-" ,

U Zagrebu, u pe&ak 2. srpnja 1869.

-u Zagr ,ehu, 2. srp~ja.

Đakl. t~ ~roj~ti ~ •• jed'~je za· j ••• iltog& · ~a.bor&, pišu iz Pešte nekomo be&;omu listu. iZ vrela) ' koje kano da. je posve pOuzdAno: Kako' .se zna, ustanovljeno je, da. će

·se delegacije sasta.ti 11. srpnja. Nu. opozicija je nakpai1a .. plllj:tl~ osute I š~ se proti . ",jezinoj. volji .rupravljiju prije Sastanka delegacijah' pred-101i udldstra pra.v05udja o sudstvu, razvući raz­praTU o tom predmetu i time učiniti, da. se- po:-­meputi rok nebi mogao držati. I u istinu, pogle­damo li na množinu goy.ornikah, koji se p~ja više, to BC nemože ni .pomisliti, da. bi se razprava .za· ključila do 11. t: lD. Deu.kova-je 8tranka · medjuit1ll našla ' domišljato i jednostavno sredstvo, da. Ije-­vici .pokvari OSDOVU. _ ZaJdjučeuo je naime I d a će se -delegacije na ulitanov-ljcui ~an ipak II Beču sa.sta.ti, ako se razprava do ll. t . m. inesvrši, kao što će to PO' svoj prilici biti. Na to đa će' delegacije. umah pristu· piti k izboru . raznih odborah, a zatim da. te se ug&l'8ka delegacija vratiti u Peštu i ondje nasta-­viti svojfYposlove, te ujedp.o i sudjelovati kod sa­borskiP. razpravah. Kašnje ,plenarne sjednice biti ~ako u ' -Beču. Osnova ie saRvim sltodna, te '

, joj se' zakonitO ništa prigovoriti n~a j ' 04a će . svakako opoziciji 'račune pomrsiti.

Ugarski ministar pravosudja, g. Balt. Horvath, koga je zastupnikD.lra.nyi ti sjednici od 24. lipnja. onako mžncJ 'napao, do-­biva sada s različitih stranah pouzdanice i prima deputacije, koje mu dolaze izjavit najv~će povjere­nje naroda. 'I organi ljevice' po~ima.jđ. sada već pri­znavati, kako je bilo neumjestno, što je njihova stranka uzela u saboru nekim načinom D. Iranyia II zaštitu, mjesto da.' je izrazila odmah sa desnicom opravdano negodovanje radi u\'rj ede, nanešene mi­nistru' koii se odlikuje nesamo ried.kim drža.vnič· , . . kim znanjem i najliberalnijimi težnjami, nego i pravom plemenštinom srca..

Kako "Politika", tako odbijaju sada i "Po-­rok" i "Nar. listy" od sebe naumu, da se puste il nagodu s.Austrijom"unutar gra.nicah u s ta v a." Odgovarajuć na apostrofu, koju je služ-

o naroduoj glasbl I njezluu znlluenjll U svj~U!koj muzicI.

E.tetička Tazprava od Fr. Xav. Kocha (Kuh.ć<». Koliko je DBIn znano I nije se dosada ništa Ob4

Airna pisalo o narodnQj gltisbi kojega naroda. 'Razlog ~e tomu biti, Ato je Da'Čelo narodnosti, koje se sada i U glasbi počima h:t.icati, tek pitanje onjnovijega vremena, i Ato veliki broj klkSičoib glas benih umotvorah, kojimi su 18 izkijuči'o baviU umjetnici i estetici sllddnjosti i naj· bli!e proAlost.i, nije , dopustio toliko vremeUR, da bi se

• glasbeni proizvodi naroda točnije iztratili i umcljitije 'proučili . Ako naru dakle nepođje za rukom p,redmet ovaj onako nadopuniti i izcrpsti, kako želimo, to Ileka nam čittltelj n('zamjeri, jer sc je s jedne strane u obće malo 1\1 uišta razpra.vljalo o narodnoj giASbi, a 8 druge opet strlllll~ jer neima znatne giasbcne kojižnice, koja bi nam morala biti na ruku. .

Priznajemo ujedno, da nebi bili poveli rieč o ovom predmetu, buduć da smo se .prije nekoliko vremena već potanje izjavili II razpravi : .Nllrodna glastia Jugosla­veoab· +) o značenju narodne glasbe i l;Iuduć da nismo radt preteti JzdavaDje ovoga spisa, ~u jer se II najno­vije doba revno nastoji o umje~?~sti u ob~e, a o g,lasbi napose tim Ato se !(sne u~troJltl glasbeol zavodi, to lnisllmo, d~ ćemo ovom rnzpravlcom atog~d doprinieti k napredku umjetnosti, ft napose razvoju J~goslavenske narodne glll8be.

.Narodoa glasba jest ODa glasba, ~oja je osobito BVojst,ena kojemu narodu, te u kojoj ,se osobitimi znaci, nlli~niml od IVlke druge gl18be, zrcali značaj i običaj

.I.toga lllroda- i dočim je, glt.sba II obč~, koju ćemo

-> V ... UM .... p. I. ,HlaD j. "kopl. JUJo.Iu-.ukaj .... do--

~ .. ..,. ..... ".

beni "Prag. Abendblatt- nedavno upravio na česki narod, pozivlju se narodni česki listovi na deklaraciju od god. 1867., koju su podpba1i reski

'saborski zastupnici, i od koje, kažu, da. neće ćeski narod odstupiti. "Nar listy" napominju većinom ono, što je .Politika" doniela u listu od nedjelje. ' Ovai. mladoces~liJt piše jofi.:

• "Niemci u č.es~oj sačinjavaju trećinu ili uz­mimo đvie ' petine ukupnoga stanovničtva, dakle 8U svakako n manjini. Ima. Ji dakle manjina pravo odlučivati o državno - pravnih odnoŠ&jih zemlje, uništiti njezino prastaro državno pravo, a. zemlju

'kao popunjak, kao pokrajinu ili departement pri-' kl6piti kojoj drugoj kl'nnovini ili državi? Svaki triezan mora na to odgovoriti, da manjiua zemlje neima toga prava, te ga. niti nemože imati. Ali njemačka manjina u českoj prisvaja si ovo pravo, te ako se Ćesi tOmu protive, i ako se iz toga. porodi razdor i svadja, tko je kriv? Ako želi "Prag. Abdblatt" iskreno odgovoriti na ovo pi. unjo, mora. očito priznati, da sn Niemci svemu krivi, te stoga neKa. se ovaj list na. nje obrati sa svojimi , iskrenimi riečmi i neka jih privoli, da. se okane svoga nepravednoga postupka, pa. će se opet povratiti u zemlju. "

Velika narodna s kup š tina srb­s k a odgovorila je aa prestoini govor uamjesf.. ničtva kneže\'skoga dostojanstva adresom, u kojoj kaže, da. se pođpuno slaže s vladom o potrebi n o v o g a u s t 1\ va; njim bi se unapredilo djelo kneza ~lihajla . Skupština pristaje uz želje lanjske skupštine, da se za slučaj, a.ko knez Milan nebi ostavio zakonitoga 'bašt.ipiM'Y za nasljednika na' prestoIju opredieU koji rnužki potomak i z l o z e kćeri kilcza Miloša 1. Tim bi se, kaže adresa, za uviek uništio svaki izvor egoizmu i iz~ daj i. Sknpština se napokon u adresi zahvaljuje vladi na njezinu rodoljubnom radu, te jl)j izja.v­ljuje podpuno povjerenje naroda.

Odsjeci fra.ncezkoga. zakonodav­n o g a t i e l a birali su 29. t. m. svoje predsjed­nike i tajnike. Svi izabrani spadaju većini. 27. t. m. sakupio se bješe, kako jedan telegram jav­lja, silni narod pred zgradom zakouoda.vnoga tiela.

označiti imenom .svjetske glasbc", zajedoićko dobro cieloga ćovjefanstva, kojim sc nasludjuju svi narodi kao na živom vrelu svakoga uzviAenoga pjesničtv:a, te koju je Goetbe nazvao imenom .svjetske literature."

Kao Ato povjest pojedinih narodah postaje povjeAću svieta, i kao Ato je narodno pjcsničtvo neki dio i to temelj umjetnoga, tako je slnsba pojedinih narodah sa· staVili dio obće t. j. svjetske glaabe.l kao sto je pjesničtvo dan danas oblikom i duhom jezika drugačije nego li je bilo prije 8toljećah, tako se je i glasba mienjala u sta ­uovitib dobah izumolD novih glasbilab, ft p o n aj g l a y. n i j e t i m, ato se je pojavila jedna ili druga narodna glallba ili Ato je isto, POjll\'Oll1 kojega veleuma.

Velimo, da j e t o i tl t o; jer je umjetnik uz sve okoloosti uviek diete .svoga. vremena· j svoga naroda, oo je onaj glasnik, koji lIa'ješta svietu rieči umjetnosti u onom jeziku, II kOjem njegov narod misli i ćuti i un je poslanik svoga naroda na onoln velikom tlaboru glasbe, gdje se glasuje o ustanovah zakonab i ukusa umjetnosti.

Većina ovib vrstnjakoh u glasbi oZDačila bi tlad ovu, liad onu narodnu glasbu .izredno§ću· kojl'ga vre­mena. 'rako je II neko doba njemačka narodna B I a s b ll. bila ona slasba, koja je zakone pl'opil;ivllla svjetskoj InDzici, poslje je njezino mj~sto zauzela glatlba talijanska,

U un1jetnosti, a imenito u glasbi, neima nikakva zaključku, već samo prblaznih l)criodah, i svaki umjet-O nik, koji se Je prije ukazao, označivao bi stazu svakomu kdnjemu. Govori li se o vrhuncu, koji je postiglo u stanovito vrieme pjesničtvo ili glllsba kojega naroda, i o dobi, kad 8U djelovali tljajDi talenti i veliki muževi, to koliko se uas tiče, nemi:dimo, kao dil s~ kod dotič­Doga naroda slični talenti k.Anje rodili oisu, već da je u ono doba I kad se Je o,lm lluovitim muinom tudio SaY svlet. bilo tOliko umjetnog. sralll .. , i

. Dogovaranje medju fra n e e I k la I

gi jskim ~a-binetom radi pOl •• ' pitanja o željeznicah nei.de nikako oi Po 6ruseljskoj viesti od 30. Upnja "fl'&tili lG .....

gijski punomoonici. Vanđersweep i Belpa.r. istoga 'dana u . Pariz s novimi naputci... .

.'. " .... . '. Grof Bismark ide na dop.a.tlOta

viest, koja će jamačno dati poVodi. . Ito ... bktIia konjekturam, donosi n~m o.ficiozJll. ;,proriuialoor­resp.' od 30. lipuja. pijuć: .Grof B~ lIlL da mu se radi bolesti njegovo -nuje ' Da .... olakSa, koliko dopuStaju drŽAvni iDteresi. Bismark mogao bi stoga za neko' meme, đIIr: puuo ozdravi, -ostaviti poslove, -spojene ' • , sjed ničtvom d!žavnoga mfJli ... tat-s t v a. Upravu odnošaja.h, koji BpMaju 11.1. .. .... voditi će Bismark jp'ak kao i dosada.-

IzM a d rid a javlja nim ... đauu, .. je n minista 'rstvn nastala nek. i:rlIL Usljed neke ozbiljne l'&zmirice medju P r i. o. i F i g u e r o l o m predadoše ostavku FigQerOIa I ostali ministri; nu novi te se kabinet llIttoJd istom onda, kad se dovrši: razpra.va l) prorablla.

Članovi korte,.h, koji spadaju većini; CIrtaII su ~W. lipnja. u jutro vanrednu sjeđniCU; u. kojoj su zaključili, da. će ministrom P r i m u' i T .... p e t u, priključiv osule članove kabineta, P.,.&a.ti pouzdanicu. - . , .

•. ~. sjeduici kortesah od 29. lipnja po8lo ~ ministar financijah zakonsku osno~ kojem II ......

nistar ovlašćuje, da J20dmiri tt:.oš,Eove za 1:=~ 'četvrt oil f. šrpn)'a; "lt.lom· ~~,.i! danju, koje će se sastati u listop&du, ' da -aonoll troškovnik. !,-s..t, •• •

Skoro svi kortesi da su odlučili ' I!.roktJuali sjednice 2 srpnja, te jih opet nastaViti D. u,topa4L

U e a t alon ij r vlado velio .!'""'Je ...... nu nemirah nije bilo još ' wkvih. . ~ . . , ..

Predstojeće reforine n co kr. vojuj KrlQlnl; .

Od gra.dskih sta'tnt&h razlikuje . -. mnogih točkah "statut B. za. z e Jn a l j 8 k 8. "Ct ~ Ć i n e ," u kojih ilDajil vojnički I ·up.;vitelJIt .... . ,

da se je ukus, koji je maJo po malo zabasao .. krfyt put, taako očistio, da je trebalo postojeće gradj,o otrt.­biti i razni ukus individualno usredototiti, 'rjetju, il "'II meteta postaviti novo načelo. '

Mislimo, da su Mozart, Beethoven ustali ••• 1 dobn, kad je njemaČKa n:lro<tna glaaba vroordaj&llll ".. jaAnjih umjetDikab već ~tnpila bila II OUU;fdZ1&, j"koje .. ,"­mogla stvoriti Beethovenova i Mozutava Slub&. Dt. .. juoaci umjetoosti svojim duhom pr ipomogli procllll razoistrivanja, koji je od bi3triae jol dalekI) bio, ~ yoljno je dokazsno.

S c h j 1 J e r oiiJe nabo njemački jezik . oDIb, • kakvim je oo pisao; nu prija!nji jezikolđoyei l pjelaMl izčistili su jezik tako, da je Schiller pjenti ..... ODam nariećju, koje si je prilično put prokrtilt bU ... vrewena, kad se je Scbiller pojal'lo.

Premda ~u Guetbe, Beethoven, Moart hW .... puno svjeijtl1i svoje veličioe, to au Ipak .. mi al ...... narod, da vide, mhdi li, lovori li i ćuti li OD zbilja ODlU, kako pripovjedaju stariji pjesnici i narod bio je ...... jimi konservativnimi načeli u .. ako doba t D .fiIa fa. Zlih, svagda i uviek pokusui kamen. ..

Goetbe, "koji si je izgladiO ubo na lapaom ton DIIrodIlih pje8Ilmab~, preporuča budućim uejetalkoll tlarod ~licdcćimi riečmi: .. 'Iladi umjeLaUI p·rtdrdi II lledjeljom i svetkom pJesovom seljačkim, lipi_U ,I I\IU't\vIJO kn'tanjt, podaj selja!.'aji odlelo 1I)'lIlpbe, lo ...

ljaku Ilva uha, ./Ilamo ne kozje DOge. Shvatili dobre .... i znade li ~hktl r.aodjenuti u pleme.ltije , t priNJlq. lice , to n"će nitko pojmiti, odakle •• to, I n ... bl ".. IICgllO, da. je uzeo iz IltariDe.-

BethoveD, Mo~rt i nald od .prijalDJi" ...... umjetnik~b 8bvattAe .. mi lat.hua l ,lIMIt. ... ~ ... • do jib od GO ....... ltu al lilL . •

opU,. gpf, Otr.I:RtOi rUH· kotanlrt- .....-. obdno.

_je ls ~h .... kih ob­teritorija pod .. 1IIij.ki .. zap<>­

.bBae ... tojo opet iz . cielop puk.riDak.ga .kružja. I

'~~~,o obtine ima.ju obćinsko "ieće, sastojeće II ~ koja imaju do. 1000 stanovnika.h iz 10,

imaju d~ 3000 iz 15, a koja imaju preko • taaovDik&h iz 20 čl&Dovah sa. trećinom za­

... DH. Na čelu .seoskoga obćinskoga viBĆa stoji

.... Ui načelnik. Pravo izbora imaju svi obći­_,-1IruttV&''i drllge juridičke osobe, zatim , kućne

. udruge vrše ovo '-pra.vo po svojih glavarib ili go­.,ođarih. Izuzimaju se skitnice, ljudi bez samo­stalnoga tetenja ili oni, koji uživaju sirotinjsku

· pođPO:U i zatim koji ' su ođslldjeJii radi prestupka. ili .dočina, koji S~ nalaze II iztrazi ili II stečaju i .lenske .t koje neimaju. samostalno gospodarstvo ili imaju vet zakonitoga. zastupnika" . •. Obćinski zaatupnici .mora.ju imati najmanje 25 godinah.. Iz­borne listine sastavlja satnijska oblast, proglašuje jih 14 danab prije izbora i rjeuv& reklamacije,

. odnosno pukovinsko zapovjedničtvo konačno '/>druči, Satnija postavi izborno povjerenstvo, sasto­

'častnika :J.pr~ve i dya obćinska viećnika. lI<iG~"~je se us't~eno i javno, Samo iznimice mogu

, vesti cedulje za glasovanje, Nu seoski načel­Jlik i njegov .zamjenik imenuje se glasovanjem na ~,ulje. ,pod uprM'om satnijskoga zapovjedničtva. Rulozi, s kojih može tko zabaciti izbor, jesu oni isti, koji i II gradj>vib i odkupnina. iznosi 50 fr. ,,"'''ki načelnici vrše svoju dužnost bezplatno, nu

se dozvoliti stanovito prcimućtvo kod nametah ili remuneracijah , dapače i

Seosko obćinsko viećc vrši medju patronata i dieljenja zakladninab.

.može. se čuvati ili u satnijskoj ili kod same obcine . .. Obćina · može raz­

sa. svoji!!l imetkom sve do 1000 fr., te vrlo obširan djelokrug kako u ' administrativ-

· no~, redarstvenom, i poreznom obziru, tako i u , na.jnižih sudbenih poslovih, Zapovjednik postaje

ima pravo predsjedati obćinskim sjeduicam, te tada vodi i zapisnik. Gdje nije častnik namješten, ondje je obćinski načelnik ujedno zapovjednik po­&taje., Službeni jezik jest ' :domaći-.. .

.1' Ko~arsk'&. obć.ina sastaviti će se iz svih 'obćinskih' načelnikah"' satnije j satnijsko 'za­povjediričtvđ jest kotarska . oblast . . "Kotarska sjed­nica sistoji iz zapovjednika. satnije, častnika uprave, iz vojničkilr čas.tnikah, Koji. su slobodni od službe, iz stražmeštra kod 0.bskrbe "1 iz načelnikah svih podčinjenih mjeStnih ' obćina~." Broj Članovah u

, ljedn1ci nesmije biti veći od' 15, a manji od 7. Postupak je po mnienju dopisnika.. "Zuknnf­

. tova'" . što jed'nostavniji i, brži, tako', ,da se kod tOčnoga izvadjanjt i ako dotični krajiški častnici s&vjestn9 i 'u pravom interesu naroda rade, mogu krajiški 'odnošaji ~ brzo. urediti i da · se prelazna

Kad je- minulo poslanstvo ovih Bogom poslII nih refotmatorab, to je naraVDO kao i prije nastupila stanka, koja: doduAe - .kako nils uči ,povjest umjetnostih -nije ntkada D8atata iznenada, buduć . da se je na iden­tičnosti umjetničkoga ukusa još uviek imalo neAto gladiti, buduć da je jOš uviek bilo toliko umjetnoga gradiva, đa ~e je bioglo uspjdno izraditi , ako ne u jednom, a ODe)" u' drugom pravcu.

Muževi, koje je zapao ovaj zadatak, riedko su se mogll ·uzvisiti do vi! ine reformatorab, ili bolje rekuć, neđ.uloše j im, da se popnu do tog stepena, premda jib

'inače rado imenovaše glavari nove umjetne sekte. Vitez Meogo, glasoviti slikar, .veli: .Rafael je u umjetnosti

· ono" postigao; Ato se je poslje Mihajla Angela još po· Itići imalo·, a to neAto znači! Druge umjetnike sma· traju za vrstIljake i učitelje, a one, koji preostnju, drže za onakve, kOjim nije do toga ; da izreku štogod lf4lna, potrebita i istinita, već koji hoće dil govol'e radi hirah ' ili radi intercsab, koji leže izvaD umjetnosti, te kojim je sve jedno, At o govore, tako, da jim naj­yeta briga ostaje, k a k o da izreknu."

.'

~ Ove rieti, koje je izrekao Rikard.o Wagner, daju nam povod, da nešto rečemo o njegovn velikom pOslovanju. Da se ovdje neupuštamo u potanko razma­tranje njegovig djelab, čini nn.m se shodno iz dva raz­lo,a,: Prvo, nij~ to zadatak ovoga spisa, a drugo, .oglo bi nam se predbaciti, do. precjeujujemo sami sebe,

Stoga spominjemo samo, to, da je Wagnerova gla-IM, akoprem ju mnogi nnpadaju , njemačkoj glusbi onKila bez dvojbe novi prnvac. Sadanji recenzenti D6d.opuAtaju đakako, da se podjgne ova .glasba buduć­aO!lti ll , nu tomu nije kriva "Wagnerova glasba·, već njegovo Ivcobče znanje:

.Sklooo~t Njemllcab na nestalnost u umjetnostih , potieh 11 krparije; jer koji krpuri. nemože dati , da

• • krIza,' koja ... kako PđiaIaIi iz provrala .... od· "'II,jujaPrlWoajll~. di' 'S ........ .... jah, moto Izvesti..,.. bit.. ilele za JaIiiiId 00_ .... v-Ja • 101113'&, ~_ .. ,.. , narod. DaUko da je ovdje sve, do pravedll~, .vedrba nebom" te ...... ja ..... rodoljublja i d.bre volje krajillih ć&stuikall, jer lW:o. o t ~ g • 1" lb I o b r ta II Ul se u njihove rnke stavlja ov~mi DOVimi uredbami lt o la o r a h od&ovara u llimoHi tIO&iaUa ~ sve dobro ~ zlo naroda. :Naravno je, da su ove 4kim ~redbam. Isti jila je djelolr:rac lIIIIltar i kotarske sjednice ujedno pomiriteljni sudovi višje izvan komora.h, imenito napram AdIH!aim i .... 1'~ molbe. Mjenbene tužbe ' ncricšavaju ovi pomir1- nim oblastim. Samo pOdpadaju neposredao ...-. teljni sudovi. ratno ministarstvo, te imaju prav,o a poeloftlt .;I-

?ukovinsko ob ć in s ko zastupstvo hova djelokruga medjusobno piameoo OWi&i i .. (odnosuo ono titeljskoga bataliju .. ) sakuplja .se jednički viBĆati. &..prave 'komore ja ... IL O uredno sv~ke godine.~ svojem .štopsk~~ mjestu j ~jihovu namješćivanju izdati te !Ii' "abb'po:­nu na pOZiV pukovmJskoga vOJnoga. ih glavnoga sebna pravila . zapovjedničtva ili ratnoga ministarstva, ako bude od potrebe i izvanredno, te sastoji iz sljedećih članovab: 1. iz 2 zastupnika izabrana izmedju seoskih obćinskih načelnikah ili seoskih viećnikah, i to iz 'svake satnijske kotarske obćine, 2. iz za­stnpnikah družtvah, koja od svakih 50 članovah šalju po jednoga zastupnika. Članovi za pukov­nijsku obćinu biraju se ujedno sa seoskimi obćin­skimi viećnici i to na tri godine. Sv.aka satnijska okružna občina šalje takodjer po d va zamjenika. Djelokrug pukovnijske obćine proteže se na sve gospodarstvene interese i poboljšice, na. ukopni zajednički imetak ciele pukovine, na komunikacije, na pukovnijske zaklade, na. njeiin godišnji . prora­Čun, na razdielb~ pl'edprega.b, u kratko na sV,e stvari, koje se tiču eiele pukovine ili satnijskih kotarah medjusobno.

Da se zaključci pukovnijsko-občinsJwga za­stupstva mogu smatrati glasom naroda, moraju pukovnijska zapovjedničtva već naprvo u svih ob­ćinah obznaniti predmete, o kojih će se razprnv­ljati, te pozvati mjestne obćine na predbodno vieće, da njihovi zastupnici dobiju nekim načinom na­putke.

Zakonska osnova govori napokon o p r 8. v u zađ ru ži v&nja. i sastaja nja. Od ovoga lJrava i:tključena 8U: sva obrtnička družtva, ban· kini, zajmovni, osiguravajući, štedionički i založni zavodi, isto tako obćinska. zastupstva, vjerozakon­ska, obrtna i ruontanističk& družLva, koja podpa~ daju pod druge zakone. Sva ostala družtva tre­baju dozvolu od zagrebačkoga glavnoga, ili petra-­varadinskoga vojn<>t,"8. zapovjedlličtva. Za sadržaj štatutab, koja se ima.ju predložiti, kao i za nji­hovo izvršivanje u pogledu cjeloga zakona o sdru­t ivanju služio je obstojeći austrijSki zakon kao uzor, samo što vojna. zapovjedničtu d~laze po svoda na mjesto upravnih oblastih i što je ratno ministarstvo prizivna molba. Znaćajne su sljedeće ustanove: "Oastnici nesmiju stupiti u družLva, koja se ueslaiu sa vojničkom službom. Svako družtvo ima prijaviti oblastim na 24 sata prije nego će se sastati. Zapovjedničtvo ima pravo po­slati vladinoga zastup!rika. Kod predaje molbeni­call i adresah nesmije' biti više od 10 osobah pri­sutno. Družtva nadgledava. satničko zapovjednič-.. tvo, odnosno gradsko zastnpstvo." -- I zakon o

vriedi ono pravo, jer bi inače bio doista ništa.!1I (Goetheove izreke u prozi.)

Wognera, koji se odlučno opro mnogomu. zane§e­njaku, nepitajuć prije za dozvolu, koji je IUnogo neko­ristnu. i zastarjela u muzikainoj teoriji razbacno, da otvori put novomu razvoju, suditi će u povjesti umjet­nosti možebiti onako, kao što sude u povjesti svieta NapoleonI!. 1., o kom se veli: "Krvavimi slovi zapisano je ime Napoleonovo u velikoj knjizi l)Ovjesti, ali je on ipak bio vel i k muž, samo ga njegovo stoljeće nije razumjelo.· •

Sidjemo li ipak s najvile ljestve muzikainih proizvodab, to ćemo naći, da i Offcnbachova glasba -oćito priznajemo, znamenito djeluje ua sadanji ukus umjetnosti j premda mnogi misle, da su osvjedočeni, da će me~tal' svojo djela težko lJreživjcli. U ostalom ostaje otvoreno pitanje, boće li u dalnjem razvoju umjetnosti ovaj upliv biti djeiotvoran ili če lJiti poguban i skoro se je bojati, da će ono, Ato je u francezkoj narodnoj glasbi, - kojurazprostire Offenbacb, - prok­Aena, pikantna, šaljiva, koketna, ali i frivolna, trivijalna i nizka, proći u njemački narod, da će si on ove na­pjeve prisvojiti, da će jib prokuvati i reproducirati.

Ako li se u narodu išta samo na polak nkorie­nilo, to je neizmjerno tefko izkoricniti 000, što je primljeno, Navika je velika siln. - Rekosmo, da se Njemačko. ima bOjati, da bi tomu moglo ovako biti; ako to , a ono nije !lruge utjebe, već ta, tto je Offenbachova muzika stvar ukusa i luksusa , koja se opet može zabaCiti i odstraniti, čim se pojavi nova moda, buduć da se kod stvarih od mode negleda , je li 000 prijašnje sbodno, oaravno, ukusno ili nenaravno, ružno ili bez ciene.

Ljudi polaze operette , te priznaju sami, da jim je muzika bez smisla i temelja, ali - jib ipak polaze,

Trojedna kraljevini. U Zagrebu, 2. srpnja. (PreuzTiieai'

g. ban, Levin ' barnn Rauch,) OOeta.je se za nedjelju iz Pešte u Zagrebu.

- . (Vatrogas.i zav~d) stupit te 'aJ,jda jedared i u Z a g r e b u u !ivot. Jam · tiij&ie • gradskoj vcćniei predbodna sjednica, "kđje. le je ponajprije na temelju pravilah obstojUih u dragU! gradovih vatrogasnih zavodah govorilo o -nabilih, koja bi ~e ima.la poprimiti. Posebnim odborom povjeren je dalnji posao. Bilo bi borme već vrieme, da se u toj stvari čim, prije nešto ·učini '! .

- (Na zaduAnice pokojnoniu' stoleroiku n a d b i 8 k u p a) prijaviše se dva kano.ika iz OsUo­gona , kano poslanici tamoAojega kapitul.. . . - (Biskup i apost. namjeatDik -bosaa.ki. g. Fra. PaU:aJ Vui ,čit,) boruio je 8& dvojicom redovoikab .. ojih nekoliko dan,h , o' Zagreba a .... ~ staDU oo. fl'llnjevacab, i proŠlo je na, .pobode u Ugarsku.

- (poriJilov8nj'e.) Kako ćuje .. KaL Liit·, Nj. . c. i kr. Veličanstvo dostojalo je.uzuika g. bpelaoa ADd A k A II ru o v i ć u oprostiti polovicu kazoe. Ujedao je premjeAteo uznik iz težje tamnice LeopoJdskdt u bolja Vac, medju odličnije uzpike. ' "'"

Ugarska. .' ___ u PeAti, 28. Upnja. (Sjedo.ica i .. tupDilke '

k u Ć. e.) PoSto su predane beke molbenice manje 't'd. nostit počme, g. ministar' za komuniliacije M i k o odgo­varati na više nlnj upravljeni h in1erpelacijab. \"ioll:o Brogyaoyi pitao.ga je, dokle je uspjel9 dogo't'araaje o željeznoj, pruzi iz Novih 'umk.b (NeuUuel) pr e ko. Nltre u Tr.en tin, kada ministar aamjerna odnosne, možda sklopljene već ugovore podnieti kuči · l d,a li k~ni i1.vesti dati prugu uda osno.Yaoim praY~m ( IZ Novlb zamkab preko Niue: Tapole.'1e. BuDe Tren­či~a., I1ave u H,'adiš u MoravskOj). Na to odgo ...... ,mumtar , da se razprave radi koncesije, koja ilLa dy. družtvIl, jot nisu mogle svrAiti, budut da "Jada mora prij" svega konačno dogovorit se sa b~kom "lađom ° priklopu ove prDge DZ prugu ·moravsku. Budu~ da le inaće u tebničko.m pogleđu u obadvije strane qtonar~ kije mnogo radi, nada se ministar, ·dl će zakonika OI . novu o gradjenju ove feljeznice moti predlotiti. ka~i, kado ona bude u stanju , o njoj ,raJI.rayljaU; o pruca llruge pako nemože jot nilta odlučoa reB j o tom .e još mozga . . Na interpelaciju Bele Perezela u po,Jeda prage IZ BataAcka preko Dombovara u ŽakaD.j može ministar odgovoriti ua umirenje, da su predhodne radnje uspjele već na toliko, da će se o podjeljeDju

bud' da vrieme protepu, bud' aa, tnn: dopriDeau modi, a nipošt.o da se liepim nulađe i UHIL NeU inače bisLra glava reče nam neduno : .Ato i ..... od ove Mayerberove, Marscbnerove, Wagaero,e glube, koja me sasvim omami, te od koje se ku~i natim. ne­zabaviv se ništa? Radje tujem (bolje .gledam.)

. Offenbachovu opereUu , koj, me tako razvea!i!li, da u. boraVim sve žalostne misli , pau i onda, kad lim aa .. kanio komu Ato zla utlniti.· Po otom IIhf&&.nja bila bi dakle Offenbachova glssba od vete monloe (1) . dje­latnosti, nego li glasba onih velikih umjetoibh. .

Takove izjave nesamo da le protalD&SU dada, '" . su u sadanje doba s neke strane topraydane; jer bo §to je od negda umje~tno lt bna naj"jern'lJe ogl eda lo vremena, tako je jdaaas; apo'jeet. ničar, želi li vrieme valjano prosuditi, nesmije mkada i~ vida pustiti, kako je ondlL umjetnost stajal., Di pro­tivno.

Sada , IlU pako druftveni' odnošaji takOY;, da le svaki dr!avljanin boriti ima ta noj "luUti obstaaak da mo~ nate~outi sve sVOj~ duAenle i hlfae lite, ~ zadovolji ubtJevom države t mode, te da podmiri po; trebe, koje su svakim danom vete. K9d takoye Dea­morne radinosti duha u !Vakog pojedinCI, DemOA u onoga, koji vrieme odmora posvećuje mUJici, biti Diita željnijeg nego glasba, koja le mole lakIro Ihvatiti. Jet tu prelazi preko dIlevnoga ređ., neutruđjuje dub. te le neboji, da će si siJo opet nategouU.

l samo jz OVOg:1 gleuiAt& mogU bi 08'eDbacboYu glasbu smatrati kao uhtjey vremena i driaU Ja A po_ trebito zlo.

(lf .. tulll ~ ... )

•

....... , ... -...... - .. .. Iri .......... , fH'.' .. rc-·· ··· , ... · _ . 'b6Ia uZll_ ..... -.......... ,

"'kMYW,·" .. _ .......... , _ tri ..- $ r.. 1iO.a. ......... ' ,....-M.

U Zagr~bu, U subotu 3. srpnja. 1869 .

UgarSka opozlolJa I reforme u sudstvu:' cielo odgovaraju zahtievom današnJega naprednoga ~ nter imala se II iastupnićkoj kuti ugarsJWga . vieka, pa i ~gal'ska opozicija neusudjuje se, usta­

lI.\):or& dovriiti gl&vna razpr"va o ',zakoDskoj osnovi . jati proti njim, nego, osjećajuć, da joj je miDi­u' pogledu izvršiv&nja 8udač,,"e v.lasti. Kada pred. sta.rstyo oduzelo na ovom polju mogp.ćnost s\'jet-­met razprave nebi dosada bio ' dovoljno ' lJ. svakom lu'canja s lib.eralizmom, II razpravi 'u pogledu pravcu, osvietljen tolikimi govori, što su kroz osnove, koja j~ -sada. na ~nevnom redu, govori ona deset danah sboreoi s jedne i B druge strane, nebi o svem više, nego o preustrojstvu samoga sl!dstva.. , ga doista mogli učiniti jasnijim n~ svi oni govor- Glavna je namjci.'a ugal1>ke opozicije, oboriti dr­nici, ,ito 8~ , jošte upisani , , Usupr()~, što · razprava , žavno-pravni temelj, 1)0. jer misli, da za izveđenje dulje traje, to ~e i sve to' više odmiče od stvari, ove namjere može naći polugah s~mo u dosadaš­a. to i jest očevidna namjera ugarske-. opozicije. nje;m suverenom gospodstvu županijab, nije ona _ Dočim j~ dugo izkustvo izvan svake sumnje dQ- rađa, da se II ikojem pravcu municipalna vlada­k&zalo, da o uspješnom napredku državnQ-narod- vina prikrati, boteć, da' se županije mogu i na­noga života nemože biti govora ondje, gdje su dalje stavljati nad sabor i nad oogovorno minis­jO§'sudstvoi uprava u jednih te istih rukub, čini se tarstvo. Nu ' većina ugarSkoga. naroda sviestna. je po dosadanjih izjavah ugarskih ljevičarah, da samo ,podpuno, da je unutrašnje preustrojstvo zemlje uganka. opozicija. ove elementarne istine neće još ovaj čas mnogo nuždnije" nego li novi prevrat

,da uvažuje. Pa ipak, uz sve to, što ugarska opo- državno - pravnih odnošajah, koga su posljedice ilcija tolikom upornošću vojuje za. srednjovječne posve neizvjestne. I stoga, kano god što se DeA-kova institucije, daje se ona sasvim tim nazivati strau- stranka neda u svom re[ormatornom radu smetati kom liberainom i naprednom t od opozicije, tako i javno mnjenje u Ugarskoj

... Ako se mi ~ Hrva~koi i Sla.voniJ'i nemožemo 'Uvidja sve to bolje, da napredka nemože -biti na ~ onom 'putu negacije, kojim dosada ide ljevica.. -

hvaliti ni velikom brzinom, ni osobitom 'točnošću sudstva, ll.' ono" prispodobivši naše odnošaje s uga,r­'skimi, možemo reći, da smo u ovom "pogledu ba­rein napredniji OU naših sa.vczuikah, u toliko na­ime, u koli~o pravosudne norme, ' kojimi nas je nadarilo absolutističko doba, zaslužuju da se pred­postave predožujskim, u Ugarskoj još jednako vla­da.juć.im. institucijam i zakonikom. Da. se naše sud·' stvo mora što skorije preurediti, to je živo osjećana potreba, o kojoj nam svjedoči i dosadašnje poslo­vanje zastupstYIL "cislita.vskih ll zemaljah , gdje su

' pravosudni odDošaji našim gotovo analogni. Kolika tek mora biti pako 0\'6. potreba. 11 UgarskOj, u kojoj Je sudstvo s većine jošte na onom nizkom ste­penu, na ' kojem je stajalo prije vremena. Bachova.

Gdje, 'neupravlja politički stranački interes, mori se prizna.ti, kao što "ie u istinu i , priznaje, ' da ugarskim ministrqm pravosudja. podnešene za­konske osnove udaraju ugarskomu, pravosudju te­melj, 'iz kojega se ono može sigurno podići do sa­vršenstva pravne znanosti. Glavna su načela. ovih osnovah, da so, I'l'tr.vosudje podpimo ~ddieli od uprave, da sudci, postavljeni od i u ime države,

,budu nezavisni Qdozdo, , kao i ~dozgo, da u vrše­nju svojega. uzvišenoga z,v'anja bud~ obezbiedjeni proti rua kakvu uplivu. Ovo su načela, koja za,!:

o narodnoj glasbl I 'nJezinu Z1l&Čenju u 8vJetjlkoJ muzicI.

Estetička razprava od Fr. Xa:.-_ K()ch~ (K'.lbač3.). (!'turank,)

Ves e l j a k, ; koji misli, da vremeoom vlada, ima' 8 neke strane -PI'avO, kad veli, da kazali,Ate nije 'nipo~to zavod za viii moral j ' za više izobraženje, već da je to zavod, gdje S6 čovjek ili zabavlja ili čami; jer je njego,va poslovica: "zabavljati se i brige si raz~ prIivaU., a ne izobraziti si duh i uUti se liepe umjet .. nosti, Ato bi ipak m~ralo ' poglavito biti želja poznava­oca i prijatelju. umjetnosti,

'Nu od onoga, kojr, traži, da lie poza~av i , sudio bi joA mnogo ' nevaljanij~ onaj, koj i bi umjetnika" koji se neobazire na asqvite C!koloosti ·vre"!leoa, botio smatrati za oaudujaka, umjetnost bo niju o~ jućer ni samo za danas, ona se neravna 'po 'm'odi, koja danas zabac,llje i por~žuje ono, Ato je tiOo obiĆ8jno prije 10 godinah, uinjetuost se osvrće na stoljeća, te se u svom raz­voja neda smeta.tl takvimi medjučini .

U Zagrebu, g, srpnja.

"PeSti NapIo", odgovarajuć parižkoj "La. Pressi" na članak o dua.lizmu u Austriji, piše: "Ugarska je pobjedila ne stoga, što' bi više

' bila tražila, nego što je bila zakonito ovlaštena, Ugarska nepoznaje nikakve aneksionske politike. Da Ugarska nastoji pridružiti si Galiciju, to je tlapnja.. H r v & ts ka n ij e t a k odj er an e k~ t i r a n a i poslje dogovaranja od vi~ godinah sklopi se nagodba, pri kojoj je sačuvana podpuna a u t o n o m i j 9. H r vat s k e. U Ricci izjavljuju se tople želje za Ugarsku, o magjarizovanju kakvu neima ondje govora. Antagonizmu izmedju oba­dvije strane monarhije neima traga; obadvije dr­žavne polovice sklopile su iskren savez inoznaju nigdje naći vjernijega. sa.veznik&."

Crvena knjiga, koja će se podnietide­legacijam, razložiti će u uvodu, kako je zajednička vlada nastojala ostati vjerna. svojemu l)rogramu o miru, što se imenito dokazuje Kod tursko-grčke razmirice. Uvodom razložiti će se ujedno motivi, koji su sklonuli vla.du, da nastavi proglašivanje crvene knjige, negledeć na žalostno njezino shva-

ćudoredna sila, riečju - da ona nevriedi ni šuplja boba. Ti 8U reCt'Dzenti bili osobito oštroumni u izmiš­ljanju tako' podlib prjdjovakllh, te su kadšto kod toga pokazali tako smieAao t'goizam, da je čovjek bio pri­

t siljen, preziranjem se od :ljih okrenuti. Tako vp-Ii u, pr. i Os'er u svojib eatetičkih listovib proti talijanskoj i proti l inim, narodnim glas bam ;

"Der Deutsebe, nur er (Ubit und singt, .Dass sein Gesaog das Herz durch drins:t1 · Doista, svaki narod pjeva i osjeća po svom, ali on

osjeća isto tako aveto i plemenito kao i Niemne I Kad narod pjesme izmiAIja i pjeva, nepjeva zato! da se ob­ćinstvu svikne, on pjeva, jer je svoja čuvstva kadar naj­bolje pjesmom izr/lliiU, on pjevll 1.A aebe i o sehi, i zalo mu je pjesma pUlla istioita i vil'roa čuvstva, puna sile i vatre, zato mu je pjesma č i sta, neumjetna i naravna

Da ' Olfenbaehova glasba i s ojom u SRvezu· fran­cezka narodna glasba djeluju na svjetskn ' mUZiku, već 111110 prije prilOali,' ona' bi pače bez dvnjbe za svjets,ku maliku ' bila većega ,jol, značenja, da ima u sebi vlAe org;oalo&, ito doaad Dije bilo u nbieaju u svjetskoj

Slaabi. TalijauBka nRfodna glasba ružno se je psovala

dugo vremena, i avi receuzenti ostale Evropo izjaviše , rieđllm aualalljem, da je ta glasba puko talijansko grk­lJu.Ie da je 00& mekoputno dreljeoje, da je ona glnsbs, )ojoj. aaujka, ,,,ka prostota srca i svaka dulevna i

Koji je pako razlog, da je oezćutna gls$ba Talija­nah, kraj tolikih nt!prijatnih kriti čarah, ipak, tako silno djelovala na svjetskU glashu, da su se skoro svi nje­mački i francezki skladatelji ugledali u talijansku glal!bu i talijanski umjetni oblik, do. talijanska opera vlada ne­samo na pozoriAtih evropSkih, V('Ć skoro po delom 'svietu? Na ovo pitaoje imamo dovoljan ndgovor, te čemo ga nnesti da ije u ovoj razpravi . .Prije joS burii rečeno, da i Beethovenovu glasbu nisu dugo vremena razumjeH! da 8U Beetbovenove proizvodej - jer su bili prosti svib običnih okovab, koji su onda vladali, - dr­žali za idjev prcnapeta i bolestna duhll, za glasbu bunf.ovDu, koju su Ipak poslje uzvisili do klasi~ne mu­zike, [Seb. B a e h a nisu u njegovo doba držllH za pravoga glasbenika, već za računara, buduć da su ži­vjeli u toj krivoj misli, da on svoje glube nije iz­vadio iz čuvstVA, već h: aritmetiekih IIlikab, PtI ipftk je

ćanje 'od nek. strane. Za to joj raslu6> povjer&­nic , narOda pruža zadovoljštinu. C'rvena- b.ifp ... drži nadalje depešu gro{a ':B e U'B t & na ""..eQre u Monakovu i Stutgartuj u 'kojoj rte ,politika· ... šega kabin~ta na.pram pitanju o j u} n o m 8 i. "e z ti odlučno označuje kao p o) i t. i k a. u z t e z. ~ n j L Kao dodatak zvalličnomu noviu&I:skQOlu rata, k:OJi je opet u Berlinu zametnutj ima. se šmatn.tl ... kn~~a Metterniha, U' kojoj ovaj prosvjed~je ..... insinuacUi pruskih zvaničnih ~tov.1f, kao dl je ou francezko 'novinarstvo potakn'Uo ' proti '1~ politici. Da 1i će se u crvenoj , knjizi s~au razmirica. radi belgijsko-franGezkih ~.-' ljeznicah, to je do toga., k&ko ' će ' još ~jtd dotićna dogovaranja. izmedju. Fr.ancezke·.i Belci;e. Nasuprot kažu oficiozni bečki listovi, da te _a 01'­venoj knjizi biti ,prilično obšir.an odsjek posveteR~ dogova.ranju o turski,h ž,eljeznic.8:h. , . ,

. Alokucija pape Pij& .IX.; · i;oJu jo drž.o 25. \ipnja o. g .• glasi po ;Yolksfrdu. riot po rieč: , ". .' ,

~Ca9tila braćo! Na najveĆu !alost. nde doij pri. siljeni .smo, u ovoj veleugledooj skupgtini:' potuliti ~ na nOVI, katoJjč~oj crkvi, nje~inoj nepovtjedivđ8ti, ..... bodi i njezinim pra'vom, dapače i samomu gradjaaskoma· . družtvu vrlo ncprijtizni zrikoĐ, koji je i ž d ~ la ' p o d .. a l p i n !J k II (talijanska Ur.) v I a d a. , Govorim/) o .. dje o zakonu, po kojem se oy-ti vlada po~lje tato nill~ib l skor9 bezbrojnih smjelosti h i uvrjeda.h proti crkri, D~ zirlim posvetenim slugam i 1'tvarlm,' neu5truČ8va' ,... vrgnuti bogoslovce vojnnj službi. Pa tko neuv:dja,>, ku. je crkvi pogibeljan i neprijazan ovaj :zakon, koji priel:i i (Igraničuje pr:ava, podieljena crkvi od 'samoga lsullrlta. da ,bira sposobne I potrebite sluge, k'ojr BIi dO 8vrletka vremeu'ah postavljeni od Isukrsta na' obranu i u. rati· ­rivanje njegove vjere i za unapredjivanje spaSA dd .... i ' koji zakan (IOnllj,iAp.. kako illi ~ini, ,Imia!'a o ...... .. se u ovoj vrlo nesretnoj Talijanskoj katolička - eA .. .. ako je ikad moguće, iz temelja oojUi I izkaMe.io)

.Neilnamo II istinu riečih, da zabacimo r oSDdimo ' zakon. . ,

.Svaki zna, da mi po zadaći DaJe .ipoitoltlle službe nismo propustili najrevnije zadoveljiti tW:ui dul· nosti, i da su sva častoa brača, biskupi' u ,TaUju .. skoj, na najveću slavu svoga imena, pod'nieli' s,oJe 11tj .. praveduije tužbe, reklamacije i zahtje'Ye, da se o-:,.j Zltkon neoživotvo'ri. Oh, bi li se ovom zgtidoni· ai*,l uZGriRti-, ČIlst"" braćo, a da neoplačem'o vrlo tetka Ila i štete, Ato sada prate~ i, muče najžlllostnijim lIatiuo .. ndu najsvetiju vjeru u austrijskoj ca r e' vi'ai i II ugar~koj kra l jevini. Viesti p~ko lioja do­laze k nam O crkvenih atvarib iz' $ p a n Jo i 8'It e, ne· donose' nam ut jebe, oago da'pače tngli i' iZalost. ..

Bachova glasba slavila poslje veliko slulje, buduć ·d­su malo po malo ipak uvidjeli, da je proizaAI& iz ,dnb­ljine srca, a ne' iz pukog računskog primjer&.

To sve nije bilo zato, ,.jer umjetnik treba da 18 već rotIi, a da mil djela priznadu. da ,umre,· TC~ I&to Sto se občinstvo nije moglo odmab uputiti ,U O'CI g( .. b'; koja mu se onda činila joA tudjom. Nu ćim su Jja4l čdće sluSali ovakva vrstna djela, zavlađjivabu i no,j ra­znri o umjetnosti, a mladi giasbenici naučile le lM Beethovenovu načinu misliti, te pokuAaAe ujego, ua. izraza protumačiti narodu valjauimi djeli. A aida Imo prinuždeni jnA jedanput izjaviti, da Beethoven nije bio samo Beethoven, već subjektivni aj.everna NjemaekL aa je mislio t govorio upravo onako, klo Ito 'misU t lO­vori njegov lIo.rod, iz kojega je lIroizaiaoi pa:. u IIUn to iuače nije ui: moguće i jer su utisci djelinsha stalJl, te bilo odbmojenje kako umjetno! ipal' tie nemoga a­katia iz srca izkorieniti. Tirolac ostaje TiroIIIc, li,.io .. u Čelikoj ili u zapadnoj Indiji, a Prll~ nemoi'" da • odreče svoga nariei"Ja, boravio on II Beta od mule ... dobe do sjede starosti, Glasba je u mnogom obziru jOI vi!i jezii, nego li je jezik sam.

Da su n. p. Ivana Strausa' , đQiI: je jot • ' koljevei ležao, doveli u Berlin, te ga ondje' odbruill pod pukim pruskim uplivalO, to njegovi 1falzeri GeM bili nikada onako veseli, srdačni i bljivi, kao Ito ' lU svi njegovi llrolzvodi, U skladktelju oeuk.zuje se toliko iudivitlualnost umjetnika, koliio značaj naroda; kOlllo spada, kao Ato 813 na. priliku (O' vidi kod' Beelbo,eaa koji je ,biO ČOVjek vrlo namrgodjen, a kRAnje pllee i misIutrop, nu II njegovih 8astaYcib De,ldi se Dipot.t;o. turoba.n dub,

Jfl0

. ,

De~eroo propustiti, častna braćo, DaJ1irU­

mol,lti O~C& milosrdjal da Bve nevoljno . sa puta propasti Da pl'avi put istine, , te da ,svaki dan sve to više i viAe

~il:i';i;;i pobjedami kiU i umnaža katoličku svietu .• =-~-

Goroj,a kuća englez koga. pa.rla­m en t II ra.zp~avlja.la. · je II sjednici od 29 . . lipnja. po treći put pročitanu 'zakonsku osnovu o i r s k: o j crkvi, te .je .prihvatila. medju ostalimi izp~vci predlog, kojim se državna ' crkva II Irskoj ukid.a. mjesto .g •. 1871. godin. 1 872.

M.in-i Bt.arska. kriza. II Špa~iji svr­iena je tako, da. u ostati svi dosadašnji ministri. Kako je P r i m iZjavio II sjednici kortesah od 29. lipnja, ministarskoj krizi nije .bio nikaka.v po­litički uzrok, nego je ona potekla samo od , želje nekojih ministarab, da se odmore. :Prim priznade, ' da je .ima9 krivol što jc ' 28. ' lipnja. ' II veče" protu,­slovio Figi1eroli u. tako ne~na.tnom pitanju osobnom.

; Trojedna ltraljevina. u- Zagrebu ,. 3. B1pnja. (Op.ro,št'eni

o d d ut n O s ti voj ev anj a .) lCako pouzdano hjemo, bl.agoiZvoljelo je Nj. c. i kr. apo Veličan­stvo premilostivo II vatiti predstavku sabora tro-: jedne kraljevine jz sjednice od 10. travnja '0. g., da se oni mladići, . koji su neusta-y:'no,m naredbom od 2~. prosinCa 18GG. uzeti u v~jnike, zapriseg­DUti i na privre.meni d'opust pu.šteni, . rieše prisege i dužnosti vojnič~e, " daka~o bez povrjede naredbe od 29. rujIlA 1858. " ,

- (Trgovačko-obrtn.ičke kom. :ore u Krajini.) . Nj. C. i kr. apo Veličanstvo ~11j.­goizvoljelo je ~r. p.otvrditi zakon od 12. travnja o. g. o namještanju trgovaČko-obrtniČkih komorah II vojnoj Kra.ji,ni. Pod 6koliš sisačke trgovačke "omore ,spl;I.daju . kotari: 1. ' i 2. banska. pu""o~ina, vara.šdinsk'o-križeva.čka. , varašdinsko-gjurgjevačka, brodska. i gradiška. pukovina , "s vojnimi ' obćinaroi 'I vanićero, ,Belovarom, Petrinjom, Kostajnic6m i ' BrO<lom. J

"'-:"'.' (Za. po s la.nika na. 'sr b sk i crkven'o­škols 'ki sabor u Karlov~ih) izabran je

' Da su na a,ustrijsku ghi.sbu osoj:litim nafinom dje­Ionie,: Cuka i · Moravska~ zatim Poljska) Ugarska,- a motemo 's pOiloso m reći-, i južno· slavenske zem­lje, priznali su dostojnim ' načinom novi estetici i po­l'jeatniil.ari n~etnostih . Obzirom na vrjednost jngosl,:­-.eDske narodne glabe mogli bi se pozvati na više etno­grafah, Povjestniil.arah i Inih . književnikah, koji nisu mozikaln.i strukovnjaci ; nu . kod . naa vriedi a u t o r i-tet, a 'De ve· ćinll. ' -. .' . Medjutim-' neće možebiti proći dugo 'Iremena i mi ćemo ' se moćI pozvati·, u tom pogledu na sud prvoga od inozemnih autoritetah. Potrebito ve6 je učinjeno

Za sada pustimo govoriti B~ethovenov9ga životo­piS", koji "0 upliva, 'Slavenah i Magjarab na nustrjjsku

. Sl.sbu· sljedeće kaže: .' . . ~L Seb. B ach l), koji po obitelji potječe iz Ugarske, d:O:k:a:,,::;ol~i:.~':i!=.~'I:zumo~in neg~ li ' kritikom '), ·da U · njem

.. '} Ou.e mil .blo je pflka~ u Pobnu, gcljo 1(1, kako je ' snallO, 050-

bilO i~IIČfI.hi,en.kl elemenal, U. jedva jedin ul d.leko Idi ul,o , ' I i III o e, ,djo .u.nuje bklju1!ivo hrnu"l narod, do':;". .u

oblibj. icla ho B1uII.ell.u, NOVl vel, Sv. Jur.j ild., č;'\o .IOVlČka, tj Lj .. de1'1I N o b I .nbll, di kod SJlVenl h . u obu ~m," II ~'mjet_

.. o.u 1'lio tuli .... jutfl (kr;ll~ke), lIego h p,ob",dJ'Ju~o Ille, QI '

dou. &odlU lIa,=ldji Iljcd!lU Imfl,o, ', Narllo. L " 'l h er., koji '0 rodju:' 1I ... koj .eldljl, koj. jo prepuII' 1'iodič"ih clcnienu.h; telllo,a, koji problulla I,noga IllYenlJc.og. mjOlu. i% Lu- ­jl~e; ,enljalnop krIlIčan ,n. DovilIankom polj_: G e a':u, Sle_ .,.alnl Kl'nla, ' lin. IIlYellJJc.o pra. ke ~cmlJe, ~oJI je ne dll­ie\'1le ,o"je~ko~ koJojo 'do on~.II-foje1'.la NJcml~kai j~ bolje fCI­

k.t, ukapno ~ol'Jc~a.t1'o, k,iu~ki ... u.1'l0 I il Lilga. inco, ' ~~Jiko je ~ol'ieČlDI'''' II obu kadro lI čIoi'! i napokon' L o Ih n I ~.u.j Oil Je bio .In nokoga .. čilelja .. Lil,. koll'; kojeg ... e jo obl~eu! AMUla u Sukoj pred vlk nelO li 100 iodinl h. SUU.,·ltcU

, " pridod~je .o",mo joj opuku, d, to: ol'dJO lleradi o. &Om, jC5U li L,Jbaltaovl roditelji .blli bai Sliveni, vot !II jc II cicloj ... koJ ,,-Ul temeUni olClIIon.l a la'v o ... Jr.. I,

U Karlovcu za .,.adOV. Zagreb i .Kar-8rblkimi Moravieami gbSpodin .Gjuro D a.­

D i č j ć; tajnik jugoslavenske ,akademije, slavno poznati na~ književnik. Srbski kongres dobiti će oviril izborom silu, u kojoj se s'Iiestno rodo­ljublje i temeljito znanje sdružuje s' neumornom

-, (Proti medjnJeraklm dio .... ) . Provincijal reda Pijariolah u "Ugarskoj,. g. F .....

ra~oUu ~ i bratskom izkrenošću~ - .. ,

- (Č e sl i t H r v~ L) Pukovoik 45, pjeAačke pukov­nije nad'lojvode Sigismuuda g. L a vos I a v D o š e n .. rodom. Hrvat, dao .je, kako čeaki listovi javljaju,' sasta­viti i lltografiratL vojnifke terminologiju u poljskom je­ziku, te je dao svakoj 'satniji po dva bUska, . Napokon dade zapovjed, da si moro svaki vojnik prisvojiti· polj­sku terminologiju j ujedno se u toj zapovjedi zabranjuje, rabiti pri vojnitkoj yježbi kojekakve pokvarene ili tue.' dje riefi. <. • •

.G. D O še n dobro je shvatio svoju zadaću, te bi uiedno bilO, da se u taj koli praktični toli liepi pri­mjer našega zemljaka ugledaju i drugi vojnički častnici. Ovakovim 'nafinom olaUllli ~i znamenito sebi kao . i vojnikom dosta tegobni posao. a iaista da će steći od strane doti fnIh vojnikah zasluženu zahvalnost.

Ugarska. u Pešti, 80. lipnja. (Iz zast upoičke ku~e.

Razprava O za kon s koj · osnovi u pogledu IZ­vdi'lanja su dačk e vlasti.) Pošto je zapisnik posljednje sjcdniee ovjerovljen, podnose zastupnici lje­vice Ladislav Gonda, Lj. Mocsary, Aristid MU~ tyus, , Stjepan Patay, Dane Iranyi, Igojat G b Y c z Y' i LadislRv K o v 8. c s molbe nekih obćini\h proti zakonsk im osnovam opreustrojstvu sudaČtva.

Albert N e m e t h predlože sliedeću odluku: Bu~ doć da iz feudalnih vremenah preostale povlastice, oso­bito manja kr. ~ega1ija i druga prava, kilO pravo to­fenja. sječenja , ribareoj!l, lova, obalarion, mosto'lina i sajmovina prieče razvitak slobodnoga obrta, neka kuća ministarstvo uputi, da o tom zakonsku osnO'l1l izradi i podnese legislativi za budućega zasiedanja, Ujedno se

.ima potrebiti popi~ radi odštetah privatriim vla&tnikom preduzeti, da 'se ujedno sa zakonskom osnovom uzmogne podnieti i izradba o načinu odkupa. Vriednostni.papiri imaju' se nadalje ,kod svih državnih blag9jnah p~imati p.o.d napisnu cienu.

. Ovaj će se predlog tiskati i na dnevni red met-nuti. .

Ignjat Dietrich I)odoosi zakonsku osnovu o sa­stavljanju zakonikl\b i manjih zako nah, koja sc sastoji iz 8 paragrafab. Ova će se osnova tiska.ti i takodjer metnuti na dnevni red ,

Zatim se priedje na dne'lni red, t. j, na razpra'lu zako[l!:lke osnove o izvrliivanju sudačke vlasti. Govore za osnovu Bela Perczel, Hiacint Ronla1, Gedeon Tauarky, Payao Hoffmann, grof Pavao Ester­hazy i Gregor Simay, a protiosnoviPavaoMoriez, Pavao Nyary, Toma P ec by, barun Lj. Simonyi, Lud. Salamon i Dane Sukaesy. ,Znatniji je govor zastupnika . P. ff off ID a n n a (profesora). On bi misJio bio, da opoziCija, pošto pravosudje ne­spada u kategoriju zajednifkih poslovab, neće ·oli pre-'. ustroj stva prllvosudja. graditi pitanje stranačko. Kod

, uredjivanja sudstva imalo bi se ravnati samo po inte· resll . stvari, dofim ·opozicija, uvlačeć pitanje o samo­upravi županijab u razpravu, neima pred očima interese sudst'la, nego iuter~!:Ie politifke i ·druge. Razlaže, kako je štetno biranje sudacah i s obzirom na upravu župa­nijah misli; ako Francezkoj treba dec('ntralizacije, to treba Ugarskoj ne~to centralizacije.

Na kraJu sjednice pozva predsjednik odsjek.e, da se najkašnje do subote sazovu na rszpravu post~n­s k e k o n 'le [I C ij tl, kojtl je predložio mini star trgovme.

vrije iztočna krv, koju mu je narav dala; i njemački .Cen Gluck, koji jo u Pragu odhranjen i u Beču izo­bražen, dokazuje svoje porieklo u kritičkoj razglobi operab svoga doba i zatim u pozitivnih reformab. Nu najviše naravskosa duha i fantazije, koja je pl'irodjena onim (sls'Icnsko-magjarsklm narodom), pokazuje Jo­sip Haydn I) , kcji je rodjen tik ugarske gra­nice. - I Franjo L i s z t , koji je kao igrač na gIaso­soviru i kao skladatelj u muzikalnom svietu. osobito

' znamenit, proiztiče iz domovine V o d en i h Hrva tah t) Jesn li J ugoslaveDi specijalno "togod dOI)rinieli u pri- ' jdoje vrieme kruvitku syjotlko gla.-sbc, nllćemo ovdje ob~irnije iztraživati, v~ ćemo samo navesti nekoliko imenah, koja nam pokazuju j u g o S l a ven s k e umjet­

." nike. A ti su:

Mijo Bogotić, skladatelj, rodjeu god. 1450. u Dalmaciji. - Juraj Eli a t k o n j a, skladatelj i ~eStar Impele ' u Beču, rođio se god, 1456. ' u Ljl,lbljani. -Franjo P a t ric i u s, teoretik ; pisao je razpra'le o grč­koj glasbi, on je bio prvi, koji je razrjdio sustav no­tab; rodio se god, 1529. n8 otoku Čresu u Dalmll.ciji. _ Pavao Skalić, glasbeni spisalelj, rodjen god, 1534 . u Zagrebu: - Jakov .Pete'li nče~, nazvan latinski

.Gal\u, a njemački IIHli.odel-; skladatelj i carski me!· tar kapele u Beču, jedan od najznamenitijib kontrapunk­ti3tah svoga dubu, rotlio II~ god, 1550. u Kranjskoj. -Vinko J e!ić, kontrollUnktista, rodjen god. 1560. na Rieei. - B r u n j o l i ć, .skladatelj, rodio se u Dubrov­niku oko god, 1660. - Gav ril o Tamp,arieu, skla-. datelj, dvorski meštar kapele .u dvorskoj kapeli u Beču,

') Rodio se u Rohnu-u, nedlleko vd Vlroii~o B r u I; k a n. Litni, ' J Rodio" u leiu Ra!d!ngu ~od ŠOprulIl godino lS11 .

Sombegyi, podDio je pogl.&varatY1l pia-meno očitovanje, da ako obtina gradska nebi odustala od zavesti. medJa-vjerske učione, Iki . prisiljen, u tvrdJari Da elementarnih učionah upotriebljene učitelje pijariae odazvati, i da će u tom slučaju i ugovor 8 obti~ ' nom, koji o tom me godinah , o\>stOji, utrnuti.

Austrija. u Beču , 1. srpnja. (Sa đvor .... 1l,iDi.tri.)"

Njib. Veličanstva, car i carica, posietili liU prekjnUt p O r­.tu.salskoga ·.kraJja u LeelđOrfD, koji je d.oIaO u .Baden (kod Beča), ' Jufe,r odputollo je car D ti.bor, odakle se je vratio već sinoć u dvor, U .ubo~ u ve«r odpu~ovat ĆP. Njib. VeliĆlnst.va u GerafabaU8eD, • u subotu u jutro odputit će se carska djeca D BL -Državni kancelar, barun B e u s t, vratio će se sinot iz S\)stioskih top1icah. Ministar pravosudja, dr. ' Herbst, nastupiti će danas ,svoj dopust. ·

-' (Žižkin sp~meni 'k), 'koji re. bu;, na koliko se već sada: prosuditi može; veličanstva.Df ima se postaviti na Zižkinu polju blizu Pribislave na medji. česko-moravskoj. Dotični odbor 'poziva narod. Č6ski, sve gradske i seoske obćine, kao i sva domorodna družtva, da. svojim načinom . dopri­nesu, da ,se , podigne taj spomenik,- koji bi F budu:

. ćim :Viekoyom navješćiv.ao slavn glasovitoga jUnaka kao i složuu zahvalnost n$I'ođa. .

, Već do sada.,prij&vllo se mnogo đruttvah, medju njimi i berlinsko česko dnlžtvo, 'da , fe . ~­premiti u tu svrhu veliko kamenje s .rojes~h, gdje je Žižka sjajne pobjede odr!ao na. mnogobrojniwi neprijateljskimi četami. - '

- (Tabor u Moravskoj.) Tabor ' na brltu Julijanskom blizu . Brna, držani dne 27. lipnja., primio je . sljedeću rezoluciju: . ttHoćemo ustrojiQ. česke glavne učion e, da. n~ši sinovi: postajn tzo,bra.ženi Česi; a naše kćeri dom~ljubne majke-; .. h9ćemo svimi zako,nitimi sredstvi nastojati .o tom, da dobijemo toli,ko srednjih' i ' visokih .školah,. ko:, liko jih nam po pro.vu pripada j hoćemo nteme1jivati razna. družtva za promicanje duševnoga. i materi­jalnoga blagostanja kao i prosvjete naš:ega na.­roda j pravo našega jezika u 8l"ih uredih i u javnom životu branit ćemo . dosljedno i uztrajno; sazivati ćemo javne skupštine, da obavjestimo bečkU vladu, št.o .. su IJaše želje i naši zahtjevi. Na to se prisižemo sveto; Bog ,naM pomozi!"

TI Lavovu, 1. srpnja. (po~l)ženi man­d a ti.) Kako "Dziennik Lw.ovski" javlja, 'položili su Ziemia.lkovsai i Goluehovski us­ljed odluke ila: posljednjoj skupštini biračah svoje ma.ndate.

Različite viesli. u Z a g r e b u ,. 3. srpnja. (Po nalogu grad­

skog'" satničtva) uhvaćeno je ovib danah mnogo bezposlenih osobah ženskoga spola; nekoje od njih morado~e bezudvlačuu litU piti u slu!bu, a druge su od­premljene u svoj zavičaj.

umro god, 1562 . . - Franjo Gučetić, skladatelj, ro­djen god, 1598. u Dubrovniku . . - Ivan Karli, slda­datelj, rodio se god. 1726.' u Istri. - ·Ivan Jarnovit. sklAdAtelj i umjetnik Ila guslah, njegovi roditelji bijabu Jugoslaveni, rodio se god. 174:5. u Palermu. - JI1-lijo Bujamontić, skladatelj, rodio se god. 1760. Il

Spljetu n Dalmaciji; nadalje Babić Benko g. 1556. ....:.... Nikola Radoičić god. 166j. . . - Kalin Domie . nik god. 1650. - Simu n Grabovu god, 1709. _ ~oljar BonaY,entura ,god, 1705. - Prim ori. Laurenčić . god. 1752. - Gjnro Muliha god. 1757, ' - Jakov Zupan god. 1780. itd. itd.

Da se nabrojeni umjetnici nisu bavili jugoslaven­skom glasbom, samo. se kaže i , jer su istom u novije doba počeli Itovati i uvaŽavati narodnu glasbu. Od onih, koji si . uzele za zadaćn, gojiti nalu narodnu glasbu, vrieđni su spomena : Livadić, Lisin.ki. Stanko'lić, Slesinger, PadoVlt.c, Kalauz, ,Po .. korny, Čačković, Kuti ,nelli, Rusan, StrmiE, J enko, Kwiatowski, Just, Žlifar, Svarc, HUl~ I er, H a u 5 k a i drugi. K o'lim treba joi ptibrojiti Jugoslavene: pl. Supp~ -a (CorbiĆA), Zaytza. l'ite&a Avramovića, a zatim izvrtujuće umjetnike i umje&-­nice: Murllku(?),I) Mallingerovu(?), Trpllfie čevu(?) , Stazića(?), (Steger), A8aJkovića(?), Epste ina (?) itd.

'} Op_,ke prevoditeljI!.

(NIIllVill te lO.)

, •

•

...... ,. •••• IW. - . , .... .z,..: . • ......... .= ....... 1-. . " _uw '''t . .. ijt .....• ~ ': ... ~"! ...... ' . .. ..-1._ ;~...,;.,., _ trt ....,. • hr. &o H. .. ,el ...... , rw. _d.

'." . . ",. ' !o - , ,

U ZOgJ'ebu, u. poiIedjeljak 5 .. srpnja , 1869.

- ·Porez na dubausk1 list lli dubauska " , '. . . potroAarlua ~ . • Bez Bumoje je jedno od važnijih pitanjah, što jib .ima Maj. č&i . d»:~ razp~avi, II .Pešti · inje~~vi~ povj~renstvo za reforQi\l -neizravni~ porez,a.h, . pita­nje 'o m o n o p o 1 II d·u b a "u a. Ministar financijah, ~tvaraju.~ 'sjednir.e o'voga povjerenstve;; -izj&vfo je otvoreno, da bi vlada bila odmah pripr~v:u~, 'uki­!lIiti duhanski monopo\; kad" bi se samo znameni~ dobodak, koji drža.va ima od monopoi&, ~ogao . pod­pn,no: naknaditi manje teretuom vrsti poreza. ' Odbor pomenutoga povjerenstva, koji se naročito bl\vi 8 dti­hanom, . fa'zaslao je 'nepavno na. ,trgovačko-obrt­'ni~~e -komore i. na. posebnike ·for.mulirlU!a pitanJa, kojim načinom da se' ' proizvadjanje i prodavanje ·duhana. uredi, pa. :,medju ostalim 'želi takoajer ob.,; razloženo mnienje o tom, kako bi eveutlia.lno r li k i· il. II Ć e m o n o p o l a djelovalo ~a suna.rodne ngar.! !iko--austrijske odnošaje .i na; skopčane s .iljimi in· ierese pI'c!3""adj.a~ja ugarskoga duh?oila, . , '

Po zvaničnih p·oda.tcih proizv&dja se sada: II

Ugarskoj i sdfuženih"ze1Oljah za potrošak priklad­fi'Og~ <sirovoga .·!illba.n~koga lista: a) z~ .potrebll II

zemljah ugarske . krune 250.0.00 ceutl~ j .hl .za potrebu u a.ustrijskih z,emljah 4.30.000 centih; : c) za izvoz u inostranstvo 120.000 cent., ukupno 800.000 centih. ' , .

Zagrebačka trgovačko-obrtnička komora po­stavila. je, na temelja ovih podata.kah II sjednici od 30. iipnJa. pitanje, da li se dosadašnJi dohod~~. ,ovoga peizravnoga. poreza, koji.se raču.na. na 4~ ,n:l1liJ~a.h, nebi možda, ako bi se monopol duhanski ·ukmuo! .qJ.ogao naknaditi, P '9 r e z o m n a ,d u"h soOn-s k-l l i s t? Nismo dosada. jošte obavješteni, . kako je trgovačka komora ovo pitanje rieši~a? '. medjut~ iztiče se još j~dau drugi, jednako zammlvt predlog, kojim se za monopol duhana nastoji naći dovoljna naknada ' a to je predlog ugarskoga dobro pozua­t9ga gbspodara Ladisl~va. Ko r iz m i.~ a t ' koj~ misli da, bi za taj sinčaj bilo najshodDlJe, uvesti novlu p 'otrošarinu. G, Korizmić pred~ laže naime:

o narodnoj glasbl i ' nJeziuu 'značenju u svjetskoj J,liuzlc\'

Estetit.ka. razprava od · Fr. Xn. Kocha (Kuha.č..a),

(Svri ttJllk.)

Ako ae u ju'goslavenskoj glubi do dnnatl još nije niUa većeg učinilo, nije, kako nas žele obsieniti, kriv malen prostor, (Magjari razpointu jo~ maojim :temlji~­tem), a nije kriva ni ' ne!'!tašicll muzi\kalnih talentah i lDuzikalnib siJab, nego jer smo jo~ u poćetku, da. u glubi 'obi,tinimq jugoslavensku ideju, i jer je joA premalo Hl'adiva, da ' bi se j,ugoslavenski napjevi proučiti mogli tt ' svih svojih nua,ncah i razlikab.

L' a i n s k i je složio vrlo liepih sastavakab, ou oni IIIJ bili specijalno sastavci hrvatski, IIk9ro da oere­čemo, zagrebački; S t a'n K o v i ć 'opet sabrao je u svoju sbirk.u IIkroz arbake pjesme, te nije Lieio,skieva djela ni poznavao. Ova ' eebičnosi neamije kod nas nadalje obst:ILjatl; želimo li proizvesti , neito valjana; nda po­slovica nesmije biti "srb:ska~ ili ~hrvatska~, već "ju­goslavenskaM giasba, ·poput Njemačke, koja je kraj svega' toga~ ' ito je razcjepkana na , više državah, napi­sala na svoju zastavu '" njemačku glashu. -

B II r if e r je bio jedan 'od prvih, koji je pre­zl't!nu i zabpf!';ljenu , narodnu pjellDlU njem~~k.oga Ila­roda opet uveO u omjetDO pjesni~tvo, te, kOJI Je r:az!o~

, lio ljepotu pje8ničtva ' narodnoga.. Za oVim se p~lmJ:­rom povedoAtI ,skoro i njemački ' gia8benici; Jer ~U ODl UVI­djeli, 4a naro~na gia8ba . Ulože !,ivot,vo~no djelov~ti na glasbu ITjets~u . . Odsa.bir~i!8h ~emačklb nar~dmb D~­pjevab vrjedDI ,su ' 8pomena: NIkoiai , Bttschmg, Dll­frotb Kle~.\Erk, Haxtbausen, Hoffrnann v, E:al1ersle­ben 'Ernst Mlfer; : Proble, Silwer ', G. ,W, Fink. Osim nje~ačkib ' sbirk.b . mogle bi 8e spomenuti talijanske. fraoc:ezko, ip&uJolltet zatim ruske od Kft.r~enka i Bero­).rda, pjellme ... kih Srbah od Fr. SmolJ"rJl, tpskp l

., . .

, . • Ugarska vlada neka dogovorno s austrijskom vla­dom razwrefe na svakoga pu~ača, komu ima više oLi 20 godinab;· tako nazvanu ftduhauaku potroAarinuM; i to. na oSD.ovi tj~jenfce: , '~a iI oMe svaki, ćim veće ima

',dohodke, tim Ii.kuplji , puAi dubanj , na pulaće hnala bi se dakle duhanska ' po.tro~arina , ratpor~zati prema nji" hovu dohodkp. Da se : pa~o tl~ž~~na blagBjg.ica : ukinu­

. ćem . mollopola ' neprikrati , mohla bi se ova ' nova ' vrst poreza 08novati 'po sliedećib 8 razredah:

. Godišnji ,dohodak: Duhanska potrošarina: li) do' 100 for, l fllr. · 50 nvć. ' b) od . 100 " . soo " a .•. c) .,- " '300· , " 6UO" . ,6' • d) " '60b il 1200 • 9 • el) '. . .1200 " 2500 " 12 ~ tl 2500 ~ . bOOO ", '2b "

, g):.~ 5000" 10000" 50 " .' h) p"eko 10,000 .100 • . Dočim u čitavoj austrijsko~ugarskoj monarhiji jma

po IIlutllllUiu:st.atiIlLićnih podll~cib oko'9,40Co,OOO lUuikil,l, prelio 20 godinah starjb,' kojih možda trećina nepllŠi, gosp, K o r i z m i ć rilćun~, dia ,ima , oko 6,270.0:00 1'9-šaćttb ili porezu , podvrgnutih ' osobab Da se sada go·. di~nji ' dohodak dubanskoga , monopola "1 S9 miliji:lQah ovom novom vrsti poreza osigura, 'morao bi ' svaki pU~ftĆ poprieko plaćati na godinu 6 fr, 20 novč. dubanske po­trošarine. Buduć .da je u gornjem 8pis~u najt;nanji iz­nosak l fr, 50 novč" najveći pako 100 fr" to se može pouzdaoo očekivati, da bi se dobodak, koji daje sada'š(lji monopol, mogao tim lako postići. Sto 'se tiče pojedinih PU611Ć8h, i ODi bi tim Zaietl!. mnogo dobili; jer siromMni razred pu~anlitva. koji danas plaća najjeftiniji dubau , funtu po 42 no'ić., treba na godinu, ok~ S9 funtib, d.ak.1e 15 fr. 99 novč, Da s~ ·pa k.o uveds ovakva potrobrina. mogao bi siroml\b ~ onih 10;1, fr. 50 novĆ.i , koji bi mu ostali, poAto se odbije potrob rino od 1 fr, 50 novć., suabdJevl1ti se duhanom na 4-6 godinA.h,

, , ,

I · pušači smo~kab bili bi novom duhanskom po­trOŠ8rinom manje obterećeni, nego što su monopolom. Jer ako PQ ssdošojem sistemu. monopola račuDllmo na dušu' i na dan da treba 6 komadah SlUotakab, to . n~ godinu stoji pušača cigarah po 6 novč. llH for. 40 "oč., pO 5 novč, 109 for. 50 novč. , po 4 n,ovć. 87 for, 60 novč" a po 2 novč. 43 for. 55 oč, Kad hi se monopol ukinuo, to bi usljed konkurencije, koja bi odma b na­stala, i dllhl:lD i smotke bili jdt.niji, a može bit i i bolji, te bi po tom konsumenti li svakom pogledu dobili.

Priapoddbimo li tro~kove pribave (Gestehungs­kosten), uraćuonv troškovt! za list, pra,:ijeoje, prevažanje i za upravu, sa poprirčnimi prodaj nimi cienami, to je dobitak dubansk(lga poreza sliedt!J;i: ' •

Qioravaske od SUŠila, magjarslIe od G. Matroy-a,' srb~ ske' od Stankovića i Kalauz3 itd.

O sabiranju n:l.fodnib pjesa mab veli dr, A. Kullak u svom djelu "muzikalna ljepota-: _Bez dvojbe će 'sa­biranje novoga materiji la oploditi zem1j i~te umjet­nosti, kojemu " je za ovaj čas vrieme uS,ljed njegova pravca izmaklo, Novi oblici, nove drdesti, novi utisci pojavljuju se ltraj svega toga. Cuvstvenost treba da SI!

ponajpriJe raztriezni i fllzborit veleom ~ve će razbistriti, umiriti I dubom nadabnuti , K Slično tOIllU govori i dr, Fortlage, profesor .6.10zofiJtl u Jeni, u svom djelu: ~MIl­zikaini sustav Grkab q

: "Sto se tiče primjene na teo~ riju i praksu naše moderne glasbe, ! t! lj elo bi se u tom pogledII, da se sabire što podpunija sbirka narodnib napjevah svake ,rsti, Onda bi S~ moglo učiti iz same naravi, pa kad bi 8i usljed te nauke privikli uho na naravnije glasove, to neuvidjamo, zašto Ile isto tako nebi opet razvio viši uzlet do melodičke pjesme starih. MOZ l!. rt i Beethoven neće uiAta izgubiti od svoje sjaj­nosti, bude li se uz nji bove harmonićke i ugladjene napjeve uzdignula smjelija i slobodnija pjesma sasvim ine naravi i druge djelotvornosti, pje8ma, koja se uzda viAe u napjev, nego harmonijU, vi~e u glas, nego li u stroj, vile u 'pojedinca, nego ii II sborovc, više u takt osjećanja, .Ilego li u takt od četiri ili tri četvrti . Bez dvojbe leži medju sadanjim dudukanjem i prozaičkim gakanje.m neka naravnija i uzvišenija vrst pjevanja, koje mi doduše sada joA neimamo, nu ko, u ćemo u buduće imati. M

Akll su već prije pomenute mU,zikaloe sbirke u glasbi mnogo djelovale, koja istom budućnost OČekuje

jugoslavenske napjeve, za koje možemo reći, da se ne­mogn nadkriliti ni' broje~, ni sadržajem l 'Pa ako re­ćelllo, da bi se kod Jllgoslavenab moglo sabrati 20 do 'SO h,iljadab napjevali, to ipnk nije najveći broj, premda 'se čini tako ogromu. DakBko Ila se muzikalno bogat­stvo Jugoslnvenab nesmije prosndjivati po selih, Ato 6U

oko O! i e k ft, nu moglo bi se I u samoj SI.1l'oniji lJ.1·

, .r----r--~----' PO tom dobi, .....

$nofllllca od fun'te · . . .

PuSeDca od

U poprieko

.- . .; • • > "c. o.

~~ ·0 = 'C 0·-

ć~ ~o.

fr. nč, 1 fr. ut. -~6 l 16

e ;~ '"

fr. uf.. - 91

. I~ ..:" ih ,!.e.g ~OA .i! 'll &00 -... .1-'" . fr .. Df..

78 " au·,. '.

iunte , : •. . _ 23 - ,47 -:- 2" 61 -l 6 Jo.&~/ ... ·' • . . Smotakab· . po ' I

100 komad~b 1 - . 24J 1 " 1' 58· 50 . I'I~/. . Tko dakle svaki dan kupi 6 smotcb\l, kupio je

u godinu danah 2190 komadoh, platiO za. to 5'2 lor. 7a novč" i buduć da su troškovi pribue.. dubaDlh iZDO:tiH 21 for. 90 novć., to je on pribli,io drla'i dobitU ed. 30 for. 88 bOVč. , _. :

Bi li zanj bilo koristulje, da po gornj~1D kuala plaća duhansku potroiarinu?- ,

. Ovi podatci i osnove, kako da. se nadomjesti dohodak evep.tualno ukiput se imajućtga 'mon.1&.

. prik~zuju , n~ . p.it.anje duhansko i za dri&m fi nancije i za pušače 'tako zanimivim, ' da , će ' bid. umjestnp; prisnova~ uza , nje · nekoje . lromb~ije i pdmjetbe, ' . ' , . :.. ~ ... '. Premda ovdje priobćeni ' podatci nedostaju, da

bi se mogla -i'zcrpsti' potalj:nuta pitanja o p or. i't. nadubanski I' ~st i o duhanskoj p.otrp-oi. Tj n i " .d9pu~tajl,l nam ipak, . od 'prilike b&~ iz vesti k6nsekv~Dcije ovih novih , po're~h osno'f&la, te bi se ,stvar . imala, ovako: ' . .

za prodju vrstnoge. ugarskoga duhansk<ip lista proizvadjt!o se ·sa.da : a) ,za potrebu n zemljak ugarsk~ krune 250.000 centih; b) za. potr~bu .. guu stranu Litave .. 430:000 centih· i c) && is .. '. 120.000 centih. Dnbansk. prislojba iznosi godi Dom za či~vu . austrijsko:-ugarsku w,?narb}ju ~.ćMt& 40 milijunah forintih.

., Uzme li se sada. ila. oko pr~lagani '.lWru n a. d u h a n s k i l i S t, to iz gornjc.gi. · (predpolalU nara.v.do , ' da' vrlo stisnuti financijalni . ~otaji obadviub državab. absolutno · ,nedopllAtajQ; ·,.da le

dohodak od duhanske pristojbe ~anji)' sliedi kOD sekvencija - . da ~9 wilijunah for. poreu· iJU

. namiriti 800,000 centih duhanskoga lis~, te bi

brati više hiljadah napjevab, komu bi se htjelo i~i od sela do sela, od kuće do kuće. Nu gdje su -Zatim jel Hrvati, Srbi, Slovenci, Dalmatinci, zatim Slavelii. koji sta nuju u BOlIni, Hercegovini. Crnoj gori, Istri; ArM .. niji i Macedoniji? A napokon gdje su: joA Bupri, lI.jl su sami kadri poka1.llti toliko bogatstvo narodnib D&" pjevab, da bi se ~ Evropa učudila, ' i to Desame rad(

broja njihova, već i radi njiho.e mlJzikalne v;rJeftMd radi njihove orHinalnosti. Nepresabnjivo vrelo, tl k •• mogu stoljeĆa crpsti. . ,

Goethe, taj 'oštroumni muž,. veli, da će. "a' omjet­nosti. iz~k morsti zapad pomladiti, da se iztok i i.pa" vile raz8taviti nedadu, i da to uvidjeU mora svatko, koji sam sebe i druge pozna~·

. .svrha, zašto se ima gojiti narodua gluba, nlj. napokon drnga, nego da se muzikalDoj drta,i, koja svakim dano..rn biva starija, dovede ,Dova gradi ... i no .... originalnih silah. Kad bi si koja narodna gluha uzila ... zadaću, muzikainu drtavu terrorizirati ili ju pafe sra.L

šiti, mi bi to unapred ' osudili, te nebi htjeli znati ni o talijauskoj, ni o njemaćkoj. ni o slavenskoj narodaoj glasbi, nl'j3v{'tije bo i največe u glasbi jest i .biti'u -glasba.

Nu narodna gluba mO,že samo onda izpuuitinoJa plemenitu zadaću, t. j. mole muzikainoj drini od ko­risti biti, ako dotični narod bude naatojao, .razf:lj&U svoju narodnu glasbu u njezinoj osobitosti. teja do'atI do veće izobr8Ženosti. Nebude li to, postane ti .eliu. po tudjem uplivu, bnde li se izobrllŽavala umo lrecIIWl svjetske glatlbe, t. j, po njezinoj teoriji, to nemole biti od kot-isti državi muzikainoj, jer će u ujoj ~., prije, nego li svjetskoj g\asbi Ato nova , donese. ' l to, j. odgovor, zašto je talijanska gla~ba djelovala na njetskll muziku tako silno, da je pače njom i ovladala. T.lijaai bo nisu se u doba, ~ad se je njihova .slasba n.niJaI .. ni brinuli za glasbn inozemstva, olli su lItupali ranim narodnim putem, neobaziruć se, Je Ji tilj put po,m.dl Ea .. glazom, Niemcem j FrancezolD, ODi sta,iie J'~!

60 @r.,jI&faalll .. loo",.,ruik aI&b ul jok, .:..-. • _ . U 'O~i~rel"l"li ~.I __ d ... · koja je - .. 1. .......... lO

~,~:::::~~ poreza, dovoljo.o je, Ivoj pr8d1og. o . u B t r o j 8 t v u d r I &., •••• t2,6OO.000 fOl'. iz ' je go~vd nemoguCe Budilia io nJegOnL1IpliYD: D& ime.o., •• Je 21,1)OQ.OOO • • bezbrojnih mjest.ih: a • d •• a h. Ovaj . predog prihvatio je Idab fti!-•

• 6,0Qij.OOO - -. ' i -"",All"; •• i koji se: zatajiv. f fuwleija)na kim zadovoljaIvom,· .l'redlos Petra lo{ i h aI 1- • , uk uprava . nije dakle,'u st&'nju, ,.-~~očito kod siromaš- da· se: u ~&~onskĐ. OSDOT1l · o· izyriiYl.D.ju , n'elke

upno 40,000.000" Iiijeg& ' razreda, izn~ći sve {atirane . p.tišače, ·te je 'u :vlasti umetne Dstanova, da D.. r o d n o. t D fr Ovu osnovu prePoručuju. doista-,realni i važni obče čitava ova .~ 'osnova izVrgnuta QSObltim, za m o- ž e ,.b i t i .Z .. p r j e k a k o 4:l i m e D b,. • D. j l.

. ... od, pouJ».riJe onaj, Ato dri:ava.mote njome lahko porezovnika mnogo neugodnim. preponam . i ~dje- ' . za Bud.ca, odgOdjen ' je do .bud~ VWU;a. . '­~~o .pral'ljati, dočim se oa.d pr<)izvadjanjem, vicam, . osi,m ako ' se kod poreznoga fatira.nj& hoće ~~ O\&vlja'u izyjestnih ~rostorijah i n~ polju i be;uvjetno oslanjati lla', narOdno' poš~nje. · . liP. N." d&znaje, da ljevie& namjeran pod_ p. S;adjenja doh&na radi osobitih kulturnih Ovdje ćemo kao nebitne mukom prieći ma- meti ne manjc 'od 70 i ~ P r & v & k i. h k U.Ir:Oa;.

izvije još prostorom ograničeno, kako nije nje lošine ove- osnove, ~ao ' nesistematično .'gradu- skoj osnovi, koja je na dnevnom .redu; usl1e!l ,top druga kultnrna vrst, može v.:rlo , točno i ' iranje porezne ste'pe!!ice (s~$la) i neobaziralije na d& nepreostaje kući ništa drugo, nego dl. drfj '

.,. velikih zadjevicah sa strankami . Miti, tal;to, odnošaj~ dohodka II Ugarskoj i Austriji. ' . . sjQdnice - dva puta Da dan i to ~ 8~12 &atih da' bi se čitava uprav. mogla lahko i obilato Sto , se tiče brbjevnoga ra.t.mjera ovoga po- p~ije ~p~ne i od' 2-6 utih po pqdne, 'ako leli ~iriti drugim putem, mote biti godišnjom pro- reza, pokazuje 'se"'on ovako: g,' Korizapć ' računa da' jo~ ovoga zasjed&nj~ _ dov~ speci.j&lna rupran _om pristojbom - duhanskih tržacah, svedenom' 6270000 ,-,-, h . k ,-, 6 f . to' k k' , . . na, ' ' . pu:x.o.;a. , a na sva oga. pnlm",a r. o 18 ~ za ons oJ osnoVI. !'-,r- -.-. -:::- ' .. najmanju. DJjeru,' ili takodjer i pOvišenjem po- 20 novč .. poreza, u okrugloj- svoti 39 milijl1nah. _. fti&' Da duha 'nski list ' za 1/1 % :izmjere 'od 50 fr. .ovih 39 milijunah raZdielil~ bi ~e DA ' potroš&k, od ·u sjednici vel i k e n a r o dne ik .,.'tiDe

Ali mnogo je teže pitanje, kako da · se ovaj 680.000 centih ' duhana,' što · je doduše samo po s r b s k e, držanoJ _l. srpnja, predao je michtar ~z n:~ 'duhan.ski list razporeže · (repartira) na sebi posve indiferentno; nu po ovom razmjeru iMo unutarnjih djelab o s n o v u II B t a v a. lliDistrove pt;tjedine vrsti duhana, ' jer je očevidno, da se na bi od 6,200,000: na Ugarsku po .. prilici 2 mili- izjave .p-rimi skqpština. sa. lIŽivio" . Zatim: je iza­~roste i fine vrsti 'nemože udariti ~ jednak porez, juna 300;000, na Austriju 3,900.000, dakle bi za bran odbor, da vieta. o' prvih 90 p&ragta.f&b, ~ _huduć 480 bi time prve bile Odve.ć, . a druge pre- Ugarsku ,iznosio dohodak oko 1":l ' m~lijunah. ' može skupštini .podnieU svoje . i,;yjeAće • . "Q'" osaovi,

~ ' mal0,. obtereće~~_ • ' '.. .. qva. osnova," predpolažuć, . da bi ' se mogla bez koje jo~te nei!Damo,. bila bi 'po slUŽbenom biOgrad-~ Medjutim mogao bi · se ovdje točno~ . S~.~~~kl zaprJeke izvesti, i da. -.bi s,e duhan proizvodio za skom' telegrami 'prerogativa, jednako : ·razdiel;en. .

, kom . potroška laKo·'i ' sigurno naći- dotični k prodaju 'prikladan, imala hi" sjajnu pred!lost u po- ' medju narOd. .1 legislativu. . .. · (k.vocieni) razdjelbe. . uzdanoj nadi, da · bi se , ·i~voz ugarskoga duhana Vlada i skupština složili Sll Be, da ukouo-, 8pom~nemo ,li jo.šte za pr!l~vadjanje duhana vrlo uslied vrlo .povoljne .konstelacije, koja m~ se ovim dil-voo .tielo, ima. ' sastojati , iz· 120,'članoyah, od ko-

V8:žnu prednost, da se .i opasnost (ri~iko) nerodice. obećava, umnožio neslll.ćenim načinom,. i da bi sE;'l , ' jih .da 'narod 90 bira, a knez- 30· imenuje. ·Us-, itd. II pOgledu poreza. . - buduć da pravi predmet po tom otvoril~ zemlji bogato vrelo izdašne privrede. tavna osnov;a ' ima 180 paragrafah. ..

, ' poreza ~ije / proizvadj!1nje; nego proizv.od, t. j., . S.- ' B i o g _r a d s k o g l' a. d s k o ·z a 8"t II p'.~ t " o buduć- da nije ' porezom udareno sadjenje· duhana, poslalo je naro4noj skupštini 1_ t. m. brzoj&vnim' Dega ~'duhanski ,list, - . od porezovnika. svaljuje na . pu~m a d r e s u o d o b r e, nj ~a . . U -a.dres! prizn&je 'erar; to bi se ovaj" porez na duhanski. list mogao U Z a g r ' e b u, 5._ srpnja: glavni grad srbski . p~trebu novoga ustava i ~ se 'po bitnosti s.vojoj prilično uvažiti, fl. kad ses ovim · U sj e d n i ci ' kuće zastupničke. ugar:- . oSigura_p.restoI.; te želi, . da' se vIm podu,pire na,

• pitanjem praktično postupa, ' iztakne se ' Odmah t s k o g a s a b o l' a nastavljena je 3 . . t. m. gene~ ' ovom ·put~. - .' ' . . · njegova svietia strana, t. ' j., računanje spoznatimi ralna razprava o poznatoj n~m zakonskoj osnovi ) p~itivnim~ . ·faktori. '- . .' II pogledu izvršivanja' sudačke vlasti. Kad su_ iz~

.~ D 'u h a fi s k a p o t r o š a l' 1 n a, ·koju pred- govorili bili svi upisani govornici, .uze ri~č mini.· laže g, It o r i z ID ić, i . kojoj je jezgra II tom, star pravosudja, H o l' vat h, i napadne u; sv~m a~ · · se na pušačI} udari prema njihovim dohodkom g_ovoru oštrim načinom na ljeVicu, k o j a p Q d ,gOdišnji ,porez po: 8 · stepenah, jes~' predlog, koji krinkom liberil.lizm·a brani .. stabi­j~ gornjemu ;diaD;letra.Ino protivan. . l i z a m . i ko n.z e r v'a t i z a m. (Veliki neinir_)

Neda. se nipošto tajiti; da ' izloženi račun g_ Kad je ininista.r svršio, htjede S. V u k o "1 i ć u 'Korizrilića . može na ' prvi ' mah zasjeniti. Nu kako opozicije odbiti navalu .miDj.stra pravosudja,

, .. teoretični, tako i 'praktični prigovori proti takvoj nu predsjednik i desnica ll~dadoše mu: govoriti ~ v.rsti poreza"o:!obito .u- priobeenom, embryonič.kom stoga, što nije bio osobno napadnut ... ;Na to nastane

stadiju minove, odveć su veliki, priobćeni .podatci tolika vika, da je predsjednik morao s j e d n i c u - odve'ć nesavršeni. i nesigurni, a da bi se za ovaj z a k l j il č i t, '. predlog yeĆ · sada moglo reći, da je zrio i .'prak- . Kako peštanske viesti javljaju, očekivalo se, tična iz.v~dljiv;': . . . ' da će se ovi bučni prizori . od subote · ponoviti u

_, , Najčudnije , kod ovoga predloga jest to, da dauašnjoj" sjednici, 5. srpnja. Nekoji listovi tvrde, pred:~et poreza nije p r o i z vod - duhan - . da je min.istar pravosudja naumio ' za stalno za~ neg~,; ne!c-a. osobna radinos~ ...:... . puše~.je, · i to bez 'hv,arti se na časti. -

'8~vke na teple1j' talijanske narodne muzike, ie nasto- , duševni napredak narnđa, nego jer s,e j glasbi, uzev ju jabu uzvisiti i 'opiemeniti 'ono, što 'je u njihovu narodnom u cielosti, čini velika usluga. Zanemari li se narodna napjevu :iJ.mi1jata, s"iadke., zanešepa i stras~v~na_ giasba do~ične zemlje, učini li se JIilado srCe pristupnim

" N·isu dodu§e ni ,Njemci ostali kod svoga tromoga samo za svjetsku glal:lbq, to će doista biti Bilab;~oje će ' napjeva, (!ni 'su do znatne ~isine dotjerali izraz ozbiljna, II gJasbi štogOd stvarati, ali ono, što će stvoriti, neće dostojanstvena, uzvišena i ' sv,eta; nu kaAnje pružiše pri- . biti izvorno; što više, bude li se prezirala narodna glssba, jat~ljs~u . ruku Talijano~: te,·jim dadoše za. sladki napjev to se nijedno di~te neće potaknuti, da se posveti onomu o~bi1jno~t kao .zaJ.og. Medju80bna izmjena . mislih, koja zvanju, 'koje je doista spojeno s mnogo muktl i borbe, je obojici 'nq. dob~() , do'Ala; nebi se ipak bila nikada iz- koje' riedko ~jamčuje priznanje, a jo§ manje materi­vela .. da su .obadvl.!-. naroda iz jedn~ ruke ,d,obila svoje jalno blagostanje, nu koje domovini nije nikada na muzi}(alne . zakone, da nisu oba ' nastojala, da najprije: sramotu.

:q.a~e :Syoj'u o,rigioJlloost, l da svoj značaj označe muzi-kalno po ~yojoj 08obitoLvrsti. . ... .,..

,- potrebno je dakle iz obĆ6nitogs, iz kulturno-bisto­ričkog )r~o ' j - estetičkog gledišta, da se' svaki J.larod, koji razpolaže nekom, doiSita 'osobitom narodnom glasbom, pobrine, du postQjeće ·narodne Dapjevt', . koliko se god pUJah' bilde: mogl~, daje ' javno izvt:.sti i jer tim nesamo da će se potaknuti domaći umjetnici, da stvore što-god

.~ 00'0'8,' već će i u ranoj ml9.~osti naviknuti umjetničke klice, da 'u tom sniislu ·muzikalno misle,. te da si po narodnu izob.razc uho. Ako ~e zatim II t1ji.h porodi. želja, da aastayljaju naro(lne komade, to će jim se volja tim

- laglj'e izpuniti, jer će ~uzikalne narodne misli dooieti od )tuće, iZ8voje nježne mladosti.

Nep.ruži li s~ naproti mladosti prilika, da se uz­neee za narodnu glasbu, to će mužui bude li htio iz U.bavi l!'rem,,' domovini i umjetnosti stvoriti narodnu glas­b-, . njego" oakanaza rukom poći Asamo uz veliko zata­jenje .samoga· sebe i uz neumorno učenje narodne pjesme i DU čes.to putah nete namjeru izvesti moći uz svu vješ­tioll j uz · s,u dobru volju.

Dakle je u interesu domovine i u interesu odhra~ DjiYluja vlastite djece, do. se narodna glasba sviest.no goji, pi makar i nabio po ćudi ukus narodnih napJe~ vah doseljenim. otcem• (obzirom na austrijsku, držaViJ, gdje je u najtiše gradovah. mje§Qvito s~oovničtvo); jer le" Đ~tOjaweDl ~ko ·narodne gla8l!e ne~napredjuje samo

"

U slavu preč.. gosp.

STJEPANA VUKOVI()A, metropolit«luke crkve upebačke ', kanonika , yilUa roda i.­Ijune 'krllne, 'ravnatelj_ kraljev-ko,. plem_ konvikta, aarodaog_

~""pnlka tld..

prigodom njegova imenovanja

opatom svetoga Jurja polag Senja.

. Redke ove posvećuje

zahv&l~a mladež kr. pl.. konvikta. . u Zagrebu god. IS69.

U tom v:rtu, ito ga svietom f:OVU,

Rodi bilja hra raznolika, RRsne moći i budobe razue; Rodi bilja, ito ti oku godi. Rodi bilja, Ito ti uho đrali, Rudi bilja, ~to te ·zdrava .hr~ui, Rodi bilja, Ito te bolua helh; A rodi ga Ito iz dobre klice Neplodnim' Ile dra&m preporodi ; * rodi ga, gdje-DO prieko ejeme Hude plode na sviet bieli radja Ovo hilje dobro i hudobno, . Blagoelovuo pa i izrodjeno :

'To lU ljudi, to su ljudalr.e ćudi

. IIGiop1&le di Rom&~ j~~lj& na ~ličnoni mj~ stu bez · ikava dodatka, da je biskup L u b i e n ~ k i umro, te' veli : nadalje: Ruska vlada dala je preč. ' 'biskupa, Irineja Lnbiens1foga zatyoriti . u :njegovu dvoru, .odakle ~ je ' silom·. od vela. D. zatoč na prostih koli4. Na nJegovu težkom putu do~o 'je ,tifoznu groznicu, te je umro II nekoj g08ti9nici, gdje' je odsjeQ. Biskup ,1rin.ej L "Ii b'ielu kl iodio se je 19. veljače 1825, .u Varšavi, te je 16. ožuj~a 1863. prekoniziran za biskupa ll: .A~!Ovi

Fra n c e z k'o. - '!J~l gij s k o P oT/j e ~en s t"!f o ·dov.rši1o je s·voje sjednice, kako 'nam jav­lja padžka vies~ od · subote. Članovi l'0vje~tT&

. ~a ~u se sporazumjeli II svih toč4h; f t a II e e i­kim zahtjevom ' da . je podpullo zado-voljeno. .

Svakojalr.e, dobre i opake. AI najliepie ti je ono evie6e. Što iz krila majke zemlje Diklo Prema eunea ~azproltire perca: BUj6Ć. rutuć r nevinim ' dahom Svemir bolji m!lo :r.aaladjujnć, To je mladel ; to su mlada ne.. Al joj treba vriljar blagoslovan, Sto dohvaća Qkon~ aV6 tajne, ~ojih Vilnji naravi propi .. , Koji ilnado zemljieu pripnvit. Da·no evietak evat8. i uzbnji; Koji 'znade eiepit na divljaku Kima hvojkn plemenitog stabla, Koji znade, ito odr'1-bit treba. . Kad 8e mlado stablo na alo wp. i Koji zoade evieć8 .i ulien.t Melemom od blagoBlovnih rieči; . )toji zuade evieće 'ei ogrija~ Žarkim' plamom erea otčioakOp. Talr.av vrtljar, tab .. dobrot..onc Ti si oUe, lj ,Inara mili. Nala sreća prva Ti je brip, Tvoja ljubav prva nala .reća. Pa Ti si.eme nije pu.to .bilo Procvalo , je evietom .plemenitim Lie"pim evietom ljubavi djetinj" l g).e lada J,aje T •• Iava atil. IotčineIr.o čelo .jajnom mitrom 'Vjea&'. narni eiuci n kolo ae kupe Tvoju' stavu s'uno .pominjaju6, l pred Tebe lijep vienac llaIu6, Ne od rula, ito,no bren veon, Već od rula. ito-l1o viekom nata. Od djelin.lr.ih harnih OIjed.aja A iz srea ndog ubranieh. Primi dal' taj oUe nal premili Primi dar taj u .ree ga djeni: s. kad jednom potlje darih liet. Sinci 'Ivoji, malevi le aivor., Smotri okom na taj darak mili 'r.d ćeli nači na njem biljeg ItaYAD :

nBor; Te živi o\te .8Or;o Uetl I·