju

ndash Uza sva naša nastojanja da aktualna vlast povrati zakonom stečena a oduzeta

prava antifašističkim borcima još uvijek nismo uspjeli jer jednostavno ne postoji političke volje aktualnih izvršnih vlasti da vrate oduzeto Očito je da se izvršna vlast posvađala s objektivnom povijesnom znanošću istaknuo je Pavković dodajući kako je permanentna zadaća Saveza bila i ostala i prikupljanje i sređivanje po-vijesne građe i zaštita povijesne baštine antifašističke borbe a hvalevrijednu pažnju Savez posvećuje i redovitom održavanju spomenika i spomen-obilježja

Govoreći o programu rada za sljedeću godinu Pavković je istaknuo skrb o socijal-no-zdravstvenoj zaštiti članova promicanje i zaštitu antifašističke povijesne baštine spomen-obilježja i spomenika NOB-a prikupljanje povijesne građe i dokumen-tacije kao i izdavačku djelatnost te rad na pomlađivanju Saveza

Između ostalih u raspravu na skup-

štini uključio se i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke Dinko Tamarut koji je kazao kako su sve udruge SABA PGŽ-a u proteklom razdo-blju realizirale svoje programe rada

S obzirom na to da je zbog svjetske ekonomske krize pred nama nekoliko teških godina to će najvjerojatnije imati utjecaj i na socijalni status naših članova koji će nažalost biti još teži a najavljene reforme bile one zdravstvene ili mirovinske još će više to pogoršati Zbog toga naši budući programi moraju voditi računa o tome kazao je Tamarut

NL

Skrb o socijalno-zdravstvenoj zaštiti članova mora biti prioritet udruga

Marko Pavković Zdenko Jurčić i Stjepan Starčević na komemoraciji poginulim partizanima u Hreljinu

GLASANTIFAŠISTA16

Članovi Udruge za civilne stradalnike II svjetskog rata pod okupacijom

Italije i Njemačke 1941 - 1945 spremni su odštetu za dane provedene u logori-ma tražiti i pred Europskim sudom za ljudska prava kaže predsjednik udruge Neven Ivan Letinić

Napominje kako bivši logoraši od 2003 godine traže da Republika Hr-vatska riješi pitanje odšteta a zahtjev su podnijeli i talijanskim vlastima Riječ je o obeštećenjima za boravak u fašističkom koncentracijskom logoru na Molatu i izbjegličkom logoru u El Shattu

Zagrebačka Sekcija Slavonaca Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske organizirala je deseto

putovanje svojih članova tragom najvažnijih događanja iz NOB-e od 1941 do 1945 godine u Slavoniji

Ove godine su putovali uz rijeku Dravu prisjećajući se organizirane evakuacije oko 18000 građana i dvije tisuće invalida u prosincu 1944 i siječnju 1945 iz Slavonije i sjeve-rozapadne Hrvatske na mađarsko područje koje je bilo pod kontrolom sovjetske vojske

Prema riječima Antuna Magića člana Predsjedništva Sa-veza te predsjednika Sekcije antifašističkih boraca VI slavon-skog udarnog korpusa Slavoncima je tada prijetila opasnost odmazde i za Jasenovac Organizirano smo povlačili ljude kojima je prijetila opasnost simpatizere i članove boračkih obitelji Prilikom samog prijelaza Drave skelama sedam je ljudi preminulo a još 120 nakon dolaska u Mađarsku Tih događaja prisjetili su se nekadašnji borci na obalama Dra-ve kod Terezinog Polja gdje su za poginule bacili vijenac u vodu kod nekadašnje pustare Zanoš i kod Kapinaca GS

Tragom NOB-e

Bivši logoraši

TRAŽIMO ODŠTETU ZA SVAKOG LOGORAŠATrakavica oko našeg slučaja prevršila je svaku mjeru smatra predsjednik Udruge civilnih stra-

dalnika Neven Ivan Letinić

- Zatražili smo za svakog logoraša obeštećenje u vrijednosti od 30000 eura Podnijeli smo Prijedlog zakona o civilnim žrtvama II svjetskog rata i ratnog nasilja i on se od 2003 nalazi u Uredu za ljudska prava koji je s ra-dnom skupinom zaduženom za ovu problematiku održao sedam sastanaka Posljednji je održan 28 lipnja 2006 go-dine a dalje od toga nije se maknulo ni koraka Ova trakavica oko našeg slučaja je prevršila svaku mjeru i puna nam je kapa svega kaže Letinić dodajući kako će udruga uputiti zahtjeve predsjedniku države Stjepanu Mesiću premijeru

Ivi Sanaderu potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor i predsjedniku Sabora Luki Bebiću u kojem će tražiti hitno uvrštavanje spomenutog zakona u sa-borsku proceduru U suprotnom tužit će Republiku Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava

- Njemačka i Italija svojim su državljanima isplatile obeštećanja za patnje pretrpljene u logorima Logoraše su isplatile i Albanija Etiopija i Grčka a isto je učinila i Slovenija Po toj logici može i Hrvatska poručio je Letinić

GK

Spas u MađarskojZbog opasnosti od neprijateljske odmazde

oko 18 tisuća Slavonaca evakuirano je krajem 1944 i početkom 1945 na oslobođeni teritorij u Bačkoj preko Mađarske

Prisjećanje na događaje i spuštanje vjenaca u Dravu

Kod spomenika u dolini rijeke Raše mještani Sutivanca su na 65

godišnjicu odali počast jedanaestorici mladića koje su njemački okupatori strijeljali u Drugom svjetskom ratu Mještani Sutivanca pokraj spomenika

SutivanacViše

od tradicijeUz paljenje svijeća i postavljanje vijen-ca prisjetili su se 6 listopada 1943 go-dine

Mještani i rodbina poginulih do ovog spomenika dolaze nekoliko puta godišnje Okupe se i na svaku godišnjicu događaja Redovito održavaju spomenik u čemu im pomaže i udruga antifašističkih boraca

IG

GLASANTIFAŠISTA

Zrmanja

17

Prodol

Zabrežani

Pred masovnom grobnicom i spome-nikom s imenima žrtava iz ovoga kraja

u Drugom svjetskom ratu na te je događaje okupljene mještane i uzvanike podsjetio predsjednik Mjesnog odbora Zabrežani Valter Žgrablić Istaknuo je da žrtve Narodnooslobodilačkog i Domovinskog rata obvezuju današnje generacije da ih štuju jer svi su oni raquona različitim mjestima i na različite načine dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodilaquo

Stipe Šajina jedan od posljednja dva živuća borca iz tog rata u ovom kraju pri-dodao je da se danas ne smiju zaboraviti raquooni tužni dani kad smo životarili pod fašističkom Italijom kao i naši pokojnici koji ovdje leže jer su dali svoje živote za naše bolje sutralaquo Pozvao je mlade generacije da čuvaju uspomenu na ratne žrtve

Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić još je jednom podsjetio da su borci u Narodnooslobodilačkoj borbi pomogli da se ostvari san o samostalnoj Hrvatskoj kao što su borci Domovinskog rata taj ostvareni san očuvali Gradska uprava stoga skrbi o spomenicima iz antifašističke borbe

ŽRTVE OBVEZUJUKomemoracije žrtvama neprijateljske ofenzive iz 1943 godine

Komemoracija kod spomenika u Zabrežanima

obnavljajući ih i uređujući Okoliš ovog spomenika i masovne grobnice u dolcu kraj Zabrežana doskora će se najavio je

Rimanić preurediti u park-šumu sa sta-zama za šetnju i pločom koja će podsjećati namjernike na ratne donađaje DŠ

Istarski antifašisti su se u Spomen-parku Josipa Broza Tita okupili da bi odali počast

palim borcima i prisjetili se događaja iz Drugog svjetskog rata i partizanskog otpora nacifašizmu Tu su priliku iskoristili da bi oštro osudili po-litiku Vlade prema njima ali i ustaštvo i fašizam koji se i danas veličaju u Hrvatskoj

U rujnu 1943 godine nakon ka-pitulacije Italije u Prodolu je osno-van peti bataljon Prve istarske bri-gade raquoVladimir Gortanlaquo a antifašistički duh tog kraja nadovezao se na Proštinsku bunu rekao je prvoborac iz Prodola Ivan Zenzerovć i naglasio da bez partizanskih jedinica s Titom na čelu Istra nikad ne bi bila pripojena Hrvatskoj

Akcija za spomenik

Udruga ratnih i vojnih invalida Za-dra organizirala je akciju čišćenja i

uređivanja okoliša spomenika palim borcima XIX sjevernodalmatinske divizije NOV Hrvatske koji su poginuli na Zrmanji u listopadu 1943 godine Na tom mjestu u Zrmanjskom klancu na relaciji Knin -Otočac 1980 je podignuto spomen-obilježje s uklasanim imenima 36 poginulih boraca ali je devedesetih devastirano i trebalo bi ga temeljito obnoviti Poticaj za to dala je i ova akcija skupine članova zadarske udruge u kojoj su bili Gordana Kurtin Olivera Grbić Darinka Milanko Ante Penđer i Mate Grubiša

M Grubiša

ZLO PODALJE OD ISTRE

Poruka istarskih antifašista iz spomen-parka Josipa Broza Tita

Ekstremno desne strukture žele pod svaku cijenu dezavuirati našu stvarnost Nama su dobrodošli svi pjevači i Thompson bi bio da ga ne prate provokacije koje šire mržnju

Sabor je prije tri godine pozvao državne institucije da zakonom zaštite antifašističke borce i naše vrijednosti ali ništa se nije do-godilo rekao je pre-dsjednik SABA Istre Tomislav Ravnić

Saborski za-stupnik Damir Kajin također je osudio Thompso-

nove koncerte ali i Vladine dužnosnike koji se na njima pojavljuju

Zlo treba držati podalje od Istre Ako se jednom pusti duh iz boce teško ga je vratiti rekao je Kajin uz odobravanje prisutnih

NL

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA6

Gospić

Mislim da je Hrvatska dostigla stu-panj demokracije da možemo otvo-

reno govoriti o svim pitanjima koja su se možda u prošlosti stavljala pod tepih Ovo je snažna poruka Hrvatskoj iz Ličko-senjske županije Za nas ovdje ne postoje tabu-teme a nevina žrtva bez obzira tko je mora biti obilježena i moramo je se sjećati Moramo otvoreno govoriti o tim pitanjima a Ličko-senjska županija pa i cijela Hrvatska ne smiju biti previše opterećeni prošlošću poručio je ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović 30 listopada na Spomen-području Jadovno mjestu udaljenom svega stotinjak metara od Šaranove jame jedne od velebitskih jama u koje su pripadnici ustaškog režima

Moramo se sjećati nevinih žrtavaNa spomen-području Jado-

vno ministar zdravstva Darko Milinović i predstavnici Židovske zajednice u Hrvatskoj Slavko i Ivo Goldstein odali su počast žrtvama ustaškog terora

bacali one koji se nisu uklapali u njihov režim

Milinović je kako su izvjestili me-diji poručio da i kao ministar ali i kao osoba koja ima utjecaja na politički život u Ličko-senjskoj županiji želi pokazati da je upravo ova županija jedna od pre-dvodnica europske Hrvatske Ministar je poslao i snažnu poruku onima koji u medijima provlače tezu da Ličko-senjska županija zataškava ovakva područja i da ne želi sudjelovati u obnavljanju Spomen-područja

- U ovoj županiji ništa nije tabu-tema a o svemu se otvoreno razgovara ali ne možemo prihvatiti poruke da se Ličko-senjska županija i hrvatska Vlada boje govoriti o ovakvim temama naglasio je Milinović

S Milinovićem su bili predstavnici Židovske zajednice u Hrvatskoj Slavko i Ivo Goldstein koji su došli u Gospić na sastanak na inicijativu ministra zdra-vstva Nakon susreta u uredu gospićkog gradonačelnika Milana Kolića svi sudionici sastanka uključujući ličko-senjskog župana Milana Jurkovića i predstavnike srpskih općina ndash Udbine Donjeg Lapca i Vrhovina

obišli su velebitsko stratište Jadovno gdje su tijekom Drugog svjetskog rata stradali Srbi Židovi i Hrvati

Tom prilikom Milinović je najavio na-stavak uređenja i obilježavanja Spomen-područja Jadovno

Slavko Goldstein je istaknuo da je sastanak u Gospiću veliki korak prema prevladavanju trauma iz prošlosti te je u ime Židovske zajednice obećao pomoć u uređenju Spomen-područja Jadovno

ST

Veliki korak prema prevladavanju trauma iz prošlosti

Ni uz 67 godišnjicu partizanske akcije izbavljivanja ranjenog prvo-

borca Marijana Čavića spomen-ploča Većeslavu Holjevcu i njegovoj grupi neće biti vraćena na zgradu bolnice na Dubovcu jer se jednogodišnje raquovozanjelaquo karlovačkih antifašista od stra-ne nadležnih lokalnih organa i službi nastavlja i dalje

To spomen-obilježje iz NOB-e trebalo je uz nazočnost predsjednka Republike Stjepa-na Mesića prošle godine biti vraćeno na mjesto s kojeg je skinuto i razbijeno 1991 go-dine ali je samo dan prije svečanog čina postavljanje replike spriječeno uz izgovor da prethodno nisu pribavljene potrebne suglasnosti konzerva-tora odnosno da se ne zna tko je sada vlasnik zgrade bivše bolnice

Jedan od raquorazlogalaquo odbijanja suglasno-sti bila je i činjenica da je novoizrađena ploča dva i pol centimetra veća od

Karlovac raquoIGRAlaquo SE NASTAVLJALokalne vlasti i službe nikako da dozvole povratak spomen-ploče Većeslavu Holjevcu na zgradu bolnice na Dubovcu

nekadašnjeg originala ali su konzer-vatori antifašistima konačno ipak dali dozvolu jer da raquokoji cemtimetar više

nema vezelaquo Međutim vlasnici zgrade ponovno su odbili dati suglasnost iako je pitanja vlasništva riješeno

Objašnjenje ravnateljice Doma zdravlja

ovaj je puta bilo kako raquone postoji stručno mišljenje nadležnih službilaquo

I tako - replika ploče još nije posta-vljena

Karlovački antifašisti razočarani su očito namjer-nim odugovlačenjem izdavanja suglasnosti i skandaloznim opstruiranjem njihove ini-cijative jer se zapravo radi o neprimjerenom odnosu lo-kalnih vlasti i službi prema antifašističkim obilježjima i obavezama iz saborske Dek-laracije o antifašizmu

Da su u ovoj raquoigrilaquo u pitanju i politički motivi protivljenja po-vratku spomen-ploče na mjesto gdje je nekad stajala valja po-dsjetiti da je u međuvremenu u cijelu zavrzlamu raquoušetalalaquo i jedna karlovačka braniteljska

udruga koja na istu zgradu nekadašnje bolnice paralelno želi postaviti svoju ploču ali u spomen - ustašama

KZ

GLASANTIFAŠISTA 7

Prije 65 godina (26 listopada 1943) formirana je I čehoslovačka brigada raquoJan

Žižka z Trocnovalaquo Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske najveća antifašistička jedinica nacionalnih manjina u okupira-noj Europi Tim je povodom upriličena svečana akademija u Češkom narodnom domu Daruvar a brojne delegacije položile su vijence u Bučju na mjestu formiranja brigade na grobu narodnog heroja Jozefa Ružičke u Končanici i u parku Vladimir Nazor u Daruvaru kod spomenika palim borcima NOB-e

Skup su pozdravili Zdravko Drašner predsjednik UABA Daruvar Dalibor Rohlik zamjenik gradonačelnika Daruvara mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH Nikola Mak predsjednik Savjeta za nacio-nalne manjine Republike Hrvatske i Petr Štjepanek savjetnik u Veleposlanstvu Češke Republike u RH Svečanosti su među inim prisustvovali Josip Skupnjak i Azur Sejdić potpredsjednici SABA RH Milan Ivančević predsjednik ZUABA Bjelovarsko-bilogor-ske županije Leonora Janota predsjednica Saveza Čeha RH Vendela Varga predsjednik Gradskog vijeća Daruvara Vinko Šunjara Vladimir Jurak i Tito Grah članovi Predsjedništva SABA RH Adam Dupalo predsjed-nik IO Sekcije 1 korpusa preživjeli borci brigade pred-stavnici 6 i 10 korpusa dele-gacije antifašističkih boraca i antifašista iz Bjelovara Čazme Garešnice Varaždina Zagreba Ludbrega i Daruvara Policijske stanice Daruvar ali i mladi ndash poklonici antifašizma

Od bataljona do brigadeO ulozi značaju i borbenom putu briga-

de govorio je prof dr Vjenceslav Herout koji je uz ostalo istaknuo da u Drugom svjetskom ratu Česi i Slovaci nisu mogli prihvatiti nasilje kao jezik mržnje Stoga su zajedno s ostalim narodima na ovom području ustali u borbu protiv progona i nacionalističke mržnje To je vrijeme slav-nih pobjeda antifašističke koalicije kojoj je

Daruvar

U ZAJEDNIČKOM STROJUSvečana akademija u po-

vodu 65 obljetnice formi-ranja I čehoslovačke brigade Narodnooslobodilačke vojske raquoJan Žižka z Trocnovalaquo

pripadala i brigada raquoJan Žižka z Trocnovalaquo sastavljena od Čeha i Slovaka ali i Hrvata i Srba iz ovog kraja i Ukrajinaca iz okolice Novske Sve to pokazuje da je u temelje antifašističke borbe bila ugrađena ideja nacionalne ravnopravnosti

Primarna namjena čehoslovačke oružane jedinice (kao uostalom i mađarske i njemačke koje se također osnivaju) bila je da u prvo vrijeme politički djeluje u kraje-vima gdje žive Česi i Slovaci da djeluje u pravcu njihova što masovnijeg uključivanja u NOP tako i u NOV Po završetku neprija-teljske ofenzive na Slavoniju a po naređenju Štaba 3 operativne zone 3 svibnja 1943 godine na zapadnim obroncima Psunja u malom selu Cikote formiran je Čehoslovački bataljon raquoJan Žižka z Trocnovalaquo koji je dobio to ime po legendarnom češkom ju-naku i vojskovođi što se uspješno borio i rukovodio Husitskom vojskom u ratovima u XV stoljeću U bataljonu se govorilo i pisalo na češkom jeziku a uz petokraku zvijezdu kod svih amblema nosila se na-cionalna zastava Već u listopadu 1943 godine Čehoslovački bataljon udvostručio

je broj boraca i tako su sazreli uvjeti za formiranje brigade

Formiranje jedinice obavljeno je 26 listopada 1943 godine svega na nekoliko stotina metara od Bučja odakle je novo-formirana brigada krenula na zadatke zajedno s ostalim slavonskim jedinicama U sastav brigade ušao je 1 čehoslovački udarni bataljon 1 posavski udarni bataljon i dijelovi 12 udarne brigade te Zapadne grupe odreda i Istočne grupe odreda Ko-mandant Milan Joka politički komesar Josip Vojaček zamjenik komandanta Jan Jasmin načelnik štaba Antun Doležal in-formativni oficir Jozef Hanzl Čehoslovačka brigada raquoJan Žižkalaquo ušla je u sastav 12 divizije 6 korpusa

Brigada je borbeno djelovala uglavnom u Slavoniji i Podravini Do sredine prosin-ca vršila je diverzije na željezničkoj pruzi Virovitica-Našice sudjelovala u napadu na Đakovo 14 prosinca i u oslobođenju Gorjana 17 prosinca U siječnju i veljači 1944 godine izvršila je pokret u Baniju i natrag i vodila borbe s njemačkim ustaškim i domobranskim snagama U lipnju briga-da se vratila u sastav 12 divizije i vodila borbe između Osijeka i Podravske Slatine a u srpnju u Požeškoj kotlini osiguravala žetvu i prebacivanje žita iz Slavonije u Ba-niju U kolovozu je u Daruvarskoj kotli-ni sudjelovala u borbama za oslobođenje Badljevine i Grubišnog Polja i zauzela Končanicu Krajem studenoga formirala je treći bataljon (imala je tri bataljona četu za vezu bolnički vod i komoru s ukupno 1151 boraca)

Odličja za zaslugeOd siječnja do ožujka 1945 godine

brigada je izvela niz manjih akcija oko Dilja i Papuka i napadala na veći broj ne-

prijateljskih uporišta u travnju razbila njemačku kolonu kod Stare Subocke i vodila jake borbe osiguravajući napad 12 divizije na Vetovo Briga-da raquoJan Žižkalaquo rasformirana je 23 travnja 1945 godine a njeno ljudstvo popunilo je jedinice 12 divizije Za zasluge u NOB-u brigada je odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem i Ordenom zasluga za narod sa zlatnim vijencem Česi i Slovaci ndash borci brigade dobili su priznanje i od čehoslovačke Vlade u emigraciji (21 rujna 1944 godine) jer su oni boreći se za slobodu i protiv fašizma

istovremeno vodili borbu i za oslobođenje svoje stare domovine

Kada su 1991 godine prve granate počele padati po Daruvaru Prekoprakri Ivanovu selu i ostalim hrvatskim naseljima Česi i Slovaci su gotovo iz istih razloga kao i 1941 godine organizirali obranu svojih domova Pokazali su i dokazali daleko od svoje matične domovine da dijele sudbinu svih hrvatskih građana

Svečanost je nastavljena druženjem sudionika te kulturno-umjetničkim pro-gramom u izvedbi KUD-a Češke besede raquoHolubičkalaquo iz Daruvara i puhačkog orkestra Češke besede iz Končanice te prigodnim recitalom Gimnazije iz Daruvara

B M

GLASANTIFAŠISTA8

Zadar

Svečanim skupom članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Za-

darske županije obilježila su 65 obljetnicu osnutka Zadarskog partizanskog odreda Kao jedan od najvažnijih uspjeha odre-da istaknuto je oslobođenje Ražanca te slobođenje Zadra 31 listopada 1944 godine kada su Zadrani s oduševljenjem dočekali osloboditelje

Bilo je to oslobođenje a ne okupacija kako se nedavno moglo čuti od pojedinaca kazao je član Predsjedništva antifašističke

OD RAŽANCA DO OSLOBOĐENJAZadarski partizanski odred borio se časno i na to grad može i treba biti ponosan poručeno s obilježavanja

65 obljetnice odreda

Župan odbio pokroviteljstvoNaša je želja bila da se obilje-

žavanje obljetnice osnutka Zadarskog partizanskog odreda održi pod po-kroviteljstvum župana Stipe Zrilića ili pod pokroviteljstvom Skupštine Zadarske župapije Zato smo se 3 rujna pismom obratili županu s mol-bom da primi našu delegaciju Budući da nismo dobili odgovor ponovo smo mu se obratih pismom 23 rujna i u tom pismu iznijeli konkretan prijedlog po pitanju pokroviteljstva Zadarske županije Tražili smo i fi-nancijsku pomoć i zamolili da nam se što prije odgovori Odgovor smo dobili 7 listopada kada nam je tajnica putem telefona dala na znanje da župan ne prihvaća pokroviteljstvo i da ne možemo očekivati financijsku pomoć kazao je otvarajući skup Jakov Jukić predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije

udruge Nikola Bu-dija ističući da je odred Zadru donio ne samo slobodu nego i priključenje matici domovini

Podsjetio je da je Pavelić suočen s ofenzivom Osmog dal-matinskog korpusa u Dalmaciji uspio skupiti svega desetak tisuća ljudi dok je Titovoj pobjedničkog armiji Dalmacija dala oko sto tisuća boraca

Tko bi danas mo-gao zamisliti Hrvatsku bez Jadrana bez Dalmacije i bez našeg voljenog Zadra A tako bi bilo po Pavelićevoj izdajničkoj po-litici i to je povijesna istina koju nažalost neki još i danas ne prihvaćaju - zapitao je Budija izraživši nezadovoljstvo antifašista što sada Zadarski partizanski odred nije

Kroz Zadarski partizanski odred prošlo je oko tisuću petsto boraca Osnovan je u Ražancu 15 listopada 1943 godine Ratni put bio mu je vezan uglavnom za šire područje zadarskog zaleđa te uz jedinicu Plavi Jadran koja je u trenutku ulaska u Ražanac brojila oko 600 dobrovoljaca Reorga-nizirana je u dva odreda pri čemu je 100 boraca ostalo u Plavom Jadranu 200 je formiralo Zadarski partizan-ski odred a preostalih 300 popunilo redove Šeste ličke divizije

Odred je imao i treći bataljun sa-stavljen je talijanskih boraca koji su

prešli na stranu partizana i priključili se Plavom Jadranu Taj je bataljun samo četiri dana djelovao u sklopu Zadarskog partizanskog odreda jer su ga 19 listopada uništili Nijemci na Kožinu kada su izvršili ofenzivu i uništili njihove položaje a zaroblje-nike strijeljali

Ratni put odreda uključivao je i djelovanje izvan šireg zadarskog područja Rasformiran je dvadese-tak dana nakon oslobođenja Zadra a njegovi pripadnici pridružili se 19 diviziji s kojom ih je čekala bitka za oslobođenje Knina

nažalost ničim obilježen u Gradu Zadru Postojala je ulica ali je njeno ime ukinuto Nada se da će ipak prevladati razum jer se Zadarski partizanski odred borio časno i na to grad Zadar može i treba bi ti ponosan poručili su zadarski antifašisti

ZL

Uspomen na obljetnicu pogibije Vla-dimira Gortana kojeg su fašističke

vlasti strijeljale 17 listopada 1929 godine u današnjoj Gortanovoj uvali kraj Pule predstavnici pazinske Udruge antifašističkih boraca Grada Pazina i Mjesnog odbora Beram u nazočnosti članova Gortanove obitelji i mještana položili su vijenac na spomenik u Podbermu Prigodnom kome-moracijom podsjetili su na jednu od prvih Polaganje vijenca kod spomenikanu

Vijenci za Gortanaoružanih antifašističkih akcija u nekoj od nacifašističkih zemalja tadašnje Evrope

Predsjednik pazinskog UAB-a Miljenko Benčić govorio je o antifašističkoj tajnoj organizaciji Borba čiji je ogranak posre-dstvom Slavka Zlatića krajem 1920-ih godina osnovan i u Bermu a činili su ga uz Vladimira Gortana još Živko Gortan Vik-tor Baćac te Dušan i Vjekoslav Ladavac GI

Podberam

GLASANTIFAŠISTA 9

Kučibreg

Tradicionalnim narodnim zborom u Kučibregu obilježena je 64 godišnjica

bitke koju su na tom području na grani-ci Hrvatske i Slovenije 3 i 4 studenoga 1944 godine protiv znatno nadmoćnijih njemačkih i talijanskih fašističkih snaga zajednički vodile partizanske jedinice II brigade 43 istarske divizije talijanski partizani iz bataljona raquoAlma Vivodalaquo i jedinice slovenskih partizana koparskog područja

Memorijalni skup je počeo intoniranjem hrvatske himne i istarske svečane pjesme nakon čega su brojne delegacije iz Hr-vatske Slovenije i Italije položile vijence na spomenik koji je u znak sjećanja na slavnu bitku 1959 godine podigao narod Bujštine i Koparštine Vijenci su položeni i na groblju u susjednom slovenskom mjestu Hrvoji gdje se nalazi zajednička grobnica stotinjak poginulih partizana

Na svečanosti u Kučibregu bili su broj-ni antifašistiti među kojima i nekoliko sudionika tih događajia te predstavni-ci više općina i gradova iz susjedne tri države Pozdravila ih je u ime domaćina gradonačelnica Buja Lorella Limoncini Tuth istakavši trajne vrijednosti antifašizma i poruku da se nikad ne zaboravi junaštvo sudionika kučibregske bitke

Pozdravne riječi izrekli su i Tomaž Gantar u ime građana Pirana i predsta-vnik Muggie Roberto Birsa založivši se za suživot uvažavanje toleranciju i suradnju

Odajući počast poginulim borcima kod Kučibrega predsjednica SABA RH dr sc Vesna Čulinović Konstantinović poručila je da ova tromeđa postane simbol zajedništva naših naroda koji su se zaje-dno borili za slobodu i ovdje stoljećima zajednički živjeli

Stoga ove granice ne mogu biti zid razdvajanja rekla je predsjednica SABA RH i pozvala politička rukovodstva da u interesu mira i dobrobiti zajedničkog života na dostojan način riješe otvorena pitanja

Govor je zaključila apelom da zajedno s drugim naprednim državama Europe i Svijeta izgradimo civilizirano i humano društvo u kojem više neće biti ni Jasenovca ni Jadovna ni Kampora ni Gonarsa ni fojbi niti optuživanja antifašista za pokolje

koje su izvršili nacifašistički neprijatelji naših naroda

Istarski župan Ivan Jakovčić rekao je da je Kučibreg jedan od najvažnijih sim-bola Istre ali i čovječanstva uz poruku da antifašizam nema alternative

SIMBOL ZAJEDNIŠTVA A NE ZID RAZDVAJANJA

Sudionicima narodnog zbora obratio se i istarski župan Ivan Jakovčić

Tradicionalnim narodnim zborom obilježena 64 godišnjica poznate bitke hrvatskih sloven-skih i talijanskih partizana protiv nacifašističkih okupatora

Skup u Kučibregu koji su organizira-li UABA Bujštine u suradnji sa srodnim udrugama iz Slovenije i Italije završio je bogatim kulturno-umjetničkim programom i nastupom glazbenih sastava i učenika osnovnih škola A Z

Unašem Ustavu stoji da se Hr-

vatska država temelji na ZAVNOH-ovskim osnovama Međutim dosta je indicija da se stvari ne rješavaju po tim principima Čekamo da se ostvare riječi koje je nedavno izrekao hrva-tski premijer dr sc Ivo Sanader o afirmiranju antifašističkih temelja moderne IHrvatske

Dok se to kod nas ne odrazi na jednaka prava antifašističkih boraca i brani-telja iz Domovinskog rata dok se ne spriječi isticanje ustaških simbola i razne neofašističke manifestacije dok se ne spriječi rušenje i ne obno-ve spomenici žrtvama fašizma dotle

Dr sc Vesna Čulinović Konstantinović

ČEKAMO DA SANADER ISPUNI OBEĆANJA

neće biti pravde na našim prostorima To stanje daje nade revanšistima da pokušaju izliječiti komplekse gubitnika i uspostaviti proustaško-neofašističke odnose - upozorila je predsjednica SABA RH

GLASANTIFAŠISTA10

Dubrovnik

Dan oslobođenja Splita 26 listopada tradicionalno je obilježen polaganjem

vijenaca na Pjaci ispred spomen-ploče partizanskim osloboditeljima grada Uz predstavnike Udruge antifašističkih boraca i antifašista tom činu prisustvovao je i splitski gradonačelnik Ivan Kuret prvi HDZ-ov gradonačelnik koji je na ovaj način odao počast palim partizanima

U javnom priopćenju uoči godišnjice koje je potpisao predsjednik splitskog UABA Ante Adorić podsjeća se da su toga dana 1944 godine jedinice Osmog dalmatin-skog korpusa ušle u grad nakon što su se njemačko-ustaške postrojbe povukle prema Trogiru

Za tri godine i sedam mjeseci okupacije

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja Dubrovnika i

južne Dalmacije od fašističke oku-pacije u Drugom svjetskom ratu dubrovačka Udruga antifašističkih boraca i antifašista organizirala je ko-memoraciju pred tvrđavom Lovrijenac gdje je bacanjem lovorova vijenca u more odana počast poginulim borci-

Predvođeni predsjednicom dr sc Ve-snom Čulinović Konstantinović

predstavnici Saveza antifašističkih bo-raca i antifašista Republike Hrvatske na zagrebačkom su Mirogoju u povodu Dana mrtvih polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali počast poginulim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora iz Drugog svjetskog rata kao i braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

Osim kod Grobnice narodnih heroja spomenika Zida boli i Središnjeg križa za poginule u Domovinskom ratu vijenci su položeni i na grobove istaknutih antifašista

SKUPO PLAĆENA SLOBODAUz godišnjicu oslobođenja prvi put i HDZ-ov gradonačelnik odao počast poginulim partizanima

Splita s tadašnjih 40 tisuća stanovnika čak je 18 tisuća sudjelovalo u NOP-u 1500 ih je poginulo u borbama kroz gradske zatvore prošlo 15 tisuća rodoljuba 266

civila je poginulo 500 žrtava su odnijela bombardiranja a još 500 osoba je podleglo gladi i bolestima

Nekoliko dana prije oslobođenja grupa ubačenih partizana iz Mosorskog odre-da u suradnji s nekolicinom odmetnutih domobrana i ustaša uspjela je spriječiti pripremljena miniranja većeg broja gra-dskih objekata od strane njemačkih trupa u povlačenju

Splitska udruga i ovaj je puta protestirala što se 26 listopada više ne slavi kao Dan grada te najavila polaganje vijenaca i na Narodnom trgu Kosturnici na groblju Lo-vrincu i Spomenik žrtvama fašizma ispred zgrade Županije

SD

Split

Dan mrtvih

Bacanjem vijenca u more odana počast poginulim borcima NOR-a i braniteljima iz Domovinskog rata

ma NOR-a i žrtvama fašizma poseb-no robijašima i logorašima fašističkih logora te poginulim braniteljima iz Domovinskog rata

O sudjelovanju Dubrovčana u NOB-i i oslobođenju grada prigodno je govorio član Predsjedništva udruge Pero Lasić

Održana je i tribina udruge na

kojoj je predstavljena knjiga raquoEtiolo-gija fašizmalaquo autora prof dr sc Josipa Deželjina koju su izdale antifašističke udruge Rijeke i Primorsko-goranske županije O knjizi su uz autora go-vorili dr sc Vidoje Vujić koji je i župan Primorsko-goranske županije te domaćin dr sc Antun Gavranić

GG

OBILJEŽENA 64 GODIŠNJICA SLOBODE

Počast borcima i braniteljimaPredstavnici antifašističkih udruga obišli su grobove i spomen-obilježja poginulim sudionicima i civilnim žrtvama

iz NOR-a i Domovinskog rata

i državnika dr Ivana Ribara Vladimira Nazora i dr Vladimira Bakarića te na partizanskom groblju i groblju stradale kozaračke djece

Spomen-groblja i druga obilježja po-gimulim borcima obišli su predstavnici antifašističkih udruga i u drugim mjestima Hrvatske

U znak sjećanja na žrtve ustaškog logora u Jasenovcu delegacija ZUABA Sisačko-moslavačke županije požila je vijence kod spomenika raquoKameni cvijetlaquo Članovi antifašističkih udruga s područja Krapinsko-zagorske županije odali su počast Josipu Brozu Titu kod spomenika ispred

njegove rodne kuće u Kumrovcu dok su antifašisti komemorirali kod spomenika žrtvama fašističkog terora na Dotršćini i još desetak spomen-obilježja poginulim borcim i stradalnicima na širem gradskom području

Prigodne komemoracije antifašističkih udruga održane su i na dubrovačkom gro-blju Boninovo na više mjesta u Rijeci Rovinju Osujeku Zadru Splitu Umagu na Krku šibenskom području i drugim lokacijama U više mjesta antifašistima su se pridružili i predstavnici lokalnih vlasti i branitelji iz Domovinskog rata

AZ

Polaganje vijenaca na spomen-ploču poginulim osloboditeljima

GLASANTIFAŠISTA 11

Žumberak

Narod Žumberka smatrao je 13 prole-tersku svojom brigadom popunjavao

svojim borcima hranio i snabdijevao pomagao u stvaranju što povoljnijih uvje-ta za izvođenje njenih borbenih akcija ndash rečeno je među ostalim u kazivanju govornika na komemorati-vnim svečanostima u Gor-njem Sjeničaku Budinjaku Sošicama i Radatoviću U po-vodu 66 obljetnice formiranja 13 proleterske brigade raquoRade Končarlaquo na svojevrsnim sa-tovima povijesti evocirana su sjećanja položeni vijenci na spomen obilježja i odata počast poginulim borcima

Trinaesta udarna prole-terska brigada raquoRade Končarlaquo je djelujući na prostoru Žumberka i Pokuplja stva-rala uvjete za široki raz-mah ustanka i formiranja novih krupnih jedinica Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske ndash istaknuto je u izlaganjima Rade Bulata ratnog komandanta brigade i na-rodnog heroja Josipa Skupnjaka potpre-dsjednika SABA RH Milana Gajskog i Gabre Bogdanovića ratnih pripadnika brigade te Franje Cvrtile sudionika borbi na Žumberku iz 16 slavonske omladinske brigade raquoJoža Vlahovićlaquo

Brojni uzvaniciPreživjeli borci i poklonici antifašizma

iz Zagreba Karlovca Metlike Ozlja Samo-bora Jastrebarskog i Duge Rese Renata Brunskole županica Metlike Biserka Vranić gradonačelnica Ozlja zastupnica u Saboru i član Predsjedništva SABA RH Petar Raić tajnik SABA RH i Zvjezdana Lazar tajnica Sekcije 13 proleterske brigade Među uzvanicima zamijetili smo Martina Jendrašica predsjednika Saveza udruga antifašista Karlovačke županije Ivana Tusića predsjednika UABA Ozlja Vla-dimira Juraka Vinka Šunjaru i Vedrana Žuvelu članove Predsjedništva SABA RH Adama Dupala predsjednika i Branka Božića tajnika Sekcije 1 korpusa Marka Blaževića potpredsjednika Sekcije 13 proleterske brigade Ljubana Miljkovića tajnika Sekcije 8 kordunaške divizije iz Odbora združenih borcev Slovenije Antuna

Preživjeli borci i pokloni-ci antifašizma dvodnevnim su-sretom obilježili 66 obljetnicu formiranja 13 proleterske bri-gade raquoRade Končarlaquo

Župančič Iliju Strahinića predsjednika Mjesnog odbora Radatovići i Stjepana Kokota Štefa najstarijeg borca brigade (96 godina) U kulturno-umjetničkom programu nastupio je KUD raquoMatice umi-rovljenikalaquo iz Susedgrada pod ravnanjem Danice Jantoljak interpretirajući nekoliko partizanskih pjesama

Trinaesta brigada raquoJosip Krašlaquo formira-na je 7 studenog 1942 godine u Gornjem Sjeničaku od 1 proleterskog bataljona Hrva-tske i Žumberačko-pokupskog NOP odreda

U Žumberku je brigada zbog uspjeha posti-gnutim u borbama 11 prosinca 1942 godine preimenovana i proglašena 13 udarnom proleterskom brigadom raquoRade Končarlaquo

Zajedničke akcijeUdruženim borbenim akcijama hrva-

tskih i slovenskih partizana u Žumberku i Beloj krajini od siječnja do svibnja 1943 godine onemogućeno je talijanskim divi-zijama raquoIsonzolaquo i raquoLombardialaquo da sudjeluju u četvrtoj i petoj neprijateljskoj ofenzivi protiv glavnih snaga Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Pod rukovo-dstvom zajedničkog Operativnog štaba II operativne zone 13 proleterska i 4 kordunaška brigada zajedno sa slovenskim brigadama raquoTone Tomšičlaquo raquoMatija Gubeclaquo i raquoIvan Cankarlaquo napadale su neprijateljske posade na komunikaciji Zagreb-Karlovac-Novo Mesto i rušile prugu vrlo važnu za opskrbu neprijateljske vojske angažirane u IV i V neprijateljskoj ofenzivi

Trinaesta proleterska brigada zajedno s tri slovenske brigade razbila je u veljači i ožujku jako belogardističko uporište u samostanu u Pleterju napala ustaše u Stojdragi i Talijane u Metliki a u travnju 1943 godine zajedno s Primorsko-goranskim NOP odredom i slovenskim partizanima

borila se protiv talijanskih i belogardističkih snaga u dolini Mirne oko Mokronoga Št Ruperta i Žalostne gore u Sloveniji U to vrijeme oslobođeno područje obuhvaćalo je gotovo cijeli Žumberak i veći dio Pokuplja i bilo povezana sa slobodnim područjima u Sloveniji i na Kordunu Između 28 i 29 svibnja nakon povratka iz Slovenije 13 proleterska brigada uništila je domo-bransku jedriličarsku školu u Sv Nedelji a zatim se prebacila u Pokuplje gdje je sa Žumberačko-pokupskim NOP odredom

razbila neprijateljska uporišta u Peščenici Odri i Brezovici i porušila prugu Zagreb-Sisak U lipnju 1943 godine kada su Talijani i ustaše ponovno započeli ofenzivu u Žumberku 13 proleterska brigada vra-tila se usiljenim maršem u Žumberak u desetodnev-nim teškim borbama otjerala neprijatelja s oslobođenog područja i time spasila ljetinu od neprijateljske pljačke U toku srpnja razoružala je jaku domobransko-žandarmerijsku posadu u Lekeniku kod Du-braneca razbila više stotina Nijemaca U kolovozu brigada je napala i zarobila neprija-

teljske posade u selima Remetincu i Buzinu i zatim prenijela operacije u Turopolje i Pokuplje gdje je zajedno s novoformira-nim Turopoljsko-posavskim NOP odredom izbacila ustaše iz Donje Kupčine Krajem kolovoza brigada se vratila na Žumberak gdje je likvidirala ustaška uporišta Gornju Vas i Novo Selo

Dug ratni putPočetkom studenoga 1943 godine

13 proleterska brigada ušla je u sastav 1 proleterske divizije Sudjelovala je u banjalučkoj drvarskoj i beogradskoj operaciji i na Srijemskom frontu Nakon proboja Srijemskog fronta u rajonu Bapske brigada sudjeluje i u gonjenju neprijatelja na pravcu Vukovar-Đakovo-Pleternica-Nova Gradiška-Čazma-Zagreb gdje završava svoj borbeni put U 13 proleterskoj brigadi borilo se oko 9000 boraca od toga svaki četvrti dao je život za slobodu i ostao na njenom 17500 kilometara dugom ratnom putu U redovima brigade borilo se preko 400 žena Iz svojih redova iznjedrila je 17 generala i 15 narodnih heroja Brigada je primila najveća priznanja za ratne zasluge i nosila slavno ime ndash proleterska te ime Josipa Kraša a kasnije Rade Končara

B M

OSLONAC U NARODU

GLASANTIFAŠISTA12

Znanstveni skup

Znanstveno vijeće Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske organiziralo je

21 i 22 studenog u Zagrebu raspravu u povodu 60 godišnjice Titovog povijesnog raquoNElaquo Staljinu

Otvarajući taj skup pod nazivom raquo1948 ndash povijesni razlaz sa staljinskim totalitarizmomlaquo predsjednik Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske dr sc Tomislav Badovinac je podsjetio da ta izazovna tema ni nakon 60 godina nije dovoljno istražena iako je bila uzrokom mnogih događanja koja su uticala na tokove razvoja u Jugoslaviji i u svjetskim razmjerima

raquoNa hegemonistički Staljinov velikodržavni pritisak s namjerom da likvidira samostalan put Jugoslavije kao države 1948 godine Tito je izrekao povijesno NE Staljinu

raquoNajteža ljudska di-lema sukoba sa SSSR-om u Jugoslaviji bila je dile-ma za koga se opredije-liti ndash za Tita ili Staljinalaquo rekao je dr Badovinac i zaključio raquoStaljinu je tre-bao zadovoljavajući povod da oružanom interven-cijom slomi Tita i podčini Jugoslaviju U takvoj izvanrednoj situaciji logika golog samoodržanja nalagala je neophodnost izoliranja Staljinovih pristaša ali i dopuštala da se među njima nađu i brojni nedužni i dezorijentirani ljudi Nikakva politička nužnost ne može međutim oporavdati brutalnu represiju prema njima naročito na Golom otoku jer se borba sa staljinizmom ne može uspješno voditi staljinističkilaquo

U izlaganju na temu raquoTito i NOB na-suprot Staljinovoj politici (1941-1945)laquo dr Badovinac je navođenjem brojnih izvora upozorio da od početka ustanka raquoočito stavovi Tita i Kominterne odnosno So-vjetske vlade nisu bili sukladni Takav sovjetski stav bio je konstantan i nije se mijenjao sve do potkraj Drugog svjetskog rata Staljin je bio nepovjerljiv prema re-voluciji koju organiziraju sami narodi u ovom slučaju Jugoslavije mimo njegove kontrole i mimo njegovih zamislilaquo

Gost iz Crne Gore akademik Rado-van Radonjić govorio je o temi raquoIdejni argumenti i strategija obrane KPJ nasu-prot sadržaju ideoloških optužbi u Re-

Rasprava o Titovom povijesnom NE Staljinu

ODBAČEN STALJINSKI TOTALITARIZAMzoluciji IB-a o stanju u KPJ i izgradnji socijalizma u Jugoslavijilaquo On je ocijenio da je sukob Staljina i Tita najmanje bio ideološki i teorijski Staljinu je smetalo što se pojavio netko tko nije pristajao slušati njegov diktat

To se kako je rekao akademik Radonjić pretvorilo u sukob Davida i Golijata u kojem nitko Titovoj strani nije davao bilo kakvu šansu Rezolucija Informbiroa je bila program i sredstvo borbe protiv KPJ i Tita i direktna prijetnja ratom

Tito je međutim smatrao da može razgovarati ravnopravno i sa SSSR-om i sa Zapadom i u tome je uspio Njegovo NE Staljinu je označilo početak erozije birokratskog socijalizma i monizma u radničkom pokretu naglasio je Radonjić i zaključio da je ideja pravde slobode i jednakosti raquospona velike lsquo48 i modernog svijetalaquo

Publicist iz Zagreba partizanski prvo-borac Zvonko Ivanković Vonta izlagao je o raquoZbiljskim dimenzijama napada na Jugoslavijulaquo navodeći na početku da je sam istupio iz partije 1949 godine i da se od tada više nije vraćao u članstvo

On je posebno upozorio da je pogrešno vlast Komunističke partije nazivati raquoko-munizmomlaquo kako se to često čini To nije komunizam kao što ni vlast demokršćanske partije nije raquokršćanstvolaquo Komunizma nika-da i nigdje nije bilo postojali su socijalistički pokušaji različiti od zemlje do zemlje Kod nas je bio samoupravno socijalizam

Kada su 1948 godine SFRJ i SSSR bili na rubu rata to su bile dvije različite državne politike - Titova je na sreću spasila i vitalne

hrvatske interese rekao je Ivanković-Vonta dodajući da smo pobjedom NOB-e dobili svoju domovinu Hrvatsku

Dr sc Pavao Ravlić inače jedan od bivših zatvorenika na Golom otoku je po-dsjetio da se dugo vremena istina o Golom otoku nije znala jer je to kako je rekao bila tabu tema On je naveo da je imenom i prezimenom do sada evidentirano oko 11000 zatvorenika koji su proveli na Go-lom otoku a da ih je umrlo i raquoumrlolaquo oko 300 Te brojke se se ne odnose samo na

Goli otok nego na sustav pod tim nazivom u kojem je bilo više zatvora među kojima i Bileća

Meni je napad Inform-biroa bio za svaku osudu ali sam svejedno bio kriv kaže dr Ravlić On smatra da se Jugoslavija staljinizmu oduprla staljinističkim me-todama ali raquou datim uvje-timalaquo Na kraju je rekao da u ocjeni svega treba imati raquošto manje osobnog a što više istinelaquo

Dr sc Lino Veljak je govorio o temi raquoMarx državni socijalizam i so-cijalistička alternativalaquo i pri tome istaknuo da je državno partijska diktatura

u SSSR-u bila degenerativno izobličenje Marksove ideje I otpor Rezoluciji Inform-biroa je bio u tom kontekstu odbacivanja dogmatskog staljinističkog tipa socijalizma podvlači dr Veljak

Dr sc Tvrtsko Jakovina je govoreći o raquoMeđunarodnom položaju Jugoslavije nakon Informbiroa 1948 godinelaquo istak-nuto da je to bila jedna od najvažnijih godina u povijesti čovječanstva Jedna mala zemlja je postala značajan faktor u međunarodnim odnosima rekao je dr Jakovina

Dr sc Dragomir Vojnić je govorio o raquoZnačaju i posljedicama jugoslavenske pobjede nad Staljinom i implikacijama na razvoj destaljinizacije izvan Jugosla-vijelaquo Dr sc Dragutin Lalović o raquoPro-gramu SKJ (1958) kao projektu ljudske emancipacijelaquo Dr sc Dag Strpić o temi raquoEmancipacija i represija Skica kontro-verzne modernizacije politike privrede i društva Jugoslavije u svjetlu 1948laquo i Dr sc Rade Kalanj o raquoKulturi u razgradnji staljinskog dogmatizmalaquo

S Tomašević

GLASANTIFAŠISTA 13

Pred prepunom dvoranom Tribine grada Zagreba predstavljen je zbornik raquoTitovo

doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo u izdanju Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske (prikaz knjige objavili smo u 57 broju raquoGlasalaquo) Dr sc Dragomir Vojnić profesor govorio je o političko-ekonomskom razvoju Hrvatske s naglaskom na samou-pravljanju a akademik Adolf Dragičević u svom izlaganju potencirao je kapitalna ostvarenja Josipa Broza Tita Urednik dr sc Tomislav Badovinac akcentirao je među ostalim one političke podudarnosti koje su bile karakteristične za period koji opisuje ovaj zbornik s osvrtom na 1941 1991 godinu i aktualne su do danas

- Izvršna vlast se deklarativno izjašnjava za antifašizam nažalost nedovoljno odlučno i neefikasno Tek je ove godine prvi puta reagirala ali samo verbalno osuđujući manifestacije ustaštva na stadionima Nedavna javna demonstracija mladeži HDZ-a ustašoidnim ponašanjem izazvala je sukob u karlovačkom kafiću Da li će i u ovom slučaju ostati na verbalnoj osudi njih i njihovih mentora ndash zapitao se dr sc Tomislav Badovinac

Badovinac je također kazao kako slušajući retoriku ekstremnih nacionali-sta koji su držali vlast čovjek je morao pomisliti da se vrijeme vratilo 50 godina unazad u 1941 godinu Razvoj Socijalističke Republike Hrvatske prikazivan je na najpo-grdnije načine upotrebljavane su nesuvisle riječi iz kojih je isijavala mržnja a sve je obavijeno nazivom ndashmrak Najznačajnije su dvije objede hrvatskih nacionalista prvo da su progonjeni Hrvati ndash samo zato što su Hrvati te da je izrabljivana Hrvatska putem preusmjeravanja dijela hrvatkog dohotka

OSVRT NA PROŠLOSTNa Tribini grada Zagreba predstavljen zbornik raquoTitovo doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo

posebno deviznih prihoda i drugo da je Hrvatska u raquojugo-komunističkoj tvorevinilaquo samo nazadovala te da je nužno promijeniti ama baš sve socijalistički društveni sustav društveno vlasništvo mastodonte u indu-striji i poljoprivredi socijalni zdravstveni obrazovni i vrijednosni sustav Preobrazba socijalističkog sustava u kapitalizam divljeg obilježja dovela je do neviđenih i nepojmlji-vih društvenih zbivanja a to su bile najblaže rečeno monstruozne pljačke Međutim one se nastavljaju i dalje smanjenjem so-cijalnih prava daljnjim stečajevima ra-sprodaji privrednih i prirodnih resursa i obezvređivanjem čovjeka

Od 1918 godine do danas uočavamo bitne značajke To je prije svega hrvatski nacionalizam koji je imao konstantno

šovinističko određenje prema Srbima a razlikovao se samo u pojedinim perio-dima po tome koja je dodatna obilježja upražnjavao Bio je uvijek sklon svim oblicima terorizma sve do nacifašističkog šovinizma ustaškog pedigrea Trebalo bi i imati na umu da antifašistička Europa neće tolerirati profašistička djelovanja i manifestacije ndash zaključio je dr sc Tomislav Badovinac Na kraju postavlja se pitanje ndash kada ćemo dostići nivo privrednog razvoja društvenog i osobnog standarda i sigurnost življenja kao prije 1990 godine Značajno je spoznati kakvu ideološko-politički pro-filiranu državu žele nacionalisti kad ni s današnjom nisu zadovoljni premda su sudjelovali u njenom stvaranju

B M

Knjiga je predstavljena na Tribini grada Zagreba

Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini izjavio je da su raquona-

cizam i fašizam apsolutno zlolaquo u povijesti Italije i Njemačke Frattini je to rekao 18 studenog na mjestu nekadašnjeg talijan-skog koncentracijskog logora blizu Trsta kojeg je posjetio zajedno sa njemačkim ministrom vanjskih poslova Frankom Walterom Steinmeierom

- Nacizam i fašizam predstavljaju apso-lutno zlo naše povijesti Jedino ako kažemo

Zbornik

Suočavanje Gorke uspomeneItalija i Njemačka složile su se da su nacizam i fašizam aposlutno zlo u povijesti te dvije zemlje

sve o našoj prošlosti moći ćemo braniti našu budućnost istaknuto je Frattini

Na susretu dvaju ministara koji je održan u sklopu razgovora Silvija Berlu-sconija i Angele Merkel u Trstu najavljeno je i održavanje konferencije povjesničara dviju zemalja sljedeće godine u Italiji

- Italija i Njemačka mogu se okrenuti budućnosti u duhu suradnje dijeleći ideale o pomirenju solidarnosti i integraciji koji su temelj EU-a- dodao je Frattini ocjenjujući

da dvije zemlje moraju raquopodučiti mlade o tragediji nacizma i fašizmalaquo

- Ovdje gdje se danas nalazimo tri do pet tisuća ljudi ubijeno je Židovi politički zatvorenici vojni zatvorenici Naše su mi-sli danas okrenute svima njima- rekao je Steinmeier

Ti strašni događaji počinjeni u ime Njemačke dio su naše zajedničke povijesti Gorka uspomena na njih ujedinjuje nas zaključio je on

snim

io Z

Her

ceg

GLASANTIFAŠISTA14

Buzet

Rogoznica

Gradsko vijeć Buzeta jednoglasno je prihvatilo inicijativu da se An-

tun Tončić Cerovac zbog povijesnih zasluga proglasi osobom 20 stoljeća u Istri Prijedlog je prethodno podržala i buzetska Udruga antifašističkih boraca i antifašista

Zahtjev da se vrednuje Tončićev povije-sni značaj obrazložio je Danilo Cerovac autor nedavno objavljene knjige raquoPrvobo-rac Istre i Hrvatske Antun Tončić Cerovac - životni putlaquo Rekao je da je Tončić rodom iz sela Veli Milun jedna od vertikala i stub opstojnosti istarskog naroda Smatra

Sat povijesti o Batinskoj bitciVijenci na obali Dunava i

spomen-kompleksu u Batini

U organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Osječko-baranjske županije i ove je godine obilježena 64 godišnjica jedne od dviju velikih bitaka u završnici Drugog svjetskog rata za području Baranje - Batinska bitka koja je bila jedna od najtežih i najsloženijih ratnih operacija u jugoistočnoj i srednjoj Europi u Drugom svjetskom ratu

Polaganjem vijenaca na lijevoj obali Dunava i spomen komplek-su Batinske bitke u Batini odana je počast palim borcimaa Crvene armije i borcima NOR-a Tom akcijom Crvene armije i boraca 51 vojvođanske divizije zapravo je započeo konačni i definitivni slom fašističke Njemačke i njezinih satelita istaknuo je u svom govo-ru predsjednik Zajednice udru-ga antifašista Osječko-baranjske županije Nikola Opačić

Prisustvovale su pored dele-gacija udruga UABA iz Osijeka i Belog Manastira i delegacije Saveza boraca NOR -a iz Sombora i Apatina Nakon polaganja vijenaca prisut-ni su minutom šutnje odali počast poginulim borcima i prisustvovali satu povijesti o Batinskoj bitci o kojoj je govorio Petar Matić

N Opačić

Knjiga raquoJasenovac - Fotomonogra-fijalaquo autorice Nataše Mataušić

koja analizira mnoge nedoumice o jasenovačkome koncentracijskom logoru predstavljena je u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika

Riječ je o knjizi koja na nov način progovara o jasenovačkom logoru donoseći nove činjenice uz fotografije koje su desetljećima služile za svojevrsnu manipulaciju jasenovačkim žrtvama

Fotomonografija o JasenovcuAutorica Nataša Mataušić na

nov način obrađuje logor i žrtveKroz povijest mnoge su fotografije atributirane uz logor i stradanja u Ja-senovcu a autorica ih stavlja u ispravan kontekst

Fotomonografiju su uz autoricu predstavili Mario Jareb Žarka Vujić i Tea Benčić Rimay urednica biblioteke Banalnost zla raquoJasenovac - Fotomono-grafijalaquo treća je knjiga te biblioteke uz Katalog novog postava i poimenični popis žrtava koja je dobila nagradu za najbolji izdavački pothvat za područje društvenih znanosti za 2007

VV

TREĆI ISTARSKI VELIKAN

Prihvaćena inicijativa da se zbog povijesnih zasluga prvoborac Antun Tončić Cerovac proglasi za osobu 20 stoljeća u Istri

da je Tončić uz biskupa Jurja Dobrilu i Matka Laginju treći istarski velikan prošlog stoljeća koji je predvodio istarski narod u NOP-u za konačno oslobođenje tog dijela Hrvatske

Podržavajući inicijativu buzetski su vijećnici ocijenili da je Tončić to zaslužio kao narodnjak antifašist su-dionik i promotor NOR-a na Buzeštini i cijeloj Istri

Inicijativa Buzećana upućena je na usvajanje Poglavarstvu i Skupštini Istar-ske županije

GI

Spomenik žrtvama fašizma

Na rogozničkom području talijanski i njemački okupatori ubili su 102 civila

Na mjestu zvanom Pobrdine po-stavljeno je spomen-obilježje ci-

vilnim žrtvama fašističkog terora Tog 16 studenog 1942 godine talijanski okupator uhitio je sve mještane sela Podglavica doveo ih do stratišta gdje je izdvojio šesnaest odraslih muškaraca i streljao ih Na rogozničkom području talijanski i njemački fašisti ubili su 102 civila među kojima je bilo i djece i starijih osoba

Općina Rogoznica u obilježavanje

Dana antifašističke borbe prvi put se službeno uključila prošle godine a naja-vljena je i obnova svih osam devastiranih antifašističkih spomenika

Postavljanje na 66 godišnjicu zločina spomen-ploče s imenima žrtava inici-rala je Udruga antifašističkih boraca i antifašista uz financijsku pomać Općine i dobrovoljnim prilozima građana

Na spomenik su položeni vijenci i upaljene svijeće

SD

GLASANTIFAŠISTA 15

Rijeka

Zahvalnice Na skupštini su podijeljene i zahval-

nice SABA Republike Hrvatske koje su dobili preživjeli borci NOB-a sudionici bitaka na Neretvi i Sutjesci ndash Savica Marić Milena Janković-Radić Vi-tomir Grbac Olgica Dejanović Jure Burić Branko Car i Obrad Raca dok su nekolicini njih zahvalnice uručene tijekom prijašnjih proslava

Također Savez antifašističkih bo-raca i antifašista Primorsko-goranske županije uručio je zahvalnicu Zdenku Antešiću za raquodoprinos razvijanju promicanju i jačanju antifašističkih tekovinalaquo koji je postigao kako je rečeno obnavljajući spomenike na Rabu za vrijeme dok je bio rapski gradonačelnik

IZBORNA SKUPŠTINA SABA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

NEMA POLITIČKE VOLJE ZA PRAVA BORACAPredloženo da se zbog neprovedbe Deklaracije o antifašizmu protiv nadležnih organa vlasti Republike

Hrvatske podigne tužba Ustavnom sudu te međunarodnim institucijama

Dr sc Marko Pavković ponovo je izabran za predsjednika Saveza antifašističkih

boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Odlučeno je na izbornoj skupštini Županijskog SABA-a na kojoj je za zamje-nika predsjednika izabran Stjepan Starčević a potpredsjednici su Matija Koščić An-ton Grubišić Miljenko Fak i Ivan Cvek a tajnik Zdenko Jurčić Uz spomenute u Izvršni odbor ušli su i Dinko Tamarut te Zdravko Cetina Također izabran je i prošireni Županijski odbor s dvadeset i jednim članom te četiri pridružena člana kao i deseteročlani Nadzorni odbor čiji je predsjednik Ivica Bajor

Novi (stari) predsjednik Marko Pavković izvjestio je nazočne o aktivnostima u pro-teklom dvogodišnjem razdoblju te između ostalog zahvalio Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na novim prostorima u Demetrovoj ulici Istaknuo je kako je Savez podržao Deklaraciju o antifašizmu koja međutim iako donesena prije tri i pol godine do danas nije provedena

ndash Stoga je naš stav kako zbog nepro-vedbe deklaracije o antifašizmu treba tužiti nadležne institucije hrvatske vlasti Ustavnom sudu odnosno međunarodnim institucijama Pozdravili smo i odluku Hrvatskog sabora o proglašenju 25 ruj-na Spomen-danom Republike Hrvatske Isto tako odlučno smo se suprotstavili svim pokušajima falsificiranja istine o antifašističkoj Narodnooslobodilačkoj borbi kazao je Pavković Dodao je kako materijalno-socijalne prilike i primjereni uvjeti života članova Saveza nisu poboljšani niti unaprijeđeni čak se i pogoršavaju

ndash Uza sva naša nastojanja da aktualna vlast povrati zakonom stečena a oduzeta

prava antifašističkim borcima još uvijek nismo uspjeli jer jednostavno ne postoji političke volje aktualnih izvršnih vlasti da vrate oduzeto Očito je da se izvršna vlast posvađala s objektivnom povijesnom znanošću istaknuo je Pavković dodajući kako je permanentna zadaća Saveza bila i ostala i prikupljanje i sređivanje po-vijesne građe i zaštita povijesne baštine antifašističke borbe a hvalevrijednu pažnju Savez posvećuje i redovitom održavanju spomenika i spomen-obilježja

Govoreći o programu rada za sljedeću godinu Pavković je istaknuo skrb o socijal-no-zdravstvenoj zaštiti članova promicanje i zaštitu antifašističke povijesne baštine spomen-obilježja i spomenika NOB-a prikupljanje povijesne građe i dokumen-tacije kao i izdavačku djelatnost te rad na pomlađivanju Saveza

Između ostalih u raspravu na skup-

štini uključio se i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke Dinko Tamarut koji je kazao kako su sve udruge SABA PGŽ-a u proteklom razdo-blju realizirale svoje programe rada

S obzirom na to da je zbog svjetske ekonomske krize pred nama nekoliko teških godina to će najvjerojatnije imati utjecaj i na socijalni status naših članova koji će nažalost biti još teži a najavljene reforme bile one zdravstvene ili mirovinske još će više to pogoršati Zbog toga naši budući programi moraju voditi računa o tome kazao je Tamarut

NL

Skrb o socijalno-zdravstvenoj zaštiti članova mora biti prioritet udruga

Marko Pavković Zdenko Jurčić i Stjepan Starčević na komemoraciji poginulim partizanima u Hreljinu

GLASANTIFAŠISTA16

Članovi Udruge za civilne stradalnike II svjetskog rata pod okupacijom

Italije i Njemačke 1941 - 1945 spremni su odštetu za dane provedene u logori-ma tražiti i pred Europskim sudom za ljudska prava kaže predsjednik udruge Neven Ivan Letinić

Napominje kako bivši logoraši od 2003 godine traže da Republika Hr-vatska riješi pitanje odšteta a zahtjev su podnijeli i talijanskim vlastima Riječ je o obeštećenjima za boravak u fašističkom koncentracijskom logoru na Molatu i izbjegličkom logoru u El Shattu

Zagrebačka Sekcija Slavonaca Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske organizirala je deseto

putovanje svojih članova tragom najvažnijih događanja iz NOB-e od 1941 do 1945 godine u Slavoniji

Ove godine su putovali uz rijeku Dravu prisjećajući se organizirane evakuacije oko 18000 građana i dvije tisuće invalida u prosincu 1944 i siječnju 1945 iz Slavonije i sjeve-rozapadne Hrvatske na mađarsko područje koje je bilo pod kontrolom sovjetske vojske

Prema riječima Antuna Magića člana Predsjedništva Sa-veza te predsjednika Sekcije antifašističkih boraca VI slavon-skog udarnog korpusa Slavoncima je tada prijetila opasnost odmazde i za Jasenovac Organizirano smo povlačili ljude kojima je prijetila opasnost simpatizere i članove boračkih obitelji Prilikom samog prijelaza Drave skelama sedam je ljudi preminulo a još 120 nakon dolaska u Mađarsku Tih događaja prisjetili su se nekadašnji borci na obalama Dra-ve kod Terezinog Polja gdje su za poginule bacili vijenac u vodu kod nekadašnje pustare Zanoš i kod Kapinaca GS

Tragom NOB-e

Bivši logoraši

TRAŽIMO ODŠTETU ZA SVAKOG LOGORAŠATrakavica oko našeg slučaja prevršila je svaku mjeru smatra predsjednik Udruge civilnih stra-

dalnika Neven Ivan Letinić

- Zatražili smo za svakog logoraša obeštećenje u vrijednosti od 30000 eura Podnijeli smo Prijedlog zakona o civilnim žrtvama II svjetskog rata i ratnog nasilja i on se od 2003 nalazi u Uredu za ljudska prava koji je s ra-dnom skupinom zaduženom za ovu problematiku održao sedam sastanaka Posljednji je održan 28 lipnja 2006 go-dine a dalje od toga nije se maknulo ni koraka Ova trakavica oko našeg slučaja je prevršila svaku mjeru i puna nam je kapa svega kaže Letinić dodajući kako će udruga uputiti zahtjeve predsjedniku države Stjepanu Mesiću premijeru

Ivi Sanaderu potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor i predsjedniku Sabora Luki Bebiću u kojem će tražiti hitno uvrštavanje spomenutog zakona u sa-borsku proceduru U suprotnom tužit će Republiku Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava

- Njemačka i Italija svojim su državljanima isplatile obeštećanja za patnje pretrpljene u logorima Logoraše su isplatile i Albanija Etiopija i Grčka a isto je učinila i Slovenija Po toj logici može i Hrvatska poručio je Letinić

GK

Spas u MađarskojZbog opasnosti od neprijateljske odmazde

oko 18 tisuća Slavonaca evakuirano je krajem 1944 i početkom 1945 na oslobođeni teritorij u Bačkoj preko Mađarske

Prisjećanje na događaje i spuštanje vjenaca u Dravu

Kod spomenika u dolini rijeke Raše mještani Sutivanca su na 65

godišnjicu odali počast jedanaestorici mladića koje su njemački okupatori strijeljali u Drugom svjetskom ratu Mještani Sutivanca pokraj spomenika

SutivanacViše

od tradicijeUz paljenje svijeća i postavljanje vijen-ca prisjetili su se 6 listopada 1943 go-dine

Mještani i rodbina poginulih do ovog spomenika dolaze nekoliko puta godišnje Okupe se i na svaku godišnjicu događaja Redovito održavaju spomenik u čemu im pomaže i udruga antifašističkih boraca

IG

GLASANTIFAŠISTA

Zrmanja

17

Prodol

Zabrežani

Pred masovnom grobnicom i spome-nikom s imenima žrtava iz ovoga kraja

u Drugom svjetskom ratu na te je događaje okupljene mještane i uzvanike podsjetio predsjednik Mjesnog odbora Zabrežani Valter Žgrablić Istaknuo je da žrtve Narodnooslobodilačkog i Domovinskog rata obvezuju današnje generacije da ih štuju jer svi su oni raquona različitim mjestima i na različite načine dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodilaquo

Stipe Šajina jedan od posljednja dva živuća borca iz tog rata u ovom kraju pri-dodao je da se danas ne smiju zaboraviti raquooni tužni dani kad smo životarili pod fašističkom Italijom kao i naši pokojnici koji ovdje leže jer su dali svoje živote za naše bolje sutralaquo Pozvao je mlade generacije da čuvaju uspomenu na ratne žrtve

Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić još je jednom podsjetio da su borci u Narodnooslobodilačkoj borbi pomogli da se ostvari san o samostalnoj Hrvatskoj kao što su borci Domovinskog rata taj ostvareni san očuvali Gradska uprava stoga skrbi o spomenicima iz antifašističke borbe

ŽRTVE OBVEZUJUKomemoracije žrtvama neprijateljske ofenzive iz 1943 godine

Komemoracija kod spomenika u Zabrežanima

obnavljajući ih i uređujući Okoliš ovog spomenika i masovne grobnice u dolcu kraj Zabrežana doskora će se najavio je

Rimanić preurediti u park-šumu sa sta-zama za šetnju i pločom koja će podsjećati namjernike na ratne donađaje DŠ

Istarski antifašisti su se u Spomen-parku Josipa Broza Tita okupili da bi odali počast

palim borcima i prisjetili se događaja iz Drugog svjetskog rata i partizanskog otpora nacifašizmu Tu su priliku iskoristili da bi oštro osudili po-litiku Vlade prema njima ali i ustaštvo i fašizam koji se i danas veličaju u Hrvatskoj

U rujnu 1943 godine nakon ka-pitulacije Italije u Prodolu je osno-van peti bataljon Prve istarske bri-gade raquoVladimir Gortanlaquo a antifašistički duh tog kraja nadovezao se na Proštinsku bunu rekao je prvoborac iz Prodola Ivan Zenzerovć i naglasio da bez partizanskih jedinica s Titom na čelu Istra nikad ne bi bila pripojena Hrvatskoj

Akcija za spomenik

Udruga ratnih i vojnih invalida Za-dra organizirala je akciju čišćenja i

uređivanja okoliša spomenika palim borcima XIX sjevernodalmatinske divizije NOV Hrvatske koji su poginuli na Zrmanji u listopadu 1943 godine Na tom mjestu u Zrmanjskom klancu na relaciji Knin -Otočac 1980 je podignuto spomen-obilježje s uklasanim imenima 36 poginulih boraca ali je devedesetih devastirano i trebalo bi ga temeljito obnoviti Poticaj za to dala je i ova akcija skupine članova zadarske udruge u kojoj su bili Gordana Kurtin Olivera Grbić Darinka Milanko Ante Penđer i Mate Grubiša

M Grubiša

ZLO PODALJE OD ISTRE

Poruka istarskih antifašista iz spomen-parka Josipa Broza Tita

Ekstremno desne strukture žele pod svaku cijenu dezavuirati našu stvarnost Nama su dobrodošli svi pjevači i Thompson bi bio da ga ne prate provokacije koje šire mržnju

Sabor je prije tri godine pozvao državne institucije da zakonom zaštite antifašističke borce i naše vrijednosti ali ništa se nije do-godilo rekao je pre-dsjednik SABA Istre Tomislav Ravnić

Saborski za-stupnik Damir Kajin također je osudio Thompso-

nove koncerte ali i Vladine dužnosnike koji se na njima pojavljuju

Zlo treba držati podalje od Istre Ako se jednom pusti duh iz boce teško ga je vratiti rekao je Kajin uz odobravanje prisutnih

NL

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 7

Prije 65 godina (26 listopada 1943) formirana je I čehoslovačka brigada raquoJan

Žižka z Trocnovalaquo Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske najveća antifašistička jedinica nacionalnih manjina u okupira-noj Europi Tim je povodom upriličena svečana akademija u Češkom narodnom domu Daruvar a brojne delegacije položile su vijence u Bučju na mjestu formiranja brigade na grobu narodnog heroja Jozefa Ružičke u Končanici i u parku Vladimir Nazor u Daruvaru kod spomenika palim borcima NOB-e

Skup su pozdravili Zdravko Drašner predsjednik UABA Daruvar Dalibor Rohlik zamjenik gradonačelnika Daruvara mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH Nikola Mak predsjednik Savjeta za nacio-nalne manjine Republike Hrvatske i Petr Štjepanek savjetnik u Veleposlanstvu Češke Republike u RH Svečanosti su među inim prisustvovali Josip Skupnjak i Azur Sejdić potpredsjednici SABA RH Milan Ivančević predsjednik ZUABA Bjelovarsko-bilogor-ske županije Leonora Janota predsjednica Saveza Čeha RH Vendela Varga predsjednik Gradskog vijeća Daruvara Vinko Šunjara Vladimir Jurak i Tito Grah članovi Predsjedništva SABA RH Adam Dupalo predsjed-nik IO Sekcije 1 korpusa preživjeli borci brigade pred-stavnici 6 i 10 korpusa dele-gacije antifašističkih boraca i antifašista iz Bjelovara Čazme Garešnice Varaždina Zagreba Ludbrega i Daruvara Policijske stanice Daruvar ali i mladi ndash poklonici antifašizma

Od bataljona do brigadeO ulozi značaju i borbenom putu briga-

de govorio je prof dr Vjenceslav Herout koji je uz ostalo istaknuo da u Drugom svjetskom ratu Česi i Slovaci nisu mogli prihvatiti nasilje kao jezik mržnje Stoga su zajedno s ostalim narodima na ovom području ustali u borbu protiv progona i nacionalističke mržnje To je vrijeme slav-nih pobjeda antifašističke koalicije kojoj je

Daruvar

U ZAJEDNIČKOM STROJUSvečana akademija u po-

vodu 65 obljetnice formi-ranja I čehoslovačke brigade Narodnooslobodilačke vojske raquoJan Žižka z Trocnovalaquo

pripadala i brigada raquoJan Žižka z Trocnovalaquo sastavljena od Čeha i Slovaka ali i Hrvata i Srba iz ovog kraja i Ukrajinaca iz okolice Novske Sve to pokazuje da je u temelje antifašističke borbe bila ugrađena ideja nacionalne ravnopravnosti

Primarna namjena čehoslovačke oružane jedinice (kao uostalom i mađarske i njemačke koje se također osnivaju) bila je da u prvo vrijeme politički djeluje u kraje-vima gdje žive Česi i Slovaci da djeluje u pravcu njihova što masovnijeg uključivanja u NOP tako i u NOV Po završetku neprija-teljske ofenzive na Slavoniju a po naređenju Štaba 3 operativne zone 3 svibnja 1943 godine na zapadnim obroncima Psunja u malom selu Cikote formiran je Čehoslovački bataljon raquoJan Žižka z Trocnovalaquo koji je dobio to ime po legendarnom češkom ju-naku i vojskovođi što se uspješno borio i rukovodio Husitskom vojskom u ratovima u XV stoljeću U bataljonu se govorilo i pisalo na češkom jeziku a uz petokraku zvijezdu kod svih amblema nosila se na-cionalna zastava Već u listopadu 1943 godine Čehoslovački bataljon udvostručio

je broj boraca i tako su sazreli uvjeti za formiranje brigade

Formiranje jedinice obavljeno je 26 listopada 1943 godine svega na nekoliko stotina metara od Bučja odakle je novo-formirana brigada krenula na zadatke zajedno s ostalim slavonskim jedinicama U sastav brigade ušao je 1 čehoslovački udarni bataljon 1 posavski udarni bataljon i dijelovi 12 udarne brigade te Zapadne grupe odreda i Istočne grupe odreda Ko-mandant Milan Joka politički komesar Josip Vojaček zamjenik komandanta Jan Jasmin načelnik štaba Antun Doležal in-formativni oficir Jozef Hanzl Čehoslovačka brigada raquoJan Žižkalaquo ušla je u sastav 12 divizije 6 korpusa

Brigada je borbeno djelovala uglavnom u Slavoniji i Podravini Do sredine prosin-ca vršila je diverzije na željezničkoj pruzi Virovitica-Našice sudjelovala u napadu na Đakovo 14 prosinca i u oslobođenju Gorjana 17 prosinca U siječnju i veljači 1944 godine izvršila je pokret u Baniju i natrag i vodila borbe s njemačkim ustaškim i domobranskim snagama U lipnju briga-da se vratila u sastav 12 divizije i vodila borbe između Osijeka i Podravske Slatine a u srpnju u Požeškoj kotlini osiguravala žetvu i prebacivanje žita iz Slavonije u Ba-niju U kolovozu je u Daruvarskoj kotli-ni sudjelovala u borbama za oslobođenje Badljevine i Grubišnog Polja i zauzela Končanicu Krajem studenoga formirala je treći bataljon (imala je tri bataljona četu za vezu bolnički vod i komoru s ukupno 1151 boraca)

Odličja za zaslugeOd siječnja do ožujka 1945 godine

brigada je izvela niz manjih akcija oko Dilja i Papuka i napadala na veći broj ne-

prijateljskih uporišta u travnju razbila njemačku kolonu kod Stare Subocke i vodila jake borbe osiguravajući napad 12 divizije na Vetovo Briga-da raquoJan Žižkalaquo rasformirana je 23 travnja 1945 godine a njeno ljudstvo popunilo je jedinice 12 divizije Za zasluge u NOB-u brigada je odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem i Ordenom zasluga za narod sa zlatnim vijencem Česi i Slovaci ndash borci brigade dobili su priznanje i od čehoslovačke Vlade u emigraciji (21 rujna 1944 godine) jer su oni boreći se za slobodu i protiv fašizma

istovremeno vodili borbu i za oslobođenje svoje stare domovine

Kada su 1991 godine prve granate počele padati po Daruvaru Prekoprakri Ivanovu selu i ostalim hrvatskim naseljima Česi i Slovaci su gotovo iz istih razloga kao i 1941 godine organizirali obranu svojih domova Pokazali su i dokazali daleko od svoje matične domovine da dijele sudbinu svih hrvatskih građana

Svečanost je nastavljena druženjem sudionika te kulturno-umjetničkim pro-gramom u izvedbi KUD-a Češke besede raquoHolubičkalaquo iz Daruvara i puhačkog orkestra Češke besede iz Končanice te prigodnim recitalom Gimnazije iz Daruvara

B M

GLASANTIFAŠISTA8

Zadar

Svečanim skupom članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Za-

darske županije obilježila su 65 obljetnicu osnutka Zadarskog partizanskog odreda Kao jedan od najvažnijih uspjeha odre-da istaknuto je oslobođenje Ražanca te slobođenje Zadra 31 listopada 1944 godine kada su Zadrani s oduševljenjem dočekali osloboditelje

Bilo je to oslobođenje a ne okupacija kako se nedavno moglo čuti od pojedinaca kazao je član Predsjedništva antifašističke

OD RAŽANCA DO OSLOBOĐENJAZadarski partizanski odred borio se časno i na to grad može i treba biti ponosan poručeno s obilježavanja

65 obljetnice odreda

Župan odbio pokroviteljstvoNaša je želja bila da se obilje-

žavanje obljetnice osnutka Zadarskog partizanskog odreda održi pod po-kroviteljstvum župana Stipe Zrilića ili pod pokroviteljstvom Skupštine Zadarske župapije Zato smo se 3 rujna pismom obratili županu s mol-bom da primi našu delegaciju Budući da nismo dobili odgovor ponovo smo mu se obratih pismom 23 rujna i u tom pismu iznijeli konkretan prijedlog po pitanju pokroviteljstva Zadarske županije Tražili smo i fi-nancijsku pomoć i zamolili da nam se što prije odgovori Odgovor smo dobili 7 listopada kada nam je tajnica putem telefona dala na znanje da župan ne prihvaća pokroviteljstvo i da ne možemo očekivati financijsku pomoć kazao je otvarajući skup Jakov Jukić predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije

udruge Nikola Bu-dija ističući da je odred Zadru donio ne samo slobodu nego i priključenje matici domovini

Podsjetio je da je Pavelić suočen s ofenzivom Osmog dal-matinskog korpusa u Dalmaciji uspio skupiti svega desetak tisuća ljudi dok je Titovoj pobjedničkog armiji Dalmacija dala oko sto tisuća boraca

Tko bi danas mo-gao zamisliti Hrvatsku bez Jadrana bez Dalmacije i bez našeg voljenog Zadra A tako bi bilo po Pavelićevoj izdajničkoj po-litici i to je povijesna istina koju nažalost neki još i danas ne prihvaćaju - zapitao je Budija izraživši nezadovoljstvo antifašista što sada Zadarski partizanski odred nije

Kroz Zadarski partizanski odred prošlo je oko tisuću petsto boraca Osnovan je u Ražancu 15 listopada 1943 godine Ratni put bio mu je vezan uglavnom za šire područje zadarskog zaleđa te uz jedinicu Plavi Jadran koja je u trenutku ulaska u Ražanac brojila oko 600 dobrovoljaca Reorga-nizirana je u dva odreda pri čemu je 100 boraca ostalo u Plavom Jadranu 200 je formiralo Zadarski partizan-ski odred a preostalih 300 popunilo redove Šeste ličke divizije

Odred je imao i treći bataljun sa-stavljen je talijanskih boraca koji su

prešli na stranu partizana i priključili se Plavom Jadranu Taj je bataljun samo četiri dana djelovao u sklopu Zadarskog partizanskog odreda jer su ga 19 listopada uništili Nijemci na Kožinu kada su izvršili ofenzivu i uništili njihove položaje a zaroblje-nike strijeljali

Ratni put odreda uključivao je i djelovanje izvan šireg zadarskog područja Rasformiran je dvadese-tak dana nakon oslobođenja Zadra a njegovi pripadnici pridružili se 19 diviziji s kojom ih je čekala bitka za oslobođenje Knina

nažalost ničim obilježen u Gradu Zadru Postojala je ulica ali je njeno ime ukinuto Nada se da će ipak prevladati razum jer se Zadarski partizanski odred borio časno i na to grad Zadar može i treba bi ti ponosan poručili su zadarski antifašisti

ZL

Uspomen na obljetnicu pogibije Vla-dimira Gortana kojeg su fašističke

vlasti strijeljale 17 listopada 1929 godine u današnjoj Gortanovoj uvali kraj Pule predstavnici pazinske Udruge antifašističkih boraca Grada Pazina i Mjesnog odbora Beram u nazočnosti članova Gortanove obitelji i mještana položili su vijenac na spomenik u Podbermu Prigodnom kome-moracijom podsjetili su na jednu od prvih Polaganje vijenca kod spomenikanu

Vijenci za Gortanaoružanih antifašističkih akcija u nekoj od nacifašističkih zemalja tadašnje Evrope

Predsjednik pazinskog UAB-a Miljenko Benčić govorio je o antifašističkoj tajnoj organizaciji Borba čiji je ogranak posre-dstvom Slavka Zlatića krajem 1920-ih godina osnovan i u Bermu a činili su ga uz Vladimira Gortana još Živko Gortan Vik-tor Baćac te Dušan i Vjekoslav Ladavac GI

Podberam

GLASANTIFAŠISTA 9

Kučibreg

Tradicionalnim narodnim zborom u Kučibregu obilježena je 64 godišnjica

bitke koju su na tom području na grani-ci Hrvatske i Slovenije 3 i 4 studenoga 1944 godine protiv znatno nadmoćnijih njemačkih i talijanskih fašističkih snaga zajednički vodile partizanske jedinice II brigade 43 istarske divizije talijanski partizani iz bataljona raquoAlma Vivodalaquo i jedinice slovenskih partizana koparskog područja

Memorijalni skup je počeo intoniranjem hrvatske himne i istarske svečane pjesme nakon čega su brojne delegacije iz Hr-vatske Slovenije i Italije položile vijence na spomenik koji je u znak sjećanja na slavnu bitku 1959 godine podigao narod Bujštine i Koparštine Vijenci su položeni i na groblju u susjednom slovenskom mjestu Hrvoji gdje se nalazi zajednička grobnica stotinjak poginulih partizana

Na svečanosti u Kučibregu bili su broj-ni antifašistiti među kojima i nekoliko sudionika tih događajia te predstavni-ci više općina i gradova iz susjedne tri države Pozdravila ih je u ime domaćina gradonačelnica Buja Lorella Limoncini Tuth istakavši trajne vrijednosti antifašizma i poruku da se nikad ne zaboravi junaštvo sudionika kučibregske bitke

Pozdravne riječi izrekli su i Tomaž Gantar u ime građana Pirana i predsta-vnik Muggie Roberto Birsa založivši se za suživot uvažavanje toleranciju i suradnju

Odajući počast poginulim borcima kod Kučibrega predsjednica SABA RH dr sc Vesna Čulinović Konstantinović poručila je da ova tromeđa postane simbol zajedništva naših naroda koji su se zaje-dno borili za slobodu i ovdje stoljećima zajednički živjeli

Stoga ove granice ne mogu biti zid razdvajanja rekla je predsjednica SABA RH i pozvala politička rukovodstva da u interesu mira i dobrobiti zajedničkog života na dostojan način riješe otvorena pitanja

Govor je zaključila apelom da zajedno s drugim naprednim državama Europe i Svijeta izgradimo civilizirano i humano društvo u kojem više neće biti ni Jasenovca ni Jadovna ni Kampora ni Gonarsa ni fojbi niti optuživanja antifašista za pokolje

koje su izvršili nacifašistički neprijatelji naših naroda

Istarski župan Ivan Jakovčić rekao je da je Kučibreg jedan od najvažnijih sim-bola Istre ali i čovječanstva uz poruku da antifašizam nema alternative

SIMBOL ZAJEDNIŠTVA A NE ZID RAZDVAJANJA

Sudionicima narodnog zbora obratio se i istarski župan Ivan Jakovčić

Tradicionalnim narodnim zborom obilježena 64 godišnjica poznate bitke hrvatskih sloven-skih i talijanskih partizana protiv nacifašističkih okupatora

Skup u Kučibregu koji su organizira-li UABA Bujštine u suradnji sa srodnim udrugama iz Slovenije i Italije završio je bogatim kulturno-umjetničkim programom i nastupom glazbenih sastava i učenika osnovnih škola A Z

Unašem Ustavu stoji da se Hr-

vatska država temelji na ZAVNOH-ovskim osnovama Međutim dosta je indicija da se stvari ne rješavaju po tim principima Čekamo da se ostvare riječi koje je nedavno izrekao hrva-tski premijer dr sc Ivo Sanader o afirmiranju antifašističkih temelja moderne IHrvatske

Dok se to kod nas ne odrazi na jednaka prava antifašističkih boraca i brani-telja iz Domovinskog rata dok se ne spriječi isticanje ustaških simbola i razne neofašističke manifestacije dok se ne spriječi rušenje i ne obno-ve spomenici žrtvama fašizma dotle

Dr sc Vesna Čulinović Konstantinović

ČEKAMO DA SANADER ISPUNI OBEĆANJA

neće biti pravde na našim prostorima To stanje daje nade revanšistima da pokušaju izliječiti komplekse gubitnika i uspostaviti proustaško-neofašističke odnose - upozorila je predsjednica SABA RH

GLASANTIFAŠISTA10

Dubrovnik

Dan oslobođenja Splita 26 listopada tradicionalno je obilježen polaganjem

vijenaca na Pjaci ispred spomen-ploče partizanskim osloboditeljima grada Uz predstavnike Udruge antifašističkih boraca i antifašista tom činu prisustvovao je i splitski gradonačelnik Ivan Kuret prvi HDZ-ov gradonačelnik koji je na ovaj način odao počast palim partizanima

U javnom priopćenju uoči godišnjice koje je potpisao predsjednik splitskog UABA Ante Adorić podsjeća se da su toga dana 1944 godine jedinice Osmog dalmatin-skog korpusa ušle u grad nakon što su se njemačko-ustaške postrojbe povukle prema Trogiru

Za tri godine i sedam mjeseci okupacije

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja Dubrovnika i

južne Dalmacije od fašističke oku-pacije u Drugom svjetskom ratu dubrovačka Udruga antifašističkih boraca i antifašista organizirala je ko-memoraciju pred tvrđavom Lovrijenac gdje je bacanjem lovorova vijenca u more odana počast poginulim borci-

Predvođeni predsjednicom dr sc Ve-snom Čulinović Konstantinović

predstavnici Saveza antifašističkih bo-raca i antifašista Republike Hrvatske na zagrebačkom su Mirogoju u povodu Dana mrtvih polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali počast poginulim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora iz Drugog svjetskog rata kao i braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

Osim kod Grobnice narodnih heroja spomenika Zida boli i Središnjeg križa za poginule u Domovinskom ratu vijenci su položeni i na grobove istaknutih antifašista

SKUPO PLAĆENA SLOBODAUz godišnjicu oslobođenja prvi put i HDZ-ov gradonačelnik odao počast poginulim partizanima

Splita s tadašnjih 40 tisuća stanovnika čak je 18 tisuća sudjelovalo u NOP-u 1500 ih je poginulo u borbama kroz gradske zatvore prošlo 15 tisuća rodoljuba 266

civila je poginulo 500 žrtava su odnijela bombardiranja a još 500 osoba je podleglo gladi i bolestima

Nekoliko dana prije oslobođenja grupa ubačenih partizana iz Mosorskog odre-da u suradnji s nekolicinom odmetnutih domobrana i ustaša uspjela je spriječiti pripremljena miniranja većeg broja gra-dskih objekata od strane njemačkih trupa u povlačenju

Splitska udruga i ovaj je puta protestirala što se 26 listopada više ne slavi kao Dan grada te najavila polaganje vijenaca i na Narodnom trgu Kosturnici na groblju Lo-vrincu i Spomenik žrtvama fašizma ispred zgrade Županije

SD

Split

Dan mrtvih

Bacanjem vijenca u more odana počast poginulim borcima NOR-a i braniteljima iz Domovinskog rata

ma NOR-a i žrtvama fašizma poseb-no robijašima i logorašima fašističkih logora te poginulim braniteljima iz Domovinskog rata

O sudjelovanju Dubrovčana u NOB-i i oslobođenju grada prigodno je govorio član Predsjedništva udruge Pero Lasić

Održana je i tribina udruge na

kojoj je predstavljena knjiga raquoEtiolo-gija fašizmalaquo autora prof dr sc Josipa Deželjina koju su izdale antifašističke udruge Rijeke i Primorsko-goranske županije O knjizi su uz autora go-vorili dr sc Vidoje Vujić koji je i župan Primorsko-goranske županije te domaćin dr sc Antun Gavranić

GG

OBILJEŽENA 64 GODIŠNJICA SLOBODE

Počast borcima i braniteljimaPredstavnici antifašističkih udruga obišli su grobove i spomen-obilježja poginulim sudionicima i civilnim žrtvama

iz NOR-a i Domovinskog rata

i državnika dr Ivana Ribara Vladimira Nazora i dr Vladimira Bakarića te na partizanskom groblju i groblju stradale kozaračke djece

Spomen-groblja i druga obilježja po-gimulim borcima obišli su predstavnici antifašističkih udruga i u drugim mjestima Hrvatske

U znak sjećanja na žrtve ustaškog logora u Jasenovcu delegacija ZUABA Sisačko-moslavačke županije požila je vijence kod spomenika raquoKameni cvijetlaquo Članovi antifašističkih udruga s područja Krapinsko-zagorske županije odali su počast Josipu Brozu Titu kod spomenika ispred

njegove rodne kuće u Kumrovcu dok su antifašisti komemorirali kod spomenika žrtvama fašističkog terora na Dotršćini i još desetak spomen-obilježja poginulim borcim i stradalnicima na širem gradskom području

Prigodne komemoracije antifašističkih udruga održane su i na dubrovačkom gro-blju Boninovo na više mjesta u Rijeci Rovinju Osujeku Zadru Splitu Umagu na Krku šibenskom području i drugim lokacijama U više mjesta antifašistima su se pridružili i predstavnici lokalnih vlasti i branitelji iz Domovinskog rata

AZ

Polaganje vijenaca na spomen-ploču poginulim osloboditeljima

GLASANTIFAŠISTA 11

Žumberak

Narod Žumberka smatrao je 13 prole-tersku svojom brigadom popunjavao

svojim borcima hranio i snabdijevao pomagao u stvaranju što povoljnijih uvje-ta za izvođenje njenih borbenih akcija ndash rečeno je među ostalim u kazivanju govornika na komemorati-vnim svečanostima u Gor-njem Sjeničaku Budinjaku Sošicama i Radatoviću U po-vodu 66 obljetnice formiranja 13 proleterske brigade raquoRade Končarlaquo na svojevrsnim sa-tovima povijesti evocirana su sjećanja položeni vijenci na spomen obilježja i odata počast poginulim borcima

Trinaesta udarna prole-terska brigada raquoRade Končarlaquo je djelujući na prostoru Žumberka i Pokuplja stva-rala uvjete za široki raz-mah ustanka i formiranja novih krupnih jedinica Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske ndash istaknuto je u izlaganjima Rade Bulata ratnog komandanta brigade i na-rodnog heroja Josipa Skupnjaka potpre-dsjednika SABA RH Milana Gajskog i Gabre Bogdanovića ratnih pripadnika brigade te Franje Cvrtile sudionika borbi na Žumberku iz 16 slavonske omladinske brigade raquoJoža Vlahovićlaquo

Brojni uzvaniciPreživjeli borci i poklonici antifašizma

iz Zagreba Karlovca Metlike Ozlja Samo-bora Jastrebarskog i Duge Rese Renata Brunskole županica Metlike Biserka Vranić gradonačelnica Ozlja zastupnica u Saboru i član Predsjedništva SABA RH Petar Raić tajnik SABA RH i Zvjezdana Lazar tajnica Sekcije 13 proleterske brigade Među uzvanicima zamijetili smo Martina Jendrašica predsjednika Saveza udruga antifašista Karlovačke županije Ivana Tusića predsjednika UABA Ozlja Vla-dimira Juraka Vinka Šunjaru i Vedrana Žuvelu članove Predsjedništva SABA RH Adama Dupala predsjednika i Branka Božića tajnika Sekcije 1 korpusa Marka Blaževića potpredsjednika Sekcije 13 proleterske brigade Ljubana Miljkovića tajnika Sekcije 8 kordunaške divizije iz Odbora združenih borcev Slovenije Antuna

Preživjeli borci i pokloni-ci antifašizma dvodnevnim su-sretom obilježili 66 obljetnicu formiranja 13 proleterske bri-gade raquoRade Končarlaquo

Župančič Iliju Strahinića predsjednika Mjesnog odbora Radatovići i Stjepana Kokota Štefa najstarijeg borca brigade (96 godina) U kulturno-umjetničkom programu nastupio je KUD raquoMatice umi-rovljenikalaquo iz Susedgrada pod ravnanjem Danice Jantoljak interpretirajući nekoliko partizanskih pjesama

Trinaesta brigada raquoJosip Krašlaquo formira-na je 7 studenog 1942 godine u Gornjem Sjeničaku od 1 proleterskog bataljona Hrva-tske i Žumberačko-pokupskog NOP odreda

U Žumberku je brigada zbog uspjeha posti-gnutim u borbama 11 prosinca 1942 godine preimenovana i proglašena 13 udarnom proleterskom brigadom raquoRade Končarlaquo

Zajedničke akcijeUdruženim borbenim akcijama hrva-

tskih i slovenskih partizana u Žumberku i Beloj krajini od siječnja do svibnja 1943 godine onemogućeno je talijanskim divi-zijama raquoIsonzolaquo i raquoLombardialaquo da sudjeluju u četvrtoj i petoj neprijateljskoj ofenzivi protiv glavnih snaga Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Pod rukovo-dstvom zajedničkog Operativnog štaba II operativne zone 13 proleterska i 4 kordunaška brigada zajedno sa slovenskim brigadama raquoTone Tomšičlaquo raquoMatija Gubeclaquo i raquoIvan Cankarlaquo napadale su neprijateljske posade na komunikaciji Zagreb-Karlovac-Novo Mesto i rušile prugu vrlo važnu za opskrbu neprijateljske vojske angažirane u IV i V neprijateljskoj ofenzivi

Trinaesta proleterska brigada zajedno s tri slovenske brigade razbila je u veljači i ožujku jako belogardističko uporište u samostanu u Pleterju napala ustaše u Stojdragi i Talijane u Metliki a u travnju 1943 godine zajedno s Primorsko-goranskim NOP odredom i slovenskim partizanima

borila se protiv talijanskih i belogardističkih snaga u dolini Mirne oko Mokronoga Št Ruperta i Žalostne gore u Sloveniji U to vrijeme oslobođeno područje obuhvaćalo je gotovo cijeli Žumberak i veći dio Pokuplja i bilo povezana sa slobodnim područjima u Sloveniji i na Kordunu Između 28 i 29 svibnja nakon povratka iz Slovenije 13 proleterska brigada uništila je domo-bransku jedriličarsku školu u Sv Nedelji a zatim se prebacila u Pokuplje gdje je sa Žumberačko-pokupskim NOP odredom

razbila neprijateljska uporišta u Peščenici Odri i Brezovici i porušila prugu Zagreb-Sisak U lipnju 1943 godine kada su Talijani i ustaše ponovno započeli ofenzivu u Žumberku 13 proleterska brigada vra-tila se usiljenim maršem u Žumberak u desetodnev-nim teškim borbama otjerala neprijatelja s oslobođenog područja i time spasila ljetinu od neprijateljske pljačke U toku srpnja razoružala je jaku domobransko-žandarmerijsku posadu u Lekeniku kod Du-braneca razbila više stotina Nijemaca U kolovozu brigada je napala i zarobila neprija-

teljske posade u selima Remetincu i Buzinu i zatim prenijela operacije u Turopolje i Pokuplje gdje je zajedno s novoformira-nim Turopoljsko-posavskim NOP odredom izbacila ustaše iz Donje Kupčine Krajem kolovoza brigada se vratila na Žumberak gdje je likvidirala ustaška uporišta Gornju Vas i Novo Selo

Dug ratni putPočetkom studenoga 1943 godine

13 proleterska brigada ušla je u sastav 1 proleterske divizije Sudjelovala je u banjalučkoj drvarskoj i beogradskoj operaciji i na Srijemskom frontu Nakon proboja Srijemskog fronta u rajonu Bapske brigada sudjeluje i u gonjenju neprijatelja na pravcu Vukovar-Đakovo-Pleternica-Nova Gradiška-Čazma-Zagreb gdje završava svoj borbeni put U 13 proleterskoj brigadi borilo se oko 9000 boraca od toga svaki četvrti dao je život za slobodu i ostao na njenom 17500 kilometara dugom ratnom putu U redovima brigade borilo se preko 400 žena Iz svojih redova iznjedrila je 17 generala i 15 narodnih heroja Brigada je primila najveća priznanja za ratne zasluge i nosila slavno ime ndash proleterska te ime Josipa Kraša a kasnije Rade Končara

B M

OSLONAC U NARODU

GLASANTIFAŠISTA12

Znanstveni skup

Znanstveno vijeće Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske organiziralo je

21 i 22 studenog u Zagrebu raspravu u povodu 60 godišnjice Titovog povijesnog raquoNElaquo Staljinu

Otvarajući taj skup pod nazivom raquo1948 ndash povijesni razlaz sa staljinskim totalitarizmomlaquo predsjednik Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske dr sc Tomislav Badovinac je podsjetio da ta izazovna tema ni nakon 60 godina nije dovoljno istražena iako je bila uzrokom mnogih događanja koja su uticala na tokove razvoja u Jugoslaviji i u svjetskim razmjerima

raquoNa hegemonistički Staljinov velikodržavni pritisak s namjerom da likvidira samostalan put Jugoslavije kao države 1948 godine Tito je izrekao povijesno NE Staljinu

raquoNajteža ljudska di-lema sukoba sa SSSR-om u Jugoslaviji bila je dile-ma za koga se opredije-liti ndash za Tita ili Staljinalaquo rekao je dr Badovinac i zaključio raquoStaljinu je tre-bao zadovoljavajući povod da oružanom interven-cijom slomi Tita i podčini Jugoslaviju U takvoj izvanrednoj situaciji logika golog samoodržanja nalagala je neophodnost izoliranja Staljinovih pristaša ali i dopuštala da se među njima nađu i brojni nedužni i dezorijentirani ljudi Nikakva politička nužnost ne može međutim oporavdati brutalnu represiju prema njima naročito na Golom otoku jer se borba sa staljinizmom ne može uspješno voditi staljinističkilaquo

U izlaganju na temu raquoTito i NOB na-suprot Staljinovoj politici (1941-1945)laquo dr Badovinac je navođenjem brojnih izvora upozorio da od početka ustanka raquoočito stavovi Tita i Kominterne odnosno So-vjetske vlade nisu bili sukladni Takav sovjetski stav bio je konstantan i nije se mijenjao sve do potkraj Drugog svjetskog rata Staljin je bio nepovjerljiv prema re-voluciji koju organiziraju sami narodi u ovom slučaju Jugoslavije mimo njegove kontrole i mimo njegovih zamislilaquo

Gost iz Crne Gore akademik Rado-van Radonjić govorio je o temi raquoIdejni argumenti i strategija obrane KPJ nasu-prot sadržaju ideoloških optužbi u Re-

Rasprava o Titovom povijesnom NE Staljinu

ODBAČEN STALJINSKI TOTALITARIZAMzoluciji IB-a o stanju u KPJ i izgradnji socijalizma u Jugoslavijilaquo On je ocijenio da je sukob Staljina i Tita najmanje bio ideološki i teorijski Staljinu je smetalo što se pojavio netko tko nije pristajao slušati njegov diktat

To se kako je rekao akademik Radonjić pretvorilo u sukob Davida i Golijata u kojem nitko Titovoj strani nije davao bilo kakvu šansu Rezolucija Informbiroa je bila program i sredstvo borbe protiv KPJ i Tita i direktna prijetnja ratom

Tito je međutim smatrao da može razgovarati ravnopravno i sa SSSR-om i sa Zapadom i u tome je uspio Njegovo NE Staljinu je označilo početak erozije birokratskog socijalizma i monizma u radničkom pokretu naglasio je Radonjić i zaključio da je ideja pravde slobode i jednakosti raquospona velike lsquo48 i modernog svijetalaquo

Publicist iz Zagreba partizanski prvo-borac Zvonko Ivanković Vonta izlagao je o raquoZbiljskim dimenzijama napada na Jugoslavijulaquo navodeći na početku da je sam istupio iz partije 1949 godine i da se od tada više nije vraćao u članstvo

On je posebno upozorio da je pogrešno vlast Komunističke partije nazivati raquoko-munizmomlaquo kako se to često čini To nije komunizam kao što ni vlast demokršćanske partije nije raquokršćanstvolaquo Komunizma nika-da i nigdje nije bilo postojali su socijalistički pokušaji različiti od zemlje do zemlje Kod nas je bio samoupravno socijalizam

Kada su 1948 godine SFRJ i SSSR bili na rubu rata to su bile dvije različite državne politike - Titova je na sreću spasila i vitalne

hrvatske interese rekao je Ivanković-Vonta dodajući da smo pobjedom NOB-e dobili svoju domovinu Hrvatsku

Dr sc Pavao Ravlić inače jedan od bivših zatvorenika na Golom otoku je po-dsjetio da se dugo vremena istina o Golom otoku nije znala jer je to kako je rekao bila tabu tema On je naveo da je imenom i prezimenom do sada evidentirano oko 11000 zatvorenika koji su proveli na Go-lom otoku a da ih je umrlo i raquoumrlolaquo oko 300 Te brojke se se ne odnose samo na

Goli otok nego na sustav pod tim nazivom u kojem je bilo više zatvora među kojima i Bileća

Meni je napad Inform-biroa bio za svaku osudu ali sam svejedno bio kriv kaže dr Ravlić On smatra da se Jugoslavija staljinizmu oduprla staljinističkim me-todama ali raquou datim uvje-timalaquo Na kraju je rekao da u ocjeni svega treba imati raquošto manje osobnog a što više istinelaquo

Dr sc Lino Veljak je govorio o temi raquoMarx državni socijalizam i so-cijalistička alternativalaquo i pri tome istaknuo da je državno partijska diktatura

u SSSR-u bila degenerativno izobličenje Marksove ideje I otpor Rezoluciji Inform-biroa je bio u tom kontekstu odbacivanja dogmatskog staljinističkog tipa socijalizma podvlači dr Veljak

Dr sc Tvrtsko Jakovina je govoreći o raquoMeđunarodnom položaju Jugoslavije nakon Informbiroa 1948 godinelaquo istak-nuto da je to bila jedna od najvažnijih godina u povijesti čovječanstva Jedna mala zemlja je postala značajan faktor u međunarodnim odnosima rekao je dr Jakovina

Dr sc Dragomir Vojnić je govorio o raquoZnačaju i posljedicama jugoslavenske pobjede nad Staljinom i implikacijama na razvoj destaljinizacije izvan Jugosla-vijelaquo Dr sc Dragutin Lalović o raquoPro-gramu SKJ (1958) kao projektu ljudske emancipacijelaquo Dr sc Dag Strpić o temi raquoEmancipacija i represija Skica kontro-verzne modernizacije politike privrede i društva Jugoslavije u svjetlu 1948laquo i Dr sc Rade Kalanj o raquoKulturi u razgradnji staljinskog dogmatizmalaquo

S Tomašević

GLASANTIFAŠISTA 13

Pred prepunom dvoranom Tribine grada Zagreba predstavljen je zbornik raquoTitovo

doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo u izdanju Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske (prikaz knjige objavili smo u 57 broju raquoGlasalaquo) Dr sc Dragomir Vojnić profesor govorio je o političko-ekonomskom razvoju Hrvatske s naglaskom na samou-pravljanju a akademik Adolf Dragičević u svom izlaganju potencirao je kapitalna ostvarenja Josipa Broza Tita Urednik dr sc Tomislav Badovinac akcentirao je među ostalim one političke podudarnosti koje su bile karakteristične za period koji opisuje ovaj zbornik s osvrtom na 1941 1991 godinu i aktualne su do danas

- Izvršna vlast se deklarativno izjašnjava za antifašizam nažalost nedovoljno odlučno i neefikasno Tek je ove godine prvi puta reagirala ali samo verbalno osuđujući manifestacije ustaštva na stadionima Nedavna javna demonstracija mladeži HDZ-a ustašoidnim ponašanjem izazvala je sukob u karlovačkom kafiću Da li će i u ovom slučaju ostati na verbalnoj osudi njih i njihovih mentora ndash zapitao se dr sc Tomislav Badovinac

Badovinac je također kazao kako slušajući retoriku ekstremnih nacionali-sta koji su držali vlast čovjek je morao pomisliti da se vrijeme vratilo 50 godina unazad u 1941 godinu Razvoj Socijalističke Republike Hrvatske prikazivan je na najpo-grdnije načine upotrebljavane su nesuvisle riječi iz kojih je isijavala mržnja a sve je obavijeno nazivom ndashmrak Najznačajnije su dvije objede hrvatskih nacionalista prvo da su progonjeni Hrvati ndash samo zato što su Hrvati te da je izrabljivana Hrvatska putem preusmjeravanja dijela hrvatkog dohotka

OSVRT NA PROŠLOSTNa Tribini grada Zagreba predstavljen zbornik raquoTitovo doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo

posebno deviznih prihoda i drugo da je Hrvatska u raquojugo-komunističkoj tvorevinilaquo samo nazadovala te da je nužno promijeniti ama baš sve socijalistički društveni sustav društveno vlasništvo mastodonte u indu-striji i poljoprivredi socijalni zdravstveni obrazovni i vrijednosni sustav Preobrazba socijalističkog sustava u kapitalizam divljeg obilježja dovela je do neviđenih i nepojmlji-vih društvenih zbivanja a to su bile najblaže rečeno monstruozne pljačke Međutim one se nastavljaju i dalje smanjenjem so-cijalnih prava daljnjim stečajevima ra-sprodaji privrednih i prirodnih resursa i obezvređivanjem čovjeka

Od 1918 godine do danas uočavamo bitne značajke To je prije svega hrvatski nacionalizam koji je imao konstantno

šovinističko određenje prema Srbima a razlikovao se samo u pojedinim perio-dima po tome koja je dodatna obilježja upražnjavao Bio je uvijek sklon svim oblicima terorizma sve do nacifašističkog šovinizma ustaškog pedigrea Trebalo bi i imati na umu da antifašistička Europa neće tolerirati profašistička djelovanja i manifestacije ndash zaključio je dr sc Tomislav Badovinac Na kraju postavlja se pitanje ndash kada ćemo dostići nivo privrednog razvoja društvenog i osobnog standarda i sigurnost življenja kao prije 1990 godine Značajno je spoznati kakvu ideološko-politički pro-filiranu državu žele nacionalisti kad ni s današnjom nisu zadovoljni premda su sudjelovali u njenom stvaranju

B M

Knjiga je predstavljena na Tribini grada Zagreba

Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini izjavio je da su raquona-

cizam i fašizam apsolutno zlolaquo u povijesti Italije i Njemačke Frattini je to rekao 18 studenog na mjestu nekadašnjeg talijan-skog koncentracijskog logora blizu Trsta kojeg je posjetio zajedno sa njemačkim ministrom vanjskih poslova Frankom Walterom Steinmeierom

- Nacizam i fašizam predstavljaju apso-lutno zlo naše povijesti Jedino ako kažemo

Zbornik

Suočavanje Gorke uspomeneItalija i Njemačka složile su se da su nacizam i fašizam aposlutno zlo u povijesti te dvije zemlje

sve o našoj prošlosti moći ćemo braniti našu budućnost istaknuto je Frattini

Na susretu dvaju ministara koji je održan u sklopu razgovora Silvija Berlu-sconija i Angele Merkel u Trstu najavljeno je i održavanje konferencije povjesničara dviju zemalja sljedeće godine u Italiji

- Italija i Njemačka mogu se okrenuti budućnosti u duhu suradnje dijeleći ideale o pomirenju solidarnosti i integraciji koji su temelj EU-a- dodao je Frattini ocjenjujući

da dvije zemlje moraju raquopodučiti mlade o tragediji nacizma i fašizmalaquo

- Ovdje gdje se danas nalazimo tri do pet tisuća ljudi ubijeno je Židovi politički zatvorenici vojni zatvorenici Naše su mi-sli danas okrenute svima njima- rekao je Steinmeier

Ti strašni događaji počinjeni u ime Njemačke dio su naše zajedničke povijesti Gorka uspomena na njih ujedinjuje nas zaključio je on

snim

io Z

Her

ceg

GLASANTIFAŠISTA14

Buzet

Rogoznica

Gradsko vijeć Buzeta jednoglasno je prihvatilo inicijativu da se An-

tun Tončić Cerovac zbog povijesnih zasluga proglasi osobom 20 stoljeća u Istri Prijedlog je prethodno podržala i buzetska Udruga antifašističkih boraca i antifašista

Zahtjev da se vrednuje Tončićev povije-sni značaj obrazložio je Danilo Cerovac autor nedavno objavljene knjige raquoPrvobo-rac Istre i Hrvatske Antun Tončić Cerovac - životni putlaquo Rekao je da je Tončić rodom iz sela Veli Milun jedna od vertikala i stub opstojnosti istarskog naroda Smatra

Sat povijesti o Batinskoj bitciVijenci na obali Dunava i

spomen-kompleksu u Batini

U organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Osječko-baranjske županije i ove je godine obilježena 64 godišnjica jedne od dviju velikih bitaka u završnici Drugog svjetskog rata za području Baranje - Batinska bitka koja je bila jedna od najtežih i najsloženijih ratnih operacija u jugoistočnoj i srednjoj Europi u Drugom svjetskom ratu

Polaganjem vijenaca na lijevoj obali Dunava i spomen komplek-su Batinske bitke u Batini odana je počast palim borcimaa Crvene armije i borcima NOR-a Tom akcijom Crvene armije i boraca 51 vojvođanske divizije zapravo je započeo konačni i definitivni slom fašističke Njemačke i njezinih satelita istaknuo je u svom govo-ru predsjednik Zajednice udru-ga antifašista Osječko-baranjske županije Nikola Opačić

Prisustvovale su pored dele-gacija udruga UABA iz Osijeka i Belog Manastira i delegacije Saveza boraca NOR -a iz Sombora i Apatina Nakon polaganja vijenaca prisut-ni su minutom šutnje odali počast poginulim borcima i prisustvovali satu povijesti o Batinskoj bitci o kojoj je govorio Petar Matić

N Opačić

Knjiga raquoJasenovac - Fotomonogra-fijalaquo autorice Nataše Mataušić

koja analizira mnoge nedoumice o jasenovačkome koncentracijskom logoru predstavljena je u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika

Riječ je o knjizi koja na nov način progovara o jasenovačkom logoru donoseći nove činjenice uz fotografije koje su desetljećima služile za svojevrsnu manipulaciju jasenovačkim žrtvama

Fotomonografija o JasenovcuAutorica Nataša Mataušić na

nov način obrađuje logor i žrtveKroz povijest mnoge su fotografije atributirane uz logor i stradanja u Ja-senovcu a autorica ih stavlja u ispravan kontekst

Fotomonografiju su uz autoricu predstavili Mario Jareb Žarka Vujić i Tea Benčić Rimay urednica biblioteke Banalnost zla raquoJasenovac - Fotomono-grafijalaquo treća je knjiga te biblioteke uz Katalog novog postava i poimenični popis žrtava koja je dobila nagradu za najbolji izdavački pothvat za područje društvenih znanosti za 2007

VV

TREĆI ISTARSKI VELIKAN

Prihvaćena inicijativa da se zbog povijesnih zasluga prvoborac Antun Tončić Cerovac proglasi za osobu 20 stoljeća u Istri

da je Tončić uz biskupa Jurja Dobrilu i Matka Laginju treći istarski velikan prošlog stoljeća koji je predvodio istarski narod u NOP-u za konačno oslobođenje tog dijela Hrvatske

Podržavajući inicijativu buzetski su vijećnici ocijenili da je Tončić to zaslužio kao narodnjak antifašist su-dionik i promotor NOR-a na Buzeštini i cijeloj Istri

Inicijativa Buzećana upućena je na usvajanje Poglavarstvu i Skupštini Istar-ske županije

GI

Spomenik žrtvama fašizma

Na rogozničkom području talijanski i njemački okupatori ubili su 102 civila

Na mjestu zvanom Pobrdine po-stavljeno je spomen-obilježje ci-

vilnim žrtvama fašističkog terora Tog 16 studenog 1942 godine talijanski okupator uhitio je sve mještane sela Podglavica doveo ih do stratišta gdje je izdvojio šesnaest odraslih muškaraca i streljao ih Na rogozničkom području talijanski i njemački fašisti ubili su 102 civila među kojima je bilo i djece i starijih osoba

Općina Rogoznica u obilježavanje

Dana antifašističke borbe prvi put se službeno uključila prošle godine a naja-vljena je i obnova svih osam devastiranih antifašističkih spomenika

Postavljanje na 66 godišnjicu zločina spomen-ploče s imenima žrtava inici-rala je Udruga antifašističkih boraca i antifašista uz financijsku pomać Općine i dobrovoljnim prilozima građana

Na spomenik su položeni vijenci i upaljene svijeće

SD

GLASANTIFAŠISTA 15

Rijeka

Zahvalnice Na skupštini su podijeljene i zahval-

nice SABA Republike Hrvatske koje su dobili preživjeli borci NOB-a sudionici bitaka na Neretvi i Sutjesci ndash Savica Marić Milena Janković-Radić Vi-tomir Grbac Olgica Dejanović Jure Burić Branko Car i Obrad Raca dok su nekolicini njih zahvalnice uručene tijekom prijašnjih proslava

Također Savez antifašističkih bo-raca i antifašista Primorsko-goranske županije uručio je zahvalnicu Zdenku Antešiću za raquodoprinos razvijanju promicanju i jačanju antifašističkih tekovinalaquo koji je postigao kako je rečeno obnavljajući spomenike na Rabu za vrijeme dok je bio rapski gradonačelnik

IZBORNA SKUPŠTINA SABA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

NEMA POLITIČKE VOLJE ZA PRAVA BORACAPredloženo da se zbog neprovedbe Deklaracije o antifašizmu protiv nadležnih organa vlasti Republike

Hrvatske podigne tužba Ustavnom sudu te međunarodnim institucijama

Dr sc Marko Pavković ponovo je izabran za predsjednika Saveza antifašističkih

boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Odlučeno je na izbornoj skupštini Županijskog SABA-a na kojoj je za zamje-nika predsjednika izabran Stjepan Starčević a potpredsjednici su Matija Koščić An-ton Grubišić Miljenko Fak i Ivan Cvek a tajnik Zdenko Jurčić Uz spomenute u Izvršni odbor ušli su i Dinko Tamarut te Zdravko Cetina Također izabran je i prošireni Županijski odbor s dvadeset i jednim članom te četiri pridružena člana kao i deseteročlani Nadzorni odbor čiji je predsjednik Ivica Bajor

Novi (stari) predsjednik Marko Pavković izvjestio je nazočne o aktivnostima u pro-teklom dvogodišnjem razdoblju te između ostalog zahvalio Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na novim prostorima u Demetrovoj ulici Istaknuo je kako je Savez podržao Deklaraciju o antifašizmu koja međutim iako donesena prije tri i pol godine do danas nije provedena

ndash Stoga je naš stav kako zbog nepro-vedbe deklaracije o antifašizmu treba tužiti nadležne institucije hrvatske vlasti Ustavnom sudu odnosno međunarodnim institucijama Pozdravili smo i odluku Hrvatskog sabora o proglašenju 25 ruj-na Spomen-danom Republike Hrvatske Isto tako odlučno smo se suprotstavili svim pokušajima falsificiranja istine o antifašističkoj Narodnooslobodilačkoj borbi kazao je Pavković Dodao je kako materijalno-socijalne prilike i primjereni uvjeti života članova Saveza nisu poboljšani niti unaprijeđeni čak se i pogoršavaju

ndash Uza sva naša nastojanja da aktualna vlast povrati zakonom stečena a oduzeta

prava antifašističkim borcima još uvijek nismo uspjeli jer jednostavno ne postoji političke volje aktualnih izvršnih vlasti da vrate oduzeto Očito je da se izvršna vlast posvađala s objektivnom povijesnom znanošću istaknuo je Pavković dodajući kako je permanentna zadaća Saveza bila i ostala i prikupljanje i sređivanje po-vijesne građe i zaštita povijesne baštine antifašističke borbe a hvalevrijednu pažnju Savez posvećuje i redovitom održavanju spomenika i spomen-obilježja

Govoreći o programu rada za sljedeću godinu Pavković je istaknuo skrb o socijal-no-zdravstvenoj zaštiti članova promicanje i zaštitu antifašističke povijesne baštine spomen-obilježja i spomenika NOB-a prikupljanje povijesne građe i dokumen-tacije kao i izdavačku djelatnost te rad na pomlađivanju Saveza

Između ostalih u raspravu na skup-

štini uključio se i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke Dinko Tamarut koji je kazao kako su sve udruge SABA PGŽ-a u proteklom razdo-blju realizirale svoje programe rada

S obzirom na to da je zbog svjetske ekonomske krize pred nama nekoliko teških godina to će najvjerojatnije imati utjecaj i na socijalni status naših članova koji će nažalost biti još teži a najavljene reforme bile one zdravstvene ili mirovinske još će više to pogoršati Zbog toga naši budući programi moraju voditi računa o tome kazao je Tamarut

NL

Skrb o socijalno-zdravstvenoj zaštiti članova mora biti prioritet udruga

Marko Pavković Zdenko Jurčić i Stjepan Starčević na komemoraciji poginulim partizanima u Hreljinu

GLASANTIFAŠISTA16

Članovi Udruge za civilne stradalnike II svjetskog rata pod okupacijom

Italije i Njemačke 1941 - 1945 spremni su odštetu za dane provedene u logori-ma tražiti i pred Europskim sudom za ljudska prava kaže predsjednik udruge Neven Ivan Letinić

Napominje kako bivši logoraši od 2003 godine traže da Republika Hr-vatska riješi pitanje odšteta a zahtjev su podnijeli i talijanskim vlastima Riječ je o obeštećenjima za boravak u fašističkom koncentracijskom logoru na Molatu i izbjegličkom logoru u El Shattu

Zagrebačka Sekcija Slavonaca Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske organizirala je deseto

putovanje svojih članova tragom najvažnijih događanja iz NOB-e od 1941 do 1945 godine u Slavoniji

Ove godine su putovali uz rijeku Dravu prisjećajući se organizirane evakuacije oko 18000 građana i dvije tisuće invalida u prosincu 1944 i siječnju 1945 iz Slavonije i sjeve-rozapadne Hrvatske na mađarsko područje koje je bilo pod kontrolom sovjetske vojske

Prema riječima Antuna Magića člana Predsjedništva Sa-veza te predsjednika Sekcije antifašističkih boraca VI slavon-skog udarnog korpusa Slavoncima je tada prijetila opasnost odmazde i za Jasenovac Organizirano smo povlačili ljude kojima je prijetila opasnost simpatizere i članove boračkih obitelji Prilikom samog prijelaza Drave skelama sedam je ljudi preminulo a još 120 nakon dolaska u Mađarsku Tih događaja prisjetili su se nekadašnji borci na obalama Dra-ve kod Terezinog Polja gdje su za poginule bacili vijenac u vodu kod nekadašnje pustare Zanoš i kod Kapinaca GS

Tragom NOB-e

Bivši logoraši

TRAŽIMO ODŠTETU ZA SVAKOG LOGORAŠATrakavica oko našeg slučaja prevršila je svaku mjeru smatra predsjednik Udruge civilnih stra-

dalnika Neven Ivan Letinić

- Zatražili smo za svakog logoraša obeštećenje u vrijednosti od 30000 eura Podnijeli smo Prijedlog zakona o civilnim žrtvama II svjetskog rata i ratnog nasilja i on se od 2003 nalazi u Uredu za ljudska prava koji je s ra-dnom skupinom zaduženom za ovu problematiku održao sedam sastanaka Posljednji je održan 28 lipnja 2006 go-dine a dalje od toga nije se maknulo ni koraka Ova trakavica oko našeg slučaja je prevršila svaku mjeru i puna nam je kapa svega kaže Letinić dodajući kako će udruga uputiti zahtjeve predsjedniku države Stjepanu Mesiću premijeru

Ivi Sanaderu potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor i predsjedniku Sabora Luki Bebiću u kojem će tražiti hitno uvrštavanje spomenutog zakona u sa-borsku proceduru U suprotnom tužit će Republiku Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava

- Njemačka i Italija svojim su državljanima isplatile obeštećanja za patnje pretrpljene u logorima Logoraše su isplatile i Albanija Etiopija i Grčka a isto je učinila i Slovenija Po toj logici može i Hrvatska poručio je Letinić

GK

Spas u MađarskojZbog opasnosti od neprijateljske odmazde

oko 18 tisuća Slavonaca evakuirano je krajem 1944 i početkom 1945 na oslobođeni teritorij u Bačkoj preko Mađarske

Prisjećanje na događaje i spuštanje vjenaca u Dravu

Kod spomenika u dolini rijeke Raše mještani Sutivanca su na 65

godišnjicu odali počast jedanaestorici mladića koje su njemački okupatori strijeljali u Drugom svjetskom ratu Mještani Sutivanca pokraj spomenika

SutivanacViše

od tradicijeUz paljenje svijeća i postavljanje vijen-ca prisjetili su se 6 listopada 1943 go-dine

Mještani i rodbina poginulih do ovog spomenika dolaze nekoliko puta godišnje Okupe se i na svaku godišnjicu događaja Redovito održavaju spomenik u čemu im pomaže i udruga antifašističkih boraca

IG

GLASANTIFAŠISTA

Zrmanja

17

Prodol

Zabrežani

Pred masovnom grobnicom i spome-nikom s imenima žrtava iz ovoga kraja

u Drugom svjetskom ratu na te je događaje okupljene mještane i uzvanike podsjetio predsjednik Mjesnog odbora Zabrežani Valter Žgrablić Istaknuo je da žrtve Narodnooslobodilačkog i Domovinskog rata obvezuju današnje generacije da ih štuju jer svi su oni raquona različitim mjestima i na različite načine dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodilaquo

Stipe Šajina jedan od posljednja dva živuća borca iz tog rata u ovom kraju pri-dodao je da se danas ne smiju zaboraviti raquooni tužni dani kad smo životarili pod fašističkom Italijom kao i naši pokojnici koji ovdje leže jer su dali svoje živote za naše bolje sutralaquo Pozvao je mlade generacije da čuvaju uspomenu na ratne žrtve

Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić još je jednom podsjetio da su borci u Narodnooslobodilačkoj borbi pomogli da se ostvari san o samostalnoj Hrvatskoj kao što su borci Domovinskog rata taj ostvareni san očuvali Gradska uprava stoga skrbi o spomenicima iz antifašističke borbe

ŽRTVE OBVEZUJUKomemoracije žrtvama neprijateljske ofenzive iz 1943 godine

Komemoracija kod spomenika u Zabrežanima

obnavljajući ih i uređujući Okoliš ovog spomenika i masovne grobnice u dolcu kraj Zabrežana doskora će se najavio je

Rimanić preurediti u park-šumu sa sta-zama za šetnju i pločom koja će podsjećati namjernike na ratne donađaje DŠ

Istarski antifašisti su se u Spomen-parku Josipa Broza Tita okupili da bi odali počast

palim borcima i prisjetili se događaja iz Drugog svjetskog rata i partizanskog otpora nacifašizmu Tu su priliku iskoristili da bi oštro osudili po-litiku Vlade prema njima ali i ustaštvo i fašizam koji se i danas veličaju u Hrvatskoj

U rujnu 1943 godine nakon ka-pitulacije Italije u Prodolu je osno-van peti bataljon Prve istarske bri-gade raquoVladimir Gortanlaquo a antifašistički duh tog kraja nadovezao se na Proštinsku bunu rekao je prvoborac iz Prodola Ivan Zenzerovć i naglasio da bez partizanskih jedinica s Titom na čelu Istra nikad ne bi bila pripojena Hrvatskoj

Akcija za spomenik

Udruga ratnih i vojnih invalida Za-dra organizirala je akciju čišćenja i

uređivanja okoliša spomenika palim borcima XIX sjevernodalmatinske divizije NOV Hrvatske koji su poginuli na Zrmanji u listopadu 1943 godine Na tom mjestu u Zrmanjskom klancu na relaciji Knin -Otočac 1980 je podignuto spomen-obilježje s uklasanim imenima 36 poginulih boraca ali je devedesetih devastirano i trebalo bi ga temeljito obnoviti Poticaj za to dala je i ova akcija skupine članova zadarske udruge u kojoj su bili Gordana Kurtin Olivera Grbić Darinka Milanko Ante Penđer i Mate Grubiša

M Grubiša

ZLO PODALJE OD ISTRE

Poruka istarskih antifašista iz spomen-parka Josipa Broza Tita

Ekstremno desne strukture žele pod svaku cijenu dezavuirati našu stvarnost Nama su dobrodošli svi pjevači i Thompson bi bio da ga ne prate provokacije koje šire mržnju

Sabor je prije tri godine pozvao državne institucije da zakonom zaštite antifašističke borce i naše vrijednosti ali ništa se nije do-godilo rekao je pre-dsjednik SABA Istre Tomislav Ravnić

Saborski za-stupnik Damir Kajin također je osudio Thompso-

nove koncerte ali i Vladine dužnosnike koji se na njima pojavljuju

Zlo treba držati podalje od Istre Ako se jednom pusti duh iz boce teško ga je vratiti rekao je Kajin uz odobravanje prisutnih

NL

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA8

Zadar

Svečanim skupom članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Za-

darske županije obilježila su 65 obljetnicu osnutka Zadarskog partizanskog odreda Kao jedan od najvažnijih uspjeha odre-da istaknuto je oslobođenje Ražanca te slobođenje Zadra 31 listopada 1944 godine kada su Zadrani s oduševljenjem dočekali osloboditelje

Bilo je to oslobođenje a ne okupacija kako se nedavno moglo čuti od pojedinaca kazao je član Predsjedništva antifašističke

OD RAŽANCA DO OSLOBOĐENJAZadarski partizanski odred borio se časno i na to grad može i treba biti ponosan poručeno s obilježavanja

65 obljetnice odreda

Župan odbio pokroviteljstvoNaša je želja bila da se obilje-

žavanje obljetnice osnutka Zadarskog partizanskog odreda održi pod po-kroviteljstvum župana Stipe Zrilića ili pod pokroviteljstvom Skupštine Zadarske župapije Zato smo se 3 rujna pismom obratili županu s mol-bom da primi našu delegaciju Budući da nismo dobili odgovor ponovo smo mu se obratih pismom 23 rujna i u tom pismu iznijeli konkretan prijedlog po pitanju pokroviteljstva Zadarske županije Tražili smo i fi-nancijsku pomoć i zamolili da nam se što prije odgovori Odgovor smo dobili 7 listopada kada nam je tajnica putem telefona dala na znanje da župan ne prihvaća pokroviteljstvo i da ne možemo očekivati financijsku pomoć kazao je otvarajući skup Jakov Jukić predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije

udruge Nikola Bu-dija ističući da je odred Zadru donio ne samo slobodu nego i priključenje matici domovini

Podsjetio je da je Pavelić suočen s ofenzivom Osmog dal-matinskog korpusa u Dalmaciji uspio skupiti svega desetak tisuća ljudi dok je Titovoj pobjedničkog armiji Dalmacija dala oko sto tisuća boraca

Tko bi danas mo-gao zamisliti Hrvatsku bez Jadrana bez Dalmacije i bez našeg voljenog Zadra A tako bi bilo po Pavelićevoj izdajničkoj po-litici i to je povijesna istina koju nažalost neki još i danas ne prihvaćaju - zapitao je Budija izraživši nezadovoljstvo antifašista što sada Zadarski partizanski odred nije

Kroz Zadarski partizanski odred prošlo je oko tisuću petsto boraca Osnovan je u Ražancu 15 listopada 1943 godine Ratni put bio mu je vezan uglavnom za šire područje zadarskog zaleđa te uz jedinicu Plavi Jadran koja je u trenutku ulaska u Ražanac brojila oko 600 dobrovoljaca Reorga-nizirana je u dva odreda pri čemu je 100 boraca ostalo u Plavom Jadranu 200 je formiralo Zadarski partizan-ski odred a preostalih 300 popunilo redove Šeste ličke divizije

Odred je imao i treći bataljun sa-stavljen je talijanskih boraca koji su

prešli na stranu partizana i priključili se Plavom Jadranu Taj je bataljun samo četiri dana djelovao u sklopu Zadarskog partizanskog odreda jer su ga 19 listopada uništili Nijemci na Kožinu kada su izvršili ofenzivu i uništili njihove položaje a zaroblje-nike strijeljali

Ratni put odreda uključivao je i djelovanje izvan šireg zadarskog područja Rasformiran je dvadese-tak dana nakon oslobođenja Zadra a njegovi pripadnici pridružili se 19 diviziji s kojom ih je čekala bitka za oslobođenje Knina

nažalost ničim obilježen u Gradu Zadru Postojala je ulica ali je njeno ime ukinuto Nada se da će ipak prevladati razum jer se Zadarski partizanski odred borio časno i na to grad Zadar može i treba bi ti ponosan poručili su zadarski antifašisti

ZL

Uspomen na obljetnicu pogibije Vla-dimira Gortana kojeg su fašističke

vlasti strijeljale 17 listopada 1929 godine u današnjoj Gortanovoj uvali kraj Pule predstavnici pazinske Udruge antifašističkih boraca Grada Pazina i Mjesnog odbora Beram u nazočnosti članova Gortanove obitelji i mještana položili su vijenac na spomenik u Podbermu Prigodnom kome-moracijom podsjetili su na jednu od prvih Polaganje vijenca kod spomenikanu

Vijenci za Gortanaoružanih antifašističkih akcija u nekoj od nacifašističkih zemalja tadašnje Evrope

Predsjednik pazinskog UAB-a Miljenko Benčić govorio je o antifašističkoj tajnoj organizaciji Borba čiji je ogranak posre-dstvom Slavka Zlatića krajem 1920-ih godina osnovan i u Bermu a činili su ga uz Vladimira Gortana još Živko Gortan Vik-tor Baćac te Dušan i Vjekoslav Ladavac GI

Podberam

GLASANTIFAŠISTA 9

Kučibreg

Tradicionalnim narodnim zborom u Kučibregu obilježena je 64 godišnjica

bitke koju su na tom području na grani-ci Hrvatske i Slovenije 3 i 4 studenoga 1944 godine protiv znatno nadmoćnijih njemačkih i talijanskih fašističkih snaga zajednički vodile partizanske jedinice II brigade 43 istarske divizije talijanski partizani iz bataljona raquoAlma Vivodalaquo i jedinice slovenskih partizana koparskog područja

Memorijalni skup je počeo intoniranjem hrvatske himne i istarske svečane pjesme nakon čega su brojne delegacije iz Hr-vatske Slovenije i Italije položile vijence na spomenik koji je u znak sjećanja na slavnu bitku 1959 godine podigao narod Bujštine i Koparštine Vijenci su položeni i na groblju u susjednom slovenskom mjestu Hrvoji gdje se nalazi zajednička grobnica stotinjak poginulih partizana

Na svečanosti u Kučibregu bili su broj-ni antifašistiti među kojima i nekoliko sudionika tih događajia te predstavni-ci više općina i gradova iz susjedne tri države Pozdravila ih je u ime domaćina gradonačelnica Buja Lorella Limoncini Tuth istakavši trajne vrijednosti antifašizma i poruku da se nikad ne zaboravi junaštvo sudionika kučibregske bitke

Pozdravne riječi izrekli su i Tomaž Gantar u ime građana Pirana i predsta-vnik Muggie Roberto Birsa založivši se za suživot uvažavanje toleranciju i suradnju

Odajući počast poginulim borcima kod Kučibrega predsjednica SABA RH dr sc Vesna Čulinović Konstantinović poručila je da ova tromeđa postane simbol zajedništva naših naroda koji su se zaje-dno borili za slobodu i ovdje stoljećima zajednički živjeli

Stoga ove granice ne mogu biti zid razdvajanja rekla je predsjednica SABA RH i pozvala politička rukovodstva da u interesu mira i dobrobiti zajedničkog života na dostojan način riješe otvorena pitanja

Govor je zaključila apelom da zajedno s drugim naprednim državama Europe i Svijeta izgradimo civilizirano i humano društvo u kojem više neće biti ni Jasenovca ni Jadovna ni Kampora ni Gonarsa ni fojbi niti optuživanja antifašista za pokolje

koje su izvršili nacifašistički neprijatelji naših naroda

Istarski župan Ivan Jakovčić rekao je da je Kučibreg jedan od najvažnijih sim-bola Istre ali i čovječanstva uz poruku da antifašizam nema alternative

SIMBOL ZAJEDNIŠTVA A NE ZID RAZDVAJANJA

Sudionicima narodnog zbora obratio se i istarski župan Ivan Jakovčić

Tradicionalnim narodnim zborom obilježena 64 godišnjica poznate bitke hrvatskih sloven-skih i talijanskih partizana protiv nacifašističkih okupatora

Skup u Kučibregu koji su organizira-li UABA Bujštine u suradnji sa srodnim udrugama iz Slovenije i Italije završio je bogatim kulturno-umjetničkim programom i nastupom glazbenih sastava i učenika osnovnih škola A Z

Unašem Ustavu stoji da se Hr-

vatska država temelji na ZAVNOH-ovskim osnovama Međutim dosta je indicija da se stvari ne rješavaju po tim principima Čekamo da se ostvare riječi koje je nedavno izrekao hrva-tski premijer dr sc Ivo Sanader o afirmiranju antifašističkih temelja moderne IHrvatske

Dok se to kod nas ne odrazi na jednaka prava antifašističkih boraca i brani-telja iz Domovinskog rata dok se ne spriječi isticanje ustaških simbola i razne neofašističke manifestacije dok se ne spriječi rušenje i ne obno-ve spomenici žrtvama fašizma dotle

Dr sc Vesna Čulinović Konstantinović

ČEKAMO DA SANADER ISPUNI OBEĆANJA

neće biti pravde na našim prostorima To stanje daje nade revanšistima da pokušaju izliječiti komplekse gubitnika i uspostaviti proustaško-neofašističke odnose - upozorila je predsjednica SABA RH

GLASANTIFAŠISTA10

Dubrovnik

Dan oslobođenja Splita 26 listopada tradicionalno je obilježen polaganjem

vijenaca na Pjaci ispred spomen-ploče partizanskim osloboditeljima grada Uz predstavnike Udruge antifašističkih boraca i antifašista tom činu prisustvovao je i splitski gradonačelnik Ivan Kuret prvi HDZ-ov gradonačelnik koji je na ovaj način odao počast palim partizanima

U javnom priopćenju uoči godišnjice koje je potpisao predsjednik splitskog UABA Ante Adorić podsjeća se da su toga dana 1944 godine jedinice Osmog dalmatin-skog korpusa ušle u grad nakon što su se njemačko-ustaške postrojbe povukle prema Trogiru

Za tri godine i sedam mjeseci okupacije

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja Dubrovnika i

južne Dalmacije od fašističke oku-pacije u Drugom svjetskom ratu dubrovačka Udruga antifašističkih boraca i antifašista organizirala je ko-memoraciju pred tvrđavom Lovrijenac gdje je bacanjem lovorova vijenca u more odana počast poginulim borci-

Predvođeni predsjednicom dr sc Ve-snom Čulinović Konstantinović

predstavnici Saveza antifašističkih bo-raca i antifašista Republike Hrvatske na zagrebačkom su Mirogoju u povodu Dana mrtvih polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali počast poginulim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora iz Drugog svjetskog rata kao i braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

Osim kod Grobnice narodnih heroja spomenika Zida boli i Središnjeg križa za poginule u Domovinskom ratu vijenci su položeni i na grobove istaknutih antifašista

SKUPO PLAĆENA SLOBODAUz godišnjicu oslobođenja prvi put i HDZ-ov gradonačelnik odao počast poginulim partizanima

Splita s tadašnjih 40 tisuća stanovnika čak je 18 tisuća sudjelovalo u NOP-u 1500 ih je poginulo u borbama kroz gradske zatvore prošlo 15 tisuća rodoljuba 266

civila je poginulo 500 žrtava su odnijela bombardiranja a još 500 osoba je podleglo gladi i bolestima

Nekoliko dana prije oslobođenja grupa ubačenih partizana iz Mosorskog odre-da u suradnji s nekolicinom odmetnutih domobrana i ustaša uspjela je spriječiti pripremljena miniranja većeg broja gra-dskih objekata od strane njemačkih trupa u povlačenju

Splitska udruga i ovaj je puta protestirala što se 26 listopada više ne slavi kao Dan grada te najavila polaganje vijenaca i na Narodnom trgu Kosturnici na groblju Lo-vrincu i Spomenik žrtvama fašizma ispred zgrade Županije

SD

Split

Dan mrtvih

Bacanjem vijenca u more odana počast poginulim borcima NOR-a i braniteljima iz Domovinskog rata

ma NOR-a i žrtvama fašizma poseb-no robijašima i logorašima fašističkih logora te poginulim braniteljima iz Domovinskog rata

O sudjelovanju Dubrovčana u NOB-i i oslobođenju grada prigodno je govorio član Predsjedništva udruge Pero Lasić

Održana je i tribina udruge na

kojoj je predstavljena knjiga raquoEtiolo-gija fašizmalaquo autora prof dr sc Josipa Deželjina koju su izdale antifašističke udruge Rijeke i Primorsko-goranske županije O knjizi su uz autora go-vorili dr sc Vidoje Vujić koji je i župan Primorsko-goranske županije te domaćin dr sc Antun Gavranić

GG

OBILJEŽENA 64 GODIŠNJICA SLOBODE

Počast borcima i braniteljimaPredstavnici antifašističkih udruga obišli su grobove i spomen-obilježja poginulim sudionicima i civilnim žrtvama

iz NOR-a i Domovinskog rata

i državnika dr Ivana Ribara Vladimira Nazora i dr Vladimira Bakarića te na partizanskom groblju i groblju stradale kozaračke djece

Spomen-groblja i druga obilježja po-gimulim borcima obišli su predstavnici antifašističkih udruga i u drugim mjestima Hrvatske

U znak sjećanja na žrtve ustaškog logora u Jasenovcu delegacija ZUABA Sisačko-moslavačke županije požila je vijence kod spomenika raquoKameni cvijetlaquo Članovi antifašističkih udruga s područja Krapinsko-zagorske županije odali su počast Josipu Brozu Titu kod spomenika ispred

njegove rodne kuće u Kumrovcu dok su antifašisti komemorirali kod spomenika žrtvama fašističkog terora na Dotršćini i još desetak spomen-obilježja poginulim borcim i stradalnicima na širem gradskom području

Prigodne komemoracije antifašističkih udruga održane su i na dubrovačkom gro-blju Boninovo na više mjesta u Rijeci Rovinju Osujeku Zadru Splitu Umagu na Krku šibenskom području i drugim lokacijama U više mjesta antifašistima su se pridružili i predstavnici lokalnih vlasti i branitelji iz Domovinskog rata

AZ

Polaganje vijenaca na spomen-ploču poginulim osloboditeljima

GLASANTIFAŠISTA 11

Žumberak

Narod Žumberka smatrao je 13 prole-tersku svojom brigadom popunjavao

svojim borcima hranio i snabdijevao pomagao u stvaranju što povoljnijih uvje-ta za izvođenje njenih borbenih akcija ndash rečeno je među ostalim u kazivanju govornika na komemorati-vnim svečanostima u Gor-njem Sjeničaku Budinjaku Sošicama i Radatoviću U po-vodu 66 obljetnice formiranja 13 proleterske brigade raquoRade Končarlaquo na svojevrsnim sa-tovima povijesti evocirana su sjećanja položeni vijenci na spomen obilježja i odata počast poginulim borcima

Trinaesta udarna prole-terska brigada raquoRade Končarlaquo je djelujući na prostoru Žumberka i Pokuplja stva-rala uvjete za široki raz-mah ustanka i formiranja novih krupnih jedinica Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske ndash istaknuto je u izlaganjima Rade Bulata ratnog komandanta brigade i na-rodnog heroja Josipa Skupnjaka potpre-dsjednika SABA RH Milana Gajskog i Gabre Bogdanovića ratnih pripadnika brigade te Franje Cvrtile sudionika borbi na Žumberku iz 16 slavonske omladinske brigade raquoJoža Vlahovićlaquo

Brojni uzvaniciPreživjeli borci i poklonici antifašizma

iz Zagreba Karlovca Metlike Ozlja Samo-bora Jastrebarskog i Duge Rese Renata Brunskole županica Metlike Biserka Vranić gradonačelnica Ozlja zastupnica u Saboru i član Predsjedništva SABA RH Petar Raić tajnik SABA RH i Zvjezdana Lazar tajnica Sekcije 13 proleterske brigade Među uzvanicima zamijetili smo Martina Jendrašica predsjednika Saveza udruga antifašista Karlovačke županije Ivana Tusića predsjednika UABA Ozlja Vla-dimira Juraka Vinka Šunjaru i Vedrana Žuvelu članove Predsjedništva SABA RH Adama Dupala predsjednika i Branka Božića tajnika Sekcije 1 korpusa Marka Blaževića potpredsjednika Sekcije 13 proleterske brigade Ljubana Miljkovića tajnika Sekcije 8 kordunaške divizije iz Odbora združenih borcev Slovenije Antuna

Preživjeli borci i pokloni-ci antifašizma dvodnevnim su-sretom obilježili 66 obljetnicu formiranja 13 proleterske bri-gade raquoRade Končarlaquo

Župančič Iliju Strahinića predsjednika Mjesnog odbora Radatovići i Stjepana Kokota Štefa najstarijeg borca brigade (96 godina) U kulturno-umjetničkom programu nastupio je KUD raquoMatice umi-rovljenikalaquo iz Susedgrada pod ravnanjem Danice Jantoljak interpretirajući nekoliko partizanskih pjesama

Trinaesta brigada raquoJosip Krašlaquo formira-na je 7 studenog 1942 godine u Gornjem Sjeničaku od 1 proleterskog bataljona Hrva-tske i Žumberačko-pokupskog NOP odreda

U Žumberku je brigada zbog uspjeha posti-gnutim u borbama 11 prosinca 1942 godine preimenovana i proglašena 13 udarnom proleterskom brigadom raquoRade Končarlaquo

Zajedničke akcijeUdruženim borbenim akcijama hrva-

tskih i slovenskih partizana u Žumberku i Beloj krajini od siječnja do svibnja 1943 godine onemogućeno je talijanskim divi-zijama raquoIsonzolaquo i raquoLombardialaquo da sudjeluju u četvrtoj i petoj neprijateljskoj ofenzivi protiv glavnih snaga Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Pod rukovo-dstvom zajedničkog Operativnog štaba II operativne zone 13 proleterska i 4 kordunaška brigada zajedno sa slovenskim brigadama raquoTone Tomšičlaquo raquoMatija Gubeclaquo i raquoIvan Cankarlaquo napadale su neprijateljske posade na komunikaciji Zagreb-Karlovac-Novo Mesto i rušile prugu vrlo važnu za opskrbu neprijateljske vojske angažirane u IV i V neprijateljskoj ofenzivi

Trinaesta proleterska brigada zajedno s tri slovenske brigade razbila je u veljači i ožujku jako belogardističko uporište u samostanu u Pleterju napala ustaše u Stojdragi i Talijane u Metliki a u travnju 1943 godine zajedno s Primorsko-goranskim NOP odredom i slovenskim partizanima

borila se protiv talijanskih i belogardističkih snaga u dolini Mirne oko Mokronoga Št Ruperta i Žalostne gore u Sloveniji U to vrijeme oslobođeno područje obuhvaćalo je gotovo cijeli Žumberak i veći dio Pokuplja i bilo povezana sa slobodnim područjima u Sloveniji i na Kordunu Između 28 i 29 svibnja nakon povratka iz Slovenije 13 proleterska brigada uništila je domo-bransku jedriličarsku školu u Sv Nedelji a zatim se prebacila u Pokuplje gdje je sa Žumberačko-pokupskim NOP odredom

razbila neprijateljska uporišta u Peščenici Odri i Brezovici i porušila prugu Zagreb-Sisak U lipnju 1943 godine kada su Talijani i ustaše ponovno započeli ofenzivu u Žumberku 13 proleterska brigada vra-tila se usiljenim maršem u Žumberak u desetodnev-nim teškim borbama otjerala neprijatelja s oslobođenog područja i time spasila ljetinu od neprijateljske pljačke U toku srpnja razoružala je jaku domobransko-žandarmerijsku posadu u Lekeniku kod Du-braneca razbila više stotina Nijemaca U kolovozu brigada je napala i zarobila neprija-

teljske posade u selima Remetincu i Buzinu i zatim prenijela operacije u Turopolje i Pokuplje gdje je zajedno s novoformira-nim Turopoljsko-posavskim NOP odredom izbacila ustaše iz Donje Kupčine Krajem kolovoza brigada se vratila na Žumberak gdje je likvidirala ustaška uporišta Gornju Vas i Novo Selo

Dug ratni putPočetkom studenoga 1943 godine

13 proleterska brigada ušla je u sastav 1 proleterske divizije Sudjelovala je u banjalučkoj drvarskoj i beogradskoj operaciji i na Srijemskom frontu Nakon proboja Srijemskog fronta u rajonu Bapske brigada sudjeluje i u gonjenju neprijatelja na pravcu Vukovar-Đakovo-Pleternica-Nova Gradiška-Čazma-Zagreb gdje završava svoj borbeni put U 13 proleterskoj brigadi borilo se oko 9000 boraca od toga svaki četvrti dao je život za slobodu i ostao na njenom 17500 kilometara dugom ratnom putu U redovima brigade borilo se preko 400 žena Iz svojih redova iznjedrila je 17 generala i 15 narodnih heroja Brigada je primila najveća priznanja za ratne zasluge i nosila slavno ime ndash proleterska te ime Josipa Kraša a kasnije Rade Končara

B M

OSLONAC U NARODU

GLASANTIFAŠISTA12

Znanstveni skup

Znanstveno vijeće Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske organiziralo je

21 i 22 studenog u Zagrebu raspravu u povodu 60 godišnjice Titovog povijesnog raquoNElaquo Staljinu

Otvarajući taj skup pod nazivom raquo1948 ndash povijesni razlaz sa staljinskim totalitarizmomlaquo predsjednik Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske dr sc Tomislav Badovinac je podsjetio da ta izazovna tema ni nakon 60 godina nije dovoljno istražena iako je bila uzrokom mnogih događanja koja su uticala na tokove razvoja u Jugoslaviji i u svjetskim razmjerima

raquoNa hegemonistički Staljinov velikodržavni pritisak s namjerom da likvidira samostalan put Jugoslavije kao države 1948 godine Tito je izrekao povijesno NE Staljinu

raquoNajteža ljudska di-lema sukoba sa SSSR-om u Jugoslaviji bila je dile-ma za koga se opredije-liti ndash za Tita ili Staljinalaquo rekao je dr Badovinac i zaključio raquoStaljinu je tre-bao zadovoljavajući povod da oružanom interven-cijom slomi Tita i podčini Jugoslaviju U takvoj izvanrednoj situaciji logika golog samoodržanja nalagala je neophodnost izoliranja Staljinovih pristaša ali i dopuštala da se među njima nađu i brojni nedužni i dezorijentirani ljudi Nikakva politička nužnost ne može međutim oporavdati brutalnu represiju prema njima naročito na Golom otoku jer se borba sa staljinizmom ne može uspješno voditi staljinističkilaquo

U izlaganju na temu raquoTito i NOB na-suprot Staljinovoj politici (1941-1945)laquo dr Badovinac je navođenjem brojnih izvora upozorio da od početka ustanka raquoočito stavovi Tita i Kominterne odnosno So-vjetske vlade nisu bili sukladni Takav sovjetski stav bio je konstantan i nije se mijenjao sve do potkraj Drugog svjetskog rata Staljin je bio nepovjerljiv prema re-voluciji koju organiziraju sami narodi u ovom slučaju Jugoslavije mimo njegove kontrole i mimo njegovih zamislilaquo

Gost iz Crne Gore akademik Rado-van Radonjić govorio je o temi raquoIdejni argumenti i strategija obrane KPJ nasu-prot sadržaju ideoloških optužbi u Re-

Rasprava o Titovom povijesnom NE Staljinu

ODBAČEN STALJINSKI TOTALITARIZAMzoluciji IB-a o stanju u KPJ i izgradnji socijalizma u Jugoslavijilaquo On je ocijenio da je sukob Staljina i Tita najmanje bio ideološki i teorijski Staljinu je smetalo što se pojavio netko tko nije pristajao slušati njegov diktat

To se kako je rekao akademik Radonjić pretvorilo u sukob Davida i Golijata u kojem nitko Titovoj strani nije davao bilo kakvu šansu Rezolucija Informbiroa je bila program i sredstvo borbe protiv KPJ i Tita i direktna prijetnja ratom

Tito je međutim smatrao da može razgovarati ravnopravno i sa SSSR-om i sa Zapadom i u tome je uspio Njegovo NE Staljinu je označilo početak erozije birokratskog socijalizma i monizma u radničkom pokretu naglasio je Radonjić i zaključio da je ideja pravde slobode i jednakosti raquospona velike lsquo48 i modernog svijetalaquo

Publicist iz Zagreba partizanski prvo-borac Zvonko Ivanković Vonta izlagao je o raquoZbiljskim dimenzijama napada na Jugoslavijulaquo navodeći na početku da je sam istupio iz partije 1949 godine i da se od tada više nije vraćao u članstvo

On je posebno upozorio da je pogrešno vlast Komunističke partije nazivati raquoko-munizmomlaquo kako se to često čini To nije komunizam kao što ni vlast demokršćanske partije nije raquokršćanstvolaquo Komunizma nika-da i nigdje nije bilo postojali su socijalistički pokušaji različiti od zemlje do zemlje Kod nas je bio samoupravno socijalizam

Kada su 1948 godine SFRJ i SSSR bili na rubu rata to su bile dvije različite državne politike - Titova je na sreću spasila i vitalne

hrvatske interese rekao je Ivanković-Vonta dodajući da smo pobjedom NOB-e dobili svoju domovinu Hrvatsku

Dr sc Pavao Ravlić inače jedan od bivših zatvorenika na Golom otoku je po-dsjetio da se dugo vremena istina o Golom otoku nije znala jer je to kako je rekao bila tabu tema On je naveo da je imenom i prezimenom do sada evidentirano oko 11000 zatvorenika koji su proveli na Go-lom otoku a da ih je umrlo i raquoumrlolaquo oko 300 Te brojke se se ne odnose samo na

Goli otok nego na sustav pod tim nazivom u kojem je bilo više zatvora među kojima i Bileća

Meni je napad Inform-biroa bio za svaku osudu ali sam svejedno bio kriv kaže dr Ravlić On smatra da se Jugoslavija staljinizmu oduprla staljinističkim me-todama ali raquou datim uvje-timalaquo Na kraju je rekao da u ocjeni svega treba imati raquošto manje osobnog a što više istinelaquo

Dr sc Lino Veljak je govorio o temi raquoMarx državni socijalizam i so-cijalistička alternativalaquo i pri tome istaknuo da je državno partijska diktatura

u SSSR-u bila degenerativno izobličenje Marksove ideje I otpor Rezoluciji Inform-biroa je bio u tom kontekstu odbacivanja dogmatskog staljinističkog tipa socijalizma podvlači dr Veljak

Dr sc Tvrtsko Jakovina je govoreći o raquoMeđunarodnom položaju Jugoslavije nakon Informbiroa 1948 godinelaquo istak-nuto da je to bila jedna od najvažnijih godina u povijesti čovječanstva Jedna mala zemlja je postala značajan faktor u međunarodnim odnosima rekao je dr Jakovina

Dr sc Dragomir Vojnić je govorio o raquoZnačaju i posljedicama jugoslavenske pobjede nad Staljinom i implikacijama na razvoj destaljinizacije izvan Jugosla-vijelaquo Dr sc Dragutin Lalović o raquoPro-gramu SKJ (1958) kao projektu ljudske emancipacijelaquo Dr sc Dag Strpić o temi raquoEmancipacija i represija Skica kontro-verzne modernizacije politike privrede i društva Jugoslavije u svjetlu 1948laquo i Dr sc Rade Kalanj o raquoKulturi u razgradnji staljinskog dogmatizmalaquo

S Tomašević

GLASANTIFAŠISTA 13

Pred prepunom dvoranom Tribine grada Zagreba predstavljen je zbornik raquoTitovo

doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo u izdanju Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske (prikaz knjige objavili smo u 57 broju raquoGlasalaquo) Dr sc Dragomir Vojnić profesor govorio je o političko-ekonomskom razvoju Hrvatske s naglaskom na samou-pravljanju a akademik Adolf Dragičević u svom izlaganju potencirao je kapitalna ostvarenja Josipa Broza Tita Urednik dr sc Tomislav Badovinac akcentirao je među ostalim one političke podudarnosti koje su bile karakteristične za period koji opisuje ovaj zbornik s osvrtom na 1941 1991 godinu i aktualne su do danas

- Izvršna vlast se deklarativno izjašnjava za antifašizam nažalost nedovoljno odlučno i neefikasno Tek je ove godine prvi puta reagirala ali samo verbalno osuđujući manifestacije ustaštva na stadionima Nedavna javna demonstracija mladeži HDZ-a ustašoidnim ponašanjem izazvala je sukob u karlovačkom kafiću Da li će i u ovom slučaju ostati na verbalnoj osudi njih i njihovih mentora ndash zapitao se dr sc Tomislav Badovinac

Badovinac je također kazao kako slušajući retoriku ekstremnih nacionali-sta koji su držali vlast čovjek je morao pomisliti da se vrijeme vratilo 50 godina unazad u 1941 godinu Razvoj Socijalističke Republike Hrvatske prikazivan je na najpo-grdnije načine upotrebljavane su nesuvisle riječi iz kojih je isijavala mržnja a sve je obavijeno nazivom ndashmrak Najznačajnije su dvije objede hrvatskih nacionalista prvo da su progonjeni Hrvati ndash samo zato što su Hrvati te da je izrabljivana Hrvatska putem preusmjeravanja dijela hrvatkog dohotka

OSVRT NA PROŠLOSTNa Tribini grada Zagreba predstavljen zbornik raquoTitovo doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo

posebno deviznih prihoda i drugo da je Hrvatska u raquojugo-komunističkoj tvorevinilaquo samo nazadovala te da je nužno promijeniti ama baš sve socijalistički društveni sustav društveno vlasništvo mastodonte u indu-striji i poljoprivredi socijalni zdravstveni obrazovni i vrijednosni sustav Preobrazba socijalističkog sustava u kapitalizam divljeg obilježja dovela je do neviđenih i nepojmlji-vih društvenih zbivanja a to su bile najblaže rečeno monstruozne pljačke Međutim one se nastavljaju i dalje smanjenjem so-cijalnih prava daljnjim stečajevima ra-sprodaji privrednih i prirodnih resursa i obezvređivanjem čovjeka

Od 1918 godine do danas uočavamo bitne značajke To je prije svega hrvatski nacionalizam koji je imao konstantno

šovinističko određenje prema Srbima a razlikovao se samo u pojedinim perio-dima po tome koja je dodatna obilježja upražnjavao Bio je uvijek sklon svim oblicima terorizma sve do nacifašističkog šovinizma ustaškog pedigrea Trebalo bi i imati na umu da antifašistička Europa neće tolerirati profašistička djelovanja i manifestacije ndash zaključio je dr sc Tomislav Badovinac Na kraju postavlja se pitanje ndash kada ćemo dostići nivo privrednog razvoja društvenog i osobnog standarda i sigurnost življenja kao prije 1990 godine Značajno je spoznati kakvu ideološko-politički pro-filiranu državu žele nacionalisti kad ni s današnjom nisu zadovoljni premda su sudjelovali u njenom stvaranju

B M

Knjiga je predstavljena na Tribini grada Zagreba

Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini izjavio je da su raquona-

cizam i fašizam apsolutno zlolaquo u povijesti Italije i Njemačke Frattini je to rekao 18 studenog na mjestu nekadašnjeg talijan-skog koncentracijskog logora blizu Trsta kojeg je posjetio zajedno sa njemačkim ministrom vanjskih poslova Frankom Walterom Steinmeierom

- Nacizam i fašizam predstavljaju apso-lutno zlo naše povijesti Jedino ako kažemo

Zbornik

Suočavanje Gorke uspomeneItalija i Njemačka složile su se da su nacizam i fašizam aposlutno zlo u povijesti te dvije zemlje

sve o našoj prošlosti moći ćemo braniti našu budućnost istaknuto je Frattini

Na susretu dvaju ministara koji je održan u sklopu razgovora Silvija Berlu-sconija i Angele Merkel u Trstu najavljeno je i održavanje konferencije povjesničara dviju zemalja sljedeće godine u Italiji

- Italija i Njemačka mogu se okrenuti budućnosti u duhu suradnje dijeleći ideale o pomirenju solidarnosti i integraciji koji su temelj EU-a- dodao je Frattini ocjenjujući

da dvije zemlje moraju raquopodučiti mlade o tragediji nacizma i fašizmalaquo

- Ovdje gdje se danas nalazimo tri do pet tisuća ljudi ubijeno je Židovi politički zatvorenici vojni zatvorenici Naše su mi-sli danas okrenute svima njima- rekao je Steinmeier

Ti strašni događaji počinjeni u ime Njemačke dio su naše zajedničke povijesti Gorka uspomena na njih ujedinjuje nas zaključio je on

snim

io Z

Her

ceg

GLASANTIFAŠISTA14

Buzet

Rogoznica

Gradsko vijeć Buzeta jednoglasno je prihvatilo inicijativu da se An-

tun Tončić Cerovac zbog povijesnih zasluga proglasi osobom 20 stoljeća u Istri Prijedlog je prethodno podržala i buzetska Udruga antifašističkih boraca i antifašista

Zahtjev da se vrednuje Tončićev povije-sni značaj obrazložio je Danilo Cerovac autor nedavno objavljene knjige raquoPrvobo-rac Istre i Hrvatske Antun Tončić Cerovac - životni putlaquo Rekao je da je Tončić rodom iz sela Veli Milun jedna od vertikala i stub opstojnosti istarskog naroda Smatra

Sat povijesti o Batinskoj bitciVijenci na obali Dunava i

spomen-kompleksu u Batini

U organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Osječko-baranjske županije i ove je godine obilježena 64 godišnjica jedne od dviju velikih bitaka u završnici Drugog svjetskog rata za području Baranje - Batinska bitka koja je bila jedna od najtežih i najsloženijih ratnih operacija u jugoistočnoj i srednjoj Europi u Drugom svjetskom ratu

Polaganjem vijenaca na lijevoj obali Dunava i spomen komplek-su Batinske bitke u Batini odana je počast palim borcimaa Crvene armije i borcima NOR-a Tom akcijom Crvene armije i boraca 51 vojvođanske divizije zapravo je započeo konačni i definitivni slom fašističke Njemačke i njezinih satelita istaknuo je u svom govo-ru predsjednik Zajednice udru-ga antifašista Osječko-baranjske županije Nikola Opačić

Prisustvovale su pored dele-gacija udruga UABA iz Osijeka i Belog Manastira i delegacije Saveza boraca NOR -a iz Sombora i Apatina Nakon polaganja vijenaca prisut-ni su minutom šutnje odali počast poginulim borcima i prisustvovali satu povijesti o Batinskoj bitci o kojoj je govorio Petar Matić

N Opačić

Knjiga raquoJasenovac - Fotomonogra-fijalaquo autorice Nataše Mataušić

koja analizira mnoge nedoumice o jasenovačkome koncentracijskom logoru predstavljena je u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika

Riječ je o knjizi koja na nov način progovara o jasenovačkom logoru donoseći nove činjenice uz fotografije koje su desetljećima služile za svojevrsnu manipulaciju jasenovačkim žrtvama

Fotomonografija o JasenovcuAutorica Nataša Mataušić na

nov način obrađuje logor i žrtveKroz povijest mnoge su fotografije atributirane uz logor i stradanja u Ja-senovcu a autorica ih stavlja u ispravan kontekst

Fotomonografiju su uz autoricu predstavili Mario Jareb Žarka Vujić i Tea Benčić Rimay urednica biblioteke Banalnost zla raquoJasenovac - Fotomono-grafijalaquo treća je knjiga te biblioteke uz Katalog novog postava i poimenični popis žrtava koja je dobila nagradu za najbolji izdavački pothvat za područje društvenih znanosti za 2007

VV

TREĆI ISTARSKI VELIKAN

Prihvaćena inicijativa da se zbog povijesnih zasluga prvoborac Antun Tončić Cerovac proglasi za osobu 20 stoljeća u Istri

da je Tončić uz biskupa Jurja Dobrilu i Matka Laginju treći istarski velikan prošlog stoljeća koji je predvodio istarski narod u NOP-u za konačno oslobođenje tog dijela Hrvatske

Podržavajući inicijativu buzetski su vijećnici ocijenili da je Tončić to zaslužio kao narodnjak antifašist su-dionik i promotor NOR-a na Buzeštini i cijeloj Istri

Inicijativa Buzećana upućena je na usvajanje Poglavarstvu i Skupštini Istar-ske županije

GI

Spomenik žrtvama fašizma

Na rogozničkom području talijanski i njemački okupatori ubili su 102 civila

Na mjestu zvanom Pobrdine po-stavljeno je spomen-obilježje ci-

vilnim žrtvama fašističkog terora Tog 16 studenog 1942 godine talijanski okupator uhitio je sve mještane sela Podglavica doveo ih do stratišta gdje je izdvojio šesnaest odraslih muškaraca i streljao ih Na rogozničkom području talijanski i njemački fašisti ubili su 102 civila među kojima je bilo i djece i starijih osoba

Općina Rogoznica u obilježavanje

Dana antifašističke borbe prvi put se službeno uključila prošle godine a naja-vljena je i obnova svih osam devastiranih antifašističkih spomenika

Postavljanje na 66 godišnjicu zločina spomen-ploče s imenima žrtava inici-rala je Udruga antifašističkih boraca i antifašista uz financijsku pomać Općine i dobrovoljnim prilozima građana

Na spomenik su položeni vijenci i upaljene svijeće

SD

GLASANTIFAŠISTA 15

Rijeka

Zahvalnice Na skupštini su podijeljene i zahval-

nice SABA Republike Hrvatske koje su dobili preživjeli borci NOB-a sudionici bitaka na Neretvi i Sutjesci ndash Savica Marić Milena Janković-Radić Vi-tomir Grbac Olgica Dejanović Jure Burić Branko Car i Obrad Raca dok su nekolicini njih zahvalnice uručene tijekom prijašnjih proslava

Također Savez antifašističkih bo-raca i antifašista Primorsko-goranske županije uručio je zahvalnicu Zdenku Antešiću za raquodoprinos razvijanju promicanju i jačanju antifašističkih tekovinalaquo koji je postigao kako je rečeno obnavljajući spomenike na Rabu za vrijeme dok je bio rapski gradonačelnik

IZBORNA SKUPŠTINA SABA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

NEMA POLITIČKE VOLJE ZA PRAVA BORACAPredloženo da se zbog neprovedbe Deklaracije o antifašizmu protiv nadležnih organa vlasti Republike

Hrvatske podigne tužba Ustavnom sudu te međunarodnim institucijama

Dr sc Marko Pavković ponovo je izabran za predsjednika Saveza antifašističkih

boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Odlučeno je na izbornoj skupštini Županijskog SABA-a na kojoj je za zamje-nika predsjednika izabran Stjepan Starčević a potpredsjednici su Matija Koščić An-ton Grubišić Miljenko Fak i Ivan Cvek a tajnik Zdenko Jurčić Uz spomenute u Izvršni odbor ušli su i Dinko Tamarut te Zdravko Cetina Također izabran je i prošireni Županijski odbor s dvadeset i jednim članom te četiri pridružena člana kao i deseteročlani Nadzorni odbor čiji je predsjednik Ivica Bajor

Novi (stari) predsjednik Marko Pavković izvjestio je nazočne o aktivnostima u pro-teklom dvogodišnjem razdoblju te između ostalog zahvalio Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na novim prostorima u Demetrovoj ulici Istaknuo je kako je Savez podržao Deklaraciju o antifašizmu koja međutim iako donesena prije tri i pol godine do danas nije provedena

ndash Stoga je naš stav kako zbog nepro-vedbe deklaracije o antifašizmu treba tužiti nadležne institucije hrvatske vlasti Ustavnom sudu odnosno međunarodnim institucijama Pozdravili smo i odluku Hrvatskog sabora o proglašenju 25 ruj-na Spomen-danom Republike Hrvatske Isto tako odlučno smo se suprotstavili svim pokušajima falsificiranja istine o antifašističkoj Narodnooslobodilačkoj borbi kazao je Pavković Dodao je kako materijalno-socijalne prilike i primjereni uvjeti života članova Saveza nisu poboljšani niti unaprijeđeni čak se i pogoršavaju

ndash Uza sva naša nastojanja da aktualna vlast povrati zakonom stečena a oduzeta

prava antifašističkim borcima još uvijek nismo uspjeli jer jednostavno ne postoji političke volje aktualnih izvršnih vlasti da vrate oduzeto Očito je da se izvršna vlast posvađala s objektivnom povijesnom znanošću istaknuo je Pavković dodajući kako je permanentna zadaća Saveza bila i ostala i prikupljanje i sređivanje po-vijesne građe i zaštita povijesne baštine antifašističke borbe a hvalevrijednu pažnju Savez posvećuje i redovitom održavanju spomenika i spomen-obilježja

Govoreći o programu rada za sljedeću godinu Pavković je istaknuo skrb o socijal-no-zdravstvenoj zaštiti članova promicanje i zaštitu antifašističke povijesne baštine spomen-obilježja i spomenika NOB-a prikupljanje povijesne građe i dokumen-tacije kao i izdavačku djelatnost te rad na pomlađivanju Saveza

Između ostalih u raspravu na skup-

štini uključio se i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke Dinko Tamarut koji je kazao kako su sve udruge SABA PGŽ-a u proteklom razdo-blju realizirale svoje programe rada

S obzirom na to da je zbog svjetske ekonomske krize pred nama nekoliko teških godina to će najvjerojatnije imati utjecaj i na socijalni status naših članova koji će nažalost biti još teži a najavljene reforme bile one zdravstvene ili mirovinske još će više to pogoršati Zbog toga naši budući programi moraju voditi računa o tome kazao je Tamarut

NL

Skrb o socijalno-zdravstvenoj zaštiti članova mora biti prioritet udruga

Marko Pavković Zdenko Jurčić i Stjepan Starčević na komemoraciji poginulim partizanima u Hreljinu

GLASANTIFAŠISTA16

Članovi Udruge za civilne stradalnike II svjetskog rata pod okupacijom

Italije i Njemačke 1941 - 1945 spremni su odštetu za dane provedene u logori-ma tražiti i pred Europskim sudom za ljudska prava kaže predsjednik udruge Neven Ivan Letinić

Napominje kako bivši logoraši od 2003 godine traže da Republika Hr-vatska riješi pitanje odšteta a zahtjev su podnijeli i talijanskim vlastima Riječ je o obeštećenjima za boravak u fašističkom koncentracijskom logoru na Molatu i izbjegličkom logoru u El Shattu

Zagrebačka Sekcija Slavonaca Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske organizirala je deseto

putovanje svojih članova tragom najvažnijih događanja iz NOB-e od 1941 do 1945 godine u Slavoniji

Ove godine su putovali uz rijeku Dravu prisjećajući se organizirane evakuacije oko 18000 građana i dvije tisuće invalida u prosincu 1944 i siječnju 1945 iz Slavonije i sjeve-rozapadne Hrvatske na mađarsko područje koje je bilo pod kontrolom sovjetske vojske

Prema riječima Antuna Magića člana Predsjedništva Sa-veza te predsjednika Sekcije antifašističkih boraca VI slavon-skog udarnog korpusa Slavoncima je tada prijetila opasnost odmazde i za Jasenovac Organizirano smo povlačili ljude kojima je prijetila opasnost simpatizere i članove boračkih obitelji Prilikom samog prijelaza Drave skelama sedam je ljudi preminulo a još 120 nakon dolaska u Mađarsku Tih događaja prisjetili su se nekadašnji borci na obalama Dra-ve kod Terezinog Polja gdje su za poginule bacili vijenac u vodu kod nekadašnje pustare Zanoš i kod Kapinaca GS

Tragom NOB-e

Bivši logoraši

TRAŽIMO ODŠTETU ZA SVAKOG LOGORAŠATrakavica oko našeg slučaja prevršila je svaku mjeru smatra predsjednik Udruge civilnih stra-

dalnika Neven Ivan Letinić

- Zatražili smo za svakog logoraša obeštećenje u vrijednosti od 30000 eura Podnijeli smo Prijedlog zakona o civilnim žrtvama II svjetskog rata i ratnog nasilja i on se od 2003 nalazi u Uredu za ljudska prava koji je s ra-dnom skupinom zaduženom za ovu problematiku održao sedam sastanaka Posljednji je održan 28 lipnja 2006 go-dine a dalje od toga nije se maknulo ni koraka Ova trakavica oko našeg slučaja je prevršila svaku mjeru i puna nam je kapa svega kaže Letinić dodajući kako će udruga uputiti zahtjeve predsjedniku države Stjepanu Mesiću premijeru

Ivi Sanaderu potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor i predsjedniku Sabora Luki Bebiću u kojem će tražiti hitno uvrštavanje spomenutog zakona u sa-borsku proceduru U suprotnom tužit će Republiku Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava

- Njemačka i Italija svojim su državljanima isplatile obeštećanja za patnje pretrpljene u logorima Logoraše su isplatile i Albanija Etiopija i Grčka a isto je učinila i Slovenija Po toj logici može i Hrvatska poručio je Letinić

GK

Spas u MađarskojZbog opasnosti od neprijateljske odmazde

oko 18 tisuća Slavonaca evakuirano je krajem 1944 i početkom 1945 na oslobođeni teritorij u Bačkoj preko Mađarske

Prisjećanje na događaje i spuštanje vjenaca u Dravu

Kod spomenika u dolini rijeke Raše mještani Sutivanca su na 65

godišnjicu odali počast jedanaestorici mladića koje su njemački okupatori strijeljali u Drugom svjetskom ratu Mještani Sutivanca pokraj spomenika

SutivanacViše

od tradicijeUz paljenje svijeća i postavljanje vijen-ca prisjetili su se 6 listopada 1943 go-dine

Mještani i rodbina poginulih do ovog spomenika dolaze nekoliko puta godišnje Okupe se i na svaku godišnjicu događaja Redovito održavaju spomenik u čemu im pomaže i udruga antifašističkih boraca

IG

GLASANTIFAŠISTA

Zrmanja

17

Prodol

Zabrežani

Pred masovnom grobnicom i spome-nikom s imenima žrtava iz ovoga kraja

u Drugom svjetskom ratu na te je događaje okupljene mještane i uzvanike podsjetio predsjednik Mjesnog odbora Zabrežani Valter Žgrablić Istaknuo je da žrtve Narodnooslobodilačkog i Domovinskog rata obvezuju današnje generacije da ih štuju jer svi su oni raquona različitim mjestima i na različite načine dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodilaquo

Stipe Šajina jedan od posljednja dva živuća borca iz tog rata u ovom kraju pri-dodao je da se danas ne smiju zaboraviti raquooni tužni dani kad smo životarili pod fašističkom Italijom kao i naši pokojnici koji ovdje leže jer su dali svoje živote za naše bolje sutralaquo Pozvao je mlade generacije da čuvaju uspomenu na ratne žrtve

Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić još je jednom podsjetio da su borci u Narodnooslobodilačkoj borbi pomogli da se ostvari san o samostalnoj Hrvatskoj kao što su borci Domovinskog rata taj ostvareni san očuvali Gradska uprava stoga skrbi o spomenicima iz antifašističke borbe

ŽRTVE OBVEZUJUKomemoracije žrtvama neprijateljske ofenzive iz 1943 godine

Komemoracija kod spomenika u Zabrežanima

obnavljajući ih i uređujući Okoliš ovog spomenika i masovne grobnice u dolcu kraj Zabrežana doskora će se najavio je

Rimanić preurediti u park-šumu sa sta-zama za šetnju i pločom koja će podsjećati namjernike na ratne donađaje DŠ

Istarski antifašisti su se u Spomen-parku Josipa Broza Tita okupili da bi odali počast

palim borcima i prisjetili se događaja iz Drugog svjetskog rata i partizanskog otpora nacifašizmu Tu su priliku iskoristili da bi oštro osudili po-litiku Vlade prema njima ali i ustaštvo i fašizam koji se i danas veličaju u Hrvatskoj

U rujnu 1943 godine nakon ka-pitulacije Italije u Prodolu je osno-van peti bataljon Prve istarske bri-gade raquoVladimir Gortanlaquo a antifašistički duh tog kraja nadovezao se na Proštinsku bunu rekao je prvoborac iz Prodola Ivan Zenzerovć i naglasio da bez partizanskih jedinica s Titom na čelu Istra nikad ne bi bila pripojena Hrvatskoj

Akcija za spomenik

Udruga ratnih i vojnih invalida Za-dra organizirala je akciju čišćenja i

uređivanja okoliša spomenika palim borcima XIX sjevernodalmatinske divizije NOV Hrvatske koji su poginuli na Zrmanji u listopadu 1943 godine Na tom mjestu u Zrmanjskom klancu na relaciji Knin -Otočac 1980 je podignuto spomen-obilježje s uklasanim imenima 36 poginulih boraca ali je devedesetih devastirano i trebalo bi ga temeljito obnoviti Poticaj za to dala je i ova akcija skupine članova zadarske udruge u kojoj su bili Gordana Kurtin Olivera Grbić Darinka Milanko Ante Penđer i Mate Grubiša

M Grubiša

ZLO PODALJE OD ISTRE

Poruka istarskih antifašista iz spomen-parka Josipa Broza Tita

Ekstremno desne strukture žele pod svaku cijenu dezavuirati našu stvarnost Nama su dobrodošli svi pjevači i Thompson bi bio da ga ne prate provokacije koje šire mržnju

Sabor je prije tri godine pozvao državne institucije da zakonom zaštite antifašističke borce i naše vrijednosti ali ništa se nije do-godilo rekao je pre-dsjednik SABA Istre Tomislav Ravnić

Saborski za-stupnik Damir Kajin također je osudio Thompso-

nove koncerte ali i Vladine dužnosnike koji se na njima pojavljuju

Zlo treba držati podalje od Istre Ako se jednom pusti duh iz boce teško ga je vratiti rekao je Kajin uz odobravanje prisutnih

NL

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 9

Kučibreg

Tradicionalnim narodnim zborom u Kučibregu obilježena je 64 godišnjica

bitke koju su na tom području na grani-ci Hrvatske i Slovenije 3 i 4 studenoga 1944 godine protiv znatno nadmoćnijih njemačkih i talijanskih fašističkih snaga zajednički vodile partizanske jedinice II brigade 43 istarske divizije talijanski partizani iz bataljona raquoAlma Vivodalaquo i jedinice slovenskih partizana koparskog područja

Memorijalni skup je počeo intoniranjem hrvatske himne i istarske svečane pjesme nakon čega su brojne delegacije iz Hr-vatske Slovenije i Italije položile vijence na spomenik koji je u znak sjećanja na slavnu bitku 1959 godine podigao narod Bujštine i Koparštine Vijenci su položeni i na groblju u susjednom slovenskom mjestu Hrvoji gdje se nalazi zajednička grobnica stotinjak poginulih partizana

Na svečanosti u Kučibregu bili su broj-ni antifašistiti među kojima i nekoliko sudionika tih događajia te predstavni-ci više općina i gradova iz susjedne tri države Pozdravila ih je u ime domaćina gradonačelnica Buja Lorella Limoncini Tuth istakavši trajne vrijednosti antifašizma i poruku da se nikad ne zaboravi junaštvo sudionika kučibregske bitke

Pozdravne riječi izrekli su i Tomaž Gantar u ime građana Pirana i predsta-vnik Muggie Roberto Birsa založivši se za suživot uvažavanje toleranciju i suradnju

Odajući počast poginulim borcima kod Kučibrega predsjednica SABA RH dr sc Vesna Čulinović Konstantinović poručila je da ova tromeđa postane simbol zajedništva naših naroda koji su se zaje-dno borili za slobodu i ovdje stoljećima zajednički živjeli

Stoga ove granice ne mogu biti zid razdvajanja rekla je predsjednica SABA RH i pozvala politička rukovodstva da u interesu mira i dobrobiti zajedničkog života na dostojan način riješe otvorena pitanja

Govor je zaključila apelom da zajedno s drugim naprednim državama Europe i Svijeta izgradimo civilizirano i humano društvo u kojem više neće biti ni Jasenovca ni Jadovna ni Kampora ni Gonarsa ni fojbi niti optuživanja antifašista za pokolje

koje su izvršili nacifašistički neprijatelji naših naroda

Istarski župan Ivan Jakovčić rekao je da je Kučibreg jedan od najvažnijih sim-bola Istre ali i čovječanstva uz poruku da antifašizam nema alternative

SIMBOL ZAJEDNIŠTVA A NE ZID RAZDVAJANJA

Sudionicima narodnog zbora obratio se i istarski župan Ivan Jakovčić

Tradicionalnim narodnim zborom obilježena 64 godišnjica poznate bitke hrvatskih sloven-skih i talijanskih partizana protiv nacifašističkih okupatora

Skup u Kučibregu koji su organizira-li UABA Bujštine u suradnji sa srodnim udrugama iz Slovenije i Italije završio je bogatim kulturno-umjetničkim programom i nastupom glazbenih sastava i učenika osnovnih škola A Z

Unašem Ustavu stoji da se Hr-

vatska država temelji na ZAVNOH-ovskim osnovama Međutim dosta je indicija da se stvari ne rješavaju po tim principima Čekamo da se ostvare riječi koje je nedavno izrekao hrva-tski premijer dr sc Ivo Sanader o afirmiranju antifašističkih temelja moderne IHrvatske

Dok se to kod nas ne odrazi na jednaka prava antifašističkih boraca i brani-telja iz Domovinskog rata dok se ne spriječi isticanje ustaških simbola i razne neofašističke manifestacije dok se ne spriječi rušenje i ne obno-ve spomenici žrtvama fašizma dotle

Dr sc Vesna Čulinović Konstantinović

ČEKAMO DA SANADER ISPUNI OBEĆANJA

neće biti pravde na našim prostorima To stanje daje nade revanšistima da pokušaju izliječiti komplekse gubitnika i uspostaviti proustaško-neofašističke odnose - upozorila je predsjednica SABA RH

GLASANTIFAŠISTA10

Dubrovnik

Dan oslobođenja Splita 26 listopada tradicionalno je obilježen polaganjem

vijenaca na Pjaci ispred spomen-ploče partizanskim osloboditeljima grada Uz predstavnike Udruge antifašističkih boraca i antifašista tom činu prisustvovao je i splitski gradonačelnik Ivan Kuret prvi HDZ-ov gradonačelnik koji je na ovaj način odao počast palim partizanima

U javnom priopćenju uoči godišnjice koje je potpisao predsjednik splitskog UABA Ante Adorić podsjeća se da su toga dana 1944 godine jedinice Osmog dalmatin-skog korpusa ušle u grad nakon što su se njemačko-ustaške postrojbe povukle prema Trogiru

Za tri godine i sedam mjeseci okupacije

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja Dubrovnika i

južne Dalmacije od fašističke oku-pacije u Drugom svjetskom ratu dubrovačka Udruga antifašističkih boraca i antifašista organizirala je ko-memoraciju pred tvrđavom Lovrijenac gdje je bacanjem lovorova vijenca u more odana počast poginulim borci-

Predvođeni predsjednicom dr sc Ve-snom Čulinović Konstantinović

predstavnici Saveza antifašističkih bo-raca i antifašista Republike Hrvatske na zagrebačkom su Mirogoju u povodu Dana mrtvih polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali počast poginulim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora iz Drugog svjetskog rata kao i braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

Osim kod Grobnice narodnih heroja spomenika Zida boli i Središnjeg križa za poginule u Domovinskom ratu vijenci su položeni i na grobove istaknutih antifašista

SKUPO PLAĆENA SLOBODAUz godišnjicu oslobođenja prvi put i HDZ-ov gradonačelnik odao počast poginulim partizanima

Splita s tadašnjih 40 tisuća stanovnika čak je 18 tisuća sudjelovalo u NOP-u 1500 ih je poginulo u borbama kroz gradske zatvore prošlo 15 tisuća rodoljuba 266

civila je poginulo 500 žrtava su odnijela bombardiranja a još 500 osoba je podleglo gladi i bolestima

Nekoliko dana prije oslobođenja grupa ubačenih partizana iz Mosorskog odre-da u suradnji s nekolicinom odmetnutih domobrana i ustaša uspjela je spriječiti pripremljena miniranja većeg broja gra-dskih objekata od strane njemačkih trupa u povlačenju

Splitska udruga i ovaj je puta protestirala što se 26 listopada više ne slavi kao Dan grada te najavila polaganje vijenaca i na Narodnom trgu Kosturnici na groblju Lo-vrincu i Spomenik žrtvama fašizma ispred zgrade Županije

SD

Split

Dan mrtvih

Bacanjem vijenca u more odana počast poginulim borcima NOR-a i braniteljima iz Domovinskog rata

ma NOR-a i žrtvama fašizma poseb-no robijašima i logorašima fašističkih logora te poginulim braniteljima iz Domovinskog rata

O sudjelovanju Dubrovčana u NOB-i i oslobođenju grada prigodno je govorio član Predsjedništva udruge Pero Lasić

Održana je i tribina udruge na

kojoj je predstavljena knjiga raquoEtiolo-gija fašizmalaquo autora prof dr sc Josipa Deželjina koju su izdale antifašističke udruge Rijeke i Primorsko-goranske županije O knjizi su uz autora go-vorili dr sc Vidoje Vujić koji je i župan Primorsko-goranske županije te domaćin dr sc Antun Gavranić

GG

OBILJEŽENA 64 GODIŠNJICA SLOBODE

Počast borcima i braniteljimaPredstavnici antifašističkih udruga obišli su grobove i spomen-obilježja poginulim sudionicima i civilnim žrtvama

iz NOR-a i Domovinskog rata

i državnika dr Ivana Ribara Vladimira Nazora i dr Vladimira Bakarića te na partizanskom groblju i groblju stradale kozaračke djece

Spomen-groblja i druga obilježja po-gimulim borcima obišli su predstavnici antifašističkih udruga i u drugim mjestima Hrvatske

U znak sjećanja na žrtve ustaškog logora u Jasenovcu delegacija ZUABA Sisačko-moslavačke županije požila je vijence kod spomenika raquoKameni cvijetlaquo Članovi antifašističkih udruga s područja Krapinsko-zagorske županije odali su počast Josipu Brozu Titu kod spomenika ispred

njegove rodne kuće u Kumrovcu dok su antifašisti komemorirali kod spomenika žrtvama fašističkog terora na Dotršćini i još desetak spomen-obilježja poginulim borcim i stradalnicima na širem gradskom području

Prigodne komemoracije antifašističkih udruga održane su i na dubrovačkom gro-blju Boninovo na više mjesta u Rijeci Rovinju Osujeku Zadru Splitu Umagu na Krku šibenskom području i drugim lokacijama U više mjesta antifašistima su se pridružili i predstavnici lokalnih vlasti i branitelji iz Domovinskog rata

AZ

Polaganje vijenaca na spomen-ploču poginulim osloboditeljima

GLASANTIFAŠISTA 11

Žumberak

Narod Žumberka smatrao je 13 prole-tersku svojom brigadom popunjavao

svojim borcima hranio i snabdijevao pomagao u stvaranju što povoljnijih uvje-ta za izvođenje njenih borbenih akcija ndash rečeno je među ostalim u kazivanju govornika na komemorati-vnim svečanostima u Gor-njem Sjeničaku Budinjaku Sošicama i Radatoviću U po-vodu 66 obljetnice formiranja 13 proleterske brigade raquoRade Končarlaquo na svojevrsnim sa-tovima povijesti evocirana su sjećanja položeni vijenci na spomen obilježja i odata počast poginulim borcima

Trinaesta udarna prole-terska brigada raquoRade Končarlaquo je djelujući na prostoru Žumberka i Pokuplja stva-rala uvjete za široki raz-mah ustanka i formiranja novih krupnih jedinica Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske ndash istaknuto je u izlaganjima Rade Bulata ratnog komandanta brigade i na-rodnog heroja Josipa Skupnjaka potpre-dsjednika SABA RH Milana Gajskog i Gabre Bogdanovića ratnih pripadnika brigade te Franje Cvrtile sudionika borbi na Žumberku iz 16 slavonske omladinske brigade raquoJoža Vlahovićlaquo

Brojni uzvaniciPreživjeli borci i poklonici antifašizma

iz Zagreba Karlovca Metlike Ozlja Samo-bora Jastrebarskog i Duge Rese Renata Brunskole županica Metlike Biserka Vranić gradonačelnica Ozlja zastupnica u Saboru i član Predsjedništva SABA RH Petar Raić tajnik SABA RH i Zvjezdana Lazar tajnica Sekcije 13 proleterske brigade Među uzvanicima zamijetili smo Martina Jendrašica predsjednika Saveza udruga antifašista Karlovačke županije Ivana Tusića predsjednika UABA Ozlja Vla-dimira Juraka Vinka Šunjaru i Vedrana Žuvelu članove Predsjedništva SABA RH Adama Dupala predsjednika i Branka Božića tajnika Sekcije 1 korpusa Marka Blaževića potpredsjednika Sekcije 13 proleterske brigade Ljubana Miljkovića tajnika Sekcije 8 kordunaške divizije iz Odbora združenih borcev Slovenije Antuna

Preživjeli borci i pokloni-ci antifašizma dvodnevnim su-sretom obilježili 66 obljetnicu formiranja 13 proleterske bri-gade raquoRade Končarlaquo

Župančič Iliju Strahinića predsjednika Mjesnog odbora Radatovići i Stjepana Kokota Štefa najstarijeg borca brigade (96 godina) U kulturno-umjetničkom programu nastupio je KUD raquoMatice umi-rovljenikalaquo iz Susedgrada pod ravnanjem Danice Jantoljak interpretirajući nekoliko partizanskih pjesama

Trinaesta brigada raquoJosip Krašlaquo formira-na je 7 studenog 1942 godine u Gornjem Sjeničaku od 1 proleterskog bataljona Hrva-tske i Žumberačko-pokupskog NOP odreda

U Žumberku je brigada zbog uspjeha posti-gnutim u borbama 11 prosinca 1942 godine preimenovana i proglašena 13 udarnom proleterskom brigadom raquoRade Končarlaquo

Zajedničke akcijeUdruženim borbenim akcijama hrva-

tskih i slovenskih partizana u Žumberku i Beloj krajini od siječnja do svibnja 1943 godine onemogućeno je talijanskim divi-zijama raquoIsonzolaquo i raquoLombardialaquo da sudjeluju u četvrtoj i petoj neprijateljskoj ofenzivi protiv glavnih snaga Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Pod rukovo-dstvom zajedničkog Operativnog štaba II operativne zone 13 proleterska i 4 kordunaška brigada zajedno sa slovenskim brigadama raquoTone Tomšičlaquo raquoMatija Gubeclaquo i raquoIvan Cankarlaquo napadale su neprijateljske posade na komunikaciji Zagreb-Karlovac-Novo Mesto i rušile prugu vrlo važnu za opskrbu neprijateljske vojske angažirane u IV i V neprijateljskoj ofenzivi

Trinaesta proleterska brigada zajedno s tri slovenske brigade razbila je u veljači i ožujku jako belogardističko uporište u samostanu u Pleterju napala ustaše u Stojdragi i Talijane u Metliki a u travnju 1943 godine zajedno s Primorsko-goranskim NOP odredom i slovenskim partizanima

borila se protiv talijanskih i belogardističkih snaga u dolini Mirne oko Mokronoga Št Ruperta i Žalostne gore u Sloveniji U to vrijeme oslobođeno područje obuhvaćalo je gotovo cijeli Žumberak i veći dio Pokuplja i bilo povezana sa slobodnim područjima u Sloveniji i na Kordunu Između 28 i 29 svibnja nakon povratka iz Slovenije 13 proleterska brigada uništila je domo-bransku jedriličarsku školu u Sv Nedelji a zatim se prebacila u Pokuplje gdje je sa Žumberačko-pokupskim NOP odredom

razbila neprijateljska uporišta u Peščenici Odri i Brezovici i porušila prugu Zagreb-Sisak U lipnju 1943 godine kada su Talijani i ustaše ponovno započeli ofenzivu u Žumberku 13 proleterska brigada vra-tila se usiljenim maršem u Žumberak u desetodnev-nim teškim borbama otjerala neprijatelja s oslobođenog područja i time spasila ljetinu od neprijateljske pljačke U toku srpnja razoružala je jaku domobransko-žandarmerijsku posadu u Lekeniku kod Du-braneca razbila više stotina Nijemaca U kolovozu brigada je napala i zarobila neprija-

teljske posade u selima Remetincu i Buzinu i zatim prenijela operacije u Turopolje i Pokuplje gdje je zajedno s novoformira-nim Turopoljsko-posavskim NOP odredom izbacila ustaše iz Donje Kupčine Krajem kolovoza brigada se vratila na Žumberak gdje je likvidirala ustaška uporišta Gornju Vas i Novo Selo

Dug ratni putPočetkom studenoga 1943 godine

13 proleterska brigada ušla je u sastav 1 proleterske divizije Sudjelovala je u banjalučkoj drvarskoj i beogradskoj operaciji i na Srijemskom frontu Nakon proboja Srijemskog fronta u rajonu Bapske brigada sudjeluje i u gonjenju neprijatelja na pravcu Vukovar-Đakovo-Pleternica-Nova Gradiška-Čazma-Zagreb gdje završava svoj borbeni put U 13 proleterskoj brigadi borilo se oko 9000 boraca od toga svaki četvrti dao je život za slobodu i ostao na njenom 17500 kilometara dugom ratnom putu U redovima brigade borilo se preko 400 žena Iz svojih redova iznjedrila je 17 generala i 15 narodnih heroja Brigada je primila najveća priznanja za ratne zasluge i nosila slavno ime ndash proleterska te ime Josipa Kraša a kasnije Rade Končara

B M

OSLONAC U NARODU

GLASANTIFAŠISTA12

Znanstveni skup

Znanstveno vijeće Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske organiziralo je

21 i 22 studenog u Zagrebu raspravu u povodu 60 godišnjice Titovog povijesnog raquoNElaquo Staljinu

Otvarajući taj skup pod nazivom raquo1948 ndash povijesni razlaz sa staljinskim totalitarizmomlaquo predsjednik Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske dr sc Tomislav Badovinac je podsjetio da ta izazovna tema ni nakon 60 godina nije dovoljno istražena iako je bila uzrokom mnogih događanja koja su uticala na tokove razvoja u Jugoslaviji i u svjetskim razmjerima

raquoNa hegemonistički Staljinov velikodržavni pritisak s namjerom da likvidira samostalan put Jugoslavije kao države 1948 godine Tito je izrekao povijesno NE Staljinu

raquoNajteža ljudska di-lema sukoba sa SSSR-om u Jugoslaviji bila je dile-ma za koga se opredije-liti ndash za Tita ili Staljinalaquo rekao je dr Badovinac i zaključio raquoStaljinu je tre-bao zadovoljavajući povod da oružanom interven-cijom slomi Tita i podčini Jugoslaviju U takvoj izvanrednoj situaciji logika golog samoodržanja nalagala je neophodnost izoliranja Staljinovih pristaša ali i dopuštala da se među njima nađu i brojni nedužni i dezorijentirani ljudi Nikakva politička nužnost ne može međutim oporavdati brutalnu represiju prema njima naročito na Golom otoku jer se borba sa staljinizmom ne može uspješno voditi staljinističkilaquo

U izlaganju na temu raquoTito i NOB na-suprot Staljinovoj politici (1941-1945)laquo dr Badovinac je navođenjem brojnih izvora upozorio da od početka ustanka raquoočito stavovi Tita i Kominterne odnosno So-vjetske vlade nisu bili sukladni Takav sovjetski stav bio je konstantan i nije se mijenjao sve do potkraj Drugog svjetskog rata Staljin je bio nepovjerljiv prema re-voluciji koju organiziraju sami narodi u ovom slučaju Jugoslavije mimo njegove kontrole i mimo njegovih zamislilaquo

Gost iz Crne Gore akademik Rado-van Radonjić govorio je o temi raquoIdejni argumenti i strategija obrane KPJ nasu-prot sadržaju ideoloških optužbi u Re-

Rasprava o Titovom povijesnom NE Staljinu

ODBAČEN STALJINSKI TOTALITARIZAMzoluciji IB-a o stanju u KPJ i izgradnji socijalizma u Jugoslavijilaquo On je ocijenio da je sukob Staljina i Tita najmanje bio ideološki i teorijski Staljinu je smetalo što se pojavio netko tko nije pristajao slušati njegov diktat

To se kako je rekao akademik Radonjić pretvorilo u sukob Davida i Golijata u kojem nitko Titovoj strani nije davao bilo kakvu šansu Rezolucija Informbiroa je bila program i sredstvo borbe protiv KPJ i Tita i direktna prijetnja ratom

Tito je međutim smatrao da može razgovarati ravnopravno i sa SSSR-om i sa Zapadom i u tome je uspio Njegovo NE Staljinu je označilo početak erozije birokratskog socijalizma i monizma u radničkom pokretu naglasio je Radonjić i zaključio da je ideja pravde slobode i jednakosti raquospona velike lsquo48 i modernog svijetalaquo

Publicist iz Zagreba partizanski prvo-borac Zvonko Ivanković Vonta izlagao je o raquoZbiljskim dimenzijama napada na Jugoslavijulaquo navodeći na početku da je sam istupio iz partije 1949 godine i da se od tada više nije vraćao u članstvo

On je posebno upozorio da je pogrešno vlast Komunističke partije nazivati raquoko-munizmomlaquo kako se to često čini To nije komunizam kao što ni vlast demokršćanske partije nije raquokršćanstvolaquo Komunizma nika-da i nigdje nije bilo postojali su socijalistički pokušaji različiti od zemlje do zemlje Kod nas je bio samoupravno socijalizam

Kada su 1948 godine SFRJ i SSSR bili na rubu rata to su bile dvije različite državne politike - Titova je na sreću spasila i vitalne

hrvatske interese rekao je Ivanković-Vonta dodajući da smo pobjedom NOB-e dobili svoju domovinu Hrvatsku

Dr sc Pavao Ravlić inače jedan od bivših zatvorenika na Golom otoku je po-dsjetio da se dugo vremena istina o Golom otoku nije znala jer je to kako je rekao bila tabu tema On je naveo da je imenom i prezimenom do sada evidentirano oko 11000 zatvorenika koji su proveli na Go-lom otoku a da ih je umrlo i raquoumrlolaquo oko 300 Te brojke se se ne odnose samo na

Goli otok nego na sustav pod tim nazivom u kojem je bilo više zatvora među kojima i Bileća

Meni je napad Inform-biroa bio za svaku osudu ali sam svejedno bio kriv kaže dr Ravlić On smatra da se Jugoslavija staljinizmu oduprla staljinističkim me-todama ali raquou datim uvje-timalaquo Na kraju je rekao da u ocjeni svega treba imati raquošto manje osobnog a što više istinelaquo

Dr sc Lino Veljak je govorio o temi raquoMarx državni socijalizam i so-cijalistička alternativalaquo i pri tome istaknuo da je državno partijska diktatura

u SSSR-u bila degenerativno izobličenje Marksove ideje I otpor Rezoluciji Inform-biroa je bio u tom kontekstu odbacivanja dogmatskog staljinističkog tipa socijalizma podvlači dr Veljak

Dr sc Tvrtsko Jakovina je govoreći o raquoMeđunarodnom položaju Jugoslavije nakon Informbiroa 1948 godinelaquo istak-nuto da je to bila jedna od najvažnijih godina u povijesti čovječanstva Jedna mala zemlja je postala značajan faktor u međunarodnim odnosima rekao je dr Jakovina

Dr sc Dragomir Vojnić je govorio o raquoZnačaju i posljedicama jugoslavenske pobjede nad Staljinom i implikacijama na razvoj destaljinizacije izvan Jugosla-vijelaquo Dr sc Dragutin Lalović o raquoPro-gramu SKJ (1958) kao projektu ljudske emancipacijelaquo Dr sc Dag Strpić o temi raquoEmancipacija i represija Skica kontro-verzne modernizacije politike privrede i društva Jugoslavije u svjetlu 1948laquo i Dr sc Rade Kalanj o raquoKulturi u razgradnji staljinskog dogmatizmalaquo

S Tomašević

GLASANTIFAŠISTA 13

Pred prepunom dvoranom Tribine grada Zagreba predstavljen je zbornik raquoTitovo

doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo u izdanju Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske (prikaz knjige objavili smo u 57 broju raquoGlasalaquo) Dr sc Dragomir Vojnić profesor govorio je o političko-ekonomskom razvoju Hrvatske s naglaskom na samou-pravljanju a akademik Adolf Dragičević u svom izlaganju potencirao je kapitalna ostvarenja Josipa Broza Tita Urednik dr sc Tomislav Badovinac akcentirao je među ostalim one političke podudarnosti koje su bile karakteristične za period koji opisuje ovaj zbornik s osvrtom na 1941 1991 godinu i aktualne su do danas

- Izvršna vlast se deklarativno izjašnjava za antifašizam nažalost nedovoljno odlučno i neefikasno Tek je ove godine prvi puta reagirala ali samo verbalno osuđujući manifestacije ustaštva na stadionima Nedavna javna demonstracija mladeži HDZ-a ustašoidnim ponašanjem izazvala je sukob u karlovačkom kafiću Da li će i u ovom slučaju ostati na verbalnoj osudi njih i njihovih mentora ndash zapitao se dr sc Tomislav Badovinac

Badovinac je također kazao kako slušajući retoriku ekstremnih nacionali-sta koji su držali vlast čovjek je morao pomisliti da se vrijeme vratilo 50 godina unazad u 1941 godinu Razvoj Socijalističke Republike Hrvatske prikazivan je na najpo-grdnije načine upotrebljavane su nesuvisle riječi iz kojih je isijavala mržnja a sve je obavijeno nazivom ndashmrak Najznačajnije su dvije objede hrvatskih nacionalista prvo da su progonjeni Hrvati ndash samo zato što su Hrvati te da je izrabljivana Hrvatska putem preusmjeravanja dijela hrvatkog dohotka

OSVRT NA PROŠLOSTNa Tribini grada Zagreba predstavljen zbornik raquoTitovo doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo

posebno deviznih prihoda i drugo da je Hrvatska u raquojugo-komunističkoj tvorevinilaquo samo nazadovala te da je nužno promijeniti ama baš sve socijalistički društveni sustav društveno vlasništvo mastodonte u indu-striji i poljoprivredi socijalni zdravstveni obrazovni i vrijednosni sustav Preobrazba socijalističkog sustava u kapitalizam divljeg obilježja dovela je do neviđenih i nepojmlji-vih društvenih zbivanja a to su bile najblaže rečeno monstruozne pljačke Međutim one se nastavljaju i dalje smanjenjem so-cijalnih prava daljnjim stečajevima ra-sprodaji privrednih i prirodnih resursa i obezvređivanjem čovjeka

Od 1918 godine do danas uočavamo bitne značajke To je prije svega hrvatski nacionalizam koji je imao konstantno

šovinističko određenje prema Srbima a razlikovao se samo u pojedinim perio-dima po tome koja je dodatna obilježja upražnjavao Bio je uvijek sklon svim oblicima terorizma sve do nacifašističkog šovinizma ustaškog pedigrea Trebalo bi i imati na umu da antifašistička Europa neće tolerirati profašistička djelovanja i manifestacije ndash zaključio je dr sc Tomislav Badovinac Na kraju postavlja se pitanje ndash kada ćemo dostići nivo privrednog razvoja društvenog i osobnog standarda i sigurnost življenja kao prije 1990 godine Značajno je spoznati kakvu ideološko-politički pro-filiranu državu žele nacionalisti kad ni s današnjom nisu zadovoljni premda su sudjelovali u njenom stvaranju

B M

Knjiga je predstavljena na Tribini grada Zagreba

Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini izjavio je da su raquona-

cizam i fašizam apsolutno zlolaquo u povijesti Italije i Njemačke Frattini je to rekao 18 studenog na mjestu nekadašnjeg talijan-skog koncentracijskog logora blizu Trsta kojeg je posjetio zajedno sa njemačkim ministrom vanjskih poslova Frankom Walterom Steinmeierom

- Nacizam i fašizam predstavljaju apso-lutno zlo naše povijesti Jedino ako kažemo

Zbornik

Suočavanje Gorke uspomeneItalija i Njemačka složile su se da su nacizam i fašizam aposlutno zlo u povijesti te dvije zemlje

sve o našoj prošlosti moći ćemo braniti našu budućnost istaknuto je Frattini

Na susretu dvaju ministara koji je održan u sklopu razgovora Silvija Berlu-sconija i Angele Merkel u Trstu najavljeno je i održavanje konferencije povjesničara dviju zemalja sljedeće godine u Italiji

- Italija i Njemačka mogu se okrenuti budućnosti u duhu suradnje dijeleći ideale o pomirenju solidarnosti i integraciji koji su temelj EU-a- dodao je Frattini ocjenjujući

da dvije zemlje moraju raquopodučiti mlade o tragediji nacizma i fašizmalaquo

- Ovdje gdje se danas nalazimo tri do pet tisuća ljudi ubijeno je Židovi politički zatvorenici vojni zatvorenici Naše su mi-sli danas okrenute svima njima- rekao je Steinmeier

Ti strašni događaji počinjeni u ime Njemačke dio su naše zajedničke povijesti Gorka uspomena na njih ujedinjuje nas zaključio je on

snim

io Z

Her

ceg

GLASANTIFAŠISTA14

Buzet

Rogoznica

Gradsko vijeć Buzeta jednoglasno je prihvatilo inicijativu da se An-

tun Tončić Cerovac zbog povijesnih zasluga proglasi osobom 20 stoljeća u Istri Prijedlog je prethodno podržala i buzetska Udruga antifašističkih boraca i antifašista

Zahtjev da se vrednuje Tončićev povije-sni značaj obrazložio je Danilo Cerovac autor nedavno objavljene knjige raquoPrvobo-rac Istre i Hrvatske Antun Tončić Cerovac - životni putlaquo Rekao je da je Tončić rodom iz sela Veli Milun jedna od vertikala i stub opstojnosti istarskog naroda Smatra

Sat povijesti o Batinskoj bitciVijenci na obali Dunava i

spomen-kompleksu u Batini

U organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Osječko-baranjske županije i ove je godine obilježena 64 godišnjica jedne od dviju velikih bitaka u završnici Drugog svjetskog rata za području Baranje - Batinska bitka koja je bila jedna od najtežih i najsloženijih ratnih operacija u jugoistočnoj i srednjoj Europi u Drugom svjetskom ratu

Polaganjem vijenaca na lijevoj obali Dunava i spomen komplek-su Batinske bitke u Batini odana je počast palim borcimaa Crvene armije i borcima NOR-a Tom akcijom Crvene armije i boraca 51 vojvođanske divizije zapravo je započeo konačni i definitivni slom fašističke Njemačke i njezinih satelita istaknuo je u svom govo-ru predsjednik Zajednice udru-ga antifašista Osječko-baranjske županije Nikola Opačić

Prisustvovale su pored dele-gacija udruga UABA iz Osijeka i Belog Manastira i delegacije Saveza boraca NOR -a iz Sombora i Apatina Nakon polaganja vijenaca prisut-ni su minutom šutnje odali počast poginulim borcima i prisustvovali satu povijesti o Batinskoj bitci o kojoj je govorio Petar Matić

N Opačić

Knjiga raquoJasenovac - Fotomonogra-fijalaquo autorice Nataše Mataušić

koja analizira mnoge nedoumice o jasenovačkome koncentracijskom logoru predstavljena je u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika

Riječ je o knjizi koja na nov način progovara o jasenovačkom logoru donoseći nove činjenice uz fotografije koje su desetljećima služile za svojevrsnu manipulaciju jasenovačkim žrtvama

Fotomonografija o JasenovcuAutorica Nataša Mataušić na

nov način obrađuje logor i žrtveKroz povijest mnoge su fotografije atributirane uz logor i stradanja u Ja-senovcu a autorica ih stavlja u ispravan kontekst

Fotomonografiju su uz autoricu predstavili Mario Jareb Žarka Vujić i Tea Benčić Rimay urednica biblioteke Banalnost zla raquoJasenovac - Fotomono-grafijalaquo treća je knjiga te biblioteke uz Katalog novog postava i poimenični popis žrtava koja je dobila nagradu za najbolji izdavački pothvat za područje društvenih znanosti za 2007

VV

TREĆI ISTARSKI VELIKAN

Prihvaćena inicijativa da se zbog povijesnih zasluga prvoborac Antun Tončić Cerovac proglasi za osobu 20 stoljeća u Istri

da je Tončić uz biskupa Jurja Dobrilu i Matka Laginju treći istarski velikan prošlog stoljeća koji je predvodio istarski narod u NOP-u za konačno oslobođenje tog dijela Hrvatske

Podržavajući inicijativu buzetski su vijećnici ocijenili da je Tončić to zaslužio kao narodnjak antifašist su-dionik i promotor NOR-a na Buzeštini i cijeloj Istri

Inicijativa Buzećana upućena je na usvajanje Poglavarstvu i Skupštini Istar-ske županije

GI

Spomenik žrtvama fašizma

Na rogozničkom području talijanski i njemački okupatori ubili su 102 civila

Na mjestu zvanom Pobrdine po-stavljeno je spomen-obilježje ci-

vilnim žrtvama fašističkog terora Tog 16 studenog 1942 godine talijanski okupator uhitio je sve mještane sela Podglavica doveo ih do stratišta gdje je izdvojio šesnaest odraslih muškaraca i streljao ih Na rogozničkom području talijanski i njemački fašisti ubili su 102 civila među kojima je bilo i djece i starijih osoba

Općina Rogoznica u obilježavanje

Dana antifašističke borbe prvi put se službeno uključila prošle godine a naja-vljena je i obnova svih osam devastiranih antifašističkih spomenika

Postavljanje na 66 godišnjicu zločina spomen-ploče s imenima žrtava inici-rala je Udruga antifašističkih boraca i antifašista uz financijsku pomać Općine i dobrovoljnim prilozima građana

Na spomenik su položeni vijenci i upaljene svijeće

SD

GLASANTIFAŠISTA 15

Rijeka

Zahvalnice Na skupštini su podijeljene i zahval-

nice SABA Republike Hrvatske koje su dobili preživjeli borci NOB-a sudionici bitaka na Neretvi i Sutjesci ndash Savica Marić Milena Janković-Radić Vi-tomir Grbac Olgica Dejanović Jure Burić Branko Car i Obrad Raca dok su nekolicini njih zahvalnice uručene tijekom prijašnjih proslava

Također Savez antifašističkih bo-raca i antifašista Primorsko-goranske županije uručio je zahvalnicu Zdenku Antešiću za raquodoprinos razvijanju promicanju i jačanju antifašističkih tekovinalaquo koji je postigao kako je rečeno obnavljajući spomenike na Rabu za vrijeme dok je bio rapski gradonačelnik

IZBORNA SKUPŠTINA SABA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

NEMA POLITIČKE VOLJE ZA PRAVA BORACAPredloženo da se zbog neprovedbe Deklaracije o antifašizmu protiv nadležnih organa vlasti Republike

Hrvatske podigne tužba Ustavnom sudu te međunarodnim institucijama

Dr sc Marko Pavković ponovo je izabran za predsjednika Saveza antifašističkih

boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Odlučeno je na izbornoj skupštini Županijskog SABA-a na kojoj je za zamje-nika predsjednika izabran Stjepan Starčević a potpredsjednici su Matija Koščić An-ton Grubišić Miljenko Fak i Ivan Cvek a tajnik Zdenko Jurčić Uz spomenute u Izvršni odbor ušli su i Dinko Tamarut te Zdravko Cetina Također izabran je i prošireni Županijski odbor s dvadeset i jednim članom te četiri pridružena člana kao i deseteročlani Nadzorni odbor čiji je predsjednik Ivica Bajor

Novi (stari) predsjednik Marko Pavković izvjestio je nazočne o aktivnostima u pro-teklom dvogodišnjem razdoblju te između ostalog zahvalio Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na novim prostorima u Demetrovoj ulici Istaknuo je kako je Savez podržao Deklaraciju o antifašizmu koja međutim iako donesena prije tri i pol godine do danas nije provedena

ndash Stoga je naš stav kako zbog nepro-vedbe deklaracije o antifašizmu treba tužiti nadležne institucije hrvatske vlasti Ustavnom sudu odnosno međunarodnim institucijama Pozdravili smo i odluku Hrvatskog sabora o proglašenju 25 ruj-na Spomen-danom Republike Hrvatske Isto tako odlučno smo se suprotstavili svim pokušajima falsificiranja istine o antifašističkoj Narodnooslobodilačkoj borbi kazao je Pavković Dodao je kako materijalno-socijalne prilike i primjereni uvjeti života članova Saveza nisu poboljšani niti unaprijeđeni čak se i pogoršavaju

ndash Uza sva naša nastojanja da aktualna vlast povrati zakonom stečena a oduzeta

prava antifašističkim borcima još uvijek nismo uspjeli jer jednostavno ne postoji političke volje aktualnih izvršnih vlasti da vrate oduzeto Očito je da se izvršna vlast posvađala s objektivnom povijesnom znanošću istaknuo je Pavković dodajući kako je permanentna zadaća Saveza bila i ostala i prikupljanje i sređivanje po-vijesne građe i zaštita povijesne baštine antifašističke borbe a hvalevrijednu pažnju Savez posvećuje i redovitom održavanju spomenika i spomen-obilježja

Govoreći o programu rada za sljedeću godinu Pavković je istaknuo skrb o socijal-no-zdravstvenoj zaštiti članova promicanje i zaštitu antifašističke povijesne baštine spomen-obilježja i spomenika NOB-a prikupljanje povijesne građe i dokumen-tacije kao i izdavačku djelatnost te rad na pomlađivanju Saveza

Između ostalih u raspravu na skup-

štini uključio se i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke Dinko Tamarut koji je kazao kako su sve udruge SABA PGŽ-a u proteklom razdo-blju realizirale svoje programe rada

S obzirom na to da je zbog svjetske ekonomske krize pred nama nekoliko teških godina to će najvjerojatnije imati utjecaj i na socijalni status naših članova koji će nažalost biti još teži a najavljene reforme bile one zdravstvene ili mirovinske još će više to pogoršati Zbog toga naši budući programi moraju voditi računa o tome kazao je Tamarut

NL

Skrb o socijalno-zdravstvenoj zaštiti članova mora biti prioritet udruga

Marko Pavković Zdenko Jurčić i Stjepan Starčević na komemoraciji poginulim partizanima u Hreljinu

GLASANTIFAŠISTA16

Članovi Udruge za civilne stradalnike II svjetskog rata pod okupacijom

Italije i Njemačke 1941 - 1945 spremni su odštetu za dane provedene u logori-ma tražiti i pred Europskim sudom za ljudska prava kaže predsjednik udruge Neven Ivan Letinić

Napominje kako bivši logoraši od 2003 godine traže da Republika Hr-vatska riješi pitanje odšteta a zahtjev su podnijeli i talijanskim vlastima Riječ je o obeštećenjima za boravak u fašističkom koncentracijskom logoru na Molatu i izbjegličkom logoru u El Shattu

Zagrebačka Sekcija Slavonaca Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske organizirala je deseto

putovanje svojih članova tragom najvažnijih događanja iz NOB-e od 1941 do 1945 godine u Slavoniji

Ove godine su putovali uz rijeku Dravu prisjećajući se organizirane evakuacije oko 18000 građana i dvije tisuće invalida u prosincu 1944 i siječnju 1945 iz Slavonije i sjeve-rozapadne Hrvatske na mađarsko područje koje je bilo pod kontrolom sovjetske vojske

Prema riječima Antuna Magića člana Predsjedništva Sa-veza te predsjednika Sekcije antifašističkih boraca VI slavon-skog udarnog korpusa Slavoncima je tada prijetila opasnost odmazde i za Jasenovac Organizirano smo povlačili ljude kojima je prijetila opasnost simpatizere i članove boračkih obitelji Prilikom samog prijelaza Drave skelama sedam je ljudi preminulo a još 120 nakon dolaska u Mađarsku Tih događaja prisjetili su se nekadašnji borci na obalama Dra-ve kod Terezinog Polja gdje su za poginule bacili vijenac u vodu kod nekadašnje pustare Zanoš i kod Kapinaca GS

Tragom NOB-e

Bivši logoraši

TRAŽIMO ODŠTETU ZA SVAKOG LOGORAŠATrakavica oko našeg slučaja prevršila je svaku mjeru smatra predsjednik Udruge civilnih stra-

dalnika Neven Ivan Letinić

- Zatražili smo za svakog logoraša obeštećenje u vrijednosti od 30000 eura Podnijeli smo Prijedlog zakona o civilnim žrtvama II svjetskog rata i ratnog nasilja i on se od 2003 nalazi u Uredu za ljudska prava koji je s ra-dnom skupinom zaduženom za ovu problematiku održao sedam sastanaka Posljednji je održan 28 lipnja 2006 go-dine a dalje od toga nije se maknulo ni koraka Ova trakavica oko našeg slučaja je prevršila svaku mjeru i puna nam je kapa svega kaže Letinić dodajući kako će udruga uputiti zahtjeve predsjedniku države Stjepanu Mesiću premijeru

Ivi Sanaderu potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor i predsjedniku Sabora Luki Bebiću u kojem će tražiti hitno uvrštavanje spomenutog zakona u sa-borsku proceduru U suprotnom tužit će Republiku Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava

- Njemačka i Italija svojim su državljanima isplatile obeštećanja za patnje pretrpljene u logorima Logoraše su isplatile i Albanija Etiopija i Grčka a isto je učinila i Slovenija Po toj logici može i Hrvatska poručio je Letinić

GK

Spas u MađarskojZbog opasnosti od neprijateljske odmazde

oko 18 tisuća Slavonaca evakuirano je krajem 1944 i početkom 1945 na oslobođeni teritorij u Bačkoj preko Mađarske

Prisjećanje na događaje i spuštanje vjenaca u Dravu

Kod spomenika u dolini rijeke Raše mještani Sutivanca su na 65

godišnjicu odali počast jedanaestorici mladića koje su njemački okupatori strijeljali u Drugom svjetskom ratu Mještani Sutivanca pokraj spomenika

SutivanacViše

od tradicijeUz paljenje svijeća i postavljanje vijen-ca prisjetili su se 6 listopada 1943 go-dine

Mještani i rodbina poginulih do ovog spomenika dolaze nekoliko puta godišnje Okupe se i na svaku godišnjicu događaja Redovito održavaju spomenik u čemu im pomaže i udruga antifašističkih boraca

IG

GLASANTIFAŠISTA

Zrmanja

17

Prodol

Zabrežani

Pred masovnom grobnicom i spome-nikom s imenima žrtava iz ovoga kraja

u Drugom svjetskom ratu na te je događaje okupljene mještane i uzvanike podsjetio predsjednik Mjesnog odbora Zabrežani Valter Žgrablić Istaknuo je da žrtve Narodnooslobodilačkog i Domovinskog rata obvezuju današnje generacije da ih štuju jer svi su oni raquona različitim mjestima i na različite načine dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodilaquo

Stipe Šajina jedan od posljednja dva živuća borca iz tog rata u ovom kraju pri-dodao je da se danas ne smiju zaboraviti raquooni tužni dani kad smo životarili pod fašističkom Italijom kao i naši pokojnici koji ovdje leže jer su dali svoje živote za naše bolje sutralaquo Pozvao je mlade generacije da čuvaju uspomenu na ratne žrtve

Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić još je jednom podsjetio da su borci u Narodnooslobodilačkoj borbi pomogli da se ostvari san o samostalnoj Hrvatskoj kao što su borci Domovinskog rata taj ostvareni san očuvali Gradska uprava stoga skrbi o spomenicima iz antifašističke borbe

ŽRTVE OBVEZUJUKomemoracije žrtvama neprijateljske ofenzive iz 1943 godine

Komemoracija kod spomenika u Zabrežanima

obnavljajući ih i uređujući Okoliš ovog spomenika i masovne grobnice u dolcu kraj Zabrežana doskora će se najavio je

Rimanić preurediti u park-šumu sa sta-zama za šetnju i pločom koja će podsjećati namjernike na ratne donađaje DŠ

Istarski antifašisti su se u Spomen-parku Josipa Broza Tita okupili da bi odali počast

palim borcima i prisjetili se događaja iz Drugog svjetskog rata i partizanskog otpora nacifašizmu Tu su priliku iskoristili da bi oštro osudili po-litiku Vlade prema njima ali i ustaštvo i fašizam koji se i danas veličaju u Hrvatskoj

U rujnu 1943 godine nakon ka-pitulacije Italije u Prodolu je osno-van peti bataljon Prve istarske bri-gade raquoVladimir Gortanlaquo a antifašistički duh tog kraja nadovezao se na Proštinsku bunu rekao je prvoborac iz Prodola Ivan Zenzerovć i naglasio da bez partizanskih jedinica s Titom na čelu Istra nikad ne bi bila pripojena Hrvatskoj

Akcija za spomenik

Udruga ratnih i vojnih invalida Za-dra organizirala je akciju čišćenja i

uređivanja okoliša spomenika palim borcima XIX sjevernodalmatinske divizije NOV Hrvatske koji su poginuli na Zrmanji u listopadu 1943 godine Na tom mjestu u Zrmanjskom klancu na relaciji Knin -Otočac 1980 je podignuto spomen-obilježje s uklasanim imenima 36 poginulih boraca ali je devedesetih devastirano i trebalo bi ga temeljito obnoviti Poticaj za to dala je i ova akcija skupine članova zadarske udruge u kojoj su bili Gordana Kurtin Olivera Grbić Darinka Milanko Ante Penđer i Mate Grubiša

M Grubiša

ZLO PODALJE OD ISTRE

Poruka istarskih antifašista iz spomen-parka Josipa Broza Tita

Ekstremno desne strukture žele pod svaku cijenu dezavuirati našu stvarnost Nama su dobrodošli svi pjevači i Thompson bi bio da ga ne prate provokacije koje šire mržnju

Sabor je prije tri godine pozvao državne institucije da zakonom zaštite antifašističke borce i naše vrijednosti ali ništa se nije do-godilo rekao je pre-dsjednik SABA Istre Tomislav Ravnić

Saborski za-stupnik Damir Kajin također je osudio Thompso-

nove koncerte ali i Vladine dužnosnike koji se na njima pojavljuju

Zlo treba držati podalje od Istre Ako se jednom pusti duh iz boce teško ga je vratiti rekao je Kajin uz odobravanje prisutnih

NL

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA10

Dubrovnik

Dan oslobođenja Splita 26 listopada tradicionalno je obilježen polaganjem

vijenaca na Pjaci ispred spomen-ploče partizanskim osloboditeljima grada Uz predstavnike Udruge antifašističkih boraca i antifašista tom činu prisustvovao je i splitski gradonačelnik Ivan Kuret prvi HDZ-ov gradonačelnik koji je na ovaj način odao počast palim partizanima

U javnom priopćenju uoči godišnjice koje je potpisao predsjednik splitskog UABA Ante Adorić podsjeća se da su toga dana 1944 godine jedinice Osmog dalmatin-skog korpusa ušle u grad nakon što su se njemačko-ustaške postrojbe povukle prema Trogiru

Za tri godine i sedam mjeseci okupacije

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja Dubrovnika i

južne Dalmacije od fašističke oku-pacije u Drugom svjetskom ratu dubrovačka Udruga antifašističkih boraca i antifašista organizirala je ko-memoraciju pred tvrđavom Lovrijenac gdje je bacanjem lovorova vijenca u more odana počast poginulim borci-

Predvođeni predsjednicom dr sc Ve-snom Čulinović Konstantinović

predstavnici Saveza antifašističkih bo-raca i antifašista Republike Hrvatske na zagrebačkom su Mirogoju u povodu Dana mrtvih polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali počast poginulim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora iz Drugog svjetskog rata kao i braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

Osim kod Grobnice narodnih heroja spomenika Zida boli i Središnjeg križa za poginule u Domovinskom ratu vijenci su položeni i na grobove istaknutih antifašista

SKUPO PLAĆENA SLOBODAUz godišnjicu oslobođenja prvi put i HDZ-ov gradonačelnik odao počast poginulim partizanima

Splita s tadašnjih 40 tisuća stanovnika čak je 18 tisuća sudjelovalo u NOP-u 1500 ih je poginulo u borbama kroz gradske zatvore prošlo 15 tisuća rodoljuba 266

civila je poginulo 500 žrtava su odnijela bombardiranja a još 500 osoba je podleglo gladi i bolestima

Nekoliko dana prije oslobođenja grupa ubačenih partizana iz Mosorskog odre-da u suradnji s nekolicinom odmetnutih domobrana i ustaša uspjela je spriječiti pripremljena miniranja većeg broja gra-dskih objekata od strane njemačkih trupa u povlačenju

Splitska udruga i ovaj je puta protestirala što se 26 listopada više ne slavi kao Dan grada te najavila polaganje vijenaca i na Narodnom trgu Kosturnici na groblju Lo-vrincu i Spomenik žrtvama fašizma ispred zgrade Županije

SD

Split

Dan mrtvih

Bacanjem vijenca u more odana počast poginulim borcima NOR-a i braniteljima iz Domovinskog rata

ma NOR-a i žrtvama fašizma poseb-no robijašima i logorašima fašističkih logora te poginulim braniteljima iz Domovinskog rata

O sudjelovanju Dubrovčana u NOB-i i oslobođenju grada prigodno je govorio član Predsjedništva udruge Pero Lasić

Održana je i tribina udruge na

kojoj je predstavljena knjiga raquoEtiolo-gija fašizmalaquo autora prof dr sc Josipa Deželjina koju su izdale antifašističke udruge Rijeke i Primorsko-goranske županije O knjizi su uz autora go-vorili dr sc Vidoje Vujić koji je i župan Primorsko-goranske županije te domaćin dr sc Antun Gavranić

GG

OBILJEŽENA 64 GODIŠNJICA SLOBODE

Počast borcima i braniteljimaPredstavnici antifašističkih udruga obišli su grobove i spomen-obilježja poginulim sudionicima i civilnim žrtvama

iz NOR-a i Domovinskog rata

i državnika dr Ivana Ribara Vladimira Nazora i dr Vladimira Bakarića te na partizanskom groblju i groblju stradale kozaračke djece

Spomen-groblja i druga obilježja po-gimulim borcima obišli su predstavnici antifašističkih udruga i u drugim mjestima Hrvatske

U znak sjećanja na žrtve ustaškog logora u Jasenovcu delegacija ZUABA Sisačko-moslavačke županije požila je vijence kod spomenika raquoKameni cvijetlaquo Članovi antifašističkih udruga s područja Krapinsko-zagorske županije odali su počast Josipu Brozu Titu kod spomenika ispred

njegove rodne kuće u Kumrovcu dok su antifašisti komemorirali kod spomenika žrtvama fašističkog terora na Dotršćini i još desetak spomen-obilježja poginulim borcim i stradalnicima na širem gradskom području

Prigodne komemoracije antifašističkih udruga održane su i na dubrovačkom gro-blju Boninovo na više mjesta u Rijeci Rovinju Osujeku Zadru Splitu Umagu na Krku šibenskom području i drugim lokacijama U više mjesta antifašistima su se pridružili i predstavnici lokalnih vlasti i branitelji iz Domovinskog rata

AZ

Polaganje vijenaca na spomen-ploču poginulim osloboditeljima

GLASANTIFAŠISTA 11

Žumberak

Narod Žumberka smatrao je 13 prole-tersku svojom brigadom popunjavao

svojim borcima hranio i snabdijevao pomagao u stvaranju što povoljnijih uvje-ta za izvođenje njenih borbenih akcija ndash rečeno je među ostalim u kazivanju govornika na komemorati-vnim svečanostima u Gor-njem Sjeničaku Budinjaku Sošicama i Radatoviću U po-vodu 66 obljetnice formiranja 13 proleterske brigade raquoRade Končarlaquo na svojevrsnim sa-tovima povijesti evocirana su sjećanja položeni vijenci na spomen obilježja i odata počast poginulim borcima

Trinaesta udarna prole-terska brigada raquoRade Končarlaquo je djelujući na prostoru Žumberka i Pokuplja stva-rala uvjete za široki raz-mah ustanka i formiranja novih krupnih jedinica Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske ndash istaknuto je u izlaganjima Rade Bulata ratnog komandanta brigade i na-rodnog heroja Josipa Skupnjaka potpre-dsjednika SABA RH Milana Gajskog i Gabre Bogdanovića ratnih pripadnika brigade te Franje Cvrtile sudionika borbi na Žumberku iz 16 slavonske omladinske brigade raquoJoža Vlahovićlaquo

Brojni uzvaniciPreživjeli borci i poklonici antifašizma

iz Zagreba Karlovca Metlike Ozlja Samo-bora Jastrebarskog i Duge Rese Renata Brunskole županica Metlike Biserka Vranić gradonačelnica Ozlja zastupnica u Saboru i član Predsjedništva SABA RH Petar Raić tajnik SABA RH i Zvjezdana Lazar tajnica Sekcije 13 proleterske brigade Među uzvanicima zamijetili smo Martina Jendrašica predsjednika Saveza udruga antifašista Karlovačke županije Ivana Tusića predsjednika UABA Ozlja Vla-dimira Juraka Vinka Šunjaru i Vedrana Žuvelu članove Predsjedništva SABA RH Adama Dupala predsjednika i Branka Božića tajnika Sekcije 1 korpusa Marka Blaževića potpredsjednika Sekcije 13 proleterske brigade Ljubana Miljkovića tajnika Sekcije 8 kordunaške divizije iz Odbora združenih borcev Slovenije Antuna

Preživjeli borci i pokloni-ci antifašizma dvodnevnim su-sretom obilježili 66 obljetnicu formiranja 13 proleterske bri-gade raquoRade Končarlaquo

Župančič Iliju Strahinića predsjednika Mjesnog odbora Radatovići i Stjepana Kokota Štefa najstarijeg borca brigade (96 godina) U kulturno-umjetničkom programu nastupio je KUD raquoMatice umi-rovljenikalaquo iz Susedgrada pod ravnanjem Danice Jantoljak interpretirajući nekoliko partizanskih pjesama

Trinaesta brigada raquoJosip Krašlaquo formira-na je 7 studenog 1942 godine u Gornjem Sjeničaku od 1 proleterskog bataljona Hrva-tske i Žumberačko-pokupskog NOP odreda

U Žumberku je brigada zbog uspjeha posti-gnutim u borbama 11 prosinca 1942 godine preimenovana i proglašena 13 udarnom proleterskom brigadom raquoRade Končarlaquo

Zajedničke akcijeUdruženim borbenim akcijama hrva-

tskih i slovenskih partizana u Žumberku i Beloj krajini od siječnja do svibnja 1943 godine onemogućeno je talijanskim divi-zijama raquoIsonzolaquo i raquoLombardialaquo da sudjeluju u četvrtoj i petoj neprijateljskoj ofenzivi protiv glavnih snaga Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Pod rukovo-dstvom zajedničkog Operativnog štaba II operativne zone 13 proleterska i 4 kordunaška brigada zajedno sa slovenskim brigadama raquoTone Tomšičlaquo raquoMatija Gubeclaquo i raquoIvan Cankarlaquo napadale su neprijateljske posade na komunikaciji Zagreb-Karlovac-Novo Mesto i rušile prugu vrlo važnu za opskrbu neprijateljske vojske angažirane u IV i V neprijateljskoj ofenzivi

Trinaesta proleterska brigada zajedno s tri slovenske brigade razbila je u veljači i ožujku jako belogardističko uporište u samostanu u Pleterju napala ustaše u Stojdragi i Talijane u Metliki a u travnju 1943 godine zajedno s Primorsko-goranskim NOP odredom i slovenskim partizanima

borila se protiv talijanskih i belogardističkih snaga u dolini Mirne oko Mokronoga Št Ruperta i Žalostne gore u Sloveniji U to vrijeme oslobođeno područje obuhvaćalo je gotovo cijeli Žumberak i veći dio Pokuplja i bilo povezana sa slobodnim područjima u Sloveniji i na Kordunu Između 28 i 29 svibnja nakon povratka iz Slovenije 13 proleterska brigada uništila je domo-bransku jedriličarsku školu u Sv Nedelji a zatim se prebacila u Pokuplje gdje je sa Žumberačko-pokupskim NOP odredom

razbila neprijateljska uporišta u Peščenici Odri i Brezovici i porušila prugu Zagreb-Sisak U lipnju 1943 godine kada su Talijani i ustaše ponovno započeli ofenzivu u Žumberku 13 proleterska brigada vra-tila se usiljenim maršem u Žumberak u desetodnev-nim teškim borbama otjerala neprijatelja s oslobođenog područja i time spasila ljetinu od neprijateljske pljačke U toku srpnja razoružala je jaku domobransko-žandarmerijsku posadu u Lekeniku kod Du-braneca razbila više stotina Nijemaca U kolovozu brigada je napala i zarobila neprija-

teljske posade u selima Remetincu i Buzinu i zatim prenijela operacije u Turopolje i Pokuplje gdje je zajedno s novoformira-nim Turopoljsko-posavskim NOP odredom izbacila ustaše iz Donje Kupčine Krajem kolovoza brigada se vratila na Žumberak gdje je likvidirala ustaška uporišta Gornju Vas i Novo Selo

Dug ratni putPočetkom studenoga 1943 godine

13 proleterska brigada ušla je u sastav 1 proleterske divizije Sudjelovala je u banjalučkoj drvarskoj i beogradskoj operaciji i na Srijemskom frontu Nakon proboja Srijemskog fronta u rajonu Bapske brigada sudjeluje i u gonjenju neprijatelja na pravcu Vukovar-Đakovo-Pleternica-Nova Gradiška-Čazma-Zagreb gdje završava svoj borbeni put U 13 proleterskoj brigadi borilo se oko 9000 boraca od toga svaki četvrti dao je život za slobodu i ostao na njenom 17500 kilometara dugom ratnom putu U redovima brigade borilo se preko 400 žena Iz svojih redova iznjedrila je 17 generala i 15 narodnih heroja Brigada je primila najveća priznanja za ratne zasluge i nosila slavno ime ndash proleterska te ime Josipa Kraša a kasnije Rade Končara

B M

OSLONAC U NARODU

GLASANTIFAŠISTA12

Znanstveni skup

Znanstveno vijeće Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske organiziralo je

21 i 22 studenog u Zagrebu raspravu u povodu 60 godišnjice Titovog povijesnog raquoNElaquo Staljinu

Otvarajući taj skup pod nazivom raquo1948 ndash povijesni razlaz sa staljinskim totalitarizmomlaquo predsjednik Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske dr sc Tomislav Badovinac je podsjetio da ta izazovna tema ni nakon 60 godina nije dovoljno istražena iako je bila uzrokom mnogih događanja koja su uticala na tokove razvoja u Jugoslaviji i u svjetskim razmjerima

raquoNa hegemonistički Staljinov velikodržavni pritisak s namjerom da likvidira samostalan put Jugoslavije kao države 1948 godine Tito je izrekao povijesno NE Staljinu

raquoNajteža ljudska di-lema sukoba sa SSSR-om u Jugoslaviji bila je dile-ma za koga se opredije-liti ndash za Tita ili Staljinalaquo rekao je dr Badovinac i zaključio raquoStaljinu je tre-bao zadovoljavajući povod da oružanom interven-cijom slomi Tita i podčini Jugoslaviju U takvoj izvanrednoj situaciji logika golog samoodržanja nalagala je neophodnost izoliranja Staljinovih pristaša ali i dopuštala da se među njima nađu i brojni nedužni i dezorijentirani ljudi Nikakva politička nužnost ne može međutim oporavdati brutalnu represiju prema njima naročito na Golom otoku jer se borba sa staljinizmom ne može uspješno voditi staljinističkilaquo

U izlaganju na temu raquoTito i NOB na-suprot Staljinovoj politici (1941-1945)laquo dr Badovinac je navođenjem brojnih izvora upozorio da od početka ustanka raquoočito stavovi Tita i Kominterne odnosno So-vjetske vlade nisu bili sukladni Takav sovjetski stav bio je konstantan i nije se mijenjao sve do potkraj Drugog svjetskog rata Staljin je bio nepovjerljiv prema re-voluciji koju organiziraju sami narodi u ovom slučaju Jugoslavije mimo njegove kontrole i mimo njegovih zamislilaquo

Gost iz Crne Gore akademik Rado-van Radonjić govorio je o temi raquoIdejni argumenti i strategija obrane KPJ nasu-prot sadržaju ideoloških optužbi u Re-

Rasprava o Titovom povijesnom NE Staljinu

ODBAČEN STALJINSKI TOTALITARIZAMzoluciji IB-a o stanju u KPJ i izgradnji socijalizma u Jugoslavijilaquo On je ocijenio da je sukob Staljina i Tita najmanje bio ideološki i teorijski Staljinu je smetalo što se pojavio netko tko nije pristajao slušati njegov diktat

To se kako je rekao akademik Radonjić pretvorilo u sukob Davida i Golijata u kojem nitko Titovoj strani nije davao bilo kakvu šansu Rezolucija Informbiroa je bila program i sredstvo borbe protiv KPJ i Tita i direktna prijetnja ratom

Tito je međutim smatrao da može razgovarati ravnopravno i sa SSSR-om i sa Zapadom i u tome je uspio Njegovo NE Staljinu je označilo početak erozije birokratskog socijalizma i monizma u radničkom pokretu naglasio je Radonjić i zaključio da je ideja pravde slobode i jednakosti raquospona velike lsquo48 i modernog svijetalaquo

Publicist iz Zagreba partizanski prvo-borac Zvonko Ivanković Vonta izlagao je o raquoZbiljskim dimenzijama napada na Jugoslavijulaquo navodeći na početku da je sam istupio iz partije 1949 godine i da se od tada više nije vraćao u članstvo

On je posebno upozorio da je pogrešno vlast Komunističke partije nazivati raquoko-munizmomlaquo kako se to često čini To nije komunizam kao što ni vlast demokršćanske partije nije raquokršćanstvolaquo Komunizma nika-da i nigdje nije bilo postojali su socijalistički pokušaji različiti od zemlje do zemlje Kod nas je bio samoupravno socijalizam

Kada su 1948 godine SFRJ i SSSR bili na rubu rata to su bile dvije različite državne politike - Titova je na sreću spasila i vitalne

hrvatske interese rekao je Ivanković-Vonta dodajući da smo pobjedom NOB-e dobili svoju domovinu Hrvatsku

Dr sc Pavao Ravlić inače jedan od bivših zatvorenika na Golom otoku je po-dsjetio da se dugo vremena istina o Golom otoku nije znala jer je to kako je rekao bila tabu tema On je naveo da je imenom i prezimenom do sada evidentirano oko 11000 zatvorenika koji su proveli na Go-lom otoku a da ih je umrlo i raquoumrlolaquo oko 300 Te brojke se se ne odnose samo na

Goli otok nego na sustav pod tim nazivom u kojem je bilo više zatvora među kojima i Bileća

Meni je napad Inform-biroa bio za svaku osudu ali sam svejedno bio kriv kaže dr Ravlić On smatra da se Jugoslavija staljinizmu oduprla staljinističkim me-todama ali raquou datim uvje-timalaquo Na kraju je rekao da u ocjeni svega treba imati raquošto manje osobnog a što više istinelaquo

Dr sc Lino Veljak je govorio o temi raquoMarx državni socijalizam i so-cijalistička alternativalaquo i pri tome istaknuo da je državno partijska diktatura

u SSSR-u bila degenerativno izobličenje Marksove ideje I otpor Rezoluciji Inform-biroa je bio u tom kontekstu odbacivanja dogmatskog staljinističkog tipa socijalizma podvlači dr Veljak

Dr sc Tvrtsko Jakovina je govoreći o raquoMeđunarodnom položaju Jugoslavije nakon Informbiroa 1948 godinelaquo istak-nuto da je to bila jedna od najvažnijih godina u povijesti čovječanstva Jedna mala zemlja je postala značajan faktor u međunarodnim odnosima rekao je dr Jakovina

Dr sc Dragomir Vojnić je govorio o raquoZnačaju i posljedicama jugoslavenske pobjede nad Staljinom i implikacijama na razvoj destaljinizacije izvan Jugosla-vijelaquo Dr sc Dragutin Lalović o raquoPro-gramu SKJ (1958) kao projektu ljudske emancipacijelaquo Dr sc Dag Strpić o temi raquoEmancipacija i represija Skica kontro-verzne modernizacije politike privrede i društva Jugoslavije u svjetlu 1948laquo i Dr sc Rade Kalanj o raquoKulturi u razgradnji staljinskog dogmatizmalaquo

S Tomašević

GLASANTIFAŠISTA 13

Pred prepunom dvoranom Tribine grada Zagreba predstavljen je zbornik raquoTitovo

doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo u izdanju Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske (prikaz knjige objavili smo u 57 broju raquoGlasalaquo) Dr sc Dragomir Vojnić profesor govorio je o političko-ekonomskom razvoju Hrvatske s naglaskom na samou-pravljanju a akademik Adolf Dragičević u svom izlaganju potencirao je kapitalna ostvarenja Josipa Broza Tita Urednik dr sc Tomislav Badovinac akcentirao je među ostalim one političke podudarnosti koje su bile karakteristične za period koji opisuje ovaj zbornik s osvrtom na 1941 1991 godinu i aktualne su do danas

- Izvršna vlast se deklarativno izjašnjava za antifašizam nažalost nedovoljno odlučno i neefikasno Tek je ove godine prvi puta reagirala ali samo verbalno osuđujući manifestacije ustaštva na stadionima Nedavna javna demonstracija mladeži HDZ-a ustašoidnim ponašanjem izazvala je sukob u karlovačkom kafiću Da li će i u ovom slučaju ostati na verbalnoj osudi njih i njihovih mentora ndash zapitao se dr sc Tomislav Badovinac

Badovinac je također kazao kako slušajući retoriku ekstremnih nacionali-sta koji su držali vlast čovjek je morao pomisliti da se vrijeme vratilo 50 godina unazad u 1941 godinu Razvoj Socijalističke Republike Hrvatske prikazivan je na najpo-grdnije načine upotrebljavane su nesuvisle riječi iz kojih je isijavala mržnja a sve je obavijeno nazivom ndashmrak Najznačajnije su dvije objede hrvatskih nacionalista prvo da su progonjeni Hrvati ndash samo zato što su Hrvati te da je izrabljivana Hrvatska putem preusmjeravanja dijela hrvatkog dohotka

OSVRT NA PROŠLOSTNa Tribini grada Zagreba predstavljen zbornik raquoTitovo doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo

posebno deviznih prihoda i drugo da je Hrvatska u raquojugo-komunističkoj tvorevinilaquo samo nazadovala te da je nužno promijeniti ama baš sve socijalistički društveni sustav društveno vlasništvo mastodonte u indu-striji i poljoprivredi socijalni zdravstveni obrazovni i vrijednosni sustav Preobrazba socijalističkog sustava u kapitalizam divljeg obilježja dovela je do neviđenih i nepojmlji-vih društvenih zbivanja a to su bile najblaže rečeno monstruozne pljačke Međutim one se nastavljaju i dalje smanjenjem so-cijalnih prava daljnjim stečajevima ra-sprodaji privrednih i prirodnih resursa i obezvređivanjem čovjeka

Od 1918 godine do danas uočavamo bitne značajke To je prije svega hrvatski nacionalizam koji je imao konstantno

šovinističko određenje prema Srbima a razlikovao se samo u pojedinim perio-dima po tome koja je dodatna obilježja upražnjavao Bio je uvijek sklon svim oblicima terorizma sve do nacifašističkog šovinizma ustaškog pedigrea Trebalo bi i imati na umu da antifašistička Europa neće tolerirati profašistička djelovanja i manifestacije ndash zaključio je dr sc Tomislav Badovinac Na kraju postavlja se pitanje ndash kada ćemo dostići nivo privrednog razvoja društvenog i osobnog standarda i sigurnost življenja kao prije 1990 godine Značajno je spoznati kakvu ideološko-politički pro-filiranu državu žele nacionalisti kad ni s današnjom nisu zadovoljni premda su sudjelovali u njenom stvaranju

B M

Knjiga je predstavljena na Tribini grada Zagreba

Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini izjavio je da su raquona-

cizam i fašizam apsolutno zlolaquo u povijesti Italije i Njemačke Frattini je to rekao 18 studenog na mjestu nekadašnjeg talijan-skog koncentracijskog logora blizu Trsta kojeg je posjetio zajedno sa njemačkim ministrom vanjskih poslova Frankom Walterom Steinmeierom

- Nacizam i fašizam predstavljaju apso-lutno zlo naše povijesti Jedino ako kažemo

Zbornik

Suočavanje Gorke uspomeneItalija i Njemačka složile su se da su nacizam i fašizam aposlutno zlo u povijesti te dvije zemlje

sve o našoj prošlosti moći ćemo braniti našu budućnost istaknuto je Frattini

Na susretu dvaju ministara koji je održan u sklopu razgovora Silvija Berlu-sconija i Angele Merkel u Trstu najavljeno je i održavanje konferencije povjesničara dviju zemalja sljedeće godine u Italiji

- Italija i Njemačka mogu se okrenuti budućnosti u duhu suradnje dijeleći ideale o pomirenju solidarnosti i integraciji koji su temelj EU-a- dodao je Frattini ocjenjujući

da dvije zemlje moraju raquopodučiti mlade o tragediji nacizma i fašizmalaquo

- Ovdje gdje se danas nalazimo tri do pet tisuća ljudi ubijeno je Židovi politički zatvorenici vojni zatvorenici Naše su mi-sli danas okrenute svima njima- rekao je Steinmeier

Ti strašni događaji počinjeni u ime Njemačke dio su naše zajedničke povijesti Gorka uspomena na njih ujedinjuje nas zaključio je on

snim

io Z

Her

ceg

GLASANTIFAŠISTA14

Buzet

Rogoznica

Gradsko vijeć Buzeta jednoglasno je prihvatilo inicijativu da se An-

tun Tončić Cerovac zbog povijesnih zasluga proglasi osobom 20 stoljeća u Istri Prijedlog je prethodno podržala i buzetska Udruga antifašističkih boraca i antifašista

Zahtjev da se vrednuje Tončićev povije-sni značaj obrazložio je Danilo Cerovac autor nedavno objavljene knjige raquoPrvobo-rac Istre i Hrvatske Antun Tončić Cerovac - životni putlaquo Rekao je da je Tončić rodom iz sela Veli Milun jedna od vertikala i stub opstojnosti istarskog naroda Smatra

Sat povijesti o Batinskoj bitciVijenci na obali Dunava i

spomen-kompleksu u Batini

U organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Osječko-baranjske županije i ove je godine obilježena 64 godišnjica jedne od dviju velikih bitaka u završnici Drugog svjetskog rata za području Baranje - Batinska bitka koja je bila jedna od najtežih i najsloženijih ratnih operacija u jugoistočnoj i srednjoj Europi u Drugom svjetskom ratu

Polaganjem vijenaca na lijevoj obali Dunava i spomen komplek-su Batinske bitke u Batini odana je počast palim borcimaa Crvene armije i borcima NOR-a Tom akcijom Crvene armije i boraca 51 vojvođanske divizije zapravo je započeo konačni i definitivni slom fašističke Njemačke i njezinih satelita istaknuo je u svom govo-ru predsjednik Zajednice udru-ga antifašista Osječko-baranjske županije Nikola Opačić

Prisustvovale su pored dele-gacija udruga UABA iz Osijeka i Belog Manastira i delegacije Saveza boraca NOR -a iz Sombora i Apatina Nakon polaganja vijenaca prisut-ni su minutom šutnje odali počast poginulim borcima i prisustvovali satu povijesti o Batinskoj bitci o kojoj je govorio Petar Matić

N Opačić

Knjiga raquoJasenovac - Fotomonogra-fijalaquo autorice Nataše Mataušić

koja analizira mnoge nedoumice o jasenovačkome koncentracijskom logoru predstavljena je u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika

Riječ je o knjizi koja na nov način progovara o jasenovačkom logoru donoseći nove činjenice uz fotografije koje su desetljećima služile za svojevrsnu manipulaciju jasenovačkim žrtvama

Fotomonografija o JasenovcuAutorica Nataša Mataušić na

nov način obrađuje logor i žrtveKroz povijest mnoge su fotografije atributirane uz logor i stradanja u Ja-senovcu a autorica ih stavlja u ispravan kontekst

Fotomonografiju su uz autoricu predstavili Mario Jareb Žarka Vujić i Tea Benčić Rimay urednica biblioteke Banalnost zla raquoJasenovac - Fotomono-grafijalaquo treća je knjiga te biblioteke uz Katalog novog postava i poimenični popis žrtava koja je dobila nagradu za najbolji izdavački pothvat za područje društvenih znanosti za 2007

VV

TREĆI ISTARSKI VELIKAN

Prihvaćena inicijativa da se zbog povijesnih zasluga prvoborac Antun Tončić Cerovac proglasi za osobu 20 stoljeća u Istri

da je Tončić uz biskupa Jurja Dobrilu i Matka Laginju treći istarski velikan prošlog stoljeća koji je predvodio istarski narod u NOP-u za konačno oslobođenje tog dijela Hrvatske

Podržavajući inicijativu buzetski su vijećnici ocijenili da je Tončić to zaslužio kao narodnjak antifašist su-dionik i promotor NOR-a na Buzeštini i cijeloj Istri

Inicijativa Buzećana upućena je na usvajanje Poglavarstvu i Skupštini Istar-ske županije

GI

Spomenik žrtvama fašizma

Na rogozničkom području talijanski i njemački okupatori ubili su 102 civila

Na mjestu zvanom Pobrdine po-stavljeno je spomen-obilježje ci-

vilnim žrtvama fašističkog terora Tog 16 studenog 1942 godine talijanski okupator uhitio je sve mještane sela Podglavica doveo ih do stratišta gdje je izdvojio šesnaest odraslih muškaraca i streljao ih Na rogozničkom području talijanski i njemački fašisti ubili su 102 civila među kojima je bilo i djece i starijih osoba

Općina Rogoznica u obilježavanje

Dana antifašističke borbe prvi put se službeno uključila prošle godine a naja-vljena je i obnova svih osam devastiranih antifašističkih spomenika

Postavljanje na 66 godišnjicu zločina spomen-ploče s imenima žrtava inici-rala je Udruga antifašističkih boraca i antifašista uz financijsku pomać Općine i dobrovoljnim prilozima građana

Na spomenik su položeni vijenci i upaljene svijeće

SD

GLASANTIFAŠISTA 15

Rijeka

Zahvalnice Na skupštini su podijeljene i zahval-

nice SABA Republike Hrvatske koje su dobili preživjeli borci NOB-a sudionici bitaka na Neretvi i Sutjesci ndash Savica Marić Milena Janković-Radić Vi-tomir Grbac Olgica Dejanović Jure Burić Branko Car i Obrad Raca dok su nekolicini njih zahvalnice uručene tijekom prijašnjih proslava

Također Savez antifašističkih bo-raca i antifašista Primorsko-goranske županije uručio je zahvalnicu Zdenku Antešiću za raquodoprinos razvijanju promicanju i jačanju antifašističkih tekovinalaquo koji je postigao kako je rečeno obnavljajući spomenike na Rabu za vrijeme dok je bio rapski gradonačelnik

IZBORNA SKUPŠTINA SABA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

NEMA POLITIČKE VOLJE ZA PRAVA BORACAPredloženo da se zbog neprovedbe Deklaracije o antifašizmu protiv nadležnih organa vlasti Republike

Hrvatske podigne tužba Ustavnom sudu te međunarodnim institucijama

Dr sc Marko Pavković ponovo je izabran za predsjednika Saveza antifašističkih

boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Odlučeno je na izbornoj skupštini Županijskog SABA-a na kojoj je za zamje-nika predsjednika izabran Stjepan Starčević a potpredsjednici su Matija Koščić An-ton Grubišić Miljenko Fak i Ivan Cvek a tajnik Zdenko Jurčić Uz spomenute u Izvršni odbor ušli su i Dinko Tamarut te Zdravko Cetina Također izabran je i prošireni Županijski odbor s dvadeset i jednim članom te četiri pridružena člana kao i deseteročlani Nadzorni odbor čiji je predsjednik Ivica Bajor

Novi (stari) predsjednik Marko Pavković izvjestio je nazočne o aktivnostima u pro-teklom dvogodišnjem razdoblju te između ostalog zahvalio Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na novim prostorima u Demetrovoj ulici Istaknuo je kako je Savez podržao Deklaraciju o antifašizmu koja međutim iako donesena prije tri i pol godine do danas nije provedena

ndash Stoga je naš stav kako zbog nepro-vedbe deklaracije o antifašizmu treba tužiti nadležne institucije hrvatske vlasti Ustavnom sudu odnosno međunarodnim institucijama Pozdravili smo i odluku Hrvatskog sabora o proglašenju 25 ruj-na Spomen-danom Republike Hrvatske Isto tako odlučno smo se suprotstavili svim pokušajima falsificiranja istine o antifašističkoj Narodnooslobodilačkoj borbi kazao je Pavković Dodao je kako materijalno-socijalne prilike i primjereni uvjeti života članova Saveza nisu poboljšani niti unaprijeđeni čak se i pogoršavaju

ndash Uza sva naša nastojanja da aktualna vlast povrati zakonom stečena a oduzeta

prava antifašističkim borcima još uvijek nismo uspjeli jer jednostavno ne postoji političke volje aktualnih izvršnih vlasti da vrate oduzeto Očito je da se izvršna vlast posvađala s objektivnom povijesnom znanošću istaknuo je Pavković dodajući kako je permanentna zadaća Saveza bila i ostala i prikupljanje i sređivanje po-vijesne građe i zaštita povijesne baštine antifašističke borbe a hvalevrijednu pažnju Savez posvećuje i redovitom održavanju spomenika i spomen-obilježja

Govoreći o programu rada za sljedeću godinu Pavković je istaknuo skrb o socijal-no-zdravstvenoj zaštiti članova promicanje i zaštitu antifašističke povijesne baštine spomen-obilježja i spomenika NOB-a prikupljanje povijesne građe i dokumen-tacije kao i izdavačku djelatnost te rad na pomlađivanju Saveza

Između ostalih u raspravu na skup-

štini uključio se i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke Dinko Tamarut koji je kazao kako su sve udruge SABA PGŽ-a u proteklom razdo-blju realizirale svoje programe rada

S obzirom na to da je zbog svjetske ekonomske krize pred nama nekoliko teških godina to će najvjerojatnije imati utjecaj i na socijalni status naših članova koji će nažalost biti još teži a najavljene reforme bile one zdravstvene ili mirovinske još će više to pogoršati Zbog toga naši budući programi moraju voditi računa o tome kazao je Tamarut

NL

Skrb o socijalno-zdravstvenoj zaštiti članova mora biti prioritet udruga

Marko Pavković Zdenko Jurčić i Stjepan Starčević na komemoraciji poginulim partizanima u Hreljinu

GLASANTIFAŠISTA16

Članovi Udruge za civilne stradalnike II svjetskog rata pod okupacijom

Italije i Njemačke 1941 - 1945 spremni su odštetu za dane provedene u logori-ma tražiti i pred Europskim sudom za ljudska prava kaže predsjednik udruge Neven Ivan Letinić

Napominje kako bivši logoraši od 2003 godine traže da Republika Hr-vatska riješi pitanje odšteta a zahtjev su podnijeli i talijanskim vlastima Riječ je o obeštećenjima za boravak u fašističkom koncentracijskom logoru na Molatu i izbjegličkom logoru u El Shattu

Zagrebačka Sekcija Slavonaca Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske organizirala je deseto

putovanje svojih članova tragom najvažnijih događanja iz NOB-e od 1941 do 1945 godine u Slavoniji

Ove godine su putovali uz rijeku Dravu prisjećajući se organizirane evakuacije oko 18000 građana i dvije tisuće invalida u prosincu 1944 i siječnju 1945 iz Slavonije i sjeve-rozapadne Hrvatske na mađarsko područje koje je bilo pod kontrolom sovjetske vojske

Prema riječima Antuna Magića člana Predsjedništva Sa-veza te predsjednika Sekcije antifašističkih boraca VI slavon-skog udarnog korpusa Slavoncima je tada prijetila opasnost odmazde i za Jasenovac Organizirano smo povlačili ljude kojima je prijetila opasnost simpatizere i članove boračkih obitelji Prilikom samog prijelaza Drave skelama sedam je ljudi preminulo a još 120 nakon dolaska u Mađarsku Tih događaja prisjetili su se nekadašnji borci na obalama Dra-ve kod Terezinog Polja gdje su za poginule bacili vijenac u vodu kod nekadašnje pustare Zanoš i kod Kapinaca GS

Tragom NOB-e

Bivši logoraši

TRAŽIMO ODŠTETU ZA SVAKOG LOGORAŠATrakavica oko našeg slučaja prevršila je svaku mjeru smatra predsjednik Udruge civilnih stra-

dalnika Neven Ivan Letinić

- Zatražili smo za svakog logoraša obeštećenje u vrijednosti od 30000 eura Podnijeli smo Prijedlog zakona o civilnim žrtvama II svjetskog rata i ratnog nasilja i on se od 2003 nalazi u Uredu za ljudska prava koji je s ra-dnom skupinom zaduženom za ovu problematiku održao sedam sastanaka Posljednji je održan 28 lipnja 2006 go-dine a dalje od toga nije se maknulo ni koraka Ova trakavica oko našeg slučaja je prevršila svaku mjeru i puna nam je kapa svega kaže Letinić dodajući kako će udruga uputiti zahtjeve predsjedniku države Stjepanu Mesiću premijeru

Ivi Sanaderu potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor i predsjedniku Sabora Luki Bebiću u kojem će tražiti hitno uvrštavanje spomenutog zakona u sa-borsku proceduru U suprotnom tužit će Republiku Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava

- Njemačka i Italija svojim su državljanima isplatile obeštećanja za patnje pretrpljene u logorima Logoraše su isplatile i Albanija Etiopija i Grčka a isto je učinila i Slovenija Po toj logici može i Hrvatska poručio je Letinić

GK

Spas u MađarskojZbog opasnosti od neprijateljske odmazde

oko 18 tisuća Slavonaca evakuirano je krajem 1944 i početkom 1945 na oslobođeni teritorij u Bačkoj preko Mađarske

Prisjećanje na događaje i spuštanje vjenaca u Dravu

Kod spomenika u dolini rijeke Raše mještani Sutivanca su na 65

godišnjicu odali počast jedanaestorici mladića koje su njemački okupatori strijeljali u Drugom svjetskom ratu Mještani Sutivanca pokraj spomenika

SutivanacViše

od tradicijeUz paljenje svijeća i postavljanje vijen-ca prisjetili su se 6 listopada 1943 go-dine

Mještani i rodbina poginulih do ovog spomenika dolaze nekoliko puta godišnje Okupe se i na svaku godišnjicu događaja Redovito održavaju spomenik u čemu im pomaže i udruga antifašističkih boraca

IG

GLASANTIFAŠISTA

Zrmanja

17

Prodol

Zabrežani

Pred masovnom grobnicom i spome-nikom s imenima žrtava iz ovoga kraja

u Drugom svjetskom ratu na te je događaje okupljene mještane i uzvanike podsjetio predsjednik Mjesnog odbora Zabrežani Valter Žgrablić Istaknuo je da žrtve Narodnooslobodilačkog i Domovinskog rata obvezuju današnje generacije da ih štuju jer svi su oni raquona različitim mjestima i na različite načine dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodilaquo

Stipe Šajina jedan od posljednja dva živuća borca iz tog rata u ovom kraju pri-dodao je da se danas ne smiju zaboraviti raquooni tužni dani kad smo životarili pod fašističkom Italijom kao i naši pokojnici koji ovdje leže jer su dali svoje živote za naše bolje sutralaquo Pozvao je mlade generacije da čuvaju uspomenu na ratne žrtve

Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić još je jednom podsjetio da su borci u Narodnooslobodilačkoj borbi pomogli da se ostvari san o samostalnoj Hrvatskoj kao što su borci Domovinskog rata taj ostvareni san očuvali Gradska uprava stoga skrbi o spomenicima iz antifašističke borbe

ŽRTVE OBVEZUJUKomemoracije žrtvama neprijateljske ofenzive iz 1943 godine

Komemoracija kod spomenika u Zabrežanima

obnavljajući ih i uređujući Okoliš ovog spomenika i masovne grobnice u dolcu kraj Zabrežana doskora će se najavio je

Rimanić preurediti u park-šumu sa sta-zama za šetnju i pločom koja će podsjećati namjernike na ratne donađaje DŠ

Istarski antifašisti su se u Spomen-parku Josipa Broza Tita okupili da bi odali počast

palim borcima i prisjetili se događaja iz Drugog svjetskog rata i partizanskog otpora nacifašizmu Tu su priliku iskoristili da bi oštro osudili po-litiku Vlade prema njima ali i ustaštvo i fašizam koji se i danas veličaju u Hrvatskoj

U rujnu 1943 godine nakon ka-pitulacije Italije u Prodolu je osno-van peti bataljon Prve istarske bri-gade raquoVladimir Gortanlaquo a antifašistički duh tog kraja nadovezao se na Proštinsku bunu rekao je prvoborac iz Prodola Ivan Zenzerovć i naglasio da bez partizanskih jedinica s Titom na čelu Istra nikad ne bi bila pripojena Hrvatskoj

Akcija za spomenik

Udruga ratnih i vojnih invalida Za-dra organizirala je akciju čišćenja i

uređivanja okoliša spomenika palim borcima XIX sjevernodalmatinske divizije NOV Hrvatske koji su poginuli na Zrmanji u listopadu 1943 godine Na tom mjestu u Zrmanjskom klancu na relaciji Knin -Otočac 1980 je podignuto spomen-obilježje s uklasanim imenima 36 poginulih boraca ali je devedesetih devastirano i trebalo bi ga temeljito obnoviti Poticaj za to dala je i ova akcija skupine članova zadarske udruge u kojoj su bili Gordana Kurtin Olivera Grbić Darinka Milanko Ante Penđer i Mate Grubiša

M Grubiša

ZLO PODALJE OD ISTRE

Poruka istarskih antifašista iz spomen-parka Josipa Broza Tita

Ekstremno desne strukture žele pod svaku cijenu dezavuirati našu stvarnost Nama su dobrodošli svi pjevači i Thompson bi bio da ga ne prate provokacije koje šire mržnju

Sabor je prije tri godine pozvao državne institucije da zakonom zaštite antifašističke borce i naše vrijednosti ali ništa se nije do-godilo rekao je pre-dsjednik SABA Istre Tomislav Ravnić

Saborski za-stupnik Damir Kajin također je osudio Thompso-

nove koncerte ali i Vladine dužnosnike koji se na njima pojavljuju

Zlo treba držati podalje od Istre Ako se jednom pusti duh iz boce teško ga je vratiti rekao je Kajin uz odobravanje prisutnih

NL

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 11

Žumberak

Narod Žumberka smatrao je 13 prole-tersku svojom brigadom popunjavao

svojim borcima hranio i snabdijevao pomagao u stvaranju što povoljnijih uvje-ta za izvođenje njenih borbenih akcija ndash rečeno je među ostalim u kazivanju govornika na komemorati-vnim svečanostima u Gor-njem Sjeničaku Budinjaku Sošicama i Radatoviću U po-vodu 66 obljetnice formiranja 13 proleterske brigade raquoRade Končarlaquo na svojevrsnim sa-tovima povijesti evocirana su sjećanja položeni vijenci na spomen obilježja i odata počast poginulim borcima

Trinaesta udarna prole-terska brigada raquoRade Končarlaquo je djelujući na prostoru Žumberka i Pokuplja stva-rala uvjete za široki raz-mah ustanka i formiranja novih krupnih jedinica Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske ndash istaknuto je u izlaganjima Rade Bulata ratnog komandanta brigade i na-rodnog heroja Josipa Skupnjaka potpre-dsjednika SABA RH Milana Gajskog i Gabre Bogdanovića ratnih pripadnika brigade te Franje Cvrtile sudionika borbi na Žumberku iz 16 slavonske omladinske brigade raquoJoža Vlahovićlaquo

Brojni uzvaniciPreživjeli borci i poklonici antifašizma

iz Zagreba Karlovca Metlike Ozlja Samo-bora Jastrebarskog i Duge Rese Renata Brunskole županica Metlike Biserka Vranić gradonačelnica Ozlja zastupnica u Saboru i član Predsjedništva SABA RH Petar Raić tajnik SABA RH i Zvjezdana Lazar tajnica Sekcije 13 proleterske brigade Među uzvanicima zamijetili smo Martina Jendrašica predsjednika Saveza udruga antifašista Karlovačke županije Ivana Tusića predsjednika UABA Ozlja Vla-dimira Juraka Vinka Šunjaru i Vedrana Žuvelu članove Predsjedništva SABA RH Adama Dupala predsjednika i Branka Božića tajnika Sekcije 1 korpusa Marka Blaževića potpredsjednika Sekcije 13 proleterske brigade Ljubana Miljkovića tajnika Sekcije 8 kordunaške divizije iz Odbora združenih borcev Slovenije Antuna

Preživjeli borci i pokloni-ci antifašizma dvodnevnim su-sretom obilježili 66 obljetnicu formiranja 13 proleterske bri-gade raquoRade Končarlaquo

Župančič Iliju Strahinića predsjednika Mjesnog odbora Radatovići i Stjepana Kokota Štefa najstarijeg borca brigade (96 godina) U kulturno-umjetničkom programu nastupio je KUD raquoMatice umi-rovljenikalaquo iz Susedgrada pod ravnanjem Danice Jantoljak interpretirajući nekoliko partizanskih pjesama

Trinaesta brigada raquoJosip Krašlaquo formira-na je 7 studenog 1942 godine u Gornjem Sjeničaku od 1 proleterskog bataljona Hrva-tske i Žumberačko-pokupskog NOP odreda

U Žumberku je brigada zbog uspjeha posti-gnutim u borbama 11 prosinca 1942 godine preimenovana i proglašena 13 udarnom proleterskom brigadom raquoRade Končarlaquo

Zajedničke akcijeUdruženim borbenim akcijama hrva-

tskih i slovenskih partizana u Žumberku i Beloj krajini od siječnja do svibnja 1943 godine onemogućeno je talijanskim divi-zijama raquoIsonzolaquo i raquoLombardialaquo da sudjeluju u četvrtoj i petoj neprijateljskoj ofenzivi protiv glavnih snaga Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Pod rukovo-dstvom zajedničkog Operativnog štaba II operativne zone 13 proleterska i 4 kordunaška brigada zajedno sa slovenskim brigadama raquoTone Tomšičlaquo raquoMatija Gubeclaquo i raquoIvan Cankarlaquo napadale su neprijateljske posade na komunikaciji Zagreb-Karlovac-Novo Mesto i rušile prugu vrlo važnu za opskrbu neprijateljske vojske angažirane u IV i V neprijateljskoj ofenzivi

Trinaesta proleterska brigada zajedno s tri slovenske brigade razbila je u veljači i ožujku jako belogardističko uporište u samostanu u Pleterju napala ustaše u Stojdragi i Talijane u Metliki a u travnju 1943 godine zajedno s Primorsko-goranskim NOP odredom i slovenskim partizanima

borila se protiv talijanskih i belogardističkih snaga u dolini Mirne oko Mokronoga Št Ruperta i Žalostne gore u Sloveniji U to vrijeme oslobođeno područje obuhvaćalo je gotovo cijeli Žumberak i veći dio Pokuplja i bilo povezana sa slobodnim područjima u Sloveniji i na Kordunu Između 28 i 29 svibnja nakon povratka iz Slovenije 13 proleterska brigada uništila je domo-bransku jedriličarsku školu u Sv Nedelji a zatim se prebacila u Pokuplje gdje je sa Žumberačko-pokupskim NOP odredom

razbila neprijateljska uporišta u Peščenici Odri i Brezovici i porušila prugu Zagreb-Sisak U lipnju 1943 godine kada su Talijani i ustaše ponovno započeli ofenzivu u Žumberku 13 proleterska brigada vra-tila se usiljenim maršem u Žumberak u desetodnev-nim teškim borbama otjerala neprijatelja s oslobođenog područja i time spasila ljetinu od neprijateljske pljačke U toku srpnja razoružala je jaku domobransko-žandarmerijsku posadu u Lekeniku kod Du-braneca razbila više stotina Nijemaca U kolovozu brigada je napala i zarobila neprija-

teljske posade u selima Remetincu i Buzinu i zatim prenijela operacije u Turopolje i Pokuplje gdje je zajedno s novoformira-nim Turopoljsko-posavskim NOP odredom izbacila ustaše iz Donje Kupčine Krajem kolovoza brigada se vratila na Žumberak gdje je likvidirala ustaška uporišta Gornju Vas i Novo Selo

Dug ratni putPočetkom studenoga 1943 godine

13 proleterska brigada ušla je u sastav 1 proleterske divizije Sudjelovala je u banjalučkoj drvarskoj i beogradskoj operaciji i na Srijemskom frontu Nakon proboja Srijemskog fronta u rajonu Bapske brigada sudjeluje i u gonjenju neprijatelja na pravcu Vukovar-Đakovo-Pleternica-Nova Gradiška-Čazma-Zagreb gdje završava svoj borbeni put U 13 proleterskoj brigadi borilo se oko 9000 boraca od toga svaki četvrti dao je život za slobodu i ostao na njenom 17500 kilometara dugom ratnom putu U redovima brigade borilo se preko 400 žena Iz svojih redova iznjedrila je 17 generala i 15 narodnih heroja Brigada je primila najveća priznanja za ratne zasluge i nosila slavno ime ndash proleterska te ime Josipa Kraša a kasnije Rade Končara

B M

OSLONAC U NARODU

GLASANTIFAŠISTA12

Znanstveni skup

Znanstveno vijeće Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske organiziralo je

21 i 22 studenog u Zagrebu raspravu u povodu 60 godišnjice Titovog povijesnog raquoNElaquo Staljinu

Otvarajući taj skup pod nazivom raquo1948 ndash povijesni razlaz sa staljinskim totalitarizmomlaquo predsjednik Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske dr sc Tomislav Badovinac je podsjetio da ta izazovna tema ni nakon 60 godina nije dovoljno istražena iako je bila uzrokom mnogih događanja koja su uticala na tokove razvoja u Jugoslaviji i u svjetskim razmjerima

raquoNa hegemonistički Staljinov velikodržavni pritisak s namjerom da likvidira samostalan put Jugoslavije kao države 1948 godine Tito je izrekao povijesno NE Staljinu

raquoNajteža ljudska di-lema sukoba sa SSSR-om u Jugoslaviji bila je dile-ma za koga se opredije-liti ndash za Tita ili Staljinalaquo rekao je dr Badovinac i zaključio raquoStaljinu je tre-bao zadovoljavajući povod da oružanom interven-cijom slomi Tita i podčini Jugoslaviju U takvoj izvanrednoj situaciji logika golog samoodržanja nalagala je neophodnost izoliranja Staljinovih pristaša ali i dopuštala da se među njima nađu i brojni nedužni i dezorijentirani ljudi Nikakva politička nužnost ne može međutim oporavdati brutalnu represiju prema njima naročito na Golom otoku jer se borba sa staljinizmom ne može uspješno voditi staljinističkilaquo

U izlaganju na temu raquoTito i NOB na-suprot Staljinovoj politici (1941-1945)laquo dr Badovinac je navođenjem brojnih izvora upozorio da od početka ustanka raquoočito stavovi Tita i Kominterne odnosno So-vjetske vlade nisu bili sukladni Takav sovjetski stav bio je konstantan i nije se mijenjao sve do potkraj Drugog svjetskog rata Staljin je bio nepovjerljiv prema re-voluciji koju organiziraju sami narodi u ovom slučaju Jugoslavije mimo njegove kontrole i mimo njegovih zamislilaquo

Gost iz Crne Gore akademik Rado-van Radonjić govorio je o temi raquoIdejni argumenti i strategija obrane KPJ nasu-prot sadržaju ideoloških optužbi u Re-

Rasprava o Titovom povijesnom NE Staljinu

ODBAČEN STALJINSKI TOTALITARIZAMzoluciji IB-a o stanju u KPJ i izgradnji socijalizma u Jugoslavijilaquo On je ocijenio da je sukob Staljina i Tita najmanje bio ideološki i teorijski Staljinu je smetalo što se pojavio netko tko nije pristajao slušati njegov diktat

To se kako je rekao akademik Radonjić pretvorilo u sukob Davida i Golijata u kojem nitko Titovoj strani nije davao bilo kakvu šansu Rezolucija Informbiroa je bila program i sredstvo borbe protiv KPJ i Tita i direktna prijetnja ratom

Tito je međutim smatrao da može razgovarati ravnopravno i sa SSSR-om i sa Zapadom i u tome je uspio Njegovo NE Staljinu je označilo početak erozije birokratskog socijalizma i monizma u radničkom pokretu naglasio je Radonjić i zaključio da je ideja pravde slobode i jednakosti raquospona velike lsquo48 i modernog svijetalaquo

Publicist iz Zagreba partizanski prvo-borac Zvonko Ivanković Vonta izlagao je o raquoZbiljskim dimenzijama napada na Jugoslavijulaquo navodeći na početku da je sam istupio iz partije 1949 godine i da se od tada više nije vraćao u članstvo

On je posebno upozorio da je pogrešno vlast Komunističke partije nazivati raquoko-munizmomlaquo kako se to često čini To nije komunizam kao što ni vlast demokršćanske partije nije raquokršćanstvolaquo Komunizma nika-da i nigdje nije bilo postojali su socijalistički pokušaji različiti od zemlje do zemlje Kod nas je bio samoupravno socijalizam

Kada su 1948 godine SFRJ i SSSR bili na rubu rata to su bile dvije različite državne politike - Titova je na sreću spasila i vitalne

hrvatske interese rekao je Ivanković-Vonta dodajući da smo pobjedom NOB-e dobili svoju domovinu Hrvatsku

Dr sc Pavao Ravlić inače jedan od bivših zatvorenika na Golom otoku je po-dsjetio da se dugo vremena istina o Golom otoku nije znala jer je to kako je rekao bila tabu tema On je naveo da je imenom i prezimenom do sada evidentirano oko 11000 zatvorenika koji su proveli na Go-lom otoku a da ih je umrlo i raquoumrlolaquo oko 300 Te brojke se se ne odnose samo na

Goli otok nego na sustav pod tim nazivom u kojem je bilo više zatvora među kojima i Bileća

Meni je napad Inform-biroa bio za svaku osudu ali sam svejedno bio kriv kaže dr Ravlić On smatra da se Jugoslavija staljinizmu oduprla staljinističkim me-todama ali raquou datim uvje-timalaquo Na kraju je rekao da u ocjeni svega treba imati raquošto manje osobnog a što više istinelaquo

Dr sc Lino Veljak je govorio o temi raquoMarx državni socijalizam i so-cijalistička alternativalaquo i pri tome istaknuo da je državno partijska diktatura

u SSSR-u bila degenerativno izobličenje Marksove ideje I otpor Rezoluciji Inform-biroa je bio u tom kontekstu odbacivanja dogmatskog staljinističkog tipa socijalizma podvlači dr Veljak

Dr sc Tvrtsko Jakovina je govoreći o raquoMeđunarodnom položaju Jugoslavije nakon Informbiroa 1948 godinelaquo istak-nuto da je to bila jedna od najvažnijih godina u povijesti čovječanstva Jedna mala zemlja je postala značajan faktor u međunarodnim odnosima rekao je dr Jakovina

Dr sc Dragomir Vojnić je govorio o raquoZnačaju i posljedicama jugoslavenske pobjede nad Staljinom i implikacijama na razvoj destaljinizacije izvan Jugosla-vijelaquo Dr sc Dragutin Lalović o raquoPro-gramu SKJ (1958) kao projektu ljudske emancipacijelaquo Dr sc Dag Strpić o temi raquoEmancipacija i represija Skica kontro-verzne modernizacije politike privrede i društva Jugoslavije u svjetlu 1948laquo i Dr sc Rade Kalanj o raquoKulturi u razgradnji staljinskog dogmatizmalaquo

S Tomašević

GLASANTIFAŠISTA 13

Pred prepunom dvoranom Tribine grada Zagreba predstavljen je zbornik raquoTitovo

doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo u izdanju Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske (prikaz knjige objavili smo u 57 broju raquoGlasalaquo) Dr sc Dragomir Vojnić profesor govorio je o političko-ekonomskom razvoju Hrvatske s naglaskom na samou-pravljanju a akademik Adolf Dragičević u svom izlaganju potencirao je kapitalna ostvarenja Josipa Broza Tita Urednik dr sc Tomislav Badovinac akcentirao je među ostalim one političke podudarnosti koje su bile karakteristične za period koji opisuje ovaj zbornik s osvrtom na 1941 1991 godinu i aktualne su do danas

- Izvršna vlast se deklarativno izjašnjava za antifašizam nažalost nedovoljno odlučno i neefikasno Tek je ove godine prvi puta reagirala ali samo verbalno osuđujući manifestacije ustaštva na stadionima Nedavna javna demonstracija mladeži HDZ-a ustašoidnim ponašanjem izazvala je sukob u karlovačkom kafiću Da li će i u ovom slučaju ostati na verbalnoj osudi njih i njihovih mentora ndash zapitao se dr sc Tomislav Badovinac

Badovinac je također kazao kako slušajući retoriku ekstremnih nacionali-sta koji su držali vlast čovjek je morao pomisliti da se vrijeme vratilo 50 godina unazad u 1941 godinu Razvoj Socijalističke Republike Hrvatske prikazivan je na najpo-grdnije načine upotrebljavane su nesuvisle riječi iz kojih je isijavala mržnja a sve je obavijeno nazivom ndashmrak Najznačajnije su dvije objede hrvatskih nacionalista prvo da su progonjeni Hrvati ndash samo zato što su Hrvati te da je izrabljivana Hrvatska putem preusmjeravanja dijela hrvatkog dohotka

OSVRT NA PROŠLOSTNa Tribini grada Zagreba predstavljen zbornik raquoTitovo doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo

posebno deviznih prihoda i drugo da je Hrvatska u raquojugo-komunističkoj tvorevinilaquo samo nazadovala te da je nužno promijeniti ama baš sve socijalistički društveni sustav društveno vlasništvo mastodonte u indu-striji i poljoprivredi socijalni zdravstveni obrazovni i vrijednosni sustav Preobrazba socijalističkog sustava u kapitalizam divljeg obilježja dovela je do neviđenih i nepojmlji-vih društvenih zbivanja a to su bile najblaže rečeno monstruozne pljačke Međutim one se nastavljaju i dalje smanjenjem so-cijalnih prava daljnjim stečajevima ra-sprodaji privrednih i prirodnih resursa i obezvređivanjem čovjeka

Od 1918 godine do danas uočavamo bitne značajke To je prije svega hrvatski nacionalizam koji je imao konstantno

šovinističko određenje prema Srbima a razlikovao se samo u pojedinim perio-dima po tome koja je dodatna obilježja upražnjavao Bio je uvijek sklon svim oblicima terorizma sve do nacifašističkog šovinizma ustaškog pedigrea Trebalo bi i imati na umu da antifašistička Europa neće tolerirati profašistička djelovanja i manifestacije ndash zaključio je dr sc Tomislav Badovinac Na kraju postavlja se pitanje ndash kada ćemo dostići nivo privrednog razvoja društvenog i osobnog standarda i sigurnost življenja kao prije 1990 godine Značajno je spoznati kakvu ideološko-politički pro-filiranu državu žele nacionalisti kad ni s današnjom nisu zadovoljni premda su sudjelovali u njenom stvaranju

B M

Knjiga je predstavljena na Tribini grada Zagreba

Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini izjavio je da su raquona-

cizam i fašizam apsolutno zlolaquo u povijesti Italije i Njemačke Frattini je to rekao 18 studenog na mjestu nekadašnjeg talijan-skog koncentracijskog logora blizu Trsta kojeg je posjetio zajedno sa njemačkim ministrom vanjskih poslova Frankom Walterom Steinmeierom

- Nacizam i fašizam predstavljaju apso-lutno zlo naše povijesti Jedino ako kažemo

Zbornik

Suočavanje Gorke uspomeneItalija i Njemačka složile su se da su nacizam i fašizam aposlutno zlo u povijesti te dvije zemlje

sve o našoj prošlosti moći ćemo braniti našu budućnost istaknuto je Frattini

Na susretu dvaju ministara koji je održan u sklopu razgovora Silvija Berlu-sconija i Angele Merkel u Trstu najavljeno je i održavanje konferencije povjesničara dviju zemalja sljedeće godine u Italiji

- Italija i Njemačka mogu se okrenuti budućnosti u duhu suradnje dijeleći ideale o pomirenju solidarnosti i integraciji koji su temelj EU-a- dodao je Frattini ocjenjujući

da dvije zemlje moraju raquopodučiti mlade o tragediji nacizma i fašizmalaquo

- Ovdje gdje se danas nalazimo tri do pet tisuća ljudi ubijeno je Židovi politički zatvorenici vojni zatvorenici Naše su mi-sli danas okrenute svima njima- rekao je Steinmeier

Ti strašni događaji počinjeni u ime Njemačke dio su naše zajedničke povijesti Gorka uspomena na njih ujedinjuje nas zaključio je on

snim

io Z

Her

ceg

GLASANTIFAŠISTA14

Buzet

Rogoznica

Gradsko vijeć Buzeta jednoglasno je prihvatilo inicijativu da se An-

tun Tončić Cerovac zbog povijesnih zasluga proglasi osobom 20 stoljeća u Istri Prijedlog je prethodno podržala i buzetska Udruga antifašističkih boraca i antifašista

Zahtjev da se vrednuje Tončićev povije-sni značaj obrazložio je Danilo Cerovac autor nedavno objavljene knjige raquoPrvobo-rac Istre i Hrvatske Antun Tončić Cerovac - životni putlaquo Rekao je da je Tončić rodom iz sela Veli Milun jedna od vertikala i stub opstojnosti istarskog naroda Smatra

Sat povijesti o Batinskoj bitciVijenci na obali Dunava i

spomen-kompleksu u Batini

U organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Osječko-baranjske županije i ove je godine obilježena 64 godišnjica jedne od dviju velikih bitaka u završnici Drugog svjetskog rata za području Baranje - Batinska bitka koja je bila jedna od najtežih i najsloženijih ratnih operacija u jugoistočnoj i srednjoj Europi u Drugom svjetskom ratu

Polaganjem vijenaca na lijevoj obali Dunava i spomen komplek-su Batinske bitke u Batini odana je počast palim borcimaa Crvene armije i borcima NOR-a Tom akcijom Crvene armije i boraca 51 vojvođanske divizije zapravo je započeo konačni i definitivni slom fašističke Njemačke i njezinih satelita istaknuo je u svom govo-ru predsjednik Zajednice udru-ga antifašista Osječko-baranjske županije Nikola Opačić

Prisustvovale su pored dele-gacija udruga UABA iz Osijeka i Belog Manastira i delegacije Saveza boraca NOR -a iz Sombora i Apatina Nakon polaganja vijenaca prisut-ni su minutom šutnje odali počast poginulim borcima i prisustvovali satu povijesti o Batinskoj bitci o kojoj je govorio Petar Matić

N Opačić

Knjiga raquoJasenovac - Fotomonogra-fijalaquo autorice Nataše Mataušić

koja analizira mnoge nedoumice o jasenovačkome koncentracijskom logoru predstavljena je u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika

Riječ je o knjizi koja na nov način progovara o jasenovačkom logoru donoseći nove činjenice uz fotografije koje su desetljećima služile za svojevrsnu manipulaciju jasenovačkim žrtvama

Fotomonografija o JasenovcuAutorica Nataša Mataušić na

nov način obrađuje logor i žrtveKroz povijest mnoge su fotografije atributirane uz logor i stradanja u Ja-senovcu a autorica ih stavlja u ispravan kontekst

Fotomonografiju su uz autoricu predstavili Mario Jareb Žarka Vujić i Tea Benčić Rimay urednica biblioteke Banalnost zla raquoJasenovac - Fotomono-grafijalaquo treća je knjiga te biblioteke uz Katalog novog postava i poimenični popis žrtava koja je dobila nagradu za najbolji izdavački pothvat za područje društvenih znanosti za 2007

VV

TREĆI ISTARSKI VELIKAN

Prihvaćena inicijativa da se zbog povijesnih zasluga prvoborac Antun Tončić Cerovac proglasi za osobu 20 stoljeća u Istri

da je Tončić uz biskupa Jurja Dobrilu i Matka Laginju treći istarski velikan prošlog stoljeća koji je predvodio istarski narod u NOP-u za konačno oslobođenje tog dijela Hrvatske

Podržavajući inicijativu buzetski su vijećnici ocijenili da je Tončić to zaslužio kao narodnjak antifašist su-dionik i promotor NOR-a na Buzeštini i cijeloj Istri

Inicijativa Buzećana upućena je na usvajanje Poglavarstvu i Skupštini Istar-ske županije

GI

Spomenik žrtvama fašizma

Na rogozničkom području talijanski i njemački okupatori ubili su 102 civila

Na mjestu zvanom Pobrdine po-stavljeno je spomen-obilježje ci-

vilnim žrtvama fašističkog terora Tog 16 studenog 1942 godine talijanski okupator uhitio je sve mještane sela Podglavica doveo ih do stratišta gdje je izdvojio šesnaest odraslih muškaraca i streljao ih Na rogozničkom području talijanski i njemački fašisti ubili su 102 civila među kojima je bilo i djece i starijih osoba

Općina Rogoznica u obilježavanje

Dana antifašističke borbe prvi put se službeno uključila prošle godine a naja-vljena je i obnova svih osam devastiranih antifašističkih spomenika

Postavljanje na 66 godišnjicu zločina spomen-ploče s imenima žrtava inici-rala je Udruga antifašističkih boraca i antifašista uz financijsku pomać Općine i dobrovoljnim prilozima građana

Na spomenik su položeni vijenci i upaljene svijeće

SD

GLASANTIFAŠISTA 15

Rijeka

Zahvalnice Na skupštini su podijeljene i zahval-

nice SABA Republike Hrvatske koje su dobili preživjeli borci NOB-a sudionici bitaka na Neretvi i Sutjesci ndash Savica Marić Milena Janković-Radić Vi-tomir Grbac Olgica Dejanović Jure Burić Branko Car i Obrad Raca dok su nekolicini njih zahvalnice uručene tijekom prijašnjih proslava

Također Savez antifašističkih bo-raca i antifašista Primorsko-goranske županije uručio je zahvalnicu Zdenku Antešiću za raquodoprinos razvijanju promicanju i jačanju antifašističkih tekovinalaquo koji je postigao kako je rečeno obnavljajući spomenike na Rabu za vrijeme dok je bio rapski gradonačelnik

IZBORNA SKUPŠTINA SABA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

NEMA POLITIČKE VOLJE ZA PRAVA BORACAPredloženo da se zbog neprovedbe Deklaracije o antifašizmu protiv nadležnih organa vlasti Republike

Hrvatske podigne tužba Ustavnom sudu te međunarodnim institucijama

Dr sc Marko Pavković ponovo je izabran za predsjednika Saveza antifašističkih

boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Odlučeno je na izbornoj skupštini Županijskog SABA-a na kojoj je za zamje-nika predsjednika izabran Stjepan Starčević a potpredsjednici su Matija Koščić An-ton Grubišić Miljenko Fak i Ivan Cvek a tajnik Zdenko Jurčić Uz spomenute u Izvršni odbor ušli su i Dinko Tamarut te Zdravko Cetina Također izabran je i prošireni Županijski odbor s dvadeset i jednim članom te četiri pridružena člana kao i deseteročlani Nadzorni odbor čiji je predsjednik Ivica Bajor

Novi (stari) predsjednik Marko Pavković izvjestio je nazočne o aktivnostima u pro-teklom dvogodišnjem razdoblju te između ostalog zahvalio Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na novim prostorima u Demetrovoj ulici Istaknuo je kako je Savez podržao Deklaraciju o antifašizmu koja međutim iako donesena prije tri i pol godine do danas nije provedena

ndash Stoga je naš stav kako zbog nepro-vedbe deklaracije o antifašizmu treba tužiti nadležne institucije hrvatske vlasti Ustavnom sudu odnosno međunarodnim institucijama Pozdravili smo i odluku Hrvatskog sabora o proglašenju 25 ruj-na Spomen-danom Republike Hrvatske Isto tako odlučno smo se suprotstavili svim pokušajima falsificiranja istine o antifašističkoj Narodnooslobodilačkoj borbi kazao je Pavković Dodao je kako materijalno-socijalne prilike i primjereni uvjeti života članova Saveza nisu poboljšani niti unaprijeđeni čak se i pogoršavaju

ndash Uza sva naša nastojanja da aktualna vlast povrati zakonom stečena a oduzeta

prava antifašističkim borcima još uvijek nismo uspjeli jer jednostavno ne postoji političke volje aktualnih izvršnih vlasti da vrate oduzeto Očito je da se izvršna vlast posvađala s objektivnom povijesnom znanošću istaknuo je Pavković dodajući kako je permanentna zadaća Saveza bila i ostala i prikupljanje i sređivanje po-vijesne građe i zaštita povijesne baštine antifašističke borbe a hvalevrijednu pažnju Savez posvećuje i redovitom održavanju spomenika i spomen-obilježja

Govoreći o programu rada za sljedeću godinu Pavković je istaknuo skrb o socijal-no-zdravstvenoj zaštiti članova promicanje i zaštitu antifašističke povijesne baštine spomen-obilježja i spomenika NOB-a prikupljanje povijesne građe i dokumen-tacije kao i izdavačku djelatnost te rad na pomlađivanju Saveza

Između ostalih u raspravu na skup-

štini uključio se i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke Dinko Tamarut koji je kazao kako su sve udruge SABA PGŽ-a u proteklom razdo-blju realizirale svoje programe rada

S obzirom na to da je zbog svjetske ekonomske krize pred nama nekoliko teških godina to će najvjerojatnije imati utjecaj i na socijalni status naših članova koji će nažalost biti još teži a najavljene reforme bile one zdravstvene ili mirovinske još će više to pogoršati Zbog toga naši budući programi moraju voditi računa o tome kazao je Tamarut

NL

Skrb o socijalno-zdravstvenoj zaštiti članova mora biti prioritet udruga

Marko Pavković Zdenko Jurčić i Stjepan Starčević na komemoraciji poginulim partizanima u Hreljinu

GLASANTIFAŠISTA16

Članovi Udruge za civilne stradalnike II svjetskog rata pod okupacijom

Italije i Njemačke 1941 - 1945 spremni su odštetu za dane provedene u logori-ma tražiti i pred Europskim sudom za ljudska prava kaže predsjednik udruge Neven Ivan Letinić

Napominje kako bivši logoraši od 2003 godine traže da Republika Hr-vatska riješi pitanje odšteta a zahtjev su podnijeli i talijanskim vlastima Riječ je o obeštećenjima za boravak u fašističkom koncentracijskom logoru na Molatu i izbjegličkom logoru u El Shattu

Zagrebačka Sekcija Slavonaca Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske organizirala je deseto

putovanje svojih članova tragom najvažnijih događanja iz NOB-e od 1941 do 1945 godine u Slavoniji

Ove godine su putovali uz rijeku Dravu prisjećajući se organizirane evakuacije oko 18000 građana i dvije tisuće invalida u prosincu 1944 i siječnju 1945 iz Slavonije i sjeve-rozapadne Hrvatske na mađarsko područje koje je bilo pod kontrolom sovjetske vojske

Prema riječima Antuna Magića člana Predsjedništva Sa-veza te predsjednika Sekcije antifašističkih boraca VI slavon-skog udarnog korpusa Slavoncima je tada prijetila opasnost odmazde i za Jasenovac Organizirano smo povlačili ljude kojima je prijetila opasnost simpatizere i članove boračkih obitelji Prilikom samog prijelaza Drave skelama sedam je ljudi preminulo a još 120 nakon dolaska u Mađarsku Tih događaja prisjetili su se nekadašnji borci na obalama Dra-ve kod Terezinog Polja gdje su za poginule bacili vijenac u vodu kod nekadašnje pustare Zanoš i kod Kapinaca GS

Tragom NOB-e

Bivši logoraši

TRAŽIMO ODŠTETU ZA SVAKOG LOGORAŠATrakavica oko našeg slučaja prevršila je svaku mjeru smatra predsjednik Udruge civilnih stra-

dalnika Neven Ivan Letinić

- Zatražili smo za svakog logoraša obeštećenje u vrijednosti od 30000 eura Podnijeli smo Prijedlog zakona o civilnim žrtvama II svjetskog rata i ratnog nasilja i on se od 2003 nalazi u Uredu za ljudska prava koji je s ra-dnom skupinom zaduženom za ovu problematiku održao sedam sastanaka Posljednji je održan 28 lipnja 2006 go-dine a dalje od toga nije se maknulo ni koraka Ova trakavica oko našeg slučaja je prevršila svaku mjeru i puna nam je kapa svega kaže Letinić dodajući kako će udruga uputiti zahtjeve predsjedniku države Stjepanu Mesiću premijeru

Ivi Sanaderu potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor i predsjedniku Sabora Luki Bebiću u kojem će tražiti hitno uvrštavanje spomenutog zakona u sa-borsku proceduru U suprotnom tužit će Republiku Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava

- Njemačka i Italija svojim su državljanima isplatile obeštećanja za patnje pretrpljene u logorima Logoraše su isplatile i Albanija Etiopija i Grčka a isto je učinila i Slovenija Po toj logici može i Hrvatska poručio je Letinić

GK

Spas u MađarskojZbog opasnosti od neprijateljske odmazde

oko 18 tisuća Slavonaca evakuirano je krajem 1944 i početkom 1945 na oslobođeni teritorij u Bačkoj preko Mađarske

Prisjećanje na događaje i spuštanje vjenaca u Dravu

Kod spomenika u dolini rijeke Raše mještani Sutivanca su na 65

godišnjicu odali počast jedanaestorici mladića koje su njemački okupatori strijeljali u Drugom svjetskom ratu Mještani Sutivanca pokraj spomenika

SutivanacViše

od tradicijeUz paljenje svijeća i postavljanje vijen-ca prisjetili su se 6 listopada 1943 go-dine

Mještani i rodbina poginulih do ovog spomenika dolaze nekoliko puta godišnje Okupe se i na svaku godišnjicu događaja Redovito održavaju spomenik u čemu im pomaže i udruga antifašističkih boraca

IG

GLASANTIFAŠISTA

Zrmanja

17

Prodol

Zabrežani

Pred masovnom grobnicom i spome-nikom s imenima žrtava iz ovoga kraja

u Drugom svjetskom ratu na te je događaje okupljene mještane i uzvanike podsjetio predsjednik Mjesnog odbora Zabrežani Valter Žgrablić Istaknuo je da žrtve Narodnooslobodilačkog i Domovinskog rata obvezuju današnje generacije da ih štuju jer svi su oni raquona različitim mjestima i na različite načine dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodilaquo

Stipe Šajina jedan od posljednja dva živuća borca iz tog rata u ovom kraju pri-dodao je da se danas ne smiju zaboraviti raquooni tužni dani kad smo životarili pod fašističkom Italijom kao i naši pokojnici koji ovdje leže jer su dali svoje živote za naše bolje sutralaquo Pozvao je mlade generacije da čuvaju uspomenu na ratne žrtve

Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić još je jednom podsjetio da su borci u Narodnooslobodilačkoj borbi pomogli da se ostvari san o samostalnoj Hrvatskoj kao što su borci Domovinskog rata taj ostvareni san očuvali Gradska uprava stoga skrbi o spomenicima iz antifašističke borbe

ŽRTVE OBVEZUJUKomemoracije žrtvama neprijateljske ofenzive iz 1943 godine

Komemoracija kod spomenika u Zabrežanima

obnavljajući ih i uređujući Okoliš ovog spomenika i masovne grobnice u dolcu kraj Zabrežana doskora će se najavio je

Rimanić preurediti u park-šumu sa sta-zama za šetnju i pločom koja će podsjećati namjernike na ratne donađaje DŠ

Istarski antifašisti su se u Spomen-parku Josipa Broza Tita okupili da bi odali počast

palim borcima i prisjetili se događaja iz Drugog svjetskog rata i partizanskog otpora nacifašizmu Tu su priliku iskoristili da bi oštro osudili po-litiku Vlade prema njima ali i ustaštvo i fašizam koji se i danas veličaju u Hrvatskoj

U rujnu 1943 godine nakon ka-pitulacije Italije u Prodolu je osno-van peti bataljon Prve istarske bri-gade raquoVladimir Gortanlaquo a antifašistički duh tog kraja nadovezao se na Proštinsku bunu rekao je prvoborac iz Prodola Ivan Zenzerovć i naglasio da bez partizanskih jedinica s Titom na čelu Istra nikad ne bi bila pripojena Hrvatskoj

Akcija za spomenik

Udruga ratnih i vojnih invalida Za-dra organizirala je akciju čišćenja i

uređivanja okoliša spomenika palim borcima XIX sjevernodalmatinske divizije NOV Hrvatske koji su poginuli na Zrmanji u listopadu 1943 godine Na tom mjestu u Zrmanjskom klancu na relaciji Knin -Otočac 1980 je podignuto spomen-obilježje s uklasanim imenima 36 poginulih boraca ali je devedesetih devastirano i trebalo bi ga temeljito obnoviti Poticaj za to dala je i ova akcija skupine članova zadarske udruge u kojoj su bili Gordana Kurtin Olivera Grbić Darinka Milanko Ante Penđer i Mate Grubiša

M Grubiša

ZLO PODALJE OD ISTRE

Poruka istarskih antifašista iz spomen-parka Josipa Broza Tita

Ekstremno desne strukture žele pod svaku cijenu dezavuirati našu stvarnost Nama su dobrodošli svi pjevači i Thompson bi bio da ga ne prate provokacije koje šire mržnju

Sabor je prije tri godine pozvao državne institucije da zakonom zaštite antifašističke borce i naše vrijednosti ali ništa se nije do-godilo rekao je pre-dsjednik SABA Istre Tomislav Ravnić

Saborski za-stupnik Damir Kajin također je osudio Thompso-

nove koncerte ali i Vladine dužnosnike koji se na njima pojavljuju

Zlo treba držati podalje od Istre Ako se jednom pusti duh iz boce teško ga je vratiti rekao je Kajin uz odobravanje prisutnih

NL

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA12

Znanstveni skup

Znanstveno vijeće Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske organiziralo je

21 i 22 studenog u Zagrebu raspravu u povodu 60 godišnjice Titovog povijesnog raquoNElaquo Staljinu

Otvarajući taj skup pod nazivom raquo1948 ndash povijesni razlaz sa staljinskim totalitarizmomlaquo predsjednik Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske dr sc Tomislav Badovinac je podsjetio da ta izazovna tema ni nakon 60 godina nije dovoljno istražena iako je bila uzrokom mnogih događanja koja su uticala na tokove razvoja u Jugoslaviji i u svjetskim razmjerima

raquoNa hegemonistički Staljinov velikodržavni pritisak s namjerom da likvidira samostalan put Jugoslavije kao države 1948 godine Tito je izrekao povijesno NE Staljinu

raquoNajteža ljudska di-lema sukoba sa SSSR-om u Jugoslaviji bila je dile-ma za koga se opredije-liti ndash za Tita ili Staljinalaquo rekao je dr Badovinac i zaključio raquoStaljinu je tre-bao zadovoljavajući povod da oružanom interven-cijom slomi Tita i podčini Jugoslaviju U takvoj izvanrednoj situaciji logika golog samoodržanja nalagala je neophodnost izoliranja Staljinovih pristaša ali i dopuštala da se među njima nađu i brojni nedužni i dezorijentirani ljudi Nikakva politička nužnost ne može međutim oporavdati brutalnu represiju prema njima naročito na Golom otoku jer se borba sa staljinizmom ne može uspješno voditi staljinističkilaquo

U izlaganju na temu raquoTito i NOB na-suprot Staljinovoj politici (1941-1945)laquo dr Badovinac je navođenjem brojnih izvora upozorio da od početka ustanka raquoočito stavovi Tita i Kominterne odnosno So-vjetske vlade nisu bili sukladni Takav sovjetski stav bio je konstantan i nije se mijenjao sve do potkraj Drugog svjetskog rata Staljin je bio nepovjerljiv prema re-voluciji koju organiziraju sami narodi u ovom slučaju Jugoslavije mimo njegove kontrole i mimo njegovih zamislilaquo

Gost iz Crne Gore akademik Rado-van Radonjić govorio je o temi raquoIdejni argumenti i strategija obrane KPJ nasu-prot sadržaju ideoloških optužbi u Re-

Rasprava o Titovom povijesnom NE Staljinu

ODBAČEN STALJINSKI TOTALITARIZAMzoluciji IB-a o stanju u KPJ i izgradnji socijalizma u Jugoslavijilaquo On je ocijenio da je sukob Staljina i Tita najmanje bio ideološki i teorijski Staljinu je smetalo što se pojavio netko tko nije pristajao slušati njegov diktat

To se kako je rekao akademik Radonjić pretvorilo u sukob Davida i Golijata u kojem nitko Titovoj strani nije davao bilo kakvu šansu Rezolucija Informbiroa je bila program i sredstvo borbe protiv KPJ i Tita i direktna prijetnja ratom

Tito je međutim smatrao da može razgovarati ravnopravno i sa SSSR-om i sa Zapadom i u tome je uspio Njegovo NE Staljinu je označilo početak erozije birokratskog socijalizma i monizma u radničkom pokretu naglasio je Radonjić i zaključio da je ideja pravde slobode i jednakosti raquospona velike lsquo48 i modernog svijetalaquo

Publicist iz Zagreba partizanski prvo-borac Zvonko Ivanković Vonta izlagao je o raquoZbiljskim dimenzijama napada na Jugoslavijulaquo navodeći na početku da je sam istupio iz partije 1949 godine i da se od tada više nije vraćao u članstvo

On je posebno upozorio da je pogrešno vlast Komunističke partije nazivati raquoko-munizmomlaquo kako se to često čini To nije komunizam kao što ni vlast demokršćanske partije nije raquokršćanstvolaquo Komunizma nika-da i nigdje nije bilo postojali su socijalistički pokušaji različiti od zemlje do zemlje Kod nas je bio samoupravno socijalizam

Kada su 1948 godine SFRJ i SSSR bili na rubu rata to su bile dvije različite državne politike - Titova je na sreću spasila i vitalne

hrvatske interese rekao je Ivanković-Vonta dodajući da smo pobjedom NOB-e dobili svoju domovinu Hrvatsku

Dr sc Pavao Ravlić inače jedan od bivših zatvorenika na Golom otoku je po-dsjetio da se dugo vremena istina o Golom otoku nije znala jer je to kako je rekao bila tabu tema On je naveo da je imenom i prezimenom do sada evidentirano oko 11000 zatvorenika koji su proveli na Go-lom otoku a da ih je umrlo i raquoumrlolaquo oko 300 Te brojke se se ne odnose samo na

Goli otok nego na sustav pod tim nazivom u kojem je bilo više zatvora među kojima i Bileća

Meni je napad Inform-biroa bio za svaku osudu ali sam svejedno bio kriv kaže dr Ravlić On smatra da se Jugoslavija staljinizmu oduprla staljinističkim me-todama ali raquou datim uvje-timalaquo Na kraju je rekao da u ocjeni svega treba imati raquošto manje osobnog a što više istinelaquo

Dr sc Lino Veljak je govorio o temi raquoMarx državni socijalizam i so-cijalistička alternativalaquo i pri tome istaknuo da je državno partijska diktatura

u SSSR-u bila degenerativno izobličenje Marksove ideje I otpor Rezoluciji Inform-biroa je bio u tom kontekstu odbacivanja dogmatskog staljinističkog tipa socijalizma podvlači dr Veljak

Dr sc Tvrtsko Jakovina je govoreći o raquoMeđunarodnom položaju Jugoslavije nakon Informbiroa 1948 godinelaquo istak-nuto da je to bila jedna od najvažnijih godina u povijesti čovječanstva Jedna mala zemlja je postala značajan faktor u međunarodnim odnosima rekao je dr Jakovina

Dr sc Dragomir Vojnić je govorio o raquoZnačaju i posljedicama jugoslavenske pobjede nad Staljinom i implikacijama na razvoj destaljinizacije izvan Jugosla-vijelaquo Dr sc Dragutin Lalović o raquoPro-gramu SKJ (1958) kao projektu ljudske emancipacijelaquo Dr sc Dag Strpić o temi raquoEmancipacija i represija Skica kontro-verzne modernizacije politike privrede i društva Jugoslavije u svjetlu 1948laquo i Dr sc Rade Kalanj o raquoKulturi u razgradnji staljinskog dogmatizmalaquo

S Tomašević

GLASANTIFAŠISTA 13

Pred prepunom dvoranom Tribine grada Zagreba predstavljen je zbornik raquoTitovo

doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo u izdanju Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske (prikaz knjige objavili smo u 57 broju raquoGlasalaquo) Dr sc Dragomir Vojnić profesor govorio je o političko-ekonomskom razvoju Hrvatske s naglaskom na samou-pravljanju a akademik Adolf Dragičević u svom izlaganju potencirao je kapitalna ostvarenja Josipa Broza Tita Urednik dr sc Tomislav Badovinac akcentirao je među ostalim one političke podudarnosti koje su bile karakteristične za period koji opisuje ovaj zbornik s osvrtom na 1941 1991 godinu i aktualne su do danas

- Izvršna vlast se deklarativno izjašnjava za antifašizam nažalost nedovoljno odlučno i neefikasno Tek je ove godine prvi puta reagirala ali samo verbalno osuđujući manifestacije ustaštva na stadionima Nedavna javna demonstracija mladeži HDZ-a ustašoidnim ponašanjem izazvala je sukob u karlovačkom kafiću Da li će i u ovom slučaju ostati na verbalnoj osudi njih i njihovih mentora ndash zapitao se dr sc Tomislav Badovinac

Badovinac je također kazao kako slušajući retoriku ekstremnih nacionali-sta koji su držali vlast čovjek je morao pomisliti da se vrijeme vratilo 50 godina unazad u 1941 godinu Razvoj Socijalističke Republike Hrvatske prikazivan je na najpo-grdnije načine upotrebljavane su nesuvisle riječi iz kojih je isijavala mržnja a sve je obavijeno nazivom ndashmrak Najznačajnije su dvije objede hrvatskih nacionalista prvo da su progonjeni Hrvati ndash samo zato što su Hrvati te da je izrabljivana Hrvatska putem preusmjeravanja dijela hrvatkog dohotka

OSVRT NA PROŠLOSTNa Tribini grada Zagreba predstavljen zbornik raquoTitovo doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo

posebno deviznih prihoda i drugo da je Hrvatska u raquojugo-komunističkoj tvorevinilaquo samo nazadovala te da je nužno promijeniti ama baš sve socijalistički društveni sustav društveno vlasništvo mastodonte u indu-striji i poljoprivredi socijalni zdravstveni obrazovni i vrijednosni sustav Preobrazba socijalističkog sustava u kapitalizam divljeg obilježja dovela je do neviđenih i nepojmlji-vih društvenih zbivanja a to su bile najblaže rečeno monstruozne pljačke Međutim one se nastavljaju i dalje smanjenjem so-cijalnih prava daljnjim stečajevima ra-sprodaji privrednih i prirodnih resursa i obezvređivanjem čovjeka

Od 1918 godine do danas uočavamo bitne značajke To je prije svega hrvatski nacionalizam koji je imao konstantno

šovinističko određenje prema Srbima a razlikovao se samo u pojedinim perio-dima po tome koja je dodatna obilježja upražnjavao Bio je uvijek sklon svim oblicima terorizma sve do nacifašističkog šovinizma ustaškog pedigrea Trebalo bi i imati na umu da antifašistička Europa neće tolerirati profašistička djelovanja i manifestacije ndash zaključio je dr sc Tomislav Badovinac Na kraju postavlja se pitanje ndash kada ćemo dostići nivo privrednog razvoja društvenog i osobnog standarda i sigurnost življenja kao prije 1990 godine Značajno je spoznati kakvu ideološko-politički pro-filiranu državu žele nacionalisti kad ni s današnjom nisu zadovoljni premda su sudjelovali u njenom stvaranju

B M

Knjiga je predstavljena na Tribini grada Zagreba

Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini izjavio je da su raquona-

cizam i fašizam apsolutno zlolaquo u povijesti Italije i Njemačke Frattini je to rekao 18 studenog na mjestu nekadašnjeg talijan-skog koncentracijskog logora blizu Trsta kojeg je posjetio zajedno sa njemačkim ministrom vanjskih poslova Frankom Walterom Steinmeierom

- Nacizam i fašizam predstavljaju apso-lutno zlo naše povijesti Jedino ako kažemo

Zbornik

Suočavanje Gorke uspomeneItalija i Njemačka složile su se da su nacizam i fašizam aposlutno zlo u povijesti te dvije zemlje

sve o našoj prošlosti moći ćemo braniti našu budućnost istaknuto je Frattini

Na susretu dvaju ministara koji je održan u sklopu razgovora Silvija Berlu-sconija i Angele Merkel u Trstu najavljeno je i održavanje konferencije povjesničara dviju zemalja sljedeće godine u Italiji

- Italija i Njemačka mogu se okrenuti budućnosti u duhu suradnje dijeleći ideale o pomirenju solidarnosti i integraciji koji su temelj EU-a- dodao je Frattini ocjenjujući

da dvije zemlje moraju raquopodučiti mlade o tragediji nacizma i fašizmalaquo

- Ovdje gdje se danas nalazimo tri do pet tisuća ljudi ubijeno je Židovi politički zatvorenici vojni zatvorenici Naše su mi-sli danas okrenute svima njima- rekao je Steinmeier

Ti strašni događaji počinjeni u ime Njemačke dio su naše zajedničke povijesti Gorka uspomena na njih ujedinjuje nas zaključio je on

snim

io Z

Her

ceg

GLASANTIFAŠISTA14

Buzet

Rogoznica

Gradsko vijeć Buzeta jednoglasno je prihvatilo inicijativu da se An-

tun Tončić Cerovac zbog povijesnih zasluga proglasi osobom 20 stoljeća u Istri Prijedlog je prethodno podržala i buzetska Udruga antifašističkih boraca i antifašista

Zahtjev da se vrednuje Tončićev povije-sni značaj obrazložio je Danilo Cerovac autor nedavno objavljene knjige raquoPrvobo-rac Istre i Hrvatske Antun Tončić Cerovac - životni putlaquo Rekao je da je Tončić rodom iz sela Veli Milun jedna od vertikala i stub opstojnosti istarskog naroda Smatra

Sat povijesti o Batinskoj bitciVijenci na obali Dunava i

spomen-kompleksu u Batini

U organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Osječko-baranjske županije i ove je godine obilježena 64 godišnjica jedne od dviju velikih bitaka u završnici Drugog svjetskog rata za području Baranje - Batinska bitka koja je bila jedna od najtežih i najsloženijih ratnih operacija u jugoistočnoj i srednjoj Europi u Drugom svjetskom ratu

Polaganjem vijenaca na lijevoj obali Dunava i spomen komplek-su Batinske bitke u Batini odana je počast palim borcimaa Crvene armije i borcima NOR-a Tom akcijom Crvene armije i boraca 51 vojvođanske divizije zapravo je započeo konačni i definitivni slom fašističke Njemačke i njezinih satelita istaknuo je u svom govo-ru predsjednik Zajednice udru-ga antifašista Osječko-baranjske županije Nikola Opačić

Prisustvovale su pored dele-gacija udruga UABA iz Osijeka i Belog Manastira i delegacije Saveza boraca NOR -a iz Sombora i Apatina Nakon polaganja vijenaca prisut-ni su minutom šutnje odali počast poginulim borcima i prisustvovali satu povijesti o Batinskoj bitci o kojoj je govorio Petar Matić

N Opačić

Knjiga raquoJasenovac - Fotomonogra-fijalaquo autorice Nataše Mataušić

koja analizira mnoge nedoumice o jasenovačkome koncentracijskom logoru predstavljena je u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika

Riječ je o knjizi koja na nov način progovara o jasenovačkom logoru donoseći nove činjenice uz fotografije koje su desetljećima služile za svojevrsnu manipulaciju jasenovačkim žrtvama

Fotomonografija o JasenovcuAutorica Nataša Mataušić na

nov način obrađuje logor i žrtveKroz povijest mnoge su fotografije atributirane uz logor i stradanja u Ja-senovcu a autorica ih stavlja u ispravan kontekst

Fotomonografiju su uz autoricu predstavili Mario Jareb Žarka Vujić i Tea Benčić Rimay urednica biblioteke Banalnost zla raquoJasenovac - Fotomono-grafijalaquo treća je knjiga te biblioteke uz Katalog novog postava i poimenični popis žrtava koja je dobila nagradu za najbolji izdavački pothvat za područje društvenih znanosti za 2007

VV

TREĆI ISTARSKI VELIKAN

Prihvaćena inicijativa da se zbog povijesnih zasluga prvoborac Antun Tončić Cerovac proglasi za osobu 20 stoljeća u Istri

da je Tončić uz biskupa Jurja Dobrilu i Matka Laginju treći istarski velikan prošlog stoljeća koji je predvodio istarski narod u NOP-u za konačno oslobođenje tog dijela Hrvatske

Podržavajući inicijativu buzetski su vijećnici ocijenili da je Tončić to zaslužio kao narodnjak antifašist su-dionik i promotor NOR-a na Buzeštini i cijeloj Istri

Inicijativa Buzećana upućena je na usvajanje Poglavarstvu i Skupštini Istar-ske županije

GI

Spomenik žrtvama fašizma

Na rogozničkom području talijanski i njemački okupatori ubili su 102 civila

Na mjestu zvanom Pobrdine po-stavljeno je spomen-obilježje ci-

vilnim žrtvama fašističkog terora Tog 16 studenog 1942 godine talijanski okupator uhitio je sve mještane sela Podglavica doveo ih do stratišta gdje je izdvojio šesnaest odraslih muškaraca i streljao ih Na rogozničkom području talijanski i njemački fašisti ubili su 102 civila među kojima je bilo i djece i starijih osoba

Općina Rogoznica u obilježavanje

Dana antifašističke borbe prvi put se službeno uključila prošle godine a naja-vljena je i obnova svih osam devastiranih antifašističkih spomenika

Postavljanje na 66 godišnjicu zločina spomen-ploče s imenima žrtava inici-rala je Udruga antifašističkih boraca i antifašista uz financijsku pomać Općine i dobrovoljnim prilozima građana

Na spomenik su položeni vijenci i upaljene svijeće

SD

GLASANTIFAŠISTA 15

Rijeka

Zahvalnice Na skupštini su podijeljene i zahval-

nice SABA Republike Hrvatske koje su dobili preživjeli borci NOB-a sudionici bitaka na Neretvi i Sutjesci ndash Savica Marić Milena Janković-Radić Vi-tomir Grbac Olgica Dejanović Jure Burić Branko Car i Obrad Raca dok su nekolicini njih zahvalnice uručene tijekom prijašnjih proslava

Također Savez antifašističkih bo-raca i antifašista Primorsko-goranske županije uručio je zahvalnicu Zdenku Antešiću za raquodoprinos razvijanju promicanju i jačanju antifašističkih tekovinalaquo koji je postigao kako je rečeno obnavljajući spomenike na Rabu za vrijeme dok je bio rapski gradonačelnik

IZBORNA SKUPŠTINA SABA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

NEMA POLITIČKE VOLJE ZA PRAVA BORACAPredloženo da se zbog neprovedbe Deklaracije o antifašizmu protiv nadležnih organa vlasti Republike

Hrvatske podigne tužba Ustavnom sudu te međunarodnim institucijama

Dr sc Marko Pavković ponovo je izabran za predsjednika Saveza antifašističkih

boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Odlučeno je na izbornoj skupštini Županijskog SABA-a na kojoj je za zamje-nika predsjednika izabran Stjepan Starčević a potpredsjednici su Matija Koščić An-ton Grubišić Miljenko Fak i Ivan Cvek a tajnik Zdenko Jurčić Uz spomenute u Izvršni odbor ušli su i Dinko Tamarut te Zdravko Cetina Također izabran je i prošireni Županijski odbor s dvadeset i jednim članom te četiri pridružena člana kao i deseteročlani Nadzorni odbor čiji je predsjednik Ivica Bajor

Novi (stari) predsjednik Marko Pavković izvjestio je nazočne o aktivnostima u pro-teklom dvogodišnjem razdoblju te između ostalog zahvalio Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na novim prostorima u Demetrovoj ulici Istaknuo je kako je Savez podržao Deklaraciju o antifašizmu koja međutim iako donesena prije tri i pol godine do danas nije provedena

ndash Stoga je naš stav kako zbog nepro-vedbe deklaracije o antifašizmu treba tužiti nadležne institucije hrvatske vlasti Ustavnom sudu odnosno međunarodnim institucijama Pozdravili smo i odluku Hrvatskog sabora o proglašenju 25 ruj-na Spomen-danom Republike Hrvatske Isto tako odlučno smo se suprotstavili svim pokušajima falsificiranja istine o antifašističkoj Narodnooslobodilačkoj borbi kazao je Pavković Dodao je kako materijalno-socijalne prilike i primjereni uvjeti života članova Saveza nisu poboljšani niti unaprijeđeni čak se i pogoršavaju

ndash Uza sva naša nastojanja da aktualna vlast povrati zakonom stečena a oduzeta

prava antifašističkim borcima još uvijek nismo uspjeli jer jednostavno ne postoji političke volje aktualnih izvršnih vlasti da vrate oduzeto Očito je da se izvršna vlast posvađala s objektivnom povijesnom znanošću istaknuo je Pavković dodajući kako je permanentna zadaća Saveza bila i ostala i prikupljanje i sređivanje po-vijesne građe i zaštita povijesne baštine antifašističke borbe a hvalevrijednu pažnju Savez posvećuje i redovitom održavanju spomenika i spomen-obilježja

Govoreći o programu rada za sljedeću godinu Pavković je istaknuo skrb o socijal-no-zdravstvenoj zaštiti članova promicanje i zaštitu antifašističke povijesne baštine spomen-obilježja i spomenika NOB-a prikupljanje povijesne građe i dokumen-tacije kao i izdavačku djelatnost te rad na pomlađivanju Saveza

Između ostalih u raspravu na skup-

štini uključio se i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke Dinko Tamarut koji je kazao kako su sve udruge SABA PGŽ-a u proteklom razdo-blju realizirale svoje programe rada

S obzirom na to da je zbog svjetske ekonomske krize pred nama nekoliko teških godina to će najvjerojatnije imati utjecaj i na socijalni status naših članova koji će nažalost biti još teži a najavljene reforme bile one zdravstvene ili mirovinske još će više to pogoršati Zbog toga naši budući programi moraju voditi računa o tome kazao je Tamarut

NL

Skrb o socijalno-zdravstvenoj zaštiti članova mora biti prioritet udruga

Marko Pavković Zdenko Jurčić i Stjepan Starčević na komemoraciji poginulim partizanima u Hreljinu

GLASANTIFAŠISTA16

Članovi Udruge za civilne stradalnike II svjetskog rata pod okupacijom

Italije i Njemačke 1941 - 1945 spremni su odštetu za dane provedene u logori-ma tražiti i pred Europskim sudom za ljudska prava kaže predsjednik udruge Neven Ivan Letinić

Napominje kako bivši logoraši od 2003 godine traže da Republika Hr-vatska riješi pitanje odšteta a zahtjev su podnijeli i talijanskim vlastima Riječ je o obeštećenjima za boravak u fašističkom koncentracijskom logoru na Molatu i izbjegličkom logoru u El Shattu

Zagrebačka Sekcija Slavonaca Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske organizirala je deseto

putovanje svojih članova tragom najvažnijih događanja iz NOB-e od 1941 do 1945 godine u Slavoniji

Ove godine su putovali uz rijeku Dravu prisjećajući se organizirane evakuacije oko 18000 građana i dvije tisuće invalida u prosincu 1944 i siječnju 1945 iz Slavonije i sjeve-rozapadne Hrvatske na mađarsko područje koje je bilo pod kontrolom sovjetske vojske

Prema riječima Antuna Magića člana Predsjedništva Sa-veza te predsjednika Sekcije antifašističkih boraca VI slavon-skog udarnog korpusa Slavoncima je tada prijetila opasnost odmazde i za Jasenovac Organizirano smo povlačili ljude kojima je prijetila opasnost simpatizere i članove boračkih obitelji Prilikom samog prijelaza Drave skelama sedam je ljudi preminulo a još 120 nakon dolaska u Mađarsku Tih događaja prisjetili su se nekadašnji borci na obalama Dra-ve kod Terezinog Polja gdje su za poginule bacili vijenac u vodu kod nekadašnje pustare Zanoš i kod Kapinaca GS

Tragom NOB-e

Bivši logoraši

TRAŽIMO ODŠTETU ZA SVAKOG LOGORAŠATrakavica oko našeg slučaja prevršila je svaku mjeru smatra predsjednik Udruge civilnih stra-

dalnika Neven Ivan Letinić

- Zatražili smo za svakog logoraša obeštećenje u vrijednosti od 30000 eura Podnijeli smo Prijedlog zakona o civilnim žrtvama II svjetskog rata i ratnog nasilja i on se od 2003 nalazi u Uredu za ljudska prava koji je s ra-dnom skupinom zaduženom za ovu problematiku održao sedam sastanaka Posljednji je održan 28 lipnja 2006 go-dine a dalje od toga nije se maknulo ni koraka Ova trakavica oko našeg slučaja je prevršila svaku mjeru i puna nam je kapa svega kaže Letinić dodajući kako će udruga uputiti zahtjeve predsjedniku države Stjepanu Mesiću premijeru

Ivi Sanaderu potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor i predsjedniku Sabora Luki Bebiću u kojem će tražiti hitno uvrštavanje spomenutog zakona u sa-borsku proceduru U suprotnom tužit će Republiku Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava

- Njemačka i Italija svojim su državljanima isplatile obeštećanja za patnje pretrpljene u logorima Logoraše su isplatile i Albanija Etiopija i Grčka a isto je učinila i Slovenija Po toj logici može i Hrvatska poručio je Letinić

GK

Spas u MađarskojZbog opasnosti od neprijateljske odmazde

oko 18 tisuća Slavonaca evakuirano je krajem 1944 i početkom 1945 na oslobođeni teritorij u Bačkoj preko Mađarske

Prisjećanje na događaje i spuštanje vjenaca u Dravu

Kod spomenika u dolini rijeke Raše mještani Sutivanca su na 65

godišnjicu odali počast jedanaestorici mladića koje su njemački okupatori strijeljali u Drugom svjetskom ratu Mještani Sutivanca pokraj spomenika

SutivanacViše

od tradicijeUz paljenje svijeća i postavljanje vijen-ca prisjetili su se 6 listopada 1943 go-dine

Mještani i rodbina poginulih do ovog spomenika dolaze nekoliko puta godišnje Okupe se i na svaku godišnjicu događaja Redovito održavaju spomenik u čemu im pomaže i udruga antifašističkih boraca

IG

GLASANTIFAŠISTA

Zrmanja

17

Prodol

Zabrežani

Pred masovnom grobnicom i spome-nikom s imenima žrtava iz ovoga kraja

u Drugom svjetskom ratu na te je događaje okupljene mještane i uzvanike podsjetio predsjednik Mjesnog odbora Zabrežani Valter Žgrablić Istaknuo je da žrtve Narodnooslobodilačkog i Domovinskog rata obvezuju današnje generacije da ih štuju jer svi su oni raquona različitim mjestima i na različite načine dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodilaquo

Stipe Šajina jedan od posljednja dva živuća borca iz tog rata u ovom kraju pri-dodao je da se danas ne smiju zaboraviti raquooni tužni dani kad smo životarili pod fašističkom Italijom kao i naši pokojnici koji ovdje leže jer su dali svoje živote za naše bolje sutralaquo Pozvao je mlade generacije da čuvaju uspomenu na ratne žrtve

Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić još je jednom podsjetio da su borci u Narodnooslobodilačkoj borbi pomogli da se ostvari san o samostalnoj Hrvatskoj kao što su borci Domovinskog rata taj ostvareni san očuvali Gradska uprava stoga skrbi o spomenicima iz antifašističke borbe

ŽRTVE OBVEZUJUKomemoracije žrtvama neprijateljske ofenzive iz 1943 godine

Komemoracija kod spomenika u Zabrežanima

obnavljajući ih i uređujući Okoliš ovog spomenika i masovne grobnice u dolcu kraj Zabrežana doskora će se najavio je

Rimanić preurediti u park-šumu sa sta-zama za šetnju i pločom koja će podsjećati namjernike na ratne donađaje DŠ

Istarski antifašisti su se u Spomen-parku Josipa Broza Tita okupili da bi odali počast

palim borcima i prisjetili se događaja iz Drugog svjetskog rata i partizanskog otpora nacifašizmu Tu su priliku iskoristili da bi oštro osudili po-litiku Vlade prema njima ali i ustaštvo i fašizam koji se i danas veličaju u Hrvatskoj

U rujnu 1943 godine nakon ka-pitulacije Italije u Prodolu je osno-van peti bataljon Prve istarske bri-gade raquoVladimir Gortanlaquo a antifašistički duh tog kraja nadovezao se na Proštinsku bunu rekao je prvoborac iz Prodola Ivan Zenzerovć i naglasio da bez partizanskih jedinica s Titom na čelu Istra nikad ne bi bila pripojena Hrvatskoj

Akcija za spomenik

Udruga ratnih i vojnih invalida Za-dra organizirala je akciju čišćenja i

uređivanja okoliša spomenika palim borcima XIX sjevernodalmatinske divizije NOV Hrvatske koji su poginuli na Zrmanji u listopadu 1943 godine Na tom mjestu u Zrmanjskom klancu na relaciji Knin -Otočac 1980 je podignuto spomen-obilježje s uklasanim imenima 36 poginulih boraca ali je devedesetih devastirano i trebalo bi ga temeljito obnoviti Poticaj za to dala je i ova akcija skupine članova zadarske udruge u kojoj su bili Gordana Kurtin Olivera Grbić Darinka Milanko Ante Penđer i Mate Grubiša

M Grubiša

ZLO PODALJE OD ISTRE

Poruka istarskih antifašista iz spomen-parka Josipa Broza Tita

Ekstremno desne strukture žele pod svaku cijenu dezavuirati našu stvarnost Nama su dobrodošli svi pjevači i Thompson bi bio da ga ne prate provokacije koje šire mržnju

Sabor je prije tri godine pozvao državne institucije da zakonom zaštite antifašističke borce i naše vrijednosti ali ništa se nije do-godilo rekao je pre-dsjednik SABA Istre Tomislav Ravnić

Saborski za-stupnik Damir Kajin također je osudio Thompso-

nove koncerte ali i Vladine dužnosnike koji se na njima pojavljuju

Zlo treba držati podalje od Istre Ako se jednom pusti duh iz boce teško ga je vratiti rekao je Kajin uz odobravanje prisutnih

NL

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 13

Pred prepunom dvoranom Tribine grada Zagreba predstavljen je zbornik raquoTitovo

doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo u izdanju Saveza društava raquoJosip Broz Titolaquo Hrvatske (prikaz knjige objavili smo u 57 broju raquoGlasalaquo) Dr sc Dragomir Vojnić profesor govorio je o političko-ekonomskom razvoju Hrvatske s naglaskom na samou-pravljanju a akademik Adolf Dragičević u svom izlaganju potencirao je kapitalna ostvarenja Josipa Broza Tita Urednik dr sc Tomislav Badovinac akcentirao je među ostalim one političke podudarnosti koje su bile karakteristične za period koji opisuje ovaj zbornik s osvrtom na 1941 1991 godinu i aktualne su do danas

- Izvršna vlast se deklarativno izjašnjava za antifašizam nažalost nedovoljno odlučno i neefikasno Tek je ove godine prvi puta reagirala ali samo verbalno osuđujući manifestacije ustaštva na stadionima Nedavna javna demonstracija mladeži HDZ-a ustašoidnim ponašanjem izazvala je sukob u karlovačkom kafiću Da li će i u ovom slučaju ostati na verbalnoj osudi njih i njihovih mentora ndash zapitao se dr sc Tomislav Badovinac

Badovinac je također kazao kako slušajući retoriku ekstremnih nacionali-sta koji su držali vlast čovjek je morao pomisliti da se vrijeme vratilo 50 godina unazad u 1941 godinu Razvoj Socijalističke Republike Hrvatske prikazivan je na najpo-grdnije načine upotrebljavane su nesuvisle riječi iz kojih je isijavala mržnja a sve je obavijeno nazivom ndashmrak Najznačajnije su dvije objede hrvatskih nacionalista prvo da su progonjeni Hrvati ndash samo zato što su Hrvati te da je izrabljivana Hrvatska putem preusmjeravanja dijela hrvatkog dohotka

OSVRT NA PROŠLOSTNa Tribini grada Zagreba predstavljen zbornik raquoTitovo doba ndash Hrvatska prije za vrijeme i poslijelaquo

posebno deviznih prihoda i drugo da je Hrvatska u raquojugo-komunističkoj tvorevinilaquo samo nazadovala te da je nužno promijeniti ama baš sve socijalistički društveni sustav društveno vlasništvo mastodonte u indu-striji i poljoprivredi socijalni zdravstveni obrazovni i vrijednosni sustav Preobrazba socijalističkog sustava u kapitalizam divljeg obilježja dovela je do neviđenih i nepojmlji-vih društvenih zbivanja a to su bile najblaže rečeno monstruozne pljačke Međutim one se nastavljaju i dalje smanjenjem so-cijalnih prava daljnjim stečajevima ra-sprodaji privrednih i prirodnih resursa i obezvređivanjem čovjeka

Od 1918 godine do danas uočavamo bitne značajke To je prije svega hrvatski nacionalizam koji je imao konstantno

šovinističko određenje prema Srbima a razlikovao se samo u pojedinim perio-dima po tome koja je dodatna obilježja upražnjavao Bio je uvijek sklon svim oblicima terorizma sve do nacifašističkog šovinizma ustaškog pedigrea Trebalo bi i imati na umu da antifašistička Europa neće tolerirati profašistička djelovanja i manifestacije ndash zaključio je dr sc Tomislav Badovinac Na kraju postavlja se pitanje ndash kada ćemo dostići nivo privrednog razvoja društvenog i osobnog standarda i sigurnost življenja kao prije 1990 godine Značajno je spoznati kakvu ideološko-politički pro-filiranu državu žele nacionalisti kad ni s današnjom nisu zadovoljni premda su sudjelovali u njenom stvaranju

B M

Knjiga je predstavljena na Tribini grada Zagreba

Talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini izjavio je da su raquona-

cizam i fašizam apsolutno zlolaquo u povijesti Italije i Njemačke Frattini je to rekao 18 studenog na mjestu nekadašnjeg talijan-skog koncentracijskog logora blizu Trsta kojeg je posjetio zajedno sa njemačkim ministrom vanjskih poslova Frankom Walterom Steinmeierom

- Nacizam i fašizam predstavljaju apso-lutno zlo naše povijesti Jedino ako kažemo

Zbornik

Suočavanje Gorke uspomeneItalija i Njemačka složile su se da su nacizam i fašizam aposlutno zlo u povijesti te dvije zemlje

sve o našoj prošlosti moći ćemo braniti našu budućnost istaknuto je Frattini

Na susretu dvaju ministara koji je održan u sklopu razgovora Silvija Berlu-sconija i Angele Merkel u Trstu najavljeno je i održavanje konferencije povjesničara dviju zemalja sljedeće godine u Italiji

- Italija i Njemačka mogu se okrenuti budućnosti u duhu suradnje dijeleći ideale o pomirenju solidarnosti i integraciji koji su temelj EU-a- dodao je Frattini ocjenjujući

da dvije zemlje moraju raquopodučiti mlade o tragediji nacizma i fašizmalaquo

- Ovdje gdje se danas nalazimo tri do pet tisuća ljudi ubijeno je Židovi politički zatvorenici vojni zatvorenici Naše su mi-sli danas okrenute svima njima- rekao je Steinmeier

Ti strašni događaji počinjeni u ime Njemačke dio su naše zajedničke povijesti Gorka uspomena na njih ujedinjuje nas zaključio je on

snim

io Z

Her

ceg

GLASANTIFAŠISTA14

Buzet

Rogoznica

Gradsko vijeć Buzeta jednoglasno je prihvatilo inicijativu da se An-

tun Tončić Cerovac zbog povijesnih zasluga proglasi osobom 20 stoljeća u Istri Prijedlog je prethodno podržala i buzetska Udruga antifašističkih boraca i antifašista

Zahtjev da se vrednuje Tončićev povije-sni značaj obrazložio je Danilo Cerovac autor nedavno objavljene knjige raquoPrvobo-rac Istre i Hrvatske Antun Tončić Cerovac - životni putlaquo Rekao je da je Tončić rodom iz sela Veli Milun jedna od vertikala i stub opstojnosti istarskog naroda Smatra

Sat povijesti o Batinskoj bitciVijenci na obali Dunava i

spomen-kompleksu u Batini

U organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Osječko-baranjske županije i ove je godine obilježena 64 godišnjica jedne od dviju velikih bitaka u završnici Drugog svjetskog rata za području Baranje - Batinska bitka koja je bila jedna od najtežih i najsloženijih ratnih operacija u jugoistočnoj i srednjoj Europi u Drugom svjetskom ratu

Polaganjem vijenaca na lijevoj obali Dunava i spomen komplek-su Batinske bitke u Batini odana je počast palim borcimaa Crvene armije i borcima NOR-a Tom akcijom Crvene armije i boraca 51 vojvođanske divizije zapravo je započeo konačni i definitivni slom fašističke Njemačke i njezinih satelita istaknuo je u svom govo-ru predsjednik Zajednice udru-ga antifašista Osječko-baranjske županije Nikola Opačić

Prisustvovale su pored dele-gacija udruga UABA iz Osijeka i Belog Manastira i delegacije Saveza boraca NOR -a iz Sombora i Apatina Nakon polaganja vijenaca prisut-ni su minutom šutnje odali počast poginulim borcima i prisustvovali satu povijesti o Batinskoj bitci o kojoj je govorio Petar Matić

N Opačić

Knjiga raquoJasenovac - Fotomonogra-fijalaquo autorice Nataše Mataušić

koja analizira mnoge nedoumice o jasenovačkome koncentracijskom logoru predstavljena je u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika

Riječ je o knjizi koja na nov način progovara o jasenovačkom logoru donoseći nove činjenice uz fotografije koje su desetljećima služile za svojevrsnu manipulaciju jasenovačkim žrtvama

Fotomonografija o JasenovcuAutorica Nataša Mataušić na

nov način obrađuje logor i žrtveKroz povijest mnoge su fotografije atributirane uz logor i stradanja u Ja-senovcu a autorica ih stavlja u ispravan kontekst

Fotomonografiju su uz autoricu predstavili Mario Jareb Žarka Vujić i Tea Benčić Rimay urednica biblioteke Banalnost zla raquoJasenovac - Fotomono-grafijalaquo treća je knjiga te biblioteke uz Katalog novog postava i poimenični popis žrtava koja je dobila nagradu za najbolji izdavački pothvat za područje društvenih znanosti za 2007

VV

TREĆI ISTARSKI VELIKAN

Prihvaćena inicijativa da se zbog povijesnih zasluga prvoborac Antun Tončić Cerovac proglasi za osobu 20 stoljeća u Istri

da je Tončić uz biskupa Jurja Dobrilu i Matka Laginju treći istarski velikan prošlog stoljeća koji je predvodio istarski narod u NOP-u za konačno oslobođenje tog dijela Hrvatske

Podržavajući inicijativu buzetski su vijećnici ocijenili da je Tončić to zaslužio kao narodnjak antifašist su-dionik i promotor NOR-a na Buzeštini i cijeloj Istri

Inicijativa Buzećana upućena je na usvajanje Poglavarstvu i Skupštini Istar-ske županije

GI

Spomenik žrtvama fašizma

Na rogozničkom području talijanski i njemački okupatori ubili su 102 civila

Na mjestu zvanom Pobrdine po-stavljeno je spomen-obilježje ci-

vilnim žrtvama fašističkog terora Tog 16 studenog 1942 godine talijanski okupator uhitio je sve mještane sela Podglavica doveo ih do stratišta gdje je izdvojio šesnaest odraslih muškaraca i streljao ih Na rogozničkom području talijanski i njemački fašisti ubili su 102 civila među kojima je bilo i djece i starijih osoba

Općina Rogoznica u obilježavanje

Dana antifašističke borbe prvi put se službeno uključila prošle godine a naja-vljena je i obnova svih osam devastiranih antifašističkih spomenika

Postavljanje na 66 godišnjicu zločina spomen-ploče s imenima žrtava inici-rala je Udruga antifašističkih boraca i antifašista uz financijsku pomać Općine i dobrovoljnim prilozima građana

Na spomenik su položeni vijenci i upaljene svijeće

SD

GLASANTIFAŠISTA 15

Rijeka

Zahvalnice Na skupštini su podijeljene i zahval-

nice SABA Republike Hrvatske koje su dobili preživjeli borci NOB-a sudionici bitaka na Neretvi i Sutjesci ndash Savica Marić Milena Janković-Radić Vi-tomir Grbac Olgica Dejanović Jure Burić Branko Car i Obrad Raca dok su nekolicini njih zahvalnice uručene tijekom prijašnjih proslava

Također Savez antifašističkih bo-raca i antifašista Primorsko-goranske županije uručio je zahvalnicu Zdenku Antešiću za raquodoprinos razvijanju promicanju i jačanju antifašističkih tekovinalaquo koji je postigao kako je rečeno obnavljajući spomenike na Rabu za vrijeme dok je bio rapski gradonačelnik

IZBORNA SKUPŠTINA SABA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

NEMA POLITIČKE VOLJE ZA PRAVA BORACAPredloženo da se zbog neprovedbe Deklaracije o antifašizmu protiv nadležnih organa vlasti Republike

Hrvatske podigne tužba Ustavnom sudu te međunarodnim institucijama

Dr sc Marko Pavković ponovo je izabran za predsjednika Saveza antifašističkih

boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Odlučeno je na izbornoj skupštini Županijskog SABA-a na kojoj je za zamje-nika predsjednika izabran Stjepan Starčević a potpredsjednici su Matija Koščić An-ton Grubišić Miljenko Fak i Ivan Cvek a tajnik Zdenko Jurčić Uz spomenute u Izvršni odbor ušli su i Dinko Tamarut te Zdravko Cetina Također izabran je i prošireni Županijski odbor s dvadeset i jednim članom te četiri pridružena člana kao i deseteročlani Nadzorni odbor čiji je predsjednik Ivica Bajor

Novi (stari) predsjednik Marko Pavković izvjestio je nazočne o aktivnostima u pro-teklom dvogodišnjem razdoblju te između ostalog zahvalio Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na novim prostorima u Demetrovoj ulici Istaknuo je kako je Savez podržao Deklaraciju o antifašizmu koja međutim iako donesena prije tri i pol godine do danas nije provedena

ndash Stoga je naš stav kako zbog nepro-vedbe deklaracije o antifašizmu treba tužiti nadležne institucije hrvatske vlasti Ustavnom sudu odnosno međunarodnim institucijama Pozdravili smo i odluku Hrvatskog sabora o proglašenju 25 ruj-na Spomen-danom Republike Hrvatske Isto tako odlučno smo se suprotstavili svim pokušajima falsificiranja istine o antifašističkoj Narodnooslobodilačkoj borbi kazao je Pavković Dodao je kako materijalno-socijalne prilike i primjereni uvjeti života članova Saveza nisu poboljšani niti unaprijeđeni čak se i pogoršavaju

ndash Uza sva naša nastojanja da aktualna vlast povrati zakonom stečena a oduzeta

prava antifašističkim borcima još uvijek nismo uspjeli jer jednostavno ne postoji političke volje aktualnih izvršnih vlasti da vrate oduzeto Očito je da se izvršna vlast posvađala s objektivnom povijesnom znanošću istaknuo je Pavković dodajući kako je permanentna zadaća Saveza bila i ostala i prikupljanje i sređivanje po-vijesne građe i zaštita povijesne baštine antifašističke borbe a hvalevrijednu pažnju Savez posvećuje i redovitom održavanju spomenika i spomen-obilježja

Govoreći o programu rada za sljedeću godinu Pavković je istaknuo skrb o socijal-no-zdravstvenoj zaštiti članova promicanje i zaštitu antifašističke povijesne baštine spomen-obilježja i spomenika NOB-a prikupljanje povijesne građe i dokumen-tacije kao i izdavačku djelatnost te rad na pomlađivanju Saveza

Između ostalih u raspravu na skup-

štini uključio se i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke Dinko Tamarut koji je kazao kako su sve udruge SABA PGŽ-a u proteklom razdo-blju realizirale svoje programe rada

S obzirom na to da je zbog svjetske ekonomske krize pred nama nekoliko teških godina to će najvjerojatnije imati utjecaj i na socijalni status naših članova koji će nažalost biti još teži a najavljene reforme bile one zdravstvene ili mirovinske još će više to pogoršati Zbog toga naši budući programi moraju voditi računa o tome kazao je Tamarut

NL

Skrb o socijalno-zdravstvenoj zaštiti članova mora biti prioritet udruga

Marko Pavković Zdenko Jurčić i Stjepan Starčević na komemoraciji poginulim partizanima u Hreljinu

GLASANTIFAŠISTA16

Članovi Udruge za civilne stradalnike II svjetskog rata pod okupacijom

Italije i Njemačke 1941 - 1945 spremni su odštetu za dane provedene u logori-ma tražiti i pred Europskim sudom za ljudska prava kaže predsjednik udruge Neven Ivan Letinić

Napominje kako bivši logoraši od 2003 godine traže da Republika Hr-vatska riješi pitanje odšteta a zahtjev su podnijeli i talijanskim vlastima Riječ je o obeštećenjima za boravak u fašističkom koncentracijskom logoru na Molatu i izbjegličkom logoru u El Shattu

Zagrebačka Sekcija Slavonaca Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske organizirala je deseto

putovanje svojih članova tragom najvažnijih događanja iz NOB-e od 1941 do 1945 godine u Slavoniji

Ove godine su putovali uz rijeku Dravu prisjećajući se organizirane evakuacije oko 18000 građana i dvije tisuće invalida u prosincu 1944 i siječnju 1945 iz Slavonije i sjeve-rozapadne Hrvatske na mađarsko područje koje je bilo pod kontrolom sovjetske vojske

Prema riječima Antuna Magića člana Predsjedništva Sa-veza te predsjednika Sekcije antifašističkih boraca VI slavon-skog udarnog korpusa Slavoncima je tada prijetila opasnost odmazde i za Jasenovac Organizirano smo povlačili ljude kojima je prijetila opasnost simpatizere i članove boračkih obitelji Prilikom samog prijelaza Drave skelama sedam je ljudi preminulo a još 120 nakon dolaska u Mađarsku Tih događaja prisjetili su se nekadašnji borci na obalama Dra-ve kod Terezinog Polja gdje su za poginule bacili vijenac u vodu kod nekadašnje pustare Zanoš i kod Kapinaca GS

Tragom NOB-e

Bivši logoraši

TRAŽIMO ODŠTETU ZA SVAKOG LOGORAŠATrakavica oko našeg slučaja prevršila je svaku mjeru smatra predsjednik Udruge civilnih stra-

dalnika Neven Ivan Letinić

- Zatražili smo za svakog logoraša obeštećenje u vrijednosti od 30000 eura Podnijeli smo Prijedlog zakona o civilnim žrtvama II svjetskog rata i ratnog nasilja i on se od 2003 nalazi u Uredu za ljudska prava koji je s ra-dnom skupinom zaduženom za ovu problematiku održao sedam sastanaka Posljednji je održan 28 lipnja 2006 go-dine a dalje od toga nije se maknulo ni koraka Ova trakavica oko našeg slučaja je prevršila svaku mjeru i puna nam je kapa svega kaže Letinić dodajući kako će udruga uputiti zahtjeve predsjedniku države Stjepanu Mesiću premijeru

Ivi Sanaderu potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor i predsjedniku Sabora Luki Bebiću u kojem će tražiti hitno uvrštavanje spomenutog zakona u sa-borsku proceduru U suprotnom tužit će Republiku Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava

- Njemačka i Italija svojim su državljanima isplatile obeštećanja za patnje pretrpljene u logorima Logoraše su isplatile i Albanija Etiopija i Grčka a isto je učinila i Slovenija Po toj logici može i Hrvatska poručio je Letinić

GK

Spas u MađarskojZbog opasnosti od neprijateljske odmazde

oko 18 tisuća Slavonaca evakuirano je krajem 1944 i početkom 1945 na oslobođeni teritorij u Bačkoj preko Mađarske

Prisjećanje na događaje i spuštanje vjenaca u Dravu

Kod spomenika u dolini rijeke Raše mještani Sutivanca su na 65

godišnjicu odali počast jedanaestorici mladića koje su njemački okupatori strijeljali u Drugom svjetskom ratu Mještani Sutivanca pokraj spomenika

SutivanacViše

od tradicijeUz paljenje svijeća i postavljanje vijen-ca prisjetili su se 6 listopada 1943 go-dine

Mještani i rodbina poginulih do ovog spomenika dolaze nekoliko puta godišnje Okupe se i na svaku godišnjicu događaja Redovito održavaju spomenik u čemu im pomaže i udruga antifašističkih boraca

IG

GLASANTIFAŠISTA

Zrmanja

17

Prodol

Zabrežani

Pred masovnom grobnicom i spome-nikom s imenima žrtava iz ovoga kraja

u Drugom svjetskom ratu na te je događaje okupljene mještane i uzvanike podsjetio predsjednik Mjesnog odbora Zabrežani Valter Žgrablić Istaknuo je da žrtve Narodnooslobodilačkog i Domovinskog rata obvezuju današnje generacije da ih štuju jer svi su oni raquona različitim mjestima i na različite načine dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodilaquo

Stipe Šajina jedan od posljednja dva živuća borca iz tog rata u ovom kraju pri-dodao je da se danas ne smiju zaboraviti raquooni tužni dani kad smo životarili pod fašističkom Italijom kao i naši pokojnici koji ovdje leže jer su dali svoje živote za naše bolje sutralaquo Pozvao je mlade generacije da čuvaju uspomenu na ratne žrtve

Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić još je jednom podsjetio da su borci u Narodnooslobodilačkoj borbi pomogli da se ostvari san o samostalnoj Hrvatskoj kao što su borci Domovinskog rata taj ostvareni san očuvali Gradska uprava stoga skrbi o spomenicima iz antifašističke borbe

ŽRTVE OBVEZUJUKomemoracije žrtvama neprijateljske ofenzive iz 1943 godine

Komemoracija kod spomenika u Zabrežanima

obnavljajući ih i uređujući Okoliš ovog spomenika i masovne grobnice u dolcu kraj Zabrežana doskora će se najavio je

Rimanić preurediti u park-šumu sa sta-zama za šetnju i pločom koja će podsjećati namjernike na ratne donađaje DŠ

Istarski antifašisti su se u Spomen-parku Josipa Broza Tita okupili da bi odali počast

palim borcima i prisjetili se događaja iz Drugog svjetskog rata i partizanskog otpora nacifašizmu Tu su priliku iskoristili da bi oštro osudili po-litiku Vlade prema njima ali i ustaštvo i fašizam koji se i danas veličaju u Hrvatskoj

U rujnu 1943 godine nakon ka-pitulacije Italije u Prodolu je osno-van peti bataljon Prve istarske bri-gade raquoVladimir Gortanlaquo a antifašistički duh tog kraja nadovezao se na Proštinsku bunu rekao je prvoborac iz Prodola Ivan Zenzerovć i naglasio da bez partizanskih jedinica s Titom na čelu Istra nikad ne bi bila pripojena Hrvatskoj

Akcija za spomenik

Udruga ratnih i vojnih invalida Za-dra organizirala je akciju čišćenja i

uređivanja okoliša spomenika palim borcima XIX sjevernodalmatinske divizije NOV Hrvatske koji su poginuli na Zrmanji u listopadu 1943 godine Na tom mjestu u Zrmanjskom klancu na relaciji Knin -Otočac 1980 je podignuto spomen-obilježje s uklasanim imenima 36 poginulih boraca ali je devedesetih devastirano i trebalo bi ga temeljito obnoviti Poticaj za to dala je i ova akcija skupine članova zadarske udruge u kojoj su bili Gordana Kurtin Olivera Grbić Darinka Milanko Ante Penđer i Mate Grubiša

M Grubiša

ZLO PODALJE OD ISTRE

Poruka istarskih antifašista iz spomen-parka Josipa Broza Tita

Ekstremno desne strukture žele pod svaku cijenu dezavuirati našu stvarnost Nama su dobrodošli svi pjevači i Thompson bi bio da ga ne prate provokacije koje šire mržnju

Sabor je prije tri godine pozvao državne institucije da zakonom zaštite antifašističke borce i naše vrijednosti ali ništa se nije do-godilo rekao je pre-dsjednik SABA Istre Tomislav Ravnić

Saborski za-stupnik Damir Kajin također je osudio Thompso-

nove koncerte ali i Vladine dužnosnike koji se na njima pojavljuju

Zlo treba držati podalje od Istre Ako se jednom pusti duh iz boce teško ga je vratiti rekao je Kajin uz odobravanje prisutnih

NL

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA14

Buzet

Rogoznica

Gradsko vijeć Buzeta jednoglasno je prihvatilo inicijativu da se An-

tun Tončić Cerovac zbog povijesnih zasluga proglasi osobom 20 stoljeća u Istri Prijedlog je prethodno podržala i buzetska Udruga antifašističkih boraca i antifašista

Zahtjev da se vrednuje Tončićev povije-sni značaj obrazložio je Danilo Cerovac autor nedavno objavljene knjige raquoPrvobo-rac Istre i Hrvatske Antun Tončić Cerovac - životni putlaquo Rekao je da je Tončić rodom iz sela Veli Milun jedna od vertikala i stub opstojnosti istarskog naroda Smatra

Sat povijesti o Batinskoj bitciVijenci na obali Dunava i

spomen-kompleksu u Batini

U organizaciji Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Osječko-baranjske županije i ove je godine obilježena 64 godišnjica jedne od dviju velikih bitaka u završnici Drugog svjetskog rata za području Baranje - Batinska bitka koja je bila jedna od najtežih i najsloženijih ratnih operacija u jugoistočnoj i srednjoj Europi u Drugom svjetskom ratu

Polaganjem vijenaca na lijevoj obali Dunava i spomen komplek-su Batinske bitke u Batini odana je počast palim borcimaa Crvene armije i borcima NOR-a Tom akcijom Crvene armije i boraca 51 vojvođanske divizije zapravo je započeo konačni i definitivni slom fašističke Njemačke i njezinih satelita istaknuo je u svom govo-ru predsjednik Zajednice udru-ga antifašista Osječko-baranjske županije Nikola Opačić

Prisustvovale su pored dele-gacija udruga UABA iz Osijeka i Belog Manastira i delegacije Saveza boraca NOR -a iz Sombora i Apatina Nakon polaganja vijenaca prisut-ni su minutom šutnje odali počast poginulim borcima i prisustvovali satu povijesti o Batinskoj bitci o kojoj je govorio Petar Matić

N Opačić

Knjiga raquoJasenovac - Fotomonogra-fijalaquo autorice Nataše Mataušić

koja analizira mnoge nedoumice o jasenovačkome koncentracijskom logoru predstavljena je u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika

Riječ je o knjizi koja na nov način progovara o jasenovačkom logoru donoseći nove činjenice uz fotografije koje su desetljećima služile za svojevrsnu manipulaciju jasenovačkim žrtvama

Fotomonografija o JasenovcuAutorica Nataša Mataušić na

nov način obrađuje logor i žrtveKroz povijest mnoge su fotografije atributirane uz logor i stradanja u Ja-senovcu a autorica ih stavlja u ispravan kontekst

Fotomonografiju su uz autoricu predstavili Mario Jareb Žarka Vujić i Tea Benčić Rimay urednica biblioteke Banalnost zla raquoJasenovac - Fotomono-grafijalaquo treća je knjiga te biblioteke uz Katalog novog postava i poimenični popis žrtava koja je dobila nagradu za najbolji izdavački pothvat za područje društvenih znanosti za 2007

VV

TREĆI ISTARSKI VELIKAN

Prihvaćena inicijativa da se zbog povijesnih zasluga prvoborac Antun Tončić Cerovac proglasi za osobu 20 stoljeća u Istri

da je Tončić uz biskupa Jurja Dobrilu i Matka Laginju treći istarski velikan prošlog stoljeća koji je predvodio istarski narod u NOP-u za konačno oslobođenje tog dijela Hrvatske

Podržavajući inicijativu buzetski su vijećnici ocijenili da je Tončić to zaslužio kao narodnjak antifašist su-dionik i promotor NOR-a na Buzeštini i cijeloj Istri

Inicijativa Buzećana upućena je na usvajanje Poglavarstvu i Skupštini Istar-ske županije

GI

Spomenik žrtvama fašizma

Na rogozničkom području talijanski i njemački okupatori ubili su 102 civila

Na mjestu zvanom Pobrdine po-stavljeno je spomen-obilježje ci-

vilnim žrtvama fašističkog terora Tog 16 studenog 1942 godine talijanski okupator uhitio je sve mještane sela Podglavica doveo ih do stratišta gdje je izdvojio šesnaest odraslih muškaraca i streljao ih Na rogozničkom području talijanski i njemački fašisti ubili su 102 civila među kojima je bilo i djece i starijih osoba

Općina Rogoznica u obilježavanje

Dana antifašističke borbe prvi put se službeno uključila prošle godine a naja-vljena je i obnova svih osam devastiranih antifašističkih spomenika

Postavljanje na 66 godišnjicu zločina spomen-ploče s imenima žrtava inici-rala je Udruga antifašističkih boraca i antifašista uz financijsku pomać Općine i dobrovoljnim prilozima građana

Na spomenik su položeni vijenci i upaljene svijeće

SD

GLASANTIFAŠISTA 15

Rijeka

Zahvalnice Na skupštini su podijeljene i zahval-

nice SABA Republike Hrvatske koje su dobili preživjeli borci NOB-a sudionici bitaka na Neretvi i Sutjesci ndash Savica Marić Milena Janković-Radić Vi-tomir Grbac Olgica Dejanović Jure Burić Branko Car i Obrad Raca dok su nekolicini njih zahvalnice uručene tijekom prijašnjih proslava

Također Savez antifašističkih bo-raca i antifašista Primorsko-goranske županije uručio je zahvalnicu Zdenku Antešiću za raquodoprinos razvijanju promicanju i jačanju antifašističkih tekovinalaquo koji je postigao kako je rečeno obnavljajući spomenike na Rabu za vrijeme dok je bio rapski gradonačelnik

IZBORNA SKUPŠTINA SABA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

NEMA POLITIČKE VOLJE ZA PRAVA BORACAPredloženo da se zbog neprovedbe Deklaracije o antifašizmu protiv nadležnih organa vlasti Republike

Hrvatske podigne tužba Ustavnom sudu te međunarodnim institucijama

Dr sc Marko Pavković ponovo je izabran za predsjednika Saveza antifašističkih

boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Odlučeno je na izbornoj skupštini Županijskog SABA-a na kojoj je za zamje-nika predsjednika izabran Stjepan Starčević a potpredsjednici su Matija Koščić An-ton Grubišić Miljenko Fak i Ivan Cvek a tajnik Zdenko Jurčić Uz spomenute u Izvršni odbor ušli su i Dinko Tamarut te Zdravko Cetina Također izabran je i prošireni Županijski odbor s dvadeset i jednim članom te četiri pridružena člana kao i deseteročlani Nadzorni odbor čiji je predsjednik Ivica Bajor

Novi (stari) predsjednik Marko Pavković izvjestio je nazočne o aktivnostima u pro-teklom dvogodišnjem razdoblju te između ostalog zahvalio Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na novim prostorima u Demetrovoj ulici Istaknuo je kako je Savez podržao Deklaraciju o antifašizmu koja međutim iako donesena prije tri i pol godine do danas nije provedena

ndash Stoga je naš stav kako zbog nepro-vedbe deklaracije o antifašizmu treba tužiti nadležne institucije hrvatske vlasti Ustavnom sudu odnosno međunarodnim institucijama Pozdravili smo i odluku Hrvatskog sabora o proglašenju 25 ruj-na Spomen-danom Republike Hrvatske Isto tako odlučno smo se suprotstavili svim pokušajima falsificiranja istine o antifašističkoj Narodnooslobodilačkoj borbi kazao je Pavković Dodao je kako materijalno-socijalne prilike i primjereni uvjeti života članova Saveza nisu poboljšani niti unaprijeđeni čak se i pogoršavaju

ndash Uza sva naša nastojanja da aktualna vlast povrati zakonom stečena a oduzeta

prava antifašističkim borcima još uvijek nismo uspjeli jer jednostavno ne postoji političke volje aktualnih izvršnih vlasti da vrate oduzeto Očito je da se izvršna vlast posvađala s objektivnom povijesnom znanošću istaknuo je Pavković dodajući kako je permanentna zadaća Saveza bila i ostala i prikupljanje i sređivanje po-vijesne građe i zaštita povijesne baštine antifašističke borbe a hvalevrijednu pažnju Savez posvećuje i redovitom održavanju spomenika i spomen-obilježja

Govoreći o programu rada za sljedeću godinu Pavković je istaknuo skrb o socijal-no-zdravstvenoj zaštiti članova promicanje i zaštitu antifašističke povijesne baštine spomen-obilježja i spomenika NOB-a prikupljanje povijesne građe i dokumen-tacije kao i izdavačku djelatnost te rad na pomlađivanju Saveza

Između ostalih u raspravu na skup-

štini uključio se i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke Dinko Tamarut koji je kazao kako su sve udruge SABA PGŽ-a u proteklom razdo-blju realizirale svoje programe rada

S obzirom na to da je zbog svjetske ekonomske krize pred nama nekoliko teških godina to će najvjerojatnije imati utjecaj i na socijalni status naših članova koji će nažalost biti još teži a najavljene reforme bile one zdravstvene ili mirovinske još će više to pogoršati Zbog toga naši budući programi moraju voditi računa o tome kazao je Tamarut

NL

Skrb o socijalno-zdravstvenoj zaštiti članova mora biti prioritet udruga

Marko Pavković Zdenko Jurčić i Stjepan Starčević na komemoraciji poginulim partizanima u Hreljinu

GLASANTIFAŠISTA16

Članovi Udruge za civilne stradalnike II svjetskog rata pod okupacijom

Italije i Njemačke 1941 - 1945 spremni su odštetu za dane provedene u logori-ma tražiti i pred Europskim sudom za ljudska prava kaže predsjednik udruge Neven Ivan Letinić

Napominje kako bivši logoraši od 2003 godine traže da Republika Hr-vatska riješi pitanje odšteta a zahtjev su podnijeli i talijanskim vlastima Riječ je o obeštećenjima za boravak u fašističkom koncentracijskom logoru na Molatu i izbjegličkom logoru u El Shattu

Zagrebačka Sekcija Slavonaca Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske organizirala je deseto

putovanje svojih članova tragom najvažnijih događanja iz NOB-e od 1941 do 1945 godine u Slavoniji

Ove godine su putovali uz rijeku Dravu prisjećajući se organizirane evakuacije oko 18000 građana i dvije tisuće invalida u prosincu 1944 i siječnju 1945 iz Slavonije i sjeve-rozapadne Hrvatske na mađarsko područje koje je bilo pod kontrolom sovjetske vojske

Prema riječima Antuna Magića člana Predsjedništva Sa-veza te predsjednika Sekcije antifašističkih boraca VI slavon-skog udarnog korpusa Slavoncima je tada prijetila opasnost odmazde i za Jasenovac Organizirano smo povlačili ljude kojima je prijetila opasnost simpatizere i članove boračkih obitelji Prilikom samog prijelaza Drave skelama sedam je ljudi preminulo a još 120 nakon dolaska u Mađarsku Tih događaja prisjetili su se nekadašnji borci na obalama Dra-ve kod Terezinog Polja gdje su za poginule bacili vijenac u vodu kod nekadašnje pustare Zanoš i kod Kapinaca GS

Tragom NOB-e

Bivši logoraši

TRAŽIMO ODŠTETU ZA SVAKOG LOGORAŠATrakavica oko našeg slučaja prevršila je svaku mjeru smatra predsjednik Udruge civilnih stra-

dalnika Neven Ivan Letinić

- Zatražili smo za svakog logoraša obeštećenje u vrijednosti od 30000 eura Podnijeli smo Prijedlog zakona o civilnim žrtvama II svjetskog rata i ratnog nasilja i on se od 2003 nalazi u Uredu za ljudska prava koji je s ra-dnom skupinom zaduženom za ovu problematiku održao sedam sastanaka Posljednji je održan 28 lipnja 2006 go-dine a dalje od toga nije se maknulo ni koraka Ova trakavica oko našeg slučaja je prevršila svaku mjeru i puna nam je kapa svega kaže Letinić dodajući kako će udruga uputiti zahtjeve predsjedniku države Stjepanu Mesiću premijeru

Ivi Sanaderu potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor i predsjedniku Sabora Luki Bebiću u kojem će tražiti hitno uvrštavanje spomenutog zakona u sa-borsku proceduru U suprotnom tužit će Republiku Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava

- Njemačka i Italija svojim su državljanima isplatile obeštećanja za patnje pretrpljene u logorima Logoraše su isplatile i Albanija Etiopija i Grčka a isto je učinila i Slovenija Po toj logici može i Hrvatska poručio je Letinić

GK

Spas u MađarskojZbog opasnosti od neprijateljske odmazde

oko 18 tisuća Slavonaca evakuirano je krajem 1944 i početkom 1945 na oslobođeni teritorij u Bačkoj preko Mađarske

Prisjećanje na događaje i spuštanje vjenaca u Dravu

Kod spomenika u dolini rijeke Raše mještani Sutivanca su na 65

godišnjicu odali počast jedanaestorici mladića koje su njemački okupatori strijeljali u Drugom svjetskom ratu Mještani Sutivanca pokraj spomenika

SutivanacViše

od tradicijeUz paljenje svijeća i postavljanje vijen-ca prisjetili su se 6 listopada 1943 go-dine

Mještani i rodbina poginulih do ovog spomenika dolaze nekoliko puta godišnje Okupe se i na svaku godišnjicu događaja Redovito održavaju spomenik u čemu im pomaže i udruga antifašističkih boraca

IG

GLASANTIFAŠISTA

Zrmanja

17

Prodol

Zabrežani

Pred masovnom grobnicom i spome-nikom s imenima žrtava iz ovoga kraja

u Drugom svjetskom ratu na te je događaje okupljene mještane i uzvanike podsjetio predsjednik Mjesnog odbora Zabrežani Valter Žgrablić Istaknuo je da žrtve Narodnooslobodilačkog i Domovinskog rata obvezuju današnje generacije da ih štuju jer svi su oni raquona različitim mjestima i na različite načine dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodilaquo

Stipe Šajina jedan od posljednja dva živuća borca iz tog rata u ovom kraju pri-dodao je da se danas ne smiju zaboraviti raquooni tužni dani kad smo životarili pod fašističkom Italijom kao i naši pokojnici koji ovdje leže jer su dali svoje živote za naše bolje sutralaquo Pozvao je mlade generacije da čuvaju uspomenu na ratne žrtve

Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić još je jednom podsjetio da su borci u Narodnooslobodilačkoj borbi pomogli da se ostvari san o samostalnoj Hrvatskoj kao što su borci Domovinskog rata taj ostvareni san očuvali Gradska uprava stoga skrbi o spomenicima iz antifašističke borbe

ŽRTVE OBVEZUJUKomemoracije žrtvama neprijateljske ofenzive iz 1943 godine

Komemoracija kod spomenika u Zabrežanima

obnavljajući ih i uređujući Okoliš ovog spomenika i masovne grobnice u dolcu kraj Zabrežana doskora će se najavio je

Rimanić preurediti u park-šumu sa sta-zama za šetnju i pločom koja će podsjećati namjernike na ratne donađaje DŠ

Istarski antifašisti su se u Spomen-parku Josipa Broza Tita okupili da bi odali počast

palim borcima i prisjetili se događaja iz Drugog svjetskog rata i partizanskog otpora nacifašizmu Tu su priliku iskoristili da bi oštro osudili po-litiku Vlade prema njima ali i ustaštvo i fašizam koji se i danas veličaju u Hrvatskoj

U rujnu 1943 godine nakon ka-pitulacije Italije u Prodolu je osno-van peti bataljon Prve istarske bri-gade raquoVladimir Gortanlaquo a antifašistički duh tog kraja nadovezao se na Proštinsku bunu rekao je prvoborac iz Prodola Ivan Zenzerovć i naglasio da bez partizanskih jedinica s Titom na čelu Istra nikad ne bi bila pripojena Hrvatskoj

Akcija za spomenik

Udruga ratnih i vojnih invalida Za-dra organizirala je akciju čišćenja i

uređivanja okoliša spomenika palim borcima XIX sjevernodalmatinske divizije NOV Hrvatske koji su poginuli na Zrmanji u listopadu 1943 godine Na tom mjestu u Zrmanjskom klancu na relaciji Knin -Otočac 1980 je podignuto spomen-obilježje s uklasanim imenima 36 poginulih boraca ali je devedesetih devastirano i trebalo bi ga temeljito obnoviti Poticaj za to dala je i ova akcija skupine članova zadarske udruge u kojoj su bili Gordana Kurtin Olivera Grbić Darinka Milanko Ante Penđer i Mate Grubiša

M Grubiša

ZLO PODALJE OD ISTRE

Poruka istarskih antifašista iz spomen-parka Josipa Broza Tita

Ekstremno desne strukture žele pod svaku cijenu dezavuirati našu stvarnost Nama su dobrodošli svi pjevači i Thompson bi bio da ga ne prate provokacije koje šire mržnju

Sabor je prije tri godine pozvao državne institucije da zakonom zaštite antifašističke borce i naše vrijednosti ali ništa se nije do-godilo rekao je pre-dsjednik SABA Istre Tomislav Ravnić

Saborski za-stupnik Damir Kajin također je osudio Thompso-

nove koncerte ali i Vladine dužnosnike koji se na njima pojavljuju

Zlo treba držati podalje od Istre Ako se jednom pusti duh iz boce teško ga je vratiti rekao je Kajin uz odobravanje prisutnih

NL

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 15

Rijeka

Zahvalnice Na skupštini su podijeljene i zahval-

nice SABA Republike Hrvatske koje su dobili preživjeli borci NOB-a sudionici bitaka na Neretvi i Sutjesci ndash Savica Marić Milena Janković-Radić Vi-tomir Grbac Olgica Dejanović Jure Burić Branko Car i Obrad Raca dok su nekolicini njih zahvalnice uručene tijekom prijašnjih proslava

Također Savez antifašističkih bo-raca i antifašista Primorsko-goranske županije uručio je zahvalnicu Zdenku Antešiću za raquodoprinos razvijanju promicanju i jačanju antifašističkih tekovinalaquo koji je postigao kako je rečeno obnavljajući spomenike na Rabu za vrijeme dok je bio rapski gradonačelnik

IZBORNA SKUPŠTINA SABA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

NEMA POLITIČKE VOLJE ZA PRAVA BORACAPredloženo da se zbog neprovedbe Deklaracije o antifašizmu protiv nadležnih organa vlasti Republike

Hrvatske podigne tužba Ustavnom sudu te međunarodnim institucijama

Dr sc Marko Pavković ponovo je izabran za predsjednika Saveza antifašističkih

boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Odlučeno je na izbornoj skupštini Županijskog SABA-a na kojoj je za zamje-nika predsjednika izabran Stjepan Starčević a potpredsjednici su Matija Koščić An-ton Grubišić Miljenko Fak i Ivan Cvek a tajnik Zdenko Jurčić Uz spomenute u Izvršni odbor ušli su i Dinko Tamarut te Zdravko Cetina Također izabran je i prošireni Županijski odbor s dvadeset i jednim članom te četiri pridružena člana kao i deseteročlani Nadzorni odbor čiji je predsjednik Ivica Bajor

Novi (stari) predsjednik Marko Pavković izvjestio je nazočne o aktivnostima u pro-teklom dvogodišnjem razdoblju te između ostalog zahvalio Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na novim prostorima u Demetrovoj ulici Istaknuo je kako je Savez podržao Deklaraciju o antifašizmu koja međutim iako donesena prije tri i pol godine do danas nije provedena

ndash Stoga je naš stav kako zbog nepro-vedbe deklaracije o antifašizmu treba tužiti nadležne institucije hrvatske vlasti Ustavnom sudu odnosno međunarodnim institucijama Pozdravili smo i odluku Hrvatskog sabora o proglašenju 25 ruj-na Spomen-danom Republike Hrvatske Isto tako odlučno smo se suprotstavili svim pokušajima falsificiranja istine o antifašističkoj Narodnooslobodilačkoj borbi kazao je Pavković Dodao je kako materijalno-socijalne prilike i primjereni uvjeti života članova Saveza nisu poboljšani niti unaprijeđeni čak se i pogoršavaju

ndash Uza sva naša nastojanja da aktualna vlast povrati zakonom stečena a oduzeta

prava antifašističkim borcima još uvijek nismo uspjeli jer jednostavno ne postoji političke volje aktualnih izvršnih vlasti da vrate oduzeto Očito je da se izvršna vlast posvađala s objektivnom povijesnom znanošću istaknuo je Pavković dodajući kako je permanentna zadaća Saveza bila i ostala i prikupljanje i sređivanje po-vijesne građe i zaštita povijesne baštine antifašističke borbe a hvalevrijednu pažnju Savez posvećuje i redovitom održavanju spomenika i spomen-obilježja

Govoreći o programu rada za sljedeću godinu Pavković je istaknuo skrb o socijal-no-zdravstvenoj zaštiti članova promicanje i zaštitu antifašističke povijesne baštine spomen-obilježja i spomenika NOB-a prikupljanje povijesne građe i dokumen-tacije kao i izdavačku djelatnost te rad na pomlađivanju Saveza

Između ostalih u raspravu na skup-

štini uključio se i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke Dinko Tamarut koji je kazao kako su sve udruge SABA PGŽ-a u proteklom razdo-blju realizirale svoje programe rada

S obzirom na to da je zbog svjetske ekonomske krize pred nama nekoliko teških godina to će najvjerojatnije imati utjecaj i na socijalni status naših članova koji će nažalost biti još teži a najavljene reforme bile one zdravstvene ili mirovinske još će više to pogoršati Zbog toga naši budući programi moraju voditi računa o tome kazao je Tamarut

NL

Skrb o socijalno-zdravstvenoj zaštiti članova mora biti prioritet udruga

Marko Pavković Zdenko Jurčić i Stjepan Starčević na komemoraciji poginulim partizanima u Hreljinu

GLASANTIFAŠISTA16

Članovi Udruge za civilne stradalnike II svjetskog rata pod okupacijom

Italije i Njemačke 1941 - 1945 spremni su odštetu za dane provedene u logori-ma tražiti i pred Europskim sudom za ljudska prava kaže predsjednik udruge Neven Ivan Letinić

Napominje kako bivši logoraši od 2003 godine traže da Republika Hr-vatska riješi pitanje odšteta a zahtjev su podnijeli i talijanskim vlastima Riječ je o obeštećenjima za boravak u fašističkom koncentracijskom logoru na Molatu i izbjegličkom logoru u El Shattu

Zagrebačka Sekcija Slavonaca Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske organizirala je deseto

putovanje svojih članova tragom najvažnijih događanja iz NOB-e od 1941 do 1945 godine u Slavoniji

Ove godine su putovali uz rijeku Dravu prisjećajući se organizirane evakuacije oko 18000 građana i dvije tisuće invalida u prosincu 1944 i siječnju 1945 iz Slavonije i sjeve-rozapadne Hrvatske na mađarsko područje koje je bilo pod kontrolom sovjetske vojske

Prema riječima Antuna Magića člana Predsjedništva Sa-veza te predsjednika Sekcije antifašističkih boraca VI slavon-skog udarnog korpusa Slavoncima je tada prijetila opasnost odmazde i za Jasenovac Organizirano smo povlačili ljude kojima je prijetila opasnost simpatizere i članove boračkih obitelji Prilikom samog prijelaza Drave skelama sedam je ljudi preminulo a još 120 nakon dolaska u Mađarsku Tih događaja prisjetili su se nekadašnji borci na obalama Dra-ve kod Terezinog Polja gdje su za poginule bacili vijenac u vodu kod nekadašnje pustare Zanoš i kod Kapinaca GS

Tragom NOB-e

Bivši logoraši

TRAŽIMO ODŠTETU ZA SVAKOG LOGORAŠATrakavica oko našeg slučaja prevršila je svaku mjeru smatra predsjednik Udruge civilnih stra-

dalnika Neven Ivan Letinić

- Zatražili smo za svakog logoraša obeštećenje u vrijednosti od 30000 eura Podnijeli smo Prijedlog zakona o civilnim žrtvama II svjetskog rata i ratnog nasilja i on se od 2003 nalazi u Uredu za ljudska prava koji je s ra-dnom skupinom zaduženom za ovu problematiku održao sedam sastanaka Posljednji je održan 28 lipnja 2006 go-dine a dalje od toga nije se maknulo ni koraka Ova trakavica oko našeg slučaja je prevršila svaku mjeru i puna nam je kapa svega kaže Letinić dodajući kako će udruga uputiti zahtjeve predsjedniku države Stjepanu Mesiću premijeru

Ivi Sanaderu potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor i predsjedniku Sabora Luki Bebiću u kojem će tražiti hitno uvrštavanje spomenutog zakona u sa-borsku proceduru U suprotnom tužit će Republiku Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava

- Njemačka i Italija svojim su državljanima isplatile obeštećanja za patnje pretrpljene u logorima Logoraše su isplatile i Albanija Etiopija i Grčka a isto je učinila i Slovenija Po toj logici može i Hrvatska poručio je Letinić

GK

Spas u MađarskojZbog opasnosti od neprijateljske odmazde

oko 18 tisuća Slavonaca evakuirano je krajem 1944 i početkom 1945 na oslobođeni teritorij u Bačkoj preko Mađarske

Prisjećanje na događaje i spuštanje vjenaca u Dravu

Kod spomenika u dolini rijeke Raše mještani Sutivanca su na 65

godišnjicu odali počast jedanaestorici mladića koje su njemački okupatori strijeljali u Drugom svjetskom ratu Mještani Sutivanca pokraj spomenika

SutivanacViše

od tradicijeUz paljenje svijeća i postavljanje vijen-ca prisjetili su se 6 listopada 1943 go-dine

Mještani i rodbina poginulih do ovog spomenika dolaze nekoliko puta godišnje Okupe se i na svaku godišnjicu događaja Redovito održavaju spomenik u čemu im pomaže i udruga antifašističkih boraca

IG

GLASANTIFAŠISTA

Zrmanja

17

Prodol

Zabrežani

Pred masovnom grobnicom i spome-nikom s imenima žrtava iz ovoga kraja

u Drugom svjetskom ratu na te je događaje okupljene mještane i uzvanike podsjetio predsjednik Mjesnog odbora Zabrežani Valter Žgrablić Istaknuo je da žrtve Narodnooslobodilačkog i Domovinskog rata obvezuju današnje generacije da ih štuju jer svi su oni raquona različitim mjestima i na različite načine dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodilaquo

Stipe Šajina jedan od posljednja dva živuća borca iz tog rata u ovom kraju pri-dodao je da se danas ne smiju zaboraviti raquooni tužni dani kad smo životarili pod fašističkom Italijom kao i naši pokojnici koji ovdje leže jer su dali svoje živote za naše bolje sutralaquo Pozvao je mlade generacije da čuvaju uspomenu na ratne žrtve

Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić još je jednom podsjetio da su borci u Narodnooslobodilačkoj borbi pomogli da se ostvari san o samostalnoj Hrvatskoj kao što su borci Domovinskog rata taj ostvareni san očuvali Gradska uprava stoga skrbi o spomenicima iz antifašističke borbe

ŽRTVE OBVEZUJUKomemoracije žrtvama neprijateljske ofenzive iz 1943 godine

Komemoracija kod spomenika u Zabrežanima

obnavljajući ih i uređujući Okoliš ovog spomenika i masovne grobnice u dolcu kraj Zabrežana doskora će se najavio je

Rimanić preurediti u park-šumu sa sta-zama za šetnju i pločom koja će podsjećati namjernike na ratne donađaje DŠ

Istarski antifašisti su se u Spomen-parku Josipa Broza Tita okupili da bi odali počast

palim borcima i prisjetili se događaja iz Drugog svjetskog rata i partizanskog otpora nacifašizmu Tu su priliku iskoristili da bi oštro osudili po-litiku Vlade prema njima ali i ustaštvo i fašizam koji se i danas veličaju u Hrvatskoj

U rujnu 1943 godine nakon ka-pitulacije Italije u Prodolu je osno-van peti bataljon Prve istarske bri-gade raquoVladimir Gortanlaquo a antifašistički duh tog kraja nadovezao se na Proštinsku bunu rekao je prvoborac iz Prodola Ivan Zenzerovć i naglasio da bez partizanskih jedinica s Titom na čelu Istra nikad ne bi bila pripojena Hrvatskoj

Akcija za spomenik

Udruga ratnih i vojnih invalida Za-dra organizirala je akciju čišćenja i

uređivanja okoliša spomenika palim borcima XIX sjevernodalmatinske divizije NOV Hrvatske koji su poginuli na Zrmanji u listopadu 1943 godine Na tom mjestu u Zrmanjskom klancu na relaciji Knin -Otočac 1980 je podignuto spomen-obilježje s uklasanim imenima 36 poginulih boraca ali je devedesetih devastirano i trebalo bi ga temeljito obnoviti Poticaj za to dala je i ova akcija skupine članova zadarske udruge u kojoj su bili Gordana Kurtin Olivera Grbić Darinka Milanko Ante Penđer i Mate Grubiša

M Grubiša

ZLO PODALJE OD ISTRE

Poruka istarskih antifašista iz spomen-parka Josipa Broza Tita

Ekstremno desne strukture žele pod svaku cijenu dezavuirati našu stvarnost Nama su dobrodošli svi pjevači i Thompson bi bio da ga ne prate provokacije koje šire mržnju

Sabor je prije tri godine pozvao državne institucije da zakonom zaštite antifašističke borce i naše vrijednosti ali ništa se nije do-godilo rekao je pre-dsjednik SABA Istre Tomislav Ravnić

Saborski za-stupnik Damir Kajin također je osudio Thompso-

nove koncerte ali i Vladine dužnosnike koji se na njima pojavljuju

Zlo treba držati podalje od Istre Ako se jednom pusti duh iz boce teško ga je vratiti rekao je Kajin uz odobravanje prisutnih

NL

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA16

Članovi Udruge za civilne stradalnike II svjetskog rata pod okupacijom

Italije i Njemačke 1941 - 1945 spremni su odštetu za dane provedene u logori-ma tražiti i pred Europskim sudom za ljudska prava kaže predsjednik udruge Neven Ivan Letinić

Napominje kako bivši logoraši od 2003 godine traže da Republika Hr-vatska riješi pitanje odšteta a zahtjev su podnijeli i talijanskim vlastima Riječ je o obeštećenjima za boravak u fašističkom koncentracijskom logoru na Molatu i izbjegličkom logoru u El Shattu

Zagrebačka Sekcija Slavonaca Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske organizirala je deseto

putovanje svojih članova tragom najvažnijih događanja iz NOB-e od 1941 do 1945 godine u Slavoniji

Ove godine su putovali uz rijeku Dravu prisjećajući se organizirane evakuacije oko 18000 građana i dvije tisuće invalida u prosincu 1944 i siječnju 1945 iz Slavonije i sjeve-rozapadne Hrvatske na mađarsko područje koje je bilo pod kontrolom sovjetske vojske

Prema riječima Antuna Magića člana Predsjedništva Sa-veza te predsjednika Sekcije antifašističkih boraca VI slavon-skog udarnog korpusa Slavoncima je tada prijetila opasnost odmazde i za Jasenovac Organizirano smo povlačili ljude kojima je prijetila opasnost simpatizere i članove boračkih obitelji Prilikom samog prijelaza Drave skelama sedam je ljudi preminulo a još 120 nakon dolaska u Mađarsku Tih događaja prisjetili su se nekadašnji borci na obalama Dra-ve kod Terezinog Polja gdje su za poginule bacili vijenac u vodu kod nekadašnje pustare Zanoš i kod Kapinaca GS

Tragom NOB-e

Bivši logoraši

TRAŽIMO ODŠTETU ZA SVAKOG LOGORAŠATrakavica oko našeg slučaja prevršila je svaku mjeru smatra predsjednik Udruge civilnih stra-

dalnika Neven Ivan Letinić

- Zatražili smo za svakog logoraša obeštećenje u vrijednosti od 30000 eura Podnijeli smo Prijedlog zakona o civilnim žrtvama II svjetskog rata i ratnog nasilja i on se od 2003 nalazi u Uredu za ljudska prava koji je s ra-dnom skupinom zaduženom za ovu problematiku održao sedam sastanaka Posljednji je održan 28 lipnja 2006 go-dine a dalje od toga nije se maknulo ni koraka Ova trakavica oko našeg slučaja je prevršila svaku mjeru i puna nam je kapa svega kaže Letinić dodajući kako će udruga uputiti zahtjeve predsjedniku države Stjepanu Mesiću premijeru

Ivi Sanaderu potpredsjednici Vlade Jadranki Kosor i predsjedniku Sabora Luki Bebiću u kojem će tražiti hitno uvrštavanje spomenutog zakona u sa-borsku proceduru U suprotnom tužit će Republiku Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava

- Njemačka i Italija svojim su državljanima isplatile obeštećanja za patnje pretrpljene u logorima Logoraše su isplatile i Albanija Etiopija i Grčka a isto je učinila i Slovenija Po toj logici može i Hrvatska poručio je Letinić

GK

Spas u MađarskojZbog opasnosti od neprijateljske odmazde

oko 18 tisuća Slavonaca evakuirano je krajem 1944 i početkom 1945 na oslobođeni teritorij u Bačkoj preko Mađarske

Prisjećanje na događaje i spuštanje vjenaca u Dravu

Kod spomenika u dolini rijeke Raše mještani Sutivanca su na 65

godišnjicu odali počast jedanaestorici mladića koje su njemački okupatori strijeljali u Drugom svjetskom ratu Mještani Sutivanca pokraj spomenika

SutivanacViše

od tradicijeUz paljenje svijeća i postavljanje vijen-ca prisjetili su se 6 listopada 1943 go-dine

Mještani i rodbina poginulih do ovog spomenika dolaze nekoliko puta godišnje Okupe se i na svaku godišnjicu događaja Redovito održavaju spomenik u čemu im pomaže i udruga antifašističkih boraca

IG

GLASANTIFAŠISTA

Zrmanja

17

Prodol

Zabrežani

Pred masovnom grobnicom i spome-nikom s imenima žrtava iz ovoga kraja

u Drugom svjetskom ratu na te je događaje okupljene mještane i uzvanike podsjetio predsjednik Mjesnog odbora Zabrežani Valter Žgrablić Istaknuo je da žrtve Narodnooslobodilačkog i Domovinskog rata obvezuju današnje generacije da ih štuju jer svi su oni raquona različitim mjestima i na različite načine dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodilaquo

Stipe Šajina jedan od posljednja dva živuća borca iz tog rata u ovom kraju pri-dodao je da se danas ne smiju zaboraviti raquooni tužni dani kad smo životarili pod fašističkom Italijom kao i naši pokojnici koji ovdje leže jer su dali svoje živote za naše bolje sutralaquo Pozvao je mlade generacije da čuvaju uspomenu na ratne žrtve

Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić još je jednom podsjetio da su borci u Narodnooslobodilačkoj borbi pomogli da se ostvari san o samostalnoj Hrvatskoj kao što su borci Domovinskog rata taj ostvareni san očuvali Gradska uprava stoga skrbi o spomenicima iz antifašističke borbe

ŽRTVE OBVEZUJUKomemoracije žrtvama neprijateljske ofenzive iz 1943 godine

Komemoracija kod spomenika u Zabrežanima

obnavljajući ih i uređujući Okoliš ovog spomenika i masovne grobnice u dolcu kraj Zabrežana doskora će se najavio je

Rimanić preurediti u park-šumu sa sta-zama za šetnju i pločom koja će podsjećati namjernike na ratne donađaje DŠ

Istarski antifašisti su se u Spomen-parku Josipa Broza Tita okupili da bi odali počast

palim borcima i prisjetili se događaja iz Drugog svjetskog rata i partizanskog otpora nacifašizmu Tu su priliku iskoristili da bi oštro osudili po-litiku Vlade prema njima ali i ustaštvo i fašizam koji se i danas veličaju u Hrvatskoj

U rujnu 1943 godine nakon ka-pitulacije Italije u Prodolu je osno-van peti bataljon Prve istarske bri-gade raquoVladimir Gortanlaquo a antifašistički duh tog kraja nadovezao se na Proštinsku bunu rekao je prvoborac iz Prodola Ivan Zenzerovć i naglasio da bez partizanskih jedinica s Titom na čelu Istra nikad ne bi bila pripojena Hrvatskoj

Akcija za spomenik

Udruga ratnih i vojnih invalida Za-dra organizirala je akciju čišćenja i

uređivanja okoliša spomenika palim borcima XIX sjevernodalmatinske divizije NOV Hrvatske koji su poginuli na Zrmanji u listopadu 1943 godine Na tom mjestu u Zrmanjskom klancu na relaciji Knin -Otočac 1980 je podignuto spomen-obilježje s uklasanim imenima 36 poginulih boraca ali je devedesetih devastirano i trebalo bi ga temeljito obnoviti Poticaj za to dala je i ova akcija skupine članova zadarske udruge u kojoj su bili Gordana Kurtin Olivera Grbić Darinka Milanko Ante Penđer i Mate Grubiša

M Grubiša

ZLO PODALJE OD ISTRE

Poruka istarskih antifašista iz spomen-parka Josipa Broza Tita

Ekstremno desne strukture žele pod svaku cijenu dezavuirati našu stvarnost Nama su dobrodošli svi pjevači i Thompson bi bio da ga ne prate provokacije koje šire mržnju

Sabor je prije tri godine pozvao državne institucije da zakonom zaštite antifašističke borce i naše vrijednosti ali ništa se nije do-godilo rekao je pre-dsjednik SABA Istre Tomislav Ravnić

Saborski za-stupnik Damir Kajin također je osudio Thompso-

nove koncerte ali i Vladine dužnosnike koji se na njima pojavljuju

Zlo treba držati podalje od Istre Ako se jednom pusti duh iz boce teško ga je vratiti rekao je Kajin uz odobravanje prisutnih

NL

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA

Zrmanja

17

Prodol

Zabrežani

Pred masovnom grobnicom i spome-nikom s imenima žrtava iz ovoga kraja

u Drugom svjetskom ratu na te je događaje okupljene mještane i uzvanike podsjetio predsjednik Mjesnog odbora Zabrežani Valter Žgrablić Istaknuo je da žrtve Narodnooslobodilačkog i Domovinskog rata obvezuju današnje generacije da ih štuju jer svi su oni raquona različitim mjestima i na različite načine dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u slobodilaquo

Stipe Šajina jedan od posljednja dva živuća borca iz tog rata u ovom kraju pri-dodao je da se danas ne smiju zaboraviti raquooni tužni dani kad smo životarili pod fašističkom Italijom kao i naši pokojnici koji ovdje leže jer su dali svoje živote za naše bolje sutralaquo Pozvao je mlade generacije da čuvaju uspomenu na ratne žrtve

Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić još je jednom podsjetio da su borci u Narodnooslobodilačkoj borbi pomogli da se ostvari san o samostalnoj Hrvatskoj kao što su borci Domovinskog rata taj ostvareni san očuvali Gradska uprava stoga skrbi o spomenicima iz antifašističke borbe

ŽRTVE OBVEZUJUKomemoracije žrtvama neprijateljske ofenzive iz 1943 godine

Komemoracija kod spomenika u Zabrežanima

obnavljajući ih i uređujući Okoliš ovog spomenika i masovne grobnice u dolcu kraj Zabrežana doskora će se najavio je

Rimanić preurediti u park-šumu sa sta-zama za šetnju i pločom koja će podsjećati namjernike na ratne donađaje DŠ

Istarski antifašisti su se u Spomen-parku Josipa Broza Tita okupili da bi odali počast

palim borcima i prisjetili se događaja iz Drugog svjetskog rata i partizanskog otpora nacifašizmu Tu su priliku iskoristili da bi oštro osudili po-litiku Vlade prema njima ali i ustaštvo i fašizam koji se i danas veličaju u Hrvatskoj

U rujnu 1943 godine nakon ka-pitulacije Italije u Prodolu je osno-van peti bataljon Prve istarske bri-gade raquoVladimir Gortanlaquo a antifašistički duh tog kraja nadovezao se na Proštinsku bunu rekao je prvoborac iz Prodola Ivan Zenzerovć i naglasio da bez partizanskih jedinica s Titom na čelu Istra nikad ne bi bila pripojena Hrvatskoj

Akcija za spomenik

Udruga ratnih i vojnih invalida Za-dra organizirala je akciju čišćenja i

uređivanja okoliša spomenika palim borcima XIX sjevernodalmatinske divizije NOV Hrvatske koji su poginuli na Zrmanji u listopadu 1943 godine Na tom mjestu u Zrmanjskom klancu na relaciji Knin -Otočac 1980 je podignuto spomen-obilježje s uklasanim imenima 36 poginulih boraca ali je devedesetih devastirano i trebalo bi ga temeljito obnoviti Poticaj za to dala je i ova akcija skupine članova zadarske udruge u kojoj su bili Gordana Kurtin Olivera Grbić Darinka Milanko Ante Penđer i Mate Grubiša

M Grubiša

ZLO PODALJE OD ISTRE

Poruka istarskih antifašista iz spomen-parka Josipa Broza Tita

Ekstremno desne strukture žele pod svaku cijenu dezavuirati našu stvarnost Nama su dobrodošli svi pjevači i Thompson bi bio da ga ne prate provokacije koje šire mržnju

Sabor je prije tri godine pozvao državne institucije da zakonom zaštite antifašističke borce i naše vrijednosti ali ništa se nije do-godilo rekao je pre-dsjednik SABA Istre Tomislav Ravnić

Saborski za-stupnik Damir Kajin također je osudio Thompso-

nove koncerte ali i Vladine dužnosnike koji se na njima pojavljuju

Zlo treba držati podalje od Istre Ako se jednom pusti duh iz boce teško ga je vratiti rekao je Kajin uz odobravanje prisutnih

NL

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA18

Krk

Uorganizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista te Udruge hrva-

tskih dragovoljaca branitelja Domovinskog rata otoka Krka članovi dviju udruga zajednički su obišli područje nekadašnjeg ličkog bojišta na kojem su jedni i drugi u različitim epohama novije hrvatske povijesti branili i obranili našu zemlju Pedesetak dragovoljaca i antifašista tim je činom željelo nastaviti rad na povezivanju i suradnji dviju udruga koja je već danas ističu i jedni i drugi - na vrlo visokoj razini Krčani su tom prigodom obišli lokalitete na kojima je početkom 90- tih djelovala Krčka bojna ali i na kojima su se prije više od pola stoljeća borili otočani uključeni u partizanske postrojbe Oku-pljeni su tom prigodom posjetili Drenov Klanac Prokike Rapajin Klanac Vijence i svijeće položili su na spomen obilježju posvećenom poginulim boracima 111 brigade HV-a u Drenovom Klancu kao

Na čelu Međuopćinske udruge anti-fašističkih boraca i antifašista

Delnice koja okuplja članove iz dese-tak goranskih mjesta u sljedećem će mandatu biti Miljenko Fak za njegove su zamjenike izabrani Ladislav Bićak i Ivica Grgurić tajničke poslove obavljat će Jovica Vujnović blagajničke Đurđa Radovanović a uz spomenute u Upravni odbor uključeni su još i Biserka Margitić Josip Padavić i Željko Cop odlučeno je na godišnjoj skupštini ove udruge

Govoreći o radu u proteklom manda-tu dosadašnji predsjednik Jovica Vujnović istaknuo je da je središnja aktivnost udruge bila vezana uz to kako i na koji način okupiti mlade generacije oko ideje antifašizma Najuspješniji projekt vezan uz tu ideju je organiziranje Ljetnog me-morijala na Matić-poljani manifesta-cije koja se već dvije godine održava na

ZAJEDNO NA LIČKIM BOJIŠTIMAČlanovi udruga antifašista i hrvatskih dobrovoljaca obišli bojišta iz NOB-e i Domovinskog rata

i na mjestu pogibije prvog hrvatskog branitelja - poli-cajca Josipa Jovića stradalog za Uskrs 1991 godine na Plitvičkim jezerima Jednako tako krčki antifašisti i drago-voljci obišli su i spo-men obilježje u Kar-lobagu posvećeno Krčanima ali i bor-cima sa sjevernodal-matinskog područja stradalim u NOB-i 1943 godine

Davor Buban i Stjepan Starčević čelnici dviju čvrsto povezanih udru-ga naglasili su kako visok stupanj međusobnog uvažavanja postignut između UABA i UHDBDR-a treba

nastaviti i nadalje njegovati te kako bi se za tim danas nažalost još uvijek rijetkim primjerom trebali povesti i dru-gi hrvatski branitelji svih generacija NL

Delnice Okupiti mlade generacije

Novi predsjednik Međuop-ćinske udruge antifašističkih udruga je Miljenko Fak

lokaciji gdje se 26 partizana smrzlo u stravičnom maršu u veljači 1942 go-dine

Drugi vrlo zna-čajan posao u pro-teklom mandatu je lociranje i eviden-tiranje svih spome-nika na području naselja Delnice Lokve Mrkopalj Fužine Ravna Gora Skrad Crni Lug Brod Moravice i Brod na Kupi Ukupno je na tom području 169 objekata spomeničke baštine odnosno čak jedma četvrtina u odnosu na ukupan broj na području PGŽ Vujnović je spo-menuo i niz drugih značajnih aktivnosti - obilježavanje 70 godišnjice odlaska do-brovoljaca u Španjolski građanski rat po-sjete Kumrovcu otkrivanje spomen-biste narodnog heroja Nikole Račkog Kolje te nazočnost predstavnika Udruge na pro-slavama raznih boračkih obljetnica

Istaknuta je i odlična suradnja s Gra-dom Delnice kao i želja da se uključi što veći broj mladih ljudi jer je to jedini način

da Udruga nastavi s postojanjem rekao je Vujnović naglasivši kako bi lijepo bilo i ojačati suradnju sa slovenskim parti-zanima čak i s antifašistima iz Italije a na razini cijele države nužno je dignuti glas protiv tretmana antifašizma u Hr-vatskoj jer su sve češći primjeri blaćenja antifašizma nedopustivi

Skup je pozdravio i dr sc Marko Pavković predsjednik SAB-a PGŽ pohvalivši aktivnost ove Međuopćinske udruge te naglasivši kako se na državnoj razini treba boriti za povrat prava boraca NOB-e jer bez pobjede u tom ratu ne bi bilo ni današnje Hrvatske

KM

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 19

Jajce

Članovi delegacije SABA RH ispred Muzeja AVNOJ-a u Jajcu

U Jajcu je 29 i 30 studenog održana dvodnevna manifestacija kojom je

obilježena 65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a pod nazivom raquoDani AVNOJ-a Jajce 29111943-29112008laquo

Svečanosti su prvi put nakon raspada SFRJ bili nazočni predsjednici i delega-cije antifašističkih udruga i boraca NOR-a iz svih šest današnjih država nastalih iz nekadašnjih republika bivše Jugoslavije zatim član Predsjedništva BiH Željko Komšić gradonačelnik Jajca dr Nisvet Hrnjić i jedini živi delegat zasjedanja AV-NOJ-a u Jajcu Ljubo Babić te nekoliko tisuća građana

raquoSve ono što je AVNOJ proklamirao i uspostavio 1943 godine jesu i danas eu-ropske vrijednosti Zato ne vidim razlog zašto ne biti tulaquo rekao je najviši politički predstavnik Bosne i Hrecegovine Željko Komšić dodajući da će raquonarodi bivših repu-blika Jugoslavije i u narednom periodu biti zajedno ali na drugi način ne u Jugoslaviji nego u Evropskoj unijilaquo

Skup u Jajcu je otvorio predsjednik SU-BNOR-a Bosne i Hercegovine Jure Galić a na sastanku prije središnje svečanosti predsjednici svih udruga boraca NOR-a iz bivših republika usvojili su zajedničke raquoPoruke učesnika svečanog obilježavanja 65 godišnjice 2 zasjedanja AVNOJ-alaquo U njima su naglasili značaj AVNOJ-skih odluka posebno o federativnom uređenju svih republika što je i tada uključivalo pravo na autonomno uređenje svake od njih unutar vlastitih granica a kasnije je

DANI AVNOJ-aU laquoPorukamaraquo sudionika svečanosti složno je izrečeno laquoNEraquo svim naknadnim krivotvoriteljima povijesti koji

fašiste izjednačavaju s antifašistima a izdajnike i ratne zločince proglašavaju patriotima i herojima

utkano u Ustave svih danas samostalnih i suverenih država

Iskazana je potreba poštivanja AVNOJ-skih odluka o slobodi demokraciji jed-nakosti svih naroda toleranciji i u budućim našim međudržavnim odnosima Složno je izrečeno raquoNElaquo svim naknadnim krivotvo-riteljima povijesti koji fašiste izjednačavaju s antifašistima a kolaborasioniste i rat-ne zločince proglašavaju patriotima i herojima Posebno je istaknuta potreba odlučnog suprotstavljanja svakom iskri-vljavanju povijesne istine o zajedničkoj narodnooslobodilačkoj borbi i pobjedi nad fašističkim okupatorskim snagama

Dogovorena je daljnja suradnja boraca i antifašista s prostora bivše Jugoslavije na njegovanju tradicija NOR-a i širenju ideala i načela na kojima je evropski antifašizam izrastao u oslobodilačku snagu svog vre-mena

Sve delegacije udruga boraca i antifašista udruga raquoJosip Broz Titolaquo Federacije BIH grada Jajca i drugih položile su vijence na Spomen-fontanu oslobodiocima Jajca iz Drugog svjetskog rata

Delegacije SABA RH u kojima su bili predsjednica dr sc Vesna Čulinović-Konstantinović potpredsjednica Katica Sedmak članovi Predsjedništva Mirko Mećava Ante Magić Nikola Uzelac tajnik Petar Raić i Dragica Lovreković te brojne delegacije iz Hrvatske među kojima i delegacija ZUABA Splita na čelu s predsjednikom Antom Adorićem koja je položila vijenac na spomenik poginu-

Naša ideologija ndash SLOBODA I MIRSa skupa u povodu obilježavanja

65 godišnjice Drugog zasjedanja AV-NOJ-a antifašistički borci i antifašisti iz Jajca su uz ostalo poručili

raquoNaša jedina ideologija je IDEO-LOGIJA SLOBODE I MIRA plane-tarno ozbiljena u idejnoj političkoj i društvenoj praksi svakog pojedinca svakog naroda i svake države Samo tako ova Planeta može ići putem DE-MOKRACIJE i životnog prosperiteta građana svijetalaquo

lim borcima Prve dalmatinske brigade u Pijavicama

Na otvaranju obnovljenog Muzeja AVNOJ-a a vrpcu su simbolično presjekli predsjednici svih šest Saveza antifašističkih boraca naglašavajući tako zajedništvo i suradnju danas i u buduće

U Muzeju AVNOJ-a su do 90-ih bili izloženi različiti pravni i povijesni do-kumenti fotografije audio i video zapi-si trofejno oružje i biblioteka u kojoj je bilo više od 10000 knjiga zatim jubilarni zlatnici i srebrenjaci izdani poslije 1945 godine kao i zbirka u kojoj je bilo 870 radova najpoznatijih slikara i kipara Jugo-slavije koji su ta umjetnička djela stvarali u Jajcu Direktor muzeja Enes Milak svjedoči da je do danas vraćeno tek oko 20 posto nekadašnjeg fundusa Muzeja koji je u ratu potpuno uništen U Muzeju će ponovno biti stalna postava i izložba na temu Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Nakon razgledanja muzeja uslijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u Domu kulture gdje su nazočne pozdravili predsjednici svih šest boračkih saveza a svaka država je bila zastupljena jednom umjetničkom točkom U umjetničkom programu vrlo efektno predstavivši RH sudjelovali su Barbara Othman primadona osječke opere Predrag Stojić prvi tenor i prvi korepetitor Igor Valery

Lijepo vrijeme izvrstan umjetnički program mogućnost razgledanja grada Jajca- kandidata za UNESCO susreti i druženje uz grah sa starim prijateljima umanjili su neke propuste u programu manifestacije

Katica Sedmak

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA20

Dr Vladimir Bakarić za govornicom u Jajcu

Tito govori na Drugom zasjedanju AVNOJ-a

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Jajce

TEMELJI NOVE DRŽAVNE ZAJEDNICE

Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u bosanskom gradiću Jajcu u noći između 29 i 30 studenoga 1943 go-dine u prisustvu delegacija zemaljskih odnosno pokrajinskih antifašističkih vijeća (prisustvovalo 142 vijećnika od 264 izabranih delegata ndash sudjelovalo je 37 predstavnika Hrvatske)

Povijesne odlukePrva odluka sadrži privremenu

organizaciju nove države AVNOJ se proglašava raquovrhovnim zakonodavnim i predstavničkim tijelom nove Jugosla-vijelaquo Ustanovljena su tri organa nove državne vlasti plenum AVNOJ-a njego-vo Predsjedništvo i Nacionalni komitet kao privremena vlada nove Jugosalvije na čelu s maršalom Titom (AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i na prijedlog slovenske delegacije dodijelio taj naziv vrhovnom komandantu NOV

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a jasno pokazuju da se tijekom NOR-a paralelno izgrađivala i savezna država i pojedine federalne jedinice koje su autonomo djelovale u okviru zajedničkih interesa

i POJ ndash Josipu Brozu Titu) Priznaje se pravo svakog naroda na samoodređenje uključujući pravo na otcjepljenje ili na ujedinjenje s drugim narodima Također u skladu s procesom federativne izgra-dnje pojedini narodi konstituiraju svoja zemaljska antifašistička vijeća kao izraz

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 21

Vijećnici AVNOJ-a iz Hrvatske na putu u Jajce prolaze kroz popaljenu Korenicu

Dr Pavle Gregorić čita Prijedlog deklaracije o federativnom uređenju države

Kipar Antun Augustinčić izrađuje Titovu bistu u Jajcu

65 obljetnica Drugog zasjedanja AVNOJ-a

svoje suverene volje i prava na nacionalno samoodređenje

Drugom odlukom oduzeta su emi-grantskoj vladi Kraljevine Jugoslavije sva prava zakonite vlade Jugoslavije i zabranjen je povratak kralju Petru u zemlju dok jugoslavenski narodi poslije rata svojom slobodnom odlukom ne riješe pitanje kralja i monarhije Tom odlukom oduzet je legitimitet emigrantskoj vladi a napose pravo da zastupa jugoslavenske narode pred stranim državama

Trećom odlukom raquoo izgradnji Ju-goslavije na federativnom principulaquo rješava se u osnovi jugoslavensko na-cionalno pitanje U toj odluci ističu se temeljna načela jugoslavenske federacije te se posebno jamče prava pojedinim narodnostima (narodnim manjinama) u novoj Jugoslaviji

Novo rukovodstvoTe iste noći sastalo se ndash u prekidu rada

plenuma ndash Predsjedništvo AVNOJ-a koje je donijelo u okviru svojih nadležnosti nekoliko važnih odluka Na preporuku Predsjedništva plenum je jednoglasno prihvatio odluku Slovenskog narodnooslobodilačkog odbora o priključenju Slovenskog primorja i svih anektiranih dijelova Slovenije slobodnoj Slo-

veniji u federativnoj Jugoslaviji te odluku ZAVNOH-a o priključenju Rijeke Zadra i anektiranih dijelova Hrvatske i hrvatskih jadranskih otoka slobodnoj Hrvatskoj fe-derativnoj Jugoslaviji

Na čelo Predsjedništva AVNOJ-a iza-bran je dr Ivan Ribar dotadašnji predsje-dnik Izvršnog odbora Na čelo NKOJ-a Predsjedništvo je imenovalo Josipa Broza Tita koji ujedno preuzima dužnost povje-renika za narodnu obranu Imenovana su i trojica potpredsjednika NKOJ-a Edvard Kardelj Vladislav Ribnikar i Božidar Magovac te 11 povjerenika za pojedine resorne poslove U razdoblju do formi-

ranja vlade DFJ 7 ožujka 1945 godine provedene su različite izmjene u organi-zacijskoj strukturi i personalnom sastavu pojedinih resora NKOJ-a U poređenju s dotadašnjim Izvršnim odborom AVNOJ-a NKOJ je imao mnogo širu strukturu vlade u koju je ušlo više vodećih ljudi narodnooslobodilačkog pokreta na čelu s maršalom Titom kao predsjednikom Formiranjem povjereništva vanjskih po-slova nova vlada je jasno istakla namjeru da se izbori za međunarodno priznanje i predstavljanje zemlje u inozemstvu nasu-prot kraljevskoj vladi u emigraciji

B M

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA22

Urazdoblju od kapitulacije Italije do kraja 1943 godine Narodnooslobodilačka

vojska Hrvatske nije se samo prezentirala velikim operativnim sastavima (brigadama divizijama i korpusima) nego i drugim sadržajima koji su uz to postojali Velika vojska kakva je bila NOV Hrvatske tražila je sadržaje u domeni podrške logistike i čvrstog organizacijskog ustroja bez čega nije moguće voditi suvremene operacije

Za četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izrasla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu U ovom razdoblju je osnovano 19 brigada pet novih divizija i jedan kor-pus uz postojanje 28 partizanskih odreda Uspostavljeni su organi i jedinice vojne pozadine Ukupno je NOVH na kraju 1943 godine imala tri korpusa ndash 4 6 i 8 onda 10 divizija ndash 6 lička (otišla iz Hrvatske u Bosnu pod VS NOVJ) 7 banijska 8 kordunaška 9 dalmatinska 12 slavon-ska 13 primorsko-goranska 19 20 i 26 dalmatinska 28 slavonska i 32 zagorska divizija Ukupno je bilo 38 brigada 33 partizanska odreda

130000 partizanskih boracaNa kraju 1943 godine NOV Hrvatske

je imala oko 130000 boraca Iako je na kraju 1943 vojska NDH imala ukupno oko 190000 vojnika od čega na terito-riju Hrvatske oko 70000 (ostalo u Bosni i Hercegovini i u Srijemu) ona nije NOVH bila neki ozbiljniji vojni protivnik u bor-bi tim više što se domobranstvo sve više raslojavalo i predavalo NOVH Osnovni glavni i najopasniji protivnik NOVH bile su jedinice Wermachta i s njima će se u 1944 godini voditi glavne borbe

Kada je Vrhovni štab NOV i POJ for-mirao 1 proleterski korpus 5 listopada 1943 godine u njegov je sastav 9 studenog u Bugojnu ušla 6 lička divizija postepeno napuštajući matični teritorij U Lici je 24 listopada osnovan Lički partizanski odred Onda je 12 studenog Glavni štab Hrva-tske osnovao Operativni štab za Liku pod čije su zapovjedništvo stavljene sve ličke partizanske jedinice Početkom prosinca Operativni štab za Liku je imao dva bataljona 2 brigade pa 1 i 2 bataljon 4 brigade 13 divizije Na Udbinsko polje pristizala je saveznička pomoć iz Italije

Na Kordunu djeluje 8 divizija (koman-dant Miloš Šumonja komesar Aleksandar Backović) Na Baniji se u doba kapitulacije

Ratna kronika

SNAŽNA I SVE MODERNIJA VOJSKAZa četiri mjeseca od rujna do kraja prosinca 1943 godine izra-

sla je Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske u veliku snažnu i sve moderniju oružanu silu

Italije vratila sa Sutjeske 7 banijska divizija i ponovno ušla u sastav 4 korpusa Pošto je stigla bez 16 banijske brigade i dosta oslabljena u višemjesečnim borbama od Banije preko Neretve i Sutjeske istočne i srednje Bosne predane su joj 1 i 2 bri-gada Unske operativne grupe kao 3 i 4 brigada pa je odlukom GŠH 11 rujna rasformiran Štab UOG Sve komande na Baniji preuzima 7 divizija

Ofenzivna djelovanjaZajedničkim snagama 4 korpusa i 13

divizije zauzet je Karlobag i sva uporišta na Kordunu osim Karlovca i okolice Gospića Borbe su nastavljene s njemačkom 114 lovačkom i 373 legionarskom divizijom i u listopadu Po naređenju GŠH 4 korpus sa 7 i 8 divizijom i Operativnim štabom za Liku 13 proleterskom brigadom i par-tizanskim odredima ofenzivno nastavlja borbe na teritoriju Ogulina Karlovca Za-greba Siska Kostajnice i Bihaća što traje

do kraja 1943 godine Nema više u Lici 6 divizije i na Žumberku 13 proleterske brigade jer su otišle u sastav 1 proleter-skog korpusa

Na Žumberku su djelovale 4 i 15 slo-venska i 13 hrvatska proleterska brigada Od njih je osnovana operativna grupa za obranu slobodnog teritorija Kada su se ubrzo slovenske brigade vratile u Sloveniju a 13 proleterska otišla u sastav 1 prole-terkog korpusa na Žumberku se osniva Štab Žumberačko-posavskog sektora Iz Slovenije je došla Omladinska brigada raquoJoža Vlahovićlaquo a u prosincu preko Moslavine stigli su dijelovi 28 slavonske divizije Osniva se Komanda Žumberačkog područja onda Pokupsko-turopoljskog područja Krajem prosinca 1943 godi-ne u Slavoniju se vratila 28 slavonska divizija Teška je bila situacija opstanka na Žumberku jedinica GŠH jer su svuda okolo stajale njemačke oklopne divizije iz 3 SS oklopnog korpusa koji je držan u sektoru Zagreb-Sisak-Karlovac gdje je njemačka Vrhovna komanda očekivala veći anglo-američki zračni desant u situaciji iskrcavanja u Dalmaciji i Istri Njemačke oklopne divizije raquoWikinglaquo i raquoHerman Go-ringlaquo su 21 listopada krenule iz Karlovca i Jastrebarskog na Žumberak Njima je u pomoć iz Brežica stizala SS tenkovska divizija raquoAdolf Hitlerlaquo i njemačka 162 tu-rkestanska divizija Borbe su trajale do kraja listopada 1943 godine

Operacija raquoPantherlaquoPoslije toga od 7 do 29 prosinca Štab

njemačkog 15 brdskog armijskog korpusa izveo je jednu od većih njemačkih operacija protiv NOV Hrvatske koja je zahvatila 4 korpus na Kordunu Baniji Turopolju i Pokuplju poznata kao operacija raquoPantherlaquo U njoj je učestvovalo oko 30000 vojnika iz 371 373 i 1 kozačke divizije s ustaško-domobranskim snagama i muslimanskom milicijom Zahvatilo je 4 korpus i 28 slavonsku diviziju i Žumberačko-posavski sektor (oko 13000 boraca) Operacija je završila 29 prosinca Snagama NOVH komandovao je Glavni štab Hrvatske i to dosta uspjelo Oružane snage neprija-telja su se povukle a 4 korpus stao je na svoj matični teritorij dok se 28 slavonska divizija povukla u Slavoniju

Rodovi i službeU domeni rodova i službi u NOV

Hrvatske poslije kapitulacije Italije došlo je do radikalnih promjena U Bariju u Italiji uspostavljena je baza NOVJ preko koje ide saveznička pomoć u oružju i drugoj opremi Skoro je svaka divizija imala arti-ljerijsku bateriju ili divizion neke četu minobacača i samostalne pro-tutenkovske baterije Postojala je dosta jaka obalska artiljerija raznih kalibara

Prvi inžinjerijski bataljon osnovan je u 13 primorsko-goranskoj diviziji Osnivaju se tenkovski sastavi Osnovan je 1 tenkovski bataljon GŠ Hrvatske 24 rujna 1943 godine kao prvi takav bataljon u NOVJ Štab IV OZ imao je svoj tenkovski bataljon Osnivaju se u svim korpusima čete za vezu Na Visu je osnovana 1 protuzračna baterija Usavršen je sustav logistike u svim jedinicama nalazi se intendantura s komorom Pri GŠH osnovan je 1 auto-bataljon

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 23

U Slavoniji Moslavini i Hrvatskom za-gorju u doba kapitulacije Italije i poslije toga nastavljeno je osnivanje novih partizanskih jedinica naročito u Moslavini i Hrvatskom zagorju kakvog nikada do tada nije bilo Na Moslavačkom gorju u selu Garić 21 rujna osnovana je 2 moslavačka brigada II OZ nastala od boraca Moslavačkog odreda Osam dana iza toga 29 rujna u Orahovici u Slavoniji osnovana je Brodska brigada od Diljskog partizanskog odreda i dijelova 12 slavonske brigade Prije i tijekom ovih događaja nedaleko od Zagreba formiran je 13 rujna Zagrebački blizu Krapine 5 listopada Zagorski (Krapinski) a kod Bje-lovara 25 rujna Bjelovarski partizanski odred Osnovano je Moslavačko i Kalničko vojno područje

Polazeći u ofenzivu Štab II OZ (ko-mandant Vlado Matetić komesar Ivan Šibl načelnik Rade Bulat) sa svojim brigadama i uz potporu 28 slavonske divizije oslobođene su Varaždinske to-plice Ludbreg napadalo se ponovno na Lepoglavu oslobodilo Koprivnicu i Čazmu Proširen je slobodni teritorij Moslavine Kalnika Prigorja i Hrvatskog zagorja Presječene su sve prometnice na tom području uslijedila je uznemirenost u vojsci i vlasti NDH Kad se 28 slavonska divizija prebacila u Moslavinu i Slavoniju to je ponukalo Štab II OZ da zahtijeva od GŠH da na teritoriju II OZ formiraju diviziju Osnivanje prve divizije na ovom prostoru regulirano je zapoviješću Štaba II OZ a to je primljeno i verificirano u GŠH 1 siječnja 1944 godine Prema zapovijesti Štaba II OZ u sastav Divizije II OZ (kasnije 24 lipnja 1944 godine imenovana je kao 32 divizija) ndash ušle su brigade raquoBraća Radićlaquo i novoformirana brigada raquoMatija Gubeclaquo Operativno područje ove divizije bilo je Hrvatsko zagorje Kalnik Moslavina Podravina i Slavonija sve do Sutle i Zagreba

Borci Brodske brigade na položaju kod Pivnice u Slavoniji ndash jesen 1943 godine

Grupacije odredaU Slavoniji Štab 2 hrvatskog (6

slavonskog) korpusa u ovom razdoblju izvršio je reorganizaciju jedinica suklad-no vojno-političkoj situaciji I dalje su u njegovom sastavu 12 slavonska divizija i 28 slavonska divizija Novost je što je Štab 6 korpusa reorganizirao parti-zanske snage u dvije grupacije Istočna grupa partizanskih odreda u kojoj su Diljski Podravski i Požeški partizanski odred Zapadna grupa partizanskih odreda bila je orijentirana prema za-padnom obodu slobodnog teritorija U središnjici su se nalazile 12 i 28 divizija za operativne pothvate u svim smjerovima Ovakva koncepcija upotreba operativnih i partizanskih jedinica vrlo je racional-na Raspored 6 korpusa osiguravao je djelovanje prema istočnoj Slavoniji na sjeveru u Podravini na jugu u Posavini i prema zapadu naslonjena na II OZ sada 32 diviziju

Na ukupnost Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske u vojnoj i političkoj domeni od rujna do kraja prosinca 1943 godine djelovali su i drugi činitelji ka-pitalnog značenja Kapitulacija Italije je veliki događaj u hodu pobjede saveznika Antifašističke koalicije Međutim povijesni je događaj konferencija velike trojice ndash W Churchila F Roosevelta i J V Staljina održana u Teheranu krajem studenog 1943 godine Za NOP u Jugoslaviji time i u Hrvatskoj prijelom je nastu-pio u međunarodnoj dimenziji kada je u Teheranu donijeta odluka o priznanju NOVJ kao savezničke ratujuće strane i da joj se pošalje sva moguća pomoć Ovim je pala od ranije postojeća ograda počinju prestajati manipulacije o pravoj ratujućoj savezničkoj sili na Balkanu

B M

Borci Trinaeste proleterske brigade raquoRade Končarlaquo prolaze kroz Livno potkraj stu-denog godine 1943

Numeracija korpusaVojna organizacija NOV Hrvatske

razvija se na osnovama koje su ranije postavljene Nekih radikalnih promje-na nema u brigadama divizijama i korpusima Samo je došlo do promjene u nazivima Po zapovijedi VŠ od 5 listopada 1943 godine utvrđena je nova numeracija korpusa

Tako je 1 hrvatski korpus (ili 1 korpus NOVH) preimenovan u 4 korpus NOVJ Drugi hrvatski korpus u Slavoniji postao je 6 korpus NOVJ i tako redom Isto se to odnosilo i na divizije U početku su se divizije formirane u Hrvatskoj zvale primje-rice ndash 12 slavonska divizija NOV Hr-vatske Sada se to mijenja i postaje 12 divizija NOVJ Nije došlo ni do promjene kod partizanskih odreda i komandi vojnih područja U svakom slučaju kod naroda se nije ništa pro-mijenilo on je svoje jedinice zvao kao i ranije ndash 6 lička 12 slavonska 9 dalmatinska ndash tako ih je nastavio zvati i njima se ponositi

U Glavnom štabu Hrvatske došlo je do nekih promjena Komesara GŠH Vladimira Bakarića zamijenio je Rade Žigić 19 studenog 1943 godi-ne U GŠH još se nalazi na dužnosti načelnika Velimir Terzić Otišao je pomoćnik načelnika GŠH Srećko Manola a 10 studenog zamijenio ga je Bogdan Orešćanin Ranije Glavna intendatura GŠ 17 listopa-da postaje Ekonomsko odjeljenje sanitetski odsjek Glavni sanitet a Sudski odsjek Vojno-sudski U čin generala-lajtnanta promaknut je 1 studenog Ivan Gošnjak a čin gene-ral-majora dobili su Ivan Rukavina Vlado Matetić i Petar Draspšin

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA24

Tužni jubilej

Njemačka kancelarka Angela Merkel obilježila je 9 studenog

70 godišnjicu nacističkog pogroma raquoKristalne noćilaquo upozorenjem protiv samodopadnosti u borbi protiv anti-semitizma

Merkel je govorila okružena čelnicima židovske zajednice na ce-remoniji u berlinskoj sinagogi koja je bila jedna od tisuću uništenih ili

Jedan od naših najboljih poznavatelja korijena antisemitizma izdavač

istraživač i publicist Slavko Goldstein smatra kako je Kristalna noć bila obrat u traženju koncepcije za konačno rješenje židovskoga pitanja

Kako su njemački građani reagirali na događanje Kristalne noći

ndash Nijemci nisu to odobrili jer su oni tražili red A Kristalna noć predstavlja nered Toga su bili svjesni nacisti koji dva dana kasnije 12 studenoga 1938 rezimiraju sve što se dogodilo i znajući da Njemačka ide u rat odlučili istrijebiti Židove daleko od pogleda građana u logorima Oni su shvatili da njemački narod ne odobrava pogrome iako nije bilo izričitih suprotstavljanja

Istraživali ste i odjek Kristalne

Slikar Alfred Pal svjedok vremena i jedan od rijetkih koji je preživio

holokaust u nas jako se dobro sjeća vre-mena kao student tridesetih godina u Beču kada su mladi nacisti na ulicama skandirali raquoJuden verrecktlaquo (Crknite Židovi) A onda i pjesmice koje su najavljivale holokaust a u kojima se sreća imala dogoditi kada krv prsne s nacističkih noževa

Kako pamtite Kristalnu noćndash Ja sam tada već živio u Vukovaru Ali

sam znao da se Kristalna noć pripremala

POČELO JE PRIJE SEDAMDESET GODINANe možemo biti ravnodušni spram desnih ekstremista upozorava njemačka kancelarka

oštećenih od strane nacističke gomi-le u raquoKristalnoj noćilaquo u Njemačkoj i Austriji

Najmanje je 91 Židov ubijen oko 7500 trgovina u vlasništvu Židova raz-bijeno a oko 30000 Židova uhićeno u napadu koji je bio nagovještaj Holo-kausta u kojem je ubijeno šest milijuna Židova

raquoNe možemo biti ravnodušni spram

desnih ekstremista koji marširaju kroz Brandeburška vrata ili prema osvajanju zastupničkih mjesta od strane desnih ekstremistalaquo rekla je kancelarka

raquoNe možemo šutjeti dok se rabini-ma dobacuje na ulicama oskvrnjuju židovska groblja i čine antisemitski zločini Samodopadnost prvi je korak u ugrožavanju najosnovnijih vrijednosti naše demokracijelaquo rekla je Merkel

Ustaše su usvojile nacistički modelSedamdeseta godišnjica raquoKristalne noćilaquo se smatra početkom organiziranog uništavanja židovskoga naroda

u režiji nacista podsjeća Slavko Goldstein

noći u tadašnjim vodećim hrvatskim medijima

ndash Da Glavni listovi su rekao bih suzdržljivo negodovali Nije bilo odo-bravanja Kristalne noći Nije to odo-bravao ni raquoKatolički listlaquo Ali kao ni u Njemačkoj niti u nas nije bilo velikih protesta jer su se svi već tada pomalo bojali Njemačke i Hitlera

A u desno orijentiranim medijimandash U ekstremno desnim listovima

se obračun sa Židovima odobravao pa se onda razbuktala antisemitska pro-paganda Simpatizeri ustaša su počeli povezivati velikosrpsku hegemoniju i židovsku prijetnju Recimo princa Pa-vla se počelo optuživati da je on tada vlastodržac Jugoslavije mason i da je povezan sa Židovima

Tako se spaja antisrpska mržnja s antisemitizmom što je iskorišteno kao poligon obračuna sa Srbima i Židovima u NDH

ndash Tako jeJe li Kristalna noć odnosno model

konačnog rješenja židovskog pitanja utjecala na ponašanje i politiku vođe NDH

ndash Da Na više načina Spomenuo bih samo da je model obračuna sa Židovima iz Njemačke prenesen u NDH preko Dide Kvaternika On je bio u Berlinu krajem svibnja 1941 Vratio se u Za-greb 2 lipnja i odmah se počelo osni-vanjem konclogora smrti I ustaše su smatrali kao i nacisti da je bolje izvršiti smaknuća Židova u logorima a ne na očigled građana

Svjedok koji je preživio holokaustPoučak holokausta nismo shvatili kaže bivši logoraš Alfred Pal

Vidio sam to kao student u Beču Iako su na trenutke kao za vrijeme Olimpijade u Berlinu 1936 godine nacisti popusti-li u protužidovskim mjerama recimo da ta Olimpijada prođe na način da ih se suviše ne razotkrije u namjerama antižidovsko je raspoloženje raslo To se moglo primjećivati i u medijima

Je li točna konstatacija nekih istraživača i povjesničara da Židovi na našem području nisu shvatili što im se sprema

ndash Nažalost kada već govorimo o

Kristalnoj noći ona je na naš život utje-cala ne baš dovoljno jasno O tome i o protužidovskim mjerama i progonima se govorilo u stilu raquopa to su luđaci nisu normalnilaquo i slično Nije u tom trenutku shvaćeno što zapravo iza toga slijedi Da je to bila najava uništenja židovskoga naroda Mi ovdje na području tadašnje Jugoslavije iako je već bila prošla Kri-stalna noć iako su već dolazile izbjeglice iz Trećeg Reicha iako su naše židovske općine preuzimale brigu o tim obiteljima pa su bile informirane što su one sve

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 25

prošle prije odluke o iseljavanju nismo pravilno zaključili i reagirali Smatralo se da se to ružno događa negdje daleko od nas Da toga ovdje neće biti

Smatrate li da Kristalna noć ima društvenu i političku težinu u našoj zbilji

ndash Apsolutno Izgleda da i mi nismo ništa od svega toga naučili

Na što točno aludirate ndash Ako se na koncertima i na utak-

micama u Hrvatskoj viče raquoUbij Srbinalaquo a to sam slično slušao kao student u Beču od mladih nacista koji su vikali raquoCrknite Židovilaquo i ako se nose i prodaju ustaški rekviziti pa se kaže raquoto su neki mangu-pilaquo raquoto su neobuzdani navijačilaquo onda to pokazuje i da se ne shvaća ozbiljnost problema Zato kažem da se poučak kao ni implikacije Kristalne noći i holokausta u nas ne shvaćaju ni danas

(raquoNovi listlaquo)

Maleno selo Košute nadomak maleno-ga grada Trilja poznato partizansko

uporište i mjesto strijeljanja dvadeset i četiri člana Prvog splitskog partizanskog odreda koji su digli ustanak protiv Hitlera Talijana ustaša i četnika na jedinstven način odužilo se svojim oslobodiocima ndash partizanima ali i braniteljima iz Domovinskog rata piše raquoSlobodna Dalmacijalaquo

raquoNa inicijativu mještana Košutalaquo te novcem iz gradske blagajne pod golemi petmetarski križ uklesali su njihova imena i prezimena uz popis od još 40 nevinih civilnih žrtava koje su nacisti strijeljali kao odmazdu za pomaganje partizanima

Vijest je dovoljno nevjerojatna da je jednostavno zaključiti da nije i potpuna mještani Košuta naime uz objašnjenje da su raquoželjeli odati počast svim mrtvimalaquo pod križ su natiskali još imena - tako da se našlo mjesta i za poginule pripadnike ustaških i domobranskih formacija Valjda se premda nije objašnjeno u partizanskim Košutama našlo i takvih

- Križ kao simbol ujedinjuje a nikoga ne razjedinjuje - objašnjenje je dekana Ce-tinskog dekanata don Stipe Ljubasa koji se nada da njegov blagoslov spomenika raquopo-mirbi Hrvatalaquo nikoga neće uznemiriti

Neke čini se ipak jest pa je nekoliko sugovornika Slobodne Dalmacije ustvrdilo da ih potez opasno podsjeća na Tuđmanovu ideju o raquomiješanju kostijulaquo preuzetu od španjolskog diktatora Franca

- Mislim da na tom spomeniku nije mjesto zločincima Danas je vrlo teško usta-noviti pojedinačnu krivnju stoga mislim da ondje ne bi smjeli biti pripadnici elit-

Košute

Silovanje pomirbe na grobljuPod velikim križem odali počast i ustašama i partizanima

nih ustaških jedinica (Pavelićeva tjelesnog zdruga Ustaške obrane i Crne legije) koje su bile počinitelji niza masovnih zločina Te jedinice zasigurno se nisu borile za domovinu nego direktno protiv njezinih temeljnih interesa - stav je povjesničara Ive Goldsteina

Pripadnicima ovih postrojbi kaže bez obzira na okolnosti stradanja ne može izra-ziti počast i nikome to ne bi preporučio

Ugledni novinar Inoslav Bešker spome-nik u Košutama komentira kao raquosvojatanje onih koji se ne mogu branitilaquo

- Ne treba pretjerivati u odmazdi i poniženju poraženih ali ne treba ni sve izravnati to nije uspjelo ni u Španjolskoj - kaže Bešker

- Naknadno izjednačavanje ne prido-nosi pomirbi Mislim da treba razjasniti sve činjenice i razloge zašto su se zločini događali kako se zlo ne bi ponovilo a ne brisati povijest i ponašati se po onoj raquoMir mir nitko nije krivlaquo

Sociolog Anđelko Milardović potez podržava jer u njemu prepoznaje laquokulturu sjećanja na mrtvelaquo što nije neuobičajeno ni u europskim državama poput Italije

- Dakle ako se radi samo o tome ako motivi nisu ideološki onda ne vidim pro-blem Svatko može podići spomenik ako on ne vrijeđa druge i ako ne izaziva nekakve reakcije ili nasilje Svi mrtvi zaslužuju uspo-menu - kaže Milardović

Ipak na pitanje bi li po istoj analo-giji podržao spomenik raquosvim mrtvima u Domovinskom ratulaquo dakle i agresorima i braniteljima nije toliko odlučan - To ne bi bilo u redu - kazao je Milardović

Spomenik u selu Košute

U znaku dijalogaOkrugli stol antifašista i bra-

nitelja

Radionica na kojoj su prvi put za isti stol sjeli predstavnici karlovačke Udruge

antifašista i boraca Drugog svjetskog rata te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata - Časničkog zbora i HVIDRA-e po mnogočemu bi se mogla nazvati povijesnim korakom u prevladavanju jaza koji se već duži niz godina neprestano provlači kroz lokalne medije

Naime povodom Medunarodnog dana protiv fašizma i antisemitizma na Okruglom stolu naziva raquoSuočavanje s prošlošću i antifašizamlaquo sudionici su očekivano iskazali suprotna mišljenja o periodu Drugog svjetskog rata i posebno događajima neposredno nakon pobjede antifašističke alianse

Unatoč tome organizatori radionice smatraju da je prvi karlovački okrugli stol s ovom temom bio vrlo uspješan jer mu je cilj bio da se uspostavi zajednički dijalog i tako prevlada jaz koji je naša realnost

Održana je javna tribina za građanstvo na istu temu kako bi se čuo i glas naroda

Organizatori su bili karlovački Odbor za ljudska prava Udruga antifašističkih boraca grada Karlovca i Udruga Izmir iz Zagreba koji ističu da su u raspravama svi sudionici pokazali visoku dozu parlamentarizma što je značajan korak naprijed

Karlovac

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA26

Rimskom gradonačelniku replici-rao je Predrag Matvejević donedavno profesor slavistike na sveučilištu La Sapienza

raquoGradonačelnik je loše obaviješten i brani tragove fašizma u Hrvatskojlaquo izjavio je Matvejević rimskom dnev-niku La Repubblica

raquoIzgleda da gradonačelnika njegovi suradnici nisu obavijestili o tekstovima koje smo mi objavili o fojbama i o nedužnim talijanskim žrtvama No ti tekstovi govore također o cijeloj jednoj generaciji mladih Hrvata i Dal-matinaca koje su ubili Mussolinijevi crnokošuljašilaquo dodaje Matvejević

Podsjetit ću gradonačelnika da su ustaše Ante Pavelića za svoj ubilački pohod uvježbali Mussolinijevi skvadri-sti na Lipariju i da su počinili najteže ratne zločine u Europi Pavelić je zato Mussoliniju dao Dalmaciju i komad Slovenije i to je kontekst iz kojega su

Hrvatska ne može ući u Europu dok ne prizna da je na njezinom teri-

toriju bio počinjen masakr izjavio je 8 studenog gradonačelnik Rima Gianni Alemanno misleći na fojbe

ndash Vlada mora učiniti sve što je u njezinoj moći da dobijete pravednu kompenzaciju za ono što ste izgubili Ako smo mi to učinili u Libiji ne vidim zašto se to ne bi moglo ostvariti za vas rekao je Alemanno prilikom posjeta rimskoj četvrti Giuliano-Dalmata u kojoj su nastanjeni esuli s istočnojadranske obale i njihovi potomci

ndash Hrvatima se mora reći Ako ne priznate tu sramotu niste naša europska braća zaključio je Alemanno

Gradonačelnik Rima kako prenosi raquoNovi listlaquo požalio se da se tragedija esula prešućuje u talijanskim školskim udžbenicima i u povijesnim knjigama Rimska pročelnica za školstvo Laura Marsilio dodala je da će Rim poticati škole na organiziranje učeničkih putovanja u Trst Pulu i Istru a tamo bi rekla je

PUSTE ŽELJE RIMSKOG GRADONAČELNIKAŠto znači izjava Gianna Alemanna da Hrvatska ne može u EU dok ne prizna fojbe

trebali upoznati raquoistarsko-dalmatinsku civilizacijulaquo

Alemanno bivši neofašist također je najavio da će iduće godine 10 veljače Dana sjećanja na žrtve fojbi organizirati veliku manifestaciju raquokoju nijedan Rim-ljanin neće moći ignoriratilaquo a na kojoj će se prvenstveno mladima govoriti o tragediji fojbi

raquoAlemannova izjava nema nikakvu težinu u odnosu na pregovore o ulasku u Europsku uniju niti ih bilo tko u Europskoj komisiji uzima ozbiljnolaquo smatraju u Ministarstvu vanjskih po-slova raquoOvakve izjave više se medijski propagiraju nego što imaju stvarnu političku težinulaquo ocjenjuje jedan vi-sokopozicionirani dužnosnik u MVP-u te podsjeća na nedavni slučaj dvojice engleskih europarlamentaraca koji su jednako negativno govorili o Hrvatskoj bez ikakvih posljedica po tijek prego-vora

Da pitanje esula ne treba miješati s pregovorima smatra i zastupnik talijan-

ske manjine u hrvatskom parlamentu Furio Radin

ndash To su dva problema koja treba držati odvojeno Mora se doista progovoriti o svim aspektima Drugoga svjetskog rata pa i fojbama Ali u interesu je svih i Hrvatske i Italije i Talijana u Hrvatskoj pa i esula da Hrvatska što prije uđe u Europu poručuje Radin

Dr sc Predrag Matvejević

Rimski gradonačelnik brani fašizamse dogodile uzajamne osvete na kraju Drugog svjetskog rata Začuđuje do koje mjere rimski gradonačelnik to ignoriralaquo zaključuje Matvejević

Inače on nastupa otvoreno i oštro protiv fašizma u talijanskim mediji-ma i stalni je suradnik tršćanskog dnevnika Il Piccolo u kojem je više tekstova objavljeno o tragediji fojbi i nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata ali su objavljeni i članci koji govore o stradanjima netalijanskog stanovništva

Za svoje zasluge u suprotstavljanju starom i novom fašizmu Predrag Matvejević je postao čak i počasni član ANPI-ja talijanskog nacionalnog udruženja partizana-antifašista i često je pozivan da o tome drži predavanja i sudjeluje u javnim tribinama gdje je predstavljen kao živa savjest balkan-ske Europe i par excellence mislilac Europe i Mediterana

Rim

Priznanjetalijanskom povjesničaruTalijanskog povjesničara Car-

la Spartaca Capogreca predsjed-nik Stjepan Mesić odlikovao je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite za-sluge u upoznavanju povijesnih činjenica o fašističkim zločinima u Hrvatskoj

Njegova knjiga I campi di Duce (Duceovi logori) iscrpno je i doku-mentirano i u talijanskoj historio-grafiji otvorila prozor na taj aspekt talijanske politike

Knjiga je temeljena na doku-mentima u Središnjemu državnom arhivu u Rimu i tamošnjim vojnim i civilniin arhivima Arhivu Repu-blike Slovenije Državnom arhivu RepublikeHrvatske Arhivu Vojnoi-storijskog instituta u Beogradu Arhivu Međunarodnog odbora Crvenog križa u Genovi itd

Capogreco je pokazao da su logo-ri nastali prije rata u mirnodopskim uvjetima radi tlačenja političkih protivnika ali i etnički raquodrukčijihlaquo koji su stoga a priori bili politički sumnjivi te da se ta praksa samo još pooštrila i proširila za ratova Stoga on pokazuje da logori (poput onih na Rabu Molatu Zlarinu i Prevlaci ali i na teritorijima Crne Gore Grčke Libije itd te u samoj Italiji za netalijane npr u Gonarsu u Furlaniji) nisu bili nikakav ek-sces nikakva privremena ludost nego sustavan dio državne politike etničkog čišćenja

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 27

Na manifestaciji u povodu Međuna-rodnog dana borbe protiv fašizma

i antisemitizma što je održana u Puli uz ostale se predstavila i Udruga mladih antifašista Zagreba

Predstavljajući zainteresiranoj publici svoj rad i ideje Mario Šimunković pre-dsjednik udruge i Antonio Čelan član predsjedništva dotakli su se mnogih za-nimljivih tema koje muče današnje mlade antifašiste Kao jednu od najvažnijih spo-menuli su predrasude koje ljudi gaje prema antifašizmu tekovini na kojoj se zasniva suvremeno ljudsko društvo obrazlažući

Susreti Prevladajmo predrasudeUdruga mladih antifašista Zagreba predstavila svoj rad i ideje

da spomen fašizma i borbe protiv istog danas u ljudima izaziva asocijacije na prošlost - Drugi svjetski rat i SFRJ dok se ksenofobično lice fašizma i danas ce-

reka više ili manje vješto zamaskirano kao patriotizam i domoljublje

Bilo je govora i o fenomenu raquoThom-psonlaquo koji svojom popularnošću kako je istaknuto loše utječe na mlade i po-pularizira krive vrijednosti Govorilo se i o iskrivijavanju povijesti te usporavanju rehabilitacije ustaštva

Članovi UMA-e su također predsta-vili svoje dosadašnje akcije poput filma o njihovom protuprosvjedu za mijenjanje imena Trga Maršala Tita u Kazališni trg u Zagrebu dijeleći pritom svoja iskustva s mnogobrojnom publikom GIPredstavnici Udruge mladih antifašista

Za primjer

Nedavno je Savez antifašističkih bora-ca i antifašista Republike Hrvatske

uputio Saboru Vladi Predsje-dniku Republike i predsjednicima klubova zastup-nika Prijedlog zakonskih mje-ra za provođenje Deklaracije o a n t i f a š i z m u Sa žaljenjem je k on s t at i r a n o da nakon više od tri godine od donošenja Dekla-racije ndash gotovo ništa nije provedeno Reali-zacija saborske Deklaracije o antifašizmu ide prepolako iako je Vlada Republike Hrvatske čvrsto opredijeljena za promicanje temeljnih vrijednosti antifašizma

Raduje spoznaja da primjerice u Krapinsko-zagorskoj županiji zakon-skim sredstvima i djelatnišću čuvaju i unapređuju antifašističke stečevine vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske U toj županiji izuzetnu pozornost usmjera-vaju na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe te zaštiti antifašističke spomeničke baštine i uopće afirmaciji temelj-nih vrijednosti antifašizma Da je to tako čuli smo iz izlaganja Sonje

ZAŽIVJELA DEKLARACIJA O ANTIFAŠIZMUU Krapinsko-zagorskoj županiji saborska Deklaracija o antifašizmu nije ostala na potpori ndash institucije vlasti

političke stranke nevladine udruge i društveno-političke organizacije ndash provode je u svakodnevnom djelovanju

Borovčak županice Krapinsko-zagorske županije Ivana Hanžeka gradonačelnika

Zaboka i Mije Balije pre-dsjednika ZUABA KZŽ na nedavnoj komemorativnoj svečanosti povodom 65 obljetnice osnutka Drugog zagorskog partizanskog odre-da (širi izvještaj sa skupa objavili smo u 58 broju raquoGlasalaquo)

Županica Sonja Boro-včak i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek tom prigo-dom među inim su istak-nuli zahvalnost za hrabrost odlučnost i svijest velikog

broja boraca Hrvatskog zagorja koji su se suprotstavili mišlju i djelom fašističkoj oku-paciji i njihovoj tvorevini ustaškoj NDH Izrazili su također suosjećanje antifašističkim borcima za sve teškoće koje su propatili i sve

žrtve koje su dali za pobjedu nad fašističkom ne-mani i za slobodu koju su izvojeva-li u borbama od 1941 do 1945 godine Kao re-zultat tih borbi mi danas imamo nezavisnu i samo-stalnu Republiku Hrvatsku na-

glasili su Sonja Borovčak i Ivan Hanžek ističući svoju odanost antifašizmu te da ne

ostaju samo na riječima potpore nego da sabor-sku Deklaraciju o antifašizmu provode u svojem svakodnevnom radu

Mijo Balija p r e d s j e d n i k ZUABA ZŽ ka-zao je da je Kra-pinsko-zagorskoj županiji na čast što su se Zagorci

1941 godine svrstali protiv fašizma da su u proteklom razdoblju očuvali antifašističke tekovine i antifašističke spomenike da nisu zaboravili tisuće boraca poginulih u antifašističkoj borbi ili stradalih u zatvori-ma i logorima ustaša i okupatora Balija je opširno govorio o borbenom putu Drugog zagorskog partizanskog odreda i ustanka u Za-gorju jačanju partizanskih jedinica i potpori naroda Hrvatskog zagorja antifašističkim vrijednostima Ta raquozagorska dušalaquo je kroz dugu i mukotrpnu povijest iznjedrila dva velika borca ndash Matiju Gupca i Josipa Broza Tita koji su svaki u svoje vrijeme otkrili svijetu vrijednosti i ljudske ideale Zagorja za čije ostvarivanje se i danas bore ljudi ovog kraja

Juraj Hrženjak

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA28

KOME SMETAJU ANTIFAŠISTIČKA OBILJEŽJAUdruga antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije postavlja i pitanje zar nije tragično da

aktualna gradska vlast ne želi položiti vijence na spomenik osloboditeljima Zadra

Na sjednici Predsjedništva održanoj 23 listopada 2008 godine raz-

motrene su neke negativne pojave u našem gradu usmjerene na omalovažavanje tekovina narodnooslobodilačke borbe o čemu se ovim putem želimo i javno oglasiti

Ne samo da Zadarski odred ničim nije obilježen u gradu Zadru pod čijim se imenom časno borio za njegovu slobodu već je to slučaj i s 19 divizijom 3 po-morskim obalnim sektorom i Ulicom 31 listopada koja je označavala dan i godinu oslobođenja Zadra ispod višegodišnje fašističke okupacije

Ova su obilježja postojala do 11 srpnja 1991 godine kada su ukinuta Odlukom Skupštine općine Zadar Tada su ne samo ova (osim par izuzetaka) ukinuta i sva ostala antifašistička obilježja u našem gradu

U zadnjih 14 godina od rujna 1994 do travnja 2008 godine brojnim prijedlozima Predsjedništvo naše Udruge obraćalo se nadležnim organima u gradu Zadru tražeći da se isprave bar neke greške učinjene oko preimenovanja ulica 1991 godine

Ništa do sada nije učinjeno po našim prijedlozima niti smo od spomenutog Odbora gradskog vijeća dobivali bilo kakve odgovore

Ovim putem tražimo od predsjednice spomenutog Odbora Renate Peroš da ispuni svoju građansku dužnost

Gradska vlast u Zadru uopće ne obilježava ni Dan oslobođenja grada Zadra 31 listopada 1944 godine Pobri-nula se međutim da se ukine i ime Ulice 31 listopada 1944 godine koja bi podsjećala na taj povijesni dan Indikativno je da je odluka o ukidanju imena ove ulice donijeta na istoj sjednici Gradskog vijeća krajem 2004 godine na kojoj se morala do-nijeti i odluka o ukidanju imena jedne ulice koja je nosila ime

ratnog zločinca Mile Budaka Kome smeta da se povrate u Zadar

imena Ulica koja predlažemo punih 14 godina

Zadar

Kome smeta da se u Zadar vrati ime ulice 19 divizije koja je oslobodila Zadar i Zadarskom odredu koji je u njega prvi ušao

Ili kome smeta da se povrati ime Ulice žrtava fašizma ako se zna da je Zadar bio 24 godine pod fašističkom okupacijom i da je u njemu progonjeno sve što je Hrvatsko

Ako ijedan grad u Hrvatskoj tre-ba imati ovu ulicu treba je imati Za-dar

Ali i ona nekome smeta Smeta i povratak imena Josipa

BrozaTita jednom dijelu obale na poluotoku A zna se da je po njego-voj naredbi s Visa oslobođena cijela Dalmacija pa i Zadar

Zar nije tragično da aktualna vlast u našem gradu ne želi polagati vijence na spomenik oslobodiocima Zadra

na kome doslovno piše raquoBorcima pa-lima za slobodu grada Zadralaquo Zašto netko želi u našem gradu omalovažavati antifašistička obilježja

Zato nije ni čudo što se aktualni župan neprimjereno ponašao prema našim prijedlozima za obilježavanje 65 obljetnice osnivanja Zadarskog partizanskog odreda

Predsjednik Udruge Jakov Jukić

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 29

Dubrovnik

Predsjednik Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Dubrovnika Marinko

Vlašić uputio je 21 listopada Poglavarstvu Grada Dubrovnika i Gradskom vijeću Grada Dubrovnika otvoreno pismo u kojem oštro reagira na nedavnu raquodrsku provokacijulaquo kada je organiziran ispraćaj posmrtnih ostataka nekadašnjeg gradonačelnika Dubrovnika iz vremena tzv NDH Nike Koprivice

raquoOrganiziranjem ʹispraćaja posmrtnih ostatakaʹ odvjetnika i jednog od gradonačelnika okupiranog Dubrovnika u vrijeme Drugog svjetskog rata Nika Koprivice upravo 18 listopada na dan kada su prije 64 godine borci NOV-a i PO oslobodili Dubrovnik od nacifašističkih okupatora i njihovih domaćih slugu ustaša i četnika smatra-mo grubom i drskom provokacijom

Na taj dan kada se s pijetetom i poštovanjem sjećamo više od tisuću i po poginulih boraca i ubijenih rodoljuba od strane talijanskih i njemačkih oku-patora i njihovih slugu ustaša i četnika i više od deset tisuća stradalnika i žrtava nacifašizma u mukotrpnoj troipogodišnjoj okupaciji ovih prostora odavati počast Niku Koprivici najblaže rečeno suradniku okupatora odgovornom za slanje u smrt građana Dubrovnika većinom Židova i Srba i hrvatskih rodoljuba neprilično je za vlast koja bi trebala biti demokratska i u Republici Hrvatskoj utemeljenoj na antifašizmu pred članstvom u Europskoj uniji iskreno slijediti civilizacijske desege antifašizmaraquo kaže u pismo Vlašić

raquoOtvorenim koketiranjem s neofašiz-mom vlast u Gradu Dubrovniku i pojedinci u njoj se pred licem svijeta opetovano i nekritično svrstavaju na mračnu stra-nu prošlosti upuštajući se u aktivnosti profašista i neofašistalaquo ističe Vlašić i upozorava da raquotakvim ponašanjem gra-dska vlast i pojedinci u njoj udaljavaju Grad Dubrovnik od dosega civiliziranog svijeta i ne zaslužuju povjerenje njegovih građanalaquo Vlašić je pozvao vijećnike grada Dubrovnika raquoda utvrde pojedinosti i od-

Koketiranje s neofašizmomAntifašisti Dubrovnika upozoravaju da je nedavno odavanje počasti suradniku okupatora pokojnom

Niki Koprivici na sam dan oslobođenja grada drska provokacija

govornost u vezi sprege i uvlačenja Grada Dubrovnika u ovakve i slične profašističke i neofašističke manifestacijelaquo

Inače u ime grada Dubrovnika na groblju Boninovo od pokojnog Kopri-vice se oprostio dogradonačelnik Antun Kisić navodeći da je Koprivica bio raquoistak-nuti hrvatski i dubrovački mučeniklaquo te raquoosvjedočeni borac za pravednost mir i

humanost koji se znao približiti ʹ malomʹ čovjeku osluhnuti bilo hrvatskog naroda i ustrajno raditi na njegovoj dobrobitilaquo

Na pismo dubrovačkih antifašista javno je odgovorila gradonačelnica Dubravka Šuica tvrdeći da je raquo1944 godine na Daksi izvršen ratni zločin za koji do danas nitko nije odgovarao i kojim se pokušalo u Du-brovniku uništiti hrvatsku državotvornu nit i kojim je ubijen cvijet dubrovačke in-teligencije i gospodarstva te su pogubljeni istaknuti domoljubi i Božji službenici te pripadnici drugih naroda i narodnosti kako srpskog tako i talijanskog naroda i drugih narodalaquo

Šuica uz ostalo kaže raquoStoga u cijelosti ostajemo pri ulozi organiziranja i izrečenih riječi u sudjelovanju posljednjeg ispraćaja posmrtnih ostataka dr Nika Koprivice i odgovornosti prema hrvatskom narodu i građanima Dubrovnika u obilježavanju ovog događanjalaquo

raquoNismo se okupili kako bismo se bavili temom zločina njegovim nalogodavci-ma i izvršiteljima niti smo se okupili s osjećajima mržnje osvete ili bilo kojih

drugih negativnih emocijalaquo nego smo se okupili nad grobom raquokako bismo iskazali poštovanje prema žrtvi dr Niku Koprivi-ci koji se ni u najtežim danima za svoju državu i svoj narod nije libio prihvatiti tako odgovornog i u to vrijeme tako opasnog posla kao što je posao gradonačelnikalaquo

U osvrtu na organiziranje pokopa Nike Koprivice raquoDubrovački vjesniklaquo

25 listopada ocjenjuje da raquoodluka da se pokop posmrtnih ostatatka dr Nika Koprivice održi 18 listopada na dan kada antifašisti obilježavaju slom ustaške NDH u Dubrovniku a za koju pokojni Koprivica barem prema onome što je o njemu poznato ideološki nije bio povezan možda i nije bila najmudrija U vrijeme kada se s nogometnih stadiona želi maknuti uzvik lsquoZa dom spremnirsquo i kada su veličanju NDH-a leđa okrenule sve političke stranke u Hrvatskoj pa i sama Vlada govor zamjenika dubrovačke

gradonačelnice Antuna Kisića na poko-pu ostataka dr Nika Koprivice koji je kao gradonačelnik u Dubrovniku ipak predstavljao NDH isto tako nije mudar potezlaquo

raquoKisićeva nazočnost i njegov govor bez obzira koliko nepolitički bio ostavlja dojam da se aktualna gradska vlast svrstala na jednu stranu i to prije nego je povijest utvrdila sve činjenice vezane za pokolj u Daksilaquo zaključio je list

U izjavi raquoVečernjem listulaquo Marinko Vlašić je podsjetio da se gradska vlast u Dubrovniku raquoproslavilalaquo i zbog ulice Mile Budaka autora rasnih zakona koju je imenovala iznad same povijesne jezgre početkom 90-ih a ukinula tek 2004 godi-ne zbog međunarodnog pritiska Ustaški stožernik iz Dubrovnika Ivo Rojnica kojeg je Simon Wiesenthal tražio zbog otimanja imovine i progona Židova i Srba umro je 2007 godine u Argentini u 93 godini Rojnica željom Franje Tuđmana uma-lo nije postao veleposlanik u toj državilaquo upozorio je Vlašić

ST

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA30

Umjesto humoreske

Piše Toma Šević

Na desnoj strani šankaBliži se kraj godine a time i slavlje

u povodu Božića i novogodišnjih praznika pa će i restorani biti popunjeni ljudima koji tamo dolaze jesti a neki i napiti se Tko zna možda su se baš zato dok još nema gužve nedavno točnije 10 studenog navečer u jednom zagrebačkom restoranu našli doktori Zdravko Tomac i Josip Jurčević s odabranim društvom koje je bilo nagnuto na krajnju desnu stranu šanka A vrata su zamandalili za ostale goste da ne smetaju Uostalom što imaju gosti tražiti u restoranu

No kako je izvjestio portal raquojavnohrlaquo tamo se održavao raquotajni neformalni sastanaklaquo na kojem se manje večeralo a više raquoraspravljalolaquo i to o kandidatu za predsjednika nam države

Na novinarska pitanja odgovor je dao a tko drugi nego Tomac Pa je tako on objasnio da je raquovečera bila samo prija-teljsko druženje STARIH prijatelja među kojima je bilo i dosta MLADIH ljudilaquo Našli smo se na večeri čak smo i jeli rekao je mudri Tomac Doduše rekao je da su raquodobrolaquo jeli ali ova riječ raquodo-brolaquo nam se učinila u cijelom kontekstu suvišnom Kao što nam je nebitno i kakva im je bila probava poslije kandidacijske rasprave

Tomac je na kraju ipak i sam priznao da je bilo i razgovora ali samo o tome raquokako poboljšati današnje stanje tako da nam svima bude boljelaquo

Eto kako neki o nama svima vode računa a da mi pojma nemamo i kako se teško žrtvuju za nas večerajući i napijajući u restoranima Još kad bi se u birtiji moglo doći do predsjedničke fotelje koliko bi se tek tada povećao promet u krčmama bez obzira na recesiju

No imali su oni fešte i prije toga Uglavnom kad ne znaju što bi sa sobom onda opet opterete Tomca pa on naškraba neku knjigu a onda je promoviraju širom Lijepe našeTako je nedavno najnoviju Tomčevu knjigu laquoObraćenje ndash od ateista do vjernikaraquo predstavio čak i pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić

raquoProfesor Tomac zna razgovarati s običnim ljudima zna im predočiti svoje ar-gumente To se može shvatiti dociranjem ali ja u tome prepoznajem i uvijek sam prepoznavao u njegovim nastupima želju da prosvijetli slušateljelaquo Pomoćni biskup Košić čak kaže da je raquocitirao Tomca na

misi zadušnicilaquo Nije stoga čudno da je i u raquoJutarenjm listulaquoobjavljen Glas naroda u kojem čitalac predlaže Crkvi raquoda velikog komunističkog mučenika Zdravka Tomca proglasi blaženimlaquo Tako Tomac ne samo da postaje veći katolik od Pape nego polako prelazi u sfere biblijskih veličina jer ga biskupi citiraju na misama

A sam Tomac o svom raquoObraćenjulaquo kaže raquoJavnim priznanjem zabluda grijeha i pokajanja u stvari odrekao sam se ne samo lažnih ideala nego i znatnog dijela svojega životalaquo

Najviše je takvu Tomčevu transfor-maciju hvalio i pisao o njegovoj knjizi tjednik raquoFokuslaquo Međutim u tom listu a u povodu jedne druge teme pisao je i akademik Mirko Vidović Pa tako akademik kaže da se raquosve u svijetu i u ljudskoj prirodi može shvatiti osim - ljudske glupostilaquo No zaključuje on raquoutješno je to što glup čovjek lako(mo) mijenja mišljenje prošlo mišljenje briše kao da nikad nije ni postojalo a kad mu se ponovi što je prije tvrdio budala sugovornika nazove lažovomlaquo

E sada kako se akademski izričaj i kultura javne komunikacije u raquoFokusulaquo obogaćuje raquobudalamalaquo i raquolažovimalaquo nije čudo što i u raquoHrvatskom slovulaquo ima raquobudalašalaquo Evo naime kako Hrvoje Hitrec piše što ga je zasmetalo na nedavno organiziranom raquoMaršu solidarnostilaquo u Zagrebu

raquoNo dobro a što je sa zelenima Tko njih zlostavlja Ako su doista zeleni onda je većina s njima jer svi žele friški zrak zdravu hranu čisto more rijeke itd Otkud onda zeleni u toj povorci Ili to i nisu nikakvi zeleni nego neokomunistički budalaši koji tako obojeni u zaštitu pri-rode koriste priliku za larmanje pod zaštitom hrvatske policijelaquo

Tako je Hitrec hitro pozelenio kada je gledao mirni prosvjed i u povorci vi-dio male zelene pa ih napao s pozicija budalaštine Izgleda da mu to nije bilo ni teško

O riječima i njihovoj upotrebi raquoFo-kuslaquo je objavio i tekst Marijana Horvata ndash Milekovića koji kaže raquoHoće nam ukrasti DOM I kao riječ i kao stvarnost Dom s malim i s velikim slovomlaquo raquoNetko odjednom nas počne učiti kako imamo neka kriva slova nesimpatična primi-

tivna Tu se kao slučajno redaju grafe-mi raquoRlaquo raquoLlaquo raquoHlaquo a pogotovu raquoUlaquo Pa onda dalje kako to slaboumno uopće se ufamo rabiti pojedine riječi slogove slogane glagole imenice (primjerice ognjište didovina domovina spremni za Tuđman i sl)laquo

E sad kad se malo pročešljaju riječi i slova koja svrbe aUtora iz ovih njegovih rečenica vidljivo da se radi prije svega o riječima raquozalaquo raquoDOMlaquo raquospremnilaquo i slovu raquoUlaquo Naravno da su se baš te riječi tu našle raquokao slučajnolaquo

Inače tvrtka Markotel odlučila je da njihovu novu CD Učilicu raquoBitka za zemlju Hrvatskulaquo promovira još jedna raquomoralna vertikalalaquo Marko Perković Thompson koji je za osnovnoškolce snimio i videoporuku raquoo ljubavi i učenjulaquo Neki misle da bi adekvatniji naziv nakon toga trebao biti raquoUlaquočilica s naglaskom na prvo slo-vo tako da onda ne bi ponovo došlo do prigovaranja u nekom od spomenutih ili njima sličnih listova

Ali osim listova postoje i filmovi Tako je proteklih dana stari poznati redatelj Antun Vrdoljak obznanio urbi et orbi da počinje snimanje igranih dijelova televi-zijske serije i filma o Josipu Brozu Titu Kako to samo i priliči velikom filmskom umjetniku Vrdoljaku on je izjavio Ju-tarnjem listu raquoRežija filma je traženje u mraku i tko zna što ćete tamo napipati Zato mediji ne mogu doći na snimanje jer tek ćemo vidjeti što će od svega toga biti i hoće li to uopće valjatilaquo To da će Vrdoljak sadržaj o Titu tražiti samo u mraku bez imalo svjetla nije teško bilo pogoditi ni prije I prethodna njegova serija i film raquoDuga mračna noćlaquo to zorno potvrđuju već i svojim naslovom

Stoga bi se ovaj puta mogli složiti s tim kako on sam ocjenjuje svoj načina rada Jedino bi mu se moglo pomoći glede neizvjesnosti hoće li to valjati Unaprijed možemo reći Zna se

Inače podsjećamo kako je reagirajući na zahtjev članova društva raquoJosip Broz Titolaquo da mu se zbog neobjektivnosti ne odobri snimanje filma o Titu nazvao članove tog društva raquostarim prdonja-malaquo Budući da je Vrdoljak u cvijetu mladosti perspektivan kadar njemu još nitko nije rekao da je raquostari prdonjalaquo A neće ni reći barem dok stari Tonči ne ostari

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 31

Predstavljanja

Riskirali su svoje životePredsjednik Stjepan Mesić na predstavljanju knjige raquoHrvatski pravednicilaquo Pavelićeva država bila je sramota za hrvatski narod

Knjiga raquoHrvatski pravednicilaquo autorice Miriam Steiner - Aviezer sadrži priče

o 97 hrvatskih građana koji su za vrije-me Drugog svjetskog rata riskirali svoje živote kako bi spasili znance prijatelje ili susjede progonjene samo zato što su bili Židovi Predstavljena je na ovogodišnjem raquoInterliberulaquo u Zagrebu

Izraelski Muzej sjećanja na žrtve Holokausta i junake otpo-ra Jad Vašem osnovao je 1963 godine Komisiju za proglašenje Pravednika među nardima Prave-dnikom može biti proglašen samo osoba nežidovskog podrijekla koja je riskirala svoj živat slobodu i si-gurnost kako bi spasila jednu ili više osoba židovskog podrijekla od smrti ili deportacije a da za to nije ni tražila ni primila novčanu ili bilo kakvu drugu nagradu

Za tu knjigu predgovor je napisao hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za kojeg je to djelo raquopodsjetnik na ljude koji su ostali ljudi kad su vladali neljudi spomenik onima koji nikad nisu tražili spomenik počast onima koji počast nisu očekivalilaquo Zato bi je trebali pročitati raquooni koji znaju da podsjete oni koji znaju da se informiraju i oni koji ne vjeruju da se razuvjerelaquo

Predsjednik upo-zorava da i danas po-stoje oni koji raquokoke-tiraju s ustaštvom i kite se ustaškim znakovljem a to Hr-vatskoj ne treba čak ni na razini estradelaquo

Zbog toga Pre-dsjednik upozorava da raquomladi moraju znati da bezočno lažu oni koji tvr-de da je Pavelićeva kvazidržava bila država koju je hrva-tski narod želio Bila je to sramota za hrvatski

narod a knjiga će im pomoći da razbiju predrasudelaquo

Predgovor za raquoHrvatske pravednikelaquo napisao je i ministar znanosti obrazo-vanja i sporta dr sc Dragan Primo-rac također osudivši ustaštvo i zločine ustaškog režima

JL

Savez anti-fašističkih

boraca i antifaši-sta Republike Hrvatske pro-movirao je drugo izdanje (reprint) po-vijesno-memo-arskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo autora

dr Slavka Komara O knjizi su govorili akademik Petar Strčić prof dr Branko Dubravica Krešimir Piškulić član Predsjedništva SABA RH te autor naro-dni heroj dr Slavko Komar Moderator predstavljanja knjige bio je mr Ivan Fumić član Predsjedništva SABA RH

Akademik Petar Strčić kao profesio-nalni znanstvenik i stručnjak za povijest Drugoga svjetskoga rata pa tako i NOP-a s NOR-om u zapadnoj Hrvatskoj kazao je da su autorova sjećanja u obliku zapisa više nego vrijedna i danas te još uvijek korisno služe povijesničarima ali i onim naraštajima historiografa koji već stižu ili će stići poslije nas Naravno dobro će doći i starijim i mlađim čitateljima ndash prvima da se podsjete a drugima da doznaju i detalje o veoma

SUŠAČKI DANI 1941Drugo (reprint) izdanje povijesno-memoarskih zapisa raquoSušački dani 1941laquo

autora dr Slavka Komara izazvalo velik interes

teškim povijesnim vremenima Pretisak će dobro doći i za bolje razumijevanje i sadašnjega neofašističkoiredentističkoga posezanja za hrvatskom obalom iz Ita-lije kao i negiranja pozitivnih rezultata antifašističke borbe u Hrvatskoj

Slavko Komar spada u red izuzetno istaknutih ličnosti našeg revolucionarnog radničkog pokreta Odmah nakon oku-pacije kao sekretar Sveučilišnog komiteta bio je organizator borbenih grupa koje su svojim akcijama u Zagrebu označile put nepoštedne borbe protiv okupatora i domaćih izdajica Došavši na Žumberak sudjeluje u osnivanju partizanskog odreda raquoMatija Gubeclaquo Nakon ustaškog napada na odred i njegova razbijanja ranjen danima se pješice probijao preko Slo-venije i Gorskog kotara prema Sušaku gdje je stigao krajem rujna 1941 godine Na Sušaku kao ilegalac boravio je sedam mjeseci bio je i sekretar KK KPH Sušak i član CK KPH za Hrvatsko primorje Bio je je jedan od organizatora ustanka

na širem području Sušaka i dijela Gor-skog kotara

Autor dr Slavko Komar ističe da nema pretenziju na konačnu povijesnu istinu o nekim događajima koje opisuje kao ni samouvjerenost da su njegova zapažanja i sudovi bespogovorni i lišeni pristranosti Knjigu je napisao na osnovi pamćenja kao i dokumenata proučavanja objavljene litera-ture nekoliko neobjavljenih radova te niza razgovora pisama i zapisnika U najvećem broju slučajeva autor metodom znanstve-nika istražuje okolnosti koje su dovele do određenih stanja Nesebično iznosi stavove i ocjene sudionika i očevidaca nekih događaja i ocjene historičara i onda kada se s njima ne slaže Takva metoda rada i uvažavanja stavova i ocjena drugih omogućila mu je da najvažnije događaje iz rada KPH i NOP-a prikaže kompleksno i objektivno

Knjiga je izvorno i autentično kazivanje o jednom vremenu i ljudima kada se stva-rala historija

B M

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA32

Nakon poplave proustaške i klero-fašističke literature u Hrvatskoj od

1991 godine na ovamo dobili smo i knji-gu istine o zločinima ustaškog poretka i onima koji te zločine i danas opravda-vaju i relavitiziraju Iz tih razloga knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca iz Margelovog instituta veoma je značajno djelo

Autor prati zbivanja na teritoriju Hr-vatske od 1941 godine do danas koja se odnose na progone Židova Srba Roma Hrvata antifašista i drugih Navodi doku-mente ustaških vlasti kojima su ozakonili pljačku židovske i srpske imovine i njihovo fizičko uništenje Daje i prikaz stradanja konkretnih židovskih obitelji kao i opis raznih falsifikata i uloge sredstava javnog priopćavanja u pružanju pomoći falsifika-torima i negatorima ustaških zločina

Posebna se temeljito autor bavi sa-dašnjim stanjem Spomen-područja Ja-senovac odnosno postavom o ustaškim zločinima i odnosom hrvatskih vlasti prema tom postavu a time i žrtvama u cjelini Temeljito je opisao i ponašanje službenog dijela Katoličke crkve i njihovih stavova izraženih na brojnim misama i mjesti-

Osvrt

KNJIGA ISTINE O ZLOČINIMA

Osim o zločinima ustaškog poretka knjiga govori i o onima koji ih i danas opravdavaju ili relativiziraju

ma prema žrtvama ustaškog poretka ali i ustašama i drugim suradnicima okupatora koji su stradali krajem II svjetskog rata

Valja napomenuti da je ustaška emi-gracija i prije povratka u Hrvatsku svim silama željela prikriti svoje zločine ili ih prikazati kao nužnu ratnu mjeru U tome im je izdašno pomogla službena politika HDZ-a 1991 godine a osobito stavovi dr Franje Tuđmana o pomirbi i njegova izjava da NDH nije bila samo okupatorska tvorevina već i povijesna želja hrvatskog naroda Zaboravio je međutim reći da su okupatori trebali nekoga da im služi i zato su stvorili NDH i dali je u ruke ustašama i dr Anti Paveliću - da radi za njih a ne za hrvatski narod

Još u knjizu raquoBespuća povijesne zbi-ljnostilaquo dr Tuđman je započeo reviziju žrtava ustaša u Jasenovcu svodeći ih na nekih 40000 a prije njega disident Bruno Bušić tvrdio je da je u Jasenvcu ubijeno najviše 30000 žrtava potkrepljujući to krajnje upitnim argumentima

Nažalost falsifikatora se do danas naku-pio velik broj U tome prednjače krajnje desna glasila kao raquoFokuslaquo raquoHrvatsko slovolaquo raquoHrvatski narodlaquo i slične tvorevine koje ustaške zločine ili u cjelini negiraju ili ih do te mjere relativiziraju da ispada kako su ustvari žrtve krive za svoju smrt Tako svećenik Anto Baković u knjizi raquoMarti-rologij XX stoljećalaquo što je objavljena u Zagrebu 2007 godine navodi da logora Jasenovac ne bi ni bilo da se komunisti i Srbi nisu digli protiv NDH i da kolovoza

1941 nisu napali selo Krnjeušu kod Drvara i tamo poubijali sve mještane i hrvatske svećenike Jedan od biskupa je pak izjavio da je od fašizma gori jedino antifašizam a od nacizma komunizam čime je ustvari izrazio stav mnogih u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj

Osim opisa pljačke židovske imovine koja je premašivala 25 milijardi ondašnjih dolara autor obrađuje i propagandu koja se tijekom II svjetkog rata vodila protiv Židova i Srba a čiji odraz vidimo u Hrvatskoj i danas O takvom stanju duhova govori i feljton Vladimira Mrkocija u raquoFokusulaquo u kojem se negiraju masovna ubojstva u Jasenovcu Slične se tvrdnje iznose i u raquoHr-vatskom slovulaquo a ismijava se i raquoKristalna noćraquo u nacističkoj Njemačkoj

Sve se to nažalost događa u demo-kratskoj Hrvatskoj Vlast često zatvara oči i pred najradikalnijim proustaškim manifestacijama Zato nas raduje nedavno javno izrečem stav predsjednika Vlade da će se energično suzbiti ustaški ispadi koji su dosad tolerirani

Stvarni smisao dolaska biskupa Škvorčevića i devedesetak svećenika u Jasenovac i Staru Gradišku uz vodiča dr Josipa Jurčevića zapravo je u javnosti prešućen Glavni cilj te posjete bila je molitva u Staroj Gradiški za žrtve komunizma a ne za jasenovačke žrtve

Uz ova i druga pitanja autor opširno obrađuje i sam muzejski postav u Jasenovcu čiji je glavni kreator Ministarstvo kulture iznoseći brojne zamjerke jer smatra da se željelo što više umanjiti ili prikriti sam zločin i njegove strahote

U knijizi se kritički govori i o broju ubijenih u Jasenovcu dovodeći u sumnju dosad iznijete podatke iz samog Spomen-područja Za autora objavljenu brojku od 73000 poimenično navedenih ubijenih osoba treba uzeti veoma oprezno jer taj popis još nije završen

Iako u ovoj knjizi ima i stavova s koji-ma se čitatelj neće uvijek i složiti djelo raquoMagnissimum crimenlaquo zaslužuje dublju analizu jer prezentira niz korisnih po-dataka koji će se moći trajno koristiti u daljnjem izučavanju materije vezane uz logor smrti Jasenovac kao i ponašanje dijela katoličkog svećenstva i političara u Hrvatskoj od kraja XX stoljeća

Mr sc Ivan Fumić

U prostorijama SABA RH pre-dstavljena je knjiga raquoMagnissimum crimenlaquo autora Salamona Jazbeca Jedan od predstavljača bio je i mr sc Ivan Fumić čiji osvrt objavljujemo u raquoGlasulaquo

S predstavljanja knjige u SABA RH

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 33

Nove knjige

Uizdanju Centra za sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta

u Zagrebu izašla je knjiga dr sc Siniše Tatalovića (urednik) Etničke manjine i sigurnost u procesima globalizacije Riječ je o zborniku radova s desetog znanstve-nog skupa sudionika iz Hrvatske Slove-nije Bosne i Hercegovine te Srbije gdje se raspravljalo o utjecaju položaja etničkih manjina na sigurnost pojedinih zemalja regija ali i europsku odnosno globalnu sigurnost

Na proteklih deset skupova sudjelovalo je više od 500 sudionika objavljeno je se-damdesetak znanstvenih i stručnih članaka u relevantnim znanstvenim i stručnim časopisima čime je omogućeno da znan-stvena i stručna javnost bolje razumije etničke odnose u regiji i položaj etničkih manjina u Republici Hrvatskoj Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je organizator svih dosadašnjih skupova Partneri su se mijenjali uglavnom nevladine organizacije a partner desetog skupa bio je Forum za sigurnosne studije odnosno njegov Centar za etničke odnose U Zborniku su objavljeni radovi Antona Grizolda Erika Kopača Mitje Žagara Siniše Tatalovića Ružice Jakešević Gorana Bandova Klemena Grošelja Roberta Barića Lidije Kos-Stanišić Marte Zorko Tihomira Cipeka Neđe Miličevića Aleksandra

Povodom 15 obljetnice uspostave diploma-tskih odnosa između Republike Hrvatske

i Republike Slovenije koncem prošle godine

Tolnauera Dragane Stjepanović-Zaharijevski i Miloša Šolaje

Utjecaj položaja etničkih manjina na sigurnost posebno je izražen u Jugoistočnoj Europi piše u predgovoru urednik Siniša Tatalović U državama ove regije živi velik broj pripadnika etničkih manjina Zbog toga se u njima inzistira na pravima etničkih manjina na čije ostvarivanje pozitivno utječu procesi globalizacije i posebno europskih integracija koji značajno podižu razinu njihove sigurnosti i stabilnosti Sudionici skupa u raspravama su konstatirali kako postoje značajne razlike u poimanju prava etničkih manjina i njihovoj zaštiti u tran-zicijskim državama i državama s dugom demokratskom tradicijom

Na skupu je naglašeno i kako će za rješavanje još uvijek otvorenih pitanja u regiji važnu ulogu imati i zaštita etničkih manjina Zbog toga je dogovarana i sura-dnja između znanstvenih institucija u regiji koje se bave etničkim pitanjima Ona bi trebala biti usmjerena na zajedničku izradu projekata i studija vezanih za ostvarivanje prava etničkih manjina kao podloge za po-kretanje različitih edukacijskih programa namijenjenih znanstvenicima pripadnicima etničkih manjina ali i političarima koji u konačnici i donose odluke o položaju etničkih manjina Na skupu su razmatrani suvremeni izazovi sigurnosti u globaliziranom svijetu a u fokusu su bili etnički sukobi

B M

D sc Siniša Tatalović ur

ETNIČKE MANJINE I SIGURNOST U PROCESIMA GLOBALIZACIJE

Hrvatsko-slovenskodruštvo prijateljstva

HRVATSKA-SLOVENIJA prijateljstvo u bliskosti

Hrvatsko-slovensko društvo prijateljstva iz Zagreba tiskalo je knjigu HRVATSKA-SLO-VENIJA (prijateljstvo u bliskosti) Ova korisna knjiga kako ističe član uredništva prof dr sc Ante Simonić treba biti dodatni poticaj kvalitetnom radu svih društava prija-teljstva a napose Hrvatskom i Slovenskom društvu prijateljstva Jer ljudima pripada sloboda koja se iskazuje u mogućnosti oda-bira ndash kroz igru maštovitost i stvaranje ndash u iskušavanju raznolikih učinaka Naša nam sloboda omogućava da o vlastitim i tuđim djelima sudimo jesu li dobra ili loša Tako svijet koji stvaramo i naš život dobivaju etničku dimenziju

Kako piše u predgovoru glavni i od-govorni urednik Andrija Karafilipović ova je knjiga kao uostalom i rad Društva posvećena prijateljstvu dvaju naroda koji od davnina žele to prijateljstvo unaprijediti boljim međusobnim poznavanjem kako povijesti tako i sadašnjosti Znanje jednih o drugima povećava i međusobno razu-mijevanje prijateljstvo i bliskost Članovi Društva Hrvatsko-slovenskog društva prija-teljstva u granicama svojih mogućnosti i sposobnosti nastoje njegovati povije-sne veze i unaprijeđivati prijateljstvo na obostrano zadovoljstvo i korist kao što to čine i s drugim zemljama kroz Slovenski dom i Koordinaciju hrvatskih društava prijateljstva

U novoj samostalnoj Republici Hr-vatskoj članovi Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva u Zagrebu postali su dijelom pozitivnih odnosa između dviju zemalja

Cjelokupna aktivnost koja povezuje Hrvatsku i Sloveniju ne bi bila moguća bez iznimne pomoći brojnih članova prijatelja i ustanova te ljudi u zagrebačkom Veleposlanstvu Slovenije i Republike Hrvatske u Ljubljani koji su neprestano pružali i dalje pružaju iznimnu moralnu i materijalnu podršku u svim akcijama Predsjednik Republike Stjepan Mesić je na obilježavanju 15 obljetnice postojanja i djelovanja Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva među ostalim primjetio kako je u vrijeme stupanja na scenu Koordinacija hrvatskih društava prijateljstva bila svoje-vrsna preteča mlade hrvatske diplomacije što se tek osnivala Danas ona je koristan i dobrodošao nastavak i dodatak radu naše diplomacije Ta društva na upravo idealan način stvaraju platformu međusobnog boljeg upoznavanja stvaraju uvjete međusobnog zbližavanja međuljudskih kontakata i veza Drugim riječima ona grade rašireno tkivo odnosa između ključnih subjekata društva ne nadomještavajući pri tome ono što radi diplomatska mreža naša u inozemstvu i inozemna u Hrvatskoj nego nadopunjujući tu aktivnost

B M

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA34

OD JADRANA DO DUNAVA

ČABAR

Pedesetak Čabrana među kojima i 12 preživjelih logoraša posjetili su spomen-kosturnicu u Gonarsu gdje su pokopane žrtve talijanskih fašističkih logora Gonars Trevizio i Padova njih ukupno 1396 Orga-nizator posjete bila je Sekcija bivših logoraša na čelu s bivšim predsjednikom Antunom Malnarom Odlazak na taj put pomogli su Grad i Udruga umirovljenika Čabra Nakon razgledanja kosturnice i odavanja počasti žrtvama prisjetili su se stradanja žitelja čabarskog kraja prije 65 godina o čemu su sjećanja evocirali preživjele žrtve logora S tadašnjeg područja okupirane općine Čabar bilo je internirano više od polovice stanovništva

Bogdan Turk

KANFANAR

Na vrhu brda Morozola na pola puta između Mrgani i Barata gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila vojna pozadinska stanica br 16 održana je komemoracija Okupili su se članovi rovinjske Udruge antifašističkih boraca i antifašista te pre-dstavnici boračkih organizacija Pazina Poreča i Pule

Nakon što je delegacija boraca i Općine Kanfanar položila vijenac na spomen-obilježje tajnik UABA Anton Bišić podsjetio je na značenje Morozole za vrijeme rata Na tom je brdu od 1942 godine djelovao prihvatni centar iz kojeg se odlazilo u partizane i u kojem su se priku-pljala dobra za opskrbu jedinica U njoj su se okupljali organizatori partizanskog pokreta s Rovinjštine Poreštine i Pazinštine a nakon Rommelove ofenzive iz Morozole su se opskrbljivale 43 istarska divizija i talijanski bataljun raquoPino Budicinlaquo koji su se priključili partizanskim jedinicama u Gorskom kotaru

Delegacija UABA položila je vijenac i na spomenik u Okretima gdje je tijekom Rommelove ofenzive 9 listopada 1943 strijeljana 19 rodoljuba

IG

KISTANJE

Na poticaj građana i udruge antifašističkih boraca općina Kistanje obnovila je uz pomoć sponzora spo-menik palim borcima NOR-a koji je bio podignut još davne 1947 godine ali je u događajima nakon raquoOlujelaquo devastiran a polovicom 1998 potpuno uništen Na istom mjestu sada je podigmut novi obelisk ispred kojeg se nalazi spomen-kosturnica za više od dvije tisuće palih boraca NOV Hrvatske na koje podsjećaju i dvije spomen-ploče s tekstom na lati-nici i čirilici

Uz primjerenu brigu mještana i općine za obnovu i stalnu brigu o tom spomen-obilježju u Kistanju uvjerila se i skupina članova zadarske Udruge ratnih i vojnih invalida koja je nedavno obišla taj i druge spomenike u ovom dijelu Hrvatske

M Grubiša

Obnovljeni spomenik u Kistanju

KRESINI

Obilježavanju 65 obljetnice strada-vanja istarskih boraca i nedužnih žrtava u Drugom svjetskom ratu pridružili su se i mještani sela Kresini u kojem je 7 listopada 1943 u svirepom masakru nastradalo 57 nenaoružanih mještana

Na središnjem spomeniku položen je vijenac a potom su mještani i delegacija predvođena potpredsjednikom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Repu-blike Hrvatske Miljenkom Benčićem taj-nikom SABA-e Istarske županije Dariom Maretićem i predstavnicima općine Žminj ispred kosturnice minutom šutnje odali počast nevinim žrtvama

Romano Božac član predsjedništva SABA-e Rovinjštine podsjetio je na rujanska događanja u Istri i brutalno i osvetničko ponašanje neprijatelja nakon rujna

Kratak sat povijesti održao je i Mi-ljenko Benčić naglasivši kako je važno da se održavaju komemoracije odnosno da mladi uče i znaju što se na ovim prostorima tada događalo Prigodnim stihovima Zvane

Prisjećanje na masakr

Črnje i pjesmom uveličali su je učenici OŠ Vladimira Gortana iz Žminja

MI

LIPIK

U Kukunjevcu nedaleko od Daruvara održan je komemorativni skup u povodu sjećanja na žrtve fašističkog terora kada su ustaše 11 listopada 1942 godine u tom selu masakrirale nekoliko stotina mještana deportiranih civila s Kozare i Slovenaca antifašista Skup su organizirali Mjesni odbor Vijeće srpske nacionalne manjine Grad Lipik i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik

U ime organizatora skup je otvorio bivši logoraš Ico Jovanović a o stradanjima mještana Kukunjevaca govorio je Stevan Konjević koji je i preživio spomenuti po-kolj Govorio je i zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević rekavši dasvaka žrtva zaslužuje sjećanje i nezaborav a svaki zločin osudu Prisutne delegacije položile su vijence i upalile svijeće kod devastiranog spomenika

Pero Matić

NOVA VAS

U listopadu 1943 dvadeset je novašanskih mladića i muškaraca njemačka vojska brutalno strijeljala ispred vlastitih domova i mjesne crkve pred očima ro-ditelja te rodbine Za svakog poginulog njemačkog vojnika bilo je smaknuto deset partizana rekao je na komemoraciji u spo-men-parku brtoniški načelnik Doriano Labinjan Istaknuo je da oni čijoj su se žrtvi došli pokloniti nisu gledali na nacio-nalnost vjeroispovijest i jezik kojim netko govori već su poštivali i štitili sve ono što je njihovo te pravo na slobodu

- Antifašizam danas znači prvenstve-no mir međusobno poštivanje suradnju između naroda gradova i županija te pravo svakog čovjeka da radi i od svog rada živi Trebamo se sjećati naših mrtvih mlade upoznavati s poviješću i nastaviti njegova-ti ideju antifašizma te istovremeno težiti budućnosti u Europi mira dobrobiti i ra-dosti među ljudima naglasio je istarski dožupan Sergio Bernich

NV

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 35

Članovi Udruge antifašističkih bora-ca i antifašista zagrebačkog Maksimira posjetili su Memorijalni centar na Kozari - planini u sjeverozapadnom dijelu Bosne i ustaničkom kraju oslobođenom već u prvim danima 1941 godine Kraj je to u kojem se na djelu manifestiralo bratstvo i jedinstvo Hrvata Srba i Muslimana ali i poprište žestokih borbi kojima je ne-prijatelji želio uništiti otpor naroda

U sklopu ne-prijateljske treće tzv Kozaračke ofenzive u lipnju 1942 godine započeo je opći napad na Kozaru u kojem su jake njemačke ustaške domobranske i četničke snage kao i mađarska riječna flo-tila opkolili slobodni teritorij Kozare koji je branio 2 krajiški odred Neprijatelju su naneseni veliki gubici ali je i odred izgubio 1700 boraca U toj ofenzivi ne-prijatelj je opustošio Kozaru i kozarački kraj zarobio i odveo 50000 tisuća sta-novnika od kojih je većina ubijena

Nikad pokorena Kozara svojom je šumom krila i spasila život mnogim našim borcima a narod tog područja

prošao sve strahote rata terora strijeljanja odvođenja u logore Ipak je ponosan i nesalomljiv ostao vjeran svojim korijenima

O svemu tome na putu prema Ko-zari pričao je predsjednik naše udruge

Ćiril Nikolić Među nama bilo je i onih koji su i sami sudje-lovali u borbama na tom području

Stigli smo i do velebnog spomenika žrtvama fašizma i na-cizma djelo kipara Dušana Džamonje podignuto na 978 metara visine Mnoga su imena uklesana na spomen-pločama što okružuju spomenik U obližnjem muzeju susrećemo brojne do-kumente i zapise što svjedoče o ratnim stradanjima ali i o

veličanstvenoj borbi i pobjedi naroda kozaračkog kraja

Puni utisaka ali i divljenja za he-roje kozaračke epopeje vratili smo se u Hrvatsku i Zagreb Proveli smo dan koji ćemo pamtiti jer se nevine žrtve i strahote Drugog svjetskog rata ne mogu lako zaboraviti

Mr sc Božidar Vidović Zagreb

DAN KOJI ĆEMO PAMTITIPrilog čitatelja

LUDBREG

Ludbreška javnost bila je u mogućnosti razgledati foto izložbu o X korpusu zagrebačkom Inicijativu su pokrenuli članovi Predsjedništva UABA Ludbreg a izložba je bila uvod u svečanost obilježavanja 65 obljetnice Šemovečke bitke i oslobođenja Ludbrega Izložbu je otvorio Zdravko Pahor predsjednik UABA Ludbreg koji je napo-menuo da je X korpus osnovan 1911944 u Rasinji na području tadašnjeg kotara Ludbreg U borbama korpusa i ostalih jedinica NOV sudjelovalo je više od 500 boraca s ludbreško odručja a neki od njih našli su se i na ovim slikama Nazočnima se obratio i autor izložbe Josip Skupnjak te ludbreški gradonačelnik Ivan Lončarić Fotoizložba je bila upotpunjena portretom narodnog heroja Antuna Blažića Šimuna čiji je potomak Milivoj Dretar sudjelovao u organizaciji izložbe MD

OSIJEK

Uudruge antifašističkih boraca i antifašista grada Belog Manastira i Osijeka 10 listopada sudjelovale su na obilježavanju 64 obljetnice oslobođenja grada Subotice

U obilježavanju su sudjelovali pred-stavnici diplomatskog zbora Ukrajine Rusije i Mađarske kao i generalna kon-zulica Republike Hrvatske u Su-botici Ljerka Alajbeg

Program je započeo primanjem kod gradonačelnika i svečanom sjednicom u Skupštini grada a hrvatske delegacije na čelu s Nikolom Opačićem i Emom Biliškov položile su vijence na spome-nik žrtvama fašizma na Trgu slobode u centru Subotice i u spomen-parku borcima Crvene armije na pravoslav-nom groblju

E Biliškov

PAZIN

Milost ne tražim niti bih je vama dala umirem zajedno sa svojim suborcima - posljednje su riječi mlade partizanke Olge Ban kasnije proglašene za narodnog he-roja koje je pred strijeljanjem izgovorila vođi nacističkog voda u listopadu 1943 godine podsjetio je na komemoraciji tajnik pazinskog UAB-a Josip Ćus

Na Gradskom groblju uz zvuk trube položeno je cvijeće a zatim minutom šutnje odana počast četrdesetorici žrtava NOB-e (iz Pazina Zarečja Velanova brijega Mečari Undara Matići Bertoši Salamunišća Hlistići i Starog Pazina)

- Zločinački listopadski pohod oku-patora koji je za sobom ostavio brojne nevine žrtve popaljena sela i bombardi-ranjem porušene gradove bio je osveta za odluke o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom kazao je Ćus te dodao da su zločinački pokolji ubrzali i ojačali otpor prema nacifašistima Pazinski gradonačelnik Neven Rimanić istaknuo je u ime gradske delegacije da se ponose žrtvama i NOB-e kojima se ne može predbaciti da su htjeli nešto tuđe

Prethodno su položeni vijenci te održana minuta šutnje na partizanskom groblju na ulazu u raquoMoj mirlaquo te na spomeniku NOB-i na Štranjgi gdje su pred 65 godi-na poginuli članovi partizanskog voda pri pokušaju sprečavanja ulaska motoriziranih njemačkih trupa u Pazin

GI

PETRINJA

Policija je podnijela kaznene prijave protiv dvojice muškaraca koje sumnjiči da su u Banskom Grabovcu pokraj Petrinje srušili dio spomenika NOB-a te ukrali dio brončanog zida spomenika Brončani zid je širok i visok po 3 metra a vlasnik spomenika je Grad Petrinja

Spomenik u Banskom Grabovcu

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA36

RIJEKA

Ispunjavajući želju svojih članova ogran-ci Drenova i Kozala riječkog Društva raquoJosip Broz Titolaquo organizirali su posjetu Brijunima Uz razgledanje bogatih povijesnih i priro-dnih znamenitosti otočja upoznali su se s državničkim i političkim aktivnostima koje su se tu odvijale za vrijeme Titova života Od stručne voditeljice Melite Turk dobili su informacije i o posjetama i boravku na Brijunima brojnih svjetskih državnika i drugih poznatih ličnosti kao i o privatnom životu jugoslavenskog partizanskog vođe

RAŠA

Pod geslom raquoDa se ne zaboravilaquo Općina i Udruga antifašističkih boraca organizirale su komemoraciju za 31 mještanina Kunja i Barbića strijeljanih 7 listopada 1943 go-dine u Rommelovoj ofenzivi

Nakon obilaska stratišta u Kunju gdje su vijenac na spomenik položili načelnik Josip Knapić mještanin Anđelo Franković i član UHVDR-a i UAB-a Bruno Miletić isto su u Barbićima učinili predsjednik Općinskog vijeća Mirčelo Tenčić predsjednik UAB-a Severino Franković i članica ove udruge Ana Griparić Minutom šutnje odana je počast stradalima kao i svim poginulima u NOB-u i Domovinskom ratu

Obraćajući se skupu u Barbićima načelnik Knapić istaknuo je da mu je želja ovo mjesto svrstati u red spomen-sela stra-dalih u Drugom svjetskom ratu a obećao je i obnovu bivše školske zgrade koja će se koristiti za umjetničke manifestacije

Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Tomislav Ravnić govorio je o poje-dincima koji nastoje revidirati povijest i krivnju za zločine prebaciti na sudionike NOB-e što oni ne smiju dopustiti Vlast je optužio da raquopodržava serviranje tuđih ideologijalaquo

SR

Polaganje vijenaca u Barbarićima

NOVSKA

Članovi SABA grada Novske obišli su grobove poginulih u Drugom svjetskom ratu i položili cvijeće i zapalili svijeću kako svake godine tako i ove Obišli su Lipo-vljansko groblje gdje je spomenik žrtvama mještana Lipovljana nestalim u Jasenovcu zatim odlaze u Krapje kod spomenika palim pripadnicima Čehoslovačke brigade Jana Žiške i na kraju se sastaju s drugovima koji su obišli Groblje u Novskoj Zajednički polažu vijenac na najveće naše stratište u Drugom svjetskom ratu kod kamenog cvijeta N Zeman

Vijenci su položeni i kod spomenika u Jasenovcu

DUBROVNIK

Obilježavajući 64 godišnjicu oslobođenja grada i južnodalmatinskog područja članove dubrovačke Udruge antifašističkih boraca i antifašista tradicionalno su se okupili na Mljetu kod spomenika borcima NOR-a u Babinom Polju gdje je polaganjem vijenaca odana počast poginulim osloboditeljia

Prigodno je govorio načelnik općine Mljet Nikola Hajdić istakavši da je potrebno više govoriti o vrijednostima i aktualnosti antifašizma za civiliziranost toleranciju i mir kako mlade generacije ne bi nasje-dale onima koji iskrivljavaju povijesne činjenice Među gostima antifašista bili su i

ŠIBENIK

Članovi udruge antifašističkih boraca Šibenika obilježili su Međunarodni dan borbe protiv fašizma i anisemitizma Prisjetili su se tragičnog 9 studenoga 1938 godine kada je nacistička Njemačka započela holokaust

Slavko Matič tajnik podsjetio je da je u borbi protiv fašizma od oko tadašnjih 750 tisuća stanovnika Dalmacije sudjelovalo više od 93 tisuće od kojih je oko 33 tisuće poginulo Samo na Sutjesci svoje kosti ostavilo je 5915 Dalmatinaca

Iako je antifašizam u Ustavu RH označen kamenom temeljcem države njihov doprinos je marginaliziran a preživjeli sudionici NOB-a jedva preživljavaju od svojih skromnih mirovina upozoreno je na skupu DS

dogradonačelnik Korčule Duško Kalođera predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Ivo Margetić i drugi lokalni čelnici i ak-tivisti antifašističkih udruga

GG

ZAGREB

Forum žena SDP-a održao je skupštinu pod geslom raquoŽene su snaga lokalne zaje-dnicelaquo Na tom skupu sudjelovale su i predstavnice SABA RH a sudionike je pozdravila predsjednica dr sc Vesna Čulinović Konstantinović zaželjevši dobru međusobnu suradnju i uspjeh u ostvrivanju bogatog programa rada

RG

OPATIJA

Došlo je do promjena na vrhu UABA Opatije i Liburnije Predsjednica Udruge dr Iva Sorta Bilajac koja se nalazi usred svog drugog mandata zamolila je Predsjedništvo da je razrješi dužnosti zbog preopterećenosti poslom na Sveučilištu kao i onom vezanom za netom održanim Svjetskim kongresom bioetike Predsjedništvo je istaknulo zado-voljstvo učinkom dosadašnje predsjednice što joj je u vidu zahvale preneseno pljeskom Odlučilo je da će do godišnje skupštine Udru-gom upravljati u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Oleg Mandić dugogodišnji član Predsjedništva Istovremeno je na upražnjeno mjesto u Predsjedništvo kooptirana Ersilija Ko-pani MO

SAMOBOR

UABA grada Samobora obilježila je 65 godišnjicu formiranja Samoborske udarne čete polaganjem vijenaca u Parku Domo-vinske zahvalnosti za poginule branitelje iz Domovinskog rata i kod Spomenika palom borcu Nakon toga prisutni su krenuli u Podgrađe na mjesto gdje je 4 listopada 1943 četa formirana O značenju čete govorio je predsjednik ZUABA Vladimir Jurak a o vrijednostima NOB-e i Domovinskog rata samoborska dogradonačelnica Marica Jelinić Pokrovitelj skupa bilo je Gradsko poglavarstvo a uz članove UABA bili su prisutni predstavnici više udruga iz drugih dijelova Hrvatske te delegacije iz Slovenske Vasi i Krškog

JC - AH

Sudionici obilježavanja 65 godišnjice

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 37

ŽMINJ

Predstavnici Udruge antifašističkih bo-raca i antifašista Rovinjštine su u povodu Dana općine položili vijence na glavno spomen-obilježje poginulim borcima žrtvama fašističkog terora u Žminju te u selima Cere i Mužini

Istaknuto je da je s područja Žminja poginula 881 osoba od toga 324 u operati-vnim jedinicama 27 u raznim logorima a 11 u zatvorima Naglašeno je i da je između 1943 i 1945 godine Žminj bilo prilično sigurno područje te je iz tog razloga ovdje osnovana 1 brigada Vladimira Gortana te 2 pulski odred u Rudanima

Prisutnima se obratio Romano Božac član Predsjedništva SABA Rovinjštine

ŽM

Vijenci kod spomenika žrtvama fašizma

SEMIĆ

Delegacija boračkih organizacija Labinštine i Buzeštine Općine Lupoglav mještani Semića te rodbina poginulih boraca su na mjesnom groblju u Semiću održali komemorativni skup u povodu 65 obljetnice pogibije devetnaest boraca Druge i Treće istarske grigade

Narod koji ne poštuje svoju prošlost nema ni budućnosti poručio je u prigodnom go-voru predsjednik Saveza antifašista Buzeta Stjepan Sulimanec Podsjetio je nazočne da je samo u listopadskoj njemačkoj ofenzivi stradalo dvije tisuće Istrana

raquoŽrtve koje je Istra dala za sjedinjenje s maticom hrvatskom bile su velikelaquo naglasio je Sulimanac te dodao da je od 29 tisuća istarskih boraca NOB-e njih šest tisuća pogi-nulo dok je sveukupno tijekom 2 svjetskog rata stradalo oko 17 tisuća Istrana

Za ostvarenje višestoljetne težnje naroda za oslobođenjem i sjedinjenjem Istre s do-movinom Hrvatskom ovi su borci dali ono što je najsvjetlije - sam život kazao je tajnik Udruge antifašističkih boraca Labinštine Narcizo Ružić

Nakon pozdravnog govora lupoglavskog načelnika Franka Baxe minutom šutnje odana je počast borcima koje su u listopadu 1943 u zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi mučki ubili nacisti

Komemoracija za borce NOB-e u Semiću

X X XNa svečanoj sjednici riječkog Grad-

skog vijeća dodijeljene su nagrade grada Rijeke za 2008 godinu Među dobitnici-ma je i Udruga antifašističkih boraca i antifašista koja je to priznanje dobila za razvoj antifašističkih tradicija suprotsta-vljanje omalovažavanju tekovina NOB-e i njenih sudionika te utvrđivanje istine o žrtvama

NL

Riječani su se za uspomenu forografirali kod Titova raquocadilacalaquo

X X X

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke bogatija je za još jednu u poružnicu onu na Pehlinu što će pokrivati područja mjesnih odbora Pehlin Podmur-vice i Banderovo Na osnivačkoj skupštini formalno je obnovljena podružnica Pehlin čije je tradicije u međuvremenu održavao Ivan Host kojem je odana počast za minuli trinaestogodišnji rad

Govoreći o važnosti očuvanja antifašističke tradicije na ovim prostori-ma predsjednik UABA Rijeke Dinko Ta-marut je istaknuo da svi borci za istinu o antifašističkoj borbi moraju raditi na tome da se privuku mladi kako se ne bi dozvo-lio zaborav i zatiranje tradicije pri čemu su svi dobronamjerni ljudi koji se zalažu za iste demokratske i slobodarske ideale dobrodošli

PA VRGORAC

Udruga antifašista Vrgorca obilježila je Dan oslobođenja svečanom sjednicom i polaganjem cvijeća na spomen-obilježje i središnji križ na gradskom groblju Pre-dsjednik Branko Radalj prisjetio se udjela 3200 stanovnika vrgoračkog kraja u otporu fašističkom okupatoru odajući posebnu počast za 772 poginula borca SDOsnivačka skupština UABA na Pehlinu

i dugogodišnjeg predsjednika koji je na Brijunima posljednji put boravio 1978 go-dine Otočje je proglašeno nacionalnim parkom tri godine nakon njegove smrti a već sljedeće godine stigli su i prvi turisti

Za sudionike ovog zanimljivog posjeta bio je to kako su oduševljeno rekli pravi izlet u prošlost za koju ih vežu nezaboravne uspomene na Titovo vrijeme

Emilija Ivošević

ZADAR

Nedavno osnovanom Društvu raquoJosip Broz Titolaquo dosad je pristupilo stotinjak članova iz ove županije među kojima i više mladih različitih nacionalnosti i vjera Vodstvo Društva (predsjednik Bare Juraga potpredsjednik Ivan Mujić tajnik Šime Smolić) kažu da im se mogu pridružiti svi poštovatelji Tita i istine o antifašističkoj borbi Ističu da članovi žele i kroz aktivnost društva sačuvati sjećanje na lik i djelo le-gendarnog partizanskog vođe i državnika makar u današnje vrijeme takve inicijative nisu dobro prihvaćene

VG

PAKRAC

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pakrac - Lipik održala je skupštinu i izabrala novo predsjedništvo od 11 članova na čelu s predsjednikom Antunom Terekom pot-predsjednicima Brankom Manojlovićem i Perom Matićem te tajnikom Mirkom Rađenovićem

U raspravi o dosadašnjem radu i budućim zadacima posebno je potencirana potreba proširenja udruge prvenstveno iz redova mlađih generacija

P Matić

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA38

IN MEMORIAMSTIPE RONČEVIĆ-LEKIĆ1921-2008

Rođen u s Brista-Staševica (Ploče) Antifašističkom pokretu priključio se početkom 1942 godine aktivno djelujući kao skojevac S jeseni 1942 godine pristupa bataljonu raquoVid Mihaljevićlaquo na Biokovu Otac mu je također bio borac dalmatin-skih partizanskih jedinica Stipe je kasnije raspoređen u Neretvanski partizanski odred obnašajući dužnost komandira čete kasnije odlazi na artiljerijski tečaj u Kaštele pa u 8 dalmatinski korpus za komandanta diviziona s kojim prolazi trnovit borbeni put do konca rata

Nakon oslobođenja ostaje u vojnoj službi Umirovljen je u činu potpukovnika Bio je aktivan u društveno-političkim i boračkim organizacijama Za zasluge u ratu i miru odlikovan je s više odličja Umro je u Beogradu

BRANIMIR SRDOČ1920-2008

Rođen u Sušaku Neposredno pred Drugi svjetski rat aktivno sudjeluje u akcijama URS-ovih sindikata Član SKOJ-a postaje u rujnu 1941 a u siječnju 1942 godine zvršava u zatvoru Interniran je u Firenci Nakon pada Italije vraća se u domovinu i u siječnju 1944 godine odlazi u partizane Bio je borac prateće čete 1 brigade 13 primorsko-goranske divizije obnašao je dužnost sekretara SKOJ-a u jedinici Nakon ranjavanja amputirana mu je ruka kasnije obnaša funkciju om-ladinskog rukovodioca i komesara odjela bolnice 11 korpusa

Nakon oslobođenja ubrzo se demobi-lizira i radi u Rijeci Bio je direktor Riječke knjižare Trgovačkog poduzeća Kemikalija Kao umirovljenik aktivno je djelovao u Republičkom odboru SUBNOR-a u Mjesnoj zajednici Krimeja i brojnim društveno-političkim organizacijama Također veliki je doprinos dao u radu Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Nosilac je Partizanske spomenice 1941 godine i više ratnih i mirnodopskih odličja

IVO PERIŠIN1925-2008

Rođen u Kaštel Kambelovcu Još kao gimnazijalac u okupiranom Splitu sudje-luje u antifašističkom pokretu pa ga 1942 godine hapsi talijanska policija Čitavu 1942 i veći dio 1943 godine proveo je u talijanskom zatvoru u Splitu i Parmi odakle uspijeva pobjeći nakon pada Mussolinija Po povratku u Split odlazi u partizane Dva je puta ranjen Nakon oslobođenja Splita kratko je vrijeme radio kao omladinski rukovodilac a 1946 godine odlazi na Fi-nancijsko-ekonomski institut u tadašnji Lenjingrad koji napušta 1948 godine poslije Rezolucije Informbiroa

U Zagrebu završava Ekonomski fakul-tet jedno vrijeme radi u resoru financija i na Visokoj privrednoj školi kao profesor i dekan Godine 1959 doktorira u Beo-gradu dobiva stipendiju UNESCO-a da bi proučavao monetarnu politiku zapa-dnoeuropskih zemalja Biran je za pro-fesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Obnašao je i niz odgovornih državničkih funkcija generalni direktor Narodne banke Jugoslavije (centrale za Hrvatsku) državni podsekretar u Saveznom ministarstvu finan-cija guverner Narodne banke Jugoslavije te predsjednik Izvršnog vijeća Sabora i predsjednik Sabora SR Hrvatske Napisao je 29 knjiga i 159 znanstvenih radova bio je član JAZU (kasnije HAZU) dobitnik je dviju republičkih nagrada za znanstveni rad a 2005 godine imenovan je u počasno zvanje profesora emeritusa

JOSIP SUŠANJ1921-2008

Rođen u s Kosi (Viškovo) Uključio se u partizanske jedinice već 1941 godine Do kraja rata borio se u više jedinica koje su djelovale u Gorskom kotaru i Primorju

Nakon oslobođenja zemlje radio je u kotaru Sušak kasnije je bio predsjednik kotara Rijeka dugogodišnji generalni direk-tor Jadrolinije Po umirovljenju u jednom mandatu obnašao je dužnost predsjednika Saveza boraca Rijeke a bio je i predsjednik Mjesne zajednice Kozala Nosilac je Parti-zanske spomenice 1941 godine Aktivno je djelovao u Udruzi antifašističkih boraca i antifašista na području Primorsko-go-ranske županije i Udruzi ratnih vojnih invalida Drugog svjetskog rata

DRAGAN FRLAN1925-2008

Rođen u Rubešima Već u proljeće 1942 godine surađuje kao napredni omladinac s narodnooslobodilačkim pokretom Ubrzo je primljen u USAOH U kolovozu 1943 godine pristupa partizanskim jedinicama ndash bio je borac 2 bataljona 2 brigade 13 primorsko-goranske divizije

Poslije oslobođenja radio je u SUP-u Rijeka sve do umirovljenja Aktivno je djelovao u društveno-političkim or-ganizacijama posebno u UABA Rijeke Društvu raquoJosip Broz Titolaquo Udruzi rat-nih i vojnih invalida a petnaest godina bio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Smrt ga je zatekla na dužnosti počasnog predsjednika SABA PGŽ Za svoj rad i rezultate zavrijedio je niz priz-nanja i pohvala

VERA BADOVINAC1923-2008

Rođena u Savskom Marofu Godine 1943 uključuje se u NOB Obnašala je odgovorne dužnosti u Kotarskom komitetu Kutine koji je djelovao u šumi Andigola Kasnije djeluje u Kazališnoj družini 10 zagrebačkog korpusa obilazeći brojna na-selja u Moslavini Bilogori i Kalničkom gorju

Nakon oslobođenja zemlje radila je u Gradskom komitetu KPH Zagreba Kasnije službuje u osnovnoj školi i Republičkom SSRN Poslije umirovljenja aktivno djeluje u društveno-političkim organizacijama i udrugama antifašističkih boraca i antifašista Vrijedno je radila u Sekciji 33 divizije pri SABA RH obnašajući uz ostalo i dužnost blagajnice Za zasluge u ratu i miru zavrije-dila je više odličja i priznanja

EVA GRLIĆ1920-2008

Rođena u Budimpešti Zbog sudjelo-vanja u naprednom omladinskom pokretu isključena je 1937 godine iz gimnazije u Sarajevu nakon čega se preselila u Zagreb Za vrijeme okupacije Zagreba bila je u ilegalnom radu i blisko surađivala s Radom Končarom i Pavlom Papom Šiljom isticala se u tiskanju i raspačavanju letaka Sudio-nik NOB-a je od 1941 godine u toku rata surađivala je i uređivala više brigadnih i ženskih listova što su izlazili na slobodnom partizanskom teritoriju

Poslije oslobođenja radi u organu CK KPH Naprijed kasnije u Vjesniku u Ure-du za informacije Vlade NRH Slovila je

kao izvrstan stenograf Tri je godine bila internirana na Golom otoku i na Grguru jer je stala na stranu supruga koji je bio optužen ni za što Šezdesetih godina po-stala je član redakcija i urednica tvorničkih listova radila kao prevodilac a bavila se i literarnim stvaralaštvom Upamćena je i kao supruga čuvenog filozofa Danka Grlića i majka Vesne i Rajka Grlića poznatog režisera

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA 39

Vremeplov

Teheranska konferencija je trajala od 28 studenog do 1 prosinca 1943 godine (skoro paralelno s Drugim

zasjedanjem AVNOJ-a u Jajcu) bdquoVelika trojicaldquo ndash Roosevelt Churchill i Staljin su se složili da raquojugoslavenskim partiza-nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo U tom smislu izdano je odmah i naređenje vrhovnoj komandi savezničkih snaga za Sredozemlje Odlučeno je također da vrhovna komanda Crvene armije uputi vojnu misiju u Vrhovni štab NOV-a i POJ-a gdje su se već nalazile vojne misije SAD-a i Velike Britanije Dogovoreno je da će se raquoJugoslavija kao država obnoviti u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti s tim što će se pitanje njezinih zapadnih granica i zahtjeva prema Italiji riješiti poslije ratalaquo

Ovi teheranski zključci značili su de iure priznanje NOVJ kao vojnog saveznika ali se taj zaključak nije odnosio na državne organe nove Jugoslavije Vlada Velike Britanije još je jedno vrijeme pokušavala da pod parolom obrane de-mokracije i ustavnog kontinuiteta osigura barem parcijalni utjecaj snaga starog poretka u Jugoslaviji Svi ti planovi izja-lovili su se spretnim političkim manevriranjem NKOJ-a koji postepeno uspijeva prividnim koncesijma likvidirati dotadašnji dualitet u predstavljanju Jugoslavije u vanjskom svijetu i prisiliti kraljevsku vladu da prizna državnopravno stanje proklamirano odlukama AVNOJ-a

Na summitu raquovelike trojicelaquo zapadni saveznici su iscr-pno obavijestili svoje sovjetske partnere o pripremama za

Ova povijesna fotografija raquovelike trojicelaquo snimljena je u Teheranu 1943 godine

SASTANAK VELIKE TROJICERoosevelt Churchill i Staljin su se u Teheranu prije 65 godina složili raquoda jugoslavenskim partiza-

nima treba pružiti što veću pomoć u ratnom materijalu i operacijama savezničkih komandosalaquo

operaciju raquoOverlordlaquo tj desant u Normandiji Churchillovi pokušaji da pridobije prisutne za kompliciranu akciju tj da se osim iskrcavanja u sjevernoj Francuskoj izvrši i neka manja invazija na tirenskoj i jadranskoj obali uglavnom su propali zbog Staljina On je podržao veliku invaziju u Francuskoj koja bi mogla olakšati napredovanje Crvene armije

Odnosi između savezničkih sila osjetno su se poboljšali poslije ovog susreta trojice državnika Sovjetski Savez je u Teheranu postigao najveći uspjeh između ostalog zahvaljujući Staljinovu realističnom i dobro sračunatom istupanju To međutim ne znači da zapadne sile nisu zabilježile uspjeh s nekim svojim prijedlozima kao što je osnivanje Ujedinje-nih naroda budućnost Italije sovjetsko sudjelovanje u ratu protiv Japana

Ubrzo nakon Teheranske konferencije Britanci u siječnju 1944 godine opozivaju svoju vojnu misiju kod Draže Mihailovića i otkazuju mu daljnju materijalnu pomoć U pisanju utjecajnih zapadnih listova o jugoslavenskim prilika-ma nazire se nova politika kompromisa Odluke AVNOJ-a i odluke Teheranske konferencije o Jugoslaviji imaju kao neposrednu posljedicu i početak pismene korespodencije između maršala Tita i engleskog premijera Winstona Chur-chilla Time je odmah nakon Drugog zasjedanja AVNOJ-a počela i složena diplomatska i politička borba za postepeno priznanje nove revolucionarne vlasti u Jugoslaviji i sprečavanje intervencija u interne jugoslavenske poslove

BM

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a

GLASANTIFAŠISTA40 Fr

anjo

Mra

z P

rije

voz

ranj

enik

a