UDRUiENE EURO PS KE

VOJNE SN AGE?

SVE 0 LOVCU

PRESRETACU MIG-23

NOVINE SA SVJETSKOG

VOJNOG TtllSTA

Ml 16 • NAJBOUA JURISNA

PUS KA SVIJETA

SElUAl 0 HlVATSKOJ

RATNOJ

Knjige se mogu kupiti u knjizarama "Narodne novine", "Naklada Ljevak" i "Mladost - sk" po maloprodajnim cijenama.

Sve informacije mozete dobiti u Sluzbi za nakladnistvo, Odjel knjiznih izdanja, na tel. 01/45 67 473

Duf!oeodiinii oart~er Ministarst\fa obraneReoublike Hr\fatsk

RAZGOVOR ministar obrane JOZO RADOS Ocekuje na~ niz iznimno zahtjevnih zadaca Razgovarao Zeijko Stipanovic

Deset godi~a Hrvatskog vojnika Pise Kreso Speieti:

RAZGOVOR STJEPAN ADANIC, prvi glavni i odgovorni urednik mjesec}nika Hrvatski vojflik Stvarali smo povijest Razgovarao Neven Miladin

Domovinski rat Pisu Davor Marij_an l

--! Osnivanje i ustrojavanje Narodne zastite Pise vukovnik Antun Abramovic

PZO u Domovinskom ratu Pise Vladimir Suverina

HRZ u Domovinskom ratu Pise Mladen Kalaizic

Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana Pise Marijo Relianovic

Bitka za Vukovar Pise Hrvoje Strukic

Sustav znanstvenoistrazivacke djelatnosti za potrebe obrane (ZIRD/R&D) Pise p_ukovnik dr. sc. Dinko Mikulic

Nekonvencionalni oblici rata Pisu mr. sc. Zvonko Orehovec, visi predavac, dr. sc. Dario Matika, docent, mr. sc. Ivan]ukic, dr. Slavko Bohan, T omislav Sabo lie, mr. sc. Boris Iliias

Prikaz Nacionalna sigurnost Pise Tihomir Bajtek

Vijesti iz zrakoplovne tehnike MAKS 2001 Pisu Daniiei Vukovic, Sasa Mavrovic

Napadno-navigacijski sustav aviona MiG-29 Pise satnik Ivica Lakopcic, divl. in£.

Kako se suprotstaviti torpedu. opasnoj ugrozi povrsinskih brodova (11.dio) Pise Vili Kezic

Bojni brodovi klase Bismarck (IV. dio) Pisu Zvonimir Freivo£:el, Boris Gre,1?;Urit, Dario Vuljanic, Robert Barie

Operacija Barbarossa (V. dio) - Bitka za Moskvu Pise Robert Barie

Sjecanje na Domovinski rat Pise Vladimir Brnardic

RATNA MORNARICA

•i.

Bojni brodovi klase Bismarck (IV. dio) Nakon unistenja niernackoq bojnog broda

Bismarck, druga jedinica iste klase, bojni brad Tirpitz, samim je svojim postojanjem predstavljao

opasnost za saveznike, te su stoga uslijedili brojni napadi ukljucujuci i one dzepnih podrnornga

Napadno-navigacijski sustav aviona MiG-29

Sustav za navigaciju aviona je dio optoelektronkkoq ciljnicko­

navigacijskog kompleta i namijenjen je za neprekidno

automatsko odredivanje i predaju korisnicima pilotazno­

navigacijskih parametara potrebnih za upravljanje zrakoplovom

pri izvodenju bojnih zadaca

UVODNIK

Postovani eitatelji

Pred vama je jubilarni broj Hrvatskog vojnika. U studenome ratne i neizvjesne 1991. pojavio se prvi broj naseg lista. Deset godina u zivotu nije malo. Donosimo prigodne intervjue s ministrom obrane J ozom Hadosorn is prvim glavnim i odgo­ vornim urednikom Hrvatskog vojni - ka Stjepanom Adanicem. Mi smo tu prigodu iskoristili kako bismo se osvrnuli na Domovinski rat. U ovoj temi broja mozete procitati radove koji se have Domovinskim ratom. Tako je Davor Marijan dao cjeloviti prikaz Domovinskog rata, a Antun Ahramovic napisao je prikaz o osni­ vanju i ustrojavanju Narodne zastite. N as stalni suradnik Vladimir Superina pise o slavnim danima PZO-a u Domovinskom ratu, a Mladen Kalajsic o ratnom putu HRZ-a. 0 HRM-u u Domovinskom ratu pise Marijo Heljanovic, a prikaz bitke za Vukovar iznosi Hrvoje Strukic, Stalni suradnik lista i eminentni strucnjak i znanstvenik pukovnik Dinko Mikulic predlaze kako bi tre­ bao izgledati sustav znanstvenois­ trazivaeke djelatnosti za potrebe obrane. Skupina autora napisala je opsezan i zanimljiv clanak o nekon­ vencionalnim oblicima rata ciji prvi dio mozete ovdje procitati. Prikaz studije Nacionalna sigurnost napisao j e izvrsni urednik satnik Tihomir Bajtek. Donosimo i prikaz poznate ruske zrakoplovne priredbe MAKS zoor.

, Satnik Ivica [akopcic napisao je zanimljiv clanak o napadno-navi­ gacijskom sustavu aviona MiG-z9. Drugi dio clanka o suprotstavljanju torpedima autora Vilija Kezica i cetvrti dio clanka o bojnim hrodovi­ ma klase Bismarck tvore dio

. posvecen ratnoj mornarici. Operacija Barbarossa autora Roberta Barica nastavlja se i u ovom bro ju. Na posljednjim stranicama mozete procitati prikaz izlozbe Sjecanje na Domovinski rat.

glavni urednik brigadir Dusan Viro

OCekuje • nas mz

• • 1,zn1mno zahtjevnih zadaCa

Razgovarao Zeljko STIPANOVIG,· snimio Tomislav BRANDT

Ukotiko zetimo u proracunu imati vise sredstava za infrastrukturu. stvaranje boijih

uvjeta zivota djelatnika. za opremanje i modemizaciju. onda moramo smanjiti

troskove za osobije. To je svakako jedna od najtezih i najkompticiranijih zadaca u

psiholoskom. politickom. socioloskom i .

ijudskom smislu. Taj se posao mora obaviti. a do kraja godine imat cemo gotove

programe za taj projekt

6 RV STUDENI 2001.

P remda u uzavreloj politicko] areni i na globalnoj, ali i na domaco] razini posto­ ji mnogo razloga koji

nas navode na razgovor s hrvatskim ministrom obrane, na njega smo se prije svega odlucili zbog obiljezavanja desete obljet­ nice izlazenja Hrvatskog vojnika. Premda je povod svecarski, neka izrazito aktualna pitanja nismo mogli zaobici .

Hrvatski vojnik slavi 10. obljet­ nicu. Kako ocjenjujete njegov dosadasnji razvojni put?

Na temelju onoga sto sam pratio

u prethodnim godinama i ovoga sto vise pratim u protekle dvije mislim da se radi o casopisu vrlo visoke kvalitete, orijentiranom na tehnicke dimenzije vojske i vojne struke, dakle na strucne aspekte. Time mu naravno, i pristup posta­ je nesto jednostavniji i laksi jer je precizno odreden u odnosu na dio koji ulazi u dnevne procese zivota i rada u vojsci, pa je stoga i zadaca Hrvatskog vojnika nesto laksa. Ta se zadaca - predstaviti strucno i profesionalno vojnicki poziv, upoznati hrvatske vojnike s dosez­ ima drugih vojski u tehnickom i strucnom smislu - obavlja vrlo do bro.

Ocekuje nas prilagodavanje NATO sus­ taVU- Koje su prioritetne zadace sto bi ih OS RH na tom putu prilagodbe tre­ bale provesti?

Radi se o jednom cijelom spektru zadaca koje mi vec provodimo. Unatoc tome sto nasi programski dokumenti nisu gotovi i bez njih je jasno kojim putem trebamo ici, :'1ozemo ~renu~i od proracuna, a to znaci uklapanje nasega proracuna u standarde, odnosno proracune zemalja u tranziciji koje zele biti clanice NATO-a, a to znaci negdje oko razine 2 do 2,2 posto, ovisno o pojedinoj zemlji. Mi smo sa 4,0 posto u 1999. godini vec ove godine pali na 2,5 posto, a iduce godine cemo jos zacijelo pasti na 2,4, mozda i na 2,3 posto. Dakle, vec iduce godine bit cerno u pot­ punosti u NATO standardu, kad je rijec 0 proracunskom uklapanju i obliku potrosnje toga novca. Buduci da je doslo do naglog smanjenja proracuna, a ne tako naglog smanjenja broja djelat­ nika, vise od 70 posto novca trosimo na osoblje pa nam stoga nedostaje novca za kvalitetno odrzavanje borbene tehnike, kvalitetnu infrastrukturu, odnosno uvjeta zivota nasih vojnika, a da o modemizaciji i istrazivanju gotovo jedva moze biti govora. Tim vise sto su te stavke vec potrosene ranijim nabava­ ma i dugogodisnjim kreditnim obveza­ ma koje smo preuzeli. Dakle, ukoliko zelirno u proracnu imati vise sredstava za infrastrukturu, stvaranje boljih uvje­ ta zivota djelatnika, za opremanje i modemizaciju, onda moramo smanjiti troskove za osoblje. To je svakako jedan od najtezih, najkompliciranijih problema, u psiholoskom, politickom, socioloskom i ljudskom smislu najtezi dio posla koji stoji pred nama. Jasno je da se taj posao mora obaviti. Mi cemo do kraja ove godine imati gotove pro­ grame i za to, ali i sve ostale reformske zahvate; tada cerno ih vrlo jasno pred­ staviti djelatnicima Ministarstva obrane i cijeloj hrvatskoj javnosti. Vee je o tome proteklih mjeseci bilo previse spekulacija, kao da se netko veseli tome procesu. To je vrlo kompliciran, tezak i zahtjevan proces. Sve cemo uciniti da on bude potpuno jasan onima na koje se odnosi. On je, nazalost, preduvjet za sve ostale bitne reformske zahvate, a to su projekti modemizacije, infrastruk­ ture, novog operativnog razmjestaja, grupacije nasih kapaciteta ... Taj cjelokupni proces reformi osim sto ce u konacnici pojacati borbenu spremnost, i ukupnu obrambenu sposobnost Republike Hrvatske on ce naravno i kostan. Zbog toga je nuzno da sto manje novca trosimo na osoblje; da ta socijalna dimenzija bude sto je moguce manje naglasena, a da dorninantno bude naglasena njezina borbena di;;~-

Vee iduce godine bit cemo u potpunosti u NATO standardu, kad je rijec o proracunskom uklapanju i obliku potrosnle toga novca. Buduci da je dosto do naglog smanjenja proracuna, a ne tako naglog smanjenja broja djelatnika, vise od 70 posto novca trosimo na osoblje pa nam stoga nedostaje novca za kvalitetno odrfavanje borbene tehnike, kvalitetnu infrastrukturu, odnosno uvjeta zivota naslh vojnika, a da o modernizaciji i lstrafivanju gotovo jedva mofe biti govora. Tim vise

I !;;I'll'\ 111\UJ

nzija, to znaci kvaliteta osoblja, opti­ malan broj, dobra infrastruktura, uvjeti rada i zivota, i na kraju, naravno, mo­ dema oprema.

Postavlja se i pitanje tehnicke moder­ nizacije. Kako je to vrlo skup proces, po Vasim procjenama, koliko ce on tra­ jati i kako i po kojem modelu bi ga tre­ balo provoditi?

Proces je vec zapoceo i mi moramo odrediti prioritete. Tu ponajprije mis­ lim na komunikacijsko-informacijske sustave. To je prije svega zahtjev vre­ mena, ali i zahtjev kompatibilnosti. To ce biti nas prioritet, naravno uz opre­ manje svih nasih postrojbi koje ce biti na raspolaganju medunarodnim institu­ cijama u sklopu nasih preuzetih obveza. Postavit cemo jasne planove, ukljucujuci i kompletnu financijsku projekciju nasega proracuna koji moze­ mo izdvojiti za opremanje oruzanih snaga do 2010. godine. Nastojat cerno o tome donijeti jasnu odluku u Vladi,

StO SU te stavke Vee potrosene ranijim nabavama i dugogodlsnilm kredltnlm obvezama koje smo preuzeli. Dakle, ukoliko zelimo u proracnu imati vise sredstava za infrastrukturu, stvaranje boljih uvjeta zivota djelatnika, za opremanje i modernizaciju, onda moramo smanjiti troskove za osoblje

tako da na temelju te odluke planiramo nase troskove, a ne kao sto je to bilo do sada, da trosenje novca bude stihijsko i nikad unaprijed predvideno. Na temelju toga postavit cerno plan mo­ demizacije oruzanih snaga do 2010. godine. No, buduci da se radi o procesu koji sigumo nece mod biti zavrsen do kraja 2010. godine, jer nece biti dovoljno novca za punu modemizaciju, postavit cerno neke temeljne naznake modemizacije i za razdoblje do 2020.

Clanice NATO-a pripremaju nacionalne kontigente za sudjelovanje u pro­ tuteroristickoj koaliciji u Afganistanu.

STUDENI 2001. HV 7

Republika Hrvatska kao clanica Partnerstva za mir, a, nadajmo se, ubrzo i clanica NATO-a sigumo ima svoje obveze u takvoj situaciji. Smatrate Ii da Republika Hrvatska moze aktivno pri­ donijeti globalnoj borbi protiv terori­ zma?

Mi vec aktivno pridonosimo globalnoj borbi protiv terorizma na razne nacine sudjelujuci u svim procesima sa svjet­ skim sigurnosnim institucijama, a, na­ ravno, pojacavajuci tu suradnju u sklopu medunarodne borbe protiv terorizma i to razmjenom informacija te stavljanjem na raspolaganje, ukoliko bude potrebno, nasih kapaciteta. To zasad jos ne ukljucuje slanje nasih postrojbi. Ukoliko bi se islo u tom smjeru, Hrvatska bi bila spremna dati i taj doprinos.

Sve cesce cujemo kako se intenzivno radi na novom ustroju, odnosno sma­ njenju ljudstva u MORH-u i oruzanim snagama. Postoji i nekoliko opcija o dinamici smanjenja!?

Taj ce plan konacno biti gotov i usvo­ jen do kraja ove godine i onda predstav­ ljen javnosti, ponajprije unutar Mini­ starstva. Ovoga casa mogu samo reci koje bi bile temeljne naznake. Mi smo 31. listopada ove godine imali 41.501 djelatnika, a u proteklih 18 mjeseci smanjili smo broj djelatnika za 2500. U postupku je intenzivan proces rjesavanja problema svih djelatnika koji su na dugotrajnom bolovanju: i to je jedan od nacina smanjivanja broja djelatnika. U strukturalnim promjenama koje plani­ ramo, a to je izdvajanje dijela sustava za gospodarenje i prepustanje civilnom trzisnom sektoru, izdvajanje centara za obavjescivanje, izdvajanje Zrakoplovno­ tehnickog zavoda u zasebnu cjelinu, a zatim i primjena rnirovinskih zakona koji dosad u Ministarstvu obrane nisu bili primjenjivani, ocekujemo da cemo doci do brojke od pnblizno 37.000. Nakon toga trebali bismo napraviti plan postizanja konacnog cilja, a to je 25.000 djelatnika. To znaci da bi se dinamikom smanjenja osoblja za tri tisuce godisnje u slijedece cetiri godine doslo do zeljene brojke. Proces je vrlo zahtjevan, ali sto on krace traje to se brze oslobadaju sredstva za zadace koje pridonose bor­ benoj snazi, a to je, dakle, modernizaci­ ja, odrzavanje, opremanje i podizanje razine infrastrukture. Zelimo podmladiti Hrvatsku vojsku, prirniti mlade ljude, casnike, docasnike i vojnike, ali zbog toga cemo morati povecati i godisnji otpust. Ako godisnje prirnimo tisucu mladih ljudi, onda ce .za 1000 rasti broj onih koji trebaju biti izdvojeni. To je, ponavljam, vrlo zahtjevan proces, ali jedino tako mozemo doci do kvalitetni­ jega obrambenoga sustava. Toce biti rijeseno do kraja ove godine.

8 RV STUDENI 2001.

Zelimo podmladiti Hrvatsku volsku, primiti mlade ljude, casnike, docasnlke i vojnike, ali zbog toga cemo morati povecati i godisnji otpust Ako godisnje primimo tlsueu mladih ljudi, onda ce za 1000 rasti broj onih koji trebaju biti izdvojeni. To Ie, ponavljam, vrlo zahtjevan proces, ali jedino tako mozemo dod do kvalitetnijega obrambenoga sustava. To ce biti rijeseno do kraja ove godine

Sto ce biti s ljudima koji se moraju otpustiti. Postoji Ii za njih plan o skrbi, iii ce biti prepusteni sami sebi?

Postoji niz projekata koje cemo pred­ staviti. Dio razvijamo sa Svjetskom bankom, odnosno s gospodarskim timom NATO-a, dio mogu biti nasi unutarnji projekti, posebno napravljeni za tu namjenu, a dio njih su u sklopu ukupnih napora drzave ·za zaposljavanje u raznim institucijama. Ocekujemo da cemo taj proces moci uspjesno ostvariti, svakako uz teskoce koje je nemoguce izbjeci. U pripremi je i novi zakon o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba koji nece biti sredstvo smanjenja, nego, dugorocno gledano, mehanizam vodenja kadrovske politike, a ne postavljanje potrebnog broja djelat­ nika, i potrebnog sastava. No, on ce si­ gurno pomoci da ti ljudi koji ce napu-

stiti sustav Ministarstva obrane i oru­ zanih snaga imaju minimalnu socijalnu sigumost. To su cetiri vrste programa koje cemo priprerniti i o svima njima pravodobno izvijestiti javnost i nas unutamji sustav.

MinistarStvO obrane, odnosno Vlada Republike Hrvatske odlucila je prodati neke vojne objekte poput hotela, a neke vojame ustupiti lokalnoj samoupravi. Kako ce se to ostvariti; je Ii moguce postici realnu cijenu tih objekata i hoce Ii se prodaja forsirati i ako se ona ne bude mogla postici?

Kad se radi o hotelskim kapacitetima, prodaja ce biti provedena na nacin na koji se prodaju i ostali kapaciteti. To su vrlo pozeljni objekti buduci da su re­ lativno dobro odrzavani. Uz to imaju vrlo cistu vlasnicku strukturu, odnosno drzava je u potpunosti vlasnik. Buduci da nernaju financijskih opterecenja, sto je rijetko za hrvatske hotele, i da se ug­ lavnom nalaze na vrlo atraktivnim lo­ kacijama, vjerujem kako ce ponuda biti dovoljno i da ce sigurno postici odgova­ rajuce cijene. Dio objekata koji ide u javnu namjenu za javne svrhe, ne u gos­ podarske namjene, ne prodaje se nego se ustupa jedinicama lokalne samouprave iii nekim drzavnim tijelima.

Prosudba borbene spremnosti nasih oruzanih snaga koju su radili americki i britanski strucnjaci potaknula je neke medije da donesu pogresne zakljucke utemeljene na pogresnim i djelomicno tocnim informacijama. Mozete nam nesto vise reel o rezultatima tih prosud­ bi?

Te prosudbe su radile skupine timova i temeljene su na nekakvim vlastitim iskustvima, vlastitom metrikom i kriteri­ jima, tako da se u nekim aspektima,

U pripremi je i novi zakon o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba koji nece biti sredstvo smanjenja, nego, dugorofno gledano, mehanizam vodenja kadrovske politike, a ne postavljanje potrebnog broja djelatnika, i potrebnog sastava. No, on ce sigurno pomod da ti ljudi koji ce napustiti sustav Ministarstva obrane i orufanlh snaga imaju minimalnu socijalnu

'\ . slgurnost

. . . Mislim da je tehnkka dimenzija Hrvatskog vojnika vrlo kvalitetna. Bitno je pribliziti svijet vojne tehnike hrvatskim vojnicima i u tom smislu tesko da mogu kao nestrucnlak nesto red, Buduci da smo otvoreni prema svijetu, mofda bi trebalo imati vise komparativnih, cinjenicnih prikaza, raznih rjesenja ustroja i nadna organizacija vojske u svijetu

I tMA 111( UJ,

primjerice prosudba i preporuka ame­ rickog i britanskog tima, u potpunosti razlikuju. Na stranu sto je to doslo u javnost, a nije trebalo pa su javno fok­ usirani samo neki politicki interesantni ili intrigantni elementi, sto zapravo nije bit tih studija. Ali obje studije pokazuju u osnovi nasu punu otvorenost i nasu dobru namjeru, nasu iskrenu zelju da provedemo reforme. Mi cemo od tih studija respektirati ono sto smatramo da je potrebno, shvacajuci pritom razloge zasto, primjerice, postoje razlike medu njima. No, dobro je da imamo razlicita misljenja, razlicite ocjene i na temelju toga mozemo <loci do optimalnih reformskih planova. Tosto oko toga ima previse spekulacija, vise nego sto je to uobicajeno, vise nego sto bi bilo dobro da se tako snaznim politickim pristupom pise o vojsci, to je sad druga stvar. To nije pozeljno, no ima svoje razloge. Daleko bi nas odveo razgovor na tu temu.

Ove godine obiljezavamo desetu obljet­ nicu Domovinskog rata. Koje vrijednosti iz tog rata nosimo, a vrijede ne samo danas nego mogu vrijediti i sutra?

To su univerzalne vrijednosti na koji­ ma zapravo i pociva suvremeni svijet. To je borba za slobodu, teznja naroda za vlastitom domovinom, hrabrost i nese­ bicnost koja se pritom pokazala te velike snage koje jedna nacija u sebi ima kada se bori za svoju slobodu. Ne smijemo zaboraviti ni veliki broj anonimnih, nesebicnih ljudi koji, oslobodeni bilo koje politike, u takvim prijelomnim po­ vijesnim dogadanjima uvijek pokazu svoju velicinu. To su vrijednosti koje nas Domovinski rat ima i to uvijek tre­ bamo naglasavati.

Sto Vi kao ministar obrane mislite da bi mozda Hrvatski vojnik trebao na svojim stranicam.a potencirati, naglasavati, o cemu bi trebalo pisati?

Mislim da je tehnicka dimenzija Hr­ vatskog vojnika vrlo kvalitetna. Bitno je pribliziti svijet vojne tehnike hrvatskim vojnicima i u tom smislu tesko da mogu kao nestrucnjak nesto reci. Buduci da smo otvoreni prema svijetu, rnozda bi trebalo imati vise komparativnih, cinjenicnih prikaza, raznih rjesenja ustroja i nacina organizacija vojske u svijetu. Mi nemamo razloga danas skri­ vati se iza nekakvih nasih rjesenja, Trebamo biti otvoreni prema svemu i edukacijom nasih vojnika podici svijest o tome sto je kod nas najbolje. Ne kazem da toga i u Hrvatskom vojniku nema, ali bilo bi dobro da takvih priloga, koji nas i u ovom zivotnom smislu prib­ Iizavaju suvremenim vojskama svijeta u svim aspektima aktivnosti vojske, ima jos vise. BZ]

STUDENI 2001. RV 9

Hrvatski vojnik je izrastao i postao vojnostrucni casopis visoke sadrzajne i graficke kakvoce s jasnom mogucnosti daljnjeg unapredenja i jednog i drugoga i zauzimanja visoko rangirane pozicije u

obitelji slicnih casopisa u izdanju inozemnih ministarstava obrane i vojnih

snaga od kojih je vec sada. osobito sadrzajno. ceste za koplje bolji

U vrijeme najzescih borbi s jugovojskom i cetnickim postrojbama, u studenom 1991., kad je Hrvatska u grcu nas­

tojala obraniti i sacuvati svoju tek stecenu slobodu, samostalnost i neovi­ snost, kad je gorila od Vukovara do Dubrovnika, na hrvatskom se medi­ jskom trzistu pojavio za takve prilike naprosto nevjerojatan proizvod. Bio je to polumjesecnik Hrvatski vojnik, newsmagazinskog formata, s omotnim stranicama u boji i na "kunstdruck" papiru koji je na preostalih 40 stranica tiskanog teksta na obicnorn novinskom roto- papiru po cijeni od tadasnjih 30 D krenuo iz Hrvatske tiskare u Zagrebu u vlastitu bitku da zadovolji nasusnu potrebu trenutka, donoseci na svojim stranicama uglavnom napise o elemen­ tamim vojnotehnickim znanjima tako potrebnim postrojbama tada jos ZNG-a i informirajuci njihove pripadnike i javnost o ratnim zbivanjima.

Krenulo je

Prvi je broj Hrvatskog vojnika kao glavni urednik potpisao Stjepan Adame a u novinarskoj ekipi nasli su se uglavnom novinari iz Vjesnikove kuce (Zoran Bosnjak, Stjepo Martinovic, Vesna Kusin, Zeljko Kliment, Zdravko Damjanic ... ).

Vrhovni zapovjednik dr. Franjo Tudman u svojoj je poruci listu pozelio da bude " promicatelj svijesti o posto-

10 RV STU DENI 2001.

janju i vaznosti i hrvatske povijesti i sadasnjice bivstvovanja i hrvatske ratne i vojne vjestine", a Gojko Susak da je to " ... jos jedan oblik nase borbe za au­ tentican i istinit prikaz rata protiv Hr­ vatske ... ", te da ce " ... nakon rata, u slo­ bodnoj neovisnoj drzavi, Hrvatski vojnik biti strucni tjednik koji ce poduprijeti vojnu edukaciju ... ".

Urednistvo se, za takvu priliku neobicno, s Rijeci urednistva pojavio tek na 19. stranici, " ... obracajuci se svima koji sudjeluju u bici za slobodu, nevisnost i mir Hrvatske ... " i " ... radeci onako kako je u ratnim uvjetima jedino

moguce - s nogu i u vremenskoj stisci, sudarajuci se s nedostatkom kadrovskih i tehnickih uvjeta, ali i nadomjescujuci ono cega nema energijom, ustrajnoscu i snaznom voljom. Neve'liko "urednistvo" stvorilo je nesto cime ce netko biti (pre)zadovoljan, a netko mozda i razocaran ... ".

Objavljujuci u prvom broju na unutrasnjim stranicama omota fotografiju u boji Hrvatskog Band Aida, razgovor s generalom Antunom Tusom, clanak o geostrateskim osobitostima Dubrovnika, reportazu o skelama kao mostovim zivota ondje gdje je nepri-

jatelj porusio mostove preko rijeka, Kaptolskom glavnom stozeru, arapsko­ izraelskom sukobu, krizaljku, humor, Hrvatski vojnik je u to vrijeme popunio veliku prazninu u informiranju i edukaciji pripadnika hrvatskih oruzanih snaga, ali i hrvatske javnosti uopce, dok je najava da ce u sljedecern broju objaviti poster sa svim cinovima i oznakama u Hrvatskoj vojsci sama po sebi dostatno govorila o vremenu i okolnostima pod kojima je poceo izlaziti.

Okrenut radasnjim potrebama Hrvatske vojske na podrucju povecanja i poboljsanja vojnotehnickih znanja i informiranju o dogadanjima u zernlji, inozemstvu i na prvoj crti bojista Hrvatski vojnik je napisima o naoruza­ nju i oruzju, njegovoj uporabi i proizvodnji, reportafama s ratista, zbi­ vanjima na politickom planu kako u zemlji tako i inozernstvu, tumaceci nji­ hovu prirodu i znacenje, vrlo brzo nasao svoju citalacku publiku. Ta je cinjenica ocito bila poticajna i za izda­ vaca (u zaglavlju je prvog broja pisalo da je to Ministarstvo obrane RH i Glavni stozer OS), pa je opseg pojedinog broja vec u drugoj godini izlazenja porastao na ukupno 64 stra­ nice a kao novum pojavljuje se i umetak od 8 stranica u boji i finom papiru u sredini lista. Uz doista potreban, zanimljiv, sve

strucniji i raznovrsniji sadrzaj Hrvatski vojnik je, sto je s gledista kasnijih dogadanja vezanih uz sudenja za nedo­ pustiva krsenja ratnog prava i obicaja i u zemlji i pred Haaskirn tribunalom od ne malog znacenja, vec u svibnju 1992. godine, primjerice, opsimo pisao i o seminaru s temom: ratno pravo, a potom i o radu vojnih sudova.

U to vrijeme mijenja i prvog glavnog urednika na cije mjesto dolazi Krunoslav Matesic, ali se uz njega odtad pojavljuje i funkcija odgovornog ured­ nika preuzima Ivan Tolj. Godinu dana kasnije, u tijeku 1993. godine, Hrvatski vojnik dobiva danasnji format, prilozi o vojnoj tehnici dobivaju jos vise sredisnjeg prostora u listu (32 stranice) pa u kolovozu te godine list ima ukup­ no 124 stranice(!) a prodaje se po cijeni od 5000 tadasnjih HRD-a.

Bio je to zaista znacajan izdavacki, ali i uredivacki pomak naprijed i prakticna priprema za ono sto je uslijedilo u svib­ nju 1995. godine. Tada od Hrvatskog vojniks de facto nastaju dva vojna glasi­ la: jedan ostaje vojnostrucni mjeseffiik

pod dotadasnjim nazivom Hrvatski vojnik, a drugi postaje vojnoinforma­ tivni tjednik Velebit. Na celu jednoga i drugoga je od tada, kao glavni i odgo­ vorni urednik, brigadir Ivan Tolj.

Novi izgled, novi projekti

Hrvatski vojnik tada dobiva konacni, danasnji izgled i sadrzaj jer se specija­ lizira za vojnotehnicka pitanja i prob­ lerne, uspjesno rasclanjuje i analizira oslobodilacke akcije tijekom Domovinskog rata, pocinje s objavlji­ vanjem niza osvrta nasih strucnjaka o razvoju civilno-vojnih odnosa i napori­ ma u priblizavanju Hrvatske euro­ atlantskim integracijama da bi vec tijekom 2000. - 2002. godine, osobito dolaskom Zorana Batusica na mjesto glavnog urednika, bili pokrenuti i posebni prilozi Hrvatskog vojnika u kojima se publiciraju temeljni dokumenti vezani za pitanja nacio­ nalne sigurnosti, analiziraju i obra­ zlazu kljucni geostrategijski, politicki i vojno­ sigur?-osni dogadaji u svijetu i RH s ci­ lj em da se cita­ teljima predoci i sva slozenost i umre­ zenost medunarod­ nih politickih odnosa.

Ostao isti 25,5 %

mary na tom jeziku u tiskanoj inacici, javlja se pri tome kao nesto neizbjezno s obzirom na cinjenicu da strucni prilozi u Hrvatskom vojniku svojom kakvocom cesto nadmasuju interes samo dornacih citatelja. Hrvatski vojnik je, naime, oko svoje skromno tehnicki opremljene i brojcano slabo ekipirane redakcije (glavni urednik brigadir Dusan Viro, izvrsni urednik i vojna tehnika satnik Tihomir Bajtek, ratno zrakoplovstvo Toma Vlasic, ratna mor­ narica porucnik Dario Vuljanic, vojna povijest porucnik Kristina Matica Sto­ jan, graficld urednik natporucnik Hr­ voje Brekalo) okupio stalnu i zamjetnu ekipu vanjskih suradnika, sastavljenu od stotinjak visokih vojnih i civilnih strucnjaka, doktora i magistara znano­ sti, inzenjera i profesora koja je u pro­ teklih deset godina, a osobito posljed­ njih godina, svojim prilozima i serija-

3,5

;;;; -= J;; lo 'E :::-! : >1:ia.1: >.u ·- 5~'='.2!·- g_1:1t •• =. E)J1i !~f!;E 1-S~ ·o ~N :& ·c .'~ 1! '&..; _...,u,>ZQ:G::>LCDO-

Nazad0Y80 6, 1 %

Napredovao 65,5%

Promjene Hwatskog vojnika u 2000. godini u odnosu na prethodno razdoblje

Kao logicna posljedica takvog razvoja mjesecnika, pokrenuto je i Internet izdanje Hrvatskog vojnika koje u sljedecern razdoblju tek valja razviti do granica koje izdanja takvog karaktera mogu dosed na Internet stranicama. Prevodenje na engleski jezik, uz sum-

lima o hrvatskoj vojnoj industriji, ino­ zemnim vojskarna, vojnim tehnologi­ jama za 21. stoljece, kibernetici i robot­ ima, hrvatskoj vojno] povijesti, povijesti i rasclambi velikih oruzanih sukoba, operacija i ratova, novim oruzjima i novome karakteru rata kao nekonven­ cionalnom i asimetricnom sukobu su­ protstavljenih strana stekla velik ugled i u zemlji i u inozemstvu. Rijecju, Hrvat­ ski vojnik je izrastao i postao zaista vojnostrucni casopis visoke sadrzajne i graficke kakvoce s jasnom mogucnosti daljnjeg unapredenja i jednog i drugoga i zauzimanja visoko rangirane pozicije u obitelji slicnih casopisa u izdanju inozemnih ministarstava obrane i voj­ nih snaga od kojih je vec sada, osobito sadrzajno, (zasto to ne red u prilici ovog jubileja, desetgodisnjeg izlazenja), cesto za koplje bolji. B2I

STUDENI 2001. HV 11

AZGOVO Stieoan Adanic prvi glavni i odgovorni urednik mieseCnika Hrvatski voinik

Stvarali smo povues

lzlazak vojnog lista u vrijeme kada Republika Hrvatska nije bila medunarodno priznata, kada je doslovce pola drzave bilo okupirano a polovica gorjela, bio je ne samo cin hrabrosti i sigumosti u konacnu pobjedu vec vise od toga ...

Razgovarao Neven MILADIN, snin1io Davor KIRI

S tvaranje llsta u vrto teskim ratnim vre­ menima. magazina specificnog po vojnom karakte111 nije lagan posao ni u drzavama s tradicijom neovisnosti. a kamoU u vrijeme kada Republika

Hrvatska jos nije bila ni medunarodno priznata. Podsjetimo. prvi broj Hrvatskog vojnika izasao je u. doba kada je Zbor narodne garde jedva odoUjevao snaznim napadima neprijatelja. kada su postrojbe JNA jos uvijek prijetile hrvatskih gradovima iz vojami smjestenih u sredistima Zagreba. SpUta. Osijeka. Varaidina .... u vri­ jeme kada razUke izmedu zivoti i smrti nije bilo.

Stoga je objavljivanje mjesecnika vojne. domoljub­ ne tematike pod nazivom Hrvatski vojnik. u najmanju ruku. bio hrabar potez. No. istodobno. bio je to i

12 HV STUDENI 2001.

prkosan cin intuitivne buducnosti. potvrda snage i organiziranosti hrvatske politike i hrvatskog naroda. nas konacni NE! uznistvu i smrti.

Danas. deset godina poslije. lako je ponositi se hrabroscu ljudi i tradicijom Lista. Vrijedna je to obljet­ nica. pogotovo prisjetimo ti se kako je bilo tada. u listopadu i studenome 1991.

Kako je uopce doslo do ideje osnivanja vojnog Usta u vrlo teskim ratnim uvjetima i vremenima, bez konkrelne organizacije. financija i Qudi?

Bila su to teska. au i slavna ratna vremena u koji­ ma su Hrvati kao malo kada biti sloini i jedinstveni. a sve s ciljem stvaranja hrvatske drzave. Situacija je sto se lice crte obrane bila osobito teska jer su srpske

okupatorske snage nadirale sa svih strana. Na juinom bojistu u Dalmaciji. Lici. Baniji. Kordunu. zapadnoj i istocnoj Slavoniji kao i sredisnjoj Hrvatskoj vladala je tipicno surova ratna stvamosl Jedna od tadasnjih svjetlijih strana bila je blistava ratna pobjeda u Varazdinu. zatim Sibeniku te osvajanja nekih vojami JNA u Repubtici Hrvatskoj.

Nekotiko dana nakon le ratne pobjede u Varazdinu kao ratnog gradonacelnika primio me predsjednik Tudman le mi dao nove zadace i lo: pregovori s gene­ ralom Andrijom Rasetom. razmjena ratnih zarobljenika. mobiUzacija hrvatske vojske i stvaranja vojnog lista.

Dakle. na tom prijamu kod predsjednika 7. listopa­ da 1991. razgovarati smo. izmedu ostalog. i o osnivan­ ju lista za Hrvatsku vojsku.

osnovna namjera bila je da se jednim vojnim lis­ tom. namijenjenim hrvatskim braniteijima koji su se u to vrijeme nalazili u rovovima. osigura moralna. psiho­ loska. politicka i strucna pomoc. Zeljeli smo tim nasim herojima koji su zrtvovali sebe za domovinu pokazati da Hrvatska drzava zivi i djeluje. da nisu prepusteni sami sebi. i da pariramo srpskoj propagandi koja je bila izuzetno jaka i prodorna prema nasim snagama.

U to vrijeme u ratnoj Hrvatskoj poceo se osjecati i radati problem dualizma izmedu Hrvatske vojske i nekih pripadnika HOS-a le smo smatrali da bi i vojnim tistom mogli utjecati na smirivanje situacije i na uje­ dinjenje svih hrvatskih branitelja.

Predsjednik Tudman kazao mi je da skupim ekipu te mu predlozim koncepciju kao i ime lista sto prije.

Nismo znali kako bi se list mogao zvati pa sam kao glavni urednik otisao dati prijedlog Predsjedniku. Sve se to dogadalo tog zamalo kobnog 7. listopada. kad smo svi na sreeu za nekoliko minllla izbjegli smrt u

Prvi broj Hrvatskog vojnika tiskao se u 60.000 primjeraka i bio je veliko moralno i pslholosko ohrabrenje i ugodno iznenadenje kad je dosao u ruke hrvatskih vojnika.

raketiranju Banskih dvora. gdje sam bio na objedu zajedno s predsjednicima Hrvatske Tudmanom. Jugo­ slavije Mesicem le Antom Markovicem. lvanom Jar­ njakom. Gojkom Suskom i ostalima. Samo nas je dragi Bog spasio smrti. Nekoliko dana poslije ponovno sam dosao Predsjedniku s idejom da se list zove Hrvatski vojnik. iti druga varijanta - Branimir. Predlozio sam

koncepciju tista, a Predsjednik je kazao da ce se na sjednici VONS-a tijekom listopada odluciti i o koncep­ ciji i o imenu lista.

lstodobno sam okupio nekotiko vrijednih ijudi koji bi pisali i uredivati list izabrao teme le smo krenuli s njegovom registracijom.

Na VONS-u sam do u detaije obrazlozio koncepciju lista, sto je prihvaceno. le zasto naziv Hrvatski vojnik iti pak Branimir (BRANI-MIRl i predsjednik Tudman je nakon krace rasprave odlucio da ce se list zvati Hrvatski vojnik. Dao nam je rok od tjedan-dva da list izade na svjetlo dana.

Kakve su bile prve reakcije na Hrvatski vojnik? lpak takav list nilko nije ocekivao na trzislu. Bar ne tako brzo.

Prvi broj Hrvatskog vojnika izasae je 5. studenoga 1991.. tiskao se u 60.000 primjeraka i bio je veliko moralno i psiholosko ohrabrenje i ugodno iznenadenje kad je dosao u ruke hrvatskih vojnika.

su vjerojatno to mnogi od njih shvatili i pomistili da nece tako lako ·razracunati" s Hrvatskom. kako su na pocetku mislili. Znam da su neki srpski mediji tada pisali o Hrvatskom vojniku dosta lose. uvjeravali su svoje citateije i vojsku da je to samo privremeni list koji se ne maze odrzati jer ce pasti s hrvatskom vojskom. Zapravo. za njih je to bio veliki sok. a za nas vetika moralna. politicka i psiholosko-propagandna pobjeda. Bila je to vrijeme najvecih borbi HY-a protiv JNA. herojske obrane Vukovara i. nazalost tragedije razaranja i unistenja tog grada.

KoUko je u Ill Yl'ijeme bilo tesko biti glavnim i odgo­ vomim urednikom jednog vojnog izdanja. bez konkretne organizacije iza sebe, bez financijske pot­ pore. bez ijudi...?

la mene osobno situacija je bila gotovo nemoguca jer sam istodobno odradivao nekoliko vrto vaznih zadaca. Osim pregovora s generalom Rasetom. raz­ mjene ratnih zarobijenika (Manjaca. Begejci. Knin.

Zamislite kakvo je to bilo ohrabrenje svima nama u Zelenika. Glina. Vukovar. itd.l stvarao sam i glasilo vrijeme kad nismo imali ni dovoljno oruzja ni odgo­ varajucu psiholosko-propagandnu potporu. koja se tek ustrojavala. a u rukama smo drzali list koji se zove Hrvatski vojnik. s porukom vrhovnog zapovjednika oruzanih snaga.

Covjek u rovu koji je prepusten samo svojim zapovjednicima. cetnickim mecima i propagandi. sig­ uran sam. bio je uvjeren da iza njega stoji organizirana drzava koja misti o svemu pa tako i o njemu. sto je u tim vremenima bilo vrto bitno.

Kaza6 ste da ste pregovarati s generalom Raselllm. Kako je suprolna strana reagirala na pojavu vojnog Usta s imenom Hrvatski vojnik i porukama da branilelji ustraju u borlli?

Kod suprotne tj. cetnicke strane pojava Hrvatskog vojnika bila je primijena s negativnim emocijama. Oni su se zabrinuli jer je kod njih nakon toga moral bio u opadanju. Zapravo su i sami uvidjeli da mlada hrvatska drzava u nastojanju sposobna je i u nemogucim uvje­ tima brinuti o svemu pa i o glasilu Hrvatski vojnik. Tada

Hrvatski vojnik le vodio mobitizaciju Hrvatske vojske. No. velike se stvari uvijek i u pravilu dogadaju u nemogucim uvjetima. u kriticnim trenucima i tu se ljudi dokazuju iii padaju.

Nije bilo jednostavno. a nije bilo ni dosla ijudi koji su bili spremni to prihvatiti i pomoci da "dohvatimo· ciljeve. Sreca je da sam nasao nekoliko kvatitetnih ljudi koji su se odmah stavili na raspolaganje. Svi zajedno doslovce smo morali rijesiti sve. od pisacih strojeva do prostora gdje cemo raditi. Nasa prva redakcija bila je na prvom katu u Gajevoj 30. u bivsem vojnom sudu kojeg smo nekotiko dana ranije osvojiti. Na nama je bilo da u tjedan-dva napravimo list koji ce biti zrcalo Hrvatske vojske. Nemoguce je rijecima opisati kako je bilo rijesavati taj problem u situaciji kad nismo imali ni novca ni prostorija ni urednike ni pisa­ cih strojeva. a o rai:unalima da i ne govorim. Jedno­ stavno rei:eno. situacija nije bila nimalo laka.

Uza sve to. u pregovorima s generalom Rasetom on je stalno ponavljao kako JNA nece nikada ponoviti pogresku kakvu je napravila u Varazdinu i da su tu lekciju preskupo platiti. Kazao je: "Vi ste nas gore pobijedili. ali. zapamtite. ukoliko nas napadnete u Zagrebu. bilo koju vojarnu u gradu i okolici. mi imamo unaprijed odredene i naciljane vitalne objekte koje ceme sravniti sa zemljom. kao i citav Zagreb". To je kazao lmri Agoticu i meni. lronija sudbine je u tome da su oni napadali nas. a ne mi njih. a on je tako bio sig­ uran u svoju snagu. Nije bilo lako pregovarati s njim. a ujedno i stvarati Hrvatski vojnik u jednoj takvoj propa­ gandno-psiholoskoj ig'ri u kojoj su polog ijudski iivoti. i opstanak i:itavog jednog naroda. naseg hrvatskog.

f injenica je da su polkraj 1991. ratne aklivnosti u Hrvatskoj bile velike. Kako je u Ill Yl'ijeme bilo skupijati i obralfivali infonnacije?

Mi smo kao vojni list imali ulaz u svaku brigadu. bilo putem IPD sluzbe. operativne zone iti vlastitim angai­ manom. Kako sam tada bio pomocnik ministra obrane.

STUDENI 2001. RV 13

IEMA &ROJA

sam preuzeo duznost savjetnika predsjednika za vojna pitanja. Nakon medunarodnog priznanja Republike Hrvatske raditi Hrvatski vojnik bila je sasvim druga prica. Redovito smo dobivali i potrebni novae. osigu­ rane su nam prostorije i tehnika za rad. Rad je postao normalniji i kudikamo laksi. a do informacija smo dolazili na puno jednostavniji i sigumiji nacin.

le da ga predstavimo kao zapovjednika Vukovara. Kako je on bas u to vrijeme dao politicki vrto dvojbene izjave o predsjedniku drzave. Vladi i Saboru RH. koje su isle vise prema optuzbama i razdoru unutar HY-a. to pred­ stavljanje i ta dobra zamisao vise u tim prilikama i okolnostima nije bila moguca ni ostvariva le je ta ideja odgodena za kasnije.

- - I

I ovom prigodom moram posebno naglasiti da je predsjednik Tudman imao veliko povjerenje u mene i tim ljudi koje sam okupio na tom projektu, i da se nikada nije upletao u uredivacku politiku lista. Ni predsjednik Tudman, ni Sabor, ni Vlada RH nisu odredivali sto ce se pisati, a sto nece dok sam ja bio glavni urednik.

Jeste ti imati problema s cenzurom? S obzirom na vri­ jeme kada je Hrvatski vojnik pokrenut cenzura ne bi bila nimalo zacudujuca?

I ovom prigodom moram posebno naglasiti da je predsjednik Tudman imao veliko povjerenje u mene i tim ijudi koje sam okupio na tom projektu. i da se nika­ da nije upletao u uredivacku politiku lista. Ni predsjed­ nik. ni Sabor. ni Vlada RH nisu odredivali sto ce se pisati. a sto nece dok sam ja bio glavni urednik. Od svih ljudi nakon izlaska svakog broja dobivao sam samo pohvale i rijeci ohrabrenja.

Jedina stvar koju je zamolio pokojni predsjednik dr. Franjo Tudman vezana je uz prvi broj lista i njegovu najavu obracanja hrvatskim vojnicima i svim bra-

Nakon odlaska s mjesta glavnog i odgovomog uredni­ ka jeste ti nastaviti pratiti razvoj Hrvatskog vojnika? §to danas mislite o aktualnoj koncepciji Hsia?

Nepobitno je da je danas kvaliteta lista kudikamo bolja, strucnjaci za odredena podrucja su profilirani i na visoj razini. vise je suradnika. situacija je mirnija. a i financijska konstrukcija je relativno sta­ bilna.

Mi svega toga le teske i krvave ratne 1991. nismo imali. a usporedivati list iz 1991. i aktualni vrlo je lesko. i to zbog uvjeta koji su tada bili ne samo protiv lista vec je i svjetska politika bila usmjerena protiv hrvatske drzave.

U to vrijeme smo razmisljali i o pokretanju tjednika niteijima. Naime. mi smo zamisHli da ta najava bude u koji ce citateijima prenositi i najsvjezije vijesti. sto ravnom polofaju na sredini naslovnice, a on je zamo- koncepcija mjesecnika ne dopusta. Ta zamisao je pro-

bio sam u mogucnosti rjesavati i le probleme. Primali smo informacije iz cijele Hrvatske. sa svih bojista. a i sami smo isli na leren le obradivali teme koje su bile bitne za HY. Primjerice. Miroslav Tudman je isao cesto na prve crte bojista i s mjesta dogadaja mogao je prenijeti vijesti. U toj ekipi bili su. medu ostalima. i Miomir 2uiul gospodin Kriezovic. Stjepo Martinovic .. Ivan Rogic le Ivan Tolj. koji je poslije treceg broja. u

lio da bude iskesena, 0 cenzuri nema ni govora. pov­ jerenje je bilo apsolutno. a ja sam to nastojao oprav­ dati.

vedena u djelo tijekom svibnja'1995 .. kad je izisao prvi broj tjednika Velebit

Na kraju bih zelio naglasiti da je Hrvatski vojnik svoju ulogu tijekom rata odigrao na najboiji moguci nacin, Ovom prigodom zahvaljujem svima koji su le teske i slavne ratne 1991. godine na bilo koji nacin pomog~ Hrvatskom vojniku. Varna. koji ste danas u Hrvatskom vojniku. cestitam desetu obljetnicu

Vee ste istaknuU da je u prvom broju izasao razgovor s predsjednikom T udmanom. no sto je s razgovorom s Milam Dedakovicem Jastrebom. koji je takoder bio predviden za prvi broj Hrvatskog vojnika?

veijaci 1992. i preuzeo urednistvo Hrvatskog vojnika. Moja je zamisao bila da s obzirom na ratna izlazenja i puno uspjeha u radu. Moja misija u tom dijelu je bila zavrsena. Nakon toga dogadanja u Vukovaru Miu Oedakovicu damo prostor

14 HV STUDENI 2001.

Velike promjene na svjetskoj politickoj sceni nakon raspada Saveza Sovjetskih Socijalistickih Republika i kraja bipolame podjele svijeta otvorile su prostor za demokratske promjene i u Socljallsticko] Federativnoj Republici Jugoslaviji. posebno u njezinom zapadnom dijelu. Medu strankama koje su se pojavile na politickoj sceni bila je i Hrvatska ~mokratska zajednica koja je pod vodstvom dr. Franje Tudmana u travnju i svibnju 1990. pobijedila na

Prvi oruiani izgredi paramilicijskih skupina pobunjenih Srba desavaju se na Plitvicama

OMOVINSKI RAT prvim visestranackim izborima u Socijalistickoj Republici Hrvatskoj. Poraz komunistickih stranki u zapadnim dijelovima Jugoslavije vojni vrh SFRJ je docekao pripravan. Nekoliko dana prije nego sto je HDZ preuzeo vlast oduzeto je oruzje Teritorijalnoj obrani i pohranjeno u skladista Jugoslavenske narodne armije. Bio je to samo jedan u nizu poteza koji je JNA od sredine osamdesetih godina ucinita u nastojanju da je nadolazece politicke promjene ne zateknu nespremnu

Pise Davor MARIJAN

V ojni vrh JNA tijekom osamdesetih godina provodi novu vojnu organizaciju. kojom centralizira sustav vodenja i zapovi­ jedanja. a Teritorijalnu obranu stavlja pod ovlast zapovjednika vojista u cijoj je

ovlasti bila. U Zagrebu je potkraj prosinca 1988. pocelo s radom Zapovjednistvo 5. vojne oblasti koje je ukljucivalo sjeverozapadnu Hrvatsku. dio Istre s Gorskim kotarom. Liku. Kordun. Banovinu i Sloveniju. U 1988. godini na tom su podrucju ustrojena cetiri kor­ pusa a zadrzana je i Komanda obrane grada Zagreba. kao i jedna pjesacka divizija na sirem podrucju Kartovca. Zrakoplovnu potporu 5. vojnoj oblasti davao je 5. korpus Ratnog zrakoplovstva i protuzracne obrane sa sjedistem u Zagrebu. Ostali. veci dio teritorija Hrvatske bio je podijeljen izmedu 1. vojne oblasti i Vojnopomorske oblasti. Prva vojna oblast sa sjedistem u Beogradu imala je preko Tuzlanskog korpusa u ovlasti Slavoniju. Vojnopomorska oblast sa sjedistem u Splitu sastojala se od flote. bi vojnopomorska sektora i novoustrojenog Kninskog korpusa na siram podrucju sjeveme Dalmacije.

Pripreme za pacifikaciju Hrvatske

Oduzimanje oruzja Teritorijalne obrane pratile su organizacijsko-ustrojbene promjene u 1. i 5. vojnoj

oblasti i Vojnopomorskoj oblasti. Preraspodjelom snaga unutar 5. vojne oblasti ugasena je Komanda obrane grada Zagreba i pjesacka divizija. a na sirem podrucju Zagreba ustrojen je Zagrebacki korpus sa zadacoma pacifikacije glavnog grada Hrvatske na osnovu pogodnih iskustava Pristinskog korpusa na Kosovu iz osamdesetih godina. Oklopnim i meha­ niziranim brigadama. kao i dijelu topnickih postrojbi na podrucju Hrvatske i u susjedstvu (BiH. Srbija) povecano je brojno stanje ra,cnih vojnika. cime je vojni vrh pokusao prevladati ovisnost o ljudstvu na podrucjima gdje su Hrvati bm vecina. oslanjajuci se na novake iz drugih dijelova Jugoslavije.

Ubrzo nakon promjene vlasti u Hrvatskoj. izbila je u kolovozu 1990. u Kninu pobuna srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj sto je bio uvod u agresivni rat kojim su Oruzane snage SFRJ predvodene Ju­ goslavenskom narndncm annijom pokusale otcijepiti vece dijelove Repubtike Hrvatske. Pobuna je pocela u podrucjima s vecinskim srpskim pucanstvom. s ten­ dencijom sirenja na nacionalno mijesana podrucja. Pokusaj specijalne postrojbe Ministarstva unutamjih poslova Repubtike Hrvatske da intervencijom u Kninu pobunu ugusi u njezinom zacetku sprijecila je JNA. koja se odmah prvog dana izlaska naoruzanih lokalnih Srba na cestu stavila na njihovu stranu. Pobuna se potpom

STUDENI 2001. RV 15

prosirila i na dio susjednih opcina. a u tistopadu je sticno pokusano i na Banovini. Razorufanim tijetima vlasti Repubtike Hrvatske ostalo je samo da na sve moguce nacine dodu do orufja kao preduvjeta za sani­ ranje pobune. koja je uz politicki bila i veliki gospo­ darski udar na mladu hrvatsku drzavu. Teziste obrane stavlja se na policiju putem koje se povecavaju postroj­ be posebne namjene i pricuvni sastav. kao temelj buduce Hrvatske vojske.

Pokusaj JNA da u sijecnju razorufa Hrvatsku goto­ vo je drzavu doveo u rat. Nakon neuspjeha u razorufanju. JNA je potkraj sijecnja 1991. pocela snamu medijsku kampanju protiv Hrvatske. Nekotiko hrvatskih gradana je uhiceno. a protiv hrvatskog mi-

nistra obrane Vojni sud u Zagrebu podignuo je i optuinitu.

Razvoj i ustrojavanje paravlasti na tlu RH-a

Neuspjesni pokusaj sirenja tzv. SAO Krajine na Pakrat pocetkom ozujka i ~koder neuspjesni pokusaj vojnog vrha i srpskog dijela Predsjednistva SFRJ da uvedu izvanredno stanja u zemlji odveo je JNA optiji koja je znacila. "zastitu i odbranu srpskog naroda izvan Srbije i prikupljanje JNA u granite buduce Jugoslavije" na temelju cega je pocelo opskrbljivanje oruzjem i opremom pobunjenih Srba u Hrvatskoj.

Polk.raj ozujka paramilitijske skupine pobunjenih Srba izazivaju izgred na Ptitvitama na prometnici Slunj-frtova Korenica. Specijalna postrojba hrvatske potitije uspjesno intervenira. a njezino dalje djelovanje sprijectt ce dolazak oklopnih postrojbi JNA iz 1. i 5. vojne oblasti koji postavljaju "tampon zonu· izmedu sukobljenih strana. Planom izvanrednih pritika JNA se u ·tampon zonu· postavila oko cijele kninske krajine i podrucja Like s vecinskim srpskim pucanstvom cime je omogucen daljnji razvoj i ustrojavanje paravlasti pobunjenih Srba.

Pocetkom svibnja 1991. u Borovu Selu stradala su od cetnika iz Srbije i pobunjenih Srba dvanaestorita pripadnika hrvatske poticije. stii je ujedno bio pocetak orufane popune na podrucju vukovarske opcine. Pobuna se siri i oko Vinkovata i Osijeka. gdje sela Mirkovci i Tenja pod zastitom "tampon zena" JNA posta-

16 RV STUDENI 2001.

ju jaka cetnicka uporista. lstodobno je izvrsen i raz­ mjesten i dio oklopno-mehaniziranih postrojbi na podrucju Hrvatske (Petrinja. Vukovar i Vinkovti} i Bosne i Hercegovine (Kupres}. cime je stvarana osnova za skoro ovladavanje prostorom.

U svibnju je hrvatsko vrhovnistvo predstavilo Zbor narodne garde. ~inile su ga cetiri djelatne brigade i pricuva. Pricuvne brigade i samostalne bojne mobi­ tizirane su u razdobiju od 28. tipnja do 2. srpnja. u vri­ jeme rata u Sloveniji. Slovenski rat je brzo i bez vecih borbi zavrsen i nakon njega se JNA povlaci i razmjesta na podrucje Bosne i Hercegovine i Srbije. Znatna koticina naoruzanja i streljiva skinuta je u Vinkovcima i Slavonskom Brodu s vojnih zeljeznickih transporta JNA

koji su iz Slovenije prometovati prema Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Dok je trajao sukob u Sloveniji. na istocnoj graniti Hrvatske i Srbije razmjestene su cetiri me­ hanizirane brigade 1. vojne oblasti ciji su dijelovi stavili pod svoj nad­ zor mostove preko Dunava. posijednje prirodne prepreke koje su odvajale Hrvatsku od Srbije. Rat u Sloveniji bio je povod za mobilizatiju jednog dijela ratnih

~ V) ::;.- § Vojvodini. Cmoj Gori i na Kosovu. ~ Pripreme za rat pratile su i pro­ -=: mjene u zapovjednoj strukturi. Za

postrojbi u Bosni i Hertegovini.

vrijeme sukoba u Sloveniji zapovjednistva 5. vojne oblasti i 5. korpusa ratnog zrakoplovstva preuzeli su casniti po nationalnosti Srbi. Na celna mjesta u Sjeverozapadnom vojistu tako su dosti pripadniti na­ roda koji je i inace bio najbrojniji medu casnickim kadrom.

Sredinom srpnja Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutamjih poslova RH ujedinjavaju snage na pojedinim regijama pod zapovjednistvima za istocnu Slavoniju. Banijsko-Kordunsku regiju. Liku. srednju i sjevemu Dalmatiju i juznu Dalmatiju. Potkraj srpnja donesena je i odluka o ustroju i ovlastima Kriznih stozera. Uz si­ gumosni aktualan je bio i gospodarski problem. jer je u istocnoj Slavoniji ubirana ijetina i odvozena u Vojvodinu.

Pobunjeni hrvatski Srbi 11. srpnja provode mobi­ tizatiju svojih stozera i postrojbi a zatim pod zastoom JNA izgraduju svoju paravojnu strukturu. pa tako Teritorijalnu obranu proglasavaju svojim orufanim snagama. Operativne zone ustrojili su sredinom kolovoza 1991. na podrucjima sjeverene Dalmatije. Korduna i Banovine. Ustrojavanje orufanih snaga pratiti su napadnim djelovanjima radi ciscenja terena od hrvatskog stanovnistva. Nakon istocne Slavonije drugo krizno fariste otvorili su potkraj srpnja na Banovini ciscenjem juznih dijelova od hrvatske populacije. U istocnoj Slavoniji 1. kolovoza protjerano je stanovnistvo sela Dalj. Aijmas i Erdut

Sredinom kolovoza izbio je sukob kod Okucana gdje je pripadnike srpskih paravojnih postrojbi pomoglo

oklopnistvo JNA iz Bjelovara i Banja Luke. Do kraja kolovoza JNA je s cetnitima i lokalnim srpskim paravo­ jnim skupinama okupirala Baranju. Teziste napadnih djelovanja tada se prenosi na Vukovar i Borovo Naselje.

Nakon trodnevne sjednite Sabor Republike Hrvatske usvojio je 3. kolovoza Zakijucke u kojima je iznio zahtjev da se JNA bez okolisanja povuce u vojame i da se u primjerenom roku u precesu razdruzivanja povuce s teritorija Republike Hrvatske. S obzirom na to da se JNA oglusila na zakijucke Sabora i nastavila s agresijom. hrvatske snage pocetkom rujna pocinju pri­ tisak na vojame. Blokada vojami natjerala je JNA na ubrzanje planova i pokretanje napadne strateske operatije. kojoj je prethodila nezakanita odluka nepot­ punog Predsjednistva SFRJ kojim ono "preuzima na sebe odredene ingerentije Skupstine SFRJ koja se ne moze sastafl". Po toj odluci "Predsjednistvo SFRJ odlucuje vecinom glasova prisutnih clanova Pred­ sjednistva SFRJ".

Operatija je pocela u rujnu. a njezin je tilj bio izici na zacrtane granite ·velike Srbije" i omoguctti izvlacenje dijelova JNA iz Slovenije i unutrasnjosti Hrvatske. Hrvatska se trebala ispresjetati na pravcima Nova Gradiska-Virovttita; Bihac-Karlovat-Zagreb: Knin-Zadar; Mostar-Sptit. No. slab odziv pricuvnika na podrucju 1. i 3. vojne oblasti doveo je u p~nje vetike planove. sto je vojni vrh pokusao prevladati prijamom dragovoijata iz raznih srpskih stranki. Zajednicki tiij. "Vetika Srbija" izbrisao je izmedu njih ideoloske raztike i politicka opredjeijenja. la vodenje rata protiv Hrvatske obavljena su opsezna kadrovska pojacanja snaga pobunjenih hrvatskih Srba. S tim je JNA sluzbeno legatizirala 'leritorijalnu obranu SAO Krajine·. koja postaje njezin borbeni dio.

Sprjecavanje rasjecanja teritorija i povlacen]e JNA iz RH-a

Napadna operatija zatekla je ZNG u blokadi vojami i nastojanjima da ih zauzmu. U drugoj polovini rujna predaje se gotovo tijeti Varazdinski korpus i nekotiko postrojbi 5. i 1. vojne oblasti. a ZNG dobija naoruzanje i opremu dviju mehaniziranih i dviju protuoklopnih brigada. kao i nekotiko rodovskih pukova. Drugi vetiki val mobitizatija krece 18. rujna u kojem dijelovi posto­ jecih brigada i samostalnih bojni postaju osnova za nove brigade. ZNG je preimenovan u Hrvatsku vojsku. Zapovjednistvo ZNG u Glavni stozer HY-a. a na samom kraju rujna izvrsena je vojnopodrucna podjela RH na operativne zone Osijek. Bjelovar. Zagreb. Kartovat. Rijeka i Split.

Teziste postrojbi JNA u napadnoj operatiji bilo je u istocnoj Slavoniji. Oklopno-mehanizirana skupina strateskog znacenja (ekvivalenta dva mehanizirana korpusa) glavninu snaga usmjerila je na Vukovar i Vinkovte. dok je pomocnim snagama napadala Osijek. Operativna zona Osijek u krvavim borbama je uspjela zadrzati JNA pred 2upanjom. Vinkovtima i Osijekom dok je Vukovar okruzen. Borbe za Vukovar neocekivano su se oduljile i taj je grad bio sve manje vojni problem i pretvarao se u ogledni primjer rata koji je vodila JNA

za srpsku stvar. Logicno je bilo da se taj grad jednos­ tavno blokira s manjim snagama i zaobide. no na to se ocilo nije pomisljalo. U pohodu na srediste Hrvatske. prema zapadu. federalna vojska nije zeljela ostavljati iza sebe ·nerascisceno· stanje. Nakon dugotrajne borbe JNA je 18. studenoga 1991. zauzela Vukovar uporabivsi 11 brigada operativne vojske. Cijena je bila golema. strateska skupina JNA nakon bilke za Vukovar nije bila u stanju da krene dalje na zapad. U bilci za Vukovar Operativna zona Osijek je uspjela zadrfati JNA osiguravsi vrijeme za mobilizacijski razvoj HV-a i njezi­ no opremanje u dubini zemlje.

U zapadnoj Slavoniji prvih dana rujna prijevremeno su pocela napadna djelovanja Banjaluckog korpusa sto je bila posljedica pobune srpskog pucanstva koja je poprimila masovne razmjere. Snage Banjaluckog kor­ pusa uz lokalne snage ~ba TO tzv. SAO Zapadna Slavonija. dijelom su usmjerene prema posadnim mjestima Varazdinskog korpusa. a dijelom na istok u zahvatu autoceste Zagreb-Beograd. radi spajanja s posadama JNA u flakovu i Nasicama. a potom i s Novosadskim korpusom i Gardijskom divizijom. lako je odziv lokalnog srpskog stanovnistva bio vrto masovan. le snage nisu uspjele prodrijeti prema Bjelovaru i Yarazdinu i spajanje sa snagama Varazdinskog korpusa sto bi odlucilo bilku za Slavoniju u srpsku korisl Nakon predaje Varazdinskog korpusa. Banjalucki korpus je glavninu snaga usmjerio pravcem Novska-Kutina­ Zagreb. Najleze stanje bilo je na pocetku listopada kada se raspao sustav hrvatske obrane na podrucju Novske. Ustrojavanjem Operativne grupe "Pesasina" u koju su usle snage u podrucju Novske i Nove Gradiske u lijeku mjeseca je stanje sredeno a Banjalucki korpus zaus­ tavljen. lslo je uspjela i Operativna zona Bjelovar s Operativnom grupom "Pakrac" na sjevemom dijelu podrucja. U sklopu napadne operacije HY-a "Orkan 91".

djelovanja hrvatskih snaga ciji je nositelj bila 1. "A" brigada ZNG-a.

U sredisnjem dijelu Hrvatske Operativna zona Zagreb je uz obranu na zapadnoslavonskoj bojisnici sprijecila deblokadu Zagrebackog korpusa JNA na sirem podrucju grada. a snagama Operativne grupe za Sisak i Banovinu nakon gubilka Gline i Pelrinje odrzala Sisak. Komarevo i Sunju. Napadna djelovanja JNA slomljena su od dijelova 2. "A" brigade u boju kraj Farkasira, Pokusaj napadnog djelovanja u sklopu operacije "Vihor" u prvoj polovini prosinca na rijeci Kupi bio je neuspjesan pokazavsi da je za napadna djelovanja spremno samo nekoliko postrojbi ZNG-a. dok su postrojbe HY-a trebale za to znatno duzu pripremu.

Operativna zona Kartovac zaustavila je snage JNA dovedene iz Srbije i Makedonije na rijeci Kupi i u pred­ gradu Kartovca. pa se u studenom crta razgranicenja ustalila nakon sto je JNA zauzimanjem Slunja i prot­ jerivanjem Hrvata iz njega zaokruzila kompaktnu etnicku sliku s vecinskim srpskim stanovnistvom. Na podrucju Like ustrojena je Operativna grupa "lika" koja je zahvaljujuci pojacanjima iz operativnih zona Rijeka i Zagreb odrzala sire podrucje Gospica koje je uz snage 5. vojne oblasti napadao i Kninski korpus.

Operalivna zona Rijeka dijelom snaga drzala je u okruzenju snage Rijeckog korpusa i Vojnopomorske oblasti u lstri i Gorskom kotaru. a dio snaga je angazi­ rala na lickom bojistu.

Na sjevernodalmatinskom podrucju zahvaljujuci pogodnom smjestaju glavnine snaga. Kninski korpus je uz pomoc lokalnih srpskih snaga do pocetka rujna ·ocistio" Kijevo i Krusevo. a potom je djelovanje prenio na jadranske gradove. Agresivnim napadima bez­ obzirno je ·ocislio" zalede Sibenika i Zadra. Nije uspio izbili na jadransku obalu. iako je Zadar doveo u iznimno

tefak polofaj a ulazak u grad sprijecila je 4. "A" brigada. Pred Sibenikom je dozivio najveci poraz tijekom 1991. od branitelja 113. brigade HV-a koji su na vri­ jeme osvojili lokalna vojna skla­ dista. U Sibeniku je HV dosla u posjed veceg broja vojnih plovila. sto je bila osnova za ustroj momarice. Sama je momarica imala najveci trenutak sredinom listopada kada je protjerala ju­ goslavensku momaricu iz brac­ kog kanala. odbivsi njezin napad

Dolazak pripadnika UNPROFOR-a na crtu ' razdvajanja (ozujak 1992.)

,. . .

prosinac je prosao u intenzivnim borbama s postrojba­ ma JNA i raznim paravojnim postrojbama. u kojima je zauzeto nekoliko prolivnickih uporista. Sarajevsko primirje zaustavlja borbe. a dostignuta crta se ne mijenja do operacije "Bljesak" u svibnju 1995. Na sje­ vemom dijelu zapadne Slavonije OZ Bjelovar u suklad­ nom djelovanju sa snagama OZ Osijek uspjela je ocistili podrucju slavonskih planina i odbacili JNA i paravojsku pobunjenih Srba od Pakraca i Lipika. Borbe u zapadnoj Slavoniji znacajne su i zbog prvih uspjesnih napadnih

na Split Raina momarica OS SFRJ sredinom rujna 1991. je

uvela pomorsku blokadu jadranskih Iuka i topnickom. paljbom pomagala djelovanje postrojbi vojnopomorskih seklora i kopnene vojske s tezistem u podrucju grado­ va Dubrovnika. Splita. Zadra. Sibenika i Ploca. Uz mornaricu. na jugu Hrvatske djelovali su Uzicki i Podgoricki korpusi koju su pocelkom listopada zauzeli Konavle i napali Dubrovnik. Grad se odrzao iako je nekoliko puta bezobzimo napadan od JNA. a vrhunac je

/

;£ <n ~ j,_ulii:nih borbi u e~akracu 1991. ~ ,~ bio pocetkom prosinca. Kao i na primjeru Yukovara i na Dubrovnik je kampanja etnickog ciscenja JNA proliv Hrvatske ogoljena do srfi,

Velika operacija koju je zamislio Genei'alstab JNA nije postigla predvideni uspjeh. Kopnene snage JNA su u studenome zaustavljene. a potezi kao sto je bio pokusaj zracnog atentata na Predsjednika Republike Hrvatske 7. listopada 1991. nisu donijeli ocekivani us­ pjeh. Nakon djelomicnog realiziranja zadaea JNA. stvorena je svojevrsna pat pozicija koja je dugorocno isla proliv velikosrpskih interesa. Njezine napadne snage nasle su se nadomak zacrtanih ciljeva. ali bez snage da nastave s njihovom daljnjom realizacijom. Drugi. manji dio snaga koji je trebao sudjelovali u prvoj skupini bio je malobrojan i ekruien u hrvatskim gradovima.

Hrvatska vojska je do kraja godine uspjela sprijecili rasjecanje terilorija i zaustavili JNA na podrucjima s vecinskim srpskim pucanstvom. a i dalje je imala u zaledu okruzene dijelove JNA. pa po tome nije bila kompaktna. Postavila je osnovu za razvoj vojske i zapovjednog sustava. Nije bila pripravna za napadne operacije oslobadanja privremeno okupiranih teritorija. uostalom i zbog nedostatne logisticke potpore. Zbog toga je i za RH primirje i povlacenje JNA bilo najbolje rjesenje.

Dolazak UNPROFOR-a

Od mirovnih snaga Ojedinjenih naroda Hrvatska je ocekivala pozitivan pomak. dok je srpska strana oceki­ vala da ce osigurati svoje teritorijalne stecevine. Kompromis je. uz prilisak medunarodne zajednice. rijesen sporazumom od 22. listopada 1991. o premjestanju preostalih snaga 5. vojne oblasli JNA s podrucja Hrvatske i ostavljanje hrvatskoj strani oduze­ tog oruzja Terilorijalne obrane. Proces premjestanja zavrsen je do 30. prosinca 1991. Nakon potpisivanja

STUDENI 2001. RV 17

sporazuma o bezuvjetnom prekidu vatre u Sarajevu 2. sijecnja 1992. izmedu predstavnika RH i JNA osjetno su smanjena borbena djelovanja. Na crtu razdvajanja poceti su stizati i razmjestati se dijelovi mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. U sijecnju je proveden novi preustroj JNA po kojem je dokinuta 5. vojna oblast a umjesto nje je ustrojena 2. vojna oblast sa sjedistem u Sarajevu u ciji su sastav usle sve snage JNA zapadno ·od Drine. osim onih u istocnoj Hercegovini koje su usle u sastav 4. vojne oblasti.

Do svibnja 1992. JNA je ustrojila "Glavni stab Teritorijalne obrane Repubtike Srpske Krajine·. i sest zonskih stabova m s podredenim postrojbama. Osim organizacije lokalne srpske paravojske. ustrojena je i Uprava posebnih postrojbi milicije koja je podredena Ministarstvu obrane. Do kraja travnja JNA je uspjela uciniti ono sto vode pobunjenih Srba nisu uspjele od kolovoza 1990. Tri medusobno odijeljena podrucja. odnosno Srpske autonomne oblasti. kako su ih prozvali njihovi tvorci spojene su u jedinstvenu Republiku Srpsku Krajinu. kao prvu od dvije srpske driave izvan Srbije. Predaja zona odgovomosti UNPROFOR-u pocela je sredinom svibnja 1992 .. nakon cega su na podrucju takozvane Krajine ostale naorufane samo postrojbe milicije. dok su oruzane snage demobitizirane i sve­ dene samo na rad stabova. Bio je to kraj "sluzbenog· dijela politike JNA u Hrvatskoj i povlacenje njezinih pri­ padnika. driavtjana Savezne Repubtike Jugoslavije s okupiranih podrucja Republike Hrvatske. Postrojbe

Oslobadanje juga Hrvatske

Na podrucju ustroja HV-a. najprije je u ozujku pokrenuta djelomicna demobilizacija ljudstva. koju je u prvoj etapi pratilo gasenje cetvrtih bojni u brigadama HV-a. kao i demobilizacija pojedinih bojni u brigadama. To je bio uvod za postupno gasenje veceg broja pri­ cuvnih brigada. samostalnih bojni i satnija HV-a radi ukrupnjavanja pricuvnih postrojbi HV-a i domobranst­ va. Borbena spremnost zadriana je uz djelatne postroj-

mogucnosti da se operacija oslobadanja izvede na uskom obalnom pojasu Hrvatske.

Na sjevemom dijelu Bosne u Posavini HV je pruzio potporu lokalnom hrvatskom pucanstvu. ali zbog znacenja tog podrucja na koje je JNA. odnosno tzv. Vojska Repubtike Srpske koncentrirala sve rasplozive snage. kao i zbog nepristajanja muslimansko­ bosnjacke strane na vojni sporazum s RH. nije doslo do pravnog osnova za angaiman veceg broja pripadnike HV-a. osim na dragovoljackoj osnovi. To je pocetkom

su je zapisnicki predati i ostaviti postrojbi koju odredi Zapovjednistvo 2. vojne oblasti.

Prvih mjeseci 1992. na bojisnicama je bilo primirje koje je cesto narusasane. uglavnom topnickom i minobacackom paijbom. sto je ponekad prerastalo gotovo u pravi rat kao u travnju i svibnju. U tipnju je HV iznenadnim pothvatom oslobodila Miijevacki plato. dok je stican pokusaj u Baranji zavrsio neuspjesno. JNA je u ozujku krenula u pohod na Bosnu i Hercegovinu. stvarajuci drugu srpsku zemiju izvan Srbije. Hrvatska je pomogla obranu hrvatskog naroda u BiH. ati i Muslimanima kako logisticki tako i intervencijom vojnih postrojbi. sprijecivsi njihovo etnicko ciscenje i stvorivsi osnovu za opstanak u BiH. Golemi izbjegticki val prihvacen je u Hrvatskoj sto je iznimno opteretilo gospodarstvo driave u kojoj rat nije bio zavrsen. Razmjestanjem zastitnih snaga UNROFOR-a u tipnju nastupilo je duze vremensko zatisje.

18 HV STUDENI 2001.

Postrojbe HV-a i specijalne policije MUP-a pocetkom 1993. u zaledu Zadra oslobadaju sire podrucje Maslenice i Zemunika

be ZNG-a i putem taktickih skupina HV-a koje su ustrojavane od dijelova brigada koje su gasene iti demobi­ lizirane. Na samom kraju 1992. brigade ZNG-a su preimenovane u gardijske brigade HV-a. Operativne zone zamijenilo je sest zbornih podrucja kopnene vojske. Osijek. Bjelovar. Zagreb. Karlovac. Rijeka

(kasnije Gospicl Split i Juzno bojiste. Ostali dio Hrvatske vojske cinilo je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Hrvatska ratna momarica kao i nekotiko postrojbi izravno podredenih Glavnom stozeru HV-a.

Na kraju 1992. preustroj su dovrsile i oruzane snage pobunjenih Srba. Teritorijalna obrana je preimenovana u "Srpsku vojsku Krajine· a zonski stabovi u sest kor­ pusa (Sjevemodalmatinski. Ueki. Korunaski. Banijski. Zapadnoslavonski i Jstocnoslavonskil. Uz Ratno zrako­ plovstvo dio snaga bio je izravno podreden Generalstabu "SVK-a".

Borbena djelovanja tijekom 1992. obiijezilo je oslo­ badanje juga Hrvatske. Nakon sto je u travnju zaustav­ ijena ofenziva JNA na dotinu Neretve. HV preuzima ini­ cijativu i do tistopada vojnim i diplomatskim putem oslobada jug Hrvatske. a na Prevlaku dolaze pred­ stavnici medunarodnih mirovnih snaga. Oslobadanje je provedeno i s dijela BiH na koji je HV usla. jer nije bilo

tistopada zavrsilo padom dijela Bosanske Posavine jer lokalne snage nisu uspjele ustrojiti djelotvomu vojnu organizaciju.

Zatisje na crti razdvajanja prekinuto je u sijecnju (22.-27.) 1993. kada postrojbe HV-a i specijalne polici­ je MUP-a od 22. do 27. sijecnja 1993. u zaledu Zadra izvode napadnu operaciju oslobadanja sireg podrucja Maslenice i Zemunika. le odbacivanje tzv. SVK-a iz zadarskog zaleda i Rovanjske. pri cemu je otvorena preometnica Maslenica-Zadar le tako olaksan promet izmedu Dalmacije i kontinentalne Hrvatske. U sklopu operacije oslobodena je i hidrocentrala Peruca na rije­ ci Cetini u sinjskom zaledu. lijekom izvodenja operaci­ je izbilo je na vidjelo nekotiko krupnih slabosti. ati je HV pokazala voiju i spremnost RH da nece prepustiti dijelove leritorija pobunjenim Srbima. sto je imalo pogodan psiholoski ucinak n~ pucanstvo i vojsku. Do kraja godine izvedena je jos i takticka operacija "Medacki Diep· u rujnu 1993. radi ispravljanja crte oko Gospica. a njezini ucinici su uz kontekst hrvatsko­ mustimanskog rata u BiH imati za RH nepogodan poti­ ticki ucinak. Nakon toga do prosinca 1994. nije bilo znatnijih borbenih djelovanja. sto je do tada bilo naj­ duze zatisje.

Pripreme za "Bljesak" i "Oluju"

Nakon duzeg mirovanja HV u prosincu 1994. pocinje

kafflpanju udara na "RSK-a" preko Livanjskog poija lomeci postupno snage tzv. SYK-a i Yojske RepubUke Srpske. Ove su nesto ranije pokrenule ofenzivu s na­ mjerom razbijanja 5. korpusa ABiH i HYO-a u Bihacu. cije je odrzanje za RH imalo stratesko znacenje. Zbog toga i zbog stvaranja uvjeta za razbijanje "SYK-a" i povratak okupiranih podrucja u sastav malice zemlje jzyedena je operacija "Zima ·94·. u suradnji s postroj­ bama HYO-a. Postrojbe ZP Sptil ojacane s dvije gardij­ ske brigade nakon visednevnih napadnih djelovanja u iznimno nepogodnim vremenskim i geografskim uvje­ tima uspjevaju stavili pod nadzor veci dio Livanjskog polja i planine Dinare uklinivsi se za oko 20 km u bor­ beni raspored tzv. SVK-a i YRS. Do pocetka travnja 1995. na tom se podrucju izodi djelatna obrana uz nekoliko manjih taklickih pomaka. Pocetkom taklicke operacije "Skok-1" crta je pomaknuta naprijed. cime je poboljsan postav hrvatskih snaga na Dinari i Livanjskom poiju. Operacijom "Skok-r dva mjeseca kasnije (4. -11. Upnja 1995.) hrvatske snage su stavile pod nadzor cijelo Livanjsko poije. doUnu Celine i Yrucko polje. stvorivsi uvjete za napredovanje prema Bosanskom Grahovu i Glamocu.

Nakon izgreda na autocesti Zagreb-Okucani­ Lipovac potkraj travnja 1995 .. u razdoblju od 1. do 4. svibnja u zapadnoj Slavoniji je usUjedila operacija "Bljesak". Postrojbe iz sastava zbornih podrucja Bjelovar. Zagreb i Osijek s podstozemim postrojbama GS HY-a i specijalnom poUcijom MUP-a brzim i ener­ gicnim djelovanjem pjesackih i oklopno-mehaniziranih postrojbi u zahvatu autoceste iz smjera Nove Gradiske i Novske presjekle su privremeno okupirano podrucje i oslobodile Okucane. lzbijanjem na rijeku Savu one­ mogucena je intervencija "YRS-a" iz BiH i "SYK-a" s okupiranog podrucja Banovine. U drugom dijelu ope­ racije okruzene snage sjevemo od autoceste Novska­ Nova Gradiska natjerane su na bezuvjetnu predaju.

Uz uspjeh u zapadnoj Slavoniji. HY je i na granicnom podrucju RH i BiH nizala vojne uspjehe stvarajuci uvjete za oslobadanje privremeno okupiranih podrucja. U Splitu su 22. srpnja Predsjednik RepubUke Hrvatske i G

predsjednik Predsjednistva Bosne i Hercegovine pot- i •N

pisali Deklaraciju o ozivotvorenju Sporazuma iz Washingtona uz koju je potpisan i dogovoran nastavak vojne suradnje. Sporazum je do kraja srpnja povukao za sobom operaciju "Ljeto '95" (25. -30. srpanja) kada su Hrvatske snage usle u Glamoc i Bosansko Grahovo otvorivsi put za Knin. Hrvatsko vrhovnistvo nije dvojilo da do mime reintegracije nece doci. a da mirovanje HY-a oko zapadne Bosne moze samo pogorsati opci odnos snaga. koji nikada do tada nije bio tako pogodan. Nakon sto je operacijom "Bljesak" oslobodena zapadna Slavonija. dio slobodnih snaga je preraspodjeljen. i uporabljen za ojacanje zbomih podrucja Split Osijek. Zagreb. Karlovac i Gospic. Promijenjeno je i ime operacije. koja je dobila kodni naziv "Oluja". Zamisao operacije polazila je od diplomatsko-potitickog okruzja RepubUke Hrvatske. vojne doktrine pobunjenih hrvatskih Srba i njihovog cilja. razbijanja i unistenja 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovfne. cime---iri se

postigla preraspolljela snaga i ojacao strateski polozaj "RepubUke Srpske Krajine·. Na toj je postavci Hrvatska vojska dobila zadacu, ·oslobadanje cjelokupnog okupi­ ranog prostora RH na podrucju Dalmacije. Like. Korduna i Banovine uz odsudnu obranu prostora Slavonije i juzne Dalmacije".

Na potitickom planu posljednji pokusaj mimog raz­ rjesenja problema pobunjenih podrucja ucinjen je 3. kolovoza 1995. u Zenevi. Hrvatsko izaslanstvo je na pre­ govorima zatrazilo: mirnu reintegraciju okupiranih podrucja. otvaranje svih prometnica na okupiranom podrucju. primjenu hrvatskog Ustava na cijelom po­ drucju Hrvatske. provedbu ustavnog zakona za srpsku etnicku zajednicu. kojoj hrvatske vlasti jamce potiticka. gradanska i nacionalna prava. Odgovori koji su dobijeni hrvatska strana je ocjenjenila nezadovoljavajucima. Za­ dacu reintegriranja okupiranih podrucja dobila je Hrvatska vojska.

Zavrsne oslobodilacke operacije HV-a

Operacija ·otuja" izvedena je u razdoblju od 4. do 7. kolovoza. Hrvatska vojska je sa svoje strane koncentri­ rala 127 tisuca vojnika. od kojih je dio profesionalnog sastava imao iza sebe visemjesecno bojno djelovanje na planini Dinari. Livanjskom i Glamockom polju. kao i

"SVK-a". Na pravcu Jasenovac-Dubica-Kostajnica domobranske pukovnije ZP Bjelovar po ucinku su se pribtizile profesionalnim postrojbama. Operacija "Oluja" uz oslobodilacko znacenje imala je nista manje vazno humanilamo. a to je deblokadu sireg podrucja Bihaca.

U operaciji "Oluja" sudjelovala su sva zboma po­ drucja. osim ZP Osijek i Juznog bojista koji su provoditi obrambeni dio operacije. U napadnom dijelu operacije sudjelovalo je, pet gardijskih brigada HY-a. 1. Hrvatski gardijski zdrug. 81. gardijska bojna. 23 domobranske pukovnije. 17 brigada HY-a (15 pricuvnih i dvije rocne). lri brigade PZO-a. cetiri sredisnjice za ED-e. dijelovi 16. topnicko-raketne brigade. dijelovi 15. protuoklopne topnicko-raketne brigade. dijelovi 33. inzinjerijske brigade. 40. pukovnija veze. cijeli HRZ i PZO. dijelovi HRM-a (za prijevoz postrojbif i 2500 pripadnika speci­ jalnih postrojbi MUP-a RH. Ukupno je sudjelovalo 127 fisuca ljudi. Ukupni gubici su 0. m. odnosno 196 poginulih. 1100 ranjenih (teze 572 i lakse 528). 3 zarobljena. 15 nestaUh. Ukupno 1314. U sedam dana operacije oslobodeno je 10.400 cetvornih kilometara m 18.4% ukupne povrsine RH.

Nakon zavrsetka operacija u RH. hrvatske snage su u rujnu (8. -15.t izvele napadnu operaciju "Maestral" u kojoj su zazeli i oslobodeni gradovi Sipovo. Jajce i Drvar. a operacijom Juzni potez (8. -15. listopada) i

HV izrasta u respektabilnu oruzanu silu koja snagom i domoljublja 1995. konai:no slama pobunu i podrui:ja vr\ca u ustavno-pravni pored

zapadnoj Slavoniji. Vojska pobunjenih hrvatskih Srba je u cetiri korpusa i Korpusu specijalnih postrojbi na za­ padnom dijelu imala oko 40 tisuca vojnika. Po procje­ nama u vojnoj siti odnos je bio 3: 1 u korist HY-a. U tes­ kom naoruzanju /topnistvo. oklop/ odnos je bio izjed­ naeen iU je bio u korist "SYK-a". Takakv odnos snaga pretpostavljao je zahljevnu zadacu pred HV. pod pret­ postavkom da "SVK" pruzi zestok i dugotrajan otpor. U pocetnom dijelu operacije rastrojen je sustav srpskih veza i zapovijedanja. a topnicko-raketni sastavi su od­ baceni od gradova i induslrijskih postrojenja cime je sprijeceno njihovo razaranje. UsUjedilo je ovladavanje prila1ima Kninu. prevojima na Velebitu i Ljubovu i pro­ dor 1. gardijske brigade iz Like prema sirem podrucju Bihacu. kao i s 2. gardijskom brigadom kroz Banovinu. Jaki i odlucni prodori gardijskih brigada i specijalnih snaga MUP-a odlucno su uljecaU na razbijanje snaga

Mrkonjic Grad izbivsj na samo 23 km od Banjaluke. Zbog zahtjeva medunarodne zajednice dalje se nije islo. pa rat u BiH ostaje nesvrseni rat i u njemu vojnicki gubilnik dobija etnicki ociscenu srpsku drzavu.

U desetljecima dugom agresivnom duhu koji je propovijedao srpsko pravo na zemlje susjeda. i rat pro­ tiv RepubUke Hrvatske bio je ponajprije rat za zemlju i rat protiv cjelokupno~a hrvatskog naroda. Cilj rata moze se reducirali na bi rijeci - etnicki ocisceno podrucje. i za njegovo provodenje bila su dopustena sva sredstva. Hrvali su uspjeh u Domovinskom ratu ostvariU na potitici pomirbe prvog predsjednika RH-a. Bio je to rat koji ni po cemu nije odudarao od ratova za koje povijest zna. Dobile su ga ponajprije profesionalne postrojbe HY-a koje su 1995. slomile pobunu u RH. a na podrucju BiH dovele "YRS" na rub poraza le teko stvo- riU uvjete za sporazum u Daytonu.

STUDENI 2001. RV 19

Osnivanie i ustroiavanie Narodne zastite1

• Na lzvrsnom odboru Sredisnjice HDZ-a 13. ozujka 1991. Milivoj Kujundzic predlozio je ustrojavanje organizacije pod nazivom Narodna zastita. Prema rijecima predlagaca cilj bi bio ··pruziti neoruzani i ukupni otpor u Hrvatskoj" te se stoga "odmah mora legalno organizirati Narodna zastita na osnovi dobrovoljnosti i samoorganizacije gradana"

Tom je inicijativom pokrenuta Narodna zaslila. no kao potpuno nenaoruiana fonnacija. S druge strane. Narodna za­ slila bila je tada zamisljena kao ·medu­ stranacka organizacija". Sto je u praksi

to znacilo? Narodna zaslila trebala je. prema misljenju Predsjednika Republike i njezinih osnivaca. biti iskljucivo "oblik obrambenog neoruianog samoorganiziranja gradana" le se u slucaju otvorene agresije trebala "neoruzano suprotstaviti svim oblicima ugroiavanja slobode. suveren~eta i temorijalnog integriteta Republike Hrvatske"

Takovo uslrojstvo i zadaee usvojilo je i Vijeee za narodnu obranu i zaslitu ustavnog poretka kao i novoustrojeno Medustranacko vijeee koje je svoju prvu sjednicu odrialo 15. ozujka. Vijeee je od 22. ozujka na neki nacin ·zapovijedalo" Narodnom zastitom. pod novim imenom Medustranacko vijeee Narodne zastite.

Na opeinskoj razini ustrojilo je medustranacke koordinacijske odbore. a predsjednik odbora bio je iz redova veeinske stranke u opeinskoj skupstini.

Narodna zastita imala je punu potporu golovo svih parlamentarnih. ali i neparlamenlarnih politickih stranaka u Hrvatskoj. Njezinom osnivanju suprotstavile su se samo one stranke koje su bile i inace protiv neo­ visne Hrvatske. bilo da su bile velikosrpske iii proju­ goslavenske.

Od 13. oiujka. a posebice nakon "krvavog llskrsa" na Pl~icama. Narodna zaslila rasla je nevjerojatnom brzinom. Desetci lisuea gradana javljali su se medustranackim vijeeima u epcinama diljem Hrvat­ ske. 1i su ljudi bili spremni na oruiani otpor agresoru. ali su ocekivali da ih driava rasporedi u novoustrojene gardijske postrojbe iii druge organizirane cjeline kako bi pruzili organizirani otpor agresoru.

No. hrvatska je driavna politika u osamostaljivanju zemlje isla korak po korak. Stoga je organizirala opeehrvatski referendum. na kojem se golema veeina od oko 95 posto gradana izjasnila za suverenu i samostalnu Hrvatsku.

Shvatilo se da Narodna zastita ne moze ostati nenaoruiana i vojno neorganizirana lim vise jer hrvatska vojska (osim dvije gardijske brigade u zacetku) jos nije bila ustrojena. Nastupilo je najopasi­ je razdoblje po sigurnosl Republike Hrvalske. Neprijatelj je svakim danom bio sve organiziraniji i spremniji. a hrvalsko je vodstvo taktiziralo.

Narodna zastita posta]e naoruzana formacija

Srbijansko politicko vodstvo i vojno vodstvo JNA bilo je odlucno sprijecili proglasenje neovisnosti

20 HV STUDENI 2001.

Republike Hrvatske svim sredstvima. pa i ratom. Stoga je Sabor Republike Hrvalske 25.lipnja 1991. donio ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. No. ta je odluka bila donesena na lemelju ref­ erenduma od 19. svibnja. pa je u nju morala biti uvrstena fonnulacija kako ·sabor pokreee proces raz­ druzivanja od drugih republika i autonomnih pokrajina·.

Srpske su paravojne postrojbe od JNA dobile svo potrebno naoruzanje i streljivo le krenule u otvoreni obracun s nezastieenim hrvatskim pucanstvom u seli­ ma i gradovima. Vee 3. srpnja cetnicke su postrojbe zajedno s JNA okupirale Baran ju. a 7. srpnja spalile selo Celije. nedaleko od Vukovara.

U tim odlucujueim trenucima hrvatski je narod pruiao otpor na svakom koraku. Naoruzani odredi Narodne zastite opkolili su vojamu "Marsal frto" u Novom Zagrebu le je za vrijeme izlaska dijela postrojbi JNA prema Sloveniji doslo do zeslokog oruianog okrsaja u kojem je poginuo pripadnik Narodne zastite Ravena tuvalo. prvi u nizu brojnih junaka koji su dali svoj zivol za hrvatsku driavu.

Kako bi sve postrojbe Narodne zastite stavio pod nadzor i u sustav obrane Republike Hrvatske ministar obrane general Martin $pegelj donio je 30. lipnja zapovijed o osnivanju tijela za organizaciju i koordi­ naciju odreda Narodne zastite. lstog je dana Vrhovno driavno vijeee donijelo odluku o osnivanju stozera Narodne zastite. Tako je koordinacijsko tijelo koje je ustrojio general $pegelj de facto postalo Republicki $tab Narodne zastite. Tom je zapovijedu. dakle. nagov­ ijesten novi oblik organiziranja Narodne zastite koji ee provesti novi ministar obrane dr. $ime llodan.

Dogadaji su slijedili munjev~om brzinom. Vee 7. srpnja ministar obrane llodan donio je Rjesenje o imenovanju koordinatora i clanova republickog lijela za organizaciju i koordinaciju odreda Narodne zastite na razini Republike Hrvatske. Za koordinatora je imen­ ovan Antun Abramovie. tada visi savjetnik u Ministarstvu obrane RH. To je koordinacijsko tijelo na lemelju zapovijedi generala $pegelja i odluke ministra Dodana potvrdilo imenovanja svih koordinalora u Republici Hrvatskoj.

Narodna zaslila bila je spremna postali vojna for­ macija u svakom trenutku. Konacne odluke uslijedile su 30. srpnja 1991. Toga je dana ministar obrane ustrojio Republicki stab Narodne zastite. Ministrovom odlukom zapovjednikom Narodne zastite imenovan je Antun Abramovie. Dana 30. srpnja 1991. ministar obrane donosi Uputu o zadacima. organiziranju i djelo­ vanju odreda Narodne zastite Republike Hrvatske.

lim je Uputama Narodna zastita dobila vojni ustroj i propisane oznake. Nadalje. Zastita je dobila iznimno

Pise pukovnik Antun ABRAMOVIC

vazne vojne zadaee. primjerice izradu i postavljanje zapreka za vojna borbena sredstva. sastavljanje ekipa za blokadu vojarni. izvjestajnu sluzbu. pripremu hrane i vode. opskrbu elektricnam energijom. zastitu svih vitalnih objekata ittl. lslodobno su fonnirani opeinski stozeri NZ-a ciji je zapovjednik ulazio u sastav stozera za obranu u kojem su vee bili zapovjednici policije. ZNG-a i Civilne zast~.

Odaziv tim zapovijedima i uputama bio je velik. U sa­ mo nekoliko dana Narodna zastita je imala oko 300.000 pripadnika. od kojih je oko 60 000 bilo naoruiano. dakako svojim vlastilim naoruianjem. Narodna zaslila preuzela je gotovo cijeli lermrij Republike Hrvatske. njezini su pripadnici bili na svakom koraku.

Obavjestajna mreia JNA i cetnika nasla se u neopi­ sivim leskoeama. jer gotovo vise nije mogla nes­ metano djelovati. Postrojbe JNA bile su u svakoj vojami potpuno blokirane i vise nisu iz njih izlazile. Hrvatski je narod sam organizirao svoju obranu.

lim je cinom Narodna zastita postala u slijedeeoj. odlucujueoj fazi rala lemelj stvaranja redovile Hrvatske vojske.

Nakon 27. kolovoza 1991. novim zapovjednikom Narodne zastite imenovan je Jure $undov. Polovicom rujna 1991 .. izbijanjem otvorenog rata izmedu snaga obrane Republike Hrvalske i paravojnih celnickih snaga i JNA Narodna zastita pretvorila se u potpunu vojnu formaciju. Pripadnici Zaslile prvi su jurisali na vojame i otimali oruzje. Znakovita je zapovijed gener­ ala Tusa u rujnu 1991. kojom potvrduje kako Narodna zastita ima 120.000 naoruianih pripadnika. lstodobno zapovijeda kako njezini naoruzani borci moraju zapos­ jesli drugu bojnu crtu iza postrojbi novoustrojene Hrvatske vojske kako bi potpomogli njezine ralne operacije. Od iznimne je vainosti bila i zapovijed min­ istra obrane Gojka $uska od 5. listopada kojom se zapovjednistvo NZ-a kao i sva podrucna njezina zapovjednistva stavljaju pod ovlast i subordinaciju Oruianih snaga Republike Hrvatske.

Narodna zastita odigrala je odlucujueu ulogu u obrani Hrvatske. naroc~o u glavnom gradu Zagrebu. gdje je njezin zapovjednik ~io upravo i njezin idejni zacetnik Milivoj Kujundzie.

lijekom prve faze rata za Hrvatsku pripadnike NZ-a cinile su bi skupine - prva su bili nenaoruzani pripad­ nici. druga naoruiani. a treea oni borci Zastite koji su se dragovoljno javili u ZNG i u redovite postrojbe HV-a.

Od velike je vainosti bila cinjenica da su Narodnu zastitu cinili pripadnici svih dobi i uzrasta i svih poli­ lickih uvjerenja. U njoj su rame uz rame sudjelovali pripadnici svih stranaka. s jednim ciljem - obranom Hrvatske od agresije.

Prve postrojbe PZO-a u OS RH javljaju se unutar policijskih snaga, a cine ih malobrojne desetine i vodovi lakih prijenosnih ketnih sustava Strijela 2

i jednocijevnih topova 20 mm M-75

strojavanjem postrojba ZNG-a po­ cetkom ljeta 1991. u njihov sastav ulaze i postrojbe PZO-a. takoder naorufane najlaksim sustavima. Otpocinjanjem otvorenih i vecih su­

koba s paravojnim srpskim snagama. a kasnije i po­ strojbama JNA dolazi i do zarobijavanja vece koucine raznovrsnih sredstava PZO-a. le se ona. zajedno sa sacuvanim sredstvima bivse TO uvrstavaju u brigade ZNG-a. kasnije HV-a koje se dovode uz bojisnicu za njezino ojacavanje i sprjecavanje daijnjeg prodora po­ bunjenika prema slobodnom teritoriju RH.

Pocetci

Nakon prvih borbenih letova zrako- plovstva JNA dublje u leritorij RH stvara se potreba zastite najvaznijih i najvrjed­ nijih objekata na leriloriju. le se dio sredstava rabi i po dubini teritorija. Ral­ ni plijen je postao dostatan za ustroja­ vanje nekouko pukovnija i brojnih sa­ mostalnih divizijuna PZO-a koji svojim borbenim djelovanjem obezvreduju napore zrakoplovstva JNA u gusenju nezavisnosti RH. Postrojbe PZO-a su prakticno uz cijelu bojisnicu i oko oaj­ vecih gradova i najvaznijih i najos­ jetijivijih industrijskih objekata. U stu­ denome 1991. zapocinju. u vojami Bo­ rongaj. s radom i prvi desetodnevni tecajevi za zapovjednike desetina. vo­ dova i bitnica PZO-a. kojeg polaze i za­ vrsavaju dragovoijci. djelatnici bez do­ slatnog strucnog znanja. a dolaze izrav­ no s bojisnice i tamo se vracaju.

Nakon potpune stabmzacije bojisni­ ca i medunarodnog priznanja RH stva-

raju se uvjeti za sjedinjavanje postrojba velicine sa­ mostalnih bitnica. divizijuna i pukovnija u brigade. Ti­ me se postize centraliziranija uporaba uvijek nedo­ stalnih snaga. preraspodjela ljudstva i sredstava. opti­ malna uporaba raspolozivih snaga i ujednacenija izo­ brazba i uvjezbavanje postrojbi.

Daljnji razvoj

Paralelno s izgradnjom zemaijskih postrojba PZO-a. gotovo iz nicega. stvara se i brigada zracnog motrenja

i navodenja. lzvori popune radarima takoder su plijen. motrilacki radari. radari kontrole letenje i oni za protu­ gradnu obranu koji gotovo svi postaju operativni uz golem trud i veliko znanje lehnicara i operalora koji svoja ranije stacena znanja stavijaju u sluzbu domovi­ ni. Osim golemog truda ulozenog u popravijanje i odr­ zavanje ispravnim postojecih radara brigada konstruira i uvodi u operativnu uporabu i jedinstven sustav PlPIN kojim je moguce pratiti situaciju u zracnem i bilo kojem prostoru RH.

Priprema za djelovanje Prelelom prvih lovai:kih zrako­

plova tipa MiG-21 iz agresorske vojske na stranu RH oni se stavljaju u sluzbu lovacke zastite objekata te se tako stvara cjelovit i jedinstven sus­ tav PZO-a cjelokupnog teritorija RH. koji konacno obezvreduje sve zra­ koplovne aktivnosti agresorske voj­ ske. a u zavrsnim operacijama Blje­ sak i Oluja osiguravaju njihovo nor­ malno provodenje bez napada iz zracnog proslora.

Nezavisno od broja unistenih ne­ prijateijskih zrakoplova svojim posto­ janjem. djelovanjem i osiguranjem teritorija RH sustav PZO kao borbeni operativni sustav RH ispunio je svoju zadacu i odigrao znai:ajnu ulogu u obrani RH. U poslijeratnom razdobiju predstoji mu temeijita reorganizacija i opremanje modernim motriteljskim sustavima. raketnim postrojbama. sustavima zapovijedanja i nadzora i lovai:kim zrakoplovima. B2I

STUDENI 2001. HV 21

11.1-.n unu,n

Ustrojavanje, rast. razvoj i jacan]e HRZ-a prati razvojni put ostatka

HV-a. Od volje i srca do respektabilnih snaga

sposobnih za sve zadace

Pise Mladen KALAJZIC

amen temeljac Hrvatskom ratnom

K zrakoplovstvu bilo je osivanje zrako­ plovne skupine pri Zapovjednistvu Zbora narodne garde. Osnovna zamisao bila je okupili pilote i ostale zrakoplovce koji

su napustili JNA. pruziti strucnu pomoc postrojba­ ma Garde. le stvorili jedinstven sustav zemaljskog promatranja. javljanja i PZO RH. Sto se tvarne osnovice lice Hrvatska je raspolagala s neste privrednih i sportskih zrakoplova koji su odlukom Vlade RH od 11. rujna 1991. dani na uporabu HV-u. No. vec od samog pocetka agresije JNA na Hrvatsku organizirano je nadziranje kretanje postrojbi JNA iz zraka i to zrakoplovima aeroklubo­ va i privrednog zrakoplovstva. pod izlikom pro­ tupofarnog izvidanja za koje se u lim danima jos uvijek moglo dobiti odobrenje Savezne uprave kontrole letenja (SAKL-a).

Prve postrojbe, prve akcije Vee u listopadu 1990. po dogovoru tadasnjeg

Opcinskog sekretarijata za narodnu obranu (OSNO) Sinj i Split osnovan je samostalni zrakoplovni vod sastavljen od dva odjeljenja i to prvog zrakoplovnog i drugog padobranskog. Vod je od pocetka rata do 7. veljace 1992. godine djelovao pri Cetvrtoj gardij­ skoj brigadi kada je prvo odjeljenje ustrojbeno pot­ palo pod HRZ. a drugo je ostalo s gardislima. Prva borbena djelovanja izvode se ultralakim zrakoplovi­ ma koji. naorufani s osam bombi kalibra 3-4 kg. domace izrade. napadaju s malih visina u sumrak iii nocu. Borbeno se djeluje i zrakoplovima Utva-75 koji su naerufani s cetiri Ose i raznim bombama. Taklika napada je krajnje jednostavna i prilagodena ogranicenim mogucnostima ovog zrakoplova. Napada se uglavnom necu, s malih visina iz smjera koji je naslabije branjen.

Jedno od najznacajnijih borbenih djelovanja Utvom bio je napad na RTV odasiljac Celavac koji je tim napadom (djelovalo se Osama) bio privremeno onesposobljen. Utva je tom prigodom pogodena paljbom iz pjesackog naorufanja. no kako nije bilo znatnijih ostecenja piloti su se sigurno vratili sa zadaee, Vrhunac improvizacije bile su kasetne bombe napravljene od tankog lima i punjene bombi­ cama zaostalima nakon napada neprijateljevih Orkana. ozloglasenim zvoncicima. U kolovozu 1992. vodu iz Njemacke slize zrakoplov Antonov An-2 koji ubrzo u zadaeama prijevoza ranjenika leti i do tri

22 RV STUDENI 2001.

HRZ u Domovinskom ratu puta dnevno na relaciji Dubrovnik-Split-Zagreb. Polkraj 1993. Samostalno zrakoplovno odjeljenje Split je pripojeno Zrakoplovnoj bazi Divulje pri kojoj je i danas aklivno kao 3. vod 20. eskadrile za djelo­ vanja na moru (EDM).

Kraj rata nisu dozivjela trojica pripadnika postrojbe. Pilot Branko Fridel mehanicar Boris Kekez i padobranac Davor Sabic poginuli su. zajed­ no s pilotima HRZ-a Bojanom Vojvodom i Mladenom Skalicom. u nesreci zrakoplova An-2 na trenaznom letu 26. sijecnja 1992.

Drugog srpnja 1991. ustrojava se Prva eskadrila lakih borbenih zrakoplova visestruke namjene Cakovec. sto je sluzbeno potvrdio GSHV u zapovije­ di od 30. kolovoza. Pripadnici eskadrile su sportski i profesionalni piloli Aerokluba Cakovec. le profe­ sionalni piloti Privrednog zrakoplovstva Daruvar i Zagreb. U kolovozu 1991. godine glavna zadaca im je prihvat i skrivanje sportskih i privrednih zrako­ plova s drugih hrvatskih aerodroma tako da je u jednom lrenutku na aerodromu Cakovec bilo smjesteno 28 zrakoplova od kojih je vecina ubrzo dobila nov. maskirni izgled. Dvanaestog rujna zrakoplovi JNA napadaju varazdinski aerodrom gdje su se nalazili zrakoplovi An-2 Privrednog zrako-

plovstva Osijek. Tom prigodom ostecena su celiri zrakoplova. pa se zbog straha od novih napada odlucuje preostale zrakoplove. uz suglasnost madarskih vlasti. prebacili u Republiku Madarsku. No. odlukom MORH-a zrakoplovi su umjesto u Madarsku prehaceni u Republiku Sloveniju. Tijekom listopada po zapovijedi GSHV-a. eskadrila provodi izvidanje povlacenja postrojbi i naorufanja JNA iz Hrvatske jer su postojale naznake da ce dio naoruzanja ostati pobunjenicima u Hrvatskoj. U jed­ nom od takvih letova neprijateljski PZT je pogodio dva zrakoplova. od kojih se jedan. Utva- 75. s 13 pogodaka i tezim ostecenjima ipak uspio vratiti i sigurno prizemljili. Zbog · neprijateljeve PZO i ogranicenih mogucnosli zrakoplova svi su letovi izvodeni do 50 m visine i u najvecoj tajnosti. Doskora se zapocinje s intenzivnom obukom i pre­ obukom pilota na zrakoplov An-2 koji ce postali temeijni zrakoplov HRZ-a. osobito za prijevoz ran­ jenika i sanitetskog materijala.

Pornoc gradu heroju Petnaestog listopada 1991. u zapovjednistvo I.

Operalivne zone (Osijek. Vinkovci. Vukovar) stize zapovijed o ustrojavanju samostalnog zrakoplovnog

voda. Formalnom osnivanju prethodio je niz aktiYnosti na prikupljanju tvarne podloge za djelo­ vanje voda i organiziranju ljudstva. a obavljeni su i prvi borbeni letovi. ~ ograni~_enim sred~ima_ I naoruiani neizmjermm entuz11azmom pripadnici postrojbe smisljaju __ razli_cita rjese_nja ~a~o bi st~ vise naudili nepnJatelJu. a pndomJeli obram Hrvatske. Naoruiavaju se svi raspolozivi zrakoplovi strojnicama. Zoljama i malim bombama za koje su izradeni posebni nosaci. Najvise se nade polazu u transportni zrakoplov An-2. sto se pokazalo i oprav­ danim. Najprije se krenulo s padobranskim desan­ tima sanitetskog materijala i streljiva na Vukovar sto je potaknulo razmisljanja i o bombarderskim udari­ ma. No. za takvo sto trebalo je pribaviti bombe. a kako za to nije bilo izgleda. prislo se improvizaciji. Od prirucnog materijala: plinskih boca. kovinastih otpadaka i ekspoloziva napravljene su vrlo ucinkovite bombe kalibra 150 kg.

Cak su i upaljaci bili improvizirani i sto je naj­ vainije vrlo pouzdani. Svjesni tehnitkih i poslje­ dicno taktickih ogranii:enja zastarjelog dvokrilca odluceno je da se borbena djelovanja zrakoplovom An-2 izvode u slijedecim uvjetima, danju u sloienim meteoroloskim uvjetima (SMU) bez zaledivanja i nocu u pogodnim meteoroloskim uvjetima (PMU) i SMU bez zaledivanja. No. zbog jake koncentracije neprijateljevih snaga u podrucju borbenih djelova­ nja vecina letova je obavljena nocu. i to je pred­ stavljalo dodatnu teskocu. Dok je danju i u SMU moguce pronaci cilj. nccu je to gotovo nemoguce i u PMU bez prikladne navigacijske opreme koju An-2 nije imao. Stoga se zapovjednik voda odlucuje za pomoc iz svemira - GPS'. Uz pomoc rucnog GPS uredaja Garmin 100. bombarderski udari i dostava pomoci opkoljenom Vukovaru su izvodeni prim­ jenom najjednostavnije moguce taktike: nakon poli­ jetanja zrakoplov bi se penjao do operativnog vrhunca leta'. sto je s teretom od cetiri bombe po 150 kg. pet clanova posade' i 400 kg goriva iznosilo oko 2000 m. na toj visini bi se letjelo do podrucja cilja i djelovalo. Nakon izbacivanja tereta visina u povratku je odredivana s obzirom na aktivnost ne­ prijateljeve PZO. Preciznost pogadanja na ovaj nacin bila je krug promjera 200 m za bombe. odnosno 300 m za ostali teret'. Ovakva taktika pokazuje koliko su

djelovanja hrvatskih zrakoplovaca za neprijatelja bila iznenadenje. sto u svom prvom izvjescu istice zapovjednik voda kada kaie: -Protivnikovo zrako­ plovstvo i PZO je nemeena da nam nanese znai:ajne gubitke u zraku. Njihova osposobljenost i spremnost za djelovanja u uvjetima kada mi djelujemo meni je poznata i nikakva je. jednostavno recene. Gradeci mrefo za slonove oni su zaboravili da misevi kroz nju prolaze bez teskoca."5 Kad su letovi An-ova s bombama uhodali. potpuno se odustalo od eksperi­ menata s drugim letjelicama i oruijima.' Nazalost. neprijatelj je odlui:io pokrpati rupe u mreii za slonove te je iz Kragujevca dopremio protuzrai:ni raketni sustav SAM-6 Kub ruske proizvodnje koji u temeljnoj izvedbi nije mogao pratiti ciljeve i:ija je brzina bila manja od 200 km/h. Buduci su iz nai:ina napada nasih zrakoplovaca zakljui:iLi o kojim je zrakoplovima rijei:. prilagodiLi su sustav vodenja raketa i za manje brzine sto su pripadnici Samo­ stalnog zrakoplovnog voda Osijek saznali na najgori moguci nai:in. U ponedjeljak 1. prosinca 1991. na svoju posljednju zadacu su krenuli Marko Zivkovic. Marko Vukusic. Ante Plazibat i Rade Griva.

Ui:inak djelovanja SZV Osijek ni u kojem seg­ mentu nije bio odlui:ujuci. ali je puno znai:io u tim danima borbe za goli opstanak. Njihovim djelovanji­ ma uspjesno je narusena neprijateljeva apsolutna zrai:na prevlast na hrvatskom nebu. Nocna bom­ bardiranja su prinudila neprijatelja na bdijenje i pokretanje lovai:kog zrakoplovstva iz pripravnosti na tlu. U svom izvjescu prvi zapovjednik voda je jos naveo: "Ta djelovanja moida ne nanose velike gubitke neprijatelju. ali mu u najmanju ruku remete miran nocni san. Padobranski desanti sanitetskog materijala i streljiva na Vukovar ocito nece izmijeniti globalnu ratnu situaciju na tom podrui:ju. ali svaki pronadeni sanduk tog materijala bit ce velika pemac Vukovarcima. -,

Zadnji letovi SZV OSijek bili su mirnodopske nar­ avi. Vod je razvojai:en 10. svibnja 1992.

Rast i razvoj Osnivanjem zapovjednistva HRZ i PZO poi:etkom

1992. godine stvoreni su uvjeti za osnivanje vecih postrojbi kao sto su zrakoplovne haze (ZB). bojne. brigada za zrai:no motrenje i navodenje (ZMIN). le

An-2 Je bio temeljni borbeni zrakoplov tijekom 1991. godine

njihovo opremanje i obucavanje. Za snagu i moc HRZ-a od iznimnog znai:enja bila je nabava trans­ portnih heLikoptera Mi-8 MTV. zatim opremanje bor­ benih postrojbi zrakoplovima Mig-21 Bis i borbenim heLikopterima Mi-24 Hind.

Eskadrila lovackih zrakoplova Pula ustrojena je 2. rujna 1991 .. a Prva lovai:ka eskadrila Zagreb 17. sijecnja 1992.. koja vec od kraja ozujka provodi borbeno deforstvo u sustavu PZO teritorija. Prva borbena zadaca obavljena je na Posavskom ratistu u lipnju 1992.. a slijedeca na Juinom ratistu u listopadu isle godine. Do kraja rata lovai:ki zrako­ plovi su sudjelovali u svim znai:ajnijim operacijama HV-a. a osobito je znai:ajan njihov doprinos u Bljesku i Oluji. Usporedno s napadnim djelovanjima u ostvarivanju inicijalive i zrai:noj potpori lovai:ki zrakoplovi su izveli i veliki broj letova u ulozi PZO teritorija i postrojbi Hrvatske vojske.

Znacajan doprinos vatrenoj moci i pokretljivosti postrojbi Hrvatske vojske dale su helikopterske po­ strojbe HRZ-a. Koncepcija zracno-kopnene bitke. kakva je bila operacija Oluja. neostvariva je bez he­ ikoptera. HP su se najvise istakle u POB-u. osigura­ nju okomitog manevra postrojbi za posebne namjene MORH-a i MUP-a i u izvlai:enju ranjenika. B2I

Napomene,

1 GPS (Global Positioning System) satelitski navigacijski sustav cije su sastavnice 24 satelita u orbiti oko Zemije. zemaijske GPS posta­ je i prijamni uredaji.

2 Operativni vmunac leta je ona visina na kojoj se zrakoplov moze penjati 1000 ft/min.

3 Ova pilota. navigator i dva padobranca koji su izbacivaLi bombe i ostaLi teret

4 OstaLi terel sanitetski materijal i streijivo izbacivano je s pado- branima pa je zbog toga dolazilo do veceg rasipanja.

5 Rajtar. 1995. str. 198. 6 Rajtar. 1995. str. 205 7 Rajtar. 1995. str. 198.

STUDENl 2001. HV 23

, a.r,n 1111v.,..-.

u rujnu 1991. kada je agresija srp­ skih paravojnih postrojbi i JNA za­ hvatila obalno podrucje Republike Hrvatske Jugoslavenska ralna momarica se aklivno ukijucila u

ratna djelovanja. Demonslrirajuci silu i potpunu pre­ vlasl na moru blokirala je hrvatske luke i pomorski promel le paijbeno djelovala po ciijevima na kopnu u podrucju Sibenika. Splila i Ploca. lstodobno. odlukom predsjednika Republike dr. Franje Tudmana od 12. rujna 1991. kojom je imenovao admirala Svetu Leticu zapovjednikom. sluzbeno je zapocelo ustrojavanje Hrvatske ratne momarice.

Prve borbe

Vee su tijekom rujna stvoreni uvjeti za snazno suprostavijanje agresoru na moru i primorju. U akciji Male Bare - Zelena tabla (14./15. rujna 1991.) osvoje­ na su skladista streljiva i naoruzanja. a u Tatinjama skladista podvodnih mina cime je HRM dosla do prvih mocnih oruznih sustava. la rujanskih ratnih dana u Sibeniku (od 16. do 22. IX. 199n snage 113. brigade i postrojbe PU Sibenske zarobile su u vojami Kuline 15 ratnih brodova i plovila dok su radnici ondasnjeg Momarickog lehnickog remontnog zavoda "Velimir Skorpik" preuzeli Zavod u svoje ruke i 19 ratnih brodo-

24 HV STUDENI 2001.

va i plovila. Zarobijena 34 ratna broda i plovila u Sibeniku cinila su priblizno cetvrtinu cjelokupne flole JRM-a. Zapovijescu zapovjednika HRM-a 24. rujna ustrojena je Raina Iuka Sibenik. a 29. rujna zarobijeni brodovi ustrojeni su u dvije borbene skupine, borbenu skupinu udamih pomorskih snaga (UPS) koju su tvorili RTOP-402. RC-310. TC-222. PC-171. PC-180 i PC-181 dok su drugu. borbenu skupinu obalnih pomorskih snaga (OPS). cinm svi ostali brodovi. Premda je vecina bila u losem stanju. nedostajali su m su bili osteceni pogonski dijelovi i naoruzanje. odmah se prislupilo

njihovom osposobljavanju i opremanju pa su Ii brodovi. uz nekoliko zarobljenih u pojedinacnim akci­ jama. postali lemelj izgradnje HRM-a. Od odlucujuce vaznosti za nadzor obalnog ruba i meduolockog pros­ lora bilo je preolimanje obalnog lopnistva JRM-a i ustrojavanje obalnih lopnickih bilnica. U rujnu su osvojene OTB 90 mm na Zirju (14. IX.). OTB 100 mm ·zecevo· (16. IX.). OTB 88 mm na Smokvici (19. lXl OTB 88 mm "Marinca rat" na Solti (20. lX.). OTB 85 mm "Razanj" na Bracu (24. IX.). OTB 88 mm "Raznjic" i OTB 85mm "Privala" na Korculi (17. IX .. ustroj i popuna izvedeni su do 21. IX.). a 1. lislopada od dijela lopova osvojenih u Rogoznici i na oloku Solti ustrojene su OTB "Kasjuni" i "Duilovo· u Sp@u.

Procjena ciljeva i nacina djelovanja agresora i po­ sebice procjena mogucnosti vlastitih snaga. strucnog kadra i sredstava koja su bila na raspolaganju. nala­ gala je ustroj i organizaciju postrojbi koje su mogle najbrze djelovati u obrani Hrvatske na moru. Tako je pri Zapovjednistvu Hrvatske ratne momarice 16. rujna 1991. ustrojen Odjel za podvodna djelovanja HRM-a. koji je postao glavni nosileij borbenog djelovanja pro­ liv ratnog brodovlja JRM-a. Pod njegovim vodenjem ubrzo su uslrojene slijedece poslrojbe, minska skupina (19. IX.). diverzantski odred (1. X.). odjeljenje

za pomorski pro met (2. X.) i protuminski odred (10. XJ Odjel je zapoceo s radom organiziranjem

zaprecavanja luke Ploce celicnim uiadima cime je onemogucen ulazak u luku neprijateljskim brodovima koji su dotada nadzirali luku i paljbeno djelovali. osvajanjem skladista u Tatinjama HRM je raspolagala velikim brojem podvodnih mina kao prvim mocnim momarickim oruznim sustavom. Stoga se odmah pri­ onulo polaganju mina kako bi se narusie ustaljeni sus­ tav opskrbe brodova iz pomorskih baza i ogranicio manevar neprijateljskim flotnim snagama. S tim je ci­ ljem provedeno miniranje ulaza u Ratnu luku Lora i Splitskih vrata. Polaganje sidrenih kontaktnih mina tipa Sag-2 ispred ulaza u Ratnu luku Loru obavio je u ranim jularnjim satima 25. rujna 1991. lrajekt "Gradac·. dok ga je jedan remorker leglio u brodo­ gradilisle "Split" na loboznji popravak. lstog dana na minu je naisla barkasa JRM-a i potonula. Miniranje Splitskih vrala je provedeno 11. lislopada 1991. Polozene su lezece mine AlM-70 koje su se mogle aklivirati s kopna putem elektricnog kabela. Vaznosl te minske zapreke potvrilena je 15. studenoga 1991. ka­ da su se brodovi JRM-a s poprista boja iz Splilskog kanala mora~ izvlaciti najduzim putem, Brackim - Hvarskim - Neretvanskim i Korculanskim kanalom umjesto najkracim putem Splilska vrata - o. Vis. Sa svrhom osiguravanja pomorskog prometa Kolocep­ skim kanalom. jedine preoslale komunikacije s opsjednutim Dubrovnikom (Ston - Dubrovnik) od 10. do 15. prosinca 1991. polozene su minske zapreke u

morskim prolazima Mali i Veliki Vratnik. Naime. padom Slanog (7. X.) prekinuta je posljednja kopnena komu­ nikacija Dubrovnika s ostalom Hrvalskom. Kako bi se gradu u potpunom okruzenju osigurala hrana. lijekovi. streljivo i ljudstvo HRM je u Brocama pokraj Siona us­ trojila bazu iz koje su brzim gliserima prebacivao terel do oloka Sipana gdje ga je preuzimao Odred naoru­ zanih brodova Dubrovnik i prevozio u opkoljeni grad.

Jadran bez agresora

Uz minska djelovanja. borbena djelovanja Prvog

jera oko 1.5 m kroz koju je prodrla voda pa se posada prebacila na Tt-224 koji im je pritekao u pomoc. Nakon napada na Pt-176. JRM je lijekom noci brodovima iz sastava TG "Vis" uzvratila paljbom po uzem podrucju Splilskih vrata. Gornjem Selu i rtu Livka (o.Solta) te rtu Raznju i mjestu Milni (o. Brae). Paljbom po brodovima odgovarile su bitnice "Marinca rat" i "Razanj". U 6.30 sali 15. studenoga zapovjednik VPBR- 31 "Split" kapetan !regale Dragan Jovin izdaje zapovi­ jed za paljbeno djelovanje koja se odnosila na sve brodove i postrojbe u Lori i Diwljama. Napad na Split

Pripadnici Prvog odreda pomorskih diverzanata HRM-a nakon svecane prisege u Omisu 1991. -

odreda pomorskih diverzanata HRM-a u jos su vecoj mjeri nani­ jela gubilke neprijateljskoj mor­ narici. ogranicila joj manevar i osigurala konlinuilel borbe na velikom dijelu Jadrana. Okosnicu Odreda cinili su negdasnji pri­ padnici 3. ·s· voda 3. omiske bojne 114. brigade i diverzanli koji su napustili JRM. lzvodili su napade na neprijateljske ratne brodove u Splilskim vralima. Velom i Malom Vralniku. uvali Velji Lago na Laslovu i u nepuna dva mjeseca borbenog djelova­ nja potopili iii osletili devet ratnih brodova JRM-a. Jedna njihova akcija bila je povod odlucnom pomorskom boju izmedu brodova JRM-a i snaga HRM-a u Splil­ skom i Korculanskom kanalu 15. i 16. studenoga 1991. Naime. u predvei:e~e 14. sludenoga 1991. u Splilskim vratima (uvala Bo­ bovisce) pripadnici Prvog odreda pomorskih diverzanata HRM-a pogodili su minilorpedom brod JRM-a. Pt-176 "Mukos" i tesko ga ostetili. Eksplozija je otvorila rupu u pramcanom dijelu prom-

traje od 6.40 do 8.04 sata. Na napad odgovara lopnicka bilnica "Kasjuni". Tijekom boja uoi:eno je nekoliko pogodaka po nadgradu VPBR-31. U 8.15 neprijaleljski brodovi pocinju izvlai:enje iz boja. plove Brackim kanalom i zaustavljaju se sjeverno od Pui:isca (o. Brae). Tijekom izvlacenja polporu im je prufala eskadrila od sest zrakoplova upucena iz Mostara. Oko 9.30 vod PZO 12.7 mm iz sastava bilnice "Razanj" obo­ rio je dva zrakoplova. Ujutro. 16. sludenoga T6 "Kaslela nastavlja s izvlai:enjem. a tijekom plovidbe otvara paljbu po Zivogoscu. Dubi i Drveniku. U Neretvanskom kanalu prikljui:uje im se skupina brodova iz sastava TG "Ploce· i zajedno se izvlace Korculanskim kanalom prema otoku Visu. Zbog jakog juznog vjelra brodovi iz sastava TG "Ploce· plove uz sjevemu obalu Peljesca sto je omogucilo vodovima 76 mm "Loviste i "Blace· otvaranje paljbe. Tijekom paljbe lesko je ostecen ML- 143 (posada ga je napustila te se nasukao u uvali Torac na oloku Hvaru). potopljen je ML-144. a osteceni ML- 153. Rt- 306 i Tt-224. Boj zavrsava kada u popod­ nevnim salima OTB ~Privala" paljbeno djeluje po skupini brodova koji se izvlai:e prema hridima Lukavci. a zatim prema Visu.

Nakon potpunog poraza JRM se powkla u svoja udaljena uporista na Visu i Lastovu. Ostavsi bez goto­ vo cjelokupne infrastrukture. strucnog kadra i mogucnosti popune njezino djelovanje svelo se na -evakuaciju preostalih snaga iz opsjednutih baza na hrvatskoj obali i konai:no u svibnju 1992. s Visa i Lastova.

STUDENl 2001. HV 25

Pise Hrvoje STRUKIC

Vee odredenjem vremenske oznake pojedine vrijednosti postale su trajna spoznaja. Da se ne izgube. a onda i

nestanu. moramo ih sai:uvati u izvornim sadrzajima svagdanjeg

ljudskog djelovanja. Onoga sto su pojedinci zivjeli iz dana u dan. Ako je

to moguce sai:uvati. Sitka za Vukovar bila je zivljenje

jednoga grada u jednom vremenu

..•

26 RV STUDENI 2001.

1/ukovar, 10. srillllia 2001., ll8set godina llOSliie 11otetka

Vukovar. 24. kolovoza 1991.. bio je grad prije. Vukovar. 18. studenoga 1991 .. isti je grad poslije

samo 90 dana.

U ovome odredenju sacuvana je i istina o tri iti cetiri tisuce branilelja koji su tijekom oznacena tri mjeseca branili grad i petnaest fisuca civila. lstina je to da su u tome gradu. gradu Vuko-

varu 24. kolovoza 1991. zivjeli ljudi. a 18. studenoga 1991. neki od tih ljudi morali su ga napustiti. I to na koji nacin! A za 860 njih jos se i danas ne zna gdje su.

lsto tako preveliki je broj onih. vise od 600 brani­ telja i 1100 civila. koji su sebe i svoj zivot ugradili u povijest Vukovara.

Svaki od tih 90 dana ostat ce i mora ostati sacuvan zbog ljudi koji su branili Vukovar i za njegov zivot sebe darovali. Ostaje spoznaja da su ga branili i oni koji su rodeni i koji su biti u Vukovaru. At braniti su ga i oni koji su dosli iz Varazdina. Cakovca. Zagreba Nasica. flakova. Zadra i cijele Hrvatske.

I to je poruka i spoznaja koju su ostavili da je svatko zna. Svi oni darovali su svoj zivot kao dar zivota i slobode i Vukovara i Hrvatske.

Svjesno braneci Vukovar. njegovi branilelji braniti su cijelu Hrvatsku. sav njezin narod. njezinu slobodu i samostalnost kao i njegove vrijednosti, vjeru. povijest jezik i pismo. kulturu i pravo. koje je u svojim prostori­ ma Vukevar stoljecima cuvao i koje su u njega bile ugradene.

Razdoblje od 24. kolovoza 1991. do 18. studenoga isle godine. koje sadrzi i dane prije i dane poslije. ostat ce oznaceno kao 90 dana grada Vukovara. Tih 90 dana Vukovara. grada Republike Hrvatske na obali Dunava. ostat ce u povijesti i Hrvatske i Europe i svijeta. i opce i vojne povijesti sacuvano pod nazivom. Bilka za Vukara,:'

Slijedom ratnih dogadanja u Vukovaru od druge polovine mjeseca kolovoza 1991 .. mogu se danas. deset godina poslije. i oznaciti neke vojne razdjelnice i odredenja Bilke za Vukovar.

Raina stvarnost Vukovara zapoceta 2. svibnja 1991. u Borovu Selu a zatim nastavljena tijekom srpnja i kc­ lovoza 1991. postaje svakodnevna od 24. kolovoza 1991. i prelazi u nesto nestvarno glede poimanja ljud­ ske svijeti na kraju dvadesetog vijeka.

Namjera okupatora. Jugoslavenske narodne armi­ je i paravojnih postrojbi punih cetnickih obiljezja pocinje se ostvarivati 24. kolovoza 1991. Cilj je zauzi-

manje i okupacija istocnog dijela Republike Hrvatske. koja je trebala zapoceli zauzimanjem Vukovara.

I. razdoblje bitke

Vojna vozila JNA krecu prema Vukovaru 24. kolMza 1991. i nadziru sam ulazak u grad iz smjera Bogdanovaca. Zrakoplovi JNA raketiraju Borovo Na­ selje. Pri tom naletu branitelji ruse dva neprijateljska zrakoplova.

Neprijateijski napadi u punoj snazi zapocinju 25. kolovoza 1991. Napad je usmjeren na Borovo Naselje i krece poslije minobacacke i topovske pripreme iz smjera neprijateljskog okruzja i uporista Trpinje. Briadina i Borova Sela. Cilj je brzo zauzimanje Borova Naselja. a onda i Vukovara.

Napadi na Borovo Naselje nastavljaju se u svoj zeslini i s~jedeci dan. Da bi osigurao provedbu svojih namjera. neprijatelj istodobno napada i drugi dio Vukovara. Mitnicu u koju ulaze okupatorski JNA tenkovi. Tako se otvara jos jedno bojiste u Vukovaru. Pocinju djelovati i topovi s rijecnih ratnih brodova JNA na Dunavu. koji otvaraju paijbu na Borovo Naselje. Pet vojnih zrakopolova napada Borovo Naselje i sredisle Vukovara. a dvije rakete pogadaju vukovarsku bolnicu. Neprijateljske topnicko-raketne postrojbe pocinju granatirati i razarali Borovo Naselje i Vukovar i s visecijevnim raketnim hacacima 6ranaliranje i razaranje

I ~jedeca dva dana minobacaci. haubice. tenkovi. visecijevni raketni bacaci iz Borova Sela. Trpinje. Briadina, Lipovace i s polofaja u Backoj granatiraju i razaraju Borovo Naseije kao glavni cilj. i Vukovar. Njima se pridruzuju i uni s teroristickih uporista u

Ulaz u Vukovar iz pravca Luzca 25. kolovoza

samom Vukovaru. vukovarska vojama JNA i Petrova Gora. T ankovski napadi

Okupator napada tenkovima iz smjera Trpinjske ceste i na Mi­ lnicu, a otvara se i smjer napada ti=£., iz Negoslavaca na polozaje bra- iJ niteija na Sajmistu. l Napadj zrakoploya

JNA zrakoplovi stalno napa­ daju i raketiraju sve polofaje braniteija. Snajperisti

--, ., iJ ~·':11

Glavni udar u. ta prva cetiri dana je na Borovo Na­ selje. ali se otvaraju i polofaji bojista na Milnici i Sajmistu.

Svoj cilj brzog zauzimanja Borova Naseija. a zatim i Vukovara neprijateij u ta cetiri dana nije uspio ostva­ riti.

Braniteiji grada potpuno su zaustavili sve nepri­ jateljske napade i nanije~ mu gubitke: - 6 unistenih i 21 onesposobljeni tenk. - 1 unisten i 11 onesposobljenih oklopnih transportera. - 4 unistena i 5 ostecenih zrakoplova. - 20 onesposobljenih kamiona. - 1 unisteni visecijevni raketni bacac tipa Oganj. - 500 - 800 poginulih vojnika i terorista.

Branitelji se rasporeduju na Sajmistu. Najvise osiguravaju Negoslovacki i Petrovacki put jer se otuda ocekuju nauaci neprijaleljski udari.

Obrana grada Vukovara i vukovarska bojisnica duiine vise od 35 km organiziraju se i ucvrscuju polo­ faje. U organizaciji Zapovjednistva obrane grada Vu­ kovara ustrojava se 204. vukovarska brigada. Njezin ustroj postavljen je u jacini, 4 pjesacke bojne. MTRD. inzinjerijski vod. oklopna salnija. U sastav 204. brigade ulazi, zapovjednistvo. vod veze. IDS. vod vojne policije (VP). vod osiguranja i sanitet

U sastavu obrane vukovarske bojisnice nalaziti su se i djelalnici Policijske uprave (PU) vukovarske le 4. bojna 3. brigade Zbora narodne garde (ZNG) u jacini 3. satnije s 422 branitelja. Postrojbe HOS-a djeluju ras­ poredene u 4 satnije s po 3 voda i s 58 braniteija.

Zona odgovornosti obrane grada Vukovara bila je sire podrucje grada Vukovara. Borova Naselja i

Bogdanovaca.

II. razdoblje bitke

Od 29. kolovoza 1991. neprijatelj pokusava iz daijine oslabiti polofaje bra­ nitelja. Svakodnevna granatiranja i sustavno razaranje Borovo Naselja i Vukovara prate oklopno pjesacki napadi na Trpinjskoj cesti. Sajmistu i Milnici: - 30 kolovoza 1991. ( braniteiji unistavaju 6 tenkova i 1 oklopni transporter) - 2. rujna 1991. (nema podalaka)

~ Raskrizje B. Adzije i Kidticeve, -~ 25. kolovoza V)

Cijelo vrijeme napada braniteiji i civiti su pod ja­ kom paijbom snajperista.

- 7. rujna 1991. (unistena 3 neprijateljska tenka) - 9. rujna 1991. (unisten 1 tenk). Do 10. rujna 1991. braniteiji su u obrani vukovarske

Sostov I. bojne · u jocini 4 sotnije i topnicke bitnice ustrojeno je od dotodosnjih mjesnih zojednica (MZ). 1. satnijo · I. sviboni = 160 branitelja 2. satnija • St;epan Suponac = 100 branitelja 3. i 4. satnija · St;epan Radie = 210 branitelja

Topnicka bitnica · 1 ZIS · 3 M8il 60 mm · 2 M8il 82 mm

Polozaji: Sajmiste

Sastav 2. bojne 1. 2. i 3. satnija

· u jacini 3 sotnije i topnicke bitnice · Mitnica = 300 branitelja

Topnicka bitnica · 1 M8il 120 mm · 1 Rlil 128 mm · 1 8-1 76 mm · 1 ZIS

Polozaji: Mitnica

Sastov 3. bojne · u jacini 5 ojocanih sotnija i topnicke bitnice ustrojena je od dotadasnjih mjesnih zajednico (Ml.) 1. i 2. satnija · Aloiziie Stepinac 3. satnija · Nikola Subit lrinski 4. satnija · Kralj Tomislav 5. satnija · Braca Radie

320 braniteija 200 braniteljo 160 braniteljo 160 braniteljo

Topnicka bitnico · 3 MBil 120 mm · 2 M8il 82 mm · 1 8-1 76 mm · NTI 82 mm

Poloioji: Borovo Naselje

Sastuv 4. bojne · u jocini 1. ojacone sotnije, 3 ojocana vodo i topnicke bitnice ustrojeno je od dotadasnjih mjesnih zojednica (MZ). 1. sotnija · Bogdonovci = 200 branitelja 1. i 2. oj. vod · Vukovar Novi = 80 branitelja 3. oj. vod · lutac = 60 branitelja

Topnicka bitnico: · 3 8-1 • 1 ZIS · 1 M8il 60 mm · 1 M8il 82 mm · l T-12

Polozaji: Vukovar, Luzac, 8ogdanovci

Sastov MTROiJ: · Vod haubica 155 mm · Vod MBil 120 mm · Vod M8il 82 mm · Vod Rlil 128 mm · 3 Iopa 8-1, 76 mm · 2 ZISiJ 76 mm.

bojisnice unistiti 39. okupatorskih tenkova i oklopnih transportera.

Neprijateljska vojska i terorisUcke skupine sus­ tavno krecu u zauzimanje okolnih naseija s hrvatskim pucanstvom.

Ill. razdoblje bitke

Vee u noci. a zatim i cijeti dan 12. rujna 1991. zapo­ ceo je opci napad na sve dijelove vukovarske bojis­ nice. Minobacacki. tenkovski i raketni udari na Vuko­ var. Mitnicu. Lufac. Sajmiste. Borovo Naselje i Bogda­ novce traju punih sedam sati.

lstodobno je krenuo i veliki tenkovski napad na po-

STUDENI 2001. HV 27

I CM DnUJA

lozaje branitelja u Luscu. Postije trosatne bitke brani­ telji zaustavljaju napad 10 neprijateljskih tenkova.

Ti napadi nastavljaju se i stijedeci dan i dostiiu vrhunac u 14. sati kada zapocinje opci napad. Posebno snaini napadi su na Petrovackom putu. Sajmislu i Trpinjskoj cesti. Zrakoplovi JNA raketiraju i djeluju strojnickom paljbom po poloiajima branitelja koji vode bitke s neprijateljskim tenkovima. Jaeina nepri­ jateljskih napada pojacava se stijedeci dan. Vise od stotinu tenkova uz potporu oko 1100 pjesaka napada i pokusava uci u BDnMI Naselje i Vukovar. Branitelji uspjesno uzvracaju i unistavaju 15 neprijateljskih ten­ kova i 110 vojnika.

Branitelji Sajmis1a vode tesku bitku za poloiaj Ku­ gino groblje. Vode btiske borbe iza kuca. bez utvrdenih polozaja i povlace se prema ulicama 0. Price i 0. Ker­ sovanija. gdje uspostavljaju novu crtu obrane.

Ieski opci napadi neprijatelja uz stalno granatira­ nje i raketiranje. tenkovske i pjesacke napade nastav­ ljaju se i pojacavaju i stijedecih dana sve do 19. ~na 1991. Branitelji Borova Naselja i Vukovara uspjesno zaustavljaju sve le neprijateljske napade. U tih sest dana opcih neprijateljskih iiapada branitelji su unistili 70 tenkova i oklopnih transportera. 4 zrakoplova. 2 skele na Dunavu kod Borova Sela koje su prevozile ne­ prijateljske vojnike iz Backe i 400 vojnika.

Ovaj opci prikaz drugog jakog neprijateljskog po­ kusaja zauzimanja Vukovara svoju cjelinu prikaza moze dobiti samo u razradi svih pojedinacnih ratnih bitaka na svakom dijelu bojisnice. lpak za njegovo po­ jasnjenje moze se samo oznaciti uspostava novih po­ lozaja obrane na Sajmistu i napustanje silosa Dergaj. do tada veoma znacajnog u obrani grada.

IV. razdoblje bitke Nastavljaju se zestoke bitke u Vukovaru. posebice

oko vukovarske vojame JNA. Vee od 20. rujna 1991. neprijateljski zrakoplovi nastavljaju svakodnevno bombardiranje grada uz uporabu kazetnih bombi.

lako je od 15 sati 22. rujna 1991. stupila na snagu zapovijed o prekidu vatre. stalni napadi okupatorskih minobacaca. haubica. tenkova i visecijevnih raketnih bacaca se nastavljaju.

Branitelji Vukovara i Borova Naselja nastavljaju ciscenje okupatorskih i teroristickih snajperskih gni­ jezda. Zapovjednistvo obrane Vukovara priopcava da je

28 RV STUDENI 2001.

u mjesec dana borbi unisten 131 neprijateljski tenk. sruseno 16 zrakoplova. a iz stroja izbaceno oko 2000 neprijateljskih vojnika.

Neprijateljski napadi nastavljaju se i 24. i 25. rujla 1991. na llorovo Naselje: 26. rujna 1991. na BOl'IMI llasele. Sajmisllt i MilniCII: 28. rujna 1991. na MibiCII i 29. rujla 1991. na Sajmisllt.

V. razdoblje bitke Neprijatelj 30. rujna 1991. pojacava napade i

krece u novu. odlucujucu bitku. Postije svakod­ nevnih snainih topnickih djelovanja koja razara­ ju sve dijelove bojisnice i grada. desetine tenko­ va i vise od tisucu pjesaka iz smjera Negoslavaca

pokusava probiti polozaje branitelja na Sajmislu i Milnici.

1. listllpada 1991. nastavljaju se okupatorski pokusaji probijanja po­ lozaja branitelja na Sajmiitu. Poslije napada 30 tenkova i 600 pjesaka na­ padac se povlaci na pocetne polozaje s 3 tenka manje kao i bez jednog ok­ lopnog transportera i oko 100 pjesa­ ka. I na Mibici groblje tenkova posta­ je sve vece.

I u Bogdanovcima koji su ostali jedino istaknuto mjesto obrane vode se zestoke bitke.

2. listllpada 1991. nastavljaju se pokusaji nepri­ jateljskih tenkovskih proboja u kojima sudjeluje i najetitnija Beogradska gardijska oklopna pukovnija koja pri pokusajima da preko Sajmisla ude u grad ostaje bez 19 tenkova tipa T-84. od 35 koji su sudjelo­ vati u napadu. Prvih 5 tenkova branitelji su onesposo­ biti raketama tipa Maljutka vec u prvi sat borbe. Ten­ kovski napadi traju i na Trpinjskoj cesti i Bogda­ llOYcina gdje u napadu sudjeluju i zrakoplovi JNA. U tim strahovitim tenkovskim bitkama poginulo je 10 branitelja.

VI. razdoblje bitke Od 3. listllpada 1991. nakon sto su propali svi

neprijateljski pokusaji tenkovskih proboja nastavlja se stalno svakodnevno razaranje grada koji je pod udari­ ma svih neprijateljskih i teroristickih topnickih snaga.

6. listllpada 1991. uz strahovite zrakoplovne udare

traju i topnicki udari s brodova JNA na Dunavu. Branitelji na Trpinjskoj cesti unistavaju dva tenka i s njima na tom dijelu bojista napadacima zatvaraju sve prilaze. Bitke na Mitnici i Sajmislu traju i 7. tistopada 1991. Razaranje grada se nastavlja.

VII. razdoblje bitke 10. listllpada 1991. okupator zapocinje novi opci

napad. Svakodnevno na grad pada vise tisuca projek­ tila. Branitelji vode btiske borbe na Sajmislu. 12. listD­ pada 1991. traje neprijateljski pjesacki napad na Mit­ nici. a odmah zatim i na Trpinjskoj cesti. Ovi napadi i bitke nastavljaju se i stijedeci dan. U stalnim bitkama pogiba sve vise branitelja. Ocekuje se dolazak konvo­

ja u vukovarsku bol- nicu.

16. listDpada 1991. neprijatelj krece u veti­ ki napad na Luiac. lz smjera Dergaja krece 15. tenkova i oko 1000 pjesaka uz 4 oklopna transportera. U bitkama koje se vode u Vino­ gradskoj ulici pogiba zapovjednik obrane Borova Naselja Blago

1 ·3' ,:..~ : ,.._1 Zadro. lstodobno traje

veliki pjesacki napad na polozaje branitelja na Sajmistu. Postije cjelodnevne bitke u kojoj braniteljski lovci na tenkove unistavaju neprijateljske tenkove jedan za drugim uz djelotvorni udio braniteljskog topnistva neprijatelj je zaustavljen.

Poslije bitke na luscu branitelji su zarobili dva ten­ ka T-55 pa je to pocetak djelovanja vukovarske Samo­ stalne oklopne postrojbe.

Svakodnevno granatiranje .. pokusaji tenkovskih i pjesackih prodora nastavljaju se i slijedecih dana.

VIII. razdoblje bitke 19. listllpada 1991. konvoj konacno ulazi u vuko­

varsku bolnicu. Preuzeto je 109 ranjenika i 114 osoba izlazi iz Vukovara. U izvjescu Zapovjednistva obrane Vukovara stoji da su branitelji Vukovara okupatoru u njegovim napadima unistili, - 236 tenkova i oklopnih transportera. - 18 zrakoplova i 1 hetikopter.

_ 5 _ 6 topnickih bitnica. _ 6 _ 7 visecijevnih raketnih bacaca tipa Dganj i Drkan. _ 3 skele na Dunavu i 1 pontonski most na Yuki. _ 1 radiorelejno srediste. _ 2 zapovjedna mjesta u rangu brigade. _ 51DD neprijateijskih vojnika.

Nastavijaju se stalna granatiranja i pokusaji probo­ ja poloiaja brantteija na svim dijelovima vukovarske bojisnice u kojima uz vojnike JNA sudjeluju i cetnici i Deli ortovi. Pod stalnim topnicko-raketnim udarima je i vukovarska bolnica. Djeluju stalno i neprijateijski snajperisti.

Posebno jaki neprijateljski napadi su 26. listopada 1991 •. kada bran~lji na Sajmislu i Mibici vode stra­ hov~ bitke. 31. listopada 1991.. inai:e veoma hladnog dana. na Mitnicu krecu neprijateijski tenkovi i pjesas­ tvo koje rabi i bojne otrove. Na Trpinjskoj cesli traje pjesai:ki napad oko 60D pjesaka. U pet naleta formaci­ ja od sest MiG-ova 21 srucila se na grad i bombardira­ la sve sto je mogla a bolnicu je cak i raketirala.

1. studenoga 1991. najjace borbe se vode za Bog­ dnva. Bran~iji Sajmista uspjesno zaustavljaju po­ kusaje proboja teroristickih skupina s Petrove Gore. Prigodom blagdana Svi Sveli putem valova Hrvatskog radio Yukovara prenosi se misa koju vode vukovarski svecenici.

IX. razdoblje bitke

2. sludenoga 1991. neprijaleljska vojska probila je poloiaje bran~lja na l.usct1. Poslije toga ustijedio je odgovor vukovarske Samostalne oktopne postrojbe koja vodi svoju najvecu bitku u kojoj unistava 14 ne­ prijateljskih oklopnjaka. Neprijatelj je poraien i na Bu­ dfalw i na Trpinjskoj cesli. Branilelji se povlace na Prljevo uz samu obalu Dunava.

Okupatorska vojska pokusava presjeci sve veze i prometnice Yukovara s Yinkovcima.

4. studenoga Vukovar je pod jakim topnicko-raket­ nim udarima. a samo bolnica u kojoj je 27D ranjenika pogodena je s 9D granala. 5. studenoga bran~iji od-

lorovo naselje, snimljeno 1997.

bijaju veliki neprijateljski napad na Priljero. Neprijateij pokusava proboj u grad Starom cestom iz smjera Brsadina. Teske bitke se vode i na Luscu. koje se nas­ tavijaju i stijedecih dana. Neprijatelj svom zestinom napada Luiac i Priljevo u namjeri da razdvoji obranu Vukovara na dva dijela.

10. studenoga brantteiji Sajmista krajnjim napori­ ma zaustavljaju pokusaje neprijateljskih proboja. lzu­ zetno tesko je i brantteljima na Mibici i na Trpiljskoj cesli. Neprijatelj je krenuo s 30 tenkova i pjesastvom u opci napad na Bogdanovce. Bran~lji ostaju bez stre­ ljiva i povlace se.

11. sludenoga bran~lji zaustavijaju sve nepri­ jateljske napade u teskim bitkama. a hrvatsko topnis­ tvo djelotvorno gada teroristicka uporista u Borovu Se­ lu. Trpinju i Brsadinu. lpak stijedecega dana. 12. slu­ denoga 1991. neprijatelj dovozi nove snage na bojis­ nicu. Oko Vukovara postavlja se novih 30D oklopnih ratnih strojeva i neprijatelj krece u napade na dvade­ setak mjesta. Veoma teska siluacija je na Sajmistu. Minici i Priljew. a okupator zauzima Luiac.

13. sludenoga bran~lji Borova Naselja uspjesno vode tesku bitku s 20 tenkova. 20 oklopnih transpor­ tera i jakim pjesackim snagama u Slavonskoj ulici. Vu­ kovarska bolnica je pod stalnim udarima granala. a napadaju i neprijateijski zrakoplovi. 15. studenoga rat-

Vukovarska crkva Sv. Filipa i Jakova

Skupina "Zuti mravi", listopad 1991.

ne operacije traju svom iestinom. Borovo Naseije. po­ drucje Priijeva i Lusca. Sajmiste krizna su iarista na kojima se braniteiji Vukovara bore za svoje obiteiji, svoj grad. za sebe. za Hrvatsku.

Jutro 16. sludenoga jutro je ufasa. Neprijatelj poci­ nje posljednji vetiki napad na Vukovar. Napada stotina­ ma tenkova i s tisuce vojnika. Vukovarski branttelji pred silom i u nedoslatku streljiva postupno uzmitu. 17. sludenoga bran~lji Borova Naselja. koje je vet nekoliko dana odvojeno od Vukovara. pruzaju otpor na nekoliko mjesta. U noci nekotiko skupina bran~lja krece u tamu neizvjesnosti miniranih polja. nocne kise

i neprijateljskog okruzenja kako bi se domogli Yin­ kovaca. 18. studenoga bran~iji ostaju bez streljiva. Okupator dolazi preko Sajmista do mosta na Yuki. a slijedeci dan ulazi u dio Vukovara prema bolnici. Stijedi 20. studeni. Ovcara i zlocin nad 200 ranjenika vuko­ varske bolnice.

Posljednji branitelji Bilke za Vukovar odlaze sa svojeg polofaja u Borovu Naseiju 23. studenoga 1991.

Zavrsilo je trajanje borbi i sklonista onih koji su i pod teretom 2.000.000 .granata cuvati Vukovar. A za njih vise od 1500 zapoi:elo je vrijeme logora.

Dobar sam boj bio. trku zavrsio, vjeru sacuvao. 2 Tim 4.7

Napomene, 1 Ovaj uvodni dio je u najvecem dijelu oznacio i uvodni tekst u prad­ stavljanje Bitke za Vukovar kao dijela izlozbenog postava "Sjecanje na Oomovinski rat". koji je prestavio Vojni muzej MORH-a u listopadu 2001. u zagrabackom izlozbenom prostoru Klovicevi dvori. Predstavljeni izlozbeni sadrzaji izvor su i temeY daijnjih razrada ovoga dijela hrvatske povijesti pa tako i hrvatske vojne povijesti.

STUDENl 2001. RV 29

Pise puk. dr.sc. Dinko MIKUUC

G lede znanstvenoistrazi­ vacke djelatnosti u MORH-u i OS RH-u odrzano je vise raspra­ va, odrzani su okrugli

stolovi "Znanstveni rad u vojsci" i "Globalna tehnicka potpora obrani i oruzanirn snagama Republike Hrvatske u svjetlu Partnerstva za mir i NATO", te druge rasprave. Temeljem tih analiza i zakljucaka u ovom clanku se definira i predlaze sustav znanstvenoistrazivacke i razvojne djelatnosti za potrebe obrane

Dio vojne reforme je svakako i pita­ nje sastavnice istrazivanja i razvoja u sklopu cjelokupne modernizacije oruzanih snaga. To proizlazi iz prirode izgradnje sigurnosti i otklanjanja rizika zaostajanja. U uvjetima tranzicije, uloga znanja i iskustva postaje vrlo vazna, jer pruza kvalitetnu analiticku potporu celnicima koji o razyoju odlucuju, Sadasnji parcijalni pristup i rad na znat­ nom broju znanstvenoistrazivackih i razvojnih projekata nije planski

uskladen, transparentan i ne daje potre­ ban doprinos razvoju. Vise projekata je u zastoju. Nedostaju kratkorocni i sred­ njorocni planovi znanstvenoisrrazivacke djelatnosti na strateskoj razini i putovi njegove provedbe. To je posljedica nesustavnog definiranja istrazivanja i razvoja. Zbog svega toga znanstvenois­ trazivacka i razvojna djelatnost (ZIRD) zahtijeva sustavna rjesenja u organizaci­ ji istrazivanja i razvoja.

Nedostaci sedesnje organizacije se vide i u ogrsnicenoj sposobnosti precenj« i pomaganja u tjesevenju problema na koja znanost mora dati odgovore a koji dolaze nsjvise iz prakse. Inicijativa obicno polazi od pokretaca, iz postrojbi, iz uprava. No, organizacija istrazivanja i razvoja se zadovoljava strucnim analizama i zakljuccima, i ne moze odgovoriti na pitanja koje trazi praksa. U mnogo slucajeva teorija zaostaje za praksom jer praksa ide brze, medutim taj se rasko­ rak ne smije povecavati. Praksu treba podvrgnuti odgovarajucim mjerilima i analizama. Prakt~cizam nije rjesenje, ono ce se kad-tad pokazati skupim

rjesenjern. Stoga ZIRD treba biti u funkciji unaprjedenja prakse. U praksi je sve vise zadaca gdje se mora pojaviti vise istrazivaca, timova, institucija, veri­ fikacije i valoriziranja.

Lako se moze dokazati da su mogucnosti znanstvenoistrazivackog rada ogranicene, kako zbog malog broja vrhunskih znanstvenika i istrazivaca tako i zbog financijskih sredstava. Ne moze se govoriti o velikom broju istrazivaca i znanstvenika, kao i broju pokrenutih projekata. No, ZIRD nije posao samo doktora, magistara i speci­ jalista koji su zavrsili poslijediplomske studije i rade u institutima. Na zadacama ZIRD-a nuzno je sudjelova­ nje djelatnih vojnih osoba, casnika i sluzbenika u MORH-u i OS RH koji su se afirmirali svojim radovirna, bez obzi­ ra na znanstveno-istrazivacka zvanja. Istrazivacko podrucje je dostatno siroko za ukljucivanje djelatnika svih profila i ukljucivanje znanstvenoistrazi­ vackih institucija izvan MORH-a. Pozornost vodenja slozenih istrazivanja se usmjerava na jedno srediste, kao pogodno mjesto za formiranje strucnih

Clsnsk: je predscavljen na nedavno odrianom medunarodnom znanstveno-strui'nom sevjetovsnju Transparentnost obrane: Bije/a knjiga o obrani I ltnemstionsl Symposium Defense Transparency: White Paper on Defense, 18.-20. listopede 2001., Split

30 HV STUDENI 2001.

skupina na multidisciplinarno i inter­ disciplinarno istrazivanje. Tone iskljucuje i druga dodatna ili bolja rjesenja. Taj put ukljucuje cuvanje ekspertnih jezgri i stvaranje istrazivackog pomlatka za specificna podrucja. Kako organizacija bilo kojeg sustava ovisi o potrebama i realnim uvjetima, onda se i organizacija sustava ZIRD-a tome treba prilagoditi. Dakle, ocno je da se mora postaviti bolja orga­ nizacija sustava ZIRD-a.

Na sadasnjem stupnju razvoja nije realno usvojiti potpuni centralizirani ili decentralizirani model ZIRD-a kako to primjerice imaju zernlje poput SAD-a, Velike Britanije i slicno. Americki model s velikim razvojno-istrazivackim kompleksom koji je pod izravnom upravom ministarstva obrane nije prih­ vatljiv jer ga u nasoj zemlji skromnih resursa nije moguce realizirati. Britan­ ski model ima razvijenu znanstvenois­ trazivacku djelatnost s vanjskim institu­ cijama koju koordinira agencija min­ istarstva obrane. Njemacki model zado­ voljava svoje potrebe preko organizacija odvojenih od vojnih struktura, a administracija se fokusira na planiranje

sustava istrazivanja i razvoja u sklopu ustroja ministarstva obrane i drzavne uprave. Rjesenje se pokusava naci u harmonizaciji tih odnosa kako bi se odrzao kontinuitet istrazivanja i razvoja u vrijeme tranzicije i razvoja.

Ovdje dani prijedlog dornaceg susta­ va ZIRD-a prikazuje i povezuje unutamje i vanjske resurse na planovi­ ma ZIRD-a te odredivanje struktura

i pruziti smjer vlastitog razvoja u ovoj djelatnosti.

Prema transparentnosti sustava ZIRD-a

Cilj definiranja sustava ZIRD-a je da se osim transparentnosti sagledavanja aktualnih problema daljnjeg razvoja oruzanih snaga, njihovog rjesavanja i

i donosenje odluka o projektima. Model .Iuznoafricke Republike zadovol­ java svoje potrebe preko sredista za obrambena istrazivanja, koji je dijelom odvojen od vojnih struktura, a daje analiticku potporu donosenju odluka. Jedinstveni model istraiivanja i razvoja kod tranzicijskih zemalja ne postoji, ali se trazi reorganizacija prijasnjeg vojnog

Americko izvidnicko lako oklopno vozilo LAV Ill s podizucim lanserom

raketa TOW (Pirana Ill, 8x8)

upravljanja. To je pocetni uvjet organi­ zacije ZIRD-a kako bi se ostvarile stvar­ alacke sposobnosti istrazivaca, instituta, uprave i sustava u cjelini. Pritom treba donijeti pravilnik ZIRD-a, namijenjen celnicima, institucijama i upravama za organizaciju i provedbu ZIRD-a, koji ce pomoci svakom zainteresiranom djelat­ niku uociti organizaciju sustava ZIRD-a

izrade strateskih dokumenata, postigne jasan stav u planiranju, pracenju, finan­ ciranju i verifikaciji zadaca razvoja, zatim da se otvore perspektive uprav­ ljanja ZIRD-om i ljudskim potenci­ jalom. Trebalo bi raspraviti o problemi­ ma s kojima se suocavaju istrazivaci, od organizacije do valoriziran ja i finan­ ciranja, odnosno nedostatka regulacije ZIRD-a. Konacni cilj je postici veci stu­ panj organiziranosti i uredenosti sustava istrazivanja i razvoja za potrebe obrane.

Sustav ZIRD-a polazi od nacela kom­ plementarnosti s institucijama izvan MORH-a i daje rjesenja organiziranog rada. Temelji se na povezivanju istrazi­ vacko-razvojnih ustanova u Republici Hrvatskoj i na povezivanju sa zemljama clanicarna NATO-a i PIP-a. Kom­ plementarnost je vrlo vazna jer mala zernlja poput Republike Hrvatske mora iskoristiti sve raspolozive kapacitete koji vec postoje od instituta, sveucilista do tvrtki, te suradnje sa stranim part­ nerima. Takav model je djelomicno decentrslizireni model, kakav se mote prihvatiti na ovom stupnju razvoja.

Bitno je, takoder, ostvariti klimu u kojoj ce uloga znanosti i razvoja biti pozeljna, najprije kroz status ZIRD-a i status istrazivaca. Glede toga, potrebno

STUDENI 2001. HV 31

je da se korisnici ZIRD-a, posebice uprave MORH-a i GS OS RH-a bolje kadrovski pripreme za planiranje i organiziranje ZIRD-a iz svog podrucja rada. Nedostatna specijaliziranost kadra je kocnica razvoja oruzanih snaga i modemizacije, stoga treba sto prije prici boljem rasporedu kadrova, skolo­ vanju i njihovoj motivaciji. Cilj nije da se istrazivanje obavi po "sluzbenoj duznosti" vec prema mjerilima struke. Manje-vise tstrazivanja su visediscipli­ nama, zahtjevnih troskova, vremena i verifikacije. Takvo planiranje istrazi­ vanja i razvoja, organiziranje i realizaci­ ja zahtjeva formiranje projektnih timo­ va, koji ce profilom suradnika pokriti potrebna pitanja istrazivanja i razvoja.

Na zadacama razvoja obrambenog sustava i nacionalne sigumosti znacajnu ulogu ima Institut za obram­ bene studije, tstrazivanja i razvoj (IOStIR). Kao upravno-planski nositelj provedbe razvoja institut radi na uskladivanju i vodenju projekata istrazivanja. Prema obvezama koje ima, pitanje je je li tu realizaciju u stanju u potpunosti i kvalitetno obavljati s obzirom na sadasnju situaciju kadrovskog resursa. Posebice, stoga sto su zahtjevi za istrazivanjem i razvojem stalno veci te zahtijevaju suradnju veceg broja znanstvenoistrazivackih institucija izvan MORH-a i OS RH-a. Svakim danom rastu problemi pracenja realizacije, evidencije, izvjescivanja, financiranja i verifikacije rezultata. Takva kompleksnost poslova upucuje na potrebu razmatranja real­ izacije slozenih istrazivanja na razini sredisnjeg nositelja ZIRD-a, te njegovih unutamjih i vanjskih sastavnica.

Da bi organizacija-ZIRD-a za potrebe obrane djelorvorno funkcionirala, potrebno je njome upravljati na susta­ van i razvidan nacin, slicno razvijenim zemljama. Na celu sustava ZIRD-a u

32 RV STUDENI 2001.

sadssnjim uvjetima je potrebno imati Sevjet ministra za znanstvenoistraii­ vacki i razvojni rad, a za provedbu rav­ natelja ZIRD-a sa suradnicima iz odabranih podrucjime istraiivanja i razvoja, koji ce omoguciti uravnoteze­ nje raznolikosti potreba za znanstvenoistrazivackom potrebama na razini MORH-a i OS RH-a. Time ce se otkloniti nejasnoce mnostva korisnika, izvoditelja i njihove uloge u razvoju znanstvenoistrazivacke djelatnosti za potrebe obrane.

Potrebne razine donosenja odluka za planiranje, organiziranje i provedbu zadaca znanstvenoistrazivacke i razvo­ jne djelatnosti su:

1. Strateska razina: Ministarstvo obrane i Glavni stozer OS RH-a (Savjet ministra obrane za ZIRD, Ravnatelj ZIRD-a; Kolegij nacelnika glavnog stozera za ZIRD);

2. Upravno-planska razina: Institut za obrambene studije, istrazivanja i razvoj (IOStIR); uprave MORH-a i Uprave GS OS RH;

3. Provedbena razina: lnstitut za obrambene studije, istrazivanje i razvoj; Institut za zrakoplovnu medicinu, lnstitut za pomorsku medicinu, Zrakoplovno-tehnicki zavod; Laboratoriji za ispitivanja; Vojno uciliste; Zapovjednistva grana i logis­ tike; Znanstvenoistrazivacke institucije Republike Hrvatske.

STUDIJE I ANALIZE POTREBA RAZVOJA

PRIJEDLOG PLANA

RAZVOJA

Planiranje razvoja OS RH-a ukljucuje planlranje ZIRD-a

Prema transparentnosti proracuna ZIRD:a

Transparentnost i otvorenost vojnih izdataka za oruzane snage najprije se vidi kroz pokazatelje koji se u zernlja­ ma EU-a i NATO-a mogu medusobno usporedivati. To je razredba izdataka za obranu prema SIPRI institutu (Stockholm International Peace Research Institute) gdje se izdaci razvrstavaju na sedam pozicija: izdatke za vojno osoblje, izdatke za civilno osoblje, tekuce izdetke, izdatke za nabavu, izdatke za izgradnju, izdatke za istrszivenje i razvoj (R&D), te izdatke za mirovine. U sadasnjoj situaciji ovakav prikaz nije moguce jasno pred­ staviti, kako zbog nerazvijene metodologije pracenja tako i zbog toga sto neke navedene izdatke financijski ne pokriva MORH, vec, primjerice, izdatke za mirovine i invalidnine (MHBDR), za skolovanje znanstvenih novaka (MZT).

Visina vojnog proracuna Republike Hrvatske u 2000. godini je iznosila oko 3% BDP. Struktura vojnog proracuna pokazuje da su izdaci za place iznosili blizu 70%. Drugu veliku stavku cinili su tekuci izdaci za odrzavanje pogona oko 21 %, a najmanja stavka su bili izdaci za modemizaciju 7.3%. Od toga se na tehnicko opremanje izdvajalo 5.4% i zanemarivo malo na istrazivanje i razvoj (u promilima!). No, to nije prava slika izdvajanja za R&D. Naime, detaljnom analizom izdvajanja sredstava za intelektualne i slicne usluge te suradnje sa znanstvenoistrazivackim institucija­ ma, moze se doci do znatno vecih izdataka. To je moguce jer nema sus­ tavnoga pracenja stvamih izdataka. Visina vojnog proracuna u 2001. godini je jos manja, i iznosi oko 2.8% BDP (492.4 mil. USD), s tendencijom daljn­ jeg pada. To je na razini izdvajanja europskih tranzicijskih zemalja. NATO clanice za istrazrvanje i razvoj izdvajaju u prosjeku oko 11 % vojnog proracuna,

PLANIRANJE ZNANSTVENO - ISTRAZIVACKE DJELATNOSTI

CILJEVI I ZADACI PLANOVI

ZIRD

PRIJEDLOG POLITI KE

RAZVOJA ZIRD

1 Zahtjevi r--

,na podrul)a/poQa ZIRD-a NositeQI ZIRD-a

PoUtika Geopoliti&i j lnstitudje j nacionalne

clljevi sigumosti j Unutamje I

Obrambena I Vanjsk1 polltika

Vofna Strategi)a, strategija scenartj i clljevi

I

Taktllki scenartj I Operacf,e dljevi

Scenartj operadja lstrazlvanje I Dokbina I dljevi

razvoJ ] Orufni -: sustavi

OS RH I Zahfievl I Tehnologija karakteristike cl ZIRD-a

MOR

Kortsn

e

a 19% za nabavu opreme. Tri nove clan­ ice NATO-a, Ceska, Madarska i Poljska godisnje izdvajaju oko 2.3% vojnog proracuna za istrazivanje i razvoj i 17% za opremanje. Drzave koje nisu clanice, uglavnom izdvajaju ispod 1 % vojnog proracuna za istrazivanje i razvoj. U domacim uvjetima struktura vojnog proracuna je bila vrlo nepogodna, sto pokazuje da proracun nije bio razvojni. Znanstvenoistraz.ivacka djelatnost je bila zapostavljena i slabo financirana. Zbog neizvjesnosti i neodgovarajucih uvjeta, jedan dio znanstvenika i visokoobrazo­ vanih kadrova je napustio institucije. Takvu tendenciju treba zaustaviti. Sadasnje razvojne zadace vojne industri­ je i tehnicke modemizacije su blizu zas­ toju. Moze se reci da je ulaganje indus­ trije u istrazivanja i razvoj prakticki zanemarivo. Preostalo je ministarstvo i drzava kao zainteresirana strana koja moze organizirati znanstvenoistraz.ivacki i razvojni rad za potrebe obrane. To podrazumijeva daljnje osiguranje cjelokupne modem­ izacije oruzamh snaga u skladu s NATO standardima, odnosno razvoja novih sposobnosti OS RH-a.

Srednjorocno razdoblje razvoja, iii prijelazno razdoblje ce biti obiljezeno planskim promjenama i programskim smanjenjem osoblja, racionalizacijom nevojnih izdataka i ustedama/ prihodi-

ma, te preraspodjeli izdataka u pozicija­ ma proracuna, Te promjene ce oslobod­ iti pocetna sredstva nuzna da proracun bude razvojni, odnosno prijelaz iz kvantitete u kvalitetu. Bitno je u domacim uvjetima odrediti najmanju vrijednost vojnog proracune koji se mora izdvajati za istraiivanje i razvoj, odnosno za ZIRD. U srednjorocnom razdoblju treba omoguciti postepeni rast tih izdvajanja.

Prema identitetu ZIRD-a

Znanstvenoistraiivacka i razvojna djelatnostje stalna djelatnost MORH-a i OS RH-a u sklopu organizacijskih cjeli­ na, odredenih i osposobljenih za provedbu i organizaciju tih poslova. Ova se djelatnost planski organizira na razini MORH-a i GS OS RH-a prema planovima razvoja oruzanih snaga. Znanstvenoistrazivacka i razvojna dje­ latnost za potrebe MORH-a i OS RH-a obuhvaca fundamentalna, primijenjena i razvojna istrazivanja iz podrucja: drustvenili znanosti i obrambene politi­ ke, vojnih znanosti i vjestine, medicin­ sko-bioloskih i vojno-tehnickih znanos­ ti. Transparentna slika odabranih podrucja I polja znanosti za potrebe obrane obuhvaca: politiku nacionalne sigumosti, obrambenu politiku, vojnu strategiju, operacije, taktiku, oruzne

sustave svih vrsta i tehnologija. Temeljem tih djelatnosti istrazivanja prilagodava se model organizacije susta­ va ZIRD za potrebe obrane. Ministarstvo obrane preuzima odgovomost za orga­ nizaciju i provodenje ZIRD-a. Organizacija podrazumijeva tri podsus­ tava, upravljacki, korisnicki i proved­ beni podsustav. Upravljecki podsustav na strateskoj razini cini Savjet ministra obrane za ZIRD. Uskladivanje planova ZIRD-a na prvoj razini obavlja ravnatelj ZIRD-a sa svojim pomocnicima­ znanstvenim savjetnicima za odabrana podrucja, u suradnji s korisnicima i nositeljima ZIRD-a. Korisnici su organi­ zacijske cjeline Ministarstva obrane i oruzanih snaga, ujedno osnovni pokre­ taci ZIRD-a iz svog funkcionalnog podrucja, Provedbeni podsustav cine unutamje i vanjske znanstvenoistrazi­ vacke institucije.

Podrucja istrazivanja (drustvene znanosti, nacionalna sigumost, obram­ bena politika, vojna strategija, operaci­ je, taktika, oruzni sustavi i tehnologija) imaju svoj hijerarhijski, strucni i metodoloski slijed. Svako od podrucja je izvedenica podrucja vise razine, i prema tome serijski su ovisna. Sedam izvedenih podrucja istrazivanja daje dostatno prostora za racionalne, strucne i znanstvene analize, a ne uslozava oblikovanje sustava ZIRD-a.

STUDENI 2001. RV 33

MORH

-ministar obrane

-zamjenik ministra

-pcmotnld ministra

GO OS RH

-nacelnik

-zamjenik nacelnika

-celnici uprava, grana

···································

Upravljanje

Mt M2

UPRAVE MORH-a UPRAVE GS OS RH-a

lstodobna pokrivenost tih podrucja istrazivanja je vrlo vazna. Zapo­ stavljanje iii preskakanje bilo kojeg podrucja dovodi do pogresaka i steta u razvoju oruzanih snaga. Primjerice, nema smisla razvijati oruzni sustav a da prije toga nije provedeno prethodno takticko istrazivanje izbora oruzja, itd.

Problem je, takoder, neodredenost planova i programa tih podrucja istrazi­ vanja. Uzroci se traze u nedonesenim polaznim dokumentima, jer nedostaju glavni strategijski dokumenti, Strategija nacionalne sigurnosti, Vojna strategija, te Bijela knjiga o obrani. Znanstvenoistrazivacka i razvojna dje­ latnost je najvise izrazena na vojno­ tehnickom podrucju, odnosno oruznih sustava i tehnologija, sto je rezultat bliske ratne proizvodnje, koja je sada u zastoju i trazenju rjesenja, Moze se sa sigurnoscu reci da je sadasnji zastoj u vojnoj proizvodnji i razvoju uzrokovan nedostatkom slijeda razvoja i potreba istrazivanja, vise nego nedostatak novca. Stoga su uzaludni zahtjevi vojne industrije da se vojska odluci sto zeli od naoruzanja. U realnim uvjetima, bitno je shvatiti da ZIRD u odabranim podrucjima istrazivanja treba preuzeti primarnu ulogu u razvoju OS RH, jer pruza elemente planiranja i donosenja odluka.

Savjet ministra za' ZIRD ocjenjuje uspjesnost znanstvenotstrazivackih pro­ jekata planira i usmjerava razvoj znanstvenih podrucja za potrebe obrane, predlaze raspodjelu sredstava i

34 BV STUDENI 2001.

Provedba

UNUTARNJE INSTITUCIJE SREDISTE ZIRD-a INSTITUT IOSUR Ravnateij instituta

Mn

VANJSKE INSTITUCIJE lnstituti, sveuciUsta, akademije, ekspertne skupine, inozemne

lnstitucije

Sustav ZIRD-a

pornaze ministru pri odredivanju proracuna ZIRD-a, te izboru kadrova vijeca, ravnatelja i znanstvenih savjetni­ ka. Kako bi sustav ZIRD-a mogao kvalitetno osiguravati zadace kreiranja i vodenja projekata i programa, potrebno je osigurati slijedece:

-uspostavljanje elementa upravljanja sustavom ZIRD-a,

-donosenje strategije ZIRD-a za potrebe obrane,

-donosenje kretkotocnih, sred­ njorocnih i dugorocnih planova ZIRD-a,

-planiranje vojnog ptoracune koji se godisnje izdvaja za ZIRD,

-odredivanje necele izgradnje i usavrsavanja ZIRD-a.

Djelatnici ZIRD-a u MORH-u i OS RH-u su djelatne vojne osobe i sluzbenici koji su po funkcijama i rad­ nim zadacama ukljuceni u ZIRD. To su takoder istrazivaci koji svojim angazi­ ranjem mogu uspjesno pridonijeti real­ izaciji zadaca ZIRD-a za potrebe obrane. Znanstvenoistrazivacku i razvo­ jnu djelatnost provode instituti, a uprave provode razvojnu djelatnost svog podrucja. U institutima, vojnom ucilistu i slicno ZIRD nose djelatnici znanstvenici odredenog podrucja koji zadovoljavaju uvjete znanstvenoistrazi­ vacke i razvojne djelatnosti prema Zakonu o znanstvenoistrazivackoj dje­ latnosti Republike Hrvatske (NN br.59./1996.). U upravama, zapovjed­ nistvima, razvojnu djelatnost nose casnici i djelatnici visoke izobrazbe, dovoljnog radnog iskustva, koji prate

razvoj i unaprjeduju funkcionalno podrucje te pridonose_ uvodenju novih i poboljsanju postojecih procesa razvoja. Ovi djelatnici sudjeluju u ZIRD-u kroz rad u nadzornim skupinarna, projekt­ nim timovima i povjerenstvima.

Teiiste organiziranog rada na podrucju ZIRD-a predstavlja institut IOStIR, kao sredisnje mjesto koje razvi­ ja mreiu istraiivanja, edukacije i menadimenta. Radeci po nacelu kom­ plementarnosti s vanjskim institucijama, institut pridonosi razini i kakvoci ZIRD­ a, kroz podizanje laboratorijske i poligonske infrastrukture, povezivanje znanstveno-istrazivackih institucija Republike Hrvatske, te povezivanje sa zemljama clanicama NATO na pitanji­ ma razvoja. Ovo zadnje je vazno zbog toga sto NATO organizacija za istrazi­ vanje i tehnologiju (RTO - Research and Technology Organisation) podupire mrezu nacionalnih istrazrvanja.

Dostupnost rezultata lstraflvanla

Sve oruzane snage vladaju pojmom klasificiranih informacija. Veliki broj informacija je dostupan javnosti, ali postoji i klasifikacija nedostupnih javnosti. Takvi podaci su tajni podaci obrane i reguliraju se odgovarajucim zakonima i propisima. Dostupnost tim informacijama je najcesce ogranicena na odredeno vrijeme. Podrucje pracenja znanstvenog i tehnoloskog razvoja je stalna djelatnost obavjestajnih sluzbi, Stoga su uvijek zanimljivi vojni projekti ZIRD-a i njihovi rezultati. Namjerno otkrivanje tajnih podataka iii spijunaza predstavljaju prijetnju sigurnosti, zato sto bi mogle nastupiti stetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalne interese, a u korist druge nacije. Na istrazivacima je teret odgovornosti jer su duzni cuvati drzavnu, vojnu, sluzbe­ nu, poslovnu iii profesionalnu tajnu. Iskljucujuci ovo podrucje tajnih podataka, koje se smatra normalnim za jednu drzavu, moze se govoriti o trans­ parentnosti istrazivanja i razvoja za potrebe obrane. No, u konacnosti, nakon isteka roka tajnosti, podaci se otkrivaju i postaju dostupni. Sustav ZIRD-a pokriva svoje podrucje zastite tajnih podataka, i predlaze mehanizme javnosti i zastite u zavisnosti od utjeca­ ja na nacionalnu sigurnost. Veca razina transparentnosti nasuprot tajnosti ne bi trebala biti kocnics vece ucinkovitosti sustava obrane.

Zakljucak

u predlozenom sustavu znanstvenoistrazivacke i razvojne dje­ latnosti za potrebe obrane nalaze se unutarnje institucije MORH-a (Institut za obrambene studije, istrazivanja i razvoj, Institut zrakoplovne medicine, Institut pomorske medicine, Zavod, Jaboratoriji), resursi uprava Ministarstva, uprava Glavnog stozera, zapovjednistva KoV-a, HRZ-a i HRM-a, vojno uciliste, te vanjske znanstvenois­ trazivacke institucije (primjerice, Sveucilista, Veleucilista, Akademije, Znanstvenoistrazivacki instituti, Brodarski institut, Institut "R. Boskovic", Defimi, strucne jezgre - out­ sourceing, inozemni i drugi resursi). Sustavom ZIRD-a za potrebe obrane upravlja Savjet ministra za ZIRD, a neposredno provodi ravnatelj ZIRD-a sa svojim suradnicima za odabrana podrucja. Prema postavljenim ktetko­ rocnim i srednjorocnim planovima ZIRD-a, takav sustav trebe osiguteti kvalitetnu aneliticku potporu celnicime i drugim korisnicima ZIRD-a koji odlucuju o vainim pitanjima.

Ovim konceptom ZIRD-a, organi­ zacijske cjeline MORH-a i OSRH-a pokrecu projekte, usredotocuju se na planiranje i donosenje odluka, cime preuzimaju odgovornost za organizaci­ ju i provedbu ZIRD-a iz svog podrucja,

Odgovornost za vodenje slozenih pro­ jekata preuzima lnstitut za obrambene studije, istrazivanja i razvoj, kao budu­ ce srediste obrambenih istrazivanja ili

agencija Ministarstva obrane za obram­ bena istrazivanja, koja ce u skladu s nacelom komplementamosti s vanjskim institucijama realizirati planove ZIRD-a. To odgovara demokratskim uvjetirna i civilno-vojnim odnosima. No, kadrov­ ska struktura Instituta za obrambene studije, istrazivanja i razvoj nije dostat­ na za provedbu istrazivanja svih podrucja. Institut prioritetno pokriva tehnicko podrucje znanosti. Vlastitim snagama institut realizira oko jedne trecine svih projekata, ostalu realizaciju donosi suradnja s vanjskim institucija­ ma, sto je realan model i buduceg pred­ vidanja. Institut radi ne samo s institu­ cijama unutar i izvan MORH-a, sa znanstvenicima, istrazivacima, casnici­ ma i sluzbenicima, vec i s domacim i intemacionalnim strucnjacima, eksper­ tima. Zato je nuzna sira institutska kompetencija i njegova organizacija u skladu s odabranim podrucjima istrazi­ vanja od interesa za vojsku, kao sto su obrambena istraiivanja, vojna znanost i vjestine, tako i razliciti oruini sustavi i tehnologija. Time ce se otkloniti zabrinutost zbog pomanjkanja projeka­ ta R&:D od nacionalne sigurnosti i istrazivanje usmjeriti prema mogucim ugrozama i zastiti od njih.

SAVJET MINISTRA ZA ZIRD

Ravnatelj ZIRD-a

Sayjetnici_za_podrucja:

1. Drustvena znanost i obrambena lstraflvania

2. Vojna znanost i vestine 3. Medicinsko-bioloska znanost 4. Vojno-tehnicka znanost

UNUTARNJE INSTITUCIJE ZIRD-a

lnstitut-lOStlR/Srediste ZIRD-a tnstitut -IZM lnstitut-lPM Laboratoriji Vojno uciliste Resursi uprava MO-a i GS-a Zavodi

VANJSKE INSTITUCIJE ZIRD-a

tnstituti u RH Sveucilista, veleucilista

lnozemne institucije Ostalo

sbema organizacije sustava ZIRD-a

STUDENI 2001. RV 35

ZNANSTVENOISTRAZIVACKA I RAZVOJNA DJELATNOST

Predvidjeti promjene

Rijesiti problem

;; ;;

/

Uzeti priliku

Reakcija na dogadaje - plan R&D

Na kraju, poboljsanje sustava ZIRD-a nije samo pitanje prihvacanja novog sustava regulacije. Formalno pravne i organizacijske promjene trebaju biti pracene stvaranjem klime koja ce pogodovati istrazivanju i razvoju. Ovaj prijedlog boljeg sustava ZIRD-a je takoder vecim dijelom rezultat autorskog istrazivanja. Moze se zakljuciti da trazenje idealnog rjesenja koci razvoj. Stoga vlada misljenje da preokupacija potragom za univerzalnim rjesenjem odvlaci pozornost od stvarne potrebe da se razvije sustav koji ce biti

NOVI PRISTUP

prikladan za rjesavanje zadaca za potrebe obrane.

Literatura: 1 0. Zunec i sur.: NACJONALNA SIGURNOST, Strategija razvitka Republike Hrvatske " Hrvatska u 21.stoljecu", Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske, Zagreb, rujan 2001. 2 T. Radicevic: Transparentnost obrane: BIJELA KNJIGA O OBRANI, DEFIMI, Zagreb, 2000. 3 B. javorovic: Pristup obrani, zastiti i sigumosti, Hrvatski vojnik, 71/2001. 4 lnstitut za obrambene studije, istrazivanja i razvoj: Godisnje izvjesce o djelatnostima lnstituta za obrambene studije, Istrazivanja i razvoj, Zagreb, 2000.

5 Ustroj globalne tehnicke potpore OS RH-a s pri­ jedlogom razvoja vojno-tehnickih specijalnosti, Skupina za ustroj vojno-tehnicke sastavnice OS RH, MORH, 2000./ 6 D. Mikulic: Sustavna tehnicka potpora obrani na temeljima istrazivanja i razvoja, Hrvatski vojnik 69/2001. 7 D. Mikulic: Istraztvanje i razvoj u njernackoj vojsci - Bundeswehru, HV br. 70/2001. 8 D. Mikulic: Razvoj oruzanih snaga i globalizaci­ ja, 73-74/2001. 9 D. Risovic: Prema strategiji potpore istrazivacko­ razvojnim aktivnosuma obrane i oruzanim snaga­ ma, Hrvatski vojnik 70/2001. 10 Z. llijevski: Upregnuti znanost i tehnologiju, Hrvatski vojnik, 70/2001. 11 I. Kopriva, M. Slamic: lstrazivanje i razvoj na podrucju obrambenih sustava i tehnologija, Hrvatski vojnik, 70/2001. 12 M. Kukolj: lstrazivanje i razvoj u sklopu NATO saveza, Hrvatski vojnik, 70/2001. 13 Z. Loncar: Neka pitanja istrazivanja i razvoja u tehnickoj porpori obrane, Hrvatski vojnik, 71/2001. 14 A. Cizmek: Znanost i polozaj Hrvatske, Hrvatski vojnik, 71/2001. 15 SIPRI Yearbook 2000. Armaments, Disarmament and International Security, Stockholm International Peace Research Institute, OXFORD University press, 2000. 16 M. Zugaj: Metodologija znanstvenoistrazivackog rada, Fakultet organizacije i informatike, Varazdin, 1997. 17 The Defence Research Centre, The DoDs Centre of Excellence for Multi-disciplinary Problem-solv­ ing and Decision-making. African Armed Forces - February 2001. 18 Zakon o znanstvenoistrazivackoj djelainosti Republike Hrvatske, NN br. 59. 1996. 19 Statut Sveucilista u Zagrebu, procisceni tekst, Zagreb, 1997.

V

HUNTER & KZ sve za samoobranu, lov, ribolov, snort - lavaCla ondle. suelJVo. oprema - vatreao artiJe, streUlvo I oprema - s111r1os11 bravlce za oruiie - TRAMONJINI lovaCkl nazevl, kamp-oprema - samoobra1a - SPreJevl-sazavcl, el. sokovi - rlbolovaa apre11a I prlbor

- stanno-siunalno-plinsko oruiJe I oprema <slobodna prodaia s1aru1ma od 18 godlna - Cl. 35. zakona o oruilu>

- zracno orulie - sredstva za odrzavanJe Balistol - Klever - lzrada kundaka, popravci, prepravcl, gravare - PIROTEHNIKA I. i II. klase

0 snovna karakteristika ratnih sukoba kroz povijest je bio sukob dvije strane uglavnom na istom stupnju

razvoja', bez znatnijih tehnoloskih raz­ lika, te da je o pobjedi odlucivala velicina vojske, strategija, politicko okruzenje i gospodarska snaga sukobljenih strana.

No, izrazitim znanstvenim napretkom zadnjih 50-ak godina i promjenama politickih odnosa potkraj 80-ih godina (koje se ocituju u raspadu komunistickih drzava, te visenaciona­ lnih drfava, a narocito SSSR-a) stvaraju se potpuno nove tehnicke mogucnosti i nastalo je novo okruzenje koje je utjecalo i na pojavne oblike rata.

Osnovna teza koja se moze postaviti je: klasicni - konvencionalni sukob UStupa mjesto nekonvencionalnim oblictma rata.

Svrha ove analize je dati pregled oblika nekonvencionalnog rata, odrediti koji su potencijalni ciljevi nekonven­ cionalnog rata i na kraju pokusati --

odrediti odnos oruzanih snaga (u da­ ljem tekstu OS ) prema ovom sukobu, a narocito koji se ciljevi postavljaju pred ministarstva obrane i OS prilikom izrade Vojne strategije i Zdruzene do­ ktrine, a posebice pred obavjestajnu si­ gumosnu djelatnost u OS kako bi ucinkovito odgovorila na ovaj izazov.

Pojam nekonvencionalnog rata

Potkraj osamdesetih godina dvadese­ tog stoljeca nastupaju znacajne prom­ Jene u politickim odnosima u svijetu. Osnovne znacajke ovih promjena su: - raspad SSSR-a sto za posljedicu ima i prestanak hladnog rata, bipolamu pod­ jelu svijeta te nastanak niza novih nacionalnih drzava s nedefiniranim granicama i izrazenim nacionalizmom - prijelaz velike vecine komunistickih drzava na trzisno gospodarstvo - raspad visenacionalnih drzava - sirenje islamskog fundamentalizma - porast terorizma' - pojava velikog broja lokalnih ratova i

Sigumo je da mnogi procesi unutar qudske povijesti obiQezavaju drustvena kretanja. te da u velikoj mjeri usmjeravaju. pa cak i upravQaju Qudskom zajednicom. Jedan od tih procesa je rat koji prati qudsku zajednicu kroz cijelu povijest

Pisu mr. SC. Zvonko OREHOVEC, visi predavac,

dr. sc.Dario MATIKA, docent, mr. sc. Ivan JUKIC, dr. Slavko BOKAN, Tomislav SABOUC mr. SC. Boris ILIJA§

sukoba niskog intenziteta - prijelaz medunarodnog djelovanja s odrzavanja mira (peacekeeping) na stvaranje mira (peacemaking)' - osnazenje politickog i vojnog znacaja SAD-a i NATO-a - uloga NATO-au provodenju mirovnih operacija, te potiskivanje UN-au drugi plan'.

Gore navedeni procesi imaju za posljedicu pojavu velikog broja oruianih sukoba koji se svi u nekoj mjeri mogu okarakterizirad kao nekon­ vendonalni ratovi.

Cetrdesetak godina prije toga otpo­ ceo je, i jos uvijek traje, drugi cimbenik - nista manje znacajan od gomjih geopolitickih promjena u svijetu, a to je svjetski tebnolosk: razvoj otkrivanjem nuklearne sile, te otkricima iz oblasti kemije i biologije, a sto je rezultiralo razvojem suvremenog NBK oruzja, Na­ stavak daljnjeg tehnoloskog razvoja, napose u oblasti prijevoznih sredstava, telekomunikacija, informatike, gene­ tike, biologije i kemije - novih sorti bi­ ljaka i zivotinja te novih materijala, globalizirao je svijet i pretvorio ga u veliko selo sa svim gore nabrojanim razlicitostima, ali i sa svim slabostima koje globalizacija i industrijalizacija donosi: za nekoliko trenutaka dobra i losa vijest obidu svijet, za nekoliko sati virus iii bakterija uz pomoc ljudi obidu svijet, u minutama propadaju velike tvrtke i radaju se nove, unutar nekoliko sati moze se jesti svjefa riba u Njernacko] ulovljena u Japanu ... Sve to

STUDENI 2001. HV 37

pogoduje razvoju i usavrsavanju speci­ jalnih oblika ratovanja i terorizma u svim metodama prikriveno ili otvoreno, s klasicnim - konvencionalnim sredstvi­ ma i metodama iii nekonvencionalnim, a sto vrijeme djelovanja protiv neke drzave moze pomaknuti i nekoliko godina unaprijed prije vidljivog - kon­ vencionalnog iii nekonvencionalnog sukoba. Svjetski vojni analiticari slazu se da u biti vise i ne postoji klssicni sukob dvije strane, vec da postoje naj­ manje tri. Ta treca strana su mediji koji svojom snimkom, clankorn i vijescu mogu utjecati, pa cak i preokrenuti svjetsko javno mnijenje u neciju korist.

ratom smatralo ratovanje uz uporabu oruzja za masovno unistavanje, Tehnoloskim tszvojem u svijetu kao i promjenama u politickom odnosima mijenja se i delinicija nekotiven­ cionalnog rat.a i to u pojmovnom i pojavnom obliku, te se nekonven­ cionalni rat pocinje definirati kao: • nekonvencionalni rat u uzern smislu, • nekonvencionalni rat u sirern smislu.

Kao nekonvencionalni rat u uzern smislu je rat u kojem se rabi oruzje masovnog unistavanja, dakle atomsko, biolosko i kemijsko oruzje. Nekonvencionalni rat u sirern smislu bi sadrzavao sve pojavne oblike oruzanih sukoba koji karakteriziraju trenutacna zbivanja u svijetu. Za ovo shvacanje nekonvencionalnog rata je bitno da on u svom trajanju moze, ali i ne mora sadrzavati uporabu sredstava masovnog unistenja, U stvari znacajno je kako nekonvencionalni ratovi uglavnom ne rabe sredstva masovnog unist.avanja osim u fazama kada su iscrpljeni svi drugi oblici, kada je prijetnja NBK oruzjem od jedne od strana u sukobu realna, odnosno kada se rabe NBK agensi u formi "tihog djelovanja" kroz

• Konvencionalni rat koji prerast.a u nekonvencionalni smatra se na ovom stupnju tehnoloskog razvoja, a posebice razvoja informatike i telekomunikacija, vrlo malo vjerojatnim. • Prikriveni nekonvencionalni rat koji zapocinje od nekoliko mjeseci do neko­ liko godina prije otvorenog konven­ cionalnog rata kroz formu specijalnih oblika ratovanja i terorizma (konven­ cionalnim iii nekonvencionalnim sred­ stvima i metodama - prikriveno "tiho djelovanje" RKB agensima ... ) i zavrsava konvencionalnim sukobom kada drzava koja je vodila nekonvencionalni rat oci­ jeni da je najpogodnije vrijeme za nje­ govo otpocinjanje (svi ratovi na pros­ toru bivse SFRJ). Moguce je da se rat zavrsi i na pocetnim oblicima, u formi nekonvencionalnog rata uz pomoc diplomacije agresora i medunarodne diplomacije, a uz ostvarenje ciljeva agresora kroz nekonvencionalni rat. • Prikriveni nekonvencionalni rat traje od nekoliko mjeseci do nekoliko godina prije otvorenog nekonven­ cionalnog rata u formi sukoba niskog intenzitet.a medu sukobljenim stranama iii nametanja mira od medunarodne zajednice. I za ovu situaciju je znacajno da vrijeme i nacin prelaska na otvoreni nekonvencionalni sukob preko sukoba niskog intenziteta bira agresor (inter­ vencija NATO-a u SRJ). • Prikriveni nekonvencionalni rat koji pretests u konvencionalni sukob, a potom i u nekonvencionalni rat u uiem smislu - uz uporabu NBK oruzja. Taj oblik rata zamijenio je "start" za vri­ jeme hladnoratovskog razdoblja kad je NBK oruzje sluzilo kao prijetnja i za slucaj odmazde. Razlika je jedino u tome sto nemamo bipolarnu podjelu svijeta i mogucnost takvog sukoba izmedu Istoka i Zapada, vec je mogucnost takvog sukoba visestruko povecana na broj drzava koje posjeduju oruzje masovnog unistavanja,

Iz slike je vidljivo kako je nemoguce prikazati jasno razgranicenje ovih obli­ ka ratovanja jer i o oblicima i meto­ dama odlucuje agresor sukladno svojim ciljevima. Jasno je samo jedno:

Treci veliki cimbenik koji utjece na cinjenicu da konvencionalni rat ustupa mjesto nekonvencionalnom jesu medu­ narodni savezi i ugovori (konvencije, sporazumi, protokoli). Time se drzava­ ma - clanicama potpisnicima ugovora uvelike ogranicava samostalnost i sa­ movolja u kreiranju i vodenju strategije i doktrine obrane, a o konkretnom su­ kobu da i ne govorimo. Sve je ogra­ niceno i odredeno clancima i stavcima iz ugovora o savezu iii medunarodnih ugovora. Prakticno se svaki pokuss] otvorenog, konvencionalnog sukoba pretvara u sukob niskog intenzitet.a kao neprikriveni pojavni oblik nekonven­ cionalnog rata. Sasvim je druga situaci­ ja s prikrivenim pojavnim oblicima nekonvencionalnog rata (specijalni oblici rata, prikriveni terorizam - tzv. "tiho djelovanje") koji otpocinju i zavrsavaju onda kada to zeli, sukladno postavljenim ciljevima, agresor.

Najopcenitija podjela koja pokusava odrediti pojavne oblike rata je podjela na klasicni odnosno konvencionalni rat i na neklasicni odnosno nekonven­ cionalni rat. Do nedavno se smatralo da je konvencionalni rat oruzani sukob u kojem se rabi iskljucivo klasicno naoruzanje, dok se nekonvencionalnim

38 RV STUDENI 2001.

specijalne oblike ratovanja i terorizam u bilo kojoj fazi ratovanja. Medusobni odnos izmedu oblika ratova dan je na shemi 1.

Takav nekonvencionalan rat, jasno, izaziva i nave poglede na pocetek. rat.a, duiinu trajanja, intenzitet, vrstu i oblik ratovanja, a pri tome su moguce nji­ hove nebrojene kombinacije i kombi­ nacije konvencionalnog i nekonven­ cionalnog ratovanja. Kako je nemoguce obraditi sve te kombinacije, pokusat cemo prikazati samo osnovne oblike mogucih ratova: • Klesicni konvencionalni rat od pocetka do kraja, smatra se da pripada proslosti odnosno da je moguc samo izmedu drzava i/ili u drzavama na nizern stupnju razvoja.

KONVENOONALNI --u 51""'·rem-m-·""·- ••• sukobi niskog intenziteto

terorizom informoticki rot ekonomski rut psiholoski rot

Tablica 1. Podjela nrufanih sukoba

u uiem smislu nukleorni bioloski kemi~ki

ne mote se danas u Europi govoriti o ;skljucivo konvencionalnom sukobu, pa prema tome niti stvarad strategija, dok­ mne i ustroj s takovim pogledima na rat jer bi to znacilo nesto slicno kao izgradnja "Maginot linije" pred pocetsk JI. svjetskog rsts. To bi znsiilo postsvi­ ti konvencionalne postrojbe na granicu s potencijalnim agresorom kada on "zazvecka" postrojbama na gtsnici, a u st:vari je vec neko vrijeme kroz tiekon­ vencionalne oblike rata prisutan u driavi irtvi agresije.

Nekonvencionalni rat u sirem smislu

Nekonvencionalni rat u sirem smislu (u daljnjem tekstu nekonven­ cionalni rat) ima vlastite pojavne oblike koji su prisutni u svijetu danas i koji se krecu od oruzanih do neorufanih metoda sukoba, a koji su medusobno povezani i pojava odredenih oblika nekonvencionalnog rata moze biti indikator potencijalnog izbijanja i oruzanih sukoba, odnosno indikator krize. Podjela je dana u tablici 1.

Strane sukobljene u nekonvencional­ nom ratu mogu se sluziti metodama koje se rabe u konvencionalnom oruza­ nim sukobu, mogu rabiti oruzja masov­ nog unistenja, a nekonvencionalni rat ne mora biti nuzan. Dakle, razni oblici nekonvencionalnog rata su danas na sceni u svijetu, i cesto nekonvencional-

pojavnih oblika koji se krecu od neoruzanih oblika sukoba, do oruzanih sukoba, te od otvorenih pa do prikrivenih oblika i metoda djelo­ vanja. Ova je podjela uvjetna, usvojena u ovoj analizi ali u nekim izborima se moze pronaci i drugacija podjela. Sukobi niskog intenziteta

Najvazniji oblik nekonvencionalnog rata je sukob niskog intenziteta (SNI)'. SNI je ogranicena politicko­ vojna akcija za postizanje politickog, vojnog, socijalnog, ekonomskog iii psiholoskog cilja. Po svojim karakteristikama blizak je specijalnim operacijama, ali je u odnosu na specijalne operacije dugotrajniji i siri po opsegu djelovanja. SNI cesto podrazumijeva nekoliko pojedinacnih specijalnih operacija, ali je kornpleksni-

na kojem se odvija, oruzjem i taktika­ ma koje se rabe kao i razinom nasilja. Postoji podjela SNI na sljedece vrste: • Obrana strane driave sto podrazumi­ jeva sudjelovanje u programima stranih drzava koji se poduzimaju za oslobadanje i zastitu njihovog drustva od subverzija, bezakonja i pobuna. • Protuteroristicko djelovanje u sklopu cega se poduzimaju akcije protiv teror­ istickih prijetnji. One podrazumijevaju antiterorizam (obrambene mjere kojima se smanjuje osjetljivost na teroristicke napade) i protuterorizam (napadacke mjere koje se poduzimaju kao odgovor na teroristicke akcije). • Odrianje mira - vojne operacije kojima se podrzavaju diplomatski napori za postizanje, ponovno uspostavljanje iii odrzavanje mira u podrucjima potencijalnog sukoba.

- KONVENCIONALNI ~- PRIKRIVENI

NEKONVENCIONALAN PRIKRIVENI I OTVORENI

NEKONVENCIONALAN

Shema la.a Graficki prikaz medusobnih odnosa konvencionalni - nekonvencionalni rat u odnesu na oblike ratovanja

········································· ·····

~1-k-o-nv-e-nc-io_n_a_ln-i ~I ..... ··

'·-..·-·-·-· l u uZem smislu Shema lb. Graficki prikaz medusobnih odnosa konvencionalni - nekonvencionalni rat u odnosu na metode ratovanja

ni rat u sebi sadrzi znacajke gore nave­ denih oblika.

Pojavni oblici nekonvencionalnog rata

Kao sto je navedeno u tablici 1., nekonvencionalni rat ima riekolikrr-:

ji zbog svog polinckog i socijalnog kon­ teksta.

U sklopu SNI-a poduzima se siroki spektar djelovanja - od diplomatskih, ekonomskih i psiholoskih pritisaka, do terorizma i poticanja pobunjenickog rata. SNI je opcenito odreden zemljopisnim ogranicenjima prostora

• Posebne zedsce - politicki osjetljive misije s karakteristikama kratkog tra­ janja i brzog angaziranja snaga.

Uz gore navedene, postoje i neke dodatne vrste SNI-a koje se odnose na borbu protiv zlouporabe narkotika, zlouporabu medija isl. (BiH), a koje mogu i trebaju biti prepoznate. Sukobi niskog intenziteta cesto se pojavljuju neocekivano u svom vidljivom obliku, no gotovo po pravilu mu prethode specijalni oblici rata u formi prikrivenog nekonvencionalnog djelovanja; da bi ucinkovito odgovorili na prijetnju drzavnim interesima, moraju se poduzeti brze i sinkronizirane aktivnosti u ranom stadiju (ako vec prije toga nisu prepoznati spec. obi. rata) da bi se polucili zadovoljavajuci rezultati. Sto se prije djeluje, to je vjerojatnije da ce sukob biti zaustavljen na nizim razinama nasilja.

STUDENI 2001. RV 39

- Grafikon 1. Broj teroristickih napada u svijetu u razdoblju '79.·'98

- - -

-

-

-

I I I I I I I I I I

Terorizam Terorizam je proracunata uporaba ne­

zakonitog nasilja, ili prijetnja takvim na­ siljem, s namjerom ometanja djelovanja vlade ili drustva, a s ciljem promicanja politickih, ideoloskih ili vjerskih nacela.

Terorizam je moguce podijeliti na konvencionalni i nekonvencionalni pri kojem se rabe sredstva masovnog uni­ stavanja. lako je konvencionalni teror­ izam jos uvijek prevladavajuci u svije­ tu, niposto se ne smije zanemariti opas­ nost od nekonvencionalnog terorizma.

Nema dvojbe da je terorizam jedan od oblika nekonvencionalnog ratovanja posebice iz razloga sto danas sve vise eksperata dijeli terorizam na tzv. "otvoreni" i "prikriveni" terorizam.

Otvoreni terorizam je pojam za kon­ vencionalni i nekonvencionalni teror­ izam kojega izvode teronsticke i ekstre­ misticke politicke, vjerske i kriminalne

700

600

500

400

300

200

100

0

medu zivotinjama, ljudima i biljkama (trihineloza, kravlje ludilo, gripa, salmonela, kukuruzna zlatica, pojava crnih udovica itd.) koje se endemski ionako pojavljuju u tim sredinama. Primjer za to je namjerno izazivanje nacionalne netrpeljivosti, sukoba i nasilja, a primjer moze biti i namjerno pustanje u optjecaj krivotvorenih novcanica, burzovno mesetarenje, kriminal u privatizaciji, ... Primjera znoze bid puno, a metode i sredstva su vrlo razlicita, od ekonomskih do kemij­ skih i bioloskih s jednim strogim pra­ vilom - samo potaknu ono sto vec pos­ toji kao potencijalna opasnost. Eksploatacija rezultata uglavnom slijedi vrlo brzo, (ili npr., novinskim clankom iz te ili neke trece drzave kako, eto, ne treba ljetovati na necijoj obali jer su ho­ teli puni salmonele, jer dornacini spre­ maju hranu od zivotinja zarazenih

trihinelozom, jer su kampovi puni crnih udovica, itd.) a ponekad i slijedi brza reakcija, diplo­ matska, eko­ nomska, vojna u cilju zastite interesa svojih nacionalnih

organizacije samostalno ili pod pokro­ viteljstvom neke za~nteresirane vlade. Poglavito je cilj takvog terorizma da se privuce pozornost na neku teronsticku skupinu koja potorn prornice svoje politicke iii kriminalne ciljeve koji se, ako je mentor neka zainteresirana drza­ va, poklapa s ciljevima te drzave.

Prikriveni terorizam uglavnom plani­ raju i izvode drzave u sklopu speci­ jalnog rata protiv neke drzave vlastitim "specijalnim" snagama iii preko neke ekstremisticke iii kriminalne organi­ zacije i to jedino u apsolutnoj tajnosti jer je cilj oslabiti, "omeksati" drzavu iza cega slijede drugi, otvoreni pojavni oblici konvencionalnog ili nekonven­ cionalnog rata. Znacajka takvog prikrivenog terorizma je da se rabe sredstva i metode koje se maskiraju kroz endemske slabosti napadnute drzave kao sto je ripr, izazivanje ekoloske nesrece zbog tehnickih razlo­ ga u tvornici koja i inace ima problema sa zastarjelom tehnikom i losim sus­ tavom osiguranja. Kao primjer moze se navesti i namjerno izazivanje bolesti

40 HV STUDENI 2001.

manjinajer to drzava "zrtva" nije u stanju sama napraviti.

Ovaj je oblik terorizma tesko ili gotovo nikako otkriti, na njega se zncze sumnjad, njega treba predvidsti i sus­ tavom nacionalne sigumosti otklanjad moguce izvore i ciljeve.

Terorizam kao krizna pojava odmah je iza ratova po broju zrtava i napada u svijetu sto je vidljivo iz grafikona 1 i 2.

Tijekom proteklog desetljeca nekon­ vencionalni terorizam je postao poten­ cijalno najopasniji od svih vrsta teror­ isrickih taktika, od trenutka kad je toksicnim plinom sarinom napadnuta tokijska podzemna zeljeznica. Nukleami terorizam. Nuklearni teror­ isticki napad je onaj napad u kojem teroristicka skupina rabi nuklearnu napravu iii radioaktivni materijal da bi uzrokovala masovna ubojstva i stete. Nuklearni terorizam prilikom napada ukljucuje uporabu, ili prijetnju uporabom radioaktivnih materijala. Nuklearno oruzje teroristima moze omoguciti znatne prednosti kao sto su veliki broj zrtava i fokusiranje

pozornosti svjetskih medija. Zapadne su zemlje posebno sumnjicave prema ucjenama terorista o poduzimanju nuk­ learnog napada. Oni koji odlucuju nemaju nacina saznati koliko su tero­ risti zaista spremni ostvariti svoje pri­ jetnje. Teroristicke skupine mogu pokusati priskrbiti radioaktivne tvari ili nuklearno oruzje na nekoliko nacina: • raspad Sovjetskog Saveza, ekonomska kriza, slabljenje drzavnog nadzora nad radioaktivnim materijalima i nuklearn­ im bombama u nekima od zemalja Istocne Europe ohrabrilo je trgovinu radioaktivnim tvarima pa ih je moguce kupiti na crnom trzistu, • moguce je kupiti iii nabaviti radioak­ tivne tvari od drugih zemalja, posebno od onih "revolucionarnih drzava" koje podrzavaju terorizam. Radioaktivni materijali se vrlo cesto (npr. plutonij) dobivaju kao "nus" proizvod pri radu istrazivackih ili energetskih nuklearnih reaktora, • iako manje vjerojatna, jedna od mogucnosti je da ce teroristicke skupine same proizvoditi nuklearnu bombu za sto su im potrebni posebni resursi i obuka. Jedan od voditelja pro­ jekta Manhattan dr. Alvarez je svoje­ dobno izjavio: "je li moguce napravti N bombu? Uzmite 40 kg urana, pola ostavite na zemlji, a pola ponesite, pop­ nite se na 20-katnicu, nanisanite i bacite ga dolje. Vise vam nikada nece pasti na pamet da postavite to pitanje!" (jer ce vam pod nogama eksplodirati N bomba op.a.), • teroristi bi cak mogli posjedovati (iii oteti, dornoci se, prisvojiti ... ) nuk­ learnih zaliha, jedne od mnogo razhcitih zaliha nuklearnih naprava i drugih opasnih tvari u svijetu, • prilikom razmatranja nuklearnog terorizma, potrebno je istaknuti i mogucnost terorizma radioaktivnim tvarima, posebice a-emitera koji su izrazito toksicni ukoliko se unesu u organizam (u tkivu u-cestica pri svom kretanju proizvede oko 10' radikala),

Vidljivo je kako teroristicke skupine imaju razlicite mogucnosti domoci se nuklearnog oruzja, ali je vazno napomenuti da iste skupine najcesce nemaju moralnih skrupula niti se boje mogucnosti nuklearnog odgovora iii stete po njihove nacionalne interese kao posljedice njihovog napada. Svi ti faktori cine teroristicke skupine mnogo opasnijima, kad je rijec o nuklearnim napadima, od suverenih drzava. Kemijski terorizam. Kao suprotnost

nuklearnom terorizmu, koji ostaje kompleksan (slojevit) i problematican

Oved bu a kao takav i pretezito za pr , iiski kemiJ·ski terorizam je konkret­ teonJ ,

· · · prakticniji i vec izvoden. Kemijski nIJI, dii Ii . d .. se terorizam moze po IJe in u VIJe osnovne kategorije: 0 napadi kojima je cilj uzrokovati masovna stradanja i velika ostecenja, U nm slucajevima, teroristicke skupine oslobadaju otrov u populacijski prena­ pucena sredista, vodu i neprozracna podrucja kako bi uzrokovali sto je moguce vise zrtava, • kemijski napadi imaju za cilj ponaj­ prije terorizirati, ucjenjivati iii uzroko­ vati ekonomsku stetu, npr. napad na odredeni proizvod, kao sto je hrana na nacin da se u nju ubaci toksicna kemij­ ska tvar.

Za organizacije ukljucene u kemijski terorizam, on ima nekoliko jasnih pred­ nosti u odnosu na konvencionalni iii nukleami terorizam. Prvo, kemijske su tvari mnogo dostupnije, mogu se pro­ izvoditi jednostavnim kemijskim pro­ cesima koji su poznati svakom studen­ tu. Takav se terorizam moze izvoditi kemijskim ratnim agensima, ali i "obic­ nim" kemijskim spojevima koji se nor­ malno rabe u procesu proizvodnje ke­ mijske, petrokemijske, farmaceutske, naftne i dr. industrije. Npr. pesticidi, fozgen te klor su bojni otrovi I. svj. ra­ ta, a na stotine tona ih rabe kemijske industrije.

Kad se radi o tzv. prikrivenom teroriz­ mu ili kako to vole nazvati strucnjaci za NKB ratovanje "tihom djelovanju", upra­ vo se i rabe kemikalije iii se izaziva ne­ sreca na njihovim postrojenjima koja se potom odreduje kao kemijska nesreca izazvana ljudskim faktorom (nestrucno­ st, nepaznja, propust, vjerojatnost, isl.).

Poseban oblik kemijskog rata, koji su upravo definirali hrvatski strucnjaci, a prihvatila ga i organizacija za zabranu kemijskog oruzja (OPCW), jeste "kernij­ ski rat bez kemijskog oruzja", tj. napad na navedena postrojenja konvencional­ nirn oruzjern ili teroristickim cinom (ot­ vorenim iii prikrivenim - zavisno od ci­ lja i namjere), pri cemu se izazove stra­ danje jednako iii vece od stradanja koje bi izazvalo napad kemijskim oruzjern.

S obzirom da kemijski terorizam ne trazi velike troskove niti posebna postrojenja i resurse, cak i sirornasnije organizacije mogu vrlo lako nabaviti i rabiti kemijsko oruzje, Kemijske tvari imaju jos prednost sto su mobilne, te dobro pakirane i tesko detektabilne-:-

Bioloski i toksinski terorizam. Bioloski i toksinski terorizam je uporaba i siren­ je razlicitih vrsta bioloskog oruzja, te bioloskih agenasa i toksina u popu­ lacijska sredista radi unistavanja morala i uzrokovanja brojnih zrtava,

Biolosko oruzje u vidu ratnih agensa, u nacelu, nije osmisljeno niti maze biti iskoristeno za tockaste napade; njihova glavna svrha je izazivanje masovnih oboljenja iii masovno unistenje. Posljedice bioloskog napada nisu trenu­ tacne: postaju vidljive nekoliko sati ili dana kasnije (nakon sto neka od zrtava napusti mjesto napada). To moze otezati pronalazenje pocinitelja iii metu napada u slucaju teroristickog napada.

Za razliku od bioloskog oruzja, tj. bioloskih agenasa koji su Zenevskom konvencijom definirani kao ratni bioloski agensi, postoji niz drugih age-

ih radi svega 7000 i to za place od nekoliko desetaka dolara. Jedan od znanstvenika iz Ruske federacije je u Hrvatskoj na simpoziju (CBMTS Industry I u organizaciji MORH-a (rezultate simpozija vise rabe strane vojske nego organizator! ! ! op. a.) naglasio da se uglavnom ne zna gdje su ti strucnjaci danas i da je vrlo izvjesno da ih netko moze kupiti za saku dolara.

Najopasniji je bioloski terorizam onaj prikriveni, tzv. "tiho djelovanje" pri cernu se tajno rabe endemski (oni koji su na tom terenu vec harali stoti­ nama godina) uzrocnici bolesti ljudi, zivotinja i biljaka i za koje gotovo da ne mozete (osim ako ne uhvatite na djelu) otkriti je Ii pojava neke endemske bolesti normalna ciklicna pojava iii je umjetno izazvana. Nabrojat cu samo neke tipicne za RH: sarlah, tifus, parati-

nasa i toksina kojima je moguce m1~ 01~ •,- 01~ o,ffi .,~

izazvati teroris- 6000

ticki napad na 5000 ~

i I Grafikon 2. Broj zrtava u tockasti cilj. Pri- I teroristifkim napadima po regiji

mjera za to ima, npr. bugarskog 4000

disidenta je svoje- 3000

dobno ubio KGB toksinom "ricin" 2000 uz pomoc igle na vrhu kisobrana, 1000 Na isti nacin mogu se uporabiti 0~

toksini koji kod Afrika Azija Euroazija Jutna Bliski Sjavema Zapadna Amerika lstok Amerika Europa

covjeka izazivaju prestanak rada srca, disanja, izljev krvi u mozak isl. Nemali broj strucnjaka smatra da se kao teroristicko sredstvo moze uporabiti i virus HIV-a isl.

Strucnjaci smatraju da se bioloski i toksinski terorizam moze izvoditi na nebrojeni nacin s nebrojeno puno bioloskih agensa i toksina ili njihovih prijenosnika. Takoder, svaka bolnica, pa i dom zdravlja ima mikrobioloski laboratorij gdje mozete zasaditi i izdvo­ jiti kulture opasnih bioloskih agensa - bakterija, rikecia, protozoa. Svaka vet­ erinarska stanica i laboratorij maze uz­ gojiti uzrocnike bolesti vrlo efikasnih za bioloski terorizam. Specijalizirani la­ boratoriji za uzgoj specijalnih ratnih bi­ oloskih agensa i toksina pri tome nisu prijeko potrebni. Na kraju oni i nisu to­ liko specijalni po opremi koliko su spe­ cijalni po ljudima, a danas ljudi-softwa­ rea ima na "izvoz", Dovoljno je napo­ menuti da je institut "Vector" bivseg SSSR-a zaposljavao 18.000 djelatnika na programu bioloskog ratovanja, a danas

fus, misja groznica, vise vrsta gripe, antraks, bruceloza, tuberkuloza, itd., kod zivotinja: kokosja iii svinjska kuga, trihineloza itd. Takoder moze se gov­ oriti i o najezdi stetocina i opasnih zi­ votinja, krumpirova zlatica - glodavci, skakavci, komarci (koji usput i ponesto prenesu), cma udovica, crvene alge isl.

I na kraju ne smije se zaboraviti i omjer cijena u razvoju NBK oruzja i sredstava za terorizam gdje stoji: 1 USD za biologiju, 10 USD za kemiju, 100 USD za nukleamo, 1000 USD za klasicno oruzje.

(riastavit ce se)

Napomene: ' kao izuzetak mogu se navesti kolonijalni ratovi, te sukobi pred pocetak II. svjetskog rata i njegov kraj kada je korisreno nuklearno i kemijsko oruzje (Etiopija, Kina, Japan) ' ova pojava je vrlo usko vezana uz oirenje islarn­ skog fundamentalizma - napacli na veleposlanstva SAD u Keniji i Tanzaniji, umijesanost u cecenski sukob, Istocni Timor ) Kosovo ' operacije "Allied Force" u SRJ ' UC - Low intensity conflict

STUDENI 2001. HV 41

Nacionalna sigurnost Nedavno je iz tiska izasla studija Nacionalna sigumost. Kao prvi

naruceni sluzbeni i javni dokument studija Nacionalna sigumost treba

dati poticaj za siru raspravu o sigumosti u strucnoj i politickoj

javnosti. Na temeiju toga ocekuje se donosenje kvalitetnih odluka i dokumenata. kao sto je Strategija

nacionalne sigumosti. Vojna strategija itd. Hrvatski vojnik

donosi kratak prikaz studije. kao uvod u takvu raspravu o pitanjima

nacionalne sigumosti

Pise Tihomir BAJTEK

red za strategiju razvitka Republike Hrvatske* je u rujnu 2001. osigurao prvi kljucni dokument razvoja sigumosti Republike

Hrvatske. To je studija Nacionalna sig­ umost, izdana u obliku knjige, kao rezultat projekta Hrvatska u 21. stol­ jecu, Studija je jos tijekom izrade i pripreme za tiskanje nestrpljivo od javnosti ocekivana. 5tudiju je izradio projektni tim, pod vodstvom prof dr.sc. Ozrena Zuneca: puk. mr.sc. Zvonimir Mahecic - zamjenik voditelja i urednik, doc. dr.sc. Vlatko Cvrtila, mr.sc. Darko Domisljenovic, brig. Vlado Hodalj, Tarik Kiilenovic, puk. dr.sc. Dinko Mikulic, prof dr.sc. 5inisa Tstelovic, i Dusko Topslovic, koji su imali suradnju i potpotu u rnnosrvu institucija, duinosnika i pojedinaca. Niz duznosnika i suradnika se spremno odazvao i davao korisne primjedbe na tekst studije u razlicitim fazama njezinog nastanka. Premda je glavni

u

42 HV STUDENI 2001.

posao istrazivaca dovrsen, u slijedecern razdoblju ocekuju se dodatne aktivnos­ ti, koje se izvode iz studije. Daljnji pos­ tupak u svezi studije Nacionalna sig­ umost je najprije na meritomim insti­ tucijama. Ocekuje se da ce najprije Vlada Republike Hrvatske raspraviti njezine prijedloge i preporuke.

Sadrzaj studije cine cjeline: • Okvir razmatranja podtucje

nacionalne sigurnosti • Temeljna polezists, premise i

rukovodeci principi rada • 5ustav temeljnih dtustvenili vred­

nota • Hrvatska na pocetku novog doba • Medunarodni i sigurnosni poloiaj

Republike Hrvatske • 5trategija nacionalne sigurnosti RH

- 5trategija suradnje, razvoja i sprem­ nosti

• 5ustav nacionalne sigurnosti «Temelji vojne strategije 05 RH-a • Prikupljanje i procjenjivanje

podataka kao potpora donosenju odluka

Dodaci: Plan smanjenja osoblja 05 RH; Tehnicke modernizacija i opre­ manje oruianih snaga glavnim borbe­ nim sredstvima; 5trategijski, doktri­ narni i planski dokumenti; Pravni akti; Programi aktivnosti.

Polazeci od pretpostavki izgradnje nesmetanog razvoja drustva i sustavnih rjesenja, a uzimajuci u obzir dornace uvjete i specificnosti poslijeratnog razvoja drustva, projektirana je vizija, planovi i programi nacionalne sigurnos­ ti. Odredena su nacela shvacanja nacionalne sigurnosti kao visediscipli­ narnog podrucja u kojem se orga­ niziranim djelatnostima cimbenika sus­ tava nacionalne sigurnosti osigurava zadovoljavajuci stupanj sigurnosti drustva kao i pretpostavka njegovog razvoja. Time je nacionalna sigurnost odredana kao podrucje i kao stanje. Takva nacionalna sigurnost podrazumi­ jeva zastitu, promoviranje i ostvarivanje nacionalnih interesa. To n~e zastita politicke elite i s njima povezanih

nih skupina nego zastita nacije interes ' kao drustvene i politicke zajednice suv-

erenih gradana. Nacionalni interesi cine ishodiste

drzavne politike i sustava nacionalne sigumosti. To su redoslijedom: Zestits neovisnosd i tesitotijelnog mtegntete; Razvoj gospodarstva, socijalne sig­ umosd i kultumog ptospetitets; Razvoj demokracije i pravnog poretka uz jed­ nakost gradana i ucvrscivenje sloboda i ljudskih prava; Doprinos miru i stsbil­ nosti medunarodnog poretka, te stvaranje pretpostavki i razvoj sposob­ nosti za promoviranje i provedbu legit­ imnih intetese. Studija donosi argu­ mentaciju nasih interesa, nacine zastite i njihovo promoviranje. Istrazivanje rizika ide od procjene prijetnji koji proizlaze iz nepogodnog unutamjeg razvoja i vjerojatnosti vanjskih prijetnji vojnog karaktera iz cega slij edi naglasak potencijalnih prijetnji. Opasnosti proizlaze iz prijetnji i sla­ bosti povezanih s nepovoljnim razvo­ jem drustva u gospodarskoj, socijalnoj, pravnoj i politickoj sferi, nestabilnosti iz okruzenja, te transnacionalnih prijet­ nji. U uvjetima tranzicije i medunaro­ dne suradnje Hrvatskoj ce i dalje biti potrebna znacajna razina obrambenih sposobnosti. Stoga treba unaprijediti obrambene sposobnosti kako bi odgo­ varale zahtjevima ratnih operacija i operacija razlicitih od ratnih. Treba kvalitativno podizati vojne sposobnosti oruzanih snaga, osobito medunarodne vojne suradnje i vojne diplomacije te bliskom suradnjom s civilnim instituci­ jama. Mogucnost nastajanja izvanred­ nih okolnosti uzrokovanih prirodnim i tehnoloskim katastrofama, uporabom oruzja masovnog unistenja, koje mogu donijeti nepovoljne posljedice za gradane i drustvo u cjelini, naglasava se potreba razvoja sposobnosti pravodobnog otkrivanja potencijalnih prijetnji i postupaka odgovora instituci­ ja na njihovu pojavu. Odgovorajuce rjesenje je dati integracijom i koordi­ nacijom napora civilnih i vojnih insti­ tucija pri cernu je kljucno podici razinu spremnosti institucija sustava za poduz­ tmanje mjera i prevencije.

Na temelju procijenjenog medunaro­ dnog i sigurnosnog polozaja, utvrdenih nacionalnih interesa i kljucnih sig­ urnosnih procjena uslijedio je strategi­ jski koncept nacionalne sigurnosti i na njemu utemeljena Strategija nacionalne sigurnosti, koji se oslanja na tri poluge: Suradnja i integracija u med~narodnri"

-

zajednicu kao sredstvo za postizanje i ucvtscivsnje stabilnosti i sigutnosti u zemlji i regiji; Sveobuhvatan razvoj svih sredstava djelovanja, dtustvenih resursa i sposobnosti institucije, kao put do uspjesnog drustva i porasta njegovih sposobnosti; Poboljssnje spremnosti u odnosu na neocekivane dogadaje kao instrument osiguranja sitokog spektra opcija u kriznim situacijama. Strategija nacionalne sigumosti zahtijeva koor­ diniranu uporabu diplomatskih, gospo­ darskih, vojnih, obavjestajno­ analitickih i ostalih sposobnosti zemlje radi stvaranja pogodnog polozaja i okruzenja. Pritom ce oruzane snage biti sredstvo potpore vanjskoj i sigumosnoj politici te pridonijeti stabilnosti i sig­ umosti zemlje i regije. Strategija nacionalne sigurnosti postavlja nacionalne sigurnosne ciljeve koji odreduju podrucje sustava nacionalne sigumosti i provedbu sigurnosne poli­ tike. Sustav nacionalne sigurnosti je organizirani skup institucija i organi­ zacija te njihovih ovlasti i medusobnih odnosa, koji permanentno prati prom­ jene u sigumosnom okruzenju, utvrduje starategijske dokumente, sus­ tavno provodi sigurnosnu politiku drustva. Institucije i organizacije susta­ va nacionalne sigumosu koordinirat ce svoja djelovanja u skladu s pravnim poretkom i potrebom ostvarivanja pozeljnog stanja nacionalne sigumosti. Studija definira organizaciju i tehnologiju usmjeravanja sustava, ulogu Vijeca nacionalne sigumosti, itd.

Sustav obrane Republike Hrvatske je jedinstveni oblik ustrojstva i pripre­ manja oruzanih snaga, tijela drzavne uprave i pravnih osoba, radi osiguranja pravodobnog i organiziranog odvracanja, sprecavanja i odgovora na moguci napad, ili drugu opasnost po nacionalnu sigurnost. U sklopu nuzne reforme oruzanih snaga iniciraju se dva paralelna procesa. Prvi se odnosi na smanjenje vojnih efektiva i preobliko­ vanje oruzanih snaga, opce strukture OS RH-a, mirnodopske i ratne vojske, snaga za brzo djelovanje i glavnih obrambenih snaga, itd. Redefinira se ustroj MORH-a i OS RH-a, odnosno njihova organizacijska struktura prema novim zahtjevima. Smanjenje i transfor­ macija bi trebali ustedjeti sredstva za investiranje u odlaganu modemizaciju oruzanih snaga. Drugi proces odreduje integraciju vojnih s civilnim institucija­ ma i njihovim standardima. Pritom je stvaranje do bro obrazovanih ljudi jedan

od prioriteta djelovanja sustava nacionalne sigurnosti. Djelovanje obav­ jestajnih i analitickih sluzbi treba pruzi­ ti potporu kreiranju i provedbi sigunosne politike, a pritom postivati prihvacene temeljne drustvene vred­ note i pravni poredak.

lstrazivacki tim je timskim radom bez pritisaka i tutorstva bilo kakvih politickih struja nastojao osigurati objektivnost problema i javnosti ponu­ diti sustavna rjesanja institucijama i drugim subjektima koji o tome odlucuju. Pritom je sustavni pristup izrade studije pridonio njezinoj real­ isticnosti, a racionalni pristup u pronalazenju radikalnih rjesenja, Podizanje napetosti u javnosti oko nekih rjesenja i unosenje sumnji bez rasprave i argumentacije unaprijed vode vecoj tromosti tranzicije i neod­ Iucnosti donosenja odluka, odnosno nesigurnosti. Da javnost zbog nedostatne obavijestenosti ne bi bila zbunjena, sada su razvojna rjesanja stavljena na raspolaganje. Vodilja ove studije je bilo pronalaienje ideja koje ce omoguciti odmak od postojeceg stanja i ponuditi nova rjesenja koja bi odgovarala potrebama dtustve i njegov­ og razvoja. Vazno je u implementaciji da se rjesenja ne mogu nekriticki preuzimati, vec naprotiv razradivati i dopunjavati. Pogodna je cinjenica da nacionalna sigurnost u hrvatskoj poli­ ticko] i strucnoj javnosti ima pozitivno tumacenje glede zastite hrvatskih interesa, koje treba sustavno uzdizati i jacati na osnovu transparentnosti.

Na kraju kratkog prikaza studije, moze se zakljuciti da ce nase mjesto u svijetu biti odredeno mogucnostima i sposobnoscu promoviranja i ostvarivan­ ja nasih nacionalnih interesa. Mogucnosti ce biti ovisne od stupnju suradnje s medunarodnom zajednicom, a sposobnosti su rezultanta osmisljenih napora i osposobljavanja ljudi prema zadacama novih izazova. Kao mala nacija ogranicenih resursa moramo razvijati sigurnosne sposobnosti koji nece biti kocnica ukupnog razvoja drustva, i djelovati kao ogranicavajuci faktor provodenja gospodarskih, soci­ jalnih, investicijskih i drugih programa. Mislim da ce ova studija tome pri- donijeti. B2I

• lzdavac: Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske ISBN 953-6430-27-4 www.hrvatska 21.hr

STUOENI 2001. HV 43

T alijansko ratno zrako­ plovstvo (AMI) namjerava nabaviti 400 raketa zrak­

zrak srednjeg dometa MBDA Meteor za svoj 121 Eurofighter. Prvi Eurofighter traba (napokon) biti isporucen 2002. godine. To je polagano prerastanje najveceq zajednickog europskog projekta u podrucju vojne industrije u uspjesan, iako frustrirajuce spor. primjer zajednicke surad­ nje i putokaz buduce suradnje.

Francuska. Svedska i Ve­ lika Britanija su u Parizu u lipnju

dale zeleno svjetlo programu Meteor. Njernacka. Spanjolska i ltalija su tada izrazile sprem­ nost za pristupanje programu nakon sto se program odobri u nacionalnim parlamentima. Ubrzo je talijanski parlament odobrio potpisivanje Memoran­ duma o razumijevanju o pristu­ panju programu Meteor.

ltalija je proracunala po­ trebu za 400 raketa. i to racu­ najuci vec kupljene odredene kolicine rakete iste kategorije AIM-120 AMRAAM. vjerojatnosti

uporabe rakete i predvidene konfiguracije naoruzanja Euro­ fightera.

Prva serija AMRAAM-a je vec nabavljena za Eurofighter i Harrier II Plus. a ocekuje se is­ poruka jos 100 AMRAAM-a. To bi trebala biti dostatna kolicina AMRAAM-a za potrebe AMl-ja sve do 2010. kada se planira uvodenje Meteora u operativnu uporabu.

Talijanski udio u programu Meteor je 12% iako se cceku]e da ce u proizvodnji iznositi 18%. To su troskovi od oko 126 milijuna eura za razvojnu fazu i oko 390 mlijuna za industrijsku pripre­ mu i proizvodnju. Sudjelovanje se odvija u sklopu tvrtke MBDA

osnovane zajednickim ulaga­ njem tvrtki Maira BAE Dyna­ mics i Alenia Marconi Systems. Prema dumosnicirna zajednic­ ke tvrtke MBDA oko 80% prego­ vora o razvoju Meteora je dovr­ seno. Ostalo je jos nekoliko pita­ nja oko kojih se strane moraju dogovoriti. ali duznosnici pro­ jekta vjeruju kako ce do kraja godine sve biti rijeseno, Pro­ gram jedino ceka odobrenje programa u Spanjolskoj i Nje­ rnacko]. a to bi trebalo biti rije­ seno do kraja godine.

Eurifighterova raketa zrak­ zrak kratkog dometa bit ce IRIS-T. jos jedan zajednicki eu­ ropski razvojni program.

Pripremio Igor Skenderovic

V lada Bangladesa odobrila je kupovinu novih 16 aviona lovaca MiG-29 po cijeni od 210 mi6juna $. Prva isporuka od 8 aviona 1999. godine bila

je placena 115 mi6juna. a doplaceno je jos 9 mitijuna $ za obuku letackog i tehnickog sastava. Posljednji od tih 8 aviona. isporuceno je oiujka prosle godine. Do velja­ ce ove godine neki bangladeski piloti imaju vet po 120 - 130 sati naleta. Avioni su se pokazali pouzdanima.

lnteresantno je zabiljeziti. da je pM pogodba financijski spasila RSK- Mi6- nakon blizu cetiri

·susoe· godine kada nije prodan niti jedan novoproizvedeni avion. realizirana je uspjesna prodaja. koja otvara mogucnost stabilnosti firme. Odgovomi u RSK- Mi6 racunaju. da ce u slui:aju potpisivanja ugovora do kraja oiujka iti travnja dostava druge serije aviona biti reatizirana do kraja godine. To mai:i da se radi o avionima MiG-29 koji su pohranjeni na zavodskom aerodromu MAPO u Luhovici. koji su naruceni. ali ne i placeni od ruskog ministar-

stva obrane pocetkom '90-ih godina. Bio njih prodan je Madarskoj. Slovai:koj. Peruu Bangladesu i Maleziji.

Pripremio Andrej Skof

B oeing nastavlja usavrsevati dizajn inacice F/A-18E/F Super Hornet namijenjene elektronkkorn ratova­

nju nastalu kao rezultat dvogodisnje ana­ lize americkog ministarstva obrane o alter­ nativi za zadace elektronickog djelovanja.

Avian je izvomo nazvan F-1 SG. a sad je preimenovan u EF-18. Zasnovan je na dvosjednoj inacici F/ A-1 SF. a povezan je s modemizacijom Block 2 koja se razvija za Super Hornet.

Boeing planira kako bi se moglo proizvesti 150 aviona kao zamjena momarickim Northrop Grumman EA-68 Prowler i Grumman EF-111 Raven ratnog zrakoplovstva. Provedena su ispitivanja u zratnom tunelu pri malim i velikim brzina­ ma. EF-18 je pri tom nosio podvjesnike s ometacima s EA-68 i napredne prijemnike Increased Capability II namijenjene mo­ demizaciji EA-68. lspitivanja su radena na modelu prirodne velicine.

lako je EF-18 ustvari samo program _Jntegracije. problemi koji se javljaju su

eni. Temeljna zadaca je osigurati ele-

ktromagnetnu kompatibilnost izmedu podvjesnika s ometacirna i avionskog radara s aktivnim etektronickirn skeniranjem (AESA). RWR pri­ jemnika i digitalnog sustava upravljanja avionom.

EF-18 ima slrokopcjasne prijemne antene u gondolama na vrhovima krila. a elektroni­ ka prijemnika je u paleti u lezistu topa. Moze ponijeti do pet podvjesnika s ornetadma. ali tipicna konfiguracija ce se sastojati od tri podvjesnika za ometanje. dva podvjesnika za gorivo. dvije proturadarske rakete Raytheon AGM-88 HARM i dvije rakete zrak-zrak Raytheon AIM-120 AMRMM za samoobranu. Visenamjenske moqucnosti koje su temeljna odlika F/A-18E/F ostaju i na EF-18.

U ranoj fazi djelovanja EF-18 se moze rabiti kao ometac. U kasnijoj fazi moze se rabiti za SEAD (unistavanje neprijateljske

Vlada je ovlastila razna ministarstva da zapocnu pregovore. nakon cega bi ugovor trebao odobriti Orszaggyules

adarska je izabrala Saab-BAE Systems Gripen kao prijelazno rjesenje za zam­ jenu zastarje~h lovaca iz doba

Varsavskog pakta. Unajmtt ce se 14 Gripena na 12 godina po cijeni

od 500 milijuna dolara. ukljucujuci i oruzje. Gripen se natjecao s rabljenim F-16 koje su nudili Belgija. Turska i SAD i to svaki ponudac zasebno. Prema madarskim duznosnicima ta je odluka potaknuta prije ekenomskim nego vojnim razlozima. Gripen je jednostavno bio bolja ponuda. Posao je na razini vlada. a Saab-BAE osigurava 100% industrijski off­ set od toga 30% otpada na direkt!)i offset. Americka ponuda je imala nesto nizu razinu offseta. -

--

lmadarski parlamenU. lzbor Gripena je iznenadenje jer je do sada sve

upucivalo na izbor F-16. tak je i premijer Viktor Orban nedavno izjavio kako je samo pttanje koju ponudu izabrati. belgijsku. tursku iii americku

Politicki analiticari smatraju izbor Gripena poli­ ticki motiviranim potezom s obzirom na to da se blize izbori. lzbor je poduprla i opozicija. ali su dodali kako ne znaju kojim novcem ce se financirati program. Takoder navode kako neposto­ janje vojne doktrine i reforma OS cijeli program nabave novih lovaca cine besmislenim. Problemi s financiranjem su smanjili broj aviona s prvobttnih 36 na sadasnjih 14.

PZO) iii kao platforma za precizna oruzja velikog dometa.

Za ometanje komunikacija rabe se pod­ vjesnik s niskofrekventnim ometacem i paletizirani sirokopojasni prijemnik koji se smjesta u leziste topa. Rabeci radar AESA. ciljnicki podvjesnik Raytheon ATFLIR i izvidnicki podvjesnik SHARP. EF-18 ima mogucnost nadzora cijelog EM spektra i tako postaje svojevrsni mini JSTARS.

Pripremio Igor Skenderovic

lstodobno s unajmljivanjem Gripena Madarska namjerava zadrzati i osposobiti 14 lovaca MiG-29 kao nacin popunjavanja rupe do isporuke Gripena. u roku dvije do cetiri godine. 0 osposobljavanju MiG-ova namjeravaju odrzati pregovore samo s ruskim predstavnicima iako je prije bilo najavljeno kako se racena i na zajednicku europsko-rusku tvrtku EADS/RSK.

Nedostatak rezervnih dijelova prizemljio je MiG-ove. Program osposobljavanja MiG-ova radio bi se u Madarskoj i trajao bi godinu dana. Ogranicena modernizacija kako bi se zadovoljili minimalni stan­ dardi interoperabilnosti unutar NATO-a stajala bi oko BO milijuna dolara. MiG-ovi ce o6avljati samo zume zadace. ukoliko se pokaze potreba.

Madarska je prva od tri nove NATO clanice koja se odlucila za novi borbeni avion. Gripen je jedan od kandidata i u ceskom izboru. Poljska je svoju odluku odgodila zbog izbora.

Pripremio Igor Skenderovic

STUOENI 2001. HV 45

vogodisnji MAKS odr-

0 fan je u letnom istra­ zivackom institutu Gromov (Letajusciji Ispitatelski Institut-LII

Gromov) na aerodromu u Zukovskom. Aviograd Zukovski smjesten je 45 km jugoistocno od Moskve, a grad je dobio ime po slavnom ruskom aerodinami­ caru Nikolaju Egorovicu Zukovskom. U gradu se nalazi vise sredista za kon­ struiranje, opremanje i ispitivanje zrakoplova svih vrsta i namjena pa je stoga atribut aviograd opravdan, a dobro se podsjetiti da je grad bas za ovu namjenu i projektiran. Izmedu ostalog, u Zukovskorn je moguce os­ tvariti zivotne snove! U jednom od hangara instituta nalazi se organizacija Incredible Adventures preko koje je moguce, uz zadovoljeni osnovni lijecnicki pregled, letjeti na najsuvre­ menijim ruskim avionima, dakako, uz ne bas prihvatljivi novcani iznos.

MAKS je zrakoplovni miting koji se odrzava od 1993.g., svake dvije godine u letnom institutu Gromov u Zukovskom. Prva takva manifestacija odrzana je 1992.g. na istom mjestu, a aeromiting je nosio ime Mosaeroshow '92 kada su uz ostale, prvi put bila izlozena dva putnicka (11-96-300 i 11- 114) i cetiri vojna aviona (Tu-160, Su- 27K, MiG-29K i M-51 Geophysica), kao i obrambeni i protuzrakoplovni sustavi (S-300 PMU-1). Na MAKS-u 2001. gostovalo je 525 domacih i

46 HV STUDENI 2001.

stranih tvrtki iz trideset i cetiri zemlje. Na stajanci je bilo izlozeno vise od 130 zrakoplova, u okolici koje je bilo srnjes­ teno 25 paviljona ukupne povrsine oko 30.000 m2, u kojima se nalazilo tride­ set poslovnih standova, Cijela izlozba zauzima oko 300.000 m'! Tijekom sest dana trajanja, 106 zrakoplova izvelo je 490 demonstracijskih letova, a aeromi­ ting je posjetilo vise od 700.000 ljudi! Navedena statistika jasno nam daje do znanja da se radi o najvecoj zrakoplov­ noj iz lozbi na svijetu! Poznavajuci rus­ ki mentalitet to i nije veliko iznenade­ nje, ali za svakog zrakoplovca MAKS predstavlja nesto posebno sto bi se tre­ balo vidjeti. Aeromiting je sluzbeno otvorio ruski predsjednik V. Putin, a svecani cin otvaranja bilo je izbacivanje vode u ruskim nacionalnim bojama iz protupofarnog aviona-amfibije Be-200. Jedini parametar koji moze kobno utje­ cati na cijelu statistiku je vremenska prognoza s kojom dosadasnji MAKS-evi nisu imali problema. Na svakom MAKS-u izlozena su, izmedu ostalog, i najnovija dostignuca ruske zrakoplovne i svemirske tehnologije pa su se tako i na ovoj izlozbi mogli vidjeti zanimljivi noviteti. Veliku pozornost izazvao je MiG-31 BM, teski visenamjenski lovac/presretac s izlozenim arsenalom, a koji je prvi put prikazan na MAKS-u 1999, dok je varijanta BM proizvedena 1998. Izlozbeni primjerak obojan je u sivu i modru boju s logom tvornice "Sokol". Predvidalo se da ce na stajanci

biti izlozen i MiG 1.42 (oznaka prototi­ pa je 1.44) visemanjenski lovac, ali na zalost svih, nije se pojavio. No to nije bio razlog da se sakrije veliko odusev­ ljenje prilikom pojavljivanja aviona S- 37 Berkut (Zlatni orao). S-37 je ekspe­ rimentalni zrakoplov, tehnoloski demonstrator s krilom obrnute strijele, a spada u zrakoplove pete generacije. Oznaka "S" nije klasicna kod oznacava­ nja vojnih i civilnih zrakoplova ruske proizvodnje. Zrakoplovi ruske proiz­ vodnje ispred brojcane oznake nose slovnu oznaku od dva iii tri slova koja se odnose na ime konstruktorskog ureda (MiG, Mil, Su, Tu, 11, Be ... ). U situaciji kod oznake S-37, slovo "S" odnosi se na oblik krila obrnute strijele (Strelovidno krilo). Uobicajena opera­ tivna oznaka ovog zrakoplova trebala bi biti Su-4 7. Na izlozbi Berkut je prvi put letio zajedno sa Su-35UB i Su-30MK, a drugi put sam ponosno demonstrirajuci neuobicajeni oblik krila kao i let malom brzinom pri velikom napadnom kutu. Takoder, od prvi put prikazanih vojnih zrakoplova je i ·Su-27 KUB (Korabelnyj Uchebno Boevoj), mornaricki lovac-bombarder za obuku pilota proizveden 1999. Ova inacica Flankera pojavila se i na MAKS-u 1999., ali kao avion u razvoju (sve komponente u avionu nisu bile ugradene, a izvana je bio neobojan, sto je inace praksa ruskih konstruktora tijekom razvoja i ispitivanja aviona). Radi se o momarickoj varijanti Su-27K

(Su-33) integrirane triplan konfiguraci­ je krila (repne povrsine, krila, kanardi). Ukupna povrsina krila kod Su-27 KUB je nesto veca radi mogucnosti ostvare­ nja manje brzine slijetanja, sto je jako poi:eljno kod slijetanja na palubu nosaca zrakoplova, dok je zbog istog razloga dolet povecan 15-20%. Druga novost kod krila ovog aviona je automasko podesavanje pretkrilaca i zakrilaca ovisno o uvjetima u letu. U kabini zrakoplova, tj. kokpitu piloti sjede jedan pored drugoga kao kod Su- 34. Ovakva konfiguracija kokpita mat­ no smanjuje opterecenje pojedinacnog clana posade buduci da su jedan i drugi istodobno upuceni kako u parametre leta, tako i parametre o borbenom djelovanju pa je tako vrijeme za medusobnu komunikaciju znatno smanjeno. Zanimljivo, ova konceptual-

Suhojima. Nebo iznad Zukovskog bilo je prepuno savrseno izvedenih manevara poput kobre, kulbita i zvona.

Tijekom letnog programa Suhoja posebno su bili zanimljivi letovi u paro­ vima (Su-33 i Su-27 KUB, Su-25 UTG i 5-37, Su-32FN i Su-24M) u kojimaje dominirao sklad pilotskih umijeca, Su- 27 KUB, Su-33 i Su-25 UTG dernonstri­ rali su slijetanje na nosac zrakoplova. Poznati ruski pilot i dvostruki heroj Rusije Anatolij Kvocur letio je na Su- 27, jednom od dva zrakoplova akro­ batske skupine Test Pilots (LIi).

Posebno odusevljenje publike, pogo­ tovo domace, izazvala je akrobatska skupina Russkiye Vityazi (Ruski vite­ zovi), sastavljena od 6 aviona Su-27 (dva dvosjeda), smjestena u zrako­ plovnoj bazi Kubinka. Treba naglasiti da izrazito ova skupina predstavlja

njihovom letnom rasporedu nastupila je i akrobatska skupina Strizi (u zapad­ noj literaturi navodi se naziv Swifts), sastavljena od 4 do 6 MiG-29 Fulcruma sa svojim standardnim programom. Na stajanci MiG-a zastupljeni su bili MiG- 29 K, MiG-29 OVT, MiG-29 MRCA, MiG-29 SMT (UBT), MiG-21-93 (mo­ dernizirana varijanta sa znatno poboljsanorn elektronickom opremom te s mogucnoscu nosenja najsuvrerneni­ jih ruskih projektila zrak-zrak kao sto je RVV-AE R-77, tj. AA-12 AMRAAM­ ski) i MiG-AT. Mozda je najimpresivni­ je djelovao MiG-29 SMT i MiG-29 UBT, vise zbog sada vec uobicajenog oblika, dok se sa stajalista manevarskih sposobnosti varijante Fulcruma bitno ne razlikuju. Neste odvojeniji od svojih sljedbenika bio je izlozen i povijesni MiG-9. Svoj standardni letni program izveo je i MiG-AT. Uz zaglusujucu buku i vibracije tla, letni program izveli su i MiG-25 jednosjed i dvosjed. Buduci da su izasli izravno iz jednog od hangara instituta, nasuprot izlozbenom dijelu, iz bliza se nisu mogli vidjeti.

Od aviona 0KB Antonova, ljudima najzanimljiviji primjerak bio je An-225 Mrya. Sa svojim visoko podignutim prednjim (nosnim) dijelom mamio je ljude u svoju golemu i prostranu "utrobu" kojo] kao da nema kraja. Sa svojim nevjerojatnim parametrima; duzina 84 m, raspon krila 88.40 m i

na ideja potjece izravno od Suhojevog glavnog konstruktora Mihaila Simo­ nova. Prvi let ovog zrakoplova uspjesno je izveden 29. travjna 1999. u institutu Gromov u Zukovskom, a avionom su upravljali test piloti konstruktorskog ureda 0KB Suhoj Viktor Pugacev (poz­ nat po prvom izvodenju manevra "Cobra" na Su-27) i Sergei Melnikov.

Posebno je impresivno izgledao "stand", tj. stajanka 0KB Suhoja i 0KB MiG-a na kojima je bilo poredano vise zrakoplova istog tipa, ali drugacije vari­ jante. Tako su od Suhoja redom blistali Su-24, Su-25, Su-27, Su-27 (Russian Knights), Su-27 KUB, Su-27 UBM, Su- 30M, Su-30 MK, Su-32 FN, Su-33, Su- 35UB, Su-37, Su-39. Posebno je bio odvojen Su-27 ACE, varijanta Su-27 za ispitivanje upravljacke elektronicke opreme u letu (digitalni FBW), kao i civilni avion 5-80. Treci dan aerornitin­ ga 06. 08.) bio je letni clan Suhoja pa je tako cjelodnevni letni program bio ispunjen bucnim i elegantnim

Su-39 (lijevo)

MiG-29 OVT (dolje)

nacionalni ponos (kao i opcenito zrako­ plovstvo) ruskog naroda, a to se moglo najbolje zakljuciti po komentarima i boji glasa komentatora.

U sklopu letnog programa aviona MiG najimpresivnije su izgledale inacice dvadesetdevetke. Takoder, u

maksimalnom uzletnom masom od 600.000 kg, vec duze vrijeme osigurava prvu poziciju na listi najvecih zrakoplo­ va na svijetu. Na tom avionu glavni stajni organ (stajni trap) ostavlja pose­ ban dojam. Zbog svojih dimenzija morao je biti smjesten nesto dalje od

STUDENI 2001. RV 47

svoje "brace" poput An-30, An-70 ( 4x2 kontrarotirajuca propelera), An- 7 4 i An-140. Njegov prethodnik An-124 Ruslan, koji je nesto manjih gabarita, nije bio izravno izlozen, ali se njegova nezamjenjiva kontura jasno iscrtavala ispred udaljenih hangara i ispitnih postaja instituta Gromov. Opcenito, na svim pornocnim aerodromima i stajan­ kama instituta, koji su od glavnih PSS

MiG-31 BM (desno)

Mi-26 Halo (dolje)

staza odvojene nizim i visim zelenilom, mogu se zamijetiti repovi aviona kako "strse", vrhovi krila, repova i trupova kako "izviru" iz gustog zelenila. Upravo iz te tajnovite guste surne pojavio se pred pistom golemi ll-76MF (NATO oznaka Candid) koji je ubrzo i uzletio. Radi se takoder o grdosiji, koja za pot­ rebe gasenja pozara, moze ponijeti i do 42 t vode! 11-76 dugje 46,6 m, raspon krila mu iznosi 50,S m, a prvi put je poletio 25. ozujka 1971. Do danas, ne sumnjivo predstavlja jednu od glavnih atrakcija aeromitinga gdje god da se po­ javi. Do sada je proizveden u cetiri vari­ jante 11-76, ll-76M, ll-76MD i Il-76MF. Ova zadnja varijanta razlikuje se od prethodne tri po ugradenim novim sna­ znijim motorima Perm PS-90A. Stajni trap je takoder visekolonog tipa i izgle­ da masivno, ali zato omogucuje sigumo slijetanje s nepripremljenih staza. Sta­ janku Iljusina obogatili su Il-14, Il-103, Il-114 T, Il-114-100, a sami ulaz na MAKS krasio je putnicki avion Il-96M.

0KB Tupoljev izlozio je svoj dugogodisnji ponos Tu-160 Blackjack, nadzvucni strateskibornbarder (pandan americkom avionu B-lB Lancer). U svojoj golemoj utrobi moze ponijeti razni ubojiti arsenal koji obuhvaca stra­ teske krstarece projektile dugog dome­ ta, vodene rakete kratkog dometa, kon-

48 HV STUDENI 2001.

vencionalne i nukleame bombe i mine. Bombarder i izvidac Tu-22M Backfire (Tu-22 osnovna varijanta nosi NATO oznaku Blinder) takoder je dobio pozivnicu za MAKS 2001. 0 ovom avionu opsirnije je pisano u prethod­ nim brojevima Hrvatskog vojnika.

Svojom zajednickom letnom tockom Tu-204 i Tu-334 pokazali su da i putnicki zrakoplovi (bar ova dva) i te kako mogu biti agilni! Najvjerojatnije su njima upravljali vojni piloti, ali seri­ ja manevara koji nikako nisu uobicajen prizor u civilnom zrakoplovstvu mamili

su uzdahe i cudenje publike. Nadzvuc­ ni putnicki avion Tu-144, kojije zbog svoje "slucajne" slicnosti s Concordeom nazvan i Konkordski, nije bio izravno izlozen, ali njegova elegant­ na i izduzena figura jasno se mogla uociti ispred malo udaljenih objekata instituta. Izlozeni su bili i ostali Tupoljevi: Tu-9SM, Tu-9SLL, Tu-134, Tu-154M, Tu-234.

Teski hidroavioni arnfibije 0KB Berieva Be-12P i Be-200 nisu najatrak­ tivnijeg izgleda, pa su ostali u "sjeni" drugih zrakoplova, ali njihova namjena nezamjenjiva je u mnogo korisnih zadaca. 0KB Beriev predstavio je i svoj nesto noviji model lake amfibije Be- l 03. Radi se o manjem niskokrilcu (4-5 clanova) pogonjenom s dva zrakom hladena klipna motora americke proizvodnje Teledyne Continental Motors, svaki snage 210 konjskih snaga. Osnovna namjena mu je prijevoz osoblja i manje kolicine tereta, a snasao se i ulozi ophodnog aviona s mogucnoscu pruzanja prve pomoci na vodenim povrsinama.

0KB Jakovljev predstavio je putnicki avion Jak-40, Jak-18T i svoj mlazni tre­ nazni avion Jak-130, a njegove izvanredne manevarske sposobnosti

demonstrirao je test pilot Roman raskajev (jedan od trojice pilota koji su prvi put javno demonstrirali letne karakteristike tada novog ruskog aviona MiG-29). Isti proizvodac izlozio je i bespilotnu izvidnicku letjelicu Pchela.

OKB Mjasiscev predstavio je avione M-lOlT Gzhel i znanstveno-istrazivacki avion M55 Geophysica.

Na izlozbi se pojavio i juznoafncki

Mirage Fl koji je uz letni program bio zanimljiviji na stajanci gdje je prikazana mogucnost nosenja ruskih projektila zrak-zrak,

Potpunu sliku ruskog zrakoplovstva dali su 0KB Mil i 0KB Kamov, dva konstruktorska ureda helikoptera iz kojih vec desecima godina nicu jedni od najboljih ruskih, a i svjetskih helikoptera svih namjena. Jedna za­ nimljiva statistika govori sve: svaki treci helikopter na svijetu je Mil! Mil­ ovi su bili poredani po velicini tako da je golemi Mi-26 bio na celu, dok su se u njegovoj sjeni nasli Mi-8, Mi-17, Mi- 28N, Mi-43 i Mi-35 s izlozenirn ubo­ jitim arsenalom. 0KB Kamov imao je slican raspored svojih predstavnika i to Ka-26, Ka-32, Ka-226, Ka-50, Ka-52, a veliku pozomost privukao je jedan od najnovijih helikoptera ovog proizvo­ daca Ka-60 Kasatka. Zbog svog jedno­ strukog glavnog rotora i postojanja repnog rotora, Kasatka se vidno ra­ zlikuje od ostalih modela, dok je tradi­ cija 0KB Kamova da na svojim letjeli­ carna primjenjuje dvostruki koaksijalni glavni rotor, naravno, bez repnog roto­ ra. lmpresivni letni program izveli su Mi-28N i Ka-50 dernonstrirajuci speci­ ficne helikopterske manevre, kao i ne bas cesto videne lupinge!

U sredtstu izlozbe bio je Baikal, dostavljacki svemirski brad s mogucnoscu visekratne uporabe. Ta svemirska letjelica cilindncnog obltka

prvi put je izlozena'ove godine na aeromitingu u Le Bourgetu. Proizvodac je 0KB Khurnicev, a tehnicki podaci su sljedeci: duzina 27m; masa prazne let­ jelice 17,8t; maksimalna uzletna masa 130,4t; pogonska grupa 1 x RD-191. Letjelica je nastala kao zamjena za Angaru, letjelicu iste namjene. Nakon sto je lansiran, Baikal ubrzava do Mach 6 te nakon obavljene zadace otvara sku-

Su-JO MK {lijevo)

MiG-29 K (dolje)

od Igle do S-300PMU2 Favorit i dalekometnog sustava Antei-2500. Prikazan je simulator SAM sustava Igla, najnovije inacice protuzracnog topa ZSU-23-4 Shilka i topnicko raketni su­ stav Tunguska-Ml AD.

Drugi MAKS novitet je bio SAM sustav Gyurza, nasljednik slavne Strela-lOM.

U ovaj projekt je ukljuceno vise ruskih kompanija: Saratov, Azov i Zelenograd. Sustav rabi raketu zemlja zrak razvijenu u Nudelman TsNIIT ochmash. Za razliku od predhodnika, Gyurza ima mogucnosti toplinskog pracenja cilja i najmodemije digitalno racunalo, Sustav ima podrucje detekcije 10-12 km i pokriva 360° azimuta i 0- 300 nagiba. Digitalno racunalo osigura­ va vezu izmedu borbenog vozila od protuzracne baterije i daljinskog upravljanja (dosega do 200 m).

Sto se tice buducih protuzracnih projekata treba zamjetiti Pantsir-Sl pro­ tuzracni topnicko raketni sustav.

MiG-29 MRCA (Multi Role Combat

Aircraft)

pljena krila i aktiviranjem posebnih dodatnih motora te voden autopilotom vraca se na Zemlju. Posebna znacajka te letjelice je univerzalnost, tj. ona u orbitu rnoze ponijeti ne samo ruski vec i francuski iii americki satelit.

Na Maksu 2001. bio je izlozen i siroki asortiman protuzracnih sustava,

Takoder je u sklopu zracne obrane malog dometa bio prikazan SAM sustav Tor-Ml.T, Prezentiran od tvrtki Antei i lzevsk, Tor-Ml T je novi, poboljsani, dobro svjetski poznati Tor-Ml sustav. Tor-MlT je mobilna inacica Tora-Ml. Kontrolna kabina je smjestena na kamionu URAL-5323 gdje su proma-

STUDENI 2001. HV 49

*:.;.

tracka i paljbena jedinica smjestene u prikolici kamiona. Takoder mora se spomenuti da je cijena Tora-MIT niza no kod prethodne inacice,

Mogao se vidjeti i SAM sustav Ural Tihomirov-NIIP isrrazivackog instituta. Ovo je najnovija generacija protuzracnog sustava rabi IMG (illumi­ nation and missile guidance) radar koji se po potrebi moze dici do visine od 21 m. IMG radar znatno poboljsava mogucnosti otkrivanja i djelovanja na niskoletece ciljeve.

Antey je izlozio Antei-2500 dalekodometni SAM sustav koji ima rnogucnosti detektiranja i djelovanja po balistickim raketama dometa 2500 km i brzinama do 4500 mis.

Najpoznatiji izlozen SAM sustav bio je slavni S-300PMU2 Favorit. Favorit SAM sadrzi radar 96L6E koji je razvio konstrukcijski ured Lira te proizveden u Lianozovo electromehanicko] tvorni­ ci. Radar 96L6E ima sposobnost detek­ cije meta na svim visinama. S-300PMU- 2 je dokazao svoju efikasnost na puno pokusa i bojnih gadanja. Na poligonu Kapustin Jar je dokazao svoju moc unistavajuci balisticku raketu Scud opremljenju bojnom glavom.

Triumph sustav je novog dizajna razvijen upotrebom naprednih elek­ tronickih komponenti i obecavajucih tehnickih rjesenja za radar, kucista za rakete i racunala. U isto vrijeme zadrza­ va maksimalnu kompatibilnost s famili-

Su-35

otpomost na elektronicke protumjere kao i aktivno radarsko_ navodenje.

Zakljucujuci ovaj clanak, treba navesti da MAKS ne predstavlja aeromiting na kojem je naglasak na poslovnoj suradnji zrakoplovnih tvrtki, kao sto je to jasno vidljivo na vodecim zapadnim aeromitinzima. U Le Bourgetu, Fahmboughu i Berlinu uzda­ he publike i strucnjaka tek pocinju

Su-3o MK

Danijel Vukovic s pilotima akro skupine Ruski

vitezovi

jom sustava S-300P. Triumphov maksi­ malni operativni domet je udvostrucen te je povecana i visinska pokrivenost. Trenutacno se u razvija sposobnost over-the-horizon (0TH) djelovanja protiv AWACSa i slicnih ciljeva.

Dvije inacice S-400 Triumph SAM sustava bile su prikazane tijekom izlozbe i to 9M96E i 9M96E2. Rakete imaju povecanu

Publika je pokazala veliki interes za unutrasnjost najveceg aviona na svijetu Anton ova An-225

mamiti nastupi ruskih zrakoplova! MAKS je aeromiting gdje je cijeli pro­ gram podvrgnut kvantiteti i kakvoci letackog programa, kao najzanimljivije manifestacije najsirem rasponu ljudi. Ponosni uzvici divljenja svom doma­ cern zrakoplovstvu, ruska publika ne dopusta da se stvori umjerena atmos­ fera u kojoj bi se mogli odrzati i ozbilj­ niji poslovni sastanci. Posebnu ulogu u svemu tome ima i komentator koji ne stedi glas i pozitivne epitete najvalju­ juci nastup zrakoplova kao i njegovog pilota, koji je najcesce nositelj titule heroja ruskog zrakoplovstva. Takvu, gotovo idilicnu zrakoplovnu atmosferu u 18.00 pocinje "procesljavanjem" zat­ varati red vojnika koji lagano kora­ cajuci naprijed po cijeloj sirini izlozbe, jasno i prijetece daju do znanja kako iza njih na smije ostati nitko. Za MAKS se s punim pravom moze reci da je prije svega 'narodna manifestacija', specificna i po tome sto zrakoplovi na stajanci nisu nedostupni, vec se svaki

zrakoplov rnoze detaljno pogledati, opi­ pati, fotografirati iz neposredne blizine itd. Nadajmo se da ce grad Zukovski ostati jos dugi niz neparnih godina domacin jednoj ovakvoj manifestaciji koja ostavlja poseban dojam na svakog

posjetitelja !

Nap~dno-navi acijski sustav aviona MiG-29

A vion MiG-29 je Irontov­ ski lovac, namijenjen borbi u zraku u svim meteoroloskim uvjetima, danju i nocu, a takode i

za unistenje zemaljskih ciljeva u uvjeti­ ma vizualne vidljivosti. Prvi prototip aviona MiG-29 poletio je u listopadu 1977. godine, voden iskusnim pilotom Aleksandrom Fedotovim. Do lipnja 1986. godine sira javnost mogla je vid­ jeti samo nejasnu fotografiju MiG-29 snimljenu iz satelita.

Novi borbeni avion prvi puta je predstavljen svijetu 1. lipnja 1986. u finskoj zracnoj luci Kuopio Rissala putem medusobne razmjene posjeta eskadrila iz ruske haze Kubinka (pored Moskve) i finskih zracnih snaga.

Od samog pocetka razvo]a MiG-29 je bio vitalan projekt za bivse sovjetske zracne snage koji je postajao znacajni­ jim kako je vrijeme odmicalo. Potreba za novim sofisticiranijim avionom koji

52 RV STUDENI 2001.

bi se mogao uspjesno suprostaviti NATO-voj taktici !eta bombardera i ostalih borbenih zrakoplova na maloj visini u svim meteoroloskim uvjetima, danju i nocu, bila je jako vazna, jer generacije aviona poput MiG-21 i MiG- 23 nije mogla uspjesno izvoditi takve zadace, te je jos ne manje vazan cimbenik bio taj sto su se sovjetski avioni pokazali inferiomijim u lokalnim sukobima, posebno na Srednjem istoku.

MiG-29 je razvijen kao avion - lovac visokih manevarskih odlika za borbu u zraku, a opremljen je i oruznirn sustavi­ ma za presretanje ciljeva izvan vizualnog dometa i za napade na zemaljske ciljeve. Opremljen je dvokanalnim sustavom: radarom i IC senzorom s laserskim daljinomjerom kojim se izvodi otkrivanje, pracenje i ciljanje meta u zraku i na zemlji.

Opisani napadno-navigacijski sustav odnosi se na inacicu MiG-29A, u

Sustav za navigaciju aviona je dio optoelektronickog ciljnicko­ navigacijskog kompleta i namijenjen je za neprekidno automatsko odredivanje i predaju korisnicima pilotazno­ navigacijskih parametara potrebnih za upravljanje zrakoplovom pri izvodenju bojnih zedaca

Pite satnik lvica JAKOPffc, dipl. ii

naoruzanju Iraka, Njemacke, Sirije, Indije, SRJ te jos nekih zemalja. Sustav za navigaciju aviona je dio optoelek­ tronickcg ciljnicko-navigacijskog korn­ pleta i namijenjen je za neprekidno automatsko odredivanje i predaju kori­ snicima (u radarski ciljnicki uredaj, ra­ cunalo zrakoplova, autopilot, zrako­ plovni odgovarac i na indikatore) pilo­ tazno-navigacijskih parametara potreb­ nih za upravljanje zrakoplovom pri izvodenju bojnih zadaca, letu po ruti, dolasku na aerodrom slijetanja, provodenju manevra prije slijetanja i prilaza za slijetanje.

Oprema aviona MiG-29

Uredaj za navigaciju je medusobno povezan sustav zrakoplovne i pilotazne opreme i sastoji se od tri cjeline: • Zrakoplovne radionavigacijske opreme • Informativnog sustava ziro vertikale i kursa

• Uredaja zracnih signala sosrav za navigaciju pri zajednickom

radu s radiofarovima i zemaljskim uredajima za slijetanje osigurava formi­ ranje i predaju signala u autopilot, HUD, HDD i klasicne pilotazno-navi­ gacijske instrumente koji osiguravaju uprnvljanje zrakoplovom prigodom

izvodenja: • Letova po ruti (ranije programiranim wckama rute i aerodroma) • Povratak na aerodrom polijetanja ili izabrani aerodrom za slijetanje s izlaskom u zonu djelovanja sletnih

uredaja • Prilaz za slijetanje do visine 50 metara na programirane iii neprogrami­ rane aerodrome uz pomoc autopilota u automatskom ili poluautomatskom upravljanju zrakoplovom • Ponovni prilaz za slijetanje u slucaju neuspjelog prilaza.

Osnovni takticko-tehnicki (TT) podaci sustava za navigaciju:

Vrijerne spremnosti za let je pri ubrzanoj pripremi 3 min, a pri navi­ gacijskoj pripremi 15 min.

Greske u odredivanju koordinata: • u autonomnom modu pri ubrzanoj . pripremi (kursno-zracni nacin zbraja­ nja) - 4% prijedenog puta poslije zad­ nje korekcije bez uracunavanja vjetra • u autonomnom modu pri navigaci­ jskoj pripremi (inercijalni nacin zbra­ janja) - 8 km za prvi sat leta • u modu radiokorekcije pri ubrzanoj i

-pri ubrzanoj pripremi 1 ° -pri navigacijskoj pripremi 0,3°

2. Odstupanja u letu: -pri ubrzanoj pripremi ± 1 ° za 1 sat

leta -pri navigacijskoj pripremi ± 1 °za 1

sat leta

Radionavigacijska oprema aviona MiG-29

Radionavigacijska oprema namijenje­ na je rjesavanju navigacijskih zadaca pri Ietu po zadanoj ruti, dolazak u podrucje aerodroma slijetanja, provode­ nje manevra prije slijetanja i prilaz za slijetanje. Zrakoplovna radionavigacij­ ska oprema osigurava: • Formiranje i prikazivanje signala daljine, azimuta, pravog kursa, zadanog kursa, au modu "POVRATAK" ("VOZVRA T" ) i manevra prije slijeta­ nja odstupanja od zadane visine leta • Formiranje i davanje signala u autopi­ lot i prikazivanje signala koji osigurava­ ju prilaz za slijetanje • Unosenje i kontrolu koordinata prekretnih orijentira, zemaljskih radio­ navigacijskih uredaja, aerodroma slije­ tanja u zemljopisnom sustavu koordi­ nata i operativnu promjenu podataka u letu bilo kojim redoslijedom promjene • Unosenje i kontrolu frekvencije ra­ dionavigacijskih uredaja i njihovu pro­ mjenu u letu bilo kojim redoslijedom • Izbor kanala frekvencije navigacijskih

uredajima za navigaciju. Zrakoplovni uredaj za navigaciju

mjeri: • Pocetne relativne koordinate zrako­ plova (azimut i kosu daljinu) u odnosu na mjesto postavljanja zemaljskog uredaja za navigaciju pri izvodenju leta po ruti i u modu "POVRATAK" ("VOZVRAT") • Odstupanje zrakoplova od zadane crte pri izvrsenju prilaza za slijetanje uz mjerenje daljine od praga USS-a.

Osim toga pri radu sa zemaljskim uredajem za navigaciju osigurava os­ tvarivanje: • Kontrole pozicije zrakoplova i njego­ vo raspoznavanje na zemaljskom pokazivacu • Preslusavanje pozivnih znakova zemaljskih radiouredaja.

Domet uredaja pri radu s razlicitim tipovima zemaljskih uredaja za navi­ gaciju ovisi o visini leta zrakoplova i iznosi 350 km ako zrakoplov leti na 10000 metara, odnosno 50 km ako zrakoplov leti na visini od 250 metara.

Tocnost odredivanja polaznih koor­ dinata je 0,25°; po daljini 200 metara ± 0,03% D (m)

Broj radnih kanala iznosi 88 - 176 u modu "NAVIGACIJA"("NAVIG"), au modu "SLIJETANJE"("POSADKA" ) 40 kanala. Velicina promjera zone nesi­ gurnog pokazivanja iznosi 5 km na visi­ ni 5000 m, a 3 km na visini 3000 m.

Navigacijsko racunalo zrakoplova je

navigacijskoj pripremi 0,4% D± 0,3 km Greska davanja kuta, nagiba i

naklona: • pri ubrzanoj pripremi 1 ° za 1 sat leta • pri navigacijskoj pripremi 0,5° za 1 sat leta

Greska davanja kursa: 1. Pocetno postavljanje na 'zemlji: --

i sletnih radiouredaja. Zrakoplovna radionavigacijska opre­

ma se sastoji iz radiotehnickog dijela i autonomnog navigacijskog racunala, Zrakoplovna radionavigacijska oprema radi u decimetarskom valnom podrucju i kroz antensku primopredajnu crtu osigurava zajednicki rad sa zemaljskim

spojni element izmedu svih sklopova koji ulaze u uredaj za navigaciju i namijenjen je obradi informacija pri­ marnih davaca autonomnog racunanja koordinata pozicije zrakoplova inerci­ jalnom metodom.

Racunalo po podacima o koordinata­ ma polaznih tocaka rute ili aerodroma

STUDENI 2001. RV 53

ZaUana visina i stvarna visina

Skala kursa s tekuelm kursom

ZCP u odnosu na avian

Autohotizont sa skalom nagiba

Daljina do PD-a

lzgled HUD-a u modu "NAVIGACIJA" ("NAVIG")

(mod "POVRATAK"- "VOZVRAT") • Prilazenje za slijetanje (mod"SLIJE­ TANJE" - "POSADKA") • Obavljanje ponovnog zalaza za slije­ tanje (u slucaju neuspjelog prilaza za slijetanje - mod "PONOVNI ZALAZ"­ "POVTORNI ZAHOD").

Priprema aerodroma svodi se na odredivanja kursa stajanke koja se uvodi u navigacijsko racunalo zrakoplova i azimute vidljivih orijentira koji sluze za sto tocnije uvodenje kursa u racunalo zrakoplova u tijeku pripreme aviona za let.

Priprema pilota za letove u kojima se rabi uredaj za navigaciju ukljucuje izbor rute, pripremu navigacijske karte i pripremu podataka za programiranje rute leta.

Priprema podataka za programiranje leta obu­

hvaca podatke koji se uzimaju iz Pregleda navigacijskih sredstava i podatke s navigacijske karte koji sluze za sastavljanje tablica pocetnih podata­ ka. Nakon prevodenja ovih podataka u specijalni kod popunjavaju se tablice s koje se podaci unose u racunalo zrako­ plova. Podaci za programiranje su:

- pravi kurs - kurs slijetanja - daljina do praga USS-a. Provodenje letova uz uporabu

uredaja za navigaciju Letovi u kojima se rabi uredaj za

navigaciju zahtijevaju provodenje pripremnih radova. Pripremna etapa u

slijetanja unesenim prije leta i po pro­ racunatim koordinatama odreduje dalji­ nu, zadani kurs na izabranu tocku i od­ stupanje od zadane visine. Osim toga, u racunalu se neprekidno proracunava pravi kurs zrakoplova (u odnosu na zemljopisni meridijan koji prolazi kroz tocku proracunate pozicije zrakoplova).

Zadana brzina i stvarna brzina

Visina po QNH-u i radiovisinomjeru

Skala kursa s tekucim kursom

Zadani manevar prema sredistu USS-a

Daljina do sredista USS-a

Mod rada

lzgled HUD-a u modu "POVRATAK" {"V_DZVRAT")

sebe ukljucuje: • Pripremu aerodroma • Pripremu pilota • Pripremu uredaja za navigaciju za rad.

Letovi u sebe ukljucuju: • Obavljanje leta po ruti (mod "NAVI­ GACIJA" -"NA VIG") • Obavljanje manevra prije slijetanja

Racunalo takoder formira jed­ nokratne zapovijedi na razlicitim etapa­ ma leta i obavlja automatsku kontrolu cijelog uredaja za navigaciju.

U zavisnosti od moda rada uredaja za navigaciju prikazuju se slijedece informacije na HUD-u, HDD-a i klasic­ nim instrumentima.

U modu "NA VIGACIJA" ("NA VIG") : -skala kursa s tekucim kursom -daljina do prekretnog orijentira -polozaj zrakoplova u odnosu na zadanu crtu puta (ZCP) -tekuca visina i instrumentalna brzina. U modu "POVRA TAK"

("VOZVRAT") : - zadani kurs prema zoni manevra prije slijetanja - kurs prema sredistu uzletno-sletne staze (USS) aerodroma slijetanja - daljina do sredista USS-a. U modu "SLIJETANJE"

("POSADKA"):

Visina prema radiovisinomjeru

Skala kursa s tekucim

Dznaka sredista USS-a

Daljina do praga USS-a

54 HV STUDENI 2001.

• Zemljopisna sirina i duzina pocetne rocke uvjetnog zemljopisnog sustava

koordinata • Uvjetne zemljopisne koordinate aero- droma, prekretnih orijentira i zemaljskih uredaja za navigaciju • Kurs slijetanja, tipovi zemaljskih ure­ daja za navigaciju i njihove frekvencije • Podaci za provjeru pravilnosti une­

senih podataka. Jzvodenje leta po programiranoj ruti Prije leta treba provjeriti jesu Ii une­

seni podaci za izabranu rutu, a nakon polijetanja i provodenja manevra za izlazak na pocetnu tocke rute (PTR) izabrati odgovarajuci prekretni orijen­ tir. Tijekom leta po ruti pokazivanja instrumenata su sljedeca:

• Pokazivanje tekuceg kursa • Pokazivanje smjera na prekretni

orijentir (PO) • Prikazivanje daljine do prekretnog

orijentira • Na HUD-u silueta zrakoplova i

skala nagiba i naklona, indeks tekuceg kursa i skala kursa, krug ZCP se otk­ lanja od nepokretnog elektronickog kriza u onu stranu gdje je ZCP, instru­ mentalna brzina, visina i daljina do prekretnog orijentira

Dolaskom na daljinu koja je manja od 40 km do PO, pali se odgovarajuci signal D<40 km. Na daljini 6 km do PO krug na HUD-u stabilizira svoj polozaj i pokazivanje i nakon preleta 6 km od PO ponovno ce pokazivati na prethodni PO ako nije izabran sljedeci.

Let po ruti u uvjetima bocnog vjetra Pri postojanju bocnog vjetra putanja

leta zrakoplova se ne poklapa s crtom zadanog puta i predstavlja putanju po tzv, "pasjoj krivulji". Zbog toga treba odrediti velicinu kuta zanosa, usporedi­ ti ga s proracunanm i uracunati ga u kurs leta koji ce biti odgovarajuci ako krug na HUD-u svo vrijeme pokazuje na PO, a kurs se ne mijenja.

Mod "POVRATAK" Ova] se mod rabi pri zalazu za slije­

tanje na programirani aerodrom s vecih daljina. Za obavljanje leta u ovim uvje­ tima potrebno je: • Postaviti odgovarajuci tlak na visi­ nomjeru (QNH) • Uvjeriti se da postoji odgovarajuca veza izmedu zrakoplova i zemaljske stanice za navigaciju • Odabrati odgovarajuci aerodrom na koji ce se obaviti slijetanje • Ukljuciti mod "POVRATAK" ("VOZVRAT").

Na instrumentima se prikazuju sh-·

jedece informacije: Kazaljka zadanog kursa pokazuje toe­

ku pocetka zaokreta na kurs slijetanja, odnosno na tocku dodira s krugom pro­ mj era 10 km od ose uzletno-sletne staze (USS). Ova tocka se nalazi 20 km od to­ eke dodira na slijetanju i bocno 10 km.

Velicina daljine od sredista USS-a se prikazuje na HUD-u

Krug na HUD-u pokazuje smjer zaokreta prema zadanom kursu i crtu poniranja u odnosu na programiranu putanju i visinu leta zrakoplova.

Na daljini 90 do 100 km od izahra­ nog aerodroma za slijetanje pri letu na krstarecoj visini od 13.000 m, linija poniranja se otklanja na dolje signa­ lizirajuci o potrebi prevodenja zrako­ plova u poniranje s kutom od 7°. Snifavanje na 600 m zavrsava se 10 km od tocke dodira s osi USS-a. Nakon

cenja sustava "SLIJETANJE" ("POSAD­ KA") instrumenti pokazuju sljedece: • Na pokazivacu aviohorizonta nestaju slova "K" i "G", a na HUD-u se pojavljuju "K" i "G" kazaljka zadanog kursa se automatski postavlja u polofaj pravog kursa za slijetanje • Kombinirani pokazivac radiokompasa - zemaljski uredaj za navigaciju se automatski prekljucuje na radiokompas • Daljina na prozorcicu daljine se naglo smanjuje za 1-1,5 km • Crta kursa i snizavanja pokazuje poloza] snifavanja i kursa u odnosu na avian.

Zalaz za slijetanje moze se vrsiti na tri nacina: • rucnim nacmom • poluatomatskim nacinom • automatskim nacinom.

Zalaz za slijetanje u "RUCNOM MODU"

lzgled kokpita MiG-a 29A. Slika odlicno prikazuje izgled i smjestaj HUD-a

dolaska u tocku dodira s kruznicorn krug na HUD-u pokazuje na tocku koja se pomice i prernjesta po osi USS na daljini od 2,5 km ispred osi zrakoplova. Nagib tijekom zaokreta je 27,5°.

Tijekom priblizavanja kursu slijetanja automatski ce se ukljuciti mod "SLIJE­ TANJE" ("POSADKA"). Zapovijed za uvodenje u zaokret za izlazak u kurs sli­ jetanja dobit ce se samo u slucaju ako je zrakoplov doveden u prostor ogranicen zonom kruznice promjera 10 km.

Mod "SLIJETANJE" Automatski se ukljucuje pri ulasku

zrakoplova u zonu sirine 1,5 km od ose USS-u ako razlika u kursu zrakoplova i USS-u ne prelazi 45°, visina ne prelazi 1125 mi ako je udaljenje od USS u granicama od 8-35 km. Prilikom uklju-

Nakon ukljucenja moda "SLIJETA­ NJE" ("POSADKA") treba sto preciznije izaci u kurs slijetanja na daljini 17-20 km od USS-a. Nakon izlaska u kurs sli­ jetanja izvuci stajni trap i flapsove. Kada crta poniranja na HUD-u <lode do sredisnjeg kruga zrakoplov se prevodi u spustanje i tijekom spustanja crta kursa i crta spustanja se odrzavaju u sredistu kruga na HUD-u.

Zalaz za slijetanje u "POLUAUTOMATSKOM MODU"

Nakon ukljucenja moda "SLIJETA­ NJE" ("POSADKA") treba ukljuciti po­ luautomatski mod i pratiti pokazivanja na HUD-u. Pri izlasku na crtu snizava­ nja 02-14 km) krug za poluautomatski mod slijetanja na HUD-u krece na dolje dajuci zapovijed za poniranje. Snizava-

STUDENI 2001. RV 55

nje u ovom modu provodi se do 50 m. Zalaz za slijetanje u

"AUTOMATSKOM MODU" Nakon ukljucenja moda "SlijETA­

NJE" ("POSADKA") zrakoplov treba natrimati, ukljuciti poluautomatski mod, manevrom dovesti zrakoplov u priblizan kurs slijetanja i ukljuciti automatski mod, nakon cega osloboditi palicu za upravljanje zrakoplovom. Brzinu zrakoplova odrzavati rucno,

Naoruzanje aviona MiG-29

Naoruzanje aviona osigurava: presre­ tanje i unistenje ciljeva u zraku pri­ mjenom vodenog raketnog naoruzanja na malim i srednjim daljinama, unistenje ciljeva u zraku u bliskoj manevarskoj borbi (dog fight) prim­ jenom vodenih raketa i topa, unistenje ciljeva na zemlji (moru) u uvjetima opticke vidljivosti primjenom nevodenih raketnih sredstava, bom­ barderskog i topnickog naoruzanja (po toplokontrastnim ciljevima djelovanja su moguca i primjenom vodenih raketa s toplinskom IC glavom).

Uredaj za upravljanje naoruzanjem Uredaj je namijenjen izboru najucin­

kovitije ciljnicke opreme i sredstava za unistenje te njihovog upravljanja pri rjesavanju zadaca borbene primjene zrakoplova i rjesavanja zadaca navigaci­ je. Nacelo rada uredaja za upravljanje naoruzanjern je u odredivanju uz po­ moc zrakoplovnih ciljnickih sredstava koja ulaze u taj sus~av, koordinata zrac­ nih meta u odnosu na zrakoplov, dava­ nje podataka o cilju na koji treba djelo­ vati glavama samonavodenih raketa. U proracun kutova preticanja za nevo­ dena sredstva za unistenje i proracun najucinkovitijih zona primjene koji osiguravaju maksimalnu vjerojatnocu unistenja mete. Osnovni dijelovi uredaja za upravljanje naoruzanjern su: radarski ciljnicki uredaj i optoelek­ tronicki ciljnicko-navigacijski sustav.

Osim ciljnickih uredaja u sustav uredaja za upravljanje naoruzanjem ulaze i noseci primopredajni uredaji koji osiguravaju programiranje radar­ skih glava za samonavodenje raketa na frekvenciju radara, blok za pretvaranje informacija koji pretvara numericke informacije u analognu crtu veze uredaja za upravljanje, naoruzanjem i samonavodenih raketa, blokovi davaca linearnih ubrzanja kutnih brzina koji daju informacije u racunalo uredaja.

Radarski ciljnicki uredaj

56 RV STUDENI 2001.

Radarski ciljnicki uredaj osigurava presretanje ciljeva u zraku na malim i srednjim daljinama, danju i nocu, u po­ godnim i slozenim meteoroloskim uvje­ tima i pri postojanju ometanja, a tako­ der i vodenju bliske manevarske borbe pri cemu se rjesavaju sljedece zadace: • Trazenje, otkrivanje i odredivanje pri­ padnosti ciljeva u zraku • Pracenje "U PROLAZU" ("SOPROVOZDENIE NA PROHODE") do 10 ciljeva i automatski zahvat najopasnijeg cilja • Rucni izbor i zahvat jednog cilja • Pracenje jednog od cilja s tocnim odredivanjem vrijednosti njegovih koordinata

Zadana brzina i stvarna brzina

Zadana visina i stvarna visina

Skala kursa s tekucim kursom

Daljina do mete

Dznaka poloZaja cilja -t - Dznaka dopustenog lansiranja

Dznaka rakursa cilja

Dznaka tipa rakete "zrak-zrak"

• Izdavanje zapovijedi radiokorekcije u radarski vodenu raketu do zahvata cilja radarskom glavom za samonavodenje • Osvjetljavanje cilja koji se prati za rad radarske glave za samonavodenje • Davanje podataka o cilju na raketu i izracunavanje zone dopustenog lansi­ ranja.

Nacelo rada radara je zasnovan na stvaranju impulsa visoke frekvencije i njihovom isijavanju u prostor, prijem signala reflektiranim od cilja, njegova obrada, odredivanje koordinata cilja i njihovu predaju u uredaj zrakoplova.

Radar osigurava otkrivanje i automatsko pracenje ciljeva koji lete na visinama od 30 do 23.000 m s nadvisavanjem u odnosu na lovca do 10.000 m i snizenjern do 6000 m na susretnim i usputnim kursevima.

Otkrivanje i prijelaz na automatsko pracenje u zavisnosti od polusfere napada i moda rada radara ograniceni su minimalnom komponentom leta cilja na crti ciljanja lovac - cilj koja iznosi: • Na susretnim kursevima u modu "PREDNJA POLUSFERA" (" PPS" ) 230 km/h i daljini otkrivanja ne vecoj

od 20 km i 325 km/h pri otkrivanju ci­ ljeva na daljini od 70 ,km. • Na susretnim kursevima u modu "ZADNJA POLUSFERA" ("ZPS") 270 km/h. • Na usputnim kursevima u modu "ZADNJA POLUSFERA" ("ZPS") 210 km/h.

Na susretnim i usputnim kursevima u modu "BLISKA BORBA"("BB") na da­ ljini manjoj od 10 km pri napadu na cilj odozdo na gore 60 km/h, a pri napadu odozgo na dolje 200 km/h na daljinama vecim od 10 km. Zahvat i pracenje cilja moguci su samo pri postojanju brzine zblizenja (zaostajanja) izmedu cilja i lovca ne manje od 30 km/h.

Maksimalna brzina ciljeva na koje radar prelazi u zahvat je:

Na susretnim kursevima u modu "PREDNJA POLUSFERA" (" PPS" ) do 2500 km/h

Na susretnim kursevima u modu "ZADNJA POLUSFERA" ("ZPS") do 1100 km/h

Na usputnim kursevima u modu "ZADNJA POLUSFERA" ("ZPS") do 2200 km/h

Na susretnim i usputnim kursevima u modu "BLISKA BORBA" ("BB") do 1200 km/h

Daljina otkrivanja i zahvata cilja ovisi u osnovi od visine Leta lovca i prirodne povrsine tla. Smanjenje ovih daljina je pri smanjenju visine leta lovca na manje od 3000 m. Za mod "ZADNJA POLUSFERA" ("ZPS") pri letovima iznad mocvarnih povrsina i surna ili u slozenim meteoroloskim uvjetima, smanjuje se za 10-15%.

Modovi rada radara

Mod "SUSRET" prednja polusfera Ovaj mod osigurava otkrivanje, zah­

vat i automatsko pracenje ciljeva na

susretnim kursevima na visinama + 10 km i _ 6 km u odnosu na visinu leta lovca. Ovaj mod je osnovni za presreta­ nje ciljeva iz prednje polusfere. Radar izlucuje impulse ultravisoke frekvencije, a na HUD-u oznaka daljine je 150 km. Osnovni TT podaci u ovom modu su: • Dijapazon visina leta cilja 30-23 000 m • Brzina leta cilja od 230-2 500 km/h • Maksimalno nadvisavanje cilja 10 km • Maksimalno snizenje cilja 6 km • Vrijeme prelaska radara u automatsko

pratenje 2- 7 sec • Minimalna daljina pracenja u zahvatu

1000 m. Velicina zone promatranja i

automatskog pratenja ovisi o nacinu navodenja. Pri klasicnorn navodenju zona je 50°xl 1 ° i formira se kretanjem snopa u 4 linije. U automatskom nacinu navodenja zona se formira kre­ tanjem snopa u 6 linija.

Mod "SUSTIZANJE" ("DOGON") - zadnja polusfera

Ovaj mod osigurava otkrivanje, zah­ vat i automatsko pracenje u zadnjoj polusferi i fonu zemlje s ogranicenjima po brzini leta cilja i blizini zblizenja, Radar radi u modu srednjih frekvenci­ ja. U ovom modu radar radi uz pot­ poru optoelektronickog napadno

navigacijskog uredaja, Dijapazon visina leta cilja je od 30

do 23 000 m.

Dijapazon brzina leta cilja je od 210 do 2 200 km/h

Zona promatranja pri klasicnorn nacmo navodenja je 50xll 0

Na HUD-u je razmjera od 50 km Pracenje ciljeva je onernoguceno od

+ 10 i - 6 km, a vrijeme prelaska radara u zahvat iznosi 1-4 s.

U ovom modu moguce je otkriti i iz­ vesu napad na cilj i iz prednje polus­ fere pri brzini leta cilja od 270 do 1 100 km/h, a minimalna daljina

pracenja je 250 m. "AUTOMATSKI MOD"

("AVTOMAT") Ovaj mod se primjenjuje u uvjetima

kada je kurs leta cilja nepoznat. On osigurava jednovremeno otkrivanje ci­ ljeva koji lete na susretnim i usputnim kursevima. U ovom modu daljine otkri­ vanja ciljeva su analogne daljinama otkrivanja kada radar radi u modu "SUSRET" i "SUSTIZANJE".

Mod "BLISKA BORBA"(" BB") Mod se primjenjuje za napad iz

prednje ili zadnje polusfere na vizualno vidljiv cilj. U ovom modu zahvat se ost­ varuje kada se vertikalne zone trazenja na HUD-u postave na cilj koji se vidi. Mod "BLISKA BORBA" ima sljedece karakteristike:

Promatranje se provodi po dvije crte pri vertikalnom skeniranju snopa

Zona promatranja po azimutu je 6° Zona promatranja po mjesnom kutu

je +45 i - 13° Ciklus promatranja je 2,5 sec Maksimalna daljina zahvata je 10

km, a minimalna 450 m Minimalna daljina pracenja je 250 m Mod "PRAc:'.:ENJE U PROlAZU" Mod je namijenjen prikrivenom

provodenju napada, kada se pribliza-

Visina po QNH-u

Skala kursa s tekucim

Dznaka prognozirane putanje topovskih granata

Broj preostalih topovskih granata

vanje cilju provodi pri radu radara u modu "PROMATRANJA", a automat­ ski zahvat najopasnijeg cilja provodi se na daljinama koje su bliske daljinama dopustenog lansiranja raketa pri napadu iz prednje iii zadnje polusfere.

Mod osigurava pracenje do 10 otkrivenih ciljeva u modu "PROMA­ TRANJA" i izbor najopasnijeg cilja. Najopasniji cilj se odreduje po maksi­ malnoj velicini i odnosu brzine pri­ blizavanja i daljine do cilja. Automatski prijelaz u zahvat na cilj na daljinama koje su vece od daljine lansiranja rake­ ta 0,5-5 km u zavisnosti od brzine

zblizavanja. Mod zadrzava u memoriji podatke o

cilju u trajanju od 8 do 12 sec poslije njegovog izlaska iz zone promatranja.

Sustav za prikazivanje podataka

Sustav je namijenjen izlaganju i prikazivanju ciljnickih, navigacijsko­ pilotaznih i promatrackih informacija koje je proizveo sustav za upravljanje naorufanjem. U sustav ulaze slijedeci elementi: • Pokazivac podataka na prednjem staklu (HUD) • Pokazivac podataka na HDD-u • Blok za formiranje slika, sinkronizaci­ ja i napajanja

Rad sustava je zasnovan na elek­ tronicko-optickom nacelu. HUD je opremljen i kolimatorskom opnckorn glavom pornocu koje se slike s ekrana katodnih cijevi preslikavaju u beskonacnost, Upravljanje radom susta­ va provodi se automatski po zapovjedi­ ma koje dolaze iz racunala zrakoplova. Osnovni izvori informacija su autopilot, zapovjedne linije, davac napadnog kuta, radiovisinomjer i brzinomjer.

Za osiguravanje motrenja informacija na svijetlom fonu prikazivac podataka na HUD-u opremljen je fotocelijom. Trenutacno polje motrenja na HUD-u iznosi 13° po azimutu i 18° po mjes­ nom kutu pri rastojanju 600 mm od ose objektiva do ociju pilota. Puno polje motrenja (sa uracunavanjern pomicanja glave pilota) je kruzno i iznosi 20°.

Optickoelektronicko ciljnicko­ navigacijski sustav

Ovaj sustav je namijenjen rjesavanju zadaca navigacije, upravljanja naorufanjem u manevarskoj zracnoj borbi, autonomno ili uz pomoc radara i za djelovanje po ciljevima na zemlji (vodi).

Ovaj sustav omogucava rjesavanje zadaca na svim visinama bojne prim­ jene zrakoplova u uvjetima opticke vidljivosti. Takoder i trazenje, otkriva­ nje i zahvat ciljeva iz zadnje polusfere autonomno ili po signalima radara. Sustav izracunava zone dopustenog lan­ siranja, autonomno uvodenje podataka o cilju u glave samonavodenih raketa, mjerenjem daljine do povrsine zemlje u smjeru koji je zadan kutom nisanjenja, predaju kutova viziranja u radar,

STUDENI 2001. HV 57

daljine do cilja i zapovijedi "ZAHVAT CILJA", gadanje s ciljanjem (precizno gadanje) iz topa i nevodenim raketama po ciljevima na zemlji u uvjetima opticke vidljivosti, precizno bombardi­ ranje ciljeva na zemlji u uvjetima opticke vidljivosti iz horizontalnog leta, poniranja, vadenja iz poniranja i propinjanja.

Sustav osigurava odredivanje navi­ gacijsko-pilotaznih parametara potreb­ nih za upravljanje zrakoplovom i formi­ ranje signala zapovijedi za autopilot u modu navigacije, manevra prije slije­ tanja i prilaza za slijetanje. Sustav formira i izlaze na HUD-u i HDD-u

Stvarna brzina

Skala kursa s tekucim kursom

Oznaka ciljnickog kruga

Oznaka moda rada

Oznaka broja rakete koja ima zahvat na nnsacu

Oznaka tipa rakete "zrak-zrak"

lzgled HUD-a u modu "BLISKA BORBA -FIO"

radarske i IC situacije signala i zapovi­ jedi potrebnih za upravljanje zrako­ plovom i naorufanjem.

U sastavu opncko-elektronickog ciljnickog uredaja su: • IC senzor i laserski daljinomjer • Uredaj na kacigi pilota za uvodenje podataka o cilju na glave samonavodenih raketa.

Ovaj uredaj radi u slijedecim mod­ ovima: • Motrenje • Navodenje i zahvat • Uvodenje podataka u IC glave raketa za samonavodenje i radarski ciljnik • Mjerenje daljine do ciljeva u zraku ili na zemlji laserskim daljinomjerom.

Uredaj mjeri kutni polozaj crte viziranja na cilj u odnosu na osu zrako­ plova, apsolutnu kutnu brzinu crte viziranja i daljinu u trenutku sondira­ nja do zracnih ili zemaljskih ciljeva. Druge parametre potrebne za realizaciju paljbe (kutno ubrzanje linije viziranja, tekuca vrijednost daljine do cilja i njezini rezultati) ureda~ ne mjeri vec se izracunavaju u racunalu zrakoplova.

Uredaj se sastoji od motrilacko­ prateceg IC senzora i laserskog dalji­ nomjera, a namijenjen je trazenju,

58 HV STUDENI 2001.

otkrivanju i zahvatu ciljeva koji ne manevriraju ili manevriraju na osnovu njihovog toplotnog isijavanja. Laserski daljinomjer mjeri daljinu do ciljeva u zraku u modu automatskog pracenja ili do povrsine zemlje pri djelovanju po ciljevima na zemlji u smjeru koji je odreden kutom ciljanja.

Neki osnovni TT podaci: 1. Zona motrenja velikog polja IC senzora: po azimutu 30° po mjesnom kutu ± 15°

2. Zona motrenja malog polja IC senzora: po azimutu ± 15° po mjesnom kutu ± 15°

3. Duzina ciklusa motrenja IC senzora

velikog polja 3,5 sec malog polja 2,0 sec

4. Zona automatskog pracenja IC senzora po azimutu ± 30° po mjesnom kutu ± 30°

5. Maksimalna kutna brzina automatskog pracenja je 30°/sec.

Daljina motrenja IC senzora za zracne ciljeve iz zadnje polusfere pod rakursom 3/4 pri radu motora na mak­ simalu i visini leta lovca i cilja vecoj od 5000 m u PMU s vjerojatnocorn otkri­ vanja 0,5 je ne manji od 15 km.

Postojanje oblaka obasjanog suncem u polju motrenja dovodi do smanjenja daljine otkrivanja za 2-3 km. Daljina zahvata IC senzora ciljeva u zraku pod kutnim koordinatarna iz zadnje polu­ sfere i rakursom 3/4, a pri radu motora na maksimalu i visini leta lovca i cilja vecoj od 5000 m u PMU sa vjerojat­ nocom 0,9 nije manja od 12 km.

Daljina motrenja i zahvata cilja pod rakursom od 3/4 je na fonu zemlje 8-13 km, a na fonu oblaka 5-6 km. Daljina zahvata cilja u modu "BLISKA BORBA" na fonu bez oblaka i sa oblacima je do 5 km, a na fonu zemlje od 3,5 do 4,5 km. Vrijeme zahvata cilja u modu IC senzora je 0,5 do 6,0 sec, u modu "BLISKA BORBA" 0,5 do 9,0 sec, a u modu uredaja koji se nalazi na kacigi pilota 0,5 do 10 sec. Minimalni kut viziranja IC senzora u odnosu na sunce pri pracenju cilja je 3-15°, a dijapazon mjerenja daljina do ciljeva u zraku je 0,2 do 6,5 km. Maksimalna daljina koja se rnoze izmjeriti laser­ skim daljinomjerom do zemaljskih ci­ ljeva u kutovima poniranja 15-25° je 5-8 km, a maksimalna greska u odredivanju daljine do cilja je 10 m.

Poslije zahvata cilja laserski dalji­ nomjer pocinje raditi s ucestaloscu ponavljanja od 0,25 Hz za mjerenje daljine do cilja. Pojava odbijenih impulsa prikazuje se na daljini 6,5 km. Od daljine 1500 m laserski daljinomjer prelazi u osnovni mod rada s ucesta­ loscu ponavljanja impulsa od 2 Hz. Pri napadu na zemaljske ciljeve laserski daljinomjer radi u osnovnom modu rada. Ukljucenje isijavanja laserskog daljinomjera pri napadu na ciljeve na zemlji iz kuta poniranja vrsi se automatski pri dostizanju kuta veceg od 10° i daljine do cilja manjeg od 3500 m. Istodobno s ukljucenjem isija-

vanja laserskog daljinomjera prikazi­ vanje tekuce daljine prikazuje se na

HUD-u.

suradnja radara, IC senzora i taserskog daljinomjera pri borbenoj uporabi aviona

Za najuspjesnije izvodenje bojne zadace, prikrivenog napada na cilj u zraku, boljoj zastiti od smetnji, sustav omogucuje suradnju radara i IC senzo­ ra. S tim ciljem se i u sustavu za upra­ vljanje naoruzanjem automatski os­ rvaruje izbor vodeceg kanala pri napa­ du na cilj. Vodeci kanal ostvaruje for­ miranje indikacija na HUD-u i HDD-u, uvodenje podataka o cilju u glavu rake­ ta, rjesavanje zadaca ciljanja i uprav­ ljanja zrakoplovom na etapi navodenja.

Poslije zahvata cilja i automatskog pracenja radar osigurava davanje kuto­ va polozaja cilja i zapovijed "DO PUS TEN ZAHVA T" na IC senzor. Nakon zahvata cilja IC senzor radi u modu "PODRSKE" i spreman je postati vodecim kanalom pri otkazu radara iii brisanje njegovog pracenja cilja. U tom slucaju IC senzor ce postati vodeci kanal do uspostavljanja informacija od radara.

U modu "BLISKA BORBA" vodeci kanal sustava za upravljanje naoruza­ njem je IC senzor i laserski daljinomjer. Po njegovom uvodenju podataka o cilju radar zahvaca cilj u modu automatskog pracenja. Nakon zahvata cilja radar radi u modu "PODRSKE" ("VZAIMOD­ EISTVIE") i spreman je postati vodecim kanalom pri nestajanju laserske daljine, ispadanjem cilja iz zahvata ili otkazu racunala zrakoplova.

U slucaju kada je zahvat ostvaren sustavom za vodenje raketa koji se nalazi na kacigi pilota zahvat i prijelaz na pracenje cilja provodi se istodobno radarom i IC senzorom po uvedenim

Visina po ONH-u

Skala kursa s tekueim kursom

Oznaka ciljnickog kruga

Aviohorizont s crtom prirodnog horizonta

Oznaka moda rada

Oznaka broja rakete koja ima zahvat na nosacu

Oznaka tipa rakete "zrak-zrak"

podacima o cilju, a vodecim kanalom postaje onaj koji je prvi presao u zahvat i osigurava izracunavanje daljine. Drugi informacijski kanal nakon zahvata cilja radi u modu "PODRSKE" ("VZAIMOD­ EISTVIE").

U svim modovima rada sustava za upravljanje naoruzanjern i postojanja zahvata cilja pri prelasku u mod rada s topom i postojanju tekuce daljine od lasera, vodeci kanal je uvijek IC senzor. Odredivanje pripadnosti ciljeva kada radi IC senzor iii uredaj na kacigi pilota nije osigurano.

crtezi Marijo Petrovic, dipl. ing.

Kako se suprotstaviti torpedo, opasnoi uurozi- povrsinskih brodova? ,11. dio> Unatoc rasirenoj uporabi protubrodskih projektila. obrana ratnog broda od torpednog napada ne gubi na znacenju. pa je brzo otkrivanje lansiranog torpeda i dalje iznimno vazno. no vec se pojavljuju i nova vrlo brza podvodna oruzja koja ce temeljito promijeniti nacine vodenja obrane broda od opasnosti iz podmorja Pise Viii KEZIC

uvremena teska torpeda i danas

S su vrlo ucinkovita oruzja za na­ pade na povrsinske brodove, pa na morima (posebice onim za­ tvorenim) i oceanima svijeta i sa­

da postoji realna opasnost od njih, sto zahtijeva stalna poboljsavanja protutor­ pedne obrane plovnih jedinica. U prvom nastavku clanka uz znacajke torpednih pri­ jetnji, dana je podjela torpeda te opisani nacine njihovog vodenja i djelovanja uz pregled nekih teskih torpeda.

Slojevita obrana broda od torpednog napada

Obrambeni sustav protutorpedne obrane trebao bi se suprotstavljati torped­ nim napadima s velikih, ali isto tako i

60 RV STUDENI 2001.

onima s malih udaljenosti, sto ocito nije moguce postici samo s jednim obramben­ im rjesenjem, vec su nuzni razliciti nacini obrane. U takvoj situaciji pribjegava se slojevitim obrambenim konceptima, u kojima se pristup "rnekom" obranom primjenjuje protiv torpednog napada na velikim udaljenostima, a "tvrdorn" obra­ nom se suprotstavlja blizim napadacima.

Vrijednost takve slojevite obrane ovisi o mogucnosti ranog otkrivanja torpeda i djelotvornosti "mekih" protudjelovanja. No, analize takvog koncepta slojevite obrane upucuju i na njezine nedostatke u nekim taktickim situacijama, primjerice, kada zapoceto djelovanje "meke" obrane moze spnjeciti aktiviranje "tvrde" obrane, i to u slucaju kada "meka" obrana nije bila djelotvoma. Razlog tome je obicno

informacijska zbrka na brodu-cilju koja nastaje kao posljedica cinjenice kako je vrlo tesko procijeniti ucinke procedura "mekih" djelovanja, odnosno pouzdano pratiti tijek obrambenog protutorpednog scenarija. U takvim situacijama nesigur­ nosti, pa i panike na brodu-cilju mozda je svrhovitije ignorirati opciju "rneke" obra­ ne i djelovati samo "tvrdom" obranom.

Rana otkrivanje torpeda je odlucujuce za bilo koji nacin obrane broda od torpe­ da. Vjerojatnost prezivljavanja broda znat­ no ovisi o njegovoj sposobnosti otkrivanja torpedne opasnosti brodskim podvodnim senzorima. Suvremeni brodovi vec se op­ remaju sustavima za automatsko otkriva­ nje i upozorenje na torpedni napad, skra­ cujuci time vrijeme obrambenih reakcija.

Postoji kriticna udaljenost otkrivanja

VjeilJovna inacica IV9dsko1 teskog torpeda Bofors Tp 2(J(IO koja ima masu od 1175 kg

torpeda u napadu, koja ovisi o performan­ sama torpeda i nacinu lansiranja. Otkri­ vanje torpeda na manjim daljinama od kriticne naglo smanjuje djelotvornost pro­ tutorpedne obrane i povecava vjerojatnost neizbjeznog pogadanja cilja. Jasno je kako je temeljna zadaca bilo kojeg proptutor­ pednog djelovanja ponajprije pokusati sprijeciti torpeda u napadu da prijedu tu kriticnu "kruznicu unistenja" oko broda­ cilja. Iz toga proizlazi nuznost visoke vjerojatnosti otkrivanja torpeda na velikim udaljenostima, sto ]

.!!

j se postize samo vrhunskim akustickim senzorima.

Suvremeni protutorpedni brodski sus­ tav sadrzi tri temeljna elementa: 1.) niz iii nizove senzora sonara za otkrivanje nadolazece torpedne prijetnje, 2.) visokoautomatizirani procesor koji redom obavlja funkcije: otkrivanja, klasifikacije i lokalizacije, procjene opasnosti te savjetu­ je poduzimanje obrambenih taktika manevara izbjegavanja brodom-ciljem i/ili aktiviranje drugih protutorpednih mjera i 3.) "meke" protutorpedne mjere, kao sto su tegljeni mamci i izbaceni izvanbrodski

tizirane funkcije i veliki domet pretrazi­ vanja koji ce osigurati dovoljno vremena za poduzimanje odgovarajucih protutor­ pednih djelovanja. Takvo pretrazivanje omogucuju sonari sa senzorima u trupu broda, te bocni i/ili tegljeni nizovi akustickih senzora.

Domet otkrivanja torpeda ne ovisi samo o znacajkama sonara vec takoder o vrlo promjenljivim i cesto nepredvidljivim

cimbenicima kao sto su uvjeti ambijenta, posebice s obzirom na prostiranje zvuka kroz morsku vodu, zatim o brzini broda te o razini vlastitog akustickog suma koju zraci torpedo. Vjerojatno nigdje borbena djelovanja ne ovise toliko o cimbemku prirodnog okruzenja kao u podmornickim, pro­ tupodmornickim i protutorpednim operacijama. Sve etape protutorpednih djelovanja ovise o ponasanju tijela i uredaja u podvodnom okruzenju, cije su znacajke razlicite od mjesta do mjesta, i promjenljive iz dana u dan, a cesto i iz

trazivanja. Ukoliko njegova operativna br­ zina u nekim situacijama mora biti veca od 18 do 20 cv, drasticno ce se smanjiti dometi otkrivanja sonara zbog stetnog dje­ lovanja povecanog vlastitog surna broda, a pri brzinama vecim od 2 7 do 30 cv otkri­ vanj e torpeda najcesce nece biti moguce,

Otkrivanje torpeda je bilo prob­ lernaticno i u oceanskim dubinama, no u

Talijanski teski torpedo Whitehead A 184 Mod 3

plicim, priobalnim morima uvjeti postaju jos tezi zbog zamrsenijih akustickih okolnosti koje smanjuju domete otkrivanja i povecavaju broj laznih signala koji se mogu cesto klasifici­ rati i kao torpedna prijetnja.

Cirri se otkrije signal nalik torpedu, koji je definiran razinom odredene vrste suma i njegovom strukturom, signalpro­ cesor treba brzo odrediti polozaj i obaviti klasifikaciju te identificirati torpedo. Samo u slucaju kada se moze tocno odrediti-izmjeriti parametre torpeda sto blize njihovim stvarnim vrijednostima, mogu se poduzeti djelotvorne protumjere. Kada ce se na brodu-cilju, nakon otkri­ vanja torpedne opasnosti, aktivirati pos­ tupci obrane i odluciti koje vrste obram­ benih akcija ce se pokrenuti, ovisi o poz­ navanju parametara prijetnje: tip torpeda, udaljenost i brzina, te o raspolozivim opcijama protutorpedne obrane.

Ukoliko je otkriveni torpedo daleko od broda-cilja i ima ugradenu nisku razinu inteligencije, obrambene rekcije broda­ cilja razlikovat ce se u usporedbi sa situacijom kada je otkriven inteligentni torpedo razmjerno blize cilju.

U prvoj situaciji brod-cilj ima znatno bolje izglede za prezivljavanje tj. izbjegavanje pogotka. U drugoj situaciji zahtijeva se vrlo brza i djelotvorna procje­ na situacije, koja bi trebala rezultirati definiranjem obrambenog rjesenja i akcija koje treba poduzeti brod-cilj, ukljucujuci izbacivanje akustickih ometaca i mamaca ( u engleskoj literaturi zovu ih effectori) pripremljenih zasuprotstavljanje razlicitim parametrima torpedne opasnos­ ti, i/ili djelovanjem "tvrde" obrane na sig­ urnoj udaljenosti od broda kako eksplozi­ ja torpeda ne bi ostetila i brod-cilj.

z ~

Od 1989. torpedorn F17 Mod 2 naoruzane su francuske konvencionalne i nuklearne podrnornice

mamci koji su namijenjeni odvlacenju nadolazeceg torpeda dalje od putanje prema brodu-cilju.

Pretrazivanje morskih dubina i otkrivanje torpeda

Kako bi se sprijecio iznenadni torpedni napad u kriznim podrucjima i vremenima od brodskih sonara se trazi: pretrazivanje kruga od 360 stupnjeva oko broda uz izn­ irnno nisku razinu otkrivanja laznih cilje­ va (False Alarm Rate), visokoautoma-

Vodomlazni propulzor pokrei:e britanski torpedo Spearfish brzinom do 70 cv

--

sata u sat. Znacajke mora su slojevite po dubini, sto rezultira kontinuiranom promjenom brzine zvuka s dubinom, odnosno refrakcijom akusticke energije, pa putanje akustickih valova u moru vecinom nisu ravne crte, vec su to krivu­ lje. Povijanje putanja prostiranja akusticke energije u moru moze uzroko­ vati povecanje iii smanjenje dometa sonara u odnosu na proklamirane domete (Hrvatski vojnik br. 21 i 22, ozujak i tra­ vanj 1997.).

Pretrazivanje podmorja normalno se obavlja u pasivnom rezimu. otkrivajuci i prateci jako izrazene specificne zvukove brzih propelera torpeda (iii vodomlaznih propulzora) i/ili zracenja aktivnog sonara kada se torpedo samonavodi na taj nacin.

Kvalitetni sonari trebali bi u normalnim okolnostima otkriti torpedo na udaljenos­ tima od 4 do 5 km. No, ta vrijednost moze pasti na 2 km u posebno nepogodnim uvjetima prostiranja zvuka, ili u izrazito pogodnim uvjetima povecati se na oko 10 km. Ali, i sam brod moze utjecati na domete sonara u pasivnom rezimu pre-

"Meko" suprotstavljanje torpednoj opasnosti

I orpedu s akustickim samonavodenjem, koji je otkriven dosta

STUDENI 2001. RV 61

rano na velikoj udaljenosti, moguce je prekinuti akusticki kontakt s brodom-ci­ ljem pravodobnim poduzimanjem "mekih" protudjelovanja, odnosno izbaci­ vanjem akustickih effectora na dovoljno veliku udaljenost od broda-cilja.

Znatno manja je vjerojatnost uspjesnog ometanja iii obmanjivanja akusticki samonavodenih torpeda koja su vodena i zicom, a potpuno uzaludno je suprotstav­ ljanje "mekom" obranom neinteligentnim "pravocrtnim trkacima", pa u tim situaci­ jama brodu-cilju preostaje mogucnost izb­ jegavanja torpeda povecanjern brzine uz odgovarajuce manevriranje, i/ili unistenja

Nacelna shema samonavodenja torpeda aktivnim sonarom na brazdu broda

Brazda broda

Snop zracenja sonara

·u

J

Nacelna shema samonavodenja torpeda akusticki - pasivno

Torpedo "pratilac brazde"

I t

visi od signala odraza od napadanog cilja­ broda. Tako "prekriven" odraz cilja, snaznim sumom kojega generira effector­ ometac, torpedo nece moci otkriti.

3.) Effector-mamac generira signal sto vise nalik signalu odraza koji sonar torpe­ da ocekuje od stvarnog cilja-broda. Kako je effector udaljen od broda, on odvlaci torpedo dalje od tog, njemu zadanog cilja. Tu varku je moguce izvesti jedino uz prethodni prekid akustickog kontakta izmedu torpeda i broda-cilja uz pomoc ornetaca.

Suprotstavljajuci se sve pametnijim tor­ pedima, simulacija signala-mamca treba biti vrlo bliska signalu stvarnog odraza od broda-cilja. Signal odgovora mamca je slozena kompozicija nacinjena od imitaci­ ja izvornog impulsa sonara nadolazeceg torpeda, a uz dodatne modulacije kojima se imitiraju specificnosti broda, sonar tor­ peda prepoznaje tako "izmjesan" signal kao vjerodostojan odraz cilja.

Prevaru sofisticiranih torpeda nije moguce izvesti nepokretnim mamcima, vec se oni moraju i dinamicki prilagodavati kutu gledanja i udaljenosti do cilja koju ocekuje logika nadolazeceg torpeda. Kako bi se postigli takvi ucinci, vec je u projektnom zahtjevu za sustav "meke" protutorpedne obrane potrebno traziti:

- dovoljno visoku razinu ometackog signala kojim ce se moci prekinuti akusticki kontakt torpeda s ciljem,

- veci broj effectora na brodu koji ce se uporabiti za sprjecavanje ponovnog napa­ da nakon gubitka prvog kontakta (re­ attack),

- brzinu kretanja effectora koja ce biti bliska brzini broda kojeg stiti,

- zalihu effectora na brodu i njihovu ucinkovitost koja brodu mora biti dovolj­ na za istodobno suprotstavljanje vecern broju nadolazecih torpeda.

Softwareom treba programirati ponasanje effectora u njegovoj ulozi ornetaca i/ili mamaca, vremenski pocetak djelovanja, putanju gibanja nakon lansir­ anja, te akusticke aktivnosti effectora tije­ kom obavljanja zadace, Sve to moze se po-

torpeda "tvrdom" samoobranom. Ukoliko se torpedo otkrije tek na

malim udaljenostima od cilja (manjim od 1000 m), "rneka" obrana nece biti djelotvorna, vec preostaje suprotstavljanje "tvrdim effectorima".

U nacelu, tri su vrste akustickih ucinaka koje mogu proizvesti effectori "meko" braneci brod od nadolazecih tor­ peda: 1.) zasicenje, 2.) zasljepljenje i 3.) obmanjivanje-zavodenje sustava samno­ vodenja torpeda.

1.) Velikom snagom akustickog suma

62 HV STUDENI 2001.

pokusava se dovesti u zasicenje ulazne krugove sonara u torpedu, generirajuci razmjerno visoke napone na ulazu pred­ pojacala-prijamnika, koje ce biti potpuno blokirano iii cak unisteno. S obzirom na uobicajene velicine effectora i izvore elek­ mcne energije u njima, oni vecinom ne mogu proizvesti takav "razarajuci" ucinak na vecim udaljenostima.

2.) Zasljepljenje ulaznih krugova sonara u torpedu postize se s dovoljno visokim akustickim signalima, odnosno naponima u predpojacalu, koji su znatno

Razliciti tipovi vjezbovnih inaeica ruskih torpeda kalibra 450, 533 i 650 mm na palubi broda za izvlacenje torpeda

stici uz visoku moc procesora i vrlo pou­ zdane akusticke komponente u effectoru.

postoje dvije vrste effectora: a) oni koji se tegle za brodom kojeg stite i b) oni koji se izbacuju s broda, od kojih jedna pod­ vrsta ostaje plutati na mjestu gdje je pala na morsku povrsinu, a druga se giba pro­ gramiranom brzinom i putanjorn.

Jzbaceni "meki'' effectori imaju sire podrucje primjena i nesto veci ucinak na wrpeda. Njihova temeljna prednost, u odnosu na tegljene effectore, je djelotvomost u krugu 360 stupnjeva, jer oni mogu biti lansirani Viii se mogu kre­ tati u bilo kojern smjeru od broda-cilja.

Tijekom sedamdesetih godina veci broj ratnih mornarica poceo je razvijati i pro­ tzvoditi sustave za "meku" protutorpednu obranu: ometace i mamce. Proizvedeno je mnogo tipova ometaca s razlicitim aku­ stickim znacajkama i ponasanjima. Protiv suvremenih torpeda sa sofisticiranim pro­ cesiranjem najdjelotvorniji ometaci su oni koji generiraju visoku razinu snage "bije-

tipova akustickih jednofrekventnih senzo­ ra u starijirn narastajima torpeda, u cije prijamnike se lako moze "ubaciti" lazni sumni odraz.

Neste sofisticiranji su impulsni ornetaci koji zrace kodirane pakete sumnih impulsa. No, i djelovanje tih ornetaca na suvremena torpeda vrlo je ograniceno.

Mamci-prijenosnici (Transponders) odgovaraju signalom kojeg su primili od aktivnog sonara torpeda. Oni su nacinjeni od jednog pretvaraca (Transducer) koji djeluje kao hidrofon-prijamnik i projek­ tor-predajnik. Njihov odgovor je obradeni i zakasnjeli impuls s "utisnutim" odgo­ varajucim modulacijama, kako bi on bio sto vise nalik stvarnom odrazu cilja. Temeljni nedostatak mamaca-prijenosnika je nemogucnost ucinkovitog odgovora inteligentnim torpedima koji rade s pred­ impulsima i s kodiranom frekvencijsko­ vremenskom tehnikom.

Mamci-ponavljaci (Repeater) rabe

log" suma (Wide Band Noise, WBN) preko frekvencijskog opsega akustickog senzora u torpedu. Razina akusticke snage i moguce trajanje zracenja zavisi od velicine effectora. WBN ometaci ostvaruju ucinkovit maskirajuci efekt na torpeda, smanjujuci njegov domet pasivne i aktiv­ ne akvizicije. No, kako sumni ometaci mogu aktivirati u nadolazecern torpedu rezirn "navodenje na ometac" (Home on Jam), to pri izbacivanju samo jednog sumnog effectora treba oprezno birati nje­ gov poloza] u odnosu na brod-cilj.

Postoje stariji tipovi "tockastih" (zraci samo na jednoj postavljenoj frekvenciji) ometaca i veca skupina sirokopjasnih sumnih ometaca cija frekvencija se mije­ nja u odredenom opsegu razlicitim brzi­ nama, zavisno od parametara torpedne prijetnje. Djelovanje takvih ometaca je ograniceno na zavodenje samo nekolikci

odvojeni hidrofon i projektor, pa je moguca trenutacna predaja odgovora na zraceni impuls torpeda, istodobno dok jos traje prijam tog impulsa hidrofonom. Mamac-ponavljac u stvarnom vremenu odgovara na svaki ulazni signal primljen hidrofonom. Odgovor moze reproducirati akusticke znacajke sticenog broda, zbog cega se takav mamac naziva i emulator cilja. I vrlo sofisticirani sustavi samona­ vodenja torpeda tesko mogu razlikovati takav odgovor od pravog odraza broda. Jedini element moguce diskriminacije izmedu takvog mamca i broda-cilja je raz­ lika njihovih fizickih velicina, Mamac je razmjerno malen, tockasti izvor akustickih signala, dok su izvori sumova rasporedeni siroko uzduz trupa broda. No, torpedo moze prepoznati tu razliku tek na maloj udaljenosti od mamca, ali tada je kasno jer je vec zaveden s puta prema cilju.

Prostorna odvojenost izmedu broda­ cilja i effectora bi tan je cimbenik djelotvomosti zavodenja torpeda. Suvremeni effectori gibaju se autonomno vlastitom propulzijom, te gibajuci se zadanom brzinom odvlace torpednu pri­ jetnju sve dalje od broda-cilja. Mnogi tipovi effectora mogu se gibati i u ver­ tikalnoj ravnini, no ta znacajka je ogranicene uporabljivosti u plitkim, pri­ obalnim morima.

Suvremeni protutorpedni sustavi effec­ tore lansiraju iz visecijevnih lansera, koji su nalik iii isti kao i oni oz kojih se izbacuju proturaketni chaffovi, i mogu istodobno lansirati vise razlicitih tipova effectora.

Sustavi "meke" protutorpedne obrane

Neke od opisanih znacajki mogu su prepoznati u effectorima koji su proizve-

Slojevita protutorpedna obrana povrsinskog ratnog broda

t; 0 = : C ~ .,, •. ~

,:s ·- m ! i i'=

cO • - - - ~- - - - - ~ > - •• - ! I . ,,- ,8 -,,, I .. -~~, '1_ ,-- i ~ \',, ~

~trdrl· =..-.:::-- I \ ' I ~ \ \ ··;-----_ . - ' ' • I »" ~ -.,... 1-- \ -. 1 ,

: Tegljeni sonar , • 1•

1 ~ ,, ~ ~ : Effector - ometac I : I .. , ....•.... "Meka" oJ>tana mJe ,~........ .. .

bila djelotvorna, pa : · -+ 1:116

djelufe "tvrda" obrana .; Torpedo je

otkriven i zatim

zavedea

.,, C I! .a 0

~ C I! .a 0

.,, 'CS ~ ID 'CS Cl. ID .. e, .s a .,, :ii ID ·= .,,

= -!!: ':.:: I <\I

Sonar u tnlpu broda

STUDENI 2001. HV 63

' ,, ,, "' ,,, ''' ' ' '', '', ' -, , Mamac 1 ' ' ' ', <, -o

· Brod lansira nekoliko mamaca ', ' -~- Mamac 2 (obicno tri) ' , - - - - l'!!'1t,. Mamac 3

. Rea~ci/a je brza, mamci se ' , U - - - - - - - - - - __ ~•o lansiraiu raketom

· Optimizirano pozicionirani mamci: 1. imitira znacajke broda i zavodi

sustav samonavoaenja 2. odvlaci torpedo od broda-cilja 3. odvlaci torpedo daleko od cilja kako ne bi

ponovio napad

deni posljednjih desetljeca, od kojih su samo neki spomenuti u daljnjem tekstu.

Najrasprostranjeniji protutorpedni mamac u zemljama Zapada bio je americki Frequency Engineering Labaratories AN/SLQ-25 Nixie. To je tegljeni izvor suma namijenjen zavodenju pasivno akusticki samonavodenih torpe­ da. Prva inacica bila je razvijena sedarnde­ setih godina, kada je zamijenila stari americki effector T Mk 6 Fanfare iz pedesetih godina. Nixie je usavrsavan, pa konfiguracija Phase I sadrzr, uz poboljsani Nixie, i magnetski uredaj kojim aktivira blizinski upaljac torpeda prije pribliziva­ nja brodu-cilju. Novijoj inacici, Phase II dodan je i ometac kojim ce se ometati i torpeda koja se navode na brazdu broda.

Britanska Kraljevska mornarica rabi effector Type 182 koji je razvijen za pro­ tutorpednu zastitu razaraca i fregata pri brzinama do 25 cv, te vecih brodova pri brzinama do 18 cv. lJ_ razmjerno velikom tijelu (promjera 533 mm), koje se tegli na 400 m iza broda, smjesten je ometac. On moze generirati modulirani "bijeli" sum s intenzitetom 20 dB visim od razine brod­ skog suma u frekvencijskom opsegu od 20 do 80 kHz, kojim zavodi pasivno samonavodena torpeda, ili generira jake zvucne signale na frekvenciji koja "seta" cetiri puta u sekundi preko opsega od 20 do 80 kHz s modulacijom 1 ms­ ukljucen/I ms- iskljucen. Tim zvukom ometaju se (ne zavode!) torpeda s aktiv­ nim samonavodenjem. Type 182 je dokazan u borbenim okolnostima tijekom Faklandskog rata 1982. godine.

Poboljsana izvorna inacica effectora Type 182 ima oznaku G 738. On istodob­ no generira dva nezavisno upravljana

Nacelna shema zavodenja torpeda konceptom "projiciranih mamaca"

izlazna signala koja zraci tegljeni effector. Jedanje amplitudno modulirani sum koji simulira sum brodskog vijka (propelera), kojim se pasivno samonavodeno topredo zavodi dalje od broda, a drugi je CW sig­ nal promjenljive frekvencije kojim se ometa aktivni sustav samonavodenih tor­ peda, stvarajuci u njemu zbrku i smanju­ juci vjerojatnost pogotka.

Posljednjih godina razvijani su integri­ rani brodski sustavi posebno namijenjeni protutorpednoj obrani, kombinirajuci funkcije i ucinke nekoliko ukljucenih podsustava. Jedan od njih je razvijan u zajednickorn francusko-taljanskom (proizvodaci: francuski DCN i Thomson­ CSF, te talijanski Whitehead-Alenia Sistemi Subacquei, WASS) programu SLAT (Systeme de Lutte Anti-Torpille) koji ukljucuje tri temeljna modula: motri­ lacki modul - ALERTO, modul procjene opasnosti - RAIO i modul protutorpednih djelovanja - CMAT. Sustav je namijenjen nosacima aviona i drugim najvaznijim rat­ nim brodovima.

Motrilacki modul ALERTO sadrzi nam­ jenski, protutorpedni tegljeni niz akustickih senzora (do 100 snopova) i standardni niskofrekventni cilindricni niz senzora u trupu broda.

Signali primljeni motrilackim senzori­ ma prosljeduju se u modul RAIO na

•u

] 5

procjenu i odlucivanje. Njegov program sadrzi veliki broj pripremljenih manevara izbjegavanja torpednog napada i nacina aktiviranja effectora (ometaca i mamaca). Ukoliko RAIO procijeni da je cilj izlozen torpednom napadu, on automatski aktivi­ ra programirane "meke" protumjere i manevre izbjegavanja. Temeljno nacelo sustava je koordinirano postavljanje effec­ tora na odredene polazaje i manevriranje brodom po putanji izbjegavanja, i to na integrirani nacin,

Modul CMA T ukljucuje nekoliko razlicitih obitelji effectora, od kojih su posebno znacajni elektroakusticki mamci. To su stacionarni ornetaci i stacionarni

Mamci-ponavljaci (emulatori cilja) C-303

simulatori cilja C-309 te pokretni simula­ tor cilja C-310D.

Ometaci i simulatori cilja C-309 smjesteni su u cilindru promjera 76 mm. Nakon izbacivanja raketom i rasprsivanja, oni plutaju na povrsini na unaprijed odredenim mjestima s kojih ometaju iii zavode aktivne i/ili pasivne sustave samonavodenja torpeda.

Simulator C-310D smjesten je u cilin­ dru duljine oko 1 mi promjera 127 mm, mase oko 14 kg s vremenom djelovanja od 5 do 10 min. Simulator cilja C-310D pokriva siroki frekventni opseg, u kojem ponavlja-odgovara u stvarnom vremenu akusticki odraz broda-cilja odgovarajuce razine te zraci vlastite sumove broda, pa tako "izazovan" i pokretan odvlaci torpe­ do dalje od njemu namijenjenog cilja. Tipicna daljina djelovanja effectora­ mamaca C310D je od 400 do 500 m daleko od branjenog cilja.

U trecoj obitelji effectora su mamci s plinskim mjehuricima. Oni se mogu zamisliti kao golema sumeca tableta koja proizvodi zavjesu mjehurica kojom se pornaze djelovanje elektroakustickih mamaca protiv aktivnih sustava samona­ vodenja torpeda. S mjehuricastim effec­ torima mogu se zavoditi ili dovesti u zasicenje (zagusiti) i "pratioci brazde".

U sklopu programa SLAT francuska tvrtka Lacroix razvijala je piroakusticki generator nalik granati. Grubom snagom ("brute force") akustickog suma on pot­ puno "zaglusuje" pasivne sustave ili pre­ kida signale aktivnih sustava samonavo­ denja torpeda. Sum vrlo visoke razine (>205 dB na 1 Hz) pokriva siroki frekven­ tni opseg s donjom granicom na oko 100 Hz.

Pokretni simulator cilja

C-310

64 HV STUDENI 2001.

putero zajednickog projekta SSTD (Surface Ship Torpedo Defence) SAD i velika Britanja razvijali su sustav protu­ wrpedne obrane, koji bi ponajprije trebao osiguravati nadzor podmorske situacije i pravodobno upozoravati na torpednu op­ asnost. Ozivljavanje vrlo sofisticiranih res­ kih wrpeda iniciralo je projekt SSTD ko­ jim treba osigurati protutorpednu obranu svim povrsinskim ratnim brodovima, po­ mocnim brodovima i trgovackim brodo­ vima angaziranim u ratnim okolnostima. Planira se kako ce SSTD sustav biti ugra­ den na oko 150 americkih i na od 20 do 30 britanskih brodova. Pmtupodmornicki sustav General Electric AN/SQQ-89(V), koji je ugraden na mnogim arnerickirn razaracima i krstaricama, bio je temelj koji se nadogradivao i poboljsavao jeftini­ jim rjesenjima komercijalne namjene ( Commercial-off-the-Shelf, COTS).

Najprije je trebalo unaprijediti posto­ jece sustave "meke" obrane, kao sto su americki AN/SLQ-25A i LEAD (Launched Expandable Acoustic Device). Novi AN/SLQ-25B omogucio je integraciju sa

podaci pnjeko potrebni za vodenje izbje­ gavanja torpedne opasnosti i za aktivira­ nje "mekih" protumjera.

Na vecim ratnim brodovima Ruske Fe­ deracije ugraden je viseslojni sustav pro­ tutorpedene obrane UDAV-lM koji sadrzt niz elemenata "rneke" i "tvrde" obrane kojima se formiraju protutorpedne ba­ rijere. Upravljacki dio sustava UDAV-lM prima signale opasnosti iz posebnog pro­ tutorpednog sonara. Nakon prijama sig­ nala desetocijevnom lanseru KT-153 salju se naredbe za okretanje u smjeru nailaska torpedne prijernje i za redoslijed lansiran­ ja odredene vrste protutorpednih "mekih" i/ili "tvrdih" projektila. Na raspolaganju su tri razlicite vrste projektila (kalibra 300 mm) dometa od 100 m do 3000 m.

Vanjski sloj obrane, na udaljenosti 3000 m od broda-cilja, tvore akusticki mamci' 11150 namijenjeni stvaranju akusticke zbrke i odvlacenju sustava samonavodenja nadolazecih torpeda na velikim udaljenostima, koji prekidaju eventualni akusticki kontak torpedo-cilj i zatim odvlace torpedo dalje od cilja.

Rezultati istrazivanja djelotvornosti

protutorpedne obrane roda uz pomoc mamaca C-3100 (Program SLAT)

.ll! 100% -s go

.i 80% C l:! •• ~ 60% ~ .!:!

~ 40% 1o ·e ;;- 20%

: Uz uporabu mamaca C-31 OD .

•v

] 1000 2000 4000 (m) 3000 Udaljenost otkrivanja torpeda

Sljedeci korak prema "tvrdoj" obrani nije samo logican vec i nuzan, Samo "tvrdi" effector moze unistiti torpedo, iii u naj­ manju ruku otkloniti opasnost od broda. Naime, sve analize djelotvornosti razlicitih koncepata "mekih" protutorped­ nih mjera upozoravaju na kriticnu daljinu od broda-cilja ispod koje je "meka" obrana nedjelotvorna.

Mogucnosti "tvrdih" protutorpednih djelovanja, koja bi bila komplementarna "mekim" protudjelovanjima, jos uvijek su

sustavom za automatsko otkrivanje i pre­ poznavanje torpedne opasnosti MSTRAP (Multi-Sensor Torpedo Recognition and Alertment Processor). MSTRAP je, kao i SLAT, sposoban platformi-cilju preporuciti jedan od programiranih menavara izbjegavanja, te izbacivanje i postavljanje akusnckih effectora LEAD, koji su nalik americkom ADC Mk 2 iii britanskom Bandfishu. MSTRAP je sofisti­ cirani digitalni procesor s posebno razvi­ jenim algoritmima za automatsko otkri­ vanje, klasifikaciju i lokalizaciju torpedne opasnosti. U obavljanju funkcije upo­ zorenja odnosno uzbune MSTRAP integri­ ra ulaze iz sonara u trupu broda, iz bocnih - konformalnih akustickih nizova, iz akustickih plutaca i iz tegljenih nizova. Projektili LEAD lansiraju se iz postojecih sesterocijevnih lansera chaffova i protu­ raketnih IC-mamaca sustava Loral Hycor Mk 36. Vitalna komponenta cjjelog susta­ va je konzola pokazivaca na kojoj su ~-

Sljedeci obrambeni sloj cine programirane mine l llSZ s akustickim upaljacima 111 VN, koje unistavaju teski torpedo ukoliko prode blizu njih. U unutranjem sloju "tvrde" protutorpedne obrane rabe se projektili lllSG (dubinske bombe s kontaktno-vremenskim upaljacem kojim se aktivira njihova visokoeksplozivna bojna glava).

UDA V-1 je integriran s brodskim sus­ tavom protupodmomickog ratovanja iz kojega dobija podatke za optimalno posta­ vljanje mamaca i uporabu oruzja "tvrde" obrane. Prema nekirn izjavama, sustav UDAV-1 je sposoban onernoguciti "prav­ ocrtne trkace" , pa cak i "pratioce brazde".

"Tvrdo" suprotstavljanje torpednoj opasnosti

"Meke" protutorpedne mjere su vrijed­ na i potrebna opcija, no njima ne zavrsavaju sve protutorpedne akcije.

STUDENI 2001. HV 65

skromne. Raspoloziva ponuda "tvrdih" protutorpednih oruzja vrlo je ogranicena. Takvim oruzjima opremljeni su uglavnom ruski brodovi. Uz opisani sustav UDAV-1, na ruskim brodovima instaliran je i sustav RBU-1000 iz kojega se lansiraju dubinske bombe na putanju nailazeceg torpeda. Njihova zadaca je unistenje torpeda, medutim, i prekidanje akustickog kon­ takta torpedo - cilj vrijedan je rezultat jer se time omogucuje brodu vrijeme za bijeg, prije negoli torpedo ponovo zahvati cilj.

Nekoliko ratnih mornarica razvija pro­ tutorpedna torpeda (Anti-Torpedo Torpedo, ATT). Putem zajednickog arnericko-bntanskog projekta pokusava se razviti protutorpedni torpedo, koji se temelji na arnerickom lakom torpedu Mk 46. Takve napore ulazu Italija i Francuska u modifikaciju lakog torpeda MU90 Impact, ponajprije namijenjenom za prorupodmornicku borbu, a s manjom preinakom on ce sluziti povrsinskim brodovima kao protutorpedni torpedo. Jednostavnom zamjenom dijela bojne glave torpeda MU90 Impact i uz insta­ laciju posebnog softwarea, on se pretvara u "ubojicu" teskih torpeda s oznakom MU90H.K.

Njernacko poduzece STN-Atlas Electronic razvija "tvrdi" effector - vodeni mini torpedo (Mini Torpedo Weapon, MTW). Njegovo podrucje djelovanje je oko 1000 rn, a u kojemu ce on biti djelotvoran protiv vecine poznatih tor­ pednih opasnosti, i to izvan "kruga unistenja" oko broda-cilja. Planira se da ta mini torpeda budu u operativnoj uporabi 2009. godine.

Mnogi vojni strucnjaci smatraju kako su "tvrda" protutorpedna djelovanja najprihvatljivije rjesenje, jer unistavaju torpedo u napadu i potpuno eliminiraju opasnost. Samo "tvrda" rjesenja protutor­ pedne obrane mogu se uhvatiti u kostac sa svim opcijama torpednih opasnosti. U bilo kojem pristupu "meke" protutor­ pedne obrane, uvijek postoji neki speci­ fican i cesto ozbiljan nedostatak, posebno u cinjenici kako je stalno prisutan visoki rizik napada jednostavnim- neinteligent­ nim torpedima.

Buducnost torpedno­ protutorpednih lgara

Tko je danas pobjednik u srazu torped­ nih i protutorpednih sustava? Usprkos pro­ klamiranim dominacijama nekih oruzja, stvarnost je dokazala kako ona ne ostaju

66 HV STUDENI 2001.

Laki torpedo MU 90 Impact namijenjen je protupodmornickoj borbi, a uz neznatne modifikacije moze se rabiti i kao protutorpedni torpedo

dominantna odvec dugo. Ukoliko neko oruzje

predstavlja preveliku opasnost, branitelj ce naci vremena i novca da razvije pro­ tumjere. Sustavi protutorpedne obrane nisu jeftini, kako "meka" tako i "tvrda" rjesenja, No, i ciljevi koje oni stite vrlo su skupi. Usporedujuci cijenu nosaca aviona iii "jeftinije" fregate s protutorpednim obrambenim sustavima, narnece se zakljucak o nedvojbenoj isplativosti ula­ ganja u daljnji razvoj protutorpednih sus­ tava, posebice onih "tvrdih".

Takva tvrdnja postaje imperativom, posebice nakon razvoja ruskog "raketnog torpeda" VA-111 Skval, duzine 8 mi promjera 533 mm. Taj torpedo stvarno je podvodna raketa koja ispod vode ima brz­ inu do 200 cv, a 400 m nakon lansiranja krece se brzinom 50 cv. Kad pronade cilj, aktivira se puna snaga raketnih motora i brzinom 200 cv napada cilj. Njegov mak­ simalni domet je 6 milja. Malo je vjerojat­ no kako bilo kakav sustav akusuckog samonavoodenja moze funkcionirati uz tako stvorenu visoku razinu hidraulickog surna. No, kako ukupno vrijerne napada tim torpedom ne traje duze od dvije minute, ocito nikakvo samonavodenje nije potrebno. Takvo brzo podvodno oruzje temelji se na fizikalnim znacajka­ ma superkavitacije. I zernlje Zapada inten­ zivno istrazuju superkavitaciju i razvijaju nova podvodna oruzja velikih brzina koja ce sigurno izmijeniti dosadasnje scenarije podvodnog ratovanja.

S obzirom na trenutacne trendove razvoja tehnologije i na rastuce opasnosti regionalnih sukoba u priobalnim morima, moze se ocekivati pronalazenje potpuno djelotvorne protutorpedne obrane povrsinskih brodova, no za to ce trebati vremena i mnogo novca.

Uteratura: 1. Defence, listopad 1990., Antony Preston "Cost-effec­ tive Ship Destruction" 2. International Defense Review - Despatches, kolovoz 1995., "Keeping out of harm's - GCS's subamarine ver- sion" 3. Naval Forces - Special Issue: SUBCON '95, Dr. Claudio Ceccarini "The Under-water Deception Game" 4. Naval Forces - Special Issue: SUBCON '95, Dr. Ing. Reinhard Ludwig "The TAU - Effector" 5. Naval Forces - Special Issue: SUBCON '95, DCN International "Maestry of ASW: Advances in Under­ water Detection" 6. Military Technology, listopad 1995., Massimo Annati "Anti-Torpedo Defence Systems" 7. Naval Forces, 1/1997., "Run Silent - Run Deep" 8. Hrvatski vojnik, ozujak i travanj 1997., Viii Kezic "Tajnost - moc podmornice" 9. Naval Forces, 111/1997, Michael R. Scherr "Surface Ship Torpedo Defence" 10. Jane's Navy International, svibanj I 998., David Foxwell "Torpedo defences on the alert" II. Naval Forces, 111/1998., Brian Castles, Dr. Roger DuBoise "Emulation of ship's acoustic signatures" 12. Naval Forces, 111/1998., Dr. Paolo Galleti "Torpedo MU90 - an emerging success story" 13. Naval Forces, 1/1999., John E. Sirmalis "Undersea warfare: the challenges ahead" 14. Naval Forces, 111/1999., Ernest A. Marvin Ill "Protecting the surface fleet from torpedo attack" 15. Naval Forces, (V/1999., Dr. Uve Vogel "Torpedo defence - an overview" 16. Naval Forces, Vl/1999., Michael Scherr "Design considerations of lightweight torpedos" 17. Naval Forces, 1/2000., G'ran Larsbrink "Anli sub­ marine warfare in shallow waters" 18. Naval Forces, ll/2000., Rainer Krug "The future role of undersea warfare" 19. Naval Forces, 111/2000., Massimo Annati "Heavyweigt torpedos new developments" 20. Naval Forces, !V/2000., Rainer Krug "MO 2015 - Advanced Concept Study ASW" 21. Naval Forces, lll/2001., Dr. G. Scaldigli "Heavy Weight Torpedo Trends" 22. Naval Forces, 111/2001., Dr. Henning Willke, Norbert Blumenthal "Supercavitaticn - a challenge for future underwater weapon systems" 23. W. J. R. Gardner "Antisubmarine Warfare", Brassey's Sea Power, London 1990. 24. Norman Friedman "World Naval Weapons Systems 1991/92", Naval Institute Press, Annapolis, Maryland 1991. 25. Robert Gardiner (ured.) "Conway's All the World's Fighting Ships 1947-1995", Conway Maritime Press, London 1995. 26. Anthony J. Watts (ured.), "Jane's Underwater Warfare Systems 1997-99", Jane's Information Group, Coulsdon 1997. 27. www .euroiorp.com 28. www.thalesgroup.com

Na temelju fizikalnih svojstava superkavitacije ruski teski torpedo Skval postize brzinu 200 cvorova. Razvijen je u ruskom poduzeeu Region, a prvi put javno prikazan 1998. godine

Plsu Zvonimir FREIVOGEL, Boris GREGURIC, Dario VULJANIC, Robert BARIC

Nakon unistenja njemackog bojnog broda Bismarck. druga jedinica iste klase. bojni brod Tirpitz. samim je svojim postojanjem predstavljao opasnost za saveznike. te su stoga uslijedili brojni napadi ukljucujuci i one dzepnih podmornica

B ojni brod Bismarck unisten je 2 7. svibnja 1941. godi­ ne, ali j e N ij erncirna pre­ ostala druga jedinica iste klase, njegov blizanac

Tirpitz. Tijekorn slijedece tri godine on je cesto bio ciljern britanskih napada.

Prve plovidbe bojnog broda Tirpitz

Bismarckov blizanac Tirpitz dovrsen je i predan njernackoj ratnoj rnornarici (Kriegsmarine) 25. veljace 1941., no kada je sredinorn svibnja iste godine Bismarck odlazio na Atlantski ocean, on nije bio spreman za isplovljenje. Dio posade" Tirpitza cinili su casnici, docasnici i mornari; koji su prezivjeli potonuce teske krstarice Blucher klase Admiral Hipper, izgubljene na ulazu u fjord Oslo tijekom njemackog napada na Norvesku u proljece 1940. Tirpitz su

68 RV STUDENI 2001.

vec tijekom gradnje cesto napadali bri­ tanski bornbarderi: prvi britanski zracni napadi na Wilhelrnshaven i druge njernacke pornorske baze dopusteni su tek u srpnju 1940., a pocetkom 1941. zabiljezena su 422 polijetanja i napada na Wilhelmshaven". Nakon dovrsenja Tirpitza, njegove turbine su unatoc nas­ tavljenirn zracnim napadirna ispitivane u Scheerhafenu (dio luke Wilhelmshaven). Novi brod je 9. ozuj­ ka bio poslan u Kiel (gdje je u Kielskorn zaljevu mjerena brzina broda) i zatim u Gotenhafen (danasnja poljska Gdynia), karno je stigao tek 14. ozujka. Uvjezbavanje broda i posade trajalo je do sijecnja 1942., prekinuto samo kratkim povratkorn u Kiel potkraj svibnja 1941., kad su ugradene ciljnicke sprave i radari, a pocetkorn kolovoza i torpedne cijevi. Uskladivanje topova i ciljnickih sprava (Kaliberschiessen) obavljeno je tijekom

svibnja i lipnja 1941., kad je Tirpitz gadao brod rnetu Hessen (bivsi bojni brod klase Braunschweig). Vjezbovno gadanje nastavljeno je tijekom rujna pokraj luke Sassnitz na otoku Rugenu na Baltickorn mom, zajedno s teskom krstaricorn (bivsa okopnjaca) Admiral Scheer klase Deutschland, te lakim krstaricama i razaracima. Bila je rijec o posljednjim pripremama za operacije protiv tadasnjeg Sovjetskog Saveza.

Bojni brod je pocetkorn jeseni 1941. usao u sastav Sjeverne skupine (Nordgruppe) njemacke Balticke flote (Baltenflotte) pod zapovjednistvom viceadmirala (Vizeadmiral) Otta Ciliaxa, koja je ukljucivala i tesku krstaricu Admiral Scheer, lake krstarice Ksla, Numbetg, Emden i Leipzig s razaracima Z 25, Z 26, Z 27, torpi­ ljarkama T 2, T 5, T 7, T 8, T 11, kao i brojnim manjim jedinicama. Njemacka je postrojba poslana u Aalandsko more

kao potpora Wehrmachtu tijekom napada na SSSR i kako bi neutralizirala operacije sovjetske Balticke flote, koja se nalazila u Lenjingradu (danasnji St. Peterburg). Njemacki brodovi (osim Jakih krstarica Koln i Emden) usidrili su se u fjordu Foegloe pred ulazom u finski zaljev, kako bi sprijecili isplov­ ljavanje Balticke flote. Sovjetsko zapov­ jednistvo poslalo je istodobno nekoliko padmomica (M-95, M-98, 5-4, Sc-303, St-311 i bivsu estonsku Lembit) u zapadni dio Finskog zaljeva, gdje su rrebale sprijeciti ocekivani prodor njemackih brodova. Napadi iz zraka" su izmedu 21. i 24. rujna izbacili iz stroja vise jedinica sovjetske Balticke flote usidrene u Kronstatu, a njernacka postrojba vratila se u Swinemunde (sada Swinoujscie), jer vise nije prijetila opasnost isplovljavanja sovjetskih bojnih brodova i krstarica. Baltenflotte je stoga kasnije u svom sastavu imala samo krstarice i razarace, a Titpitz je 25. rujna 1941. ponovno krenuo u Gotenhafen (zajedno s krstaricom

Skagerrak i podrucje oko Stavangera. Vecina njernackih radioporuka bila je sifrirana tzv. Sifrom za casnike ( Offiziersschlussel), koju britanski desifranti iz Bletchley Parka jos nisu uspjeli razbiti.

Operacije u Norveskoj

Adolf Hitler je planirao u Norveskoj skupiti sve velike brodove Kriegsmarine, te su i bojni brodovi Scbsmborst i Gneisenau s teskom krstaricom Prinz Eugen povuceni iz Francuske tijekom veljace 1942.•> Zato su se razaraci 5. flotile koji su pratili Tirpitz vec 18. sijecnja morali vratiti u Njernacku, kako bi stitili njernacku postrojbu na povratku iz Bresta. Brodovi njernacke ratne mornarice tre­ bali su u polarnim vodama napadati saveznicke konvoje na putu u Murmansk, a ujedno i stititi Norvesku (prema Hitlerovim rijecima "njernacko sudbonosno podrucje"), posebice podrucje Narvika (Juke za izvoz

. _,,

topnistva. Bombarderi su i u norveskim vodama nastavili napadati njernacki bojni brod. Prvi napad, u noci 29. na 30. sijecnja, izvelo je sedam teskih bombardera Short Stirling Mk I iz No 15 Squadrona i devet Handley-Page Halifax Mk II Srs.l iz No 76 Squadrona RAF-a. Ostali avioni iz tih dviju postro­ jbi nisu poletjeli iii su se prerano morali vratiti zbog ostecenja i manjka goriva. Samo jedan Stirling uspio je u gustim oblacima vidjeti vrhove Tirpitzovih jarbola, a zbog leda na krili­ ma bombarderi se nisu mogli popeti na visinu potrebnu za bacanje probojnih bombi te je stoga i cijela operacija bila neuspjesna.

Svakodnevnica njemacke posade prekinuta je kratkom plovidbom u za­ ljev Norvik 5. veljace i premjestanjern prema ulazu u fjord 21. veljace 1942. (zajedno s torpiljarkama T 5 i T 12 iz sastava 2. flotile torpiljarki), dok se ocekivao dolazak krstarica Prinz Eugen i Admiral Scheer pod zastavom vicead­ mirala Ciliaxa (operacija "Sportpalast") .

Admiral Scheer i dvije torpiljarke). Kasnije je otplovio u Njernacku, a pocetkom 1942. u Norvesku, pracen razaracima Richard Beitzen, Bruno Heinemann, Paul]acobi i Z 29 iz sasta­ va 5. flotile razaraca (5. Zerstsrerflot­ tile). Putovanje je (operacija "Polamacht") trajalo od 14. do 17. sijecnja, a brodovi su plovili kroz Kielski kanal, kako ne bi bili otkriveni popur Bismarcka godinu dana ranije. Dio opreme i tvoriva iskrcan je s Tirpitza, kako bi brod bio laksi i imao manji gaz, a na zapadnom kraju kanala oprema je ponovno ukrcana i dopun­ jeno je gorivo za nastavak plovidbe. Britanska tajna sluzba obavijestila je admiralitet da je Tirpitz isplovio, ali nije bilo poznato kamo je krenuo, jer SU izvidnicki avioni nadzirali prolaz-·

svedske zeljezne rudace) protiv saveznickih iskrcavanja (koja ipak nisu bila ni planirana, cini se kako je njernacka tajna sluzba primala lazne informacije). Titpitz je bacio sidro u fjordu Faetten, ogranku Assenfjorda kod Trondheima, koji je bio relativno uzak (sirine oko 330 metara) i okruzen strmim liticama (prosjecne visine od 120 do 310 metara). Brodje bio usi­ dren uz sjevernu obalu, zasticen protu­ torpednim i skriven maskirnim mreza­ ma, te su ga avioni Supermarine Spitfire PR Mk IV iz izvidnicke postrojbe No 1 PRU (Photographic Reconaissance Unit) britanskih Kraljevskih zracnih snaga (Royal Air Force, RAF) okrili tek 23. sijecnja 1942. U meduvremenu je nastavljeno uvjezbavanje njemacke posade, posebice protuzracnog

Zapovjednik britanske Domovinske flote (Home Fleet) admiral flote (Admiral of the Fleet) Sir John Tovey bio je u to doba na pucini sa svojim brodovima i namjeravao je napasti Tromso, ali je primio vijest o plovidbi njernacke skupine prema sjeveru i poslao u napad nosac aviona HMS Victorious klase Illustrious u pratnji teske krstarice HMS Berwick klase County. Njemacke krstarice uspjele su izbjeci napade britanskih torpednih bombardera Fairey Albacore iz No 832 i No 817 Squadrona mornarickog zrakoplovstva (Fleet Air Arm, FAA) s nosaca HMS Victorious, kao i pojedi­ nacne napade drugih britanskih bom­ bardera iz RAF-a i FAA-a od 21. do 23. veljace (poput cetiri Bristol Beaufightera Mk IC iz No 248

STUDENI 2001. HV 69

Spora plovidba Tirpitza Kielskim zaljevom u srpnju 1941.

Squadrona i jednog usamljenog bom­ bardera Avro Manchester), ali je 23. veljace u 7.30 sati krstaricu Prinz Eugen torpedirala britanska podmomi­ ca HMS Trident klase T, jedna od cetiri podmornice, koje je britanski admiral poslao na prilaze Trondheimu. Krstarici se slomila krma, a ostecenje je bilo nalik ostecenju Bismarcka sest mjeseci ranije, Brodovi su ipak stigli u Trondheim, admiral Ciliax presao je sa svojim stozerom na Tirpitz, a Prinz Eugen je provizorno popravljen.

Tirpitz je ponovno isplovio 6. ozujka (pracen razaracirna Z 25, Hermann Schoemann i Friedrich Ihn) i krenuo prema sjeveru, kako bi napao saveznicke konvoje PQ.12 i QP.8, ali ih nije otkrio, dok je njemacku postrojbu na povratku prema jugu primijetila bri­ tanska podmomica HMS Seawolfklase S, koja je odmah izvijestila svoje zapov­ jednistvo. Saveznicki konvoji imali su snaznu zastitu i njernacki brod je 9. ozujka kod otocja Lofoten napalo 12 torpednih bombardera Albacore iz No 832 (pod zapovjednistvorn kapetana korvete/Lieutenant-Commander/ P. G. Sugdena) i No 817 (kapetan korvete W. J. Lucas) Squadrona FAA s nosaca HMS Victorious, kojeg su tom prigodom pratila dva bojna broda, bojni krstas HMS Renown klase Repulse, jedna krstarica i 12 razaraca, Tirpitz su otkrili posade aviona Albacore (po tri iz svake spomenute postrojbe) i javile njegov

Bojni brod Tirpitz

70 RV STUDENI 2001.

Pocetkom jeseni 1941. Tirpitz je usao

u sastav Sjeverne skupine njemacke

Balticke flote i tad je snimljen s palube

lake krstarice Niirnberg, a iza

bojnog broda plovi laka krstarica Kain

tocan polozaj, nakon cega su njernacki bojni brod pokusale torpedima napasti dvije skupine Albacorea, svaka iz dru­ gog smjera. Prva skupina je prerano otkrivena i morala je odmah napasti, no sva su torpeda prornasila cilj. Druga skupina uspjela se pribliziti Titpitzu s pramca dok je izbjegavao prva torpeda, dva aviona su srusena snaznorn pro­ tuzracnorn paljbom, a torpeda preostala cetiri aviona prosla su s obje strane broda. Zbog tog napada Tirpitz je po­ vucen u Narvik (njegovi razaraci poto­ pili su samo sovjetski trgovacki brod Iljora /2815 BRT/, koji je zaostao iza konvoja) i vratio se u Trondheim tek 13. ozujka, Napad aviona Albacore (koje Nijemci jos nisu bili identificirali i smatrali su ih Swordfishima) bio je prvi i jedini napad torpedima na Tirpitza na otvorenom moru. Njernacki brod plovio je brzinom 29 cvorova i uspio je lako izbjeci tu opasnost, jer su Albacorei bili prespori i nisu napali zajedno (kako je bilo planirano).

Teska krstarica Admiral Scheer imala je premalu brzinu za, sudjelovanje u napadima zajedno s Tirpitzom te je stoga prebacena dalje na sjever, gdje joj se poslije prikljucila i teska krstarica Admiral Hipper, a u podrucju Trondheima ostali su samo Tirpitz i krstarica Prinz Eugen koja jos nije bila popravljena ni sposobna za isplovljenje. Bombarderi RAF-a ponovno su tijekom slijedeca dva mjeseca napadali njernacke brodove u fjordovima. Novi

•• napad na Tirpitza u Faettenfjordu usli­ jedio je u nods 30. na 31. ozujka, a sudjelovala su 33 bombardera Halifax

B Mk II iz No 4 Group (No 10, 35 i 76 Squadron), od kojih je sest sruseno, Mjesec dana kasnije, u noci s 27. na 28. travnja Tirpitz je napalo 30 Halifaxa iz No 4 Group i 11 teskih bombardera Avro Lancaster B Mk I iz No 5 Group (No 97 Squadron), koji su bacali bombe i preinacene podmornicke mine Mk XIX s hidrostatskim upaljacima namjestenim na dubinu do 4,5 m, kako bi eksplodirale ispod brodskog trupa te unistile kormila i brodske vijke. Njemacka PZO srusila je cetiri Halifaxa (dva su se prisilno spustila u Norveskoj i posade su usp­ jele pobjeci u

I

' I '\.

;

I "" I

Svedsku) i jedan Lancaster. Napad je ponovljen i tijekom noci s 28. na 29. travnja 1942. Dva od 21 bombardera Halifax iz No 4 Group su srusena, a 12 Lancastera nije imalo gubitaka, no nijedna bomba nije pogodila njernacki zastavni brod, a mine koje su Nijemci pronasli i deaktivirali na obroncima fjorda predstavljale su zagonetku, jer se cinilo kako su namijenjene bacanju na kosinu, kako bi se potom otkotrljale u

fjord. Njemacku postrojbu u Norveskoj

pojacala je i teska krstarica Lutzow", a krstarica Prinz Eugen istodobno je krenula na popravak u Njernacku. Britanski izvidnicki avioni otkrili su njemacke brodove, te je stoga krstarica Liuzow morala prekinuti plovidbu i skloniti se u fjord Grimstad, a zatim se uputila u Narvik, gdje se tek u ponoc 25. svibnja 1942. prikljucila krstarici Admiral Scheer. Okupljanje njernackih ratnih brodova u Norveskoj ipak nije

goriva, a u usidrenim tankerima jos 25.000 tona, sto je bilo premalo za dulje operacije svih brodova njernacke ratne flote na sjeveru.

Britanski admiralitet, zapovjednistvo flote i posebice premijer Winston S. Churchill bili su opsjednuti Tirpitzom

je 18. lipnja 1942. javio kako Nijemci pripremaju novi veliki napad. Zapovjednik mornarice admiral flote Sir Dudley Pound odlucio je u slucaju Tirpitzovog isplovljenja povuci pratnju slijedeceg konvoja, kako bi smanjio gubitke, sto je ipak bilo protivno bri-

Tirpitz u proljece 1942. vezan uz obalu Faettenfjorda

stvorilo vecu prednost, jer je tamo vladao manjak

pogonskog goriva. U kopnenim sprem­

nicima bilo je samo 11.000

(zbog velikih napora koje je ulozila Royal Navy kako bi potopila Bismarck), te su konvoji s tvorivom za SSSR zadrzavani na Islandu i u arnerickim Iukama, jer britanska ratna mornarica nije bila sigurna kako moze zaustaviti napad njernackog bojnog broda, a bri-

tanski mornaricki izaslanik u Stockholmu

tanskoj pomorskoj tradiciji. Suprotno misljenje imao je zapovjednik flote admiral Tovey, koji je bio uvjeren kako je rijec o pretjeranom oprezu koji je granicio s panikom, ali njegove savjete nitko nije slusao.

Tek 2. srpnja 1942. Tirpitzje ponovno napustio zaklon Faettenfjorda i krenuo prema sjeveru u fjord Alta, kako bi pod zapovjednistvom admirala

tona

STUDENI 2001. HV 71

._"_tA~

Otta Schniewinda, zajedno s krstarica­ ma Admiral Scheer i Admiral Hipper, te pracen razaracima Karl Galster, Friedrich Ihn, Hans Lody, Theodor Riedel, Richard Beitzen, Z 24, Z 27, Z 28, Z 29 i Z 30, kao i torpiljarkama T 5 i T 17 napao konvoje QP .13 i PQ.17 na putu u Murmansk i na povratku iz te sjeveme sovjetske luke (operacija "Rosselsprung"). U napadu je trebala sudjelovati i teska krstarica Uitzow (zastavni brod viceadmirala Oskara Kummetza, zapovjednika krstaricke postrojbe), ali se putem nasukala i morala vratiti, a admiral Kummetz presao je na krstaricu Admiral Scheer. Tri razaraca iz postrojbe admirala Schniewinda (Hans Lady, Karl Galster i Theodor Riedel) takoder su se nasukala 3. srpnja na neoznacene grebene u Gimsoystraumenu i vracena su na sidriste. Britanski admiralitet je u strahu od Tirpitza i u skladu s ranijim odlukama prerano povukao neizravnu zastitu konvoja (dvije arnericke i dvije britanske krstarice s tri razaraca), kao i skupinu za potporu pod zapovjednistvom admirala Toveya (bri­ tanski bojni brod HMS Duke of York klase King George Vi americki USS Washington (BB-56) klase North Carolina, nosac aviona HMS Victorious, tesku krstaricu HMS Cumberland klase County i laku krstaricu HMS Nigeria klase Colony ili Piji.s 14 razaraca) i zapovjedio neka se korlvoj PQ.17 razide, a brodovi spasavaju sami, pri cernu su u napadima podmornica i aviona izgubljena 24 od 29 trgovackih

72 RV STUDENI 2001.

U doba lova na Bismarcka nosac aviona HMS Victorious bio je tek primljen u sluzbu, a avioni

s njega u vise su navrata napadali i Tirpitz

lme ••••• Brodogroditiste VidrmAt INiiL •••

Porinuce 14. ftljna I 939.

u ~uibi IS .• 1941.

Kobilico tniiilo1937.

H •.•..•... ja ••• jeliicaprw ••••••••••••••• ja ••••• ~ lnda.N ••••• ,__ift ff 25 adawiajallllllllt•prijelMna..,. Bila ja r;,c O Mllllmilll aklepljanin ..tilll nicJna. koji SU zlleg fliine lkllpill pallllle illllli

samo jaa ltanpr i mep Rllili - 36 •••• ._. manje ll8II IIIIID slariji nosac N Att,,,.sa 72 MIii. 1ijll(lm bsaija side die MRI sllllo se nalazie III paMi i njillav lnj ja pMam 111 52 do 54. &MIi jadillica ljllliai 1111111 hp sbpilel. N laJ I 11 ia je llodalni pelllllllipr i '8 aviena. a pata i Sesta jedinica. N •1111111 i t S 1 t 21 lflji sa pripallali trlC8j ak!lpini i dowSeni su 1M4. gadine. Rd su pe ••• a bsaija 81 aviln. PM catiri Inda djellwala su u sastM llrilanske lllle III svim llojiRicama. pose­ llice III hllm- ...,,, a .- •••• llilnica. lllja je all SIRl8I pecelka ukljllci¥ala 16 tepeva kalna 110 m. slllne je fNl"IICMU i p1.11ji111-. Rlllarsb aprema lijebm rala laWer je 8Sfflalllji­ -. I slariji tipevi 1N111 zamijelljelli SI ...-.1115 VidlriNts Rosie ja lijebm SYillaja 1941. - IIIIVlt

llrpedllilt MRI Fairey SWunllisll iz No 825 5'ladl1III i sest IDvackih aviena FaireJ FIim Mk I iz No • Slpiadrua INll flitllQ. a u 11111a napada III liJ*tijebm 1ravnja 1M4. leperacija "lillgslen") IIIIVlt 1Dl'ped­ nill lNIII Fairer Banaaida lilt II iz No 827 ~ 12 Barracuda Mk II iz No 829 Stp,adrona, po 14 IMckih MIIII Ylu!lltt Cersair Mk II iz No 1134 i No 1836 Squadrlna. ta dva ltidroaviona Supermne Walrus za SpliH1'9 posada olllll'eaill INIII. Koll~ Ugratleni SU radari Type 286 i Type 285. koji SU peslije ta­ kNa, OSIMNl8lljelli. I bsaija SU i paietlille slwpille pnmracnill flpeva llie opremljene cil;lickim rallarima.

lalwaljujuci nacelu eldapljaoo •••• i •••.••• hallgara (SU- ••.•• ...., --. hallgara Standardna istisnina i valilre Zl1ICIII sbpine. bje SU P.J!RO istisnino zaslupali strucnjaci 'eke Duljina preko svega

-.icel . ~ Du!(ino izmedu okomico nae SVI SU Sirina avi1na klase lllstritlllS preiivjeli 6oz l8Ska tslecenja lijebm II. svjet­ slmg rala (uldjucujuci i napa japanskih SIIRlnilacldh avilna na lihlm ocenl. lpak je same HMS VidlriNts dulie ostao u sas­ tavu Rayal Navy i opseino je preinacen, kako bi IIISio suvre­ mene mllZlle aviane. Olpisan je i izrlzan 1969. nakan poiara koji ga je taiko oilatie.

Temeljne znacajke nosaca aviona HMS Victorious 23.207 tono 28.619 tono 229,6 metara 194,1 m 29,l m 7,9 m

Pogon 3 parne turbine Persons, 80.882,35 kW (110.000 KS), 3 brodska vijka 30,5 lvorova _ _ 11.000 Nm uz 14 cv bofni pojas 114,3 mm, paluba 76,2 mm 16-114,3 mm (8x2), 48·40 mm (6x8), 8·20 mm (8xl),

Nojveto brzino Najveci doplov Oklop Naoruzanje

Posada 36 aviona 817 (brod)+394(zrocno skupino) clonovo

•

~w1nmrn,tMM1t111:m111~11111t1111,~ U lei 11. svjel:sklg rala llritanske zracne snage OW) nisu imale aviom

••• ljene isld;lcivo 1.1 izviltanje. Y"liel18111jetiski MIiii Westland . lJsallder rallljeRi SU 1.1 taldiclco izviltanje, a 1.1 slrallillll bamlJanleri • , •• ,im s •••••••••• kamerallla. Yee pmll t;ellalll rala •• gubici ,.,. • kako 1111M SVIIII olnmllenam naoruial;I Spll1 Blenllaimi nisu ,..,. 1.1 tu namjellu. ••• je okolnoslima lllilaosko MinislarslYo zrakaploYstwa YIC u lislapadu

•••• prijellal D pr8llf1¥Ci ID¥aclmg aviana U izvidnicki. llDpis, pedne­ ••• lljeseca ranije. ••.•••• je ••• malDg MIiia. koji je sYGjDm brzi.. -i tilillffl lela u najYICej megucoj mjeri mDgaD izlljeci 11ep1 ijatllljske IDvce i •• ,. • nesto idealan bi biD hrzi levacki jednDsjed IIDfllll Spilfirea Mk I. Jlllllllli su pokaziYali kako bi laj avian. bez naendanja i druge opreme lmja ••••• a s kamerama i dadalnim spmnnicima 1.1 geriw. IIIDflD panijeti tri ,... gariva od lavacke inacice i imaD akcijski polumjer 11d aka 2'1111 km. ND •••• je bio jedini britanski 1Mc kDji se 111Df1D mna,rMO nDSili s ljllllllin lovcem Messersclllllil Bf 109. i stDga nuzan za Dbranu zemlje: a kako -- bnlj lovackll poslrujbi presaD na Spitfire. jos uvijek SU svi avieni tag ••• mijenjeni same 1.1 LDvackD zapc,vjednistVD. Na inzisliranje Millistarstva ••••• Spilfire Mk I ipak prepnwljena u izvidnike. Slrojnice iz krila bile SU ••••• i u njihM odjeljke postavljene kamere. olvori Ila cijevi slrojnical u •••••• rubu krila prekriYeni su plocicama. a SYi spa;evi limeva zapunjeni su •••• I zagladeni radi s111 veteg smanjenja alpera zraka. cime je pos1ignut ,a~ llniie za 15 dD 25 km/II.

PM dYa izvi11nika Spilfire dodijeljena SU polkraj listupada 1939. - peslrojbi 1.1 izvidanje iz zraka Hesllln Special

SUpermarine Spitfire PR Mk IV sa sovjetskim oznakama kojim su najprije Britanci, a zatim i Sovjeti snimali 11rpitz

Flight lmja je 1. sludenoga preimenovana u No 2 Camouflage Unit Naziv je

odalJran zllog prikrivanja prave namjene vrto specificno obojenih

aliena jer je uoceno kako je leljelicu svijelle beje na daljinu 1lie uociti od one llllllle boje. SIDga su ta dYa aviana prebojana u svijellu zeleno-plavu boju. lakD IICljivu na tu. RD llskD primjelnu u zraku. OperativnD ispitivanje provedeno je sninanjem nekih gradova njemackog Porajnja u sludenom i prosincu. Do kraja 1939. postalo je ocilll kako je Spitfire dalekD najbolji britanski izvidnicki aviDn. ltvacko zapovjednistvo odlucilo je prepustiti jos 12 Spilfirea koji su nakan preinaka oznacenj kao Spilfire Mk I PR Type B. 0d pocelne SU se inacice fsad IIZYane Spilfire Mk I PR Type Al raz:likovali dodatnim kamerama. dopunskim

Znacajke izvidnickog aviona Supermarine Spitfire PR Mk IV (Spitfire Mk I PR Type D) Rospon krilo ~~ Visino PCMilo krio Maso pmznog oviono Najvem uzlelno fflll!O Motor

11,23 metm 9,TI m 3,79 m 22,48m' 2247 kilogroma 3246 kg" Rolls-Royce Merlin 45 snage 1130 kW (1515 KS) 612bn,iii' 11.600 m 636ki'ii-

~- Vrhunac leta llolbeti tiJlal

spl'llllllilmm gDriw i IIMIII sllemam ~ PR Type B llili SU srednje plave lleje fPRII Bluel. prikladnije 1.1 djelaVMje • Vllikinl ••••.

lzvidnicki Spilfire dDkazaa je Mju vrijedaost i u knllkllm vremenu llfliavilo se nekDlikD RDYih inaaca. Prvi Spilfire Mk I PR Type B pelltio je u sijealju 19411 .• SRI dva mjeseca peslije ••••• je i s,lire.Mk I PR Type C. a u lipnju i. kDlikD je peznatu. jedini Mk I PR Type E - inacica s kamerama postavljenim ukDse, predvidena za djelaVMje m llllllljin visinama. Palknli 91,aja paiavio se i Spitfire Mk I PR Type F s dDpunslcin sprmicima geriva poll kriima i iza piata. Yee u

pnaljece 19/iO. peceo je rad na malllilllCiji krila uplnjem sprem­ nika geriva ispnd 1'111111'8C8· POCllak Bilb za Britaniju nalnlb je ,._. laj rad U drugi plan. IIO Y1C U--pallCieli SU

prvi Spilfin Mk I PR Type D s kamerama u trupu i spremnicima geriva u kriima i iza piata. lzvldnlcki Type D nesio je dYa i pal puta vise gDriw od ID¥aclmg Spilfire Mk I, a posljednja inacica razvijena iz njega pejavila se u jesen kao Spilfire Mk I PR Type 6 i bile namijenjena djelovanju ispod baze oblaka le ih je vetina prebojana odgovarajucom blijedo-ndicastam bojom (PRU Pink).

Spitfire Mk I PR Type C sastava No 1 PRU fosnovane 19411. iz No 2 Camouflage Unil) je 21. svibnja 1941. u fjonlu Kors snimio lmNIM -.:ti Prillz C.,.. Tljekom isle godlne uveden je novi sustav aznacavanja izvidnickih inacica aviana Spilfire. kojim su Spilfire Mk I PR Type C do Mk I PR Type 6 posta1i Spilfire PR Mk Ill do PR Mk VII (SYi preostati PR Type A i B vet su bili preinaceni u kasnije inacicel. a daljnjem razvoju izvidnicke su inacice zadriavale DZDaku odgovara­ jute lavacke inacice.

ljeti 1942. tri Spilfirea PR Mk IV (bivsi Mk I PR Type DI iz No 1 PRU praleljela su radi izviilanja pokreta njemackih brodova na uzleliste Vaenga u SSSR-u. a ne

tim SU aviDnlma llritanske oznake zamijenjene sovjetskim. lsto je ucinjeno i s 1ri Spilfirea PR Mk IV iz 11D 543 S!pl. koji su stigli u Vaengu u travnju 19'3.. le s tri PR Mk XI iz 11D 542 Sqn. koji SU U ozujku 1944. tragati za r,,,,;,z,,,,,. Neki od tih aviana kasnije SU prepusteni sovjet­ skim pilotima kDji su ih nastaviti rabiti dD kraja rala.

lzvidnicki avion Spitfire PR Mk IV

STUDENI 2001. HV 73

Z 28, Z 29, Richard Beitzen i Friedrich Eckold isplovio je iz ~aafjorda 18. listopada i proslijedio u Trondheim, bacivsi sidro u Faettenfjordu 24. listopada. Veci popravci i dokiranje, koji su trebali biti obavljeni u Njemacko] tijekom zime 1942./1943., odgodeni su za kasnije razdoblje (tra­ vanj 1943.), ali nikad nisu izvedeni. U meduvremenu je napad njernackih krstarica na konvoj JW.51B potkraj 1942. zavrsio neuspjehom pa je Hitler stoga zapovjedio raspremu svih "besko­ risnih" njernackih bojnih brodova i krstarica. Zapovjednik njernacke ratne momarice admiral Ilote (Grossadmiral) Erich Raeder nije uspio uvjeriti njemackog "Fuhrera'' kako bi ta odluka bila od koristi samo Saveznicima, stoga je podnio ostavku. Na polozaju zapov­ jednika ratne momarice u veljaci 1943. zamijenio ga je admiral Karl Donitz, dotadasnji zapovjednik podmornicke

je ukljucivao 3350 vozila, 430 tenkova, 210 aviona i 99.316 tona ratnog tvori­ va). Njernacko zapovjednistvo oklijeva­ lo je s izdavanjem izravne zapovijedi za isplovljanje velikih brodova iz Altafjorda do 5. srpnja, a zatim je ponistilo operaciju, jer je konvoj vec bio unisten,

Veliki gubitci trgovackih brodova i njihovog tereta bili su razlogom poli­ tickih prepirki triju velikih saveznika (SAD-a, Velike Britanije i SSSR-a), a sli­ jedeci konvoji trebali su isploviti tek u jesen, dok je Velika Britanija u meduvremenu mogla odvojiti dio flote za operacije na Sredozemnom morn, posebice za opskrbu Malte (operacija "Pedestal"). Njernacki ratni brodovi vratili su se u Kaafjord (najdublji dio Altafjorda, juzno od Nordkapa, najsjev­ emijeg dijela Europe), a Tirpitz je s drugim jedinicama 1. bojne skupine (1. Kampfgruppe) i dalje sluzio kao "fleet in being" i vezao brodovlje bri­ tanske Domovinske flote, kao i avione RAF-a. Dok je plovio u Kaafjord, sov­ jetska podmomica K-21 lansirala je tor­ peda na Tirpitz, ali ga nije pogodila. Bojni brod boravio je u zaljevu Bogen sjevemo od Narvika 'u srpnju 1942., a tijekom rujna 1942. obavljani su razni popravci i Tirpitz je tijekom dva tjedna bio izvan uporabe. Zajedno s krstari­ com Admiral Scheer i razaracima Z 23,

74 HV STUDENI 2001.

flolile (Fuhrer der Unterseeboote), koji je ipak nagovorio Hitlera da povuce svoju radikalnu odluku o raspremi vecih ratnih brodova.

Napadi ronilica i dzepnih podmornica

Kako bi smanjila prijetecu opasnost, britanska ratna mornarica odlucila je Tirpitz napasti ronilicama ("jahacim torpedima") Chariot, a napad je bio planiran za 25. listopada 1942. (operacija "Title"). Dvije su ronilice bile pricvrscene uz bok norveskog rib­ arskog broda Arthur, koji ih je pre­ vezao do Trondheima, ali je neposred­ no pred ciljem puklo celicno uze i jedan Chariotje potonuo. Ribarski brod se nagnuo zbog nejednakog opterecenja, stoga je mjesovita britan­ sko-norveska posada potopila Arthur i zatim se probila do svedske granice. Jedan clan posade je uhvacen i nakon mucenja je odao tajnu napada, zbog cega je njemacka pozornost pojacana, Tirpitz je ponekad mijenjao polozaj na sidristu, a brodsko dno je cesto pregle­ davano, kako bi se otkrile moguce mine. U Velikoj Britaniji je u rneduvre­ rnenu nastavljen razvoj vecih diverzantskih podmornica tipa X (X­ Craft).

Tirpitz je potkraj 1942. obavljao

uvjezbavana posada. Njegov dotadasnji zapovjednik kapetan bojnog broda (Kapitan zur See) Karl Topp pro­ maknut je u kontraadmirala, a novim je 22. veljace 1943. postao kapetan bojnog broda Hans Meyer. Bojni brod je 11. ozujka poslan u zaljev Bogen, kamo je stigao 13. ozujka, ali se 24. ozujka ponovno vratio u Altafjord. Slijedeca veca operacija ("Sizilien/Zitronella") uslijedila je tek u razdoblju od 6. do 9. rujna 1943., kad je Tirpitz (pod zastavom admirala Kummetza) zajedno sa Scharnhorstom napao saveznicka uporista na otocju Spitzbergen. Bojne brodove pratili su razaraci 4., 5. i 6. flotile, Z 27, Z 29, Z 30, Z 31, Z 33, Erich Steinbrink, Karl Galster, Theodor Riedel i Hans Lady, na kojima je bila ukrcana jedna bojna

349. brigade grenadira. Tirpitz je s razaracima Karl Galster i Theodor Riedel napao Adventsburg, rt Linne i obrambene snage na ulazu u Eisfjord, a bojni brod Scharnhorst je podupirao djelovanje 5. flotile, koja je napala Longyearbin i Grummantsbyen. Britanska podmornica HMS Tantalus klase T, poslana u pomoc saveznickim postrojbama na tom otocju, stigla je prekasno i nije vise srela njernacke brodove, kao ni krstarica HMS BeHast klase Edinburgh s Islanda, pracena razaracern HMS Impulsive klase I. Njemacka postrojba zarobila je niz saveznickih vojnika, unistila obalne bit­ nice, skladista ugljena i raznog tvoriva, te prekinula opskrbu vodom i strujom na Spitzbergenskom otocju, ali je vec 19. listopada americka teska krstarica

Flotna podmornica HMS Trasher (lijevo) 11. rujna 1943. tegli dzepnu podmornicu X-5 koju ce 23. rujna Nijemci potopiti dubinskim bombama dok se bude priblizavala Tirpitzu

·u X mjesto potenuca podmornice ~ 5 ·~ • mina j

~

.

,.:-6

napad .,.r--\_ dubinskim ~ bombama

X 8.~

8.30

t>-8,15

s.43XU _5 %~ Akcija podmornica klase X protiv bojr.og broda Tirpitz

Orleans s jednim arnerickim i tri britan­ ska razaraca iskrcala norvesko pjesastvo, koje je obnovilo saveznicke haze.

Slijedeca planirana operacija njernackih brodova (protiv sovjetskih pomorskih uporista Belusja i Jokange) nije bila ostvariva, jer bi se potrosilo previse goriva, ukupno 8300 tona, Liitzow je stoga vracen na remont u Njernacku, a Tirpitz i Scharnhorst su ostali u Norveskoj.

Njemacki bojni brod bio je zatim usidren u Kaafjordu, gdje su ga 22. rujna 1943. ostetile britanske dzepne podmornice (X-Craft) X-6 i X-7 u sklopu operacije "Source". U napad je krenulo sest malih diverzantskih pod­ momica: X-5, X-6, X-7, X-9, X-10 i X-8 iz 12. podrnomicke flotile (12th Submarine Flotilla) pod zapovjednistvom kapetana bojnog broda W. E. Banksa. Do Norveske su ih teglile flotne podmornice HMS Trasher, Truculent, Stubborn, Syttis, Sceptre i

STUDENI 2001. HV 75

Podmornice klase X (J(-Crato Seanymph klasa Ti S (jos dvije, HMS Satyr i Sea Dog, bile su predvidene kao pricuva), a planiralo se poloziti mine pod usidrene njemacke brodove. Tri diverzantske podmomice trebale su napasti Tirpitz (X-5, X-6, X-7), dvije Schamhorst (X-9, X-10), a jedna Liitzow (X-8). Na pad je bio planiran za ozujak 1943., ali u to doba jos nije bilo izagradeno dovoljno podmornica, a akciju se nije moglo izvesti tijekom ljeta kad je bilo previse svjetla, kao ni tijekom ostre arkticke zime. Stoga je operacija odgodena za jesen 1943., no 7. rujna otkriveno je kako Titpitz i Schamhorst nisu na sidristu. Nakon povratka njemackih brodova iz operaci­ je "Sizilien" 10. rujna (sto su potvrdili izvidnicki letovi i norveski pripadnici pokreta otpora) izdana je nova zapovi­ jed za isplovljavanje. Britanske podmor­ nice napustile su bazu popodne i tijekom noci 11. rujna, te oko podneva 12. rujna. Sovjetski piloti u izvidnickim avionima Supermarine Spitfire PR Mk IV iz sastava ll. samostalnog izvidntckog puka ( 18. Otdjeljnyj raz­ vjeditevaljnyj aviaci nnyj polk) u neko­ liko SU

Z bog opasnosti koju su njemai:ki kapitalni brodovi bazirani u Norveskoj ( Tirpilz. Sdramborrt i ~ predstavijali za

savemii:ke konvoje za Rusiju. a ujedno vezali i gla­ vninu Home Fleet u Scapa Flowu. brit.anski Admira­ litet odlui:io je neutralizirati tu opasnost. Planiralo se uporabili male diverzantske (dzepne) podmor­ nice (I-Craft) gradene u tri inai:ice, podmomice potklase X namijenjene za bojna djelovanja. potk­ lase Xfza obuku, dok je potklasa AF bila povecana inacica s ugradenom klimatizacijom i vecim pros­ torom za teret (za operacije na Dalekom istoku).

Dvije prototipske podmomice klase Ximale su povrsinsku/podvodnu istisninu od 27/30 tona, duijinu 15.24 m. sirinu 1.67 mi gaz 1.67 m. Stan­ dardne podmomice klase X imale su istisninu od 30/32.25 tona (duijina 15.62 m. sirina 1.75 m. gaz 1.75 ml. a XT 27/30 tona (istih dimenzija kao X podmomice). Poboijsana klasa XE imala je istisni-

Podmornica klase X s izvucenim periskopom i antenama

je cijev duijine 1.8 m za opskrbu Oieselovog motora zrakom. U pocetku su se clanovi posade na palubi podmomice u povrsinskoj voznji vezali za tu cijev kako pri uzburkanom moru ne bi pali u more. ali je kasnije postavljen poseban okvir za vezanje.

Te dzepne podmomice u podrui:ja djelovanja teglile su flotne podmomice. la napad na Titpilz bila su predlozena jos dva nai:ina transporta. Prvi je predvidao da dzepne podmornice tegle norveski ribarski brodovi. sto je odbai:eno jer ti brodovi nisu imali dovoljno snazne motore. a nisu biti dostupni brodovi s podrui:ja Narvika (prema istaknutim lokalnim znai:ajkama bilo je lako odrediti iz kojeg podrucja ribarski brodovi poljei:u). Oruga zamisao bila je uporaba broda koji bi nosio podmornice do podrucja ciija. no i od toga se odustalo jer nije bilo vjerojatno kako bi brod te velicine mogao ostati neotkriven.

U travnju 1943. sest X podmomica odredenih za napad na Tirpilz okupijeno je u specijalnu pod­ mornicku skupinu 02th Submarine Aotilla). a posade su prosle intenzivni program obuke. Uz napad na Tirpitz. britanske podmomice klase X sudjelovale su tijekom II. svjetskog rata i u nizu

drugih akcija. Pred iskr-

navrata snimali njemacke brodove, a sovjetski satnikJeljkinje 12. rujna po kisovitorn vremenu u brisucem letu iznad povrsine mora uspio snimiti Tirpitz, ali je malo vjerojatno kako su te posljednje fotografije pravodobno stigle do britanske postrojbe. Precizne podatke o polozaju njemackih brodova dali su i pripadnici norveskog pokreta otpora. Diverzantska podmornica X-9 nestala je tijekom noci s cijelom tranz­ itnom posadom (posade za napad tre­ bale su se ukrcati tek kasnije) i vjero­ jatno je potonula zbog tezine prekinu­ tog uzeta za tegljenje, a u dubini ju je zdrobio tlak vode. X-8 je putem gubila zrak i pocela tonuti, stoga je odbaceno desno eksplozivno punjenje, a zatim i lijevo, koje je eksplodiralo pod vodom. Tlak eksplozije tesko je ostetio X-8, koja je napustena i.potopljena. Zanimljivo je kako suizgubljene samo podmornice koje su rabile stariji tip celicnog uzeta, a podmornice tegljene najlonskim uzetorn nisu imale takvih

nu 30.25/33.5 tona (duijina 16.23 m. ostale znai:ajke kao Xi XII. Prototipovi (X-3 i X-41 izgradeni su 1942. godine. a izmedu 1943. i 1945. ukupno je izgradeno 12 jedinica klase X. sest klase XTi 11 klase XE

Svaka X podmomica imala je i:etiri odjeijka - kontrolnu prostoriju. komoru za ulazak i izlazak ronilaca. prostor s baterijama. le motomi prostor. Pogonska skupina bila je ista kod svih inai:ica i ukijui:ivala Oieselov motor Gardner snage 30,88 kW (42 KS) za nadvodnu plovidbu. elek1romotor snage 22.06 kW (30 KS) za podvodnu plovidbu (prototipovi SU imali slabiji elektromotor snage 18,38 kW), le propeler i kannilo. Prototipovi SU postizali povrsinsku brzinu 6.5 fwrova i podvod­ nu od 4.5 cv: kod ostalih jedinica podvotlna brzina je povetana na 5,5 cv. Operalivni deplov X pod­ momica pri brzini 4 cv bio je do 1320 Nm. a tn­ nainib XTsamo 500 Nm. Jedino naorvianje svake podmomice su bita dva eksplozivna punjenja (svako s 2 tone amalola) s vremenskim detona­ torom. Kako je paluba tijekom plovidbe na povriini bila samo 30 cm iznad wde. posta¥liena

cavanje u Normandiji izvodile su izvidnicke zada­ ce na mjestima predvidenim za iskrcavanje (ope­ racija -Postage Ablel. le oznacavale mjesta iskr­ cavanja (operacija "&ambit"). Kako bi se onemo­ gucile opseznije popravke Tirpitza, x-a je 14. travnja 1944. napala i unistila opskrbni brod Bl­ "'*" u Bergenu. a 11. rujna i plutajuci dok u Bergenu. Na Dalekom istoku. uz poznate napade na japanske l8ske krstarice lly,a (podmomica XE-11 i r• (XE-a. podmomice klase XE ra­ bljene su i kod presjecanja podmorskog telegraf­ skog kabela izmedu Saigona i Singapura odnosno Heng Konga 31. SfllDja 1944. (.l'E-4 i XU}.

Znacajke podmornica klase X Povrsinsko istisnino

Posada 3 clono ( + l roniloc)

76 RV STUDENI 2001.

problema. X-10 se vratila iz fjorda tek 28. rujna, a napad nije izvela zbog neis­ pravnog periskopa i zirokompasa. I Nakon susreta s podmornicom HMS

, Stubborn posada je presla na vecu jedinicu i potopila X-10. Nijemci su tijekom napada 23. rujna primijetili X-5 i potopili je dubinskim bombama dok se priblizavala Tirpitzu, tako su samo X-6 (porucnik bojnog broda Donald Cameron) i X-7 (porucnik bojnog broda Place) prodrle unutar dvostruke protutorpedne mreze, koja je stitila njemacki bojni brod. Uitzow se u to doba vise nije nalazio u Altafjordu, a Scharnhorst je isplovio u vjezbovnu plovidbu. Podmornica X-6 je zamijecena jer je dva puta izronila, a pri drugom izranjanju u 7.30 sati podignuta je uzbuna. Njezin zapovjed­ nik polozto je mine uz topovsku kulu B na Tirpitzu, a zatim je izronio i predao se. Nijemci su pokusavali odvuci zapli­ jenjenu podmornicu do obale, ali je potonula u teglju, jer je posada prije napustanja plovila otvorila plavne ven­ tile. X-7 je neprimjetno doplovila do Tirpitza i polozila mine ispod kobilice broda, ali je zamijecena tijekom povlacenja, te ostecena streljackom paljbom, a potonula je nakon sto ju je posada napustila u 8.35 sati. Zapovjednik Tirpitza odlucio je promi­ jeniti polozaj i uspio je pomaknuti brod na drugi polozaj unutar protutorpednih

mreza, ali pomak nije bio dovoljan i dvije su eksplozije odjeknule uz brod, od cega jedna ispod pogonskih prosto­ ra. Jedan clan posade je poginuo, a 40 ih je ranjeno. Tirpitz je bio tesko ostecen: u trup je prodrlo oko 800 tona vode, topovske kule A i C bile su odba­ cene u zrak i ponovno su pale na svoja lezista, ali se nisu mogle okretati. Oste­ cena su i postolja strojeva, turbine, kot­ lovi i generatori, a unisteni su i kardan­ ski ovjesi ciljnickih sprava. Samo jedan parni kotao bio je uporabiv i brod je ostao nepomican, te povratak na popravak u Njernacku nije bio moguc. Brod je popravljen u fjordu prirucnim sredstvima uz teske napore posade i osoblja njernackih brodova-radionica Neumark i Huascaran, kojima se pridruzio transportni brod Pernambuco s potrebnim tvorivorn, te putnicki brod Monte Rosa, na kojern je stanovalo 250 strucnjaka, Nove probne plovidbe Tirpitza uslijedile su tek sredinom ozu­ jka 1944. U meduvremenu je potopljen i Scharnhorst (26. prosinca 1943.), tako je Tirpitz ostao posljednja velika jedini­ ca Kriegsmarine u Norveskoj, a dobio je nadimak "usarnljena polarna kralji­ ca". Samo su dva topa kalibra 380 mm bila uporabiva (u kuli B), zajedno s dva topa kalibra 150 mm, a u njegovoj blizini bile su usidrene i dvije plovece torpedne bitnice, LJllan i Drott, kako bi stitile bojni brod od moguceg napada

britanskih povrsinskih jedinica. Njemacko zapovjednistvo bojalo se kako ce britanski bojni brod HMS Duke of York (koji je 26. prosinca potopio Scharnhorst) uploviti u Altenfjord i unistiti nepokretni Tirpitz. Tijekom sijecnja na Tirpitzu su ponovno bila uporabiva cetiri topa kalibra 380 mm i cetiri kalibra 150 mm, a potkraj ozujka bili su popravljeni i brodski strojevi.

(nastavit ce se)

Napomene: 1) Taj dio posade bio je kao tzv. "Baubelehrung­ Mannschaft" ukrcan na brod jos tijekom gradnje, kako bi upoznao sve njegove dijelove broda i nji­ hove funkcije. 2) Britanski avioni su i prije svibnja 1940. nadlije­ tali njemacke Juke, pretezito u izvidnickim letovi­ ma, ali se njernacke brodove smjelo napadati samo na sidristu, kako bi se postedjelo civilno stanovnistvo. 3) Njemacki bombarderi Junkers Ju 87B iz postro­ jbe Stukageschwader 2 (StG 2) napali su bojni brod Marat koji je potopljen, dok su bojni brod Oktjabrskaja revolucija i krstanca Maksim Gorki tesko osteceni. 4) Zapovjednik brodova, koji su se tijekom tog smjelog pothvata _probili kroz La Manche (operaci­ ja "Cerberus"), bio je vec spomenuti admiral Ciliax, a tom pngodom Schamhorst i Gneisenau su osteceni kad su naisli na mine. Schamhorst je rela­ tivno brzo popravljen, dok je Gneisenau ponovno ostecen u zracnorn napadu na Kiel i stoga je poslan na preinaku u Gotenhafen. Vise nije usao u sluzbu, a Nijernci su ga sami potopili na ulazu u tu luku 28. ozujka 1945. 5) Teska krstarica Liitzow (bivsa okopnjaca Deutschland istoimene klase) poslana je na sjever 15. svibnja 1942., pracena razaracima Z 29, Z 27, Richard Beitzen i Hans Lady, te pratecim brodom F 1 (operacija "Walzertraum").

STUDENI 2001. RV 77

Njemacki tenk Pz.Kpfw. Ill Ausf.E u Rusiji. Usprkos ocitoj inferiornosti u odnosu na T-34, ovi tenkovi zadrfani su u naorufanju panzer divizija do pocetka 1942. godine

·u ~ 5

Pod utjecajem golemih gubitaka Crvene armije kod Smoleska i Kijeva. pocetkom rujna Hitter donosi odluku o pokretanju operacije Taifun. pokusaja zauzimanja Moskve. u nadi da bi taj korak mogao dovesti do konacne njemacke pobjede u Rusiji

U nistenje sovjetskih snaga kod Smoleska i Kijeva je na njernacko] strani stvorilo procjenu kako je Crvena armija na rubu kolapsa, sto

bi otvorilo mogucnost zauzimanja Moskve u 1941. godini, te eventualno i zavrsetak rata u Rusiji. Prema njernackim procjenama do tog trenutka RKKA je ukupno izgubila 19.000 tenkova (od toga njemacka strana je zarobila 8000), 30.000 topruckih oruzja (lLOOO zarobljeno), te 14.500 aviona.' OKH je ocekivao da ce za obranu Moskve RKKA skupiti sve preostale snage, sto ce

78 HV STUDENI 2001.

Nijemcima otvoriri mogucnost kompletnog unistenja Crvene armije. Na temelju tih procjena Hitler donosi odlucujucu odluku: 6. rujna izdaje direktivu 36, kojom zauzi­ manje Moskve odreduje kao glavni cilj iduce faze operacija u Rusiji. Konacnu odluku o pokretanju operacije Taifun, ofanzive na Moskvu, Hitler donosi 16. rujna. No, (osim Trece panzer skupine) snage Skupine armija Centar nisu bile u poziciji da trenutacno poduzrnu ofanzivu prema Moskvi. Zbog toga je ofanziva pocela tek 30. rujna. U tom trenutku u sastavu Skupine armija Centar nalazilo se 14 panzer divizija, 8 motor-

iziranih divizija, te 46 pjesackih divizija (ukupno oko 1700 tenkova,' 19.250 topnickih oruzja i oko 1,5 milijuna vojnika) - 64 % od svih oklopnih i mehaniziranih snaga Wermachta u Rusiji, re 38 % od ukupnog broja pjesackih divizija. Za zracnu porporu tim snagama odredena je 2. zracna flota Luftwaffe (Luftflorte 2) u cijem se sas­ tavu nalazilo 549 operativnih aviona (od toga 158 bombardera).'

Njemacke snage bile su rasporedene oko Smoleska (Treca panzer skupina i 9. armija, smjestena na podrucju Duhovsine, Cetvrta panzer grupa na podrucju Roslava), te oko

Brianska (Druga panzer skupina" i 2. armi­ ja). Snage smjestene oko Smoleska trebale su nakon proboja sovjetske obrane okruzin sovjetske snage u Vjazmi uz istodobno napredovanje prema Rzevu i Kalininu; krajnji cilj bio je zatvaranje obruca oko Moskve sa sjeverne strane. lstodobno njemacke snage smjestene oko Brianska tre­ bale su okruziti i unistiti postrojbe Brianske Ironte, te nastaviti napredovanje prerna Orelu i Tuli kako bi izvele zaokrufivanje Moskve na jugu.

Sovjetska strana je za obranu Moskve odredila sljedece snage: postrojbe Zapadne fronte pod zapovjednistvom generala I. S.

Konjeva, postrojbe Pricuvne frome pod zapovjednistvom marsala S. Budjenija, postrojbe Brianske Ironte pod zapovjednistvom generala A. Jeremenka. te operativna skupina snaga pod , _ zapovjednistvom generala A. N. Jermakova.'

Ukupno, u sastavu navedenih fronta nalazilo

se oko 880.000 vojnika, 770 tenkova, te 863 aviona (578 bombardera i 285 lovaca; medutim, od ukupnog broja aviona u opera­ tivnom stanju bio je sarno 301 bombarder i

201 lovac). Usprkos svim provedenim pripremama,

zbog duzine fronte sovjetske snage nisu bile u stanju organizirati obranu po dubini. aest annija u sastavu Zapadne fronte pokrivale su crtu bojista duzine 340 km, a zbog nedostame popunjenosti divizija pricuve su bile rninirnalne.6

Briansk Pocetak pokusaja zauzimanja Moskve

oznacio je 30. rujna napad njernacke Druge panzer arrnije' na lijevi bok sovjetskih snaga rasporedenih na Brianskom frontu, te 2. arrnije na desni bok snaga branioca. U 13.00 sati postrojbe Druge panzer arrnije zauzele su mjesto Sevsk, cime je doslo do odvajanja snaga 13. arrnije (6., 132. i 155. streljacka divizija koje su branile podrucje izmedu mjesta Hilcici i Satrisce, te 143. i 307. stre­ ljacka divizija koje su bile razmjestene na sjeverno] obali rijeke Birca) i operauvne skupine generalaJermakova, a njemackim tenkovskirn prodorom kod mjesta Komaritci ugrozena je pozadina 13. armije. Jermakovljeva skupina bezuspjesno je pokusala protunapadorn zaustaviti prodor Druge panzer armije, te je na kraju samo pokrivala povlacenje razbijenih snaga 13. armije.

Sjevernije, snage 2. njemacke armije pro­ bile su obrambene polozaje sovjetske 50. armije 1. listopada. Ubrzo je njemacko napredovanje zaprijetilo pozadmi 50. armije, Sjeverni (2. armija) krak njemackih snaga se usmjerio prema Briansku; istodobno na jugu dio postrojbi Druge panzer arrnije (XXIV. mehanizirani korpus) nastavio je napre­ dovanje prema Orelu, a dio (XXXXVII. meh­ arrizirani korpus) prema Karacevu i Briansku. Vee 3. listopada njemacke snage zauzele su Orel, te nastavile napredovanje komunikacijorn Orel-Tula.

Snage Druge panzer armije koje su napre­ dovale prerna Briansku, zaobisle su pozadinu sovjetske 13. i 3. arrnije (cirne su se ove for­ macije nasle u okruzenju). Kod Karaceva (mjesto izmedu Brianska i Orela) sovjetske snage pokusale su organizirati obranu radi zaustavljanja njemackog napredovanja, Iormiravsi provizornu borbenu skupinu:' usprkos sovjetskim naporima Karacev je zauzet 6. Iisiopada, a isti dan sjevernije je 2. njemacka armija u potpunosti razbila obranu sovjetske 50. arrnije, i dijelom snaga krenula prema Drugoj panzer armiji. Briansk se nasao u klijestlma obiju Iormacija, te je zauzet istog dana.

Zapovjednik Brianske fronte general Jeremenko vise nije imao nikakve sanse za zaustavljanje njemackog napredovanja, usprkos izravnoj Staljinovoj zapovijedi od 2.

Iistopada - njernacke snage zaobisle su sov­ jetske, a sva pricuva vec je bila angazirana. Situaciju je dodatno pogorsala i Saposnjikovljeva zapovijed o staticnoj obrani od 3. listopada, kojom je Jeremenko spnjecen u poduzimanju fleksibilne obrane (sto je bio jedini nacin da se bar malo uspori njemacko napredovanje). U takvim okolnos­ tima pocelo je povlacenje prezivjelih sovjet­ skih snaga prema Bielevu (kako bi se orga­ niziralo pokrivanje pnlaza Tull i Kursku). Nakon pada Orela i Brianska Stavka je u podrucju Mtenska pocela organizirati pncuvu i novu liniju obrane.'

Vjazma i Tula Dana 2. listopada, glavnina njemackih

snaga na sjeveru je napala polozaje Zapadne i Pricuvne fronte, stvorivsi jos jedan prodor u sovjetskim crtama obrane. Cetvrta panzer skupina izvela je prodor na spoju Pricuvne i Brianske fronte (desni bok Brianske fronte), opkolivsi snage na juznom boku sovjetske 43. arrnije. Treca panzer skupina izvela je prodor sjeverozapadno od Vjazme, na spoju sovjetske 19. i 30. armije, Glavni smjer njernackog napada bio je usmjeren prema mjestu Sicevka, te napredovanje autoputom Roslav-Moskva.

Sovjetska strana pokusala je izvesti protu­ udar 3. i 4. listopada napadom operativne skupine pod zapovjednistvom generala porucnika I. V. Boldina ( tri divizije i dvije tenkovske brigade s oko 300 tenkova) na bok Trece panzer skupine. Cilj protunapada bio je ponovno uspostavljanje spoja 19. i 30. armije, te zajednickim djelovanjem s 31. arrnijom ponovno uspostavljanje crte obrane na Dnjepru. Usprkos zestckim trodnevnim borbama, protunapad nije uspio.

Uvidjevsi da je njemacke proboje nemoguce zaustaviti, Stavka 6. listopada donosi odluku o povlacenju postrojbi Zapadne i Pricuvne fronte prema Vjazmi. Ali, zbog gubitka komunikacije s nadredenim stozenma dio sovjetskih snaga nije primio zapovijed o povlacenju: rezultat je bio opkoljavanje veceg dijela 19., 20., 24. i 32. arrnije te Boldinove operativne skupine zapadno od Vjazrne nakon spajanja Cetvrte i Trece panzer skupine u Vjazrni (koja je zauzeta 7. listopada) ,'0 te povlacenje pre­ ostalih sovjetskih postrojbi na nove obram­ bene polozaje kod Mozajska i Kaluge. U bor­ bama oko Brianska i Vjazme sovjetska strana je izgubila oko 600.000 vojnika (prema njemackim izvorima, zarobljeno je 663.000 sovjetskih vojnika, sto sovjetska strana nije nikada potvtdila).

No, kad se cinilo da ce se njernacki prodor nastaviti, sovjetskoj strani je dosla neocekivana pomoc. U noci 6. na 7. listopa­ da pao je prvi snijeg; iako se ubrzo otopio, zamijenilo ga je kisno razdoblje. Nastupila je rasputica, tj. razdoblje karakterlsticno za Rusiju u rano proljece i kasnu jesen. Kise su ruske putove pretvorile u blatne kupke, sto

STUDENI 2001. BV 79

Linija bojista krajem rujna 1941 . Linija bojista 10. listopada 1941 .

_ Linija bojista 31. listopada 1941.

- -

GRUPA ARMIJA "CENTARpocep

13.A.

grupa

Knoto~

"JUG" Dperacija Taifun

je znatno usporilo kretanje njemackih meha­ niziranih formacija.

Uz to, 6. listopada sovjetska strana pokrenula je niz protunapada, od kojih je jedan bio izuzetno uspjesan: bila je to sovjet­ ska zasjeda kod Mtsenska u kojoj je njemacka 4. panzer divizija pretrpjela teske gubitke."

Usprkos tom neugodnom iznenadenju (Guderian je naknadno pokrenuo istragu povodom tog dogadaja), njemacko napre­ dovanje se nastavilo. Kaluga je zauzeta 12. Iistopada, a Stavka je radi zastite zapadnog prilaza Tuli u mjestu Aleksin organizirala crtu obrane kako bi sprijecila presjecanje komunikacije Tula-Moskva. Tu obrambenu poziciju zaposjela je 238. streljacka divizija, a istodobno su poduzete mjere za ojacavanje

obrane same Tule." Sovjetska crta obrane kod Mtsenska pro­

bijena je 25. listopada, nakon cega je usli­ jedilo napredovanje Druge panzer annije prema autoputu Tula-Moskva. Ova dana poslije zauzeto je mjesto Plavsk, nakon cega su se ostatci sovjetske 50. armije (koja je u borbama izgubila svo topnistvo i vecinu ljudstva) povukli prema Tuli. Tndesetog listopada njernacke snage dolaze pred Tulu, ali zbog snamog otpora obrambenih snaga ne uspjevaju uci u grad." Uvecer istog dana u Tulu pristizu pojacanja (32. tenkovska brigada s 5 KV-1, 7 T-34, 22 T-60, te strel­ jacka bojna s 960 ljudi), zahvaljujuci kojima je iduci dan uspjesno odbijeno sest njemackih napada. Dodatna pojacanja (154. i 217. streljacka divizija, koje su se izvukle

80 HV STUDENI 2001.

iz okruzenja i povukle u Tulu) prisuzu 31. listopada, a 5. studenoga s Urala stize 413. streljacka divizija; ove snage revitalizirale su 50. armiju, koja je nastavila s uspjesnom obranom Tule.

Njemacki pokusaj prodora na podrucju sjeverozapadno od Sepuhova, u desni bok sovjetske 49. armije, radi daljnjeg napre­ dovanja prema Aleksinu (i izvodenju bocnog udara na Tulu) je sprijecen sovjetskim pro­ tuudarom u bok njemacke 4. annije poduze­ tim 11. studenoga.

Mozajsk i Kalinin Na sovjetskoj strani poduzete su hitne

mjere radi zaustavljanja daljnjeg njernackog prodora: 10. listopada snagama Zapadne fronte pridodaju se snage Pricuvne fronte, a zapovjednistvo preuzima general Zukov, lstodobno se osniva nova Pricuvna fronta pod zapovjedmstvom generala P. Arternijeva, a 17. listopada stvara se Kalininska Ironta (pod zapovjednistvom generala Konjeva).

Njernacke snage nastavile su napredovan­ je prema Kalininu i Moskvi; 13. listopada dolazi do zestokih bitaka kod Mofajska i Malojaroslaveca, a 16. listopada kod Volokolamska.

Podruc]e oko Volokolamska i Mofajska predstavljalo je glavnu cnu obrane namijen­ jenu pokrivanju zapadnog prilaza Moskvi. Stavka 13. listopada iz strateske pricuve salje dodatne snage (cetiri streljacke divizije, cetiri tenkovske brigade i nekoliko pro­ rutenkovskih pukovnija) koje su ojacale snage koje su se povukle iz podrucja Vjazme .. Usprkos tome, crtu obrane drzalo je samo oko 90.000 vojnika, rasporedenih u cetiri armije."

U zestokim borbama posebno se istaknu­ la sovjetska 316. streljacka divizija (kod Volokolamska) koja je unistila oko 80 njemackih tenkova, 32. streljacka divizija (kod Borodina), te l. motostreljacka divizija (kod Naro-Fominska). No, njernacke snage probile su sovjetsku obranu kod mjesta Vereja i ugrozile autoput izmedu Mofajska i Moskve. Nesto sjevernije, njemacke snage su napredovale iz smjera Gfatska prema Volokolamsku: preostale snage sovjetske 32. armije su se, da bi izbjegle opkoljavanje, morale povuci iz Mozajska, koji njemacke snage (zajedno s Tarusom i Malojaroslavcem) zauzimaju 18. listopada. Time je bila razbijena prva crta obrane oko Moskve (udaljena od Moskve oko 100 km), otvoren put za njernacki juznt udar na Moskvu, a sovjetske snage bile su prisiljene na povlacenje prema Naro-Fominsku i Podolsku.

Paralelno s borbama oko Mozajska Treca panzer skupina i 9. armija poduzele su prodor prema Kalininu. Dana 12. listopada njemacke snage zauzimaju Sicevku i Zubcov; Stavka je premjestanjem snaga pokusala ojacati obranu Kalmina," ali jed-

ostavno nije bilo vrernena za uspostavljanje

linije obrane. Njemacke snage probijaju lini­ u obrane oko Kalinina 13. listopada, a dan slije zauzimaju sam grad. Time je prekin­

: izravna zeljeznicka komunikacija Moskva-Lenjingrad, i stvorena mogucnost daljnjeg napredovanja radi opkoljavanja Moskve sa sjevera.

Pad Moiajska i Kalinina izazvao je paniku u Moskvi," a nabrzinu skupljene postrojbe poslate su da zaustave njernacko napredovanje.

Ali, usprkos postignutim uspjesima, u drugoj polovici hsiopada napredovanje Wermachta prema Moskvi je zaustavljeno. Kalinin je potpuno ociscen od sovjetskih snaga 17. listopada, a potkraj listopada snage novoustrojene Kalininske Ironte uspjele su zaustaviti daljnje njemacko napredovanje.

Juznije, nakon pada Mozajska njemacke snage zaustavljene su kod Dohorova," a zad­ nji njemacki uspjeh bio je zauzimanje Volokolamska: 25. listopada njemacke snage potisnule su postrojbe 16. armije s rijeke Ruza" i uspjele dva dana kasnije zauzeti Volokolamsk, no daljnje napredovanje prema autoputu izmedu Istre i Moshe je zaustavljeno. Zbog iscrpljenosti, njernacke snage obustavile su daljnja ofanzivna djelo­ vanja.

Tako je potkraj listopada njemacko napredovanje zaustavljeno na crti Tula - Volokolamsk - Naro-Fommsk - Sepuhov - Tarusa - Aleksin - Tula. Istodobno, Stavka je ojacala obranu prilaza Moskvi te koncentri­ rala stratesku pricuvu zapadno od Zagorska i juino od Rzanja.

Zadnji njemacki pokusaj i sovjetski protuudar

Potkraj listopada njernacke snage trebale su hitan odmor i popunu: sastav vecine divizija pao je na trecinu do polovinu orginalne snage, samo trecina od svih tenko­ va i vozila bila je operativna, logisticki prob­ Iemi su se povecavalt, a postrojbe nisu imale sada nuzno potrebnu zimsku opremu. Zapovjednici na terenu otvoreno su trazili zaustavljanje daljnjih ofanzivnih operacija, te odmor i popunu snaga radi nove ofanzive u proljece 1942. godine. Njemacko napre­ dovaaje zaustavljeno je na sjeveru (pokusaj potpunog odsjecanja Lenjmgrada), a i daljn­ je napredovanje Prve panzer skupine (Sku­ pina armija Jug) prema Rostovu postalo je upitno, posebno nakon zahtjeva feldmarsala von Rundstedta o zaustavljanju daljnjih ofanzivnih akcija Skupine armijaJug danog 4. studenoga.•• Na konferenciji vodstva OKH odrianoj 13. studenoga u Orsi (izmedu Min­ ska i Smoleska) otvoreno je receno da bi njemacki ciljevi do kraja 1941. godine tre­ bali biti potpuno opkoljavan]e Lenjingrada i pritisak na Moskvu. Usprkos tome sro su predstavnici Skupina armija Sjever i Jug zastupali to misljenje, predstavnici Skupine arllllja Centar zahnjevah su nastavak napre-

dovanja. Hitler je podrzao njihovo misljenje, sto je otvorilo mogucnost poduzimanja zad­ njeg njemackog pokusaja zauzimanja Moskve.

Njemacki plan predvidao je istodobno opkoljavanje Moskve i snaga Zapadne fronte. Da bi se to ostvarilo, Treca i Cetvrta panzer skupina trebale su nastaviti napre­ dovanje prema Klinu, te kanalu Moskva­ Volga. Druga panzer armija trebala je nas­ taviti napredovanje prema Tuli i Kasiri. Radi ostvarivanja tog plana OKH je odlucio angazirati 13 panzer, 7 mehaniziranih i 31 pjesacku diviziju.

Nastali zastoj je na suprotnoj strani isko­ risten za odmor i popunu snaga, te provo­ denje organizacijskih promjena u postrojba­ rna na temelju stecenih borbenih iskustava."' Sovjetska strana je pocetkom studenoga primijetila njemacke pripreme za nastavak ofanzive, te poduzela cijeli niz manjih protu­ udara radi poremecaja njemackih priprema i napredovanja, sto je trebalo osigurati vri­ jeme za ojacavanje obrane na prilazima Moskvi. Ujedno, poslana su i pojacanja Iser­ pljenim postrojbarna Zapadne fronte."

Njernacka ofanziva nastavljena je 15. stu­ denoga, napredovanjem Trece i Cervrte panzer arrnije" komunikacijama Moskva­ Lenjingrad i Moskva-Volokolamsk. Najvecu opasnost za sovjetsku stranu predstavljao je udar Trece panzer armije prerna autoputu Kalinin-Klin. Na pocetku napada njernacke snage izvele su uspjesan prodor, razdvojivsi sovjetsku 16. i 30. armiju. Teski gubitci naneseni 16. armiji zaprijetili su raspadom cijelog desnog boka sovjetske obrane koji se nasao u opasnosti da bude okruzen njemackim snagama sto su napredovale.

Radi obrane Klina Zukov formira borbe­ nu skupinu pod zapovjednistvom generala satnika F.D. Zaharova," sa zadacom zaus­ tavljaaja njemackog prodora i ponovnog spajanja 16. i 30. armije. koja se medutim i sarna ubrzo nasla u okruzenju (iz kojeg je oslobodena 5. prosinca). Usprkos zestokom sovjetskom otporu Treca panzer armija zauzela je Klin 24. studenoga, a 28. stu­ denoga 7. panzer divizija kod Dimitrova izbija na kanal Moskva-Volga udaljen od Kremlja 35 km. Cetvrta panzer armija 3. prosinca dolazi do Krasnaje Poljane, udal­ jene od Kremlja samo 20 km.

Zukov je znao da po svaku cijenu mora zadrzati polozaje dua kanala Moskva-Volga: kako je 16. armija zbog gubitaka bila prisil­ jena na postupno povlacenje," Stavka pocinje s angaziranjem snaga iz strateske pncuve - u borbu su poslane 1. udarna armi­ ja i 20. armija, koje su snaznim protuu­ darom 5. prosinca uspjele zaustaviti daljnje njemacko napredovanje.

Na jugu, Druga panzer armija 18. stu­ denoga krece u ofanzivu, s ciljem okruzivan­ ja Tule s istoka, te daljnjeg napredovanja prema Moskvi. Ali, 50. armija pod zapovjed­ nistvom generala Boldina, smjestena na rubu Tule, stalnim protunapadima na prednji dio

i bok njemackih snaga omela je napredovan­ je Druge panzer armije. Najkriticniji trenu­ tak nastupio je potkraj studenoga, kada je napredovanje Druge panzer armije zaprijeti­ lo potpunim opkoljavanjem Tule. Zukov u tom trenutku salje ojacani 2. konjicki kor­ pus (26. studenoga preimenovan u 1. gardi­ jski konjicki korpus) pod zapovjednistvom general satntka P.A. Belovs," koji u protuna­ padu kod Kasire 2 7. studenoga zaustavlja njemacku 4. panzer diviziju (koja je u tom trenutku bila izuzetno oslabljena, sa samo 50 tenkova organiziranih u jednu brigadu nakon listopadske zasjede kod Mtsenska) i prisiljava ju na uzmak. Tom akcijom uklon­ jena je opasnost opkoljavanja Tule, a Belovljev korpus izvodi duboki prodor u njemacku pozadinu, u kojoj ce djelovati iducih pet mjeseci (time je prvi put dokazana izvedivost koncepta bitke u dubi­ ni). Na kraju, zbog konibinacije sovjetskih protunapada, stalnog pogorsavanja vremen­ skih prilika i sve otefanije opskrbe, potkraj studenoga napredovanje Druge panzer arrni­ je se potpuno zaustavlja.

Zadnji njemacki pokusaj napredovanja izveden je 1. prosinca u blizini Naro­ Fominska: nakon proboja obrane sovjetske 33. armije iduci clan u zestokoj bitci u blizt­ ni Kubinke sovjetska 5. armija zaustavila je njemacki prodor. Nakon sto su u sukobu s l. gardijskom motostreljackom divizijom izgubili gotovo polovicu oklopnih vozila, Nijemci su pokusali izvesti bocni udar prema Golicinu. No, tu su naletjeli na izvrsno uredene obrambene polozaje sov­ jetske 33. i 5. armije. Dana 4. prosinca nakon sloma njernackog napada uslijedio je sovjetski protuudar cime je definitivno zaus­ tavljeno njemacko napredovanje. Na svim smjerovima iscrpljene njemacke snage bile su prisiljene preci u obranu, cime je pocetkom prosinca definitivno propao zadnji njemacki pokusaj osvajanja Moskve."'

Njemacki prelazak u defanzivu otvorio je sovjetskoj strani mogucnost izvodenja pro­ tuofanzive. S jedne strane, to je bio nzican korak jer sovjetska strana je (bez obzira na pristigla pojacan]a i stratesku pricuvu) i dalje na raspolaganju imala slabije snage od njemackih." Ali, njemacke snage sada su bile iscrpljene, nepripremljene za djelovanje u zimskim uvjetima, s velikim logistickim problernima. Usprkos tome, njemacki zapov­ jednici nisu ocekivali sovjetski protuudar, racunajuci da ce Crvena armija trebati bar tri mjeseca za stvaranje dodatnih snaga.

Kako bi umanjio njemacku brojcanu prednost, Zukov je odlucio glavninu snaga koncentrirati na nekoliko kriticnih tocaka, kako bi postigao lokalnu nadmoc snaga potrebnu za probijanje njemackih polozaja. Prvi prioritet pri tome je bio odbacivanje njemackih oklopnih snaga, koje su s sjevera i juga i dalje imale mogucnost okruzivanja Moskve.

Sovjetska protuofanziva pocela je 5. pros­ inca u 03.00 sata, napadom 29. i 31. armije

STUDENI 2001. av 81

iz sastava Kalininskog fronta (napredovanje

prema Kalininu). Iduceg dana u napad se ukljucuju 30. i 1. udarna armija napadima duz kanala Moskva-Volga (sjeverno i juzno od Dimitrova). Njemacki poloi:aji probijeni su 6. prosinca (dui:ina proboja iznosila je 17 km, da bi iduci dan bila povecana na 35 km), a dan kasnije u podne 7. prosinca sov­ jetske snage su pregazile stozer njemackog L Vl. panzer korpusa pored Klina; u tom trenutku Zukov angazlra dodatne snage (5., 16. i 20. armija) juzno od Klina, kako bi ost­ vario okruzenje cijele Trece panzer armije i dijela Cervrte panzer armije (XXXXVl. kor­ pus). Dana 14. prosinca zapovjednik 5. armije general porucnik L.A. Govorov koristeci se udamom skupinom od tri strel­ jacke divizije (19., 326. i 329.) i nekoliko tenkovskih brigada probija njemacku obranu kod Ruse, i u nastali otvor salje 2. gardijski konjtcki korpus, te mobilnu tenkovsku skupinu (sastavljenu od 20. tenkovske brigade i 136. nezavisne tenkovske bojne). Niz ovakvih napada u kratkom roku je u potpunosti onesposobio njemacku obranu (Nijemci nisu imali dostatno pricuvnih snaga za zaustavljanje svih prodora). Sovjetske snage su ubrzo prisilile Nijemce na povlacenje pre ma rijeci Istra, a 13. pros­ inca napravile duboke prodore sjeverno i juzno od polofaja njemackih snaga u podrucju Klina. Zbog opasnosti od opkolja­ vanja njemacke snage pocele su se povlaciti prema rijekama Lama i Ruza. Klin je osloboden 15. prosinca, a izmedu 20. i 24. prosinca sovjeiske snage izbile su na rijeke Lama i Ruza, cirne je otklonjena opasnost okruzivanja Moskve sa sjevera.

Na jugu, mehanizirana udama skupina generala Belova je odsjekla prednje njemacke postrojbe kod Venva, a napad 50. arrnije kod Tule nanio je teske gubitke njemackim snagama. Vidjevsi da zbog djelo­ vanja Belovljeve skupine u pozadini ne moze osigurati opskrbu svojih postrojbi, Guderian vec prvog dana sovjetske ofanzive zapovije­ da povlacenje Druge panzer Armije prema rijeci Don. Sovjetske snage bile su preslabe da sprijece njemacko povlacenje, sto se pokazalo 11. prosinca kad 50. armija u obnovljenim napadima mje uspjela postici znacajnije rezultate. Na sjeveru se dogodila ista stvar - sovjetske snage nisu uspjele okruziti i unistiti Trecu panzer armiju. Sovjetska strana postigla je samo jedno pot­ puno okruzivanje i unistenje njemackih snaga, i to XXXIV. korpusa (juzni bok Druge panzer armije) kodJeleca.

Bez obzira na tu cinjenicu njemacki zapovjednici bili su svjesni cinjenice da su njihove postrojbe previse razvucene i iscr­ pljene, te da nece moci unedogled odbijati sovjetske napade. Jedino rjesenje bilo je povlacenje radi skracivanja crte obrane i oporavka trupa: 16. prosinca najprije je zapovjednik Grupe armija Centar von Bock salje zahtjev za povlacenjem Hitleru, a zatim tijekom noci Ieldmarsal von Brauchiisch i

82 RV STUDENI 2001.

general Halder. No, Hitler ne samo da je odbio te zahtjeve vec je zatrazio organizaciju "fanaticnog otpora" do dolaska pojacanja. Von Brauchitsch daje ostavku 19. prosinca, a iduca zrtva je bio Heinz Guderian koji se 20. prosinca osobno sastao s Hitlerom kako bi mu objasnio situaciju i zatrazto povlacenje na obrambene polozaje koji se mogu braniti. Sve je bilo uzalud, i Guderian je smijenjen 26. prosinca.

Protuudar prerasta u opcu ofanzivu

U meduvremenu, sovjetsko napredovanje je nastavljeno. Kalinin je osloboden nakon zestokih desetodnevnih borbi 16. prosinca; sovjetsko napredovanje zatim je usmjereno prema Rzevu, do kojeg dolaze 7. sijecnja 1942. godine." Dvadesetisestog prosinca sovjetske snage usle su u Naro-Fominsk i Malojaroslavec, a 30. prosinca oslobodena je Kaluga. Na dijelovima fronte (Rzev, po­ drucje oko Malojaroslaveca) njemacke snage ostale su u okruzenju,

Ponesen tim uspjehom Staljin 7. sijecnja 1942. donosi odluku o poduzimanju opce ofanzive na cjelokupnoj fronti, od Lenjingrada do Rostova. Vodstvo RKKA pokusalo je promijeniti tu Staljinovu odluku. Zukov je otvoreno izjavio kako ce takav korak odvec rasprsiti sovjetske snage. Osim toga, postrojbe koje su bile glavni nosioci protuudara (tenkovske brigade, konjicke divizije i skijaske bojne) vec su bile iscrpljene, a napredovanje prema zapadu smanjit ce mogucnostl zracne potpore i povecati opasnost od Luftwaffe. Staljin je zanemario sva dana upozorenja. Zbog toga, urnjesto potpunog unistenja Skupine armija Centar vecina njernackih snaga se izvukla; uz to, na drugim djelovima bojista posngnu­ ti su samo ograntceni rezultati.

Na sjeveru pokusaj deblokade Lenjingrada koji se trebao provesti okruzi­ vanjem njernacke 18. armije neslavno je propao. Pod pritiskom Staljina, zapovjednik Volhovskog fronta Mereckov krenuo je pre­ rano u napad, sa slabo obucenim i opreml­ jenim snagama koje cak nisu bile ni koncen­ trirane radi postizanja nadmoci na pojedin­ im dijelovima fronte." Pocetak napada obecavao je uspjeh - nakon sto je 52. armija uspjesno probila njemacke obrambene polozaje, 2. udarna armija napredovala je 70 km u njemacku pozadinu. Ali, njemacki protunapad odsjekao je 2. udarnu armiju, koja se konacno predala u lipnju."

Kod Moskve Zapadna i Kalininska fronta dobile su zapovijed da okruze njemacke snage na podrucju Vjazme. Postrojbe Kalininske fronte (11., 39., 29., 31. i 30. armija, 11. konjicki korpus) trebale su napredovati sjeverno, prema Rzevu i Sicevki. Dio snaga Zapadne fronte (43., 49. i 50. armija, Konjicka skupina Belov) nakon unistenja njemackih snaga okruzenih kod Juhina trebao je nastaviti napredovanje

jugozapadno, s ciljem spajanja sa snagama Kalininske fronte kod Vjazrne, Ostatak snaga Zapadne fronte (1. udama armija, 16. i 20. armija) trebao je probiti njemacke polozaje kod Volokolamska i Gzatska te zajedno s 5. i 33. armijom krenuti prema Mozajsku i Vjazmi. Te akcije trebale su dovesti do okruzivanja i potpunog unistenja Grupe armija Centar. Radi pruzanja potpore tom napadu snage Sjeverozapadne fronte (3. i 4. udama armija) trebale su izvesti napad od Ostaskova prema T oropecu i Smolesku, a snage Brijanske fronte napredovati prema Otelu i Briansku.

Napokon,snageJugozapadneiJuzne fronte trebale su prijeci rijeku Sjeverni Donec, te izvesti s juga udar prema Harkovu, i opkoliti ga.

Sovjetska ofanziva pocela je nizom napa­ da snaga Kalininske i Zapadne fronte izve­ denih izmedu 7. i 9. sijecnja, a mobilna skupina generala Belova iskoristila je njemacku nemogucnost zatvaranja rupe u obrambenim polozajima juzno od Kaluge za probijanje u njernacku pozadinu i napre­ dovanje prema Vjazmi.

Kako bi olaksao prodor glavnih snaga Staljin donosi odluku o angaziranju zracnodesantnih snaga koje su se trebale desantirati u njemacku pozadinu radi izvodenja udara po protivnickim komu­ nikacijskirn i putovirna za opskrbu. Prvi zracni desanti izvedeni su u noci 3. na 4. sijecnja kod Medina, u pripremi napre­ dovanja 33. i 43. armije. U roku od nekoliko dana desantirane postrojbe povezale su se s napredujucim sovjetskim snagama. Znatno veca operacija izvedena je 18. sljecnja, kada je na podrucju rijeke Ugre spustena 250. zracnodesantna pukovnija, koja je nakon toga izvela prodor prema jugu i spojila se s Belovljevom mobilnom skupinom te zajedno presjekla autoput kodJuhnova.

Na sjeveru 39. armija je uspjesno probila njemacke polozaje, a mobilna skupina (11. konjicki korpus) brzo je napredovala prema autoputu Moskva-Smolesk, do kojeg dolazi potkraj sijecnja. No, protunapad njemacke 9. armije izveden u veljaci prekinuo je napredovanje 39. armije, a ujedno su opkol­ jene 29. armija i 11. konjicki korpus."

Na sredisnejm dijelu fronte sovjetske snage zauzele su Mozajsk, ali zbog teskih gubitaka napredovanje prema Gi:atsku bilo je izuzetno sporo.

Sjevernije, snage Sjeverozapadne fronte razbile su njemacku obranu kod jezera Seliger i naglim prodororn prema jugoza­ padu opkolile njemacke snage kod Dernijanska i Holma." Na jugu snage Brianske fronte pokusale su izvesti udar prema Orelu, ali bez uspjeha.

Potkraj sijecnja sovjetske snage uspjele su izvesti nekoliko proboja, alt krajnji cilj (osvajanje Vjazme) i dalje je bio nedostizan. U pokusaju preokreta situacije Zukov donosi odluku o priprernanju velikog zracnog desanta - spustanje cjelokupnog 4.

KALINJINSKI FRONT

Linija bojista - 15. rujna 1941. Linija bojista - 23. studenog 1941 . Linija boiista - 26. studenog 1941 .

_ Linija bojista 5. prosinca 1941.

Lenino•

GRUPA 7' Sicevka ARMIJA "CENT AR"

ZAPADNI FRONT arcevo

• Dorgobuz

Pocep • Navlja

Lokaj

• Sevs Jampol •

• Ljgov

• Markovo GRUPA ARMIJA "JUG"

6.A.

Bitka za Moskvu

zracnodesantnog korpusa (10.000 ljudi) kod Vjazme. Ali, nedostatak transportnih aviona (koji su trebali posluzni za prijevoz pado­ branaca od aerodroma kod Kaluge do cilja) doveo je do toga da su snage 4. korpusa ubacivane po dijelovima, izmedu 27. sijecnja i 1. veljace. Time je izgubljeno iznenadenje, a njemacka strana je ubrzo identificirala aerodrome s kojih su uzlijetali sovjetski avioru i bombardirala ih, unistivsi manji broj transportnih aviona. Na kraju, jugozapadno od Vjazme je desantirana samo 8. zracnode­ santna brigada," koja nije postigla nikakve znatnije uspjehe. Zajedno s l. gardijskim konjickim korpusom 8. zracnodesantna brigada pookusala je nadzirati dijelove autoputa Moskva-Smolesk, ah njemacke

snage oko Vjazme (5. i 11. panzer divizija) bile su prejake, i te dvije postrojbe zajedno s 33. armijom nasle su se u njemackom okruzenju,

U pokusaju da promjeni navedenu situaciju Zukov zapovijeda ostatku 4. zracnodesantnog korpusa izvodenje novog desanta na mocvarnom podrucju rijeke Urga, do kojeg dolazi u noci 17. na 18. veljace, No, od 7400 padobranaca poslije desanta okupilo se samo oko 70 % pado­ branaca, a zapovjednik korpusa general sat­ nik Y.A. Glazunov je sa svojim stozerom poginuo kad je njegov tarnsportni avion oborio njemacki lovac. Usprkos tome 4. kor­ pus je do svibnja pokusao zauzeti dijelove autopuia Moskva-Smolesk, no bez uspjeha

---

24.A.

(bez teskog naoruzanja nije bilo nikakve sanse za poraz njemackih snaga). Pocetkom ozujka bilo je jasno da je sovjetska ofanziva slomljena. Snage njemacke Devete i Ses­ naeste armije opkoljene kod Demjanska i Holma spasene su probojem njemackih snaga u travnju u zadnjern trenutku (kad su sovjetske snage probile njernacku obranu). a vecina sovjetskih postrojbi ubacenih u njernacku pozadinu unistena je do lipnja 1942. godine.

Operacije na jugu zapravo su pocele jos 30. prosinca 1941.,"' no glavni udar snaga Jugozapadne i Juine fronte uslijedio je 18. sijecnja, na mjestu spoja njernacke aeste i Sedamnaeste armije. Sovjetske snage (57. armija, 1., 5. i 6. konjicki korpus) postigle su pocetni uspjeh izvevsi prodor od 100 km u njemacku pozadinu, ali 31. sijecnja snage Skupine armija Jug su zaustavile tada iscrp­ ljene sovjetske snage i sprijecile daljnji prodor prema Harkovu.

Rezultat moskovske protuofanzive doveo je do ozbtljnih gubitaka na njemacko] strani, a bojisnica je pomaknuta do 250 km prema zapadu. No, usprkos svim gubitcima tijekom 1942. godine Wermacht ce i dalje zadrzati stratesku prednosi (incijativu). Tek ce katas­ trofa Seste armije u Staljingradu i poraz kod Kurska u ljeto 1943. godine (zajedno s pos­ tupnim snazenjern sovjetske ekonomije i jacanjem RKKA) omogutiti prelazak strateske inicijative na sovjetsku stranu.

Ali, sto bi se dogodilo daje Wermacht uspio zauzeti Moskvu? Bi li to dovelo do kapitulacije SSSR-a? S jedne strane, posljedice zauzimanja Moskve bile bi izuzetno teske za Staljina. V eliki transfer industrije iza Urala ostavio je samo mali broj tvornica koje su pri kraju 1941. godine proizvodile naoruzanje za potrebe Crvene armije. Zauzimanjem Moskve RKKA bi se nasla u izuzetno teskoj situaciji pesto bi najveci dio preostalih proizvodnih pogona (koji su se nalazili u Moskvi) bio unisten ( tvornice premjestene iza Urala pocele su proizvoditi oruzje tek u proljece 1942. godine, no proizvodnja ce se uhodati tek 1943. godine), Osim gubitaka proizvodnih kapaciteta zauzimanjem Moskve bilo bi presjeceno i kotnunikacijsko cvoriste od strateske vaznosti (nakon toga postavilo bi se pitanje opskrbe postrojbi izmedu Lenjingradske i Brianske fronte, te orvorila mogucnost pada lenjingrada). Napokon, ne treba ni podcijeniti psiholoski udarac koji bi zauzimanje Moskve donijelo sovjetskoj strani. No, gubitak Moskve (bez obzira na sve nabrojane posljedice) ne bi doveo do kapitulacije SSSR-a. Cinjenica je da je Wermacht u prosincu 1941. vec bio iscr­ pljen, te daljnje napredovanje ne bi bilo mogute sve do proljeca 1942. godine. Sto bi se zatim dogodilo, i dalje je otvoreno pitanje - ah, i u za Sovjete najnepogodnijoj varijanti njernacka strana ne bi mogla racunan spot­ punim kolapsom SSSR-a, vec eventualno s prisiljavanjem Staljina na separatni mir.

6Q.A.

STUDENI 2001. BV 83

Bez ikakve sumn]e moze se reci da je bitka za Moskvu predstavljala prvi poraz Werruachta, te da je sovjetskoj strani omogucila nekoliko mjeseci dragocjenog predaha, Ali, operacije vodene 1942. godine pokazale su da je usprkos ovom uspjehu Crvene armije starteska inicijativa I prednost i dalje bila na strani Wermachta (sto se dobro vidjelo za vrijeme zlosremog sovjet­ skog pokusaja oslobadanja Harkova u svibn­ ju 1942.); tek nakon Kurske bitke Wermacht ce definitivno izgubiti stratesku inicijativu koja ce do kraja rata prijeti na stranu Crvene armije,

Popis literature: 1. Christer Bergstrom, Andrey Mikhailov: Black cross/red star - the air war over the Eastern Front, Pacifica Military History, California 2000. 2. Michael Jabara Carley: Down a blindalley: An­ glo-Franco-Soviet relations, 1920-39, Canadian Jo­ urnal of History, April 1994, Vol.29 lssue l,str. 147-163. 3. Alan Clark; Barbarossa: The Russian-German Conflict 1941-1945, Phoenix Press, London 2000. 4. I. Dorogovoz, A. ll'in, V. Golobkov: Zelezni kulak RKKA: tankovskii i mehaniziranii korpusi Krasnoi Armti 1932-41 g, Tehnika molodezt, Moskva 1999. 5. Roger Edwards: Panzer: A Revolution in Warfare, 1939-1945, Arms and Armour Press, London 1995. 6. David M. Glantz: Soviet Military Operational Art: In Pursuit of Deep Battle, Frank Cass Publishing, London 1990. 7. David M. Glantz, Jonathan House: When Titans clashed: How the Red Army stopped Hitler, University Press of Kansas, 1995. 8. David M. Glantz: Stumbling colossus: The Red Army on the eve of World War, University Press of Kansas, 1998. 9. John Erickson: The Road t0 Stalingrad, Stalin's War With Germany: Volume One, Cassel & Co., London 2000. IO.John Erickson: Barbarossa. june 1941: Who attacked whom?, History Today, Vol. 51 Issue 7, July 2000, str. 11-18. 11. Gabriel Gorodetsky: Grand Delusion, Stalin and the German Invasion of Russia, Yale University Press, 1999. 12. R. D. Booker Jr.: 'The world will hold its breath': Reinterpreting operation Barbarossa, Parameters: US Army War College, Vol. 29 Issue 1, Spring 1999, str. 150-165. 13. Jacob W. Kipp: Barbarossa, Soviet Covering Forces and the Initial Period of War: Military History and Airland Battle, United States Army Foreign Military Studies Office, Fort Leavenworth, May 1997. 14.Jacob W. Kipp: Mass, Mobility, and the Red Army's Road to Operational Art 1918-1936, United States Army Foreign Military Studies Office, Fort Leavenworth, June 1997. 15. Steven]. Main: The Red Army and the Future War in Europe, 1925-1940, Conflict Studies Research Centre, Sandhurst, October 1997. 16. Viktor Kulikov, Ilja Mozanski: Operadi Barbarossa, vozdusnie srazem 1941 goda, Frontova lllustracii 312000, Moskva 2000. 17. R. Craig Nation: Black Earth, Red Star: a histo­ ry of Soviet security policy 1917 • 1991, Cornell University Press, Ithaca 1993. 18. R.C. Raack: Stalin's Drive to the West, 1938- 1945 - The Origins of the Cold War, Stanford University Press, 1995. 19. Albert Reiss: The Fall of Litvinov: Harbinger of the German-Soviet Non-aggresion Pact, Europe­ Asia Studies,January 2000, Vol.52 Issue I, str. 33- 57. 20. Cynthia A. Roberts: Planning for war: The Red Army and the catastrophe.of 1941, Europe-Asia Studies Vol. 47 Issue 8, December 1995, str. 1293- 1326. 21. Geoffrey Roberts, Aleksandr M.Nekrich: Pariahs, Partners, Predators: German-Soviet Relations: 1922-1941, Columbia University Press, New York 1997. 22. Albert Seaton, Joan Seaton: The Soviet Army: 1918 to the present, Meridian Printing, 1988.

84 RV STUDENI 2001.

GRUPA ARMIJA "CENTAR"

Pocep •

Jampol •

• Amon

• Markovo Knotop•

Sovjetska protuofanziva (sijecanj-ozujak 1942.)

23. N.S. Simonov, 'Strengthen the defence of the land of Soviets': The 1927 'war alarm' and its con­ sequences, Europe-Asia Studies, studeni 1996., vol. 48 br. 8, sir. 1355-1365. 24. Viktor Suvorov: Der Tag M, Klett-Cotta, Stuttgart 1995. 25. Mihail N. Tuhacevski: Izabrana dela, VIZ, Beograd 1985. 26. V.A. Zolotarev (ur.): lstori voennoi strategii Rossii, lnstitut voennoi Istoril ministerstva oboroni RF, Moskva 2000. 27. Derek Watson; Molotov's Apprenticeship in Foreign Policy: The Triple Alliance Negotiations in 1939, Europe-Asia Studies, Vol. 52 Issue 4,June 2000, str. 695-723. 28. Albert L. Weeks: Was Hitler 'forced' into attacking Russia? New evidence and analysis by revisionist historians, World War 11, November 1998, Vol.13 Issue 4, str. 12-18. 29. Albert L Weeks: Sixty Years After the Nazi­ Soviet Pact, What Were Stalin's Plans on the Eve of the Great Fatherland War, 1939-1941?, Modem Age, Summer 99, Vol 41 Issue 3, str, 220-230. 30. G.M. Zukov: Vospominanija i razmtsljanija, Moskva 1990.

armija

Ponlrie

eFatez

• Ljgov

Napomene: 1 Prema sluzbenim sovjetskim podacima, RKKA je izgubila 20.500 tenkova, te cak 101.000 topnickih oruija (!). 2 Vjerojatno je broj od 1700 tenkova bio pretjeran; nakon tri mjeseca borbi (bez obztra na primljene zamjene unistenih tenkova, te ukljucivanje dvije nove panzer divizije u borbu) njemackih tenkova je bilo 1000, llOO. 3 Usprkos cmjemci da je Luftflotte 2 pred pocetak operacije T aifun dobila pojacanja, ove popune nisu uspjele nadoknaditi sve gubitke (snaga Luftflorte 2 pred pocetak Barbarosse bila je 1200 aviona). 4 Druga panzer skupina je 6. listopada 1941. preirnenovana u Dmgu panzer armiju. s Snage Zapadnog fronte: 22., 29., 30., 19., 16. i 20. armija; ove snage drzale su obrambene polozaje izmedu jezera Seliger i podrucja juzno od Jarceva. Pncuvna fronta - uzdui rijeke Desna bile su raz­ mjestene 24. i 43. armija, dok su ostale snage (31., 49., 32. i 33. armija) bile razrnjestene kao dmgi eselon oko Vijazrne (obrambeni polozaji Ostas­ kovo-Olenino-Jelni). Bri.anska fronta - 50., 3. i 13. armija. Operativna skupina (169. i 2. gardijska streljacka divizija, 121. i 150. tenkovska brigada)

.1Pfflla je istotnu obalu njeke Desna (od Frolovke Putivlal · . I . . ika armija U svom ~taVU ima a JC na crn

5-6 srreljackih drvtzija, all samo jednu u . . . Uz to, sve divizije imale su p~obleme s

:::;.tkom naorozanja (npr. ukupru broj tenko- rrojbama zapadne Ironte bio je samo 479

va u ?°5 ka ali od tog broja samo je 45 tenkova ..,;tnjm • . . k . bili r~ ·~e proizvodnJe; uz to, SVl ten OVI 1 1 su bik> ~ ni) te problemi s ljudstvom (veterani :=:;ezi~eli ~itku_ kod _s~10leska bili :u iscr­ ..i· . a novi vojnrct msu bilt odgovarajuce ..,jelll, uvJezbamJ. NjelDlltke snage sastojale su se od ~~t panzer

IIIOloriziramh, te deset piesackih divizija, Sllljdtemh na podrocju Sostka-Gluhov. Za zr~cnu patporu bile su zaduzene sve postrojbe 2. zracne tlote Luftwaffe. . . . . a Ta skupina sastojala se od 108. tenkovske d1V121Je (koja je medutim u svom sastavu imala samo 20 tenkova) i 194 srreljacke divizije, te nekoliko manjih postrojbi. u podrucju Mtsenska prikupljene su 4. i 11

tenkovska hngada, 36. motoriziranih pukovnija, 201. zracnodesanma brigada, 6. gardijska stteljatka divizija. te manje postrojbe (ukljucujuci I kadete topmeke skole iz Tule). Dio snaga je u podrucje Mtsenska prebacen ~racnim putem (oko 5500 ljudi i 13 tona naoruzanja 1 opreme). Od tih snaga ustrojen je 1. gardijski streljacki korpus pod zapovjedmstvom generaJa satnika D. D. Lelusenka (korpus je usao u sastav nove .26. armije, koja je dobila zadatak pokrivanja povlacenja ostataka snaga Brianske fronte, te organizaciju obrambenog polozaja duz rijeke Zusa). 10 Zahvaljujud mocvarnom terenu, koji je sprjecavao kretanje oklopnih vozila, dto sovjetskih snaga se uspio probiti iz okruienja. Tako su u noel 12. na 13. hstopada iz okruzenja u smjeru Gzatska izvele proboj 2. i 91. streljacka dtvizija, obje iz sastava 19. annije. divizije, a dio preostalih sovjet­ skih snaga se u sledecih nekoliko dana u manjnu skupinama probijao iz okruzenja. II Radi zaustavljanja daljnjeg napredovanja Druge panzer armije (u cijem je sastavu bila 4. panzer divizija) angaziran je novoustrojeni 1. gardijski streljacki korpus pod zapovjedntstvom satnika D.D. Leiusenka, u ojem sastavu su se tada nalazile tetiri brigade (4. i 11. tenkovska brigada, re 10. i 201. zracnodesantna brigada iz sastava 5. zracnodesantnog korpusa). Cetvrta tenkovska brigada pod zapovjednistvom pukovnika M.E. Katukova bila je opremljena novim tenkovima T- 34: Katukov je, umjesto frontalnog sukobljavanja s njemackim snagama, svoje tenkove sakrio u obliinjoj sumi, sacekavs! da glavne njemacke snage produ pored njegovih tenkova. Kad su se njemacke snage sukobile s ostatkom korpusa, Katukovljevi T-34 iznenada su izveli napad na bokove 4. panzer divizi]e. Pokusaj njemackih tenkova Pz. kpfw. 1V da sprijece sovjetski udar je propao zhog ocite inferi­ ornosti Pz.Kpfw. IV prema T-34. Do kraja dana vecina tenkova 4. panzer divizije bila je tzbacena iz borbe (u samoj bitci njemacka strana je izgubila 43 tenka, 16 topova i 6 kamiona, a na sovjetskoj straw je iz borbe izbaceno 6 T-34 od kojih su cenn

primjerka kasnije popravljena i vracena u borbu; ukupni njemackt gubitci u toj akciji bill su 133 tenka). Time je sovjetska strana na rijeci Zusi usp­ jela zadrzati njemacko napredovanje iducih sedam dana. 12 Tutu su branile samo postrojbe NKVD-a i 732. protuzrakoplovna pukovnija. Da bi se ojacala obrana grada, 23. listopada donosi se odJuka o ustrojavanju pukomije sastavljene od radnika (snage oko 1500 ljudi). 13 U obrani Tule sudjelovale su nabrzinu priku­ pljene snage: na polozajima na lijevoj strani autop­ uta Orel-Tula nalazila se milicijska postrojba (tzv. Radnicka pukovnija s oko 1500 ljudi) i 260. strel­ jacka divizija (sa samo 200 ljudi!), as desne strane autoputa 156. pukovnija NKVD-a. Ovim snagama pridruiila se 290. streljacka divizija iz sastava 50. armije, te 732. topnicka pukovnija, 14 Kod Volokolamska bila je srnjestena 16. armija pod zapovjednistvom generala Rokossovskog, kod Mozajska 5. annija pod zapovjednisrvom generala LA. Govorova, kod Naro-Fominska 33. annija pod zapovjednistvom generala M.G. Jefremova, kod Malojaroslaveca 43. armija pod zapovjednistvom generala K.D. Golubova. 15 Sa sjeverne obale Volge povucena je 29. annija kako bi branila prilaze Kalinjinu. 16 Nakon pada Kalinina Staljin se uspanicio i zapovjedio evakuaciju vecme osoblja Stavke, cen­ trale KPSS-a i draavnog aparata u Kuibisevu. Ta evakuacija je u kombinaciji s glasinama o teskim sovjetskim porazima kod Vjazrue i Brianska 16. i 17. listopada dovela do opce panike u Moskvi: vecina stanovnistva pokusala je pobjeci iz Moskve, a red je uveden tek kad je Staljin izdao priopcenje da se nalazi u Moskvi, 11 Na podruc]u Dohorova sovjetska strana orga­ nizirala je snaznu protutenkovsku obranu, nesacinjenu od 20. i 22. tenkovske brigade, re pro­ tuoklopne topnicke pukovnije. lspred ovih snaga naJazile su se pjesacke postrojbe iz sastava 50. srreljacke divizije; uz to, od tenkova iz sastava 22. tenkovske brigade i dijela PO topova organizirana je mobilna PO skupma (koja se sastojala od jedne tenkovske bojne i jedne bojne PO topova). Te snage su potpuno pokrivale prilaz Dohorovu sa zapada, a jacina obrane prisilila je Nijemce na odustajanje od frontalnog napada i izvodenje zao­ bilasenja Dohorova s juga. No, mobilna PO skupina je protunapadom sprijecila daljnje njemacko napredovanje, a dolaskom pojacanja (82. motorizirana divizija i 25. tenkovska brigada) sov­ jetska strana je protunapadom odbacila njemacke snage za 10 km. Taj uspjeh omogucto je stabt­ lizaciju sovjetske crte obrane i sprjecavanje daljn­ jeg njemackog napredovanja prema Kubinki i Naro-Fominsku. is Zapovjednik 133. streljacke divizije pukovnik A.G. Gerasimov i politicki komesar divizije G.F. Sabanov su zbog povlacenja iz podrucja rijeke Ruza bez dopustenja, na temelju zapovijedi koju je osobno izdao Zukov 4. studenoga, javno strijeljani ispred sastava divizije. 19 Skupina annija Sjever je do prosinca bezuspjesno pokusavala u potpunosti odsjeci Lenjingrad. Na jugu, Grupa armija Jug nastavila je

tijekom listopada rtapredovanje, zauzevsi Harkov 24. listopada, a industrijski bazen Donbas potkraj listopada. Vrhunac napredovanja predstavljalo je zauzimanje Rostova, aJi sovjetski protuudar u stu­ denom doveo je do oslobadanja Rostova, te potiskivanja njemackih snaga, ome je zavrseno napredovanje Grupe armijaJug. 20 Vecina streljackih armija sada svom sastavu imaJa je dvije iii vise divizija u drugom (pricuvnom) eselonu snaga, a i smanjena je duzina fronte koji je trebala braniti svaka annija. Uz to, tijekom listopada oko Moskve su izgradena i urede.na dva obrambena pojasa. Na takav nacin svaka je armija sada je bila sposobna organizirati efikasne obrane po dobini (dubine i do 50 km). Uz to, protuoklopna oruzja, topnicke i inzenjerijske postrojbe su koncentrirane u vece skupine snaga, razmjestene po smjerovima najvjerojatnijeg njemackog prodora. Na kraju, trinaest od dvadeset pukovnija protutenkovskih topova dan.o je dvjema najugrozenijim armijama • 16. (na sjevernom hoku sovjetskih snaga) i 49. (na juznom boku). 21 Izmedu l. i 15. srudenoga u sastav postrojbi Zapadne fronte doslo je oko 100.000 vojnika i 300 tenkova. Na pocetku njemackog napada se u sas­ tavu Zapadne fronte nalazilo se ukupno 240.000 vojnika, 1254 topnicka oruzja, 502 tenka, te 600- 700 borbenih aviona. 22 Obje formacije su, poput Druge panzer skupine mjesec dana ranije, u studenom iz skupina preimenovane u armije. 23 Sastava dvije streljacke divizije i dvije streljacke brigade. M U tom trenutku pukovnije divizija iz sastava 16. armije imale su samo 150-200 ljudi u svom sas­ tavu. 25 Korpus je dobio polovicu 112. tenkovske diviz­ ije, dvije nezavisne tenkovske bojne (35. i 127.), pukovniju inzenjeraca, topnicku postrojbu opreml­ jenu visecijevnim raketnim bacachna Kacusa, te nesto protuoklopnih topova. 26 Izmedu 16. listopada i 16. prosinca 1941. Wermacht je pretrpio gubitke od oko 55.000 ubi­ jenih i 100.000 ranjenih vojnika, te 1500 aviona, 777 tenkova i 297 topnickih orul'.ja. Uz LO, kon­ stantni sovjetski partizanski napadi u njemackoj pozadlni dodatno su otefali opskrbu njemackih postrojbi. 21 Oko 1.100.000 vojnika, 774 tenka i 7652 topnicka oruzja. Mnoge sovjetske streljacke diviz­ ije imale su manje od 3000 ljudi, a tenkovske divizije nisu imale propisan broj tenkova (najgora situacija bila je u 108. tenkovskoj diviziji, koja je imala samo 15 tenkova, dok je fonnacijski propisan broj bio 217 tenkova). 28 Tijekom ovog napredovanja sovjetske srtage zarobile su 956 topnickih oruzja, 153 tenka, 3250 razlicitih vozila, 25 aviona, 844 strojnice. 29 Druga udama armlja koja je trebala biti glavna postrojba u predstojecoj operaciji pocetkom sijec­ nja je u svom sastavu imala samo jednu diviziju. 30 U ozujku je iz Moskve radi preuzimanja zapov­ jednistva nad 2. udarnom annijom poslan general pukovnik A.A. Vlasov, koji se istaknuo u sovjet­ skoj protuofanzivi kod Moskve. Nakon neuspjesnih pokusaja proboja Vlasov se s preostal­ im snagama predao potkraj lipnja 1942. godine. Kasnije je Vlasov prihvatio suradnju s njemal'kim vlastima, te osnovao kvislinsku fonnaciju (Vlasovljeva armija). 31 Dvadesetiosmog veljace ostatci 29. armije (oko 6000 vojnika) probili su se iz njemackog obruca; Nijemd su zarobili 4888 vojnika, a 26.647 vojnika poginulo je za vrijeme borbi u okruzenju. Od 33. armije samo 889 vojnika od ukupno 12. 780 ljudi (prvobitni broj vojnika 33. armije koji su zavrsili u okruzenju bio je 9580 ljudi, ali sovjetski zapovjed­ nici unovacili su dio lokalne populacije) uspjelo se izvuci iz okruzenja. 32 U okruzenju kod Demjanska nalazilo se sest njemackih divizija s oko 100.000 vojnika. U Holmu se u okTUzenju nalazila njemacka 281. divizija, koju je 5. svibnja 1942. konacno oslobodi­ la njemacka 122. divi.zija. 33 Samo 1320 od 2232 pripadnika brigade uspjelo se okupiti nakon desantiranja, nakon cega je desant preostale dvije brigade otkazan. 3+ Dvije armije iz sastava Transkavkaske fronte (44. i 51. annija) zajedno sa snagama Cmomorske fiote izvele su amfibijski desant na poluotoku Kerc na Krimu u pokusaju deblokade Sevastopola. Iako su sovjetske snage zauzele Kerc, brza akcija nje­ macke Jedanaeste armije sprijecila je daljnje napre­ dovanje sovjetskih snaga prema Sevastopolju, koji su Nijemci konacno zauzeli 4. srpnja 1942. godine.

Vrlo lose cestovne komunikacjje u SSSR-u jos su vise dosle do izrazaja u jesen 1941. kad su vojnici Wermachta zbog velikih kisa iiiiali golemih problema u napredovanju

STUDENI 2001. V 85

Deset godina nakon nakon tragicnih

dogadaja u Hrvatskoj i pocetka

Domovinskog rata 1991. godine u

Muzejskom prostoru na Jezuitskom

trgu u Klovicevim dvorima otvorena je

prigodna izlozba pod naslovom

USjecanje na Domovinski rat"

I zlozba sjecanje na Domovinski rat svecano je otvorena 1. stu­ denoga 2001. Citavo dogadanje najavljeno je i zapoceto dva dana ranije mimohodom,

odnosno voznjorn desetak oklopnjaka dornace izrade ulicama Zagreba. Oklopnjaci su krenuli iz Velike Gorice i prosli juznim i zapadnim dijelom Zagreba do Trga marsala Tita gdje su postavljeni uz istocni dio trga nedaleko zgrade Hrvatskog narodnog kazalista. Ondje su ih gradani mogli razgledati nekoliko sati, a zatim su se ulicama Zagreba uputili prema vojarni u Borongaju, osim dva primjerka koja su odvezena na Gomji grad do muzeja na Jezuitskom trgu gdje su usli u postav izlozbe, U vanjskom prostoru oko muzeja osim vozila izlozena su i neka oruzja dornace proizvodnje poput visecijevnih raketnih bacaca iii bestrza­ jnih topova, a ispred glavnog ulaza postavljen je jedan od topova iz obalne bitnice na otoku Zirju koja se istakla u bitci za Sibenik,

Sama izlozba postavljena je kronoloski i tematski, a postav je izra­ dio arhitekt Zeljko Kovacic u suradnji s ravnateljem Dinkom Cuturorn, dje­ latnicima Vojnog muzeja lvanom Bulicern, Zlatkom Ivkovicern, Sinisom Pogacicern, Davorom Puricern, Mariam Reljanovicern, Hrvojem Strukicern, te s Andelkom Mijatovicern i ostalim suradnicima.

Ovo je prvo veliko javno predstavlja­ nje Vojnog muzeja koji svoje zacetke ima jos u 1990./91. godini kada je Zlat­ ko Ivkovic samostalno, a kasnije u sklopu Studia ZNG-a poceo prikupljati predmete vezane uz Domovinski rat. Kasnije je ovaj posao nastavio u Sredis­ njem vojnom arhivu iz kojega ce 1999. godine proizaci Vojni muzej koji je ov­ om izlozbom predstavio jedan dio gra­ de prikupljene u posljednjih 10 godina.

Prikupljanje oklopnjaka zapocinje 1994., a intenziviralo se nakon operaci­ je Bljesak i Oluja.

86 HV STUDENI 2001.

Plakat izlozbe Sjecanje na Domovinski rat

Pocetak agresije Razgledavanje izlozbe pocinje

spustanjern u podrum muzeja prola­ zom koji zagraduju balvani, a okruzu­ ju vrece s pijeskom i protutenkovski jezevi uz zvucne efekte zavijanja sirena i detonacija bombi. Silazak u podrum uz takvu atmosferu asocijacija je na silazak u sklonista te je ujedno uvod u temu. Prvi izlosci predstavljaju srpske dokumente o stvaranju tzv. SAO Krajine i fotografije tzv. "blavan re­ volucije." S druge strane su plakati koji pozivaju na referendum o samostalnos­ ti Hrvatske, transparenti s demonstraci­ ja protiv JNA, te fotografije koje su postale simbol agresije - gazenje tenkom crvenog Iice u Osijeku, raketi­ ranje Banskih dvora, masakar u Skabrnji, ... U jednom malom kutu vrti se videozapis posvecen spasavanju ra­ njenika uz izlozena nosila, kutije s prvom pomoci i prsluk s lijecnickom oznakom. U posebnoj prostoriji pred-

stavljena je tzv. SAO Krajina i njezina vojska. Izlozeni su razni plakati s razlicitorn tematikom od predizbome, proglasenja Krajine do poziva na obranu "otadzbine," te zemljovidi s ucrtanim granicama zamisljene "Krajine" i bojisnicama, Odore pripad­ nika milicije i vojske tzv. SAO Krajine postavljene su na lutkama, a jos su dodatno izlozene kape i cetnicke subare. U staklenoj vitrini sarkasticno nazvanoj "grob srpskog junaka" pred­ stavljeni su neki elernenti tog junastva: zastava, kokarde, novcanice, pecan i boca za vino s casama, Postav prate i videoprojekcije o pocecima agresije na Hrvatsku.

Bitka za Vukovar

Klaustrofobican prostor podruma Klovicevih dvora odlicno simbolizira krugove pakla u koji se posjetitelji spustaju. Bitka za Vukovar i slijedeca

tema O srpskim logorima predstavljaju najdublje krugove toga pakla. Uokolo iZlozbene prostorije postavljena je ogra­ da od drvenih dasaka koja simbolizira obruc oko grada i kronologiju opsade. Svaka pojedina daska predstavlja jedan od 90 dana koliko je Vukovar bio u obrucu (od 24. kolovoza do 18. stu­ denoga 1991.). Na svaku dasku aplici­ rana je po jedna slika i kratak opis dogadaja toga dana. Na posljednjim daskama je televizijski ekran na kojem se emitiraju videosnimci citave opsade. Kao posljednji dani oznaceni su 22. i 23. studeni kada se posljednji branitelji povlace iz Borova Naselja. Sa stropa prostorije vise ostaci i dijelovi raznih projektila koji su padali na grad i sim­ boliziraju nebo granata iznad Vukovara. U sredini je zicana ograda u kojoj je smjesteno oruzje kojirn se branilo grad. Jedan dio toga oruzja bio je zakopan prije predaje, a ponovno je iskopan nakon oslobodenja Vukovara. Uz oruz­ je, mine i protutenkovska sredstva tu su i zute Borovo cizme jedan od simbo­ la vukovarskih branitelja. Tijekom raz­ gledavanja cuju se tonski izvjestaji sto su ih za Hrvatski radio iz Vukovara slali novinari Sinisa Glavasevic, Alenka Mirovic, Josip Esterajher, Visnja Kamenski i Vesna Vukovic,

Srpski logori

Postav o patnjama ljudi u srpskim logorima izlozen je iza resetaka koje formiraju celije, a u svakoj od njih je povecani crtez Supermena odjeven u oslikane majice bivsih logorasa. lza resetaka izlozene su fotografije logora skinute s televizije, crtezi logorasa, karikature, popisi, pjesme, dnevnici, poruke koje su isle preko Crvenog kriza. U staklenoj vitrini izlozeni su sitniji predmeti poput kockica i kara­ ta za igru, papuca od kartona, krunica i krizeva sto su ih izradili sami logo­ rasi. Jedan od bivsih logorasa izradio je i maketu zloglasnog logora na Manjaci.

Kulturna bastlna na nlsanu Stradanje kulturne bastine prikazano

je u manjem segmentu kroz oskrnav­ ljene kipove svetaca i Majke Bozje osakacenih udova, odrezanih glava i iskopanih ociju, te fotografije pojedinih razorenih crkava i drugih kulturnih objekata. lzloske upotpunjuje i videozapis o bombardiranjima kul­ turnih objekata u Dubrovniku, Osijeku, Sibeniku i mnogim drugim gradovima diljem Hrvatske.

--

Stvaranje _Hrvatske vojske (HV) Postav o stvaranju Hrvatske vojske

podijeljen je u nekoliko podcjelina. Na pocetku je predstavljeno osnivanje Antireroristicke jedinice Ministarstva unutrasnjih poslova (MUP-a) u Luc­ kom i njezino djelovanje, zatim osni­ vanje Zbora narodne garde, te pojedi­ nih postrojbi i brigada Hrvatske vojske, Narodne zastite, Teritorijalne obrane i Domobranstva. Djelovanje AI'l-Lucko predstavljeno je dokumentima i foto­ grafijama pojedinih znacajnih trenutaka i akcija, a pozornost je posvecena pogi­ biji Josipa jovica u akciji na Plitvicama. Stvaranje postrojbi Hrvatske vojske vrlo je pregledno prikazano u tabeli s kro­ noloskim slijedom dogadaja koji krece od 28. svibnja 1991. i ustrojavanja Zbora narodne garde. Slijede mjeseci lipanj, srpanj i kolovoz kada se ustro­ javaju manje jedinice MUP-a, ZNG-a, pravaskih stranackih Hrvatskih obram­ benih snaga (HOS-a), Narodne zastite (NZ) i Teritorijalne obrane (TO). Tijekom 1991. ustrojavaju se samostal­ ni vodovi, satnije, bojne, bitnice i odre­ di, a slijedecih se godina ustrojavaju brigade, zborna mjesta, zapovjednistva. Takoder slijedi i kronoloski pregled pokretanja domobranskih postrojbi. Izlozen je i zemljovid Hrvatske s razm­ jestajern odnosno mobilizacijskim sredistern pojedinih postrojbi. Na kraju je dan sumaran niz brigada s rednim brojevima od 98. do 165. uz 204. vuko­ varsku brigadu. Izgled hrvatskih vojni­ ka prikazan je na niz lutaka u raznim odorama: Antiteroristicke jedinice­ Lucke, zimska i ljetna pojedinih gardi­ jskih brigada, Hrvatskih obrambenih snaga (HOS-a), pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, Vojne policije i svecane predsjednicke straze, te zasebno izlozenorn svecanom odorom pokojnog generala Zvonimira Cervenka. Uz odore izlozeno je nekoliko zastava pojedinih postrojbi Hrvatske vojske.

Rat za vojarne

U stubisnom prostoru sto vodi van iz podruma nalazi se postav posvecen vaznorn segmentu Domovinskoga rata, zauzimanju vojarniJNA u Hrvatskoj. Uz zemljovid s prikazom operacija blokade i zauzimanja vojarni u citavoj Hrvatskoj od 12. rujna do 25. prosinca 1991. posebna pozornost posvecena je trima najznacajnijim akcijama. To su bile akcije zauzimanja vojami u Bjelovaru, Varazdinu i Malim Barama. Naime, zauzimanjem tih vojarni Hrvatska vojska je dosla do znacajnih kolicina naoruzanja, opreme i borbenih sredstava sto je znatno promijenilo

odnose snaga na bojistu. Uz to pred­ stavljena je i akcija majki iz Bedema ljubavi koje su isle u Beograd po svoje sinove u JNA.

Na drugom dijelu stubista izlozeni su portreti ministara obrane tijekom Domovinskog rata: Martina Spegelja, Sime Dodana, Luke Bebica i Gojka Suska,

Bojista

Tijek ratovanja na pojedinim bojistima u Hrvatskoj detaljno je pred­ stavljen na velikim zemljovidom u tri velike prostorije. U prvoj je postavljena maketa nazvana "Velika partija saha" koja kao podlogu ima zemljovid Republike Hrvatske iscrtanu kvadrat­ nim poljima. Polja na podrucju srpske okupacije su obojena crno-bijelo, a na slobodnom podrucju crveno-bijelo. Granica zamisljene "Velike Srbije" na potezu Virovitica-Pakrac-Sisak-Karlo­ vac-Gospic-Karlobag oznacena je bo­ dljikavom zicom, Sahovske figure (bi­ jele za Hrvate, crne za Srbe) daju prikaz situacije: kule predstavljaju neosvojene gradove heroje, lovci prestavljaju zapo­ vjednistva, kralj i kraljica glavna zapov­ jednistva, pijuni postrojbe vojske, a krizevi mjesta velikih masakara (Vu­ kovar, Skabmja, Petrinja ... ). Na zemljo­ vidima su kronoloski prikazane situaci­ je na istocnom i zapadno-slavonskom bojistu, operacije Otkos 10, Orkan-91 i Bljesak; na zagrebacko-banijskom, kar-

STUDENI 2001. HV 87

lovacko-kordunskom, Iickom, zadar­ sko-sibenskom i juznom bojistu. Na zadarsko-sibenskom bojistu prikazane su akcije Gusar, oslobadanje Medackog dzepa i brane Peruca, te akcije deblo­ kade Dubrovnika u operacijama Spa­ ljena zemlja, Cagalj, Tigar i Vlastica, Na zavrsetku su izlozeni zemljovidi s prikazima operacije Oluja, Maestral i juzni potez, kao i zajednicko djelovanja sa snagama Armije BiH. Uz zemljovide su postavljene i instalacije poput video­ prikaza unistenih tenkova na Trpinjskoj cesti, akcije Bljesak, rusenja dva zrakoplova kod Sibenika ("Oba su pala") i akcije Oluja. Uz to je izlozen i dio krila oborenog zrakoplova kod Sibenika, te velika hrvatska zastava s kninske tvrdave.

tavu drzi lutka odjevena u emu odoru HRM-a s beretkom na glavi, a uz nju je fotografija pripadnika 1. odreda pomorskih diverzanata HRM-a nakon polaganja prisege u tim novim odora­ ma. Detaljnim zemljovidom prikazan je tijek boja u Splitskom i Korculanskom kanalu 15. i 16. studenoga 1991. u kojem je bilo potopljeno iii nasukano 11 brodova jugoslavenske ratne momarice. Citava akcija isprovocirana je potapanjem minolovca PC-176 Mukos u Splitskim vratima u uvali

Bobovisca kod otoka Braca, Minolovac su potopili pripadnici 1. odreda pomorskih diverzanata HRM-a potpo­ mognuti torpedom sto ga je projektirao i od kanalizacijskih cijevi ispunjenih eksplozivom izradio dip!. ing. lvica Cukovic, Izlozen je i jedan primjerak takvog torpeda TG-01 zajedno s uredajem za upravljanje. Takoder je predstavljena jos jedna izuzetna postro­ jba nastala tijekom Domovinskog rata. Bio je to Odred naoruzanih brodova Dubrovnik koji je predstavljao jedinu vezu opkoljenog Dubrovnika s Hrvatskom. Izlozene su fotografije nekih glisera i camaca kojima se koris­ tio odred, pripadnika odreda, te gomji dio odore zapovjednika. U nastavku sli­ jede izlosci o daljnjem razvoju mornarice, a sve zavrsava maketom raketne topovnjace Petar Kresimir IV. porinutom tijekom rata. Njezinim por­ inucern Hrvatska je u potpunosti stekla prernoc na svom dijelu Jadrana.

Hrvatska ratna momarica (HRM)

Posebno mjesto posveceno je osni­ vanju i ustroju Hrvatske ratne momarice i njezinoj ulozi u obrani Jadranskog mora. Osnutak momarice je simbolicno prikazan skidanjem stare, olinjale zastave Jugoslavenske ratne momarice i podizanje nove zastave Hrvatske ratne mornarice. Novu zas-

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i Protuzracna obrana (HRZ i PZO)

Gore navedena dva segmenta Hrvatske vojske prikazana su u manjem opsegu, a prostorom dominiraju ostaci repa i kokpita zrakoplova Mig-21 u kojem je tijekom akcije Bljesak oboren hrvatski pilot Rudolf Perisin. Izlozena je njegova fotografija, te izresci iz nov­ ina koji opisuju njegov bijeg i prelet zrakoplovom iz Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva u Graz,

Odore pripadnika JA, mili­ cije i vojske samoprogla­ sene SAO Krajine (gore)

Simbolicni prikaz 90 dana opsade Vukovara. Ograda od dasaka simbolizira obruc oko grada, svaka daska predstavlja jedan od 90 dana sa slikom i kratkim opisima dogaaaja toga dana. U sredini je oruzje kojim se branio Vukovar, a iznad njega je simbolicno nebo granata napravljeno od ostataka raznih projektila koji su padali na grad (lijevo)

Cime se branila Hrvatska?

Prica o naoruzanju kojim se branila Hrvatska podijeljena je u tri podcjeline: naoruzanje nabavljeno uvozom, oduze­ to odJNA i proizvedeno u Hrvatskoj. Naoruzanje iz uvoza cini uglavnom lako pjesacko naoruzanje koje je na razne nacine stiglo u Hrvatsku. Tu su uglavnom razne jurisne puske: singa-

88 HV STUDENI 2001.

11,urski Ultimax i SAR, puska F AL iz uzne Amerike, te razne vrste

-- (lliasnjikova iz Rusije, Kine, Madarske i J R,umunjske. Znacajnu ~logu ~- prik~p- . tjanju novca 1 kupovanJU oruzp odi­

~rala je hrvatska dijaspora. Neke od akcija nisu uspjele, a najpoznatiji je Jucaj prisilnog spustanja zrakoplova ganda Air u zagrebacku Zracnu luku leso, kojim je hrvatski poduzetnik

IAntun Kikas pokusao dopremiti znatnu kolicinu oruzja i streljiva. 0 tome svje­ doce izlozene fotografije i novinski clanci. Osim oruzja dolazila je i vojna

oprema, odore, kacige komunikacijska sredstva, ali i vozila, transportni i jurisni helikopteri MI 24, te zrakoplovi MIG. Znatne kolicne naoruzanja uglavnom jugoslavenske proizvodnje dosle su u hrvatske ruke oduzimanjem odJNA. Dio je osvojen zauzimanjem njezinih vojami i skladista, kao i skla­ dista gdje je bilo smjesteno naoruzanje nekadasnje Teritorijalne obrane Republike Hrvatske,

Paralelno s uvozom i oduzimanjem oruzja otpocinje i proizvodnja poje­ dinih borbenih sredstava u samoj Hrvatskoj. Mnogi su samoinicijativno poceh izradivati razne vrste oruzja, a vrlo brzo u proizvodnju su ukljucena i veca hrvatska poduzeca. U postavu su izlozem razni tipovi streljackog naoruzanja koji su izradeni kao protu­ tipovi ili u manjim serijama poput stro­ jnica Zagi M91, Pleter, Sova, Sokac, Tez, Bila je i onih koji su kasnije usli i u serijsku proizvodnju poput prvog hrvatskog pistolja (PHP) ili strojnica Ero i Mini Ero. Izlozeni su i prvi tipovi minobacaca, rucnog topa RT-20 i bacaca bombi RBG-20. Paralelno s oruzjem proizvodi se i raznovrsna municija za streljacka i artiljerijska cruda, eksplozivi, upaljaci, inicijalne ka­ psule, zapaljive smjese. Dobar dio tiJ:u>ro-

izvoda izlozen je i u postavu. S vreme­ nom se razvijaju i kompleksniji sustavi poput bespilotnih letjelica, tenkova M 84 raznih inacica, visecijevnih raketnih bacaca, diverzantske podmornice, mobilnih obalnih lansera i raketne topovnjace,

Zasebnu cijelinu izlozbenog postava cini dvadesetak izlozenih kaciga rabljenih tijekom Domovinskog rata. Zastupljeni su razni modeli, od trofe­ jnih njemackih iz Drugog svjetskog rata, americkih iz Vijetnamskog rata, nekadasnjih ruskih, francuskih,

Logori. Simbolicno okruzeni zicom izlozeni su predmeti SIO SU ih zatocenici srpskih logora nosili iii izradivali tijekom boravka ondje

Hrvatska ratna mornarica. U prvom

planu torpedo kojim je potopljen minolovac Jugoslavenske ratne mornarice kod otoka

Braca, Lijevo je zemljovid s prikazom

bitke u Splitskom kanalu, a desno odora zapovjednika Odreda naoruzanih brodova

Dubrovnik

'~

cehoslovackth, britanskih i istocnonje­ rnackih modela, pa sve do suvremenih borbenih modela koji se danas proizvode u Hrvatskoj, a izradeni su od kompozitnih tvoriva.

Misija Europske zajednice

Promatracka rnisija Europske zajed­ nice u Hrvatskoj prikazana je kroz rotaciju straznjeg rotora talijanskog helikoptera AB-206 koji su nedaleko Varazdina srusili migovi Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva. Na rotorima su postavljene fotografije s prikazima djelovanja misije EZ-a, kao i posljedica rusenja samog helikoptera koji je prevozio promatrace.

UN PRO FOR

Djelovanje snaga misije Ujedinjenih naroda (UNPROFOR-a) u Republici Hrvatskoj prikazano je na zemljovidima Hrvatske s oznacenim UNP A zonama i podrucjima odgovomosti kontingenata pojedinih zemalja ukljucenih u rnisiju. Izlozene su fotografije snaga UNPRO­ FOR-a uokvirene slovima UN, te svakako nezaobilazna plava kaciga s ispisanim bijelim slovima UN.

"Velika partija saha" - uvodni zemljovid Hrvatske sa simholianim prikazom bojisnice i okupiranih podrucja Hrvatske kao uvod u detaljniju analizu na pojedinim bojisnicama

STUDENI 2001. RV 89

Promidfba Jedna posebna prostorija posvecena

je vaznom segmentu modemog rata, promidzbi. Izloscima su pretezito obuhvaceni tiskani mediji, ali djelomice i elektronicki - radio i televizija. lzlozeni su ponajvise brojni plakati i letci razlicite tematike i tehnike izrade. Teme plakata i letaka protezu se od poziva na referendum o samostalnosti Hrvatske, upozorenja na agresiju, informiranja pucanstva, suzbijanja neprijateljske promidzbe do poziva na obranu i ustrajnost u otporu. Tehnike izrade variraju od razlicitih vrsta tiskanih plakata, pa sve do onih pisanih rukom poput plakata kojim se poziva na koncert u Dubrovniku tijekom opsade 14. prosinca 1991. Uz plakate u staklenim vitrinama su izlozeni brojni bilteni, novine, listovi i casopisi (Gardist, Frankopan, Pozar, Domobran, Hrvatski vojnik i dr.) koji su izdavani tijekom Domovinskoga rata. Vecina je pocela izlaziti spontano, a izdavale su ih pojedine postrojbe ili zapovjednistva. Te tiskovine izradivane su takoder u raznim tehnikama i izlazile su u razlicitim vremenskim razdobljima i s razlicitim trajanjem.

Medunarodno priznanje Republike Hrvatske

Prica o medunarodnom priznanju Republike Hrvatske smjestena je u luk jednog od nekadasnjih prozora klaustra pretvorenog u zlatni luk. U njemu je smjestena uvecana fotografija hrvatske zastave podignute ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku, a oko nje su novinski naslovi s vijestima o priznanju Republike Hrvatske od

90 RV STUDENI 2001.

inacica nekih hrvatskih odlikovanja, te brojna danasnja odlikovanja i medalje koje se dodjeljuju istaknutim pojedinci­ ma. Uz domaca u zasebnoj vitrini izlozeno je i nekoliko stranih odliko­ vanja dodijeljenih predsjedniku Republike Hrvatske Franji Tudmanu. U pozadini vitrine s odlikovanjima na lutku je postavljena smeda vrhovnicka odora sto ju je jednom prigodom nosio predsjednik.

Citav izlozbeni postav prati dvadese­ tak videoprojekcija razlicitog trajanja i posebni tonski zapisi posudeni od HRT-a, YUTEL-a, BBC-a, WTN-a i SAT-1. Vrlo je tesko i pomalo nezahval­ no postavljati izlozbu o nedavnoj proslosti, jer sto su dogadaji bliz!

Oruzje demace proizvodnje.

lznad raznovrsnog streljackog

oruzja nalazi se bespilotna

letjelica, lijevo se vide

takozvane "bojler"

bombe, a desno razne

vrste projektila i upaliaca

pojedinih zemalja. Zanimljivost pred­ stavlja tapiserija istkana u obliku hrvatske zastave sto ju je nakon medunarodnog priznanja Hrvatske satkao jedan covjek u Pakistanu i kao poklon poslao hrvatskom predsjedniku Franji Tudmanu.

sadasnjosti teze ih je predstatviti. Nije jednostavno predstaviti dogadaje ciji su sudionici jos zivi. Zato au tori ove izlozbe o Domovinskom ratu nisu imali nimalo laku zadacu jer su sjecanja mnogih jos uvijek vrlo ziva, a brojne rane jos uvijek nisu zacijelile. Ipak, pokazali su dostatno hrabrosti i smje­ losti da to ucine i to na jedan dosto­ janstven i primjeren nacin. Postoje i neke manje zamjerke i nedostaci, ali mozerno slobodno reci da su oni u odnosu na predstavljeno zanemarivi.

Odlikovanja i medalje Republike Hrvatske, znakovi casti i zasluga

U zavrsnoj dvorani izlozbeni je postav s prikazima hrvatskih i stranih odlikovanja. U staklenoj piramidi izlozeni su rijetki primjerci prvih autor fotografija: Stanko Szabo

Odlikovanje i medalje Republike Hrvatske. Na

lijevoj strani se vide neke od prvih lnaelca i modela,

a desno sluzbeno prihvaeenl modeli

odlikovanja i medalja

mro 2001 33. medunarodni sajam informacijskih

tehnologija, telekomunikacija i novih medija

' 13. - 17. 11. 2001. J'.if F~ P.AlffjJ~ 2!>!f'J '!

ERICSSON i E"ricsson Nikola Tesla d.ct

POVJERENSTVO ZA INTERNETIZACIJU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

C~------

-

• ,,_ .. J

lnformacije i prijave: Tel: (01) 6503 532, 6503 582, Fax: (01) 6503 112 info@zv.hr,www.zv.hr/info

in·terliber-educa 24. medunarodni sajam knjiga i ucila

m3i ~ ·11.1 •. 111-. 2001..

~n!ormacije i prijave: (01) 6503 279, fax 6503 196 e-mail: interliber@zv.hr www:zv. hr /interliber

ZO..Cltl·EHIA.c;.~e: Pllf<:AAN'I! ,,l(t/11111<< d.d. z a g re b, n. o v a c e s t a 93

80:,4't1t re,et,>t-ur1t i 6ir4n.e sirovtne J'fju ('rOiZ!.VO«.i1•1¥f iZ-t'f;J!.if-o 4rO/llf1t'til4n. o/c..u.s i povel4n .s1td.r~dfj 6je{l,fn.leflin4,

Jijet'1t(n,I, t1(4/c..4n.47 /llfi1ter1tl1t i Vit'1t/llfin.1t7 t-e se. u ,,9u Z!.Jr4Ve f'rehr1tn.e

f'ref'o~ul4t1dfju .sv,,., /c..4f-e:,orij1tl'lf'f f'Ot'ro11J1.l'f.

KLARA, Utinjska 19 tel. 6571-399 tel.jfax. 6570-206

Sve informacije - PRODAJNI CENTAR SVETICE, Planinska bb tel. 2399-031, 2399-000 tel./fax. 2399-062

SAMOBOR, Perkovceva 108 tel. 3.367-096, 3361-610 fax. 3362-661