So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

121

Ekonomski položaj žena na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

A n i t a S i l v a n a I l a k P e r š u r i ćInstitut za poljoprivredu i turizam, Poreč anita@iptpo.hr

Đ u r đ i c a Ž u t i n i ćAgronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dzutinic@agr.hr

SAŽETAK U ovom radu nastojimo valorizirati ekonomski položaj žena na obi-teljskompoljoprivrednomgospodarstvu(OPG).Ekonomskipoložajženavrlori-jetko se spominje u recentnoj hrvatskoj literaturi i stoga zaslužuje znanstvenupozornost.Uobičajenoseistražujeunutarobiteljskeradneskupineusklopueko-nomskihodrednica gospodarstvaodohodovnosti, učinkovitosti, ekonomičnosti u radu.

UnašemistraživanjuekonomskogpoložajaženanaOPGdajemoprimjerjednežu-panije(Istarske).Našahipotezabilajedaobitelj,profesionalnistatusženeiekonom-skaobilježjaOPGutječunaekonomskipoložajžene.NavedeničimbeniciutječunaparticipacijuženaupoljoprivrednimaktivnostimanaOPG,napercepcijuo radunagospodarstvu,nastavoveopoložajuženenaselu,stavoveozapošljavanjuženaizvanOPG-ateoobrazovanjuzapoljoprivrednozanimanje.

Ključne riječi: žene,ekonomskipoložaj,obiteljskopoljoprivrednogospodarstvo,Istarskažupanija.

Uvod

Namjeraovogradabilajeobjasnitiekonomskipoložajženanaobiteljskompoljo-privrednomgospodarstvutemeljemistraživanjanauzorkuženauIstarskojžupa-niji.Uekonomskomsmisluekonomskipoložajuključujeformalnistatuszaposleni-ka;primanjedohotka,plaćenedoprinosezamirovinskoizdravstvenoosiguranje,satnicu rada i dr.

DOI 10.5673/sip.49.2.1 UDK: 631.115.11:316.66-055.2(497.5-3 Istra)

Izvorni znanstveni rad

Copyright©2011InstitutzadruštvenaistraživanjauZagrebu–InstituteforSocialResearchinZagreb Svapravapridržana–Allrightsreserved

122

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 190 (2): 121–135

IzstatističkihpodatakaPopisapoljoprivrede2003.nepostojejasneijednoznačnebrojkekojebiukazalenatokolikoženedoprinoseradomupoljoprivrednimku-ćanstvima(dnevno,mjesečno,godišnje)ikolikovrijeditajrad(posatu,danu,unovčanojvrijednosti–ekonomskivrednovano).Stogasamoizpojedinihpodatakatogapopisamožemookvirnoiščitatipodatkeoutrošenomradnomvremenunapoljoprivredneaktivnostiupoljoprivrednimkućanstvimakakoslijedi:uHrvatskojnajvišečlanovapoljoprivrednihkućanstavaradido2satadnevnonagospodarstvu(39.1%)i22.8%ihuopćeneradi,aukategorijivišeod6satiradaradi12%članova.ZaIstarskužupanijupokazateljisuslični:40.7%radido2satadnevno,28.7%ihneradinaposjedu,a7.3%radevišeod6satidnevno(obradaPopisapoljoprivrede2003.;IlakPeršurić,2005.:60).

U literaturi inozemnih idomaćih autora rad ženanaOPG-u spominje sekaodio“ugovora”oudaji,podutjecajempatrijarhalneorganizacijeisocijalnihobi-čaja ruralne sredine (Pateman, 2000.). Žene koje žive i radena gospodarstvuimajuvažnuulogu, takoDilić (1989.)obiteljskupoljoprivredupoima s tipičnomuškim predznakom, a radni doprinos žena smatra teško mjerljivim elemen-tom.IstraživanjaWhatmore(1991.)teRosenfieldiLennon(1994.)ilustrirajudažene radeosimpoljoprivrednih inepoljoprivredneposlovekoji suneophodnizafunkcioniranjegospodarstva.VisokradnidoprinosženanaOPG-uuEngle-skojsupotvrdiliArkleton trust(1992.) iCEC(1991.).VisokutrošakradnihsatiAntoniadesiPapayanis(2001.)nalazeulošojorganiziranostiradaiumješovitojpoljoprivrednojproizvodnji.Autorinavodedadvijetrećineženaobavljafizičkeposlove u poljoprivredi, a na gospodarstvima s dodatnom (nepoljoprivrednom) djelatnostisudjelujuvećinomžene.Ekonomskigledanotajradnagospodarstvuimasvojucijenuizamjenjujeradnajamnihradnikaistogaradženaekonomskijačagospodarstvoinjegovudohodovnost.Ekonomskazavisnostženaoddohot-kaOPG-autječenatodaženečešćebirajudodatnuaktivnostnagospodarstvukao svoj doprinos dohotku, u odnosu na stalno uposlenje izvan gospodarstva jerdodatnadohodovnaaktivnostnaOPG-uštedivrijemeiomogućava“dostu-pnost”djeciiobitelji,abitidostupanzaženujeodpresudnevažnostijerodržavaimidždobreženeikućanice(LittleiHalliday,2001.).PremaBarbič(1991.)zapo-šljavanježenaizvangospodarstvačesto jeonemogućenozbogvelikogutroškaradnog vremena kojeg konzumira poljoprivredna djelatnost na gospodarstvu. To potvrđuju istraživanjauNizozemskoj (Bock, 1997.) timeda su žene zaduženezaradnagospodarstvuizaradudomaćinstvu.Timeimostajemalovremenaza opcije zapošljavanja izvan gospodarstva ili za nove dohodovne aktivnosti na gospodarstvu, te se “karijera” na gospodarstvu smatra kompromisom izmeđutradicionalnogidealažene-domaćicetemodernihambicijaiekonomskihzahtje-va.Kakonovijaempirijska istraživanjanavode“potrebuaktualiziranjapotrebezaznanstvenimistraživanjimaodruštvenomstatususeoskeženeinjenojuloziurazvojnimprogramimasela”(Žutinić,2003.)provedenoistraživanjenauzorkuženauIstarskojžupanijiobrazlažeekonomskipoložajženanaobiteljskimpoljo-privrednimgospodarstvimanaprimjerujednežupanije.Unedostatkurecentnihistraživanjaotojteminastojalismoprikazatikakoodrednicesociodemografskihisocioekonomskihobilježjaženautječunaženinaktualniekonomskipoložaj.

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

123

A. S. Ilak Peršurić, Đ. Žutinić: Ekonomski položaj žena na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

Cilj istraživanja

Ciljistraživanjajebiosastavnicesociodemografskihisocieoekonomskihobilježjaženanaobiteljskimpoljoprivrednimgospodarstvimaiukazatinanjihovupoveza-nostsaodrednicamaekonomskogpoložaja.

Uzorak, postupak i metodologija istraživanja

NašosnovniskupsadržavaojepoljoprivrednakućanstvauIstarskojŽupaniji.Pre-mapodacimaPopisastanovništvaiz2001.uIstarskojžupanijibiloje13.534poljo-privrednihkućanstava.Izosnovnogskupaodabranjeuzorakistraživanja.Kriterijizaodabirpojedinihpoljoprivrednihkućanstavabilisu:a)veličinazemljišnogpo-sjedagospodarstvaiznad3hektara;b)isključivazaposlenostbaremjednogčlananaobiteljskomgospodarstvu;c)učešćeženeuradunagospodarstvu2ivišesatadnevno.Brojpotrebnih jedinicazauzorak izračunat jestandardnimstatističkimpostupkom(premapravilunormalnedistribucijegospodarstvasobziromnaveli-činuzemljišta,narazini95-postotnepouzdanosti(z=1.96),uzizračunstandardnedevijacijedistribucijefrekvencija(σ=3.9)irazmakocjeneG=39.39%).Naosnovitihparametaradobivenjereprezentativniuzorakod350gospodarstava(6.7%osnov-nogskupa).Kakobisepostiglaravnomjernostupokrivenosticjelokupnogpodruč-jaIstarskežupanije,vodiloseračunaoteritorijalnojdistribucijigospodarstava(popodručjimaopćinaigradova).

Temeljna metoda koja se koristila za prikupljanje podataka u ovom radu je anketa. Anketa je sadržavala pitanja otvorenog i zatvorenog tipa, grupirana u nekolikobaterijapitanja:socio-demografskaiprofesionalnaobilježjažena,ocjenapoložajaženenaOPG-u,participacijau radunaobiteljskomgospodarstvu,čimbenicizarazvoj,stavoviimotivacijaženapremaradunaOPG-uteekonomskepretpostavkeza rad na OPG-u.

Istraživanjažena saobiteljskihpoljoprivrednihgospodarstavaprovedeno je tije-kom2004.i2005.godineuIstarskojžupaniji.

Podacisubilipodvrgnutistandardnojstatističkojobradi;univarijatnojanalizi(odre-đivanjefrekvencija,postotakaiaritmetičkesredine),bivarijatnojanalizi(hi-kvadrattest,koeficijentikorelacijeteiznjihizračunatikoeficijentkontingencije)imultiva-rijatnojanalizi(faktorskairegresijskaanalizanaraziniP≤0,05).

Krozmultipluregresijskuanalizuikorelacijskuanalizusimultanosuobrađenela-tentnestrukturenezavisnihvarijablisociodemografskihisocioekonomskihobilježjažena(dob,obrazovanje,strukturaroditeljskeisadašnjeobitelji,veličinazemljišnogposjeda,izvoridohotka)tezavisnevarijableekonomskogpoložaja(radnaOPG-u,mogućnostizapošljavanjaizvanOPG-a,organizacijarada,obrazovanje).Određenesurazinestatističkisignifikantnepovezanostilatentnihstrukturavarijabli.

124

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 190 (2): 121–135

Osnovnahipotezabila je dapostoji statistički signifikantnapovezanost izmeđusocio-ekonomskihodrednicaiekonomskogpoložajaženanaOPG-u.

Ostalehipotezebilesu:ženeznačajnodoprinoseradomupoljoprivrednimak-tivnostimanaOPG-u;radniangažmannaOPG-uuzimavećinuradnogdanaistogaostajemalomogućnostizazapošljavanjeizvanOPG-a;ženanaOPGjestneplaćenaradnasnagakojaneostvarujesamostalnidohodakistogaekonomskipoložajovisioprihodimaobitelji iOPG-a;odženezaposleneizvanOPG-aseočekujedanapustiradnomjestoizamjenigaradomupoljoprivrednimaktivno-stima na OPG.

Pretpostavilismodauobiteljskojradnojskupiniženedoprinoseradomistvarajudohodak,nonepostojijasnagranicaodjeljivanjaproizvodnogodpomažućegradakojiumanjojmjeripridonosi stvaranjudohotka.Stogasmosezapotrebeovograda oslonili na metodologiju FAO-a (1999.) koja razmatra ekonomska obilježjaženauzimajućiuobziručešćeuradunaobiteljskomgospodarstvu,radnatuđemgospodarstvukaostalnailisezonskaradnasnagailiobiteljskapripomoćiučešćeuradunagospodarstvu(vlastitomilituđem)ilipovremena(sezonska)uključenost.Uradseuključuje:proizvodnjaipohranapoljoprivrednihiprirodnihproizvoda,nastalih iz proizvodnje ili prikupljanjem iz prirode, prerada sirovih materija za kućnuuporabu,ostalaproizvodnjanpr.izradanamještaja,posuđa,odjećaisl.bezobziradalisekoristizaobitelj iliprodaju,dokpremastatusuzaposlenjaosobamožebitizaposlenik,poslodavac,samozaposlen,neplaćeniradnikiliradnikpla-ćenunaturinagospodarstvu.

Rezultati istraživanja

Dabismoopisalisociodemografskaisocioekonomskaobilježjaispitanicakoristilismoodgovoreodobi,raziniobrazovanja,trenutnojzaposlenosti,bračnomstatusuiradnomdoprinosunaOPG.Podacipokazujudaje91.4%ženabiloudata,5.4%udovica i 3.1%neudatih.Premadobi 3.4% je imalomanjeoddvadesetgodina,22% od 21 do 30 godina, 20.9% od 31 do 40 godina, 21.4% od 41 do 50 godina, 22.3%od51do60godinate10%ispitanica jebilostarijeod61godine.Premaobrazovanjudvijetrećinejezavršiloosnovnuškolu,ajednatrećinasrednju,višeilivisokeškole.Premazanimanju90%ženajeizjavilodasupoljoprivrednice,2%dasuradnice,6.6%dasuslužbenicei1.4%upraviteljicenaOPG.Napitanjeovlastitojulozi u odnosu na poljoprivredne aktivnosti na OPG 57.2% je odgovorilo da su zaposlenebezplaće(ibezvlastitogzdravstvenogimirovinskogosiguranja),27.7%dasučlaniceobiteljskeradneskupine,5.1%dasudomaćice,5.4%dasuzaposlenesplaćom,4.3%daneradinaOPG-u,a0.3%(jednažena)dajeupraviteljica.Motivizaobavljanjepoljoprivredneaktivnostibilisuvećinomintrinzični(radjepodrškamužu/obitelji 42.9%,doprinosdohotkuobitelji 36.6%), amanjinomekstrinzično(primjenjujem svoja znanja i umijeća 14.2%), dok preostali dio žena ne navodispecifičanrazlog.Ženesuu90%slučajevaradile“tradicionalno”ženskeposlovena gospodarstvu: (rad u vrtu, na okućnici i oko životinja), bez obzira na dob,

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

125

A. S. Ilak Peršurić, Đ. Žutinić: Ekonomski položaj žena na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

obrazovanjeizaposleničkistatus.Oviposloviseodrađujuuokviruproizvodnjezakućanstvotj.usamoopskrbnojproizvodnjikojanemaprepoznatljivdohodovniučinak.

Većinažena izrazila je stavda je radnagospodarstvupreopterećujući, težak,ponavljajući,bezmogućnostidrukčijegorganiziranjaposla.OneseslažudaraditrebabitisredišteživotanaOPG-u,međutimradneobvezeupoljoprivrednimaktivnostimanagospodarstvuposrednoutječunaobiteljkrozporastnapetostiinesuglasicaizanemarivanjekućanskihobaveza.Nekolicinaženakojesubilezaposlene izvan OPG-a prije udaje napustile su radno mjesto izvan gospodarstva (17.3postoradidjecejernisuimaleorganiziranuskrbzanjihi27.7postoraditroškovaskrbiodjeci te troškovaprijevozakojesunadvisilezaraduodzapo-slenja).Ekonomskipoložajženetakoodređujeradnidoprinosnagospodarstvu,a taj radsečestoprelijeva inaslobodnovrijemeivrijemezakućanskeobve-ze.Obrazovnastruktura istraživanihžena jebilaniska iznačajnoograničava-laprofesionalniodabir imjestozaposlenjaprijeudaje.Diostarijihžena(iznad55-te) bila je zaposlena u prehrambenoj i tekstilnoj industriji u blizini mjestastanovanjakojesudokraja80-ihgodina20stoljećaupošljavalemnogoženskeniskokvalificiraneradnesnage.Odnjihseočekivalo idaradomdoprinosenaOPG-u.Krajem90-ihzbogpretvorbe,privatizacijetvrtkiiratavelikdiotihženajeostaobezposlailijeotišlouprijevremenumirovinu/samenapustileposaouz otpremninu.

Radiobjašnjenjapovezanostipojedinihsociodemografskihisocioekonmskihobi-lježjažena(nezavisnevarijable)saekonomskimpoložajem(zavisnevarijable)iz-vršilismobivarijantnuanalizu.Utablici1.prikazanisukoeficijentikorelacije tj.povezanostizavisnihinezavisnihvarijablinarazinipouzdanostipmanjiilijednak0.05.KoeficijentikorigiranekorelacijeCkpokazalisustatističkisignifikantnevezeizmeđugrupe varijabli nazvanih “struktura obitelji” na većinu zavisnih varijabliparticipaciježenaupoljoprivrednimradovima,važnostiradnogdoprinosažena,stavovimaonjenompoložaju,ozapošljavanjuizvanOPG-aiobrazovanjuzapoljo-privrednozanimanještovrijedizasvenezavisnevarijable.Slijedepovisinikoefi-cijenatakorelacijeskupinanezavisnihvarijablinazvanih“ekonomskepretpostavkezaradnaOPG”,kojesutakođerstatističkisignifikantnopovezanesgorenavede-nimzavisnimvarijablama.Najslabijesubilepovezanenezavisnevarijableskupinesapitanjima12,13i14.kojasuseodnosilanastavoveodanašnjempoložajužene.Pokazalosedavažnostpomoćiobiteljiuradupadatj.svemanježenasemožeoslonitinapomoćšireobiteljiuradu(podrškašireobiteljiuživotuženenaselusepokazalapotrebitom,alinedovoljnom).Unatočvelikimobavezamaupoljopri-vrednimaktivnostimaženenalazedajelakšiživotnaseludanasuusporedbisgeneracijom njihovih majki/svekrva.

126

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 190 (2): 121–135

Tabl

ica

1.K

oef

icije

ntik

ore

laci

jen

ezav

isnih

iz

avis

nih

var

ijabli

ekonom

skog

polo

žaja

žen

a

Zav

isne

vari

jable

Nez

avis

ne

vari

jable

P 1

P 2

P 3

P 4

P 5

P 6

P 7

P 8

P 9

P 1

0P 1

1P 1

2P 1

3P 1

4P 1

5P 1

6P 1

7P 1

8P 1

9P 2

0P 2

1

Stru

ktu

ra o

bit

elji

Rez

iden

cija

lnist

atus

rodite

ljske

obite

lji0.

531

0.43

10.

446

0.49

80.

602

0.97

20.

390

0.58

70.

492

0.49

60.

440

0.16

30.

194

0.16

50.

416

0.42

00.

178

0.25

20.

465

0.42

50.

443

Aktu

alnire

ziden

cij.

stat

us

žene

0.46

50.

397

0.38

20.

469

0.49

70.

189

0.45

80.

509

0.38

20.

278

0.53

40.

168

0.57

40.

178

0.33

90.

368

0.23

00.

225

0.42

10.

390

0.32

1

Rodite

ljis

epre

teži

to

bav

ilipoljo

pri

vred

om

0.47

80.

417

0.36

00.

460

0.52

90.

358

0.42

40.

463

0.42

50.

418

0.72

50.

256

0.27

90.

280

0.37

50.

432

0.32

00.

237

0.46

10.

425

0.41

7

Vel

ičin

aro

dite

ljske

obite

lji0.

472

0.53

10.

470

0.43

10.

390

0.58

70.

347

0.36

10.

303

0.39

30.

543

0.16

20.

297

0.17

80.

537

0.53

60.

328

0.28

50.

384

0.39

00.

382

Ak

tual

ni

pro

fesi

o-

nal

ni

po

loža

j že

ne

Zan

iman

je

0.23

60.

234

0.23

20.

272

0.24

40.

269

0.27

20.

214

0.36

00.

321

0.29

10.

232

0.26

70.

250

0.44

20.

320

0.24

50.

211

0.23

80.

210

0.14

0

Zap

osl

enost

0.27

00.

206

0.33

40.

329

0.22

90.

339

0.23

70.

238

0.22

20.

243

0.26

00.

234

0.23

80.

247

0.34

70.

347

0.24

10.

350

0.27

20.

259

0.30

0

Stup

anjo

bra

zova

nja

0.45

60.

534

0.43

80.

560

0.39

60.

278

0.45

10.

362

0.32

60.

218

0.37

90.

369

0.09

40.

178

0.52

70.

560

0.29

80.

187

0.29

50.

347

0.45

3

Ek

on

om

ske

pre

tpo

-st

av. za

rad

na

OP

G

Vel

ičin

aobite

ljiž

ene

0.40

10.

457

0.42

90.

442

0.25

00.

292

0.49

00.

391

0.42

10.

421

0.36

70.

382

0.27

10.

482

0.50

30.

498

0.36

00.

422

0.43

90.

395

0.44

0

Dobž

ene

0.53

00.

478

0.44

00.

501

0.42

90.

315

0.47

80.

494

0.39

20.

407

0.47

80.

425

0.32

80.

452

0.61

10.

528

0.52

10.

524

0.42

10.

390

0.32

1

Izvo

r:a

uto

rsko

ist

raži

vanje

;P–

bro

jpitan

ja;r

azin

asi

gnif

ikan

tnost

ip≤0

,05;

Ck

–k

ori

gira

niko

efic

ijentik

ore

laci

je-b

rojč

ane

vrije

dnost

i

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

127

A. S. Ilak Peršurić, Đ. Žutinić: Ekonomski položaj žena na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

Faktorska analiza: sadržaj latentne strukture nezavisnih varijabli

Multivarijantnaanaliza(faktorska)korištenajeradikondenzacijevarijablikrozko-relacijskumatricu. Izvučene su latentne strukturenezavisnih i zavisnihvarijabliradiutvrđivanjaznačajnostiutjecajaradipotvrdepretpostavkihipoteze.Nezavisnevarijableizvučenesuutrilatentnedimenzije.

Tablica 2.TemeljneodrednicesociodemografskogisocioekonomskogpoložajaženanaOPG–latentnastrukturanezavisnihvarijabli

Koeficijentkorelacije

Sadržajopaženevarijable(objašnjeno 62.7 posto ukupne varijance)

Ukupna varijanca

Faktorskavarijanca

Faktor 1 Struktura obitelji 30.7 26.5

0.954 Rezidencijalni status roditeljske obitelji

0.730 Aktualni rezidencijalni status obitelji

0.594 Roditelji se pretežito bavili poljoprivredom

0.441 Veličina roditeljske obitelji

Faktor 2 Aktualni profesionalni položaj žene 17.3 14.4

0.910 Zanimanje

0.811 Zaposlenost

0.533 Stupanj obrazovanja žene

Faktor 3 Ekonomske pretpostavke za rad na OPG 14.7 10.8

0.523 Veličina ženine obitelji

0.508 Veličina zemljišnog posjeda

0.392 Dob žene

Izvor:autorskoistraživanje,Eigenvalue(svojstvenevrijednosti)zaF1=3.1;F2=1.7;F3=1.5

Prvomlatentnomdimenzijomobjašnjenoje30.7postoukupnevarijance,apre-ma sadržaju je nazvana Struktura obitelji. Ovaj prediktorski faktor (PF 1.) tu-mači pet varijabli, a najviši stupanj zasićenja daju varijable koje opisuju rezi-dencijalnipoložajroditeljskeobitelji(0.954)odnosnoaktualneobitelji(0.730)ukojoj žena živi (većina anketiranih žena koje su živjele na selu i porijeklomsuizobiteljisasela).PF1. jakozasićuju ivarijableroditeljakojisusepreteži-tobavilipoljoprivredomkao izvoromprihoda(većinanjihovih roditeljaostva-rivalo je egzistenciju kao poljoprivrednici, tj. poljoprivreda je bila glavna do-hodovna djelatnost 0.594) i varijabla veličine roditeljske obitelji (broj članova 0.441).

Druga latentna dimenzija. odnosno PF 2, nazvan Aktualni profesionalni položaj ženeobjašnjava17.3postoukupnevarijance,auključujetrivarijable.Zanimanje

128

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 190 (2): 121–135

ženenaobiteljskomgospodarstvunajvišezasićujePF2(0.910),slijedizaposlenostna gospodarstvu (puno, pola radnog vremena ili povremeni rad) sa visokih 0.811 istupanjobrazovanja(0.533).

Trećifaktor,PF3.Ekonomske pretpostavke za rad na OPG nosi 14.7 posto uku-pne varijance, a tumače ga tri varijable. Najjači utjecaj ima veličina obitelji ukojojžena trenutnoživi (0.523), slijediveličinazemljišnogposjeda (0.508).Ka-ko jezemlja jedanodnezaobilaznih resursazadohodovnedjelatnostinaobi-teljskom gospodarstvu. količina i kvaliteta zemljišta znatno može doprinije-ti povećanju razine dohotka. Dobna struktura ima najslabiji utjecaj (0.392) tj.neovisno o dobi žene može se ostvariti bolji ili lošiji ekonomski položaj na gospodarstvu.

Sadržaj latentne strukture zavisnih varijabli ekonomskog položaja žena

Latentnu strukturu ekonomskog položaja žene na obiteljskom poljoprivrednomgospodarstvutvorišestlatentnihdimenzija.Premasadržajusmoihnazvali:par-ticipacijaženauradunaOPG;važnostdobroggospodarenja;percepcijaženaoradunaOPG;stavoviopoložajuženenaOPG;stavoviovažnostiobrazovanjaistavoviozaposlenjuizvangospodarstva.Ovihšestdimenzijačini60postoukupnevarijance.

LatentnustrukturunajvišezasićujeKF1–Participacija žena u poljoprivrednom radu–čine ječetirivarijablesvisokomkorelacijom.Prvi faktorčini18.1postoukupnevarijance.Kakojepokazalafaktorskaanalizaženeseradnonajvišeanga-žirajuuvinogradu(0.568),pomoćnomradunagospodarstvu(0.689),raduuvrtu(0.783), hranjenju stoke (0.807). Ovi poslovi su osim vinogradarske proizvodnje, posloviusamo-opskrbnojpoljoprivrednojproizvodnjizakojenemamoegzaktnuekonomsku valorizaciju, stoga se temeljem ovih varijabli u faktoru 1. ne možefinancijskiutvrditikolikoježena“zaradila”tj.ostvariladohotka.Istovremenosa-mo opskrbna proizvodnja umanjuje izdatke domaćinstva za prehranu, što pakekonomskipoboljšavapoložajgospodarstva,araduvinogradarstvuitrženjevinastvara dohodak.

FaktorKF 2–Percepcija žena o radu na OPG – tumači visokakorelacija trijuvarijabli.Ovajfaktorčini10.9postoukupnevarijance,aopisujekakoženeperci-pirajuradnagospodarstvu;kaoteško,daopterećuježenu,ipreuzimaslobodnovrijeme.Ženenalazedanajvećidiodanaprovodeuradu(0.795),daradtrebabitisredišteživota(0.758)tedasutroškoviživotanaseluvisoki istogatrebapunoraditi (0.424).

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

129

A. S. Ilak Peršurić, Đ. Žutinić: Ekonomski položaj žena na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

Tablica 3.

LatentnastrukturazavisnihvarijabliekonomskogpoložajaženanaOPG

Koeficijentkorelacije

Sadržajopaženevarijable(objašnjeno 60.0 posto ukupne varijance)

Ukupna varijanca

Faktorskavarijanca

Faktor 1 Participacija žene u poljoprivrednom radu 18.1 16.2

0.807 Hranjenje stoke

0.783 Rad u vrtu

0.689 Pomoćni rad

0.568 Rad u vinogradu

Faktor 2 Percepcija žena o radu na OPG 10.9 9.5

0.946 Rad se prelijeva na slobodno vrijeme

0.795 Najveći dio dana provedem u radu

0.758 Rad bi trebao biti središte života

0.424 Troškovi života na selu su visoki stoga treba puno raditi

Faktor 3 Stavovi o položaju žene 8.7 7.0

0.837 Žena danas ima više obaveza

0.868 Ženi nedostaje podrška šire obitelji

0.607 Danas je lakši život na selu

Faktor 4 Važnost radnog doprinosa i dobrog gospodarenja 14.3 12.8

-0.848 Važnost pomoći članova obitelji u radu

-0.812 Važnost rada žena

-0.586 Važnost racionalnog gospodarenja dohotkom

Faktor 5 Stavovi o zapošljavanju izvan OPG 5.5 4.0

0.937 Prihvatila bih prekvalifikaciju

0.891 Prihvatila bih veću odgovornost

-0.450 Opterećenje radom na gospodarstvu u zadnjih 10 godina

-0.876 Mirovinski sam osigurana …

Faktor 6 Stavovi o obrazovanju za poljoprivredno zanimanje 5.5 4.0

0.756 Gdje ste stekli znanje o poljoprivredi

0.634 Praktična znanja o poljoprivredi važnija su od školskih

0.607 Za rad na OPG je bitan prijenos znanja u obitelji

Izvor:autorskoistraživanje,Eigenvalue(svojstvenevrijednosti)zaF1=4.7;F2=3.6;F3=2.7;F4=2.3;F5=1.9;F6=1.7

Trećifaktor,KF3–Stavovi o položaju žene na OPG–tumači8.7postoukupnevarijance.Činegavarijablekojevisokokoreliraju:ženedanasimajuvišeobavezanego što su ih imale njihove majke (prethodna generacija), 0.837; a u tome im ne-

130

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 190 (2): 121–135

dostajepodrškaobitelji(0.868).Uopćenoženijedanaslakšiživotnaselu(0.607)jerježeninapomoćiumjestošireobitelji(kojejefizičkiudaljena,zaposlena,panemavremenazaradnidoprinos)danaspristupačnamehanizacijanagospodar-stvučimejejedandiofizičkihposlovadanaslakšeobaviti.

Četvrti faktor, KF 4 – Važnost radnog doprinosa i racionalnog gospodarenja –visokosaturirajutrivarijable:kolikojevažnodačlanoviobiteljipomažuuradu(-0.848),važnojedobroupravljatinovcem(-0.812)ipomoćženeuradujebitna(-0.586).Ovajfaktorčini14.3postoukupnevarijance,avarijablenegativnoutječunaekonomskipoložajženenaOPGističućineprisustvopomoćišireobiteljiinuž-nostidaštedljivoraspolažudohotkom.

Za ekonomski položaj žene faktor pet, KF 5 – Stavovi o zapošljavanju izvan OPG-a – pokazuje da bi žene kao uvjet zaposlenju prihvatile prekvalifikaciju(0.973)ipovećanuodgovornost(0.891).NazapošljavanježenaizvanOPGutječeinjihovoradnoopterećenjenagospodarstvu(-0.450),tj.prevelikoradnooptereće-njenagospodarstvuumanjujemogućnostzapošljavanjaizvangospodarstva.

Šestifaktor,KF6–Stavovi o obrazovanju za poljoprivredno zanimanje–prika-zujevažnostpraktičnihznanja(0.634),važnostprijenosapraktičnihznanjaunutarobitelji(0.756),aipotvrđujedasuženesvojaznanjaopoljoprivredistekleunutarobitelji,anekrozobrazovnisustav(0.607).

Povezanost latentnih struktura nezavisnih varijabli sa latentnom strukturom zavisnih varijabli ekonomskog položaja žena na OPG-u

Faktorskomanalizomizskupanezavisnihvarijabliizlučenesutrilatentnedimenzi-jeopisanekrozsklopovevarijabli:struktura obitelji, aktualni profesionalni položaj i ekonomske pretpostavke za rad na gospodarstvu.Dabismodokazali hipotezupostavljenu u radu koristili smo se multiplom regresijskom analizom. Njome smo utvrdilirazinestatističkisignifikantnepovezanostitrijulatentnihdimenzijanezavi-snihvarijabli(prediktorskifaktori)sasklopovimašestlatentnihdimenzijazavisnihvarijabli.

Nalaziregresijskeanalizepokazujudajeprviprediktorskifaktor–Struktura obi-telji–povezansakriterijskimfaktorimaekonomskim položajem ženanastatističkisignifikantnojrazinikakoslijedi:

– participacijom žene u poljoprivrednom radu(R=0.432,S=0.000)pokazujedažene koje su odrasle u selu češće pomažu u poljoprivrednim radovima nagospodarstvu.uvinogradu.uuzgojustoke teupomoćnimradovima.Ženeodrasle umnogobrojnijim obiteljima (više od četiri člana) se također češćeuključujuuradovenagospodarstvu.Istotakoženekojetrenutnoživenaseluvišedoprinoseradomodženakojeradenagospodarstvu,aliživeuprigrad-skim ili gradskim naseljima.

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

131

A. S. Ilak Peršurić, Đ. Žutinić: Ekonomski položaj žena na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

– stavovima o položaju žene na gospodarstvu (R=0.343,S=0.000)pokazujedaženekojesuporijeklomizvišečlanihobiteljiprocjenjujudajedanasženamalakši životnegoonimaunazad trideset godina, ali snapomenomdadanasženaimaivišeobvezakojemorausklađivatisraspoloživimvremenom.Usve-mutomejojnedostajepodrškauobiteljikojabitrebalapreuzetidionjezinihobaveza.ŽenečijiseroditeljinisubavilipoljoprivredomocjenjujulošiježivotženenaOPG-uuodnosunaženeizobiteljipoljoprivrednika.

– stavovima o zapošljavanju žene izvan gospodarstva (R=0.222, S=0.001) kojiupućujedaženenevezujusvojekonomskipoložajsamouzgospodarstvone-gorazmatrajuidrugeopcijezapošljavanja.Pritomženekojeradepunoradnovrijemenagospodarstvuprednjačeurazmatranjuzaposlenjaizvangospodar-stva,jersunajnezadovoljnijesvojimsadašnjimekonomskimpoložajem.Ujednoonebinagospodarstvunajbržeodsvihženaprihvatileprekvalifikaciju.Ženeporijeklomizgradskihsredinaiženepodrijetlomizobiteljinepoljoprivrednikatakođerbiprihvatileuvjeteprekvalifikacijeudabidošledo radnogmjestaizvan gospodarstva.

Nalaziregresijskeanalizepokazujudajedrugiprediktorskifaktor–Aktualni pro-fesionalni status – povezansakriterijskimfaktorom ekonomski položaj

– stavovi o zapošljavanju žena izvan gospodarstva(R=0.266,S=0.000):pokazalosedaženespunimradnimvremenomnagospodarstvurazmatrajumoguć-nostzapošljavanjaizvangospodarstva.Pritomebiprihvatileprekvalifikacijuudrugozanimanje.Ženekojesuposvomaktualnomstatusupoljoprivrednicesmatrajuradnomjestoizvangospodarstvapoželjnimmjestomzarad.međutimuostvarenjusvojezamislinailazenapreprekuopterećenjaradomnagospo-darstvu.

Nadaljeanalizapokazujedajetrećiprediktorskifaktor–Ekonomske pretpostavke za rad na gospodarstvu – statističkisignifikantnopovezansakriterijskimfaktoromekonomski položaj žena kako slijedi:

– participacija žene u poljoprivrednom radu(R=0.432,S=0.000):radnooptere-ćenjeznačajnosepovećalozaženeiznaddvadesetgodina.Ženesunajvišeangažiraneuposlovimakojisutradicionalnoženskopoljerada,kaoprimjericeraduvrtu(tunemoguočekivatipomoćmuškaraca).Bezobzirnadob,ženeraderaznepomoćneposloveiposloveokostokeiuvinogradu.Ženeizobiteljistridopetčlanovanajčešćeobavljajuoveposlove.

– stavovi o zapošljavanju žena izvan gospodarstva(R=0.421,S=0.000):ženeizobiteljisadvaitričlananajčešćesunapuštalesvojeradnomjestoizvangos-podarstva.Ženekojesuprihvatilezaposlitiseizvangospodarstvaupravilubiradoprihvatilepovećanuodgovornostitoženeizobiteljisačetiriipetčlano-va.Ženesvihdobnihskupinabiprihvatileprekvalifikacijuradizapošljavanjaizvan gospodarstva.

– stavovi o obrazovanju za poljoprivredno zanimanje(R=0.217,S=0.001):ženesosnovnomškolom(nezavršenomilizavršenom)smatrajudasupraktičnazna-

132

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 190 (2): 121–135

njaopoljoprivredivažnijaodonihstečenihuškolitedajeprijenosznanjaukruguobiteljizanjihbioodvećegznačaja.Ženesvišimstupnjemobrazovanjastjecalesusvojaznanjauširemkrugurodbine,teuškoli.tečajevimaisl.tesustogaprocijenileprijenosznanjaopoljoprivrediuobiteljimanjeznačajnim.

Zaključno

Identifikacijaženskogradanaobiteljskompoljoprivrednomgospodarstvu“dogo-dila”serelativnokasno,uzadnjimdesetljećimaprošlogstoljeća.PrimjericeuVeli-kojBritanijiradženajeidentificirankrajem70-ihgodina(Whatmore,1991.,str5.premaErrigton1983.).Autoricanavodidaradženanemožemokategoriziratinitikaoradkućanicenitikaoradplaćenihradnikajerseradiobitavanjeodvijajunaistommjestu–obiteljskompoljoprivrednomgospodarstvu.Whatmore(1991.pre-maReimer-u1986.)navodidakonceptsudjelovanjaženeuradujestpreuzakjeruanalizamaseuzimauobzirsamosudjelovanjeupoljoprivrednimaktivnostima,aneiradusamo-opskrbnojproizvodnji.Unašemistraživanjustogasmouključiliobjekategorijeradaiobjesusepokazaleznačajnimzaekonomskipoložajžene.DapačefaktorskaanalizaizlučilajevisokusaturacijufaktoraradanaOPG-utj.že-ne dnevno provode u radu na gospodarstvu više sati od rada izvan gospodarstva iradaukućanstvu.Stimedajetajraddominantansamoopskrbnojproizvodnji(raduvrtu,naokućnici,hranjenjestoke)istogastatističkijačepovezan,negoliradu“dohodovnijim”aktivnostima(primjericeraduvinogradu).Samoopskrbnaproizvodnjakojaneostvarujedirektninovčaniprihodvažnajezagospodarstvou mjeri da indirektno doprinosi dohotku (prehrambene namirnice korištene ukućanstvu umanjuju potrebu trošenja dohotka nabavkom u trgovini ili drugdjeizvangospodarstva).Nadaljeradženajenaniskomstupnjuspecijalizacije–možegaobavljatibilokojičlanobitelji,dokaktivnostmuškihčlanovajestuskospeci-jalizirana(korištenjemehanizacije,obradatlaiusjeva,gnojidbaizaštitausjevaidugotrajnih nasada).

Kroz regresijsku analizu pokazalo se da sociodemografske i socioekonomskeodredniceženaznačajnoutječunanjezintrenutniekonomskipoložaj.Strukturaobiteljitj.odredniceobiteljiukojojježenarođenaiukojojobitavatenjihovaglav-nadohodovnaaktivnoststatističkisignifikantnoutječenaženinuparticipacijuupoljoprivrednimaktivnostimanagospodarstvu. (R=0.432,S=0.000).SocijalizacijaunutarpoljoprivredneobiteljiogledasekrozmotivacijuženadaradenaOPG-imamužavođenemišljudajenjihovradpodrškasuprugu,doprinosdohotkuodnosnozamjenazaplaćenuradnusnagu.Statistički jesignifikatnapovezanost(R=0.343,S=0.000)struktureobiteljisastavovimaopoložajuženenaOPGkojaseogledaučinjenicidaimnedostajepodrškavlastiteišireobiteljiuradunaOPG.Odrastaju-ćiurelativnovećojpoljoprivrednojobitelji,generacijenjihovihroditeljaimalesupodrškučlanovaužeišireobiteljiuobavljanjupoljoprivrednihradnihaktivnostiistjecanjudohotkazagospodarstvo.Unašemistraživanjuobiteljjeprosječnoimalatričlana,apomoćostalerodbineovisionjihovojslobodnojvolji,načemujedanasgotovonemogućebaziratipoljoprivrednuproizvodnjukojaimaprirodnoodređe-nevremenskerokoveiodređenarazdobljavelikeangažiranosti.

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

133

A. S. Ilak Peršurić, Đ. Žutinić: Ekonomski položaj žena na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

Izistraživanjaproizlazidaženakojajeodraslanaseluuobiteljipoljoprivrednikaima značajnu predispoziciju da udajom za poljoprivrednika reproducira rad nagospodarstvu. Potvrdu naših nalaza daje Gasson (1987.) koja smatra da brak spoljoprivrednikomnajčešćeuvodiženeusvijetradanagospodarstvu.Brakosimnavedenogkaoinstitucijareproduciratradicionalneobrasceponašanjuutransferuvlasništva.Povezanostlatentnestrukturenezavisnihvarijablinastavoveozapošlja-vanjuizvanOPG-asusignifikantne(R=0.421,S=0.000)itumačidazbogdnevnogutroška radnih sati za rad na OPG-u nema opcije za zapošljavanje izvan njega (premdavećinaženasmatrapoželjnimidejuozapošljavanjuizvangospodarstva,noprevelikoradnoopterećenjenagospodarstvunegativnoutječenatuopciju).Odrastanje i sadašnji životupoljoprivrednojobitelji stvara spletočekivanjakojiutječenaženedaprihvate svojangažmannagospodarstvu inapuste svojeza-poslenje izvan gospodarstva nakon udaje, a ponovno zapošljavanje izvan OPG je onemogućenozbogneadekvatnogobrazovanja(R=0.217,S=0.001).Iznašegistraži-vanjaženekaomogućnostnavodezapošljavanjenaskraćenoradnovrijeme(4satailimanje),asličnenalazeuNizozemskojiskazalajeBock(1997.).Međutimkaduz-memouobziristarskuekonomijukojajebazirananasezonskomraduuturizmuivezanimdjelatnostimakojetražeusezoniradasvakodnevniangažmaniprekovre-menirad,realnopostojivrlomalomogućnostizazapošljavanježenasobiteljskihpoljoprivrednihgospodarstava.StogajeekonomskipoložajženenaOPGudirek-tnojpovezanostsanjenimaktualnimprofesionalnimstatusom(R=0.266,S=0.000).

Izsvegamožemosumiratidajeekonomskipoložajženanaobiteljskimpoljopri-vrednimgospodarstvimaIstarskežupanijeposljedicanjihovihsociodemografskihisocioekonomskihobilježjaizraženihkrozspletsocijalizacijeuroditeljskojobitelji(najčešćepoljoprivrednika),obiteljskihočekivanja(oradnomdoprinosunagospo-darstvu),rodnepodjeleradnihzadataka(radomusamoopskrbnojproizvodnjinagospodarstvu) i neostvarenom potencijalu zapošljavanja izvan OPG-a iz razloga nedostatneobrazovanostiipreokupiranostiradomnagospodarstvu.

Literatura

Antoniades,A.iC.Papayanis(2000).TheroleofWomenintheFamilyFarmofmountainregions of Cyprus. Agricultural economics report, 3. Agricultural research Institute,Nicosia. Cipar.

Arkletontrust(1992).Farm household adjustment in Western Europe 1987-1991. Brussels:Finalreportontheresearchprogrammeonfarmstudiesandpluriactivity.

Barbič,A.(1990).Kmetov vsakdan: Položaj in prihodnost družinskih kmetij na Slovenskem. Ljubljana:Cankarjevazaložba.

Bock,B.(1997).Vrouwen. Pluriactiviteit en Verniewing.Wageningen:Fondswetenschap.CEC,ComissionoftheEC(1991).Employment in Europe.Brussels:DGEmploymentindus-

trialrelationsandsocialaffairs.Dilić,E.(1989).Sociologijskiaspektiruralnograzvoja(Idio).Biblioteka Sociologija sela, 8.

Zagreb:IDIZ.FAO(1999).Agricultural Censuses and Gender considerations.Rim.

134

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

Sociologija i prostor, 49 (2011) 190 (2): 121–135

Gasson,R.(1987).Thecareersoffarmers’daugters’.Farm management, 6/7:309-317.Litlle, J. iHalliday, J. (2001).AmongstWomen:Exploring theRealityofRuralChildcare.

Sociologia Ruralis, 41(4):423-437.Pateman C. (2000). Spolni ugovor.Zagreb:Ženskainfoteka.Rosenfield,S.iLennon,M.C.(1994).RelativeFairnessandtheDivisionofhousework:The

importanceofoption.American Journal of Sociology, 100:506-531.Whatmore,S.(1991).Farming Women: Gender. Work and Family Enterprise,London,UK:

MacMillan.Žutinić,Đ.(2003).Women’s role in revitalization of the Croatian rural areas.Bookofse-

lectedconferencepapers“Womenperspectivesinfamilyfarmingandruraldevelop-ment”.Poreč:Institutzapoljoprivreduiturizam,83-93.

So

ci

ol

og

ij

a

i

pr

os

to

r

135

A. S. Ilak Peršurić, Đ. Žutinić: Ekonomski položaj žena na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

Originalscientificwork

A n i t a S i l v a n a I l a k P e r š u r i ćInstitute for Agriculture and Tourism, Poreč anita@iptpo.hr

Đ u r đ i c a Ž u t i n i ćFaculty of Agriculture, University of Zagreb dzutinic@agr.hr

The Economic Position of Women on Family Farms

Abstract

InthispaperwetriedtoverifytheeconomicpositionofwomenonfamilyfarmsinIstriaCounty.TheeconomicpositionofwomenisrarelymentionedintherecentCroatianlitera-tureandthereforeitdeservesscientificattention.Thestatusofwomenisussuallyreferredthroughthefarmfamilygroupintheframeofeconomicfeaturesoffamilyfarmssuchasincome,efficiency,economicsinwork,butrarelymentionedthroughdeeperexplanationsoffamilyandwomen’sprofessionalchoices.

Ourresearchoffarmwomen’seconomicpositionshowsacaseofoneCounty(Istria).Ourhypothesiswasthatthefamily,professionalstatusandeconomicfeaturesoffamilyfarmshavesignificant influenceontheeconomicpositionof farmwomen.Statedfactorsaffecttoparticipationinagriculturalwork,onperceptionaboutfarmwork,opinionsaboutthepositionofwomeninvillages,opinionsaboutemploymentofffarmandtoeducationforagriculturalprofession.

Key words: women,economicposition,familyfarms,IstraCounty.