I .

ZASTUPNIK ZA HRVATSKU:

~6'111,.6'1 6'ft ll."4Vl~"•"A Zagreb, Kneza Ljudevita Posavskog 14 Tel. 041/442-050, Telefax 041/451-693

OLYMPUS OLYMPUS OPTICAL CO., LTD. Toky0, New Yori<, HambvrQ. London

FOTO APARATI, VIDEO KAMERE. DIKTAFONI 41000 Zagreb, Jurjevska 15

Telefon: (041) 42 15 35, 42 15 22, 42 14 82 · Telefax: 42,08 88

IJRVATSKI PVOJNI m

~ GLASIL.0 MINISTARSTVA OBRANE AEPUBLIKE

HRVATSKE Odgovorni urednlk: brigad!r Ivan Tolj Glavni urednlk:

pukovnlk Krunosla.v Nlate.ic

Zarnjenik ~lavnog uredanika: eoze Simlesa

Ureduje kolegij urednistva; Ti­ homir • Bajtek (vojna tehnlka, desk), Zeljko Hanleh (HR2), De­ ajn Frigelj (HRM), Mirj11na Kure• tic (ustro] i postrojbe HV), Andel­ ka Mustapii: (kultura i feljtonisti• ka), Aloj~ Bors!¢ (fotografiia), Ma­ te Kovacevic, Z1nko Taras (lektu­ ra), Sinisa Haluian, Tomi1l1v Lackovi!':, Neven Valent Hribar (reporteri), Marit1a Pavieii: (mar­ ketinq), M11rina Sego (tajntca).

Graficki urednicl: Svebor Labura MirkQ Stojii:

Adresa; Zvonimirova 12, Zagreb 'J' elefoni: 46 80 411 46 79 56

Faxi 45 18 52

Godisnja pretplata 18.200 HRD Polugodisnja pretplata 9.1 QO HRD

Sve promiene tiraze i;lati na Vjesnik Tuzemna prodala Slavonska avenija 4 brzoqlas 341-256 iii na MARK!?f!N<:3 Hrvatskog vojnika brz0l;Jl$S 4\17-~1; brzoglas i dalekournno!ivac 451-85~. Pre!plata' za tuzemstvo upla6uje se u korist: PODUZECE !>TISAK«, ZAGREB (za pretplatu na »Hrvatskt vojnik«) br. rn. · 30101-601-24095 Pretp!ata za lnozernstvo uplacu]e se u korist: ZAGREBAc':t<A BANKA - ZA • PODUZECE 1;TISAK« (za pretplatu na »Hrvatskl vojnlk«) br, rn. 30101-620-16-25731-3281060. Cijena polugodisnje pretplate: Njemacka 54 OEM1 Austrija 3,60 ATS, Kanada 42 CAD, (zrakoplcvorn 82,95), Australija . 48 AUD, (zrakoplovom 106,50), SAD 42 USO, (zrakoplovorn 76,45), Svicarska 48 CHF, Ni:i;ozern• ska 60 NLG, Fn111cuska 216 FRF, Svedska 216 SEK, Belgija 1080 BEF, Danska 216 Dt<K, Velika Britar,ija 20 GBP, Slovenija 1BQ0 SLT, ltalija 396QCJ ITL, Norveska 212 NOK Rukopise i ~aterijale n~ vracamo ••

•KAZALO •••••••••••••••• 18. prosinca 1992. godine-

: ustroj hrvatske vojske ••••-•-•••••••• ••••••·•··~··· • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

Radost, mir, ljubav Visokirn casnicima nove duznosti Spornenice domovinskog rata Povratak hrvatske vojnicke odore Novacenje Znanje za podrsku borbenirn postrojbama

4 5 5 6 8 9

aktualnosti • • • • • • • • • • ••••••••••••••••• • • • • • •• • •• Ljudi koj rnisle na nas 10 Slavonski prkosni ratnicl 14 Tu se obranila Hrvatska 15 Prva obljetnica 142. drniske 17 N,,ezaustavljive »Vidre« 18 »Surnskl duhovl« u dvorcu grofa Erdodya 19 dossier••~•••~••••••~••••••••••••••••••~••••••••

• Zapad ne rnoze biti lstok · 20 , • I dal]e cerno voditi razumnu politiku 21 : Dernografska sllka . 23 • Ratni pothvati hrvatskih branitelja 25 : Ne srnljemc zaboraviti 27

• • • • • • • • • • ' • • • ' • • • • • • • ·• • • • • • • • • • • • • • • ' • • • •

u iilriitu ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• Knjiga objave - · 28 Vizija buducnost' 30

vojna tehnika •••••••••••••••••••••••••••••••••• 31 34 39 40 42 46 48 50 52 54 55

Nabeska iluzlja Ultimax 100 lstina nasuprot senzaeionallzmu Sustav rnadzarske obrane Najbolji rnedu najboljirna Male tajne mo6nog diva Balisticko pove6alo lndijska tenkovska doktrlna Ritam rata Vatrena lopta Ostraqusa

magazin '

• •••••••••••••••••••••••••••••••••••••• Srninka Nas Goran Vojnik pred lsusovim rodenjem ljusarski konjanik Carollie glumice Marije Prirodni prisnl prijatelJ Christopher Columbo -Otkri6e Bon Jovi - ldealan dar Sin iz uskockoq gnijezda Krizaljka -

56 57 58 59 60 61 62 63 64 66

HRVATSKI VOJNIK

LIST NEPOBJEDIVIH !

HRVATSKI YOJNIK '3

-BOZICNA PORUKA ••••••••••-•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••·

RADOST, MIR

. ' LJUBAV Msgr. Juraj Jezerinac, rav natelj dusobriinistva u Hrvatskoj vojsci:

Dragi hrvatski brenitelji,

Bozic je blagan rsdosti, ljubevi i mire, blagdan derivenje. To je i razlog zesto vam pisem. Zelim vas jednostavno pozdreviti i pozeljeti u ovim bozicnim denime obilje mire, rsdosti, bez ob­ zira gdje se u ovom trenutku nelezite, de Ji kod kuce, u vojsci, ne prvim .linijsme obrene drage nam Domovine ili mozde u bolnici.

Mnogi 'su se ruideli de cemo ovoga Bozica biti mirniji, de rete vice tiece biti. 'Nezelost, rat jos uvijek treje svom zestinom, posebno u Bosni i Hercegovini to i u nekim dijelovime Hrvetske. On ostevlje ize sebe pust. s, prezninu, krv, dim, rene keko tjelesne teko i dusevne.

U denime Dosesce sluseli smo o vjernici rijeci proroke sluzeci se sliksme tame i svjetle, noci · detie, u zel]! de nam na iednostsven i ljudima shvatljiv necin protumeci neke pojave ljudi te vremena u kojem su zivjeli. Bila je to dobe retovs, zbje­ gova ljudi koji su nepusteli vlestite ognjiste. .

Ze sve nes vezno je zruiti de je sveki rat djelo tame, mreke, posljedice grijeha. Kekvo je srce, tekev je i covjek.

Ovej rat keo de nedmesuje sve dosedesnje. Ne semo stoga sto vrsi etnicko ciscenje nego i zbog zlodjela kekve se ne pem­

- te. Sta reci o ovom ratu? · Prije toga cujmo sto je o retu i retovenju jos u 4. st. nepiseo

steri pisec. »Kede bi ljudi stoveli jednoga Boga, ne bi bilo rez­ dore medu ljudima, ni rate, jer bi ljudi ztuil: de su sinovi jed­ noga Boga. Kako su vezeni nepovredivim vezom bozenskogn srodstve ne bi bilo zesjede, jer bi znali kakve kazne pripreme Bog ubojiceme ljudskih duse. Ne bi bilo otimecine niti ikakva zle ne zemlji. Keko bi bio divan zivot na zemlji kede bi se po cijelom svijetu udomile blagost, ljubav, mir, prevde, vjere. Ne bi trebslo temnica niti strehe od kezni, jer je bozenski zekon keder odgojiti ljudsko srce«. Tako kaze te] start pisec.

Gdje su poceci ovoga rate? Nije Ji sedesnji rat doseo keo posljedica zanemarenih duhovnih vrijednosti o kojima govori gore spomenuti steri pisec. Dovoljno je spomenuti iskustve. ljudi pa i djece koje su sve do nedavno bile sikenirsrui semo zeto sto su bili vjernici. Odreslime se pripisivnle politicke ne­ podobnost. Komunizam je issu: ze. tim de unisti u korijenu vje­ ru u duseme ljudi. Krista se proglesevelo mitskom osobom, a neuk Crkve keo zesterieli, keo nesto sto je nedostojno covjeke. Bozje zapovijedi proglesevene su nesuvremenim.

A komunizam je neseo nejbolje tlo u Srbiji.

Mnogi poruseni gradovi i popeljene sele semo su vanjski znekovi onoga sto se prije toga dogodilo u duseme ljudi. U covjeku je bio nejprije mrak, teme, zlo. Mrek nikede ne donosi svjetlo. Mrznje nikada ne red« ljubevlju. »Ako slijepac slijepca vodi, obojice ce pesti u jemu«, veli Isus. Ako se iskljuci Bog iz ztvote ljudi, aka nem Bozje zepovijedi nisu svetinje, aka nam nasa sevjest nije mjerilo, sto onda mozemo ocekiveti?

Sta je nama ciniti? Sta nem porucuje blagdan Bozice? Hrvetski pjesnik Matos je rekeo de se Bog udomio medu na-

4· HRVATSKI VOJNIK

· ma keko bi nes! domovi posteli Bozje obiteveliste i klice. »Sa mo Bog maze prebivati u ljudskom srcu«. U nesem se; dakle, srcu Bog maze nesteniti, udomiti.

Bozic je ne semo blagdan proslosti koji nes podsjece n Isusovo rodenje, nego i blagdan sedesnjosti kede se zeli nasta niti, -ponovno roditi« u neme.

Netko je rekeo de se Krist uzelud radio na zemlji aka se ni je radio u nesem srcu.

Potrebno je, drugim rijecime, nese obrecenje, odvrecanj. od zle a prienjanje uz dobro. Potrebna nam je morelne obn va, Nije potrebno puno filozofirati. Dovoljno je zepiteti se ka· kevssm u sebi i preme onime koji me okruzuju. Osjetit cem odmah gdje -sepemo-, a gdje dobro stojimo.

Ne postoje semo meterijelne rusevine, nego i duhovne za blude u ljudskim mislima i sevjestime [kerd. Kuheric]. Poire. no je ponovno otkriti duhovne vrijednosti koje su bile potiski­ vane. Potrebno je svakodnevno potvrdivati i zivotom sviedociti de su ispletivi posterije, istinoljubivost, samoprijekor, solider­ nost, spremnost na nejvece zrtve. De toga nije bilo u ovom ra­ tu, Hrvetske ne bi bile ono sto one ssde jest. De hrvatski bra-· nitelji nisu bili tekvi, ne bismo bili slobodni. Potrebna nam j visoke strucnost eli isto teko i veliki moral. Potrebne nam j vjere u Boga i zivot po njoj.

Krunice koja je postele simbol hrvatskoga vojnike; nek, nam bude stverni znek nase vjere i Ijubevi prema Maje: Merij: i nese Ijubevi preme Bagu. Nedostojno je de vojnik nosi kruni cu oko vrete i u isto vrijeme psuje. Time gazi i prezire ne sem tu svetinju hrvatskog vojnika nego i samoga Boga. Neke ts krunice bude znekom cestt i postenje u proslosti. Sve to, dak le, spade u -program nase hrvatske obnove, a osobito u pr; gram moraine obnove hrvatskih branitelja.

Duhovna i moraine obnove obveze je svakog covjeke, i voj­ nike tekoder.

Bimski pjesnik Horecije davno je rekeo de bez velikoga trude zivot ne de niste covjeku, a epostol Pavao nelezi u tome pomoc kede keze. »Sve mogu u onome koji nes jece« {Fil 4, 13,

Vojnick: zivot trezi od covieke zrtvu i odricenje, poneki put i nedljudske. Ono sto je na prvi pogled nemoguce, s Bozjom pomocu je moguce. To su pokezeli mnogi nest branitelji u tes­ kim trenucime koje su dozivljaveli. Zruili su tjesiti svoje nejmi­ lije, poput mladog slijepog hrvatskog brsuiitelja. -Ne pleci ze­ no sto sem bez ociju. Zebvelimo dragom Bagu sto sem jos na zivotu i sto je nese Hrvetske slobodne«.

Ako se svetko od nes ne bude trudio oko vlestite moraine obnove, bit cemo u opesnosti de podlegnemo nepesti de na zlo uzvretimo zlom, na mrznju mrznjom, de se spustimo na rezinu nepedece, de izgubimo i slobodu i plemenitost duhe; de zaboravimo na svoju duhovnu, evandeosku i kulturnu bas­ tinu. Bio bi to tada nas najveci poraz.

U tim mislima i zeljama cestitam svima porodenje Isusovo da nam Novorodeni svima udijeli mir, te da iducu proslavu blagdana todenja Isusovog svi doiivite u krugu svoje drage; obitelji, da do toga dana zanijeme topovi, da se sve oruzje pre-: tvori u orude i traktore kojima cemo obradivati nasa polja fj nase njive ...

/

.USTROJ HRVATSKE VOJSK~•••••••••••••••••••••••••

VISOKIM CASNICIMA 'V

NOVE · DUZNOSTI Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudman donio je Odluku o razrjesenjima i imenovanjima za 28 visokih casnika Hrvatske vojske koja

glasi:

.General-bojnik Josip (Adamov) Lucic razrjesava se duznosti pomocnika ministra obrane Republike Hrvatske i nacelnika Personalne uprave i imenuje se za glavnog inspektor'a Hrvatske vojske u ·Glavnoj in­ spekciji obrane. Brigadir Stjepan (Brankov) Adame ime­

nuje se za pomocnika ministra obrane za civilni sektor. Brigapir Miljenko (Blage) Crnjac razriesa­

va se duznosti inspektora u Glavnoj inspek­ ciji obrane i imenuje se za pomocnika mi­ nistra obrane i nacelnika Personalne upra- ve Ministarstva obrane. · Bojnik Branko (Brankov) Prhnuzak ime­

nuje se za zamjenika nacelmka Personalne uprave Ministarstva obrane. Pukovnik Miroslav (Petrov) Medimorec

imenuje se za nacelnika Sigurnosno-infor­ mativne sluzbe Ministarstva obrane. Kapetan bojnog broda Davor-Loso [Mir­

kov) Domazet razrjesava se duznosti znan­ stvenog suradnika u Odjelu za uporabu Hrvatske vojske u Upravi za strateska istra­ zivanja Glavnog stozera Hrvatske vojske i imenuje se za nacelnika Obavjestajne upra­ ve u Glavnom stozeru Hrvatske vojske. General-bojnik Petar [Ivanov) Stipetic

razrjesava se duznosti zapovjednika svih postrojbi Hrvatske vojske na slavonskom bojistu i imenuje za zapovjednika Operativ­ ne zone Zagreb. Brigadir Duro (Stjepanov) Deeak razrjesa­

va se duznosti zamjenika nacelnika Glav­ nog stozera Hrvatske vojske za KoV i ime­ nuje za zapovjednika Operativne zone Osi- [ek. . Brigadir Izidor (Tomin) Cesnja] razrjesa­

va se duznosti zapovjednika Operativne zo­ ne Karlovac i imenuje za zapovjednika Operativne zoneGospic. Brigadir Ante [Milana) Gotovina imenuje

se za zapovjednika Operativne zone Split. . General-bojnik Nojko [Josin] Marinovic imenujs se za zapovjednika Juznog sektora Operativne zone Split. . Brigadir Ivan [Martinov) Tonkovic razrje­ sava se duznosti nacelnika Uprave. za vido­ ve _Glavnog stozera Hrvatske vojske i ime­ nuje za zapovjednika slavonskog bojista, . Brigadir Vinko (Vinkov) Stefanek razrje­ sava se duznosti zapovjednika Operativne grupe Istocna Posavina u Operativnoj zoni Osijek i imenuje za nacelnika stozera u Operativnoj zoni Zagreb. . Brigadir Josip (Dragutinov) Cerni razrje­ iava se duznosti nacelnika staba i zamjeni- a zapovjednika Operativne _zone Osijek i

imenuje za nacelnika stozera u Operativnoj zoni Osijek. . Brigadir Rahim [Bedzepov] Ademi razrje­

sava se duznosti zapovjednika 126. •R• bri­ gade u Operativnoj zoni Split i imenuje za nacelnika stozera u Operativno] zoni Gos­ pie. Brigadir Luka (Lukin) Dzanko imenuje se

nacelnikom stozera Operativne zone Split. Brrgadir Marijan (Josipov) Marekovic

razrjesava se duznosti zapovjednika 1. •A• brigade ZNG i imenuje za zapovjednika 1. Gardijske brigade. · Pukovnik Drago (Filipov) Matanovic raz­

rjesava se duznosti zapovjednika 2. batalju­ na 2. ,•A• brigade ZNG i imenuje za zapov­ jednika 2. Gardijske brigade. Pukovnik Josip (Adamov) Zvirotic razrje­

sava se duznosti zapovjednika 109. •R• bri­ gade u Operativnoj zoni Osijek i imenuje za zapovjednika 3: Gardijske brigade. Brigadir Mirko (Ivanov) Sundov razrjesa­

va se duznosti zapovjednika 4. »A« brigade ZNG i imenuje za zapovjednika 4. Gardijske brigade. Brigadir Ivan (Antin) Kapular razrjesava

se duznosti zapovjednika Brigade vukovar­ skih veterana i imenu]e za zapovjednika 5. Gardijske brigade. Pukovnik Mirko (Antin) Norac-Kevc raz­

riesava se duznosti zapovjednika 118. •R• brigade u Operativnoj zoni Karlovac i ime­ nuje za zapovjednika 6. Gardijske brigade. Pukovnik Jozo (Petrov) Milicevlc razrjesa­

va se duznosti zamjenika zapovjednika 1. •A• brigade ZNG i imenuje za nacelnika stozera u 1. Gardijskoj brigadi. Pukovnik Vlado (Josipov) Sindler razrje­

sava se duznosti nacelnika stozera 2. »A• brigade ZNG i imenuje za nacelnika stoze­ ra u 2. Gardijskoj brigadi. Pukovnik Mladen (Tomin) Kruljac razrje­

sava se duznosti zapovjednika 1. bataljuna u 3. »A« brigadi ZNG i imenuje za nacelnika stozera u 3. Gardijskoj brigadi. Bojnik Milan (Matin) Perkovic razrjesava

se duznosti zapovjednika lakog topnickog raketnog diviziona PZO u 4. •A• brigadi ZNG i imenuje za nacelnika stozera u 4. Gardijskoj brigadi. Bojnik Zlatko (Slavkov) Ferencevic razrje­

sava se duznosti nacelnika stozera 105. •R• brigade u Operativnoj zoni Bjelovar i ime­ nuje za nacelnika stozera u 5. Gardijskoj brigadi. · Bojnik Zvonko (Mijin) Brajkovic razrjesa­

va se duznosti nacelnika topnistva u 133. •R• brigadi u Operativnoj zoni Rijeka i ime­ nuje za nacelnika stozera u 6. Gardijskoj .brigadi. ·

Ova odluka stupa na snagu odrnah-.

SPOMENICE DOMOVIN­

SKOG '

RATA Predsjednik Hrvatske dr.

Franjo Tudman urucio je 5. prosinca 1992. u Predsjed­ nickim dvorima spomenice domovinskog rata 1990/1992. 21 casniku Hrvatske vojske. Ukazom o dodjeli, spome­

nice domovinskog rata do­ bili su general bojnici: Jo­ sip Lucic, Nojko Martnovic i Petar Stipetic, brigadiri; Rahim Ademi, Miljenko Crnjac, Josip Cerni, Izidor Cesnja], Dura. Decak, Da­ vor-Loso Domazet, Luka Dzanko, Ante Gotovina, Ivan Kapular, Marijan Ma­ rekovic, Vinke Stef'anek, Mirko Sundov, Stjepan Adame, pukovnici: Drago Matanovic, Miro Medimo­ rec, Mirko Norac-Kevo i Jo­ sip Zvirottc, te bojnik Bran­ ko Primuzak. Na priznanjima se zahva­

lio general bojnik Josip Lu­ cic. Svecanosti dodjele spo­ menica bili su nazocni predstojnik Ureda pred­ sjednika dr. Jure Radie, mi­ nistar obrane Gojko Susak, nacelnik Glavnog stozera Hrvatske vojske general zbora Janka Bobetko, pro­ celnik Vojnog kabineta Kresimir Kaspar, pobocnik predsjednika Republike Mile Cuk i savjetnik u Ure­ du predsjednika Sven Las­ ta.

HRVATSKI VOJNIK 5

-USTROJ HAVATSKE ·VOJSKE •••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Po .. v- RAT. ··-AK- .· . . .· ·. . . . .. ·'

HRVATSKE VOJNICKE ODORE

Voci Bozica prvih tri stotine casnika Hrvatske vojske · obu¢i _ ¢e_ nove sluzb~ne o<Jore

Prepoznatljivost svake vojske u svijetu ogleda se prije svega u odorama koje nose njeni prtpadnicl. Doduse, rat­ ne odore su danas gotovo svuda maskir­ ne, ali one sluzbene i svecane posebnosti su koja govori o karakteru vojske, drzavt kojo] pripada, narodu ko]! je cini. · Hrvatska vojska koja se stvarala u na­

metnutom narn ratu obukla.je svoje pri­ padnlke odmah u ratnu odoru. Nosili su je vojnici, docasnici, casnici pa i najvisi duznosnici u oruzanim snagama, Ma­ sklrna odora postala je simbol hrvatske borbe za slobodu, simbol otpora jugoko­ munistickom i cetnickom okupatoru, Istodobno sa sve sustavnijim ustrojava­ njem Hrvatske vojske radilo se i na stva­ ranju njenih sluzbenih i svecanth odora. U Ministarstvu obrane imenovan [e tim strucnjaka ko]i je dobio zadacu da obli­ kuje- novu odoru hrvatskog vojnika i znakovl]e. - Dio strucnoga tima ko]t [e zaduzen za

likovno oblikovanje odora cine: Ika Sko­ mrlj, akademski scenograf i kostimo-

Sluibene adore pripednlke Kopnene vojske (nedostaje znakovlje)

graf, scenograf Lattea Ivanisevic i dizaj· ner za tekstil i odje6u Dzenisa Medve­ dee. Utme ovog' dijela tima za -Hrvatskl vojnik- Ika Skomrlj je rekla. »Polako, s rnnogo truda ponovo se ra­

daju odore Hrvatske vojske. Hrvati su svoju vojnicku odoru izgubili swara­ njem Jugoslavije 1918. godtne dobivli uniforme srpske odnosno [ugoslavensks vojske. Sve do ovlh dana Hrvatska voj· ska nema svoje odors kao nastavak vise­ stoljetne volnicke tradicije, osim u dru­ gem svtetskorn ratu, kada su ponovo bi· le uvedene domobranske postrojbe. S obzirom na dugi prekid u ustrojavanju nase vojske, nakon sto je stvorena samo­ stalna drzava nije bile ni [ednog strue­ nog tijela koje bi moglo preuzett zadatak stvaranja suvremene hrvatske vojnicke odore, Zatekavsi takvo stanje hrvatsko vrhovnistvo zatrazilo [e od ljudi koji do sada nisu nikada radili na takvom poslu da ga Se sada prihvate, Takav posao i u zemljama ko]e nemaju prekid u obliko­ vanju odora predstavlja dugotrajan i studtozan rad. Trebalo je prouciti odore koje nose pripadnlci suvremenih vojski u svljetu, a narocito smo obratili pozor­ nost na USA, Veliku Britamju i Njetnac· ku. Tako smo privatnim kanalitna prl-' bavljali knjige koje pisu o vojniokim odorama a uspjeli smo nabavitl i pojedi

I

t••·····································································-

1--·- .

!

··--··---- -"" ~ .0 Q)

:i: 0

>rJJ ~ ~

---·-••·• .. __ __-,t_-_. -----·---··,.-.. ·-···-···-----·-, ---··---·-•••••-- .. ---··•·--···•·---···· • ·······---··-•·-••n·-- .. ·'""··• • ··--'-·-~ ..... ,-,-·---•·•-·•·• ····- •~

·u ~ cii ~

ne dijelove odora iz zapadnih vojski. Konzultirali smo se s mnogim visokim duznosnicima a i sam predsjednik Re­ publike dr. Franjo Tudman je pratio nas rad i pomagao nas savjetima. Imali smo uvid i u jednu kolekciju vojnickih odora u privatnom vlasnistvu u Zagrebu. Prihvatiti se toga posla zaista je bila

hrabrost i izazov, no bili smo motivirani stvaranjem nase, hrvatske drzave i nase vojske u cemu je domoljublje i ljubav ~rema vojsci koja se stvara odigrala ve­ liku ulogu. Ovo vise nije bila strana i mr­ ska nam jugo-vojska, vec nasa Hrvatska voiska u kojoj smo prepoznali nase sino­ ve,1c. nase oceve, nasu bracu i muzeve, . Sto se tice samih odora, njihovog 1zgleda i njihove kvalitete, slijedili smo sva pravila vazeca za sve vojske svijeta. Nastojali smo stvoriti suvremenu odoru hrvatskog vojnika da bude dopadljiva i svrhovita. U njoj se vojnik mora dobro

osjecati, mora se samom sebi svidati I ostavljati dobar utisak na druge. Kao sto odijelo cint covteka, tako i vojna odora cint vojnlka-, Za postavljan]e tehnickth uvjeta i plo­

. sne tekstilije te modela obuce bili su za­ duzeni inzenjeri Ksenija Hnatko i Zlatko Ivankovic, koji su rekli da su materijali za svih sedamdeset dijelova odore izra­ deni od najkvalitetnijih materijala. Po­ sebno isticu cipele koje su izradene po antropometrijskim mjerilima, prvi put primijenjenim u naso] obucarsko] indu­ striji a u izradu odora ukljucena je vr­ hunska tehnologija. Po kvalitativnim znacajkama koje su laboratorijski prov­ jerene po vrlo strogim kriterijima, nova vojna odora se ce lako odrzavati, bit ce ugodna za nosen]e i nece propustati vla­ gu.

· Istodobno s hrvatskom vojnickom odorom na idejnom likovnom rjesenju

znakovlja za kape i revere radio je gra­ ficki dizajner Nenad Martic. Od sada ce se na po oznakama na kapi razlikovati casnici od docasnika, dok ce vidovi koji­ ma pripadaju biti oznaceni na reveru. Boztmir Kokan je redizajnirao oznake cinova koji ce se nalaziti na ramenom dijelu sluzbene odore, dok ce na sveca­ nima cin biti oznacen na orukavlju. Uime Ministarstva obrane cijeli posao

je koordinirao Darko Kovacic. Treba na kraju reci da ce ove odore

koje ce biti prvi puta u javnosti videne uoci Bozica, obuci pripadnici kopnene vojske i zrakoplovstva. Nakon -poku­ sne- godine nosenja ovih sluzbenih odo­ ra, one ce na temelju primjedbi i prije­ dloga biti konacno definirane i usvoje- ne. •

Mirjana Kuretic

HRVATSKI VOJNIK 7

-USTROJ HRVATSKE VOJSKE•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

" NOVACENJE Oe godine no:acena je prva generacija novaka u slo­ bodnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj. Novacenju su pod­ vrgnuti mladici rodeni 1974. godine i oni starijih godista koji su bili ocijenjeni privre­ meno nesposobnima za voj­ nu sluzbu a tijekom ove godi­ ne im je istekla odgoda. No­ vaceni su i oni koji su podni- . jeli zahtjev za ponovnu ocje­ nu sposobnosti prije isteka vremena privremene nespo­ sobnosti, koji su na ranijem novacen]u ocijenjeni sposob­ nima za vojnu sluzbu a izjavi­ li su da je nastala promjena zdravstvenoga stanja koja ut­ [ece na ocjenu njihove spo­ sobnosti; zatim, rodeni 1975. godine koji su podnijeli za­ htjev za novacenje i oni za ko­ je je Komisija za civilnu sluz­ bu donijela odluku o upuci­ vanju na civilno sluzenje, Novacen]e su vrlo uspjesno

· proveli odjeli za meduopcin­ ske poslove obrane Bjelovar, Cospic, Karlovac, Sisak i Va­ razdin a na podrucju odjela Osijek, Rijeka, Split. i Zagreb novacenje ce biti dovrseno do kraja ove godine. Svi novaci koji podlijezu

novacenju pozvani su u za­ konskom roku da se jave no­ vacko] komisiji poradi nova­ cenia. Odaziv novaka na no­ vacenje bio je izuzetno dobar. Novaci su svojim ozbiljnim i korektnim ponasanjem doka­ zali da su sazreli i da su moti­ virani za sluzen]e vojnog ro­ ka u svojoj, Hrvatskoj vojsci. Pravodobno i kvalitetno

obavljene su pripreme za no­ vacenje kako od strane ureda za obranu tako i od strane novackih komisija. Poradi da­ vanja sto veceg znacaia pro­ vodenju novacenja, t€ stvara­ nja svecane i dostojanstvene atrnosf'ere, novacenje je obav­ ljeno u posebno uredenim prostorijama, a pripremljene su i adekvatne prostorije za boravak novaka.

8 HRVATSKI VOJNIK

Prsu: JUSTINA BAJT/ ALEKSANDAR IVANOV

Novaci koji upisu fakultet, visoku iii visu skolu sluze vojni rok nakon

zavrsetka studija Novacenje je sukladno Za­

konu o obrani i Pravilniku o Izvrsavanju vojne obveze i ci­ vilne sluzbe provodilo devet novackih komisija u sastavu. predsjednik, lijecnlk, psiho­ log i predstavnik ureda za obranu. Prije novacenja ko­ misije su obavile kontrolu cjelokupne dokumentacije - potrebite za novacenje, te us· tanovile da je kvalitetno pri-

boluju od teskih bolesti iii tje­ lesnih mana i nedostataka (potpuno sljepilo, [ac! oblici dusevne zaostalosti, uzetost cijelog tijela ili pojedinih ek­ stremiteta i slicno).

.Nposredno prije po- - cetka novacenja predsjednici novackih komisija pozdravili

premljena, azurna i sukladna propisima. Na osnovi prethodno obav­

ljenih lijecnickih i drugih pre­ gleda i psiholoskih ispitiva­ nja u ovlastenim zdravstve­ nim ustanovama, novacke komisije su svakom novaku u njegovoj nazocnosti odredile cijenu sposobnosti za vojnu sluzbu. Izuzetno, novacke ko­ misije su novacile bez njihove nazocnosti one novake koii

su sve novake koji su toga da­ na pristupili novacenju te ih upoznali s njihovim pravima i obvezama prilikom novace­ nja, tijekom sluzenja vojnog roka i sluzenja u pricuvnorn sastavu. Osim navedenog, predsjednici komisija ukazali su im na znaca] prvog nova­ cenja u naso] slobodnoj, me­ dunarodno priznatoj domovi­ ni. Sa svakim novakom po­ sebno clanovi novacke komi-

sije razgovarali su o njih vom zdravstvenom stanju, t, ih po potrebi upucivali da se obrate lijecniku - specijalisti poradi daljnjeg lijecenja. Ove godine. novacke komisije od­ redivale su samo ocjenu spo­ sobnosti za vojnu sluzbu, rod odnosno sluzba odredit ce se novacima prije upuciva­ nja na sluzenje vojnog roka: Predsjednici novackih k

misija urucili su svakom n vaku uz cestitke novu hrvat sku iskaznicu - osobnu jav, nu ispravu kojom svaki vojni' obveznik dokazuje obavljanj vojne obveze i svoj identite dok [e na vojnoj sluzbi, U g, tovo svim opcinama svojo nazocnoscu novacenje s uvelicali celnici opcinsk vlasti, te odrzali novaci prigodan govor. Uprava vojnu obvezu i mobilizacij pruzila je strucnu pomoc ulozila velike napore za u pjesno provodenje novacen] Nakon provedene anali

novacenja u ovoj godini m zemo biti posebno zadovolj odazivom novaka koji s shvatili ozbiljnost vremena situacije u kojoj je nasa d movina bila tijekom 1992. g, dine, te nije bilo nikakvih ek; scesnih ponasanja, vec ne protiv odrzavan je primje red i stega. Novacke komisij radile su u otezanim uvjeti,

- ma vrlo kvalitetno, profesi nalno, pravodobno i suklad no propisima, pa se s pravo moze reci da je prvo novae nje mlade Hrvatske vojsk provedeno vrlo uspjesno kvalitetno. Treba naglasiti da se nova,

ci upucu]u na sluzen]e vojno roka u pravilu u 19. godi Medutim, oni koji su upisa fakultet, visoku iii visu skol redovno iii izvanredno, upu cuju se na sluzenje vojno roka nakon zavrsetka studij ali najkasnije do kraja kale darske godine u kojoj nav •· vaju 27 godina.

• ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• • •

Sa svecsnoq zevrsetke obuke prve generacije noveke logisticara

ZNANJE ZA PODRSKU BORBENIM POSTROJBAMA

Centar za obuku i odgoj vojnika logisticara obiljezio prvu godisnjicu.

U Centru za odgoj i obuku vojni­ ka logisticara u Zagrebu, 11. prosinca '92. svecano je obiljezen zavrsetak skolova­ nja prve generacije vojnika logisticke specijalnosti. Skup su svojim prisustvom uvelicalt general pukovnik Franjo Feldi iz Operativne uprave Glavnog stozera, te brojni visoki gosti iz Ureda obrane grada Zagreba, MUP-a, predstavnici op­ cine Pescenica i donatori koji su pripo­ mogli izgradnji ovog Centra. Obrativsi se vojniclma, zapovjednik Centra bojnik Zeljko Kuhar naglasio [e. -Osposobljeni ste da kvalitetnim radom svojih sluzbi osigurate uvjete za ucinkovito bojevo ~_Jelovanje postrojbe u koje odlazite. Va­ sun je skolovanjem ostvarena jos jedna pobjeda hrvatskog naroda u domovin­ skom ratu.,

. COOVL je osnovan po zapovijedi Mi­ ~1starstva obrane i s radom je poceo 8. hstopada '92. Buduci da je postojala veli­ ka potreba za centrom ove specijalnosti, formiran je u vrlo kratkom roku. Prva je g_eneracija mladih vojnika stigla u Cen-

tar 8. listopada, nakon zavrsene temelj­ ne pjesacke obuke u drugim centrima, da bi u ovom centru prosli dvomjesecnu specijallsttcku obuku. Osnovna zadaca Centra je da obuci vojnike za podrsku borbenim postrojbama u svim uvjetima, od popravka vozila, obucavanja voznje, pripreme hrane, pruzanja prve medicin­ ske pomoci i izvlacenja ranjenih do po­ pravka svih vrsta oruzja i oruda. Rad u Centru odvija se po sektorima. To su. sektor za organizacijsko-mobilizacijske poslove, IPD i SIS, operativno-nastavni sektor te logisticki koji ukljucu]e tehnic­ ku, zdravstvenu i intendantsku satniju. U sastavu Centra nalazi se i auto-bojna koja je dislocirana u Pozegi, a specijalizi­ rana je za obuku vojnika u vozn]i svih teretnih i osobnih vozila te motorkotaca, Zapovjedni kadar cine (gotovo 80 po­

sto) pripadnici prve brigade, te pripadni­ ci pncuvnih brigada koji uz ratno isku­ stvo posjeduju i. znanje koje mogu preni­ jeti mladim vojnicima. Najveci je pro­ blem Centra u nedostatku sredstava za obuku, pa se u obuci koriste i civilne in­ stitucije jer u okviru Hrvatske vojske ta-

kve jos ne postoje. Koristeci uz vojne i ci­ vilne institucije, vojnik moze steel isku­ stvo i znanje, a ovakav pristup radu samo potvrduje da ce Hrvatska vojska imati kvalitetan kadar za izvrsavanje bi­ lo kojeg zadatka u svim uvjetima. Obuka se uglavnom izvodi na terenu jer se od svakog vojnika oceku]e da bude sposo­ ban u svim uvjetima i prakticno primije­ niti stecena teoretska znanja. -Nedosta­ tak kabineta i tehnickih sredstava na­ doknaden [e- iskustvom zapovjednika stecenim tijekom rata, a to iskustvo pre­ neseno mladoj generaciji zapravo je naj­ vazniie-, istaknuo je pomocnik zapovjed­ nika za · IPD i SIS, bojnik Josip Stignje­ dec. Nakon odsluzenja vojnog roka vojnik je spreman i za ukljucivanje u ci­ vilni zivot, pa je i to razlog sto se poseb­ na pozornost posvecuje specijalnostima u civilstvu. Poslovi za koje su osposobljeni i zna­

nja koja posjeduju vojnici ovog Centra jos vise pridonose sposobnosti i sprem­ nosti postrojbi Hrvatske vojske. •

Vesna Poljak

HRVATSKI VOJNIK 9

IIIIIINTERVIEYI •• ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Raz~ovor s gospodom Ankicom Tudman, predsjednicom akcije »Spasite djecu Hrvatske« koja vodi skrb o djeci poginulih hrvatskih branitelja na nacelu sponzorstva, a okuplja darovatelje iz cijeloga svijeta

HV, Bez obzira na postignute re­ zultate akcije »Spasite djecu Hrvat­ ske- o samoj akciji ne zna se mnogo, pa bismo zato zeljeli nase citatelfe upoznati s nfenim radom. Stoga n:~gdo Tudman,kaiite sto Vas je osobno ponukalo da se prihvatite ove duinosti kofa vjerofatno znaci velike obveze?

- Ovaj okrutni rat nanio je gole­ mo zlo cijeloj naso] domovini, pa sam smatrala da je moja duznost, a bila mi je i zelia, da nesto prtdone­ sem ublazavanju tih nesreca, Tako sam se odlucila osobno ukljucitl u jednu od humanitarnih akcija.

HV, Molimo Vas da za -Hrvatski vojnik- kaiete kada i gdje je pokre­ nuta humanitarna akcija -Spaslte djecu Hrvatske«? Nakon sto je pocela agresija na

Hrvatsku, mnogi ljudi u domovini i

10 HRVATSKI VOJNIK

• Razgovarao: Ivan Tolj Snimio: Alojz Borsh:

"SPASITE DIECU HRVATSKE" 'SAVE THE CHII.OREN Of CRC>ATIA'

PISMO lAHVALE

OM«jg-,_. " ,z.t...4,i--J.....;,.....1.,.,11,1,........,_,4, .r .....•.. ~'-""'-:.....Jl...,J.."""'i..,....,11

J.....ti,,f.. U..J.i.41-JJ.--+-r•+--"' '-"" c.+..;. •...... Jl.i.,,,J,.,i..,, 14--;;.L.-

.u.,,, •• ~,1.1""'-....,';,•..;...,.._.....1., -l,..-fl....,....(ol,

u svijetu zeljeli su, isto kao i ja svaki na svoj nacin i svaki pre svojim mogu6nostima, pomoci sv1

joj domovint, Tako se i rodila idej medu Hrvatima koji zive u SAP Chicagu da se brinu za djecu nas hrabrih branitelja, koji su svoje zi, vote dali za slobodu nase drage d movine. ldeja o pokretanju humanl tarne akcije, kako mi je u sijecn] o.g. pisao dr. Miroslav Kovacevi6, potjece od veceg broja nasih Hrvatl ca [Visnje Kovacevic, dr. Nade J bee, Visnje Gembecki i drugih) koj su stupile u izravni doticaj s gosp dama prof. dr. Ljiljanom Kostovtc Mirnom Kopesic iz Zagreba, i tak1

je pocela djelovati akcija -Spasl djecu Hrvatsks- (u inozemstvu p nazivom -Save the Children of C atia- ), koja se brine o djeci koja su ovom obrambenom ratu ostala be jednog ili oba roditelja. Na prijedlo dr. Miroslava Kovacevica ja sam s

, ............................•.............•...•........................ -

prihvatila duznosti predsjednice ak­ cije i vec 21. ozujka 1992. podijelili smo prve stedne knjizice djeci pogi­ nulih branitelja.

Sponzor-banka-dijete HV: Na kojem nacelu djeluje akci­

ja -Spasite djecu Hrvatske-? - Prema prvobitnoj zamisli, koja

ni do danas nije mijenjana, pornocu volontera na terenu i preko samih postrojbi dobivamo podatke o pogi­ nulima, usuglasavamo ih s podaci­ ma Centra za informiranje i Istrazi­ vanje Ministarstva zdravstva, dopu­ njujemo s podacima ko]i nedostaju i

saljemo ih nasim suradnicima koji prolaze sponzore ili samim sponzo­ rima na njihov osobni zahtjev. Kaci Privredna banka, u kojoj je otvoren dinarski i devizni racun, primi no­ vae, otvara stednu knjizicu na Ime djeteta, te upisuje i naslov sponzora i naziv akcije -Spasite djecu Hrvat­ ske- preko koje dijete dobiva po­ moc. Pojednostavljeno receno, put primanja pomoci [e. sponzor - banka - dijete, a posao sviju nas koji na tome radlmo zapravo je po­ sredovanje izrnedu sponzora i djete- Ill... ta. _ ,,.

HRVATSKI VOJNIK 11

- INTERVIEW • • • • •-• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • ••

ll.. HV: Kakav odaziv ima Vasa akci­ JI" ja medu Hrvatima u domovini i u

svijetu? - U Hrvatskoj ima nekoliko orga­

nizacija i pojedirtaca koji prikuplja- · ju pomoc s istom nakanom kao i ak­ cija -Spasite djecu Hrvatsko-. Naza­ lost jos uvijek nije objedinjena evi­ dencija djece koja su u ovom okrut­ nom ratu ostala bez jednog ili oba roditelja, mada ja to pitanje postav­ ljam vec nekoliko mjeseci. U razgo­ vorima, predstavnici humanitarnih akcija ili organizacija slazu se s tim, ali ipak svi ljubomorno cuvaju pri­ kupljene podatke. Nasa akcija je sve . podatke o djeci s kojima raspolaze dala Ministarstvu obrane (cija je duznost objediniti te podatke) jos prije dva mjeseca kada je ono i pre­ uzelo taj posao. Zbog nejedinstvene evidencije, dogada se da jedno dije­ te primi pomoc od dva darovatelja, dok drugo jos nerne ni jednog. Akcija -Spasite djecu Hrvatske­

ima prikupljene podatke za tri tisu­ ce djece i sva primaju pomoc u visi­ ni od po 50 USD mlesecno.tsplattvo u HRD po tecaju na dan isplate. Po­ red tog iznosa, Privredna banka da­ je svakom djetetu kao svoj doprinos IO posto na taj mjesecni iznos. Prema evidenciji Ministarstva ra­

da i socijalne skrbi 3402 djece je bez jednog ili oba roditelja. Cinjenica da smo nasli sponzore za svu djecu za koju smo mi imali podatke, na]­ bolje govori kakav . je bio odaziv. Najveci bro] darovatelja ipak je iz dijaspore, u prvom redu iz SAD i Kanade (oko dvije tisuce], jer smo ih tamo prvo i traztlt. Zatim su se uk­ ljucivali darovatel]t iz zapadne Eu­ rope, Australije i Juzne Amerike, dobrim dijelom posredstvom ogra­ naka HDZ-a. A u Hrvatskoj imamo sponzora za vise od osam stotma djece. To su uglavnom veliki kolek­ tivi koji pomazu po stotinu i vise djece- Pliva, Rade Koncar, Klub dje­ ce, INA, Zagrebacka i Privredna banka. ·

HV: Jesu Ii darovatelji samo Hrvati? - Ne, nisu samo Hrvati, no velika

vecina jesu. lmamo pojedinaca - Nehrvata koji uplacuju pomoc za jedno ili dvoje djece, ili pak dobiva­ mo pornoc od pojedinih kolektiva kao npr.: skupina americkih djelat­ nika iz Marylanda - SAD, koja je prikupila iznos od 18.000 USD; mla­ di HDZ-a i Klub Omisana iz Nje­ macke organizirali su ljetos veliki

12 HRVATSKI VOJNIK

e . Akcija je sve podat­ ke o djeci s kojima raspola- · ie data Ministarstvu obrane (cije je duinost objediniti te podatke) jos prije dva mje­ seca kada je ono i preuzelo

· ta} posao. Zbog nejedin­ stvene evidencije dogada se da jedno ·dijete prima po­ moc od dva darovatelja, dok drugo jos nema ni jed­ nog. •

glazbeni koncert za mlade Njern ke, s kojega je dio prihoda (39. DEM) odvojen za nasu djecu, Ost, reichische. N otariatskammer iz B ca, ci]i [e predsjednik g. Wei smann, sponzorira 31 diiete. i dr,

HV: Koliko je do sada novca p kupljeno i koliko je djece zbrinuto· - Iz svega sto sam do sada iznij

la vidi se da se akcija odvija tako mi ne raspolazemo ni s jednim je nim · dinarom. Mi nemamo ni pr, storija, ni putovanja, ni ma kakvi drugih troskova na teret fonda a cije, jer novae koji prtstize je strog, namjenski - stize na ime djete Za potrebe koje su vezane uz novca, ne izdatke obratimo se ponekad n kom kolektivu, no posebno veli pomoc pruzila SU nam gospoda i HTZ tiskajuci nam Pisma zahval sponzorima, Pisma zahvale volont rima, iskaznice za sponzore i dr., s je njihov doprinoos naso] humant tarnoj akciji.

I konacno da odgovorim na V. pitanje. Koliko je ukupno novca p kupljeno do sada trebalo bi pita Privrednu banku, jer prva djeca cela su primati pomoc 1. travnj o.g., a svakog mjeseca ta] se broj p vecavao. Mogu vam jedino reel prema nadenim sponzorima porn prima tri tisuce djece, sto tskazan u dolarima (po 50 USD plus IO postd. od Privredne banke) iznosi mjesec~' no 165.000 USD.

HV: Prima ju Ii preko akcije -Spai site djecu Hrvatske- pomoc sam djeca poginulih branitelja iii i dje civila-zrtava obrambenog ra Hrvatske? - Putem nase akcije pomoc pri

maju djeca poginulih branitelja i ci, vila - zrtava obrambenog ra Hrvatske.

HV: Osim materijalne pomoci p, stoje Ii i druge veze izmedu sticeni­ ka i donatora? - Trebale bi postojati, sto mi za·

htijevamo ne samo u osobnim kon taktima s obiteljima poginulih, ve prigodom prve isplate uz stednu knjizicu prilazemo i pismo kojim kazemo da je duznost sticenika (i majke predskolskog djeteta) da s svakog mjeseca javi donatoru. Na· ravno da mi nemamo i ne mozern imati uvid u to dopisivanje, ali zna­ mo od osoba, koje nam se jave da s vrlo zadovoljni i jedni i drugi kad medusobne veze uspostave. Udovt

, .... ~ ..•...........................................•.....................• cama i djeci mnogo znaci da nisu · zaboravljeni, da cuju toplu rijec ut­ jehe, da ima ljudi diljem svijeta koji misle na njih. Pored' toga ovim ne­ posrednim kontaktom oni vrlo ces­ to dobivaju i dodatnu tvarnu po­ moc, donatori iz inozemstva posje­ cuju ih prigodom posjeta Hrvatskoj, a nemali broj njih vec se sada dogo­ vara o posjetu djece donatorima.

I

I moj tata se zvao Ivan kao i Yi HV: Imate li mozda neka od tih pi­

sama? - Imam nekoliko pisama koja pi-

su sama djeca ili njihove majke. Ia­ ko sam ih vec spominjala ona su to­ liko dirljiva da se neki njihovi dije­ lovi mogu i ponoviti. Evo sto jedna majka, medu ostalim, pise: -Ne­ mam rijec! da Varn zahvalim na Va­ so] dobroti, ganuta sam paznjom koju ste uputili mojoj djeci... Moj suprug ottsao [e boriti se za svoju domovinu i za svoju djecu, za njiho­ vu mirnu buducnost. Otisao je i nije se vise vratio. Njegov zivot ugasen [e u 32. godini zivota, Ili: -Postovaria gospodo Marija i

g. Ivo, od sveg Varn srca zahvalju­ jem za sve sto cinite za ovu nasu ne­ sretnu Hrvatsku. Pisem Varn .u ime moga Brune (ima tri godine i osam mjeseci), koji ne razumije sto se za­ pravo dogada, zasto njegova tate nema, i postavlja uvijek jedno te is­ to pitanje: kada ce moj tata doci? ... Postovana gospodo, ne znam ni ko­ me pisern, a [os tako daleko, znam jedino da se radi o nekim jako do­ brim ljudima koji su spremni meni i mojoj djeci pomoci u ovim najtezim trenucima u mom zivotu, kad osta­ jem bez muza koji je bio idealan otac i suprug ... Ovaj opaki i nesretni rat odvojio nas je od svega lijepog i ljudskog, pa ce trebati proci godine i godine da se pokusa zaboraviti, ali dat ce Bog, jos smo na srecu mladi pa cemo ponovo stjecati i stvarati. Meni je 30 godina i ma koliko mi je tesko moram biti hrabra zbog djece, njih treba hraniti, oblaciti, skolova­ ti, a najvise odgajati da postanu do- brt i cestiti ljudi«.; · Zalosno je citati ta pisma, pogoto­

vo kad ih pisu djeca -Dragt moji ne­ poznati teta Marija i tecek Ivan! Vo­ li Vas puno Vas Tomica [er se za mene brinete. Ja nemam svojeg dragog tatu. Moj tata se zvao Ivan i kao i Vi, a mama se zove Milka. Dragi moji teta i tecek, puno vam h':'ala na svemu. Posaljite mi svoje slike, pisite koga imate i kako ztvite. Puno pusa od To mice-. ·

• Cujetn na radiju, pone­ ked na HTV, a i u dnevnom tisku cesto pise o akcijama »Dore« i »!vane Brlic-Ma­ zurenic«, no nssu akciju »Spasite djecu Hrvatske« i tie spominju. Koliko je me­ ni poznato toliki bro} djece nije zbrinule niti jedna ak­ cija ili o:gan_izacija, a ~Pf!k nas novtnan ne spomtnju, pa eek neki i ne znsju da postoji ova humanitarna akcija. •

HV: Gospodo Tudman, recite nam zasto se o ovako velikoj i plemenitoj akciji premalo pisalo i govorilo?

- To ja zbilja ne znam. Cujem na radiju, ponekad na TV, a i u dnev­ nom tisku cesto pise o akcijama -Dore- i -Ivane Brlic Mazuranic-, no nasu akciju -Spasite djecu Hrvatske- i ne spominju. Koliko je meni poznato, toliki broj djece nije zbrinula niti jedna akcija ili organi­ zacija, a ipak nas novinari ne spo­ minju, pa cak neki i ne znaju da po­ stoji ova humanitarna akcija. S dru­ ge strane, nama nije potrebna -rek­ lama- da bi se javljali sami jer smo uvijek pronalazili dovoljno darova­ telja za onaj broj djece za koju smo u datom trenutku imali podataka .. Mogu reci da je akcija -Spasite dje­ cu Hrvatske- postigla veliki uspjeh u pronalazenju darovatelja, sto [e nama koji smo ukljuceni u taj hu­ manitarni rad i veliko zadovoljstvo.

Rado sam se odazvala razgovoru za Vas list iz razloga da nasi hrabri branitelji znaju da o obiteljima nji­ hovih poginulih suboraca vodimo brigu i da cerno ucinitt sve sto [e u naso] moci da one i dalje primaju pomoc. Naime, za pomoc koju sal]u darovatelji zamolili smo da traje go­ dinu dana, sto znaci da ce prve iste­ ci u travnju iduce godine. no mi ce­ mo zamoliti darovatelje da produze slanje pomoci i za narednu godinu dana.

. HV: I [os na kraju jedno pitanje. Cujemo da je u pripremi za tisak knjiga znamenja Hrvatske vojske i da je prihod od prodaje te knjige na­ mijenjen. fondu akcije -Spasite djecu

. Hrvatske-? - Da. G. Zlatko Ivkovic od prvih

dana ratnih okrsaja obilazio je bo­ [tsta kao pripadnik Stozera saniteta HV. Njegov urodeni osjecaj za do­ kumentaciju ponukao ga je da na bojistima odmah pocinje prikupljati razne predmete i dokumente koje je vrijedno pohraniti. Tako je prikup­ ljao i znamenja sto su ih nosile po­ strojbe HV i MUP-a. Sakupljeno je par stotina znamenja koja ce biti objavljena u jednoj knjizi, a cisti pri­ hod od prodaje namijerijen je fondu akcije -Spasite djecu Hrvatske-. Vjerujem dace biti veliko zanima­

nje za knjigu znamenja, narocito djece, [er moram priznati da je zna­ menje vrlo zanimljivo i tako sakup-. ljeno prekrasno izgleda - rekla je na kraju gda Ankica Tudman. •

HRVATSKI VOJNIK 13

••• POSTROJBE HRVATSKE VOJSKE••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

l. bojne u Baranji u kasno ljeto 1991.

SLAVONSKI PRKOSNI RATNICI Citava se Slavonija digla u odlucnom prkosu pa tehnicki nadmocan neprijatelj nije uspio skrsiti veliko slavonsko srce

Pise: Vedran Kukavica Snimio: Alojz Borsic

14 HRVATSKI.VOJNIK

Dok se s pukovnikom Petrom Ca­ varom, pomocrukom zapovjednika III. brigade vozimo ravnim slavonskim ce­ stama obilazeci postrojbe ove brigade, usput razgovaramo o pocecima rata u Slavoniji. Na pitanje sto bih ucinio da sa­ da prema nama tutnji dvadesetak srp­ skih tenkova, odgovaram da bih ih doce­ kao podno nekog brda ili u klancu i obrusio na prve komad brda. Ali, brda nema. Pa dobro, onda bih minirao prila­ ze. No, ne moze ni to jer je, kazu mi moji -ispitivaci-, citav prostor dobar poligon za tenkove a i suho je. Pada mi na pa­ met, konacno pravo rjesenje: dobro bih se zamaskirao i docekao ih protuoklop­ nim oruzjem. Moji sugovornici me upo-

zoravaju da ni 'to rjesen]e ne prolazi jer mi -daju- samo cetiri zolje i pet rucnlh bacaca.

Tako propadam na ispitu ratne viestine i svi se smiju, all ja pomalo uzi­ vam u njihovom nadrnocnorn smijehu, nadajuci se da ce mi susreti s vojnicima iz III. brigade pruziti odgovor na ovo pretesko pitanje.

U meduvremenu stigosmo u Vinkovce. Mjestani popravljaju poruseno, Grad Ii­ jeci svoje rane i trudi se normalno zivje­ ti.

Vinkovacka bolnica je izmaknuta od ostalih nastambi a ipak je na nju pala sva sila granata. Cetnici su sustavno unistavali bolnicu - ostroumno na glas zakljucujem i vidim da sam jedini u

·······~·································································111

HV: Gospodin'e brigadiru, o Ill. se brigadi, cini narn se, u hrvatskoj javnosti premalo zna. Sto je tomu uzrok?

T ocno je da se o Ill. brigadi piss i govori ma­ nje nego o drugim postrojbama Hrvatske voj-, ske. Naime, mi smo bili gotovo neprestano u vrlo teskirn borbama na ovom nasern slavon­ skom, cini mi se najtezern ratistu u Hrvatskoj, pa tako nismo ni imali vremena za neko 'pro-· micanje' u javnosti. Treca brigada je djelovala na svim podrucj­

ma slavonskog bojista - od Erduta, Aljrnasa, Bijelog Brda i obrane Osijeka pa sve do vinko­ vackoq ratista. Cetiri mjeseca smo ratovali na crti Nustar - Borinci - Jarmina sprecavajuci neprijatelja u nakani da prodre do Dakova i da­ lj~. Nas gardijski bataljun branio je Vukovar za­ jedno s ostalim vukovarskim herojima. Ostatak brigade cinlo je sve sto je bilo rnoquce poku­ sava juci probiti srpsku opsadu toga grada, prodrijeli smo kod Marinaca, no dalje se, naza­ lost, nije mo!'.JIO.

HV: U Slavoniji je JNA angazirala svoje najsuvremenije i najopremljenije snage. Kad je bilo najteze?

Citavo je slavonsko ratiste bilo prostor oqorcenih borbi, tako da je vrlo tesko izdvojiti nsjteze trenutke. ObranaOsijeka, onda kad je ~.eprijatelj htio presjeci crtu Osijek - Dakovo, iii borbe na vei: spomenutoj crti Nostar - Bo­ rinci - Jarmina kad su zapravo pokusali odvo- · jiti Slavoniju od nase domovine Hrvatske - sv~ su to bile borbe 'koje su stavljale na kusnju nasu brigadu i ostale postrojbe Hrvatske voj­ ske na ovoj slavonskoj ravnici. 0 teskirn borbama govore i podaci o veli­

ko.m broju poginulih i ranjenih boraca iz nase brigade. Mozda o nasoj brigadi najvise govori upravo, ispricavarn se zbog izraza, struktura poginulih. Naime, kod nas su ginuli podjednako ~ vojnici i casnici, od vojnika do pukovnika. To Je u vojnickorn smislu pomalo neobicno, ali do­ bro oslikava nacin na koji smo branili nasu Hr­ vatsku. Svi zajedno ujedinjeni u velikom hrvat­ skom srcu stali smo na put mnogo bolje opremljenom napadacu

TU SE OBRANILA HRVATSKA

Pocetak rata docekali smo naoruzani s ne­ sto streljackoq oruzja. Sve sto danas imamo oteli smo iz vojarni tzv. JNA i iz njihovih vlako­ va koji su oruzje i opremu pokusali iz Slovenije prevesti u Srbiju. Danas je opremljenost nase brigade na zavidnoj razini, a to je i neprijatelj rnnoqo puta osjetio na vlastitoj kozi.

Zelim spomenuti veliku pornoc koju nam je u pocetku, ali i tijekom citavoq domovinskog ra­ ta, upucivao narod i ustanove iz naseg Hrvat­ skog zagorja, Bjelovara, Koprivnice, Varazdina i drugih hrvatskih gradova. I Zagreb je, izmedu ostalog, poslao citavu opremljenu satniju u sa~ stav Ill. brigade. To je bila draqocjena pomoc onda kad nam je bilo najteze, i narod Slavonije to nikad ne rnoze i nece zaboraviti.

HV: Slazete Ii se s tvrdnjom da je u Slavo­ niji, na istoku Hrvatske zapravo kljuc rjese­ nja citavog ratnog zbivanja?

Upravo tako. Kljuc rjesenja citave vojne, pa time i politicke situacije je, po mojem misljenju, u Slavoniji i Baranji. Ova se bojsnjca razlikuje od drugih po tomu sto su na njoj anqazirane najelitnije postrojbe - kako nase, tako i nepri­ jateljske. Kad se mi vratimo na obalu Dunava i uopce na qranicu sa Srbijom, tada ce to biti kraj najveceq dijela problema.

Vjerujemo u politicku mudrost predsjednika dr. Franje T udmana i vrhovnistva i nadamo se da cerno nas cilj dosegnuti mirnim putem. No, ako bude potrebno mi cemo ratovati koliko god bude potrebno. Nikad se necerno pomiriti · s okupacijom ijedne slope naseq svetog tla.

Hrvatski borac je [aci od srpskog pljackasa - pokazali smo to na svim bojisnicarna nase domovine. Svaka drukcija tvrdnja jest samo srpska propaganda.

HV: Na kraju, gospodine brigadiru, zellte Ii stogod dometnuti?

Cjelokupan sastav postrojbe ne rnoze za­ boraviti naseq uzoritog kardinala Kuharica koji nas je posjetio pred Bozic u Nustru kad SU na to ponosno hrvatsko mjesto padale stotine qranata. Njegove rijeci su za sve nas svijetli putokaz kako se ponasati u zivotu i kako se treba voljeti i cuvati nasa lijepa domovina Hr- vatska. Vedran Kukavica

ovom drustvu vojnika IL bojne III. briga­ de kome [e to malo cudno. Bojnik Tomislav Pucelj prica kako su

probijali i stitili 'kukuruzni put' od Bog­ danovaca do Vukovara... sto je dugo vremena bila jedina veza s Vukovarom. Poslije je tridesetak ljudi ostalo odsjece­ no u Bogdanovcima. Cetrdeset dana op­ koljeni sa svih strana pod stalnom palj­ bom nisu se htjeli predati. Najteze je bilo kad su im po zarobljenicima iz Marina­ ca slali pisma prijeteci im i ucjenjujuci ih zivotima zarobljenika. Oni su lzdrzali cetiri cetnicka napada, a kod petog, na]­ tezeg napada odlucili su se na probo]. Dva dana su se izvlacili. Trojica su pogi­ nula a pet ih je nestalo. Tada se Adam Ivankov slijep izvukao iz Bogdanovaca noseci na ledima suborca s povrijede­ nom kraljeznicom. u I. osjecko] bojru III. brigade slusamo

slicnu pricu Njeni borci SU prosli najtez: put borbi od Dalja, Erduta, Sarvasa, La­ slova, Nemetina i Nustra te druga boji­ sta. I ova bojna nastala [e uglavnom od

Pripadnici II. bojne u Bogdanovcima pokraj unistenoq okupatorskog tenka

posebnih postrojbi MUP-a, kazuje nam pukovnik Marko Leko, zapovjednik ove bojne.

No, prije sluzbenog utemeljenja brigade ratovalo se na najtezim bojisni­ cama. Organiziran [e sanitet a i sve dru- ge pratece sluzbe. Neobicno je to sto tije- •••.

HRVATSKI VOJNIK 15

•• POSTROJBE HRVATSKE VOJSKE••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

•••. kom citavog rata brigada nije imala ni­ jednog lijecnika, Oni su imali previse posla u slavonskim bolnicama, a s briga­ dom su uglavnom bili medicinski tehni­ can. -Kad je dr. Starcevic 4. srpnja donio iz Zagreba dvije kutije zavoja-, pripovje­ da nam satnik Boris Selimovic, -skupa s moje dvije kutije, -utemeljena- je nasa ambulanta,« Ovaj nedostatak pribora ipak nije sprijecio sanitetlije da svoj po­ sao urade kako valja. Svaka je bojna imala pet-sest ljudi za tu svrhu (u II. boj-

r ni su to poznate Krmace]. U slavonsko­ brodskoj bojni (to je III. bojna III. briga­ da) isticu gotovo nevjerojatnu cinjenicu kako niti jedan borac koji je dospio u ru­ ke njihovog saniteta nije preminuo.

Dakovo je medu ostalim branila od sr­ bocetnicke agresije i IV. dakovacka boj-

prema Okucanima postavili nekoliko ovecih 'kartonskih kutija. Bilo je to u vri­ jeme kad se rat jos nije potpuno zahuk­ tao i kad JNA jos nije krenula u otvoreni napad na Hrvatsku Kad SU naisli njiho­ vi tenkovi, pokusali su pregovarati o sklanjanju kutija i, mirnom prolasku 'tenkova, Nast su samouvjereno odbijali takvu mogucnost i tenkovi su se povukli. A u kutijama nije bilo nicega, nikakvog

· eksploziva, kazuje nam Diks, -da je pu­ hnuo nesto jaci vjetar, odnio bi ih s pu­ ta ... «

Poslije s.u cetnike (kad se rat vec potpuno rasplamsao) jedanput cekali kod posljednjih kuca u jednom hrvat-

ne pruzaju odsjaj za razliku od onih svi­ [etlecih cetnickih lonaca. Osnovno je bi­ lo ipak ne ubijati se medusobno (sto se cetnicrma dogadalo) vec sutjeti, hodat] i cekati, Tu je pobijeno 57 neprijatelja tako [e ustanovljeno kad su se nasi okupili nakon dogovorenih svijetlecih raketa u jednom dvoristu. ·

Ovakvih i slicnih dogadaja bilo je po­ dosta u Slavoniji tijekom ovog teskog ra­ ta. 0 njima smo slusali i u Dakovu i u Nasicama od pripadnika III. brigade. Ci­ tava se .Slavonija digla u jednom odluc­ nom prkosu slabo naoruzanih, ali nepo­ bjedivih hrvatskih junaka. Oruzjem ne-

. izmjerno nadrnocan · neprijatelj nije uspio skrsiti veliko slavonsko srce - sveto pravo na obranu.hrvatske hranite­ ljice, ponosnih slavonskih gradova i se-

Nekoliko sati prije posljednjeg napada na Nuster. ...

na. Borili su se i na teskom ratistu kod Karadordeva, kada nisu odstupili uspr­ kos pogibiji nekolicine svojih pripadni­ ka. Svoj zivot je na tom bojistu izgubio i dozapovjednik Mijo Mrzljak - Haber.

S Brodanima je pomalo neobicno raz­ govarati. Kad ih upitate za potankosti kakve bitke o kojoj ste vec unaprijed po­ nesto cull, oni odgovaraju krajnjom toe­ noscu profesionalnih vojnika (primje­ rice: dana 25. lipnja u 9.45 krenuli smo sa 75, pardon 74 vojnika naoruzanih tim­ i-tim na to-i-to mjesto ... ). Oni su rat pre­ tvorili u profesionalno obavljanje posla, pobjedu u duznost kojoj je upravo hlad­ nokrvnost temelj. No, ipak uspijevamo doznati stogod izvan ove _hladne mate­ matike rata. Tako slusamo od bojnika Dragana Dikanovica - Diksa (zapov­ jednika brodske bojne koji je bio ranjen cak tri puta) o teskim bitkama ali i mas lim lukavstvima. Jednorn su na putu

16 HRVATSKI VOJNIK

. . . i nekoliko sati nakon odbijanja napada

skom selu. Pustili su ih da pale i pljacka­ ju prazno selo, namjestivsi im zasjedu. (Ovim se pljackasima nije nimalo zunlo pljacka i palez jedini su poslovi koje cet­ nici, temeljito obavljaju) pa se vec spu­ stio gust mrak. Kad su dosli do kraja se­ la, zapucali su po njima iz svih oruzja, no ovih je bilo podosta pa su se razmilje­ li po selu. Tada je nastao pravi pakao - nasi i cetnici izmijesani u mrklom mra­ ku popaljenog sela. Dogadalo se da Bro­ danin naide na cetnika koji ga ponudi cigaretom misleci da je naisao na svoje­ ga. Jedan je borac III. brigade cak nosio ranjenog cetnika stotinjak metara misle­ ci da je nas, Natporucnik Niko Jurilj drzi kako su ih spasile 'americke' kacige koje

la, bilo [e- [ace od bolesnog poziva na pljacku i ubijanje.

Danas je sve drukcije. U 3. gardijskoj brigadi, pored pjesackth postrojbi, u ratu su ustrojene i tenkovske, topnicke, PZO postrojbe i pristozerne formacije ranga samostalne satnije koje su dale ogro­ man doprinos domovinskom ratu. Na mjesto onog hrvatskog dragovoljca s po­ cetka rata ko]i je uglavnom bio naoru­ fan samo neizmjernom hrabroscu, stu­ pio je suvremeno naoruzan i izvjezban hrvatski vojnik. Upravo ce taj vojnik iz 3. gardijske brigade, ali i iz drugih postroj­ bi Hrvatske vojske, znati kao i na pocet­ ku rata zaustaviti onih dvadeset tenkova s pocetka ovog napisa.

Ovim tekstom zevrsevemo seriju napisa o "A« .brigadama Hrvatske vojske.

•• ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• •• •

PRVA OBUETNICA Drniski borci izuzetno su strpljivi, jer nije im lako s rolozaja gledati zlodjela nad svojim bliznjima

pise: Vesna Bofanic Serdar .

0 biljezavan]e prve obljetnice 142. drniske briga­ de 1. prosinca ove godine za­ pocelo je polaganjem vijena­ ca na sibenskom gradskom groblju. Uz vojnu trubu, zvuk -Tisine- -i u stavu mirno pri­

. padnici 142. brigade odali su pocast svojim poginulim su-. borcima. Nakon mise zadu­ snice, obiljezavan]e je nastav­ ljeno smotrom postrojbi. Pro­ citane SU potom zapovijedi 0 pohvalama, te pozdravni br­ zojavi koje su uputili general zbora Janko Bobetko, zapov­ jednik HRM Sveto Letica i ge­ neral zbora Anton Tus, -Situacija ni rata ni mira

nije najpovoljnija ni za jednu vojsku, ali se mora uzeti u ob­ zir sva slozenost postojece si­ tuacije kada se jos uvijek tra­ ze nacini da se postojeci pro­ blemi okupiranih podrucja rijese polittcko-diplomatskim sredstvima., ispricao nam je Mladen Nakic, pomocnik za­ povjednika za IPD. -Izvjesno je da postoje odredeni rokovi do kojih treba strpljivo cekati i to vrijeme racionalno iskori­ stiti za [acanje samodiscipli­ ne te moralnog i psihoffzic­ kog stanja nasih boraca- . . 0 142. brigadi, koju je pro­ slo oko 2000 boraca, na sveca­ nosti u Sibeniku govorio je zapovjednik brigade bojnik Roko Mijic, a zapovjednik OZ Split Mate Viduka obratio se nazocnima rekavsi, medu ostalim: -Ni]e vrijeme za veli­ ke rijeci, nego za velika djela, moramo vratiti svoje domove. A u tome treba biti strpljiv.« Drniski momci su zaista str­ plj~vi, jer nije lako biti ravno­ dusan kada sa svojih poloza-

142.· "" DRNISKE

Drniski borci na zarobijenom topu

ja prostim okom gledas zlo­ djela nad svojim bliznjima. Drniski kraj jos je uvijek

okupiran. Borci 1.42. brigade su disciplinirani, Oni slusaju odluke svog vrhovnistva, ma­ da nije lako savladavati se. Drama o tzv, cetnickom logo-

. ru pocela je 16. rujna prosle godine kada je Kninski kor­ pus napao Drnis, Protiv jakih oklopnih snaga i aviona Dr­ nisani se nisu mogli braniti:, Morali su nocu, pjeske, napu­ stiti kucna ognjista. Od ljudi sposobnih za borbu u sklopu 113. sibenske brigade stvoren je jedan bataljun, a naoruza-

la ga je i opremila Opcina Dr­ nis, zavicajni klubovi u Za­ grebu, Rijeci i Splitu, te Drni­ sani koji zive u inozemstvu. Iz tog jezgra stvorena je 1. pro­ sinca prosle godine 142. drni­ ska brigada koja je glavni pravac svog djelovanja imala prema jos uvijek okupiranom dijelu opcine Drnis.

Veliki broj boraca s drni­ skog ratista koji su od pocet­ ka u brigadi i oni koji su u nju kasnije ukljuceni mnogo su prije bili u -cizmama- i suprotstavljali se onima koji su sve ovo pokrenuli protiv Hrvatske. Mnogi od njih vec

su se tada ukljucili u pricuvni sastav MUP-a Ratni put bri­ gade pocin]e jos prije njenog osnivanja, a ocituje se u sada vec poznatim borbama kod Pokrovnika i Pakova Sela ka­ da se razbijanjem neprijatelj­ ske pjesadijsko-tenkovske formacije uvelike utjecalo na uspjesnu obranu Sibenika,

I sto reci na kraju? Drnisa­ ni se zele vratiti svojim kuca­ ma, svjesni da ce djelovanje i njihove brigade biti uvjetova­ no posljednjim pokusajima da se ipak nade mirno rjese­ nje politickim sredstvima, U

· iscekivanju toga zivci su sve -tan]i-. •

HRVATSKI VOJNIK 17

-POSTROJBE HRVATSKE VOJSKE1•••••••••••••••••••••••••••••••••••••

NEZAUSTAVUIVE '' >>VIDRE<< Pod neprijateljskom vatrom pripadnici 38. pontomrske boJne prevoz1h l/",.J . d, d - .. h

. . . . , . . . - . » v lure« na Je nom o -svop su preko Kupe voJmke, CIV1ie, orude, oruzJe, streiJIVO... . zadataka

'1:ru - si~bol vje;tine, okretnosti i brzine odabrali-su pripadnici 38. ponto­ nirske bojne Hrvatske vojske kao svoj zastitni znak. Jes u vrijerne njihovog stvaranja, preciznije 28. rujna prosle go­ dine kada je stigla zapovijed Glavnog stozera o forrniranju, vidra je uzeta za rnaskotu jer se znalo da bojna rnora po­ sjedovati sve karakteristike te, nazalost, ugrozene zivotin]e. Uz pomoc zapovjed­ nika bojnika Vinka Jurina i rnaksirnalno zalaganje svih pripadnika polako se kre­ nulo u oprernanje bojne skromnim i tes­ ko ostecenim sredstvirna, zaplijenjenirn iz skladista -Jugoslovenske narodne ar­ mlje-. Medu tim sredstvirna nalazile su se i arnfibijske polusplavi GSP, arnfibij­ ski transporteri, rernorkeri, razna rno­ torna vozila, kornpleti montaznog po­ ntonskog rnosta sto je bilo presudno za daljn]i razvitak postrojbe. Sva ta, uglav­ norn unistena sredstva rnorala su biti hitno osposobljena, uz to dosta rnaterija­ la bilo je potpuno neupotrebljivo, stroje-

18 HRVATSKI VOJNIK

vi unisteni, sa sklopova arnfibijskih po­ lusplavi i transportera skinuti su vitalni dijelovi, a pojedini sklopovi osteceni su i

. za dulje vrijerne onesposobljeni. Sve to je popravljeno u najkracern roku uz og­ rornnu pomoc poduzeca -Termomehani­ ka- iz Sesveta i rnnogih donatora pa su prve snage 38. pontonirske bojne upuce­ ne na bojista uz rijeku Kupu vec 20. listo­ pada 1991. radi uredenja i odrzavanja splavskih i desantnih rnjesta prijelaza. Tijekorn odrzavanja i rada splavskih i desantnih rnjesta prijelaza postignuti su izvanredni rezultati. Pretezno nocu i u uvjetirna topnii':kog djelovanja neprijate­ lja, te djelovanja njihovog ratnog zra­ koplovstva prevezeno je preko rijeke Kupe vise od 1.500 vojnika i prognanih civila, mnogo tereta poput tenkova, ka­ rniona, streljiva, ogrornan broj topnic­ kog oruda... Istovrerneno se obavljala obuka f doobui':avanje vojnika, te psiho­ fizii':ke priprerne • Vidri- za zadatke koji su tek predstojali. S novirn i sve tezim zadacirna dolaze i sve bolji uvjeti rada. Pocetkom studenoga prosle godine boj-

na dobija nove prostore u sklopu vojar­ ne Borongaj gdje su se potpuno uredili kornpletni prostori za smjesta] komplet­ nog ljudstva i tehnike. Istodobno .iz vojarne u Jakusevcu, po­

slije odlaska jugo-vojske, od potpuno unistenih sredstava i oprerne mukot­ rpnirn radorn i zalaganjern osposoblla­ vaju se rnotorna vozila tipa, -Kraz- i -Zill-, remorkeri i arnfibijske splavi. Ku­ pa, Lijevo Sredisko, Letovanic i Pokup­ sko, sve su .: to bojista gdje su pontonirci pokazali svoje sposobnosti i hrabrost. Prestankorn borbenih aktivnosti bojna

sve vise preuzirna zadatak · specualisttc­ ke obuke novaka pristiglih iz centara za osnovnu obuku vojnika, a uz to pruza se pomoc i drugirn pontonirskirn postro]­ barna od Belisca, Osijeka, Karlovca, sve do Sibenika i Drnisa, Vazno je naglasiti i to da poginulih i ranjenih na srecu nisu imali, a pojedini pripadnici ove postroj· be kao dobrovoljci odlazili su prenijeti svoje znanje i strucnost na bojista izvall podrui':ja djelovanja svoje postrojbe. •

Gordan Lausic

••••••••••• -

najstariji vojnik Jurica Piskor, dragovo­ ljac od svibnja prosle godine a najmladi [e dvadesetogodisn]t Boris Mihaljenec, novak iz Slatine. - Mladi su se vojnici vec svikli na zi­

vot u sumi. Mi smo Varn kao obitelj, sve radimo sami. Osim straze i patrole, od­ rzavamo objekte i poloza]e. Bilo [e ovdje tuznih ali i smijesnlh dogadaja. Zimus, kad smo dosli u sumu, temperatura se spustila na 19 stupnjeva C ispod nistice te [e drvece pucalo od hladnoce, a mi mislili puska puca - kazuje nam vodnik Danko Tijan, dok obilazimo polozaje u sumi. Najbolji pomocnici strazarima su psi

cuvari Reksi, Boro i Didi. Patrola upravo obilazi polozaje s Rek­

som. Prati ih njihova maskota -Ghost Busters-, sumski duh po kome se pre- poznaju. '

Boris Cavar

»SUMSKI DUHOVI<< •• KOO GROFA ERDODYA

Satnija Kerestinec, s oznakom »Ghost Busters«, odrfava objekte, polofaje, strafari ...

Drugi vodi Satnije osiguranja vojarne Kerestinec kod Zagreba ima oz­ naku sa sumskim duhom koji pokazuje znak pobjede. Satnija [e smiestena u sta­ rom dvorcu grofa Erdodya sa zivopis­ nom okolicom, a njezin 2. vod u obliznjo] sumi. Posebnost ove postrojbe jest izdvo­ jena straza, a k tome u njoj su vojnici ko­ ji su i preko cetrnaest mjeseci u odori. Cjelokupna satnija nije izravno sudjelo­ vala u borbama, ali dosta vojnika iz nje­ zina sastava veterani su domovinskoga rata. - Poceli smo u dobrovoljackim odre­

dima Novog Zagreba u svibnju prosle godine, a potom smo kao pripadnici Na­ rodne zastite sudjelovali u blokadi bivse -marsalke-. Nakon pada vojarne Velika Buna, gdje smo zaplijenili veltke kolici­ ne oruzja, mobilizirani smo poostkom listopada. Jedan vod [e 10. prosinca pre­ bacen u Kerestinec za osiguranje te je od njega mobilizacijom stvorena satnija. Drugi su otish u 102. novozagrebacku brigadu, poznate -Stuke- - kazuju nam Danko Tijan, zapovjednik i Stjepan Ko­ rotaj, dozapovjednik -Surnsklh duh ova-. Osim njih dvojice u vodu je jos nekoli­

ko starijih -Duhova- jer [e vecina nedav­ no demobilizirana. Ostalo su mladi no­ vact koji su imali cast da vojsku sluze kao hrvatski vojnici. Prvi zapovjednik voda bio je Stjepan

Bolaric, koji je jos zapovjednik 1. voda Ke:estinecke satnije. Popularni Antun Les bio je maskota sume. Trenutacno je

-

Samostalna satnija za osiguranje vo­ jarne Kerestinec kojom zapovijeda natporucnik Zoran Grujic sastavljena je od pricuvnih vojnika i docasnika. Na­ stala je od jedne postrojbe 102. novo­ -zaqrebacke brigade. Nalazi se u vojar­ ni Kerestinec od 10. prosinca 1991. Do­ sta vojnika su dragovoljci s pocetka do­ movinskog rata. Samostalna je postroj­ ba pod zapovjednistvom PZO-a. Vojni­ ci su vecinorn iz Zagreba i okolice.

Ovo nije oglas samo za muskarce. Ovo je samo za rnuskarcine iii one koji setako . osjeca]u. Hrabre, odvaine i odlucne, kojima srce snaino kuca za Hrvatsku ·i koji iele i mogu biti profesionalni vojnici Hrvatske vojske.

· Zelite Ii stalan, dlnamlean, uzbudljiv i k tome znatno bolje plaeen posao? Zelite Ii beneficirani radni staz? Zelite Ii materijalnu pomoe pri rjesavanju stambenog pitanja?

Ako ste potvrdno odgovorili na prethodna pitanja onda znajte da vam te i druge pogodnosti pruia Hrvatska vojska ukoliko se opredijelite da budete njen profesiona­ lac.

Svoje ielje moiete ostvariti vec sutra. Ne morate ici daleko da bi pronasli mjesto gdje cete ih ispuniti. Ovih dana na prostoru Like formiramo profesionalnu gardijsku bri­ gadu u kojoj duinost profesionalnog vojnika ceka moida bas Vas.

Ako imate izmedu 19 i 35 godina, odsluiili ste vojnik rok i driavljanin ste Republi­ ke Hrvatske, i ako ste dobrog zdravlja, tada znajte da imate sve uvjete da Varn se Va­ se ielje ostvare. Dovoljno je da se u vojarni »Trsat« u Rijeci javite pukovniku Joki Dipa­ lu. Moie i telefonom na broj (051) 209-120 iii 209-155.

Ako vam je Gospic blize, tada u vojarni »Eugen Kvaternik« potraiite pukovnika Mirka Norca. Brojevi telefonske centrale gospicke vojarne su (048) 52-45 i 52-46, a ako zatraiite interni bro] 78 dobit cete personalnu sluibu koja ce vam dati i sve ostale in­ formacije o tome kako moiete postati profesionalni vojnik Hrvatske vojske.

ZAPOVJEDNISTVO OPERATIVNE ZONE RIJEKA

HRVATSKI VOJNIK 19

-DOSSIER ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

ZAPAD

U etnickom, povijesnom, kulturnom i zemljopisnom pogledu zapadna Slavonija oduvijek je bila nedjeljivi dio hrvatskog i europskog kulturnog kruga

Pise: Sinisa Haluian

Z amisljena linija do koje su se tre bale protezati granice » Ve like Srbije- Isla je linijom Viroviti­ ca - Karlovac - Kar lo bag i na taj bi nacin u njenim granicama ostali prostori koji su za Hrvatsku od ogromnog strateskog i gospodar­ skog znacaja. U cijeloj koncepciji agresije na Hrvatsku teza o ugroze­ nosti golorukog srpskog naroda bi­ la je samo kulisa iza koje je stajala zelja za osvajanjem bogatih teritori­ ja koji povijesno nikad nisu bili dije­ lom Srbije. Zato je sve to trebalo opravdati toboznjom brigom za ocuvanje cjelovitosti Jugoslavije kao i potrebom da se -zastitt- ugro­ zeni srpski narod. Dogadaji koji su se zbivali u sijec­

nju 1991. godine jasno su pokazati u kom pravcu ce se razvijati situacija. Zamisljena kao granicno mjesto -Velike Srbije-, Virovitica je trebala posluziti kao pokusna zrtva, Sudski proces virovitickim celntcima Duri Decaku, Antunu Habijancu i Vinku Belobrku, pored svega ostaloga, ja­ sno je upucivao i na to da ce jedna od kljucnih tocki te osvajacke politi­ ke biti podrucje :iapadne Slavonije.

20 HRVATSKI VOJNIK

ji je trebao potpaliti iskru. Dojuqera­ sn]! susjedi poceli su se obilato na­ oruzavati iz arsenala tadasnje JNA Pojedini izvaci iz njihovih ratnih btl­ tena nedvomisleno govore koliko je srpska propaganda bila u sluzbi izazivanja i poticanja tog osjecaja ugrozenostt. Plasenje nekim, samo za njih postojecim ustastvorn, ozlv­ ljavanjem fasizma u Europi i geno­ cidom bilo je zaista ucinkovito, bez obzira sto je u etnickom; povije­ snom, kulturnom i zemljopisnom pogledu to podrucje oduvijek bilo dijelom hrvatskog i europskog kul­ turnog kruga. Kolika se pozomost pridavala iskrivljavanju povijesnih cinjenica govorE) · i slijedeci citati -posudeni- iz njihova ratnog bilte­ na. » ...• zbog toga mi Srbi treba da budemo hrabri i kada smo sarm, Prognanici Nast preci su preko Prok,letija otisl! na Krf da bi se oporavili i ponovno vratili u Srbiju oslobodivsi je. Da li mi Srbi u Zapadnoj Slavoniji treba da odemo u Srbiju da bi se vracali ili treba da ostanemo i borimo se do kraja? Mi ovu zemlju riismo nasle­ dili od nasih predaka nego smo je

Sastanak predstavnika HV i UNPROFOR-a

Osvajanje tog podrucja bilo je od najvece vaznosti za uspjesno osva­ janje istocne Slavonije, jer time ona biva odsjecena od ostalog dijela zemlje. Veliki broj Srba naseljenih na tom podrucju bio je cimbenik ko-

pozajmili od nasih potomaka i zato nemamo pravo da je poklanjamo bilo kome a najrnanje ustasama,s Naravno nisu je -nasledili- vec na­ selili pa je i ne mogu nikome ni po­ klanjati. ·

Povratak prognanika u Gorice

I DAUE CEMO ,-voDITI RAZUM.NU POLITI KU S voju ocjenu sadasnjeg trenutka u zapadnoj Slavoniji kao i misljen]e o bo­ ravku Mirovnih snaga ujedinjenih na- · roda iznio je i predsjednik Sabora Re­ publike Hrvatske gospodin Stjepan Mesic. Medu ostalim, gospodin Mesic je naglasio sljedece. -Imamo i sada jednu kritiku od gradana zasto se od­ mah ne ide na vojnu opciju i problem ruest. Mi smo jednu izbalansiranu poli­ tiku vodili do sada i mislim da cemo je voditi i ubuduce. Kada je Hrvatska tra­ ztla medunarodne snage u to vrijeme nije bila priznata, a rat [e bjesnio svom zestinom Medunarodne snage i UN­ PROFOR trebale su i trebaju istisnuti Jugo-vojsku, istisnuti paravojne orga­ nizacije, uvesti institucije hrvatske dr­ fave na citav njen prostor i uvesti kon­ trolu na hrvatskim granicama. Jedan dio te zastitne snage su izvrsile. One su istisnule jugo-vojsku, ali su ostale pa­ ravojne organizacije, 19-20000 ljudi na­ oruzanih najmodernijim oruzjem. Mi­ slim da je Hrvatska vojska sada toliko stasala i tako opremljena da bi ona mogla i sada svaki problem rijesiti voj­ nom opcijom. Bas zbog toga sto smo vodili razumnu politiku, duzni smo i

sada voditi takvu politiku. Znaci iskori­ stit cemo prisustvo UNPROFOR-a da se dode do ostalog dijela Hrvatske, sa­ da pod kontrolom UNPROFOR-a, sa sto manje zrtava, ili ako je moguce bez zrtava, Sada je ostalo da se uvedu kon­ trole institucija hrvatske drzave i da se uvede kontrola na granicama prema Srbiji.« Na pitanje o ulozi prostora zapadne

Slavonije, o doprinosu njenih zitelja domovinskom ratu, gospodin Mesic odgovara. -Za mene slavonski ratnici nisu bili iznenadenje. Gdje god su bili u ratu pokazali su se kao izvrsni vojni­ ci, dobro educirani vojnici. Moram reel da su se frontovi na kojima su bili Sla­ vonci, pokazali kao najpouzdaniji. Ma­ zda je to pitan]e granica. Tu se uvijek ratovalo, tako da djeca otkad se rode pocinju se igrati ratovanja, pa smo Sla­ vonce dobili dosta dobro educirane. Suprotna strana je mislila kako su Sla­ vonci veseljaci, ljudi koji nisu motivira­ ni za rat i kako ce oni same' prosetati kroz ovaj dio Slavonije, a motivirani

. Hrvati su pokazali da su najbolji vojni­ ci i najbolji bojovnici, neprobojan be­ dem za neprijateljsku zivu silu i tehni­ ku-

••••••••••••••••••••••••••

, Vee 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatska proglasila svoju samostal­ nost bilo je jasno da glavna tema predstojeceg ljeta nece biti ljetova­ nje i godisn]! odmori. I zaista, polo­ vinom kolovoza poceli su ozbiljniji sukobi praceni minobacackim na­ padima. Odluka o proglasen]u sa­ mostalnosti. nije bila nikakva ga­ rancija, u tom trenutku, kojom bi se moglo ocekivati ucinkovitije djelo­ vanje medunarodnih mehanizama. Morali smo se osloniti na vlastite snage-d u tome se uspjelo. Zapadna Slavonija. je obranjena, Hrvatska je postala medunarodno priznati cim­ benik i ostvaren je dolazak Mirov­ nih snaga Ujedinjenih naroda.

Poc:injeno [e mnostvo ratnih zlocina, Masakri civilnog pucan­ stva, unisteni gradovi poput Lipika i Pakraca, sela sravnjena sa zemljom, stotine poginulih vojnika i civila, ra­ njenika i .Invalida rezultat su borbi ko]e su okoncane nakon sarajev­ skog primirja 3. sijecnja ove godine. Danas, godinu dana poslije, situaci­ ja u zapadnoj Slavoniji jos uvijek je slozena. Ljetos je UNPROFOR pre­ uzeo svoju zonu odgovornosti ali ni­ je u potpunosti rtjesto problem prognanika koji se nisu vratili u svoja sela, Milicija »SAO Krajine­ jos kontrolira Okucane, dio okolnih sela kao i dio auto-ceste kojom se jos ne moze odvijati promet, a ni pu­ tovi kroz Lipik i Pakrac prema Po­ zegt nisu sasvim sigurni pa ih je potrebno izbjegavati. UNPROFOR jos nije u mogucnosti ucinkovito kontrolirati ta podrucja pa se doga­ dalo da je bilo ubojstava od strane

· cetnika koji jos tumaraju obronci- ma Papuka. -

Sutra je novi dan Problem povratka prognanika ta­

koder jos nije rijesen, sto govori i primjer sela Pivare i Gorice, u koje su se mjestani poceli vracati nakon

· donosenja Rezolucije 769 Ujedinje­ nih naroda o preuzimanju kontrole snaga UNPROFOR-a na drzavnim granicama Republike Hrvatske. No u noel od 7. na 8. kolovoza otvorena je na njih minobacacka vatra u selu Pivare sto je uzrokovalo povlacen]e nepalskog bataljuna s kontrolne tocke u Donjem Varosu. Prema rije­ cima gospodina Gerarda Fischera, povjerenika za civilna pitanja u Za­ padnom sektoru, izgovorenim kra­ jem ljeta, problem otvaranja auto­ puta riesava se pregovorima izme- •••.

HRVATSKI YOJNIK 21

- DOSSIER••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• ••••. du dviju strana. Jedan od prijedloga

koji je ponudila hrvatska strana tre­ bao je otvoritt vrata autoputa. Zami­ sao se svodila na sljedece dnevno bi kretala po cetiri konvoja iz Nov­ ske kao i cetiri iz Nove.Gradiske u odredenim vremenskim razmaci­ ma, a svakog od njih bi sacinjavalo dvadesetak vozila. No kako je zavr­ sto taj prijedlog pokazuje i dogadaj koji se zbio 25. listopada kada je tre­ balo doer do susreta hrvatskih i srp-

njihove -vlasti- koji · nas docekuju ljubazno, ali ne zele spominjati svo­ ja imena, ni funkcije koje obnasaju. U toku je neka vazna sjednica. Sta je tema sjednice, takoder ne zele reel. No dosta Ijubazrii, ali vrlo zatvoreni, pokusavaju nam dati na znanje ono sto oni misle o nama ali i pitati ono sto ih zanima, ponajprije zakon o aboliciji. I mi uspijevamo doznati ponesto iz razgovora, Nemaju stru­ je, sijeku sume i uvjereni su u op-

Prvi cetruci u okucenskom kraju

skih novinara, ali je bio sprijecen od suprotne strane. Da, je tako nesto moguce bez obzira na medusobne dogovore potvrduju i rijeci gospodi­ na Fishera. -Svjesnt smo da cak i aka civilne vlasti jedne i druge stra­ ne daju svoj pristanak, postoje eks­ tremisti kojima se tako nesto nece svidjeti pa ce pokusati sprijeciti pro­ vedbu plana- No mogucs je uci u Okucane i razgovarati s nekim od predstavnika opcinske -vlastt-. Pa­ mala zbunjenim Nepalcima obja­ snili smo da bismo zeljeli razgova­ rati sa nekim na drugoj strani, ali bez pratnje UNPROFOR-a. Uz pre­ docen]e novinarske iskaznice Nepa­ lac pristaje i odlazimo do kontrolne tocke koju drze pripadnici »SAO krajine-. I oni vidno zbunjeni pri­ hvacaju nas i ornogucavaju ulazak u Okucane u njihovoj pratnji. U op­ cini, prije je to bila mjesna zajedni­ ca, se susrecemo s predstavnicima

22 HRVATSKI VOJNIK

stojnost njihove -Krajine«. Na ultc] je malo ljudi a trgovine svojom po­ nudom bas ne podsjecaju na one u Zagrebu ili nekom drugom gradu drzave protiv koje su se oni pobunt­ Ii. No problemi nastaju onog trenut-

. ka kada neki od njihovih ljudi uoca­ va hrvatske tablice na automobilu. Nakon povece guzve pred zgradom opcine tablice su skinute i na auto­ mobilu urezano .nozem nekoliko -oznaka- njihove »SAO Krajine«.Uz, ovog puta, · mnogobrojnu pratnju -milicije- napustamo Okucane. Ipak, njihove izjave kako su voljni otvoriti autoput i kako zele priznati hrvatsku drzavu, naravno u grant­ cama koje bi oni postavili, dovoljno govore u prilog tvrdnji koliko su pregovori s njima (ne)ucinkoviti. Ipak I gospodtn Fisher naglasava iz:uzetno tesku ekonomsku situaciju na podrucjima pod srpskom kon­ trolom. No prisutnost pripadnika UN­

PROFOR-a donijelo je i dosta pozi­ tivntlr rezultata. Na mnogim je mje­ stima zapocela obnova unistenih objekata, posebice u mjestima koje su najvise stradala kao Lipik i Pa­ krac. Cinjenica da dolazi do sukoba u .samim vladajucim strukturama na relaciji Knin - Okucani, koji su rezultirali smjenom rukovodstva u Okucanima, govori u prilog tome da i kod njih polagano sazrijeva shvacanje onoga u sto su se upustili i sto su ucinili, drugima i sebi. •

Stari Grabovac - pog!ed na suprotnu stranu

....................................................................... ~ ,.

DEMOGRAFSKA SLIKA Srbi su zeljeli osvojiti i Srbiji . ~ikljuciti prostor na kojem zivi 75 p_osto Hrvata, svaki sesti stanovnik ~ Srbin, a gotovo l O posto stanovnika cine ostale nacionalne ~Jlne

Z apadni obronci Papuka, Ravne gore i Psunja trebali su biti i zapadna granica srpske bolesne fikcije zvane -Veltka Srbija-, u koju bi ognjem r macern •prisajedinili« sva podrucia u koja je ikad krocila srpska noga. Upravo je tu Hrvatsku trebalo presjeci popola (smjerom Novska-Pakrac-Daruvar-Vi­ rovitica), spajanjem Banjaluckog i Bjelovarskog korpusa i time slomiti obranu cijele tstocne Hrvatske. Tom je planu · sve podredeno: i podjela vojnih oblasti i razrnjesta] tenkov­ skih korpusa i svi oblici propagan-: de i podjela oruzja Srbima tutvrdi­ vanje Buc]a, . . - nista nisu prepu­ stili slucaju. Od bolesnih staraca u akademiji

na Terazijama, preko svih politickih opcija u Srbiji (od rojalista i f'asista do demokrata i komunista) s istim osvajacktm zeljama spram Hrvat­ ske, pa sve do oficirskog kadra i -ugrozemh- Srba. Uloge su podije­ ljene, karte bacene na stol, cijevi okrenute prema Hrvatima i samo je trebalo umarsirati. Kakvi argumen­ ti, kakva demografska slika. u pita­ nju je samo sila, nastrana teznja za vlascu i jedino i iskljucivo borba za teritorij. Ostalo su samo parole i prasina u oci svijetu i naivnima ko]i jos uvijek vjeruju u povratak mira. Zahuktali velikosrpski i nacionalso­ ciialistick! stroj, sad je valjda vec svima jasno, vode i usmjeravaju na­ goni, a zaustaviti ga maze samo si- la! ·

.. Tako je bilo i u zapadnoj Slavoni­ Jl. Organizacija JNA, naoruzavanje ~okalnih Srba, zatrubljena je ugro­ zenost napacenog i nonaoruzanog s.rpskog naroda (koji je usput po za­ ~1hama oruzja i hrane te organizaci­ je napada mogao ratovati 10 godi­ na), a uvezeni su i kriminalci najgo­ re vrste i proglasena »SAO Zapad-

na Slavonija- putem Beogradske televizije. Poznati scenari] razara­ nja i ubijanja i kolektivne paranoje, a vjeruju mu samo naivni, ogranice­ ni i zainteresirani. Proglasom -narodne srpske

skupstme- u takvu •SAO« usla su -podrucja Okucana (dio danasn]e opcine Nova Gradiska), Novske, Pa­ kraca, Pozege, Orahovice, Nasica, Dakova (sve redom danasn]e opci­ ne) te mjesto Jasenovac (naselje u opcini Novskal)-. To [e bila zelja i velikosrpski san bez pravnog, povt­ jesnog, etnickog i geografskog te­ melja. U takvu su tvorevinu ukljuci­ li npr. opcinu Dakovo s 91,7 pesto Hrvata i samo 3,8 pasta Srba, a nisu npr. opcinu Podravska Slatina. To potvrduje da im objektivni parame­ tri nisu bili vazni, vec brzina propa­ gandne akcije kojom [e trebalo opravdati kasnije postupke JNA i ljudsku sramotu zvanu oetnici. Cijelo takvo regionalno nedefini­

rano podruc]e nikad, nije bilo niti s

povijesnog, niti s etnickog, niti s ge­ ografskog gledista dio srpskog dr­ zavotvornog prostora. Cak sto vise, drzavne su srpske granice oduvijek bile istocno od Drine i [uzno od Sa­ ve.. a zapadna [e Slavonija prostor doseljavanja vlaskog stanovnistva u novijoj povijesti, prebjega pred Tur­ cima sredinom 16. stoljeca, Otuda i pojam Mala Vlaska za zapadne obronke slavonskog gorja, a Cesi, Slovaci, Madari i Nijemci u ovaj kraj dolaze u 19. i 20. stoljecu.

P rijeratni narodnosni sastav fikcije »SAO Zapadna Slavonija­ prikazuje tablicu 1. Dakle, Srbi su zeljeli osvojiti i Srbiji prikljuciti pro­ star na kojem zivt 75 posto Hrvata, prostor u kojem je svaki 6. (!!) sta­ novnik Srbin, u kojem gotovo 10 pa­ sta stanovnika cine ostale manjine, i u kojem niti jedna opcina nema apsolutnu srpsku etnicku vecinul Ne spominjemo ovom prilikom de- ••••

HRVATSKI VOJNIK 23

-DOSSIER ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Rezruseoi Lipik

~ mografsku sliku prostora istocno od navedenih opcina, Jedina opcina koja ima relativnu

srpsku etnicku vecinu je Pakrac, ko­ ji je i izabran za centar pobune, no u cijeloj je opclni zivjelo 12.813 Srba naspram 14.776 Nesrba (Hrvata i ostalih). Broj od 78.145 Srba u cije­ lom podrucju bio je jedini argument na koji su se oslanjali srbotvorci SANU-a, no uvijek su prikrivali da npr. i dan-danas nakon svih iselja­ vanja i protjerivanja u zapadnoj Backo] i Srijemu zivi 65.978 Hrvata, koji bi po istom srpskom receptu mogli traziti izdvajanje tog prostora iz Srbije. Za razliku od zapadne Sla­ vonije ovo je autohtoni hrvatski et­ nicki prostor u kojem je prije 2. svj. rata zivjelo vise Hrvata nego Srba.

Tabela 1. Narodnosni sastav prema popisu 1.9'Jl. podruga kojeg su velikosrbi proglasili "SAO Zapadua Slavonija"

53.113 5.898 1.028 100,0 80,4 8,9 10,7 10.459 i0.074 9.559 100,0 34,8 33,5 31,7 48.578 2.002 2.374 100,0 91,7 3,8 4,5

Grubisno Polje 14.206 6.015 4.540 3.651 100,0 42,3 32,0 25,7 Nasice 40.829 32.891 4.486 3.452 100,0 80,6 11,0 8,4

Nova Gradiska 60.749 43.692 12.572 4.485 100,0 71,9 20,7 7,4 Novska 24.696 16.556 5.402 2.738 100,0 67,0 21,9 11,1

Orahovica 15.631 10.907 3.328 1.396 100,0 69,8 21,3 8,9 Pakrac 27.589 9.896 12.813 4.880 100,0 35,9 46,4 17,7 Pozega 71.745 57.277 9.759 4.709 100,0 79,8 13,6 6,6

Virovitica 46.661 35.850 7.271 3.540 100,0 76,8 15,6 7,6

Tabela 2. Broj i narodosni sastav naselja u podrueju kojeg su velikosrbi proglasili "SAO Zapadna Slavonija"

Bjelovar 103 5 6 114 90,4 4,4 5,2 100,0 497 8,4 Daruvar 14 33 28 75 18,7 44,0 37,3 100;0 5.415 56,8 Dakovo 44 6 7 57 77,2 10,5 12,3 100,0 565 24,9

Grubisno Polje 5 12 18 35 14,3 34,3' 51,4 109,0 1.642 36,0 Nasice 42 6 10 58 72,4 10,3 17,2 100,0 2.090 47,1

Nova Gradiska 62 31 0 93 66,7 33,3 0,0 100,0 8.412 74,1 Novska 24 12 1 37 64,9 32,4 2,7 100,0 2.925 56,3

Orahovica 25 14 5 44 56,8 31,8 11,4 100,0 1.757 52,3 Pakrac 10 43 15 68 14,7 63,2 22,1 100,0 6.718 62,8 Pozega 128 62 12 202 63,4 30,7 5,9 100,0 4.967 52,0

Virovitica 40 18 11 69 58,0 26,1 15,9 100,0 3.146 43,1

lzvor: Popis stanovmstva 1991. Dokumentacija 881, Drzavni Zavod za Statistiku RH, Zagreb, 1992.

24 HRVATSKI VOJNIK

, .•....................... ; .•...................................•........••• . . '

No u pitanju nisu argumenti vec sila. Posebno su zanimljivi podaci po

naseljima s prevladavajucom etnic­ kom vecinom (tabl. 2). Srpski plan osvajanja temeljio · se

zapravo na velikom broju naselja sa srpskom etnickom vecinom, njih cak 242 ili 28,4 posto u ukupnom broju naselja i ta su naselja strate­ ski primarno naoruzavana, utvrdi­ vana itd. Naravno 3/ 4 naselja na ci­ jelom tom prostoru ima uglavnom hrvatsku vecinu, Medutim, posebno treba naglasiti da je u takvim nase­ ljima zivjelo samo 50 posto ukup­ nog srpskog pucanstva te da su to bila mahom mala naselja s prosjec­ nom velicinom od 157 stanovnika. Npr. u opcini Pozega prosjecni broj Srba po naselju bio je samo 80, itd. Naime, planski su se u statistici vo­ dila samostalna naselja sa srpskom atnickom vecinom i sa samo nekoli­ ko stanovnika u njima, kako bi se u nedostatku populacijske'mase mo­ glo govoriti o velikom broju -srp­ skih- naselja. Zato su Srbi iz ovog podrucja

planski i iselili stanovnistvo, prika­ zujuci svijetu razaranja srpskih sela bez podataka da je u njima zivjelo Srba kao Hrvata u jednom okupira­ nom i razorenom selu u istocno] Slavoniji (npr. u Nijemcima je zivje­ lo 2108 Hrvata, a takvih je razorenih hrvatskih sela bilo na desetke). Ili drugi primjer: u hrvatskom je selu Sonti u Vojvodini, opcina Apatin, zivjelo cak 6313 stariovnika, a medu njima 4.333 Hrvata. To je npr. broj koji odgovara broju Srba u cak 62 naselja sa srpskom etnickom veci­ nom u opcini Pozega, Mogli bismo tako unedogled. Ar-.

gumenti, podaci, egzaktni odnosi itd. U pitanju je bila samo sila i im­ penjahsttcka teznja za slavonskom ravnicom . . . Medutim, srpski napadaci i kolja­ ci bez uma i duha i njihovi -vozdo­ vi- ipak nisu sve predvidjeli. Nisu ocekivah da ce Hrvati uzeti puske u ruke i prakticki nanaoruzani stati pred srpske tenkove i topove. Nisu shvatili da je mirnom Slavoncu do­ sta svega i da svojoj djeci zeli osigu­ rati mir, usprkos svemu. Vlastiti zi­ von tada su malo znacili a domo­ ljub_nih je emocija bilo 'napretek. ~rb~ su prvi put osjetili silu, zaustav­ jern su, a nama Hrvatima ponovo ?staje razmisljanje da li je to jedino st_? oni razumiju. Zapadna je Slavo­ rnja znatnim dijelom oslobodena, a prekretnica u ratu je pocela ...

Mr. Stjepan Sterc

RATNI POTHVATI HRVATSKIH BRANITEUA Zauzimanje linije Virovitica-Daruvar-Pakrac-Novska ostao je

za Srbe samo neostvaren san

Pise: Vesna Poljak kolovoza napadnuto selo Orljavac na podrucju pozeske opcine ... Ovakav raz­ voj dogadaja bilo je moguce predvidjeti: srpsko je pucanstvo [os u proljece 199L pocelo otvoreno pokazrvati svoje namje- re. Provokacije dojucerasnjih susjeda bivale su sve ucestalije i primorale su hrvatski dio stanovnistva da se organi­ zira za obranu, ali tako da sve bude le­ galno kako neprijatelj ne bi imao povo­ da zapoceti s otvorenom agresijom. Pri­ slo se prvo osnivanju naoruzanih odre- •••.

Kolovoz, 199,1. godina. Ratni se po­ zar sir! i zahvaca podrucje zapadne Sla­ vonije. Vijesti koje su tih dana stizale iz zapadno-slavonskih opcina bile su goto­ vo iste. 16. kolovoza hrvatska policijska patrola napadnuta u centru Okucana: 19. kolovoza srpske paravojne jedinice napale policijsku stanicu u Pakracu: 20.

Ocflazak u akciju

HRVATSKI VOJNIK 25

- DOSSIER•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• •••. da, a usporedo s tim radilo se na nabavljanju naoruzanja i intendantske opreme. Da bi njihovo postojanje imalo legitimnost evidentirani su kao pricuvni sastav MUP-a, a od lipnja se zapocelo i s ustrojavanjem jezgre buducih samostal­ nih bataljuna i brigada Zbora narodne garde. Nedostatak naoruzanja i opreme ogranicavali su potpuni razvoj zarnislje­ nih postrojbi, te su nenaoruzani i nedo­ voljno opremljeni usli i u prve okr'saje s neprijateljem: Tijekom lipnja, srpnja, ko, lovoza i rujna stalne su provokacije JA; od kolovoza ucestale su zracne uzbune zbog prelijetanja neprijateljskih zrako. plova, padaju prve granate na Orljavac, zatvorena je autocesta Zagreb= Oku­ cani. .. Situacija na okucanskom ratistu krajem kolovoza i pocetkorn rujna sve je slozenija. Okucane je zaposjeo Bjelovar­ ski korpus, a Banjalucki se, presavsi Sa-· vu, nalazio kod Stare Gradiske i sela Strug. Cilj [ugo-vojske bio je spajanje ovih dvaju korpusa, te prekidanje komu­ nikacija izmedu zapadne i istocne Hr­ vatske zaposjedanjem linije od Viroviti­ ce, preko Daruvara i Pakraca do Nov­ ske. Da to -i nije bilo tako jednostavno pokazale su lokalne postrojbe; novogra­ diska, slavonsko-brodska, pozeska te di-

jelovi IA brigade. Do listopada nije bilo realne mogucnosti da se zaustavi nepri­ [atelj bez obzira na herojstvo boraca, no sama cinjenica da je pruzen otpor ima itekako veliko znacenje.

Nezaustavljivi prodori Prodorom dijela Banjaluckog korpusa

preko Save, presijecanjem komunikaci­ ja, auto-ceste i zeljeznicke pruge kod Okucana zapoceo je stvarni rat Hrvat, ske i JA. Pokazalo se da agresor zaista zeli prepoloviti Hrvatsku na zamisljeno] liniji -Velike Srbije-, te je na ovo pod­ rucie dovlacio sve vece snage, a svakod-

26 HRVATSKI VOJNIK

Unistene kuce

uStarom Grabovcu

Posljedn] dogovor prije kretanja uakciju

nevno je dolazilo do sve zescih borbi. Dolaskom zime i pucanjem nepr'ijatelj­ ske fronte kod Daruvara i Lipika, otva­ ra se i papucko-psunjski front, jer se cetnici povlace u sume. Ovo je podrucje pretezno naseljeno srpskim pucan­ stvom pa nije cudno sto su se tu nalazila i glavna cetnicka uporista, Gornji Vr­ hovci, Zvecevo, Bucie ... Uvjeti na bojistu zahtijevali su tnten.

zivne pripreme kako bi se u pogodnom trenutku iz obrane krenulo u protuna­ pad. Djelovanje Hrvatske vojske trebalo se odvijati u tri pravca, jedan bi se pru­ zao s istocne strane iz pravca Pozege i

tim bi se pravcem kretala 123. brigada 1 dio 136., drugim iz smjera Grubisnog Po­ lja, Virovitice, Podravske Slatine i Ora­ hovice, isle bi 132., 136. i 127. brigada, a trecim, iz smjera Novske, nastupala bl IA brigada uz podrsku 100., 101. i 99. bri­ gade, s ciljem da se neprijatelju prekine glavna komunikacija Pakrac - Okucani, te da ga se potisne sto' nize prema Savi, t]. preko Save. Jedan dio 123. brigade krenuo je pre­

ma Psunju u pravcu Bucja i Kamenske,s ciljem presijecanja ove komunikacije; dok je desno krilo brigade islo preko Gornjih Vrhovaca do Zveceva iz kojeg je neprijatelj mjesecima unistavao sela i ugrozavao polozaje Hrvatske vojske. U. ovoj akciji, izvedenoj sredinom prosinca, otpor neprijatelja uspjesno je skrsen, no prije bijega uspio je zapaliti citavo selo. Proctor je nastavljen prema Zvecevu, ta.­ koder jednom od [acih cetnickih upori­ sta, Strtjezevici, Bogdasicirna i Kamen­ skom.

Ulazak u Zvecevo nije pokazivao nista bolju sliku od ostalih rnjesta s ko­ jih su cetnici bili prisiljeni pobjeci - bi­ lo je potpuno unisteno. Cetnicki stab, u kojem su mjesecima planirali akcije .I odakle su vodeni napadi na Hrvatsku vojsku u ovom dijelu Slavonije, cetirl d&­ na prije ulaska nase vojske helikopteri­ ma se preselio na Bucje - glavni cetnic­ ki stab za cijelu zapadnu Slavoniju, gdje se ujedno nalazio zatvor i muciliste. Oslobadanje ovih prostora se i dalje na­ stavlja. Kamenska je ostalo tada jos jedi­ no jako neprijateljsko uporiste na ko­ munikaciji prema Buciu, a ciscenje oval podrucja od cetnika trajalo je do 24. pro­ sinca. Oni se povlace prema Mijacima Cikotama, no na Bozic, usprkos neprij teljskom zrakoplovstvu i dalekometno topnistvu, uspjesno su istjerani iz zad

--- , . NE.SMIJEMO .ZABORAVITI K ao aktivni sudionik u borfia­ ma na zapadno-slavonskom rati stu, kratki osvrt na te dogadaj cull smo od brigadira Milje a Crnjca, sada nacelriika Personal­ ne uprave MO, a tada zapovjed­ nika 123. brigade. »Moram istaknuti da su uspjesi

hrvatskih branitelja na zapadno­ slavonskom ratistu u velikoj mie­ ri utjecali na [acanje borbenog morala. Ti su uspjesi jos vise po­ digli moral i pobjednicki duh hr­ vatskih vojnika. Svi koji su vodili bojne i brigade nisu imali interes da budu profesionalni vojnici.

njih uporista u pozesko] opcini, Vee slje­ deceg dana glavnina snaga 123. brigade krece cestom od Kamenske prema Bue­ ju, a dio od Mijaca ka istom odredistu, Iz pravca Zveceva krenula je 136. slatinska brigada koja je trebala napasti Bucje sa sjevera i 127. viroviticka brigada koja je isla preko Grahovljana, Dragovica i No­ vog Sela, a sudjelovala je u tome i 121. novogradiska brigada. U selo prvi ulaze pripadnici 123. brigade, no i tu je bilo ocito da je cetnicki stab pobjegao vec ranije, ostavivsi obicne vojnike da se sa­ mi snalaze. Pred Staru godinu nastavlja se sa ciscenjern zadnjih neprijateljskih uporrsta uz cestu Kamenska - Bucie koje od potpisivanja primirja drze pri­ padnici 123. pozeske brigade, a prema Pakracu pripadnici 127. brigade. U akci­ ju prekidanja komunikacije Pakra­ c - Okucani i potiskivanje neprijatelja [uzno prema Savi, iz pravca Novske kre­ nula je i lA brigada koja se spojila sa 123. i 127. Plan nije izvrsen u potpunosti jer je sarajevsko primirje, potpisano 3. sijecnja, Hrvatsku vojsku prisililo da prekine s borbenim akcijama. No nepri­ jateljska voiska ojacana svjezirn vojnici­ ma prizrenskog bataljuna pod koman­ dorn Banialuckog korpusa, usprkos pri­ mirju, pokusava i dalje proctor prema sjeveru.

Jos samo Okucani Zauzimanje auto-ceste kod Okucana

Povjereno je lA brigadi, koja je uz to tre­ bala zaustaviti napredovanje Banjaluc­ kog korpusa na sirt prostor zapadne Slavonije, · te presieci komunikaciju Okucani- Novska. Silovita ofenziva Ba­ njaluckog korpusa iz smjera Okucana i Stare Gradiske na polozaje lA brigade

Svi smo mi bili decki iz kafica ali smo imali isti cilj - osloboditi nasu domovinu da bi nam djeca sutra zivjela slobodno. To nam je bio cilj i siguran sam da cemo ga u potpunosti ostvariti.

Nikada ne smijemo zaboraviti ' nase ranjene suborce, sve nase · poginule oni su dali sve sto su imali. Ministarstvo obrane, osta­ la ministarstva, citav hrvatski narod moraju voditi brigu o svim ranjenicima i o porodicama po­ ginulih. •

V. P.

••••••••••••••••••••••••••••• vatska vojska stalno napreduje osloba­ dajuci do tada privremeno zauzet tertto­ rij. Napad lA brigade na Vocarice bio je prvi dio ofenzive nase vojske na zapad­ no-slavonskom ratistu. Oslobodena su sela Kurjakana, Drenov Bok, Donje i Gornje Kricke, Cilj ofenzive od kraja li­ stopada bio je da se u tri dana izvrsi protunapad uz ubacivanje snaga na prazan prostor neprijatelja, da se razbi-. ju i odsjeku dijelovi njegovih snaga, te da se presiece komunikacija Okuca-

' ni-Novska. Akcija nije u potpunosti izvedena jer je JA takoder dobila te in­ formacije, pa je pregrupirala svoje sna­ ge, dovela pojacanje i dobila podrsku zrakoplova. Ostvaren je samo dio cilja ofenzive, ali se ovo ratiste stabiliziralo u korist Hrvatske vojske. Prva brigada nastavila je oslobadati zauzeta sela sve do potpisivanja primirja, a akcije su bile takvog intenziteta da su dnevno osloba­ dali i po nekoliko sela. Zadnja bitka lA brigade na zapadno-slavonskom ratistu je oslobadanje sela Subocka na samu Staru Godinu. Spajanjem postrojbi iz Novske s post­

rojbama koje su drzale Pakrac i Lipik, a padom sela Caglic, moglo se nesmetano napredovati prema Okucanima, Tome je pridonio i pad cetnickog uporrsta

Unisteno cetnicko tnuclliste u Bucju

iscrpljuje borce 1. brigade pa ih smje­ njuju brodanska i pozeska brigada.

Novogradiska se fronta krajem rujna 91. stabilizirala. ali je ozbiljna opasnost prijetila. Novskoj. Krajem listopada do­ lazi do preokreta na zapadno-slavon­ skom ratistu, Bio je to pocetak ofenzive Hrvatske vojske s primijenjenim ma­ nevrom snaga na siro] fronti s elementi­ ma suvretnenog ratovanja. Otada Hr·

Bucje s novogradiske strane, a i rasulo neprijateljske vojske, koja je vec gotovo potpuno izgubila borbeni moral. Da su se ti planovi u potpunosti ostvarili Oku­ cani ne bi bili u stanju pruziti neki zna­ cajniji otpor i citava bi zapadna Slave­ nija bila oslobodena. No potpisivanjem, ali i postivanjern sarajevskog . primirja od strane Hrvatske vojske, zaustavljeno je potpuno oslobadanje zapadne Slave- ~a •

HRVATSKI VOJNIK 27

IIIIU ZARISTU •••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• Pise: Andelka Mustapic

D onedavna, zivot prof. dr. Adal­ berta Rebica, predstojnika Ureda za pro­ gnanike i izbjeglice Vlade Republike Hrvatske, odvijao se naoko na kaptol­ skom prostoru od svega stotinjak meta­ ra. Toliko ih se moze nabrojiti od njego­ vog stana do Katolickog bogoslovnog fa­ kulteta, na kojem predaje neke od biblij­ skih znanosti, poducava biblijske jezike i tumaci biblijske tekstove: njihovu povi­ jest, kao i povijest tradicije iii predaje Palestine, Egipta i Mezopotamije, odnos­ no vremena, zivota, obicaja i svjetonazo­ ra drevnog hebrejskog naroda u kojem je Biblija nastala. Ali, tim svojim hodom, kojim zapravo

vec vise od dva desetljeca prolazi po sve­ tovnoj i duhovnoj zagrebacko] bastini, prof. dr. Hebic, kao biblijski znanstve­ nik, prije svega, egzeget, zalazi i u tisuc­ ljece biblijske teologije, arheologije, et­ nografije pa i geografije Bliskog istoka, -razotkriva ga, raslojava i sintetizira, ka- ko bi svojim studentima, egzaktnim ci­ njenicama i zlvoplsnim slikama, predo­ clo i priblizlo Bibliju, tu cudesnu biblio­ teku razlicitih knjiga, kako je naziva. Znanstvene metode, kojima se pri to­

me koristi, razvile su se danas do per­ f ekcije, tvrdi prof. dr. Rebic, napominju­ ci da je u posljednjih sto godina, zahva­ ljujuci arheoloskim iskopinama i veli­ kom napretku povijesnih znanosti glede Bliskog istoka, doslo do novih spoznaja u svezi s Biblijom, sto, naposljetku, pri­ donosi i boljem poznavanju zivota starih izraelicana i.sto je mozda najznacajm]e, dokazuje vjerodostojnost bibhjskih opi­ sa.

HV:" Gospodine Bebicu, sto je navijesti­ lo i potkrijepilo nove spoznaje u biblij­ skim znanostima? - Nove spoznaje iii, bolje receno, no­

vo poglavlje u biblijskim znanostima oz­ nacila su otkrica akadske, sumerske i, osobito, ugaritske literature, koja orno­ gucava da se danas hebrejski jezik moze bolje prouciti, a samim tim i neki biblij­ ski spisi kao literarna djela i knilzevne vrste, npr. psalmi, medu kojima ih ima vrlo starih, cak, kako se smatra, preuze­ tih iz kananske i ugaritske literarne bas­ tine, pri cernu su u Izraelu bili redigira­ ni, promijenjeni, pa se tako, recimo, um­ jesto paganskih bogova pojavljuje zidov­ ski bog Jahve. Za razliku od vremena prije tih .otkrica, danas mozemo bolje razumjeti sadrza], smisao pojedinih rije­ ci iz biblijskih spisa, pa i onih koje se po­ javljuju samo jedanput, i to zahvaljujuci

28 HRVATSKI VOJNIK

KNJIGA OBJAVE Biblija je sfozerna knjiga krscanstva, ali i sveukupne europske kulture i civilizacije. Prevedena je na sve jezike svijeta, stovise to je prva knjiga prevedena na neki drugi jezik. No, Biblija ni­ je znanstvena knjiga. Ona nije ni povijest, ni zemljopis, ni geo­ logija ... nego je prvenstveno religiozna, vjerska knjiga, koja jednom narodu zeli poruciti osnovne istine o Bogu i covjeku - kaze nas sugovornik, prof. dr. Adalbert Rebic, vrsni struc­ njak u tumacenju biblijskih tekstova usporedbi s ugaritskim iii akadskim jezi­ kom, koji je mace majka svih semitskih jezika. Stoga, dakako, prijevodi psalama na temelju ugaritske literature pokazuju velike ratlike u odnosu na prijevode sta­ re stotinjak godina. HV ~ Godine 1948. doslo je do senzacio­

nalnog otkrica tzv. esenske biblioteke u Kumranu (zapadno od Mrtvog mora), pi­ sane na svicima od koze, Zanimljivo je da su Eseni, hebrejska religiozna sekta, spremili u glinene cupove i mnostvo fragmenata starozavjetnih biblijskih spi­ sa. Mijenja Ii ta ostavstina neke spoznaje o zivotu i vremenu koje Biblija zahvaca? - Pronalazak tekstova iz tzv. esenske

iii kumranske biblioteke od izvanredno je velike vaznosti jer iz njih saznajemo povijest biblijskog teksta. Do toga otkri­ ca najstariji rukopis Starog zavjeta na hebrejskom jeziku bio je iz 11. stoljeca poslije Krista, poznat kao kodeks pet­ rogradensis, a u Kumranu je pronaden rukopis napisan u 2. stoljecu prije Kris­ ta, kojim se starost biblijskog teksta po­ mice na tisucu tristo godina. Zatim, na temelju nebiblijskih tekstova, kao sto su -Pravilo esenske zajednice- iii -Hat sino­ va protiv sin ova tarne-, spoznajemo teo­ logiju koja je u to vrijeme kruzila po Pa­ lestini, kultoroloska i socioloska zbiva­ nja i, uopce, zivot Hebreja u ono vrijeme. Stovise, zahvaljujuci tom otkricu, a i drugima, mi danas bolje poznajemo vri­ jeme u kojem se pojavio i djelovao Isus Krist nego razdoblje prije i poslije Kris­ ta; nakon iznasasca u Kumranu moze­ mo bolje razumjeti osobito Ivanovo evandelje, ali i ostale novozavjetne spi­ se, kao i mnoge starozavjetne teoloske teme.

Stvaranje svijeta HV: Jedna od najvecih starozavjetnih

tema je zacijelo stvaranje svijeta. Medu­ tim, u Bibliji su data dva opisa, medu­ sobno vrlo razlicita, -Napravi Bog covje-

ka od praha zemaljskog- i, drugi; • U po­ cetku Bog stvori nebo i zemlju-, Kako da­ nas biblijske znanosti tumace tu cinjenl­ cu? - Mi danas znamo da su to dva vre­

menski, pa i kulturoloski razlicita opisa. Prvi potjece iz 10. stoljeca prije Krista (Knjiga postanka, gl. 2.) a drugi, mladi, iz 6. stoljeca prije Krista (Knjiga postanka, gl. 1.), kad su Zidovi bili u babilonskom progonstvu, gdje su se upoznali s babl­ lonskom literaturom, u kojoj su vidno mjesto zauzimali mitovi o stvaranju svi­ jeta, koji su zapravo.istodobno bili i mi­ tovi o bogovima, tj. o stvaran]u bogova. Pod utjecajem te literature mladi je pi­ sac pokusao svojim suvremenicima, na suvremen nacin za ono doba, protuma­ citi ono sto je u 2. gl. Knjige postanka drevni pisac iz 10. stoljeca prije Krista bio rekao na fednostavan, skoro -primi­ tivan- nacin, odnosno slikama, rnetaro­ rama i mitskim elementima. HV: Osim razlicitog nacina izrazava­

nja, u biblijskim opisima stvaranja svije­ ta razlicit je i nacin misljenja, a u pitanju su pisci Semiti, Zidovi, Kako tumacite tu razliku? Na primjer, po starijem piscu Bog je stvorio covieka iz gline, ilovace, a po drugom, mladem, Bog je stvorio cov­ jeka -na svoju sliku-, - Da bismo dobro razumjeli te opise,

moramo znati, prije svega, kad su nasta­ li, iz kojeg su razloga nastali i u kojem su kulturoloskom kontekstu nastali. Ta­ ko [e, npr., pisac iz 10. stoljeca, kojeg konvencionalno zovemo Jahvista, zato sto Boga naziva Jahve, pokusao svojim suvremenicima dati opis na vrlo jednos­ tavan nacin, sluzeci se mnogim slikama i mitskim elementima. Tako je njegov opis stvaranja zene iz rebra prvog covie­ ka zapravo jedna metafora, slika, kojom · [e, ocito, zelio naglasiti da zena i covjek pripadaju istoj vrsti, da imaju istu ljud­ sku narav i stoga ista prava i obveze, sto je za IQ. stoljece prije Krista, kad je zena

-- , ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• 111111

smatrana drugorazrednim bicern, bila, bez sumnje, izvanredno vazna poruka. I, kad kaze da je covjek stvoren iz gline, ne smijemo ga doslovno shvatiti, jer ni on nije mislio da je Bog stvorio covjeka iz · komada zemlje. On [e, takoder, izrazio da [e covjek stvoren -na sltku-, ali meta­ forom, jer je rekao da je Bog stvorio cov­ jeka iz -praha zemaljskogi udahnuo mu duh, i tako bi covjek zivo bice-, sto je mladi biblijski pisac, svecenik, koji nam je sacuvan u 1. gl. Knjige postanka, izre­ kao teoloskom f'ormulom: •I stvori Bog covjeka na svoju sliku-. HV: Kako to da stariji opis stvaranja

svijeta nije prvi u Bibliji? - Biblija, kakvu danas imamo, proi­

zasla je iz svecenicke tradicije, odnosno skole u 5. stoljecu. I, buduci da SU svece­ nici radili njenu posljednju redakciju, stavili su na prvo mjesto opis stvaranja svijeta iz svoje svecenicke predaje, i to im je posluzilo kao svecani uvod u Bibli­ ju. Medutim, svecenicki je plsac poku­ sao, sluzeci se starijim opisima, pa i [ah­ vistickim, reci svojim suvremenicima, na suvremen nacin, ono sto je netko davno prije njega, u 10. stoljecu prije Krista vec rekao ljudima. Tako, u biti, u oba opisa imamo istu poruku, izrecenu na dva razlicita nacina, U mladem opisu se, na neki nacin, susrecerno s egzeget­ skim pothvatom protumaciti smisao ne­ ko~. odredenog teksta i izreci ga na nov nacm. HV: Mozete li predociti sliku svijeta

kakvu su imali biblijski pisci i unutar ko­ je su opisivali stvaranje svijeta? - Biblijski pisac, kao uostalom i svi

~emiti, Egipcant i Mezopotamci, zamis­ l1ao je Zemlju kao plohu usidrenu u jed-

nom bezdanu haskonacnih voda. Vjero­ vao je da se unutar Zemlje nalazi Seo!, tj. podzemno carstvo smrti iii prostor ka­ mo odlaze duse pokojnika. Iznad Zemlje, plohe, zamisljao [e nebeski svod u obli­ ku poluluka, a iznad njega, opet, gornje vode, iznad gornjih voda Bozje prijesto­ lje i Bozji svijet, s bozanskim licima. Za kisu i snijeg mislio [e da padajU: kroz ru­ pe nebeskog svoda, za zvijezde da su pri­ cvrscene na poluluku, po kojem se secu Sunce i Mjesec. Takvu sliku svijeta ima i pisac Jahvista i mladi pisac iz svecenic­ ke skole. Jedina je razlika u tome sto se Jahvista sluzio vise mitskim elementi­ ma, slikama i metaforama, a mladi pi­ sac, svecenik, puno vise literaturom Bliskog istoka, zato je njegov opis lite­ rarno izvanredno dobro izmjeren i strukturiran. Protumacena povijest HV: Pisac svecenik zivio je, kao store­

koste, u babilonskom suzanjstvu, ali u Babilonu gdje se, uz okrutnost, cijenilo i pero. Morao je biti nacitan, No, je li uisti­ nu mislio da je svijet stvoren u sest da­ na? - On je prikazao stvaranje svijeta u

strukturi jednog tjedna, sto su mnogi po­ gresno protumacili da [e svijet stvoren unutar sest dana. To biblijski pisac nije mislio, niti [e to zelio reci, On se napros­ to posluzio jednom sedmicom, da bi stvorio literarni okvir, kao sto danas, npr. dramaturg stvara dramu u tri, pet iii sedam cinova, a, s druge strane, da bi dao teolosko znacen]e ljudskom tjednu. Ukratko, zelio je pokazati da nas tjedan, nas ritam rada ima bozansko podrijetlo i da ga zato treba postovati, Zato je sa- bat, odmor, na kraju tjedna. ·

HV: Jesu li biblijski pisci autori iii -skole-, poput slikarskih, u kojima su nastajali biblijskl tekstovi? - Buduci da je Biblija knjiga jednog

naroda, ne mozemo govoriti o nekim od­ redenim piscima. Cak ni pisci proroci ni­ su bili pisci u nasem suvremenom zna­ cen]u rijeci, tj. ni Izaija nije jednostavno sjeo za stol i napisao knjigu koju mi da­ nas imamo kao Knjigu Izaije proroka. Oni su pisci utoliko sto su napisali svoje govore, koje su njihovi uceruci prepisiva­ li i dopunjavali, pa potom ucenici uceni­ ka dopunjavali... Sto je vrlo bitno, sveti spisi, koji su Ish iz pokoljenja u pokolje­ nje kao duhovna bastina, bili su preradi­ vani i primjenjivani na novi kontekst zi­ vota, i u tome je upravo velicina Biblije: sto u njoj imamo odraz zivota i vremena jednog naroda kroz njegovu povijest.

HV: Unatoc tomu sto je Biblija knjiga vjere i sto je danasn]i covjek, tzv. obic­ nim eitanjem tesko moze razumjeti, ona je jos uvijek najcitaniia knjiga i knjiga koja mnogima stoji nadohvat ruke. Za nju cak filozofi i ljudi s teretom iskustva govore da bi se, naravno kad bi zivot mo­ gao biti po njihovoj volji, jedino s njom otisnuli na pusti otok. - Da, ocito je da je Biblija knjiga za

koju smo mnogi emotivno vezani. Ona rtije znacajna samo za Crkvu, kao izvor i temelj sveukupnog naukovanja, nego je i knjiga naseg djetinjstva. Cesto puta je ona i prva knjiga s kojom smo se u na­ sern zivotu susreli, iz koje smo, mozda, ucili slova, koja nam je u teskim trenuci­ ma dala utjehu, tako da onda nije nikak­ vo cudo sto su mnogi uistinu vezani za nju, ne samo kao za tekst nego kao stvarnost, gotovo bih rekao poosobljenu stvarnost. Stari su krscanski pisci znali govoriti da je Biblija pismo ko]e je Bog kao otac uputio ljudima kao svojoj djeci, pa kao sto svako dijete, svaki.covjek voli pismo svojeg oca iii majke, pogotovo ako je to posljednje pismo, tako isto cijeni i Bibliju. U tom kontekstu razumijem lju­ de koji govore da bi s Biblijom otish na osamljeni otok, gdje bi s Biblijom proziv­

. jeli sve preostale trenutke svoga zivota. Ali, nazalost, sad zivot nije ni pusti otok, niti samo Biblija, nego postaje vrlo slo­ zen i Biblija zeli pomoci covjeku upravo u toj slozenosti, a ne na nekom pustom otoku. •

HRVATSKI VOJNIK 29

- DOKUMENTI VREMENA • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •• • • • • • • • • •••

'.fjiil ,

VIZIJA BUDUCNOSTI

r--~~~~~~~~Prica o gradu~~~~~~~~~ 0 dustejem od svih trezenje prevde, istine, odu­ stejem od pokusafe de ideale podredim vlestitotn zivotu, odustejem od svega sto sem jos jucer sme­ treo nuznim ze nekakav dober pocetsk, ili dober krej. Vjerojatno bih odusteo i od sebe seme; eli ne mogu. Jer; tko ce osteti eko se svi odreknemo sebe i pobjegnemo u svoj strah?

Kame osteviti grad? Tko ce mi ga cuveti dok mene ne bude, dok se·

budem trezio po smetistima ljudskih duse; dok bu­ dem oneko sem bez sebe glevinjao, renjev 'i umo­ ran, u vrucici, dok moje oci budu rasle pred osob­ nim porezom?

Tko ce cuveti moj grad, moje prijetelje, tko ce Vukover iznijeti iz mreka?

Neme Iede jecih od mojih i vesih, i zeta eko vain nije tesko, eko je u vaq.ia ostelo jos mledeneckog

Na Dan planete Zemlje (22. travnja) osnovan je prosle godine ZELENI POKRET VUKOV AR, koji zbog ratnih prilika danas djeluje u Zagrebu. Cil] mu je da kroz razne aktivnosti predstavi Vukovar Hr­ vatskoj i svijetu, kao simbol i opo­ menu kako bi se zastitila i ocuvala zdrava zivotna sredina i uopce zivot na planeti Zemlji. Zeleni pokret Vukovara suraduje

sa svima koji su zainteresirani za promicanje ekoloske svijesti i za ob­ novu prirodnog okolisa grada VJ1- kovara. Njihove aktivnosti su mno­ gobrojne: od izlozbi i aukcija umjet­ nickih djela, koje prireduju u surad­ nji s Centrom za rehabilitaciju Zagreb i slikarima likovne radioni­ ce -Paunovac-, do televizijskih i radio-emisija, tribina i manifestaci­ [a, kao sto je -Drvo ztvota-, kojom se u nas prigodno obiljezava meduna­ rodni Dan planete Zemlje. Pripre­ mili su i dokumentarnu izlozbu, s kojom su se predstavili Splitu, Puli, Osijeku, ranjenicima u Stubickim toplicama i njernacko] publici u gradovima Reutlingenu, T­ ubingenu, Ulmu, a nedavno i Za­ grepcanima, Izlozba prezentira prelijepi grad

na Dunavu dokumentima, original- .

Vukovar ce 2000. godine. biti grad sporta, turizma i ekologije, tvrde vrlo poduzetni clanovi vukovarskog Zelenog pokreta, ovogodisnjeg dobitnika nagrade Ministarstva za zastitu okolisa

nim razglednicama - fotografija­ ma autora. Dubravka Milariovica, Miodraga Lisanina, Tomislava Pav­ leka, Petera Schmidta, Kurta Saute­ ra i nepoznatih fotografa, koji su dokumentirali grad prije rata i nje­ gove prirodne posebnosti, strahote cetnickog divljanja i devastaciju, privremenu -okupaci]u, te zivot Vu­ kovaraca u progonstvu. Akvarelista Milan Acic docarava

prepoznatljive motive grada, s tim sto Izlozba obuhvaca i arheoloska predmete vucedolske kulture i vu­ cedolskog kulturnog kompleksa, danas, nazalost, nepristupacnog. Stoga izlaganje predmeta kulture kasnog bakrenog doba znaci i vapaj za njihov spas i · spas cjelokupne kulture. Animacijski dio izlozbe odvija se kroz video i dijaprojekcije, a sami clanovi pokreta su -vodtct­ izlozbe. Cilj je organizatora i clanova Ze­

lenog pokreta prikupiti sredstva za revitalizaciju vukovarskog eko-sl­ stema. obnovu suma, parkova, ci­ scenje rijeke Vuke i voda, izgradnju sportsko-rekreativnih terena, naba­ vu sadnica, ali i prikupljanje prilo­ ga za obnovu grada, koji bi, prema viziji -zelenih-, godine 2000. bio grad sporta, turizma i ekologije. •

Rhea lvanus

seputenje; pridruzite se. Netko je direo moje perko­ ve, klupe ne kojima su jos urezene vese imens, sje­ nu u kojoj ste istodobno deli i primili prvi poljubec - netko je jednostavno sve ukreot Jer; keko obje­ sniti de ni Sjene nema? Neme izloge u kojem ste se divili vlestitim redostime; neme kine u kojem ste

. gledali nejtuzniji film, va§a je proslost jednostavno rezorene i ssde nemete niste. Morete iznove gredi­ ti prvo svoju proslost, treziti svoje korijene, zetim svoju sedesnjost, a onde, ska vam osteje stuige, ulo- · zite je u budu6nost. I nemojte biti semi u buducno­ sti.

A grad, za nj ne brinite, on je sve vrijeme bio u vama. Samo skriven. De ga krvnik ne nede. Grad - to ste vi.

Sinisa Glavasevic

30 HRVATSKI VOJNIK

~fll\l(()J»l.C>"I••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Mira~, koji je stekao

francuski lovocki izraelskih

zrakoplov, pi Iota

simbolom u rukama svjetsku slavu i postao

suvremene zrocne borbe

ano ujutro 5. lipnja 1967., ·es­ kadrile Heyll-la'Avir, izrael­ skog ratnog zrakoplovstva, izvele su iznenadni masovni udar po zracnim snagama

susjednih arapskih zemalja, oznacivsi time pocetak drugog arapsko-izrael­ skog rata. Dolazeci u niskom letu, sas­ vim neocekivano iz pravca Sredozem­ nog mora da bi izbjegli radarsku de­ tekciju, izraelski zrakoplovi u potpuno­ si su iznenadili egipatske snage, iako su one u protekla tri tjedna bile u sta­ nju pune pripravnosti. U roku od samo tri sata zbrisano je prvo egipatsko, a zatim i jordansko i sirijsko zrakoplov­ stvo, nakon cega je ishod sukoba bio odlucen. Svoju pobjedu u sestodnev­ nom ratu Izraelci su izvojevali zahva­ ljujuci svojim odlicno obucenirn piloti­ ma, cijelom nizu varki i obmana (npr. na samo jutro napada izvodeni su ru­ tinski trenaznt letovi da bi se izbjeglo alarmiranje protivnika), ali i novom Dassaultovom lovcu - Mirageu III. Podrijetlo ovog zrakoplova, koji je

usprkos nekim svojim nedostacima po­ stao sirnbol suvremene zracne borbe (takoder i francuske zrakoplovne in­ dustrije) lezi u specifikaciji lakog pre­ sretaca, koju je 1952. g. izdalo f'rancus­ ko zrakoplovstvo. Specifikacija je bila cudna. trazio se mali lovac presretac kratkog dometa, s pogonskom grupom od dva mlazna motora male snage, te dodatnim raketnim motorom na teku­ ce gorivo, koji je trebao dati dodatno ubrzanje i omoguciti sto brze dostiza­ nje visine od 20 km. Kompanija -Das-

sault-, poznati francuski proizvodac zrakoplova, ciji su se lovci tipa Oura­ gan, Mystere i Super Mystere 82 vec nalazili u sastavu francuskih zracnih snaga, odgovorila je izradom malog zrakoplova s delta krilima, MD550 Mi­ rage I. Umjesto predvidenih f'rancus­ kih motora, koji nisu bili dovrseni na vrijeme, -Dassault- je Mirage I opre­ mio s dva britanska turbomlazna mo­ tora Viper, potiska od po 750 kp.

Dana 5. lipnja 1955. g. pokusni pilot Roland Galvany poletio je na Mirageu I: zrakoplov je u poniranju postigao brzinu od 1,15 Macha. Upotrebom ra­ ketnog motora, u horizontalnom letu, dostignuta je brzina od 1,3 Macha. No­ vi presretac je mnogo obecavao, ali u -Dassaultu- su smatrali da je zrakop­ lov premalen da bi uspjesno izvrsavao postavljene zadace, te su ga samoinici­ jativno, uz tehnicku pornoc britanske kompanije -Fairey Aviation-, povecali i ugradili mu [ace motore: prvo dva motora tipa Gabizo u Mirage II (koji ni­ je nikada poletio), a zatim jedan snaz-

niji turbomlazni motor Atar 101G, s 4.000 kp potiska, u Mirage III. Time je stvoren jedan od najslavnijih borbenih zrakoplova danasnjice. Novi Mirage III poletio je 17. studenog 1956. godine. Us­ prkos tome sto je imao obicne uvodni­ ke zraka, postigao je brzinu od 1.6 Macha. Kada je Mirage III opremljen novim uvodnicima s pokretnim konu­ som, brzina je povecana na 1,66 Mac­ ha. Dodavanjem raketnog motora SEPR dostignuta je brzina od 1,9 Mac­ ha. Iz Miragea III izveden je predserij­ ski Mirage IIIA-01, s izmjenjenim obli­ kom trupa, strim i tanjim delta krilima. novim vertikalnim stabilizatorom, ra­ darom Thompson CSF Cyrano I, te no­ vim turbomlaznim motorom Atar 9. Dana 24. Jistopada 1958. g. novi Mirage postigao je u horizontalnom letu brzi­ nu od 2 Macha, postavsi time prvi zra­ koplov proizveden u Europi sposoban da dostigne dvostruku brzinu zvuka. Ubrzo su uslijedile prve narudzbe.

Prva serija zrakoplova isporucenih L'arrnee de !'Air sastojala se od 10

Mirage 1110 australskih zracnih snaga, naoruzan sa dva vodena projektila zrak­ -zrak Sidewinder AIM-98 i jednim projektilom Matra R.530

--

ZRAKOPLOVI ••••••••••••••••••••••• ••••••••••••••••• •••••• •••• •ei•

predserijskih Miragea IIIA, koje je ub­ rzo zamijenila serijska inacica IIIC, ko­ ja je poletjela 9. listopada 1960. godine. lsporuke francuskim zracnim snaga­ ma pocele su u prosincu 1960. godine. Mirage IIIC je bio dizajniran kao lovac presretac za sve vremenske uvjete, na­ oruzan s dva 30mm topa DEFA 552A i jednim vodenim projektilom zrak­ -zrak R.511. Francuskoj je isporuceno 95 primjeraka. Izvozne inacice proda­ ne su Izraelu (72. IIICJ, bez dodatnog raketnog motor za ubrzavanje) i Juz-

je australska inacica Miragea bila ma­ nje vise standardni IIIE, svicarski IIIS dobio je novu avioniku i naoruzanje, te ojacani trup i olacaru stajni trap (da bi se ornogucilo uzlijetanje uz pornoc do­ datnog raketnog motora i arestersko slijetanje). Sve te promjene prouzrocile su brojne tehrucke poteskoce, odlaga­ nje proizvodnje, sto je rezultiralo goto­ vo dva puta vecom cijenom zrakoplo­ va: na kraju umjesto 100 planiranih zrakoplova, Svicarska je proizvela sa­ mo 58 Miragea. Izuzetan izvozni us-

noafrtcko] Republici (50 IIICZ). Ubrzo se pojavio i dvosjedni IIIB, namijenjen za obuku, bez radara Cyrano. Ukupno je proizvedeno 224 Miragea IIIC i 110 IIIB. Konacni izvozni model bio je IIIE,

prvobitno razvijen kao lovac bombar­ der za nanosen]e nuklearnih udara. Produzavanjem trupa za 30 cm, kolici­ na goriva koju je zrakoplov mogao no­ siti povecana je na 3.312 1, ugraden je Marconiev doplerski radar, navigacij­ ski racunar i novi ciljnicki uredaj. Ta­ koder, projektili R.511 zamjenjeni su novim R.530. Prvi prototip poletio je 5. travnja 1961. g. a isporuka serijski pro­ izvedenih IIIE otpocela je u sijecnju 1964. godine. U Mirage IIIE bili su ug­ radeni i rezultati ispitivanja njegovog glavnog protivnika, sovjetskog lovca Mig-21. Izraelska tajna sluzba Mossad uspjela se 1963. g. dokopati jednog sirij­ skog Mig-21, otkriti njegove slabe stra­ ne. svi podaci proslijedeni su -Dassaul­ tovim- inzinjertrna koji su izvrsili po­ trebne preinake. Rezultati su se ubrzo pokazali: 1964. godine Mirage je us­ pjesno iskusan u borbi. Cetiri sirijska miga preletjela su granicu i sukobila su se s dva izraelska Miragea. Jedan sirijski zrakoplov je oboren, a preosta­ la tri su pobjegla. Ukupno je protzveds­ no 523 Miragea IIIE, koji su izvezeni u trinaest zemalja. Po licenci IIIE je bio izradivan u Australiji i Svicarskoj. Dok

pjeh Mirage IIIE mogao je zahvaliti svorn atraktivnom izgledu, sposobnos­ ti da postigne brzinu od 2 Macha, ne­ dostatku konkurencije, uspjehu u ru­ kama izraelskih pilota i niskoj cijeni. Ipak, usprkos svim nabrojanim pred­ nostima, Mirage nije uspio pobijediti -Lockheedov- lovac F-104 Starfighter, kada je pocetkorn sezdesetih niz zra­ koplovstava zemalja NATO-a odlucilo svoje eskadrile opremiti novim lovcem. lzabran je zlosretni F-104: zbog bro]­

nih nedostataka do danas se srusilo vi­ se od 200 Starfightera. Pocetkorn se-

damdesetih, kada je cijela prica izbila na vidjelo, doslo je do internacional­ nog skandala poznate afere Lockheed. Na zalost, prekasno da bi se bilo sto promijenilo.

Proizvedena je izvidacka Inacica IIIR (izvedena iz IIIE), kojom je francusko zrakoplovstvo u razdoblju od 1963. do 1966. godine zamijenilo stare RF-84F bazirane u sastavu 33. izvidacke eskad­ rile u Strasbourgu. U nos zrakoplova, umjesto radara, smjesteno je pet ka­ mera Omera 31. I ova inacica postigla je <lobar izvozni uspjeh: 159 primjeraka uslo je u naoruzanje Francuske, Juzno­ africke Bepublike (IIIRZ, R2Z), Pakista­ na (IIIRP), Svicarske (IIIRS), Abu Dabi­ [a, Belgije, Kolumbije, Egipta i Libije. Iz inacice IIIR razvijena je i inacica H­ IRD, opremljena poboljsantm dopler­ skim navigacijskim sustavom smjeste­ nim u aerodinamicki oblikovanom le­ zistu ispod prednjeg dijela trupa, i no­ vim fotokamerama tipa Omera 33 i 40. Mirage IIIRD usao je u naoruzanje francuskog i pakistanskog zrakoplov­ stva. Pored serijskih, izraden je i citav niz

eksperimentalnih inacica Miragea, ko­ je nisu uspjele naci kupca. To je bio Mi­ rage IIIW, nesudena zamjena za ame­ ricki lovac F-5, razvijan u suradnji s Boeingom, zatim Mirage Milan oprern­ ljen kanardima koji su znacajno pobol­ [savali Mirageove skromne aerodina­ micke osobine u dogfightu (zanimljiva je cinjenica da nitko nije bio zainteresi­ ran za ovu inacicu Miragea usprkos njegovim boljim letnim znacajkarna, dok se danas svi preostali Miragei u brojnim zrakoplovstvima sirorn svije­ ta, raznim programima modernizacije oprernaju kanardima ... ). Najambicioz­ niji razvojni program bio je VTOL Mi­ rage III V, opremljen turbofan moto­ rom SNECMA TF306, koji je razvijao potisak od 9.000 kp, za pogon u hori­ zontalnom letu, te osam mlaznih moto­ ra Rolls Royce RB 162-31, koji su razvi­ jali potisak od 2.495 kp, za vertikalno polijetanje. Od ovog projekta na kraju se odustalo, jer je osam malih motora

Dvosjedna trenazna inacica, Mirage IIIE

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• ,. zauzimalo isuvise dragocijenog prosto­ ra, ostavljajuci premalo mjesta za elek­ troniku i gorivo. Konacni zavrsetak proizvodnje Mi­

ragea III uslijedio je krajem sedamde­ setih. Zadnji pokusa] kompanije -Das­ sault-Breguet• da ozivi stari dizajn, bi­ lo [e p.redstavljanje novog Miragea II-

Patrola francuskih Miragea IIIE

Kokpit Miragea IIING

ING 21. prosinca 1982. godine. Dobiven konverzijom prototipa zrakoplova Mi­ rage 50, IIING (NG-Nouvelle Generati­ on, nova generacija) je opremljen tur­ bomlaznim motorom SNECMA Atar 9K-50, preuzetim s Miragea Fl, kanar­ dima, digitalnim FBW sustavom um­ jetne stabilnosti zrakoplova, preuzetim iz Miragea 2000, HUD-om razvijenim za Mirage 5, te moderniziranim rada­ rom Cyrano IV, iii visenarnjenskim ra­ darom Agave.

KONSTRUKCIJA Prvo sto se primjecuje kod Miragea

je njegova izduzena i vitka konstrukci­ ja trupa, optimizirana za postizanje ve­ likih Machovih brojeva. Primjena tak­ ve konstrukcije bila je posljedica vla­ dajucih teorija o namjeni lovackog zra­ koplova, razvijenih tijekom pedesetih godina. Buduci da su tada najvecu opasnost predstavljali visokoleteci strateski bombarderi naoruzani nukle­ arnim oruzjern (poput B-47, B-36, Tu­ -16), ideal kome se tezilo bio je lovac presretac velike brzine penjanja, nao­ ruzan vodenim projektilima zrak-zrak, sposoban da dostigne brzinu od 2+ Macha. Mirage III trebao je zadovoljiti sve te uvjete. Zbog toga je za novi lovac

izabrana konf'iguracija s delta krilom, koje je postalo zastitni znak svih -Das­ saultovih- lovaca. Upotrebom delta krila smanjuje se

micanje aerodinarmckog sredista zra­ koplova pri prelazu iz podzvucnih u nadzvucne brzine kao i valni otpor pri probijanju zvucnog zida. Na Mirageu

III je primijenjeno nisko smjesteno tan­ ko delta krilo sa strijelom napadne ivi­ ce zakosenom pod kutom od 60°, bez horizontalnih repnih povrsina. Izlazna ivica svakog krila sastoji se od dva ele­ vona, i zakrilca -smjestenog blizu kori­ jena krila. Sve kontrolne povrsine hid­ raulicki su pokretane pornocu dvoci-

lindricnih aktuatora. Na gornjoj i do­ ljnjoj povrsini svakog krila, blizu na­ padne ivice, smjestene su medusobno spregnute plohe zracnih kocnlca. U krilima su srnjestena i dva integralna spremnika goriva, ukupne zapremine 1.370 1. Na trupu su uocltivi bocno smjesteni

polukruzni uvodnici zraka sa sredis­ njim pokretnim konusom, cijim se po­ micanjem, ovisno o brzini !eta zrakop­ lova, mijenja poprecni presjek uvodni­ ka zraka i poboljsava protok zraka prema motoru. Izmedu uvodnika nala­ zi se spremnik goriva zapremine 470 1 (iii .sjediste instruktora na trenaznim tnacicarna Miragea). Preostala cetri f'leksibilna spremnika goriva (ukupne zapremine 1.024 1) smjesteni su oko tu­ nela za dovod zraka prema turbini. Kolieina goriva moze se povecati doda­ vanjem dva odbaciva spremnika gori­ va, smjestenih pod svakim krilom. Nji­ hov kapacitet ovisi o tipu spremnika, i krece se od 625 do 1.700 1 goriva. Mogu-

ce je takoder, upotrijebiti i posebne kombinacife dodatnih spremnika gori­ va, poput inactce JL-100 (250 I goriva, te nekoliko raketa zrak-zemlja), inacice Bidon Cyclope (1.100 1 goriva i elek­ tronska oprema), te inacice Bidon Ho­ ming (850 I goriva i elektronska opre- ma). •

SOB NO PJESACKO ORUZJE ••••••• ••••••••••••••••••••••

Puskostrojnico kojo potrebe pjesockoq

RAZVOJ

D ugo se vremena automatsko oruzje sa znacaikarna puske i strojnice (engleski light machine gun - !aka strojni­

. ca) tesko moglo zvati lakim, buduci da je vecina puskostrojnica te­ zila i po petnaestak kilograma. Danas je situacija drugacija jer je, kao rezul­ tat smanjivanja kalibra i upotrebe lak­ sih materijala, njihova teztna bitno smanjena. Singapurski ULTIMAX 100 s tezinorn od svega 5,5 kilograma najbo­ lji je primjer takovih tendencija. Chartered Industries of Singapure

(CIS) pocela je razvoj ULTIMAX-a 1978. godine kako bi zadovoljila potrebu za autornatskim oruzjern potrebnim pje­ sackorn odjeljenju. Oruzje je trebalo bi­ ti dovoljno lagano da ga nosi samo je­ dan borac. Mobilnost, vatrena moc i lakoca rukovanja bili su primarni kon­ strukcijski zahtjevi. Razvoj je zavrsen 1981. godine samo godinu dana nakon sto je singapurska vojna industrija svjetskom trzistu ponudila svoju auto­ matsku pusku SAR 80 (pisali smo o njoj u Hrvatskom vojniku br. 22192), a koja rabi istu vrst streljiva.

KONSTRUKCIJA

Cijev standardne verzije puskostroj­ nice dugacka je 508 mm, dok padob­ ranska verzija ima kracu cijev od 330 mm. Zljebovi u cijevi (ima ih sest) mo­ gu biti s razlicttim korakom uvijanja, ovisno o zelj! kupca. Proizvodac nudi cijev s korakom uvijanja od 178 mm (7 incha) za standardno NATO zrno SS109 i cijev s korakom uvijanja od 305

u potpunosti odjeljenja

zadovoljava

mm (12 incha) za americko zrno Ml 93. Iz prve se postize pocetna brzina zrna od 945 mis, a iz druge 970 mis. Velici­ na koraka uvijanja zljebova ugravira­ na je na cijevi (npr. TW12 za korak uvi­ janja od 12 incha) i to ispred mjesta na kojem je upisan serijski bro] oruzja. Naravno, zrno SSI09 ima daleko bolje znacajke od zrna M 193, narocito kad je u pitanju probojnost. Tako to zrno mo­ ze probiti {iz cijevi s korakom 178 mm) standardnu NATO plocu debljine 8 mm na daljini od 640 m, a standardnu njernacku kacigu rnoguce je probiti na daljinarna do 1150 m.

Na cijevi je montirana rucica koja omogucava prakticno nosen]e oruzja i brzu zamjenu cijevi. To je narocito vaz­ no kad se, nakon dugotrajne paljbe, ci­ jev pregrije te se tijekom zamjene ne smije dodirivati. Oruzje radi na principu odvodenja

barutnih plinova. Otvor na cijevi je ral­ tivno blizu lezistu metka. Regulator plinova ima tri polozaja, sto omogucu­ je normalan rad u razlicitim borbenim uvjetima. Polozaji su oznaceni brojevi­ ma 1, 2 i 3 pri cernu broj 3 predstavlja poloza] kod kojeg se iz cijevi odvodi najveca kolicina barutnih plinova. Re­ gulator je u tvornici postavljen na broj 1, sto odgovara normalnim uvjetima eksploatacije. Kad je rijec o primjedbama na kon­

strukciju puskostrojnice onda svakako valja spomenuti veliki broj sitnih dije­ lova. Samo u sistemu za odvodenje ba­ rutnih plinova nalazi se pet malih dije­ lova koji se, prilikom ciscenja, mogu vrlo lako izgubiti.

·····~··································································· Mehanizam za okidanje ne ornogu­

cuje pojedinacnu paljbu tako da posto­ je samo dva polozaja regulatora. S (Sa­ fe - ukoceno) i F (Fire - rafalna pal­ jba). Mehanizam ima i sigurnosnu koc­ nicu koja sprecava opaljenje u slucaju ispadanja iii nepropisnog rukovanja. Osiguranje je izvedeno na taj nacin sto na kucistu postoji zub za koji zaskace rucica zatvaraca slicno rjesenju primi­ jenjenog kod strojnice 7,62 mm M56. Da bi se zapeo zatvarac, strijelac treba najprije rukom uhvatiti rucicu da se ona oslobodi od zuba, a tek onda zape­ ti zatvarac. Branik okidaca je vrlo prakticno izveden jer ornogucava i ga­ danje u rukavicama. U tu svrhu po­ trebno je samo vrhom zrna pritisnuti utvrdivac branika i preklopiti branik nanize. Oruzje se puni s plasticnim bubnjem

u koji stane 100 metaka. Ovakvo rjese­ nje povecava mobilnost borca u uspo-

,OSOBNO PJESACKO

I . - . - . - . . - . I

redbi s puskostrojntcarna koje se pune pomocu redenika. Straznja je strana bubnja prozirna tako da strijelac rnoze i vizualno utvrditi koliko mu je jos me­ taka ostalo u spremniku. U nedostatku bubnja, rnoguce je punjenje i neznatno modificiranim standardnim spremni­ kom od 30 metaka kakvog rabi puska SAR-80 iii Ml6.

S punim spremnikom za 100 metaka puskostrojmca je teska svega 6,71 kg. Usprkos svojoj maloj tezini, energija trzanja ovog oruzja je samo 2.2-2.3 Jo­ ula, za razliku od npr. americke auto­ matske puske 5,56 mm Ml6 ili Kalas­ njikova cija je energija trzanja 6.4-7.2 J. Rezultat svega toga je cinjentoa da prosjecno izvjezban strijelac moze kompletan spremnik od 100 metaka is­ paliti, u samo jednom rafalu, na silue­ tu covjeka udaljenu stotinjak metara a da nijedno zrno ne promasi cilj. Ovak­ voj preciznosti pridonosi i relativno mala brzina gadanja od 400 do 600 me­ taka u minuti. Nozice su dosta kvalitetno izvedene.

Mogu se odvojiti od oruzja. Nakon po­ stavljanja u ispravljen polozaj moguce je njihovo zakretanje za 15 stupnjeva u svaku stranu sto znatno olaksava ga­ danje i prijenos vatre. Visina nozica ta­ koder se moze podesavati. Kundak se moze odvojiti sto je naro­

cito prakticno za padobrance ili za ga­ danje iz manjih prostora kao sto su to oklopna vozila. · Puskostrojnioa je opremljena ciljni­

cima koji se mogu podesavati i po pravcu i po visini. Straznji se ciljnik moze podesavati od 100 do 1000 metara za verzije kojima je korak uvijanja 178 mm. Mozda je gornja granica malo preambiciozna, s obzirom na znacajke streljiva, ali je sigurno da je na daljina­ ma do 500 metara singapurska puskos­ trojnica vrlo ucinkovtto oruzje, Za ver­ zije s ciljevima za korak uvijanja od 305 mm, straznji je ciljnik podijeljen od 100 do 600 metara. Osim zauzimanja razli­ citth daljina na ciljnicima je moguce i zauzimanje korekcija po pravcu. Pri to­ me jedan pomak (klik) na regulatoru u smjeru kazaljke na satu, pomice tocku pogotka na udaljenosti od 100 metara za 25 mm udesno. Zeleci zadovoljiti i specif'icne potre-

V .

C)fllJ~..11: •••••••••••••••••••••••••••••

Ultimax 100 s kundakom i kracorn cijevi od 330 mm (dolje) i verzija bez kundaka i s dufom cijevi od 508 mm

be specijalnih postrojbi, proizvodac nudi i dodatni pribor poput prigusiva­ ca pucnja, torbice za hvatanje cahura (vazno za upotrebu u borbenim vozili­ ma pjesadije] i opticki ciljnik za kojeg je na kucistu vec ugraden poseban no­ sac. Za brze punjenje bubnja proizvo­ dac nudi specijalni uredaj za punjenje (izgleda poput mlinca za meso) koji znatno ubrzava proces punjenja. Oni koji su pokusali napuniti bubanj sa svih 100 metaka dobro znaju koliko je koristan ovaj dodatak. RAZLICITI MODEL!

Prvi model puskostrojnice UL TIMAX 100 bio je Mark I, a imao je laku cijev koja se mogla brzo mijenjati. U praksi se, medutim, pokazalo da ta izmjena i nije dovoljno brza, pa je projektiran

eksperimentalni model Mark II s tes­ kom fiksnom cijevi koja je mogla iz­ drzati rafal od 500 metaka. Posljednja verzija, ULTIMAX 100 Mark III, pred­ stavlja zapravo kombinaciju prva dva modela, jer ima brzo zamjenjivu cijev koja se mijenja nakon 500 opaljenja. RAD DIJELOVA

Gadanje se obavlja iz otvorenog za­ tvaraca (u trenutku okidanja zatvarac je u zadnjem - zapetom polozaiu) sto je pomalo neobicno za tu vrst oruzja, Prednost ovakvog nacina rada je u to­ me sto se time sprecava pregrijavanje cijevi do cega dolazi prilikom intenziv­ ne rafalne paljbe. Nakon povlacenja okidaca, zatvarac se krece u prednji poloza] unoseci pritom metak u leziste. Po zavrsetku unosenja zatvarac se za-

Osim bubnja od 100 metaka Ultirnax 100 moze se puniti i spremnik od 30 metaka

Regulator paljbe ima dva poloza]a: S (Safe-ukoceno) i F (Feuer-rafalna paljpa),

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• ••

POSTUPAK RASKLAPANJA

0 Vadenje spremnika (Pritisnuti .utvrdivac i odvojiti sprem­ nik. Nakon vadenja provjeriti da Ii je cijev prazna a zatvarac u prednjem polozaju)

0 Vadenje sklopa nosaca zatvaraca (Pritisnuti utvrdivac povratnog mehanizma i izvuci iz kucista sklop nosaca zatvaraca.)

0 Skidanje kunda­ ka (Povuci na stranu gornji i donji utvrdi­ vac kundaka te odvo­ jiti kundak.)

8 Odvajanje oslonca povratnog meha­ nizma (Pritisnuti utvrdivac povratnog mehanizma i po­ vuci oslonac.)

0 Vadenje udarne igle (Vrhom metka pritisnuti utvrdivac i izvuci iz zatvaraca udarnu ig­ lu.)

•••

OSOBNO PJESACKO V

OfllJ~JE •••••••••••••••••••••••••••••

0 Vadenje tijela zatvaraca (Vrhom udarne igle istisnuti iz nosaca valjeic, a zatim izvuci tijelo zatvaraca.)

f!) Skidanje regulatora barutnih plinova (Zaokretati regulator dok se ne poravnaju crtice, a zatim ga ski­ nuti.)

0 Vadenje klipa s oprugom (Pritisnuti utvrdivac i izvuci klip s oprugom.)

ustavlja a nosac zatvaraca nastavlja kretanje prisiljavajuci tako zatvarac na rotaciju cime se zabravljuje za cijev. Nakon toga udarna igla udara u kap­ slu i dolazi do opaljenja. Stvoreni ba­ rutni plinovi potiskuju zrno, a kad ono prode otvor za odvodenje, plmovt ula­ ze u plinski cilindar i potiskuju nosac zatvaraca unatrag. To kretanje prtsi­ ljava zatvarac na odbravljivanje. Zatim dolazi do izvlacenja i izbacivanja cahu­ re. Proces unosenja novog metka se ponavlja sve dok strijelac ne pusti oki­ dac kako bi zapinjac zadrzao zatvarac u zapetom polozaju, Kad se ispale svi meci iz bubnja, zatvarac ostaje u pred­ njem polozaju. LAKA KONTROLA GADANJA

Vee prilikom prvog gadanja borac ce uocitl da se ULTIMAX maze vrlo la-

ko kontrolirati sto naravno znatno po­ vecava preciznost gadanja. Zasto je to tako? Tri su razloga tome. Prvi je rela­ tivno mala brzina gadanja od 400-600 metaka u minuti. Zbog usporedbe, os­ tala oruzja iste kategorije imaju brzinu gadanja izmedu 700 i 1000 metaka u minuti. Drugi razlog je neobicno dug put zatvaraca ostvaren kroz koncept -konstantnog trzanja-. Dok vectna puskostrojnica ima na straznjem dijelu kucista poseban amortizer u kojeg udara zatvarac (udar osjeca i strijelac), nosac zatvaraca ULTIMAX-a ima du­ gacku povratnu oprugu pomocu koje se nosac zatvaraca postupno usporava tako da i ne dolazi u kontakt sa straz­ njim dijelom kucista. Treci ralog je u tome sto se cijev pomocu ispusta za za­ bravljivanje na cijevi cvrsto veze za no­ sac cijevi tako da je njeno pomicanje ti-

jekom gadanja svedeno na minimum.

ZAKLJUCAK

ULTIMAX 100 je jedna od najlaksth puskostrojnica konstruiranih da njo­ me rukuje jedan borac. Njene znacajke i ponasanje prilikom gadanja u potpu­ nosti opravdavaju oznaku •SAW« (Sec­ tion Automatic Weapons - Odjeljen­ sko automatsko oruzje] koja je utisnuta na rukohvatu. Konstrukcija ULTIMA­ X-a ispunjava gotovo sve zahtjeve koji se postavljaju pred takvu vrst oruzja, Za upotrebu na vectm daljinama i s ve­ cirri prakticntm brzinama gadanja ne­ ophodno je snaznije streljivo i mehani­ zam koji omogucuje punjenje oruzja pomocu redenika. •

u ZARI STU ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• , •••

ISTINA NASUPROT SENZACIONALIZMU Srpski agresor i njegova industrija nisu u stanju proizvoditi zivcani otrov SARIN

DOMAGOJ JURKOVIC

U dijelu hrvatskoga tiska, osobito u zadnje vrijeme, poiav­ ljuju se alarmantni napisi o navodnim opasnostima koje prijete na. soi zemlji, u svezi uporabe bojnih otrova te katastrofalnim posljedi-' cama koje oni mogu izazvati. Koliko je takva opasnost realna i ima Ii srpski agresor uopce rnogucnosti i namjere uciniti takvo sto?

Za odgovore na ta i brojna druga pitanja svakako je najpozvani­ ji prof. dr. Zlatko Binenfeld, svjetski poznati i priznati strucnjak za podrucje bojnih otrova. · ·

HV: Baspolazete Ii podacima o stanju u kemijskoj industriji Sr­ bije koji bi upueivall na realnu opasnost od moguce proizvodnje i uporabe bojnih otrova? Naime, nuzno se namece pltanje o tehnlc­ ko.tehnolosko] osposobljenosti kemijskih i znanstvenih potencija­ la za taj slozeni postupak. ..

- Sto se tice podataka o stanju u kemijskoj industriji Srbije, mi­ slim da realna opasnost od moguce proizvodnje u ovome trenutku ne postoji. Oni raspolazu odgovarajucorn dokumentacijom, tako da bi mogli prici proizvodnji, no proizvodnja, pogotovo onih najubojiti­ jih zivcanih otrova nije bas tako jednostavna i siguran sam da u ovoj situaciji, u kojoj su sada, to nisu u stanju postici. Oni su imali svoje osnovne kapacitete za proizvodnju bojnih otrova u Bijelom Polju kra] Mostara ali nisu premasili cca 250 kg otrova- godisnje. Prema tome, to je ponajprije sluzilo za ispitivanje sredstava za za­ stitu od bojnih otrova i proizvodnju antidota. Tosto je bilo u Bijelom Polju, sasvim se pogresno naziva industrijskom proizvodnjom.

Bojni otrovi sluze prije svega za masovno unistavanje: zbog toga su sve te neprovjerene price o njihovoj uporabi, tijekom dosada­ snjih borbi na teritoriju Hrvatske i BiH, izrnisljene. Naime, jos uvi­ jek ne postoji prakticki dokaz o njihovoj uporabi na osnovi kernij­ skih i medicinskih dokaza.

Spekulira se i podacima da je bivsa Jugoslavija sudjelovala u op­ skrbi Iraka bojnim otrovima. Ja sam razgovarao sa seforn misije, koja je bila tamo, i nema bilo kakve potvrde da je bivsa Jugoslavija sudjelovala u izgradn]i njihove kemijske moci. Jos je indikativnija cinjenica da su Amerikanci prije dvije godine dali popis zo.ak ze­ malja koje bi mogle proizvoditi bojne otrove, medutim, o bivso] Ju­ goslaviji tu nije bilo nikakvog spomena. Naravno, ne rnoze se isklju­ citt: da nisu od nekoga dobili bojne otrove, ali na to ne mogu dati egzaktan odgovor.

Razni su clanci, koji navode sto se sve nalazilo u opremi bivse JNA, apsurdni. Pa mi smo zarobili cijeli korpus u Varazdinu, a to je velika vojna postrojba i, da je tamo bilo bojnih otrova, mi bi smo ih zasigurno pronasli i identificirali. Jedino sto je pronadeno jest otrov CS, kojim se inace sluzi policija, i nazivamo ga i -policijski otrov-.

HV: Pisanje o ovako osjetljivoj temi zaslgurno zahtijeva i upuce­ nost u konkretno gradivo kao i posjedovanje visoke razlne vojne kulture. Da Ii biste se slozll! s tom tvrdnjom?

- Kada covjek pise o nekim stvarima, onda o njima mora znati vise nego ostali, iii mora kontaktirati relevantan izvor, Danas se ovakvom strucnorn tematikom pokusavaiu baviti ljudi kojima je ona strana. Nikako ne mogu biti radeni proracuni o toksicnosti na temelju 1 litre zraka koju covjek udise u minuti, kao sto je to nedav­ no uradeno u jednom poznatom hrvatskom tjedniku, jer covjek u minuti udahne oko 8 litara zraka, dok trci i do 20 litara. Takve tvrd­ nje, u najmanju ruku, mozemo nazvati neozbiljnim. Da, pojavljuju se i pojavljivat ce se napisi koji ce kod pucanstva izazivati paniku, no,

· Prof dr. Z/atko Binenfeld, svjetski priznati strucnjek za podrucje bojnih otrova

uvjeravam vas kako oni nemaju nikakvog znanstvenog niti prak­ ticnog temelja. Meni se cesto dogada da, nakon objavljivanja takvih clanaka na temu bojnih otrova i opasnosti od njih na teritoriju Hr­ vatske, moram iskljuciti brzoglas radi toga sto uspaniceni ljudi tra­ ze moje rnisljenje i savjet. Cmjenica je da nekoliko stotina kila ziv­ canih bojnih otrova moze zatrovati i usmrtiti pucanstvo polumili­ junskog grada, ali ne stoji da je nas sadasnji neprijatelj to u stanju izvesti. Jedinu korist od iznosenja zastrasujucih podataka imaju tr­ govci, jer se zastitna sredstva [zastitne maske) u tom slucaju u cas rasprodaju.

Govoreci o opremljenosti pucanstva u slucaju napadaja bojnim otrovima, treba naglasiti da Hrvatska populacija nije manje zasti­ cena od, recimo, pucanstva Njernacke iii Velike Britanije. Bacuna se da samo tri drzave imaju potpuno provedenu zastitu pucanstva, a to su: Svedska, Svicarska i Izrael.

Dakle, u ovom je trenutku izazivanje panike potpuno nepotreb­ no i kontraproduktivno jer ne prijeti realna opasnost.

HV: Pitanje odluke u njihovim redovima? - Mislim da nema mogucnosti da se oni odluce na takvo sto jer

bi reakcija svjetske javnosti bila nezamisliva. Ja .sam rekao neka mi pokazu jedan jedini sluca] trgovanja bojnim otrovima, bilo u Hr­ vatskoj bilo u Bosni i Hercegovini, pa da u Ujedinjenim narodima dignemo takvu galamu da ce sve grmiti.

Pisu kako ce cetnicke snage uporabiti bojne otrove u pustim predjelima BiH. To je glupost. Jer u tim predjelima takvi otrovi ne­ maju 1/10 svog stvarnog djelovanja. Ako bi htjeli i imali cime, onda bi ih uporabili u Sarajevu, Gorazdu, Travniku ... Ne moze se raditi na nacin kao sto to rade neki novinari da se uzimaju strani teksto­ vi, prenose po sustavu -zdravo za gotovo- i jos se pola cinjenica kri­ vo protumaci. Tako se nedavno mogloprocitati kako se u Krusevcu proizvode bojni otrovi sto je neistina, jer se tamo nalaze uredaji za proizvodnju zastite opreme itd.

Sarni su bojni otrovi teroristicko oruzje. ali i stratesko i ja sam niz godina morao cekati da se to prizna u svjetskoj javnosti. Ja sam, naime, tvrdio kako ie kemijsko oruzje stratesko oruzje, a ne samo takticko odnosno operativno, jer ce ponajprije biti upereno za uni­ stavanje neprijateljske pozadine, izazivajuci velike gubitke.

HV: Odredbe su ratnega prava decidirane kada je rijec o za­ brani uporabe sredstava koja ne mogu strogo definirati cilj koji se napada, a to je osobito vidljivo pri uporabi bojnih otrova?

- Imamo Zenevsku konvenciju iz 1925 g., ne moramo ici dalje; svima je jasno da je to zabranjeno.

HV: Vratimo se prl kraju naseg' razgovora na sporne clanke, kojl, po vaso] procjeni, bezrazlozno uznemiruju javnost. Sto je, po vasem mlslienju, njihova temeljna svrha?

-· Senzacionalizarnl •

HRVATSKI VOJNIK 39

SVE VOJSKE SVIJETA•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• ••••••• J // ,,,.:;f{})c';;,r '

;i;.;1 -'S\-~~-'.? ·-,:;.~'i· ""'-~w~£:?-~-f·~~~~,;;t1<'f#.~.A"i

Reketn;susmvzSUSfiv MAD2ARSKE OBRANE Nakon raspada Varsavskog pakta, Madzarska je zapocela intenzivne aktivnosti na reorganizaciji obrambenog sustava i oruzanih snaga

Mdfarska je, kao zemlja s dugom povijesti i vojnom tradicijom, tesko proziv. ljavala okupaciju bivseg SSSR-a nakon Dru­ gog svjetskog rata. Zbog toga nije cudno sto je Madzarska medu prvima otvoreno tezila za demokratizacijom politickog zivota i pre­ kidom sovjetske dominacije u Istocnoj Euro­ pi. U Madzarsko] su se demokratske prom­ jene, u odnosu na druge istocnoeuropska zemlje, odvijale naibrze, ne samo na politic­ kom i gospodarskom. nego i na obrambe, nom i vojnom planu.

Madzarska, kao srednjoeuropska i podu, navska drzava s povrsinom od 93.000 kva, dratnih kilometara i 10.567.000 stanovnika, pripada redu zemalja srednje velicine a. s obzirom na svoj -geostrateskt poloza], ima vrlo veliko znacenjs za europsku sigurnost, kao sto ga je do nedavno imala i u bivsem Varsavskorn paktu. Nakon raspada Varsavskog pakta, Ma­

dzarska je zapocela intenzivne aktivnosti na reorganizaciji obrambenog sustava i oruza. nih snaga, te sto brzern povlacenju ruskih vojnika, sa svojega drzavnog teritorija. U de­ finiranju nove koncepcije obrane, nakon de­ mokratskih promjena. Madzarska se zala. gala za sto brzi ulazak u NATO-pakt i sma­ njenje svojih vojnih potencijala, kako bi se pomoglo brzern gospodarskom razvoju. Ta­ kova nastojanja rezultirala su da je Madzar­ ska, u odnosu na druge bivse sooilalisticke zemlje, najbliza strukturama NATO-pakta, ali zasad bez formalnog statusa u ovom voj­ nopolitickom savezu. Mirnodopska je jacina Madfarskih oru­

zanih snaga 94.000 vojnika, od cega je 55.500 novaka. Oct broja mirnodopskih vojnika 72.000 nalazi se u KoV i Dunavskoj flotili i 22.000 u ratnom zrakoplovstvu. U Madzar.

SINISA TATALOVIC

skoj postoji obvezna vojna sluzba za sve spo­ sobne muskarcs starosti od 18 do 55 godina. Rok vojne sluzbe u KoV _i Dunavskoj flotili traje 18, a u ratnom zrakoplovstvu 24 mjese. ca. Novaci se pozivaju na odsluzenje vojnog roka dva puta na godinu: u veliacl i kolovo, zu. Po odsluzenju obveznog vojnog roka, voj­ ni se obveznici povremeno pozivaju na po­ duku, zbog odrfavanja kondicije, koja traje od jednog dana do tri mjeseca, sve dok ne napune 55 godina zivota, U slucaju rata. Ma­ dzarska bi mogla mobilizirati oko 900.000 uviezbanih ljudi, iako je u pricuvne oruzane snage rasporedeno 134.400 vojnika, od cega 125.000 u KoV i 9400 u ratno zrakoplovstvo. Posljednjih je nekoliko godina izvrsena

vazna reorganizacije rnadzarskih oruzanih snaga, a posebno KoV. Ovaj rod vojske nije vise organiziran u divizije i pukove. vec u korpuse i brigade. Prije reorganizacije, KoV su cinile oklopna i pet motostreljackih divi­ zija. Kao rezultat reorganizacija, koja se i dalje provodi, sest je spomenutih divizija in­ tegrirano u tri korpusa sa stozer ima u Ta­ tau, Kaposvaru i Cegledu. Svaki korpus ima pet brigada (umjesto pukova], jedan samo, stalni topnicki divizijun i jedan inzenjerijski bataljun. Brigade su podijeljene na batalju­ ne. Tri armijska korpusa vezana su u jednu armiju sa stozerorn u Szekesfehervaru. Najve6i od tri korpusa onaj je u Tatau. On

se sastoji od tri oklopne i dvije motostreljac. ke brigade. Nasuprot tome, ostala dva ar­ mijska korpusa imaju po dvije oklopne i tri motostreljacke brigade. Medutim, tre6i ar­ mijski korpus, razrnjesten istocno od Duna­ va, sa stozerorn u Cegledu, sastoji se samo od osnovnih postrojbi, koje bi tek nakon mo­ bilizacije narasle na ratnu velicinu, Izuzevsi postrojbe u sklopu tri armijska

korpusa, rnadzarska KoV irna i jednu samo.

stalnu topnicku brigadu i jednu raketnu bri­ gadu s raketama zemlja-zemlja tipa Scud. U tijeku je reorganizacija u samostalnom pro­ tuzrakoplovnom topnickorn puku, cetiri ra­ ketna protuzrakoplovna puka i tri raketna puka za podrsku bolista raketama tipa Frog.z. Trideset sedmi samostalni zracnods, santni bataljun ostao je nepromijenjen, kao i njegova lokacija u Szolnoku. U KoV postoje i samostalni inzenjertjski bataljuni, koji su odgovorni za popravke zeljeznickih i cestov­ nih komunikacija, za razne graditeljske pro­ jekte i za odrzavanje i popravke brzoglasnih linija i elektricnih vodova. Dunavska rijecna flotila, koja broji 700

ljudi i ima na raspolaganju 82 razlicita riiec. na broda.Tsse, je godine integrirana s KoV. 'Njezin je osnovni zadatak cistiti u ratu rtje­ ke Dunav i Tisu od mina i podrzati snage KoV u operacijama forsiranja rijeka. Neke postrojbe Dunavske flotile imaju zadacu i prevoziti teska vozila, ukljucujuci i tenkove. Madzarsko ratno zrakoplovstvo relativno

je malo. Ono ima 160 borbenih zrakoplova, 11 transportnih zrakoplova i 95 helikoptera, od kojih je 30 naoruzanih. Te su snage pove­ zane u jednu zrakoplovnu diviziju sa stoze­ rom u Veszpremu, gdje se nalazi i stozer jed­ ne protuzrakoplovne divizije ratnog zrako­

. plovstva. Zrakoplovna divizija ima tri lovac- ka ili · lovacko-bornbarderska puka, svaki s po tri skvadrona. Njima treba dodati jedan puk od tri skvadrona (bataljuna) napadajnih [borbenih] helikoptera i nekoliko bataljuna pomocnih (transportnih) helikoptera. Protu­ zrakoplovna je divizija odgovorna za protu­ zrakoplovnu zastitu ciljeva na kopnu.

. Nacionalna sigurnost i vojska pod nadzo­ rom su predsjednika Republike. parlamenta i parlarnentarnog savjeta za narodnu obra­ nu. S1jede6u razinu odgovornosti za obranu ima Vlada i njezini pornocni organi. U okvi­ ru Vlade, za oruzana je snage odgovoran mi­ nistar obrane, koji u operativnoj uporabi oruzanih snaga irna veliku vaznost. Casnike Madzarskth oruzanih snaga po­

stavlja i otpusta predsjednik Republike. Medutim, u praksi, ta je funkcija prepustena ministru obrane. S obzirom na vaznost nie­ gova polozaja ministar obrane ima nekoliko zamjenika, nacelnika Glavnog stozera oru­ zanih snaga i nacelnike raznih inspektora-

40 HRVATSKI VOJNIK

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• ta. Ministar je obrane u vrijeme mira odgo­ voran predsjedniku Vlade, a u ratu pred­ sjedniku Republike. Ljudstvo KoV i madzarskog RZ do nedav­

no se poducavalo prema sovjetskoj doktrini, uz primjenu sovjetskih metoda poduke, dok se danas sve vise uvode metode i standardi NATO-pakta. Novaci dobivaju jednomjesec­ nu osnovnu poduku, a onda daju prisegu. Nakon toga slijedi specijalisticka poduka u t_raje.nju od pet mjeseci, prilagodena potre­ bama roda u kojemu ce vojnik provesti osta­ tak vojnog roka. Nakon zavrsene i te podu­ ke, vojnici se rasporeduju u svoje vojne post­ rojbe. Casnici se izobrazavaiu u Vojnoj akade­

miji Millos Zriny i u casntckirn skolarna La­ jos Kossuth, Mate Zalka i Gyoergy Killian. Veliki se broj casnika do nedavno slao na daljnju izobrazbu u SSSR, a danas se salju u SAD i druge zapadne zernlie. Madzarske oruzane snage opremljene su

pretezito naoruzanjern sovjetske proizvod­ nje, pesto je njezina vojna industrija slabo razvijena. Madzarska KoV raspolaze s oko 1300 zastarjelih sovjetskih osnovnih borbe­ nih tenkova tipa T-34; T-54 i T,55M. Tijekom . nekoliko posljednjih godina, te su snage oja­ cane sa.137 tenkova T-72, au tijeku su i pre­ govori za nabavu tenkova zapadne pro­ izvodnje. U uporabi je i oko 100 lakih tenko­ va tipa PT-76. Postrojbe mehaniziranog pjesastva imaju

oko 1000 oklopnih transportera tipa PSZH­ IV i oko 350 sovjetskih borbenih vozila za pjesastvo BMP-1. Transporter PSZH-IV am­ fibijsko je vozilo - tockas modeliran prema sovjetskom amfibijskom izvidackorn vozilu BRDM-2. Poznat je i kao FUG-70 iii PSZH-D- 944. To se sedmotonsko vozilo koristi pona]. prije za prijevoz vojnika. Naoruzano je sov­ jetskim teskirn mitraljezom cal. 14,5 mm KPVI i mitraljezom cal. 7,62 PKT. Posto je maksimalna elevacija ovih oruzja ugrade-

nih u kupolu + 30 stupnjeva, protuzracne mogucnosti vozila PSZH-IV prtlicno su ogranicene. Posadu vozila cin! ukupno devet vojnika. Transporter PSZH-IV od 1983. godi, ne nalazi se i u naoruzanju granicnlh post­ rojbi, Prema najnovijim spoznajama, pro­ izvodnja oklopnog transportera za pjesa­ stvo PSZH-IV obustavljena je prije odrede­ nog vremena i ocekuje se kako ce svi transporteri toga tipa, koji su sada u naoru. zanju, biti povuceni i postupno zamijenjeni sovjetskim borbenim vozilom BMP-1. Prema odredenim podacima, planirana je uvedba i odredenog broja borbenih vozila za pjesa­ stvo tipa B.¥P-2: Glavninu izvidackih vozila u naoruzanju

KoV cini 400 amfibijskih vozila FUG-65A i FUG-65B dornace proizvodnje. To oklopno vozilo tockas 4 x 4, tezine 7,65 tona, postize

· maksimalnu brzinu na cesti od 87 km/h i ima posadu od pet ljudi. FUG-65A naoruzan je jednim lakim mitraljezom 7,62 i jednim te­ skim kalibra 14,5 mm - oba montirana na 'kupoli. FUG-65B naoruzan je jednim auto­ matskirn topom cal. 23 mm i jednim mitra­ ljezom 7,62 mm. Neka vozila FUG-65B opremljena su protuoklopnim bestrzajnim topom cal. 82 mm, kao pomocnim orudem. I jedan i drugi tip vozila nalazi se i u naoruza­ nju postrojbi poljske i ceskoslovacke vojske pod oznakama OT-65 i OT-66. Pored vozila FUG-65A i FUG-65B, madzarska KoV ima i oko 160 amfibijskih izvidackih vozila sovjet­ ske izrade BRDM-2. Topnicke postrojbe madzarske KoV rela­

tivno su dobro opremljene. Madzarska KoV raspolaze jednom samostalnom raketnom brigadom s raketama SS-1 Scud (9 komada), kao i sest raketnih divizijuna za bojisnu po­ drsku, s raketama Fr'og-? (18 kornada]. Konvencionalno topnistvo madzarske

KoV cini 308 top-haubica D-20 cal. 152 mm; 18 samohodnih topova 2-S 3 cal. 152 mm; 51 haubica M-1943 [D-1) cal. 152 mm; 235 haubi-

RASPORED GLAVNIH ZAPOVJEDNISTAVA~- MADiARSKIH' ORUiANIH SNAGV ' \. __ l

'\..., ~~udapest Tata~ (D ... ~ . @Cegled @XID ®

eszprem Szekesfehevaru

@Kaposvar

CD ®

Ministarstva abrane @ Stazer korpusa @ Stater zrakoplovne dMzlje

@ Stater pratuzrakaplovne dMzlje

Armijski stater

ca M-1938 cal. 122 mm; 154 samohodnih topo­ va 2-Sl cal. 122 mm; 260 minobacaca M-1943 cal. 120 mm; 300 minobacaca 82 mm i 58 Ian­ sera visecijevnih raketnih bacaca BM-21 cal. 122 mm. Madzarska Ko V za protuoklopnu borbu

ima Ian sere rake ta RPG- 7; bestrzaj ne baca­ ce SPG-9 cal. 73 mm; protutenkovske topove D-44 cal. 85 i T-12 cal. 100 mm; 117 protu­ oklopnih vodenih oruda (ATGW) tipa AT-3 Sagger montiranih na borbenorn oklopnom vozilu BROM; 21 protuoklopni sustav AT-4 Spigot i 174 protuoklopni sustav AT-5 Span­ drel na istom borbenom vozilu.

Za · protuzrakoplovnu obranu na kopnu, madzarska KoV ima rakete zemlja-zrak: 18 SA-4 Ganef; 44 SA-6 Gainful; 240 SA-7; 44 SA-9 Gaskin; 4 SA - 13 i 54 SA-14, kao i pro­ tuzrakoplovne topove S-60 cal. 57 mm i sa­ mohodne protuzrakoplovne topnicke susta­ ve ZSU-23/4 cal. 23 mm.

Standardna pjesacka oruzja, koja koristi madzarska KoV, predstavljaju: puska AKM cal. 7,62 mm dornace izrade (poznata Kala­ shnikov) i puska AMD-65 istog kalibra (ver­ zija s preklopnirn kundakom). Pjesastvo ma­ dzarske KoV takoder koristi lake mitraljeze RPK i RPD cal. 7,62 mm, a bilo se zapocelo i s uvedbom novih ruskih standardnih pjesac­ kih oruzja 5,45 mm.

Inzenjer'ijske postrojbe Madzarske vojske opskrbljene su sredstvima i opremom zna­ kovitom za bivse clanice Varsavskog ugovo­ ra. Njihove mosne sustave predstavljaju te­ ski pontonski mostovi tipa PMP, skele GSP, amfibijska vozila K-61 i PTS, kao i mosni elementi na vozilima tockasima T-54 MTU, MT-55 i TMM namijenjeni za svladavanje prernostavanjern uzih prepreka.

Postrojbe veze Madzarske vojske pretezi­ to koriste sredstva dornace proizvodnje, a dijelom i ruske proizvodnje. U tijeku je in­ tenzivna informatizacija vojske i obrambe­ nog sustava i uvedba suvremenih zapovjed­ no-informacijskih sustava (C31).

Madzarsko ratno zrakoplovstvo ima 50 zrakoplova Mig-21; 10 presretaca Mig-23; 15 zrakoplova za podrsku na kopnu Su-15; 15 izvidackih zrakoplova Su-22; 11 transpor­ tnih zrakoplova An-24/26 i dva pornocna 11- 14. U naoruzanju RZ nalazi se i 39 helikopte­ ra Mi-24; 25 Mi-8; 25 Ka-26 i 15 Mi-2. Za podu­ ku pilota koriste se zrakoplovi Mig-15 UT! i L-29. Borbeni su zrakoplovi naoruzarn rake­ tama zrak- zrak AA-2 Atoll. Za potrebe PVO namijenjeno je 120 raketnih sustava zemlja-zrak SA-2 i SA-3.

Madzarska vojna industrija nije jako raz­ vijena, Zbog toga Madfarske oruzane snage glavni dio naoruzanja i vojne opreme na­ bavljaju iz inozemstva. posebno sa Zapada. Madzarska vojna industrija proizvodi top­ nicka oruda, piesacko naorufanje i odgova. rajuce streljivo. Ta sredstva proizvode ftrme Lampagyar i Danuvia iz Budirnpeste. Lam­ pagyar proizvodi uglavnom samokrese i automatske puske, dok Danuvia proizvodi preteztto mitraljeze.

Madzari imaju slavnu vojnu tradiciju. Oni su stoljecima branili svoju domovinu u rnno­ gim krvavim ratovima. Bili su razocarani sto su njihove oruzane snage bile dugo jed­ nostavno instrumentom vanjske politike bivseg SSSR-a. Danas se nastoji povratiti nekadasnji sjaj i ugled Madzarske vojske. Prosjecan madzarski vojnik do [ucer nije vojnu sluzbu smatrao cascu kao sto je to ne­ kad bio slucaj i nije se ponosio time sto nosi vojnicku odoru. On je obavljao svoju obve­ znu vojnu sluzbu bez posebnog zara. Odnosi izmedu casnika, docasnika i vojnika bili su daleko od zeljenih, Danas se u tom pogledu stvari bitno mijenjaju, kao i u drugim zern­ ljama, clanicarna bivseg Varsavskog ugovo- ra. •

HRVATSKI VOJNIK 41

ELITNE POSTROJBE • • • • • • • • • • • • • • •• • • • • • • • • • • • • • •• • • • • • • • • • • • • • • • •• ••

Pripadnik najbolje nekonvencionalne americke postrojbe SEAL (Seal Land Teams)

Sinisa Tatalovic

. Mdunarodni terorizam je postao izazovom za americku vojsku pocetkom se­ damdesetih godina, kada su teroristi zapo­ celi svoje akcije usmjeravati na prekomor. ske arnericke haze, a posebno na ambasade i vojne objekte. Kao na tekuco] traci slijedili su napadi na diplomate i ostalo arnericko osoblje u Salvadoru, Pakistanu, Libiji, Afga. nistanu, Turskoj, Iranu, Grckoj, Italiji, Nje. mackoj ... CIA je takoder odgovorila i stvori­ la poseban sektor za proucavanje terorizma i nestabilnosti u -trecern svijetu-, Sektor je imao banku podataka koju su brzo napunili podacima o terorizmu, a sve ie zaiedno izvr.

savala skupina posebnih strucnih analitica. ra. Unatoc tome, CIA je imala malo uspjeha u infiltriranju svojih ljudi u teroristicke sku. pine. Nakon toga, terorizam je poceo dobi­ vati vaznu ulogu u medunarodnim odnosi. ma. Bilo je sve vise arnerickih casnika koji su smatrali da ce u buducim bitkama prev. ladavati terorizam i neregularne postrojbe. Sve cesce greske CIA-e pri organiziranju

tajnih akcija, obicno s tragicnim posljedica­ ma, isle su na ruku namjeri, da se pod okri­ ljem Pentagona osnuju posebne snage. Voj­ ne tajne aktivnosti su time dobile -zeleno svjetlo-,

NAJBOUI Te su snage objedinjavale tri razlioits vje­

stine. prikupljanje obaviestajnih podataka na nacin kako to radi CIA, viestinu ratova, nja (koju primjenjuju npr. rendzeri iii -Zele, ne beretke-j i konacno protuteroristicko djelovanje, po kojem se odlikuje Delta Force.

Poznata je poslovicna naklonjenost Ame­ rikanaca imenovanju svojih vojnih planova ili tajnih operacija neobicnim irnenima [Nocni lovac, Smrt ceka u mraku, Kraljicint lovci, Jutarnja zvijezda ... ). Naieesce su to operacije nekonvencionalnog tipa, a poslie, dice su cesto pogubnije i dalekoseznije i od samog rata. Za takve operacije u pravilu se upotre,

. bljavaju, tajne posebne snage koje, osim su­ per tajnog oruzja 1 opreme, imaju na raspo, laganju i stotine milijuna dolara. Bez dvojbe, to su najbrojnije i najbolje razvijene poseb, ne snage u razvijenom svijetu. Samo u KoV SAD njihov broj prelazi dva.

deset posebnih postrojbi: Escimo Scouts, 75. pjesacki puk Rangera, Prva posebna opera­ tivna postrojba s odredom Delta (1. SFODl Prva, Treca, Sedma i Deseta skupina poseb­ nih snaga (SFG), Long Range Survillance, Posebne snage (SF iii -zelene beretke-] Po­ sebna operativna letacka brigada (SOABl 160. letacki bataljun (160. AB), Obavjestajna postrojba (ISA), Sea Sprey, Skupina za hitne intervencije (QTRl Cetvrta pslho-skupine, 96. skupina za civilne poslove (96. CAG). 112. bataljun za korriunikacije i 528. bataljun za opskrbu, ukupno 400.000 ljudi s pratecim osobljem. Ratna mornarica ima takoder ucinkovite

postrojbe nekonvencionalnog tipa. Najprije treba spomenuti dvije helikopterske skupi­ ne za bojna djelovanja i laki transport (po. sebna za Atlantik i posebna za Pacifik), SE­ AL (SEa Air Land) i Seal Team Six. Pomor. sko pjesastvo (marinci) ima dvije razlicite izvidnicke postrojbe i jednu posebnu skupi­ nu (Fast-Flett Anti-Terorist Team] narnije­ njenu osiguranju arnerickih rnornarickih baza. Ratno zrakoplovstvo u svom sastavu tako­

der ima dvije posebne postrojbe: MAC (2.) Air Division Militari Air Lift Commandre I SOW (1. ving za posebne operacije). Postoji i manja skupina ljudi osposobljenih kao -ze­ lene beretke-, pod nazivom SOCCT (Special Operations Combat Control Team).

RENDZERI Bendzeri su prema nastanku najstariji

dio posebnih snaga. Osnovani su tijekom 2. svjetskog rata, svibnja 1942. u Sjevernoj Ir­ skoj. Tada je osnovan prvi bataljun rendze­ ra, postrojba koja je odmah postala juri­ snorn silom arnericke vojske za izvodenje zadataka naivece tezine, kao sto su unista­ vanje strateskih objekata, komunikacijskih veza, unistavanje protivnickih zapovjednih mjesta itd. Moderne skupine rendzera (Bu- ·

42 HRVATSKI VOJNIK

•................. ~ .....................•................................

MEDU NAJBOUIMA Americke postrojbe za posebne namjene nisu samo » Zelene beretke«

ilding Team) danas se obucavaiu za protute­ roristicku borbu i gusenje raznih pobuna, kao sto je to bilo nedavno u Los Angelesu za vrijeme pobune crnackog pucanstva, Rendzeri su redovito dobrovoljci i spadaju

medu najbolje osposobljene vojnike na svije­ tu. Prije primitka u postrojbu, prolaze kroz razne provjere. psiho-testove, intervjue i probu tjelesne izdrzljivosti (potrebno je sku­ piti 350 do 500 mogucih bodova). Na kraju tog dijela kandidati imaju pocetni teca] pa­ dobranstva. Danas americka vojska ima jedan puk

rsndzera 75. rendzerski puk, osnovan 1974. godine. Bio je sastavljen od 1. i 2. bataljuna. a 3. bataljun su osnovali 1984. nakon uspjesne americke intervencije u Granadi 1983. godi­ ne Bataljun rendzera ima 611 ljudi [stozer, stozerna satnija i tri satnije). Satnija se sa­ sto]i od zapovjedne sekcije, tri pjesacka vo­ da i voda za potporu. Iz bataljuna osnivaju oko 70 odreda, koji se ubacuju 75 do 450 km u neprijateljsku dubinu. U svakom batalju­ nu se nalazi 38 casnika, 2 zastavnika i 571 vojnik. Puk ukupno ima oko 2.000 ljudi. Ova postrojba je obucena i za amfibijska djelo­ vanja i padobranske desante. Puk za izvode­

. nje komandoskih djelovanja raspolaze opre­ mom i naoruzanjern lakog pjesastva, Obuca­ vaju se za sve oblike ratovanja sa svim vrstama oruzja, posebno s hladnim. Pripad­ nici izvidackih vodova bataljuna usvajaju jos dodatni program obuke u ronjenju s uporabom naprava za disanje. · Obuka je slozena i naporna, razdvojena u

dvije faze: osnovnu (70 dana) i fazu zajednic­ ke obuke bataljuna. Svaki pripadnik post­ rojbe /TIOra biti spreman za sukob u bilo ko­ jem okolisu i vremenskim uvjetima. Rendze­ ri se obucavaju za sukob u naseljenim mjestima (6 mj.), za sukob u dzungli (12 mj. u Panami). za sukob u pustinji (12 mj. u Kali­ forniji, Novom Meksiku i Egiptu), za sukob u polarnom okruzju (18 mj. na Aljasci, u Kana­ di, Norvesko] i americkirn drzavama Mine­ sotta. Michigen i New York), za izvrsavanje pomorsko.desantnih operacija (18 mjeseci u Kaliforniji, Georgiji i Virginiji), a imaju i po­ sebne treninge (3 tjedna na poligonu Mott Lake Cany u Fort Braggu). · ,

»ZELENE BERETKE« U svijetu obicno misle, kad se radi o ame­

rickim specijalcima, da su svi -Zelene beret­ ke-. No -Zelene beretke- su samo jedan, nai­ poznatiji, dio posebnih postrojbi. KoV SAD ima 7 skupina -Zelenih beretki­

(oko 10.000 ljudi), rasporedenih u regularnoj vojsci (5., 6., i 10. skupina), Nacionalnoj gardi (19. i 20.) i u pricuvi (11. i 12.). · . Skupina -Zelenih beretki- broji priblizno

1200 ljudi [stozer, stozerna satnija, tri bata­ ljuna, satnija za komunikacije i opskrbu). Bataliuri broji 250 ljudi [stozerna i [os tri sat­ nije). U satniji su zapovjedna sekcija i 5

odreda sa po 14 ljudi. Odred broji 2 casnika i 12 specijalista (za borbena djelovanja i izvi­ danje, za minsko-eksplozivnu tehniku, za ra­ dijske veze, za materijalno.tehnicko osigu­ ranje i sanitetsku sluzbu] Iz sastava skupine osniva se priblizno 50

odreda sa po 14 ljudi iii 100 odreda sa po 7 ljudi, koji se mogu ubaciti od 350 do 3.000 km u protivnicku dubinu. Osnovna znacajka po kojoj se americke

jedinice ovog tipa razlikuju od europskih je u tome sto je americka obuka iskljucivo usmjerena na tocno odredeni operativni prostor. Pripadnici -Zelenih beretki- korek-. tno govore 3-6 jezika ukljucujuci i engleski.

Osnovni zadaci -Zelenih beretki- su vodenje nekonvencionalnog rata, tocniie gerila, su­ bverzije i sabotaze, Gerila u osnovi obuhva­ ca pomoc stanovnistvu u zoni neprijatelj­ skog utjecaja i pornoc u organizaciji oruza­ nog otpora. Njihovo angaziran]e na nekom prostoru u pravilu prethodi vojnoj operaciji strih razmiera, -

SEAL Bez dvojbe spadaju medu najbolje nekon­

vencionalne americke postrojbe i pripadni­ ci SEAL-a (Seal Land Teams) iz sastava RM. Postrojbe SEAL su podijeljene u ekipe (svaka ima 5 vodova] Ekipu saciniava 27 ca-

Suvremeni sustavi veze omogucavaju veliku samoscamost bojevih dje/ovanja duboko u neprijateljskoj pozadini

HRVATSKI VOJNIK 43

ELITNE POSTROJBE • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • ••

snika i 156 docasnika i vojnika. Trenutno je u operativnoj uporabi 37 takvih vodova, a plan je da se broj konacno poveca na 60. Za. nimljivo je da za ubacivanje u protivnicku pozadinu postrojbe SEAL-a koriste i nukle. arne podmornice. Imaju ih 6. Imaju i 5 mini. podmornica EX-IX.

DELTA FORCE I »KUCA STRAHOVA« Motto -brzina, iznenadenje, uspjeh- te­

meljna je ideja vode pripadnika Prve poseb. ne operativne postrojbe, poznate pod ime­ nom Delta sa sjedistern u Fort Braggu u Sje­ vernoj Karolini. Delta Force (DF) je [edna od dvadesetak- posebnih postrojbi americke KoV. Ima oko 400 pripadnika, medu njima je 200 operativaca, podijeljenih u dvije skupine, ostalih 200 izvodi pornocne zadatke. . Osnovni zadatak te postrojbe je neposred­

na intervencija, usmjerena protiv terorista, a njeni pripadnici obucavaju pripadnike drugih posebnih postrojbi za protuterori­ sticku borbu. Najvece ogranicenje te post­ rojbe je u njenoj udaljenosti od vjerojatnih zona uporabe. Zbog toga je njen manji dio [priblizno 20 ljudi), smiesten u Njemackoj, gdje pribavlja sve potrebne podatke za sku­ pine koje bi dosle iz SAD. Za obuku imaju na raspolaganju putnicki

zrakoplov B-727 i -kucu strahova-, U tom objektu s cetiri prostora vjezbaju otvarati vatru tri do cetiri sata dnevno, pet dana u tjednu. Viezbaju jurisati u cetveroclanim ekipama, naoruzani automatskim pistolji.

. ma i puskarna s glatkom cijevi (za prodore u zauzete prostorije), u sestoclamm skupina­ ma, naoruzani strojnicama (za slozenije na. pade, na primjer u kabinu zrakoplova i to­ me slicno] Prvi prostor -kuce strahova- ureden je za

obicno gadanje i ima postavljene lutke najo. zloglasenijih terorista. U drugom prostoru je scenografija popunjena jos i s lutkama ta­ laca. Treci prostor je ureden za nocne akci. je, cetvrti se koristi za rekonstruiranje unu­ trasniosti razlicitih tipova zrakoplova.

Maketa marinskog centra za obuku ....

TASK FORCE 160 Znacajan je i 160. zrakoplovni bataljun dr­

zan u tajnosti sve do prije godinu dana. Po­ znatiji kao Task Force 160, broji oko 1.000

ljudi i raspolaze s 80 helikoptera, Koristi se za zadatke vatrene potpore, izvidanje i odr­ zavan]e veze, raspolaze s 14 helikoptera AH-6 (serija AH-6F i AH-6G), 17 MH-6 (serije MH-6E i MH-6F) i s pet OH-58D. Ovaj zadnji

... koncepcija centra je zamisljena tako da omoqucl obuku merinece za izvodenje bojevih operacija u urbanim sredinama ...

44 HRVATSKI VOJNIK

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• • I '

helikopter je ugradnjom raketa -Hellfire­ prilagoden za protubrodska djelovanja. ·pretpostavlja se da je njegovo uvodenje u operativnu uporabu ove postrojbe izvrseno poslije otkrica da Iracani raspolazu raketa. ma -Stinger-. Za izvodenje helikopterskih ctesanata i srednji transport, raspolaze .s dvije satnije, tj. ukupno 30 helikoptera MH- 60A. U svom sastavu imaju i jednu satniju za teski transport, sa.16 CH-47D, koji su poseb­ no gradeni za Posebne snage. Postrojba je osnovana listopada 1981. godine, s ciljem da se posebnim jedinicama osigura stalna zra­ koplovna sastavnica. Tek danas rnozerno potvrditi nieno ucesce u operaci]i URGENT

... borba u urbanim sredinama zahtijeva maksimalnu uporabu prirucnlt: sredstava

FURY u Grenadi 1983. i protiv nekog iran­ skog broda koji je polagao mine u Perzij. skom zaljevu 1991. godihe. Zapravo, postoia­ nje ove jedinice je objavljeno tek nakon nje. na angaziranja u ratu u Perzijskom zaljevu.

AGENCIJA ZA OBAVJESTAJNU POTPORU (ISA} U ljeto 1982. godine ustanovljena je Agen­

cija za obaviestainu potporu, Inteligence Support Agency (ISA), sa sjedistern u Arllin­ gtonu. ISA je postrojba namijenjena za upo­ rabu u najosjetljivijim operacijama, poseb­ no u Srednjoj Americi i na Bliskom istoku. Radi spiiunaze ima razvijenu mrezu agena­ ta po svijetu, narocito medu prijateljski na­ strojenim stranim casnicima, Trening i izbor pripadnika ISA-e izuzetno je intenzi­ van i strog. Zapovjednicima postrojbi je pre­ pusten izbor programa obuke i selekcije. ISA je podijeljena u skupine. Jednu sastav­

ljaju sposobni specijalisti za elektronske ko. munikacije ( -sigint- ). Clanovi te skupine lete u modificiranim zrakoplovima i helikopte­ rima, prisluskuiu protivnika pornocu poseb­ ne opreme za proctor u komunikacije, trans­ misije visokih frekvencija i radijske prije- - ~a .

Drugu skupinu predstavljaju strijelci - Shooter - ljudi koji, ako je potrebno, zami. jenjuju komandose iz Delta Force pri -od­ stranjivanju- ciljeva. Trecu skupinu predstavljaju pripadnici

Human Intelligence, koji obavljaju iskljucivo spijunske poslove. U primjeru teroristicke akcije slali bi

agente ISA-e u drzavu o kojoj se radi, da skupe podatke o taocima i pripreme teren za nastup Delta Force. Agenti ISA postali su najomiljenijom metom teroristickih napada. Bez dvojbe, postrojba ISA je najtajnija post­ rojba americke vojske za koju zna samo sa. cica najvisih casnika,

KOORDINACIJA I ZAPOVIJEDANJE POSEBNIM SNAGAMASAD Da bi se obranili pred sve prisutnijim te­

rorizmom nacionalnog iii medunarodnog znacaja, Amerikanci su za vodenje nekon­ vencionalnih sukoba, u okviru sigurnosnih i oruzanih snaga osnovali ne samo razlicite posebne postrojbe, vec i zapovjednistva, Osnovali su I. listopada 1982. prvo poseb.

no operativno zapovjednistvo (I. SOCOM), sa sjedistern u Fort Braggu. U nien sastav su usle postrojbe rendzera, Posebnih snaga ( -zelene beretke- ), Odred Delta, zrakoplov­ stvo posebnih snaga, skupina za psiholoski boj i skupina za civilne poslove. Godinu dana kasnije je osnovano Zajed­

nicko zapovjednistvo za posebne akcije (JSOC - Joint Special Operations Co­ omand), u ciju nadleznost su presle posebne snage kopnene vojske (SOCOM), ratne mor­ narice, ratnog zrakoplovstva i marinaca. Tako su konacno sve posebne postrojbe arnerickih · oru:ianih snaga zdruzene pod jednim zajednickirn zapovjednistvom, Usporedo s JSOC-om osnovan je Odsjek

za posebne operacije (SOD - Special Ope­ rations Division), koji se dijeli na dva dijela. Prvi je -biieli- (dostupan javnosti), kojeg cine cetiri odjela - administrativni (Division Chief), za koordinaciju aktivnosti posebnih snaga i rendzera, za psiholoske operacije i za zastitu informacijskog materijala. Drugi je [nedostupan javnosti) ipredstav­

lja devet odsieka: za koordinaciju aktivnosti tajnog zrakoplovstva (Special Operational Branch), za suradnju s CIA-om (Focal Point Office), za stratesko dezinformiranje protiv­ nika (Deception Branch), za odnose sa sku­ pinama Delta i JSOC (Conter Terrorism Branch!, administrativni (Controller

- Branch, zdruzena letacka skupina KoV i CIA (Seasprey), za nabavu sredstava i opre­ me za TF-160 (Aviation Branch), za unutar­ nju sigurnost (Operational Security) i za op­ cu nabavu (DRHSO). Dana 16. travnja 1987. osnovano je poseb­

no operativno zapovjednistvo (USSOC) sa sjedistern u zrakoplovnoj bazi Mac Dill u Tampi, na Floridi. Pod zapovjednistvo USSOC dosle su posebne snage sva tri vida OS SAD. Pored zadataka planiranja akcija posebnih snaga i njihova osposobljavanja za operativnu uporabu, USSOC takoder uprav­ lja i djelovanjem pet zapovjednistava na pet razlicitih ratista: Pacifiku (SOSPAC). Atlan­ tiku (SOA), sredisnjern (SOC). juznorn (SOS) i europskom ratistu (SOCEUR).

Kako je sluca] o supertajnama, planeri su se potrudili sakriti ne samo identitet pri­ padnika· posebnih postrojbi, vec skoro i sve njihove aktivnosti. Radi ucinkovitijeg izvr­ savanja -neautoriziranog rata- osnovali su Administrativni neovisni odsjek (ASD) sa sjedistern u Fort Meadeu, u drzavi Meryland. Potrebno je naglasiti da se Zajednicki glavni stozer americkih vojnih snaga takoder u slucajevima krize, koju bi izazvao terorizma, kada je nuzno potrebna uporaba posebnih postrojbi (snaga), savjetuje s Jedinstvenom posebnom operativnom agencijom (JSOA), osnovanom godine 1984. Takva stvar se do­ godila, na primjer, za planiranja i izvodenja arnerickog napada na Libiju. Konacno, postavlja se pitanje operativne

(bojne) spremnosti tih snaga. Dobri pozna­ vatelji te problematike navode pet stupnjeva operativne sprernnosti (Combat Ready): od CI do C5, dakle od razine bez aktivnosti do razine izvodenja postupka. Vecina postrojbi je naicesce na drugom i trecem stupnju spremnosti.

OPREMA I NAORUZANJE POSEBNIH SNAGA SAD Od 1991. postoji radionica za proizvodnju

posebnog oruzja i posebne opreme, u tvrtki -Darissa-, koja, kada je potrebno, opskrblju­ je posebne postrojbe novom poseJ:mom

· opremom, ali i modifi.kacijom postojece. -Darissa- je smjestena u starom hangaru u in:ienjerijskom sredistu u New Jerseyu. Te­ hnicke informacije razmjenjuje sa slicnim stranim tvrtkama kao sto su npr. SAS iii GSG-9. -Darissa- je proizvela i oblikovala siroku

paletu posebnog oruzja i opreme, od laser. skih usmjerivaca do mikropredajnika. Cesto je radila i komunikacijske prijamnike i »lov­ ce-, te presretace tudih signala u obavjestaj­ nim akcijama -. Proizvodi i kemijske agense i druga tajna kemijska sredstva. Podrucja na kojem je napravila veliki ko.

rak naprijed su elektronski senzori i kornu­ nikacije. Prisluskivanje i detekcija prisutno. sti protivnika velika je prednost za uspjesnu protuteroristicku iii protugerilsku akciju. Postrojbe za posebne zadatke naoru:iane

su lakim streljackirn oruzjem (sklopivim i primjerenim za tajno nosenje], vrlo preci­ znim i ucinkovitirn, razlicitih izvora i poseb­ ne izrade. Medu puskama omiljene su, HK- 33KA3 kalibra 5,56 mm, snajperska puska McMilan M-36, strojnice MP-5 i MAC-10/11. Opremljene su i automatskim pisteljima, razlicitirn vrstama nozeva, streljiva, izvidac­ kim instrumentima s IC i laserskim sprava­ ma, brojnim senzorima za detekciju i otkri­ vanje prisutnosti protivnika iii talaca te raz­ licitim komunikacijskim uredajima za odr. :iavanje veza. Pomorska sastavnica tih postrojbi raspo­

laze nuklearnim podmornicama tipa -Stur­ geon- i -Ethan Allan-, mini-podmornicama EX-IX i camcima tipa -Sea Foox-, Za prije-

. voz brojnih postrojbi na potrebna mjesta posebnim je silama na raspolaganju cijela paleta zrakoplova i helikoptera: Cessna, Be­ echcraft, MC-130E, HC-130N, AC-130A, te zrakoplovi za opskrbu goriva u zraku, Hug­ hes 500, AH-6, MH-6, MH-BOA, MH-53H/J, OH-58D i UH-IN. •

HRVATSKI VOJNIK. 45.

VOJNA TEHNIKA •••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

MALETAJNE MOCNOGDIVA Poradi lakseg razumijevanja nacela rada topnickog oruzja, nuzno je dati kratki opis njegovih glavriih dijelova

koji su zajednicki za vecinu topnickog oruda

JOSIP MARTINCEVIC ·

Topnicka su sredstva mocni toplinski strojevi, ci­ ja se snaga moze uspotediti sa snagom elektricne cen­ trale. Mocnost oruzja prije svega ovisi o kalibru cijevi, pocetnoj brzini projektila i dometu, a s taktickog gledi­ sta o brzini paljbe, moguc, nosti lakog zauzimanja ku­ tova po pravcu i elevaciji, tocnosti, preciznosti, pokre. tljivosti, rnocnosti projektila i dr. Kalibar cijevi utjece na

velicinu projektila, sto je izravno povezano s njego­ vom masom i kolicinorn eksplozivnog punjenja, kao i brojem ubojitih komadica na cilju. Kako zbog poveca­ nja kalibra raste tezina ci­ jevi i cijelog topa, nuzno je odrediti kompromis izmedu tezine topa, njegove pokre. tljivosti i velicine kalibra. Vecina danasnjih topnickih sustava temelji se na kali­ bru 155 mm duzine cijevi 39-45 kalibra, dok su ulogu super-teskih topnickih oru­ zja preuzele rakete i zrako­ plovi. Pocetna je brzina projek­

tila, pored kalibra cijevi najvazniji parametar, po­ glavito pri gadanju brzopo, kretnih ciljeva, gdje poveca. nje pocetne brzine projekti­ la skracuie njegovo vrijeme !eta do cilja, olaksava cilia. nje i povecava pouzdanost pogotka. Posebna vaznost brzine projektila ocituje se kod zrna koja na cilj djeluju kinetickom energijom (probojna i podkalibarna

zrna) koja raste s kvadra. tom brzine sudara. Dana­ snji tenkovski i protuten­ kovski topovi postizu pocet­ ne brzine zrna od 1500-1880 mis (tenk M84, 1800 mis). Povecaniu pocetne brzine doprinosi povecanje tlaka i temperature barutnih pli­ nova, a to uzrokuje poveca, nje dimenzije i mase cijevi,

- kao i njezino intenzivnije trosenje, Ocito su i moguc. nosti povecanja pocetne br­ zine ogranicene, Domet projektila ovisi o

pocetnojbrzini, kutu eleva. cije i balistickirn znacajka­ ma projektila. Vazna je ba­ Iisticka znacajka projektila njegov poprecni presjek na koji djeluje tlak barutnih plinova, sto znaci da je do­ met veci, ako je projektil te­ zi i duzi (uz ostale iste para­ metre). Dakle, povecanie je dometa takoder ograniceno spomenutim parametrima. Dometi suvremenih projek­ tila dosezu do 40 000 m. Brzina je paljbe broj

prakticno mogucih opalje­ nja naboja u vremenskoj je­ dinici [obicno u minuti). Taj parametar ovisi o stupnju automatiziranosti "zatvara. ca i uredaja za hranjenje, kao i lakoce ciljanja i navo. denja cijevi prema cilju. U danasnie vrijeme brzina je paljbe od velikog znacaja, pa se pored protuzrako,

. plovnog oruzja sve vise automatiziraju i ostali top­ nicki sustavi, a poglavito samovozne top-haubice i tenkovi. Kod klasicnih top-

nickih sustava · brzina je paljbe obicno 6-8 naboja u minuti. Mogucnost lakog zauzi- ·

manja kutova po pravcu i elevaciji dolazi do izrazaja kod manevra paljborn s jed­ nog polozaia. Povecanje vertikalnog i horizontalnog polja djelovanja, takoder povlaci: za sobom neka ogranicenja glede dimenzi­ ja 'oruzja, I pored toga, od danasnjih se topnickih su­ stava trazi polje djelovanja po pravcu 360°, a po elevaci­ ji od -10°-75°. Tocnost gadanja ocjenju­

je se po tome, koliko je od cilja udaljen srednji pogo­ dak odredenog broja ispa­ ljenih projektila.

Moc projektila ovisi o ko, Iicini i intenzitetu eksplo, zivnog punjenja iii velicin] kineticke energije pri uda; ru u zapreku - cilj. Razlozi ogranicenja ovih pararne, tara opet su povezani s ogranicenjern tezine oruzja, Pokretljivost oruzja vrlo je bitna kod prernjestanja po­ lozaja, Od suvremenih top­ nickih oruzja trazi se ospo. sobljerrost za rnehanicku vucu i to brzinama koje mo­ gu razviti vucna vozila. Pre­ ma tome, danasnja topnic, ka oruzja mogu se prevoziti brzinarna i do 100 km/h po dobrim cestama, do 50 km/h po losim cestama, a do 15 km/h po terenu izvan ceste.

Tocnost gadanja ovisi o kakvoci cil]. nickih sustava i njihovoj montazi na oruzje, Preciznost gadanja proc- .

jenjuje se kroz sliku rasuto­ sti pogodaka. Slika rasuto, sti pogodaka dobije se ga­ danjem kod konstantnog pravca i elevacije. Ona nije ovisna o cilinickom sustavu, nego o stanju streljiva i oruzja u cjelini, a poglavito o stanju cijevi i barutne ko. more.

Poradi lakseg razurnije­ vanja nacela rada topnic­ kog oruzja, nuzno je dati kratki opis njegovih glav­ nih dijelova. Iako postoji stvarno velika raznolikost tipova i vrsta topnickih su­ stava, postoje skupine glav­ nih dijelova koji su zajed­ nicki za vecinu oruzja, a to su. cijev, zadnjak, zatvarac plinska kocnica, hidroela­ sticni sustav (HES), servopo­ gon za upravljanje paljbom

46 HRVATSKI VOJNIK

....................................................................... ,.. •- - I . i lafet s raznim mehanizmi­ ma u uredajima. Cijev je temeljni dio top­

nickog oruzja i u njoj se - obavlja dvostruka pretvor­ ba energije. Najprije se ke­ mijska energija izgaranja baruta pretvara u toplin­ sku, a toplinska u mehanic­ ku (kineticku) energiju. Pre­ tvorba energije obavlja se za nekoliko milisekundi zbog cega dolazi do porasta tlaka od nekoliko tisuca ba­ ra (2.500 - 4.500 bara) i tem­ perature do 3 000 K U ta- · kvom druzenju projektil pod djelovanjem tlaka za­ pocinje gibanje i ubrzava­ nje, sve dok ne. postigne maksimalnu brzinu na izla­ zu iz cijevi, koja se naziva ,pocetna brzina-, Projektil za vrijeme kretanja kroz ci­ jev.- pored pocetne brzine, dobije smjer !eta i veliku rotaciju oko uzduzne osi poradi ziroskopske stabil­ nosti na putanji (TGF 130 mm na topu ¥46 ima 15 000°/min). Rotacija se projektila po­

stize navojnim zljebovirna koji su urezani po unutar­ njoj povrsini cijevi. Kut uvi. janja zljebova moze biti konstantan i progresivan. Konstantni kut uvijanja obicno je kod topova (5° -

· · 7°) dok je kod haubica i to­ pova kratkih cijevi progre­ sivan (8° - 14°). Kod daleko­ metnih topova obicno se ide na kombinirano uvijanje. (za top 130 mm M46 kut uvi­ janja je 6° iii 1/30 kalibara). Profit zljeba najcesce je tra­ pezastog iii kvadratnog

oblika, broj zljebova odre­ duje se po izrazu n = 3.14 x d; d cml, zaokruzeno na naj­ blizi broj djeljiv sa 4.

Supljina se cijevi uvjetno naziva -kanal cijevi-, a nje­ zin vrh -usta cijevi-. Na usta cijevi najcesce je srnje­ stena plinska kocnica. Zad-· nji dio cijevi obicno je uvi­ [en u zadnjak u kojemu je smjesten zatvarac cijevi.

· Zadnjak ima funkciju po­ vezivanja cijevi, zatvaraca, poluautomatike [automa-

Blok shema servo-upravljanja paljbom protuzrakop!ovnog topa

Poljska haubica 155 mm TR GIA T

tike) i hidroelasticnog su­ stava u jednu cjelinu, te da omoguci kretanje trzajuceg sklopa po vodilicama koli­ jevke.

Zatvarac je -pokretno dno- cijevi, koje omogucuie punjenje oruzja, nakon ce­ ga se zatvara i utvrduje (zabravljuje). U tijelu zatva­ raca smjesteni su mehani­ zmi za zapinjanje, okidanje,

"opaljenje, osiguranje, izvla­ cenie cahure i dr. 1 smatra se najslozenijirn dijelom topnickog sustava. Plinska kocnica sudjeluje

u kocenju trzajuce mase, tj. smanjuje kinetic":ku energi­ ju trzanja. Radi na nacelu reaktivnog djelovanja ba­ rutnih plinova, Konstruira­ na je tako da odvodi sto ve­ cu kolicinu plinova, kako bi se pobolisala stabilnost oruzja, Hidroelasticni sustav

(HES) sluzi za pretvorbu ve-, like reaktivne sile plinova na trzaiucu masu u impuls mnogo manje sile ali duzeg djelovanja, Prema velicini kalibra, kao i konstrukciji hidroelasticnog sustava sila je otpora 20 - 50 puta ma­ nja od sile potiska na dno cijevi, ali njezino djelovanje toliko puta duze traje. Glav­ nu ulogu u tome ima hidra­ ulicna kocnica trzanja, Da bi se trzajuca masa nakon

zavrsenog trzanja vratila u svoj pocetni polozaj, u sklo­ pu hidroelastic":nog sustava postoji -povratnik-. U pov­ ratniku se prilikom obav­ ljanja trzanja akumulira energija, koja, po zavrsetku trzanja, vraca trzaiucu ma­ su u pocetni polozaj. Za akumuliranje energije naj­ cesce sluzi opruga iii plin [dusik]. U novije vrijeme to je samo plin, pa se ti sustavi s pravom mogu prozvati hi­ dropneumatski sustavi (HPS). Servo-pogoni za upravlja­

nje paljbom u pravilu se su­ srecu kod protuzrakoplov­ nog topnistva kao i sarno­ voznih i oklopljenih oruzja (tenkova), dok je njihova uporaba kod klaslcnih top­ nickih sustava rijetkost. Kod suvremenih konstruk­ cija topnickih oruzia, susta­ vi za upravljanje paljborn sve vise dolaze do punog izrazaia. Upocabom servo­ pogona olaksano je uprav­ ljanje paljbom i povecana tocnost i preciznost samog oruzja, Preostali dijelovi topnic­

kog oruzja nose naziv -la­ f'et- (postolje) koji se sastoji od kolijevke, gornjeg i do­ njeg lafeta kao i uredaja i mehanizama koji se na nji­ ma nalaze poradi obavlja­ nja odredenih radnji.•

HRVATSKI VOJNIK 47

VOJNA TEHNIKA ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

BALISTICKO POVECALO Prikaz temeljnog pjesackog streljiva koje se koristi u gotovo svim vojskama svijeta

JOSI-P MARTINCEVIC

METAK 7.62 x 51 mm, NATO I METAK 7 .. 62 x 39 mm, M43

Sreljivo kalibra 7.62 mm je sve do osamdesetih godina bilo temeljno stre­ ljivo u koncepcijama tadasnjeg »lsto­ ka- i -Zapada-. Metak 7.62 mm M43 star 50 godina i njegov deset godina mladi suparnik 7.62 mm NATO, temelj su log isticke potpore mnogih zemalja svijeta. To je dovoljan razlog da se o tom streljivu sazna nesto vise. Rusko-njemacka bitka kod Cholma

1942. godine pokazala je sve dobre strane strategije -kr atkog metka-. Na­ ime, Nijemci su jurisnom puskorn Sturrngewehr Sts.44 s metkom 7.92 x 33 postigli veliko iznenadenje u ratu. Na­ suprot njima Rusi su 1943. godine raz­ vili metak 7.62 x 39 mm, M43. Oznaka 7.62 je kalibar u mm, a oznaka »39« je duzina cahure u mm. Uvodenjem krat. kog metka postignute su ustede u ma­ terijalu, smanjena je - masa bojnog kompleta, a zrno je jos uvijek imalo do­ voljno energije rut daljini do 400 m. Metak se koristi u ruskim modelima

oruzja, kao sto su automatska puska AK-47 [Kalasnjikov], SKS karabin i laki mitraljez RPD. Danas je metak 7.62 x 39· mm sluzbeni kalibar Kine i Finske ne racunajuci bivsi SSSR i tadasnje nje. gove -satelitet-. Pedeset godina pesto­ janja metka ucinili su ga popularnim i na americkom kontinentu, gdje ga ra. do koriste u lovackoj izvedbi.

Belgija I FN

Njemacka I Dynamit-Nobel Svedska

V. Britanija -- SAD --

J. Afrika I ARMSCOR

ss 71/1

Pjesecko stre!jivo (slijeva na desno): 1.62 x 51 mm, NATO; 5.56 x 45, M193,: 5.45 x · 39 mm; 1.62 x 39 mm, M1943

Masa zrna je 7.91 g (123 graina]" po­ cetna brzina 710 mis i energija zrna na ustima cijevi 1993 J. Finska inacica zrna S 309 ima masu 8.04 g. Pad brzine je u odnosu na NATO

metak izr'azeniji pa zrno na 300 meta­ ra ima svega 60 posto brzine i 35 posto energije koju je imalo na izlazu iz cije. vi. Tako veliki pad brzine zrna prtpisu. je se nepovoljnom aerodmamickorn obliku, Metak 7.62 x .51 je 1952. godine usvo­

jen kao standardni metak NATO aso. cijacije, Nastao je kompariranjem per­ formansi metaka .30-06 i .308 Winche­ ster. Nakon obavljenih ispitivanja i analiza .308 Winchester je usvojen kao sluzbena verzija 7.62 x 51 mm NATO. Zrno metka je tezine 9.3 g (143 graina] pocetne brzine 838 mis i energije na ustima cijevi 3276 J. Konfriguracija metka je identicna 0.308 Winchester Do pojave metka 5.56 x 45, metak 7.62

mm NATO bio je osnovni kalibar veli. kog broja zemalja svijeta uz razne kombinacije tezine zrna. Pad brzine na putanji je zadovoljavajuci, pa zrno na 300. m daljine raspolaze sa cca 70 posto

* lg= 15.432 graina

9,3 837 3.258

3.414

JOPRJ

L2A2

9,45 850

9,4 830 3.238

9,33

M59· 7

9,27 850

brzine koju je imalo na ustima cijevi i 50 posto energije koju je imalo na izla. zu iz cijevi. U tablici 1. prikazane su zemlje pro­

izvodaci metaka i njihove balisticke osobine. Postojeca konvencionalna zrna 7.62

mm i NATO i M43 ne stvar.aju rane eksplozivnog tipa, sto znaci da zrno probija tkivo i ne tumba se, pa su rane obicno prostrijelnog tipa ..

11,9 7,82 -

51

69,8

Metek 1.62 x 51 'mm, NA TO Na dijagramu pada putanje zrna . vide se podaci za metak 7.62 x 39 u

ovisnosti od prijedenog puta.

3.348

METAK 5.56·x 45 mm, M193 Uvodenje metka 5.56 mm u naoruza­

nje mnogih armija svijeta po znacenju je ravno uvodenju -kratkog rnetka- ee­

. trdesetih godina. Do onesposobljavanja covjeka dovo­

de rane -eksplozivnog tipa-, koje na­ staju zbog udara projekta velikom ki­ netickom energijom na malu povrsinu tkiva. Uvazavajuci tu cinjenicu tvrtke • Winchester- i -Armalite Division of the Fairchild Corporation- pocinju se­ sdesetih godina istrazivanja s auto­ matskim puskarna 0.22 inca, Uz podr­ sku armije SAD ispitivanja konstruk­ cijskih riesenja obiju firmi pokazala su da je -Arrnalite- postigao bolje re­ zultate. Najprije je razvijena puska AR-15, a zatim i puska M 16, kalibra 0.223 inca, Kako se u fazi istrazivania vec koristilo postojecirn streljivom .222

48 HRVATSKIVOJNIK

~·······································································

pad zrna (m) 0 -t-----

• 0,39

· 0,78

• 1,30 . 50 100 150 200 250

Dijagram pada putanje zrna metka 1.62 x 39 mm, M1943

inca Remington Magnum i .224 inca, njihovom je rekonstrukcijom razvijen danas u cijelom svijetu poznati metak (.223 inca] 5.56 x 45 mm; M 193. Masa zrna je 3.57 g (55 graina), pocet­

na brzina 1020 m/s, energija zrna na ustima cijevi 1855 J i najvecim tlakom u cijevi 3650 bara. Projektil na putanji brzo gubi na brzini, ali je putanja zbog velike pocetne brzine polozena. Na 400 m vrijednost brzine zrna je 70 posto od pocetne brzine, a iznos energije je 50 posto od energije na ustima cijevi. Pri udaru u cilj metak gubi stabilnost pa su rane koje nastaju tzv. -eksplozivnog tipa-. Da bi se postigla ucinkovitost metka 5.56 i na vecirn daljinama od 400 m neke tvrtke su isle na povecanje ma­ se zrna (4.2 - 5.5 g). Pri tome je pocetna brzina smanjena na 820 m/s, ali je energija zrna na cilju bila veca, Da bi se postigao veci domet zrna bilo je nu­ zno poboljsati stabilnost zrna, sto je ri; [eseno povecanjern koraka uvijanja zljebova. Korak uvijanja je s 12 inca povecan na 8 inca, Europska macica

zrna SS-109 ima korak uvijanja od 7 inc a. Na povecanju ucinkovitosti zrna

najvise je radila tvrtka CETME, koja je razvila vise vrsta zrna s povecanorn masom do 5.5 g pocetne brzine 990 m/s (spominje se petnaest vrsta).

METAK 5.45 x 39 mm

S redinom sedamdesetih godina, u tadasrijern SSSR-u razvijen je metak 5.45 x 39 mm za farniliju oruzja tipa KALASNJIKOV [automatska puska AK-74 i puskornitraljez RPKS-74). Na osnovi tih informacija o tom kalibru, zapadni strucnjaci su smatrali da ce glede troskova zamjene i logistickih problema koji prate promjene u na­ oruzanju. ovo oruzje koristili samo po­ sebne postrojbe. S vremenom je utvr­ deno da se u bivsern SSSR-u pristupilo potpunoj zamjeni oruzja manjeg kali . bra, kao i u zemljama tadasnjeg VU.

pad zma (m) 0 '

·0,25

-0.50 e 7

. 67,4 -0,75 j • 1,00 I I 2bo 300

100

Dijagram pada putanje zrna metka 5.56 x 45, M193

,- 10,0 5,59 ___:_ ~

39,5

k __ 56_:_,7_~_

Metak 5.45 x 39 mm

Metak zasluzuje da se, pored osnov­ nih balrstickih znacajki, kaze nesto. vi­ se o njegovim posebnostima . Po­ cetna brzina zrna 5.45 rrim je 900 mis, masa zrna je 3415 g, a energija na usti­ ma cijevi 1383 J, sto je nesto ispod vri , jednosti za zapadna zrna kalibra 5.56 mm. Zrno metka s korakom uvijanja 207.1

mm (1/38 kalibara) ima rotaciju od 260.700/min, iako su ispitivanja radena i sa 360.000/min (1/27 cal.) Teziste zrna

2

-l Li")! r--,:-1

-=4 I I

U")I ~, <\

3

Presjek zrna 5.45 mm t-kosutjice: 2-olovni cep: 3-celicna jezgra .

je otprilike na jednoj trecini visine zr­ na. Kombinacija visokog broja okreta ja i pomaknutog tezista u zadnji dio zr­ na, pridonijela je visokom stupnju zi­ roskopske stabilnosti na putanji i naglom gubitku stabilnosti pri sudaru sa zaprekom. Zrno se sastoji od kosuljice presvu­

cene plemenitim metalom, olovnog ce. pa duzine oko 3 mm, u kontinuitetu s olovnom oblogom u koju je ugradena jezgra od mekanog celika, duzine 15 mm. Iznad olovnog cepa je prazan pro­ stor, tako da kosuljica na vrhu ima funkciju aerodinarnicke [balisticke] kape . Djelovanje zrna na zivo tkivo izaziva

rane tzv. eksplozivnog tipa dote mjere da je, temeljem ispitivanja na Zapadu, predlozeno Medunarodnom crvenom kr izu ispitivanje humanitarnosti tog zrna. •

HRVATSKIVOJNIK 49

VOJNA TEHNIKA••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••·

INDIJSKA TENKOVSKA DOKTRINA· MIODRAG DEDEIC

Nkon oslobadanja od kolonijalnog jarma i proglasenja neovisnosti, Indija je vo­ dila nekoliko ratova sa susjedima, i to: pro­ tiv Pakistana od 1947.-1949., 1965. i ponovo 1971., a protiv NR Kine 1965. s dosta uspjeha, Dva od ovih ratova vodila su se na planin. skim masivima na sjeveru Indije, a osobitost im je bila uporaba oklopnih snaga. Tijekom ratova 1965. i 1971. godine Indija je oklopnim

. snagama, uz podrsku pjesastva, osvojila gra­ dove Zoji La pass i Kargil na visini od 4.800 m. Oklopne . indijske snage tada su bile opremljene engleskim tenkovima STUART. U ovim ratovima gubici nisu bili mali. U pr­ vom je ratu Pakistan uspio presjeci indij­ skim postrojbama opskrbne putove kroz Davnu i Kasmir, dok je u drugom ratu indij. sko zrakloplovstvo uspjelo osigurati prernoc u zraku (zrakoplovima Hawker.'HUNTER) i time superiornost cjelokupne· armije u tom ratu.

USVAJANJE DOKTRINE Odlike terena, na kojemu su se i na koje.

mu bi se vodili ratovi (od planinskih lanaca na sjeveru, preko manevarskog zemljista i ravnicarskih polja ispresijecanih rijel?ama t kanalima do pjescanih pustinja gdje su dine visine od 3 do 15 m, a olujni vjetrovi dostizu brzinu do 150 km/h), vremenski uvjeti (ljeti velike suse i vrucine, zimi monsunske kise] politicki,' etnicki i drugi uvjeti utjecali su na razvoj sadasnje doktrine uporabe Indijske armije. Ta se dbktrina bazira na ogranice, noj uporabi oklopnih snaga, ali koje i u tim uvjetima imaju kapitalnu vaznost za odvaia. nje bojnih djelovanja. Na definiranje indij. ske doktrine umnogome je utjecala doktrina [bivseg] Sovjetskog Saveza, koja je predvida. la uklinjavanja i pravljenja dubokih prodo­ ra kroz neprijateljske redove (na taktickim dubinama do 150 km) uz istodobno spusta. nje zracno=desantnih snaga u dubini ne­ prijatelja i njihovo spajanje sa snagama s bojista, Takova je doktrina zahtijevala kon. centriranje snaga u vise esalona na pravci.

. ma uklinjavanja. Indijski armijski strucnja. ci racunaju na snagu manevra i prvog na­ padaja kao odlucujucu snagu'za stvaranje i odrzavanje prevlasti na bojistu. U slucaju agresije na Indiju, Indijska bi armija izvela naisvrsishodniii manevar, blokirala neprija. telja i, koristeci uvjete terena, vremena i vla­ stitog rasporeda, prisilila neprijatelja na predaju pod teskim uvjetima.

-----·-~· :.,.,..,,,~.~ ••. -~IN,

Laki tenk BMP-1 /TS-90 (SARA TH) s topom od 30 mm, vezanim mitraljezom 7,62 mm bit ce opremeljn PORS KONKURSOM (pokusno gadanje prikazano na slici) iii MILANOM-2

Prijasnji ratovi na indijskom pot kontinentu bili su kratkotrajni, zestoki i neodlucni, sto je navelo indijske vojne strucnjake na razmisljanje i definiranje nove do~trine Sukladno tome, prislo se je ustroju udar.

nih korpusa tipicnih za Indiju koji ce biti sa­ stavljeni od dvije oklopne brigade (svaka ce brigada sadrzavati tri oklopne pukovnije), jedne mehanizirane brigade (sastava tri bo]­ ne), korpusnog topnistva, jedne eskadrile taktickih bojnih zrakoplova, te drugih post­ rojbi. .Taktika uporabe korpusa predvida korpusnu pricuvu jacine jedne oklopne pu­ kovnije i jedne brigade mehaniziranog pie­ sastva, Prve bi djelovale lake snage [pjesacki kor.

pus) koji bi pokret i pripravu za djelovanje obavljali nocu i u uvjetima smanjene vidlji. vosti, dok bf svaki od udarnih korpusa po­ krivao po 150 km kriticnog dijela bojista,

PROGRAM RAZVOJA Usvojena doktrina ustroja i razvoja Kop­

nene vojske Indije predvida preustroj sada­ snje dvije oklopne divizije [svaka ima po 5 oklopnih brigada), jedne divizije mehanizi­ ranog piesastva, osam samostalnih oklopnih brigada i jedne samostalne brigade rnehani. ziranog pjesastva, Uz preustro] u organiza­ cijskom smislu, pojavile su se potrebe i za opremanjem novih postrojbi. Opremanje i modernizacija po usvojenoj doktrini predvi­ da nabavu novih, suvremenijih oklopnih sredstava kao i modernizaciju postoiecih Sukladno tome, nabavljaju se novi tenkovi T-72, M-1978 i AR.JUN: laki tenkovi BMP-

l/TS-90 te moderniziraju tenkovi VIJAYAN­ TA i T-55. Plan opremanja i modernizacija predvida,

pored tehnicke prednosti, stvaranje i bro]­ cane nadmoci,

MODIFIKACIJA TENKA VIJAYANTA Program modificiranja tenkova Vickers

Mk. 3 (indijski naziv Vijayanta) poceo je jos 1981. godine pod nazivom BIZON. Od ukup­ no 1250, do sada ih je modernizirano 400. Modernizacija' je obuhvatila ugradnju novih motora snage 560 kW vlastite proizvodnje, umjesto Leyland.ovih motora snage 400 kW, · ugradnju novih rnjeniaca novih sustava za upravljanje paljborn, poluautomatskog su­ stava punjenja tenkovskog topa, sustava motrenja, novog kompozitnog oklopa, novog sustava RBK zastite i novih vrsta streljiva. Ugraden- je i laserski daljinomjer s moguc­ noscu mjerenja od 300 do 7.900 m, novi top od 105 mm s elevacijom +20° i -10° s hidraulic­ kim ublazivacern udara koji smiruje cijev za 200 msec. Tenk je kompjuteriziran s 8 bitnim

· mikroprocesorom MOTOROLA MC-6800 koji izracunava elements za gadanje za 8 se­ kundi, a omogucujs gadanje stajnog i po­ kretnog cilja s mjesta i iz kretanja. Vozni dio _tenka iskoristen je za ugradnju topa 130 mm, tako da je u produkciji i novi sarnohod­ ni top. Zbog dobrih konstruktivnih rjesenia,

50 HRVATSKI VOJNIK

,,.················~···········~··········.································r hodni je dio (donji postroi) iskoristen za tenk za izvlacenje i za tenk- buldozer (za inzenje, rijsko uredenje polozaja] Za svladavanje ri­ jecnih tokova i kanala koristi se tenk- Ian. sirni most MT-55 s novim elektrohidraulic­ kim lansirnim sustavom.

MODERNIZACIJA TEN KA T -55 Cijeli je projekt poceo 1987. godine pod na­

zivom GULMOHUR i, uz pornoc poljskih strucnjaka, do sada je modernizirano 500 od ukupno 750 tenkova. Modernizacija je obu­ hvacala ugradnju novog topa 105 mm s izlu­ eenom cijevi, novog sustava za upravljanje paljbom, laserskog daljinomjera [pogreske +I~ iom i mogucnoscu mjerenja daljine svakih 10 sec), novog V-12 dizel motora, no­ vog mitraljeza 12,7 mm, sustava navigacije I novog kompozitnog oklopa.

MODERNIZACIJA LAKOG TENKA BMP-1/TS-90) Ovo je osnovni laki tenk Indijske armije.

Tijekom 1987. godine, indijski su strucnjaci napravili prototip BMP-1/2 s topom od 90 mm i mogucnoscu smjestanja cetiri vojnika izvidaca u straznjern dijelu. Druga je opcija BMP.1/2 s Rheinmetalo­

vim topom 105 mm i sa sastocijevnim baca­ cem granata, vezanim mitraljezom 7,62 mm i novom RBK zastitom. Ovaj je tenk oprem­ ljen s panoramskim . sustavom motrenja (danju i nocu] Streljivo za ugradeni top ima probojnost 360 mm na daljini od 2500 m, a oklop mu je poboljsan i presjek je slican kao kod Vijayante. Ovaj ce tenk biti opremljen ruskim (licencna proizvodnja] protuoklop­ nim raketnim sustavom (PORS) ,KON­ KURS« dometa 2500 m i probojnosti 460 mm ili PORS ,MILAN-2• dometa 2000 mi proboj­ nosti oko 1000 mm celicnog oklopa. Predvida se opremanje 54. zracno-desantne divizije, 57'. planinske divizije i postrojbi mehanizira­ nog pjesastva oyakovim tenkovima.

Ovako izgleda tenk AR~UN koji je ime dobio po mitskom strijelcu, a d}elo je indijskih konstruktora i industrije

MEHANIZACIJA TENKA T-72 M-1978 Od ukupnc'xsoo tenkova T-72M-1978 (in­

dijski naziv AJEYA), 900 ih je vlastite pro­ izvodnje. Modernizacija obuhvaca ugradnju digitalnih sustava za upravljanje paljborn, novi sustav stabilizacije cijevi i kupole, te pobolisanie oklopa. Za ovaj tenk u razvoju je i nova vrsta streljiva kalibra 125 mm, a po ugledu na vec proizvedenu, za topove 105 i 120 mm.

PROJEKT ARJUN Projekat ARJUN (ime je dobio po mitskom

strijelcu) predvida produkciju vlastitog ten­ ka, koncem 1995. godine s godisniom pro­ izvodnjom od 200 komada. Do sada su pro­ izvedena 24 komada koji se nalaze na poku­ su u postrojbama Indijske armije. Za ovaj tenk razvijen je poluautomatski rnjenjac sa 4 brzine za hod naprijed i 2 brzine za hod nazad. Pri tome osigurava brzinu kretanja

T enk VIJAYAf\JT A cija je modernizacija u tijeku

od 40 km/h 'izvan cesta i 70 km/h na cesta­ ma. Razvijene su i aluminizirane gusjenice s gumiranom clancima koje smanjuju ukup­ nu tezinu tenka. kao i buku na najmanju mjeru, te osiguravaju tlak na podlogu od sa­ mo 0,78 kp/cm'. Isprobavaju se tri motora i to V-12 dizel

motor hladen vodom snage 1120 kW, turbo­ dizel motor hladen zrakom snage od 373 kW - 1120 kW i plinska turbina. Svaki motor osigurava trazeni koeficijent snage od 20 kW/t. Ugradeni su sustavi za motrenje koji ornogucuju izravnu svezu sa sustavom za upravljanje paljbom (i neizravno preko bali. stickog racunala] Sustavi su motrenja ter­ movizijski, a zapovjednik ima i panoramski ziroskopski stabilizirani sustav motrenja s laserskim daljinomjerom i balistickirn racu­ nalom. Laserski daljinomjer rnoze mjeriti daljinu od 400- 700 m uz pogresku od + I - 10 m. Glede boljeg racunanja elemenata za gadanje, tenk je opremljen senzorima za vanjsku temperaturu i smjer i brzinu vjetra. Od trenutka uocavanja cilja do trenutka opaljenja nije potrebno vise od 8 sec, a po­ stoji mogucnost gadanja stajnog i pokret­ nog cilia s mjesta i iz pokreta. Oklop je tenka kompozitni s mogucnoscu

postavljenja i aktivnog oklopa od brizan­ tnog eksploziva. Oklop se izraduje prirnje­ nom najnovijib tehnologija i slojevitim liie­ vanjem, sto osigurava veliku cvrstocu dok su kao zastita od kumulativnog mlaza ugra­ dene elektro - keramicke komponente . ., RBK zastita takoder ce biti kvalitetno izvedena uz primjenu filtera i ventilatora za ubacivanje zraka. Zastita je od pozara auto­ matska s halonskom instalacijom (Halon 1301). Uredaji veze rade u VHF podrucju Ovaj je projekt voden na bazi domace pro­

izvodnje s vrlo malim udjelom uvoznih kom­ ponenata, Mnoga rjesenja, koja su ovdje pri­ mijenjena, posluzila su za moderniziranje ranije opisanih sredstava. Donji postroj ARJUN-a vrlo je dobro izve­

den tako da ce se koristiti i za nadgradnju PZO sustava i haubica 155 mm. Kao sto vidi­ mo, Indija ce za nekoliko godina (a i sada je vec] postati velika vojna sila s nekoliko tisu­ ca oklopnih sredstava, ponajprije tenkova sa suvremeno rijesenirn pitanjima upravlja­ nja paljbom, zastite posade i drugim rjese­ njima znakovitim za suvremene tenkove. •

HRVATSKI VOJNIK 51

-VOJNA TEHNIKA••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• . ~ .

RITAMRATA Najrealisticniju koncepciju uporabe topnistva pred prvi svjetski rat razvila

je Njemacka

p ocetak prvog svjet, skog rata u ljeto 1914. godine ni­ je iznenadio nikoga, Sve zemlje Europe su pripremale svoje voj­ ske dugo unaprijed, pa tako i svoja topnistva. Godine koje su prethodile izbijanju rata nisu donijele samo tehnicke novite. te, vec su se tada zbila i dva su­ koba, burski i rusko - japan­ ski, koji su postali predmetom proucavanja i rasprava medu vojnim analiticarima, upravo poput danasnjih lokalnih rate­ va. U burskom ratu 1899. - 1902. godine pokazala se ranjivost ot­ krivenih vatrenih polozaia u odnosu na -preciznu puscanu paljbu malih grupa strijelaca [pretjece snajperrstal], sto je ukazalo na potrebu rasprsiva, nja topova kad bi bitnica posje. la polozaj, a takoder i prikriva. nja municijskih kara, prednia. ka, komore i konja po sumarci. ma i udubinama u tlu. Ovakve mjere obrane bile su nuzne, jer topnistvo nije moglo ucinkovito uzvratiti na polugerilsku takti. ku Eura, koji su odlicno pozna. vali teren, te bili vicni prikrtva. nju i ciljanju na velike daljine. S druge strane, rusko - japanski rat 1904. - 1905. godine je uka. zao na nernoc otkrivenih [ru.

Boris Svel skih) topnickih polozaja prema ukopanim (japanskim). Tako su nesretni ruski topnici hrpimice ginuli, cernu je bila pridonijela i konstrukcija njihovog poljskog topa koji nije imao stit, sve dok i sami nisu presli na zaklonjeni tip vatrenih polozaja,

Ti su ratovi pruzili obi!je po­ uka o tome kako bi buduci rato­ vi mogli izgledati.'Uocen je zna­ ca] prikrivanja, posrednog ci. ljanja, i potencijal lake poljske haubice, kao i teskog opsadnog topnistva, Gledajuci unatrag, rnozemo zakljuciti da SU najre, alisticniju koncepciju uporabe topnistva razvili Nijernci, Svoje topnistvo opskrbili su lakim poljskim haubicama (u pjesac­ koj diviziji omjer topova i ha­ ubica bio je 2 : 1, ipak, u korist topova), kojima su namijenili ulogu pripreme napada piesa. stva, Oni su te pripreme u prak. si zaista i uspiesno izvodili, ucinkovito oslabljujuci obranu, · a za.to bi im trebalo, u prosjeku, ne vise od pet sati. Sto se tice te­ zeg topnistva, ono se razvijalo za borbu prije lakog, te mu pru­ zalo zastitu dok je posjedalo po- lozaje za paljbu. · Nasuprot njemackom motri.

stu stajalo je francusko, za koje

Jedan stariji top od 155 mm, kakav su Francuzi koristili dok noviji modeli nisu pristigli u postrojbe. Obratite painju na kosine pomocu kojih se top poslije svakog hica vreceo

natrag na mjesto

se slobodno moze reci da je ig­ noriralo iskustva spomenutih ratova s pocetka stoljeca, te da nije stajalo u cvrstoj svezi sa stvarnoscu Topnicka priprema napada nije uopce bila predvi. dena, vec samo neposredna pot­ pora nastupajucern pjesastvu, Svjesno je zanemarena uloga poljskih fortifikacija koje bi ne­ prijatelj mogao pripremiti, i u njima rasporediti svoie snage. A da je protiv takovih utvrda poljski top, sa svojorn poloze­ nom (tj. ravnom) putan_iom zrna

nostavljeno, ova se zamisao opi­ suje 'kao -vrata sa sarkarna u Lukserriburgu, koja ce se zalupi, ti na Parizu-. Medutim, nacal, nik njernackog glavnog stozera, Moltke, unio je brojne izmjene u. taj plan. One se.nisu toliko tica, le pravaca nastupanja i stozera [okretista, pivota - to je ostao Luksemburg), koliko rasporeda i jacine nastupajucih snaga, Ove izmjene su i danas predmet rasprave medu vojnim povja, snicarima, koji se spore koliko su te promjene doprinijele za-

nemocan, iskusit ce Francuzi na svoju stetu, bas kao i ucinko. vitost haubice u toj ulozi. Kasni. je, kad su topnistva Antante izvodila pripreme pjesackih na­ pada, za to su im trebali dani, upravo zbog pomanjkanja ha­ ubica. Ostale zemlje su, uglavnom,

prihvatile francuski nacin upo­ rabe topnistva, cemu je uzrok bila, pored 'opcenito golemog utjecaja francuske vojne misli u ono doba, i cinjenica da je sama tehnika gadanja u Francuza bi­ la nainaprednija, Jedino je Au-. stro-Ugarska razvila koncepci, ju kao i Nlernacka, iako ponesto smanjenu u mjerilu [jedno. stavno, kolicina cijevi bila je manja). Kad je rat otpoceo, niemacke

snage na zapadnom bojistu po­ stupile su po tzv. Schlieffano, vom planu iz 1905. godine. Ovaj plan predvidao je proctor nje­ rnackih arrnija preko neutral­ nib zemalja, Belgije i Luksern, -burga, do granica Francuske, okruzenjs Pariza probojem izmedu francuskog glavnog grada i mora, te kraj rata u ro­ ku od nekoliko mjeseci. Poied-

ustavljanju ofanzive pred sa­ mim Parizom, no autor se u to ne bi upustao, Bi!o kako bilo, njernacka na­

vala kroz Belgiju bila je uspje­ sna, cemu je pridonijelo i lose stanje belgijske vojske. Ta je vojska dugo bila zanemarivana, slabo uviezbana i opremljena, a sluzba u njoj je bila nepopular­ na, Obrana se oslanjala na sa­ stav utvrda, prilicno modernih U doba kad SU nastale [druga polovica is.st] no njernacko se tesko topnistvo s njima prilicno lako obracunalo, Istini za volju treba napomenuti da su ove utvrde ipak donekle usporile njernacko napredovanje, i dale vremena Francuzima, Britanci­ ma i samim Belgijancima da se mobiliziraju i konsolidiraju. Njemacko napredovanje za­ ustvljeno je bitkom na Marni u rujnu 1914., a zatim su Saveznici krenuli u protunavalu. Medu­ tim, razni su razlozi doprinijeli da se bojisnica stabilizira kra­ jem godine. A kad su se linije ucvrstile, nisu se bitno pomicale do 1918. godine. Time je okonca­ na prva, pokretna (manevar­ ska) faza rata."

52 HRVATSKI VOJNIK

~,··················~··················································-~ U ovom razdoblju pokazala

se sva inferiornost francuskog topnistva. Naime, prilikom raz­ vitka za borbu, ono bi se redovi-. to naslo pod paljbom njernac­ kog teskog topnistva, na koje nije moglo uzvratiti. Stoga su francuski pjesaci napadali Ni­ jemce bez potpore svojeg topni­ stva, i uopce ostajali bez njega onda kad im je bila najpotreb­ nija. Tako su trpjeli goleme gu­ bitke od zestoke strojacke i to­ povske vatre, napadajuci u skladu sa svojim vojnim priruc­ nicirna, od kojih je onaj iz 1913. govorio da • ... uspjeh napada daleko vise ovisi o zestini i ustrajnosti nego o taktickoj vie­ stini-. Buduci da je brojcana i tshnicka slabost postala oclta i francuskom glavnom stozeru, odluceno je hitno pojacati top­ nicks postrojbe, ne birajuci pri tome nacina, Tako su, na brzu ruku, u bor­

bu ubaceni mnogi topovi koji su stajali na raspolaganju u tvr. davskim, nastavnim i obalskim postrojbama. Neugrozene utvr­ de na granici s Italijom, forovi u dubini francuskog teritorija, vojne skole i akademije, zabiti garnizoni, mracna skladista, razni depoi, kolonije - sve .je to posluzilo kao izvor razlicitog naoruzanja, cesto potpuno za­ starjelog i tesko prilagodljivog poljskim uvjetima. Ovi napori su ipak ornogucili da se svakom zboru pridoda po jedan divizion teskog topnistva, ponajcesce kalibra 105, 120 i 155 mm. Da bi se olaksalo zapovijedanje, u ar­ mijama francuske vojske uve­ den je polozaj zapovjednika topnistva, Sto se spomenutih, ad hoc formiranih, postrojbi topni­ stva tice, njihov je materijal do­ bro posluzio u trenucima krize, krajem 1914. i pocetkom 1915.

· Njemacko napredovanje (kolovoz - rujan 1914.)

godine, no kasnije su ti topovi i haubice tiho vraceni tamo oda­ kle SU i izneseni, da bi ih zami­ jenile adekvatnije nove haubice i topovi standardiziranog kal-i­ bra 155 milimetara. Konacno, treba spomenuti [e­

dan faktor, koji je, osim onih na polju pjesastva i logistike., bio kljucan uzrok gubljenju zama­ ha ratnih strojeva kako Antan­ te, tako i Centralnih sila pred kraj 1914. Bila je to oskudica u streljivu. Naime, unatoc svim pripremama za rat, sve su naci­ je racunale s kratkotrajnim su­ kobom, pa je sukob, po tim pre­ dvidanjima, zapocevsi u ljeto, imao biti gotov do Bozica. Tako

su zalihe streljiva pred pocetak rata iznosile u Njernackoj 800 metaka po poljskom topu, u Ru­ siji 850, au Francuskoj oko 1200, plus daljnjih dvije stotine u pri­ cuvi. No, ovi su meci bili zapra. vo toliko u pricuvi da su se sa. stojali od gotovih komponenata - kosuljica, cahura, eksploziv­ nih i barutnih punjenja, upalja­ ca i tome slicno - tako da ih je tek trebalo sastaviti. Cak i ova­ kvo stanje je predstavljalo pod­ bacaj u odnosu na predvidene

. francuske zalihe, koje su treba­ le iznositi 1700 metaka, od kojih 400 nedovrsenih, Plan je predvi­ dao mobilizaciju industrije, s ti­ me da je glavni stozer mijenjao

Brojcano stanje topnistva pocetkom I. svjetskog rata

i..ako topniMvo

- l; I Topovi IHaubicej(ukupno) _-_ -·:s,,-,,-,-,,,,,,,, .-.•.•.··.:1::::

1990 508 2498

7030

280 2890

3802 4781 4088 4088

Njema~ka 5096 1230 6326 1~92/I 321 8039

Rusija. 6278 512 6790 240

[} yelik;~ ~ritarJijlil ? ? 456 24 , ( wi:mir 480 3

1 > titatii,, -- ? ? 1188 1 < p 1 :; ~ijg . 2038

~~~~.,,.-.:.. ....• .:..-~:_.~~~;.

kolicinu dnevne proizvodnje s prvotnih 14000 na.cetrdeset, pa osamdeset, te naposlijetku na sto tisuca, iako produkcija jos nije zapravo ni pocelal Ovi problemi su uskoro po­

stali jos akutniji kad je rat po­ primio staticnu narav, i kad je topnistvo pozvano da rijesi pro­ blem proboja kroz utvrdene ne­ prijateljske linije, Godine koje su uslijedile donijele su stoga nagli razvoj topnistva, kako u tehnickorn, tako i u taktickorn i organizacijskom pogledu, kao i neke sasvim nove zadace, poput borbe protiv zrakoplova. •

1) prvi svje. rat mozerno podi­ jeliti na tri faze; pokretnu (ma­ nevarsku) 1914., nepokretnu [staticnu] _1915 - '17., i opet po­ kretnu 1918. godine. Iako se ova podjela odnosi prvenstveno na zapadno _bojiste, i ne moze se primjeniti na ostala, autor ce se njome posluziti u svrhu ovih napisa. NAPOMENA: Podatke date u ovoj tablici treba uzimati kao orijentacijske, .buduci da rezliciti izvori daju drukcije brojeve, no omjeri su svuda pribliino isti. Te razlike vjerojatno

· proizlaze iz pribrojavanja pricuvnih, zastarjelih, brdskih i ts/. oruija. · 1. Od toga 20% sporometnih 2. Sporometni, bez vlastite vuce 3. Urecunste su semo britanske

ekspedicijske snage (BEF)

HRVATSKI VOJNIK 53

-NUKLEARNI RAT••••••••••••••••••••

VATRENA LOPTA

Razlikujemo cetiri vrste djelovanja nuklearne eksplozije na okolinu ...

proces nuk~a~n~:s:~JR~~~ ZELJKO RADALJ zije, bilo fisijskog bilo fuzijskog kalorijama) po kvadratnom tipa, karakterizira oslobadanje centimetru. Treba naglasiti da ogromne kolicine energije · u su poznate kolicine energije po izvanredno kratkom vremenu, jedinici povrsine u jedinici vre- To naravno rezultira najprije mena koje su potrebne da bi intenzivnim bljeskom ali od- izazvale opekotine odredenog mah potom i razvijanjem tzv. · stupnja, odnosno pozar pojedi- vatrene lopte-prostora oko , nog tvoriva iii taljenje nekog sr~ista- eksplozije koji je ispu- metala i sl. Tako npr. dvadeset- njen uzarenim plinovima, u tre, kilotonski projektil pr ilikom nutku eksplozije temperature eksplozije uzrokuje u uvjetima od vise milijuna stupnjeva celzi- vrlo dobre vidljivosti toplinski jevih, a koji se naglo hladi, strt i impuls od oko 10 J/cm', cak na dize u vis. Vatrena se lopta na- oko 4 kin od sredista eksplozije, glo hladi do na nekoliko tisuca sto je dovoljno za stvaranje ope- stupnjeva celzijevih nakon cega kotina prvog [najlakseg] stup- se proces hladenja donekle nja. · usporava, na rubovima vatrene Mozerno razlikovati izravno i lopte formira se udarni val te neizravno (posredno) toplinsko se ona polako siri i pri tom emi- djelovanje. Pri toll). se izravno tira ukupni toplinski impuls u toolmsko djelovanje odnosi na trajanju od nekoliko sekundi. primarno djelovanje ukupnog Kako se radi o takozvanim toplinskog impulsa koji traje

nukelarnim eksplozivima koji nekoliko sekundi. Posredno to- uzrokuju ovu eksploziju, od sa- plinsko djelovanje vezano je uz mog je pocetka proces eksplozi. posljedice izazvanih pozara i je i razvoj vatrene lopte pracen tzv. pozarriih oluja. intenzivnim icnizirajucim zra- Efekti toplinskog djelovanja cenjirna pri cemu jedan veci dio postaju izrazeniji i ocituju se na uzrokuje odreden stupanj nak. vecim povrsinarna radijalno nadne kontaminacije okoline. oko sredista eksplozije kada se Ukupno oslobodena energija povecava snaga nuklearne eks.

nuklearne eksplozije, dakle, ne- plozije. Pri tom se nesto malo ravnomjerno se rasporeduje na povecava i udio energije oslo- cetiri dijela. Zbog toga razliku- boden na taj nacin. Medutim, na jemo i cetirt vrste djelovanja te efekte bitno utjece trenutna nuklearne eksplozije na okoli- vidljivost (dakle i ukupni mete. nu. To je ponajprije mehanicko oroloski uvjeti), vrsta eksplozije, [obicno nazivano i udarno) die- konfiguracija terena i td. S ob- lovanje, zatirn toplinsko djelo- zirom na pravocrtno strenje in- vanje, radioaktivno djelovanje fracrvenog zracenja, boravak u te djelovanje elektromagnet- sjeni izravno ornogucuje izbje, skog impulsa nuklearne eksplo, ·gavanje pogubnog djelovanja zije. izravnog top!inskog impulsa na Toplinsko je djelovanje nepo- ljude.

sredna posljedica stvaranja va- Na udarno djelovanje nukle. trene lopte i na to djelovanje ot- arne eksplozije otpada oko 50% pada oko 35% do. 40% energije energije oslobodene prilikom ukupno oslobodene prilikom eksplozije. Ujedno je zona, u ko. nuklearne eksplozije. Zracenje joj se ocituje ovo djelovanje, vr, vatrene lopte, koje ima utjecaja lo velika, a radijus te zone bitno na toplinsko djelovanje, javlja raste s porastom snage eksplo, se u infracrvenom, vidljivom i zije. Kod eksplozija velike i vrlo ultraljubicastorn dijelu spektra velike snage najdalje se proteze elektromagnetskog zracenja. djelovanje upravo udarnog vala Kako se vatrena lopta razvija, na oko!inu. udio ultraljubicastog pa i vidlji- Udarno djelovanje nastaje vog dijela spektra zracenja kao posljedica sirenja udarnog smanjuje se na racun infracr, vala koji se stvara zbog visoke venog dijela spektra, sto je, na- temperature plinova u vatrenoj ravno, pesljedica smanjenja lopti. Visoka temperatura pli- temperature (hladenja) te sire- nova uzrokuje ogroman tlak nja vatrene lopte. zbog kojega dolazi do .snaznog Top!insko se djelovanje rnoze potiskivanja perifernog zraka

opisati ukupnim toplinskim irn- (plina iii medija u kojem je do

Prikaz udarnog djelovanja nuk/earne eksptozl]«

eksplozije doslo]. Tako se stvara uzak prostor unutar kojeg tlak zraka naglo narasta do vrlo vi­ sokih vrijednosti od cak nekoli, ko tisuca kg/cm' u blizini sredi­ sta eksplozije. Tako se stvoreni front udarnog vala sirt' radijal­ no u svim smjerovima pa dolazi do povrsme zemlje od koje se ref!ektira. Tako se stvara drugi front, front reflektiranog udar­ nog vala. Zbog razlike u brzina. ma tih dvaju valova (primarnog udarnog i reflektiranog udar­ nog vala], dolazi do njihove superpozicije (odnosno interfe­ rencije) pri cernu se stvara 'tzv. Mahov udarni val koji se sir! horizontalno-paralelno s povr­ sinom zemlje. Nakon · prolaska fronta Mahovog vala [sto pred. stavlja fazu nadtlaka) na tom se mjestu najprije javlja izrazit podtlak [sto predstavlja fazu podtlaka) nesto manjeg intenzi; teta od nadtlaka, ali duzeg tra. janja. U fazi podtlaka djelova. nje je strujanja zraka [pratecth vjetrova) suprotnog srnje­ ra - prema sredistu eksplozije, a zbog cega dolazi do intenziv. nog usisavanja i povlacenja ogromne kolicine smrvljenog i sprzenog tvoriva u dobro po­ znatu i prepoznatljvu gljivu ko, ja, naravno, uvijek prati takvu klasicnu zracnu nuklearnu eks. ploziju. S obzirom da se efekti udar -

nog djelovanja povecavaju s po­ vecanjern energije koje se utro. si na to djelovanje, jasno je ka­ ko ce kod nuklearne eksplozije vece snage to djelovanje biti izrazenije, kako u smislu poslje, dica razaranja tako i u smislu velicine prostora u kojemu do­ lazi do takvih razaranja. I kod udarnog djelovanja na

ljude, mozerno razlikovati izrav, no i neizravno udarno dielova, nje. Naime, zbog razvijanja vi­ sokih tlakova dolazi, iako oni traju relativno kratko, do razli­ citih ozljeda organizma (lo­ mova, krvarenja, ostecenja tki­ va i sl.). Organi su za disanje pri tome posebno ugrozeni. Pod po­ srednim djelovanjem udarnog vala. podrazmijevaju se sve mo­ guce ozljede prouzrocene me­ hanickim djelovanjem predme, ta fzbog rusenja, razbijanja,

kretanja nosena vietrom i sl.) na ljude. Konfiguracija terena, njegova

uredenost. posumljenost i sl, mogu bitno utjecati na efekte udarnog djelovanja i to, kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu. Meteoroloski uvjeti ne utjecu bitno na efekte udarnog djelovanja. Kako je na ovim stranicama

vec bilo govora o radioaktiv, nom djelovartju nuklearne eks, plozije, o vrstama zracenja i sl., ovom bi se prilikom samo reklo da kod klasicnih nuklearnih projektila na radioaktivno dje­ lovanje otpada svega oko 10 - 15% energije oslobodene eks­ plozijom. Pri tom ·se s poveca­ njem snage eksplozije udio energije osloboden tim putem razrnjerno smanjuje. Dakle, niti dosezi djelovanja primarnog radioaktivnog zracenja s pove­ caniem se snage bitno ne pove­ cavaju (svakako ne u onim od­ nosima kao sto je to sluca] s udarnim iii toplinskim djelove.­ njem). Radioaktivno djelovanje postaje jace sto je snaga projek­ tila manja. Ta je cinjenica pota­ kla na razvoj novog nuklearnog oruzja koje ne bi imalo [ako udarno i toplinsko djelovanje (zelja za izbjegavanjem .razara­ nja) ali bi pri tom imalo izrazito radioaktivno djelovanje, To je dovelo do razvoja projektila male snage pa konacno i do tzv. neutronske bombe.

Na djelovanje elektromagnet­ skog impulsa otpada zanemari­ va kolicina energije oslobodene pri nuklearnoj eksploziji u od­ nosu na ostala djelovanja. Ovo se djelovanje ocituje u poreme­ caju koji nuklearna eksplozija uzrokuje kod telekomunikacij­ skih sustava te porernecaja u radu elektronskih instrumene.­ ta i uredaja, a zbog snaznog po­ [acanja suma, prouzrocenog [a­ kim elektricnirn poljem stvore­ nim ionizacijom zraka u pro­ storu razvoja eksplozije. Ti poremecau nisu u pravilu tra]­ ne prirode tako da se nakon ne­ kog vremena, a koje ovisi o sna­ zi eksplozije, ponovno uspostav­ lja uobicajen rad vecine ureda­ ja, sustava, antena i sl.•

54 HRVATSKI VOJNIK

··········································~··················MILITARIAIII

OSTRAGUSA Puska koja je postala rodonacelnikom svog ~vremenog pjesackog naoruzanja

BORIS SVEL

Johann Nikolaus von Dreyse (20. 11. 1787. - 9. 12. 1867.), pruski konstruktor pusa­ ka i streljiva, 1824. godine izumio je puscanu kapsulu za paljenje udarnom iglom, a 1827. i pokretni valjkasti zatvarac za pusku koja se punila sprijeda: duga bi igla probila kartoh­ sku cahuru i barutno punjenje, te udarila u kapsulu koja je bila smjestena pri dnu zrna. Ovim je sustavom zamijenio dotadasnji me­ hanizam za paljenje pusaka koji se sastojao od posebne kapsule i udarnog oekica (tzv. perkusijski sustav). Zatvarae je usavrsio

-Iakorn perkusijskom puskom-. U novu ostragusu polagane su velike nade. Visoki casnici pruske vojske ocekivali su da ce M. 1841. iz korijena izmijeniti oruzarstvo i rato­ vodstvo. Medutim gradani, koji su u proljece 1848.

izasli na barikade Berlina i drugih njemac­ kih gradova, navalili su 14. lipnja na oruzar­ nicu Unter den Linden. Ondje su se domogli novih pusaka pruske vojske, te se potom sla­ vodobitno razidose po okolnim cetvrtima Berlina. Medutim, te su puske ubrzo izgubile

Prijelazno rjesenje, popularno osobito u SAD i Bavarskoj,·bila je prilagodba perkusijskih puseks na sustav s iglom

1836. godine, te ga primijenio na pusci koja se punila straga (tzv. -ostragusa-, ponekad i •iglenjaca« ). Ova je puska prihvacena kao oruzje pruske vojske 1841:, te stoga nazvana Modell 1841., M. 184l., iii M. 41. To su bile suhe cinjenice. Medutim, za­

nimljivo je na koji je nacin ova puska sebi izborila mjesto medu oruziem 19. stoljeca, i, zapravo, postala rodonacelnikom svog suv­ remenog pjesackog naoruzanja, Vee od 1836. Prusi su drzali Dreyseovu pusku u dubokoj tajnosti, te za novo oruzie nitko nije smio do­ znati sve dok njime ne bi bilo naoruzano svo tzv. linijsko pjesastvo, sto se konacno zbilo tek 1849. godine. U -meduvremenu, puske su bile sasvim potajno razmiestavane po oru­ zarnicama i skladistirna, a piesacka se po­ duka izvodila starim glatkocijevnim kreme­ njacama. Toliko se daleko otislo s mjerama ~i~urnosti da se novu pusku, prema previ­ snio] naredbi samog kralja Friedricha Wil­ heilma IV., imalo, zbog prikrivanja, nazivati

svaku prakticnu vrijednost, buduci da u oru­ zarnici nije bio pronaden niti jedan komad streljiva. Tako je svatko, tko je zelio doci do puske ostraguse, mogao kupiti na ulici primjerak, po cijeni od dva iii tri talira. Bila je to prodaja u bescjenje, jer je proizvodna cijena, koju je placala drzava, iznosila trina­ est do cetrnaest talira po jednoj M. 1841. Njegovo . Velicanstvo bilo je ljutito: zbog

pobjesnjelih gradana propale su godine uspjesnog prikrivanja novog oruzja od ino­ zemnih spijunal Stoga su se, da poprave ste­ tu, iz berlinskog i potsdamskog garnizona razmiljeli casnici u civilnim odijelima, te su natrag kupovali pokradene ostraguse. Na taj nacin vratilo se 4 ruke vojske trideset pusaka, od cca. 1000, koliko su gradani bili odnijeli. Ali, usprkos ovim naporima, zlo se nije dalo ispraviti, jer su inozemne novine vec izviestavale o pruskom cudesnorn oru­ zju. Jos gore, strani vojni atasei, sa siedistem u Berlinu odmah su se potrudili da koji uzo-

Streljivo s kartonskom cehurom za francusku ostrequsu sustava

CHASSEPOT

rak dospije i u njihove maticne zemlje. Tako je M. 41 ubrzo bila proucena u Londonu, Pa­ rizu, te St. Petersburgu, a uslijedile su i prve kopije. Bavarska tvornica oruzja u Ambergu izradila je sest kornada, a u Enfieldu ih je izradeno jos, za potrebe pokusa u britanskoj vojsci. · '

Ipak, inozemstvo se nije cdvise uzbudiva­ lo oko pruskoz noviteta. U ondasnjim engle­ skim izviescima pisalo je da puska ima pre­ malen domet i da joj nedostaje ubojna moc, a za v.aljkasti zatvarae utvrdeno je da tako lose brtvi leziste naboja da je strijelcu nemo­ guce ciljati s ramena. Zapravo, vojne su te­ hnicke uprave bile u to vrijeme, izmedu 1848. i 1865., za okupljene razmatranjem sustava koji je razvio jedan francuski satnik, irne­ nom Minie, Taj se sustav temeljio na udu­ bljenju u dnu zrna u koje je bio umetnut li­ meni cep. Taj bi _se cep pri opaljenju, pod pritiskom barutnih plinova, rasirio i ucin­ kovito zabrtvio zrno za unutrasnjost cijevi. Kako se cinilo da su time rijeseni nedostatci [izljebljenih] pusaka koje SU Se punile sprije­ da, odgovorni su casnici, opcinjeni precizno­ sou pusaka Minievog sustava, propustili uvi­ djeti takticke mogucnosti Dreyseove puske. Tako je prevladao konzervativizam, poduprt strahom od logistickih nevolja izazvanih ra­ sipanjem streliiva, Ni americki gradanski rat u kojem je upotrebljen prilican broj ostragusa, uglavnom razlicitih komercijal­ nih modela koje su .korisnici vjesto upora­ bljivali, cesto lezeci [nesto vrlo tesko Izvedi­ vo s puskom koja se puni s usta cijevi], nije razuvjerio europske vojske. Naime, Europa je taj rat vidjela kao sukob amatera, ne vi­ djevsi da su obje vojske tijekom rata sasvim dosegle europske standarde ratne vjestine. Tek su ratovi regularnih kontinentalnih

vojski, i to Prusa protiv Danaca 1864. i 1866. Prusa protiv Austrijanaca, na surov nacin pokazali da je i losa ostragusa bolia od naj­ bolje prednjace (austrijske Lorenz, prirnjeri­ ce). Pruska je zvijezda bila u usponu, a od to­ ga su naivece glavobolje imali Francuzi, koji su pod ambicioznim vodstvom cara Napole­ ona III. [necaka Napoleona I.) · nastojali ostvariti hegemoniju nad cijelim Kontinen­ tom. Tako je izbio i prvi rat u kojemu su se sukobile dvije regularne vojske, obje u pot­ punosti naoruzane puskama koje su se pali­ le iglom, te imale zatvarac, •

HRVATSKI VOJNIK 55

-MAKETARSTVO••••••••••••••••••••••••••••••••••·••••••••••••••••••••

Pise: Zeljko Hanich

N akon sto je maketa borbenog vo­ zila, tenka, oklopnog transportera iii nekog dru­ gog ubojitog stroja pazljivo sastavljena, a po­ tom njezino »prosto« plasticno porijeklo uspje­ sno prikriveno maskirnim bojama, postupak stvaranja minijaturne, ali izuzetno vjerne kopije pravih borbenih oklopnjaka blizi se kraju ula­ skom u posljednju, za mnoge maketare (oso­ bito pocetnike) najdrazu fazu-ljepljenje manjeg iii veceq broja naljepnica koje predstavljaju oznake odredene postrojbe, serijski broj vozi­ la, drzavnu pripadnost, individualne brojeve unutar postrojbe iii pak specilicne oznake, ci­ me posada vozila naqlasava svoju posebnost, porucujs nesto neprijatelju ispisujuci imena na borbeno vozilo itd. Da bi se taj zavrsni cin, koji maketi »udahne« zivot, u potpunosti korektno obavio, potrebno je maketu, prije nanasanja naljepnica, pripremiti na odqovarajuci nacin.

Da bi se razumjeli problemi na koje maketar pri koristenju naljepnica rnoze naici, recimo nesto o samim naljepnicama-oznakama. One su otisnute na odvojenim manjim plohama pro­ zirnog plasticnoq filma, na ciju je donju stranu nanesen tanak.sloj ljepila topljivog u vodi. Sva-

V

SMINKA Postavljanje naljepnica s oznakama na maketu zavrsni je cin koji svakoj

maketi »udahne« zivot

Prije postav!janja na!jepnica na maketu zrec­ nim kistom nanesite tanak sloj bezbojnog sjaj­ nog /aka

NERAVNA POVRSINA MAT BOJE

ku naljepnicu treba ostrim skararna pazjjivo izrezati s deblje papirne plohe prilozene u kuti­ ji makete uz plasticna dijelove i uputstvo za sastavljanje, a na kojoj se nalaze sve oznake potrebne za »opremanje« jednog, dva iii cak tri individualna vozila. Maketari-pocemici pone­ kad, u zaru ulaska u zavrsnicu izrade makete, . nalijepe na jednu maketu oznaku predvidene za nanoseoje na vise maketa. Othrvajte se torn porivu da od tenka napravite bozicni bor. Sa­ renilo impresionira samo neznalice. Na vjero­ dostojnosti se mora inzistirati, i zato pazljvo slijedite prilozena uputstva u kojima je preci­ zno naznaceno gdje se koja oznaka nanosi na maketu. Pojedine naljepnice se potom na 30- ak sekundi potapaju u posudici s mlakom vo­ dom kako bi se ljepilo orneksalo, naljepnica la­ ko »klizanjem« uklonila s nosive papirnate pod­ loge i postavila na trazeno mjesto na maketi. Postupak je jednostavan ali dugotrajan, naroci­ to kod vecih maketa s velikim brojem oznaka, jer zurbi tu nije mjesto. Budite strpljivi i pazljivi, jer ostavite Ii naljepnicu da se predugo »davi« u vodi ljepilo ce se previse razrnociti, otopiti, te naljepnica nece cvrsto prianjati ni uz najide­ alnije pripremljenu povrsinu makete. Zbog au-

56 HRVATSKI VOJNIK

tenticnosti za maskiranje smo koristili mat skirne boje. Tu nastaje problem jer naljepni, »traze« glatku povrsinu za koju bi se »uhvatil, da bi oznake na maketi,izgledale kao da su stinu nabojene, kao na pravom bcrbenom v1 zilu, a ne kao naljepnica. Cilj je zavarati ljudsk, oko koliko je god to rnoquce postici. Gru povrsina mat boje sprijeclt ce nalijeganje n ljepnice u potpunosti, te ce izmedu boje i na ljepnice ostati mikroskopski mjehuricl zrak dajuci ljeskavi, srebrnkasti izgled tako nanes

_ noj oznaci. Time autenticnost odlazi u nepov rat. Ali rjesenjs vam je nadohvat ruke.

Prije nanosenja naljepnica s oznakama maketu, s nje je potrebno pazljlvo ukloniti i na· manju cesticu prasine, a zatim na nju zracni kistom nanijeti tanak sloj bezbojnog sjajnog la ka cime ce se dobiti glatka povrsina rnaskin boje, idealne za_ nanossnja .naljepnica. Narav- no, dopustite da se sloj bezbojnog laka po no osusi prije nastavka seanse. Zatim moze oznakama »oplerneniti« maketu. Nakon sto na­ ljepnicu nanesete na maketu, postavite je u' trazenu poziciju, 'te istisnite zaostalu vod ispod naljepnice kako bi ona bolje prianjala uz sloj boje i slijedila eventualne neravnine deta­ lja na povrsini makete (zakovice, varove, udu­ bljenja itd). U tome vam rnoze znatno pomoet

ZAVRSNI SLOJ BEZBOJNOG MAT LAKA

RAVNA POVRSINA SJAJNE BOJE

·:... Svaku na!jepnicu ostrim skereme pai!jivo izre­ iite Upotreba "Salva Set« "Micro Set« i "Micro Sol« tekucih sredstava pospjesuje nalijeganje na!jepnice na povrsinu makete bogate sitnim deta!jima

SLOJ BOJE OZNAKE

SLOJ LJEPILA

koristenje posebnih tekucih sredstava, cijom se upotrebom (nenosenjem na maketu na mje­ sto postavljanja naljepnice, kao i na samu na­ ljepnicu po obavljenom postavljanju) nosivi sloj naljepnice orneksa, postaje vrlo fleksibilan; te ornoqucava da naljepnica kvalitetno prijanja i uz izrazito istaknute de(alje na povrsini make­ te, sliiedeci vjerno njezine konture, te djelujuci time apsolutno poput nabojene oznake. Nakon sto su se naljepnice osusile i nepopustljivo »uhvatile« za maketu, potrebno je vlaznim ki· stom ukloniti tragove otopljenog ljepila oko na­ ljepnica, maketu zatim ostaviti da se potpuno osusi, i konacno zracnirn kistom nanijeti sloj bezbojnog, ali ovaj put mat laka kako bi se ma· keti vratio autentican »matt« ratnicki image. Ne­ upuceni bi rekli da je to ujedno i kraj price, no to je uistinu tek njezin pocetak. •

IPORT ••••••••••••••••••••••• ~ •••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

" NASGORAN Pise: Boze Simlesa

V eliko finale teni­ skog -Compaq Grand Slam Cupa- u Munchenu, kad bu­ dete ¢itali ovaj tekst, · bit ce zavrseno, znat ce se pobjed­ nik i pobjednici, svjetske no­ vinske agencije i specijalni izvjestitelji utrkivat ce se medusobno tko ce objaviti vi­ se eksluzivnih izjava teniskih velikana i sa sportskog tere­ na, [os vise oko njega ... Za nas u Hrvatskoj veliki finale je vec odigran - bez obzira na to tko ce igrati u zavrsnici i ponijeti laskavu titulu naj­ boljeg igraca, Pisuci ove ret­ ke neposredno nakon dvobo­ ja naseg Gorana s velikirn i neponovljivim Johnom McEnroeom mozemo i mora­ mo vec sada napisati da je Goran u svom stilu i u Munchenu sjajno odigrao i odnio jos jednu pobjedu za sve nas za Croatiu! Taj nas, jos do [ucer dugonogi klinac srusio je na zemlju i vjerojat­ no zauvijek -otpremio- sa svjetskih tentskih borilista istinsku sportsku . i ljudsku velic":inu - velikoga McEnro­ ea' Jos do jucer samo je ma­ stao o Johnu i njegovim aso­ vima i pobjedama, njegovim prepirkama sa sucima i pu­ blikom. . . I slazemo se tu sa svim ljubiteljima tenisa, spor­ ta i nadmetanja da je McEn­ roe bio i ostao istinska teni­ ska legenda, covjek koji je vo­ lio tenis iznad svega, i u trenutku meca. sve drugo bi­ lo je - drugo! Znao je glasno i jasno opsovati, gestikulirati, bacati reket, pa i uvrijediti · koga, ali nije nikada glumio, lzvlestaceno radio grimase nudect -filmske izraze- oku kamere i svjetskoj znatizelji. Jednostavno - bio je takav. I odlazi takav - velik i nepo­ novljiv! U pobjedama i porazima

nije se nikada odricao niti sramio svojih ljudskih vrlina 1 slabosti: radovao se kao malo dijete uspjelom potezu, tugovao istinski natl izgublje­ norn lopticom i vec sigurnom Pogotku, iskreno se ispricao za lucerasnju nekorektnost Prema suigracu, sucu, publi-

ci, pruzio sportski ljudski, ru­ ku i nastavio opet - a kako bi drugo - svojim putem! Nedavno je u Svicarsko], na­

. kon sjajne igre i pobjede u fi- nalu Davis Cupa izjavio: -Bio sam u posebnoj situaciji, mo­ ja obitelj se raspada, shvatite to, ljudi. .. « Zasto ovakav poduzi uvod:

Zato sto je i to dio price o na­ semu Goranu, naravno ne u doslovnom smislu. Goran je od samog pocetka, mnogo prije i mnogo odluc":nije od mnogih, glasno i jasno pred cijelim svijetom kazao i do­ kazao da igra i zrvi za svoju obitelj. za svoju domovinu. I bio je toliko puta u posebnoj situaciji. Nije krio patnju, bol, ali i nadu i odlucnost u ko­ nacnu pobjedu. Biloje trenu­ taka krize, posrtanja, gublje­ nja gemova i setova, ali vjera u pravu istinsku pobjedu .bila je i ostala iznad svega. On ne moze kazati u doslovnom smislu. moja obitelj se raspa­ da - kao McEnroe, ali moze i hoce ur-liknuti: moja domovi­ na je ugrozena. ranjena, ali istina pobjeduje, idemo na­ prijed, pobjeda je nasal Go­ ran ima skladnu obitelj koja ga prati, bodri, bdije nad nje­ govim koracima: otac majka, sestra, prijatelji, znanci. .. svi su uz Gorana. Ali veliki John ne mora patiti i brinuti za dornovinu: ona je sigurna, ve­ lika, najveca! Goranova do­ movina le prolazila u zadnje dvije godine kroz najteze i najvelic":anstvenije borbe u svojoj burnoj povijesti.T kada su mnogi u -bratsko] Jugi- i velikom svijetu mislili da ce nas za tjedan-dva jednostav­ no pomesti s lica zemlje i izbrisati sa svjetske scene di- gli su se Gorani i hrabro zgrabili u ruke ono sto su imali i mogli i stali pred ten­ kove i avione da brane i obrane svoj dom, svoju obi­ tel], svoju domovinu. Ivanise­ vie se od samog poc":etka bo­ rio svojim najjac":im oruzjern - reketom i istinom za svoju obitelj - domovinu. I pobije­ dio! Bio je i ostao svoj i svoje­ glav i tvrdoglav, i ozbiljan i nestasan, i tuzan i presre­ tan ... Bilo je trenutaka kada .smo se ljutili na njegove po­ stupke i nekontrolirane pote-

Ivanisevic se od samog pocetka borio svojim najjacim oruzjem - reketom i istinom, za svoju obitelj - domovinu. I pobijedio !

>0~ .. ·<'" ~ ~- ~--''" •• { ·-.~·""' •. • ,. (!_:'

, .· ·_'..,"1:· ,"· ·' , ~ ·- . ".-'.

•. '-• ·- ~$,,.,i,,;f4,-,.· .)'

..... ··_,./· __ · .": .•. :--·-.

ze, izgubljene loptice i zivce, nedavno vec gotovo videno finale u Frankfurtu ... Ali, [e­ smo Ii se jasno i glasno zapi­ tali treba Ii kad je nas Goran u pitanju, gledati svaku sitni­ cu, pogresku. gestu, zaborav­ ljajuci na tisuce genijalnih poteza. velikih utakmica i po­ bjeda i ono najvaznije: bezre­ zervnu odanost prije svih i ispred svih svome domu, svo­ joj obitelji - svojoj domovini. Izrasti u godinu-dvije u istin­ sku tenisku svjetsku velic":inu i na nacin na koji je rastao i izrastao Goran. pothvat je vrijedan svakog postovanja, Greske, propusti, nekontroli-

rani postupci sastavni su dio Gorana - covjeka, Ne zeli­ mo, niti nam treba - Goran­ stroj ! Zato smo i poceli s ta­ kvim i tolikim uvodom. Cesto nismo ni svjesni koliko nam je bogatstva ljepote i dosto­ janstva podario svojom bor - born i pobjedama nad veliki­ ma i najvecirna, Sa svim svo­ jim mladenac":kim i ljudskim manjim i vecim -uncutarija­ ma-, od dalmatinskog zgo­ ljavca bas kao iz dispeta go­ tovo preko noci izrastao je u svjetsko ime i velicinu, u tra]­ nu istinu. Bas zbog toga nam je jos drazi i jos veci, NAS GORAN! •

HRVATSKI VOJNIK 57

-DUHOVNOST ••••••• 1 -- , IJ· ', I I /',..

Ko zov iskonske hu­ manosti ovaj Bozic se zeli vi­ sestruko susreti s hrvatskim vojnikom. Bozic je rodendan Isusa Krista. Veliki Bog po­ stao je skroman, .siromasan i jednostavan i':ovjek, jedan iz­ medu nas, i zato ga hrvatski puk naziva -malim Bogom­ ili -Bozicem-. Taj Bog je ro­ den prije 1992. godine, a prije 13 stoljeca je usao u korijene hrvatskog naroda. Od svojih. pocetaka hrvatski covjek je vjerovao u Isusa Krista kao vladara i Spasitelja svijeta. Hrvatska je, naime, prije 13. stoljeca usla u krilo Katolii':ke crkve i do danas [o] ostala vjerna. No, posljednjih pet desetljeca hrvatski vojnik nije smio znati za tog Isusa iz Na­ zareta. Morao je vjerovati da Boga nema. Zato se taj Bog sada osobito zel; roditi u hrvatskom vojniku i casniku, Krvavi, nezamislivi rat u

Hrvatskoj pokazao je u kakvo necovjestvo vodi vjerovanje da je covjek sam sebi bog. Is­ tovremeno je taj rat pokazao kako i goloruki vojnik s kru­ nicom o vratu, Bozjim ime­ nom na usnama i znakom kriza na sebi moze pobijediti do zuba naoruzanog neprija­ telja. Cijelom svijetu je jasno · da je u hrvatskom ratu najvi­ se uclnio Bog. Narod je uzeo krunice u ruke, molio, hodo­ castio i vapio Bogu za pomoc, Mnogi su hrvatski vojnici do­ zlvjeli i susreli Boga. Bog ih je cuvao zive u vrtlogu rata i pod kisom granata: Vojnik [e zbog Boga mogao ostati po­ sten i pravedan, te je plijenio simpatije cijelog svijeta, a osobito nasih ljudi i djece. Sa­ da ovo dijete, Isus iz Nazare­ la, ovog Boztca ponovno zeli uci u nasu hrvatsku povijest, ono trazt ljubav, zastitu i po­ vjerenje te doziva upravo vo]­ nike da se vrate korijenima naseg naroda. Filozofija nam govori da

Boga ne moze ne biti, da je jasnije da postoji on nego da postojimo mi. Ako Boga ne­ ma, onda .ne znamo odakle smo dosli, ni kamo idemo, onda nema ni lijevo ni desno, ni dobra ni zla, onda nema i':ovjeka ni nei':ovjeka. Ali, on­ da nema ni pobjede ni mira,

58 HRVATSKI VOJNIK

Dragutin Stefan-Bjelovarski: »Molitve kistom«

VOJNIK .PRED

·JSUSOVIM ·RODENJEM Mnogi su hrvatski ·vojnici dozivjeli i susreli Boga. Bog ih je cuvao zive u vrtlogu rata i pod kisom granata. Vojnik je zbog Boga

mogao ostati posten i pravedan, te je plijenio simpatije cijeloga svijeta, a osobito nasih

ljudi i djece

Pise: prof. dr. Tomislav Ivancic ni pravde. No, Bog postoji i usao je kao i':ovjek u ljudsku povijest. Oko rodenja Isusa Krista u

stalici na rubu grada Betle­ hema za vrijeme cara Augus­ ta. nas narod je ispleo pre­ krasne bozlcne pjesme, nact­ nio dirljive jaslice, uz borove i slamu, rnudre obii':aje i tako bljestavilom iskitio dolazak Boga na zemlju. Stojeci na straz! domovine vojnik ima u zadacu cuvati te obicaje koji kao iskonska mudrost svijetle u nasem narodu.

Isus Krist je razdijelio povi­ jest na stari i novi vijek, on nas informira o proslosti i buducnosti, uvodi nas u na]­ dublju humanost i moc da pobijedimo mrak i zlo. Dok vojnik bude trazio mir, stitio sirote, udovice, djecu, nemoc­ ne i cijelu domovinu, dok bu­ de spreman braniti druge, pa cak i dati zlvot za druge, on ce susretati Isusa Krista ro­ denog u bozicno] noci. Ovo razdoblje ni rata ni mi­

ra moze uzrokovati da ljudi i osobito vojnici pod pritiskom

••••••••••••••••••• zla i predugog cekanja mira podlegnu mraku i napasti te pocnu i':initi zlo, pocnu se os. vecivati, rusiti i mrziti. Pogled na bozicno dijete pomoct ce nam da ostanemo do kraja strpljivi, dostojanstveni i po­ nosni sto smo ljudi i vjernici, 1 sto smo i u ovome razdoblju povijesti dokazali da vjera i posten]e pobjeduju i najgore oruz]e. Bozic je blagdan mira. On

nam zeli utisnuti pecat ptes­ me koju su andeli pjevali nad mjestom Isusova rodenja, -Slava Bogu na visini, a rmr ljudima na zemlji dobre vo­ lje.• Mir je cilj vojnii':kog zivo­ ta, mir u pravdi i slobodi. Ta­ ko se Isus i vojnik susrecu na putu mira.

Vojnik ima veliku moc. Dok nosi oruz]e, u ruci drz: zivota ljudi. Dok jedne brani od smrti, drugima moze nanijeti nepravdu, opteretiti savjest. No, on moze postati i mucern­ kom mira, pravde i ljubavi za druge. Vazno je na koju ce stranu okrenuti oruzje koje nosi, Zato mu treba Bozic, treba mu snaga Boga koji je dosao da ga spasi. Potrebno mu je biti vjeran Bogu, kako bi se mir spustio na nasu hrvatsku domovinu. Bilo bi lijepo, kad bi se u

vojarnama pojavile jaslice s likom Isusa koji donosi mir, te cula bozicna pjesma mira, kad bi se na ustima vojnika pojavila tiha ili glasna, dubo­ ka, iskonska molitva koja do­ ziva Bozje sile da zastite vo]­ nika u teskoj i odgovornoj duznosti. Dok se Badnja noc bude us·

pinjala prema svome vrhun­ cu, kada noc u ponce bude najgusca, tad ce se slaviti po­ lnocke .. Kad su zlo i patnja najjai':i, au srcima najtjeskob­ nije, tada dolazi Bog. Nije ovaj rat samo nasa stvar, ne­ go i Bozja, Samo u savezu s Bogom uspjet cerno. Tako se Bozic zeli tiho i po­

bjedonosno uvuci u dom i zi­ vot svakog stariovnika domo­ vine, a osobito vojnika. Neka ovaj Bozic bude dots­

ta sretan i radostan svakorn vojniku i casniku, neka done­ se mir i blagoslov svakom covjeku nase zemlje. •

pOVJESNICE••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••. f .

HUSARSKI{ {QNJANIK Za razliku od ostalih rodova domobranske vojske, konjica ie, kao elitna postrojba, zadrzala vrlo dekorativnu odoru te karabin i sablju kao

. naoruzanJe

U Hrvatskoj · je domobranstvo uvedeno 1868. godine na temelju austro­ -ugarske . i ugarsko-hrvatske nagodbe, kojima je odredeno postojanje zajednic­ ke vojske za cijelu Monarhiju, ali i za­ sebnog austrijskog, odnosno ugarskog ' domobranstva kao izraza driavne sa­ mobitnosti dvaju dijelova dualisticke drzave, U okviru zemalja krune Sv. Stje­ pana i Hrvatska se izborila za izvjesnu vojnu samobitnost, Iako, prema opcern sudu, premalu, s obzirom na hrvatsku drzavotvornu tradiciju i njene osobite vojne zasluge. Naime, u okviru Kraljevskog ugar­

skog domobranstva (honved-domobra­ nae), ustanovljeno je Kraljevsko-ugar­ sko VII. hrvatsko-slavonsko domobran­ sko okruz]e, prvotno samo na podrucju pod banskom vlascu, a poslje ukljucuju­ ci i bivsu Vojnu krajinu, koje je imalo do­ nekle autonomnu strukturu, sto se po­ najvtse ocitovala u hrvatskom kao za­ povjednom jeziku i tome prilagodenom znakovlju. Medutim, subordinacija je bi­ la ista kao i kod drugih okruzja, pa je i VII. okruzje, na veliko nezadovoljstvo hrvatskih politicara, bilo potcinjeno ma­ darskom ministarstvu Zemaljske obra­ ne. Domobranstvo je najprije bilo neka

vrst pomocne vojske, ali je reorganizaci­ jom 1889/90. postalo dio stajace vojske s pravom izravnog novacenja, te je po kvaliteti opreme, naoruzanju i uvjezba­ nosti bilo Izjednaceno sa zajednickom vojskom, Dvojna vojna organizacija po­ nekad stvara zbrku kod slabije upuce­ nih pa valja jos jednom naglasiti kako je teritorij Hrvatske i Slavonije, u ondas­ njem teritorijalnom opsegu, dakle bez Dalmacije ali sa Srijemom, spadao pod 13. korpus zajednicke vojske, kao i pod VII., kasnije VI. domobransko okruzje, svako s autonomnom vojnom organiza­ cijorn. Isprva je VII. domobransko okruzje

imalo cetlri konjicka eskadrona oprem­ ljena poput honvedskih ulana (kopljani­ ka]. Godine 1874., od 29 eskadrona iz Va­ razdina i 31 iz Virovitice, formirana je X. domobranska konjicka pukovnija sa sje­ distem u Varazdinu, 1882. godine sve honvedske ulanske pukovnije bivaju pretvorene u husarske, buduci da su hu­ sari smatrani [edlnom pravom ugar­ skorn konjicom, a ulani su njegovali iz­ Vjesna obiljezja poljske vojne tradicije.

Husari X. pokovnije u pohodnom odijelu iz 1914. godine

Tako X. pukovnija postaje jedina hrvat­ ska husarska jedinica jer su u zaiednic­ koj vojsci Hrvati sluzilt u dvjerna ulan­ skim pukovnijama, V. varazdinsko] i XII. osjeckoj, Pocetkorn 20. st. ugarsko domobran­

stvo imalo je deset husarskih pukovnija, dok ih je u zajednicko] vojsci bilo sesna­ est. Njihova je oprema bila slicna, ali se i razlikovala u detaljima. Medu domob­ ranskim husarskim pukovnijama razli­ ka je bila uglavnom u boji kape [caka], Varazdinsko-vtrovttickt husari nosili su cake crvene boje na cijoj je lijevo] strani stajala zuta brojka 10. Na naso] ilustraciji prikazali smo iz­

gled husara X. pukovnije u pohodnom odijelu i opremi iz 1914. godine, pocet­ kom prvog svjetskog rata. Za razliku od ostalih rodova vojske, konjica je, kao elitna postrojba, zadrzala ukrasene odo­ re :farkih boja. Jedini ustupak necem sto se rnoze nazvati maskiranje bilo je uvo­ denje (1913. godine) prekrivaca za cake koji su bili -stukasto-sive- boje (hec­ htgrau - inace standardna boja pohod­ nih vojnih odora austrougarske vojske jos od 1909. godine). Sama caka je oblika uvedenog 1911. Iz­

radena je od koze i tkanina i bila je oba­ vijena dvostrukim crvenim gajtanom s kicenim cvorom s desne strane i mjed­ nom oznakom novog tipa M 1891 s pred­ nje strane. Na oznaci se nalazila kruna Sv. Stjepana i grbovi zemalja koje kruna ujedinjuje, ukljucujuci hrvatski, dalma-

tinski i slavonski grb, te natpis -Za kra­ lja i domovinu-. Iznad toga se nalazilo ukrasno dugme s monogramom vladara te utokom za perjanicu koja se nosila u svecanim prigodama. Prigodom redov­ nih vjezbi husari su umjesto cake nosili jednostavnu mekanu platnenu kapu crvene boje s monogramom vladara i brojem jedinice . Najdekorativniji dio husarske odjece

bio je kratki kaputic s krznenim obru­ bom, zvan atila. To je, inace, tipican od­ jevni predmet husarske konjice [os od 17. st. U razlicitim vremenskim razdob­ ljima i u razlicitim drzavarna njegov je izgled varirao, ali [e u osnovi uvijek bio isti. U osvit prvog svjetskog sukoba, ugarski domobranski husari dobivaju atilu novog tipa M I 909, karakteristicnu po crnom [agnjecern obrubnom krznu. Sam kaputic je bio plave boje i opsiven ukrasnim gajtanima i kopcarna crvene boje. Obicno su ga nosili prebacenog preko ramena a oblacili za hladnog vre­ mena. Bluza je takoder bila plave boje, jed­

nostavnog kroja, s okovratnicima crve­ ne boje. Nas konjanik nosi model iz 1911. godine. Za vrijeme citavog svog postojanja, od

1869. do 1918., domobranska konjica no­ sila je isti tip hlaca, Bile su crvene boje i opsivene ukrasnim gajtanom nesto tam­ ni]e nijanse. Nas konjanik nosi koznate cizrne M 1881 s ostrugama M 1891. Osnovno naoruzan]e husara bio je

kratki konjanicki karabin. Od 1890. nao­ ruzani su brzometnim repetirajucim ka­ rabinom, sustava Ma'nnlicher, kalibra 8 mm. Na osobitom sirokorn koznatom re­ menu, koji se kopcao otraga, nosili su fi­ sekltje, uz koje je bio i jedan mali remen kojim su vezivali kundak puske, tako da puska cvrsto stoji uz tijelo i ne smeta pri jahanju. Sablja koju su domobranski husari

nosili bila je model iz 1875., predviden za naoruzan]e honvedskog konjanistva. Imala je polukruzni veliki zdjelasti ze- · ljezni branik, zeljezni ledni okov, kozorn presvucenu brazdastu drsku te zeljezne korice. Sjecivo. dugo oko 87 cm, imalo je zltjeb s obje strane. Obicni vojnici nosili su na drsci jednostavnu ·koznatu kicen­ ku a docasnici zutu vezenu. Ove sablje proizvodili su razni liferanti, poput ma­ nufakture Gy6rgy Pacholek iz Budim­ peste. Konjska oprerna' bila je takoder stan­

dandizirana i uskladena s odredenim propisanim modelima. Osnovni .dobav­ ljac predmeta od koze za ugarsko do­ mobransko konjtstvo bio je konzorcij ud­ ruzene ugarske kozarske industrije, cija se glavna i najveca tvornica nalazila 'up­ ravo u Zagrebu, ko]i je odavna bio veliki kozarski centar. •

Tomislav Aralica Slikovna ilustracija otisnuta je na pretposljednjoj stranici ovog broja. Ilustraciju je

izradio Viseslav Aralica.

HRVATSKI YOJNIK 59

-BISER RODOLJUBLJA • • • • • • • • • • • • •• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • ••:

N. zeleci bijeg od hr­ vatske stvarnosti, a duboko uznemirena i potresena njo­ me, glumica Marija Sekelez je, gotovo refleksno, pokrenu­ la i oblikovala jedan od najsi­ rih pravaca u naso] duhovnoj fronti otpora, objedinjujuci u njemu, prije svega, poeziju svoga bica i prirode, ali i dru­ gih glumaca, pjesnika, pjeva­ ca, koreografa, scenografa, kostimografa ... Da bi -po­ svjedocila kakav je narod koji napadaju-, stvorila je prosle godine televizijsku seriju -Dok u nama zivo srce bije-, za koju je Drustvo dramskih umjetnika Hrvatskoj televiziji nedavno dodijelilo Povelju, kao svojevrsno priznanje do­ prinosa u ratu.

Medutim, kako to nije bilo svjedocenje samo o drugima nego i o sebi, nakon odgleda­ nih deset epizoda serije, od­ nosno postaja, kako ih glumi­ ca zove, australski je krtticar ocijenio da je njeno -rodolju­ blje cisto kao biser- a -dusa prava hrvatska-.

-Susret s pjesmom Ivana Tolja 'Anima Croatorum' (Dusa Hrvata) snazno me in- spirirao. Ta me pjesma zaca­ rala i krenula sam od nje, sve se u to slilo i dobilo svoju dra­ maturgiju- - objasnila je glumica Marija Sekelez na­ stajanje njenog istoimenog projekta, uprilicenog za Dan drzavnosti u Domu Hrvatske vojske, posljednjeg · kojeg joj. je televizija uzivo prenosila, a tko zna kojeg po redu u nje­ noj fronti, kojom istodobno vraca sja] hrvatskoj proslosti i daje sjaj hrvatskome zivotu, a to je ucinila i autorskom te­ levizijskom emisijom za pro­ slogodisnji Bozic -Mir, ljubav, blagoslov-, emitiranom iz Do­ ma Hrvatske vojske, kao i pri­ je mjesec-dva u Kutini, kada se tamo proslavljao Dan opci­ ne.

60 HRVATSKI VOJNIK

CAROLIJE GLUMICE MARIJE

Da bi posvjedocila kakav je narod koji napadaju, glumica Marija Sekelez pokrenula · je i oblikovala jedan od najsirih pravaca u

nasoj duhovnoj fronti otpora

Marija Sekelez: »Za mene je komplirnenr sto sam po­ novno pozvana da radim Bozic za Hrvatsku vojsku. Pri­ redbu sam zamislila kao sedamdesetpetminutnu reviju najljepsih bozicnih pjesama i stihova, kao veliku bozic­ nu svecanost, koja ce korespondirati i prozimati se s nasirn lanjskim Bozicem, prozivljenirn u podrumima, i s nasirn aktualnim trenutkom. Scena ce biti izuzetna, na­ stupit ce vise od 200 najistaknutijih pjevaca ozbiljne i zabavne glazbe, glumaca, nekoliko narodnih ansamba­ Ia, mnogo, mnogo djece, i naravno, Orkestar Hrvatske vojske u glavnoj ulozi.«

Za predstojscs · blagdan, Badnjak i Bozic, pripremi je, dakako u hrvatskom, okruzju, dvije televizusk, emisije (•Sretan Bozic-, -Svi na zemlji mir, veselje-) i bo­ zicnu priredbu za hrvatsk, vojnike, koja ce se odrzatt Domu Hrvatske vojske. Na­ prosto, jednim svojim projsk, tom otvara vrata narednome.

• To u meni bljesne - poia­ snjava glumica. - Kad dobl­ jem ponudu, onda, sto kazem, otvorim oci i gledam, otvonm usl i slusam. Nekako, sve vi­ bracije stizu do mene. Reci­ mo, kad sam dobila ponudu da uradim emisiju za ovogo­ disnjt Bozic, znala sam da cu je uraditi. Ali, u meduvrems­ nu, kao s neba, slucajno m: neslucajno, srela sam fra Si­ muna Situ Conca, izuzetno darovitog pjesnika i glazbeni­ ka, svjetskog intelektualca, naseg misionara u Svtcar­ sko], dakle, tako neobicnog svecentka, i odlucila da nje­ govt tekstovi i glazba budu podloga moje emisije Sretan Bozic, u kojoj ce, uz mnogo­ brojne sudionike, i on nastu­ piti. No, buduci da nikada ni­ sam imala problema s ma­ stern, i da mi, zapravo, [edna slika rada drugu, odnosno da jedna iz druge izvire, prisjeti·

· 1a sam se i nekih nasih tradi­ cionalnih pjesama, na neki nacin moderniziranih, i utka­ la ih u emisiju 'Svim na zem­ lji mir, veselje'. Naravno, ni­ sta ne dolazi na brzinu. Vje­ rojatno su sve te slike i iskustva u meni pohranjeni a reagiraju na vanjske provo­ kacije. Uz to, imam tzvanred­ ne suradnike koji prate moje impulse, koji me slijede, koji vole raditi posao kojim se ba­ ve, koji ih veseli, kao sto i me­ ne veseli mo], i zato je sve [ed­ na carolija, jedna bucna i produktivna, topla i .uspjesna radionica. •

Andelka Mustap~

5USRETl••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••.•••••••••••ellll

Austrijski veleposlanik u Zagrebu gospodin Andreas Berlakovich »doma« govori hrvatski. Zagrepcani ga ~igrlili kao svoji svoga

e!se: VI ado Boric

.Narna gradiscanskim Hrvatima Bee je · glavni grad, a Zagreb prijestolnica.« Tako govori austrijski veleposlanik u

Zagrebu, gospodin Andreas Berlako­ vich. Dragu svoju Austriju zastupa u svojoj

dragoj Hrvatskoj. Hrvati su sretni sto napokon i najzad

•()

=~ Slikar Andreas Berlakovich izlagao je 5 po Slavoniji i po Dalmacni, izlagao [e u · ~ Senju, izlagao [e u Zagrebu, u preli)e~u .'3 predvorju -Lisinskog- koje tada btiase

_ . _,. .Q ljepse nego ikad. Dakako, kolekcionari 1 ~-~ kriticari naculise usi, ali necerno sada 0

. . ---:·- ~·· ": =*" .-en slikama i slikaru, nego vise O veleposla- Uglednt diplomat , -dober coviek g. Andreas niku jos vise o pametnu i dobru covjeku. Berlakovich '

PRIRODNI PRISNI PRIJATELJ imaju domovinu, a gradiscanski Hrvati imaju dvije. Ob]e. Pa su dvostruki domo­ ljubi. Kud ce suza neg' na oko, kud ce gradi­

scanski diplomat, nego podno gore za­ grebacke. Ovako se zbilo: -Moje prvo mjesto kao mladog diplo­

mata bijase Rim, a kako je moja zena Austrijanka, u gradu na sedam brezulja­ ka nasa su djeca ucila njemacki, talijan­ ski i francuski. Tada me bio posjetio otac i rekao: 'Zar ces nas ti poslije 400 godina iznev­

jeriti? Zar se u tvojoj obitelji nece govori­ ti hrvatski?' Te njegove riject bile su povod da au­

strijsko ministarstvo vanjskih poslova zamolim neka me posalje u Zagreb. Da­ nas se u mojoj obitelji govori hrvatski. Djeca bolje od mene. Ja sam zadrzao ono moje ca iz Gradisca, neka svatko osjeti da sam Gradiscanin.« Govorio je o tome u -Lisinskom-, ter

izazvao pljesak veci nego nekad Pogore­ lie, slusali smo ga i na radiju, dakako hr­ vatskom, valjda deset ili pedeset puta gledali na Hrvatskoj televiziji, poznat je i popularan gotovo kao Dimi Stanic, Hrvatski govori tecno i tocno, skoro

bez naglaska. Kakav vec jesam, samo bih pripomenuo da gospodin poklisar (a ne ambasador) nije Gradiscanin, jer ~radiscanin [e covjek iz Gradiske, a cov­ [ek iz Cradisca je Gradiscanac, zena je Gradiscanka. No, to su sitne nijanse, sa­ svim male u oko bi stale, i bez brige, ne razlikuju ih ni mnogi novinari.

Austrijanac kao Austrijanac i Hrvat kao Hrvat, gospodin Berlakovich ne kri­ [e osjecaje ni beskrajnu tugu natl ovim sto nam se dogada, niti se stidi suza: -Plakao sam, iskreno cu vam reci, pla­

kao sam vise puta. Najprije kad sam cue za razaranje Dubrovnika, potom sam plakao kad sam dobio jednu mapu Du­ brovnika s oznakama gdje su sve pale granate ,i sto su razorile, plakao sam kad sam nedavno posjetio Dubrovnik. Jako volim ovaj grad, kao valjda svatko tko ga je ikad posjetio, a kao slikar dozivlja­ vam ga uvijek istinskim biserom.

U pozeskom muzeju, [ednom od najstarijih u Slavoniji, 4. prosinca 1992. svecano je otvorena izlozba slika g. Andreasa Berlakovicha, ambasadora Republike Austrije u Republici Hrvatskoj. Izlozbu je prigodnim rijecima otvorio g. Sti­ pe Mesic, predsjednik Sabora Re­ publike Hrvatske, u nazocnosti g. Jadranka Crmca, predsjednika Ustavnog suda RH, dr. Nikole Fili­ povica, dopredsjednika Ustavnog suda RH, g. Zdravka Bartovcaka, suca Ustavnog suda RH, g. Ivice Crnica, ministra pravosuda i uprave, te brojnih uglednih gosti­ ju iz Pozege. 0 slikarstvu g. A. Ber­ lakovicha govorio [e likovni kriti­ car g. Ivan Buzic, a na njegov zi­ votni put podsjetio je sve prisutne g. J. Crnic.

Velim, Zagrepcanci i poneki Zagrep­ canin -od suba- su ga prigrlili kao svoji svoga i kao malo kojeg stranog poklisa­ ra, ikojeg ili nikojeg mozda jedino kao negda austrijskog konzula i doajena konzularnog zbora u Zagrebu gospodi­ na Denglera, samo sto se tada nije smje­ lo simpatizirati Austrijance - Srbima se ne bi svidjelo, oni Austrijance -drze pri­ rodnim neprijateljima, jer su prirodni prisni prijatelji Hrvata, mislim, odavno. Nast djedovi bijahu Mozartovi sunarod­ njaci.

I sada Austrija i Austrijanci pomazu Hrvatskoj vise nego itko. Prvi su stali na stranu Hrvatske, ministar Mock prije svih u svijetu, a sada doslovce svakod­ nevno iz Austrije u Hrvatsku stizu kami­ oni s lijekovima i onim sto je od potrebe, ter s hrpama deviza. Uz ostalo, komplet­ no ce obnoviti totalno unisteno Slano u Dalmaciji i slavonski Nustar.

Veleposlanik Berlakovich je ponosan na austrijski narod, koji nam pomaze, veli, s velikom ljubavlju: · -Sjecam se kad su Madari 1957. u veli­

kom broju bjezali u Austriju, te Slovaci i Cesi 1968. godine Gospodnje, Austrijanci su im jako puno izlazili ususret, ali ni­ kad nisu toliko pomagali jednoj zemlji koliko Hrvatskoj danas-, ponosno govo­ ri nas dragi prijatelj Austrijanac i Hrvat, a kao Gradiscanac u razgovorima s no­ vinarima nece propustiti ovaj stiklec. -Onako kako Muslimani hrle u Meku,

tako .svaki gradiscanski Hrvat barem jednom u zivotu mora posjetiti Zagreb- Dobro doslil •

HRVATSKI VOJNIK 61

-PERISKOP••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• Columbov Zivotopis

nudi dovoljno materijala ne samo za prvorazre­ dan pustolovni film, ne­ go i za kompleksnu dra­ mu o vjecnoj borbi izu­ zetnih ljudi, vizionara, s ignoranc;;ijom osrednjih. No tvorcima »Otkrica« poslo je za rukom na­ praviti tek mlak i beskr­ van film

Plse: Marina Dlmic

CHRISTOPHER COLUMBO-OTKRICE H ollywoodski posl~vni duh je zakazao! U godini kada se slavi petstota obljetnica otkrica Ameri­ ke, Hollywood je uspio proizvesti samo dva priqodnicarska filma o velikom Columbovu pothvatu. Umjetnicki ambiciozniju varijantu, »1492.«., s Gerardom Depardieu- · om u glavnoj ulogzi, snimio je hvaljeni Ridley Scott (»Osmi put­ nik«, »lstrebljivac«), dok su se pro­ ducenti Alexander i llya Salkind i redatelj John Glen pokusali do­ dvoriti najsiro] publici napravivsi pustolovnu verziju »Christopher Columbo - Otkrice«, I upravo je ova druga, manje zahtjevna i ma­ nje zapazena verzija prva do­ spjela u nasa kina.

Scenaristi »Otkrica« Mario Pu­ zo (»Kum«, »Superman«) i John Briley (»Gandhi«), obojica »oska­ rovci« i profesionalci zavidne re­ putacije, nisu u prici o Columbu uspjeli ponuditi nista drugo osim opce poznatih cinjenica. Colum­ bo (George Corrface), iskusni i ci­ jenjeni moreplovac, pokusava od kralja Ferdinanda (Tom Selleck) i kraljice Isabelle (Rachel Ward) izmamiti potporu za plovidbu do lndije, posve novim . putem. Medutim, spanjolski je dvor za­ okupljen ratom protiv Maura i nje-

gov brod punih sest godina osaje privezan u luci Huelva. Stovise, Columbo je prisiljen braniti svoje »hereticne« ideje o postojanju dvaju svjetova pred ozloqlasenirn . inkvizitorom Torquemadom (Mar­ lon Brando). Naposljetku ipak uspijeva dobiti kraljev blagoslov, odlazi na put, otkriva »Indiju«, uni­ stava kulturu plemena koja tamo zatice i s opljackanirn zlatom sla­ vodobitno se vraca u $panjolsku.

Columbov zivotopls zaista nudi dovoljno materijala, ne samo za prvorazredan pustolovni film, ne­ go i za kornpleksnu'dramu o vjec­ noj borbi izuzetnih ljudi, viziona­

. ra, s ignorancijom osrednjih. Tvorcima »Otkrica« usprkos tomu poslo je za rukom napraviti mlak i beskrvan film, lisen bilo kakvog emocionalnog f dramatskog nabo­ ja, film u kojem se ne moze osje­ titi ni zrnce istinske zanesenosti kakvom je morao zraciti Colum­ bov veliki pothvat. »Otkrice« bi se tesko moglo nazvati pustolovnim filmom, iako se Columbo ·u nekim trenucima ponasa poput Jamesa Bonda na tajnom zadatku. To i ni­ je toliko cudno jer je redatelj »Ot­ krica«, John Glen, rezirao i pet posljednjih fllrnova o tajnom agentu 007. No, upravo zbog toga od njega se moglo oceklvaf ba-

rem malo vise zanatske vjestine u reziranju potencijalno uzbudljivih scena. Producenti, otac i sin Sal­ kind (»Superman«, »Tri musketira«, ,;Cetiri musketira«), vjerovali "su, • ipak, da je njihov najjaci adur-; ostarjeli, otezali, ali jos uvijek nev- : jerojatno karizrnaticnl Marlon Brando, sto se pokazalo tocnirn - Brandoovo ime bilo je najbolja reklama za film. On je, medutim, priznao da sada prihvaca uloge samo kad mu je potreban novae, a Salkindovi, sto se toga lice, ni­ kada nisu skrtarill - treba se Sq· mo prisjetiti da je Brando za ne­ kolikominutni nastup u »Superrna­ nu« (1978) dobio, tada nevjerojat­ nih, tri milijuna dolara. U »Otkricu« je debitirao ali ne i narocito zabli­ stao George Corraface, ostavsi uglavnom u sjeni svojih poznatijih glumackih partnera. lpak, neki mu (navodno i Brando) proricu zvje­ zdanu karijeru.

»Christopher Columbo - Ot­ krice« bezlicna je ekranizacija jednog poglavlja osnovnoskol­ skog udzbenika povijesti. Oni koji ne vole dva puta slusati istu pricu trebali bi se strpiti i pricekati osobniju i inventivniju lnterpreta­ ciju tog razdoblja povijesti Scottov film »1492.«.

Psiholoska pornoc Odnedavno je produzeno radno vrijeme telefona za psiholosku pornoc Hrvatskog psi­

holoskoq drustva, cijeg je rada suorganizator i MORH (Uprava za IPD - Odjel za vojnu psihologiju). Svi vi, koji ste u odori Hrvatske vojske, iii vi, kojima su drage osobe u HV a zelite nesto pitati iii porazgovarati sa strucnim osobama, cuti njihov savjet i osjetiti podrsku, nazovite na telefonski broj:

041 I 414-811 od 10 do 02 svakim radnim danom. T elefon za psiholosku pornoc otvoren je, naravno, i za sve one koji imaju pitanja drukcije vrste.

62 HRVATSKI VOJNIK

- Arnericka

menta

Pise: NeYen Kepeski

B ilo je dosta nagadanja o suc:f. bini americke mega-skupine »Bon Jovi«. Nakon albuma »New Jersey«.iz 1988., koji je prodan u nebrojenim milijunima prinijeraka i koji je skupinu ustoliclo medu najpopularnije na svijetu, decki su se odlucili malo odmoriti. No, me­ lo-pomalo, kako to vec biva, ck) nas su stizale vijesti o mogucem raspadu skupine uvjetovanom lo­ sirn meduljudskim odnosima u razlicitlrn koncepcijama buduee­ ga glazbenog razvoja. Te su vije­ sti-glasine dodatno dobile na tezi­ ni kada je Jon Bon Jovi, pjevac i zastitnl znak skupine, prije dvije i pol godine objavio svoj samostal­ ni album i njime pokazao da bez vecih problema rnoze - sam. Ta• da se doista cinilo da su »Bon Jo­ vi« postali dio pop-povijesti.

No, danas, kada je pred name njihov najnoviji album »Keep The Faith«, koji iz trgovina nestaje br­ zinom svjetlosti, nije nelogicno pornisljaf kako su crne glasine mogle biti dijelom lucidne pro­ rnldzbe njihove diskografske ku­ ce i zelje da se medijska pozor­ nost zadrfl na skupini dok ona mi• ruje. Takav »stos« nije posebna novina u pop-industriji, no jos uvi· jek, oclto, »pali«. Bilo kako bilo, »Bon Jovi« su ponovno medu na· ma i u izvrsnoj su formi! Njihova glazbena formula, temeljena na vjestorn spajanju temeljnih obra­ zaca heavy metala (zestokt gitar· ski riffovi, urnebesna sola) i pops (lako pamtljive melodije, himnicni refreni), sto im je priskrbila rnillju­ ne obozavatelja sirom svijeta, na novom je albumu ponesto pro~i· rena glazbenim matricama koJ& su postale moderne u doba njiho­ ve odsutnosti sa scene.

• Jon Bon Jovi je unekoliko pro• ·• mijenio tehniku pjevanja, Tipizira·

no visoko heavy-vikanje sada je oboqaceno znatnim emocional· nim nabojem, ali istodobno i znal·

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

hi)om razqovjetnoscu, pa bi Se moglo reel da Jon sada pjeva vrlo slicno Bonou iz »U2«. Utjecaji »U2-a« prllicno SU ocltl i u druqlm dijelovima nove zvucne slike »Bon Jovija«, bas kao i uporaba poskakujuclh, rasirganih ritrnova koje danas ponajcesce koriste dance-izvodaci, Sve to nimalo ne znac] popustanje skupine pred rneksirn, da ne kazemo sladim oblicima popa. Dapace, poprllic­ ne kolioine agresivnosti i zestine zanrovski SU i zastitnl znak skupi­ ne, i tu jednostavno nije moglo bi- ti prevelikih odstupanja. Moglo bi se samo ustvrditi da je poznata bonjovijevska zvucna slika ostva­ rena unekoliko drukcljlrn, moder­ nijim sredstvima. Uostalom, tu je jos uvijek mnostvo gror'noglasnih ! izuzetno brzlh sola Richia Sam­ bore, koji se i ovoqa puta potvr­ dio kao jedan od vodecih svjet- : sklh heavy-gitarista. . • Album lnace sadrzl 13 pjeSa­

ma, konclpiran je tradiclonalno, kao zbirka brtih i laqanih hitova, Naslovna pjesrna vec [url prema vrhovima svih svjetskih top-lista, a cini se da ni na ostale necemo dugo cekati, Sve u svemu, »Bon Jovl« _su napravili uzbudljiv album koji ce se dosta slusati, Na svu srecu, deckl nisu podlegli tzv, lo­ gici inercije i naprosto sklepali al­ bum po davno potvrdenlrn obra­ scirna, nisu klonirali svo] prethod- ni projekt, sto bi unaprijed [arncilo dobru prodaju, vec su se odluoili na - za skupinu svoga statusa ~­ hrabriji, neizvjesniji, ali stvaralaoki znatno potlcajnljl korak. Na su­ zdrzane, ali ipak vidljive eksperi­ mente. »Keep The Faith« zbog to­ ga nece razocaratl stare oboza­ Vatelje, all nece ostaviti ravnodu­ s~ima ni .one .ko]l za »Bon Jovl« rusu nikada cull, U tom kontekstu »Keep The Falth« se upravo na­ rnecs kao ldealan boztcni i novo­ godisnji dar, Ugodni blagdani!

ZABIUEZILI SMO ... • Blagdan Svetog Nikole obil]e­ zen je diljem domovine. Ovog je

. puta drzava, kao i brojna poduze- : ca, organizirala niz akcija kako ne

bi bili zaboravljeni braniteljl i ra­ njenlci domovinskog rata, djeca poginulih i ranjenih boraca i svi oni kojl su na neki naoln prldonije- 11 obrani zetnlje.

Tako je u dvorani Doma Hrvat- § ske vojske »Zvonimir« odrzana ~ priredba i podijeljeni su skrotnni ]; darovl djeci poglnulih prlpadnlka ell postrojbl HV prl Operativno] zoni Zagreb, 1 A brigade, postrojbl ko­ Je su neposredno pri Ministarstvu obrane i Glavnom stozeru Hrvat-

" J Za djecu je Sv. Nikola imao I dar i zagrljaj

N; prlredbi su ih zabavljali Bucks, Darko i lvica, poznati vodi­ telji »Malavlzije« i djec]i ljubimci i, naravno, Sveti Nikola, koji im je darovao paketice »Krasa« I »Eti­ de«.

Svojom . nazocnosou dogadaj su uvelicall general bojnik Josip Lucic, glavnl inspektor Hrvatske vojske, te general zbora Antun Tus, glavni vojnl savjetnik pred­ sjednika Republlke. • U Novo] bolnici Zagreb,

bivso] vojno] bolnlci, odrzano je natjecanje pod nazivom »Adrniral cup«, ciji su sudionici bili ranjenlci

. domovinskog rata. To je ve·c peto natjecanje koje sponzoriraju raz­ licita poduzeca, a ovaj put spon­ zor je bilo poduzece »Novomati­ c -Alpha«, koje je najboljima u tri discipline (stolnom tenisu, pikadu i kuqlanju na visecoj kuglani) uruci­ lo prigodne darove.

T omislav l.aokovlc . -

I sk. e vojske, Hrvatskog ratnog zra­ koplovstva te 204. vukovarske bri­ gade;

Ranjenfci domovinskoq rata bill su uspjesn! na natjecanju t •••i••••··························••i•••••····················································· : • U galerijl »Zvonimir« u petak

4. proslnca '92. otvorena je izlo­ zba fot<?graf~a »Hercegov.ina u ratu«, svjedocanstvo o ratnirn ra­ zaranjlma u Hercegovini. Fotoqra­ fije, ciJi su autori Boris Cavar, no­ vlnar-amater, i lvo Lucio, novinar HINE, prikazuju posljedice ratnih - razaranja na tom podrucju, Pose­ bioe su dojmljlve slike hrvatskog sela Ravna i Mosrara. Ravno je prvo napadnuto u Bosnl i Heroe• govini. Ratiste u Ravnom bilo je doista najzatvorenije od svih u Hercegovini, pa sudblna tog sela, ljudska ,sudbina, rje6/to govori o {) razaranju sveqa prlrodnoq . od -vi strane cetnika. I kako rece briga- 15 dir Ivan Tolj, ko]l [e otvorio lzlo- "' zbu, u Hercegovini [e lzvrsen kul- '.§' turoold i etnocid, ali hrvatska dusa < na tim prostorirna opstaje, i nakon ·~ rata otvorit ce se i lzlozba ,,Her- ~ cegovina u rniru«. .

Neven Valent-Hribar U Galeriji »Zvonimlr« Doma Hrvetske vojske predstsvljeno je izlo­ ibom fotografija potresno svjedocen]e o razaranjima ii Herceqovini

HRVATSKIVOJNIK 63

••• FELJTON••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

PAVAO RIITER VITEZOVIC

Vjerovao je da je roden za velike stvari, ali slabe srece, i dace njegova djela o tuznim i slavnim zbivanjima u domovini Hrvatskoj ostati za vjecna vremena ·

Pise: Josip Grbelja

Mio je tako napornih i burnih sudbfna kao sto je bila sudbina hrvat­ skog ratnika, povjesnicara i pjesnika Pavla Rittera Vitezovica, kojeg je majka Doroteja Luckinic, supruga plemica i ratnika Antuna Rittera, donijela na svi­ jet u Senju u nedjelju 7. sijecnja prestup­ ne 1652. godine, dan iza Tri kralja. Bilo je to iste godine kad je u Been tiskana prva sustavna povjesnica hryatskoga kraljev­ stva od zagrebackoga kanonika i baru­ na Jurja Ratkaja [-Memoria regum et banorum regnorum Delmatiae, Croan- · ae et Slavoniae-], a koji je ispustio dusu osamljen i siromasan u Becu u petak 20. sijecnja 1713. u grcevitoj borbi kod car­ sko-kraljevske kancelarije za prava rod­ nog Senja.

Kad je rijec o teretu sto se svalio na Ritterova pleca, treba navesti da je on imao nesretno i dramaticno djetinjstvo, ratnicku mladost (provedenu u borba­ ma za oslobodenje Lendave, Sigeta i drugih mjesta od Turaka), odgovorne poklisarske i kulturne uloge u zreloj zi­ votnoj dobi na relaci]i Senj-Zagreb-Po­ zun-Bec-Kranjska, te da je u starosti bio ostavljen u tudini, napusten ad prijatelja kojima je pomagao i· u ciju je slavu ispje-

64 HRVATSKIVOJNIK

DOBROVOLJAC U PUKOVNIJI

'\iiil

vao stotine poslanica, S tim u svezi bili su. borba za Hrvatsku i njene granice, za hrvatsku povijest, jezik i pjesnistvo, za stjecanje prijatelja u cijeloj Austro­ -Ugarskoj, osobito u dvorskim kanceiari­ jama i na plemicktrn posjedima, koji bi mogli pornoci Hrvatskoj, borba za prvu zagrebacku tiskaru, za istinu o sigetskoj bici i junacko] pogibiji bana Nikole Zrin­ skog, za obitelj i stosta drugo.

»Sudbina mi prevari mater« 0 dramaticnom Ritterovu djetinjstvu

doznajemo iz njegove elegije (tufaljke) koju je ispjevao kad je vec bio prevalio tridesetu godinu, a u kojo] pjeva da i on podrzava obica] slavljenja i cestitanja rodendana (•Lijep je obica] dasto, od zi­ ca nista nam draze- ), ali da bi on, ako mu Sreca ne bude povoljnija nego u tih tridesetak godma, zelio da mu sutradan bude - pogrebni dan. Kao razloge za takvu sumornost naveo je -neugodan vi­ [ek- (17. stoljece], sudbinu koja mu je

· prevarila majku (ona je od dana sinov­ ljeva rodenja rodenja velikunadu pola­ gala u sina, a on je u trideset i nekoj go­ dini priznao da -Cv'jet taj prevari tebe

Doroteju, draga o majko-, tvrdeci da je cesto Suncev dan - nedjelja - osv1 nuo mrk i da se tesko nadati dobru • teskim bremenom zala-), trpnju koju j morao podnositi, jade zbog hrvatskog j zika na kojem je pisao (jer su u modi bi njemacki, madarski i talijanski), i drug

U toj tufaljci, ipak, zazelio je da m zvijezde, kao mladom pjesniku, dones· srecu (•Nek vidi, da muse zla okrece srecu kob-], da mu Muze i vile dolinkf nje (Naupleja) sapletu lovorov vijenac, bozica Junona i ostale boginje neka m dadu zlata i utvrde ga u kreposti, casti slavi. Kad je navrsio pedeset i prvu go nu, probugario je u djelu -Dva stoltec placne Hrvatske- [-Plorantis Croati saecula duo-) godine 1652. jos ljuce, zes ce, tvrdeci da ga [e Senj rodio sposobna za velike stvari, ali slabe srece, da ie, upoznao svoju nezahvalnu. domaju, ne­ stalne prijatelje i isprazne nade (•Jer ce: zivjet u v'[eku, u k6m .ce se hrvatska krs­ post smanjati, te ce svatko za sv6je sta­ rati dobro, za opce nitko, a 6n ce o stvas rima casnima vise nego u korisnim mi~ lit-].

Tada (1703) je, medutim, zapisao i da' ce njegova djela o tuznim i slavnim zbi.; vanjima u domovini Hrvatskoj ostati vjecna vrernena (»perpetuis mandabi forsitan actis- ).

Slika o junaku U jednome od tih djela (»Kronici•) na­

veo je P. Ritter sto je kao [edanaestogo­ disnji djecak dozivio u Senju »1663, 16. dan listopada. Zrinski Petar, glavar senj­ ski, s malum vojskum razbi Ali-pasu Ce­ njigijica na Jurjevih stenah pri Gack4 koj pasa bi! je nakanil Brlog opaliti druga zla pocintti. U tom razboju rnnogn vridnih viteskih Turak poginu. Upade suzanjstvo Baxi-beg, pasin brat, vrli st.a· rac, aga [anicarski, i .vec ostalih dobrog

. g)~,s.aJ.xftes~Qg~,&Pomen.a. :n.ir.ak~ . Grof Petar Zrinski 1658. postao [e veli­

kim kapetanom Senja i senjske (pnmori ske) krajine i stvarno je 16. listopad

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• 1663. kod Jurjevih stijena, blizu Otocca (izmedu Vrhovina i Doljana), porazio tursku vojsku, te se u mladom Ritteru usjekla slika o nepobjedivom junaku P .. Zrinskom, kasnijemu hrvatskom banu i pjesniku. . Buduci da su Senj i Senjska krajina u to doba bili u tijesnoj vezi s Kranjskom i Stajerskom, mladi su Senjani, zeljni zna­ nja, pohadali isusovacku skolu u Ljub­ ljani ili sveuciliste u Gracu, a Vitezovic se odlucio za isusovacku gimnaziju u Zagrebu, gdje je zavrsio sesti razred (re­ toriku) i stekao vise mladih prijatelja.

imao svoj zaseban grad -Najhof- (Neu­ hof', slovenski -Pred malem mostekom­ ili -Mostek-). Upoznao se s plemicima Gusicima, Hrvatima iz Gusic-grada i Brloga, koji su se, zbog turskih provala, morali preseliti u Kranjsku, zatim s po­ vjesnicarom i barunom Ivanom Weik­ hardom Valvasorom, s kojim je postao velik prijatelj, pas Ivanom Weikhardom Auerspergom, najuglednijim i najmocni­ jim kranjskim velikasern, s Ivanom Kar­ lorn Portnerorn, kasnijim potkapetanom u Senju, s kojim se takoder blisko sprija­ teljio.

Grad Senj u 11. stoljecu

Obilazio zemlje i kraljevstva Ne zna se zasto P. Ritter, iako mu je bi­

lo tek devetnaest godina, nije nastavio skolovanje na jednom od tri tecaja isuso­ vacke akademije u Zagrebu, jer je 1670, u vrijeme urote Petra Zrinskoga i Krste Franje Frankopana, prekinuo nauke i, takoreci, -izgubio- se tri-cetiri godine. Tek je u svojoj autobiografiji od 29. lip­ nja 1687, koju je u Becu sastavio za bis­ kupa Karla Lichtensteina, priznao da je nakon svrsene retorike (sestog razreda) obilazio i razgledavao neke zemlje i kra­ ljevstva u susjedstvu njegove domovine Hrvatske, medu kojima je spomenuo i Rim. Svuda se, kaze, nastojao upoznati sa slavnim muzevima i uciti casna umi­ [eca, jer da mu -plandovanje nije nikada dusi ugadalo-. Medu tim slavnim muzevima sporni­

nje vise kranjskih velikasa. Svracao je barunu · Wolfgangu Adamu Mordaxu·, · Prijatelju njegova oca Antuna i pooci­ mu, koji je kod Novoga Mesta iii Rudol­ fova (Neostadiuma), na jugu rijeke Krke

(lz rukopisa M. Stiera u dvorskoj knjiznici u Becu, 1660. god.) ·'

Boraveci kratko kod njih, Vitezovic je ucio jahanje, vjestinu baratanja oruz­ jem, bakrorezbarsko umijece, dvrorez­ barstvo, mjerenje i drugo, citao je knjige u bogatim bibliotekama, usavrsavao se u svemu. Buduci da je u to vrijeme, naj­ vise boraveci kod Valsvasora u Wagen­ sbergu (na jugu Save i varosi Litije), ug­ lavnom pisao pjesme na hrvatskom [ezi­ ku, na sto je bio potaknuti djelom grofa Petra Zrinskog -Adrinaskoga rnora sire­ na-, objavljen u Mlecima 1660, odjed­ nom je, valjda na molbu kranjskih prija­ telja da pjeva i na njernackom jeziku, po­ ceo sastavljati pjesme na latinskom [ezi­ ku, srnatrajuci da mu je njemacki, kao sinu iz uskockog gnijezda, ipak tudi je­ zik.

Savom do Zagreba U to vrijeme Vitezovic je u poslanici

barunu Mordaxu otkrio dace se posveti­ ti jednom od cetiri sljedeca -zvarija-. re-

dovnistvu - gdje bi mogao bezbrizno zivjet! i cistom dusorn Bogu sluziti, voj­ nistvu - da pode stoparna svoga oca Antuna i predaka, znanostima - kojima bi se mogao proslaviti, zenidbi - kad bi se namjerio na lijepu djevojku kojoj bi bio vjeran do smrti. Odlucio se, rnedu­ tim, za putovanje u Zagreb.

Bilo je to zimi, u prosincu 1676, kad je barunu Mordaxu, u novoj poslanici, ot­ krio da ce u Zagreb putovati ploveci niz Savu, jer je put po kopnu duzi. Odmah zatim napisao je i Valvasoru kako je pu­ tovao i stigao u Zagreb. Kaze da je rano

•••• » 1663, 16. dan listopeda.

Zrinski Petar, glavar senj­ ski, s melum vojskom razbi Ali-pasu Cengijica na Jur­ jevskih stenah pri Gacki, koj paie bi] fe nakanil Brlog opaliti i druga zla po­ ciniti. U tom razboju mno­ go vridnih viteskih Turak poginu. Upede u suianj­ stvo Baxi-beg, pasin brat, vrli starac, aga jenicerski, i vec ostalih dobroga glasa i viteskoga spomena Turek»

Pavao Ritter Vitezovic (Citat iz -Kronikc-)

•••• ujutro ostavio grad Wagensberg i odja­ sio do Liti]e, gdje je tek oko petnaest sati, nakon rucka, presao na ladu (splav), na kojo] je bilo vise putnika. U mrkloj noci, svi prozebli, stigli su u Badece, vecerali u gostionici i posli na spavanje. Vitezo­ vie je jedini dobio zaseban krevet. Ostali, koji su polegli kojekako, kad se gospo­ dar udaljio, dosli su u krevet takoder pridosle gospode. Sutradan su putovali jos napornije, zbog !jute zime tako da su doprli samo do Brezaca, gdje su svi naslt bolju.veceru i krevete. Tek treci dan, na­ kon mise i do bra rucka, posh su opet na ladu i doplovili do broda u Susjedu, gdje su izasli na kopno i [os prije zalaza sun­ ca stigli u Zagreb. Tu Vitezovic nije dobio ono sto je tra­

zio - da uz novcanu pornoc ujaka, zupi­ ka Jakova Luklnica u Granesini nastavi studiranje, pa se vratio u -Najhof'- da s

. barunom _Mm:c:laxom provede bozicne blagdane. •

U sljedecem broju: POSLANICE zA HRVATSKU

HRVATSKI YOJNIK 65

IIIIKRIZALJKA ••••••••••••••••••••••·•••••••••••••••••••••••••••••••••••••

.Jr :,},\{ LEKSIKO· ~ - 11-0IJAN· LIDUSKI MJESTO VASTA . STARIJA :::,,,l.l;lf<:!Jl;:,: Gf\AfSKP TALUAN. !3QWA SKO PLE· KNEZ, SIN KOO PUOKA $WIVE SOL MOK- LIRSKI GL!,JMAO Af-,1ER1¢KA I MAGAR~¢1 ;::::,_ t.i:Jl!J!\::::: IZOANJE O FILMSKI GOSTI· ME PRE· PSAME· NATRU Al/ST-RUA ZENICE RIJEC (KOJA RAGNE PJESNIK SAGNE~ Gl,1,/MIQA GLAS, ,-~~~~~~f~s'4iM REDATELJ ONICA ~/~~ Tl!,OV O<EDRAGAJ ZA VRATA SE KALA) KISELINE 6.::'~~r NJAK(ANJ!c)

SLNREMEN! HflVATSKI SLIKAR

MATE· OPERNA MATICAR PJEVACICA GALOIS COT~UBAS HFE!AEJSKO

IME(ISAK) CANOPERA KOS KOJI BARSKI\ JEOE 8081· PTICA OE IMB.E SLI® DRUG( tORALU OSTALI

OPREMITJ SE MOTOR· NIMVO­ ZILIMA

- - TEKU6A KRATKA TVAA KOJA

REKLAMNA SE l'jANOSI EMl§UA KISTOM

~~~Ocio GLUMAC

PE¢E!<E (l~i:ii) Ollf>JE

ATUA SREONJO- ,. Ill VJEKOVNA I GLUMICA

ATIFA KEf,!USKA , HAYWORTI, ODt.llLA "~NANOST'

NJEMA¢KA OP ERNA DIVA SACK

·LovAc· (L!SAHV)

NIKAL I I PRIPRAVA, PREP,(­ RAeUA

Rt~t[J':!.-J QA!.µ

UGWIK I 'tlRUGO TB.l;VIZU· STA1'1JE', SKI PAI·

TRUDNO¢A JJ;MNICI

OMJLJENA· ZABAVA (MNOZ.)

lU¢KASTO· .SIJELA SOJA

STANO¥, NICI

LAP.OiiUE·,1 I I I 1·,,, •·: PRIT!SAK LAPONCI - "·1 (KRA¢E~)-!-~~~-l-~~~,i-~~~I--~~--+~

PREOANJE ~ u ONOM 'RECOflO' POKAZNA Q BOtAN, f\ASTAVNI OSTAVA, PRAVCU ~ ZAMJENICA STVIMA, V~IK DUBROVNIK ZALOG, NA ONU' PROVOD,

FARA- - -1 \:!ft . . ZAVJET o~t~r· STRANU R~~~fAI I KALIJ

ONSKI U CRKVI SPOMEl<IK RUEKA KOZJA ML,',· U ici~M ~~~~- DIJN6AO

J/,f11(~ V!OLON- AASVJE_TA CELIST t,JOGO·

MAJARON . M~T,',S,

GORAN I I I ARAPSKI TIGATI, I I I I - o~~~o~ 0001- RIVATI

PISAC ~~ft 1:ii~:fc ~~~;,, CALVINO ~

OPADANJE - AADi~O SLAB- I ODIJELO

(,\~~~~- rl1tit. JANJE ·1sroK·

PRIZEM· ,JITIZRA· KOPLQV

66 HRVATSKI VOJNIK

~, u5'ars'lt nJantk .

80.ZICNI SAN

Eno ih vidim: Tomisleva, Petra Kresimiru. Zvonimitu, tri krulju hrvutsku .~a tr?pletom od ztutu. s tumjunom , smirnom.

Tumo LI k utu k leci Kuturinu drzeci LI rukumu tnisnicu ristiicu svoje muk e. posljednju kruljicu Bosne.

Dijete . siri ruke i miluje bore 11,i licimu kruljevu. Muriju uspuvtjuje Sina . Iosip oslusk uje iz mukle daljine topote kopitu, strojne k oruke sto se odbijuju o zidove mruku. · ·

Na rod necujno korucu ., \ im tim putimu do Kolijcvk e i slumc.

Noc je. Tontisluv tjesi Mutiju. Zvonintir se zuklinje ljubeci rucice Cede. Kresimir suti i gledu LI zube mraku. Kuturinu se suginje is Murijom pokriv a Dijetc plustom bijelim od cistote.

Nemu vretncnu: strojni k oruci kuo 711.Jci odrvunjuju brdotn Muk c.

Noc je. Andeli ipuk pjevuju. Muri]u. Josip i k tuljcvi. Na rod . supuce po svitn putimu : nenui vremenu pod brdom '!'.Juke.

A lsus se smije . .;i i pluce i . .;iri Ruke.

prosinac, 1987. IVAN TOLJ